(1)

Komisija i Visoki predstavnik prepoznali su da zbog rasta geopolitičkih napetosti, sve opsežnije gospodarske integracije i ubrzanja tehnološkog razvoja određeni gospodarski tokovi i aktivnosti mogu ugroziti našu gospodarsku sigurnost te su donijeli Zajedničku komunikaciju o europskoj strategiji gospodarske sigurnosti (1) za sveobuhvatan strateški pristup gospodarskoj sigurnosti.

(2)

Europska strategija gospodarske sigurnosti temelji se na pristupu s tri stupa: promicanje EU-ove gospodarske baze i konkurentnosti, zaštita od rizika te partnerstva s najvećim mogućim brojem zemalja koje dijele našu zabrinutost ili interese u području gospodarske sigurnosti.

(3)

U tom okviru i s obzirom na rizike od određenih gospodarskih ovisnosti i tehničkih promjena EU treba jasan pregled rizika koji prijete njegovoj gospodarskoj sigurnosti i njihova razvoja.

(4)

Ti bi se rizici trebali aktivno i kontinuirano utvrđivati i procjenjivati u suradnji s državama članicama EU-a uz doprinos privatnih dionika.

(5)

U Europskoj strategiji gospodarske sigurnosti utvrđene su sljedeće četiri široke i otvorene kategorije rizika za daljnju procjenu: otpornost lanaca opskrbe, uključujući energetsku sigurnost, fizička i kibernetička sigurnost kritične infrastrukture, tehnološka sigurnost i neovlašteno otkrivanje tehnologija, upotreba gospodarskih ovisnosti kao oružja ili gospodarska prisila.

(6)

Komisija se u Zajedničkoj komunikaciji obvezala procijeniti rizike povezane s tehnološkom sigurnošću i neovlaštenim otkrivanjem tehnologija na temelju popisa strateških tehnologija kritičnih za gospodarsku sigurnost i, kad je riječ o najosjetljivijim rizicima, predložiti popis kritičnih tehnologija za procjenu rizika u suradnji s državama članicama do kraja 2023.

(7)

U Zajedničkoj komunikaciji utvrđena su sljedeća tri strogo definirana kriterija usmjerena na budućnost za odabir tehnologija koje predstavljaju najosjetljiviji rizik, a koje će biti predmet daljnje procjene: razvojna i transformacijska priroda tehnologije, rizik od civilno-vojne fuzije i rizik od njihove zlouporabe za kršenje ljudskih prava.

(8)

Kriterij razvojne i transformacijske prirode tehnologije odnosi se na potencijal i važnost tehnologije za znatno povećanje uspješnosti i učinkovitosti i/ili radikalne promjene u sektorima, kapacitetima itd.

(9)

Kriterij rizika od civilno-vojne fuzije odnosi se na važnost tehnologije za civilni i vojni sektor te i njezin potencijal za njihovo unapređenje, kao i na rizik od upotrebe određenih tehnologija za ugrožavanje mira i sigurnosti.

(10)

Kriterij rizika od zlouporabe tehnologije za kršenje ljudskih prava odnosi se na potencijal tehnologije za takvu zlouporabu, uključujući ograničavanje temeljnih sloboda.

(11)

Nakon prve interne analize Komisija je utvrdila popis deset područja tehnologija kritičnih za gospodarsku sigurnost EU-a. Za taj su popis područja tehnologija uzeti u obzir rezultati rada u okviru Akcijskog plana za postizanje sinergije između civilne, obrambene i svemirske industrije (2). Dokument je podložan izmjenama i može se ažurirati kako bi se uzeo u obzir tehnološki napredak.

(12)

Na temelju tih triju strogo definiranih, na budućnost usmjerenih kriterija za odabir tehnologija za daljnju procjenu, u ovoj se Preporuci utvrđuju četiri područja tehnologija za koja se smatra da će vrlo vjerojatno predstavljati najosjetljivije i najizravnije rizike povezane s tehnološkom sigurnošću i neovlaštenim otkrivanjem tehnologija, a to su napredni poluvodiči, umjetna inteligencija, kvantne tehnologije i biotehnologije. Ta su područja tehnologija prioritet za zajedničku procjenu rizika s državama članicama do kraja ove godine. Na temelju pripremnog rada s državama članicama zajednička procjena može se usmjeriti na podskupove tehnologija u ta četiri područja tehnologija.

(13)

Struktura popisa temelji se na procjeni Komisije o tome koja će od navedenih područja tehnologija vjerojatnije predstavljati najosjetljivije i najizravnije rizike povezane s tehnološkom sigurnošću i neovlaštenim otkrivanjem tehnologija. To može pomoći u donošenju odluka o daljnjim koracima. Komisija će započeti otvoren dijalog s državama članicama o primjerenom rasporedu i opsegu daljnjih procjena rizika, uzimajući u obzir i vrijeme kao čimbenik u razvoju rizika. Pozdravila bi pravodobnu razmjenu mišljenja u Vijeću o tom aspektu strategije gospodarske sigurnosti u kontekstu općih političkih rasprava i smjernica kao odgovora na Zajedničku komunikaciju. Komisija bi do proljeća 2024. mogla predstaviti daljnje inicijative u tom pogledu, uzimajući u obzir taj dijalog i prva iskustva iz inicijalnih zajedničkih procjena, kao i eventualne dodatne informacije koje primi o navedenim područjima tehnologija. Pri odlučivanju o prijedlozima za daljnje zajedničke procjene rizika s državama članicama u vezi s jednim ili više dodatnih područja tehnologija s popisa ili njihovih podskupova Komisija će uzeti u obzir tekuće ili planirane mjere za promidžbu ili uspostavu partnerstava u dotičnom području tehnologije. Općenito, Komisija će imati na umu da se mjerama za povećanje konkurentnosti EU-a u relevantnim područjima može smanjiti određene rizike povezane s tehnologijama.

(14)

Cilj procjene rizika trebao bi biti utvrđivanje i analiza sustavnih slabosti u odnosu na negativan učinak koji bi mogle imati na gospodarsku sigurnost EU-a i stupanj vjerojatnosti ostvarenja tog negativnog učinka. Kako bi strukturirala predstojeću procjenu rizika s državama članicama, Komisija je utvrdila nekoliko vodećih načela.

(15)

Ovom se Preporukom ne prejudiciraju rezultati procjene rizika. Samo rezultati detaljne zajedničke procjene razine i prirode predstavljenih rizika mogu poslužiti kao temelj za daljnju raspravu o potrebi za bilo kakvim preciznim i proporcionalnim mjerama za promidžbu, uspostavu partnerstava ili zaštitu u bilo kojem od tih područja tehnologija ili bilo kojeg podskupa tih područja. Države članice i Komisija mogu se koristiti tim informacijama pri osmišljavanju budućih mjera politike, uključujući mjere promidžbe, uspostave partnerstava ili zaštite na nacionalnoj razini, razini EU-a ili međunarodnoj razini, koje bi trebale biti proporcionalne razini rizika koji se razmatra i precizne kad je riječ o području njihove primjene. Stoga se u ovoj fazi prije procjene ne može donijeti zaključak o primjeni bilo kojeg posebnog instrumenta iz paketa instrumenata EU-a ili država članica za promidžbu, uspostave partnerstava ili zajedničke zaštite s ciljem jačanja gospodarske sigurnosti.

(16)

Sve mjere koje se mogu poduzeti bit će proporcionalne i ciljano usmjerene na procijenjene rizike svakog područja kritičnih tehnologija ili relevantne tehnologije. Sve provedene mjere bit će usmjerene na jačanje otpornosti Unije u tim područjima i osmišljene tako da se maksimalno ograniče svi negativni učinci prelijevanja na tržište i gospodarstvo. Navedene procjene posebno će doprinijeti razvoju politika Unije kojima se podupiru inovacije i industrijski razvoj za navedene tehnologije, među ostalim putem međunarodnih inicijativa,