(1)

Dopisima od 28. srpnja 2008., 20., 22. i 23. rujna 2008., 1. i 21. listopada 2008. te 20. studenoga 2008. brojni su građani Komisiji podnijeli pritužbe o prednosti koje su navodno dodijeljene zračnom prijevozniku Ryanair u zračnoj luci La Rochelle-Île de Ré („zračna luka”) i financijskim doprinosima koje je zračna luka navodno primila. Podnositelji pritužbe pozvali su se na izvješće o konačnim zaključcima Regionalnog revizorskog suda regije Poitou-Charentes („CRC”) od 13. svibnja 2008. („izvješće CRC-a”) o upravljanju Trgovačke i industrijske komore La Rochelle („CCI”).

(2)

Dopisom od 17. ožujka 2009. Komisija je francuskim tijelima poslala inačicu pritužbi koja nije povjerljiva te od njih zatražila da se očituju o mjerama na koje se odnose pritužbe. Komisija je taj dopis ponovno poslala 25. svibnja 2011. Dopisom od 20. lipnja 2011. francuska tijela zatražila su produljenje roka za odgovor do 26. srpnja 2011., na što je Komisija pristala u dopisu od 21. lipnja 2011. Francuska tijela još su jednom zatražila produljenje roka 26. kolovoza 2011., na što je Komisija također pristala u dopisu od 28. srpnja 2011. Francuska tijela naposljetku su tražene odgovore poslala u dopisu od 30. kolovoza 2011.

(3)

Dopisom od 11. travnja 2011. Komisija je zatražila dodatne informacije od društva Ryanair, koje je odgovorilo dopisom od 22. srpnja 2011. Komisija je dopisom od 14. listopada 2011. te primjedbe proslijedila Francuskoj na očitovanje. Budući da Francuska nije odgovorila, Komisija joj je 16. studenoga 2011. poslala podsjetnik. Dopisom od 21. studenoga 2011. francuska tijela obavijestila su Komisiju da ne žele odgovoriti na primjedbe društva Ryanair.

(4)

Dopisom od 8. veljače 2012. Komisija je Francusku obavijestila o svojoj odluci o pokretanju postupka („odluka o pokretanju postupka”) na temelju članka 108. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) o potporama koje je komora CCI potencijalno dodijelila zračnim prijevoznicima Ryanair, Jet2, Flybe, Aer Arann, easyJet i Buzz.

(5)

Komisija je dopisom od 22. veljače 2012. od Francuske zatražila dodatne informacije. Dopisom od 12. ožujka 2012. Francuska je zatražila produljenje roka kako bi odgovorila na zahtjeve za dodatne informacije navedene u odluci o pokretanju postupka i dopisu od 22. veljače 2012. Francuska je 13. travnja 2012. dostavila primjedbe te informacije i dokumente koje je Komisija zatražila u odluci o pokretanju postupka. Budući da su nedostajale određene informacije, Komisija je dopisom od 19. travnja 2012. Francuskoj uputila podsjetnik. Francuska tijela naposljetku su svoje odgovore poslala u dopisu od 27. travnja 2012.

(6)

Društvo Ryanair 16. travnja 2012. Komisiji je poslalo primjedbe o drugim predmetima koji se odnose na njega i od Komisije zatražilo da njegove primjedbe razmotri u odnosu na sve predmete o državnim potporama koji se odnose na njega.

(7)

Odluka Komisije objavljena je 4. svibnja 2012. u Službenom listu Europske unije (3). Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o predmetnim mjerama u roku od mjesec dana od dana objave.

(8)

Komisija je dopisom od 16. srpnja 2012. ponovno od Francuske zatražila dodatne informacije. Francuska je odgovorila dopisom od 16. kolovoza 2012. (i njegovim ispravkom od 5. rujna 2012.).

(9)

Komisija je zaprimila primjedbe zainteresiranih strana. Komora CCI primjedbe je dostavila 24. srpnja 2012. Airport Marketing Services („AMS”), društvo kći društva Ryanair, primjedbe je dostavilo 1. lipnja 2012. Nadalje, društvo Ryanair 1. lipnja 2012., 3. lipnja 2013., 3. veljače 2014. i 10. travnja 2015. dostavilo je niz primjedbi i izvješća o ekonomskoj analizi koja je izradilo društvo za poslovno savjetovanje i ekonomske analize (Oxera).

(10)

Komisija je zaprimila primjedbe i od brojnih drugih zainteresiranih strana, uključujući javna tijela (4), poduzetnike (5), udruge (6) i pojedince.

(11)

Osim toga, društvo Ryanair 11. travnja 2013., 23. prosinca 2013., 9. i 31. siječnja 2014., 7. veljače 2014., 28. ožujka 2014., 27. siječnja 2015., 7. prosinca 2015. i 1. travnja 2019. dostavilo je niz općih i zajedničkih primjedbi na više predmeta o državnim potporama koje je pokrenula Komisija, a koji se odnose na njega. Društvo Ryanair 15. i 29. rujna 2014. dostavilo je i izvješća o ekonomskoj analizi koja je izradilo društvo Oxera u vezi s nekoliko predmeta o državnim potporama koji se odnose na društvo Ryanair.

(12)

Komisija je dopisima od 15. lipnja 2012., 3. svibnja 2013., 9. i 23. siječnja 2014., 4. veljače 2014., 2. srpnja 2014., 12. rujna 2014., 19. svibnja 2015., 16. prosinca 2015. i 17. svibnja 2019. obavijestila Francusku o primjedbama koje su iznijele zainteresirane strane. Komisija je pružila mogućnost Francuskoj da odgovori na te primjedbe. Francuska je na te dopise odgovorila 13. srpnja 2012., 25. srpnja 2012., 29. siječnja 2014., 23. svibnja 2014., 18. prosinca 2015. i 24. lipnja 2019. Francuska je u dopisu od 13. srpnja 2012. priopćila Komisiji da na dostavljene primjedbe nema opaski osim onih koje je već poslala u okviru predmeta koji se odnosi na zračnu luku Marseille Provence (7). Osim toga, Francuska je u dopisima od 25. srpnja 2012., 29. siječnja 2014., 23. svibnja 2014. i 18. prosinca 2015. obavijestila Komisiju da ne želi iznijeti opaske na primjedbe trećih strana.

(13)

Komisija je dopisima obavijestila Francusku i zainteresirane treće strane koje su već dostavile primjedbe o namjeri da ocijeni spojivost predmetnih mjera potpore s unutarnjim tržištem na temelju odredaba smjernica EU-a o državnim potporama zračnim lukama i zračnim prijevoznicima (8) („Smjernice iz 2014.”). Komisija je pozvala adresate tih dopisa da u tom pogledu iznesu eventualne primjedbe. Nadalje, u Službenom listu Europske unije (9)15. travnja 2014. objavljena je obavijest kojom se Francusku i zainteresirane treće strane poziva da iznesu primjedbe u tom pogledu.

(14)

Francuska je 19. ožujka 2014. dostavila primjedbe na Smjernice iz 2014.

(15)

Primjedbe Komisiji dostavile su sljedeće zainteresirane strane: CCI (11. lipnja 2014.), Communauté d’Agglomération de La Rochelle [Nadležno tijelo za aglomeraciju La Rochelle] (6. lipnja 2014.), Union Départementale des Offices du Tourisme et des Syndicats d’Initiative (UDOTSI) [Udruga turističkih informativnih ureda departmana Charente-Maritime] (13. svibnja 2014.), CCI Angoulême (7. svibnja 2014.), Irium Holding Group SAS (2. svibnja 2014.), Groupe Cafés Merling (30. travnja 2014.) i nevladina organizacija Transport & Environnement (13. svibnja 2014.). Francuskoj su sve te primjedbe proslijeđene dopisom od 2. srpnja 2014., ali ona na njih nije željela odgovoriti.

(16)

Komisija je dopisom od 19. svibnja 2015. od Francuske zatražila dodatne informacije. Francuska je odgovorila dopisima od 4. kolovoza 2015., 18. studenoga 2015., 4. prosinca 2015. i 14. ožujka 2016.

(17)

Komisija je dopisom od 18. studenoga 2016. od Francuske zatražila dodatne informacije. Francuska je odgovorila dopisima od 20. prosinca 2016., 15. veljače 2017., 11. srpnja 2017. i 20. srpnja 2017.

(18)

Komisija je dopisom od 29. ožujka 2017. od Francuske zatražila dodatne informacije. Francuska je odgovorila dopisom od 18. kolovoza 2017.

(19)

Komisija je dopisom od 19. svibnja 2017. od Francuske zatražila dodatne informacije. Francuska je odgovorila dopisima od 18. kolovoza 2017. i 15. studenoga 2017.

(20)

Komisija je dopisom od 18. kolovoza 2017. od Francuske zatražila dodatne informacije. Francuska je odgovorila dopisom od 16. travnja 2018.

(21)

Komisija je dopisom od 5. prosinca 2017. od Francuske zatražila dodatne informacije. Francuska je odgovorila dopisom od 16. veljače 2018.

(22)

Komisija je dopisom od 9. travnja 2019. od Francuske zatražila dodatne informacije. Francuska je odgovorila dopisom od 21. lipnja 2019.

(23)

Zračna luka La Rochelle-Île de Ré nalazi se u gradu La Rochelleu, u departmanu Charente-Maritime u Francuskoj, 5 km sjeverozapadno od La Rochellea i 2 km od mosta Île de Ré. Otvorena je za unutarnji i međunarodni komercijalni promet.

(24)

Francuska država, grad La Rochelle i komora CCI 1936. odlučili su otvoriti zračnu luku. Ta se odluka temeljila na Zakonu od 20. lipnja 1933. o izmjeni Zakona od 9. travnja 1898. o trgovačkim komorama. Izvornim tekstom Zakona od 9. travnja 1898. o trgovačkim komorama bilo je propisano da se „trgovačke i industrijske komore mogu proglasiti koncesionarima za javne radove ili im može biti povjerena obveza pružanja javnih usluga, posebno onih povezanih s morskim lukama i plovnim putovima”. Zakonom od 20. lipnja 1933. ta je odredba proširena na zračne luke. Zračna luka otvorena je 1939.

(25)

Glavna uzletno-sletna staza zračne luke duga je 2 255 metara, a široka 45 metara. Francuska je teoretski kapacitet zračne luke procijenila na najviše 700 000 putnika godišnje.

(26)

Zračnom lukom upravlja komora CCI, koja je ujedno i njezina vlasnica. Financije „odjela za zračne luke” („odjel za zračne luke” ili „odjel komore CCI za zračne luke”) odvojene su od financija općeg odjela komore CCI („opći odjel komore CCI”) (10).

(27)

Putnički promet zračne luke La Rochelle zabilježen posljednjih godina prikazan je u tablici 3. U skladu s točkom 15. Smjernica Zajednice za financiranje zračnih luka i potpora za započinjanje poslovanja zračnih prijevoznika koji lete iz regionalnih zračnih luka (11) iz 2005. („Smjernice iz 2005.”) zračna luka La Rochelle je zračna luka kategorije D, odnosno „mala regionalna zračna luka”.

(28)

U razdoblju obuhvaćenom istragom u zračnoj luci uglavnom su poslovali niskotarifni zračni prijevoznici, točnije društva Ryanair, Airlinair (preimenovan 2013. u Hop), Flybe, easyJet, Jet2 i Buzz. Linijama se upravlja na godišnjoj ili sezonskoj osnovi, a čarter-letovima češće na ad hoc osnovi. Zračna luka ujedno se upotrebljava za rekreacijske i vojne letove te službene letove zaposlenika javnih službi.

(29)

Prema podacima Francuske u razdoblju obuhvaćenom formalnim istražnim postupkom poslovalo se na sljedećim linijama:

Tablica 1.

Zračni promet zračne luke La Rochelle u razdoblju od 2001. do 2006.

Tablica 2.

Zračni promet zračne luke La Rochelle u razdoblju od 2007. do 2011.

(30)

U tablici 3. prikazan je ukupan broj putnika u dolasku i odlasku koji se služio zračnom lukom u razdoblju od 2000. do 2012.

Tablica 3.

Promet i letovi zračne luke La Rochelle

(31)

Mjere obuhvaćene formalnim istražnim postupkom obuhvaćaju:

(32)

Javna tijela su od 2001. do 2011. financirala razne državne zadaće koje je obavljala zračna luka La Rochelle u vezi sa sigurnošću i zaštitom (vidjeti tablicu 4.). Ta su financiranja predmet formalnog istražnog postupka.

(33)

Francuska tvrdi da to financiranje obuhvaća troškove državnih zadaća koje obavljaju upravitelji zračne luke, a plaća država. Financiranje je obuhvaćeno općim sustavom financiranja državnih zadaća u francuskim zračnim lukama kako je utvrđen nacionalnim pravom. Taj sustav temelji se na poreznom doprinosu, odnosno pristojbi zračne luke, i na dodatnom instrumentu financiranja. Kontekst i pravila kojima se uređuju ti instrumenti i zadaće koje se njima financiraju već su opisani u brojnim novijim odlukama Komisije (12). Međutim, Komisija želi istaknuti sljedeće aspekte koje treba razmotriti pri ispitivanju mjera obuhvaćenih ovom Odlukom.

(34)

Zadaće sigurnosti i zaštite zračnih luka povjerene su upraviteljima zračnih luka na temelju zakona (13). Oni poduzimaju potrebne mjere u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom te plaćaju povezane troškove. Ti im se troškovi zatim nadoknađuju u obliku pristojbe zračne luke, a prihodi od te pristojbe namijenjeni su isključivo za pokrivanje troškova zadaća od općeg interesa povezanih sa sigurnošću i zaštitom.

(35)

Načela kojima se uređuje upravljanje tim instrumentom financiranja i kategorije rashoda koji se njime mogu pokriti detaljno su navedeni u dva referentna teksta (14). Pristojbu zračne luke naplaćuju javni ili privatni subjekti koji upravljaju zračnim lukama koje su u zadnjoj kalendarskoj godini za koju su dostupni podaci zabilježile promet (ukrcaj ili iskrcaj) veći od 5 000 jedinica prijevoza (jedna jedinica prijevoza = jedan putnik ili 100 kg pošte ili tereta).

(36)

U skladu s člankom 1609.w Općeg poreznog zakonika „[u] svakoj zračnoj luci prihodima od poreza financiraju se protupožarne i spasilačke usluge, usluge suzbijanja opasnosti od naleta životinja, mjere zaštite i mjere zaštite okoliša. Postotak prihoda od poreza, koji se utvrđuje [međuministarskom] odlukom na godišnjoj razini, upotrebljava se za financiranje opreme za automatiziranu graničnu kontrolu biometrijskom identifikacijom koja je ugrađena u zračnim lukama. Iznos pristojbe utvrđuje se na temelju financijskih potreba svake zračne luke, posebno uzimajući u obzir usluge koje se pružaju radi poštovanja važećih propisa i očekivano kretanje podataka o prometu, troškova i drugih prihoda upravitelja zračne luke”.

(37)

Iznos pristojbe stoga se utvrđuje na godišnjoj razini za svaku pojedinu zračnu luku na temelju troškova zadaća sigurnosti i zaštite koje je potrebno pokriti. Upravitelji zračnih luka u tu svrhu sastavljaju godišnji izvještaj o troškovima i prometu. Ti se izvještaji šalju lokalnom tijelu za sigurnost civilnoga zrakoplovstva koje ih provjerava i odobrava s obzirom na zakonodavstvo koje je na snazi. Iznos pristojbe izračunava Opća uprava za civilno zrakoplovstvo (Direction générale de l’aviation civile), koja dodatno provjerava sve prijavljene podatke uzimajući u obzir kumulativne rezultate iz prethodnih godina. Iznos pristojbe zatim se utvrđuje međuministarskom odlukom koja se objavljuje u francuskom službenom listu.

(38)

Nadalje, člankom 1609.w Općeg poreznog zakonika propisano je da podaci koje su prijavili upravitelji zračnih luka mogu podlijegati kontroli Opće uprave za civilno zrakoplovstvo.

(39)

Pravila za provedbu tog postupka prvotno su bila utvrđena okružnicom, a od 2010. nadalje primjenjuju se pravila utvrđena Međuministarskom odlukom od 30. prosinca 2009. o pravilima za izradu izvještaja upravitelja zračnih luka radi utvrđivanja putničke pristojbe zračne luke. Pravila se jednako primjenjuju na sve francuske zračne luke.

(40)

Osim pristojbe zračne luke, upravitelj zračne luke La Rochelle primio je i državne subvencije iz Interventnog fonda za zračne luke i zračni prijevoz („FIATA”). Fond FIATA osmišljen je kako bi se dopunili prihodi od pristojbe zračne luke koji često nisu dovoljni za zračne luke s manjim prometom jer one svojim korisnicima ne mogu nametnuti prevelik iznos pristojbe. Država je 2008. fond FIATA zamijenila povećanjem pristojbi zračne luke, zbog čega je u određenim zračnim lukama iznos pristojbe bio veći od onog koji je potreban za pokrivanje troškova zadaća sigurnosti i zaštite. Time se stvara višak koji se raspoređuje najmanjim zračnim lukama kako bi se dopunili njihovi prihodi od pristojbe zračne luke.

(41)

Francuska je u kontekstu navedenog regulatornog postupka Komisiji poslala pregled svih državnih subvencija koje su dodijeljene zračnoj luci La Rochelle u okviru financiranja državnih zadaća. Te su subvencije navedene u tablici 4.:

Tablica 4.

Troškovi povezani s državnim zadaćama (sigurnost i zaštita) i subvencije isplaćene zračnoj luci za te zadaće

(42)

Opći odjel komore CCI pruža zajedničke opće usluge raznim svojim odjelima, među ostalim i odjelu za zračne luke, osobito računovodstvene usluge, informatičke usluge i usluge upravljanja ljudskim resursima. U tablici 5. prikazane su usluge koje je komora CCI fakturirala zračnoj luci La Rochelle.

Tablica 5.

Iznosi koje je opći odjel komore CCI fakturirao odjelu za zračne luke u razdoblju obuhvaćenom istragom

(43)

Francuska su tijela u pogledu usluga koje je komora CCI pružila zračnoj luci La Rochelle iznijela sljedeća pojašnjenja.

(44)

Nadalje, francuska tijela istaknula su da su iznosi fakturirani od 2001. do 2005. bili paušalni iznosi. Prvi ključ za raspodjelu troškova uveden je 2006., a svi ključevi za raspodjelu zatim su dorađeni za razdoblje 2007.–2012. Ključ za raspodjelu je način raspodjele troškova s pomoću fiksnog dijela ili postotka ovisno o prirodi neizravnog troška kako bi se utvrdio udio koji odgovara određenom poslovnom području (i/ili usluzi). Ključevi za raspodjelu temelje se na pretpostavci da su troškovi i pružene usluge razmjerni. Ključevi za raspodjelu prikazani u tablici 5. temelje se na šest različitih kriterija ovisno o usluzi koju je opći odjel komore CCI pružio zračnoj luci. Ključevi za raspodjelu temelje se na pretpostavkama neovisno o području u kojem se upotrebljavaju. Stoga se u ovom slučaju, osim ako se može dokazati da su odabrani čimbenici ili metode izračuna primijenjeni za ključeve bili potpuno nerealni ili imali ozbiljne nedostatke, ne može smatrati da su ključevi netočni ili da je njihova vrijednost podcijenjena. Francuska tijela potvrdila su da su kriteriji na kojima su se ključevi za raspodjelu temeljili objektivni i relevantni.

(45)

Naposljetku, francuska tijela navela su fakturirane iznose i kretanja podataka o putničkom prometu u razdoblju od 2001. do 2012.

(46)

Direktor zračne luke La Rochelle i jedan od tajnika u razdoblju od 1. siječnja 2002. do 30. lipnja 2006. pomagali su rukovoditi i upravljati zračnom lukom Rochefort/Saint-Agnant („zračna luka Rochefort”) na temelju ugovora o uslugama koji je sklopljen u suradnji s Trgovačkom i industrijskom komorom Rochefort (15). Komora CCI La Rochelle odabrana je za rukovođenje zračnom lukom Rochefort 11. srpnja 2001. nakon provedenog natječajnog postupka.

(47)

Predmet ugovora o uslugama bilo je rukovođenje i upravljanje zračnom lukom Rochefort, a obuhvaćao je aspekte kao što su usluge opće administracije, usluge povezane s radovima i nabavom opreme te usluge za korisnike.

(48)

Ukupni trošak usluga pruženih za cijelo vrijeme trajanja ugovora (2002. – 2006.) iznosio je 991 235 EUR (16). Komora CCI La Rochelle za te je usluge primila 293 264 EUR.

(49)

Opći odjel komore CCI u razdoblju od 2001. do 2012. dodijelio je zračnoj luci povratne predujmove u ukupnom kumulativnom iznosu od 7 061 199 EUR. Ti su povratni predujmovi dodijeljeni bez zahtjeva o povratu na uloženi kapital. Francuska tvrdi da se radi o zajmovima koje zračna luka mora otplatiti. Predujmovi su upisani kao imovina u bilanci općeg odjela komore CCI i kao obveze u bilanci zračne luke, pri čemu komora CCI koristi nekretnine zračne luke kao kolateralno osiguranje povrata zajmova.

(50)

Francuska tijela navela su da je svrha povratnih predujmova bila, s jedne strane, osigurati potrebnu likvidnost zračne luke kako bi mogla pokrenuti projekte ulaganja u infrastrukturu i, s druge strane, uravnotežiti proračun i tako privremeno (s obzirom na to da se radilo o povratnim predujmovima) pokriti operativni manjak zračne luke.

(51)

Komora CCI primila je subvencije od regije Poitou-Charentes, departmana Charente-Maritime i zajednice Communauté d’Agglomération de La Rochelle kao doprinos promidžbenim mjerama zračne luke La Rochelle. Tablica 7. sadržava pregled tih raznih subvencija.

Tablica 7.

Očekivani financijski doprinosi i oni koje su razna lokalna tijela zaista platila za promidžbene mjere zračne luke La Rochelle

(52)

Ti su doprinosi plaćeni na temelju ugovora između komore CCI s jedne strane i departmana Charente-Maritime, zajednice Communauté d’Agglomération de La Rochelle i regije Poitou-Charentes s druge strane.

(53)

Francuska tijela Komisiji su dostavila samo dva ugovora sklopljena 2010., jedan s departmanom Charente-Maritime, a drugi sa zajednicom Communauté d’Agglomération de La Rochelle (18).

(54)

Na temelju obaju ugovora iz 2010. departman Charente-Maritime i Communauté d’Agglomération de La Rochelle obvezali su se financirati dio „promidžbenih mjera koje je komora CCI planirala provesti kako bi privukla strane turiste, posebno na tržištima Londona, Dublina, Osla i Bruxellesa zbog postojećih linija do tih gradova” (19). Međutim, u ugovorima nije navedena vrsta promidžbenih mjera koje su trebali provesti komora CCI ili pružatelji usluga. Štoviše, u ugovorima se ne spominje da će pružatelji usluga biti zračni prijevoznici ili njihova društva kćeri.

(55)

Od 2001. do 2005. nekoliko lokalnih tijela i Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) zračnoj luci La Rochelle dodijelili su subvencije („bespovratna sredstva za ulaganja”) za financiranje raznih ulaganja ukupne vrijednosti od oko 3 milijuna EUR (vidjeti tablicu 8.):

(56)

Tim bespovratnim sredstvima financirana su brojna ulaganja, među ostalim:

(57)

Francuska tijela navela su i da se ulaganjima prije svega nastojao zajamčiti siguran promet zrakoplova kojima se obično koriste europski zračni prijevoznici (B737, A320), i to proširenjem uzletno-sletne staze na 45 metara (zračna luka La Rochelle bila je jedna od rijetkih komercijalnih zračnih luka s uzletno-sletnom stazom širine 30 metara), produljenjem staze za 115 metara prema zapadu (kako bi se djelomično ublažio utjecaj pomaknutog praga na duljinu za slijetanje) i adaptacijom staza za vožnju i stajanki kako bi se omogućilo sigurno kretanje zrakoplova. Nadalje, određena ulaganja omogućila su zračnoj luci da ispuni svoje obveze zaštite okoliša (Zakon o vodama).

(58)

Francuska tijela izjavila su da zračna luka La Rochelle nije primila bespovratna sredstva za financiranje izgradnje naplatnog parkirališta 2006. i njegovo proširenje 2008.

(59)

Tablica 8. sadržava pregled svih mjera ulaganja za koje su dodijeljena bespovratna sredstva za ulaganja.

(60)

Francuska tijela tvrde da je dio ulaganja koja nisu bila obuhvaćena bespovratnim sredstvima financirala komora CCI, koja je vlasnica i upraviteljica zračne luke.

Tablica 8.

Pregled svih mjera za koje su dodijeljena bespovratna sredstva za ulaganja

(61)

Francuska tvrdi da se sve cijene usluga zračne luke koje upravitelj pruža raznim korisnicima zračne luke određuju u skladu s njezinom tarifom naknada za usluge zračne luke. Za svaku predloženu naknadu traži se mišljenje Savjetodavnog gospodarskog povjerenstva („Cocoeco”), čime se omogućuje savjetovanje s korisnicima zračne luke (zračni prijevoznici, sindikati radnika, društva koja obavljaju radove iz zraka, udruge) o naknadama koje se primjenjuju. Tako se, prema tvrdnjama Francuske, povećanja nezrakoplovnih naknada svake godine dostavljaju povjerenstvu Cocoeco. Svaka naknada koju upravitelj zračne luke predloži šalje se i prefektu departmana prije nego što stupi na snagu, zajedno s mišljenjem povjerenstva Cocoeco.

(62)

Francuska je Komisiji poslala tarifu naknada za usluge zračne luke koja se primjenjivala u razdoblju od 2001. do 2013. Francuska je Komisiji poslala i sva mišljenja povjerenstva Cocoeco iz razdoblja od 2001. do 2013., osim za 2005. jer se povjerenstvo te godine nije sastalo.

(63)

Francuska je navela i da zračni prijevoznici plaćaju naknadu za osvjetljenje uzletno-sletne staze ovisno o tome primjenjuju li se pravila civilnog zrakoplovstva kojima se uređuje kretanje noću ili u lošim vremenskim uvjetima (u takvim slučajevima služba za zračnu plovidbu mora utvrditi treba li se upotrebljavati osvjetljenje) ili ako pilot zatraži osvjetljenje. Prema tvrdnjama francuskih tijela, služba za zračnu plovidbu zračne luke La Rochelle pruža potrebne informacije o tome je li za vrijeme kretanja zrakoplova upotrijebljeno osvjetljenje, čime se upravitelju zračne luke omogućuje da taj iznos fakturira zračnom prijevozniku.

(64)

Francuska navodi da zračna luka prima sljedeće nezrakoplovne naknade: i. naknade za upotrebu imovine u državnom vlasništvu (fiksni dio i varijabilni dio na temelju ostvarenog prometa) za sljedeće: parkirališta, društva za najam automobila, hangare za zrakoplove, restoran, trgovine, oglašavanje i ii. razne usluge koje se pružaju u zamjenu za naknadu.

(65)

Istraga Komisije odnosi se na ugovore kojima se uređuje plaćanje usluga koje zračna luka pruža za zrakoplovne djelatnosti zračnih prijevoznika („ugovori o uslugama zračne luke”) i ugovore kojima se uređuje plaćanje marketinških usluga koje zračni prijevoznici pružaju zračnoj luci („ugovori o marketinškim uslugama”) koje je komora CCI sklopila sa zračnim prijevoznicima u razdoblju od 2001. do pokretanja formalnog istražnog postupka 8. veljače 2012.

(66)

Komisija je ispitala ugovore o naknadama zračne luke i/ili ugovore o marketinškim uslugama koje je komora CCI sklopila sa sljedećim zračnim prijevoznicima: Ryanair/AMS, Jet2, Flybe, Aer Arann, Buzz i easyJet.

(67)

Prema tvrdnjama Francuske u tablici u nastavku navedeni su svi ugovori koje je komora CCI sklopila s društvima Ryanair i AMS u razdoblju obuhvaćenom istragom:

Tablica 9.

Popis ugovora koje je komora CCI sklopila s društvom Ryanair/AMS

(68)

Kako je navedeno u tablici 9., u razdoblju obuhvaćenom istragom komora CCI i društvo Ryanair sklopili su nekoliko ugovora kojima se utvrđuju naknade zračne luke i naknade za zemaljske usluge.

(69)

Francuska je za sve ugovore o uslugama zračne luke obuhvaćene ovim odjeljkom navela sljedeće:

(70)

Pomnim ispitivanjem tih ugovora jasno se vidi da naknade zračne luke koje su bile primjenjive na društvo Ryanair na temelju svih ugovora odgovaraju općem cjenovnom rasponu koji je odobrilo povjerenstvo Cocoeco.

(71)

Prvim je ugovorom, potpisanim 10. prosinca 2003. između komore CCI i društva Ryanair, koji se primjenjivao retroaktivno na razdoblje od tri godine od 1. svibnja 2003., utvrđen iznos naknada zračne luke primjenjivih na društvo Ryanair. Društvo Ryanair na temelju tog ugovora obvezalo se upravljati svakodnevnom linijom između zračne luke La Rochelle i zračne luke London Stansted te potencijalno uvesti jednu ili više linija prema zračnim lukama Bruxelles-Charleroi, Frankfurt-Hahn ili drugoj zračnoj luci, pod uvjetom da predmetne linije društvu Ryanair omogućuju da obavlja letove iz zračne luke La Rochelle najmanje 340 dana godišnje u svakoj godini obuhvaćenoj ugovorom.

(72)

U skladu s člankom 2. točkom (b) Ugovora br. 1 od 10. prosinca 2003. društvo Ryanair bilo je obvezno plaćati i naknadu za zemaljske usluge u iznosu od […] EUR za svaki zrakoplov BAe 146-300, […] EUR za svaki zrakoplov Boeing 737-300 i […] EUR za svaki zrakoplov Boeing 737-800. Francuska je isprva u dopisu od 30. kolovoza 2011. tvrdila da, osim opskrbe gorivom, komora CCI „ne pruža druge zemaljske usluge” i da „korisnici sklapaju ugovore izravno s privatnom trećom stranom za zemaljske usluge”. Francuska je u odgovoru od 12. travnja 2012. dodatno objasnila da je komora CCI postupala samo kao posrednik između društva Ryanair i društva Atlantica, pružatelja zemaljskih usluga. Prema tvrdnjama komore CCI u ugovoru o uslugama zračne luke od 10. prosinca 2003. između komore CCI i društva Ryanair samo je navedena cijena koju je odredilo društvo Atlantica. Francuska i komora CCI navele su da je od 2007. društvo Ryanair ugovaralo usluge izravno s društvom Atlantica. Ta je odgovornost prenesena na društvo Atlantica na temelju ugovora o zemaljskim uslugama od 1. veljače 2007., u kojem je zadržana naknada utvrđena u prethodnom ugovoru za zemaljske usluge za zrakoplov Boeing 737-800 društva Ryanair.

(73)

Komora CCI i društvo Ryanair sklopili su taj ugovor 1. svibnja 2006. na razdoblje od tri godine. Društvo Ryanair na temelju tog ugovora obvezalo se upravljati linijom između zračnih luka La Rochelle i London Stansted, kojom bi se ostvario putnički promet od najmanje 95 000 putnika godišnje.

(74)

Komora CCI i društvo Ryanair sklopili su taj ugovor 1. svibnja 2006. na razdoblje od tri godine. Društvo Ryanair na temelju tog ugovora obvezalo se upravljati linijom između zračnih luka La Rochelle i Dublin, kojom bi se ostvario putnički promet od najmanje 45 000 putnika godišnje.

(75)

Tim je ugovorom implicitno zamijenjen Ugovor br. 2, a sklopili su ga komora CCI i društvo Ryanair 1. veljače 2007. s trajanjem do 30. travnja 2009. Društvo Ryanair na temelju tog ugovora obvezalo se upravljati svakodnevnom linijom između zračnih luka La Rochelle i London Stansted te potencijalno uvesti jednu ili više linija prema zračnim lukama Bruxelles-Charleroi, Frankfurt-Hahn ili drugoj zračnoj luci. Također se obvezalo obavljati letove iz zračne luke La Rochelle najmanje 340 dana godišnje u svakoj godini obuhvaćenoj ugovorom. Društvo Atlantica je od 1. veljače 2007. pružalo zemaljske usluge društvu Ryanair na temelju ugovora o zemaljskim uslugama iz uvodne izjave 71.

(76)

Komora CCI i društvo Ryanair sklopili su taj ugovor 13. siječnja 2010., a primjenjivao se retroaktivno na razdoblje od tri godine od 1. svibnja 2009. Društvo Ryanair na temelju tog ugovora obvezalo se upravljati svakodnevnom linijom između zračne luke La Rochelle i zračnih luka London Stansted, Dublin i Bruxelles-Charleroi te potencijalno uvesti jednu ili više linija prema drugoj zračnoj luci u kojoj je društvo Ryanair poslovalo.

(77)

Taj je ugovor dvaput izmijenjen dvjema izmjenama navedenima u nastavku:

(78)

Tom izmjenom Ugovora br. 5 od 13. siječnja 2010., na snazi do 31. ožujka 2013., utvrđene su linije kojima je društvo Ryanair trebalo upravljati iz zračne luke La Rochelle od ljetne sezone 2010. pod sljedećim uvjetima:

(79)

Sljedećom je izmjenom dopunjen Ugovor br. 5 od 13. siječnja 2010.

(80)

Društvo Ryanair na temelju te izmjene Ugovora br. 5 od 13. siječnja 2010. obvezalo se od ljetne sezone 2011. upravljati ljetnom linijom do Porta, kojom bi se ostvario putnički promet od najmanje 17 000 putnika (u dolasku i odlasku) za svaku cijelu godinu.

(81)

Komora CCI sklopila je i brojne ugovore o marketinškim uslugama, kako je prikazano u tablici 9. Komora CCI sklopila je te ugovore s društvom Ryanair u razdoblju od 2003. do 2006., a od 2006. sklapala ih je s društvom AMS, društvom kćeri u stopostotnom vlasništvu društva Ryanair.

(82)

Komora CCI i društvo Ryanair sklopili su 1. prosinca 2003. ugovor koji se primjenjivao retroaktivno od 1. svibnja 2003. do 31. prosinca 2003. Društvo Ryanair obvezalo se od 1. svibnja 2003. upravljati svakodnevnom linijom između zračnih luka La Rochelle i London Stansted te potencijalno uvesti jednu ili više dodatnih linija prema zračnim lukama Frankfurt-Hahn, Bruxelles-Charleroi ili prema drugoj zračnoj luci na kojima bi obavljalo letove najmanje 340 dana godišnje.

(83)

Društvo Ryanair na temelju tog ugovora obvezalo se na svojim internetskim stranicama prikazati tri internetske poveznice na turističke internetske stranice povezane s regijom La Rochelle i pokrenuti marketinšku kampanju kojima bi promicalo svoje linije prema zračnoj luci La Rochelle.

(84)

Komora CCI platila je društvu Ryanair […] EUR:

(85)

Komora CCI i društvo Ryanair sklopili su 3. lipnja 2004. ugovor koji je obuhvaćao razdoblje od 1. siječnja 2004. do 30. travnja 2006. Društvo Ryanair obvezalo se od 1. siječnja 2004. upravljati svakodnevnom linijom između zračnih luka La Rochelle i London Stansted te potencijalno uvesti jednu ili više dodatnih linija prema zračnim lukama Frankfurt-Hahn, Bruxelles-Charleroi ili prema drugoj zračnoj luci na kojima bi obavljalo letove najmanje 340 dana godišnje. Društvo Ryanair također se obvezalo na stopu popunjenosti svojih letova od najmanje 60 %.

(86)

Društvo Ryanair na temelju tog ugovora obvezalo se na svojim internetskim stranicama prikazati internetske poveznice na turističke internetske stranice povezane s regijom La Rochelle.

(87)

Komora CCI plaćala je društvu Ryanair […] EUR godišnje, a taj bi se iznos smanjio ako društvo Ryanair ne bi ostvarilo svoje ciljeve popunjenosti. Taj bi se iznos zatim ponovno izračunao na temelju broja prevezenih putnika. Plaćanja su se trebala izvršavati tromjesečno, a svi preplaćeni iznosi prebijali bi se iduće godine.

(88)

Komisija nije zaprimila nijedan dokument u kojem se navodi točan iznos koji je komora CCI platila društvu Ryanair u sljedeće dvije godine.

(89)

Komora CCI i društvo AMS sklopili su 1. travnja 2006. trogodišnji ugovor koji je stupio na snagu 1. svibnja 2006. Taj je ugovor povezan s preuzetom obvezom društva Ryanair da upravlja linijom između zračnih luka La Rochelle i London Stansted s najmanje 95 000 putnika godišnje.

(90)

Društvo AMS na temelju tog ugovora obvezalo se pružati razne marketinške usluge na internetskim stranicama www.ryanair.com za naknadu u iznosu od […] EUR godišnje, odnosno […] EUR mjesečno. Te su usluge obuhvaćale:

(91)

Stranke su mogle dogovoriti dodatne usluge. Komora CCI plaćala bi te usluge mjesečno na temelju faktura društva AMS.

(92)

Komora CCI i društvo AMS sklopili su 1. travnja 2006. trogodišnji ugovor D, koji je stupio na snagu 1. svibnja 2006. Taj je ugovor povezan s preuzetom obvezom društva Ryanair da upravlja linijom između zračnih luka La Rochelle i Dublin s najmanje 45 000 putnika godišnje.

(93)

Društvo AMS na temelju tog ugovora obvezalo se na internetskim stranicama društva Ryanair, www.ryanair.com, 212 dana godišnje prikazivati poveznicu na internetske stranice koje odredi komora CCI za naknadu u iznosu od […] EUR godišnje, odnosno […] EUR mjesečno. Stranke su mogle dogovoriti dodatne usluge. Komora CCI plaćala bi te usluge mjesečno na temelju faktura društva AMS.

(94)

Ugovor D izmijenjen je 1. lipnja 2007. izmjenom (ugovor E) kojom su se mijenjale marketinške usluge za 2007.: društvo AMS obvezalo se na internetskim stranicama društva Ryanair 45 dana u razdoblju od lipnja do rujna 2007. umjesto 212 dana godišnje prikazivati poveznicu na internetske stranice koje odredi komora CCI za naknadu u iznosu od […] EUR.

(95)

Odjel komore CCI za zračne luke 21. rujna 2007. potpisao je ugovor F, koji se odnosio na marketinške usluge na internetskim stranicama društva Ryanair u Ujedinjenoj Kraljevini. Ugovorom F izmijenjen je ugovor C i omogućene su marketinške usluge osim onih koje su već ugovorene, prvenstveno slanje pet dodatnih promidžbenih poruka elektroničke pošte tijekom zime 2007./2008. na adrese 255 000 anglofonih pretplatnika na elektroničke obavijesti društva Ryanair. Trošak tih dodatnih usluga iznosio bi […] EUR.

(96)

Komora CCI i društvo AMS sklopili su 17. rujna 2009. trogodišnji ugovor koji se primjenjivao retroaktivno od 1. siječnja 2009. Taj je ugovor povezan s preuzetom obvezom društva Ryanair da upravlja linijom između zračnih luka La Rochelle i London Stansted s najmanje 53 000 putnika godišnje.

(97)

Društvo AMS na temelju tog ugovora obvezalo se pružati razne marketinške usluge za naknadu u iznosu od […] EUR godišnje. Te su usluge obuhvaćale:

(98)

Naknada za te usluge iznosila je ukupno […] EUR, a taj je iznos dodatno diskontiran. Stranke su mogle dogovoriti dodatne usluge.

(99)

Komora CCI i društvo AMS sklopili su 17. rujna 2009. trogodišnji ugovor koji se primjenjivao retroaktivno od 1. siječnja 2009. (ugovor H). Taj je ugovor povezan s preuzetom obvezom društva Ryanair da upravlja linijom između zračnih luka La Rochelle i Bruxelles-Charleroi s najmanje 9 000 putnika prve godine i 16 000 putnika sljedeće dvije godine.

(100)

Društvo AMS na temelju tog ugovora obvezalo se na početnoj stranici za Nizozemsku/Belgiju internetskih stranica društva Ryanair (www.ryanair.com) (21) 95 dana prve godine i 160 dana sljedeće dvije godine prikazivati poveznicu koju odredi komora CCI. Trošak tih usluga iznosio je […] EUR, odnosno […] EUR, a komori CCI naplaćeno je […] EUR prve godine i […] EUR u godinama koje su uslijedile. Stranke su mogle dogovoriti dodatne usluge.

(101)

Taj je ugovor izmijenjen istog dana ugovorom J na temelju kojeg se društvo AMS obvezalo na početnoj stranici za Nizozemsku/Belgiju internetskih stranica društva Ryanair, www.ryanair.com, dodatnih 10 dana u 2009. prikazivati poveznicu koju odredi komora CCI. Trošak te dodatne usluge iznosio bi […] EUR.

(102)

Komora CCI i društvo AMS sklopili su 17. rujna 2009. još jedan trogodišnji ugovor koji se primjenjivao retroaktivno od 1. siječnja 2009. (ugovor I). Taj je ugovor povezan s preuzetom obvezom društva Ryanair da upravlja linijom između zračnih luka La Rochelle i Dublin s najmanje 17 000 putnika godišnje.

(103)

Društvo AMS na temelju tog ugovora obvezalo se na početnoj stranici irske verzije internetskih stranica društva Ryanair, www.ryanair.com, 200 dana godišnje prikazivati poveznicu na internetske stranice koje odredi komora CCI. Naknada za tu uslugu iznosila je […] EUR, a trebalo ju je fakturirati komori CCI po godišnjoj cijeni od […] EUR. Stranke su mogle dogovoriti dodatne usluge.

(104)

Komora CCI i društvo AMS sklopili su 25. veljače 2010. trogodišnji ugovor koji je stupio na snagu 31. ožujka 2010. (ugovor K). Tim su ugovorom zamijenjeni i raskinuti prethodni ugovori između stranaka.

(105)

Stranke su 2009. sklopile tri ugovora o marketinškim uslugama koji su se odnosili na sva tržišta na kojima se planirala provedba promidžbenih mjera, odnosno na Ujedinjenu Kraljevinu, Irsku i Belgiju. Međutim, stranke su 2010. sklopile jedan ugovor za sva tri navedena tržišta.

(106)

Taj je ugovor povezan s upravljanjem društva Ryanair linijama koje su povezivale zračnu luku La Rochelle s Ujedinjenom Kraljevinom, Irskom, Belgijom i Norveškom (potonja je bila nova linija). Iako ugovorom nisu propisani zahtjevi u pogledu broja putnika ili učestalosti letova, propisano je da će se paket marketinških usluga izmijeniti na odgovarajući način u slučaju smanjenja učestalosti letova ili ukidanja jedne od predmetnih linija.

(107)

Društvo AMS na temelju tog ugovora obvezalo se pružati razne marketinške usluge za naknadu u iznosu od […] EUR godišnje. Te su usluge obuhvaćale:

(108)

Stranke su mogle dogovoriti dodatne usluge.

(109)

Taj je ugovor izmijenjen trima izmjenama navedenima u nastavku:

(110)

Prva izmjena ugovora K od 25. veljače 2010. potpisana je 23. lipnja 2010. Ta je izmjena povezana s preuzetom obvezom društva Ryanair da upravlja linijom između zračnih luka La Rochelle i Cork. Društvo AMS na temelju tog ugovora obvezalo se produljiti razdoblje tijekom kojeg bi se poveznica na internetske stranice koje odredi komora CCI prikazivala na internetskim stranicama društva Ryanair, www.ryanair.com, za naknadu u iznosu od […] EUR na 70 dana.

(111)

Društvo AMS na temelju tog ugovora potpisanog 11. veljače 2011. obvezalo se pružati razne marketinške usluge za naknadu u iznosu od […] EUR koju je trebalo fakturirati po godišnjoj cijeni od […] EUR. Te su usluge obuhvaćale:

(112)

Treća izmjena ugovora K od 25. veljače 2010. potpisana je 2011. Društvo AMS na temelju tog ugovora obvezalo se pružati razne marketinške usluge za naknadu u iznosu od […] EUR, koju je trebalo fakturirati po cijeni od […] EUR prve godine i […] EUR druge godine.

(113)

Usluge za prvu godinu (od 31. ožujka 2011. do 31. listopada 2011.) bile su:

(114)

Usluge za drugu godinu (od 31. ožujka 2012. do 31. listopada 2012.) bile su:

(115)

Odlukom o naknadama od 27. ožujka 2008. dostavljenom povjerenstvu Cocoeco utvrđuju se poticaji za uvođenje novih redovnih linija. Tom odlukom o određivanju cijenu predviđen je sustav degresivnih popusta na zrakoplovne naknade ograničen na tri godine za uvođenje novih linija ili nastavak prometovanja postojećih linija tijekom zimske sezone reda letenja. Odlukom o određivanju cijena utvrđuju se uvjeti za odobravanje tih popusta:

(116)

Popusti dostupni u okviru tih poticajnih mjera navedeni su u tablici 10.

Tablica 10.

Popusti na naknade zračne luke predviđeni odlukom o određivanju cijena od 27. ožujka 2008.

(117)

Komora CCI 4. srpnja 2008. sklopila je ugovor o naknadama zračne luke sa zračnim prijevoznikom Jet2 na razdoblje od tri godine koji se primjenjivao retroaktivno od 12. svibnja 2008. za usluge letova do Edinburgha i Leedsa (23).

(118)

Tim je ugovorom predviđeno i odobravanje znatnih popusta na naknade zračne luke koji odgovaraju popustima navedenima u tablici 10. Društvo Jet2 obvezalo se ponuditi najmanje 2 000 sjedala svake sezone, a u suprotnom popusti bi se umanjili za 5 % sljedeće godine.

(119)

Komora CCI na temelju tog ugovora platila bi „doprinos za potporu marketingu” u iznosu od […] EUR prve godine (2008.), a druge i treće godine (u teoriji 2009. i 2010.) platila bi doprinos za marketing čiji bi iznos bio „prilagođen na temelju reda letenja”. Na temelju ugovora iznos doprinosa za marketing mogao bi se prilagoditi izmjenom koja se temelji na postignutoj stopi popunjenosti i promjenama u redu letenja. Ugovorom je propisano da je društvo Jet2 bilo dužno dostaviti fakturu s popratnim dokumentima (marketinški plan, fakture za provedene promidžbene aktivnosti) kako bi se doprinos mogao platiti. Nadalje, društvo Jet2 obvezalo se ponuditi najmanje 2 000 sjedala po liniji za svaku sezonu IATA-e proljeće/ljeto da bi ispunilo uvjete za tu potporu. Na temelju tog ugovora, ako u predmetnom razdoblju nije ponuđen navedeni broj sjedala, društvo Jet2 ne bi ostvarilo pravo na doprinos za marketing za odgovarajuću godinu.

(120)

Francuska je u dopisu od 30. kolovoza 2011. obavijestila Komisiju da je komora CCI platila iznos od […] EUR 2008. i 2009., no da 2010. društvu Jet2 nije izvršila nikakve uplate.

(121)

Komisijina istraga obuhvaća sljedeće ugovore o naknadama zračne luke između komore CCI i društava Flybe i Aer Arann:

(122)

Tim dvama ugovorima predviđeno je odobravanje znatnih popusta na naknade zračne luke koji odgovaraju popustima navedenima u tablici 10. Zračni prijevoznici na temelju tih dvaju ugovora obvezali su se ponuditi najmanje 2 000 sjedala svake sezone, a u suprotnom popusti bi se umanjili za 5 % sljedeće godine.

(123)

Prema tvrdnjama Francuske ti su popusti odobreni u skladu s uvjetima utvrđenima u odluci o određivanju cijena za naknade od 27. ožujka 2008.

(124)

Prema izvješću CRC-a zračni prijevoznik Buzz, društvo kći društva KLM, uveo je prvu niskotarifnu liniju između zračnih luka La Rochelle i London Stansted u proljeće 2001 (24). U izvješću CRC-a navodi se da su se na društvo Buzz primjenjivale naknade zračne luke u skladu s cjenovnim rasponima koji su bili na snazi u to vrijeme. U izvješću CRC-a navodi se i da je društvo Buzz ostvarilo korist od promidžbenih mjera i rashoda za komunikaciju u ukupnom iznosu od 59 068,51 EUR 2001. i 2002. Naposljetku, CRC navodi je društvo Ryanair preuzelo liniju 2003. i da je komora CCI fakturirala svoje usluge društvu Ryanair pod istim uvjetima koji su se primjenjivali na društvo Buzz do kraja godine.

(125)

Francuska napominje da je s društvom Buzz sklopljen jedan ugovor, odnosno ugovor od 8. studenoga 2002. Ugovor o uslugama zračne luke od 8. studenoga 2002. između komore CCI i društva Buzz odnosi se na redovne letove koje je društvo Buzz obavljalo do zračne luke La Rochelle i na uvjete upotrebe infrastrukture, a obuhvaća razdoblje od tri godine.

(126)

Francuska je također istaknula da se promidžbene mjere i rashodi za komunikaciju povezani s društvom Buzz navedeni u izvješću CRC-a zapravo odnose na komunikacijske aktivnosti koje su se provodile na temelju ugovora sklopljenog s društvom Maison de la France, a ne s društvom Buzz. Stoga, prema tvrdnjama komore CCI, društvu Buzz nisu izvršene uplate za marketinške usluge.

(127)

U izvješću CRC-a navodi se da je društvo easyJet „zatražilo [...] EUR marketinške potpore” za liniju do Bristola 2006., a ta je potpora u trenutku dovršetka izvješća navodno bila predmet usmenog dogovora.

(128)

Francuska napominje da, protivno informacijama iz izvješća CRC-a, društvo easyJet nije primilo sredstva za marketinške usluge ili usluge oglašavanja. Prema tvrdnjama Francuske, iako se o mogućnosti isplate takvog doprinosa neformalno raspravljalo za vrijeme pregovora između zračne luke i društva easyJet, taj dogovor nikad nije ostvaren i stoga s društvom easyJet nikad nije sklopljen ugovor o marketinškoj potpori.

(129)

Komisija je smatrala potrebnim pokrenuti formalni istražni postupak kako bi, s jedne strane, ispitala sve financijske doprinose različitih javnih tijela komori CCI, upravitelju zračne luke La Rochelle, od 2001. do dana donošenja odluke o pokretanju postupka, kako su opisani u odjeljku 3.1., i kako bi, s druge strane, ocijenila potencijalne potpore dodijeljene zračnim prijevoznicima na temelju svih ugovora između komore CCI i zračnih prijevoznika, koji su opisani u odjeljku 3.2.2., od 2001. do dana donošenja odluke o pokretanju postupka (8. veljače 2012.).

(130)

Komisija je, analizirajući financijske doprinose komori CCI, upravitelju zračne luke La Rochelle, iznijela stajalište o mogućem postojanju potpore u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a i sumnje u pogledu spojivosti potpore s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a.

(131)

Francuska tijela navela su da je dio financijskih sredstava koje je država odobrila bio namijenjen plaćanju troškova državnih zadaća koje nisu predstavljale gospodarsku djelatnost u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. Međutim, takva se sredstva moraju upotrebljavati samo za plaćanje troškova tih zadaća i ne mogu se dodijeliti za druge gospodarske djelatnosti (25). Komisija je smatrala da ne raspolaže s dovoljno informacija o točnoj prirodi troškova državnih zadaća i da također ne može isključiti mogućnost da je zračna luka ostvarila prednost time što su joj ti troškovi bili pokriveni.

(132)

Francuska je također navela da predmetno financiranje nije predstavljalo prednost u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. Ujedno smatra da je cjelokupno upravljanje zračnom lukom La Rochelle usluga od općeg gospodarskog interesa. Komisija je stoga ispitala mjere financijske potpore komori CCI s obzirom na sudsku praksu iz predmeta Altmark (26). Komisija je smatrala da Francuska nije dokazala da su ispunjena četiri uvjeta utvrđena u presudi u predmetu Altmark, a te je kriterije potrebno zadovoljiti kako bi se utvrdilo da nije ostvarena prednost na temelju naknade troškova za pružanje usluge od općeg gospodarskog interesa.

(133)

Kad je riječ o spojivosti financijskih doprinosa komori CCI s obzirom na načelo subjekta u tržišnom gospodarstvu, Komisija nije mogla isključiti mogućnost da je predmetnim financijskim doprinosima komori CCI dodijeljena selektivna prednost za cijelog razdoblja obuhvaćenog Odlukom. Stoga nije mogla isključiti mogućnost da te mjere predstavljaju državne potpore.

(134)

Komisija je navela da nije raspolagala dokazima na temelju kojih bi mogla smatrati da su subvencije javnih tijela za infrastrukturu bile financijski profitabilne ili da se očekivao financijski povrat na ulaganja.

(135)

Kad je riječ o subvencijama kojima su se financirale državne zadaće, Komisija je, kako je prethodno objašnjeno, sumnjala u točnu prirodu troškova koje je snosila država i koji su se, prema tvrdnjama francuskih tijela, odnosili na izvršavanje ovlasti javnog tijela.

(136)

Komisija je na temelju izvješća CRC-a smatrala da određene financijske transakcije između računa općeg odjela komore CCI i odjela za zračne luke naizgled nisu bile isključivo komercijalne prirode.

(137)

Prvo, čini se da je opći odjel komore CCI umanjio iznos faktura za neke od usluga koje je pružao zračnoj luci jer financijski izvještaji zračne luke ne održavaju stvarni trošak tih usluga. Komisija nije isključila mogućnost da je svrha navodnog umanjenja iznosa faktura bila ublažiti gubitak zračne luke u razdoblju od 2001. do 2006.

(138)

Drugo, čini se da je poslovanje zračne luke financirano povratnim predujmovima koji su isplaćeni iz općeg proračuna komore CCI na račune zračne luke i koji naizgled predstavljaju financijska sredstva dodijeljena besplatno.

(139)

Komisija je također smatrala da su iznosi koji su plaćeni komori CCI za rukovođenje i upravljanje zračnom lukom Rochefort naizgled veći od iznosa koji bi se mogli očekivati u uobičajenim tržišnim uvjetima s obzirom na manjak prometa u zračnoj luci.

(140)

Nadalje, 40 000 EUR od iznosa koji je zračna luka La Rochelle primila za pružanje tih usluga nije pokrivalo troškove komore CCI nastale pružanjem tih usluga već je taj iznos predstavljao „naknadu pružatelja usluga” koja je odgovarala prosječnoj stopi od 16 % ukupnog iznosa fakturiranog za te usluge.

(141)

Kad je riječ o financijskim doprinosima za prometovanje određenih linija koje su razna javna tijela isplatila komori CCI, Komisija je dovela u pitanje to jesu li te mjere zapravo predstavljale uplate zračnoj luci, s obzirom na to da su se uplate vršile na račune zračne luke, ili su predstavljale potpore predmetnim zračnim prijevoznicima.

(142)

Komisija je primijenila Smjernice iz 2005. kako bi ocijenila spojivost mjera ulaganja s unutarnjim tržištem (27). Komisija je smatrala da nije raspolagala svim informacijama koje su joj bile potrebne da bi mogla ocijeniti spojivost predmetnih mjera na temelju kriterijâ iz Smjernica iz 2005.

(143)

Komisija je također sumnjala u spojivost potencijalno prekomjernih naknada za državne zadaće i potencijalnog dodjeljivanja operativnih potpora komori CCI s unutarnjim tržištem.

(144)

Kad je riječ o ocjeni mjera u korist zračnih prijevoznika, Komisija je također iznijela stajalište o mogućem postojanju potpore u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a i sumnje u pogledu spojivosti takve potpore s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a.

(145)

Komisija je ocijenila postojanje selektivne prednosti u ugovorima sklopljenima sa zračnim prijevoznicima tako što je ispitala bi li u sličnim okolnostima privatni upravitelj zračne luke koji obavlja djelatnost u uobičajenim uvjetima tržišnog gospodarstva sklopio komercijalne ugovore slične ugovorima koje je sklopila komora CCI.

(146)

Komisija je prvo istaknula da je zračna luka u svakoj financijskoj godini u razdoblju obuhvaćenom istragom poslovala s gubitkom i da su prema izvješću CRC-a (28) naknade zračne luke odražavale različito postupanje prema različitim zračnim prijevoznicima (29). Komisija zbog svih tih razloga sumnja u to je li zračna luka u svojim poslovnim odnosima sa zračnim prijevoznicima koji su poslovali u zračnoj luci La Rochelle postupala kao razborit ulagatelj.

(147)

Komisija je smatrala da sklopljene ugovore mora ocijeniti u odnosu na svako predmetno razdoblje, uzimajući u obzir vrijeme njihova potpisivanja, kako bi utvrdila je li upravitelj zračne luke postupao kao razborit ulagatelj u tržišnom gospodarstvu koji se vodi izgledima za profitabilnost (30).

(148)

Komisija je smatrala da je ugovore o uslugama zračne luke i ugovore o marketinškim uslugama potrebno ocijeniti zajedno s obzirom na to da su društva Ryanair i AMS činila jednog korisnika predmetnih mjera. Nadalje, Komisija je smatrala da je potpisivanje ugovora o marketinškim uslugama bilo uvjetovano sklapanjem ugovora o uslugama zračne luke jer je jedina očekivana korist ugovora o marketinškim uslugama bila povećanje broja putnika društva Ryanair koji se služe zračnom lukom.

(149)

Komisija je izrazila sumnje o tome je li se upravitelj zračne luke sklapanjem ugovora o uslugama zračne luke i ugovora o marketinškim uslugama ponio kao razborit subjekt u tržišnom gospodarstvu koji provodi strukturalnu politiku, bilo općenitu ili sektorsku, i vodio se izgledima za srednjoročnu ili dugoročnu profitabilnost. Naime, Komisija je zamijetila da nisu provedeni nijedno ispitivanje tržišta i/ili poslovni plan u vezi s raznim ugovorima sklopljenima s društvom Ryanair/AMS kojima bi se ekonomski opravdala odluka zračne luke da se tako obveže prema društvu Ryanair/AMS.

(150)

Prema tvrdnjama Francuske korist od tih ugovora za poslovanje i turizam u regiji bila je ekonomski razlog za njihovo sklapanje. Međutim, Komisija je istaknula da se pitanja regionalnog razvoja ne mogu uzeti u obzir pri provedbi testa razboritog ulagatelja (31).

(151)

Komisija je izrazila sumnje u pogledu naknada zračne luke koje su se primjenjivale na društvo Ryanair, osobito kad je riječ o ugovoru potpisanom 10. prosinca 2003., kojim je društvo Ryanair oslobođeno plaćanja naknade za osvjetljenje uzletno-sletne staze.

(152)

Komisija je napomenula da su u financiranju troškova ugovorâ o marketinškim uslugama sudjelovala razna javna tijela. Stoga je razmotrila je li primjereno ocijeniti postupanje zračne luke zajedno s postupanjem države ili drugih javnih tijela koja nadziru upravitelja zračne luke ili sudjeluju u njegovu financiranju.

(153)

Komisija je također dovela u pitanje jesu li zemaljske usluge obuhvaćene uzastopnim ugovorima s društvom Ryanair, posebno ugovorom o zemaljskim uslugama između društva Ryanair i komore CCI od 10. prosinca 2003., zaista postojale. Francuska je u odgovoru od 30. kolovoza 2011. navela da komora CCI nije pružala zemaljske usluge.

(154)

Komisija je zbog svega navedenog izrazila sumnje u to jesu li zračna luka i javna tijela koja su sudjelovala u operativnim troškovima društva Ryanair postupili kao razboriti ulagatelji u tržišnom gospodarstvu kad su sklopili ugovore obuhvaćene istragom.

(155)

Komisija je istaknula da su ugovorima potpisanima sa zračnim prijevoznicima Jet2, Flybe i Aer Arann uvedeni veliki popusti na naknade (32) i da su se, prema tvrdnjama Francuske, primjenjivali na nediskriminirajući način na sve zračne prijevoznike koji su zadovoljavali kriterije utvrđene u odluci o određivanju cijena od 27. ožujka 2008. (vidjeti odjeljak 3.3.2.2).

(156)

Međutim, Komisija je primijetila da je zračna luka, kako je navela Francuska, poslovala s gubitkom u razdoblju obuhvaćenom istragom. Profitabilnost tih poticaja izračunana je na temelju procijenjenih operativnih troškova, čime su zračni prijevoznici oslobođeni obveze sudjelovanja u financiranju infrastrukture koju su upotrebljavali. Komisija je stoga smatrala da se tim poticajima zračnu luku moglo lišiti operativnih prihoda koji su bili presudni za njezinu financijsku održivost.

(157)

Francuska je u odgovoru na zahtjev za dodatne informacije navela iznose koji su plaćeni društvu Jet2 2009. za pružanje marketinških usluga, a koji su iznosili ukupno […] EUR. Nadalje, u izvješću CRC-a navodi se da je društvo easyJet „zatražilo [...] EUR potpore za marketinške usluge” za liniju do Bristola 2006. (33), a da je društvo Buzz ostvarilo korist od promidžbenih mjera i rashoda za komunikaciju u ukupnom iznosu od 59 068,51 EUR 2001. i 2002.

(158)

Komisija je smatrala da ne raspolaže s dovoljno informacija koje bi pokazale da plaćeni iznosi nisu predstavljali potpore ili da su plaćanja izvršena u skladu s načelom razboritog ulagatelja i da su pružene marketinške usluge koje su time plaćene odgovarale plaćenim iznosima.

(159)

Komisija je smatrala da se spojivost mjera dodijeljenih nakon objave Smjernica iz 2005. mora ocijeniti s obzirom na te smjernice, a da se spojivost mjera dodijeljenih prije objave tih smjernica mora ocijeniti u skladu s Komisijinom praksom donošenja odluka koja je bila na snazi u vrijeme dodjeljivanja tih mjera. Međutim, Komisija je također istaknula da je donošenjem Smjernica iz 2005. konsolidirala svoju praksu donošenja odluka u vezi s ocjenjivanjem spojivosti potpora dodijeljenih upraviteljima zračnih luka i da su kriteriji utvrđeni u smjernicama primjenjivi i na mjere dodijeljene prije objave tih smjernica.

(160)

Komisija je, s obzirom na informacije kojima je raspolagala, sumnjala da su mjere u korist zračnih prijevoznika bile spojive s unutarnjim tržištem.

(161)

Komisija je zaprimila primjedbe od sljedećih zainteresiranih strana:

(162)

Primjedbe komore CCI nadovezuju se na primjedbe koje je Francuska dostavila 12. travnja 2012., pri čemu je komora CCI dostavila dodatne informacije o primjedbama Francuske.

(163)

Kao prvo, komora CCI smatra da mjere koje je ispitala Komisija nisu mogle utjecati na tržišno natjecanje jer nijedna od dvije zračne luke u prihvatnom području zračne luke La Rochelle (Rochefort/Saint-Aignan i Niort) nije nudila komercijalne letove. Kao drugo, osporava tvrdnju da se zračna luka Angoulême nalazi u istom prihvatnom području kao i zračna luka La Rochelle jer je udaljena dva sata putovanja automobilom.

(164)

Kad je riječ o potporama za ulaganje, komora CCI smatra da je dio tih potpora obuhvaćenih istragom bio namijenjen državnim zadaćama povezanima sa sigurnošću i zaštitom i stoga ne predstavlja državne potpore. To se odnosi na zadaće i infrastrukturu koji se financiraju iz naknade za sigurnost i zaštitu te na infrastrukturu koja se upotrebljava za sljedeće negospodarske djelatnosti: kontrolne točke za sigurnosnu provjeru/pregled, carinske kontrole i hangar za parkiranje triju vatrogasnih vozila.

(165)

Komora CCI ujedno smatra da joj je povjerena zadaća pružanja usluge od općeg gospodarskog interesa. U skladu s člankom L.170-1 Trgovačkog zakonika, komora CCI zadužena je za gospodarski razvoj, privlačnost i prostorno planiranje tog područja, a rukovođenjem zračnom lukom na njezinu području doprinosi ostvarivanju tih ciljeva. Komora CCI napominje da je aglomeracija La Rochelle odsječena od ostatka zemlje. Naime, radi se o jedinoj francuskoj aglomeraciji s više od 150 000 stanovnika kojoj se ne može pristupiti autocestom. Osim toga, nije povezana željezničkom vezom velikih brzina i ne planira se njezina izgradnja zbog čega vožnja vlakom do Pariza trenutačno traje više od tri sata.

(166)

Podredno, komora CCI smatra da bi se financiranje infrastrukture trebalo smatrati spojivom potporom s obzirom na Komisijinu praksu u razdoblju od 2000. do 2005. i s obzirom na Smjernice iz 2005.

(167)

Kad je riječ o umanjenju iznosa faktura za usluge koje je opći odjel komore CCI pružao odjelu komore CCI za zračne luke, komora CCI naglašava da se predmetne usluge pružaju objedinjeno raznim odjelima komore CCI i strukturne su prirode (računovodstvene usluge, informatičke usluge i usluge upravljanja ljudskim resursima), a trošak tih usluga raspodjeljuje se na sve odjele komore CCI. Stoga se može očekivati da se fakturiranje tih usluga ne temelji na komercijalnoj logici i da su fakturirani iznosi niži nego što bi bili da se fakturiraju vanjskoj organizaciji. Prema tvrdnjama komore CCI, to je u skladu sa sudskom praksom Suda koji prihvaća se pružanje usluga subjektima u istoj mreži subjekata ne temelji uvijek na isključivo komercijalnom pristupu (34).

(168)

Kad je riječ o prekomjernom fakturiranju usluga pruženih zračnoj luci Rochefort/Saint-Agnant, komora CCI smatra da sporni iznosi ne predstavljaju dodatno fakturiranje usluga, iako je promet premašio broj letova utvrđen u specifikacijama za usluge.

(169)

Kad je riječ o povratnim predujmovima, komora CCI tvrdi da se ne mogu smatrati subvencijama jer se radi o zajmovima koje zračna luka mora otplatiti. Ti predujmovi zapravo predstavljaju sredstva premještena iz jednog internog naslova proračuna komore CCI u drugi zbog čega nije obračunata kamata. Nadalje, komora CCI smatra da je time što je pokrila potrebe svoje zračne luke za likvidnošću postupila na isti način na koji bi postupio i privatni upravitelj zračne luke.

(170)

Komora CCI stoga smatra da bi Komora, čak i ako financiranje operacija smatra državnom potporom, to trebala smatrati spojivom potporom na temelju Smjernica iz 2014.

(171)

Kad je riječ o ugovorima između zračne luke i zračnih prijevoznika, komora CCI najprije smatra da se ti ugovori ne mogu pripisati državi na temelju kriterija utvrđenih u presudu u predmetu Stardust (35).

(172)

Komora CCI također smatra da cijena koju je zračna luka platila na temelju ugovorâ o marketinškim uslugama nije bila veća od tržišne cijene. Pogotovo naglašava da je cijena koju je zračna luka La Rochelle platila za marketinške usluge bila u skladu s tržišnom cijenom ili čak manja od nje i da se temeljila na cjenovnom rasponu dostupnom na internetskim stranicama društva AMS.

(173)

Komora CCI smatra da su ugovori s društvom AMS sklopljeni radi ostvarivanja profitabilnosti jer bi se time povećala privlačnost zračne luke i njezin cjelokupni odnos s društvom Ryanair. Smatra da poslovni plan za razdoblje 2003.–2018., u kojem su pri ocjeni odnosa zračne luke s društvom Ryanair uzeti u obzir marketinški troškovi, pokazuje da su postojali izgledi za dugoročnu profitabilnost.

(174)

Kad je riječ o naknadama zračne luke koje su plaćali razni zračni prijevoznici, komora CCI napominje da se oslobođenje društva Ryanair od plaćanja naknade za osvjetljenje može objasniti činjenicom da taj zračni prijevoznik obavlja letove samo tijekom dana kad mu nije potrebno osvjetljenje.

(175)

Kad je riječ o popustima na naknade zračne luke koji su odobreni određenim zračnim prijevoznicima, komora CCI smatra da je jedini cilj primjene tih popusta bio uvođenje novih linija te da su odobreni na nediskriminirajući način i s ograničenim trajanjem. Nadalje napominje da su naknade zračne luke pozitivno utjecale na profitabilnost zračne luke.

(176)

Komora CCI iznose plaćene društvu Jet2 za marketinške usluge objašnjava na isti način koji je naveden gore za društva Ryanair i AMS. Komora CCI napominje da, protivno tvrdnjama CRC-a u izvješću, društvo easyJet nije primilo naknadu za marketinške usluge.

(177)

Kad je riječ o financijskim doprinosima javnih tijela za prometovanje linija, komora CCI osporava tvrdnju da je u poslovnom planu zračne luke uzeto u obzir financiranje ugovora o marketinškim uslugama koje pružaju lokalna tijela. Smatra da su predmetna lokalna tijela tim ugovorima o marketinškim uslugama pristupila u okviru svoje zadaće od općeg interesa, odnosno zadaće promicanja lokalnog područja.

(178)

Društvo Ryanair osporava Komisijinu analizu u odluci o pokretanju postupka. Smatra da bi Komisija trebala primijeniti metodu usporedbe pri provedbi testa razboritog ulagatelja. Ujedno je dostavilo i nekoliko financijskih studija koje se temelje na metodi usporedbe kako bi dokazalo da su ugovori o uslugama zračne luke između društva Ryanair i zračne luke La Rochelle bili u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu.

(179)

Društvo Ryanair također kritizira odluku Komisije da zajedno ocijeni ugovore sklopljene s društvima Ryanair i AMS. Ujedno osporava ideju da se mjere koje je provela komora CCI mogu pripisati državi ili da su za njih upotrijebljena državna sredstva.

(180)

Osim toga, društvo Ryanair dostavilo je gospodarsku studiju kojom je nastojalo dokazati da su ugovori koje je sklopilo sa zračnom lukom La Rochelle u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu kad se primijeni metoda ex ante analize inkrementalne profitabilnosti. U skladu s tom studijom analiza ne bi trebala biti ograničena na stvarno trajanje ugovorâ već bi se trebalo razmotriti i njihovo teorijsko trajanje uzimajući u obzir sve mogućnosti produljenja ugovora utvrđene u samim ugovorima. Studija se temelji na prosječnim promjenama podataka o prometu društva Ryanair u brojnim drugim zračnim lukama u kojima posluje.

(181)

Društvo Ryanair također smatra da cijene društva AMS odgovaraju tržišnim cijenama i da je odluka javne zračne luke da kupi usluge društva AMS u skladu s testom subjekta u tržišnom gospodarstvu.

(182)

Društvo Ryanair ujedno je dostavilo i gospodarsko izvješće kojim se nastojalo dokazati da su ugovori s društvima Ryanair i AMS u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu kad se analiziraju zajedno (pristup koji društvo Ryanair osporava).

(183)

Naposljetku, društvo Ryanair kritizira Komisijinu ocjenu ugovora o marketinškim uslugama sklopljenih s društvom AMS prema kojoj je jedina vrijednost tih ugovora potencijalno povećanje broja putnika koji putuju letovima društva Ryanair dok su ugovori na snazi, zbog čega nemaju konačnu vrijednost nakon njihova isteka. Prema tvrdnjama društva Ryanair, ugovori o uslugama zračne luke i ugovori o marketinškim uslugama stvaraju inkrementalne prihode dok su na snazi i konačnu vrijednost nakon njihova isteka. Konačna vrijednost ugovora o marketinškim uslugama sastoji se od povećanja prometa do zračne luke nakon njihova isteka zbog poboljšanja ugleda zračne luke.

(184)

Društvo AMS također osporava analizu Komisije. Društvo AMS najprije smatra da očekivana korist njegovih ugovora o marketinškim uslugama za zračne luke nije ograničena samo na povećanje broja putnika koji putuju letovima društva Ryanair. Prema tvrdnjama društva AMS, posjetitelji internetskih stranica društva Ryanair na koje će njegovo oglašavanje vjerojatno utjecati nisu isključivo klijenti društva Ryanair i izgledno je da će putovati letovima drugih zračnih prijevoznika. Društvo AMS također napominje da postojanje ugovora o marketinškim uslugama između određene zračne luke i društva Ryanair ne utječe na stopu popunjenosti njegova zrakoplova koji leti iz te zračne luke.

(185)

Društvo AMS ujedno osporava odluku Komisije da zajedno ocijeni ugovore sklopljene s društvima Ryanair i AMS. Naposljetku, društvo AMS objašnjava da se oglašavanjem na internetskim stranicama društva Ryanair zračnoj luci omogućuje da privuče više putnika u dolasku, za koje je izglednije da će trošiti novac od putnika u odlasku, i time poveća svoje prihode od nezrakoplovnih djelatnosti.

(186)

Nekoliko pojedinaca i udruga Envol Vert obavijestilo je Komisiju da podržavaju pokrenuti postupak i osuđuju subvencije dodijeljene društvu Ryanair. Neki pojedinci također dovode u pitanje stvarni opseg gospodarskih koristi od zračne luke La Rochelle.

(187)

Sve druge zainteresirane strane ističu doprinos zračne luke La Rochelle razvoju turizma i gospodarstva na tom području. Ujedno naglašavaju da bi zatvaranje zračne luke posebno štetno utjecalo na gospodarsku djelatnost nekih zainteresiranih strana.

(188)

Komora CCI Angoulême napominje da zračne luke Angoulême i La Rochelle nisu konkurenti.

(189)

Komora CCI Poitou-Charentes podržala je Rezoluciju Europskog parlamenta (36) o budućnosti regionalnih zračnih luka i usluga zračnog prijevoza u Europskoj uniji kojom se potvrđuje važnost regionalnih zračnih luka za razvoj lokalnog gospodarstva.

(190)

Regija Poitou-Charentes naglašava da nije isplatila subvencije izravno zračnoj luci, već samo komori CCI kako bi joj omogućila uspješno obavljanje njezinih zadaća.

(191)

UDOTSI smatra ključnim nastaviti financiranje koje zračnim prijevoznicima koji primaju ta sredstva omogućuje da nastave i prošire svoju djelatnost u zračnoj luci La Rochelle. Napominje da bi smanjenje financiranja dovelo do slabijih turističkih rezultata u departmanu Charente-Maritime, što bi negativno utjecalo na lokalno gospodarstvo.

(192)

Communauté d’Agglomération de La Rochelle i departman Charente-Maritime napominju da su u marketinškim kampanjama provedenima na temelju ugovora o marketinškim uslugama sklopljenima s komorom CCI sudjelovali u okviru svojih ovlasti i u skladu sa svojom misijom promidžbe lokalnog područja. Communauté d’Agglomération napominje da se udružilo s komorom CCI na temelju općeg ugovora o marketinškim uslugama zahvaljujući kojem je moglo ostvariti popust na cijene koje naplaćuje društvo AMS. Naposljetku, to tijelo također napominje da nema izravan interes za rukovođenje zračnom lukom La Rochelle i stoga smatra da njegovo financijsko sudjelovanje ne bi trebalo biti uključeno u poslovni plan zračne luke.

(193)

Francuska tvrdi da sve djelatnosti zračne luke (uključujući djelatnosti komercijalnog zrakoplovstva) predstavljaju usluge od općeg interesa, osobito gospodarski i turistički razvoj regije, tako da se nijedan iznos dodijeljen upraviteljima zračne luke ne može smatrati državnom potporom.

(194)

Francuska se ne slaže s mišljenjem (37) Komisije o primjenjivosti sudske prakse iz predmeta Aéroports de Paris (38) na mjere potpore za infrastrukturu dodijeljene prije objave Smjernica iz 2005. Smatra da bi se trebale primijeniti Smjernice iz 1994. (39), posebno točka 12. na temelju koje potpore za infrastrukturu ne podliježu Komisijinom kontroli državnih potpora. Prema tvrdnjama Francuske odstupanje od prethodne sudske prakse u presudi Aéroports de Paris, kojom su djelatnosti rukovođenja i upravljanja zračnom lukom utvrđene kao gospodarske djelatnosti, odnosilo se na veliko europsko čvorište i na pravno pitanje koje nije povezano s financiranjem zračnih luka, zbog čega se ono ne može smatrati izravno obvezujućim za države članice u kontekstu financiranja infrastrukture zračnih luka, dok je jedini tekst koji je bio na snazi u relevantno vrijeme (Smjernice iz 1994.) jasno propisivao da su projekti koji se odnose na infrastrukturu zračnih luka predstavljali opće mjere ekonomske politike koje su izvan opsega kontrole državnih potpora. Nadalje, Francuska smatra da je Komisijina praksa (40) bila u skladu sa Smjernicama iz 1994. S obzirom na taj nedostatak pravne sigurnosti, Francuska smatra da je postupala u skladu s jedinim dokumentom s pravnom snagom u relevantno vrijeme, Smjernicama iz 1994.

(195)

Nadalje, Francuska smatra da nijedna sporna mjera potpore za ulaganje ne može utjecati na tržišno natjecanje i da bi ih stoga trebalo isključiti iz Komisijine istrage.

(196)

Prema tvrdnjama Francuske ta su ulaganja u skladu s načelom razboritog ulagatelja u tržišnom gospodarstvu. Francuska navodi da se razne mjere ulaganja mogu objasniti kroničnim problemima zračne luke povezanima s nedovoljnim prihvatnim kapacitetom. Prema tvrdnjama Francuske komora CCI odlučila je to riješiti ulaganjem u povećanje prihvatnog kapaciteta zračne luke. Francuska tvrdi da su se razne odluke o ulaganjima sustavno temeljile na rezultatima prognostičkih studija i poslovnih planova izrađenih ex ante 2000., 2002. i 2008. Francuska na temelju tih studija smatra da je komora CCI postupala na temelju razumnih pretpostavki kad je odlukom od 21. veljače 2003. odlučila zatražiti financiranje od raznih navedenih javnih tijela.

(197)

Francuska smatra da su njezina ulaganja bila ograničena i da je iz financijske perspektive pristup zračne luke uvijek bio vrlo odmjeren kad je riječ o ulaganjima jer je čekala da dosegne točku zasićenja prije nego što je odlučila izvesti ključne radove.

(198)

Podredno, Francuska smatra da bi Komisija mjere obuhvaćene istragom, ako smatra da predstavljaju državne potpore, trebala smatrati spojivima s unutarnjim tržištem jer su mjere dodijeljene kako bi se ispunile zadaće od općeg gospodarskog interesa koje ispunjavaju uvjete utvrđene člankom 106. stavkom 2. UFEU-a. Francuska tijela smatraju da se zračna luka La Rochelle u cjelini može smatrati uslugom od općeg gospodarskog interesa jer su njezine glavne zadaće osigurati da se području na kojem posluje može pristupiti i omogućiti gospodarski i društveni razvoj te poticati turizam.

(199)

Podrednije, Francuska tvrdi da su potpore za infrastrukturu spojive s unutarnjim tržištem na temelju Smjernica iz 2005.

(200)

Prvo, Francuska smatra da su protupožarne usluge za zrakoplove i usluge suzbijanja opasnosti od naleta životinja zadaće u nadležnosti javnih tijela koje su presudne za sigurnost zračne luke i da bi ih stoga trebalo isključiti iz Komisijine istrage koja se odnosi na zračnu luku La Rochelle.

(201)

Drugo, Francuska navodi da financijska sredstva dodijeljena zračnoj luci La Rochelle ne mogu utjecati na tržišno natjecanje u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a zbog čega mjere koje se ocjenjuju ne predstavljaju državne potpore.

(202)

Podredno, Francuska smatra da bi Komisija mjere obuhvaćene istragom, ako zaključi da predstavljaju državne potpore, trebala smatrati spojivima s unutarnjim tržištem s obzirom na Smjernice iz 2014.

(203)

Francuska napominje da je program popusta koji se primjenjivao na društva Jet2, Flybe i Aer Arann bio degresivan, vremenski ograničen i primjenjivao se na svakog zračnog prijevoznika koji je ispunio uvjete utvrđene u odluci komore CCI o naknadama od 27. ožujka 2008. kojim je taj program uspostavljen.

(204)

Prema tvrdnjama Francuske ta vrsta popusta koja je dostupna svima i odobrava se s ograničenim rokom ne čini potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a jer mjera nije selektivna i ne utječe na tržišno natjecanje.

(205)

Francuska napominje da rastuće regionalne zračne luke trebaju promicati svoje usluge i regiju provedbom marketinških kampanja kako bi povećale broj putnika.

(206)

Nadalje, Francuska također napominje da se, u skladu s Komisijinom praksom, usluga koja je plaćena po tržišnoj cijeni ne može smatrati državnom potporom.

(207)

Francuska naglašava koliko je složeno procijeniti tržišnu cijenu marketinških usluga jer se u obzir moraju uzeti točna priroda pružene usluge, mehanizmi nadzora, učinak usluga na promet i ostvarena korist. Francuska tijela željela bi da se te prakse sveobuhvatno ocijene kako se određene zračne luke ne bi našle u nepovoljnom položaju u odnosu na druge zračne luke.

(208)

Francuska tijela slažu se s mišljenjem Komisije navedenim u uvodnim izjavama 205. i 214. odluke o pokretanju postupka o potrebi za zajedničkom ocjenom ugovorâ o uslugama zračne luke i ugovorâ o marketinškim uslugama i za zajedničkim pristupom raznim javnim tijelima i komori CCI u kontekstu financiranja ugovorâ o marketinškim uslugama.

(209)

Francuska smatra da ne može dokazati da su ugovori o marketinškim uslugama sklopljeni s društvom Ryanair/AMS u skladu s načelom privatnog ulagatelja u tržišnom gospodarstvu jer se pri ocjeni kriterija tog načela ne mogu uzeti u obzir pitanja regionalnog razvoja, a odluke raznih lokalnih i regionalnih tijela da sudjeluju u financiranju tih ugovora temeljile su se upravo na pitanjima regionalnog razvoja. Nadalje, Francuska smatra da test privatnog ulagatelja u tržišnom gospodarstvu nije primjeren za zračne luke s manje od milijun putnika godišnje koje moraju uzimati u obzir i druge aspekte osim vlastite profitabilnosti.

(210)

Francuska naglašava pozitivan utjecaj djelatnosti zračne luke na regionalni razvoj i stoga smatra prirodnim da se lokalna i regionalna tijela koja nastoje razviti gospodarstvo i turizam na svojem području služe uslugama koje im omogućuju da promiču zračnu luku i privuku posjetitelje.

(211)

Francuska napominje gospodarske koristi od zračne luke. Primjerice, putnici koji su 2010. doputovali u zračnu luku La Rochelle letovima niskotarifnih zračnih prijevoznika potrošili su oko 30 milijuna EUR.

(212)

Kad je riječ o komori CCI, francuska tijela na sljedeći način objašnjavaju upotrebu marketinških usluga: „kad je riječ o pitanjima koja su navela komoru CCI da sklopi ugovore obuhvaćene istragom, mogućnost oglašavanja zračne luke La Rochelle i njezine regije, kao i svih odredišta do kojih se putuje putem te zračne luke, na internetskim stranicama s toliko puno posjetitelja kao internetske stranice društva Ryanair predstavljala je priliku da se privuku dodatni klijenti koju je komora CCI, naravno, iskoristila u želji da poveća promet zračne luke, a time i njezine prihode.” Francuska je dodala da je „iz perspektive zračne luke La Rochelle njezina strategija marketinške potpore urodila plodom jer je dovela do naglog povećanja broja putnika u tom razdoblju, što je pak dovelo do stabilnog povećanja naknada zračne luke i prihoda od nezrakoplovnih usluga”.

(213)

Francuska tijela iznose plaćene društvu Jet2 za marketinške usluge objašnjavaju na isti način koji je naveden gore za društvo Ryanair/AMS.

(214)

Francuska ujedno napominje da, protivno informacijama iz izvješća CRC-a iz 2008. i uvodne izjave 39. odluke Komisije o pokretanju postupka, društvo easyJet nije primilo sredstva za marketinške usluge ili usluge oglašavanja.

(215)

Komisija će u ovom dijelu ocijeniti razne mjere financijske potpore koje su dodijeljene zračnoj luci, a opisane su u odjeljku 3.1.

(216)

Člankom 107. stavkom 1. UFEU-a predviđa se da je svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku koja narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj nespojiva s Ugovorom u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama.

(217)

Ocjenom mjere kao državne potpore pretpostavlja se da su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti, odnosno:

(218)

Kako je Komisija ponovila u Smjernicama iz 2014. (41), od datuma presude u predmetu Aéroports de Paris (12. prosinca 2000.) (42) izgradnja infrastrukture zračne luke i upravljanje njome moraju se smatrati pripadajućima djelokrugu državnih potpora. Suprotno tome, zbog nesigurnosti koja je postojala prije tog datuma, javna tijela mogla su u to vrijeme zakonito smatrati da financiranje infrastrukture zračne luke ne predstavlja državne potpore te da u skladu s tim Komisija nije trebala biti obaviještena o tim mjerama. Iz toga slijedi da Komisija ne može na temelju pravila o državnim potporama dovesti u pitanje mjere financiranja dodijeljene prije 12. prosinca 2000.

(219)

U ovom su predmetu bespovratna sredstva za ulaganja dodijeljena nakon 12. prosinca 2000., kao i potencijalne operativne potpore, a ispitivanje tih potpora obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2001. Stoga se francuska tijela ne mogu pozvati na nedostatak pravne sigurnosti kad je riječ o ocjenjivanju djelatnosti zračne luke La Rochelle kao negospodarske djelatnosti jer su predmetne mjere primijenjene nakon 12. prosinca 2000.

(220)

Međutim, kako je istaknuto i u Smjernicama iz 2014., nisu sve djelatnosti zračne luke nužno gospodarske prirode (43). Djelatnosti koje obično potpadaju u opseg odgovornosti države pri izvršenju službenih ovlasti kao javnog tijela nisu gospodarske naravi i općenito ne spadaju u okvir pravila dodjele državnih potpora.

(221)

Bespovratna sredstva za ulaganja dodijeljena 2001. i 2005. (vidjeti tablicu 8.) upotrijebljena su ponajprije za financiranje ulaganja u dvoranu za odlaske i dolaske, uzletno-sletnu stazu, stazu za vožnju i stajanke. Tom je infrastrukturom i opremom komercijalno upravljala komora CCI koja je upravitelj zračne luke i koja korisnicima naplaćuje troškove te imovine. Ta su ulaganja stoga svojstvena komercijalnoj djelatnosti zračne luke. Bespovratna sredstva za ulaganja dodijeljena u razdoblju od 2001. do 2005. stoga su dodijeljena u korist gospodarskih djelatnosti.

(222)

Kad je riječ o pojmovima poduzetnika i gospodarske djelatnosti, financiranje te infrastrukture zračne luke i potencijalne operativne potpore stoga su služili prvenstveno za financiranje gospodarske djelatnosti komercijalnog upravljanja zračnom lukom koju je obavljala komora CCI i stoga spadaju u okvir pravila dodjele državnih potpora.

(223)

Kako je navedeno u tablici 4., formalni istražni postupak obuhvaća subvencije (posebno iz fonda FIATA) kojima su financirana razna ulaganja povezana sa zaštitom, prvenstveno objekti i uređaji za pregled predane prtljage, kontrola zajedničkih prilaza zoni ograničenog kretanja te pregled osoba i ručne prtljage. Ulaganjima se također nastojala povećati sigurnost, konkretno kupnjom vozila za protupožarne i spasilačke usluge za zrakoplove. Te razne subvencije dodijeljene su u okviru općeg sustava financiranja državnih zadaća u francuskim zračnim lukama opisanog u uvodnoj izjavi 32. i sljedećim uvodnim izjavama.

(224)

Kako je Komisija istaknula u Smjernicama iz 2014., Sud je utvrdio da djelatnosti koje obično spadaju u opseg odgovornosti države pri izvršenju službenih ovlasti kao javnog tijela nisu gospodarske naravi i općenito ne spadaju u okvir pravila dodjele državnih potpora (44). U skladu sa Smjernicama iz 2014., djelatnosti u zračnoj luci poput kontrole zračnog prometa, djelatnosti policije, carine, vatrogasaca i djelatnosti potrebne za zaštitu civilnog zrakoplovstva od nezakonitih radnji te ulaganja povezana s infrastrukturom i opremom potrebnom za provođenje tih djelatnosti općenito se smatraju negospodarskima (45).

(225)

U Smjernicama iz 2014. navodi se i da javno financiranje takvih negospodarskih djelatnosti ne predstavlja državne potpore ako se strogo ograniči na nadoknadu troškova koje one uzrokuju te ako ne dovodi do neopravdane diskriminacije između zračnih luka. U smjernicama je u pogledu drugog uvjeta navedeno da ako je u predmetnom pravnom poretku normalno da civilne zračne luke moraju snositi određene troškove koji su svojstveni radu civilne zračne luke, dok druge civilne zračne luke ne moraju, moglo bi se smatrati da su druge u prednosti, neovisno o tome jesu li ti troškovi povezani s djelatnošću koja se općenito smatra djelatnošću negospodarske naravi (46).

(226)

Djelatnosti koje se financiraju općim sustavom financiranja državnih zadaća u francuskim zračnim lukama, kako je opisano u uvodnoj izjavi 32. i sljedećim uvodnim izjavama, odnose se na zaštitu civilnog zrakoplovstva od nezakonitih radnji (47), zadaće policije (48), protupožarne i spasilačke usluge za zrakoplove (49), zaštitu zračnog prometa (50) te zaštitu ljudskog i prirodnog okoliša (51). Te se djelatnosti mogu zakonito smatrati odgovornošću države u izvršavanju njezinih službenih ovlasti kao javnog tijela. Prema tome, Francuska može s obzirom na pravila dodjele državnih potpora legitimno smatrati da su te zadaće „državne”, odnosno negospodarske naravi. Stoga može predvidjeti i javno financiranje u svrhu naknade troškova koje snose upravitelji zračnih luka pri provedbi tih zadataka, ako su za te zadaće zaduženi na temelju nacionalnog zakonodavstva i pod uvjetom da to financiranje ne dovodi do prekomjerne naknade ni do diskriminacije među zračnim lukama.

(227)

Iz opisa navedenog u uvodnoj izjavi 32. i sljedećim uvodnim izjavama proizlazi da se sustav predviđen francuskim pravom temelji na strogim mehanizmima kontrole koja se provodi ex ante i ex post te kojima se osigurava da upravitelji zračnih luka putem pristojbe zračne luke i dodatnog instrumenta financiranja ostvaruju samo strogo nužne iznose za pokrivanje troškova.

(228)

Nadalje, s obzirom na to da se taj sustav primjenjuje na sve francuske civilne zračne luke kako u pogledu vrsta zadaća koje dovode do naknade troškova tako i u pogledu mehanizama financiranja, ispunjen je uvjet o nediskriminaciji. Iako je francuskim zakonodavstvom upraviteljima zračnih luka povjereno izvršavanje državnih zadaća, za financiranje tih zadaća nadležna je država, a ne ti upravitelji. Tako naknada troškova izvršavanja tih zadaća iz javnih sredstava ne dovodi do smanjenja troškova koje bi uobičajeno, na temelju francuskog pravnog poretka, trebali snositi upravitelji zračnih luka.

(229)

Taj nacionalni sustav primjenjivao se na zračnu luku La Rochelle od početka razdoblja obuhvaćenog istragom. Stoga financiranje primljeno u okviru tog sustava ne predstavlja državnu potporu u korist zračne luke.

(230)

Upravitelju zračne luke La Rochelle subvencije su dodijelila sljedeća lokalna tijela i javna tijela: francuska država, regija Poitou-Charentes, departman Charente-Maritime, zajednica Communauté d’agglomération de La Rochelle i opći odjel komore CCI La Rochelle.

(231)

Kako bi se utvrdilo predstavljaju li sredstva trgovačkih i industrijskih komora državna sredstva i može se li se njihova upotreba pripisati državi, Komisija najprije napominje da su člankom L.710-1 Trgovačkog zakonika trgovačke i industrijske komore klasificirane kao „posrednička tijela države”. Konkretnije, trgovačke i industrijske komore javna su tijela u smislu francuskog prava. Člankom L.710-1 Trgovačkog zakonika koji je trenutačno na snazi utvrđeno je slijedeće: „Komora CCI France, regionalne trgovačke i industrijske komore, lokalne trgovačke i industrijske komore te međukonzularne skupine javna su tijela pod državnim nadzorom, kojima upravljaju izabrani voditelji.”

(232)

Člankom L.710-1 Trgovačkog zakonika utvrđene su i zadaće trgovačkih i industrijskih komora: „Mreža [trgovačkih i industrijskih komora] i sve ustanove ili komore koje ju tvore doprinose gospodarskom razvoju, privlačnosti i prostornom planiranju područja te potpori poduzetnika i njihovih udruga izvršavanjem, u skladu s uvjetima utvrđenima uredbom, svih zadaća pružanja javne usluge i svih zadaća od općeg interesa potrebnih za izvršenje tih zadaća.

U tu svrhu sve ustanove ili komore koje tvore mrežu mogu, poštujući sve primjenjive sektorske planove, izvršavati:

(233)

Popisom zadataka trgovačkih i industrijskih komora iz članka L.710-1 Trgovačkog zakonika navedenim gore upućuje se na to da su razlog postojanja i prvi cilj trgovačkih i industrijskih komora zadaće od općeg interesa koje su im povjerene zakonom i koje uglavnom obuhvaćaju zastupanje interesa industrije, trgovine i usluga pred javnim tijelima, podršku lokalnim poduzetnicima te razvoj privlačnosti i prostornog planiranja njihovih regija. Industrijske i trgovačke djelatnosti trgovačkih i industrijskih komora sporedne su u odnosu na njihove zadaće od općeg interesa te je njihova svrha doprinijeti izvršenju tih zadaća.

(234)

To se zakonodavstvo razvilo od izrade 2005. do današnje verzije, no njegova temeljna načela nisu se promijenila. Slično tome, pravila koja su bila na snazi prije sastavljanja članka L.710-1 Trgovačkog zakonika temeljila su se na istim načelima. Naime, za vrijeme cijelog razdoblja obuhvaćenog istragom trgovačke i industrijske komore poput komore CCI ostale su javna zakonski utemeljena tijela, kojima upravljaju izabrani voditelji i koja su pod državnim nadzorom. Osim toga, kao posredničkim tijelima države povjerene su im zadaće od općeg interesa koje obuhvaćaju zastupanje interesa industrije, trgovine i usluga pred drugim nacionalnim i inozemnim javnim tijelima, doprinos privlačnosti i prostornom planiranju regija te podršku poduzetnicima.

(235)

Komisija napominje i da su trgovačke i industrijske komore u skladu s člankom R.712-2 i sljedećima člancima Trgovačkog zakonika pod nadzorom predstavnika države. U tom pogledu nadzorno tijelo ima pristup svim sjednicama glavne skupštine trgovačkih i industrijskih komora te može dodavati teme na njihov dnevni red. Nadzornom tijelu trebaju biti upućene i određene važne odluke koje su utvrđene propisima (u pogledu, na primjer, proračuna, zajmova, dodjele jamstava trećim stranama, prijenosa, stjecanja ili povećanja financijskih udjela u civilnim ili trgovačkim društvima itd.). Štoviše, odluke o prvotnim, izmijenjenim ili izvršenim proračunima nisu izvršne dok ih nije, makar i prešutno, odobrilo nadzorno tijelo.

(236)

Nadalje, opći proračun trgovačkih i industrijskih komora obuhvaća porezne prihode ostvarene od društava upisanih u registar trgovačkih društava. Sredstva trgovačkih i industrijskih komora tako se uglavnom sastoje od poreznih prihoda (pristojba za troškove trgovačkih i industrijskih komora utvrđena člankom 1600. Općeg poreznog zakonika), subvencija ili sredstava iz djelatnosti osposobljavanja i upravljanja prijevoznim infrastrukturama. Tako se trgovačke i industrijske komore pri pokrivanju troškova ne trebaju oslanjati samo na svoje trgovačke prihode. Time je potkrijepljen zaključak prema kojemu su industrijske i trgovačke djelatnosti trgovačkih i industrijskih komora sporedne u odnosu na njihove zadaće od općeg interesa te je njihova svrha doprinijeti izvršenju tih zadaća.

(237)

S obzirom na sve prethodno navedeno trgovačke i industrijske komore, poput komore CCI, potrebno je smatrati javnim tijelima čije se sve odluke, kao i odluke središnje državne uprave ili regionalnih i lokalnih tijela, moraju smatrati „pripisivima državi” u smislu sudske prakse o državnim potporama (52), a čija sredstva predstavljaju državna sredstva. I Opći sud Europske unije podržao je taj pristup u nekoliko presuda o potporama koje su komore CCI iz gradova Nîmesa, Angoulêmea i Paua dodijelile zračnim prijevoznicima (53).

(238)

Sredstva lokalnih tijela koja su dodijelila subvencije zračnoj luci, odnosno regije Poitou-Charentes, departmana Charente-Maritime i zajednice Communauté d’agglomération de La Rochelle, smatraju se državnim sredstvima u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a (54). Nadalje, ako su uvjeti iz te odredbe ispunjeni, taj se članak primjenjuje na postupanje takvih tijela jednako kao i na mjere koje poduzima središnja vlast (55). Stoga se odluke lokalnih tijela koje se istražuju u ovom predmetu trebaju smatrati pripisivima državi (u širem smislu riječi), s obzirom na sudsku praksu o državnim potporama.

(239)

Uplate za rukovođenje i upravljanje zračnom lukom Rochefort izvršilo je zajedničko nadležno tijelo zračne ruke (Syndicat Mixte de l’Aéroport), koje se sastoji od različitih lokalnih tijela (56) i stoga također predstavljaju državna sredstva, čije se dodjeljivanje može pripisati državi.

(240)

Subvencije za financiranje „državnih” zadaća isplaćene su iz fonda FIATA kojim upravlja država ili izravno iz državnog proračuna i stoga predstavljaju državna sredstva, čija se upotreba može pripisati državi.

(241)

Razvoj infrastrukture djelomično je financirao EFRR. Smatra se da to financiranje predstavlja državna sredstva jer se dodjeljuje pod kontrolom predmetne države članice (57). Također se može pripisati državi u mjeri u kojoj odluku o upotrebi tih sredstva donose francuska tijela.

(242)

Stoga su sve mjere u korist zračne luke La Rochelle obuhvaćene ovom istragom pripisive državi i financirane su iz državnih sredstava.

(243)

Kako bi se ocijenilo daje li se državnom mjerom prednost poduzetniku u skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a, treba utvrditi je li predmetni poduzetnik ostvario gospodarsku prednost zbog koje je izbjegao plaćanje troškova koje bi uobičajeno trebao platiti iz vlastitih financijskih sredstava ili je li ostvario prednost koju ne bi ostvario u uobičajenim tržišnim uvjetima (58). Treba utvrditi i može li se predmetna mjera smatrati naknadom za javne usluge koja ispunjava uvjete iz presude u predmetu Altmark (59).

(244)

Prvo valja ispitati mogu li se različite mjere koje se ocjenjuju smatrati naknadama za pružanje javne usluge koje su dodijeljene za pružanje stvarne usluge od općega gospodarskog interesa.

(245)

U tom pogledu trebalo bi podsjetiti da je Sud u presudi donesenoj u predmetu Altmark odlučio da naknade za pružanje javne usluge ne predstavljaju državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a ako su ispunjena četiri kumulativna uvjeta. Prvo, poduzetniku primatelju moraju zaista biti povjerene obveze pružanja javne usluge i te obveze moraju biti jasno utvrđene. Drugo, parametri na temelju kojih se izračunava naknada moraju biti utvrđeni unaprijed, na objektivan i transparentan način. Treće, naknada ne smije premašiti iznos neophodan za pokrivanje svih ili dijela troškova koji su nastali pri izvršenju obveza pružanja javne usluge, uzimajući u obzir povezane prihode i razumnu dobit. Četvrto, ako poduzetnik zadužen za izvršenje obveza pružanja javne usluge u konkretnom slučaju nije odabran u postupku javne nabave kojim se omogućuje odabir ponuditelja koji je sposoban te usluge pružiti po najnižoj cijeni za zajednicu, razinu potrebne naknade valja utvrditi na temelju analize troškova koje bi snosio tipičan poduzetnik koji ima dobru upravu i odgovarajuća potrebna sredstva.

(246)

Za potrebe primjene tih uvjeta, najprije je potrebno ispitati postoji li autentična usluga od općega gospodarskog interesa.

(247)

Francuska u ovom predmetu smatra da bi rukovođenje zračnom lukom u cjelini trebalo smatrati uslugom od općeg gospodarskog interesa. Svoju tvrdnju o postojanju stvarne usluge od općeg gospodarskog interesa za zračnu luku La Rochelle u cjelini temeljila je na doprinosu zračne luke lokalnom gospodarskom razvoju. Nadalje, smatra da se zadaća razvoja zračnog prometa koju je komora CCI povjerila odjelu komore CCI za zračne luke „može smatrati obvezom pružanja javne usluge u smislu sudske prakse iz predmeta Altmark”. Smatra da se ta zadaća odnosi na „gospodarski i turistički razvoj područja” koji zahtijeva, prema mišljenju Francuske, „i. povećanje protoka putnika, što stvara prihode i nova radna mjesta u regionalnom gospodarstvu […] i ii. razvoj poslovne zone kraj zračne luke”. Kad je riječ o poslovnoj zoni, Francuska upućuje na nekoliko poduzetnika s poslovnim nastanom u tom području i navodi da na temelju članka L.170-1 Trgovačkog zakonika komora CCI ima „zadaću osnivanja i upravljanja objektima, posebno objektima luka i zračnih luka” (60).

(248)

Komisija ne dijeli to mišljenje. Kako bi se ocijenilo u kojoj je mjeri upravljanje zračnom lukom usluga od općega gospodarskog interesa, potrebno je analizirati potrebu od općeg interesa koja je ispunjena tom djelatnošću.

(249)

U točki 69. Smjernica iz 2014. navodi se „da bi djelatnost, kako bi se smatrala uslugom od općega gospodarskog interesa, trebala imati posebne karakteristike u usporedbi s običnim gospodarskim djelatnostima”. Prema sudskoj praksi Suda usluga od općega gospodarskog interesa usluga je koja ima posebne karakteristike u usporedbi s ostalim gospodarskim djelatnostima (61) te je poduzetnicima zaduženima za uslugu od općega gospodarskog interesa povjerena „posebna zadaća” (62). Općenito, „posebna zadaća pružanja javne usluge” podrazumijeva pružanje usluge koju poduzetnik ne bi preuzeo ili ne bi preuzeo u istoj mjeri ili pod istim uvjetima da u obzir uzima samo svoj komercijalni interes (63).

(250)

U točki 69. Smjernica iz 2014. navodi se i da „cilj općeg interesa koji žele postići javna tijela ne može jednostavno biti razvoj određenih gospodarskih djelatnosti ili područja navedenih u članku 107. stavku 3. točki (c) Ugovora” (64). Nije sporno da poboljšanjem pristupačnosti regije, osobito ako se time prekida njezina izoliranost, zračna luka može pozitivno utjecati na lokalni gospodarski razvoj. Međutim, sama činjenica da zračna luka svojom prisutnošću i djelatnošću izravno i neizravno stvara radna mjesta te potiče djelatnost lokalnih poduzetnika, posebno u turističkom sektoru, ne može se smatrati relevantnim kriterijem za utvrđivanje postojanja stvarne usluge od općega gospodarskog interesa.

(251)

Stoga doprinos zračne luke La Rochelle lokalnom gospodarskom razvoju, koji je Francuska isticala kao glavni čimbenik u prilog tvrdnji o postojanju stvarne usluge od općega gospodarskog interesa, nije sam po sebi relevantan čimbenik sve dok se razmatra neovisno o doprinosu te zračne luke pristupačnosti regije.

(252)

Nadalje, u točki 72. smjernica navodi se sljedeće: „Kad je riječ o zračnim lukama, Komisija smatra da je moguće da se u opravdanim slučajevima cijelo upravljanje nekom zračnom lukom smatra uslugama od općega gospodarskog interesa. [...] Komisija smatra da to može biti slučaj samo kad bi dio područja koje bi zračna luka opskrbljivala, bez te zračne luke, bio izoliran od ostatka Unije do takve mjere da bi to sprečavalo njegov socijalni i gospodarski razvoj. Takva procjena trebala bi uzeti u obzir druge načine prijevoza, posebno brze željeznice ili pomorske veze koje se opslužuju trajektima.” (65)

(253)

Kad je riječ o doprinosu zračne luke La Rochelle pristupačnosti regije, trebalo bi istaknuti da je grad La Rochelle s gradovima Parizom i Bordeauxom povezan čestim željezničkim linijama, pri čemu putovanje traje oko 3 sata, odnosno 2 sata i 30 minuta. Kad je riječ o cestovnoj mreži, grad La Rochelle nalazi se u blizini autocesta A837, A10 i A83, koje ga izravno povezuju s nekoliko velikih francuskih gradova, točnije gradovima Bordeauxom i Nantesom. S obzirom na te informacije nije moguće tvrditi da bi dio područja koje zračna luka La Rochelle potencijalno opskrbljuje bez nje bio izoliran od ostatka Unije do takve mjere da bi to sprečavalo njegov socijalni i gospodarski razvoj.

(254)

Naposljetku, Francuska u primjedbama nije odgovorila na opasku u odluci o pokretanju postupka kojom se dovodi u pitanje njezina tvrdnja da za zračnu luku La Rochelle u cjelini postoji stvarna usluga od općeg gospodarskog interesa. Komisija je navela da rukovođenje zračnom lukom La Rochelle „obuhvaća i djelatnosti koje nisu izravno povezane s ključnim djelatnostima zračne luke, uključujući izgradnju, financiranje, upotrebu i iznajmljivanje zemljišta i zgrada, ne samo za urede i skladištenje, već i za hotele i industrijske poduzetnike smještene unutar zračne luke te za trgovine, restorane i parkirališta za automobile. Naposljetku, iako francuska tijela smatraju da sve predmetne djelatnosti zračne luke predstavljaju obveze pružanja javne usluge, ne nije predviđeno vođenje zasebnog računovodstva za prihode od komercijalnih djelatnosti”. Francuska je, kad je zaključila da su te djelatnosti koje nisu izravno povezane s ključnim djelatnostima zračne luke dio obveza pružanja javne usluge, zanemarila činjenicu da te djelatnosti nemaju posebne karakteristike u usporedbi s ostalim gospodarskim djelatnostima i da gospodarski subjekti pružaju iste usluge u istoj mjeri ili pod istim uvjetima izvan zračne luke kao i unutar nje. Stoga je Francuska počinila očitu pogrešku u ocjeni kad je definirala usluge od općeg gospodarskog interesa i zaključila da sve djelatnosti zračne luke predstavljaju obveze pružanja javne usluge.

(255)

Komisija ujedno napominje da se u računovodstvenim evidencijama koje su dostavljene za zračnu luku, posebno u financijskom planu za razdoblje 2001.–2014., ne razlikuju ključne djelatnosti zračne luke od ostalih djelatnosti. Naprotiv, čini se da su operativni manjkovi zabilježeni u razdoblju obuhvaćenom istragom potom kompenzirani gotovinskim predujmovima općeg odjela komore CCI koji su također obuhvaćeni ovom Odlukom. Time su se nastojali saldirati računi, a da se pritom nisu razlikovale ključne djelatnosti zračne luke.

(256)

Stoga, s obzirom na sve prethodno navedeno i na tvrdnje koje je iznijela Francuska, Komisija smatra da je Francuska počinila očitu pogrešku u ocjeni kad je tvrdila da je cjelokupno rukovođenje zračnom lukom La Rochelle usluga od općega gospodarskog interesa. Konkretno, djelatnost upravitelja zračne luke La Rochelle, koja je obuhvaćala prihvat komercijalnih putničkih letova u toj zračnoj luci, ne može se smatrati stvarnom uslugom od općega gospodarskog interesa. Iz toga proizlazi da se razne mjere financijske potpore koje su predmet ovog ispitivanja, u mjeri u kojoj se njima nastojalo financirati cjelokupno upravljanje djelatnošću zračne luke, ne mogu smatrati financijskim naknadama dodijeljenima u svrhu upravljanja stvarnom uslugom od općega gospodarskog interesa.

(257)

Nadalje, čak i da se rukovođenje zračnom lukom La Rochelle moglo, djelomično ili u potpunosti, valjano smatrati uslugom od općega gospodarskog interesa, predmetne mjere svejedno ne bi ispunile kumulativne uvjete iz presude u predmetu Altmark. One ne ispunjavaju prvi, drugi i četvrti uvjet iz te presude, kao što će u nastavku biti dokazano s obzirom na Komunikaciju o primjeni pravila o državnim potporama na naknadu koja se dodjeljuje za pružanje usluga od općega gospodarskog interesa (66) („Komunikacija o uslugama od općega gospodarskog interesa”).

(258)

Kako je utvrđeno u presudi u predmetu Altmark, poduzetnik korisnik mora stvarno imati obveze pružanja javne usluge i te obveze moraju biti jasno definirane.

(259)

Budući da je Francuska počinila očitu pogrešku u ocjeni kad je smatrala cjelokupno rukovođenje zračnom lukom uslugom od općega gospodarskog interesa i da su mjere koje su predmet istrage upotrijebljene za financiranje cjelokupnog upravljanja zračnom lukom, prvi uvjet iz presude u predmetu Altmark nije ispunjen.

(260)

Osim toga, u skladu s Komunikacijom o uslugama od općega gospodarskog interesa (67), da bi prvi uvjet iz presude u predmetu Altmark bio ispunjen, zadaću pružanja javne usluge potrebno je povjeriti putem jednog ili više akata koji, ovisno o zakonodavstvu država članica, mogu biti u obliku zakonskih ili podzakonskih akata ili u obliku ugovora. Nadalje, u aktu ili nizu akata trebaju biti navedeni barem sadržaj i trajanje obveze pružanja javne usluge, poduzetnik i, prema potrebi, predmetno područje, priroda svih isključivih ili posebnih prava koje je tom poduzetniku dodijelilo predmetno tijelo, parametri za izračunavanje, praćenje i preispitivanje naknade te detaljna pravila za povrat moguće prekomjerne naknade i za njezino izbjegavanje. Jedini akti koje je Francuska dostavila koji bi mogli ispuniti tu funkciju jesu članak L.170-1 Trgovačkog zakonika, odluke komore CCI od 21. veljače 2003. i 25. lipnja 2004. te postupak donošenja proračuna za zračnu luku utvrđen okružnicom br. 111 od 30. ožujka 1992. (68) („okružnica br. 111”), koji trebaju jamčiti mehanizme izbjegavanje prekomjerne naknade.

(261)

Međutim, čini se da nijednim od tih akata nisu jasno definirane obveze pružanja javne usluge. Konkretno, u aktima nisu navedeni sadržaj i trajanje obveza pružanja javne usluge ili načini izračunavanja i preispitivanja mehanizama financijskih naknada. Stoga ti akti ne ispunjavaju zahtjeve prvog uvjeta iz presude u predmetu Altmark, čak i neovisno o činjenici da obveze odjela komore CCI za zračne luke nisu stvarne usluge od općega gospodarskog interesa.

(262)

Sve su jednokratne subvencije i povratni predujmovi koje je primio odjel komore CCI za zračne luke jednokratne mjere koje su dodjeljivane ad hoc u svrhu pokrivanja nužnih troškova ulaganja i financiranja operativnog manjka zračne luke. Stoga te mjere ne proizlaze iz unaprijed utvrđenih parametara izračuna.

(263)

Trebalo bi napomenuti da su zadaće odjela komore CCI za zračne luke za razdoblje 2000.–2012. utvrđene u njegovim temeljnim aktima. Međutim, tim aktima nije predviđen mehanizam financijskih naknada u korist komore CCI na temelju parametara koji su naprijed utvrđeni na objektivan i transparentan način.

(264)

Jednako tako ni postupak za utvrđivanje naknade, koji je prema mišljenju Francuske dio postupka za donošenje proračuna za zračnu luku utvrđen okružnicom br. 111., ne predviđa mehanizam financijskih naknada za upravitelja zračne luke.

(265)

Stoga mjere financijske potpore dodijeljene odjelu komore CCI za zračne luke ne ispunjavaju drugi uvjet iz presude u predmetu Altmark.

(266)

Naknada ne smije premašivati iznos potreban za pokrivanje svih ili dijela troškova nastalih izvršenjem obveza pružanja javne usluge, uzimajući u obzir povezane primitke, kao i razumnu dobit za izvršenje tih obveza.

(267)

Ne postoji nijedna odredba kojom je predviđeno da komora CCI plaća dodatnu naknadu za komercijalnu upotrebu dodatne infrastrukture koju financira regija.

(268)

Francuska navodi da je ta dodatna infrastruktura nužna za izvršenja zadaća pružanja javne usluge i da njezina izgradnja doprinosi uravnoteženju financija zračne luke. Međutim, čini se da su ti objekti svojstveni gospodarskoj djelatnosti upravljanja zračnom lukom i da je njihova svrha prije svega razviti zračnu luku. Stoga ti objekti ne ispunjavaju gore opisani kriterij općeg interesa.

(269)

Slijedom toga, naknada ne ispunjava treći uvjet iz presude u predmetu Altmark. Iako su uvjeti iz presude u predmetu Altmark kumulativni i dovoljno je da jedan od tih uvjeta ne bude ispunjen da Komisija ne može isključiti mogućnost da je upravitelj zračne luke ostvario prednost, ona će i dalje analizirati četvrti uvjet iz presude u predmetu Altmark.

(270)

Prema četvrtom uvjetu iz presude u predmetu Altmark dodijeljena naknada mora ili proizaći iz postupka javne nabave kojim se omogućuje odabir ponuditelja koji je sposoban te usluge pružiti po najnižoj cijeni za zajednicu (prvi poduvjet) ili se pri njezinu utvrđivanju treba za referencu uzeti tipičan poduzetnik koji ima dobru upravu i odgovarajuća potrebna sredstva (drugi poduvjet).

(271)

Komora CCI nije bila odabrana za upravljanje zračnom lukom na temelju postupka javne nabave i Komisija ne raspolaže informacijama koje bi upućivale na to da su iznosi mjera financijske potpore koje je komora primila potencijalno utvrđeni na temelju analize troškova koje bi snosio tipičan poduzetnik koji ima dobru upravu i odgovarajuća potrebna sredstva.

(272)

Stoga mjere financijske potpore dodijeljene odjelu komore CCI za zračne luke ne ispunjavaju četvrti uvjet iz presude u predmetu Altmark.

(273)

Budući da četiri uvjeta iz presude u predmetu Altmark nisu ispunjena, razne mjere u korist upravitelja zračne luke ne mogu se smatrati naknadom za pružanje javne usluge dodijeljenom za upravljanje zračnom lukom kao uslugom od općeg gospodarskog interesa. Komisija stoga u ovom trenutku ne može isključiti mogućnost da je upravitelj zračne luke ostvario prednost.

(274)

Kad je riječ o bespovratnim sredstvima za ulaganja u ukupnom iznosu od oko 3 milijuna EUR za novu dvoranu za odlaske i dolaske, jačanje, produljenje i proširenje uzletno-sletne staze, jačanje i proširenje staze za vožnju, jačanje i produljenje stajanki i izgradnju bazena za taloženje kako bi zračna luka ispunila zahtjeve Zakona o vodama, Francuska nije iznijela argumente kojima bi potkrijepila stajalište da su razna javna tijela koja su ta sredstva dodijelila mogla očekivati povrat ulaganja koji bi zadovoljio subjekta u tržišnom gospodarstvu da je ta sredstva dodijelio umjesto njih. Umjesto toga, čini se da su razna javna tijela dodijelila bespovratna sredstva za ulaganja kako bi doprinijela regionalnom razvoju. Stoga su javna tijela djelovala u okviru izvršenja svojih zadaća pružanja javne usluge.

(275)

S obzirom na prethodno navedeno bespovratna sredstva za ulaganja nisu u skladu s testom subjekta u tržišnom gospodarstvu. Stoga je dodjelom bespovratnih sredstava za ulaganja odjelu komore CCI za zračne luke dodijeljena gospodarska prednost. Tim su sredstvima zapravo smanjeni troškovi ulaganja koje je odjel komore CCI za zračne luke trebao snositi, a da pritom nije bilo izgleda da će tijela koja su ta sredstva dodijelila ostvariti dovoljan povrat ulaganja. Osim toga, te su prednosti selektivne s obzirom na to da ih je ostvario samo jedan poduzetnik.

(276)

Kad je riječ o povratnim predujmovima u ukupnom iznosu od 8,77 milijuna EUR, najprije bi trebalo napomenuti da su oni istovjetni beskamatnim zajmovima koje je opći odjel komore CCI dodijelio odjelu komore CCI za zračne luke. Prema tvrdnjama Francuske predujam bi trebalo smatrati doprinosom za tekući račun koji bi dioničar dao svojem društvu kćeri. Francuska dodaje da privatni dioničar ne mora provesti analizu profitabilnosti da bi uplatio takav predujam jer se zapravo radi o zajmu kojim se društvu kćeri omogućuje da razvije svoje djelatnosti u korist dioničara. Prema mišljenju Francuske, to je posebno točno u ovom slučaju s obzirom na to da se radi o prijenosu sredstava između sastavnica istog pravnog subjekta, odnosno komore CCI. Francuska tvrdi da ti predujmovi nisu predstavljali financijski rizik za komoru CCI jer je vlasnik zemljišta i infrastrukture čija vrijednost znatno premašuje iznos predujmova (69). Takav argument može biti relevantan samo ako je dodjelom predujmova u svrhu nastavka upravljanja zračnom lukom La Rochelle komora CCI očekivala da će zračna luka postati srednjoročno ili dugoročno profitabilna, što bi komori CCI omogućilo ne samo da vrati svoje predujmove, nego i da ostvari „povrat ulaganja” kojim bi nadoknadio uloženi kapital putem eventualnih dobiti koje ostvari zračna luka.

(277)

Komisija je stoga pitala Francusku o dobitima koje komora CCI može očekivati od dodjele tih povratnih predujmova. Francuska u odgovoru (70) nije dostavila studiju ili analizu kojom bi dokazala da se dodjelom tih subvencija mogla očekivati hipotetska dobit. Samo je uputila na dokumente kojima se utvrđuje uloga vlasnika koji se služi svim sredstvima radi dugoročnog razvoja svoje zračne luke.