DIREKTIVA VIJEĆA (EU) 2023/2226

od 17. listopada 2023.

o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 113. i 115.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)	Porezne prijevare, utaja poreza i izbjegavanje plaćanja poreza velik su izazov za Uniju i na globalnoj razini. Razmjena informacija ključna je u borbi protiv takvih praksi.

(2)	Europski parlament naglasio je političku važnost pravednog oporezivanja i borbe protiv poreznih prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, među ostalim bliskom administrativnom suradnjom i proširenom razmjenom informacija među državama članicama.

(3)

Vijeće je 7. prosinca 2021. odobrilo izvješće Ecofin-a o poreznim pitanjima upućeno Europskom vijeću u kojem se od Komisije traži da 2022. podnese zakonodavni prijedlog s daljnjim revizijama Direktive Vijeća 2011/16/EU (3) u pogledu razmjene informacija o kriptoimovini i poreznim mišljenjima za bogate pojedince.

(4)

Europski revizorski sud objavio je 26. siječnja 2021. izvješće o ispitivanju pravnog okvira i provedbe Direktive 2011/16/EU. U njemu se zaključuje da je opći pravni okvir Direktive 2011/16/EU čvrst, ali je potrebno ojačati neke odredbe kako bi se iskoristio puni potencijal razmjene informacija i izmjerila djelotvornost automatske razmjene informacija. U izvješću se također zaključuje da bi područje primjene Direktive 2011/16/EU trebalo proširiti na dodatne kategorije imovine i prihoda kao što je kriptoimovina.

(5)	Tijekom posljednjih deset godina tržište kriptoimovine postalo je važno te bilježi brzo i znatno povećanje kapitalizacije. Kriptoimovina je digitalni prikaz vrijednosti ili prava koje se može prenositi i pohranjivati elektronički, s pomoću tehnologije distribuiranog zapisa ili slične tehnologije.

(6)	Države članice donijele su pravila i smjernice za oporezivanje prihoda od transakcija povezanih s kriptoimovinom, koja se razlikuju od države članice do države članice. Međutim, poreznim je upravama država članica teško osigurati poreznu disciplinu zbog decentralizirane prirode kriptoimovine.

(7)

Uredbom (EU) 2023/1114 Europskog parlamenta i Vijeća (4) regulatorni okvir Unije proširen je na pitanja kriptoimovine koja dosad nisu bila uređena aktima Unije o financijskim uslugama, kao i na pružatelje usluga povezanih s takvom kriptoimovinom („pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom”). Uredbom (EU) 2023/1114 utvrđuju se definicije koje se upotrebljavaju za potrebe ove Direktive. U ovoj se Direktivi uzima u obzir i zahtjev za izdavanje odobrenja za rad pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom na temelju Uredbe (EU) 2023/1114 radi smanjivanja administrativnog opterećenja za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom na najmanju moguću mjeru. Prekogranična priroda kriptoimovine zahtijeva snažnu međunarodnu administrativnu suradnju kako bi se osigurala djelotvorna regulacija.

(8)

Okvirom Unije za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma (SPNFT) opseg obveznika koji podliježu pravilima SPNFT-a proširuje se na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom koji su regulirani Uredbom (EU) 2023/1114. Uredbom (EU) 2023/1113 Europskog parlamenta i Vijeća (5) obveza pružatelja platnih usluga da uz prijenose novčanih sredstava prilože informacije o platitelju i primatelju uplate proširuje se i na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom kako bi se osigurala sljedivost prijenosa kriptoimovine u svrhu borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma.

(9)

Na međunarodnoj razini, okvirom za izvješćivanje o kriptoimovini Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) navedenom u dijelu I. dokumenta „Okvir za izvješćivanje o kriptoimovini i izmjene zajedničkog standarda izvješćivanja”, koji je OECD odobrio 26. kolovoza 2022. („Okvir OECD-a za izvješćivanje o kriptoimovini”), nastoji se povećati porezna transparentnost u pogledu kriptoimovine i izvješćivanja o njoj. Pravila Unije trebala bi uzeti u obzir okvir koji je razvio OECD kako bi se poboljšala djelotvornost razmjene informacija i smanjilo administrativno opterećenje. Pri provedbi ove Direktive države članice trebale bi se koristiti komentarima na predložak sporazuma nadležnih tijela, utvrđene u dokumentu „Međunarodni standardi za automatsku razmjenu informacija u poreznim pitanjima: Okvir za izvješćivanje o kriptoimovini i ažuriranje zajedničkog standarda za izvješćivanje za 2023.”, koje je OECD objavio 8. lipnja 2023. („Komentari na predložak sporazuma nadležnih tijela”) i okvirom OECD-a za izvješćivanje o kriptoimovini, kao izvorima ilustracije ili tumačenja, te kako bi se osigurala dosljednost u primjeni u svim državama članicama.

(10)

Direktivom 2011/16/EU utvrđuju se obveze financijskih institucija o dostavljanju informacija o financijskim računima poreznim upravama, koje ih zatim moraju razmjenjivati s drugim relevantnim državama članicama. Međutim, u skladu s tom Direktivom većina kriptoimovine ne podliježe obveznoj prijavi jer nije riječ o novcu koji se drži na depozitnim računima ni u financijskoj imovini. Osim toga, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom i subjekti povezani s kriptoimovinom u većini slučajeva nisu obuhvaćeni postojećom definicijom financijske institucije iz Direktive 2011/16/EU.

(11)

Kako bi se riješili novi izazovi koji proizlaze iz sve češće upotrebe alternativnih načina plaćanja i ulaganja, koji dovode do novih rizika od utaje poreza i još nisu obuhvaćeni Direktivom 2011/16/EU, pravila o izvješćivanju i razmjeni informacija trebala bi obuhvaćati kriptoimovinu i njezine korisnike.

(12)

Kako bi unutarnje tržište pravilno funkcioniralo izvješćivanje bi trebalo biti djelotvorno, jednostavno i jasno definirano. Teško je otkrivati oporezive događaje do kojih dolazi tijekom ulaganja u kriptoimovinu. Izvještajni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom u najboljem su položaju za prikupljanje i provjeru potrebnih informacija o svojim korisnicima. Administrativno opterećenje za industriju trebalo bi svesti na najmanju moguću mjeru kako bi mogla razviti puni potencijal unutar Unije.

(13)

Automatska razmjena informacija među poreznim tijelima ključna je kako bi im se pružile informacije potrebne za točnu procjenu iznosa dospjelih poreza na dobit. Obveza izvješćivanja trebala bi obuhvaćati i prekogranične i domaće transakcije kako bi se osigurala djelotvorna pravila o izvješćivanju, pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, jednaki uvjeti i poštivanje načela nediskriminacije.

(14)

Ova se Direktiva primjenjuje na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom koji su regulirani Uredbom (EU) 2023/1114 i koji imaju odobrenje za rad na temelju te uredbe i na subjekte povezane s kriptoimovinom koji to nisu. I jedni i drugi nazivaju se izvještajnim pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom jer im je ta obveza propisana ovom Direktivom. Opće razumijevanje o tome što je kriptoimovina vrlo je široko i uključuje kriptoimovinu koja je izdana na decentralizirani način, kao i stabilne kriptovalute, uključujući tokene e-novca kako su definirani Uredbom (EU) 2023/1114 i određene nezamjenjive tokene. O kriptoimovini koja se može upotrebljavati za potrebe plaćanja ili ulaganja izvješćuje se u skladu s ovom Direktivom. Stoga bi izvještajni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali za svaki pojedinačni slučaj razmotriti može li se kriptoimovina upotrebljavati za potrebe plaćanja i ulaganja, uzimajući u obzir izuzeća predviđena Uredbom (EU) 2023/1114, posebno u pogledu ograničene mreže i određenih korisničkih tokena.

(15)

Kako bi se poreznim upravama omogućilo da analiziraju zaprimljene informacije i da ih upotrebljavaju u skladu s nacionalnim odredbama, na primjer za usklađivanje informacija i vrednovanja imovine i kapitalnih dobitaka, primjereno je zahtijevati izvješćivanje i razmjenu informacija koje se dalje dijele za svaku kriptoimovinu u vezi s kojom je njezin korisnik izvršio transakcije.

(16)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu odredaba o automatskoj razmjeni informacija među nadležnim tijelima, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje praktičnih postupaka potrebnih za provedbu obvezne automatske razmjene informacija koje dostavljaju izvještajni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom, uključujući standardni obrazac za razmjenu informacija. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(17)

Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom obuhvaćeni Uredbom (EU) 2023/1114 mogu obavljati svoju djelatnost u Uniji putem sustava „putovnice” nakon što dobiju odobrenje za rad u državi članici. U tu svrhu Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) ima registar pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za rad. ESMA vodi i crnu listu subjekata koji pružaju usluge povezane s kriptoimovinom za koje je potrebno ishoditi odobrenje za rad na temelju Uredbe (EU) 2023/1114.

(18)

Od subjekata povezanih s kriptoimovinom koji nisu obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EU) 2023/1114, ali su na temelju ove Direktive obvezni dostavljati informacije o korisnicima kriptoimovine koji su rezidenti u Uniji trebalo bi tražiti da se registriraju u samo jednoj državi članici radi ispunjavanja obveza izvješćivanja.

(19)

Kako bi se potaknula administrativna suradnja s jurisdikcijama izvan Unije, subjektima povezanima s kriptoimovinom koji ispunjavaju određene uvjete trebalo bi dopustiti da informacije o korisnicima kriptoimovine koji su rezidenti Unije dostavljaju samo poreznim tijelima jurisdikcije izvan Unije ako su prijavljene informacije u skladu s informacijama utvrđenima u ovoj Direktivi i ako postoji važeći sporazum klasificiranih nadležnih tijela s takvom jurisdikcijom izvan Unije. Kvalificirana jurisdikcija izvan Unije priopćila bi pak te informacije poreznim upravama država članica čiji su korisnici kriptoimovine rezidenti. Taj bi mehanizam trebalo omogućiti kad god je to primjereno kako bi se spriječilo višestruko izvješćivanje i prosljeđivanje odgovarajućih informacija.

(20)

Radi osiguravanja jednakih uvjeta za provedbu ove Direktive Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti kako bi utvrdila jesu li informacije koje je potrebno razmijeniti na temelju sporazuma između nadležnih tijela države članice i jurisdikcije izvan Unije u skladu s informacijama navedenima u ovoj Direktivi. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. Budući da sklapanje sporazumâ o administrativnoj suradnji u području izravnog oporezivanja s jurisdikcijama izvan Unije ostaje u nadležnosti država članica, djelovanje Komisije moglo bi se pokrenuti i na zahtjev države članice. U tu je svrhu potrebno da Komisija, na zahtjev države članice, može utvrditi jesu li informacije odgovarajuće prije predviđenog sklapanja takvog sporazuma. Ako se razmjena takvih informacija temelji na multilateralnom sporazumu nadležnih tijela, Komisija bi trebala donijeti odluku o tome jesu li informacije odgovarajuće u odnosu na cijeli relevantni okvir obuhvaćen takvim sporazumom nadležnih tijela. No i dalje bi trebalo biti moguće da Komisija prema potrebi donese takvu odluku u kontekstu bilateralnog sporazuma između nadležnih tijela.

(21)

U mjeri u kojoj je međunarodni standard za izvješćivanje o kriptoimovini i automatsku razmjenu informacija o kriptoimovini, odnosno okvir OECD-a za izvješćivanje o kriptoimovini, minimalni standard ili ekvivalent kojim se utvrđuju minimalno područje primjene i sadržaj provedbe ove Direktive u jurisdikcijama, ne bi se trebalo zahtijevati da Komisija provedbenim aktom utvrdi jesu li ova Direktiva i okvir OECD-a za izvješćivanje o kriptoimovini odgovarajući pod uvjetom da između jurisdikcija izvan Unije i svih država članica postoji važeći sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela.

(22)	Iako je skupina G-20 podržala okvir OECD-a za izvješćivanje o kriptoimovini i preporučila njegovu provedbu, još nije donesena odluka o tome bi li ga se smatralo minimalnim ili jednakovrijednim standardom. U očekivanju te odluke, ova Direktiva sadržava dva različita pristupa utvrđivanju sukladnosti.

(23)	Ovom se Direktivom ne zamjenjuju šire obveze koje proizlaze iz Uredbe (EU) 2023/1114.

(24)	Kako bi se potaknulo usklađivanje i promicao dosljedan nadzor ove Direktive i Uredbe (EU) 2023/1114, nadležna tijela trebaju surađivati s drugim nacionalnim tijelima ili institucijama i dijeliti relevantne informacije.

(25)

Izuzeće od obveze izvješćivanja predviđeno ovom Direktivom, koje ovisi o utvrđivanju odgovarajućih mehanizama izvješćivanja i razmjene u odnosu na jurisdikcije izvan Unije i države članice, trebalo bi se primjenjivati samo u području oporezivanja, a osobito za potrebe ove Direktive, te se ne bi trebalo smatrati osnovom za priznavanje sukladnosti u drugim područjima prava Unije.

(26)

Ključno je ojačati odredbe Direktive 2011/16/EU o informacijama koje treba dostavljati ili razmjenjivati radi prilagodbe novim kretanjima na različitim tržištima i posljedično radi djelotvornog rješavanja slučajeva povezanih s poreznim prijevarama, utajom poreza i izbjegavanjem plaćanja poreza. Te bi odredbe trebale odražavati kretanja uočena na unutarnjem tržištu i na međunarodnoj razini, s ciljem postizanja djelotvornog izvješćivanja i razmjene informacija. Stoga ova Direktiva među ostalim sadržava i najnovije izmjene zajedničkog standarda izvješćivanja OECD-a, uključujući integraciju odredaba o e-novcu i digitalnoj valuti središnje banke, utvrđenih u dijelu II. Priloga Okviru za izvješćivanje o kriptoimovini i izmjenama zajedničkog standarda za izvješćivanje koje je OECD odobrio 26. kolovoza 2022., te proširenje područja primjene automatske razmjene informacija u vezi s prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom na određena porezna mišljenja u vezi s fizičkim osobama. Pri provedbi najnovijih izmjena zajedničkog standarda izvješćivanja, kako je uključeno u ovu Direktivu i kako je već navedeno u uvodnim izjavama Direktive Vijeća 2014/107/EU (7) u pogledu izvorne verzije zajedničkog standarda izvješćivanja, države članice trebale bi se koristiti komentarima na predložak sporazuma između nadležnih tijela i zajednički standard izvješćivanja, koji sada uključuju najnovije izmjene zajedničkog standarda izvješćivanja kao izvorima ilustracije ili tumačenja te kako bi se osigurala dosljednost u primjeni u svim državama članicama.

(27)

Elektronički novac, kako je definiran Direktivom 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8), često se upotrebljava u Uniji te se obujam transakcija i njihova kombinirana vrijednost stalno povećavaju. Međutim, elektronički novac nije izričito obuhvaćen Direktivom 2011/16/EU. Države članice primjenjuju različite pristupe elektroničkom novcu. Zbog toga povezani proizvodi nisu uvijek obuhvaćeni postojećim kategorijama prihoda i kapitala iz Direktive 2011/16/EU. Stoga bi u Direktivu 2011/16/EU trebalo uvesti pravila kako bi se osiguralo da se obveze izvješćivanja primjenjuju na elektronički novac.

(28)

Kako bi se uklonile rupe u zakonu koje omogućuju porezne prijevare, utaju poreza, i izbjegavanje plaćanja poreza, države članice trebale bi razmjenjivati informacije o dohotku od neskrbničkih dividendi. Dohodak od neskrbničkih dividendi trebalo bi stoga uključiti u kategorije dohotka koje podliježu automatskoj razmjeni informacija.

(29)

Porezni identifikacijski broj (PIB) ključan je kako bi države članice mogle usporediti primljene informacije s podacima iz nacionalnih baza podataka. Time se povećava sposobnost država članica da identificiraju relevantne porezne obveznike i pravilno procijene povezane poreze. Stoga je važno da države članice uključe PIB prijavljenih pojedinaca i subjekata u izvješćivanje i priopćavanje informacija u kontekstu razmjena informacija povezanih s kategorijama prihoda i kapitala koje podliježu obveznoj automatskoj razmjeni informacija, financijskim računima, prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama, izvješćima po zemljama, prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje, informacijama o prodavateljima na digitalnim platformama i kriptoimovini.

(30)

Kako bi se povećala dostupnost PIB-a nadležnim tijelima država članica, svaka država članica trebala bi poduzeti potrebne mjere kako bi zahtijevala da se PIB pojedinaca i subjekata koje je izdala država članica rezidentnosti prijavi u pogledu dohotka od nesamostalnog rada, naknada direktora i mirovina te u pogledu prethodnih poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom i prethodnih sporazuma o transfernim cijenama, izvješća po zemljama i prekograničnih aranžmana o kojima se izvješćuje. Takve mjere mogu sadržavati, ali nisu ograničene na, uvođenje, do roka za prenošenje utvrđenog u ovoj Direktivi, domaćih pravnih zahtjeva za prijavu PIB-a. Nadalje, nakon stupanja na snagu Direktive Vijeća (EU) 2022/2523 (9) te s obzirom na pravila sigurne luke iz te direktive, važno je osigurati pravilno usklađivanje u kontekstu obvezne automatske razmjene informacija o izvješćima po zemljama na temelju Direktive 2011/16/EU. Međutim, države članice također priznaju da mogu postojati rijetke situacije u kojima izvještajni subjekt ili pojedinac koji podnosi izvješće jednostavno ne mogu prikupiti i prijaviti PIB, uključujući slučajeve u kojima, unatoč najboljim naporima, izvještajni subjekt ili pojedinac koji podnosi izvješće nisu mogli prikupiti PIB ili ako PIB nije izdan poreznom obvezniku.

(31)

Svaka država članica trebala bi, ako ga je nadležno tijelo države članice dobilo, PIB pojedinaca i subjekata koje je izdala država članica rezidentnosti uključiti u razmjene povezane s prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama, izvješćima po zemljama i prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje.

(32)

S obzirom na to da se ne razmjenjuju mišljenja o fizičkim osobama, porezne uprave dotičnih država članica možda nisu upoznate s tim mišljenjima. Stoga postoji rizik otvaranja mogućnosti za porezne prijevare, utaju poreza i izbjegavanje plaćanja poreza. Kako bi se smanjio taj rizik i kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, automatska razmjena prethodnih poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom trebala bi se proširiti i na ona porezna mišljenja u kojima iznos transakcije ili niza transakcija iz prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom premašuje određeni prag.

(33)

Prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom kojima se utvrđuje je li osoba rezident u porezne svrhe u državi članici koja izdaje porezno mišljenje trebala bi se također automatski razmjenjivati. Međutim, u interesu proporcionalnosti i kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, određeni uobičajeni oblici prethodnih poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom koji mogu uključivati element utvrđivanja je li fizička osoba rezident u porezne svrhe u državi članici ne bi trebali, isključivo na temelju toga, podlijegati razmjeni informacija o prethodnim mišljenjima s prekograničnim učinkom. Prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom o oporezivanju na izvoru u pogledu dohotka nerezidenata od nesamostalnog rada, naknada direktora i mirovina ne bi se trebala razmjenjivati, osim ako iznos transakcije ili niza transakcija prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom premašuje prag.

(34)

Očekuje se da će niz država članica uvesti usluge identifikacije kao pojednostavnjeni i standardizirani način identifikacije pružatelja usluga i poreznih obveznika. Državama članicama koje se žele koristiti tim formatom trebalo bi to dopustiti pod uvjetom da njihova odluka ne utječe na protok i kvalitetu informacija drugih država članica koje se ne koriste tim uslugama identifikacije. Stoga upotreba usluga identifikacije ne bi trebala utjecati na postupke dužne pažnje ili zahtjeve za prikupljanje informacija. Nadalje, ako se taj pristup razlikuje od odgovarajućih standarda OECD-a o automatskoj razmjeni informacija, odredbe ove Direktive o upotrebi usluga identifikacije ne bi trebale utjecati na utvrđivanje jesu li informacije koje su prijavljene i razmijenjene u skladu sa sporazumom između nadležnih tijela države članice i jurisdikcije izvan Unije jednakovrijedne ili odgovaraju informacijama navedenima u ovoj Direktivi.

(35)

Važno je da se, u načelu, informacije priopćene na temelju Direktive 2011/16/EU upotrebljavaju za procjenu, primjenu i naplatu poreza obuhvaćenih materijalnim područjem primjene te direktive. Međutim, nesigurnosti u pogledu upotrebe informacija pojavile su se zbog nejasnog okvira. Uzevši u obzir međusobnu povezanost poreznih prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza te pranja novca, i u kontekstu izvršavanja zakonodavstva, primjereno je pojasniti da bi se i informacije koje se razmjenjuju među državama članicama trebale moći upotrebljavati za procjenu, primjenu i naplatu carinskih pristojbi te za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma.

(36)

S obzirom na količinu i vrstu informacija koje će se prikupljati i razmjenjivati na temelju Direktive 2011/16/EU, te informacije mogu biti od koristi i u određenim drugim područjima. Iako bi upotrebu tih informacija u drugim područjima u pravilu trebalo ograničiti na područja koja je odobrila država članica koja priopćuje informacije u skladu s ovom Direktivom, postoji potreba da se omogući šira upotreba informacija u posebnim i ozbiljnim situacijama te ako je na razini Unije dogovoreno poduzimanje mjera. Takve situacije posebno bi se odnosile na odluke o mjerama ograničavanja donesene na temelju članka 215. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Informacije koje se razmjenjuju na temelju Direktive 2011/16/EU doista mogu biti vrlo relevantne za otkrivanje kršenja ili izbjegavanja mjera ograničavanja. S druge strane, sva moguća kršenja mjera ograničavanja bit će relevantna u kontekstu poreznih obveza jer će izbjegavanje mjera ograničavanja u većini slučajeva dovesti i do izbjegavanja plaćanja poreza u vezi s dotičnom imovinom. Uzimajući u obzir moguće sinergije i usku povezanost između otkrivanja izbjegavanja mjera ograničavanja i otkrivanja izbjegavanja plaćanja poreza, odobravanje daljnje upotrebe informacija smatra se primjerenim.

(37)

Ključno je da informacije priopćene na temelju Direktive 2011/16/EU upotrebljava nadležno tijelo svake države članice koja prima te informacije. Stoga je primjereno od nadležnog tijela svake države članice zahtijevati da uspostavi učinkovit mehanizam kako bi se osigurala upotreba informacija prikupljenih izvješćivanjem ili razmjenom informacija na temelju Direktive 2011/16/EU. Takva upotreba informacija može uključivati, na primjer, dobrovoljne programe usklađivanja, obavijesti o objavljivanju, kampanje podizanja svijesti, prethodno popunjavanje poreznih prijava, procjene rizika, ograničene revizije, opće revizije, porezno kodiranje, procjenu poreza, asimilaciju u domaće sustave i druge mjere povezane s porezom.

(38)

Kako bi se unaprijedila učinkovita upotreba resursa, olakšala razmjena informacija i izbjegla potreba da svaka država članica uvodi slične izmjene svojih sustava za pohranu informacija, trebalo bi uspostaviti središnji direktorij za informacije o kriptoimovini koje treba priopćiti, koji bi bio dostupan svim državama članicama, a Komisiji samo u statističke svrhe, u koji bi države članice učitavale i u njemu pohranjivale priopćene informacije umjesto da ih razmjenjuju sigurnom elektroničkom poštom. Državama članicama trebalo bi dopustiti pristup samo podacima u tom središnjem direktoriju koji se odnose na njihove rezidente. Sav pristup i ograničenja pristupa središnjem direktoriju trebali bi biti u skladu sa zahtjevima na temelju Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (10). Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje praktičnih postupaka potrebnih za uspostavu takvog središnjeg direktorija. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(39)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za razvoj alata kojim se omogućuje elektronička i automatizirana provjera točnosti PIB-a koji je dostavio porezni obveznik, izvještajni subjekt ili pojedinac koji podnosi izvještaj. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. Taj informatički alat koji trebaju osigurati države članice trebao bi pomoći u povećanju razine usklađenosti poreznih uprava i općenito poboljšati kvalitetu razmijenjenih informacija.

(40)

Minimalno razdoblje čuvanja informacija dobivenih razmjenom među državama članicama na temelju Direktive 2011/16/EU ne bi trebalo biti dulje nego što je potrebno, ali ni u kojem slučaju kraće od pet godina. Države članice ne bi trebale čuvati informacije dulje nego što je potrebno za postizanje ciljeva ove Direktive.

(41)

Izvještajne financijske institucije, posrednici, operatori platformi koji izvješćuju, izvještajni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom ili nadležna tijela država članica voditelji su obrade u smislu Uredbe (EU) 2016/679. Ako dvoje ili više tih voditelja obrade zajednički odrede svrhe i načine obrade osobnih podataka, oni se smatraju zajedničkim voditeljima obrade. Na primjer, nadležna tijela država članica smatraju se zajedničkim voditeljima obrade središnjeg direktorija jer su se zajednički dogovorila o osobnim podacima koje treba obraditi i načinu obrade.

(42)

Kako bi se osigurala pravilna provedba pravila iz ove Direktive, države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama koje se primjenjuju na povrede nacionalnih odredaba donesenih na temelju odredaba ove Direktive o obveznoj automatskoj razmjeni informacija koje dostavljaju izvještajni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom te bi trebale poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Iako odabir sankcija ostaje diskrecijsko pravo država članica, predviđene bi sankcije trebale biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

(43)	Radi usklađivanja vremenskog okvira između evaluacije primjene Direktive 2011/16/EU i dvogodišnje evaluacije relevantnosti obilježja iz Priloga IV. ovoj Direktivi, trebalo bi uskladiti rokove tih postupaka evaluacije.

(44)

Uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 8. prosinca 2022. u predmetu C-694/20, Orde van Vlaamse Balies i dr. (11) Direktivu 2011/16/EU trebalo bi izmijeniti tako da se njezinim odredbama ne dovodi do toga da odvjetnici koji djeluju u svojstvu posrednika, kada su izuzeti od obveze izvješćivanja zbog profesionalne tajne koju su obvezani čuvati, moraju obavijestiti svakog drugog posrednika koji nije njihova stranka o obvezama izvješćivanja koje taj posrednik ima. Međutim, svaki posrednik koji je izuzet od obveze izvješćivanja zbog profesionalne tajne koji je dužan čuvati trebao bi i dalje biti dužan bez odgode obavijestiti svoju stranku obvezama izvješćivanja koje ta stranka ima.

(45)	Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (12) te je on dao mišljenje 3. travnja 2023. (13)

(46)

Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i slijede načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”). Ovom se Direktivom posebno osigurava potpuno poštovanje prava na zaštitu osobnih podataka sadržano u članku 8. Povelje. U tom je pogledu važno podsjetiti da se uredbe (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725 primjenjuju na obradu osobnih podataka na temelju Direktive 2011/16/EU. Nadalje, ovom se Direktivom nastoji osigurati potpuno poštovanje slobode poduzetništva.

(47)

S obzirom na to da cilj Direktive 2011/16/EU, odnosno učinkovitu administrativnu suradnju među državama članicama pod uvjetima koji su u skladu s pravilnim funkcioniranjem unutarnjeg tržišta, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog potrebne ujednačenosti i djelotvornosti može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(48)	Direktivu 2011/16/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2011/16/EU mijenja se kako slijedi:

članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka 9. mijenja se kako slijedi:

u prvom podstavku podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

za potrebe članka 8. stavka 1. i članaka od 8.a do 8.ad, sistemsko priopćavanje prethodno definiranih informacija drugoj državi članici, bez prethodnog zahtjeva, u unaprijed utvrđenim pravilnim intervalima. Za potrebe članka 8. stavka 1., upućivanje na dostupne informacije odnosi se na informacije iz poreznih podataka države članice koja priopćuje informacije koje su raspoložive u skladu s postupcima za prikupljanje i obradu podataka u toj državi članici;”;

ii.

u prvom podstavku podtočka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)	za potrebe svih odredaba ove Direktive, osim članka 8. stavaka 1. i 3.a te članaka od 8.a do 8.ad, sistemsko priopćavanje unaprijed definiranih informacija iz prvog podstavka podtočaka (a) i (b) ove točke.”;

iii.

drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U kontekstu ovog članka, članka 8. stavaka 3.a i 7.a, članka 21. stavka 2. i Priloga IV., svaki pojam ispisan velikim slovima ima značenje iz odgovarajućih definicija u Prilogu I. U kontekstu članka 21. stavka 5. i članka 25. stavaka 3. i 4., svaki pojam ispisan velikim slovima ima značenje iz odgovarajućih definicija u Prilogu I., V. ili VI. U kontekstu članka 8.aa i Priloga III., svaki pojam ispisan velikim slovima ima značenje iz odgovarajuće definicije u Prilogu III. U kontekstu članka 8.ac i Priloga V., svaki pojam ispisan velikim slovima ima značenje iz odgovarajućih definicija u Prilogu V. U kontekstu članka 8.ad i Priloga VI., svaki pojam ispisan velikim slovima ima značenje iz odgovarajućih definicija u Prilogu VI.”;

(b)

u točki 14. prvom podstavku podtočka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)	odnosi se na prekograničnu transakciju ili pitanje uspostavlja li se obavljanjem djelatnosti osobe u drugoj jurisdikciji stalna poslovna jedinica ili na pitanje je li fizička osoba rezident u porezne svrhe u državi članici koja je izdala porezno mišljenje; i”;

(c)

dodaju se sljedeće točke:

„28.	‚dohodak od neskrbničkih dividendi’ znači dohodak od dividendi ili drugi dohodak koji se u državi članici platitelja tretira kao dividende, a koji se isplaćuju ili doznačuju na račun koji nije skrbnički račun kako je definiran u odjeljku VIII. stavku C podstavku 3. Priloga I.;

29.

‚proizvodi životnog osiguranja koji nisu obuhvaćeni drugim pravnim instrumentima Unije o razmjeni informacija i drugim sličnim mjerama’ znači ugovori o osiguranju, osim ugovora o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police koji podliježu izvješćivanju na temelju odjeljka I. Priloga I., u kojima se naknade iz ugovora plaćaju u slučaju smrti ugovaratelja osiguranja”;

30.	‚adresa distribuiranog zapisa’ znači adresa distribuiranog zapisa kako je navedena u Uredbi (EU) 2023/1114 Europskog parlamenta i Vijeća (*1);

31.	‚klijent’, za potrebe članka 8.ab, znači svaki posrednik ili relevantni porezni obveznik koji prima usluge, uključujući pomoć, savjete, usmjeravanje ili smjernice, od posrednika koji podliježe obvezi čuvanja profesionalne tajne u vezi s prekograničnim aranžmanom o kojem se izvješćuje.

(*1) Uredba (EU) 2023/1114 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o tržištima kriptoimovine i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 1095/2010 te direktiva 2013/36/EU i (EU) 2019/1937 (SL L 150, 9.6.2023., str. 40.).”;"

članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1. Nadležno tijelo svake države članice automatskom razmjenom priopćava nadležnom tijelu svake druge države članice sve dostupne informacije u vezi s rezidentima te druge države članice, o sljedećim posebnim kategorijama dohotka i kapitala kako se one tumače u nacionalnom zakonodavstvu države članice koja priopćava informacije:

(a)	dohotku od nesamostalnog rada;

(b)	naknadama direktora;

(c)	dohotku od proizvoda životnog osiguranja koji nisu obuhvaćeni drugim pravnim instrumentima Unije o razmjeni informacija i drugim sličnim mjerama;

(d)	mirovinama;

(e)	vlasništvu nad nekretninama i prihodu od nekretnina;

(f)	naknadama za licenciju;

(g)	prihodu od neskrbničkih dividendi, osim prihoda od dividendi izuzetih od poreza na dobit na temelju članka 4., 5. ili 6. Direktive Vijeća 2011/96/EU (*2)

(*2) Direktiva Vijeća 2011/96/EU od 30. studenoga 2011. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica (SL L 345, 29.12.2011., str. 8.).”;"

(b)

u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Prije 1. siječnja 2026. države članice obavješćuju Komisiju o barem pet kategorija navedenih u stavku 1. prvom podstavku u pogledu kojih nadležno tijelo svake države članice automatskom razmjenom priopćava nadležnom tijelu bilo koje druge države članice informacije o rezidentima te druge države članice. Takve se informacije odnose na oporeziva razdoblja koja počinju 1. siječnja 2026. ili nakon tog datuma.”;

(c)

stavak 7.a zamjenjuje se sljedećim:

„7.a Države članice osiguravaju da subjekti i računi koji se smatraju neizvještajnim financijskim institucijama odnosno isključenim računima ispunjavaju sve zahtjeve navedene u odjeljku VIII. podstavku B.1 točki (c) i podstavku C.17. točki (g) Priloga I., a osobito da status financijske institucije kao neizvještajne financijske institucije ili status računa kao isključenog računa ne ugrožava svrhu ove Direktive.”

;

članak 8.a mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se u slučaju kada se prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom odnosi isključivo na porezna davanja jedne fizičke osobe ili više njih, osim ako je to prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom izdano, izmijenjeno ili produljeno nakon 1. siječnja 2026. i ako

(a)	iznos transakcije ili niza transakcija prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom premašuje 1 500 000 EUR (ili jednakovrijedni iznos u bilo kojoj drugoj valuti), ako se takav iznos navodi u prethodnom poreznom mišljenju s prekograničnim učinkom; ili

(b)	prethodnim poreznim mišljenjem s prekograničnim učinkom utvrđuje se je li osoba rezident u porezne svrhe u državi članici koja izdaje porezno mišljenje.

Za potrebe prvog podstavka točke (a) i ne dovodeći u pitanje iznos iz prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom, u nizu transakcija koje se odnose na različitu robu, usluge ili imovinu iznos prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom obuhvaća ukupnu temeljnu vrijednost. Iznosi se ne zbrajaju ako se transakcije za istu robu, usluge ili imovinu izvršavaju nekoliko puta.

Neovisno o prvom podstavku točki (b), razmjena informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom koja se odnose na fizičke osobe ne uključuje takva mišljenja o oporezivanju na izvoru u pogledu dohotka nerezidenata od nesamostalnog rada, direktorskih naknada ili mirovina.”

;

(b)

stavak 6. mijenja se kako slijedi:

točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	podatke o osobi, osim fizičke osobe, izuzev ako se prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom odnosi na fizičku osobu i priopćuje se na temelju stavaka 1. i 4., i prema potrebi o skupini osoba kojoj pripada;”;

ii.

točka (k) zamjenjuje se sljedećim:

„(k)

utvrđivanje bilo koje osobe, uz iznimku fizičke osobe, izuzev ako se prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom odnosi na fizičku osobu i priopćuje se na temelju stavaka 1. i 4., u drugim državama članicama, ako postoje, na koju bi moglo utjecati prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazum o transfernim cijenama (pri čemu treba navesti s kojim su državama članicama pogođene osobe povezane); i”;

članak 8.ab mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 5. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„5. Svaka država članica može poduzeti mjere koje su potrebne kako bi posrednicima omogućilo izuzeće od obveze podnošenja informacija o prekograničnom aranžmanu o kojem se izvješćuje, ako bi se obvezom izvješćivanja prekršila obveza čuvanja profesionalne tajne na temelju nacionalnog prava te države članice. U takvim okolnostima, svaka država članica poduzima mjere koje su potrebne kako bi se od bilo kojeg posrednika kojem je odobreno izuzeće zahtijevalo da bez odgode obavijesti svojeg klijenta, ako je taj klijent posrednik, ili, ako takvog posrednika nema, ako je taj klijent relevantni porezni obveznik, o obvezama izvješćivanja tog klijenta kojima podliježu na temelju stavka 6.”

;

(b)

stavak 14. mijenja se kako slijedi:

točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

identifikaciju posrednika, osim posrednika izuzetih od obveze izvješćivanja zbog obveze čuvanja profesionalne tajne na temelju stavka 5., i relevantnih poreznih obveznika, uključujući njihovo ime, datum i mjesto rođenja (u slučaju pojedinca), rezidentnost u porezne svrhe i porezni identifikacijski broj te, prema potrebi, osobe koje su povezana društva relevantnog poreznog obveznika;”;

ii.

točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

sažetak sadržaja prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje, uključujući upućivanje na naziv pod kojim je općenito poznat, ako postoji, te opis relevantnih aranžmana i sve druge informacije koje bi nadležnom tijelu mogle pomoći u procjeni potencijalnog poreznog rizika a da se pritom ne otkrije poslovna, industrijska ili profesionalna tajna ili poslovni postupak, ili informacija čije bi otkrivanje bilo u suprotnosti s javnim poretkom;”;

u članku 8.ac stavku 2. prvom podstavku dodaje se sljedeća točka:

„(m)

oznaka usluge identifikacije i država članica izdavanja, ako se operater platforme koji izvješćuje oslanja na izravnu potvrdu identiteta i boravišta prodavatelja putem usluge identifikacije koju je država članica ili Unija stavila na raspolaganje radi utvrđivanja identiteta i porezne rezidentnosti prodavatelja; u takvim slučajevima nije potrebno državi članici izdavanja oznake usluge identifikacije priopćiti informacije iz točaka od (c) do (g).”;

umeće se sljedeći članak:

„Članak 8.ad

Područje primjene i uvjeti obvezne automatske razmjene informacija koje dostavljaju izvještajni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom

1. Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi od izvještajnih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom zahtijevala da ispune zahtjeve za izvješćivanjem i provedu postupke dubinske analize utvrđene u odjeljcima II. odnosno III. Priloga VI. Svaka država članica osigurava i djelotvornu provedbu takvih mjera i usklađenost s njima u skladu s odjeljkom V. Priloga VI.

2. Na temelju primjenjivih zahtjeva za izvješćivanjem i postupaka dubinske analize sadržanih u odjeljcima II. odnosno III. Priloga VI., nadležno tijelo države članice u kojoj se odvija izvješćivanje iz stavka 1. ovog članka putem automatske razmjene i u roku utvrđenom u stavku 6. ovog članka priopćuje informacije navedene u stavku 3. ovog članka nadležnim tijelima dotičnih država članica u skladu s praktičnim postupcima donesenima na temelju članka 21.

3. Nadležno tijelo države članice dostavlja sljedeće informacije o svakoj osobi o se izvješćuje:

(a)

ime, adresu, državu članicu ili države članice rezidentnosti, PIB(-ove) i, u slučaju pojedinca, datum i mjesto rođenja svakog korisnika o kojem se izvješćuje te, u slučaju bilo kojeg subjekta za koji je, nakon primjene postupaka dubinske analize utvrđene u odjeljku III. Priloga VI., utvrđeno da ima jednu ili više osoba koje imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, ime, adresu, državu članicu ili države članice rezidentnosti i PIB(-ove) subjekta te ime, adresu, državu članicu ili države članice rezidentnosti, PIB(-ove) te datum i mjesto rođenja svake osobe koja ima kontrolu nad subjektom koja je osoba o kojoj se izvješćuje, kao i ulogu ili uloge na temelju kojih svaka takva osoba o kojoj se izvješćuje jest osoba koja ima kontrolu nad subjektom;

neovisno o prvom podstavku ove točke, ako se izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom oslanja na izravnu potvrdu identiteta i rezidentnosti osobe o kojoj se izvješćuje putem usluge identifikacije koju je država članica ili Unija stavila na raspolaganje radi utvrđivanja identiteta i rezidentnosti u porezne svrhe osobe o kojoj se izvješćuje, informacije koje treba dostaviti državi članici izdavanja oznake usluge identifikacije u pogledu osobe o kojoj se izvješćuje jesu ime, oznaka usluge identifikacije i država članica izdavanja, kao i uloga ili uloge na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje osoba koja ima kontrolu nad subjektom;

(b)	ime, adresu, PIB i, ako je dostupan, individualni identifikacijski broj iz stavka 7. i globalnu identifikacijsku oznaku pravnog subjekta izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom;

(c)

za svaku vrstu kriptoimovine o kojoj se izvješćuje u pogledu koje je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom proveo transakcije o kojima se izvješćuje tijekom relevantne kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja, prema potrebi:

i.	puni naziv vrste kriptoimovine o kojoj se izvješćuje;

ii.	ukupan bruto plaćeni iznos, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu stjecanja u fiducijarnoj valuti;

iii.	ukupan bruto primljeni iznos, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu prodaje u fiducijarnoj valuti;

iv.	ukupnu poštenu tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu stjecanja druge kriptoimovine o kojoj se izvješćuje;

v.	ukupnu poštenu tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu prodaje druge kriptoimovine o kojoj se izvješćuje;

vi.	ukupnu poštenu tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj maloprodajnih platnih transakcija o kojima se izvješćuje;

vii.

ukupnu poštenu tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje, dalje podijeljene prema vrsti prijenosa, ako je poznata izvještajnom pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom, u pogledu prijenosa korisniku o kojem se izvješćuje koji nisu obuhvaćeni podtočkama ii. i iv.;

viii.

ukupnu poštenu tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje, dalje podijeljene prema vrsti prijenosa, ako je poznata izvještajnom pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom, u pogledu prijenosa korisnika o kojem se izvješćuje koji nisu obuhvaćeni podtočkama iii., v. i vi.; i

ix.

ukupnu poštenu tržišnu vrijednost i ukupan broj jedinica prijenosa koje je proveo izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom na adrese distribuiranog zapisa kako su navedene u Uredbi (EU) 2023/1114 za koje nije poznato da su povezane s pružateljem usluga povezanih s virtualnom imovinom ili financijskom institucijom.

Za potrebe točke (c) podtočaka ii. i iii. plaćeni ili primljeni iznos priopćuje se u fiducijarnoj valuti u kojoj je plaćen ili primljen. Ako su iznosi plaćeni ili primljeni u više fiducijarnih valuta, iznosi se priopćuju u jedinstvenoj fiducijarnoj valuti, u koju se preračunavaju u trenutku svake transakcije o kojoj se izvješćuje na način koji izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dosljedno primjenjuje.

Za potrebe točke (c) podtočaka od iv. do ix., poštena tržišna vrijednost utvrđuje se i priopćuje u jedinstvenoj fiducijarnoj valuti, a vrednuje se u trenutku svake transakcije o kojoj se izvješćuje na način koji izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dosljedno primjenjuje.

U dostavljenim informacijama navodi se fiducijarna valuta u kojoj se iskazuje svaki iznos.

4. Kako bi se olakšala razmjena informacija iz stavka 3. ovog članka, Komisija provedbenim aktima donosi potrebne praktične postupke, uključujući mjere za standardizaciju priopćavanja informacija iz tog stavka, u okviru postupka za utvrđivanje standardnog obrasca u elektroničkom obliku iz članka 20. stavka 5. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

5. Komisija nema pristup informacijama iz stavka 3. točaka (a) i (b).

6. Priopćavanje na temelju stavka 3. ovog članka odvija se upotrebom standardnog obrasca u elektroničkom obliku iz članka 20. stavka 5. u roku od devet mjeseci od isteka kalendarske godine na koju se odnose zahtjevi za izvješćivanjem koji se primjenjuju na izvještajne pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom. Prve informacije dostavljaju se za relevantnu kalendarsku godinu ili drugo odgovarajuće razdoblje izvješćivanja od 1. siječnja 2026.

7. Za potrebe usklađivanja sa zahtjevima za izvješćivanjem iz stavka 1. svaka država članica utvrđuje potrebna pravila kojima se od subjekata povezanih s kriptoimovinom zahtijeva da se registriraju unutar Unije. Nadležno tijelo države članice registracije dodjeljuje individualni identifikacijski broj takvom subjektu povezanom s kriptoimovinom.

Države članice utvrđuju pravila na temelju kojih se subjekt povezan s kriptoimovinom registrira kod nadležnog tijela jedne države članice u skladu s pravilima utvrđenima u odjeljku V. stavku F. Priloga VI.

Države članice poduzimaju potrebne mjere kojima zahtijevaju da se subjektu povezanom s kriptoimovinom, čija je registracija opozvana u skladu sa odjeljkom V. stavkom F podstavkom 7. Priloga VI., može dopustiti ponovnu registraciju samo ako tijelima dotične države članice dostavi odgovarajuće jamstvo u pogledu svoje obveze ispunjavanja zahtjeva za izvješćivanjem u Uniji, uključujući sve prethodno neispunjene zahtjeve za izvješćivanjem.

8. Stavak 7. ovog članka ne primjenjuje se na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom u smislu odjeljka IV. stavka B podstavka 1. Priloga VI.

9. Komisija provedbenim aktima utvrđuje praktične postupke i tehnička rješenja potrebne za registraciju i identifikaciju subjekata povezanih s kriptoimovinom. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

10. Komisija do 31. prosinca 2025. uspostavlja registar subjekata povezanih s kriptoimovinom u kojem se bilježe informacije koje treba dostaviti u skladu sa odjeljkom V. stavkom F podstavkom 2. Priloga VI. Taj registar subjekata povezanih s kriptoimovinom dostupan je nadležnim tijelima svih država članica.

11. Komisija provedbenim aktima, na temelju obrazloženog zahtjeva bilo koje države članice ili na vlastitu inicijativu, utvrđuje odgovaraju li informacije koje je potrebno automatski razmijeniti na temelju sporazuma između nadležnih tijela dotične države članice i jurisdikcije izvan Unije informacijama koje su navedene u odjeljku II. stavku B. Priloga VI., u smislu odjeljka IV. stavka F podstavka 5. Priloga VI. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

Država članica koja traži mjeru iz prvog podstavka Komisiji šalje obrazloženi zahtjev.

Ako smatra da ne raspolaže svim informacijama potrebnima za procjenu zahtjeva, Komisija stupa u kontakt s dotičnom državom članicom u roku od dva mjeseca od primitka zahtjeva i navodi koje su joj dodatne informacije potrebne. Čim primi sve informacije koje smatra potrebnima, Komisija u roku od mjesec dana obavještava državu članicu koja je podnijela zahtjev, a Odboru iz članka 26. stavka 1. podnosi relevantne informacije.

Kada djeluje na vlastitu inicijativu, Komisija donosi provedbeni akt iz prvog podstavka samo u odnosu na sporazum nadležnog tijela s jurisdikcijom izvan Unije kojim se zahtijeva automatska razmjena informacija o pojedincu ili subjektu koji je klijent izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom za potrebe provedbe transakcija o kojima se izvješćuje, a koji je sklopila država članica.

Pri utvrđivanju je li informacija odgovarajuća informacija u smislu prvog podstavka u odnosu na transakcije o kojima se izvješćuje Komisija uzima u obzir u kojoj mjeri okvir za izvješćivanje tih informacija odgovara onom utvrđenom u Prilogu VI., posebno u pogledu:

(a)	definicija izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, korisnika o kojem se izvješćuje, transakcije o kojoj se izvješćuje;

(b)	postupaka koji su primjenjivi u svrhu identifikacije korisnika o kojima se izvješćuje;

(c)	zahtjeva za izvješćivanje;

(d)	pravila i administrativnih postupaka koje jurisdikcije izvan Unije moraju uspostaviti kako bi se osigurala djelotvorna provedba postupaka dubinske analize i zahtjeva za izvješćivanje navedenih u tom sustavu te usklađenost s njima.

Postupak utvrđen u ovom stavku primjenjuje se i kako bi se utvrdilo da informacije više nisu usklađene u smislu odjeljka IV. stavka F podstavka 5 Priloga VI.

12. Neovisno o stavku 11., ako se utvrdi da je međunarodni standard za izvješćivanje i automatsku razmjenu informacija o kriptoimovini minimalan ili jednakovrijedan standard, više se ne zahtijeva da Komisija provedbenim aktima utvrdi jesu li informacije za koje se traži automatska razmjena na temelju provedbe tog standarda i sporazuma nadležnih tijela između dotičnih država članica i jurisdikcije izvan Unije odgovarajuće informacije. Smatra se da te informacije odgovaraju informacijama koje se zahtijevaju na temelju ove Direktive, pod uvjetom da postoji sporazum nadležnih tijela svih dotičnih država članica i jurisdikcije izvan Unije kojim se zahtijeva automatska razmjena informacija o pojedincu ili subjektu koji je klijent izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom za potrebe provedbe transakcija o kojima se izvješćuje. Odgovarajuće odredbe ovog članka i Priloga VI. više se ne primjenjuju u te svrhe.”

;

članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1. Informacije koje se na temelju ove Direktive priopćuju među državama članicama u bilo kojem obliku obuhvaćene su obvezom čuvanja službene tajne i uživaju zaštitu koja se primjenjuje na slične informacije na temelju nacionalnog prava države članice koja ih je primila. Takve se informacije mogu upotrijebiti za procjenu, primjenu i provedbu nacionalnog prava država članica o porezima iz članka 2. te o PDV-u, drugim neizravnim porezima, carinama, sprečavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma.”

;

(b)

u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Nadležno tijelo koje prima informacije i dokumente može primljene informacije i dokumente upotrebljavati i bez odobrenja iz prvog podstavka ovog stavka u bilo koju svrhu obuhvaćenu aktom na temelju članka 215. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te ih u tu svrhu razmijeniti s nadležnim tijelom zaduženim za mjere ograničavanja u dotičnoj državi članici.”;

(c)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Kad nadležno tijelo države članice smatra da informacije koje je dobilo od nadležnog tijela druge države članice mogu biti korisne u svrhe navedene u stavku 1. nadležnom tijelu treće države članice, može prenijeti te informacije tom nadležnom tijelu uz uvjet da je prijenos u skladu s pravilima i postupcima utvrđenima u ovoj Direktivi. Obavješćuje nadležno tijelo države članice iz koje informacije potječu o namjeri da ih podijeli s trećom državom članicom. Država članica podrijetla informacija može se usprotiviti takvoj razmjeni informacija u roku od 15 kalendarskih dana od primitka obavijesti od države članice koja ih želi podijeliti.”

;

8.	u članku 18. dodaje se sljedeći stavak: „4. Nadležno tijelo svake države članice uspostavlja učinkovit mehanizam kako bi se osigurala upotreba informacija prikupljenih izvješćivanjem ili razmjenom informacija na temelju članaka od 8. do 8.ad.” ;

u članku 20. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju standardni obrasci u elektroničkom obliku, uključujući jezična rješenja, u sljedećim slučajevima:

(a)	za automatsku razmjenu informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama na temelju članka 8.a prije 1. siječnja 2017.;

(b)	za automatsku razmjenu informacija o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje na temelju članka 8.ab prije 30. lipnja 2019.

(c)	za automatsku razmjenu informacija o kriptoimovini o kojoj se izvješćuje na temelju članka 8.ad prije 30. lipnja 2025.

Ti standardni obrasci u elektroničkom obliku ne premašuju sastavnice za razmjenu informacija navedene u članku 8.a stavku 6., članku 8.ab stavku 14. i članku 8.ad stavku 3. ni druga srodna područja koja su povezana s tim sastavnicama koje su potrebne za postizanje ciljeva iz članaka 8.a, 8.ab odnosno 8.ad.

Jezičnim rješenjima iz prvog podstavka ovog stavka ne onemogućuje se državama članicama da informacije iz članaka 8.a i 8.ab priopćuju na bilo kojem od službenih jezika Unije. Međutim, tim se jezičnim rješenjima može predvidjeti da se ključni elementi takvih informacija šalju i na nekom drugom službenom jeziku Unije.

Provedbeni akti iz ovog stavka donose se u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.”

;

10.

članak 21. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Komisija do 31. prosinca 2017. izrađuje siguran središnji direktorij za države članice o administrativnoj suradnji u području oporezivanja u kojem se informacije koje se priopćuju u okviru članka 8.a stavaka 1. i 2. evidentiraju radi ispunjenja zahtjeva za automatsku razmjenu iz tih stavaka te pruža tehničku i logističku potporu za njega.

Komisija do 31. prosinca 2019. izrađuje siguran središnji direktorij za države članice o administrativnoj suradnji u području oporezivanja u kojem se informacije koje se priopćuju u okviru članka 8.ab stavaka 13., 14. i 16. evidentiraju radi ispunjenja zahtjeva za automatsku razmjenu iz tih stavaka te pruža tehničku i logističku potporu za njega.

Komisija do 31. prosinca 2026. izrađuje siguran središnji direktorij za države članice o administrativnoj suradnji u području oporezivanja u kojem se informacije koje se priopćuju u okviru članka 8.ad stavaka 2. i 3. evidentiraju radi ispunjenja zahtjeva za automatsku razmjenu iz tih stavaka te pruža tehničku i logističku potporu za njega.

Nadležna tijela svih država članica imaju pristup informacijama koje se evidentiraju u tom direktoriju. Međutim, u pogledu informacija koje se priopćuju u okviru članka 8.ad stavaka 2. i 3., nadležno tijelo države članice ima pristup samo informacijama koje se odnose na korisnike o kojima se izvješćuje i osobe o kojima se izvješćuje koji su rezidenti u toj državi članici. Komisija također ima pristup informacijama u tom direktoriju, ali uz ograničenja utvrđena u članku 8.a stavku 8., članku 8.ab stavku 17. i članku 8.ad stavku 5., i samo za potrebe prikupljanja statističkih podataka u skladu sa stavkom 7. ovog članka. Komisija provedbenim aktima donosi potrebne praktične postupke. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

U razdoblju prije početka upotrebe sigurnog središnjeg direktorija automatska razmjena iz članka 8.a stavaka 1. i 2., članka 8.ab stavaka 13., 14. i 16. i članka 8.ad stavaka 2. i 3. provodi se u skladu sa stavkom 1. ovog članka i primjenjivim praktičnim postupcima.”

;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„8. Komisija državama članicama osigurava alat kojim se omogućuje elektronička i automatizirana provjera točnosti PIB-a koji je dostavio izvještajni subjekt ili porezni obveznik u svrhu automatske razmjene informacija.

Komisija provedbenim aktima razvija tehničke parametre alata iz prvog podstavka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.”

;

11.

u članku 22. dodaje se sljedeći stavak:

„3. Države članice čuvaju evidenciju o informacijama primljenima automatskom razmjenom na temelju članaka od 8. do 8.ad najdulje onoliko koliko je potrebno, ali ni u kojem slučaju kraće od pet godina od datuma njihova primitka kako bi se postigli ciljevi ove Direktive.

4. Države članice nastoje osigurati da izvještajni subjekt može elektroničkim putem dobiti potvrdu valjanosti informacija o PIB-u svakog poreznog obveznika koji podliježe razmjeni informacija na temelju članaka od 8. do 8.ad. Potvrda informacija o PIB-u može se zatražiti samo u svrhu potvrđivanja točnosti podataka iz članka 8. stavaka 1. i 3.a, članka 8.a stavka 6., članka 8.aa stavka 3., članka 8.ab stavka 14., članka 8.ac stavka 2. i članka 8.ad stavka 3.”

;

12.

u članku 23. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Svaka država članica za sebe prati i ocjenjuje djelotvornost administrativne suradnje u skladu s ovom Direktivom, među ostalim u borbi protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, te priopćava rezultate ocjenjivanja Komisiji jednom godišnje. Komisija provedbenim aktima donosi oblik i uvjete priopćavanja za tu godišnju ocjenu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.”

;

13.

članak 25. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Izvještajne financijske institucije, posrednici, operateri platformi koji izvješćuju, izvještajni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom i nadležna tijela država članica smatraju se voditeljima obrade, koji djeluju samostalno ili zajednički. Pri obradi osobnih podataka za potrebe ove Direktive smatra se da Komisija obrađuje osobne podatke u ime voditelja obrade i poštuje zahtjeve za izvršitelje obrade utvrđene u Uredbi (EU) 2018/1725. Obrada je uređena ugovorom u smislu članka 28. stavka 3. Uredbe (EU) 2016/679 i članka 29. stavka 3. Uredbe (EU) 2018/1725.”

;

(b)

u stavku 4. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„4. Neovisno o stavku 1., svaka država članica osigurava da svaka izvještajna financijska institucija ili posrednik ili operater platforme koji izvješćuje ili izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom, ovisno o slučaju, koji je u njezinoj nadležnosti:

(a)	obavijesti svakog dotičnog pojedinac da će se informacije koje se na njega odnose prikupljati i prenositi u skladu s ovom Direktivom; i

(b)	svakom dotičnom pojedincu pruži sve informacije koje ima pravo dobiti od voditelja obrade podataka, i to pravodobno, kako bi mogao ostvariti svoja prava na zaštitu podataka, a u svakom slučaju prije izvješćivanja o tim informacijama.”

;

14.

članak 25.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 25.a

Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive koje se odnose na članke od 8.aa do 8.ad i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.”

;

15.	u članku 27. stavak 2. briše se;

16.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 27.c

Prijavljivanje i priopćavanje PIB-a

1. Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi zahtijevala da izvještajni subjekt ili izvještajni pojedinac prijavi PIB prijavljenih pojedinaca ili subjekata koji je izdala država članica rezidentnosti i da ga svaka država članica priopći kada to izričito zahtijevaju članci i prilozi ovoj Direktivi i na temelju njih.

2. Za porezna razdoblja koja počinju 1. siječnja 2030. ili nakon tog datuma svaka država članica poduzima potrebne mjere kojima zahtijeva da se PIB rezidenata koji je izdala država članica rezidentnosti prijavi, ako je to moguće, s obzirom na informacije iz članka 8. stavka 1. prvog podstavka točaka (a), (b) i (d), u mjeri u kojoj su to kategorije dohotka i kapitala o kojima bi se priopćilo čak i da PIB nije dostupan.

3. Za porezna razdoblja koja počinju 1. siječnja 2028. ili nakon tog datuma svaka država članica poduzima potrebne mjere kojima zahtijeva da se PIB fizičkih osoba i subjekata koje je izdala država članica rezidentnosti prijavi, ako je to moguće, s obzirom na informacije iz članka 8.a stavka 6. točaka (a) i (k), kao i prijavljenih pojedinaca i subjekata s obzirom na informacije iz članka 8.aa stavka 3. točke (b) i članka 8.ab stavka 14. točke (h).

4. Za porezna razdoblja koja počinju 1. siječnja 2028. ili nakon tog datuma svaka država članica uključuje, ako ga je dobilo nadležno tijelo države članice, PIB fizičkih osoba i subjekata koje je izdala država članica rezidentnosti u priopćavanje informacija iz članka 8.a stavka 6. točaka (a) i (k), kao i prijavljenih pojedinaca i subjekata u priopćavanje informacija iz članka 8.aa stavka 3. točke (b) i članka 8.ab stavka 14. točke (h).”

;

17.	Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Direktivi;

18.	Prilog V. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi;

19.	tekst naveden u Prilogu III. ovoj Direktivi dodaje se kao Prilog VI.

Članak 2.

1. Države članice do 31. prosinca 2025. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

One primjenjuju te odredbe od 1. siječnja 2026.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2. Odstupajući od stavka 1. ovog članka, države članice do 31. prosinca 2027. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s člankom 1. točkom 11. ove Direktive i s člankom 1. točkom 16. ove Direktive u pogledu članka 27.c stavaka 3. i 4. Direktive 2011/16/EU. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

One primjenjuju te odredbe od 1. siječnja 2028.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

3. Odstupajući od stavka 1. ovog članka, države članice do 31. prosinca 2029. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s člankom 1. točkom 16. ove Direktive u pogledu članka 27.c stavka 2. Direktive 2011/16/EU. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

One primjenjuju te odredbe od 1. siječnja 2030.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

4. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području koje je obuhvaćeno ovom Direktivom.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 17. listopada 2023.

Za Vijeće

Predsjednica

N. CALVIÑO SANTAMARÍA

(1) Mišljenje od 13. rujna 2023. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2) Mišljenje od 23. ožujka 2023. (SL C 184, 25.5.2023., str. 55.).

(3) Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).

(4) Uredba (EU) 2023/1114 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o tržištima kriptoimovine i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 1095/2010 te direktiva 2013/36/EU i (EU) 2019/1937 (SL L 150, 9.6.2023., str. 40.).

(5) Uredba (EU) 2023/1113 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o informacijama koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine i o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 (SL L 150, 9.6.2023., str. 1.).

(6) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(7) Direktiva Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 359, 16.12.2014., str. 1.).

(8) Direktiva 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (SL L 267, 10.10.2009., str. 7.).

(9) Direktiva Vijeća (EU) 2022/2523 od 15. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji (SL L 328, 22.12.2022., str. 1.).

(10) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(11) Presuda Suda od 8. prosinca 2022., Orde van Vlaamse Balies i dr., C-694/20, ECLI:EU:C:2022:963.

(12) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(13) SL C 199, 7.6.2023., str. 5.

PRILOG I.

Prilog I. Direktivi 2011/16/EU mijenja se kako slijedi:

odjeljak I. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak A. mijenja se kako slijedi:

uvodna formulacija i stavak A podstavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„A.

Podložno stavcima od C do F svaka izvještajna financijska institucija prijavljuje nadležnom tijelu svoje države članice u odnosu na svaki račun o kojem se izvješćuje koji pripada toj izvještajnoj financijskoj instituciji:

sljedeće informacije:

(a)	ime, adresu, državu(-e) članicu(-e) rezidentnosti, PIB(-ovi) te datum i mjesto rođenja (u slučaju fizičke osobe) svake osobe o kojoj se izvješćuje i koja je imatelj računa s obzirom na račun te je li imatelj računa dostavio valjanu izjavu o rezidentnosti;

(b)

u slučaju bilo kojeg subjekta koji je imatelj računa i za koji je, nakon primjene postupaka dubinske analize u skladu s odjeljcima V., VI. i VII., utvrđeno da ima jednu ili više osoba koje imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, ime, adresu, državu članicu ili države članice i (ako postoje) druge jurisdikcije rezidentnosti i PIB(-ove) subjekta te ime, adresu, državu članicu ili države članice rezidentnosti, PIB(-ove) i datum i mjesto rođenja svake osobe o kojoj se izvješćuje, kao i ulogu ili uloge na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje osoba koja ima kontrolu nad subjektom te je li za svaku osobu o kojoj se izvješćuje dostavljena valjana izjava o rezidentnosti;

(c)	je li račun zajednički račun, uključujući broj imatelja zajedničkog računa;

2.	broj računa (ili funkcionalni ekvivalent ako nema broja računa), vrsta računa te je li račun postojeći ili novi račun;”;

ii.

stavak A podstavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.	u slučaju depozitnog računa, ukupni bruto iznos kamata plaćenih ili pripisanih na račun tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja;”;

iii.

umeće se sljedeći stavak:

„6.a	u slučaju vlasničkih udjela u vlasništvu investicijskog subjekta koji je pravni aranžman, uloga(-e) na temelju kojih je osoba o kojoj se izvješćuje imatelj vlasničkog udjela; i”;

(b)

stavak C zamjenjuje se sljedećim:

„C.

Neovisno o stavku A podstavku 1., za svaki račun o kojem se izvješćuje, a koji je postojeći račun, nije potrebno navesti PIB(-eve) ili datum rođenja, ako taj PIB/ti PIB-ovi ili datum rođenja nisu u evidenciji izvještajne financijske institucije te se, na temelju domaćeg prava ili nekog pravnog instrumenta Unije, od te izvještajne financijske institucije ne zahtjeva prikupljanje tih podataka na neki drugi način. Međutim, od izvještajne financijske institucije zahtijeva se da upotrijebi odgovarajuće napore kako bi pribavila PIB(-ove) i datum rođenja za postojeće račune do kraja druge kalendarske godine koja slijedi nakon godine u kojoj se za postojeće račune utvrdilo da su računi o kojima se izvješćuje i svaki put kad god je potrebno ažurirati informacije o postojećem računu u skladu s domaćim postupcima za utvrđivanje identiteta klijenata i borbu protiv pranja novca (postupci AML/KYC).”;

(c)

dodaje se sljedeći stavak:

„F.

Neovisno o stavku A podstavku 5. točki (b) i osim ako izvještajna financijska institucija odluči drugačije, za svaku jasno utvrđenu skupinu računa, bruto primitke od prodaje ili otkupa financijske imovine nije potrebno navesti u mjeri u kojoj izvještajna financijska institucija izvješćuje o takvim bruto primicima od prodaje ili otkupa takve financijske imovine u skladu s člankom 8.ad.”;

u odjeljku VI. stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

Utvrđivanje osoba koje imaju kontrolu nad imateljem računa. U svrhu utvrđivanja osoba koje imaju kontrolu nad imateljem računa izvještajna financijska institucija može se osloniti na informacije koje se prikupljaju i čuvaju u skladu s postupcima za utvrđivanje identiteta klijenata i borbu protiv pranja novca, pod uvjetom da su takvi postupci u skladu s Direktivom (EU) 2015/849. Ako izvještajna financijska institucija nije zakonski obvezna primjenjivati postupke za utvrđivanje identiteta klijenata i borbu protiv pranja novca koji su u skladu s direktivom (EU) 2015/849, primjenjuje u suštini slične postupke za potrebe utvrđivanja osoba koje imaju kontrolu.”;

u odjeljku VII. umeće se sljedeći stavak:

„Aa.

Privremeni izostanak izjave o rezidentnosti. U iznimnim okolnostima u kojima izvještajna financijska institucija ne može pravodobno pribaviti izjavu o rezidentnosti u vezi s novim računom kako bi ispunila svoje obveze dubinske analize i izvješćivanja s obzirom na izvještajno razdoblje tijekom kojeg je račun otvoren, izvještajna financijska institucija primjenjuje postupke dubinske analize za postojeće račune dok se takva izjava o rezidentnosti ne pribavi i ne potvrdi.”;

odjeljak VIII. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku A podstavci 5., 6. i 7. zamjenjuju se sljedećim:

„5.

Pojam ‚depozitna institucija’ znači svaki subjekt koji:

(a)	prima depozite u okviru uobičajenog bankarskog ili sličnog poslovanja; ili

(b)	drži e-novac ili digitalne valute središnje banke za račun klijenata.

Pojam ‚investicijski subjekt’ znači svaki subjekt:

(a)

čije se poslovanje prvenstveno odnosi na jednu ili više sljedećih aktivnosti ili operacija za klijenta ili u njegovo ime:

i.	trgovanje instrumentima tržišta novca (čekovima, mjenicama, certifikatima o depozitu, izvedenicama itd.); mjenjačke poslove; devizne, kamatne i indeksirane instrumente; prenosive vrijednosne papire; ili trgovanje robnim ročnicama;

ii.	upravljanje pojedinačnim i zajedničkim portfeljem; ili

iii.	ulaganje, praćenje ili upravljanje na neki drugi način financijskom imovinom, novčanim sredstvima ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje za tuđi račun; ili

(b)

čija bruto dobit prvenstveno proizlazi iz ulaganja ili ponovnog ulaganja u financijsku imovinu ili kriptoimovinu o kojoj se izvješćuje ili trgovanja financijskom imovinom ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje, ako subjektom upravlja drugi subjekt koji je depozitna institucija, skrbnička institucija, određeno društvo za osiguranje ili investicijski subjekt opisan u stavku A podstavku 6. točki (a).

Za subjekta se smatra da je njegovim poslovanjem prvenstveno obuhvaćena najmanje jedna aktivnost opisana u stavku A podstavku 6. točki (a) ili da njegova bruto dobit prvenstveno proizlazi iz ulaganja ili ponovnog ulaganja u financijsku imovinu ili kriptoimovinu o kojoj se izvješćuje ili trgovanja financijskom imovinom ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje za potrebe stavka A podstavka 6. točke (b) ako bruto dobit subjekta koja proizlazi iz relevantnih aktivnosti iznosi ili prelazi 50 % bruto dobiti subjekta tijekom kraćeg od sljedećih razdoblja: i. trogodišnjeg razdoblja koje završava 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj se provodi određivanje; ili ii. razdoblja tijekom kojeg subjekt postoji. Za potrebe stavka A podstavka 6. točke (a) podtočke iii. pojam „ulaganje, praćenje ili upravljanje na neki drugi način financijskom imovinom, novčanim sredstvima ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje za tuđi račun” ne uključuje pružanje usluga provedbe transakcija razmjene za klijente ili u njihovo ime. Pojam ‚investicijski subjekt’ ne uključuje subjekt koji je aktivni nefinancijski subjekt jer taj subjekt ispunjava neki od kriterija iz stavka D. podstavka 8. točaka od (d) do (g).

Ovaj stavak tumači se u skladu sa sličnim tekstom utvrđenim u definiciji pojma ‚financijska institucija’ u Direktivi (EU) 2015/849.

Pojam ‚financijska imovina’ uključuje vrijednosni papir (primjerice, dionički udio u trgovačkom društvu; partnerstvo ili stvarni vlasnički udio u partnerstvu ili trustu u koje su udruženi brojni partneri ili se njihovim vlasničkim udjelima trguje na burzi; mjenicu, obveznicu, zadužnicu ili drugi dokaz o zaduženosti), partnerski udio, robu, ugovor o razmjeni (na primjer, kamatne ugovore o razmjeni, valutne ugovore o razmjeni, ugovore o razmjeni osnove, gornje granice kamatnih stopa, donje granice kamatnih stopa, robne ugovore o razmjeni, ugovore o razmjeni vlasničkih vrijednosnih papira, ugovore o razmjeni s obzirom na indeks vlasničkih vrijednosnih papira i slične ugovore), ugovor o osiguranju ili ugovor o rentnom osiguranju, ili bilo koji udio (uključujući ročnicu ili terminski ugovor ili opciju) u vrijednosnom papiru, kriptoimovini o kojoj se izvješćuje, partnerskom udjelu, robi, ugovoru o razmjeni, ugovoru o osiguranju ili ugovoru o rentnom osiguranju. Pojam ‚financijska imovina’ ne uključuje nedužnički, izravni udio u nekretninama.”;

(b)

u stavku A. dodaju se sljedeći podstavci:

„9.

Za potrebe ovog Priloga pojam ‚elektronički novac’ ili ‚e-novac’ znači svaki proizvod:

(a)	koji je digitalni prikaz jedne fiducijarne valute;

(b)	koji je izdan po primitku sredstava u svrhu izvršenja platnih transakcija;

(c)	koji je u obliku potraživanja od izdavatelja izraženog u istoj fiducijarnoj valuti;

(d)	koji fizička ili pravna osoba koja nije izdavatelj prihvaća pri plaćanju; i

(e)	koji se, na temelju regulatornih zahtjeva kojima podliježe izdavatelj, na zahtjev imatelja proizvoda može isplatiti u bilo kojem trenutku i po nominalnoj vrijednosti za istu fiducijarnu valutu.

Pojam ‚elektronički novac’ ili ‚e-novac’ ne uključuje proizvod stvoren isključivo radi lakšeg prijenosa sredstava od klijenta do druge osobe u skladu s klijentovim uputama. Proizvod nije stvoren samo radi lakšeg prijenosa sredstava ako se, u redovnom poslovanju subjekta prenositelja, sredstva povezana s takvim proizvodom drže dulje od 60 dana nakon primitka uputa za olakšavanje prijenosa ili ako se, u slučaju izostanka uputa, ta sredstva zadržavaju dulje od 60 dana nakon primitka sredstava.

10.

Pojam ‚fiducijarna valuta’ znači službena valuta jurisdikcije, koju jurisdikcija ili imenovana središnja banka ili imenovano monetarno tijelo jurisdikcije izdaje u obliku fizičkih novčanica ili kovanica ili novca u različitim digitalnim oblicima, uključujući bankovne rezerve i digitalne valute središnje banke. Taj pojam uključuje i novac komercijalnih banaka te proizvode elektroničkog novca. (‚elektronički novac’).

11.	Pojam ‚digitalna valuta središnje banke’ znači svaka digitalna fiducijarna valuta koju izdaje središnja banka ili drugo monetarno tijelo.

12.	Pojam ‚kriptoimovina’ znači kriptoimovina kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 5. Uredbe (EU) 2023/1114.

13.

Pojam ‚kriptoimovina o kojoj se izvješćuje’ znači svaka kriptoimovina koja nije digitalna valuta središnje banke, elektronički novac ili bilo koja kriptoimovina za koju je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom na odgovarajući način utvrdio da ne može služiti za plaćanja ili ulaganja.

14.

Pojam ‚transakcija razmjene’ znači:

(a)	razmjena između kriptoimovine o kojoj se izvješćuje i fiducijarnih valuta; i

(b)	razmjena između jednog ili više oblika kriptoimovine o kojoj se izvješćuje.”;

(c)

u stavku B podstavak 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

tijelo javne vlasti, međunarodna organizacija ili središnja banka, osim:

i.	u odnosu na plaćanje koje proizlazi iz obveze koju ima u vezi s komercijalnom financijskom aktivnošću one vrste kojom se bavi određeno društvo za osiguranje, skrbnička institucija ili depozitna institucija; ili

ii.	u odnosu na aktivnost održavanja digitalnih valuta središnje banke za imatelje računa koji nisu financijske institucije, tijela javne vlasti, međunarodne organizacije ili središnje banke.”;

(d)

u stavku C podstavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

Pojam ‚depozitni račun’ obuhvaća svaki poslovni, tekući ili štedni račun, račun s oročenjem ili račun za uplatu mirovina državnim službenicima i pripadnicima vojnih snaga ili račun otvoren uz certifikat o depozitu, potvrdu o mirovini državnih službenika i pripadnika vojnih snaga, potvrdu o ulaganju, potvrdu o zaduženosti ili drugi sličan instrument koji izdaje depozitna institucija. Depozitni račun obuhvaća i:

(a)	iznos koji društvo za osiguranje drži na temelju ugovora o zajamčenom ulaganju ili sličnog sporazuma o isplati kamata u gotovini ili uplati na račun;

(b)	račun ili zamišljeni račun koji predstavlja sav e-novac koji se drži za račun klijenta; i

(c)	račun na kojem se čuvaju jedna ili više digitalnih valuta središnje banke za račun klijenta.”;

(e)

u stavku C. podstavci 9. i 10. zamjenjuju se sljedećim:

„9.

Pojam ‚postojeći račun’ znači:

(a)	financijski račun koji izvještajna financijska institucija vodi na dan 31. prosinca 2015. ili, ako se račun smatra financijskim računom isključivo na temelju izmjena ove Direktive učinjenih Direktivom Vijeća (EU) 2023/2226 (*1), na dan 31. prosinca 2025.;

(b)

svaki financijski račun imatelja računa, bez obzira na datum otvaranja tog financijskog računa:

i.	ako imatelj računa kod izvještajne financijske institucije (ili povezanog subjekta u istoj državi članici kao i izvještajna financijska institucija) drži i financijski račun koji je postojeći račun na temelju stavka C podstavka 9. točke (a);

ii.

izvještajna financijska institucija (i, prema potrebi, povezani subjekt u istoj državi članici kao i izvještajna financijska institucija) s oba prethodno navedena financijska računa, kao i sa svim drugim financijskim računima imatelja računa koje se smatra postojećim računima na temelju stavka C podstavka 9. točke (b), postupa kao s jedinstvenim financijskim računima za potrebe ispunjavanja normi u vezi sa znanjem utvrđenih u odjeljku VII. stavku A te u svrhu utvrđivanja stanja na svakom financijskom računu ili njegove vrijednosti pri primjeni svakog praga koji se odnosi na račun;

iii.

ako se, u vezi s financijskim računom koji je podložan postupcima za utvrđivanje identiteta klijenata i borbu protiv pranja novca, izvještajnoj financijskoj instituciji omogućuje provedbu takvih postupaka u vezi s financijskim računom oslanjanjem na takve postupke koji se provode u vezi s postojećim računom, a koji su opisani u stavku C podstavku 9. točki (a); i

iv.	od imatelja računa se pri otvaranju financijskog računa ne zahtijeva pružanje novih, dodatnih ili izmijenjenih informacija o klijentu osim za potrebe ove Direktive.

10.

Pojam ‚novi račun’ znači financijski račun koji vodi izvještajna financijska institucija otvoren 1. siječnja 2016. ili nakon tog datuma ili, ako se račun smatra financijskim računom isključivo na temelju izmjena ove Direktive učinjenih Direktivom (EU) 2023/2226, otvoren 1. siječnja 2026. ili nakon tog datuma.

(*1) Uredba Vijeća (EU) 2023/2226 od 17. listopada 2023. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (SL L, 2023/2226, 24.10.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2023/2226/oj).”;"

(f)

stavak C podstavak 17. mijenja se kako slijedi:

u točki (e) dodaje se sljedeća podtočka:

„v.

osnivanjem ili povećanjem kapitala društva pod uvjetom da račun ispunjava sljedeće zahtjeve:

—	račun se upotrebljava isključivo za uplatu kapitala koji treba upotrebljavati za osnivanje društva ili povećanje njegova kapitala, kako je propisano zakonom,

—	svi iznosi na računu blokirani su dok izvještajna financijska institucija ne dobije neovisnu potvrdu o osnivanju ili povećanju kapitala,

—	račun je zatvoren ili pretvoren u račun na ime društva nakon njegova osnivanja ili povećanja kapitala,

—	svi povrati koji proizlaze iz neuspjelog osnivanja ili povećanja kapitala, umanjeni za naknade za pružatelje usluga i slične naknade, isplaćuju se isključivo osobama koje su uplaćivale iznose, i

—	račun nije otvoren prije više od 12 mjeseci;”;

ii.

umeće se sljedeća točka:

„(ea)

depozitni račun koji predstavlja sav elektronički novac koji se drži za račun klijenta, ako na kraju dana kojim završava razdoblje od 90 dana pomični prosjek agregiranog stanja ili agregirane vrijednosti računa tijekom bilo kojeg razdoblja od 90 uzastopnih dana nije premašio 10 000 USD na bilo koji dan tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja;”;

(g)

stavak D podstavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

Pojam ‚osoba o kojoj se izvješćuje’ znači osoba koja je rezident države članice, koja nije:

(a)	subjekt čijim se dionicama redovito trguje na jednom ili više organiziranih tržišta vrijednosnim papirima;

(b)	bilo koji subjekt koji je povezani subjekt subjekta opisanog u točki (a);

(c)	tijelo javne vlasti;

(d)	međunarodna organizacija;

(e)	središnja banka; ili

(f)	financijska institucija.”;

(h)

u stavku E dodaje se sljedeći podstavak:

„7.	Pojam ‚usluga identifikacije’ znači elektronički postupak koji država članica ili Unija besplatno stavlja na raspolaganje izvještajnoj financijskoj instituciji za potrebe utvrđivanja identiteta i porezne rezidentnosti imatelja računa ili osobe koja ima kontrolu.”;

5.	u odjeljku IX. dodaje se sljedeći stavak: „Kako bi se postigli ciljevi ove Direktive evidencije iz prvog stavka podstavka 2. ostaju dostupne ne dulje nego što je potrebno, ali ni u kojem slučaju ne kraće od pet godina;”;

dodaje se sljedeći odjeljak:

„ODJELJAK XI.

PRIJELAZNE MJERE

Neovisno o odjeljku I. stavku A podstavku 1. točki (b) i stavku A podstavku 6.a, za svaki račun o kojem se izvješćuje i koji izvještajna financijska institucija vodi na dan 31. prosinca 2025. i za izvještajna razdoblja koja završavaju do druge kalendarske godine nakon tog datuma, informacije o ulozi ili ulogama na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje osoba koja ima kontrolu ili imatelj vlasničkog udjela u subjektu moraju se prijaviti samo ako su te informacije dostupne u podacima koji se mogu pretraživati elektroničkim putem i koji se vode u izvještajnoj financijskoj instituciji.”.

PRILOG III.

„PRILOG VI.

ZAHTJEVI ZA IZVJEŠĆIVANJEM, POSTUPCI DUBINSKE ANALIZE I DRUGA PRAVILA PRIMJENJIVA NA IZVJEŠTAJNE PRUŽATELJE USLUGA POVEZANIH S KRIPTOIMOVINOM

U ovom se Prilogu utvrđuju zahtjevi za izvješćivanjem, postupci dubinske analize i druga pravila koja primjenjuju izvještajni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom kako bi se državama članicama omogućilo da automatskom razmjenom priopćuju informacije iz članka 8.ad.

U ovom se Prilogu ujedno utvrđuju pravila i administrativni postupci koje države članice trebaju uspostaviti kako bi se osigurala djelotvorna provedba i usklađenost sa zahtjevima za izvješćivanjem i postupcima dubinske analize navedenima u nastavku.

ODJELJAK I.

OBVEZE IZVJEŠTAJNIH PRUŽATELJA USLUGA POVEZANIH S KRIPTOIMOVINOM

Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom, kako je definiran u odjeljku IV. stavku B podstavku 3., podliježe zahtjevima za izvješćivanjem i dubinskom analizom iz odjeljaka II. odnosno III. u državi članici ako:

1.	je subjekt kojeg je država članica u skladu s člankom 63. Uredbe (EU) 2023/1114 ovlastila za ili kojem je omogućeno pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom nakon obavijesti državi članici u skladu s člankom 60. Uredbe (EU) 2023/1114; ili

nije subjekt kojeg je država članica u skladu s člankom 63. Uredbe (EU) 2023/1114 ovlastila za ili kojem je omogućeno pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom nakon obavijesti državi članici u skladu s člankom 60. Uredbe (EU) 2023/1114 te je:

(a)	subjekt ili pojedinac rezident države članice u porezne svrhe;

(b)	subjekt koji je i. osnovan ili organiziran u skladu sa zakonima države članice; i ii. ima pravnu osobnost u državi članici ili ima obvezu podnositi porezne prijave ili ostale relevantne informacije poreznim tijelima u državi članici povezane s dobiti subjekta;

(c)	subjekt kojim se upravlja iz države članice; ili

(d)	subjekt ili pojedinac koji ima redovito mjesto poslovanja u državi članici.

B.	Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom podliježe zahtjevima za izvješćivanjem i dubinskom analizom iz odjeljaka II. odnosno III. u državi članici u pogledu transakcija o kojima se izvješćuje i koje su provedene preko podružnice koja se nalazi u državi članici.

Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji je subjekt nije dužan ispuniti zahtjeve za izvješćivanjem i dubinskom analizom iz odjeljaka II. odnosno III. u državi članici čijim zahtjevima podliježe na temelju stavka A podstavka 2. točaka (c) ili (d) ako taj izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom te zahtjeve ispunjava u bilo kojoj drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije jer je subjekt koji je (a) osnovan ili organiziran prema zakonima te države članice ili kvalificirane jurisdikcije izvan Unije i (b) ima pravnu osobnost u drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije ili ima obvezu podnositi porezne prijave ili ostale relevantne informacije poreznim tijelima u drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije povezane s dobiti subjekta.

Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji je pojedinac nije dužan ispuniti zahtjeve za izvješćivanjem i dubinskom analizom iz odjeljaka II. odnosno III. u državi članici čijim zahtjevima podliježe na temelju stavka A podstavka 2. točke (d) ako taj izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom te zahtjeve ispunjava u bilo kojoj drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije jer je rezident u porezne svrhe u toj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije.

Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom nije dužan ispuniti zahtjeve za izvješćivanjem i dubinskom analizom iz odjeljaka II. odnosno III. u državi članici čijim zahtjevima podliježe u na temelju stavka A podstavka 2. točaka (a), (b), (c) ili (d) ako je državi članici podnio obavijest u formatu koji je odredila ta država članica, kojom se potvrđuje da je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ispunio te zahtjeve prema pravilima bilo koje druge države članice ili kvalificirane jurisdikcije izvan Unije na temelju kriterija koji su u suštini slični onima u stavku A podstavku 2. točkama (a), (b), (c) odnosno (d).

Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom nije dužan ispuniti zahtjeve za izvješćivanjem i dubinskom analizom iz odjeljaka II. odnosno III. u državi članici u pogledu transakcija o kojima se izvješćuje, a koje provodi preko podružnice u bilo kojoj drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije, ako ta podružnica takve zahtjeve ispunjava u bilo kojoj drugoj takvoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije.

ODJELJAK II.

ZAHTJEVI ZA IZVJEŠĆIVANJEM

A.	Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom u smislu odjeljka I. stavaka A i B prijavljuje informacije iz stavka B ovog odjeljka nadležnom tijelu države članice u kojoj podliježe zahtjevima za izvješćivanjem u skladu s odjeljkom I.

Za svaku relevantnu kalendarsku godinu ili drugo odgovarajuće izvještajno razdoblje i podložno obvezama izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom iz odjeljka I. i postupcima dubinske analize iz odjeljka III., izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom prijavljuje sljedeće informacije o svojim korisnicima kriptoimovine koji su korisnici o kojima se izvješćuje ili koji imaju osobe koje imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje:

ime, adresu, državu članicu ili države članice rezidentnosti, PIB(-ove) i, u slučaju pojedinca, datum i mjesto rođenja svakog korisnika o kojem se izvješćuje te, u slučaju bilo kojeg subjekta za koji je, nakon primjene postupaka dubinske analize iz odjeljka III., utvrđeno da ima jednu ili više osoba koje imaju kontrolu, a koja su osobe o kojima se izvješćuje, ime, adresu, državu članicu ili države članice rezidentnosti i PIB(-ove) subjekta te ime, adresu, državu članicu ili države članice rezidentnosti, PIB(-ove) te datum i mjesto rođenja svake osobe koja ima kontrolu nad subjektom koja je osoba o kojoj se izvješćuje, kao i ulogu ili uloge na temelju kojih je svaka takva osoba o kojoj se izvješćuje osoba koja ima kontrolu nad subjektom.

Neovisno o stavku B. podstavku 1. prvom podstavku, ako izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom prijavljuje informacije nadležnom tijelu koje se koristi uslugom identifikacije i oslanja se na izravnu potvrdu identiteta i rezidentnosti osobe o kojoj se izvješćuje putem usluge identifikacije koju je država članica ili Unija stavila na raspolaganje radi utvrđivanja identiteta i svih poreznih rezidentnosti osobe o kojoj se izvješćuje, informacije koje treba prijaviti u pogledu osobe o kojoj se izvješćuje jesu ime, oznaka ili oznake usluge ili usluga identifikacije i država članica ili države članice izdavanja, kao i uloga ili uloge na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje osoba koja ima kontrolu nad subjektom;

2.	ime, adresu, PIB i, ako je dostupan, individualni identifikacijski broj iz članka 8.ad stavka 7. i globalnu identifikacijsku oznaku pravnog subjekta izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom;

(a)	puni naziv vrste kriptoimovine o kojoj se izvješćuje;

(b)	ukupan bruto plaćeni iznos, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu stjecanja u fiducijarnoj valuti;

(c)	ukupan bruto primljeni iznos, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu prodaje u fiducijarnoj valuti;

(d)	ukupnu poštenu tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu stjecanja u drugoj kriptoimovini o kojoj se izvješćuje;

(e)	ukupnu poštenu tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu prodaje u drugoj kriptoimovini o kojoj se izvješćuje;

(f)	ukupnu poštenu tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj maloprodajnih platnih transakcija o kojima se izvješćuje;

(g)	ukupnu poštenu tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje, raščlanjene prema vrsti prijenosa, ako je poznata izvještajnom pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom, u pogledu prijenosâ korisniku o kojem se izvješćuje koji nisu obuhvaćeni točkama (b) i (d);

(h)

ukupnu poštenu tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje, raščlanjene prema vrsti prijenosa, ako je poznata izvještajnom pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom, u pogledu prijenosâ korisnika o kojem se izvješćuje koji nisu obuhvaćeni točkama (c), (e) i (f); i

(i)

ukupnu poštenu tržišnu vrijednost i ukupan broj jedinica prijenosa koje je proveo izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom na adrese distribuiranog zapisa iz Uredbe (EU) 2023/1114 za koje nije poznato da su povezane s pružateljem usluga povezanih s virtualnom imovinom ili financijskom institucijom.

Za potrebe stavka B podstavka 3. točaka (b) i (c) plaćeni ili primljeni iznos prijavljuje se u fiducijarnoj valuti u kojoj je plaćen ili primljen. Ako su iznosi plaćeni ili primljeni u više fiducijarnih valuta, iznosi se prijavljuju u jedinstvenoj valuti, u koju se preračunavaju u trenutku svake transakcije o kojoj se izvješćuje na način koji izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dosljedno primjenjuje.

Za potrebe stavka B podstavka 3. točaka od (d) do (i), poštena tržišna vrijednost utvrđuje se i iskazuje u jedinstvenoj valuti, a vrednuje se u trenutku svake transakcije o kojoj se izvješćuje na način koji izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dosljedno primjenjuje.

U prijavljenim informacijama navodi se fiducijarna valuta u kojoj se prijavljuje svaki iznos.

C.	Neovisno o stavku B podstavku 1., mjesto rođenja nije potrebno prijaviti ako izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom inače nije dužan pribaviti i prijaviti taj podatak prema domaćem pravu.

D.	Informacije navedene u stavku B prijavljuju se jedanput godišnje u kalendarskoj godini koja slijedi nakon godine na koju se informacije odnose. Prve informacije prijavljuju se za relevantnu kalendarsku godinu ili drugo odgovarajuće izvještajno razdoblje od 1. siječnja 2026.

Neovisno o ovom odjeljku stavcima A i D, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 2. točaka (a), (b), (c) ili (d) nije dužan dostaviti informacije iz stavka B ovog odjeljka u pogledu korisnika o kojem se izvješćuje ili osobe koja ima kontrolu za koje izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dovršava prijavljivanje takvih informacija u jurisdikciji izvan Unije koja je obuhvaćena važećim sporazumom između kvalificiranih nadležnih tijela s državom članicom rezidentnosti tog korisnika o kojem se izvješćuje ili te osobe koja ima kontrolu.

ODJELJAK III.

POSTUPCI DUBINSKE ANALIZE

S korisnikom kriptoimovine postupa se kao s korisnikom o kojem se izvješćuje počevši od datuma kada je identificiran kao takav u skladu s postupcima dubinske analize opisanima u ovom odjeljku.

Postupci dubinske analize za pojedinačne korisnike kriptoimovine

Sljedeći postupci primjenjuju se u svrhu utvrđivanja je li pojedinačni korisnik kriptoimovine korisnik o kojem se izvješćuje.

Pri utvrđivanju odnosa s pojedinačnim korisnikom kriptoimovine ili u pogledu postojećih pojedinačnih korisnika kriptoimovine do 1. siječnja 2027. izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom pribavlja izjavu o rezidentnosti koja tom pružatelju omogućuje da utvrdi rezidentnost ili rezidentnosti pojedinačnog korisnika kriptoimovine u porezne svrhe te da potvrdi opravdanost te izjave o rezidentnosti na temelju informacija koje je taj pružatelj pribavio, uključujući svu dokumentaciju prikupljenu na temelju postupaka dubinske analize klijenta.

Ako se u bilo kojem trenutku promijene okolnosti s obzirom na pojedinačnog korisnika kriptoimovine zbog kojih izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom zna ili ima razloga pretpostaviti da je izvorna izjava o rezidentnosti netočna ili nepouzdana, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ne može se osloniti na izvornu izjavu o rezidentnosti te pribavlja valjanu izjavu o rezidentnosti ili razumno objašnjenje i, prema potrebi, dokumentaciju kojom se potkrepljuje valjanost izvorne izjave o rezidentnosti.

Postupci dubinske analize za subjekte korisnike kriptoimovine

Sljedeći postupci primjenjuju se u svrhu utvrđivanja je li subjekt korisnik kriptoimovine korisnik o kojem se izvješćuje ili subjekt, osim isključene osobe ili aktivnog subjekta, s jednom ili više osoba koje imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje.

Utvrđivanje je li subjekt korisnik kriptoimovine osoba o kojoj se izvješćuje.

(a)

Pri utvrđivanju odnosa sa subjektom korisnikom kriptoimovine ili u pogledu postojećih subjekata korisnika kriptoimovine do 1. siječnja 2027. izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom pribavlja izjavu o rezidentnosti koja tom pružatelju omogućuje da utvrdi rezidentnost ili rezidentnosti subjekta korisnika kriptoimovine u porezne svrhe te da potvrdi opravdanost te izjave o rezidentnosti na temelju informacija koje je taj pružatelj pribavio, uključujući svu dokumentaciju prikupljenu u skladu s postupcima dubinske analize klijenta. Ako subjekt korisnik kriptoimovine potvrdi da nema rezidentnost u porezne svrhe, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom može se osloniti na mjesto stvarne uprave ili adresu sjedišta kako bi utvrdio rezidentnost subjekta korisnika kriptoimovine.

(b)

Ako izjava o rezidentnosti upućuje na to da je subjekt korisnik kriptoimovine rezident države članice, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom postupa sa subjektom korisnikom kriptoimovine kao s korisnikom o kojem se izvješćuje, osim ako na temelju izjave o rezidentnosti ili informacija koje posjeduje ili koje su javno dostupne utemeljeno utvrdi da je subjekt korisnik kriptoimovine isključena osoba.

Utvrđivanje ima li subjekt jednu ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje. Kad je riječ o subjektu korisniku kriptoimovine koji nije isključena osoba, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom utvrđuje ima li subjekt jednu ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, osim ako utvrdi da je subjekt korisnik kriptoimovine aktivni subjekt, na temelju izjave o rezidentnosti subjekta korisnika kriptoimovine.

(a)

Utvrđivanje osoba koje imaju kontrolu nad subjektom korisnikom kriptoimovine. U svrhu utvrđivanja osoba koje imaju kontrolu nad subjektom korisnikom kriptoimovine, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom može se osloniti na informacije koje se prikupljaju i čuvaju u skladu s postupcima dubinske analize klijenta, pod uvjetom da su takvi postupci u skladu s Direktivom (EU) 2015/849. Ako izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom nije zakonski obvezan primjenjivati postupke dubinske analize klijenta koji su u skladu s Direktivom (EU) 2015/849, primjenjuje u suštini slične postupke za potrebe utvrđivanja osoba koje imaju kontrolu.

(b)

Utvrđivanje je li osoba koja ima kontrolu nad subjektom korisnikom kriptoimovine osoba o kojoj se izvješćuje. U svrhu utvrđivanja je li osoba koja ima kontrolu osoba o kojoj se izvješćuje, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom oslanja se na izjavu o rezidentnosti subjekta korisnika kriptoimovine ili takve osobe koja ima kontrolu, na temelju koje taj pružatelj može utvrditi rezidentnost ili rezidentnosti osobe koja ima kontrolu u porezne svrhe te potvrditi opravdanost takve izjave o rezidentnosti na temelju informacija koje je taj pružatelj pribavio, uključujući svu dokumentaciju prikupljenu u skladu s postupcima dubinske analize klijenta.

Ako u bilo kojem trenutku dođe do promjene okolnosti u pogledu subjekta korisnika kriptoimovine ili osoba koje nad njim imaju kontrolu, zbog čega izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom zna ili ima razloga pretpostaviti da je izvorna izjava o rezidentnosti netočna ili nepouzdana, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ne može se osloniti na izvornu izjavu o rezidentnosti te pribavlja valjanu izjavu o rezidentnosti ili razumno objašnjenje i, prema potrebi, dokumentaciju kojom se potkrepljuje valjanost izvorne izjave o rezidentnosti.

Zahtjevi za valjanost izjave o rezidentnosti

Izjava o rezidentnosti pojedinačnog korisnika kriptoimovine ili osobe koja ima kontrolu valjana je samo ako ju je pojedinačni korisnik kriptoimovine ili osoba koja ima kontrolu potpisala ili ako je na drugi način potvrdila njezinu valjanost, ako je datirana najkasnije na datum primitka i ako sadržava sljedeće informacije o pojedinačnom korisniku kriptoimovine ili osobi koja ima kontrolu:

(a)	ime i prezime;

(b)	adresu prebivališta;

(c)	državu članicu ili države članice rezidentnosti u porezne svrhe;

(d)	za svaku osobu o kojoj se izvješćuje, PIB za svaku državu članicu;

(e)	datum rođenja.

Izjava o rezidentnosti subjekta korisnika kriptoimovine valjana je samo ako ju je subjekt korisnik kriptoimovine potpisao ili ako je na drugi način potvrdio njezinu valjanost, ako je datirana najkasnije na datum primitka i ako sadržava sljedeće informacije o subjektu korisniku kriptoimovine:

(a)	pravni naziv;

(b)

adresu;

(c)	državu članicu ili države članice rezidentnosti u porezne svrhe;

(d)	za svaku osobu o kojoj se izvješćuje, PIB za svaku državu članicu;

(e)

u slučaju subjekta korisnika kriptoimovine koji nije aktivni subjekt ili isključena osoba, informacije opisane u stavku C podstavku 1. o svakoj osobi koja ima kontrolu nad subjektom korisnikom kriptoimovine, osim ako je ta osoba dostavila izjavu o rezidentnosti na temelju stavka C podstavka 1., te ulogu ili uloge na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje osoba koja ima kontrolu nad subjektom, ako već nisu utvrđene na temelju postupaka dubinske analize klijenta;

(f)	ako je primjenjivo, informacije o kriterijima koje ispunjava kako bi ga se smatralo aktivnim subjektom ili isključenom osobom.

Opći zahtjevi za dubinsku analizu

Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji je ujedno i financijska institucija za potrebe ove Direktive može se osloniti na postupke dubinske analize provedene u skladu s odjeljcima IV. i VI. Priloga I. za potrebe postupaka dubinske analize u skladu s ovim odjeljkom. Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom može se osloniti i na izjavu o rezidentnosti koja je već pribavljena u druge svrhe oporezivanja, pod uvjetom da takva izjava o rezidentnosti ispunjava zahtjeve iz stavka C. ovog odjeljka.

2.	Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom može se osloniti na treću stranu kako bi ispunio obveze dubinske analize utvrđene u ovom odjeljku, ali za takve obveze i dalje je odgovoran izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom.

ODJELJAK IV.

DEFINIRANI POJMOVI

Sljedeći pojmovi imaju značenja utvrđena u nastavku:

Kriptoimovina o kojoj se izvješćuje

1.	Pojam ‚kriptoimovina’ znači kriptoimovina kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 5. Uredbe (EU) 2023/1114.

2.	Pojam ‚digitalna valuta središnje banke’ znači svaka digitalna fiducijarna valuta koju izdaje središnja banka ili drugo monetarno tijelo.

Pojam ‚središnja banka’ znači institucija koja je po zakonu ili slijedom odobrenja najviše državne vlasti glavno tijelo, osim vlade same jurisdikcije, za izdavanje sredstava namijenjenih optjecaju u svojstvu valute. Takva institucija može uključivati tijelo odvojeno od tijela vlasti jurisdikcije, bez obzira na to je li u potpunom ili djelomičnom vlasništvu jurisdikcije.

Za potrebe ovog Priloga ‚elektronički novac’ ili ‚e-novac’ znači svaka kriptoimovina:

(a)	koji je digitalni prikaz jedne fiducijarne valute;

(b)	koji je izdan po primitku sredstava u svrhu izvršenja platnih transakcija;

(c)	koji je u obliku potraživanja od izdavatelja izraženog u istoj fiducijarnoj valuti;

(d)	koji fizička ili pravna osoba koja nije izdavatelj prihvaća pri plaćanju; i

(e)	koji se, na temelju regulatornih zahtjeva kojima podliježe izdavatelj, na zahtjev imatelja proizvoda može isplatiti u bilo kojem trenutku i po nominalnoj vrijednosti za istu fiducijarnu valutu.

Pojam ‚elektronički novac’ ili ‚e-novac’ ne uključuje proizvod stvoren isključivo radi lakšeg prijenosa sredstava od klijenta do druge osobe u skladu s klijentovim uputama. Proizvod nije stvoren isključivo radi lakšeg prijenosa sredstava ako se, u redovnom poslovanju subjekta prenositelja, sredstva povezana s takvim proizvodom drže dulje od 60 dana nakon primitka uputa za olakšavanje prijenosa ili ako se, u slučaju izostanka uputa, ta sredstva zadržavaju dulje od 60 dana nakon primitka sredstava.

Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom

1.	Pojam ‚pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom’ znači pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom kako je definiran članku 3. stavku 1. točki 15. Uredbe (EU) 2023/1114.

2.	Pojam ‚subjekt povezan s kriptoimovinom’ znači subjekt koji pruža usluge povezane s kriptoimovinom, a koji nije pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom.

Pojam ‚izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom’ znači svaki pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom te svaki subjekt povezan s kriptoimovinom koji pruža jednu ili više usluga povezanih s kriptoimovinom kojima se provode transakcije razmjene za korisnika o kojem se izvješćuje ili u njegovo ime.

4.	Pojam ‚usluge povezane s kriptoimovinom’ znači usluge povezane s kriptoimovinom kako su definirane u članku 3. stavku 1. točki 16. Uredbe (EU) 2023/1114, uključujući usluge tzv. zaključavanja i posudbe.

Transakcija o kojoj se izvješćuje

Pojam ‚transakcija o kojoj se izvješćuje’ znači:

(a)	svaka transakcija razmjene; i

(b)	prijenos kriptoimovine o kojoj se izvješćuje.

Pojam ‚transakcija razmjene’ znači svaka:

(a)	razmjena između kriptoimovine o kojoj se izvješćuje i fiducijarnih valuta; i

(b)	razmjena između jednog oblika kriptoimovine o kojoj se izvješćuje ili više njih.

3.	Pojam ‚maloprodajna platna transakcija o kojoj se izvješćuje’ znači prijenos kriptoimovine o kojoj se izvješćuje kao naknada za robu ili usluge čija vrijednost premašuje 50 000 USD (ili istovjetan iznos u drugoj valuti).

Pojam ‚prijenos’ znači transakcija kojom se kriptoimovina o kojoj se izvješćuje prenosi s ili na adresu ili račun za kriptoimovinu korisnika kriptoimovine, s izuzetkom adrese ili računa koje izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom vodi u ime tog korisnika kriptoimovine u slučaju kad taj izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom na temelju činjenica s kojima je upoznat u trenutku transakcije ne može utvrditi da je riječ o transakciji razmjene.

Pojam ‚fiducijarna valuta’ znači službena valuta jurisdikcije, koju jurisdikcija ili imenovana središnja banka ili imenovano monetarno tijelo određene jurisdikcije izdaje u obliku fizičkih novčanica ili kovanica ili novca u različitim digitalnim oblicima, uključujući bankovne rezerve i digitalne valute središnje banke. Taj pojam uključuje i novac komercijalnih banaka te proizvode elektroničkog novca (elektronički novac).

Korisnik o kojem se izvješćuje

1.	Pojam ‚korisnik o kojem se izvješćuje’ znači korisnik kriptoimovine koji je osoba o kojoj se izvješćuje, a koja je rezident države članice.

Pojam ‚korisnik kriptoimovine’ znači pojedinac ili subjekt koji je klijent izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom za potrebe izvršavanja transakcija o kojima se izvješćuje. Pojedinac ili subjekt koji nije financijska institucija ili izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom, koji kao korisnik kriptoimovine djeluje u korist ili za račun drugog pojedinca ili subjekta u svojstvu zastupnika, skrbnika, ovlaštenika, potpisnika, investicijskog savjetnika ili posrednika ne smatra se korisnikom kriptoimovine, nego se njime smatra taj drugi pojedinac ili subjekt. Ako izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom pruža uslugu kojom u ime ili za račun trgovca provodi maloprodajne platne transakcije o kojima se izvješćuje, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom smatra i klijenta koji je druga ugovorna strana u odnosu na trgovca korisnikom kriptoimovine u tom kontekstu maloprodajne platne transakcije o kojoj se izvješćuje, pod uvjetom da je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dužan, u skladu s nacionalnim pravilima o sprečavanju pranja novca, provjeriti identitet klijenta na temelju maloprodajne platne transakcije o kojoj se izvješćuje.

3.	Pojam ‚pojedinačni korisnik kriptoimovine’ znači korisnik kriptoimovine koji je pojedinac.

4.	Pojam ‚postojeći pojedinačni korisnik kriptoimovine’ znači pojedinačni korisnik kriptoimovine koji na dan 31. prosinca 2025. ima uspostavljen odnos s izvještajnim pružateljem usluga povezanih s kriptoimovinom.

5.	Pojam ‚subjekt korisnik kriptoimovine’ znači korisnik kriptoimovine koji je pravna osoba.

6.	Pojam ‚postojeći subjekt korisnik kriptoimovine’ znači subjekt korisnik kriptoimovine koji na dan 31. prosinca 2025. ima uspostavljen odnos s izvještajnim pružateljem usluga povezanih s kriptoimovinom.

7.	Pojam ‚osoba o kojoj se izvješćuje’ znači osoba koja je rezident države članice, a nije isključena osoba.

Pojam ‚osoba koja je rezident države članice’ znači subjekt ili pojedinac koji je rezident u bilo kojoj državi članici prema poreznim zakonima te države članice ili ostavština preminule osobe koja je bila rezident bilo koje države članice. U tu se svrhu subjekt kao što je partnerstvo, partnerstvo s ograničenom odgovornošću ili sličan pravni aranžman bez rezidentnosti u porezne svrhe smatra rezidentom jurisdikcije u kojoj je njegovo mjesto stvarne uprave.

Pojam ‚osobe koje imaju kontrolu’ znači fizičke osobe koje imaju kontrolu nad subjektom. U slučaju trusta taj pojam odnosi se na vlasnika ili vlasnike imovine, skrbnika ili skrbnike i zaštitnika ili zaštitnike trusta (ako ih ima), korisnika ili korisnike ili vrstu ili vrste korisnika te na svaku drugu fizičku osobu ili fizičke osobe koje imaju stvarnu kontrolu nad trustom, a u slučaju pravnog aranžmana koji nije trust, taj pojam znači osobe na istovjetnim ili sličnim položajima. Pojam ‚osobe koje imaju kontrolu’ tumači se u skladu s pojmom ‚stvarni vlasnik’ kako je definiran u članku 3. stavku 1. točki 6. Direktive (EU) 2015/849, u mjeri u kojoj se to odnosi na izvještajne pružatelje usluga povezane s kriptoimovinom.

10.

Pojam ‚aktivni subjekt’ znači subjekt koji ispunjava neki od kriterija u nastavku:

(a)

manje od 50 % bruto dobiti subjekta za prethodnu kalendarsku godinu ili drugo odgovarajuće izvještajno razdoblje jest pasivni prihod, a manje od 50 % imovine subjekta za prethodnu kalendarsku godinu ili drugo odgovarajuće izvještajno razdoblje jest imovina koja stvara pasivnu dobit ili se drži u tu svrhu;

(b)

gotovo sve aktivnosti subjekta sastoje se od držanja (u cijelosti ili djelomično) dionica u optjecaju jednog ili više društava kćeri koje se bave trgovinom ili poslovima koji nisu poslovi financijske institucije ili osiguravanja financiranja i obavljanja usluga tim društvima kćerima, pri čemu subjekt ne ispunjava uvjete za ovaj status ako funkcionira (ili se predstavlja) kao investicijski fond, kao što je fond privatnog vlasničkog kapitala, fond rizičnog kapitala, fond za otkup poduzeća financijskom polugom ili bilo koje društvo za ulaganja čiji je cilj stjecanje ili financiranje trgovačkih društava, a zatim držanje vlasničkih udjela u tim trgovačkim društvima kao kapitalne imovine za investicijske potrebe;

(c)

subjekt još ne obavlja poslovnu djelatnost niti je ikada prije obavljao neku poslovnu djelatnost, ali ulaže kapital u imovinu s namjerom obavljanja poslovne djelatnosti različite od poslovne djelatnosti financijske institucije, pod uvjetom da subjekt ne ispuni uvjete za taj izuzetak nakon datuma koji slijedi nakon 24 mjeseca od datuma prvotnog organiziranja subjekta;

(d)	subjekt nije u zadnjih pet godina bio financijska institucija i u procesu je likvidacije svoje imovine ili reorganizacije s namjerom da nastavi ili ponovno započne poslovanje u nekoj drugoj poslovnoj djelatnosti različitoj od poslovne djelatnosti financijske institucije;

(e)

subjekt se primarno bavi transakcijama financiranja i osiguranja od rizika s povezanim subjektima ili za povezane subjekte koji nisu financijske institucije, ali ne pruža usluge financiranja ili osiguranja od rizika subjektima koji nisu povezani subjekti, pod uvjetom da se skupina takvih povezanih subjekata primarno bavi poslovnom djelatnošću različitom od poslovne djelatnosti financijske institucije; ili

(f)

subjekt ispunjava sve sljedeće uvjete:

osnovan je i djeluje u jurisdikciji u kojoj je rezident isključivo u vjerske, dobrotvorne, znanstvene, umjetničke, kulturne, sportske ili obrazovne svrhe; ili je osnovan i djeluje u jurisdikciji u kojoj je rezident i profesionalna je organizacija, poslovna zajednica, gospodarska komora, organizacija rada, organizacija u poljoprivredi ili hortikulturi, građanska udruga ili organizacija koja djeluje isključivo u cilju promicanja socijalne skrbi;

ii.	oslobođen je od plaćanja poreza na dobit u jurisdikciji u kojoj je rezident;

iii.	nema dioničara ni članova koji imaju vlasničke ili korisničke udjele u njegovoj dobiti ili imovini;

iv.

na temelju važećih zakona jurisdikcije u kojoj je subjekt rezident ili na temelju osnivačkih akata tog subjekta nije dopuštena raspodjela njegove dobiti ili imovine privatnim osobama ili subjektima koji se ne bave dobrotvornim radom, niti upotreba te dobiti ili imovine u njihovu korist, osim za dobrotvorne aktivnosti subjekta ili u vidu isplate razumne naknade za obavljene usluge ili isplate po poštenoj tržišnoj vrijednosti za nekretnine koje je subjekt nabavio; i

nakon likvidacije ili prestanka subjekta, na temelju važećih zakona jurisdikcije u kojoj je subjekt rezident ili njegovih osnivačkih akata, sva njegova imovina prenosi se na tijelo javne vlasti ili drugu neprofitnu organizaciju, ili vlasništvo prelazi na tijela vlasti jurisdikcije u kojoj je subjekt rezident ili na neku njezinu političku organizacijsku jedinicu.

Isključena osoba

Pojam ‚isključena osoba’ znači

(a)	subjekt čijim se dionicama redovito trguje na jednom ili više organiziranih tržišta vrijednosnih papira;

(b)	svaki subjekt koji je povezani subjekt subjekta opisanog u točki (a);

(c)	tijelo javne vlasti;

(d)	međunarodna organizacija;

(e)	središnja banka; ili

(f)	financijska institucija koja nije investicijski subjekt opisan u stavku E podstavku 5. točki (b).

2.	Pojam ‚financijska institucija’ znači skrbnička institucija, depozitna institucija, investicijski subjekt ili određeno društvo za osiguranje.

Pojam ‚skrbnička institucija’ znači subjekt čiji se znatan dio poslovanja odnosi na držanje financijske imovine za tuđi račun. Subjekt drži financijsku imovinu za tuđi račun kao znatan dio svojeg poslovanja ako je bruto dobit subjekta koja proizlazi iz držanja financijske imovine i povezanih financijskih usluga jednaka ili viša od 20 % bruto dobiti subjekta tijekom kraćeg od sljedećih razdoblja: i. trogodišnjeg razdoblja koje završava 31. prosinca (ili posljednjeg dana nekalendarske godine računovodstvenog razdoblja) koje prethodi godini u kojoj se provodi određivanje; ili ii. razdoblja tijekom kojeg subjekt postoji.

Pojam ‚depozitna institucija’ znači svaki subjekt koji:

(a)	prima depozite u okviru uobičajenog bankarskog ili sličnog poslovanja; ili

(b)	drži elektronički novac ili digitalne valute središnje banke za račun klijenata.

Pojam ‚investicijski subjekt’ znači svaki subjekt:

(a)

čije se poslovanje prvenstveno odnosi na jednu ili više sljedećih aktivnosti ili operacija za klijenta ili u njegovo ime:

i.	trgovanje instrumentima tržišta novca (čekovima, mjenicama, certifikatima o depozitu, izvedenicama itd.); mjenjačke poslove; devizne, kamatne i indeksirane instrumente; prenosive vrijednosne papire; ili trgovanje robnim ročnicama;

ii.	upravljanje pojedinačnim i zajedničkim portfeljem; ili

iii.	ulaganje, praćenje ili upravljanje na neki drugi način financijskom imovinom, novčanim sredstvima ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje za tuđi račun; ili

(b)

Za subjekta se smatra da je njegovim poslovanjem prvenstveno obuhvaćena najmanje jedna aktivnost opisana u stavku E podstavku 5. točki (a) ili da njegova bruto dobit prvenstveno proizlazi iz ulaganja ili ponovnog ulaganja u financijsku imovinu ili kriptoimovinu o kojoj se izvješćuje ili trgovanja financijskom imovinom ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje za potrebe stavka E. podstavka 5. točke (b) ako bruto dobit subjekta koja proizlazi iz relevantnih aktivnosti iznosi ili prelazi 50 % bruto dobiti subjekta tijekom kraćeg od sljedećih razdoblja: i. trogodišnjeg razdoblja koje završava 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj je provedeno određivanje; ili ii. razdoblja tijekom kojeg subjekt postoji.

Za potrebe stavka E podstavka 5. točke (a) podtočke iii. pojam ‚ulaganje, praćenje ili upravljanje na neki drugi način financijskom imovinom, novčanim sredstvima ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje za tuđi račun’ ne uključuje pružanje usluga provedbe transakcija razmjene za klijente ili u njihovo ime. Pojam ‚investicijski subjekt’ ne uključuje subjekt koji je aktivni subjekt jer taj subjekt ispunjava neki od kriterija iz stavka D podstavka 10. točaka od (b) do (e).

Ovaj stavak tumači se u skladu sa sličnim tekstom iz definicije pojma ‚financijska institucija’ u članku 3. točki 2. Direktive (EU) 2015/849.

6.	Pojam ‚određeno društvo za osiguranje’ znači svaki subjekt koji je društvo za osiguranje (ili holdinško društvo društva za osiguranje) koje sklapa ugovor o osiguranju ili ugovor o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police ili je dužno izvršiti plaćanja u vezi s navedenim ugovorima.

Pojam ‚tijelo javne vlasti’ znači vlada jurisdikcije, svaka politička organizacijska jedinica jurisdikcije (koja, radi izbjegavanja svake sumnje, uključuje državu, pokrajinu, okrug ili općinu) ili svaka agencija ili tijelo u punom vlasništvu jurisdikcije ili u vlasništvu jednoga ili više od prethodno navedenih. Ta kategorija obuhvaća sastavne dijelove, kontrolirane subjekte i političke organizacijske jedinice jurisdikcije.

(a)

Pojam ‚sastavni dio’ jurisdikcije znači svaka osoba, organizacija, agencija, ured, fond, tijelo ili drugo tijelo, bez obzira na to kako je označeno, koje je upravno tijelo jurisdikcije. Neto prihodi upravnog tijela uplaćuju se na njegov vlastiti račun ili na druge račune jurisdikcije, pri čemu ni jedan dio ne smije biti u korist neke privatne osobe. Sastavni dio ne obuhvaća pojedinca koji je vladar, dužnosnik ili rukovoditelj, kada nastupa privatno ili u osobno ime.

(b)

Pojam ‚kontrolirani subjekt’ znači subjekt koji je oblikom odvojen od jurisdikcije ili na drugi način čini zaseban pravni subjekt, uz sljedeće uvjete:

i.	subjekt je u cijelosti u vlasništvu ili pod kontrolom jednog ili više tijela javne vlasti, neposredno ili posredno preko jednog ili više kontroliranih subjekata;

ii.	neto prihodi subjekta uplaćuju se na njegov račun ili na račune najmanje jednog tijela javne vlasti, pri čemu ni jedan dio prihoda ne smije biti u korist neke privatne osobe; i

iii.	imovina subjekta nakon njegova prestanka prelazi na najmanje jedno tijelo javne vlasti.

(c)

Prihodi ne idu u korist privatnih osoba ako su takve osobe naznačene kao korisnici javnog programa, a programske aktivnosti provode se radi zajedničke općedruštvene dobrobiti ili se odnose na provođenje neke faze javnog upravljanja. Međutim, neovisno o prethodno navedenom, smatra se da prihodi idu u korist privatnih osoba ako su prihodi ostvareni od upotrebe tijela javne vlasti za obavljanje neke komercijalne djelatnosti, kao što je komercijalno bankarsko poslovanje, u okviru koje se pružaju financijske usluge privatnim osobama.

Pojam ‚međunarodna organizacija’ znači svaka međunarodna organizacija ili agencija ili tijelo u njezinu potpunom vlasništvu. Tom kategorijom obuhvaćena je svaka međuvladina organizacija (uključujući nadnacionalnu organizaciju):

(a)	koja je prvenstveno sastavljena od vlada;

(b)	koja na snazi ima sporazum o sjedištu ili sporazum koji je u suštini sličan sporazumu o sjedištu s jurisdikcijom; i

(c)	čiji prihod ne ide u korist privatnih osoba.

10.

Pojam ‚vlasnički udio’ znači, u slučaju partnerstva koje je financijska institucija, udio u kapitalu ili udio u dobiti ostvarenoj partnerstvom. U slučaju trusta koji je financijska institucija, vlasnički udjel smatra se udjelom koji drži osoba koju se smatra vlasnikom imovine ili korisnikom trusta u cijelosti ili njegova dijela ili svaka druga fizička osoba koja ima stvarnu kontrolu nad trustom. Osoba o kojoj se izvješćuje smatrat će se korisnikom trusta ako takva osoba o kojoj se izvješćuje ima pravo izravno ili neizravno (primjerice posredstvom ovlaštene osobe) primati obveznu raspodjelu imovine ili može primiti, izravno ili neizravno, diskrecijsku raspodjelu imovine iz trusta.

11.	Pojam ‚ugovor o osiguranju’ znači ugovor (koji nije ugovor o rentnom osiguranju) na temelju kojeg je izdavatelj suglasan isplatiti neki iznos u slučaju određenog neočekivanog događaja kao što su smrt, bolest, nezgoda, odgovornost ili rizik za nekretnine.

12.

Pojam ‚ugovor o rentnom osiguranju’ znači ugovor na temelju kojeg je izdavatelj suglasan vršiti isplate tijekom određenog razdoblja koje je u cijelosti ili djelomično određeno očekivanim životnim vijekom jedne ili više osoba. Pojam se odnosi i na ugovor koji se u skladu sa zakonom, propisima ili praksom države članice ili druge jurisdikcije u kojoj je ugovor sklopljen, smatra ugovorom o rentnom osiguranju i na temelju kojeg je izdavatelj suglasan izvršavati isplate tijekom višegodišnjeg razdoblja.

13.	Pojam ‚ugovor o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police’ znači ugovor o osiguranju (koji nije ugovor o reosiguranju u slučaju štete između dvaju društava za osiguranje) koji ima novčanu vrijednost.

14.

Pojam ‚novčana vrijednost’ znači viši od sljedeća dva iznosa: i. iznosa za isplatu na koji ugovaratelj osiguranja ima pravo po otkupu police ili po isteku ugovora (utvrđeno bez umanjenja za naknadu za otkup police ili zajam po polici); i ii. iznosa koji ugovaratelj osiguranja može tražiti u zajam po ugovoru ili s obzirom na ugovor. Neovisno o prethodno navedenom, pojam ‚novčana vrijednost’ ne uključuje iznos plativ na temelju ugovora o osiguranju:

(a)	isključivo iz razloga smrti pojedinca osiguranog u okviru ugovora o životnom osiguranju;

(b)	naknade za tjelesnu ozljedu ili bolest ili druge naknade za obeštećenje zbog ekonomskog gubitka nastalog nastupom osiguranog događaja;

(c)

kao povrat ranije uplaćene premije (umanjene za troškove osiguranja neovisno o tome jesu li propisani ili ne) po ugovoru o osiguranju (koji nije ugovor na temelju ugovora o životnom osiguranju povezanog s investicijom ili na temelju ugovora o rentnom osiguranju) zbog otkazivanja ili prestanka ugovora, smanjenja izloženosti riziku u razdoblju stvarnog trajanja ugovora ili slijedom promjene premije zbog ispravka knjiženja ili druge slične pogreške s obzirom na premiju ugovora;

(d)	kao dividende ugovaratelju osiguranja (koja nije dividenda po prestanku ugovora) uz uvjet da se dividenda odnosi na ugovor o osiguranju na temelju kojeg se isplaćuju samo naknade opisane u točki (b); ili

(e)	kao povrat avansne premije ili depozitne premije za ugovor o osiguranju za koji je premija plativa najmanje jednom godišnje ako iznos avansne premije ili depozitne premije ne prelazi sljedeću godišnju premiju koja je plativa po ugovoru.

Razno

1.	Pojam ‚postupci dubinske analize klijenta’ znači postupci dubinske analize klijenta izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom na temelju Direktive (EU) 2015/849 ili slični zahtjevi kojima podliježe taj izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom.

2.	Pojam ‚subjekt’ znači pravna osoba ili pravni aranžman, kao što je trgovačko društvo, partnerstvo, trust ili zaklada.

3.	Subjekt je ‚povezani subjekt’ drugog subjekta ako bilo koji od njih kontrolira drugog ili ako su dva subjekta pod zajedničkom kontrolom. U tu svrhu kontrola uključuje izravno ili neizravno vlasništvo više od 50 % glasačkih prava i vrijednosti u subjektu.

Pojam ‚podružnica’ znači jedinica, poduzeće ili poslovnica izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom s kojom se postupa kao s podružnicom u skladu s regulatornim režimom jurisdikcije ili koja je na drugi način regulirana zakonima jurisdikcije kao odvojena od drugih poslovnica, jedinica ili podružnica izvještajnog pružatelja sluga povezanih s kriptoimovinom. Sve jedinice, poduzeća ili poslovnice izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koje se nalaze u istoj jurisdikciji smatraju se jednom podružnicom.

Pojam ‚važeći sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela’ znači sporazum između nadležnih tijela države članice i jurisdikcije izvan Unije kojim se zahtijeva automatska razmjena informacija koje odgovaraju onima iz odjeljka II. stavka B ovog Priloga kako je utvrđeno provedbenim aktom u skladu s člankom 8.ad stavkom 11.

6.	Pojam ‚kvalificirana jurisdikcija izvan Unije’ znači jurisdikcija izvan Unije koja s nadležnim tijelima svih država članica, koje su na popisu koji objavljuje jurisdikcija izvan Unije utvrđene kao jurisdikcije o kojima se izvješćuje, ima važeći sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela.

7.	‚PIB’ znači porezni identifikacijski broj (ili njegov funkcionalni ekvivalent ako nema poreznog identifikacijskog broja). PIB je svaki broj ili kôd koje nadležno tijelo upotrebljava za identificiranje poreznog obveznika.

8.	Pojam ‚usluga identifikacije’ znači elektronički postupak koji država članica ili Unija besplatno stavlja na raspolaganje izvještajnom pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom za potrebe utvrđivanja identiteta i porezne rezidentnosti korisnika kriptoimovine.

ODJELJAK V.

DJELOTVORNA PROVEDBA

Pravila za izvršenje zahtjeva u pogledu prikupljanja i provjere propisanih u odjeljku III.

1.	Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi izvještajni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom izvršili obvezu prikupljanja i provjere iz odjeljka III. u pogledu njihovih korisnika kriptoimovine.

Ako korisnik kriptoimovine ne dostavi informacije propisane odjeljkom III. nakon dva podsjetnika kojima je prethodio početni zahtjev izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, ali ne prije isteka roka od 60 dana, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom sprečava tog korisnika kriptoimovine u obavljanju transakcija o kojima se izvješćuje.

Pravila kojima se izvještajnih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom nalaže evidentiranje poduzetih radnji i informacija na koje se oslanjao pri ispunjavanju zahtjeva za izvješćivanjem i provedbi postupaka dubinske analize te odgovarajuće mjere za pribavljanje evidentiranih podataka

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi od izvještajnih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom zahtijevale da evidentiraju poduzete radnje i informacije na koje su se oslanjali pri ispunjavanju zahtjeva za izvješćivanjem i provedbi postupaka dubinske analize iz odjeljaka II. odnosno III. Takva evidencija ostaje dostupna tijekom dostatno dugog razdoblja i u svakom slučaju najmanje pet godina, a najviše 10 godina nakon isteka razdoblja unutar kojeg je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dužan prijaviti informacije ako se te informacije prijavljuju na temelju odjeljka II.

Države članice poduzimaju potrebne mjere, uključujući mogućnost upućivanja naloga za prijavljivanje informacija izvještajnim pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom, radi prijave svih potrebnih informacija nadležnom tijelu kako bi se moglo uskladiti s obvezom priopćavanja informacija u skladu s člankom 8.ad stavkom 3.

Administrativni postupci za provjeru usklađenosti izvještajnih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom sa zahtjevima za izvješćivanjem i postupcima dubinske analize

Države članice propisuju administrativne postupke kojima se provjerava usklađenost izvještajnih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom sa zahtjevima za izvješćivanjem i postupcima dubinske analize navedenima u odjeljcima II. odnosno III.

Administrativni postupci za daljnje djelovanje u vezi s izvještajnim pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom u slučaju prijavljivanja nepotpunih ili netočnih informacija

Države članice propisuju postupke za daljnje djelovanje u vezi s izvještajnim pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom u slučaju prijavljivanja nepotpunih ili netočnih informacija.

Administrativni postupak za izdavanje odobrenja za rad pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom

Nadležno tijelo države članice koja pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom izdaje odobrenje u skladu s Uredbom (EU) 2023/1114 redovito, a najkasnije do 31. prosinca relevantne kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja, nadležnom tijelu na temelju ove Direktive, ako se radi o različitom tijelu, priopćuje popis svih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom kojima je izdano odobrenje za rad.

Administrativni postupak za jedinstvenu registraciju subjekta povezanog s kriptoimovinom

Subjekt povezan s kriptoimovinom koji je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom kako je definiran u odjeljku IV. stavku B podstavku 3. registrira se, na temelju članka 8.ad stavka 7., pri nadležnom tijelu države članice utvrđenom u skladu s odjeljkom I. stavkom A podstavkom 2. točkama (a), (b), (c) ili (d) ili stavkom B, prije isteka razdoblja u kojem takav subjekt povezan s kriptoimovinom mora prijaviti informacije navedene u odjeljku II. stavku B. Ako taj subjekt povezan s kriptoimovinom ispunjava uvjete iz odjeljka I. stavka A podstavka 2. točaka (a), (b), (c) ili (d) odnosno stavka B u više država članica, registrira se, na temelju članka 8.ad stavka 7., pri nadležnom tijelu jedne od tih država članica prije isteka razdoblja u kojem subjekt povezan s kriptoimovinom mora prijaviti informacije navedene u odjeljku II. stavku B.

Neovisno o stavku F podstavku 1. prvom podstavku subjekt povezan s kriptoimovinom koji je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom kako je definiran u odjeljku IV. stavku B podstavku 3. ne registrira se pri nadležnom tijelu države članice u kojoj taj subjekt povezan s kriptoimovinom nije dužan ispuniti zahtjeve za izvješćivanjem i dubinskom analizom iz odjeljaka II. odnosno III. na temelju odjeljka I. stavaka C, D, E, F, G, ili H jer je taj subjekt povezan s kriptoimovinom ispunio te zahtjeve u bilo kojoj drugoj državi članici.

Nakon registracije subjekt povezan s kriptoimovinom državi članici jedinstvene registracije, utvrđenoj u skladu sa stavkom F podstavkom 1., priopćuje sljedeće informacije:

(a)

ime;

(b)	poštansku adresu;

(c)	elektroničke adrese, uključujući web-mjesta;

(d)	svaki PIB izdan subjektu povezanom s kriptoimovinom;

(e)	države članice u kojima su korisnici o kojima se izvješćuje rezidenti u smislu odjeljka III. stavaka A i B;

(f)	sve kvalificirane jurisdikcije izvan Unije, kako je navedeno u odjeljku I. točkama C, D, E, F ili H.

3.	Subjekt povezan s kriptoimovinom obavješćuje državu članicu jedinstvene registracije o svim promjenama informacija dostavljenih na temelju stavka F podstavka 2.

4.	Država članica jedinstvene registracije subjektu povezanom s kriptoimovinom dodjeljuje individualni identifikacijski broj o kojem elektroničkim putem obavješćuje nadležna tijela svih država članica.

Država članica jedinstvene registracije može izbrisati subjekt povezan s kriptoimovinom iz registra subjekata povezanih s kriptoimovinom u sljedećim slučajevima:

(a)	subjekt povezan s kriptoimovinom obavješćuje tu državu članicu da u Uniji više nema korisnike o kojima se izvješćuje;

(b)	ako nije dostavljena obavijest na temelju točke (a), to opravdava pretpostavku da je subjekt povezan s kriptoimovinom prestao obavljati svoju aktivnost;

(c)	subjekt povezan s kriptoimovinom više ne ispunjava uvjete utvrđene u odjeljku IV. stavku B podstavku 2.;

(d)	država članica opozvala je registraciju kod svojeg nadležnog tijela na temelju stavka F podstavka 7.

Svaka država članica odmah obavješćuje Komisiju o svakom subjektu povezanom s kriptoimovinom u smislu odjeljka IV. stavka B podstavka 2. koji ima korisnike o kojima se izvješćuje koji su rezidenti Unije iako se nije registrirao na temelju ovog stavka. Ako subjekt povezan s kriptoimovinom ne ispunjava obvezu registracije ili ako je njegova registracija opozvana u skladu sa stavkom F podstavkom 7. ovog odjeljka, države članice, ne dovodeći u pitanje članak 25.a, poduzimaju djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće mjere kako bi osigurale usklađenost unutar svoje jurisdikcije. Izbor takvih mjera ostaje diskrecijsko pravo država članica. Države članice ujedno nastoje koordinirati aktivnosti usmjerene osiguravanju usklađenosti, uključujući, kao krajnju mjeru, sprečavanje subjekta povezanog s kriptoimovinom da djeluje unutar Unije.

Ako subjekt povezan s kriptoimovinom ne ispuni obvezu prijavljivanja informacija u skladu s odjeljkom II. stavkom B ovog Priloga nakon dva podsjetnika koje je uputila država članica jedinstvene registracije, država članica jedinstvene registracije, ne dovodeći u pitanje članak 25.a, poduzima potrebne mjere za opoziv registracije subjekta povezanog s kriptoimovinom podnesene na temelju članka 8.ad stavka 7. Registracija se opoziva najkasnije nakon isteka 90 dana, ali ne prije isteka 30 dana nakon drugog podsjetnika.

”