UREDBA (EU) 2023/2131 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 4. listopada 2023.

o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke Vijeća 2005/671/PUP u pogledu digitalne razmjene podataka u predmetima povezanima s terorizmom

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 85.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)	Uredbom (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća (2) osnovan je Eurojust i utvrđene su njegove zadaće, nadležnosti i funkcije.

(2)

U Odluci Vijeća 2005/671/PUP (3) navodi se da je u borbi protiv terorizma neophodno da relevantne službe imaju potpune i najnovije informacije. Tom se odlukom od nadležnih tijela država članica zahtijeva da Eurojustu dostavljaju informacije o kaznenim progonima i osuđujućim presudama za kaznena djela terorizma, koji utječu ili bi mogli utjecati na dvije ili više država članica.

(3)	Zbog nedosljednosti u tumačenju Odluke 2005/671/PUP u nekim se slučajevima informacije ne razmjenjuju pravodobno, uopće se ne razmjenjuju, ili nisu razmijenjene sve relevantne informacije. Eurojust mora primiti dostatne informacije da bi utvrdio poveznice između prekograničnih istraga.

(4)

Jedna je od važnih zadaća Eurojusta na temelju Uredbe (EU) 2018/1727 da pomaže nadležnim tijelima država članica u osiguravanju najbolje moguće koordinacije istraga i kaznenog progona, što uključuje utvrđivanje poveznica između takvih istraga i kaznenog progona. Ta uredba omogućuje Eurojustu da zauzme proaktivniji pristup i da pruža bolje usluge državama članicama, na primjer tako da predlaže pokretanje istraga te utvrđuje potrebe za koordinacijom, predmete kojima se potencijalno krši načelo ne bis in idem i nedostatke u kaznenom progonu.

(5)

U rujnu 2019. Eurojust je uspostavio Europski pravosudni registar za borbu protiv terorizma na temelju Odluke 2005/671/PUP s konkretnim ciljem utvrđivanja mogućih poveznica između sudskih postupaka protiv osumnjičenika za kaznena djela terorizma i mogućih potreba za koordinacijom koje proizlaze iz takvih poveznica.

(6)	Europski pravosudni registar za borbu protiv terorizma uspostavljen je nakon donošenja Uredbe (EU) 2018/1727, pa taj Registar nije dobro integriran u tehničku infrastrukturu Eurojusta niti se na njega upućuje u Uredbi (EU) 2018/1727. Stoga je potrebno ispraviti tu situaciju.

(7)	Za djelotvornu borbu protiv terorizma od ključne je važnosti učinkovita razmjena informacija između nadležnih nacionalnih tijela i agencija Unije o istragama ili kaznenom progonu kaznenih djela terorizma. Neophodno je imati potpune i najnovije informacije.

(8)

Terorističke organizacije sve su više uključene u druge oblike teških kaznenih djela i često su dio organiziranih mreža. Takva uključenost odnosi se na teška kaznena djela kao što su trgovina ljudima, trgovina drogom, financijski kriminal i pranje novca. Nužno je unakrsno provjeriti sudske postupke protiv takvih teških kaznenih djela.

(9)

Kako bi Eurojust mogao utvrditi poveznice između prekograničnih sudskih postupaka protiv osumnjičenika za kaznena djela terorizma te poveznice između sudskih postupaka protiv osumnjičenika za kaznena djela terorizma i informacija koje Eurojust obrađuje u vezi s drugim teškim kaznenim djelima, neophodno je da od nadležnih nacionalnih tijela što prije, u skladu s relevantnim odredbama ove Uredbe, primi potrebne informacije koje će mu omogućiti da unakrsnim provjerama utvrdi te poveznice.

(10)

Kako bi dostavila podatke Eurojustu, nadležna nacionalna tijela moraju znati kakve točno informacije moraju prenijeti, u kojoj fazi nacionalnog kaznenog postupka i o kojim predmetima. Nadležna nacionalna tijela trebala bi Eurojustu prenositi informacije na strukturiran, organiziran, sustavan i poluautomatski način. Poluautomatski način onaj je način u kojem je prijenos informacija djelomično automatiziran, a djelomično pod ljudskom kontrolom. Očekuje se da će se tim načinom prijenosa znatno povećati kvaliteta i relevantnost informacija koje Eurojust prima.

(11)	Razmjenom, pohranom i unakrsnom provjerom podataka znatno će se povećati količina podataka koje obrađuje Eurojust. Te bi elemente trebalo uzeti u obzir pri utvrđivanju, unutar postojećih postupaka i okvira, financijskih, ljudskih i tehničkih resursa koji su potrebni Eurojustu.

(12)	Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća (4), kako je prenesena u nacionalno pravo, referentna je točka na temelju koje nadležna nacionalna tijela definiraju kaznena djela terorizma.

(13)

Ključno je razmijeniti pouzdane identifikacijske podatke kako bi Eurojust utvrdio poveznice između istraga povezanih s terorizmom i sudskih postupaka protiv osumnjičenika za kaznena djela terorizma. Također je ključno da Eurojust posjeduje i pohrani skup podataka kojim se osigurava da se pojedinci koji su predmet takvih istraga ili sudskih postupaka povezanih s terorizmom mogu pouzdano identificirati. Upotreba biometrijskih podataka stoga je važna uzmu li se u obzir nejasnoće kad je riječ o alfanumeričkim podacima, posebno u slučaju državljana trećih zemalja, činjenica da osumnjičenici ponekad upotrebljavaju lažne ili dvostruke identitete i činjenica da su biometrijski podaci često jedina poveznica s osumnjičenicima u fazi istrage. Stoga, ako na temelju nacionalnog prava o kaznenim postupcima ili postupovnim pravima u kaznenim postupcima nadležna nacionalna tijela pohranjuju i prikupljaju biometrijske podatke te im je dopušten njihov prijenos, ta bi tijela takve podatke, ako su dostupni, trebala moći razmjenjivati s Eurojustom. Zbog osjetljive prirode biometrijskih podataka i učinka koji obrada biometrijskih podataka ima na poštovanje privatnog i obiteljskog života te zaštitu osobnih podataka, kako su sadržani u člancima 7. i 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, takve bi podatke trebalo prenositi na način koji je strogo u skladu s načelima nužnosti, proporcionalnosti i ograničenja svrhe i samo u svrhu identifikacije pojedinaca koji su predmet kaznenih postupaka povezanih s kaznenim djelima terorizma.

(14)

Budući da su informacije o postojećim poveznicama s drugim sudskim postupcima najkorisnije u ranoj fazi istrage, nužno je da nadležna nacionalna tijela dostave informacije Eurojustu čim se predmet uputi pravosudnom tijelu u skladu s nacionalnim pravom. Trebalo bi smatrati da je predmet upućen pravosudnom tijelu ako je, na primjer, pravosudno tijelo obaviješteno o istrazi koja je u tijeku, odobrava ili nalaže istražnu mjeru ili odluči pokrenuti kazneni progon, ovisno o primjenjivom nacionalnom pravu. Ako je nadležno nacionalno tijelo već upoznato s poveznicama između kaznenog postupka u svojoj državi članici i kaznenog postupka u drugoj državi članici, o tome bi trebalo obavijestiti Eurojust.

(15)

Uzimajući u obzir činjenicu da prema pravnim tradicijama i u sustavima nekih država članica pravosudno tijelo ne nadzire istrage i da je uključeno tek u kasnijim fazama postupka, ova Uredba ne bi trebala sprečavati nadležna nacionalna tijela da svojim nacionalnim članovima pružaju informacije o istragama povezanima s terorizmom u ranijoj fazi u skladu sa svojim nacionalnim pravom.

(16)

Kako bi se osigurala točnost podataka u Europskom pravosudnom registru za borbu protiv terorizma, utvrdile poveznice ili što ranije tijekom istrage utvrdio identitet osumnjičenika i kako bi se osiguralo poštovanje rokova, nadležna nacionalna tijela trebala bi ažurirati pružene informacije. Ta ažuriranja trebala bi sadržavati nove informacije o osobi na koju se istraga odnosi, sudskim odlukama, kao što su odluke o istražnom zatvoru, pokretanje sudskog postupka, oslobađanja od krivnje i konačne odluke o nepokretanju kaznenog progona, te o zahtjevima za pravosudnu suradnju ili utvrđenim poveznicama s drugim nadležnostima.

(17)

Nadležna nacionalna tijela ne bi trebala biti obvezna razmjenjivati informacije o kaznenim djelima terorizma s Eurojustom u najranijoj fazi ako bi se time ugrozile istrage u tijeku ili sigurnost pojedinca ili ako bi to bilo u suprotnosti s bitnim interesima sigurnosti dotične države članice. Takva odstupanja od obveze razmjene informacija trebala bi se primjenjivati samo u iznimnim okolnostima i od slučaja do slučaja. Pri razmatranju odstupanja od te obveze nadležna nacionalna tijela trebala bi voditi računa o činjenici da Eurojust postupa s informacijama koje su dostavila takva tijela u skladu s pravom Unije o zaštiti podataka, te o povjerljivosti sudskih postupaka.

(18)

Za potrebe razmjene osjetljivih podataka između nadležnih nacionalnih tijela i Eurojusta te obrade takvih podataka trebalo bi upotrebljavati sigurne komunikacijske kanale, kao što su decentralizirani IT sustav ili sigurne telekomunikacijske veze iz Odluke Vijeća 2008/976/PUP (5), kako bi se takvi podaci zaštitili od neovlaštenog otkrivanja i kibernapada. Takva upotreba ne bi trebala dovoditi u pitanje budući tehnološki razvoj.

(19)

Kako bi se podaci razmjenjivali na siguran način te zaštitio integritet komunikacije i razmjene podataka, sustav vođenja predmeta trebao bi biti povezan sa sigurnim komunikacijskim kanalima i usklađen s visokim standardima kibersigurnosti. Takvi sigurni komunikacijski kanali mogu se upotrebljavati i za povezivanje sustava vođenja predmeta s drugim informacijskim sustavima Unije u mjeri u kojoj pravni akti o uspostavi tih sustava omogućuju Eurojustu pristup.

(20)

Decentralizirani IT sustav trebao bi omogućiti sigurnu razmjenu podataka između nadležnih nacionalnih tijela i Eurojusta, bez uključivanja bilo koje institucije, tijela, ureda ili agencije Unije u sadržaj takvih razmjena. Decentralizirani IT sustav trebao bi se sastojati od pozadinskih IT sustava država članica i Eurojusta koji su međusobno povezani interoperabilnim pristupnim točkama. Pristupne točke decentraliziranog IT sustava trebale bi se temeljiti na sustavu e-CODEX.

(21)

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove Uredbe u pogledu uspostave i upotrebe decentraliziranog IT sustava za predmete koji su obuhvaćeni ovom Uredbom, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(22)

Zbog prijenosa nestrukturiranih podataka potrebna je ručna intervencija, stvara se dodatno administrativno opterećenje i smanjuje se kvaliteta unakrsne provjere rezultata. Stoga bi nadležna nacionalna tijela trebala prenositi podatke na strukturiran način i uz poštovanje minimalnih zahtjeva za interoperabilnost kako su definirani u Europskom okviru za interoperabilnost iz Komunikacije Komisije pod nazivom „Europski okvir za interoperabilnost –strategija provedbe” od 23. ožujka 2017. Osim toga, prijenos podataka trebalo bi što više automatizirati kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za nadležna nacionalna tijela te kako bi se osiguralo da se potrebni podaci dostavljaju redovito i brzo.

(23)

Eurojustu je potreban moderniziran sustav vođenja predmeta radi sigurne obrade osjetljivih osobnih podataka. Novi sustav treba integrirati i u njemu omogućiti funkcionalnosti Europskog pravosudnog registra za borbu protiv terorizma te treba poboljšati sposobnost Eurojusta za utvrđivanje poveznica, uz, kao pravilo, potpuno iskorištavanje postojećih nacionalnih mehanizama i mehanizama Unije za usporedbu biometrijskih podataka.

(24)

Važno je zadržati kontrolu nacionalnih članova nad podacima i njihovu odgovornost za podatke koje primaju od nadležnih nacionalnih tijela. Operativni osobni podaci ne bi se trebali automatski razmjenjivati s drugom državom članicom. Operativni osobni podaci trebali bi se razmjenjivati samo ako nadležna nacionalna tijela odobre razmjenu podataka. Trebalo bi uvesti oznake za postupanje radi digitalizacije i ubrzavanja praćenja mogućih poveznica uz zadržavanje potpune kontrole nad podacima.

(25)

Današnji terorizam te teški i organizirani kriminal vrlo su dinamične i globalizirane pojave koje često pogađaju dvije ili više država članica. Iako je terorizam već imao snažnu transnacionalnu komponentu upotreba i dostupnost elektroničke komunikacije znači da se transnacionalna suradnja između počinitelja kaznenih djela terorizma znatno povećala. Transnacionalni karakter kaznenog djela terorizma možda neće biti poznat kada se predmet upućuje pravosudnom tijelu, ali može biti otkriven tijekom unakrsne provjere podataka koju provodi Eurojust. Za istragu ili kazneni progon kaznenih djela terorizma potrebni su, stoga, koordinacija i suradnja tijela nadležnih za kazneni progon ili zajednički kazneni progon, kako je predviđeno u članku 85. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Informacije o predmetima povezanima s terorizmom trebalo bi pravodobno razmjenjivati s Eurojustom, osim ako posebne okolnosti predmeta jasno upućuju na to da su isključivo nacionalnog karaktera.

(26)

Istrage i kazneni progon u predmetima povezanima s terorizmom često su ugroženi zbog nedostatka razmjene informacija između nacionalnih istražnih tijela i tijela kaznenog progona. Kako bi se moglo unakrsno provjeriti nove istrage u području terorizma u odnosu na prethodne istrage i utvrditi moguće poveznice, potrebno je osigurati da je razdoblje čuvanja podataka o svim prethodnim istragama i osuđujućim presudama primjereno za operativne aktivnosti. Stoga je potrebno produljiti rokove za pohranu podataka u Europskom pravosudnom registru za borbu protiv terorizma.

(27)

Mogućnost unakrsne provjere novih istraga u području terorizma u odnosu na prethodne istrage mogla bi dovesti do utvrđivanja mogućih poveznica i potrebe za suradnjom. Takvom unakrsnom provjerom moglo bi se otkriti da je osoba osumnjičena ili kazneno gonjena u predmetu koji je u tijeku u nekoj državi članici bila osumnjičena ili kazneno gonjena u predmetu zaključenom u drugoj državi članici. Također bi se mogle utvrditi poveznice između istraga ili kaznenih progona koji su u tijeku, a koje bi inače mogle biti skrivene. To je slučaj čak i ako su prethodne istrage završile oslobađanjem od krivnje ili konačnom odlukom o nepokretanju kaznenog progona. Stoga je, ako je to primjereno, potrebno pohranjivati podatke o prethodnim istragama, a ne samo o osuđujućim presudama.

(28)

Potrebno je osigurati da se podaci iz istraga koje su završile oslobađanjem od krivnje ili konačnom odlukom o nepokretanju kaznenog progona obrađuju samo u svrhu kaznenog progona. Takvi se podaci se smiju upotrebljavati u druge svrhe osim za utvrđivanje poveznica s istragama i kaznenim progonima koji su u tijeku te pružanje potpore u tim istragama i kaznenim progonima. Osim ako nadležno nacionalno tijelo u pojedinačnom slučaju odluči drukčije, Eurojust bi trebao moći nastaviti obrađivati takve operativne podatke. Ako nakon što odluka o oslobađanju od krivnje ili nepokretanju kaznenog progona postane konačna, nadležno nacionalno tijelo odluči da nije potrebno obrađivati podatke osoba oslobođenih krivnje ili osoba koje nisu kazneno gonjene, među ostalim zbog posebnosti predmeta ili zbog razloga za oslobođenje od krivnje ili nepokretanje kaznenog progona, te bi podatke trebalo izbrisati.

(29)

Eurojust je s trećim zemljama sklopio 12 sporazuma o suradnji, koji omogućuju prijenos operativnih osobnih podataka i upućivanje tužitelja za vezu iz trećih zemalja u Eurojust. Osim toga, Sporazum o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane (7) omogućuje upućivanje tužitelja za vezu. Vijeće je u ožujku 2021. Komisiji dalo mandat da u pregovorima dogovori sporazume o suradnji između Eurojusta i još 13 trećih država, odnosno Alžira, Argentine, Armenije, Bosne i Hercegovine, Brazila, Egipta, Izraela, Jordana, Kolumbije, Libanona, Maroka, Tunisa i Turske.

(30)

Iako Uredba (EU) 2018/1727 pruža pravnu osnovu za suradnju i razmjenu podataka s trećim zemljama, ne sadržava pravila o formalnim i tehničkim aspektima suradnje s tužiteljima za vezu iz trećih zemalja upućenima u Eurojust, posebno u vezi s njihovim pristupom sustavu vođenja predmeta. U interesu pravne sigurnosti Uredba (EU) 2018/1727 trebala bi pružiti izričitu pravnu osnovu za suradnju između Eurojusta i tužitelja za vezu iz trećih zemalja i njihov pristup sustavu vođenja predmeta. Eurojust bi trebao provesti prikladne zaštitne i sigurnosne mjere za zaštitu podataka i temeljnih prava u okviru ažuriranog tehničkog ustroja i strogih internih pravila.

(31)

Pri obradi operativnih osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom Eurojust bi trebao osigurati visoku razinu zaštite podataka. Kad je riječ o obradi operativnih osobnih podataka, na Eurojust se primjenjuju članak 3. i poglavlje IX. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (8) te posebna pravila o obradi operativnih osobnih podataka predviđena Uredbom (EU) 2018/1727 kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2022/838 Europskog parlamenta i Vijeća (9) i ovom Uredbom. Te se odredbe primjenjuju na obradu svih operativnih osobnih podataka koje obrađuje Eurojust. Osobito se primjenjuju na sve operativne osobne podatke koji se obrađuju u sustavu vođenja predmeta, bez obzira na to obrađuju li ih nacionalni članovi, nacionalni predstavnici, tužitelji za vezu ili druge ovlaštene osobe u skladu s Uredbom (EU) 2018/1727.

(32)

Odluke o tome bi li i na koji način Eurojust trebao podupirati koordinaciju i suradnju između tijela nadležnih za istragu i kazneni progon trebale bi ostati isključivo na nadležnim tijelima dotičnih država članica, podložno primjenjivom nacionalnom pravu, pravu Unije ili međunarodnom pravu, koje obuhvaća konvencije ili druge međunarodne sporazume o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima.

(33)

U interesu pravne sigurnosti trebalo bi pojasniti vezu između razmjene informacija o predmetima povezanima s terorizmom između nadležnih nacionalnih tijela i Eurojusta na temelju Odluke 2005/671/PUP i razmjene na temelju Uredbe (EU) 2018/1727. Stoga bi relevantne odredbe trebalo izbrisati iz Odluke 2005/671/PUP te bi ih trebalo dodati u Uredbu (EU) 2018/1727.

(34)

Iako su neka nadležna nacionalna tijela već povezana sa sigurnom telekomunikacijskom vezom iz članka 9. Odluke 2008/976/PUP, mnoga nadležna nacionalna tijela još nisu povezana s tom sigurnom telekomunikacijskom vezom ili sa sigurnim komunikacijskim kanalima. Trebalo bi odobriti prijelazno razdoblje za provedbu kako bi države članice imale dovoljno vremena da osiguraju takvu vezu nadležnim nacionalnim tijelima.

(35)

U skladu s člancima 1. i 2. te člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) i UFEU-u, i ne dovodeći u pitanje članak 4. navedenog protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(36)	U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(37)	Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje 26. siječnja 2022.,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) 2018/1727

Uredba (EU) 2018/1727 mijenja se kako slijedi:

u članku 3. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Eurojust isto tako može pomoći u istragama i kaznenim progonima koji se odnose samo na određenu državu članicu i treću zemlju ili određenu državu članicu i međunarodnu organizaciju pod uvjetom da je s tom trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom sklopljen sporazum o suradnji ili dogovor o suradnji na temelju članka 52. ili da u konkretnom predmetu postoji bitan interes za pružanje takve pomoći.

Odluku o tome pružaju li i na koji način države članice pravosudnu pomoć trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji donosi isključivo nadležno tijelo dotične države članice, podložno primjenjivom nacionalnom pravu, pravu Unije ili međunarodnom pravu.”

;

članak 20. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći stavak:

„2.a Svaka država članica određuje nadležno nacionalno tijelo kao nacionalnog predstavnika Eurojusta za terorizam. Taj nacionalni predstavnik za terorizam pravosudno je ili drugo nadležno tijelo. Ako nacionalni pravni sustav to zahtijeva, država članica može imenovati više od jednog nadležnog nacionalnog tijela nacionalnim predstavnikom Eurojusta za terorizam. Nacionalni predstavnik za terorizam ima pristup svim relevantnim informacijama u skladu s člankom 21.a stavkom 1. Nadležan je za prikupljanje takvih informacija i njihovo slanje Eurojustu, u skladu s nacionalnim pravom i pravom Unije, osobito nacionalnim kaznenim postupovnim pravom i primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.”

;

(b)

stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Radi ispunjavanja ciljeva iz ovog članka stavka 7. osobe iz ovog članka stavka 3. točaka (a), (b) i (c) povezane su sa sustavom vođenja predmeta u skladu s ovim člankom i člancima 23., 24., 25. i 34. Troškovi povezanosti sa sustavom vođenja predmeta na teret su općeg proračuna Unije.”

;

članak 21. mijenja se kako slijedi:

(a)	stavak 9. zamjenjuje se sljedećim: „9. Ovaj članak ne utječe na druge obveze povezane s prijenosom informacija Eurojustu.” ;

(b)	stavak 10. zamjenjuje se sljedećim: „10. Nadležna nacionalna tijela nisu obvezna pružiti informacije iz ovog članka ako su takve informacije već prenesene Eurojustu u skladu s drugim odredbama ove Uredbe.” ;

umeće se sljedeći članak:

„Članak 21.a

Razmjena informacija o predmetima povezanima s terorizmom

1. U vezi s kaznenim djelima terorizma, nadležna nacionalna tijela obavješćuju svoje nacionalne članove o svim kaznenim istragama koje su u tijeku ili su zaključene, a koje nadziru pravosudna tijela čim se predmet uputi pravosudnim tijelima u skladu s nacionalnim pravom, posebno nacionalnim kaznenim postupovnim pravom, o svim kaznenim progonima i sudskim postupcima koji su u tijeku ili su zaključeni i o svim sudskim odlukama o kaznenim djelima terorizma. Ta se obveza primjenjuje na sve kaznene istrage povezane s kaznenim djelima terorizma neovisno o tome postoji li poznata poveznica s drugom državom članicom ili trećom zemljom, osim ako kaznena istraga zbog svojih posebnih okolnosti jasno pogađa samo jednu državu članicu.

2. Stavak 1. ne primjenjuje se ako bi:

(a)	razmjena informacija ugrozila istragu u tijeku ili sigurnost pojedinca; ili

(b)	razmjena informacija bila protivna bitnim sigurnosnim interesima dotične države članice.

3. Kaznena djela terorizma za potrebe ovog članka kaznena su djela iz Direktive (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća (*1).

4. Informacije prenesene u skladu sa stavkom 1. uključuju operativne osobne podatke i neosobne podatke utvrđene u Prilogu III. Takve informacije mogu uključivati osobne podatke u skladu s točkom (d) Priloga III., ali samo ako takve osobne podatke čuvaju nadležna nacionalna tijela ili se njima mogu priopćiti u skladu s nacionalnim pravom te ako je prijenos tih podataka potreban za pouzdanu identifikaciju ispitanika na temelju članka 27. stavka 5.

5. Podložno stavku 2., nadležna nacionalna tijela obavješćuju svoje nacionalne članove o svim promjenama informacija prenesenih na temelju stavka 1. bez nepotrebne odgode i, ako je moguće, najkasnije 10 radnih dana nakon tih promjena.

6. Nadležno nacionalno tijelo nije obvezno pružiti takve informacije ako su već prenesene Eurojustu.

7. Nadležno nacionalno tijelo može u bilo kojoj fazi zatražiti potporu Eurojusta u vezi s daljnjim postupanjem u pogledu poveznica utvrđenih na temelju informacija dostavljenih na temelju ovog članka.

(*1) Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.3.2017., str. 6.).”;"

umeću se sljedeći članci:

„Članak 22.a

Sigurna digitalna komunikacija i razmjena podataka između nadležnih nacionalnih tijela i Eurojusta

1. Komunikacija između nadležnih nacionalnih tijela i Eurojusta na temelju ove Uredbe provodi se putem decentraliziranog IT sustava. Sustav vođenja predmeta iz članka 23. povezan je s mrežom IT sustavâ i interoperabilnih pristupnih točaka sustava e-CODEX za čiji su rad odgovorne i kojom upravljaju pojedinačne države članice i Eurojust, koja omogućuje sigurnu i pouzdanu prekograničnu razmjenu informacija („decentralizirani IT sustav”).

2. Ako razmjena informacija u skladu sa stavkom 1. nije moguća zbog nedostupnosti decentraliziranog IT sustava ili zbog iznimnih okolnosti, ona se provodi najbržim i najprikladnijim alternativnim sredstvom. Države članice i Eurojust osiguravaju da su alternativna sredstva komunikacije pouzdana i pružaju istovjetnu razinu sigurnosti i zaštite podataka.

3. Nadležna nacionalna tijela prenose informacije iz članaka 21. i 21.a ove Uredbe Eurojustu na poluautomatski i strukturiran način iz nacionalnih registara. Aranžmane za takav prijenos utvrđuje Komisija, uz savjetovanje s Eurojustom, provedbenim aktom, u skladu s člankom 22.b ove Uredbe. Konkretno, tim se provedbenim aktom utvrđuje format podataka prenesenih na temelju točke (d) Priloga III. ovoj Uredbi i potrebni tehnički standardi za prijenos takvih podataka te se utvrđuju digitalni postupovni standardi kako su definirani u članku 3. točki 9. Uredbe (EU) 2022/850 Europskog parlamenta i Vijeća (*2).

4. Komisija je odgovorna za izradu, održavanje i razvoj referentnog implementacijskog softvera koji države članice i Eurojust mogu odlučiti upotrebljavati kao svoj pozadinski sustav. Taj referentni implementacijski softver temelji se na modularnoj konfiguraciji, što znači da se softver pakira i isporučuje odvojeno od komponenata sustava e-CODEX potrebnih za njegovo povezivanje s decentraliziranim IT sustavom. Ta konfiguracija državama članicama omogućuje da ponovno upotrijebe ili poboljšaju svoje postojeće nacionalne pravosudne komunikacijske infrastrukture u svrhu prekogranične upotrebe, a Eurojustu omogućuje povezivanje njegova sustava vođenja predmeta s decentraliziranim IT sustavom.

5. Komisija osigurava, održava i podupire referentni implementacijski softver besplatno. Izrada, održavanje i razvoj referentnog implementacijskog softvera financiraju se iz općeg proračuna Unije.

6. Države članice i Eurojust snose svoje troškove za uspostavu i rad odobrene pristupne točke e-CODEX-a kako je definirana u članku 3. točki 3. Uredbe (EU) 2022/850 te za uspostavu i prilagodbu svojih relevantnih IT sustava kako bi bili interoperabilni s pristupnim točkama.

Članak 22.b

Donošenje provedbenih akata Komisije

1. Komisija donosi provedbene akte potrebne za uspostavu i upotrebu decentraliziranog IT sustava za komunikaciju na temelju ove Uredbe, kojima se utvrđuje sljedeće:

(a)	tehničke specifikacije kojima se određuju načini komunikacije elektroničkim sredstvima za potrebe decentraliziranog IT sustava;

(b)	tehničke specifikacije komunikacijskih protokola;

(c)	ciljevi informacijske sigurnosti i relevantne tehničke mjere kojima se osiguravaju minimalni standardi informacijske sigurnosti i visoka razina standarda kibersigurnosti za obradu i prijenos informacija u okviru decentraliziranog IT sustava;

(d)	minimalni ciljevi dostupnosti i mogući povezani tehnički zahtjevi za usluge koje pruža decentralizirani IT sustav;

(e)	osnivanje upravljačkog odbora koji se sastoji od predstavnika država članica, čija je svrha osiguravanje rada i održavanja decentraliziranog IT sustava radi ostvarenja ciljeva ove Uredbe.

2. Provedbeni akti iz stavka 1. ovog članka donose se do 1. studenoga 2025. u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22.c stavka 2.

Članak 22.c

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (*3).

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

(*2) Uredba (EU) 2022/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2022. o računalnom sustavu za prekograničnu elektroničku razmjenu podataka u području pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima (sustav e-CODEX), i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726 (SL L 150, 1.6.2022., str. 1.)."

(*3) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”;"

članci 23., 24. i 25. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 23.

Sustav vođenja predmeta

1. Eurojust uspostavlja sustav vođenja predmeta za obradu operativnih osobnih podataka navedenih u Prilogu II., podataka navedenih u Prilogu III. i neosobnih podataka.

2. Sustav vođenja predmeta ima sljedeće svrhe:

(a)	pomoći u vođenju i koordinaciji istraga i kaznenog progona koji se odvijaju uz pomoć Eurojusta;

(b)	omogućiti siguran pristup informacijama o istragama i kaznenim progonima koji su u tijeku te njihovu razmjenu;

(c)	omogućiti unakrsnu provjeru informacija i utvrđivanje poveznica;

(d)	omogućiti izvlačenje podataka za operativne i statističke svrhe;

(e)	olakšati praćenje kako bi se osigurala zakonitost obrade operativnih osobnih podataka i njezina usklađenost s ovom Uredbom i primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.

3. Sustav vođenja predmeta može se povezati sa sigurnosnom telekomunikacijskom vezom iz članka 9. Odluke Vijeća 2008/976/PUP (*4) i drugim sigurnim komunikacijskim kanalima u skladu s primjenjivim pravom Unije.

4. Ako je Eurojustu odobren pristup podacima u drugim informacijskim sustavima Unije ili iz drugih informacijskih sustava Unije uspostavljenih na temelju drugih pravnih akata Unije, Eurojust može upotrebljavati sustav vođenja predmeta za pristup podacima u takvim informacijskim sustavima ili za povezivanje s njima u svrhu dohvaćanja i obrade informacija, uključujući osobne podatke, pod uvjetom da je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća i da je u skladu sa pravnim aktima Unije kojima se uspostavljaju takvi informacijski sustavi.

5. Stavcima 3. i 4. ne proširuju se prava pristupa dodijeljena Eurojustu na druge informacijske sustave Unije na temelju pravnih akata Unije o uspostavi tih sustava.

6. Pri obavljanju svojih zadaća nacionalni članovi mogu u skladu s ovom Uredbom ili drugim primjenjivim instrumentima obrađivati osobne podatke o pojedinačnim predmetima na kojima rade. Službeniku za zaštitu podataka omogućuju pristup osobnim podacima koji se obrađuju u sustavu vođenja predmeta.

7. Eurojust za obradu operativnih osobnih podataka ne uspostavlja nikakve druge automatske datoteke osim sustava vođenja predmeta.

Nacionalni članovi mogu privremeno pohraniti i analizirati osobne podatke u svrhu određivanja jesu li takvi podaci relevantni za zadaće Eurojusta i mogu li se uključiti u sustav vođenja predmeta. Ti podaci mogu se čuvati najviše tri mjeseca.

Članak 24.

Upravljanje informacijama u sustavu vođenja predmeta

1. Nacionalni član pohranjuje informacije koje su prenesene tom nacionalnom članu u skladu s ovom Uredbom ili drugim primjenjivim instrumentima u sustav vođenja predmeta.

Nacionalni član odgovoran je za upravljanje podacima koje obrađuje.

2. Nacionalni član u svakom pojedinačnom slučaju odlučuje hoće li zadržati ograničenje pristupa informacijama ili će pristup svim informacijama ili dijelu informacija dati drugim nacionalnim članovima, tužiteljima za vezu upućenima u Eurojust, ovlaštenom osoblju Eurojusta ili bilo kojoj drugoj osobi koja radi u ime Eurojusta i kojoj je upravni direktor dao potrebno ovlaštenje.

3. Nacionalni član navodi, uz savjetovanje s nadležnim nacionalnim tijelima, opća ili posebna ograničenja za daljnje postupanje s informacijama, pristup informacijama i prijenos informacija ako je utvrđena poveznica iz članka 23. stavka 2. točke (c).

Članak 25.

Pristup sustavu vođenja predmeta na nacionalnoj razini

1. Osobe iz članka 20. stavka 3. točaka (a), (b) i (c) imaju pristup samo sljedećim podacima:

(a)	podacima pod kontrolom nacionalnog člana njihove države članice;

(b)	podacima pod kontrolom nacionalnih članova drugih država članica kojima je nacionalni član njihove države članice dobio pristup, osim ako je nacionalni član koji kontrolira podatke uskratio taj pristup.

2. U okviru ograničenja predviđenih u stavku 1. ovog članka nacionalni član odlučuje o opsegu u kojem se pristup odobrava osobama iz članka 20. stavka 3. točaka (a), (b) i (c) u njihovoj državi članici.

3. Podacima prenesenima u skladu s člankom 21.a na nacionalnoj razini mogu pristupiti samo nacionalni predstavnici Eurojusta za terorizam kako je navedeno u članku 20. stavku 3. točki (c).

4. Svaka država članica može, nakon savjetovanja sa svojim nacionalnim članom, odlučiti da osobe iz članka 20. stavka 3. točaka (a), (b) i (c) mogu, u okviru ograničenja predviđenih u stavcima 1., 2. i 3. ovog članka, unijeti informacije u sustav vođenja predmeta koje se odnose na njihovu državu članicu. Takav doprinos podliježe potvrdi odgovarajućeg nacionalnog člana. Kolegij utvrđuje detalje praktične primjene ovog stavka. Države članice obavješćuju Eurojust i Komisiju o svojoj odluci u pogledu provedbe ovog stavka. Komisija o tome obavješćuje druge države članice.

(*4) Odluka Vijeća 2008/976/PUP od 16. prosinca 2008. o Europskoj pravosudnoj mreži (SL L 348, 24.12.2008., str. 130.).”;"

članak 27. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Eurojust može obrađivati posebne kategorije operativnih osobnih podataka u skladu s člankom 76. Uredbe (EU) 2018/1725. Ako se ti drugi podaci odnose na svjedoke ili žrtve u smislu stavka 2. ovog članka, odluku o njihovoj obradi donose dotični nacionalni članovi.”

;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„5. Ako se operativni osobni podaci prenose u skladu s člankom 21.a, Eurojust može obrađivati operativne osobne podatke iz Priloga III. sljedećih osoba:

(a)	osoba za koje u skladu s nacionalnim pravom dotične države članice postoje ozbiljni razlozi za sumnju da su počinile ili da će počiniti kazneno djelo koje je u nadležnosti Eurojusta;

(b)

osoba koje su osuđene za takvo kazneno djelo.

Osim ako nadležno nacionalno tijelo donese drukčiju odluku u pojedinačnom slučaju, Eurojust može nastaviti obrađivati operativne osobne podatke iz prvog podstavka točke (a) i nakon što se postupak zaključi na temelju nacionalnog prava dotične države članice, čak i u slučaju oslobađanja od krivnje ili konačne odluke o nepokretanju kaznenog progona. Ako postupak nije završio osuđujućom presudom, operativni osobni podaci obrađuju se samo da bi se utvrdile poveznice među istragama i kaznenim progonima koji su u tijeku, koji će biti pokrenuti ili su zaključeni, kako je navedeno u članku 23. stavku 2. točki (c).”;

članak 29. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći stavak:

„1.a Eurojust ne smije pohranjivati operativne osobne podatke prenesene u skladu s člankom 21.a dulje od prvog od sljedećih datuma:

(a)	datuma kada je nastupila zastara kaznenog progona u svim državama članicama na koje se istraga ili kazneni progon odnose;

(b)	pet godina nakon datuma na koji je sudska presuda u posljednjoj državi članici na koju se istraga ili kazneni progon odnosi postala konačna, ili dvije godine u slučaju oslobađanja od krivnje ili konačne odluke o nepokretanju kaznenog progona;

(c)	datum na koji je Eurojust obaviješten o odluci nadležnog nacionalnog tijela na temelju članka 27. stavka 5.”;

(b)

stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Poštovanje rokova za pohranu iz stavaka 1. i 1.a stalno se preispituje prikladnom automatskom obradom koju provodi Eurojust, posebno od trenutka kad Eurojust prestane pružati potporu.

Svake tri godine nakon unosa podataka preispituje se i potreba za njihovom pohranom.

Ako su operativni osobni podaci iz članka 27. stavka 4. pohranjeni dulje od pet godina, o tome se obavješćuje Europski nadzornik za zaštitu podataka.

3. Prije nego što jedan od rokova za pohranu iz stavaka 1. i 1.a istekne, Eurojust preispituje potrebu za daljnjom pohranom operativnih osobnih podataka kad je to potrebno i sve dok je to potrebno za obavljanje njegovih zadaća.

Iznimno može odlučiti pohraniti te podatke do sljedećeg preispitivanja. Razlozi za daljnju pohranu moraju biti opravdani i moraju se zabilježiti. Ako za vrijeme preispitivanja nije donesena odluka o daljnjoj pohrani operativnih osobnih podataka, ti se podaci automatski brišu.”

;

umeće se sljedeći članak:

„Članak 54.a

Tužitelji za vezu iz trećih zemalja

1. Tužitelj za vezu iz treće zemlje može se uputiti u Eurojust na temelju sporazuma o suradnji koji su prije 12. prosinca 2019. sklopili Eurojust i ta treća zemlja ili međunarodnog sporazuma sklopljenog između Unije i treće zemlje na temelju članka 218. UFEU-a kojim se omogućuje upućivanje tužitelja za vezu.

2. Prava i obveze tužitelja za vezu utvrđuju se u sporazumu o suradnji ili međunarodnom sporazumu iz stavka 1. ili u radnom dogovoru u skladu s člankom 47. stavkom 3.

3. Tužiteljima za vezu upućenima u Eurojust odobrava se pristup sustavu vođenja predmeta za sigurnu razmjenu podataka. U skladu s člancima 45. i 46. Eurojust ostaje odgovoran za obradu osobnih podataka koju obavljaju tužitelji za vezu u sustavu vođenja predmeta.

Operativni osobni podaci mogu se prenijeti tužiteljima za vezu iz trećih zemalja putem sustava vođenja predmeta samo u skladu s pravilima i uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi, u sporazumu s dotičnom zemljom ili u drugim primjenjivim pravnim instrumentima.

Članak 24. stavak 1. drugi podstavak i članak 24. stavak 2. primjenjuju se mutatis mutandis na tužitelje za vezu.

Kolegij utvrđuje detaljne uvjete pristupa.”;

10.

u članku 80. dodaju se sljedeći stavci:

„9. Eurojust može nastaviti upotrebljavati sustav vođenja predmeta koji se sastoji od privremenih radnih dosjea i indeksa do 1. prosinca 2025. ako novi sustav vođenja predmeta još nije uspostavljen.

10. Nadležna nacionalna tijela i Eurojust mogu nastaviti upotrebljavati druge komunikacijske kanale osim onih iz članka 22.a stavka 1. do prvog dana mjeseca koji slijedi nakon razdoblja od dvije godine od dana stupanja na snagu provedbenog akta iz članka 22.b ove Uredbe, ako komunikacijski kanali iz članka 22.a stavka 1. još nisu dostupni za izravnu razmjenu.

11. Nadležna nacionalna tijela mogu nastaviti dostavljati informacije na druge načine osim poluautomatskog u skladu s člankom 22.a stavkom 3. do prvog dana mjeseca koji slijedi nakon razdoblja od dvije godine od dana stupanja na snagu provedbenog akta iz članka 22.b ove Uredbe, ako tehnički zahtjevi još nisu ispunjeni.”

;

11.

dodaje se sljedeći Prilog:

„PRILOG III

(a)

informacije za identifikaciju osumnjičene, optužene ili osuđene osobe odnosno osobe oslobođene krivnje:

za fizičku osobu:

—

prezime,

—	imena (osobna imena),

—	eventualni pseudonimi,

—	datum rođenja,

—	mjesto rođenja (grad i zemlja),

—	državljanstvo ili državljanstva,

—	identifikacijski dokument (vrsta i broj dokumenta),

—

spol,

—	mjesto boravka;

za pravnu osobu:

—	poslovno ime,

—	pravni oblik,

—

sjedište;

za fizičke i pravne osobe:

—	telefonski brojevi,

—	adrese e-pošte,

—	informacije o računima u bankama ili drugim financijskim institucijama;

(b)

informacije o kaznenom djelu terorizma:

—	informacije o pravnim osobama uključenima u pripremu ili počinjenje kaznenog djela terorizma,

—	pravna kvalifikacija kaznenog djela na temelju nacionalnog prava,

—	primjenjivi oblik teškog kaznenog djela iz popisa u Prilogu I.,

—	svaka povezanost s terorističkom skupinom,

—	vrsta terorizma, kao što su džihadistički, separatistički, ljevičarski ili desničarski,

—	kratak sažetak predmeta;

(c)

informacije o nacionalnom postupku:

—	status takvog postupka,

—	nadležni ured javnog tužitelja,

—	broj predmeta,

—	datum pokretanja službenog sudskog postupka,

—	povezanost s drugim relevantnim slučajevima;

(d)

dodatne informacije za identifikaciju osumnjičenika:

—	podaci o otiscima prstiju koji su prikupljeni u skladu s nacionalnim pravom u okviru kaznenog postupka,

—	fotografije.

Članak 2.

Izmjene Odluke 2005/671/PUP

Odluka 2005/671/PUP mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 1. točka (c) briše se;

članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)	stavak 2. briše se;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Svaka država članica donosi potrebne mjere kojima osigurava da se barem informacije iz stavka 4. koje se odnose na kaznene istrage povezane s kaznenim djelima terorizma koje utječu ili bi mogle utjecati na dvije ili više država članica i koje je prikupilo relevantno tijelo prenesu Europolu u skladu s nacionalnim pravom i Uredbom (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća (*5).

(*5) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).”;"

(c)	stavak 5. briše se.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Strasbourgu 4. listopada 2023.

Za Europski parlament

Predsjednica

R. METSOLA

Za Vijeće

Predsjednik

J. M. ALBARES BUENO

(1) Stajalište Europskog parlamenta od 12. srpnja 2023. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 18. rujna 2023.

(2) Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/187/PUP (SL L 295, 21.11.2018., str. 138.).

(3) Odluka Vijeća 2005/671/PUP od 20. rujna 2005. o razmjeni informacija i suradnji u vezi s kaznenim djelima terorizma (SL L 253, 29.9.2005., str. 22.).

(4) Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.3.2017., str. 6.).

(5) Odluka Vijeća 2008/976/PUP od 16. prosinca 2008. o Europskoj pravosudnoj mreži (SL L 348, 24.12.2008., str. 130.).

(6) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(7) SL L 149, 30.4.2021., str. 10.

(8) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(9) Uredba (EU) 2022/838 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2022. o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1727 u pogledu čuvanja, analize i pohrane u Eurojustu dokaza u vezi s genocidom, zločinima protiv čovječnosti, ratnim zločinima i povezanim kaznenim djelima (SL L 148, 31.5.2022., str. 1.).