(1)

Komisija je dopisom od 23. srpnja 2021. obavijestila Dansku da je odlučila pokrenuti postupak utvrđen u članku 108. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s naknadom društvu Post Danmark za pružanje univerzalne poštanske usluge u 2020.

(2)

Odluka Komisije o pokretanju postupka („odluka o pokretanju postupka”) objavljena je u Službenom listu Europske unije (4). Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave svoje primjedbe.

(3)

Danska je 3. kolovoza 2021. dostavila preliminarne primjedbe i zahtjev za produljenje roka za podnošenje primjedaba. Konačne primjedbe Danske zaprimljene su 1. listopada 2021. Danska je 25. listopada 2021. dopunila konačne primjedbe dodatnim podneskom.

(4)

Komisija je 15. listopada 2021. podnositelja pritužbe dopisom obavijestila da će njegova pritužba, evidentirana pod oznakom SA.55918(2020/FC), biti zaključena i da će se istraga nastaviti pod jedinstvenim brojem predmeta SA.57991(2021/C). U istom je dopisu s podnositeljem pritužbe podijeljena inačica dopisa od 23. srpnja 2021. koja nije povjerljiva.

(5)

Nakon zahtjeva za produljenje roka za podnošenje primjedaba Komisija je 15. i 17. prosinca 2021. zaprimila primjedbe ukupno pet zainteresiranih strana (vidjeti uvodnu izjavu 26.). Komisija je primjedbe trećih strana Danskoj proslijedila 22. prosinca 2021. i 3. siječnja 2022., nakon što je na njihov zahtjev uklonila povjerljive informacije. Danska je imala priliku odgovoriti na njih. Nakon zahtjeva za produljenje roka primjedbe Danske na podneske zainteresiranih strana zaprimljene su dopisom od 1. veljače 2022.

(6)

Danska se iznimno pristaje odreći svojih prava na temelju članka 342. UFEU-a u vezi s člankom 3. Uredbe br. 1/1958 (5) te pristaje da se ova Odluka donese i objavi na engleskom jeziku.

(7)

Pružanje poštanskih usluga u okviru danske vlade započelo je 1711. Nacionalna cirkulacija poštanskih pošiljki uvedena je 1865. Do 1995. poštanske usluge u Danskoj obavljale su se pod nadležnošću Ministarstva javnih radova.

(8)

Zakonom br. 88 od 8. veljače 1995. (6) Danska je sve djelatnosti poštanske službe prenijela na društvo Post Danmark, koje je osnovano kao neovisno javno poduzeće (SOV). U skladu s danskim Zakonom o poštanskim uslugama (7) društvo Post Danmark imalo je pravni monopol na domaću i prekograničnu pismovnu poštu.

(9)

Danski ministar prometa osnovao je Post Danmark A/S kao društvo s ograničenom odgovornošću u državnom vlasništvu na temelju Zakona br. 409 od 6. lipnja 2002. (8). U skladu s člankom 4. tog zakona država može prodati do 25 % dionica društva Post Danmark. Društvo Post Invest S.A. (kojim upravlja društvo CVC Capital Partners) 2005. steklo je 22 % dionica društva Post Danmark, a 3 % dionica ponuđeno je zaposlenicima. Društvo Post Invest S.A. prodalo je svoj udio u društvu (9) natrag Danskoj, neposredno prije spajanja društva (10) sa švedskim poštanskim operatorom Posten AB 2009. (11). Nakon spajanja osnovano je društvo PostNord AB.

(10)

Spajanjem se željelo uspostaviti snažnije poduzeće i zadovoljiti sve veći pritisak na jedan od osnovnih proizvoda poduzeća, odnosno distribuciju pisama. Društvo PostNord AB u suvlasništvu je Danske (40 %) i Švedske (60 %), pri čemu se glasačka prava dijele 50:50, a društvo je stopostotni vlasnik društva PostNord Group AB („grupa PostNord”). Struktura društva prikazana je na slici 1.

(11)

Grupa PostNord uglavnom posluje na švedskom, danskom, norveškom i finskom tržištu poštanskih usluga te pruža kurirske usluge, usluge prijevoza tereta i logistička rješenja u nordijskoj regiji i ostatku Europe.

(12)

Post Danmark je društvo kći u stopostotnom vlasništvu grupe PostNord i posluje na danskom poštanskom tržištu, gdje nudi niz poštanskih usluga kao što je dostava pisama i pošiljaka te osigurava funkcioniranje nacionalne mreže poštanskih ureda.

(13)

Od liberalizacije danskog poštanskog tržišta 2011. u skladu s Direktivom 97/67/EZ društvo Post Danmark u potpunosti posluje u tržišnom natjecanju s drugim poštanskim operatorima. Danska je društvu Post Danmark povjerila obvezu pružanja univerzalne usluge u skladu s danskim Zakonom o poštanskim uslugama (13). Post Danmark suočava se s konkurencijom u svim segmentima poslovanja, uključujući tržište pošiljaka i tržište distribucije novina i časopisa poštom.

(14)

Društvo Post Danmark imenovano je pružateljem s obvezom pružanja univerzalne usluge za 2020. na temelju dvije pojedinačne dozvole. Prva dozvola izdana je 20. prosinca 2019. za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2020. Druga dozvola, izdana 25. lipnja 2020., obuhvaća razdoblje od 1. srpnja 2020. do 31. prosinca 2020. (14)

(15)

Uvjeti obveze pružanja univerzalne usluge utvrđeni su u pojedinačnoj dozvoli izdanoj društvu 30. svibnja 2016. (15), koja je trebala isteći 31. prosinca 2019., ali je produljena navedenim dvjema dozvolama.

(16)

Pojedinačna dozvola iz 2016. sadržava odredbe o razini, kvaliteti i cijenama usluga te se njome utvrđuje da, primjerice, Post Danmark ima obvezu distribucije proizvoda obuhvaćenih obvezom pružanja univerzalne usluge najmanje pet radnih dana u tjednu:

(17)

Isti zahtjevi kao oni navedeni u uvodnoj izjavi 16. primjenjuju se za obvezu pružanja univerzalne usluge za 2020.

(18)

Danska je društvu Post Danmark dodijelila naknadu za obvezu pružanja univerzalne usluge u razdoblju 2017. – 2019.

(19)

Naknada za obvezu pružanja univerzalne usluge odobrena je Odlukom Komisije SA.47707 od 28. svibnja 2018. („odluka iz 2018.”) (17).

(20)

Dansko privatno poslovno udruženje poduzeća za prijevozničke i logističke usluge ITD podnijelo je žalbu protiv odluke iz 2018., a 5. svibnja 2021. Opći sud potvrdio je odluku Komisije u pogledu naknade za obvezu pružanja univerzalne usluge (18).

(21)

Proračun za mjeru potpore iznosi najviše 225 milijuna DKK (približno 30 milijuna EUR (19)). Danska je u siječnju 2020. iz tog proračuna već isplatila približno 112 milijuna DKK, što je točno 15 milijuna EUR za prvu polovinu 2020. (20), a financira se iz danskog državnog proračuna.

(22)

Pravna osnova za mjeru sastoji se od sljedećih pravnih tekstova:

(23)

Mjera potpore obuhvaća 2020.

(24)

Komisija je odlučila pokrenuti službeni istražni postupak zbog sumnji u spojivost naknade društvu Post Danmark za obvezu pružanja univerzalne usluge za 2020. s unutarnjim tržištem. Ova je Odluka ograničena na procjenu naknade za obvezu pružanja univerzalne usluge za 2020. i ne obuhvaća druge zasebne mjere (25) koje su zainteresirane strane predložile u primjedbama na odluku o pokretanju postupka. Neke primjedbe zainteresiranih strana o takvim mjerama ipak su opisane u ovoj Odluci u mjeri u kojoj su relevantne i za procjenu naknade za obvezu pružanja univerzalne usluge za 2020.

(25)

Komisija je izrazila sumnje u pogledu sljedećeg:

(26)

Komisija je primila primjedbe pet zainteresiranih strana. Te su zainteresirane strane:

(27)

Zainteresirane strane dostavile su nekoliko primjedaba na sumnje Komisije, izražene u odluci o pokretanju postupka, u pogledu usklađenosti s Direktivom Komisije 2006/111/EZ (27) kako se zahtijeva Okvirom za usluge od općeg gospodarskog interesa.

(28)

ITD, poduzeće 1, JJD i SLD smatraju da je nadzor Ministarstva prometa nad društvom Post Danmark bio neprimjeren, pa nije sigurno je li računovodstvena praksa društva Post Danmark ispravna.

(29)

Iste zainteresirane strane smatraju da godišnje revizije računa društva Post Danmark koje provode vanjski revizori nisu pouzdane, ponajprije zato što „nadležno tijelo za prijevoz nije osiguralo da revizor ispita je li Post Danmark dovoljno detaljno evidentirao podatke unatoč tome što je to dužan učiniti prema računovodstvenim propisima [ (28)]” (isticanje su dodale zainteresirane strane) (29).

(30)

ITD, poduzeće 1 i SLD tvrde da troškovno računovodstvo društva Post Danmark uključuje prekomjernu naknadu jer se prema vlastitoj internoj računovodstvenoj praksi društva Post Danmark gotovo svi njegovi opći troškovi moraju raspodijeliti na račun za obvezu pružanja univerzalne usluge umjesto da se odgovarajuće raspodijele između računa za obvezu pružanja univerzalne usluge i drugih računa.

(31)

ITD, poduzeće 1, SLD i JJD smatraju da zbog nepouzdanosti troškovnog računovodstva društva Post Danmark postoji rizik da Post Danmark dobije prekomjernu naknadu.

(32)

ITD i poduzeće 1 smatraju da nije dovoljno da Danska podnese nove informacije kako bi otklonila sumnje Komisije, već da Danska mora osigurati da Post Danmark ukloni ili zamijeni „pravilo nužnosti” (30) u svojim „načelima i metodama” (tj. svojim internim računovodstvenim pravilima) pravilom raspodjele koje se temelji na odgovarajućoj raspodjeli troškova između računa za obvezu pružanja univerzalne usluge i drugih računa.

(33)

Osim toga, ITD i poduzeće 1 upućuju na tekst na stranici 22 izvješća Rigsrevisionena, u kojemu je prema njihovu mišljenju Rigsrevisionen zaključio da ključevi raspodjele troškova društva Post Danmark nisu dobro utemeljeni: „preispitivanje PwC-a [iz 2014. (31)] pokazalo je da je provedba računovodstvenih propisa u društvu Post Danmark na temelju načela inkrementalnih troškova značila da je većina troškova na svim razinama (prodaja, sortiranje, prijevoz i distribucija) nastala na računima za obvezu pružanja univerzalne usluge, čak i ako su proizvodi obuhvaćeni obvezom pružanja univerzalne usluge činili manje od polovine svih proizvoda” (isticanje su dodali ITD i poduzeće 1). To znači da je prema tvrdnjama ITD-a i poduzeća 1 računovodstvenim propisima (iz 2006. i 2011., vidjeti i uvodnu izjavu 46. odluke o pokretanju postupka) propisano da Post Danmark raspodijeli sve opće troškove na račun za obvezu pružanja univerzalne usluge.

(34)

Danske Medier smatra da je iznos naknade za obvezu pružanja univerzalne usluge izračunan metodologijom NAC za 2020. previsok jer se temelji na metodi raspodjele inkrementalnih troškova, kojom se svi troškovi koji su potrebni za provedbu obveze pružanja univerzalne usluge u cijelosti raspodjeljuju na račun za obvezu pružanja univerzalne usluge. Napominje da se tom metodom umjetno povećavaju troškovi obveze pružanja univerzalne usluge i da bi je trebalo promijeniti kako bi se opći troškovi primjereno raspodijelili između računa za obvezu pružanja univerzalne usluge i drugih računa.

(35)

Osim toga, Danske Medier smatra da Post Danmark upotrebljava naknadu za obvezu pružanja univerzalne usluge za nadoknadu velikih gubitaka nastalih u poslovanju koje nije obuhvaćeno obvezom pružanja univerzalne usluge.

(36)

Na kraju, Danske Medier navodi da je nadzor nad grupom PostNord manjkav zbog njezine navodno netransparentne korporativne strukture.

(37)

Sve zainteresirane strane općenito smatraju da je NAC od 394 milijuna DKK, naveden u odluci o pokretanju postupka, previsok i stoga ne isključuju mogućnost da je naknada od 225 milijuna DKK jednako tako previsoka.

(38)

ITD, poduzeće 1, JJD i SLD napominju da je, prema njihovu mišljenju, zbog manjkavog nadzora koji je Ministarstvo prometa provelo nad društvom Post Danmark ujedno i postalo upitno je li Post Danmark evidentirao sve podatke za potrebe pripreme svoje računovodstvene dokumentacije i da zbog toga nije vjerodostojna ni jedna prethodna revizija društva Post Danmark, što znači da nisu pouzdane ni dodatne vanjske revizije neovisnih revizora koji su se oslanjali na godišnje revizije društva.

(39)

ITD, poduzeće 1, SLD, JJD i Danske Medier tvrde da podnositelji pritužbe ne mogu procijeniti pogreške koje su danska nadležna tijela možda učinila u svojim izračunima ni usporediti činjenični i protučinjenični scenarij jer su izostavljeni svi iznosi na kojima se temelji izračun NAC-a u odluci o pokretanju postupka.

(40)

U osvrtu na Komisijine sumnje da pretpostavke povezane sa smanjenjem društva Post Danmark i zatvaranjem sortirnice i distribucijskih centara nisu pravilno iskazane u protučinjeničnom scenariju (uvodne izjave 149. i 150. odluke o pokretanju postupka), ITD, poduzeće 1, JJD i SLD tvrde da nije vjerojatno da smanjenje opsega poslovanja s pismovnim pošiljkama u protučinjeničnom scenariju ne bi dovelo do povećanja jediničnih troškova društva Post Danmark. Osim toga, ITD, poduzeće 1 i SLD smatraju da bi zatvaranje sortirnice i distribucijskih centara u protučinjeničnom scenariju nužno dovelo do većih jediničnih troškova u protučinjeničnom scenariju.

(41)

ITD i poduzeće 1 smatraju da je učinak prestanka pružanja određenih usluga na troškove u protučinjeničnom scenariju podcijenjen, a učinak na prihode precijenjen. U tom smislu upućuju na međunarodnu distribuciju pismovnih i drugih pošiljaka, besplatnu uslugu distribucije za slijepe osobe, nacionalnu distribuciju poslovnih pisama i obvezu pružanja potpune univerzalne usluge distribucije preko poštanskih poslovnica. Sva četiri elementa opisana su u uvodnim izjavama od 42. do 45.

(42)

ITD, poduzeće 1, SLD i JJD napominju da su Danska i Post Danmark pretpostavili da će se distribucija poštanskih pošiljaka u protučinjeničnom scenariju djelomično oslanjati na pristup „mreži DPD-a” u vlasništvu društva La Poste (francusko nacionalno poštansko društvo) na temelju postojećeg sporazuma o suradnji između DPD-a i društva PostNord AB. Primjećuju da se ne može pretpostaviti da bi troškovi suradnje društva Post Danmark i DPD-a u protučinjeničnom scenariju bili isti kao u činjeničnom jer bi u protučinjeničnom scenariju Post Danmark imao mnogo manju pregovaračku moć. Tvrde da bi to rezultiralo većim troškovima pristupa mreži DPD-a nego što su Danska i Post Danmark pretpostavili u svojem izračunu NAC-a.

(43)

ITD i poduzeće 1 napominju da je u Odluci Komisije iz 2018. (32) u protučinjeničnom scenariju pretpostavljeno da će Post Danmark nastaviti pružati besplatnu uslugu distribucije za slijepe osobe. Oni tvrde da bi se trebalo smatrati da se ta besplatna usluga i dalje nastavlja pružati u protučinjeničnom scenariju za izračun naknade za obvezu pružanja univerzalne usluge za 2020., što bi ujedno dovelo do većih troškova od onih koje su Danska i Post Danmark pretpostavili u izračunu NAC-a.

(44)

ITD, poduzeće 1, SLD i JJD napominju da se pretpostavlja da će se nacionalna distribucija poslovnih pisama zamijeniti distribucijom poslovnih pisama u velikim gradovima jedan dan u tjednu. Budući da je dokazano da (mnogi) korisnici kupuju samo od poštanskih operatora koji mogu distribuirati poštu na području cijele zemlje, smatraju da bi Post Danmark, ako prestane distribuirati poslovna pisma u ruralnim područjima i manjim gradovima, izgubio mnoge korisnike i time zaradio manje prihode u protučinjeničnom scenariju od onoga što su Danska i Post Danmark pretpostavili u izračunu NAC-a.

(45)

ITD i poduzeće 1 napominju da se pretpostavlja da će obveza pružanja univerzalne usluge distribucije preko „poštanskih poslovnica” na manjim otocima biti zamijenjena ograničenim rasponom distribucijskih usluga na „uslužnim točkama” u protučinjeničnom scenariju, dok je u Odluci Komisije iz 2018. pretpostavljeno da bi se „poštanske poslovnice” na manjim otocima zatvorile bez zamjenskih mogućnosti (33). Budući da nisu dostavljeni razlozi zbog kojih to više ne bi vrijedilo, smatraju da bi poštanske poslovnice bez zamjene trebalo zatvoriti i u protučinjeničnom scenariju za 2020.

(46)

ITD, poduzeće 1 i JJD smatraju da bi trebalo uzeti u obzir činjenicu da bi smanjenje društva u protučinjeničnom scenariju istodobno uzrokovalo gubitak tržišnog udjela društva Post Danmark, čime bi se dodatno smanjili prihodi u protučinjeničnom scenariju u usporedbi s onim što su Danska i Post Danmark pretpostavili u izračunu NAC-a. Sve tri zainteresirane strane u tom pogledu upućuju na Odluku Komisije od 19. veljače 2018. o Češkoj pošti, u kojoj je, prema njihovu mišljenju, navedeno da smanjenje društva dovodi do gubitka korisnika i nižih prihoda (34).

(47)

Sve zainteresirane strane smatraju da je Komisija u metodologiji NAC trebala uzeti u obzir nekoliko drugih kategorija nematerijalnih koristi, koje prema njima Danska i Post Danmark nisu uzeli u obzir u svojem izračunu NAC-a. Navedene nematerijalne koristi opisane su u uvodnim izjavama od 48. do 66.

(48)

ITD, poduzeće 1, SLD i JJD navode da je Komisija u uvodnim izjavama 164. i 165. odluke o pokretanju postupka smatrala da u činjenični scenarij za izračun NAC-a nije potrebno uključiti sveprisutnost kao nematerijalnu korist. Tu izjavu ilustriraju upućujući na presudu u predmetu T-561/18 (35), u kojemu je Opći sud presudio da bi se distributeri kataloga, časopisa i novina također mogli obratiti distributerima koji nemaju obvezu pružanja univerzalne usluge.

(49)

ITD i poduzeće 1 smatraju da je taj argument Općeg suda, na koji se Komisija pozvala, pogrešan jer nisu svi korisnici društva Post Danmark nužno spremni kupovati od pružatelja usluga koji nemaju obvezu pružanja univerzalne usluge, a i mnoga su regulatorna tijela priznala da sveprisutnost obično predstavlja korist za pružatelja s obvezom pružanja univerzalne usluge, što vrijedi unatoč nedavnom trendu promjena komunikacijskih navika zbog tehnološkog razvoja. Kako bi potkrijepile svoje tvrdnje, zainteresirane strane upućuju na izvješća regulatornih tijela u Belgiji (IBPT) iz 2014. (36) i Francuskoj (ARCEP) iz 2010. (37), izvješće društva Frontier Economics pripremljeno za Komisiju 2013. (38), izvješće Skupine europskih regulatora za poštanske usluge (ERGP) iz 2014. (39) i studiju društva WIK Consult pripremljenu za GU GROW (40).

(50)

Osim toga, SLD smatra da je sveprisutnost velika korist za Post Danmark. Tvrdi da mnogi korisnici žele kupovati samo od pružatelja usluga koji posluje u cijeloj zemlji i da su svjesni da jedino pružatelj s obvezom pružanja univerzalne usluge može isporučivati usluge u cijeloj zemlji, što je osobito važno u slučaju preseljenja na nova područja. SLD se u tom pogledu poziva na ista izvješća ARCEP-a i društva Frontier Economics navedena u uvodnoj izjavi 49. i izvješće ERGP-a iz 2011. (41).

(51)

JJD je imao slične primjedbe, dodavši da je za korisnike e-trgovine ključna pokrivenost cijele zemlje, koja je činila gotovo 70 % neto prodaje društva Post Danmark 2020. (42), i da Post Danmark ima mnogo korisnika u ruralnim područjima.

(52)

ITD, poduzeće 1, SLD i JJD tvrde da Post Danmark na temelju obveze pružanja univerzalne usluge ima pravo otiskivati riječ „Danmark” na poštanske marke i upotrebljavati simbol zlatnog poštanskog roga s krunom u javnim poštanskim uredima, što korisnicima ulijeva povjerenje u pružene usluge.

(53)

ITD i poduzeće 1 smatraju da, iako Komisija tvrdi da je ugled poduzeća povezan samo s distribucijom pismovnih pošiljaka (43), većina nadležnih nacionalnih tijela potvrđuje da je ugled povezan s pružateljem s obvezom pružanja univerzalne usluge kao takvim. SLD tvrdi i da vrijednost obveze pružanja univerzalne usluge za poboljšanje robne marke nije povezana samo s distribucijom pismovnih pošiljaka.

(54)

ITD, poduzeće 1, SLD i JJD tvrde da treba uzeti u obzir mogućnost naplate viših naknada za poštanske usluge zbog vrijednosti robne marke, ali da su to Danska i Post Danmark zanemarili pri izračunu NAC-a.

(55)

ITD, poduzeće 1, SLD i JJD tvrde da treba uzeti u obzir pravo na postavljanje (crvenih) poštanskih sandučića u javnim prostorima bez naknade i vrijednost vlasništva nad svim poštanskim sandučićima, što su Danska i Post Danmark zanemarili pri izračunu NAC-a.

(56)

ITD, poduzeće 1 i SLD smatraju da izdavanje poštanskih maraka ima dodatnu vrijednost kao simbol pouzdanosti, sveprisutnosti i ugleda poduzeća te da je povezano s pristupom međunarodnoj mreži globalnih pružatelja prijevozničkih usluga, što treba uzeti u obzir.

(57)

Kako bi potkrijepili svoja stajališta, posebno se pozivaju na odluku Komisije o Češkoj pošti, koju je potvrdio Opći sud u predmetu T-316/18: „[k]orist koja proizlazi iz isključivog prava pružatelja s obvezom pružanja univerzalne usluge da prodaje poštanske marke i druge vrijednosne markice posljedica je činjenice da se neke prodane marke i vrijednosne markice nikada ne iskoriste (među ostalim zato što se čuvaju u filatelijske svrhe). Vrijednost te koristi izražava se financijski kao zbroj i. procijenjene vrijednosti prodanih i neiskorištenih poštanskih maraka i vrijednosnih markica i ii. procijenjenih prihoda od prodaje poštanskih maraka, vrijednosnih markica i drugih sličnih proizvoda u filatelijske svrhe” (44) (isticanje su dodale zainteresirane strane).

(58)

ITD, poduzeće 1 i JJD primjećuju da, kako se čini iz brojnih priopćenja za medije (45), Post Danmark ima ekonomiju razmjera. Usto tvrde da nekoliko istraživanja (46) pokazuje da pružatelj s obvezom pružanja univerzalne usluge koristi svoju mrežu obuhvaćenu obvezom pružanja univerzalne usluge za distribuciju proizvoda koji nisu obuhvaćeni njome, što je stoga neosporna korist od ekonomije razmjera koja bi trebala biti uvrštena u izračun NAC-a.

(59)

SLD tvrdi da Post Danmark kao pružatelj s obvezom pružanja univerzalne usluge ima ekonomiju razmjera ne samo zahvaljujući mogućnosti korištenja vlastitom mrežom koja je obuhvaćena obvezom pružanja univerzalne usluge za djelatnosti koje to nisu, već i zbog vrlo velike količine pošiljaka koje distribuira.

(60)

Danske Medier smatra da je isključivanje ekonomije razmjera koja proizlazi iz obveze pružanja univerzalne usluge kao nematerijalne koristi pogrešno. Tvrdi da Post Danmark ima ekonomiju razmjera u svojoj mreži za sortiranje i distribuciju, kao i zbog upotrebe velikih sortirnica i vozila namijenjenih posebnim vrstama distribucije.

(61)

SLD tvrdi da Post Danmark ima pregovaračku moć već na temelju tržišnog udjela jer je pružatelj s obvezom pružanja univerzalne usluge.

(62)

ITD, poduzeće 1, JJD i SLD tvrde da izvješća (47) pokazuju da stavovi pružatelja s obvezom pružanja univerzalne usluge imaju dodatnu važnost u oblikovanju državne politike.

(63)

JJD i SLD tvrde da Post Danmark ima koristi od toga što zgrade, automobile i odjeću poštanskih djelatnika sa svojim logotipom može upotrebljavati u oglašivačke svrhe, dok konkurenti moraju platiti za takvo oglašavanje.

(64)

Pozivajući se na izvješće ERGP-a (48), JJD tvrdi da pružatelji s obvezom pružanja univerzalne usluge koriste svoju mrežu obuhvaćenu obvezom pružanja univerzalne usluge za pružanje usluga koje nisu obuhvaćene tom obvezom, što je značajna korist.

(65)

ITD, poduzeće 1, SLD i JJD tvrde da Post Danmark kao pružatelj s obvezom pružanja univerzalne usluge smije parkirati i zaustavljati vozila bez plaćanja kazni ili naknada, što ima znatnu vrijednost u većim gradovima gdje konkurenti moraju plaćati za parkiranje.

(66)

ITD, poduzeće 1, JJD i SLD smatraju da pružatelj s obvezom pružanja univerzalne usluge ima pristup informacijama o korisnicima i potražnji iz javnih registara koje se mogu iskoristiti za bolje stavljanje na tržište poštanskih proizvoda, a time i stjecanje i zadržavanje korisnika (49).

(67)

Danske Medier tvrdi da Post Danmark prima neto prihod od obveze pružanja univerzalne usluge i stoga ne bi smio primati subvenciju.

(68)

U tom smislu ITD, poduzeće 1 i SLD smatraju da je povjeravanje obveze pružanja univerzalne usluge prednost, a ne nedostatak. SLD nadalje ističe da većina pružatelja s obvezom pružanja univerzalne usluge ne bi mogla opstati bez te obveze. Tvrdi da obveza pružanja univerzalne usluge donosi subjektu znatne koristi i da bi se profitabilnost djelatnosti društva Post Danmark dodatno smanjila ako izgubi obvezu pružanja univerzalne usluge. JJD smatra i da je zabluda da je obveza pružanja univerzalne usluge nedostatak za Post Danmark, već da je zapravo neto korist jer se s njome povezuju višestruke prednosti.

(69)

ITD, poduzeće 1, JJD i SLD tvrde da u protučinjeničnom scenariju društvo Post Danmark ne bi moglo izdavati poštanske marke. Stoga smatraju da bi njegove usluge bile jeftinije u protučinjeničnom scenariju nego kad mu se plaća prodaja poštanskih maraka u činjeničnom scenariju te da su prihodi u protučinjeničnom scenariju u izračunu NAC-a za 2020. previsoki. Prema tvrdnjama zainteresiranih strana to potvrđuje i izvješće Rigsrevisionena, koje je, kako tvrde zainteresirane strane, pokazalo da je Post Danmark naplaćivao neopravdano visoku naknadu za pismovne pošiljke od 50 grama: „[i]stragom je otkriveno da je dobit od pismovnih pošiljaka mase do 50 grama znatno porasla u razdoblju od 2011. do 2019.” i da „[p]rema mišljenju Rigsrevisionena to znači da nadležno tijelo za prijevoz nije imalo dovoljnu osnovu za utvrđivanje je li dobit društva Post Danmark od poštanskih maraka bila razumna”. Sliku 2 dostavile su zainteresirane strane kako bi potkrijepile taj argument.

(70)

ITD i poduzeće 1 napominju da činjenica da se prihodi ostvareni slanjem pošiljaka ne temelje na prihodu od prodaje poštanskih maraka znači da Komisija mora pažljivo provjeriti da nema dvostrukog računanja jer druge pošiljke u izračunu NAC-a mogu obuhvaćati istu uslugu kao i one označene „frankiranjem”.

(71)

ITD, poduzeće 1 i SLD tvrde da društva koja danska nadležna tijela upotrebljavaju za usporednu analizu, tj. Danske Fragtmænd, Posten Norge i Deutsche Post, nisu usporediva s društvom Post Danmark i stoga usporedna analiza ne opravdava njegove prihode u protučinjeničnom scenariju.

(72)

ITD, poduzeće 1 i SLD navode da su sva tri društva poslovala s dobitkom i neprekidno pozitivnim EBIT-om (dobit prije kamata i poreza) u razdoblju 2017. – 2019., dok je Post Danmark imao negativan EBIT u tom razdoblju i za djelatnosti obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge i za one koje to nisu.

(73)

Zainteresirane strane objašnjavaju da je marža EBIT-a društva Post Danmark 2019. iznosila –4,4 % za djelatnosti obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge i –6,9 % za ostale djelatnosti (ukupno –11,3 %). Nadalje navode da se ne čini vjerojatnim da bi se smanjenjem društva Post Danmark u protučinjeničnom scenariju za 2020. eliminirala ukupna negativna marža EBIT-a od 11,3 % i osigurala dobit od 3,8 % (51). Prema zainteresiranim stranama to nije moguće za društvo koje neprekidno ostvaruje gubitke.

(74)

ITD i poduzeće 1 nadalje primjećuju sljedeće dvije razlike između društva Post Danmark i odabranih društava zbog kojih ona nisu prikladna za usporednu analizu:

(75)

Deutsche Post nije usporediv s društvom Post Danmark jer je 2019. samo 24 % prihoda društva Deutsche Post potjecalo od usluga domaće distribucije pismovnih i drugih pošiljaka, a 70 % iz djelatnosti izvan Njemačke. Stoga glavna djelatnost društva Deutsche Post nije slanje pismovnih i drugih pošiljaka, već usluge logistike i prijevoza tereta. Usto, segment žurnih usluga koje nisu obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge društva Deutsche Post profitabilan je, dok djelatnosti koje nisu obuhvaćene tom obvezom društva Post Danmark nisu profitabilne.

(76)

Posten Norge nije usporediv s društvom Post Danmark jer je Posten Norge isto tako ponajprije logističko društvo s obzirom na to da njegov segment pismovnih i drugih pošiljaka čini samo 31 % prihoda, dok većinu prihoda ostvaruje iz segmenta logistike.

(77)

Danske Medier tvrdi da se sortirana pošta koja sadržava časopise (dan. Sorteret Magasinpost) nudi već od 3,50 DKK (0,45 EUR) prema službenom cjeniku. Tvrdi da takve cijene donose gubitke i da bi tako velik popust trebao biti nespojiv s odredbama obveze pružanja univerzalne usluge jer bi Post Danmark trebao povećati cijene na razinu kojom se sprečava gubitak.

(78)

ITD, poduzeće 1 i SLD tvrde da Post Danmark ima isključivo pravo na izdavanje poštanskih maraka i zadržavanje prihoda od njihove prodaje. Prema njihovu mišljenju to isključivo pravo proizlazi iz Konvencije Svjetske poštanske unije („UPU”) (52), u čijem se članku 6. stavku 2. točki 1. navodi sljedeće: „Poštanske marke: izdaju se i stavljaju u promet isključivo pod nadležnošću države ili područja koje je član Svjetske poštanske unije, u skladu s aktima Unije”. Tvrde da ta isključiva prava uključuju nezakonitu i nespojivu državnu potporu društvu Post Danmark.

(79)

Danska ostaje pri stajalištu da je u trenutku dodjele 20. prosinca 2019. naknada za obvezu pružanja univerzalne usluge za prvu polovinu 2020. bila spojiva prema Odluci o uslugama od općeg gospodarskog interesa. Objašnjava da kad je Danska dodijelila potporu nije bilo političke volje za financiranje obveze pružanja univerzalne usluge iz državnog proračuna nakon 30. lipnja 2020. Razmatrane su razne alternative za budućnost obveze pružanja univerzalne usluge u Danskoj, među ostalim i modeli u kojima bi se obveza pružanja univerzalne usluge znatno promijenila (kako bi se obuhvatio manji broj usluga). Zbog nedostatka političkog konsenzusa društvu Post Danmark dodijeljena je naknada za obvezu pružanja univerzalne usluge u iznosu od 15 milijuna EUR (približno 112 milijuna DKK) samo za prvu polovinu 2020. Naknada za obvezu pružanja univerzalne usluge isplaćena mu je 6. siječnja 2020.

(80)

Danska tvrdi da iz navedenog proizlazi da 20. prosinca 2019. nije bilo naznaka da će biti potrebna veća naknada za obvezu pružanja univerzalne usluge u drugoj polovini 2020. Kad je Danska razmatrala je li potrebna veća naknada za 2020., shvatila je da će gornja granica od 15 milijuna EUR iz Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa biti premašena i stoga je odlučila prijaviti naknadu za obvezu pružanja univerzalne usluge za 2020. prema Okviru za usluge od općeg gospodarskog interesa.

(81)

Nadalje, Danska objašnjava da se članak 2. stavak 1. točka (a) Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa odnosi na već dodijeljenu naknadu:

„Ova se Odluka primjenjuje na državne potpore u obliku naknade za obavljanje javne usluge koja se dodjeljuje poduzetnicima kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa kako je navedeno u članku 106. stavku 2. Ugovora, a koje su obuhvaćene jednom od sljedećih kategorija:

(82)

Danska primjećuje da je u trenutku obavijesti i dok Komisija ne odobri dodatnu naknadu za 2020. dodijeljeno samo 15 milijuna EUR (20. prosinca 2019.) i da taj iznos ne prelazi gornju granicu od 15 milijuna EUR utvrđenu u članku 2. stavku 1. točki (a) Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa. Danska nadalje napominje da odobrenje Komisije koje obuhvaća i drugu polovinu 2020. ne bi bilo dovoljno da se naknada smatra dodijeljenom jer bi Danska i dalje morala provesti tu naknadu. Stoga sve dok Danska ne provede veću naknadu za 2020. (i time premaši 15 milijuna EUR), naknadu za prvu polovinu 2020. treba smatrati zakonitom.

(83)

U tom smislu danska nadležna tijela primjećuju navodni paradoks u odluci o pokretanju postupka. Danska objašnjava da bi, ako Komisija odobri naknadu za obvezu pružanja univerzalne usluge za 2020., naknada za prvu polovinu 2020. bila nezakonita, ali spojiva; međutim, ako bi Komisija zaključila da je naknada za obvezu pružanja univerzalne usluge za 2020. u cijelosti nespojiva, naknada za prvu polovinu 2020. bila bi zakonita jer u tom scenariju ne bi bio prekoračen prag iz Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa.

(84)

Danska smatra da, s obzirom na to da će se razdoblje od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2020. također procjenjivati na temelju Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa, ne postoji rizik da su zahtjevi za ta dva razdoblja različiti (bilješka 35. odluke o pokretanju postupka). Nadalje, Danska primjećuje da su pravna osnova i odredbe kojima se uređuje naknada društvu Post Danmark za obvezu pružanja univerzalne usluge identične u oba razdoblja.

(85)

Iz toga prema mišljenju danskih nadležnih tijela slijedi da, čak i ako Komisija utvrdi da će se dodjela naknade društvu Post Danmark za prvu polovinu 2020. smatrati nezakonitom kad se dodijeli naknada za drugu polovinu 2020., to ne znači da je u trenutku donošenja odluke o pokretanju postupka naknada za obvezu pružanja univerzalne usluge dodijeljena društvu Post Danmark za prvu polovinu 2020. bila nezakonita. Naknada za obvezu pružanja univerzalne usluge za drugu polovinu 2020. dodijelit će se kad se donese konačna odluka Komisije jer sporazum između Danske i društva Post Danmark uključuje naknadu koja je uvjetovana odobrenjem Komisije. Stoga je stajalište danskih nadležnih tijela da se prijavljena naknada za obvezu pružanja univerzalne usluge za prvu i drugu polovinu 2020. može proglasiti spojivom u skladu s člankom 106. stavkom 2. UFEU-a i Okvirom za usluge od općeg gospodarskog interesa, a s obzirom na to da će se naknada za drugu polovinu 2020. dodijeliti tek u tom trenutku, neće se postavljati pitanje nezakonitosti već dodijeljene naknade za prvu polovinu 2020.

(86)

Kako bi otklonila sumnje Komisije u usklađenost s Direktivom 2006/111/EZ, izražene u uvodnim izjavama od 101. do 104. odluke o pokretanju postupka, Danska je objasnila kako Post Danmark raspodjeljuje troškove i prihode, kako vodi odvojene račune i kako se to nadzire.

(87)

Danska objašnjava da je polazište troškovnog računovodstva društva Post Danmark osiguravanje usklađenosti s računovodstvenim propisom (53), kojim se prenosi članak 14. Direktive 97/67/EZ. U skladu s člankom 5. stavkom 1. tog računovodstvenog propisa Post Danmark pripremio je 2015. „opis primjenjivih metodologija i načela za raspodjelu troškova i pripremu zasebnih regulatornih računa” („opis iz 2015.”), koji je odobrila Uprava za civilno zrakoplovstvo i željeznički prijevoz u skladu s člankom 6. stavkom 2. računovodstvenog propisa (54).

(88)

Na temelju opisa iz 2015. Post Danmark proveo je raspodjelu i kategorizaciju troškova kao što je objašnjeno u nastavku. Post Danmark raspodjeljuje i kategorizira troškove istodobnim postupcima.

(89)

Post Danmark raspodjeljuje sve troškove i prihode do razine EBIT-a na razne proizvode (tj. usluge/proizvode koje nudi kao što su pošiljke ili pisma; vidjeti i primjer u uvodnoj izjavi 92.). Troškovi i prihodi preuzimaju se iz računa dobiti i gubitka u informatičkom sustavu društva Post Danmark koji se naziva SAP (55). Sustav troškovnog računovodstva obuhvaća sve organizacijske jedinice društva Post Danmark, uključujući sva društva kćeri društva Post Danmark A/S.

(90)

Kao što je vidljivo na slici 3, metodologija utvrđivanja troškova na temelju aktivnosti (ABC) služi za raspodjelu temeljnih operativnih troškova na razne proizvode ili usluge u regulatornim računima (tj. računima društva Post Danmark pripremljenima u regulatorne svrhe) na temelju analize izvora troškova.

(91)

Danska objašnjava da se i troškovi za obvezu pružanja univerzalne usluge i drugi troškovi raspodjeljuju na temelju metodologije ABC. Na primjer, troškovi infrastrukture također se raspodjeljuju na proizvode koji nisu obuhvaćeni obvezom pružanja univerzalne usluge ako i proizvodi koji jesu i oni koji nisu obuhvaćeni njome dijele istu infrastrukturu.

(92)

Primjer raspodjele troškova na proizvode ili usluge je postupak sortiranja pošiljaka koji se sastoji od šest aktivnosti (prikupljanje strojno sortiranih proizvodnih pošiljaka; razdvajanje strojno sortiranih proizvodnih pošiljaka; izvoz pošiljaka; uvoz pošiljaka; priljev i odljev proizvodnih pošiljaka; i proizvodnja, videokodiranje). Za tih šest aktivnosti nastaju troškovi osoblja (tj. skupni trošak). Dostupno je [90–100] kodova za bilježenje vremena za raspodjelu troškova osoblja na aktivnosti (tj. čimbenici koji utječu na resurse). Jedan je primjer čimbenika koji utječu na resurse kôd za bilježenje vremena „78720 Produktion MS pakker”, kojim se troškovi osoblja pripisuju aktivnostima „prikupljanje strojno sortiranih proizvodnih pošiljaka” i „razdvajanje strojno sortiranih proizvodnih pošiljaka”. Osim osoblja, resursi za te aktivnosti mogu se preuzimati i iz drugih skupnih troškova, na primjer za postrojenje, opremu i zgrade. Posljednji je korak u postupku raspodjela troška aktivnosti na objekt troška (tj. proizvod, koji mogu biti pismovne i druge pošiljke itd.). To se čini uz pomoć čimbenika koji utječu na troškove. Primjeri čimbenika koji utječu na troškove su količine ili broj posjeta.

(93)

Troškovi koji nisu raspodijeljeni metodologijom ABC (tj. troškovi koji nisu nastali temeljnim postupcima označeni su kao „ostali operativni troškovi” i „ostali troškovi”) raspodjeljuju se na temelju izravne analize odnosno rezultata metodologije ABC (vidjeti sliku 4). Sporedni operativni troškovi obuhvaćaju, na primjer, informatičku opremu i centar za korisničku podršku. Izravna analiza usporediva je s metodologijom ABC i znači raspodjelu općih troškova na proizvode na temelju, primjerice, vremena koje je osoblje u centru za korisničku podršku utrošilo na pitanje o određenom proizvodu.

(94)

Osim mehanizama raspodjele troškova troškovi se u regulatornim računima kategoriziraju i kao inkrementalni troškovi (57), opći troškovi koji se mogu dodijeliti i opći troškovi koji se ne mogu dodijeliti.

(95)

Prethodno navedene tri kategorije troškova definiraju se kako slijedi:

(96)

Danska objašnjava da sliku 4 treba tumačiti na sljedeći način: Post Danmark izravnom analizom uz primjenu metodologije ABC utvrđuje raspodjelu resursa za jedan ili više proizvoda. Ako su predmetni troškovi raspodijeljeni na jedan proizvod na temelju čimbenika koji utječe na troškove (uvodna izjava 92.), kategoriziraju se kao inkrementalni (gornja strelica plave boje). Ako su predmetni troškovi raspodijeljeni na više proizvoda, kategoriziraju se kao opći troškovi koji se mogu dodijeliti (donja strelica plave boje).

(97)

Danska je na slici 5 dala ilustrativni primjer (58) kategorizacije troškova prijevoza adresiranih pošiljaka od jedne privatne osobe do druge (CtC) i pošiljaka adresiranih poduzećima (BtB) u društvu Post Danmark. CtC je obuhvaćen obvezom pružanja univerzalne usluge, a BtB nije. U obzir se uzimaju troškovi prijevoza, uključujući plaću vozača, amortizaciju vozila i potrošnju goriva. Za svaki korak postupka troškovi se kategoriziraju na sličan način. Vidjeti drugi primjer u uvodnoj izjavi 98. Za oba primjera navedeni su podaci okvirni.

(98)

Primjer na slici 6 odnosi se na distribuciju adresiranih pismovnih pošiljaka mase do 2 kg i pošiljaka adresiranih poduzećima (BtB). Adresirane pismovne pošiljke obuhvaćene su obvezom pružanja univerzalne usluge, a pošiljke BtB nisu.

(99)

Iz prethodna dva primjera proizlazi da se na sve proizvode koji prolaze određeni postupak primjenjuju troškovi koji su im dodijeljeni razmjerno upotrebi resursa za te proizvode (61).

(100)

Danska nadalje tvrdi da je u svibnju 2021. dansko Ministarstvo prometa ovlastilo računovodstveno poduzeće Deloitte da izvrši reviziju metodologije troškovnog računovodstva društva Post Danmark. Ta se revizija ponajprije odnosila na društvo Post Danmark. Deloitte je usto pregledao i fakturiranje između društava Post Danmark i PostNord Logistics (62). Za potrebe revizije poduzeću Deloitte omogućen je pristup regulatornoj računovodstvenoj dokumentaciji i popratnoj dokumentaciji društava Post Danmark i PostNord Logistics. Deloitte je usto ispitao oba društva.

(101)

Deloitte je svoje zaključke iznio 30. kolovoza 2021. (63):

(102)

Deloitte za vrijeme revizije nije otkrio ništa što bi upućivalo na to da računovodstvene politike društva Post Danmark nisu u skladu s primjenjivim računovodstvenim propisom i općeprihvaćenim računovodstvenim načelima.

(103)

Iznos prihoda koji se pripisuje utvrđuje se iz računa dobiti i gubitka u SAP-u. Većina prihoda odgovara izravnoj prodaji evidentiranoj u sustavu fakturiranja društva Post Danmark i stoga se može izravno dodijeliti konačnim proizvodima i uslugama. Prihodi koji ne odgovaraju izravnoj prodaji, i stoga nisu u sustavu fakturiranja društva Post Danmark, raspodjeljuju se na temelju istraživanja (64). Tim se istraživanjima osigurava da postoji uzročno-posljedična veza između evidentiranih prihoda i proizvoda i usluga na temelju kojih su prihodi nastali.

(104)

Danska je objasnila da Post Danmark priprema odvojene regulatorne račune u skladu s važećim računovodstvenim propisom, prema kojemu je Post Danmark dužan odvojiti svoje račune u skladu s Direktivom 2006/111/EZ. Danska nadalje tvrdi da je računovodstveni propis u skladu s člankom 14. stavkom 3. Direktive 97/67/EZ te da se računi društva Post Danmark u osnovi temelje na načelima uzročnosti, objektivnosti, transparentnosti i dosljednosti.

(105)

Regulatorni računi prikazuju račune za svaku uslugu koja je obuhvaćena obvezom pružanja univerzalne usluge i svaku koja nije, u skladu s člankom 5. stavkom 6. računovodstvenog propisa. Odvojeni regulatorni računi sastoje se od neto prometa, inkrementalnih troškova, rezultata nakon inkrementalnih troškova, općih troškova koji se mogu dodijeliti, rezultata nakon općih troškova koji se mogu dodijeliti, općih troškova koji se ne mogu dodijeliti i rezultata EBIT-a.

(106)

Danska tvrdi da je za usluge koje nisu obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge raspodijeljen odgovarajući udio inkrementalnih troškova, općih troškova koji se mogu dodijeliti i općih troškova koji se ne mogu dodijeliti. Udio raspodijeljenih troškova za usluge koje su obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge i one koje nisu osobito je u skladu s prometom koji se ostvaruje u odgovarajućim kategorijama usluga. U tablici 1. prikazani su sveukupni podaci u regulatornim računima za usluge obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge i druge usluge iz 2020.

Tablica 1.

Sveukupni podaci u regulatornim računima za 2020.

(107)

Metodologije i načela troškovnog računovodstva društva Post Danmark za raspodjelu troškova i pripremu odvojenih regulatornih računa odobrila je Danska uprava za civilno zrakoplovstvo i željeznički prijevoz (vidjeti uvodnu izjavu 87.), isto tijelo koje provjerava pridržava li se Post Danmark računovodstvenog propisa (trenutačno onoga iz 2014.). Osim toga, ovlašteni računovođa svake godine provjerava jesu li odvojeni regulatorni računi pripremljeni u skladu s tim istim računovodstvenim propisom (65).

(108)

Na zahtjev danskog Odbora za javne financije („Statsrevisorerne”) (66) Rigsrevisionen je proveo istragu o nadzoru računovodstvene prakse društva Post Danmark. Rigsrevisionen je 15. siječnja 2021. objavio svoje nalaze u izvješću na svojim internetskim stranicama.

(109)

Istoga dana kad je Rigsrevisionen objavio izvješće Statsrevisorerne je objavio svoju ocjenu tog izvješća (67).

(110)

Statsrevisorerne je primio na znanje glavne točke navedene u izvješću:

(111)

Statsrevisorerne je imao sljedeća zapažanja:

(112)

Danska objašnjava da je 11. veljače 2021. ministar prometa odgovorio tijelu Statsrevisorerne na temelju informacija koje su dostavili Post Danmark i KPMG (računovodstveni ured društva Post Danmark od 2013.), kao i PwC. Ministar u odgovoru napominje da Rigsrevisionen u izvješću prije svega zaključuje da je Ministarstvo prometa nadziralo područja propisana zakonom.

(113)

Osim toga, ministar ispravlja, prema Danskoj, pogrešan zaključak da je izvješće PwC-a za 2014. pokazalo da je većina troškova raspodijeljena na proizvode obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge iako su oni činili manje od polovine svih proizvoda:

(114)

Ministar objašnjava da je PwC revizijom utvrdio da je raspodjela troškova društva Post Danmark bila razumna, prihvatljiva i u skladu s regulatornim zahtjevima.

(115)

Ministar u nekim aspektima ipak primjećuje neodgovarajući nadzor računovodstvene prakse društva Post Danmark i od računovodstvene godine 2020. zahtijeva sljedeće:

(116)

Rigsrevisionen je 5. ožujka 2021. objavio napomenu o ocjeni odgovora ministra prometa od 11. veljače 2021. (74) Rigsrevisionen u napomeni zaključuje sljedeće:

(117)

Stoga, uzimajući u obzir promjene u nadzoru koje će se primjenjivati od 2020. i stvarne metode raspodjele troškova koje primjenjuje Post Danmark, Danska tvrdi da Komisija svoju procjenu usklađenosti računovodstvene prakse društva Post Danmark s Direktivom 97/67/EZ, Direktivom 2006/111/EZ i Okvirom za usluge od općeg gospodarskog interesa može temeljiti na regulatornom nadzoru i godišnjoj reviziji neovisnih revizora.

(118)

Danska tvrdi da Rigsrevisionen primjećuje da od vanjskog revizora nije izričito zatraženo da provjeri evidenciju ulaznih podataka. Međutim, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 115. točki 2., vanjski revizor društva Post Danmark (KPMG) provjerio je stvarnu evidenciju podataka za vrijeme revizije računa društva Post Danmark jer je to potrebno za izjavu s visokom razinom uvjerenja. Isto je učinjeno za 2020. i to je posebno navedeno u revizorskoj izjavi (75).

(119)

Danska stoga tvrdi da ne bi trebalo biti sumnje da izračun NAC-a za 2020. ispunjava zahtjeve iz Direktive 2006/111/EZ, kako je propisano točkom 18. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa.

(120)

U uvodnim izjavama od 148. do 151. odluke o pokretanju postupka Komisija izražava sumnje u pogledu učinka na jedinične troškove društva Post Danmark nakon predloženih promjena u protučinjeničnom scenariju koji se odnosi na sljedeće točke.

(121)

Danska se slaže da manje količine u načelu dovode do većih jediničnih troškova i obrnuto (uvodna izjava 149. točka (a) odluke o pokretanju postupka). Zbog smanjenja količine poslovnih pismovnih pošiljaka, Post Danmark nekoliko je godina bilježio povećanje prosječnih ukupnih troškova (ATC) za pismovne proizvode obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge u svojim regulatornim računima. Međutim, u protučinjeničnom scenariju Post Danmark optimizirao je uslugu dostave pismovnih pošiljaka. Glavne su prilagodbe u protučinjeničnom scenariju zatvaranje jedne sortirnice i [5–10] distribucijskih centara te smanjen opseg usluga u ruralnim područjima i manjim gradovima.

(122)

Niža ukupna razina troškova u lancu vrijednosti u ruralnim područjima postiže se i. nižom razinom usluga u ruralnim područjima i ii. manje opsežnom infrastrukturom u protučinjeničnom scenariju. To znači da je Post Danmark u protučinjeničnom scenariju uspio smanjiti trošak (usporediti tablice 4. i 6. u odjeljku 6.3.1.7.1.), tako da su jedinični troškovi mjereni kao ATC u ruralnim područjima niži u protučinjeničnom scenariju nego u činjeničnom.

(123)

Na urbana područja (za razliku od ruralnih) utječe samo manje opsežna infrastruktura u protučinjeničnom scenariju. Na tim bi područjima, uzimajući u obzir sve čimbenike, jedinični troškovi ostali na istoj razini u protučinjeničnom scenariju kao i u činjeničnom.

(124)

Danska stoga smatra da se zbog kombinacije učinaka koji su posljedica manjih količina i smanjenja infrastrukture ukupni jedinični troškovi nisu povećali.

(125)

Općenito bi se moglo očekivati da zatvaranje dijela infrastrukture potrebne za pružanje usluge dostave znači povećanje udaljenosti prijevoza između preostalih dijelova infrastrukture. Veće udaljenosti koje treba prijeći značile bi povećanje troškova prijevoza, a Danska je smatrala da se u protučinjeničnom scenariju troškovi prijevoza ne bi povećali, što je izazvalo sumnje Komisije.

(126)

Danska je objasnila da je 2020. Post Danmark upravljao dvjema sortirnicama. Koliko će sortirnica i/ili distribucijskih centara biti u upotrebi odlučeno je na temelju optimalnih i najisplativijih procjena. Uzimajući u obzir broj pošiljaka za sortiranje, zaključeno je da je za poslovanje 2020. struktura s dvije sortirnice optimalno i najisplativije rješenje jer bi trošak po pošiljci u slučaju jedne veće sortirnice bio veći. Dvije sortirnice pretvorit će se u jednu kad se količina za sortiranje smanji ispod određene razine. U protučinjeničnom scenariju broj pošiljaka past će ispod razine potrebne za nastavak rada dvije sortirnice. Danska naglašava i da Post Danmark kao pružatelj s obvezom pružanja univerzalne usluge nije uvijek u mogućnosti smanjiti kapacitet kao odgovor na razvoj poštanskog tržišta ako postoji rizik da u budućnosti zbog takva smanjenja ne bi mogao ispuniti tu obvezu, što podrazumijeva određene zahtjeve o razini usluge koje Post Danmark mora ispuniti.

(127)

U strukturi s dvjema sortirnicama (činjenični scenarij) svaka sortirnica pokriva određeno zemljopisno područje, a sortiranje se odvija u dva koraka. Poštanske pošiljke prikupljene na zemljopisnom području povezanom s jednom od sortirnica sortiraju se nakon prikupljanja po dolasku u sortirnicu. Pošiljke koje se trebaju distribuirati na zemljopisnom području povezanom s drugom sortirnicom zatim se prevoze u tu sortirnicu. Prije distribucije sve se poštanske pošiljke u sortirnici (uključujući one koje dolaze iz druge sortirnice) sortiraju i razdvajaju, nakon čega se razvrstavaju u distribucijske centre. Ukupno [70–80] % pismovnih pošiljaka potječe iz istočne Danske i stoga sortirnica u Taastrupu (istočna Danska) obrađuje najviše pošiljaka.

(128)

U protučinjeničnom scenariju postojala bi samo jedna sortirnica koja bi bila dovoljna za smanjenu količinu poštanskih pošiljaka za distribuciju. Sa samo jednom sortirnicom povećat će se udaljenost prijevoza od mjesta prikupljanja do sortirnice, kao i prijevoz od sortirnice do distribucijskih centara. Međutim, istodobno će se izbjeći prijevoz između dviju sortirnica.

(129)

U strukturi s jednom sortirnicom (protučinjenični scenarij) sortiranje se odvija u jednom koraku, pri čemu se poštanske pošiljke istodobno sortiraju nakon prikupljanja i razdvajaju prema zemljopisnim područjima i rutama. To znači da se pošiljke ne prevoze u drugu sortirnicu radi sortiranja i razdvajanja. To pak znači da će sve pismovne pošiljke u strukturi s jednom sortirnicom biti sortirane jednom u istočnoj Danskoj, dok bi neke pismovne pošiljke u činjeničnom scenariju prošle dva postupka sortiranja.

(130)

Danska napominje da će, uzimajući u obzir prethodno navedeno (prijevoz između sortirnica jednak je većoj udaljenosti od preostale sortirnice do centara i ruta), u izračunu NAC-a ukupni troškovi prijevoza u strukturi s jednom sortirnicom (protučinjenični scenarij) ostati na istoj razini i neće se znatno promijeniti u usporedbi sa strukturom s dvjema sortirnicama (činjenični scenarij).

(131)

To je dodatno prikazano na sljedeći način: u činjeničnom scenariju postoji [5–10] dnevnih ruta od sortirnice na istoku do sortirnice na zapadu i [5–10] dnevnih ruta sa zapada na istok zemlje. Jedno putovanje iznosi približno [200–300] km, što znači da je ukupna dnevna udaljenost približno [...] × [...] km = [...] km (vidjeti sliku 7).

(132)

Na slici 7 prikazane su dvije karte Danske. Crveni krugovi pokazuju približne lokacije sortirnica u Danskoj. Karta na lijevoj strani prikazuje strukturu iz činjeničnog scenarija s dvjema sortirnicama, dok karta na desnoj strani prikazuje strukturu iz protučinjeničnog scenarija s jednom.

(133)

U protučinjeničnom scenariju povećat će se udaljenost prijevoza od mjesta prikupljanja do jedinstvene sortirnice, kao i prijevoz od sortirnice do distribucijskih centara. Međutim, istodobno će se izbjeći prijevoz između dviju sortirnica. Budući da većina poštanskih pošiljaka proizlazi iz istočne Danske (uvodna izjava 127.), u protučinjeničnom scenariju održava se sortirnica u istočnoj Danskoj, a zatvorila bi se sortirnica u zapadnoj Danskoj (76). To znači da struktura s jednom sortirnicom ne utječe na udaljenosti prijevoza od sortirnice do centara i obrnuto u istočnoj Danskoj.

(134)

Osim toga, udaljenosti prijevoza poštanskih pošiljaka iz istočne Danske u zapadnu bit će iste, a jedina je razlika što se udaljenosti prelaze nakon što se poštanske pošiljke sortiraju i razdvoje unutar strukture s jednom sortirnicom, dok se u strukturi s dvjema sortirnicama poštanske pošiljke sortiraju samo prema zemljopisnom području prije nego što se prevezu u zapadnu Dansku ([5–10] ruta od istoka do zapada jednako je približno [...] × [...] km = [...] km – vidjeti uvodnu izjavu 131. i „1A” na desnoj karti na slici 6).

(135)

Povećat će se udaljenosti prijevoza do i od jedne sortirnice koja se nalazi u istočnoj Danskoj do centara u zapadnoj. Međutim, te veće udaljenosti podudaraju se s rutama u činjeničnom scenariju između sortirnica u zapadnoj Danskoj do onih u istočnoj Danskoj (približno [...] × [...] km = [...] km – vidjeti uvodnu izjavu 131. i „1A” na desnoj karti na slici 7).

(136)

Povećat će se samo udaljenosti prijevoza za pošiljke poslane i primljene u zapadnoj Danskoj. Međutim, Danska tvrdi da to ne znači da će se i troškovi povećati. Budući da je količina pošiljaka u protučinjeničnom scenariju manja nego u činjeničnom, pošiljke poslane i primljene unutar zapadne Danske mogu se uključiti u već postojećih [10–20] dnevnih putovanja s istoka na zapad i obrnuto. Kao što je objašnjeno u uvodnim izjavama 134. i 135., tih [10–20] dnevnih putovanja u osnovi ostaje isto i u protučinjeničnom scenariju.

(137)

Ukupna udaljenost prijevoza od približno [...] km ([...] + [...]) obuhvaćena je strukturom s jednom sortirnicom na rutama koje pokrivaju „1A”. To je ista ukupna udaljenost kao u činjeničnom scenariju.

(138)

Post Danmark je 2020. upravljao s [10–20] distribucijskih centara (u činjeničnom scenariju). Tih [10–20] centara smatralo se potrebnima za obvezu pružanja univerzalne usluge 2020. Post Danmark neprekidno prilagođava svoju infrastrukturu kako bi bila troškovno učinkovitija. Na primjer, Post Danmark je 2018. još uvijek upravljao s [20–30] centara. Stoga [10–20] centara koji su poslovali 2020. odražavaju znatnu prilagodbu naniže. Takva promjena ne iznenađuje jer tržišta na kojima Post Danmark posluje nisu statična, već promjenjiva i dinamična. Količine se mogu znatno mijenjati iz godine u godinu, pa se infrastruktura s godinama prilagođavala zbog promjena količina.

(139)

Smanjenje broja distribucijskih centara s [10–20] na [10–20] u protučinjeničnom scenariju dovelo bi, kao i za sortirnice, do većih udaljenosti, ali između distribucijskih centara i uslužnih točaka. Međutim, manji broj distribucijskih centara koji odgovara manjim količinama istodobno znači da se izbjegava određen broj ruta između sortirnica i distribucijskih centara u usporedbi s činjeničnim scenarijem.

(140)

Slika 8 prikazuje da nisu sva područja zemlje zahvaćena zatvaranjem [5–10] centara u protučinjeničnom scenariju. Zahvaćena su područja Funen, dio južnog Jyllanda (oba u zapadnoj Danskoj), te središnji, južni i zapadni Zeland (istočna Danska). Na zahvaćenim područjima udaljenosti prijevoza od sortirnica do distribucijskih centara smanjit će se jer će se rute iz sortirnica odvijati u manje smjerova, ali će se i dalje morati obavljati prijevoz do manjih skladišta/uslužnih točaka, tako da iste udaljenosti prijevoza u manje smjerova ostaju na istoj razini kao u činjeničnom scenariju. To je zato što još uvijek postoji potreba za prijevozom do manjih skladišta/uslužnih točaka, što manji broj ruta čini duljima.

(141)

Na temelju jednog od zahvaćenih područja, na primjer područja u središnjem i zapadnom Zelandu, u strukturi s [10–20] centara u činjeničnom scenariju postoje dnevne rute do [...], [...] i [...], što znači prijevoz na udaljenosti od [300–400] km od i do sortirnice u Taastrupu (sortirnica u istočnoj Danskoj) (77).

(142)

Unutar strukture s [10–20] centara u protučinjeničnom scenariju centar u [...] obuhvaća područja [...] i [...]. Prijevoz od Taastrupa do [...] zadržava se i iznosi približno [...] km u povratnom putovanju. Centar [...] morat će pripremiti pismovne proizvode za cjelokupno područje (dakle svoje područje i područja centara u [...] i [...] u činjeničnom scenariju) prije nego što poštanske pošiljke budu spremne za distribuciju. Nakon toga pripremljene poštanske pošiljke prevoze se od [...] do [...] i od [...] do [...], gdje se nalaze manja skladišta/uslužne točke iz kojih se vrši distribucija kućanstvima. Rute od [...] do i od [...] i od [...] do i od [...] iznose otprilike [...] km dnevno.

(143)

To znači da se u protučinjeničnom scenariju prelazi ukupna udaljenost od [200–300] km ([...] km + [...] km) u usporedbi s [300–400] km u strukturi s [10–20] centara (vidjeti uvodnu izjavu 141.).

(144)

Na temelju toga Danska i Post Danmark procjenjuju da će ukupni troškovi prijevoza u odnosu na [10–20] centara u protučinjeničnom scenariju ostati približno na istoj razini kao i troškovi prijevoza u činjeničnom scenariju s [10–20] centara te da se troškovi prijevoza time neće znatno promijeniti.

(145)

Konačno, prijevoz do uslužnih točaka već se provodi. Iako će veće količine biti isporučene uslužnim točkama u ruralnim područjima u protučinjeničnom scenariju, to neće dovesti do povećanja troškova jer postojeći kapacitet vozila može podnijeti i te količine. Obustava distribucije kućanstvima u ruralnim područjima i manjim mjestima stoga ne dovodi do povećanja troškova prijevoza.

(146)

Uzimajući u obzir objašnjenja u uvodnim izjavama od 126. do 145., Danska smatra da se troškovi prijevoza ne povećavaju unatoč činjenici da će u manjem broju slučajeva možda biti potrebno prijeći veće udaljenosti da bi se dostavila pismovna ili druga pošiljka.

(147)

Slijedom objašnjenja u odjeljcima 4.3.2.1. i 4.3.2.2., Danska smatra da su u potpunosti otklonjene sumnje Komisije u pogledu učinka na jedinične troškove društva Post Danmark na temelju pretpostavki iznesenih u protučinjeničnom scenariju.

(148)

Uzimajući u obzir prethodno navedeno, Danska zaključuje da je njezina metodologija NAC u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Okviru za usluge od općeg gospodarskog interesa i Direktivi 97/67/EZ.

(149)

Danska općenito upućuje na svoje ranije podneske o izvješću Rigsrevisionena, ali i detaljnije odgovara na određene tvrdnje zainteresiranih strana.

(150)

Zainteresirane strane tvrde da je Rigsrevisionen proglasio nadzor računovodstva društva Post Danmark neprimjerenim (uvodna izjava 28.). Danska objašnjava da ta tvrdnja nije točna. Umjesto toga, Rigsrevisionen navodi da on „nije bio u potpunosti primjeren” (78), a Danska smatra da to nije ni približno jednako proglašavanju nadzora „neprimjerenim”. To proizlazi i iz ljestvice za ocjenjivanje koju je primijenio Rigsrevisionen, koji je svoje izvješće označio kao „blagu kritiku”, što je druga najbolja ocjena prema njegovoj ljestvici (79).

(151)

Zainteresirane strane među ostalim tvrde da godišnje revizije računovodstvene dokumentacije društva Post Danmark koje provode vanjski revizori nisu pouzdane (uvodna izjava 29.) jer: i. nije bilo kriterija kojima bi se utvrdilo je li revizija bila zadovoljavajuća i ii. Danska uprava za civilno zrakoplovstvo i željeznički prijevoz nije provjerila je li revizor ispitao je li Post Danmark dovoljno detaljno evidentirao podatke. Danska skreće pozornost na činjenicu da su revizorska izvješća za financijske godine 2014. – 2019. izdana s visokom razinom jamstva. Nadalje, zbog izvješća Rigsrevisionena Ministarstvo prometa izričito je zatražilo da vanjski revizor nastavi s revizijom uz visoku razinu jamstva od računovodstvene godine 2020. Visoka razina jamstva podrazumijeva i da revizor provjerava stvarnu evidenciju podataka (uvodna izjava 115.). Danska objašnjava da je Komisiji dostavila revizorsko izvješće za 2020. i da iz tog izvješća proizlazi da je dana visoka razina jamstva.

(152)

Danska ponavlja da nije točno da su svi opći troškovi raspodijeljeni na obvezu pružanja univerzalne usluge, kako tvrde zainteresirane strane (uvodne izjave 33. i 34.). Umjesto toga, Post Danmark raspodjeljuje troškove (troškove za obvezu pružanja univerzalne usluge i druge troškove) na temelju korištenja resursa prikazanih analizom ABC-a ili drugom izravnom analizom izvora troškova. Štoviše, Danska primjećuje da su tvrdnje ITD-a neutemeljene i identične onima iznesenima u predmetu T-561/18, koje je Opći sud odbacio u presudi od 5. svibnja 2021. (80)

(153)

Danska u pogledu metodologije NAC naglašava da, čak i ako bi se NAC smatrao previsokim, to ne bi značilo da bi i naknada bila previsoka jer stvarna naknada čini samo 58 % NAC-a (81).

(154)

Kako bi dodatno osigurala da ne dođe do prekomjerne naknade, i u skladu sa svojim standardnim postupkom, danska će nadležna tijela uz pomoć ovlaštenog revizora provesti ex post reviziju stvarnog NAC-a za 2020., na temelju stvarnih podataka za 2020.

(155)

Osim pitanja u vezi s kojima je Komisija izričito izrazila dvojbe (tj. smanjenje društva i smanjenje broja sortirnica i centara) Danska iznosi i sljedeće primjedbe u vezi s kritikama zainteresiranih strana o protučinjeničnom scenariju (uvodne izjave od 40. do 45.). Ispravan protučinjenični scenarij nije scenarij u kojem bi Post Danmark u potpunosti prekinuo distribuciju pismovnih pošiljaka u ruralnim područjima (i time se odrekao svih prihoda koje ostvaruje na tim područjima u činjeničnom scenariju). Umjesto toga, realna je opcija optimizirati usluge u ruralnim područjima. To podrazumijeva smanjenje razine usluge (npr. tako da se više ne nudi dostava na kućnu adresu, već opcija preuzimanja), ali zadržavanje distribucije. Time se smanjuju troškovi i podrazumijeva odricanje od nekih prihoda (ali ne svih).

(156)

Zainteresirane strane smatraju da se usluga besplatne distribucije za slijepe osobe neće ukinuti. Danska potvrđuje da bi besplatna usluga distribucije za slijepe osobe zapravo bila ukinuta (82), kao što je već bio slučaj u odluci iz 2018. (uvodna izjava 160., tablica 2. te odluke).

(157)

Točnije, Danska o mreži DPD-a (uvodna izjava 42.) napominje da je to usluga koja se na tržište stavlja pod žigom DPD-a i već postoji u činjeničnom scenariju te ima vlastitu mrežu (83), koja je potpuno odvojena i različita od postojeće mreže društva Post Danmark za međunarodnu distribuciju poštanskih i drugih pošiljaka koju pruža u skladu s Konvencijom UPU-a. Sporazum s DPD-om sklopila je grupa PostNord i stoga pokriva nordijsku regiju. Sporazum s DPD-om ostat će na snazi barem u narednim godinama jer ima početni datum raskida [...]. Prekid vlastite prekogranične poštanske usluge društva Post Danmark prema Konvenciji UPU-a nema učinka na troškove povezane s pošiljkama DPD-a.

(158)

Danska u pogledu navodne zamjene nacionalne distribucije poslovnih pisama isporukom jednom tjedno u urbanim područjima (uvodna izjava 44.) primjećuje da je ta tvrdnja pogrešna i da bi Post Danmark nastavio nuditi distribuciju poslovnih pisama u protučinjeničnom scenariju, ali s nižom razinom usluge (vidjeti uvodnu izjavu 155.).

(159)

Danska u pogledu zamjene poštanskih poslovnica uslužnim točkama na manjim otocima (uvodna izjava 45.) napominje da će, suprotno protučinjeničnom scenariju u odluci iz 2018., Post Danmark nastaviti nuditi pojedinačne pošiljke (pismovne i ostale) u protučinjeničnom scenariju za 2020. jer je, za razliku od situacije koja se odnosi na trenutak kad je Komisija obaviještena o naknadi za obvezu pružanja univerzalne usluge za 2017. – 2019., distribucija pojedinačnih pošiljaka sad isplativa u činjeničnom scenariju za 2020. Trenutačna profitabilnost pojedinačnih pošiljaka rezultat je kombinacije manjih količina u odnosu na više cijene i primjene novog modela proizvodnje. Zbog tog su razloga zadržane poštanske poslovnice, no na manjim otocima bez čvrste veze ponuda proizvoda u poslovnicama bit će ograničena u odnosu na činjenični scenarij. Pismovne i druge pošiljke i dalje se mogu preuzeti u poslovnici i/ili poslati iz nje, no, primjerice, naljepnicu za pošiljku treba kupiti putem interneta ili aplikacije ili u poštanskoj poslovnici na kopnu. Takvu naljepnicu više ne bi bilo moguće kupiti na manjem otoku bez čvrste veze.

(160)

Danska objašnjava da slučaj Češke pošte na koji se pozivaju zainteresirane strane (uvodna izjava 46.) pokazuje da bi zatvaranje određenih poštanskih ureda u protučinjeničnom scenariju moglo dovesti do smanjenja količine pošiljaka jer bi se određeni korisnici počeli koristiti uslugama konkurenata, a neki bi smanjili potražnju. Međutim, Post Danmark ne zatvara nijedan poštanski ured (ili „poslovnicu”) u protučinjeničnom scenariju (uvodna izjava 159.) pa Danska smatra da slučaj Češke pošte nije relevantan za izračun NAC-a za obvezu pružanja univerzalne usluge društva Post Danmark za 2020.

(161)

Danska se slaže da bi smanjena razina usluge u protučinjeničnom scenariju, kao rezultat optimizacije usluge slanja poslovnih pisama, dovela do pada količina. To bi dovelo do gubitka prihoda i za proizvode koji su obuhvaćeni obvezom pružanja univerzalne usluge i za one koji nisu. Danska tvrdi da je u NAC uvrstila neostvareni prihod i za prioritetna i za obična poslovna pisma.

(162)

Danska u pogledu sveprisutnosti (odjeljak 3.2.5.1.) upućuje na zaključke Općeg suda u predmetu T-561/18. U tom je predmetu Opći sud smatrao da dokazi koje su iznijeli tužitelji ne pokazuju da bi se nematerijalna korist povezana sa sveprisutnošću trebala uključiti u izračun NAC-a za razdoblje 2017. – 2019. (84) Budući da se zainteresirane strane oslanjaju na iste dokaze, Danska smatra da se isti zaključak treba donijeti i u ovom slučaju.

(163)

Osim toga, a to se odnosi na sve potencijalne nematerijalne koristi, sveprisutnost bi trebala biti uključena kao nematerijalna korist u izračun NAC-a samo ako Post Danmark ne bi zadržao sveprisutnost u nedostatku obveze pružanja univerzalne usluge i pod uvjetom da Post Danmark ostvaruje prednost od takve sveprisutnosti. Budući da Post Danmark održava sveprisutnost u protučinjeničnom scenariju (zemljopisna pokrivenost je ista) uglavnom zbog svojih djelatnosti povezanih s pošiljkama, sveprisutnost kao takva ne proizlazi iz obveze pružanja univerzalne usluge, već iz drugih djelatnosti koje će se obavljati i u protučinjeničnom scenariju. U tom smislu Danska ukazuje na to da se većina dokaza (85) koje su dostavile zainteresirane strane kako bi pokazale da je Post Danmark trebao uključiti sveprisutnost kao nematerijalnu korist u protučinjeničnom scenariju odnosi na pošiljke, što samo potkrepljuje argument Danske. Drugi je dokaz (86) zastario i u njemu se ne uzima u obzir digitalizacija koja se provodi od 2000.

(164)

Za drugu studiju ARCEP-a (87) na koju upućuju zainteresirane strane Danska objašnjava da potkrepljuje pretpostavku da se sveprisutnosti ne pridaje nikakva vrijednost u protučinjeničnom scenariju. U tom je izvješću utvrđeno da se u protučinjeničnom scenariju sveprisutnost društva La Poste (francuskog poštanskog poduzeća) ne bi bitno promijenila i stoga sveprisutnost proizašla iz obveze pružanja univerzalne usluge nije nematerijalna korist za potrebe izračuna NAC-a (88). Izvješće ARCEP-a stoga samo potkrepljuje zaključke Općeg suda u točki 154. predmeta T-561/18, točnije da se mora razmotriti je li sveprisutnost nematerijalna korist i da se ne bi trebala sustavno smatrati korišću koja se oduzima u NAC-u.

(165)

Izvješće IBPT-a (89) koje je dostavio ITD također potkrepljuje taj zaključak jer je, nakon posebne procjene situacije Bposta, utvrđeno da sveprisutnost ne donosi nematerijalnu korist Bpostu s obzirom na to da su povećane količine jedina prednost koju Bpost dobiva time što se od njega traži da svoje usluge pruža na cijelom području Belgije, što se smatra korišću u protučinjeničnom scenariju (90).

(166)

Kad je riječ o tome je li ugled poduzeća nematerijalna korist za potrebe NAC-a (odjeljak 3.2.5.2.), Danska napominje da nema pozitivne vrijednosti za pružatelja od obveze pružanja univerzalne usluge u Danskoj. Danska priznaje da bi to moglo biti drukčije u drugim zemljama. U Danskoj su razine usluga smanjene (umjesto svakodnevne dostave sad postoji distribucija svakih pet dana), a cijene su povećane. To je navelo javnost da poveže Post Danmark sa skupom i sporom uslugom. To se odrazilo i na pošiljke, za koje se vrši svakodnevna dostava sve dok nije riječ o „velikoj pismovnoj pošiljci”, koja je obuhvaćena petodnevnom distribucijom.

(167)

Danska smatra da različite analize potkrepljuju mišljenje da je ugled poduzeća Post Danmark loš:

(168)

Osim toga, Danska primjećuje da nije točno da Post Danmark ima isključivo pravo upotrebe riječi „Danmark”. Prema pravilima UPU-a i Zakonu o poštanskim uslugama, poštanske marke koje izdaje Post Danmark moraju sadržavati riječ „Danmark”, no to općenito nije isključivo pravo.

(169)

Kad je riječ o tvrdnji da Post Danmark ima pravo postavljati poštanske sandučiće u javnim prostorima (odjeljak 3.2.5.3.), Danska navodi da Post Danmark treba podnijeti zahtjev nadležnim tijelima ili društvima ako želi postaviti poštanske sandučiće na zgradu u njihovu vlasništvu (92). Poštanske sandučiće postavljene uz cestu moraju odobriti lokalna nadležna tijela. Općenito sva poštanska poduzeća imaju pravo postavljati poštanske sandučiće pod određenim uvjetima (93).

(170)

Zainteresirane strane tvrde da bi se neiskorištene poštanske marke i poštanske marke koje se čuvaju u filatelijske svrhe trebale uvrstiti kao nematerijalna korist u izračun NAC-a i pozivaju se na odluku Komisije iz 2018. u vezi s Češkom poštom (odjeljak 3.2.5.4.).

(171)

U protučinjeničnom scenariju Post Danmark nastavio bi izdavati poštanske marke (npr. s oznakom „PostNord” umjesto „Danska”) i zadržao svoje filatelijske proizvode ili bi prešao na naljepnice umjesto poštanskih marki. Međutim, kao konzervativna pretpostavka, Post Danmark pristaje oduzeti prednost u obliku neiskorištenih maraka i filatelije.

(172)

Odgovornost društva Post Danmark u vezi s godišnjim računima izračunava se u obliku neiskorištenih poštanskih marki koje korisnici kupe. Za 2020. iznos je namiren na 30 milijuna DKK. Danska priznaje da je beskamatni zajam koji Post Danmark time dobiva (u obliku neiskorištenih maraka) korist za Post Danmark. Korist se izračunava kao trošak kamate za zajam s kamatama iste vrijednosti kao i obveza društva Post Danmark u obliku neiskorištenih poštanskih maraka. Kamatna stopa konzervativno je određena na [0–5] %, a vrijednost je stoga približno [...] DKK u 2020.

(173)

Post Danmark smatra da je kamatna stopa od [0–5] % konzervativna jer se temelji na analizi transfernih cijena međugrupnog zajma znatno većeg iznosa od 30 milijuna DKK za neiskorištene poštanske marke. Post Danmark dobio je konkretne informacije od grupe PostNord o zajmu na temelju sljedećih pretpostavki:

(174)

Na temelju toga Post Danmark dobio je informacije o zajmu pod sljedećim uvjetima:

(175)

Iz navedenog proizlazi da bi zajam od 30 milijuna DKK imao fiksnu kamatnu stopu od [0–5] % godišnje, što je znatno ispod primijenjene kamatne stope od [0–5] % godišnje. Ostvarena korist iznosi [...] DKK.

(176)

Kad bi Post Danmark počeo upotrebljavati naljepnice, mora se pretpostaviti da bi postojale i neiskorištene naljepnice. Stoga Danska smatra da je uključivanje cijele koristi od [...] DKK vrlo konzervativno.

(177)

Osim toga, Danska je izračunala dobit od filatelije u iznosu od [...] milijuna DKK godišnje. Promet ostvaren na poštanskim markama, godišnjacima, godišnjim mapama itd., koji se ne upotrebljavaju za frankiranje, iznosi [...] milijuna DKK godišnje. Promet čine iznosi od [...] milijuna DKK za stvarne filatelijske proizvode i [...] milijuna DKK za poštanske marke koje se ne upotrebljavaju, zbog očite filatelijske vrijednosti (96), zato što se skupljaju ili su izgubljene a da nisu upotrijebljene. Za izračun dobiti/gubitka relevantni troškovi koji se moraju uključiti prikazani su u tablici 2.

Tablica 2.

Relevantni troškovi za izračun koristi od filatelije

(178)

Danska u vezi s primjedbama zainteresiranih strana o ekonomiji razmjera koju bi Post Danmark ostvario jer koristi svoju mrežu obuhvaćenu obvezom pružanja univerzalne usluge za distribuciju proizvoda koji nisu njome obuhvaćeni (odjeljak 3.2.5.5.) navodi da bi ekonomiju razmjera trebalo uključiti kao nematerijalnu korist u izračun NAC-a samo ako se ne bi održala kad ne bi bilo te obveze.

(179)

U protučinjeničnom scenariju Post Danmark zadržao bi svoju nacionalnu mrežu za distribuciju pošiljaka i stoga bi imao istu ekonomiju razmjera kao u činjeničnom scenariju.

(180)

Kad je riječ o mreži DPD-a (97) (uvodna izjava 58.), Danska napominje da su te djelatnosti potpuno odvojene od djelatnosti društva Post Danmark koje su obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge i da se temelje na sporazumu s grupom PostNord. Mreža DPD-a održavat će se u protučinjeničnom scenariju kako trenutačno funkcionira u činjeničnom scenariju.

(181)

Danska u pogledu članka objavljenog 6. lipnja 2017. o novom centru za pošiljke HI-Park u Herningu (uvodna izjava 58., bilješka 45.) objašnjava da centar pridonosi snažnom rastu koji Post Danmark bilježi u logistici, distribuciji pošiljaka (uglavnom od e-trgovine) i teretnom prijevozu. Taj članak stoga samo podupire stajalište da bi Post Danmark zadržao svoju ekonomiju razmjera u protučinjeničnom scenariju.

(182)

Drastičan pad količine pismovnih pošiljaka posljednjih godina velik je izazov za Post Danmark jer ima mnogo fiksnih troškova koji se ne mijenjaju ovisno o količini poslane pošte. Stoga su troškovi po pismovnoj pošiljci koju distribuira Post Danmark naglo porasli. Veličina društva Post Danmark stoga je bila znatan nedostatak jer nije bilo moguće prilagoditi poslovanje promjenama na tržištu. Shodno tome, suprotno tvrdnjama zainteresiranih strana, Post Danmark nije imao koristi od ekonomije razmjera zbog obveze pružanja univerzalne usluge.

(183)

Pregovaračka moć (vidjeti odjeljak 3.2.5.6.) trebala bi, prema Danskoj, biti uključena u NAC samo ako bi se pogoršala ili nestala u protučinjeničnom scenariju. Danska smatra da to nije slučaj i da zainteresirane strane nisu dostavile dokaze koji potvrđuju suprotno.

(184)

Danska smatra da pregovaračka moć društva Post Danmark nije povezana s obvezom pružanja univerzalne usluge, već s veličinom društva Post Danmark i grupe PostNord. Stoga bi Post Danmark imao istu pregovaračku moć u protučinjeničnom scenariju.

(185)

Kad je riječ o argumentu preuzetom iz izvješća ERGP-a iz 2011. i izvješća društva Frontier Economics iz 2013. da, zbog obveze pružanja univerzalne usluge, Post Danmark ima lakši pristup političarima i jači utjecaj na regulatorni režim od svojih konkurenata, Danska napominje da su ta izvješća izrađena između 9 i 11 godina ranije i zastarjela jer ne obuhvaćaju velike digitalne poremećaje na danskom tržištu poštanskih usluga. Nadalje, u izvješćima se samo navodi da mogu postojati koristi povezane s pružateljem univerzalne usluge u smislu utjecaja na regulatorna tijela i političare. U izvješćima se navodi i da „ne postoji dovoljno dokaza o koristima toga” te da ne postoje smjernice o preporučenim vrstama metoda evaluacije jer su potrebna dodatna istraživanja. Prema mišljenju Danske takve nejasne i otvorene izjave nisu dokaz.

(186)

U svakom slučaju, Danska tvrdi da su njezino vlasništvo nad društvom Post Danmark i regulatorni režim u poštanskom sektoru pravno i funkcionalno odvojeni. Suprotno tvrdnjama zainteresiranih strana, Post Danmark nema poseban politički utjecaj u trenutačnoj političkoj klimi. Umjesto toga, smanjenje količine pisama i potreba za naknadom za provedbu obveze pružanja univerzalne usluge potaknuli su političku raspravu o budućnosti poštanskih usluga.

(187)

Post Danmark nema veću pregovaračku moć od drugih velikih poduzeća. Naprotiv, na pregovore sa sindikatima utječe očekivanje da će Post Danmark nastaviti ispunjavati najviše standarde u odnosu na, primjerice, plaće. To slabi pregovaračku poziciju društva Post Danmark. Isto vrijedi i za dobavljače: Post Danmark nema veću pregovaračku moć od drugih velikih poduzeća. Naprotiv, na Post Danmark primjenjuje se Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (98) (Direktiva o komunalnim uslugama) pa svi ugovori s dobavljačima podliježu postupcima javne nabave.

(188)

Danska u pogledu učinaka oglašavanja (odjeljak 3.2.5.7.) tvrdi da je iz uvodnih izjava od 134. do 136. odluke o pokretanju postupka jasno da je imovina intelektualnog vlasništva povezana s obvezom pružanja univerzalne usluge koja proizlazi uglavnom iz oglašavanja na vidljivim kontaktnim točkama (npr. poštanski sandučići, sustavi za samoposlužno preuzimanje pošiljaka, poslovnice i dio vozila društva Post Danmark) ispravno uzeta u obzir pri izračunu NAC-a. Vrijednost oglašavanja na kontaktnim točkama društva Post Danmark u vezi s obvezom pružanja univerzalne usluge izračunalo je vanjsko konzultantsko društvo Annalect A/S, specijalizirano za marketing i navike potrošača. Annalect A/S temeljito je i objektivno procijenio koje kontaktne točke treba uključiti u izračun.

(189)

Danska smatra da bi komplementarnost potražnje trebala biti uključena kao nematerijalna korist u izračun NAC-a samo ako ne bi nastavila postojati u protučinjeničnom scenariju (odjeljak 3.2.5.8.). Međutim, glavni proizvodi društva Post Danmark, tj. pismovne i druge pošiljke, zadržali bi se u protučinjeničnom scenariju te bi stoga i dalje postojala komplementarnost potražnje između tih proizvoda.

(190)

Kad je riječ o drugim proizvodima, teoretski bi bilo moguće utvrditi nematerijalnu korist u obliku komplementarnosti potražnje. Međutim, nema dokaza da postoji ikakva stvarna korist. U stvarnosti komplementarnost potražnje može jednako tako biti nedostatak ako prodaja profitabilnih proizvoda dovede do povećane prodaje neprofitabilnih proizvoda. Danska objašnjava da Post Danmark nije vidio dokaze o relevantnoj, značajnoj razini unakrsne prodaje proizvoda društva Post Danmark kad pojedinci šalju pošiljke u poslovnici ni dokaz da se kod pojedinaca javlja spontana potražnja za drugim proizvodima društva u toj situaciji. Kad pojedinci stave pošiljku u poštanski sandučić, drugi se proizvodi jednostavno ne prodaju.

(191)

U slučaju poslovnih korisnika prodajni procesi uključuju profesionalne kupce i donositelje odluka u poslovanju korisnika. Međutim, Danska tvrdi da Post Danmark nije vidio nikakve dokaze o uzročno-posljedičnoj vezi prema kojoj prodaja jednog proizvoda stvara spontanu potražnju za drugim proizvodima društva Post Danmark. To je osobito točno jer mogu postojati različiti donositelji odluka u poduzeću korisnika za različite poštanske proizvode.

(192)

Danska pojašnjava da Post Danmark nema koristi od izuzeća od zabrana parkiranja i zaustavljanja vozila (odjeljak 3.2.5.9.). Ne postoje odredbe u Zakonu o poštanskim uslugama ni Zakonu o cestovnom prometu (dan. Færdselsloven) kojima se društvu Post Danmark dopuštaju takva izuzeća. Zainteresirane strane naizgled temelje svoju tvrdnju na izvješćima ARCEP-a iz 2010. i društva Frontier Economics iz 2013., u kojima se navodi da pružatelji univerzalnih usluga mogu uživati takve koristi i da u nekim zemljama doista uživaju takve koristi. Međutim, to nije slučaj za Post Danmark u Danskoj.

(193)

Kad je riječ o tvrdnji da Post Danmark ima isključiva prava pristupa javnim registrima s podacima o korisnicima i potražnji koji se mogu iskoristiti za djelotvornije oglašavanje poštanskih proizvoda (odjeljak 3.2.5.10.), Danska napominje da svi pružatelji poštanskih usluga mogu uz naknadu saznati podatke o adresi, primjerice iz Danskog središnjeg registra osobnih podataka (CPR). Međutim, samo Post Danmark kao pružatelj univerzalne usluge može od CPR-a ishoditi adrese osoba koje su ušle u Dansku i novorođenčadi. Kako bi se osigurao jednak pristup podacima o adresi, Zakonom o poštanskim uslugama propisuje se da je pružatelj univerzalne usluge, Post Danmark, dužan ponuditi podatke o adresi drugim poštanskim poduzećima po nediskriminirajućim uvjetima i cijenama koje se temelje samo na troškovima. Stoga Post Danmark nema nikakvo isključivo pravo ni korist. Osim toga, Danska dodaje da se podaci o adresi ne smiju upotrebljavati u marketinške svrhe (99).

(194)

Danska je odgovorila na tvrdnje zainteresiranih strana u uvodnim izjavama 67. i 68., objasnivši da Post Danmark ne ostvaruje neto prihod od obveze pružanja univerzalne usluge. Za usluge obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge 2020. ostvaren je neto deficit od 10 milijuna DKK (uvodna izjava 153., bilješka 81.), čak i kad se u obzir uzme naknada za obvezu pružanja univerzalne usluge. Bez naknade za obvezu pružanja univerzalne usluge za 2020. neto deficit iznosi 233 milijuna DKK.

(195)

Danska smatra da zainteresirane strane ne razumiju ulogu poštanskih maraka u poslovanju društva Post Danmark (uvodna izjava 69.). Ni u jednom scenariju izvori prihoda društva Post Danmark ne ovise o izdavanju poštanskih maraka. Poštanska marka je oblik predujma za distribuciju usluge i pokazuje da je korisnik platio uslugu kad se, primjerice, stavi na (omotnicu za) pojedinačnu pismovnu pošiljku. Postoje i drugi načini plaćanja za distribuciju pisama, kao što su poštanske naljepnice i poštanske oznake. Danas se umjesto maraka često upotrebljavaju poštanske oznake. Marke se ne mogu upotrebljavati za masovne pošiljke.

(196)

Iz toga slijedi da ni izdavanje poštanskih maraka nema utjecaja na cijenu usluga slanja pismovnih pošiljaka društva Post Danmark. U hipotetskom scenariju u kojem bi Post Danmark prekinuo prodaju poštanskih maraka to ne bi utjecalo na cijenu slanja pismovnih pošiljaka. Cijenu za domaće pojedinačne pismovne pošiljke mase do 50 grama mora odobriti Danska uprava za civilno zrakoplovstvo i željeznički prijevoz. Tim se obveznim odobrenjem cijene održavaju niskima i sprečava se, primjerice, da Post Danmark uvede „cjenovne zone”. Danska je u protučinjeničnom scenariju odabrala konzervativan pristup tako što nije podigla cijene pojedinačnih pismovnih pošiljaka mase do 50 grama i time nije povećala prihode.

(197)

U osvrtu na grafikon koji je dostavio ITD (uvodna izjava 69.), a koji prikazuje nazivnu cijenu pismovnih pošiljaka unutar Europe, Danska napominje da ITD nije naveo izvor podataka. Osim toga, Danska primjećuje da tablica ne prikazuje cijene za domaće pojedinačne pismovne pošiljke mase 50 grama, već se pretpostavlja da tablica mora odražavati cijene usluge visoke kvalitete („žurno pismo”), koja nije obuhvaćena obvezom pružanja univerzalne usluge ni cijenama prekograničnog slanja pošiljaka (100). Danska priznaje da su cijene pismovnih pošiljaka obuhvaćenih obvezom pružanja univerzalne usluge u Danskoj općenito više nego u drugim državama članicama EU-a. Danska tvrdi da je tako zbog toga što je u Danskoj došlo do „digitalizacije koja je nezabilježena u ostalim državama članicama EU-a u posljednja dva desetljeća”. Danska je najbolje rangirana prema Komisijinu Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (vidjeti sliku 9).

(198)

Danska objašnjava da prema istom indeksu Danska ima najviše korisnika e-uprave u EU-u (92 % korisnika interneta koristi se e-upravom). To je dovelo do znatnog pada broja pismovnih pošiljaka, više nego u drugim državama članicama, a Post Danmark bio je prisiljen povećati cijene više nego slična poduzeća u drugim državama članicama kako bi i dalje mogao plaćati fiksne troškove ispunjavanja zahtjeva obveze pružanja univerzalne usluge.

(199)

Kad je riječ o tome jesu li cijene domaćih pismovnih pošiljaka mase 50 grama „nerazumno visoke”, kako tvrdi ITD pozivajući se na izvješće Rigsrevisionena, Danska navodi da Rigsrevisionen nije naveo da su cijene „nerazumno visoke”. Osim toga, Danska primjećuje da je Uprava za civilno zrakoplovstvo i željeznički prijevoz primijenila novi postupak za odobravanje povećanja cijena s 11 DKK na 12 DKK u 2022. U novom postupku u obzir se uzima dobit drugih europskih pružatelja poštanskih usluga za cijene pismovnih pošiljaka, koje su iznosile od 8,1 % do 26 %. Povećanje cijene s 11 DKK na 12 DKK rezultiralo je predviđenom dobiti od [> 5] % do [< 15] % za 2022. Cijena 2020. iznosila je 10 DKK s procijenjenom dobiti od [5–10] %. Stoga novi postupak za povećanje u 2022. pokazuje da cijena iz 2020. ne dovodi do nerazmjerne dobiti. Shodno tome nema naznaka da je Post Danmark naplaćivao nerazumno visoke cijene ili da cijene u činjeničnom scenariju ne odražavaju tržišne cijene.

(200)

Danska se slaže s ITD-om da NAC ne bi trebao uključivati dvostruko računanje. Zbog tog je razloga posebna pažnja posvećena osiguravanju da se to ne dogodi i da se ne podcijene neostvareni prihodi. ITD upućuje na kategoriju „frankiranja” u NAC-u i da to može obuhvaćati istu uslugu koju obuhvaćaju izvozna pošta, uvozna pošta, ostala pošta, izvozne pošiljke i uvozne pošiljke.

(201)

Danska u slučaju frankiranja navodi primjer prekida pružanja međunarodnih poštanskih usluga prema Konvenciji UPU-a i drugim međunarodnim sporazumima o poštanskim uslugama. Prekid te usluge znači procijenjeni neostvareni prihod od [...] milijuna DKK, podijeljen na izvoznu poštu (smanjenje prihoda s [...] milijuna DKK na 0 DKK), uvoznu poštu (smanjenje prihoda s [...] milijuna DKK na 0 DKK), izvozne pošiljke (smanjenje prihoda s [...] milijuna DKK na [...] milijuna DKK), uvozne pošiljke (smanjenje prihoda s [...] milijuna DKK na [...] milijuna DKK) i ostalo frankiranje (smanjenje prihoda s [...] milijuna DKK na [...] milijuna DKK).

(202)

Kad se Post Danmark usporedi s drugim subjektima (uvodne izjave od 142. do 145. odluke o pokretanju postupka), Danska objašnjava da, suprotno onome što ITD tvrdi, poduzetnici s kojima se Post Danmark uspoređuje ne mogu i ne moraju biti isti kao Post Danmark u smislu poslovne strukture i profitabilnosti. Točnije, Danska objašnjava da je cijela svrha usporedne analize usporediti stvarnu profitabilnost drugih subjekata s profitabilnošću u protučinjeničnom scenariju društva Post Danmark. Primjena stvarne profitabilnosti društva Post Danmark nije relevantna jer na nju utječe obveza pružanja univerzalne usluge zbog koje se poslovanje društva Post Danmark nije moglo optimizirati.

(203)

Danska objašnjava da je, iako ITD (pogrešno primjenjujući činjenični scenarij) dodaje EBIT od –4,4 % za obvezu pružanja univerzalne usluge EBIT-u od –6,9 % za usluge koje nisu obuhvaćene obvezom (što dovodi do marže EBIT-a od –11,3 %), ispravan način izračuna ukupnog EBIT-a ponderiranje različitih vrijednosti. To bi dovelo do ukupnog EBIT-a od –5,2 % u činjeničnom scenariju.

(204)

Kad je riječ o poduzećima odabranima za usporednu analizu, Danska objašnjava da Posten Norge, Deutsche Post DHL Group i Danske Fragtmænd imaju usporedivu poslovnu strukturu i da posluju na tržištu poštanskih usluga. Posten Norge i Deutsche Post DHL Group i dalje distribuiraju velik broj pismovnih pošiljaka, što ih čini prikladnima za usporedbu s obzirom na EBIT, radnu produktivnost i isplativost. U protučinjeničnom scenariju Post Danmark i dalje će pružati usluge dostave pismovnih pošiljaka. Danske Fragtmænd relevantan je kao jedan od većih dionika na danskom tržištu za distribuciju tereta i pošiljaka, a u protučinjeničnom scenariju društva Post Danmark prihod od logistike i povezana zarada čine veći udio prihoda nego u činjeničnom scenariju. To bi značilo da je za usporedbu s društvom Post Danmark prikladniji Danske Fragtmænd.

(205)

Usporedna analiza provodi se na razini grupe jer se društva biraju na temelju njihove cjelokupne ponude proizvoda koji se odnose na poštu, pošiljke i logistiku. Usporedna analiza na razini segmenta nije uvijek moguća jer se za račune za svaki segment ne primjenjuje uvijek cjelovita raspodjela troškova. To bi bilo moguće samo za Deutsche Post DHL u pogledu pismovnih i drugih pošiljaka, što bi dovelo do EBIT-a od 7,9 % za pismovne i druge pošiljke 2019., u usporedbi sa 6,5 % za grupu. Iz toga proizlazi da je marža EBIT-a za pismovne i druge pošiljke zapravo viša od EBIT-a na razini grupe.

(206)

Kako bi dodatno poboljšala pouzdanost usporedne analize, Danska je razmotrila i maržu EBIT-a društva General Logistics Systems Denmark A/S (GLS), najvećeg konkurenta društva Post Danmark na danskom tržištu pošiljaka, koji je stoga isto tako prikladan za usporedbu. GLS-ov EBIT za 2020. iznosi 12,6 % (102).

(207)

Kad je riječ o kritici društva Danske Medier da je naknada za obvezu pružanja univerzalne usluge previsoka jer je društvu Post Danmark dopušteno umjetno snižavati cijene za „sortiranu poštu koja sadržava časopise” obuhvaćenu obvezom pružanja univerzalne usluge, Danska objašnjava da je, suprotno onome što tvrdi Danske Medier, cijena za sortiranu poštu koja sadržava časopise 2020. iznosila [5–10] DKK po jedinici ([0,669–1,339 EUR]), a ne 3,50 DKK (0,47 EUR). Cijena od 3,50 DKK primjenjuje se samo na korisnike koji imaju više od 100 000 pošiljaka mase do 0,06 kg. Ta bi se cijena također primjenjivala samo za udio koji premašuje 100 000 pošiljaka jer se primjenjuje model „korak po korak”. Na primjer, 2020. je za prvih 1 500 pošiljaka naplaćena cijena od 8,66 DKK (1,16 EUR) (103). S obzirom na to da se određivanje cijene razlikuje od onoga što navodi Danske Medier, Danska smatra da kritike društva Danske Medier treba odbaciti.

(208)

Danska navodi da Post Danmark nema isključivo pravo izdavati i prodavati poštanske marke. Umjesto toga ima obvezu izdavati i prodavati poštanske marke (članak 20. Zakona o poštanskim uslugama (104)). U članku 8. Direktive 97/67/EZ utvrđeno je da njezin članak 7. (kojim se zabranjuju isključiva i posebna prava kao sredstvo financiranja obveze pružanja univerzalne usluge) ne sprečava države članice da organiziraju izdavanje poštanskih maraka u skladu s nacionalnim zakonodavstvom (105). Dakle, čak i ako bi bila riječ o isključivom pravu (što nije slučaj) izdavanja poštanskih maraka, to je u skladu s Direktivom 97/67/EZ.

(209)

Komisija je u odluci o pokretanju postupka tvrdila da Danska nije poštovala obvezu obavješćivanja kad je dodijelila dio naknade za obvezu pružanja univerzalne usluge za 2020. koja je prijavljena unutar Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa prije odobrenja Komisije (uvodna izjava 60. odluke o pokretanju postupka).

(210)

Danska je već odobrila i isplatila polovinu prijavljenog iznosa (15 milijuna EUR) društvu Post Danmark. Danska tvrdi da je taj dio naknade prvotno dodijeljen u skladu s Odlukom o uslugama od općeg gospodarskog interesa, kojom se dopušta dodjela potpore za usluge od općeg gospodarskog interesa bez obavješćivanja Komisije ako ta potpora ne premašuje iznos od 15 milijuna EUR godišnje (članak 2. stavak 1. točka (a) Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa) (vidjeti i sporazum koji obuhvaća prvu polovinu 2020. na koji se upućuje u uvodnoj izjavi 22. točki 4.).

(211)

Danska je objasnila da u to vrijeme nije donesena odluka o dodatnoj naknadi za obvezu pružanja univerzalne usluge za Post Danmark nakon lipnja 2020. i izvan iznosa od 15 milijuna EUR. Štoviše, Danska je navela da nije postojala politička volja za financiranje obveze pružanja univerzalne usluge iz državnog proračuna nakon 30. lipnja 2020. i da su se razmatrale druge mogućnosti (vidjeti uvodnu izjavu 79.). Na temelju toga Danska je ustvrdila da se naknada za obvezu pružanja univerzalne usluge za prvu polovinu 2020. ne bi trebala smatrati nezakonitom. Kad je riječ o naknadi za obvezu pružanja univerzalne usluge za drugu polovinu 2020., Danska je objasnila da u pravnoj osnovi dodjela naknade podliježe odobrenju Komisije (uvodna izjava 22. točka 5.).

(212)

Komisija prima na znanje objašnjenja Danske, ali upućuje na sudsku praksu Suda Europske unije, prema kojoj se uredbe i odluke o izuzeću od državnih potpora moraju primjenjivati restriktivno (106). Stoga se Odluka o uslugama od općeg gospodarskog interesa može primjenjivati samo u mjeri u kojoj korisnik prima potporu od najviše 15 milijuna EUR godišnje. Odgovornost je države članice u trenutku primjene Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa osigurati da se poštuju uvjeti navedeni u toj odluci.

(213)

Komisija usto smatra da se naknada za obvezu pružanja univerzalne usluge za prvu i drugu polovinu 2020. ne može zasebno ocjenjivati. Unatoč tome što postoje dvije različite dozvole, društvu Post Danmark povjerena je jedna usluga od općeg gospodarskog interesa jer je sadržaj obveze pružanja univerzalne usluge potpuno jednak u ta dva uzastopna razdoblja (107).

(214)

Danska je prijavila naknadu za tu jednu uslugu od općeg gospodarskog interesa 2020. u skladu s Okvirom za usluge od općeg gospodarskog interesa, ali je već odobrila i isplatila dio iznosa, zbog čega je Komisija zaključila da obveza obavješćivanja nije ispoštovana. Danska je iznijela dodatan argument da se Odluka o uslugama od općeg gospodarskog interesa primjenjuje na već dodijeljene potpore (uvodna izjava 81.) i da je u trenutku donošenja odluke o pokretanju postupka dodijeljena jedino potpora od 15 milijuna EUR za prvu polovinu 2022. Danska stoga tvrdi da barem do trenutka provedbe daljnje potpore za obvezu pružanja univerzalne usluge društva Post Danmark ne postoji nezakonita potpora. Daljnja će se potpora prema Danskoj provoditi samo ako je Komisija odobri. Komisija se ne slaže s tim objašnjenjem. Prvo, provjera ispunjavanja uvjeta iz Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa nužno se mora provesti prije nego što se države članice odluče osloniti na izuzeće od obavješćivanja dopušteno Odlukom o uslugama od općeg gospodarskog interesa. To je navedeno u članku 3. Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa, kojim se propisuje da je naknada za javnu uslugu koja ispunjava zahtjeve iz te odluke izuzeta od obveze prethodne obavijesti. Stoga se procjena uvjeta mora provesti unaprijed kako bi se utvrdilo postoji li potreba za obavješćivanjem. Države članice stoga moraju osigurati da korisnik ne primi više od 15 milijuna EUR u jednoj godini prije nego što se pozove na Odluku o uslugama od općeg gospodarskog interesa. Budući da je Danska prijavila naknadu za obvezu pružanja univerzalne usluge za 2020. u iznosu većem od 15 milijuna EUR, Komisija pri procjeni mora nužno pretpostaviti da će ta naknada biti dodijeljena i da će Post Danmark stoga dobiti više od 15 milijuna EUR u jednoj godini. Iz toga automatski proizlazi da Danska pri primjeni Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa nije osigurala poštovanje uvjeta utvrđenih u njoj.

(215)

Stoga Komisija ostaje pri svojem preliminarnom zaključku da obveza obavješćivanja nije ispoštovana, unatoč dodatnim objašnjenjima Danske.

(216)

U skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a mjera se smatra državnom potporom ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti: i. mora se moći pripisati državi članici i financirati državnim sredstvima, ii. njome se poduzetnicima mora davati gospodarska prednost, iii. ta prednost mora biti selektivna i iv. mjerom se mora narušavati ili prijetiti da će se narušiti tržišno natjecanje i ona bi utjecala ili mogla utjecati na trgovinu među državama članicama.

(217)

Da bi se smatrala državnom potporom, mjera se mora moći pripisati državi i mora biti izravno ili neizravno dodijeljena putem državnih sredstava. Državna sredstva uključuju sva sredstva iz javnog sektora (108), uključujući sredstva državnih tijela (decentraliziranih, saveznih, regionalnih ili ostalih) (109).

(218)

Danska je već djelomično isplatila naknadu za obvezu pružanja univerzalne usluge iz nacionalnog proračuna (vidjeti uvodnu izjavu 209.). Preostali dio Danska će također isplatiti iz vlastitog proračuna, kako je utvrđeno različitim relevantnim pravnim osnovama (vidjeti uvodnu izjavu 22.). Štoviše, mjera se može pripisati državi jer je dodijeljena na temelju državnog zakonodavstva (uvodna izjava 22.).

(219)

Stoga se priopćena mjera može pripisati državi i financira se državnim sredstvima.

(220)

Odobrenje javnih sredstava određenom subjektu može se smatrati državnom potporom samo ako je taj subjekt poduzetnik u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. Sud Europske unije dosljedno je poduzetnike definirao kao subjekte koji obavljaju gospodarsku djelatnost (110). Stoga se subjekt smatra poduzetnikom ovisno o prirodi svoje djelatnosti, a neovisno o njegovu pravnom položaju ili načinu financiranja (111). Djelatnost se u načelu mora smatrati gospodarskom djelatnošću ako se sastoji od ponude robe i usluga na tržištu (112).

(221)

U ovom predmetu društvo Post Danmark nudi poštanske usluge uz naknadu na danskom poštanskom tržištu i natječe se s drugim pružateljima usluga. Zbog tog razloga, kad je riječ o djelatnostima koje se financiraju naknadom za obvezu pružanja univerzalne usluge, društvo Post Danmark smatra se poduzetnikom u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(222)

Za potrebe članka 107. stavka 1. UFEU-a prednost je svaka gospodarska korist koju poduzetnik ne bi ostvario u uobičajenima tržišnim uvjetima, odnosno bez intervencije države (113). Prednost postoji kad god se financijsko stanje poduzetnika poboljša kao rezultat intervencije države. Važan je jedino učinak mjere na poduzetnika, a ne uzrok i cilj intervencije države.

(223)

Nema sumnje da se financijska situacija društva Post Danmark poboljšala primanjem naknade za obvezu pružanja univerzalne usluge za 2020. Zbog tog razloga Post Danmark a priori ima prednost na temelju naknade.

(224)

Međutim, u skladu s presudom Suda u predmetu Altmark (114), dodjela gospodarske prednosti može se isključiti za naknadu troškova nastalih pružanjem usluge od općeg gospodarskog interesa ako su ispunjena sljedeća četiri kumulativna uvjeta:

(225)

Zbog kumulativne prirode četiriju kriterija iz predmeta Altmark, ako bilo koji od njih nije ispunjen, naknada će se smatrati prednošću u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. Danska nadležna tijela potvrđuju da četvrti kriterij iz predmeta Altmark nije ispunjen. Komisija također smatra da taj četvrti kriterij u predmetu Altmark nije ispunjen jer, iako nije proveden postupak javne nabave kojim bi se omogućio odabir ponuditelja koji ima mogućnost pružanja usluga po najmanjem trošku za zajednicu, danska tijela nisu dokazala da je razina naknade utvrđena na temelju analize troškova koje bi snosio poduzetnik kojim se dobro upravlja u istom sektoru, uzimajući u obzir primitke i razumnu dobit.

(226)

Budući da najmanje jedan od četiri kumulativna uvjeta iz predmeta Altmark nije ispunjen u ovom slučaju, naknada za obvezu pružanja univerzalne usluge donosi prednost društvu Post Danmark.

(227)

Člankom 107. stavkom 1. UFEU-a propisano je da se mjerom „određeni poduzetnici ili proizvodnja određene robe” moraju stavljati u povoljniji položaj kako bi je se moglo definirati kao državnu potporu. Komisija napominje da će se naknada za obvezu pružanja univerzalne usluge dodijeliti samo društvu Post Danmark. Budući da se ovaj slučaj odnosi na pojedinačnu mjeru potpore, dovoljno je utvrditi gospodarsku prednost (vidjeti uvodne izjave od 222. do 226.) kako bi se potkrijepila pretpostavka da je mjera selektivna (115). U svakom slučaju, ne čini se da druga poduzeća u istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji imaju koristi od iste prednosti ili da drugi sektori u usporedivoj situaciji imaju koristi od takve prednosti. Stoga je mjera selektivna u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(228)

Dodjela javnih sredstava poduzetnicima čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a ako „narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje” i ako „utječe na trgovinu među državama članicama”.

(229)

Smatra se da mjera koju je dodijelila država narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje ako se njome poboljšava konkurentan položaj primatelja u odnosu na ostale poduzetnike s kojima se on natječe (116). O narušavanju tržišnog natjecanja govori se kad država poduzetniku u liberaliziranoj gospodarskoj grani u kojoj postoji tržišno natjecanje ili bi moglo postojati dodijeli financijsku prednost.

(230)

Kad je riječ o utjecaju na trgovinu, prema ustaljenoj praksi Suda dodjeljivanjem potpore poduzetniku koji djeluje na unutarnjem tržištu može se utjecati na trgovinu među državama članicama (117). Nije potrebno utvrditi da potpora ima stvaran utjecaj na trgovinu među državama članicama.

(231)

U ovom slučaju Komisija primjećuje da Post Danmark posluje na danskom tržištu poštanskih usluga. Dansko tržište poštanskih usluga liberalizirano je od 2011. (vidjeti uvodnu izjavu 13.) i stoga se Post Danmark tržišno natječe s drugim pružateljima usluga.

(232)

Određeni konkurenti društva Post Danmark, posebno poduzeća koja pružaju usluge dostave pošiljki, dio su međunarodnih grupacija koje posluju i u drugim državama članicama (118). Usto, matično društvo društva Post Danmark (putem društva kćeri) posluje u drugim državama članicama (npr. Švedska, Finska).

(233)

Stoga naknada za obavljanje javne usluge dodijeljena društvu Post Danmark jača njegov položaj u odnosu na druga poštanska poduzeća koja se natječu u trgovini unutar Unije.

(234)

Komisija zaključuje da bi prijavljena mjera mogla utjecati na trgovinu i narušiti tržišno natjecanje.

(235)

Na temelju navedenoga Komisija zaključuje da naknada dodijeljena društvu Post Danmark za pružanje univerzalne poštanske usluge 2020. ispunjava kriterije utvrđene u članku 107. stavku 1. UFEU-a i da mjera stoga čini državnu potporu u smislu te odredbe. Danska ne osporava takav zaključak.

(236)

Budući da naknada za obvezu pružanja univerzalne usluge od koje Post Danmark ima koristi čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, treba procijeniti njezinu spojivost s unutarnjim tržištem.

(237)

Danska nadležna tijela prijavila su tu mjeru kao naknadu za pružanje usluge od općeg gospodarskog interesa, točnije obvezu pružanja univerzalne usluge, prema Okviru za usluge od općeg gospodarskog interesa na temelju članka 106. stavka 2. UFEU-a.

(238)

U članku 106. stavku 2. UFEU-a navedeno je da „poduzeća kojima je povjereno obavljanje usluga od općega gospodarskog interesa ili koja su po svojoj naravi monopoli koji ostvaruju prihod, podliježu pravilima sadržanima u Ugovorima, a osobito pravilima o tržišnom natjecanju, i to u mjeri u kojoj primjena takvih pravila ne sprečava, de iure ili de facto, obavljanje posebnih zadaća koje su im povjerene. Na razvoj trgovine ne smije se utjecati u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno interesima Unije.”

(239)

U skladu s tom odredbom Komisija naknadu za usluge od općeg gospodarskog interesa može proglasiti spojivom s unutarnjim tržištem ako su ispunjeni određeni uvjeti. Komisija je uvjete prema kojima primjenjuje članak 106. stavak 2. UFEU-a utvrdila u Odluci o uslugama od općeg gospodarskog interesa iz 2012. i Okviru za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012.

(240)

Danska nadležna tijela prijavila su naknadu od 225 milijuna DKK (oko 30 milijuna EUR). Ako je naknada koja se dodjeljuje društvu Post Danmark veća od 15 milijuna EUR godišnje, ta naknada nije obuhvaćena područjem primjene Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa iz 2012., kako je utvrđeno u njezinu članku 2.

(241)

Državna potpora koja nije obuhvaćena područjem primjene Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa iz 2012. može se proglasiti spojivom s člankom 106. stavkom 2. UFEU-a ako je potrebna za funkcioniranje predmetne usluge od općeg gospodarskog interesa i ne utječe na razvoj trgovine u mjeri koja bi bila u suprotnosti s interesima Unije. S obzirom na to u Okviru za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. utvrđene su smjernice za ocjenu spojivosti naknade za usluge od općeg gospodarskog interesa. Usklađenost s uvjetima spojivosti Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa provjerava se u ostatku ovog odjeljka.

(242)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 46. Komunikacije Komisije o uslugama od općeg gospodarskog interesa (119), države članice imaju visok stupanj diskrecijskog prava u pogledu naravi usluga koje bi se mogle kategorizirati kao usluge od općeg gospodarskog interesa. Nadležnost Komisije ograničena je na provjeru primjenjuje li se stupanj diskrecijskog prava bez očitih pogrešaka u pogledu definicije usluga od općeg gospodarskog interesa i na ocjenu eventualne državne potpore koja je dio naknade. U točki 56. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. potvrđuje se visoki stupanj diskrecijskog prava država članica u definiranju usluge od općeg gospodarskog interesa.

(243)

U točki 14. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. navodi se: „država članica trebala bi pokazati da je primjereno razmotrila potrebe za javnom uslugom tako što je provela javno savjetovanje ili upotrijebila druge prikladne instrumente kako bi uzela u obzir interese korisnika i pružatelja”.

(244)

Obveza pružanja univerzalne usluge kako je definirana na temelju članka 3. Direktive 97/67/EZ priznaje se kao stvarna usluga od općeg gospodarskog interesa (120). Stoga, kad subjektu povjeravaju obvezu pružanja univerzalne usluge kako je definirana u članku 3. te direktive, države članice ne moraju javnim savjetovanjem ili drugim odgovarajućim postupkom dokazati da su u potpunosti uzele u obzir potrebe u području javne usluge.

(245)

Danska nadležna tijela dokazala su da obveza pružanja univerzalne usluge povjerena društvu Post Danmark odgovara minimalnim zahtjevima navedenima u članku 3. Direktive 97/67/EZ (vidjeti uvodne izjave 28. i 29. odluke o pokretanju postupka). Osim toga, danska tijela pozvala su se na mogućnost iz članka 3. stavka 5. te direktive i povećala ograničenje mase za univerzalne usluge za poštanske pošiljke mase do 20 kilograma te na članak 12. kako bi propisala jedinstvene tarife za pojedinačne pošiljke (pismovne i ostale) i za besplatnu dostavu pošiljaka slijepim osobama. Komisija smatra da Danska stoga ne mora dokazivati, putem javnih savjetovanja ili drugih odgovarajućih instrumenata, da je uzela u obzir potrebe za javnim uslugama i zaključuje da se zahtjev utvrđen u točki 14. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. ne primjenjuje u tom slučaju.

(246)

Kako se navodi u točki 15. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012., pojam usluga od općeg gospodarskog interesa u smislu članka 106. UFEU-a podrazumijeva da je predmetnom poduzeću povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa temeljem jednog ili više akata.

(247)

Kako se zahtijeva točkom 16. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012., u tim se aktima o povjeravanju posebno moraju odrediti:

(248)

U ovom se slučaju u različitim dokumentima koji zajedno čine akt o povjeravanju društva Post Danmark, kako je opisano u uvodnoj izjavi 22., navodi sljedeće:

(249)

Uzimajući u obzir prethodno navedeno, Komisija zaključuje da je povjeravanje obveze društvu Post Danmark za 2020. u skladu s relevantnim zahtjevima iz Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012.

(250)

Kako je navedeno u točki 17. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. „trajanje razdoblja povjeravanja trebalo bi se opravdati upućivanjem na objektivne kriterije, kao što je potreba za amortizacijom neprenosive nepokretne imovine. U načelu, razdoblje povjeravanja ne bi trebalo trajati dulje od razdoblja potrebnog za amortiziranje najznačajnije imovine potrebne za pružanje usluge od općeg gospodarskog interesa” (121).

(251)

Kao što je opisano u uvodnoj izjavi 14., dozvola za pružanje univerzalne usluge društva Post Danmark vrijedi godinu dana. Iako danska nadležna tijela nisu dostavila konkretne podatke o razdoblju amortizacije najznačajnije imovine korištene za ispunjavanje obveze pružanja univerzalne usluge, Komisija smatra da se, pozivajući se na praksu u drugim državama članicama, može prihvatiti razdoblje povjeravanja od samo godine dana (122). Komisija je za Post Danmark prethodno prihvatila i dulje razdoblje od tri godine, od 2017. do 2019. (vidjeti odluku iz 2018.). Odluku iz 2018. potvrdio je Opći sud u predmetu T-561/18.

(252)

U skladu s točkom 18. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. „potpora se smatra spojivom s unutarnjim tržištem na temelju članka 106. stavka 2. Ugovora samo ako je poduzetnik, ako je primjenjivo, usklađen s Direktivom 2006/111/EZ o transparentnosti financijskih odnosa između država članica i javnih poduzeća, kao i o financijskoj transparentnosti unutar određenih poduzeća” (123).

(253)

Komisija je u odluci o pokretanju postupka izrazila sumnje u vezi s metodologijom raspodjele troškova društva Post Danmark, a time i s njegovim odvajanjem računa (uvodna izjava 101. odluke o pokretanju postupka). Te su sumnje nastale nakon izvješća Rigsrevisionena, a odnose se na regulatorni nadzor računa društva Post Danmark i provjeru financijskih izvještaja koju su proveli vanjski revizori (uvodna izjava 104. odluke o pokretanju postupka).

(254)

Komisija je naznačila da može donijeti pozitivan zaključak o ispunjavanju zahtjeva iz točke 18. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa samo ako danska nadležna tijela dostave potrebne informacije za otklanjanje sumnji koje proizlaze iz zaključaka Rigsrevisionena i samo ako je troškovno računovodstvo pouzdano.

(255)

Danska je detaljnije objasnila metodologiju raspodjele troškova društva Post Danmark kao odgovor na odluku o pokretanju postupka, uključujući primjere (uvodne izjave od 87. do 102.); njegovu raspodjelu prihoda (uvodna izjava 103.); njegovo odvajanje računa (uvodne izjave od 104. do 106.); i njegovo tumačenje izvješća Rigsrevisionena i naknadne radnje koje su poduzete (uvodne izjave od 107. do 116.). Na temelju toga Komisija smatra da su njezine dvojbe odgovarajuće otklonjene.

(256)

Prvo, Post Danmark primjenjuje općeprihvaćene metode raspodjele troškova, točnije metodologiju ABC za temeljne operativne troškove, izravnu analizu za druge operativne troškove i rezultat metodologije ABC za ostale troškove (uvodne izjave od 89. do 92.). Post Danmark primjenom te metodologije proporcionalno raspodjeljuje opće troškove na usluge koje su obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge i one koje nisu na temelju odgovarajućih čimbenika. Metodologija ABC je poseban sustav potpuno distribuirane metode raspodjele troškova koja je u skladu s primjenjivim odredbama Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. i s posebnim sektorskim zahtjevima o zasebnom računovodstvu propisanima u članku 14. Direktive 97/67/EZ. Komisija je u prethodnim odlukama potvrdila primjerenost metodologije ABC (124).

(257)

Drugo, revizija koju je proveo Deloitte i koja je objavljena 30. kolovoza 2021. (uvodne izjave 101. i 102.) isto tako potkrepljuje zaključak da su metodologija raspodjele troškova i odvajanje računa društva Post Danmark točni. U toj je reviziji zaključeno da Post Danmark primjenjuje sveobuhvatna načela, metode i sustave evidentiranja za izračun i raspodjelu svojih troškova na usluge koje su obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge i na one koje nisu.

(258)

Nalaze društva Deloitte dodatno potkrepljuje revizor društva Post Danmark, KPMG, koji je pri reviziji računa za 2020. potvrdio da su podaci ispravno evidentirani i odobrio račune za 2020. (uvodna izjava 118.).

(259)

Naposljetku, ukupni troškovi i prihodi raspodijeljeni na usluge koje su obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge i one koje nisu, a time i odvajanje računa 2020. prikazano u tablici 3. (vidjeti i uvodnu izjavu 106.), pokazuju da je raspodjela troškova općenito dosljedna s udjelom prihoda od različitih djelatnosti, što je očito u suprotnosti s tvrdnjom da bi svi opći troškovi bili raspodijeljeni na usluge obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge. Navedeni omjeri (približno 70 % za usluge obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge i 30 % za neobuhvaćene usluge za troškove i prihode) slični su za druge godine. Podaci za sve godine od 2007. javno su dostupni na internetskim stranicama društva Post Danmark (125).

Tablica 3.

Odvajanje računa društva Post Danmark

(260)

Komisija primjećuje i da je Rigsrevisionen u službenoj izjavi od 5. ožujka 2021. (vidjeti uvodnu izjavu 116.) potvrdio da su njegove početne sumnje otklonjene nakon mjera koje je ministar prometa poduzeo na temelju njegova izvješća. Osim toga, Rigsrevisionen se obvezao da će nastaviti nadzirati prakse određivanja cijena društva Post Danmark i mjere koje je ministar planirao provesti za jačanje nadzora društva Post Danmark te se obvezao da će izvijestiti Statsrevisorerne o svojim nalazima (uvodna izjava 116.).

(261)

Komisijina vlastita provjera raspodjele troškova društva Post Danmark i potvrda Rigsrevisionena da su mjere koje je poduzeo ministar prometa prikladne otklonile su sumnje u pogledu usklađenosti s točkom 18. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa, koje je Komisija izrazila u odluci o pokretanju postupka.

(262)

S obzirom na primjedbu zainteresiranih strana u uvodnoj izjavi 29. da godišnje revizije računovodstvene dokumentacije društva Post Danmark nisu pouzdane, Komisija je na temelju izvješća društava Deloitte (uvodna izjava 257.) i KPMG (uvodna izjava 258.) potvrdila da je evidentiranje podataka doista bilo dovoljno detaljno.

(263)

Kad je riječ o traženom ukidanju tzv. „pravila nužnosti” (uvodna izjava 33.), Komisija napominje da je za 2020. relevantan računovodstveni propis onaj iz 2014. i da on ne sadržava „pravilo nužnosti”. Kad se razmotre načela i metode za 2020. (126), nema naznaka da Post Danmark mora dodijeliti sve opće troškove potrebne za provođenje obveze pružanja univerzalne usluge namjenskom računu. Točnije, u načelima i metodama stoji sljedeće: „Neuniverzalne usluge stoga s jedne strane obuhvaćaju troškove koji nastaju obavljanjem tih usluga, tj. sve inkrementalne troškove, a s druge strane opće troškove koji se odnose na funkcioniranje i proširenje osnovnog sustava proizvodnje i upravljanja [tj. opće troškove koji se mogu dodijeliti]. Tome se dodaje razmjeran udio općih troškova koji se ne mogu dodijeliti” (127) (isticanje je dodala Komisija). To pokazuje da se opći troškovi podjednako raspodjeljuju na usluge koje su obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge i one koje nisu. To dodatno ilustrira da je Post Danmark dužan istodobno provoditi dva različita postupka. S jedne je strane raspodjela troškova, a s druge označivanje ili kategorizacija vrsta troškova kao inkrementalnih troškova, općih troškova koji se mogu dodijeliti i općih troškova koji se ne mogu dodijeliti (uvodna izjava 94.).

(264)

Na temelju opisa troškovnog računovodstva ne čini se da Post Danmark u praksi raspodjeljuje sve svoje opće troškove na račun obuhvaćen obvezom pružanja univerzalne usluge, već ih umjesto toga na odgovarajući način dijeli između računa koji su obuhvaćeni obvezom i računa koji nisu (kao odgovor na primjedbu u uvodnoj izjavi 30.).

(265)

Kad je riječ o reviziji PwC-a iz 2014. (uvodna izjava 33.) koja bi bila relevantna za naknadu za obvezu pružanja univerzalne usluge 2020., Komisija dolazi do istog zaključka kao i Danska (uvodna izjava 113.), točnije da je Rigsrevisionen pogrešno protumačio izjavu PwC-a. Naime, broj pošiljaka nije prikladan parametar za ocjenu primjerenosti raspodjele troškova jer različite pošiljke ne podrazumijevaju iste troškove u proizvodnom lancu. Za određene proizvode trošak inačice poštanske pošiljke obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge (npr. kućna dostava pismovnih pošiljaka obuhvaćenih tom obvezom unutar pet radnih dana) niži je nego za inačicu koja nije obuhvaćena obvezom (jednodnevna kućna dostava pismovne pošiljke koja nije obuhvaćena obvezom), a za ostale proizvode vrijedi obrnuto (primjerice za pošiljku BtB (koja nije obuhvaćena obvezom) i pošiljku BtC (128) (koja je obuhvaćena obvezom)). Takvu procjenu potvrđuje omjer prometa koji se može pripisati različitim djelatnostima, pri čemu se približno 70 % može pripisati obvezi pružanja univerzalne usluge, kao i 70 % troškova (uvodna izjava 259.). Sličan omjer vrijedi i za 2013., koja je obuhvaćena revizijom PwC-a.

(266)

Komisija pri razmatranju točnog teksta PwC-a u reviziji iz 2014. (129) primjećuje da se za proizvode obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge snosilo više od polovine troškova distribucije na rutama sa zajedničkom distribucijom iako su činili manje od polovine broja isporuka (130) (a ne broja pošiljaka). PwC objašnjava da je razlog za to što se u slučaju zajedničke isporuke proizvoda koji su obuhvaćeni obvezom pružanja univerzalne usluge i proizvoda koji nisu samo dodatno vrijeme isporuke za proizvode koji nisu obuhvaćeni obvezom u isti poštanski sandučić kao i proizvod koji jest raspodjeljuje na proizvod koji nije obuhvaćen obvezom pružanja univerzalne usluge. PwC je 2014. na temelju tog objašnjenja utvrdio ne samo da su primijenjena načela i metode raspodjele troškova u skladu s regulatornim zahtjevima, već i da su načela i metode razumni i smisleni. Deloitte je došao do sličnog zaključka u reviziji iz 2021. (vidjeti uvodnu izjavu 257.).

(267)

S obzirom na primjedbe društva Danske Medier (uvodne izjave od 34. do 36.) Komisija primjećuje da se koncept „inkrementalnih troškova”, čija upotreba prema društvu Danske Medier dovodi do previsoke naknade za obvezu pružanja univerzalne usluge, primjenjuje za kategoriziranje troškova, što je odvojen postupak od raspodjele troškova. To ne znači da su svi troškovi potrebni za pružanje usluge obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge raspodijeljeni na tu obvezu kad su potrebni i za usluge koje nisu obuhvaćene obvezom (vidjeti primjer naveden u uvodnoj izjavi 97.). Kad je riječ o pretpostavci društva Danske Medier da Post Danmark upotrebljava naknadu za obvezu pružanja univerzalne usluge za nadoknadu velikih gubitaka nastalih pri poslovanju koje nije obuhvaćeno obvezom pružanja univerzalne usluge, Komisija primjećuje da nije pronašla dokaze za to te da, u svakom slučaju, obveza pružanja univerzalne usluge nakon troškovnog računovodstva u skladu s važećim pravilima (Okvir za usluge od općeg gospodarskog interesa, Direktiva 97/67/EZ i nacionalna računovodstvena pravila) stvara neto deficit, i uz naknadu za obvezu pružanja univerzalne usluge 2020. i bez nje (uvodna izjava 153., bilješka 81.).

(268)

Kad je riječ o navodnoj složenoj strukturi grupe PostNord i njezinom učinku na nadzor (uvodna izjava 36.), Komisija napominje da je obveza pružanja univerzalne usluge povjerena društvu Post Danmark, a ne drugim subjektima grupe čiji je dio. Nadzor bi se stoga trebao usmjeriti na Post Danmark, što je i učinjeno. Korporativna struktura grupe PostNord nije relevantna za potrebe nadzora računovodstva društva Post Danmark za naknadu za obvezu pružanja univerzalne usluge dodijeljenu tom subjektu.

(269)

U skladu s točkom 19. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. „potpora se smatra spojivom s unutarnjim tržištem na temelju članka 106. stavka 2. Ugovora samo ako je nadležno tijelo, pri povjeravanju pružanja usluge predmetnom poduzetniku, ispunilo ili se obvezalo ispuniti primjenjiva pravila Unije u području javne nabave. To uključuje sve zahtjeve u pogledu transparentnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije koji izravno proizlaze iz Ugovora i, prema potrebi, sekundarnog zakonodavstva Unije. Za potporu koja nije u skladu s tim pravilima i zahtjevima smatra se da utječe na razvoj trgovine u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno interesima Unije u smislu članka 106. stavka 2. Ugovora”.

(270)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Direktive 97/67/EZ države članice nisu obvezne organizirati natječajni postupak za imenovanje pružatelja s obvezom pružanja univerzalne usluge.

(271)

U ovom su se slučaju danska nadležna tijela odlučila za izravno povjeravanje obveze društvu Post Danmark, u skladu s Direktivom 97/67/EZ. Iz toga proizlazi da pravila o javnoj nabavi nisu primjenjiva i da je izravno povjeravanje društvu Post Danmark funkcije pružatelja s obvezom pružanja univerzalne usluge u skladu s točkom 19. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012.

(272)

U skladu s točkom 20. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012., „ako nadležno tijelo dodijeli pružanje iste usluge od općeg gospodarskog interesa za nekoliko poduzetnika, naknadu bi trebalo izračunati na temelju iste metode za svakog poduzetnika”.

(273)

U skladu s člankom 14. Zakona o poštanskim uslugama obveza pružanja univerzalne usluge povjerena je samo društvu Post Danmark. Komisija stoga zaključuje da zahtjev iz točke 20. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. nije primjenjiv.

(274)

Danska je nakon odluke o pokretanju postupka dostavila dodatne informacije kako bi potkrijepila ispravnost svojeg izračuna neto troškova za koji primjenjuje metodologiju NAC. S obzirom na određene primjedbe zainteresiranih strana i kako bi dodatno poboljšala izračun NAC-a, Danska je izmijenila određene parametre NAC-a.

(275)

U skladu s točkom 21. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. „iznos naknade ne smije premašiti iznos koji je potreban za pokrivanje neto troškova izvršenja obveza pružanja javne usluge, uključujući i razumnu dobit”. S obzirom na to, u točki 24. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. utvrđeno je sljedeće: „[n]eto trošak koji je nužan, ili se očekuje da će biti nužan, za izvršavanje obveze pružanja javne usluge trebao bi se izračunati uporabom metodologije neto iznosa izbjegnutih troškova ako je tako propisano zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom i u drugim slučajevima kad je to moguće”.

(276)

U skladu s točkom 25. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. „na temelju metodologije neto iznosa izbjegnutih troškova neto trošak koji je nužan, ili se očekuje da će biti nužan, za izvršavanje obveza pružanja javne usluge računa se kao razlika između neto troška za pružatelja usluga koji posluje s obvezom pružanja javne usluge i neto troška ili dobiti za istog pružatelja usluga koji posluje bez te obveze”.

(277)

NAC se sastoji od razlike u dobiti društva Post Danmark između takozvanog činjeničnog scenarija (koji odgovara stvarnoj situaciji, u kojoj Post Danmark posluje s obvezom pružanja univerzalne usluge) i protučinjeničnog scenarija (koji odgovara hipotetskoj situaciji, u kojoj društvu Post Danmark nije povjerena obveza pružanja univerzalne usluge).

(278)

Danska je u izvornim izračunima procijenila da je NAC za 2020. iznosio 394 milijuna DKK (približno 53 milijuna EUR). To je prilagođeno na 385,625 milijuna DKK nakon primjedaba zainteresiranih strana (vidjeti uvodne izjave od 172. do 177.), što je znatno više od prijavljene naknade od 225 milijuna DKK (približno 30 milijuna EUR). Izračun NAC-a koji je dostavila Danska detaljnije je opisan u nastavku.

(279)

Za činjenični scenarij za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. u obzir se uzima redovno poslovanje društva Post Danmark i temelji se na financijskim izvještajima društva Post Danmark za razdoblje od 1. siječnja do 31. listopada 2020. i projekcijama u trenutku obavješćivanja (tj. 12. ožujka 2021.; vidjeti uvodnu izjavu 16. odluke o pokretanju postupka) za studeni i prosinac 2020.

(280)

Kretanje prihoda u navedenom razdoblju procjenjuje se na temelju sljedećih ključnih tržišnih pretpostavki:

(281)

Procijenjeni prihodi i troškovi društva Post Danmark prema činjeničnom scenariju odgovaraju brojkama prikazanima u tablici 4.

Tablica 4.

Činjenični scenarij

(282)

Danska je dostavila protučinjenični scenarij s određenim promjenama u mreži društva Post Danmark i postupku dostave u usporedbi s činjeničnim scenarijem.

(283)

Budući da Danska smatra da one imaju općenito negativan učinak na poslovanje društva Post Danmark bez obveze pružanja univerzalne usluge, u tom bi se scenariju obustavile sljedeće djelatnosti obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge:

(284)

Osim obustave određenih usluga Post Danmark optimizirao bi svoje usluge sljedećim promjenama:

(285)

U tablici 5. prikazana je raščlamba izbjegnutih troškova i neostvarenih prihoda u protučinjeničnom scenariju za svaki od aspekata navedenih u uvodnim izjavama 283. i 284. Neostvareni prihodi i izbjegnuti troškovi raščlanjuju se prema razlikama između činjeničnog i protučinjeničnog scenarija.

Tablica 5.

Izbjegnuti troškovi i neostvareni prihodi

(286)

Podaci u tablici 6. dobiveni su prilagodbom prihoda i troškova iz činjeničnog scenarija (vidjeti tablicu 4.) na temelju učinka pretpostavki iz protučinjeničnog scenarija (vidjeti tablicu 5.).

Tablica 6.

Protučinjenični scenarij

(287)

NAC odgovara izbjegnutim troškovima umanjenima za neostvarene prihode iz protučinjeničnog scenarija, korigirane za nematerijalne koristi.

(288)

Izbjegnuti troškovi prikazani su u tablici 5. Glavni dio uštede troškova proizašao bi iz smanjenja broja zaposlenika.

(289)

Neostvareni prihodi navedeni su u tablici 5. i posebno uključuju gubitak poslovanja nakon ukidanja određenih usluga.

(290)

Post Danmark procijenio je neostvarene prihode koji proizlaze iz optimizacije poslovnih usluga primjenom iskustva stečenog u prethodnim promjenama cijena i ponude proizvoda. Post Danmark kontinuirano je pratio ponašanje korisnika, osobito u vezi s promjenama cijena, te je predvidio njihovo ponašanje primjenom istraživanja cjenovne elastičnosti i korisnika.

(291)

Nematerijalne koristi mogle bi pridonijeti povećanju profitabilnosti koju pružatelj poštanskih usluga ima zbog statusa pružatelja s obvezom pružanja univerzalne usluge. Često se ne mogu obuhvatiti činjeničnim i protučinjeničnim scenarijem, ali se ipak moraju uzeti u obzir u izračunu NAC-a i stoga se obično obračunavaju zasebno.

(292)

Nematerijalne koristi mogu uključivati ekonomiju razmjera i opseg, učinke oglašavanja intelektualnog vlasništva, učinke potražnje zbog oslobođenja od PDV-a, prednosti univerzalne usluge, pregovaračku moć i bolje stjecanje korisnika.

(293)

Nematerijalne koristi koje je Danska uzela u obzir za izračun NAC-a su: i. oslobođenje od PDV-a (A), ii. imovina intelektualnog vlasništva (B) i iii. koristi od filatelije i neiskorištenih poštanskih maraka (C). Koristi povezane s oslobođenjem od PDV-a i imovinom intelektualnog vlasništva zajedno imaju vrijednost od [...] milijuna DKK. Korist od filatelije i neiskorištenih poštanskih maraka ima vrijednost od 10,375 milijuna DKK. Danska ne uzima u obzir iv. ekonomiju razmjera (D), v. pregovaračku moć (E) ni vi. pružanje univerzalne usluge (F) jer ih ne smatra nematerijalnim koristima. Zainteresirane strane navele su da je u obzir trebalo uzeti i nekoliko drugih nematerijalnih koristi. One su ocijenjene u odjeljku 6.3.1.7.3.1.

(294)

Prema Direktivi o PDV-u, koja je prenesena u danski Zakon o porezu na dodanu vrijednost (133), poštanske usluge obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge oslobođene su plaćanja PDV-a. Oslobođenje od plaćanja PDV-a ne primjenjuje se na takve usluge ako su dogovoreni pojedinačni uvjeti. Oslobođenje podrazumijeva da Post Danmark ima konkurentsku prednost u odnosu na korisnike koji ne mogu odbiti PDV, npr. fizičke osobe. Nedostatak je djelomičnog oslobođenja od PDV-a to da Post Danmark ne može odbiti PDV plaćen za kupnje povezane s pružanjem usluga oslobođenih od PDV-a (obveza pružanja univerzalne usluge).

(295)

Korist se izračunava na temelju protučinjeničnog scenarija prema kojem cjelokupno poslovanje društva Post Danmark podliježe PDV-u. Korist od oslobođenja od PDV-a proizlazi iz povećane potražnje za proizvodima društva Post Danmark. U nedostatku oslobođenja od PDV-a neke bi cijene bile više za određene korisnike (koji ne mogu odbiti PDV). To bi dovelo do promjene ponašanja korisnika, što bi značilo gubitak prihoda zbog pada prodanih količina. Ponašanje korisnika i gubitak prihoda izračunavaju se na temelju cjenovne elastičnosti. U izračunima se uzima u obzir da se oslobođenjem od PDV-a smanjuje mogućnost povrata PDV-a uključenog u ulazne nabave društva Post Danmark.

(296)

Izračun učinka obračuna PDV-a temelji se na pretpostavci da će se PDV obračunavati povrh postojećih cijena. Stoga obveza plaćanja PDV-a rezultira povećanjem cijene za 25 % (stopa PDV-a u Danskoj), ali samo za korisnike koji ne mogu odbiti PDV. U tih će korisnika doći do promjene u ponašanju. Izračunano je da neostvareni prihodi koji su posljedica promjene u ponašanju tih korisnika iznose [...] milijuna DKK (što je ekvivalentno [...] milijuna pošiljaka) i sastoje se od:

(297)

Smanjenje troškova nastalih kao posljedica nemogućnosti oslobođenja od PDV-a iznosi [...] milijuna DKK. Taj iznos uključuje povećane mogućnosti odbitka PDV-a ([...] milijuna DKK na temelju podataka iz 2019.) i [...] milijuna DKK za uštede troškova zbog gubitka u isporukama (tj. pojedinačne pošiljke, ostale pismovne pošiljke i časopisi zajedno).

(298)

Stoga se procjenjuje da je 2020. korist od oslobođenja usluga obuhvaćenih obvezom pružanja univerzalne usluge od PDV-a bez pojedinačno dogovorenih uvjeta iznosila [...] milijuna DKK. U tablici 7. prikazuju se koristi koje je Post Danmark ostvario oslobođenjem od PDV-a za obvezu pružanja univerzalne usluge 2020.

Tablica 7.

Procjena vrijednosti oslobođenja od plaćanja PDV-a (u milijunima DKK) za 2020.

(299)

Imovina intelektualnog vlasništva povezana s obvezom pružanja univerzalne usluge posebice proizlazi iz oglašavanja na vidljivim kontaktnim točkama, kao što su poštanski sandučići, sustavi za samoposlužno preuzimanje pošiljaka i dio vozila društva Post Danmark.

(300)

Post Danmark procijenio je koristi od imovine intelektualnog vlasništva povezane s obvezom pružanja univerzalne usluge na temelju procjene vrijednosti robne marke Post Danmark (za sve njegove usluge, tj. i one koje su obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge i one koje nisu) koju je za 2020. provelo vanjsko društvo za analizu i istraživanje tržišta (134). Procjena vrijednosti robne marke vrši se u odnosu na broj vidljivih kontaktnih točaka koje je uspostavio Post Danmark na temelju cijene izlaganja po četvornome metru za vanjsko oglašavanje.

(301)

Točnije, analitičko društvo izračunalo je izloženost društva Post Danmark promatranjem prometa (tj. broja ljudi koji prolaze ili dolaze u kontakt s vidljivom kontaktnom točkom). Taj se promet pak procjenjuje na temelju broja stanovnika općine/poštanskog broja.

(302)

Zatim se razmatra veličina kontaktnih točaka i na nju se primjenjuje cijena po četvornome metru, na temelju cijene za oglašavanje na nadstrešnicama na autobusnim stajalištima, prilagođena ovisno o tome je li kontaktna točka na povoljnoj ili nepovoljnoj lokaciji i koliko često ljudi dolaze u kontakt s njome. Sva su vozila dodijeljena određenom distribucijskom području, a time i određenom zemljopisnom području. Broj vozila na određenom području podijeljen je na to područje na temelju broja stanovnika. Vozila kao što su prikolice i dizalice nisu uključena jer nisu označena robnom markom.

(303)

Vrijednost robne marke općenito se smanjila posljednjih godina, uglavnom zbog niže razine aktivnosti poštanskih usluga društva Post Danmark, što je primjerice dovelo do manjeg broja vozila u upotrebi, a broj poštanskih sandučića neprekidno se optimizira.

(304)

Uzimajući u obzir prethodno navedeno, korist od imovine intelektualnog vlasništva u okviru poslovanja društva Post Danmark obuhvaćena obvezom pružanja univerzalne usluge 2020. procjenjuje se na [...] milijuna DKK.

(305)

Izračun nematerijalne koristi koja proizlazi iz filatelije i neiskorištenih poštanskih maraka Danska je opisala u uvodnim izjavama od 170. do 177. i iznosi [...] milijuna DKK.

(306)

Danska nadležna tijela smatraju da Post Danmark nema koristi od ekonomije razmjera u činjeničnom scenariju s obzirom na to da je, u kontekstu naglog pada količine pismovnih pošiljaka, veličina društva Post Danmark bila znatna poteškoća jer nije bilo moguće prilagoditi poslovanje razvoju tržišta.

(307)

Danska nadležna tijela napominju da u pogledu dobavljača Post Danmark podliježe Direktivi 2014/25/EU te da svi ugovori s dobavljačima stoga podliježu tržišnom natjecanju i načelima jednakog postupanja i transparentnosti. Sve u svemu, danska nadležna tijela smatraju da Post Danmark nema veću pregovaračku moć od drugih velikih poduzeća.

(308)

Danska primjećuje da, iako može postojati korist od obveze pružanja univerzalne usluge za pružatelja (i poslovnim i privatnim korisnicima pružanje usluge na nacionalnoj razini može biti praktično i mogu biti obvezni koristiti se uslugama pružatelja s takvom obvezom), to se smatra prednošću na tržištu e-trgovine i stoga će se zadržati u protučinjeničnom scenariju.

(309)

Stoga činjenica da je Post Danmark pružatelj univerzalne usluge u Danskoj i da zbog toga mora pokrivati državno područje sama po sebi nije nematerijalna korist ni prednost koju bi trebalo uzeti u obzir pri izračunu NAC-a.

(310)

Kad se uzmu u obzir tablica 5. i vrijednost nematerijalnih koristi, NAC iznosi 385,625 milijuna DKK (tablica 8.).

Tablica 8.

(311)

Prema izračunima Danske, Post Danmark bi 2020. postigao maržu EBIT-a od 3,8 % i prosječnu radnu produktivnost od 0,997 milijuna DKK u protučinjeničnom scenariju.

(312)

Kako bi procijenila jesu li izračunani pokazatelji realni, Danska je usporedila ključne pokazatelje u protučinjeničnom scenariju s odgovarajućim ključnim pokazateljima za tri druga društva u industriji poštanskih i prijevoznih usluga, na razini grupe: Danske Fragtmænd A/S, Posten Norge AS i Deutsche Post DHL Group. Potonja dva odabrana su jer još uvijek distribuiraju veliku količinu pismovnih pošiljaka, a prvo jer je jedan od najvećih dionika na danskom tržištu teretnog prijevoza i distribucije pošiljaka, što je važno jer u protučinjeničnom scenariju prihod od logistike i pripadajuća dobit čine veći udio prihoda društva Post Danmark.

(313)

Usporedba se vrši na razini grupe jer se društva tada mogu odabrati na temelju njihove sveukupne ponude proizvoda. Nije bilo moguće izvršiti usporedbu na razini segmenta (tj. pismovne pošiljke, pošiljke i logistika), barem za Danske Fragtmænd i Posten Norge. U društvu Danske Fragtmænd promet ostvaren od teretnog prijevoza uključuje pošiljke i nije bilo moguće utvrditi promet samo za pošiljke. Za Posten Norge promet ostvaren od „pošte” uključuje poštanske i bankarske usluge, a promet ostvaren od „logistike” uključuje i pošiljke.

(314)

Danska je izračunala marže EBIT-a i radnu produktivnost za tri referentna subjekta za razdoblje 2017. – 2020. (135) Osim toga, kako bi dodatno poboljšala pouzdanost usporedne analize, Danska je navela i EBIT za General Logistics Systems Denmark A/S u 2020. To je najveći konkurent društva Post Danmark na danskom tržištu pošiljaka. Usporedba rezultata s onima izračunanima u protučinjeničnom scenariju za društvo Post Danmark (za 2020.) prikazana je u tablici 9. i tablici 10.

Tablica 9.

Usporedna analiza EBIT-a društva Post Danmark

Tablica 10.

Usporedna analiza radne produktivnosti društva Post Danmark

(315)

Na temelju navedenih podataka Danska smatra da su procjene društva Post Danmark za EBIT i radnu produktivnost relativno konzervativne i unutar prosjeka za sektor. Danska tvrdi da bi ti podaci potvrdili pouzdanost pretpostavki uvrštenih u protučinjenični scenarij (137).

(316)

Budući da su Komisijine sumnje u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije društva Post Danmark i metodologije raspodjele troškova u dovoljnoj mjeri otklonjene (odjeljak 6.3.1.4.), ona više nema dvojbi u pogledu ulaznih podataka za NAC (uvodne izjave 146. i 147. odluke o pokretanju postupka).

(317)

Optimizacija usluga koje bi Post Danmark pružao u protučinjeničnom scenariju podrazumijeva smanjenje obujma poslovanja (uvodna izjava 284. točka 1. i uvodna izjava 284. točka 3.). Manji obujam u načelu bi trebao dovesti do većih jediničnih troškova. To potvrđuje i Danska (uvodna izjava 121.). Međutim, u protučinjeničnom scenariju koji je dostavljen Komisiji pretpostavlja se da se jedinični troškovi ne povećavaju (uvodna izjava 149. točka (a) odluke o pokretanju postupka). Komisija je zbog te naizgled nedosljedne pretpostavke u svojoj odluci o pokretanju postupka izrazila sumnju u tom pogledu.

(318)

Na temelju primjedaba Danske (uvodne izjave od 122. do 124.) Komisija shvaća da se očekivano povećanje jediničnih troškova zbog manjeg obujma poslovanja u protučinjeničnom scenariju nadoknađuje smanjenjem infrastrukture (zatvaranje jedne sortirnice pismovnih pošiljaka i [5–10] distribucijskih centara), što dovodi do uštede troškova (u urbanim i ruralnim područjima) te do smanjenja razine usluge u ruralnim područjima u usporedbi s činjeničnim scenarijem.

(319)

Komisija se u načelu slaže da bi smanjenje veličine infrastrukture i kvalitete usluge, što podrazumijeva i smanjenje troškova osoblja, doista trebalo imati učinak sniženja jediničnih troškova obrade poštanskih pošiljaka.

(320)

Komisija usto primjećuje da je ukupno smanjenje broja pošiljaka (pismovnih i drugih pošiljaka) ([(–40)–(–50)] %, vidjeti tablicu 11.) usporedivo sa smanjenjem veličine/troškova infrastrukture (–50 % za sortirnice i [–(30)–(–40)] % za centre), odnosno smanjenjem troškova osoblja ([(–50)–(–60)] %, usporediti tablice 4. i 6.). To bi išlo u prilog ideji da bi Post Danmark optimizirao svoje djelatnosti i smanjio troškove u većoj mjeri nego smanjenjem broja poštanskih pošiljaka, što bi omogućilo stabilnost jediničnih troškova. Komisija također smatra smanjenje troškova osoblja vjerodostojnim na temelju usporedne analize radne produktivnosti koju je provela Danska (vidjeti tablicu 10.).

(321)

Komisija primjećuje i da Post Danmark u protučinjeničnom scenariju znatno smanjuje troškove (s [4 500–5 500] milijuna DKK na [2 500–3 500] milijuna DKK). To nije moglo već biti učinjeno na isti način u činjeničnom scenariju, unatoč padu obujma, jer se pružatelji univerzalnih usluga ne mogu lako prilagoditi promjenama na poštanskom tržištu ako postoji rizik da bi zbog takvih prilagodbi u budućnosti bilo nemoguće ispuniti obvezu pružanja univerzalne usluge (vidjeti uvodnu izjavu 126.).

Tablica 11.

Pošiljke (u milijunima)

(322)

Komisija je naposljetku provela analizu osjetljivosti NAC-a i otkrila da čak ni uz povećanje jediničnih troškova za 5 % (što bi bilo znatno) Post Danmark ne bi dobio dovoljnu naknadu (takvo bi povećanje dovelo do NAC-a od [225–325] milijuna DKK, a naknada iznosi samo 225 milijuna DKK, vidjeti tablicu 12.).

Tablica 12.

NAC s analizom osjetljivosti

(323)

Još jedna pretpostavka u protučinjeničnom scenariju za koju je Komisija izrazila sumnje bilo je smanjenje broja sortirnica i distribucijskih centara. Danska smatra da to ne dovodi do povećanja troškova prijevoza za dostavu pismovnih i drugih pošiljaka. Komisija je izrazila sumnju u vezi s tim zaključkom zbog većih udaljenosti koje je potrebno prijeći u protučinjeničnom scenariju da bi se dostavila pismovna ili druga pošiljka, zbog čega se obično povećavaju troškovi prijevoza (uvodna izjava 149. točka (b) odluke o pokretanju postupka).

(324)

Danska je pokazala da će ukupna udaljenost prijevoza u strukturi s jednom sortirnicom (protučinjenični scenarij) ostati na istoj razini i neće se znatno promijeniti u usporedbi sa strukturom s dvjema sortirnicama (činjenični scenarij) (uvodna izjava 130.). Primjeri u uvodnim izjavama od 131. do 137. i od 141. do 143. pokazuju osnovanost objašnjenja Danske.

(325)

Pošiljke poslane iz istočne u zapadnu Dansku bit će sortirane u jedinoj preostaloj sortirnici (u istočnoj Danskoj). Danska opravdano pretpostavlja da bi se uslijed manjih količina pošiljaka sortirnica u zapadnoj Danskoj zatvorila. Doista, većina poštanskih pošiljaka šalje se s istoka zemlje. Važan je razlog za to činjenica da je glavni grad Kopenhagen smješten na istoku. Pošiljke koje se šalju s istoka na zapad bit će prevezene u zapadnu Dansku, gdje će se distribuirati kućanstvima nakon što prođu kroz distribucijski centar. Prijeđene udaljenosti bit će iste u toj situaciji, uz jedinu razliku što neće biti zaustavljanja u drugoj sortirnici. U tom smislu treba napomenuti da se, zbog zemljopisnih obilježja Danske, prijevoz pošiljaka s istoka na zapad u protučinjeničnom scenariju nije mogao skratiti izravnom dostavom do centra u ravnijoj liniji. Sve pošiljke koje se šalju s istoka na zapad, i u činjeničnom i u protučinjeničnom scenariju, moraju prijeći Snævringen, vodno tijelo između otoka Funen i danskog kopna. Sortirnica u zapadnoj Danskoj nalazi se vrlo blizu tog prijelaza (u Fredericiji).

(326)

Isto vrijedi i za pošiljke poslane iz zapadne u istočnu Dansku. U protučinjeničnom scenariju više neće morati prolaziti kroz sortirnicu u zapadnoj Danskoj, ali će udaljenosti prijevoza ostati iste.

(327)

Osim toga, ništa se ne mijenja za pošiljke poslane unutar istočne Danske u protučinjeničnom scenariju. Sortirnica i dalje posluje u protučinjeničnom scenariju, tako da se udaljenosti do i od nje neće promijeniti.

(328)

Za pošiljke poslane unutar zapadne Danske udaljenosti prijevoza bit će veće jer će ih prvo trebati prevesti u istočnu Dansku radi sortiranja, a zatim natrag u zapadnu Dansku radi isporuke, nakon što prođu kroz distribucijski centar. Međutim, s obzirom na manje količine, pošiljke poslane između dviju adresa na zapadu zemlje mogu se uključiti u već postojeći prijevoz između zapada i istoka (uvodna izjava 136.), pa se troškovi prijevoza za te pošiljke neće povećati.

(329)

Slična razmatranja vrijede za smanjenje broja centara, pri kojem se u navedenom primjeru udaljenosti prijevoza (a time i pripadajući troškovi) čak smanjuju.

(330)

Komisija smatra da NAC koji je predložila Danska (vidjeti uvodne izjave od 279. do 315.) općenito ispunjava zahtjeve iz Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. i da je u skladu s njezinom praksom odlučivanja.

(331)

Točnije, pretpostavke u protučinjeničnom scenariju razumne su, pa i pretpostavka da bi Post Danmark u tom protučinjeničnom scenariju postao profitabilan (uz napomenu da bi se čak i za djelatnosti koje nisu obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne usluge ostvarila korist od optimizacije infrastrukture i tako bi postale profitabilnije (138)).

(332)

Nematerijalne koristi propisno su kvantificirane na temelju pouzdane analize i metode (osobito oslobođenje od PDV-a i imovina intelektualnog vlasništva). Osim toga, Komisija smatra da bi uzimanjem u obzir filatelije i neiskorištenih poštanskih maraka rezultat NAC-a postao pouzdaniji. Danska je odgovarajuće objasnila i potencijalne nematerijalne koristi koje nisu uzete u obzir (ekonomija razmjera, pregovaračka moć i univerzalna usluga) (uvodne izjave od 306. do 309.).

(333)

Usto su otklonjene sumnje koje je Komisija prvobitno imala u pogledu učinka određenih pretpostavki o NAC-u (vidjeti uvodne izjave od 317. do 329.).

(334)

Prvo, pretpostavka o relativnoj stabilnosti jediničnog troška obrade poštanskih pošiljaka čini se razumnom s obzirom na temeljitu optimizaciju djelatnosti društva Post Danmark.

(335)

Drugo, stabilnost troškova prijevoza u skladu je s ukupnim smanjenjem udaljenosti prijevoza u protučinjeničnom scenariju.

(336)

Treće, provjera NAC-a usporednom analizom s drugim poduzećima dodatno potvrđuje opću pouzdanost pretpostavki u protučinjeničnom scenariju. U tom smislu zainteresirane strane tvrdile su da Deutsche Post DHL Group i Posten Norge nisu prikladni za usporedbu s društvom Post Danmark jer samo ograničeni dio prihoda ostvaruju od pismovnih i drugih pošiljaka. Međutim, Komisija se slaže s Danskom da bi se usporedba trebala provesti za potrebe protučinjeničnog scenarija jer se za NAC razmatraju troškovi koji su izbjegnuti u tom scenariju i stoga su društva koja služe za usporednu analizu relevantna za usporedbu u protučinjeničnom scenariju i ne moraju nužno biti usporediva i u činjeničnom. Stoga ima smisla upotrijebiti Posten Norge i Deutsche Post DHL Group jer Post Danmark u protučinjeničnom scenariju više neće imati obvezu pružanja univerzalne usluge, pa će se ponajprije usmjeriti na pošiljke i logistiku, dok će usluge dostave pismovnih pošiljaka nastaviti pružati u manjoj mjeri, kao i Posten Norge i Deutsche Post DHL Group.

(337)

Naposljetku, Komisija je provela provjeru osjetljivosti i primjećuje da, čak i ako bi se razmotrilo znatno povećanje jediničnog troška (npr. +5 %), naknada dodijeljena društvu Post Danmark tolika je da bi i dalje ostala nedovoljna. Komisija stoga više ne sumnja da bi naknada za obvezu pružanja univerzalne usluge društvu Post Danmark mogla biti nerazmjerna.

(338)

Nekoliko zainteresiranih strana (uvodna izjava 39.) smatra da bi trebale imati pristup podacima za izračun NAC-a (tj. tablice od 1. do 5. odluke o pokretanju postupka). Komisija je u skladu s postupcima i načelima utvrđenima u Komunikaciji o profesionalnim tajnama u odlukama o državnim potporama (139), na isti način kao što je učinjeno u odluci iz 2018. (uvodna izjava 160. te odluke), redigirala te podatke jer se odnose na poslovne tajne koje imaju stvarnu ili potencijalnu ekonomsku vrijednost i čija bi upotreba mogla dovesti do gospodarske koristi za druga poduzeća (140). Kriteriji koje je Komisija uzela u obzir i koji su relevantni u predmetnom slučaju uključuju mjeru u kojoj su informacije poznate izvan društva i vrijednost informacija za društvo i njegove konkurente (141). Izmjena podataka o NAC-u u skladu je i s praksom Komisije u poštanskom sektoru (142).

(339)

Komisija u pogledu primjedaba zainteresiranih strana o učinku smanjenja društva i zatvaranja sortirnica i centara na jedinične troškove upućuje na uvodne izjave od 317. do 329.

(340)

Kad je riječ o navodnom učinku protučinjeničnog scenarija na troškove međunarodne dostave pošiljaka preko mreže DPD-a (uvodna izjava 42.), Komisija smatra da je mreža DPD-a zasebna mreža koja se razlikuje od mreže za međunarodnu dostavu pošiljaka društva Post Danmark prema Konvenciji UPU-a u činjeničnom scenariju. Mreža DPD-a uređena je sporazumom s grupom PostNord (ne društvom PostNord AB) i ima početni datum završetka [...]. Stoga prekid usluge međunarodne dostave pošiljaka društva Post Danmark u protučinjeničnom scenariju ne bi trebao utjecati na troškove mreže DPD-a.

(341)

Kad je riječ o tvrdnji ITD-a i poduzeća 1 da se besplatna distribucija za slijepe osobe ne bi trebala obustaviti, kao što je utvrđeno u odluci iz 2018. (uvodna izjava 43.), Komisija primjećuje da je to pogrešno. Ta će se usluga obustaviti u protučinjeničnom scenariju za 2020., a obustavljena je i u protučinjeničnom scenariju predstavljenom u odluci iz 2018. (uvodna izjava 160., tablica 2. odluke iz 2018.). To je uračunato i u NAC (vidjeti tablicu 5. ove odluke, redak „ukidanje besplatne usluge za slijepe osobe”).

(342)

Zainteresirane strane smatraju da se u protučinjeničnom scenariju nacionalnu distribuciju poslovnih pisama treba zamijeniti distribucijom poslovnih pisama u većim gradovima jedan dan tjedno (uvodna izjava 44.) i stoga da su prihodi u protučinjeničnom scenariju previsoki. Iz prijavljenog protučinjeničnog scenarija proizlazi da je to razmatranje pogrešno. U protučinjeničnom scenariju Post Danmark još uvijek nudi distribuciju poslovnih pisama u cijeloj zemlji. Protučinjenični scenarij obuhvaća dostavu na kućnu adresu u većim gradovima jedan dan u tjednu i mogućnost preuzimanja u ruralnim područjima i manjim gradovima. Stoga će Post Danmark moći znatno smanjiti broj ruta u ruralnim područjima i manjim gradovima. Neostvareni prihodi uslijed obustave dostave na kućnu adresu u ruralnim područjima (i optimizacije usluge dostave poslovnih pisama u širem smislu) uključeni su u NAC (vidjeti uvodnu izjavu 284. točku 1. i tablicu 5.).

(343)

Kad je riječ o tvrdnji zainteresiranih strana o poštanskim poslovnicama na manjem otoku (uvodna izjava 45.), treba napomenuti da će u protučinjeničnom scenariju za obvezu pružanja univerzalne usluge 2020. Post Danmark nastaviti nuditi pojedinačne pošiljke s obzirom na to da je to trenutačno profitabilan dio poslovanja (zbog viših cijena i ušteda troškova zbog pune primjene novog proizvodnog modela (143), vidjeti uvodnu izjavu 159.). Zbog toga se poslovnice na malim otocima bez čvrste veze zadržavaju ponajprije radi prilagodbe rastućem obujmu e-trgovine. Međutim, promijenit će se ponuda proizvoda u tim poslovnicama. U protučinjeničnom scenariju te poslovnice više ne bi nudile potpunu uslugu kao u činjeničnom. To je uračunato u NAC (vidjeti uvodnu izjavu 344.).

(344)

Zainteresirane strane u uvodnoj izjavi 46. smatraju da bi se zatvaranje poštanskih ureda trebalo uzeti u obzir u protučinjeničnom scenariju, kao što je učinjeno u slučaju Češke pošte. Iz protučinjeničnog scenarija koji je predstavila Danska proizlazi da nijedan poštanski ured neće biti zatvoren (uvodna izjava 284. točka 3.). Međutim, na manjim otocima bez čvrste veze razina usluge bit će smanjena. Smanjenje razine usluge i učinak na broj običnih i prioritetnih poslovnih pismovnih pošiljaka uzeti su u obzir u protučinjeničnom scenariju (vidjeti „optimiziranje usluge isporuke poslovnih pismovnih pošiljaka” i „optimiziranje ponude proizvoda na manjim otocima bez čvrste veze” u tablici 5.).

(345)

U primjedbama na odluku o pokretanju postupka zainteresirane strane upućuju i na druge kategorije nematerijalnih koristi koje bi se trebale odraziti u NAC-u. Te druge navodne nematerijalne koristi odnose se na sveprisutnost, ugled poduzeća, ekonomiju razmjera, pregovaračku moć, učinke oglašavanja, komplementarnost potražnje, izuzeća od parkiranja/zaustavljanja, pristup javnim registrima i kretanja potražnje.

(346)

Komisija u pogledu nematerijalnih koristi, osim onih koje su već obrađene u izračunu NAC-a, zaključuje sljedeće:

2.

Ugled poduzeća i vrijednost robne marke: Post Danmark nema koristi od svojeg ugleda i/ili vrijednosti robne marke kao posljedice nekadašnjeg monopola i sadašnjeg statusa pružatelja s obvezom pružanja univerzalne usluge. Ugled društva Post Danmark u Danskoj općenito je loš i povezan sa skupim i sporim uslugama. Iako bi mogli postojati dobri razlozi za takve skuplje i sporije usluge, ponajprije smanjenje količine pismovnih pošiljaka, to ne mijenja činjenicu da ne postoji korist od ugleda ili vrijednosti robne marke. Takav se ugled prelijeva i na tržište pošiljaka na kojem se upotrebljava ista robna marka. To potvrđuju tri studije: i. Reputation Institute svrstao je Post Danmark u studiji iz 2019. na 49. mjesto od 50 najistaknutijih robnih marki u Danskoj te ga je okarakterizirao „slabim”. Čak je navedeno da bi to moglo biti prepreka za [...] ili čak [...]; ii. u ažuriranju iz 2020. slijedi da je ugled društva Post Danmark još uvijek slab i da su robne marke konkurenata rangirane kao „jake”; te iii. Danska tvrdi da najopsežniji alat za usporedbu ugleda u Danskoj, Danish IFO Image Analysis, rangira ugled 140 najvećih i najznačajnijih društava u Danskoj (od 2019. na popisu je stotinu društava). Post Danmark neprekidno se nalazi među 13 najgorih poduzeća (najbolji rang bilo je 127. mjesto 2009.), kao što je prikazano na slici 10. Slika 10  (146) Ugled društva Post Danmark (koje posluje pod nazivom „PostNord”  (147) ) u Danskoj. Do 2019. na ljestvici je bilo 140 poduzeća, od 2019. stotinu.

(347)

Kad je riječ o tvrdnji da Post Danmark ostvaruje neto prihod od obveze pružanja univerzalne usluge i da je takva obveza prednost, a ne nedostatak (uvodne izjave 67. i 68.) te da stoga Post Danmark ne bi trebalo subvencionirati, Komisija napominje da je to netočno jer je zbog te obveze 2020. ostvario neto gubitak (uvodna izjava 194.).

(348)

Komisija se slaže s Danskom da nisu potrebne izmjene NAC-a uzimajući u obzir tvrdnje zainteresiranih strana da bi, s obzirom na to da Post Danmark ne bi mogao izdavati poštanske marke u protučinjeničnom scenariju i stoga mora naplaćivati tržišne cijene, koje su navodno niže u protučinjeničnom scenariju, te njegove usluge bile jeftinije (osim maraka kao nematerijalne koristi, vidjeti uvodnu izjavu 346. točku 3.).

(349)

Poštanske marke jedan su od načina plaćanja (unaprijed) distribucije usluge. Drugi načini plaćanja distribucije uključuju poštanske naljepnice i oznake. Cijena poštanskih maraka nije povezana ni s cijenom distribucije pojedinačnih pismovnih pošiljaka. Samo je za cijene za domaće, obične pojedinačne pismovne pošiljke od 50 grama potrebno odobrenje Danske uprave za civilno zrakoplovstvo i željeznički prijevoz. To je odobrenje potrebno kako bi se cijena zadržala na razumnoj razini i izbjeglo da pružatelj s obvezom pružanja univerzalne usluge određuje vlastite cijene s mogućim određivanjem zona kao posljedicom (tj. korisnici u različitim dijelovima zemlje plaćaju različite cijene, ovisno o tome žive li u urbanim ili ruralnim područjima). U protučinjeničnom scenariju odabran je konzervativni pristup jer je cijena za domaće, obične pojedinačne pismovne pošiljke od 50 grama ostala na istoj razini (razina iz 2020.).

(350)

Udio običnih pismovnih pošiljaka od 50 grama u ukupnom broju pošiljaka koje obrađuje Post Danmark nije velik. Obujam te vrste proizvoda 2020. iznosio je [...] milijuna pismovnih pošiljaka. Ukupan broj pismovnih pošiljaka u domaćem prometu koje je dostavio Post Danmark iznosio je otprilike [...] milijuna, što znači da cjenovno regulirane obične pismovne pošiljke od 50 grama čine samo manji dio količine pismovnih pošiljaka u domaćem prometu.

(351)

Cijene usluga distribucije pismovnih pošiljaka u Danskoj (uključujući domaće, regulirane, obične pojedinačne pismovne pošiljke od 50 grama) općenito su više jer su poštanske usluge u Danskoj vrlo brzo digitalizirane. Zahvaljujući tome, Danska je sad na prvom mjestu prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (uvodna izjava 197.).

(352)

Komisija u pogledu toga ukazuje li cijena domaćih, običnih pojedinačnih pismovnih pošiljaka na previsoku dobit za Post Danmark zaključuje, prvo, da ponuda koju su dale zainteresirane strane (uvodna izjava 69.) ne dokazuje da je dobit društva Post Danmark od poštanskih maraka u Danskoj neopravdano visoka. Danska uprava za civilno zrakoplovstvo i željeznički prijevoz uspostavila je postupak kojim osigurava da dobit od poštanskih maraka nije previsoka i da se uspoređuje s dobiti drugih europskih pružatelja poštanskih usluga. U studiji društva McKinsey iz 2019. dobit europskih pružatelja poštanskih usluga u segmentu pošte (tj. pisama) kreće se od 8,1 % do 26 %.

(353)

Cijena je 2020. iznosila 10 DKK ili približno 1,34 EUR prema tečaju od 1. siječnja 2020. (152) (povećanje s 9 DKK na 10 DKK dogodilo se 1. siječnja 2019.), a očekivana dobit u to vrijeme bila je [5–10] %, dakle unutar raspona onoga što se smatralo razumnim 2021. kad se primijenio novi postupak iz uvodne izjave 200. Dakle, pod pretpostavkom da bi isti postupak bio primijenjen 2020., utvrdilo bi se da cijena od 10 DKK ne rezultira nerazmjernom dobiti.

(354)

Grafikon koji su dostavile zainteresirane strane prikazuje razine cijena pismovnih pošiljaka poslanih unutar Europe i stoga nije relevantan za reguliranu cijenu domaćih običnih pojedinačnih pismovnih pošiljaka od 50 grama.

(355)

Komisija nije utvrdila postojanje dvostrukog računanja u NAC-u društva Post Danmark (uvodna izjava 70.). Komisija u pogledu frankiranja zaključuje da kategorija „drugo frankiranje” u tablicama 4. i 6. ne obuhvaća samo poštanske marke, već i druge načine plaćanja za distribuciju pošiljaka (strojevi za frankiranje, plaćanje poštarine putem interneta, nefrankirani odgovori (primatelj plaća) i razglednice). Razlika između činjeničnog i protučinjeničnog scenarija iznosi oko [10–20] % (tj. razlika između tablica 4. i 6.).

(356)

Usporedba te relativno male razlike od [10–20] % s učinkom obustave drugih usluga na određene kategorije proizvoda pokazuje da nema dvostrukog računanja. To se dodatno ističe u primjeru obustave međunarodnih poštanskih usluga prema Konvenciji UPU-a, ali i drugim međunarodnim sporazumima o poštanskim uslugama, jer se njegovi učinci šire na različite vrste usluga. Obustava međunarodnih poštanskih usluga prema Konvenciji UPU-a i drugim međunarodnim sporazumima o poštanskim uslugama podrazumijeva procijenjeni neostvareni prihod od [...] milijuna DKK, podijeljen na izvoznu poštu (smanjenje prihoda od 100 %), uvoznu poštu (smanjenje od 100 %), izvozne pošiljke (smanjenje od [...] %), uvozne pošiljke (smanjenje od [...] %) i druga frankiranja, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 355.

(357)

ITD, poduzeće 1 i SLD tvrde da je usporedna analiza manjkava (uvodne izjave 311. i 315.) jer Post Danmark navodno ne bi bio usporediv s društvima Posten Norge, Deutsche Post DHL Group i Danske Fragtmænd. Komisija smatra da su, s obzirom na to da su ta tri društva odabrana na temelju njihove cjelokupne ponude proizvoda (dakle, na razini grupe), ona dovoljno slična društvu Post Danmark i stoga korisna za usporedbu. Osim toga, zaključak zainteresiranih strana temelji se i na usporedbi činjeničnog scenarija društva Post Danmark s činjeničnim scenarijem tih društava. Međutim, za ispravnu usporedbu treba odabrati društva koja su usporediva s protučinjeničnim scenarijem društva Post Danmark. To je ono što je Danska učinila kad je odabrala Deutsche Post, Posten Norge i Danske Fragtmænd. Komisija smatra da dodavanjem GLS-a kao usporedivog društva već pouzdana usporedna analiza postaje još pouzdanija.

(358)

Komisija smatra da tvrdnja društva Danske Medier o navodno preniskim cijenama nije činjenično dokazana. Cijene sortirane pošte koja sadržava časopise više su nego što to tvrdi Danske Medier i, a priori, u skladu s tržišnim standardom. Usto, niska cijena koju spominje Danske Medier (3,50 DKK) primjenjivala se 2020. samo za poštu koja sadržava časopise, a koja premašuje 100 000 pošiljaka i teži najviše 0,06 kg (prosječna težina časopisa iznosi otprilike [...]–[...] grama).

(359)

U točki 39. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. navodi se: „kad osmišljavaju metodu naknade, države članice moraju donijeti poticajne mjere za učinkovito pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa visoke kvalitete, osim ako mogu opravdati da je to nemoguće ili neprikladno”.

(360)

Pružanje usluga u okviru obveze pružanja univerzalne usluge podliježe kvalitativnim normama utvrđenima u pojedinačnoj dozvoli društva Post Danmark u skladu s člankom 17. Direktive 97/67/EZ (vidjeti uvodnu izjavu 16.).

(361)

Post Danmark dužan je imenovati neovisnog vanjskog tržišnog analitičara za praćenje usklađenosti s kvalitativnim normama pismovnih pošiljaka u domaćem prometu i svaki mjesec izvješćivati Upravu za civilno zrakoplovstvo i željeznički prijevoz o rezultatima. Ako Post Danmark ne ispuni kvalitativne norme, mora platiti novčanu kaznu (153).

(362)

Osim toga, Danska planira platiti društvu Post Danmark fiksnu naknadu za obvezu pružanja univerzalne usluge za 2020. u iznosu od najviše 225 milijuna DKK. Neto trošak ispunjavanja obveza pružanja javnih usluga izračunan je na 385,625 milijuna DKK (vidjeti tablicu 8.). Maksimalna naknada koju treba platiti društvu Post Danmark iznosi samo 58 % NAC-a za obvezu pružanja univerzalne usluge. Dok god to ne dovodi do prekomjerne naknade, Post Danmark smije očuvati ostvareno povećanje učinkovitosti, što je snažan poticaj za učinkovitost. Komisija isto tako napominje da, zbog kvalitativnih normi i sustava kazni, povećanja učinkovitosti ne bi smjela utjecati na kvalitetu pružene usluge.

(363)

S obzirom na navedeno Komisija smatra da je Danska uvela dostatne poticaje za učinkovito ispunjavanje obveze pružanja univerzalne usluge.

(364)

Kad je riječ o ITD-ovoj tvrdnji u pritužbi da se izračunom NAC-a krše točke od 39. do 43. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa jer bi bilo kakvi poticaji za učinkovitost bili nedostižni za Post Danmark, Komisija primjećuje da se tim okvirom propisuje uvođenje poticaja za učinkovitost za pružanje pojedine usluge od općeg gospodarskog interesa. Međutim, to nije isto što i razina učinkovitosti pružatelja usluga od općeg gospodarskog interesa, na koju ITD upućuje u vezi s društvom Post Danmark (uvodna izjava 41. točka (c) odluke o pokretanju postupka).

(365)

Ako bi se dokazalo da bi određeni pružatelj usluga od općeg gospodarskog interesa od početka bio učinkovit pružatelj ili, ako bi se trošak obveze pružanja univerzalne usluge izračunao uzimajući u obzir učinkovitog pružatelja, tada bi četvrti kriterij iz predmeta Altmark zapravo bio ispunjen i predmetni pružatelj usluga s obvezom pružanja univerzalne usluge ne bi imao prednost, pa takva naknada ne bi bila državna potpora.

(366)

U ovom je slučaju Komisija zaključila da četvrti kriterij iz predmeta Altmark nije ispunjen (154) i da naknada društvu Post Danmark stoga čini državnu potporu jer se naknada tom društvu za obvezu pružanja univerzalne usluge ne temelji na neto trošku učinkovitog pružatelja usluga.

(367)

Nadalje treba napomenuti da je potrebno odbaciti tvrdnju ITD-a da, koji god standardi učinkovitosti budu primjenjivi na Post Danmark, oni ionako neće biti dovoljni. Kvalitativni kriteriji opisani u uvodnoj izjavi 16., kao što je jasno u toj uvodnoj izjavi, zapravo su kvalitativni kriteriji utvrđeni u pojedinačnoj dozvoli društva Post Danmark, a Post Danmark bi, u skladu s danskim zakonom, bio dužan pridržavati se tih kriterija neovisno o tome prima li naknadu za obvezu pružanja univerzalne usluge. Ti su kriteriji isti kao i u razdoblju obuhvaćenom odlukom iz 2018. (155) U tom smislu treba napomenuti da se u Okviru za usluge od općeg gospodarskog interesa jasno vodi računa o činjenici da se poticaji za učinkovitost mogu drukčije strukturirati i da bi jedan od načina strukturiranja takvog sustava mogao biti da države članice unaprijed odrede fiksnu naknadu za koju se predviđa i uzima u obzir povećanje učinkovitosti koje bi poduzeće moglo ostvariti tijekom trajanja akta o povjeravanju (156), kao što je učinjeno u ovom slučaju (uvodna izjava 362.).

(368)

Opći sud je u pogledu naknade za obvezu pružanja univerzalne usluge procijenjene u odluci iz 2018. zaključio sljedeće (slično kao i Komisija u obrazloženju u uvodnim izjavama od 362. do 367.):

„tužitelji pogrešno tvrde da predmetna naknada nije uključivala poticaje za učinkovitost zbog toga što je njezin korisnik, društvo Post Danmark, bilo na rubu stečaja te se stoga nije moglo smatrati učinkovitim pružateljem. Takav se argument temelji na zabuni između, prvo, poticaja za učinkovitost koji su utvrđeni u točkama od 39. do 43. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa, a kojima se nastoji osigurati da se pružanjem usluga od općeg gospodarskog interesa poveća učinkovitost uz osiguranje kvalitetne usluge i, drugo, ideje da se NAC izračunava na temelju učinkovitog pružatelja usluga.

U tom smislu pitanje mora li se potrebna razina naknade utvrditi na temelju analize troškova koje bi učinkoviti pružatelj usluga snosio za obavljanje obveze pružanja univerzalne usluge nije relevantno za ocjenu spojivosti potpore u kontekstu primjene članka 106. stavka 2. UFEU-a. Uzimanje u obzir ekonomske učinkovitosti pružatelja univerzalne usluge značilo bi zahtijevanje da se takva usluga uvijek pruža u normalnim tržišnim uvjetima, što bi moglo spriječiti, de iure ili de facto, obavljanje posebne zadaće povjerene poduzetnicima koji su zaduženi za obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa. Člankom 106. stavkom 2. UFEU-a posebno se sprečava takva situacija”  (157) (dodano isticanje).

(369)

Uzimajući u obzir prethodno navedeno, Komisija ne dijeli dvojbe ITD-a iznesene u pritužbi i zaključuje da postoje poticaji za učinkovitost za pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa.

(370)

U točki 60. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. navodi se: „[z]a svaku naknadu za usluge od općeg gospodarskog interesa na koju se primjenjuje ova Komunikacija, država članica o kojoj je riječ mora objaviti sljedeće podatke na internetu ili na drugi prikladan način:

(371)

Točka 60. podtočka (a) ne primjenjuje se jer nije provedeno javno savjetovanje (vidjeti uvodnu izjavu 245.). Danska nadležna tijela već su objavila sadržaj, trajanje i identitet poduzetnika na internetu (158). Obvezala su se objaviti i iznos potpore dodijeljene društvu Post Danmark putem interneta.

(372)

U točki 52. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa utvrđeno je da, čak i ako su ispunjeni zahtjevi iz okvira, „u nekim iznimnim okolnostima, ozbiljno narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu i dalje nije riješeno te da potpora utječe na trgovinu u mjeri u kojoj bi to bilo protivno interesu Unije”.

(373)

U takvim iznimnim okolnostima Komisija može nametnuti dodatne uvjete ili zahtijevati dodatne obveze država članica za ublažavanje ozbiljnog narušavanja tržišnog natjecanja, kao što je navedeno u točki 53. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa.

(374)

U točki 54. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa navodi se i: „Ozbiljno narušavanje tržišnog natjecanja koje je u suprotnosti s interesima Unije očekuje se samo u iznimnim okolnostima. Komisija će pozornost ograničiti na ona narušavanja u kojima potpora ima snažne negativne učinke na druge države članice i funkcioniranje unutarnjeg tržišta, primjerice jer se poduzetnicima u važnim gospodarskim sektorima uskraćuje mogućnost postizanja potrebnog opsega poslovanja kako bi učinkovito poslovali.”

(375)

Komisija podsjeća da se dodatni zahtjevi smatraju potrebnima samo u iznimnim okolnostima ozbiljnog narušavanja tržišnog natjecanja koje ostaju neriješene drugim zahtjevima iz Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. Komisija posebno ograničava pozornost na narušavanja u kojima potpora ima snažne negativne učinke na druge države članice i funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(376)

Komisija nije utvrdila potrebu za dodatnim uvjetima ili obvezama osim usklađenosti s uvjetima iz Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa, kao što je bio slučaj u odluci iz 2018.

(377)

Komisija primjećuje i da ITD kao problem vidi činjenicu da se naknada za obvezu pružanja univerzalne usluge može iskoristiti za druge djelatnosti osim onih obuhvaćenih obvezom pružanja univerzalne usluge.

(378)

Međutim, prvo, kao što je potvrdio Opći sud, ocjena Komisije o tome je li naknada za javne usluge spojiva s unutarnjim tržištem sastoji se od provjere postojanja takve javne usluge i neto troška za poduzeće odgovorno za njezino pružanje, neovisno o tome je li odgovarajući iznos doista dodijeljen. To se tim više odnosi na poštanske usluge, s obzirom na to da se u Prilogu I. dijelu C prvoj točki Direktive 97/67 predviđa da se za „povrat ili financiranje mogućih neto troškova iz obveza univerzalne usluge obveznosti može […] zahtijevati da imenovani pružatelji univerzalne usluge primaju naknadu za usluge koje pružaju pod nekomercijalnim uvjetima”. Opći sud u predmetu T-561/18 naveo je da izraz „povrat ili financiranje” koji se upotrebljava u toj odredbi isključuje bilo kakav zahtjev da prijenos sredstava koja odgovaraju naknadi za univerzalnu uslugu bude stvarno upotrijebljen za izvršenje te usluge (159).

(379)

Drugo, u članku 1. točki (g) Uredbe Vijeća (EU) 2015/1589 (160) navodi se da zloupotrijebljena potpora znači potpora koju korisnik rabi u suprotnosti s odlukom Komisije. Opći sud u predmetu T-561/18 naveo je da bi se zlouporaba predmetne naknade mogla utvrditi samo ako se dokaže da društvo Post Danmark nije ispunilo svoje obveze na ime obveze pružanja univerzalne usluge (161).

(380)

Iz uvodnih izjava 378. i 379. proizlazi da bi se, u ovom slučaju, naknada za obvezu pružanja univerzalne usluge mogla iskoristiti za druge djelatnosti izvan obveze pružanja univerzalne usluge i da to nije zabranjeno Direktivom 97/67/EZ. Štoviše, nema naznaka da Post Danmark nije ispunio svoje obveze pružanja univerzalne usluge i stoga se ne može dokazati zlouporaba potpore.

(381)

Uzimajući u obzir prethodno navedeno, Komisija zaključuje da u predmetnom slučaju nema razloga zahtijevati uvjete ili obveze od države članice.

(382)

Komisija shodno tome odlučuje da će prijavljenu naknadu za obvezu pružanja univerzalne usluge za 2020. smatrati spojivom s unutarnjim tržištem s obzirom na to da ispunjava sve uvjete iz Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa.

(383)

Komisija smatra da joj je Danska trebala prijaviti državnu potporu u iznosu od 15 milijuna EUR (približno 112 milijuna DKK, vidjeti uvodnu izjavu 21.), koja odgovara naknadi za univerzalnu poštansku uslugu dodijeljenoj društvu Post Danmark za prvu polovinu 2020. Budući da nije prijavila potporu, Danska je prekršila članak 108. stavak 3. UFEU-a. Međutim, Komisija zaključuje da je ukupna mjera potpore spojiva s unutarnjim tržištem u smislu članka 106. stavka 2. UFEU-a, kako se tumači Okvirom za usluge od općeg gospodarskog interesa,