(1)

Mirisne tvari organski su spojevi karakterističnih, obično ugodnih, mirisa. U velikoj se mjeri upotrebljavaju u parfemima i ostalim parfimiranim kozmetičkim proizvodima, ali i u mnogim drugim proizvodima, kao što su deterdženti, omekšivači i ostali proizvodi za kućanstvo.

(2)

Kontaktna alergija cjeloživotna je promijenjena specifična reaktivnost u ljudskom imunosnom sustavu. Pri ponovnom izlaganju dovoljnoj količini alergena može se razviti ekcem (alergijski kontaktni dermatitis). Kad osoba već postane osjetljiva na određeni alergen, simptome alergije može potaknuti i znatno manja koncentracija te tvari. Procjenjuje se da je 1–9 % stanovništva Unije alergično na mirisne alergene (2).

(3)

Poduzimaju se razne mjere za zaštitu cijelog stanovništva od razvoja alergija na mirise (primarna prevencija) i za zaštitu osjetljivih osoba od razvoja simptoma alergije (sekundarna prevencija).

(4)

Za potrebe primarne prevencije može biti dovoljno ograničenje mirisnih alergena. Međutim, osjetljive osobe mogu razviti simptome ako se izlože koncentracijama alergena koje su niže od najvećih dopuštenih razina. Stoga je, kao mjeru sekundarne prevencije, važno pružiti informacije o prisutnosti pojedinačnih mirisnih alergena u kozmetičkim proizvodima kako bi osjetljive osobe mogle izbjeći kontakt s tvari na koju su alergične.

(5)

U skladu s člankom 19. stavkom 1. točkom (g) Uredbe (EZ) br. 1223/2009 kozmetički proizvod stavlja se na tržište Unije samo ako je na ambalaži naveden popis sastojaka. Osim toga, u tom se članku navodi da se na parfeme i aromatske spojeve te njihove sirovine upućuje putem izraza „parfem” ili „aroma” na popisu sastojaka, što se nadopunjuje navođenjem tvari čije je navođenje propisano stupcem „Ostalo” u Prilogu III. toj uredbi. Trenutačno je na popisu sastojaka potrebno navesti 24 mirisna alergena koji su navedeni u unosu 45 i unosima od 67 do 92 u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 (pojedinačno označeni).

(6)

Kao odgovor na Komisijin zahtjev za ažuriranje popisa pojedinačno označenih mirisnih alergena, Znanstveni odbor za sigurnost potrošača (SCCS) donio je mišljenje na plenarnoj sjednici održanoj 26.–27. lipnja 2012. (3). Odbor je potvrdio da su mirisni alergeni navedeni u unosu 45 i unosima od 67 do 92 u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 i dalje relevantni. Osim toga, utvrdio je dodatnih 56 mirisnih alergena, koji su već izazvali alergije kod ljudi i za koje trenutačno ne postoji zahtjev za pojedinačno označivanje.

(7)

Uzimajući u obzir mišljenje SCCS-a, može se zaključiti da postoji mogući rizik za ljudsko zdravlje koji proizlazi iz upotrebe dodatnih mirisnih alergena koje je utvrdio SCCS i da je potrebno obavijestiti potrošače o prisutnosti tih mirisnih alergena. Stoga bi u Prilog III. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 trebalo uvesti obvezu pojedinačnog označivanja tih mirisnih alergena kad je njihova koncentracija veća od 0,001 % u proizvodima koji se ne ispiru, a 0,01 % u proizvodima koji se ispiru. Nadalje, mirisne tvari, kao što su prehapteni i prohapteni, koje se mogu pretvoriti u poznate kontaktne alergene zračnom oksidacijom ili bioaktivacijom, trebale bi se smatrati istovjetnima mirisnim alergenima te podlijegati istim ograničenjima i drugim regulatornim zahtjevima.

(8)

Radi dosljednosti i jasnoće potrebno je ažurirati i određene postojeće unose za mirisne alergene u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 usklađivanjem uobičajenih naziva tvari s nazivima iz najnovije verzije glosara uobičajenih sastojaka iz članka 33. te uredbe i grupiranjem sličnih tvari u jedan unos. Osim toga, ako za određenu tvar postoji više uobičajenih naziva sastojaka, u zahtjevu za pojedinačno označivanje trebalo bi utvrditi naziv koji će se upotrebljavati na popisu sastojaka iz članka 19. stavka 1. točke (g) kako bi označivanje bilo jednostavnije i prilagođenije potrošačima te kako bi se olakšao rad gospodarskih subjekata i nacionalnih tijela.

(9)

Radi potpunosti i jasnoće potrebno je ažurirati i određene postojeće unose za mirisne alergene u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 dodavanjem izomera te dopunjavanjem i izmjenom odgovarajućih CAS brojeva i EZ brojeva, čime se olakšava rad gospodarskih subjekata i nacionalnih tijela.

(10)

Budući da će se na temelju ažuriranog popisa mirisnih alergena u Prilog III. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 vjerojatno dodati novi unosi u kojima se kombiniraju postojeća i nova ograničenja, potrebno je predvidjeti da bi gospodarski subjekti trebali, s jedne strane, nastaviti primjenjivati postojeća ograničenja i, s druge strane, imati razuman rok za usklađivanje s novim ograničenjima.

(11)

Kad je riječ o novim ograničenjima, gospodarskim subjektima trebalo bi omogućiti razumno razdoblje da se na njih prilagode uvođenjem potrebnih izmjena u vezi s formulacijama proizvoda i posudama kako bi se osiguralo da se na tržište stavljaju samo kozmetički proizvodi koji ispunjavaju nove zahtjeve. Gospodarskim subjektima također bi trebalo omogućiti razumno razdoblje da s tržišta povuku kozmetičke proizvode koji ne ispunjavaju nove zahtjeve i koji su stavljeni na tržište prije početka primjene novih odredaba o označivanju. S obzirom na relativno malen i stabilan postotak potrošača koji razviju alergijski kontaktni dermatitis, velik broj novih mirisnih alergena koje treba pojedinačno označiti i znatan broj predmetnih kozmetičkih proizvoda, prijelazno razdoblje trebalo bi trajati tri godine odnosno pet godina.

(12)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za kozmetičke proizvode,

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Francuske za upis u registar nazivâ: „Pancetta de l’Ile de Beauté/Panzetta de l’Ile de Beauté” (ZOZP-FR-02427) (2), „Saucisson sec de l’Ile de Beauté/Salciccia de l’Ile de Beauté” (ZOZP-FR-02431) (3), „Bulagna de l’Ile de Beauté” (ZOZP-FR-02429) (4) i „Figatelli de l’Ile de Beauté/Figatellu” de l’Ile de Beauté (ZOZP-FR-02432) (5) kao zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP) objavljena je u Službenom listu Europske unije.

(2)

Na navedene zahtjeve zaprimljene su tri prigovora, od Italije, Španjolske i jedne međunarodne organizacije sa sjedištem u Švicarskoj.

(3)

Nakon što je ispitala obrazložene izjave o prigovoru i utvrdila da su prihvatljive, u skladu s člankom 51. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je pozvala podnositelje prigovora da se uključe u odgovarajuća savjetovanja s ciljem postizanja dogovora.

(4)

U savjetovanjima između Francuske i podnositelja prigovora dogovor nije postignut. Komisija bi stoga trebala donijeti odluku o upisu u registar u skladu s postupkom iz članka 52. stavka 3. točke (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012, uzimajući u obzir ishod tih savjetovanja.

(5)

Kao prvo podnositelji prigovora pozvali su se na neusklađenost zahtjevâ za ZOZP: „Pancetta de l’Ile de Beauté/Panzetta de l’Ile de Beauté”, „Saucisson sec de l’Ile de Beauté/Salciccia de l’Ile de Beauté”, „Bulagna de l’Ile de Beauté” i „Figatelli de l’Ile de Beauté/Figatellu de l’Ile de Beauté” s uvjetima iz članka 5. Uredbe (EU) br. 1151/2012.

U tom su pogledu podnositelji prigovora tvrdili da zahtjevi utvrđeni u definiciji zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla iz navedenog članka nisu ispunjeni jer, prema njihovu mišljenju, proizvodi obuhvaćeni predmetnim zahtjevima za ZOZP nemaju nikakva posebna svojstva koja bi se mogla povezati s predmetnim zemljopisnim područjem. Pozornost je skrenuta i na navodno industrijske metode proizvodnje, kao što je dimljenje, koje se upotrebljavaju za predmetne suhomesnate proizvode, što bi, prema mišljenju podnositelja prigovora, bio daljnji dokaz nepostojanja povezanosti sa zemljopisnim područjem.

(6)

Nadalje, podnositelji prigovora tvrdili su da se, suprotno zahtjevima iz članka 7. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, u trenutku podnošenja zahtjeva za ZOZP naziv „Ile de Beauté” nije koristio u trgovini.

(7)

Nadalje, podnositelji prigovora uputili su na moguću povredu pravila o homonimnim nazivima iz članka 6. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1151/2012 s obzirom na postojeće ZOI-je s Korzike: „Lonzo de Corse”/„Lonzo de Corse – Lonzu”, „Jambon sec de Corse”/„Jambon sec de Corse – Prisuttu” i „Coppa de Corse”/„Coppa de Corse – Coppa di Corsica”. U tu svrhu protivnici prigovora postavili su pitanje radi li se, s obzirom na poseban cilj koji se želi postići navedenim člankom, o homonimiji samo u slučaju identičnih izraza ili i u slučaju sinonimnih izraza.

(8)

Nadalje, podnositelji prigovora tvrdili su, na temelju članka 10. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012, da bi predložena registracija ZOZP-a ugrozila opostojnost prethodno navedenih ZOI-ja. U tom kontekstu skrenuli su pozornost na činjenicu da se nazivi iz četiriju zahtjeva za ZOZP odnose na proizvode proizvedene na zemljopisnom području koje je gotovo identično s područjem proizvodnje drugih suhomesnatih proizvoda čiji su nazivi već priznati kao prethodno navedeni ZOI-ji. Iako se čini da se nazivi iz četiriju predmetnih zahtjeva za ZOZP s leksičkog stajališta razlikuju od prethodno navedenih naziva ZOI-ja, potrošači naziv „Ile de Beauté” obično shvaćaju kao sinonim za naziv „Corse” (Korzika), koji je dio tih naziva ZOI-ja.

Stoga podnositelji prigovora vjeruju da potrošači mogu steći pogrešan dojam da postoji veza između nazivâ „Pancetta de l’Ile de Beauté/Panzetta de l’Ile de Beauté”, „Saucisson sec de l’Ile de Beauté/Salciccia de l’Ile de Beauté”, „Bulagna de l’Ile de Beauté” i „Figatelli de l’Ile de Beauté/Figatellu de l’Ile de Beauté” i registriranih ZOI-ja: „Lonzo de Corse”/„Lonzo de Corse – Lonzu”, „Jambon sec de Corse”/„Jambon sec de Corse – Prisuttu” i „Coppa de Corse”/„Coppa de Corse – Coppa di Corsica”. Prema mišljenju podnositeljâ prigovora vjerojatnost zabune povećava se ako se uzme u obzir činjenica da svi proizvodi koji su označeni kao prethodno navedeni ZOZP-i i ZOI-ji pripadaju istoj kategoriji proizvoda (suhomesnati proizvodi).

(9)

Komisija je argumente koje su iznijeli podnositelji prigovora ocijenila u svjetlu odredaba Uredbe (EU) br. 1151/2012 i uzela u obzir rezultate odgovarajućih savjetovanja provedenih između podnositelja zahtjeva i podnositelja prigovora.

(10)

Kad je riječ o navodnoj neusklađenosti zahtjevâ za ZOZP s uvjetima utvrđenima u članku 5. Uredbe (EU) br. 1151/2012 a u kontekstu nepostojanja posebnih svojstava koja bi se mogla povezati s predmetnim zemljopisnim područjem, trebalo bi razmotriti sljedeće:

(11)

Kad je riječ o tvrdnjama da ne postoje dokazi o prethodnoj ili komercijalnoj upotrebi naziva „Ile de Beauté” za predmetne suhomesnate proizvode, trebalo bi ponoviti da članak 7. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1151/2012 niti zahtijeva niti pretpostavlja određeno trajanje prethodne upotrebe naziva čija se zaštita traži.

Podnositelj zahtjevâ skrenuo je pozornost na ustaljenu upotrebu nazivâ ZOZP-a posljednjih godina i uputio na različite komunikacijske ili marketinške aktivnosti poduzete od 2015. kako bi se promicala upotreba tih naziva.

S obzirom na prethodno navedeno, uvjet za upotrebu naziva u trgovini iz članka 7. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1151/2012 trebalo bi smatrati ispunjenim.

(12)

Kad je riječ o tvrdnjama o navodnom ili mogućem kršenju članka 6. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1151/2012 u slučaju registracije predmetnih naziva ZOZP-a, te bi tvrdnje trebalo odbaciti jer situacija u ovom predmetu nije obuhvaćena područjem primjene prethodno navedene odredbe, kojom su utvrđena pravila isključivo za nazive koji su u potpunosti ili djelomično homonimni. Homonimima se obično smatraju riječi koje se isto pišu ili izgovaraju ali su različitih značenja i podrijetla. Jasno je da se „Ile de Beauté” i „Corse / Corsica” različito pišu i izgovaraju te se stoga ne mogu smatrati homonimima. U tim nazivima ZOZP-a i ZOI-ja dijelovi nazivâ koji se odnose na vrste suhomesnatih proizvoda također su potpuno različiti. Stoga nazivi ZOZP-a predloženi za registraciju nisu ni u potpunosti ni djelomično homonimni s registriranim nazivima ZOI-ja „Lonzo de Corse/Lonzo de Corse – Lonzu”, „Jambon sec de Corse / Jambon sec de Corse – Prisuttu” i „Coppa de Corse / Coppa de Corse – Coppa di Corsica”.

(13)

Kad je riječ o argumentima podnositelja prigovora da bi se predloženom registracijom ZOZP-a ugrozila opstojnost prethodno navedenih ZOI-ja, u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija smatra da rizik od takvog negativnog učinka nije vjerojatan. Nazivi ZOZP-a obuhvaćeni predmetnim zahtjevima dovoljno se razlikuju od registriranih naziva ZOI-ja i s njima povezanih proizvoda. Stoga njihovo supostojanje na tržištu niti bi dovodilo potrošače u zabludu niti negativno utjecalo na zaštićene ZOI-je.

Naziv „Ile de Beauté” doista je uobičajena parafraza koja, osobito za francuske potrošače, znači Korziku i taj se izraz koristi, osobito na turističkim internetskim stranicama, kad se upućuje na taj otok. Stoga se može smatrati da su ta dva pojma u svijesti potrošača sinonimi.

Međutim, s leksičkog stajališta, kako je prethodno objašnjeno, nije vjerojatno da bi potrošač mogao biti zbunjen. Predmetni nazivi ZOZP-a i ZOI-ja složeni su nazivi koji označavaju mjesto podrijetla i vrstu proizvoda. Konkretni izrazi pancetta/panzetta, saucisson sec/salciccia, bulagna ili figatelli/figatellu povezuju se s određenim vrstama suhomesnatih proizvoda, koje su različite od proizvoda označenih kao lonzo/lonzu, jambon sec/prisuttu ili coppa. Prosječni potrošač, čak i ako nije stručnjak za vrste suhomesnatih proizvoda, trebao bi moći zaključiti da se različiti pojmovi odnose na različite proizvode, koji imaju različita svojstva.

Vizualni aspekti i oblik u kojem se proizvodi nude na tržištu (prezentacija proizvoda krajnjem potrošaču – izgled, veličina, oblici itd.) također imaju ključnu ulogu u razlikovanju proizvoda.

S obzirom na razlike između ZOZP-a i proizvoda sa ZOI-jem te među njihovim nazivima, Komisija smatra da registracija četiriju predmetnih naziva ZOZP-a ne bi negativno utjecala na proizvode povezane s nazivima ZOI-ja „Lonzo de Corse/Lonzo de Corse – Lonzu”, „Jambon sec de Corse/Jambon sec de Corse – Prisuttu” i „Coppa de Corse/Coppa de Corse – Coppa di Corsica”. Takvi proizvodi sa ZOZP-om i ZOI-jem mogli bi istodobno postojati budući da bi ih potrošači mogli razlikovati na tržištu i donositi svjesne odluke o kupnji. To dakle dovodi do zaključka da registracija predloženih naziva ZOZP-a ne bi imala učinak naveden u članku 10. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012.

(14)

S obzirom na navedeno, nazive „Pancetta de l’Ile de Beauté/Panzetta de l’Ile de Beauté”, „Saucisson sec de l’Ile de Beauté/Salciccia de l’Ile de Beauté”, „Bulagna de l’Ile de Beauté” i „Figatelli de l’Ile de Beauté/Figatellu de l’Ile de Beauté” trebalo bi upisati u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

(15)

Mjere predviđene ovom uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za politiku kakvoće poljoprivrednih proizvoda,

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 zahtjev Ujedinjene Kraljevine za registraciju naziva „Gower Salt Marsh Lamb” kao zaštićene oznake izvornosti objavljen je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)

Komisija je 8. ožujka 2022. zaprimila prigovor Francuske. Komisija je 10. ožujka 2022. prigovor proslijedila Ujedinjenoj Kraljevini. Francuska je 6. svibnja 2022. podnijela Komisiji obrazloženu izjavu o prigovoru.

(3)

Nakon što je ispitala obrazloženu izjavu o prigovoru i utvrdila da je prihvatljiva u skladu s člankom 51. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je dopisom od 30. lipnja 2022. pozvala Ujedinjenu Kraljevinu i Francusku da provedu odgovarajuća savjetovanja radi postizanja dogovora.

(4)

Komisija je na zahtjev Ujedinjene Kraljevine 28. rujna 2022. produljila rok za savjetovanja za mjesec dana. U savjetovanjima Ujedinjene Kraljevine i Francuske nije postignut dogovor.

(5)

Komisija bi stoga trebala donijeti odluku o upisu u registar u skladu s postupkom iz članka 52. stavka 3. točke (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012, uzimajući pri tome u obzir ishod savjetovanja.

(6)

Glavni argumenti Francuske, kako su navedeni u obrazloženoj izjavi o prigovoru i u savjetovanjima s Ujedinjenom Kraljevinom, mogu se sažeti kako slijedi.

(7)

Francuska je tvrdila da bi u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) br. 1151/2012 trebalo navesti je li zamrzavanje mesa dopušteno. Podnositelj prigovora naveo je da bi, ako je zamrzavanje dopušteno, to moglo destabilizirati tržište za dva francuska ZOI-ja „Prés-salés de la baie de Somme” i „Prés-salés du Mont-Saint-Michel”, koji su dostupni na tržištu samo od srpnja do studenoga, i dovesti do nepoštenog tržišnog natjecanja. U specifikacijama tih proizvoda zabranjuje se zamrzavanje i otapanje mesa.

(8)

Nadalje, podnositelj prigovora tvrdio je da bi odredbe kojima se definiraju slane močvare u specifikaciji proizvoda trebalo uključiti u jedinstveni dokument jer u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (c) podtočkom ii. Uredbe (EU) br. 1151/2012 u jedinstvenom dokumentu mora biti utvrđena povezanost između proizvoda za koji se tvrdi da je ZOI i razgraničenog zemljopisnog područja.

(9)

Ujedinjena Kraljevina navela je da je poželjno meso prodavati i jesti dok je svježe, iako može biti i zamrznuto. Ako se zamrzne, meso se mora i prodavati zamrznuto. Specifikacija proizvoda i jedinstveni dokument izmijenjeni su u skladu s time.

(10)

Ujedinjena Kraljevina je u jedinstveni dokument uvrstila i karte i GPS koordinate slanih močvara.

(11)

Francuska je smatrala da te izmjene nisu dovoljan odgovor na njezine tvrdnje te je zatražila dodatna pojašnjenja o razdoblju tijekom kojeg je zamrznuti proizvod dostupan na tržištu. Kad je riječ o definiciji slanih močvara, zatražila je da se u jedinstveni dokument uključe određeni dijelovi specifikacije proizvoda, posebice detaljna definicija „slane močvare” i povezani posebni zahtjevi.

(12)

Komisija je argumente koje je Francuska iznijela u obrazloženoj izjavi o prigovoru ispitala s obzirom na odredbe Uredbe (EU) br. 1151/2012, uzimajući pri tome u obzir rezultate odgovarajućih savjetovanja između podnositelja zahtjeva i podnositelja prigovora, te je zaključila sljedeće.

(13)

Kad je riječ o navodnoj neusklađenosti zahtjeva za ZOI s uvjetima utvrđenima u članku 7. stavku 1. točki (e) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zamrzavanje mesa nije način dobivanja proizvoda. U članku 7. stavku 1. točki (e) Uredbe (EU) br. 1151/2012 ne zahtijeva se uključivanje posebnog pravila o mogućnosti zamrzavanja mesa ni razdoblje tijekom kojeg se proizvod može prodavati zamrznut. Odluka o tome hoće li navesti takva pravila prepuštena je podnositelju zahtjeva. Nakon prigovora podnositelj zahtjeva odlučio je specificirati pravila za zamrznuti proizvod. Pravila za zamrzavanje proizvoda relevantna su za opis proizvoda.

S obzirom na prethodno navedeno, uvjet iz članka 7. stavka 1. točke (e) Uredbe (EU) br. 1151/2012 trebalo bi smatrati ispunjenim.

(14)

Što se tiče tvrdnje o navodnoj neusklađenosti s člankom 8. stavkom 1. točkom (c) podtočkom ii. Uredbe (EU) br. 1151/2012, u jedinstvenom se dokumentu točno i iscrpno opisuje „povezanost između proizvoda i zemljopisnog okruženja ili zemljopisnog podrijetla”.

Na svojstva i kvalitetu proizvoda utječu dva ključna čimbenika, među ostalim prirodna prehrana janjadi koja se sastoji od jedinstvene vegetacije slanih močvara na sjevernoj obali Gowera. U jedinstvenom se dokumentu navodi i da slane močvare imaju jedinstvenu kombinaciju halofitnih biljaka u kojoj dominiraju zajednice biljaka srednje i gornje močvarne zone, uz veliku prisutnost dvaju staništa navedenih u Prilogu I. Direktivi EZ-a o staništima i vrstama: Atlantske slane livade te muljevite i pjeskovite obale obrasle svojtama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima. Kao odgovor na tvrdnju Francuske podnositelj zahtjeva je u jedinstveni dokument uključio i kartu i GPS koordinate područja na kojem se nalaze te slane močvare.

Jedinstveni dokument sažetak je specifikacije proizvoda. Dodatni elementi koje podnositelj prigovora traži nisu ključni za razumijevanje metode proizvodnje.

S obzirom na navedeno, trebalo bi smatrati da su ispunjeni zahtjevi iz članka 8. stavka 1. točke (c) podtočke ii. navedene uredbe.

(15)

U okviru savjetovanja između stranaka izmijenjeni su i jedinstveni dokument i specifikacija proizvoda. Budući da se te izmjene ne smatraju značajnima, Komisija, u skladu s člankom 51. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1151/2012, nije ponovno razmotrila zahtjev i zaključila je da su uvjeti za registraciju ispunjeni.

(16)

S obzirom na gore navedeno, naziv „Gower Salt Marsh Lamn” potrebno je upisati u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla. Pročišćenu verziju jedinstvenog dokumenta trebalo bi objaviti samo u informativne svrhe.

(17)

Mjere predviđene ovom uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za politiku kakvoće poljoprivrednih proizvoda,

(1)

Cilj je Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom (EGF) pokazati solidarnost i promicati dostojanstveno i održivo zaposlenje u Uniji pružanjem potpore radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlenim osobama koje su prestale sa svojom djelatnošću u slučaju velikih restrukturiranja te pružanjem pomoći tim radnicima da se što je prije moguće ponovno uključe u dostojanstveno i održivo zaposlenje.

(2)

EGF ne smije premašiti najviši godišnji iznos od 186 000 000 EUR (u cijenama iz 2018.), kako je utvrđen člankom 8. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (3).

(3)

Uredbom (EU) 2021/691 određeno je da se svake godine na inicijativu Komisije za tehničku pomoć može upotrijebiti najviše 0,5 % najvišeg godišnjeg iznosa EGF-a.

(4)

Ta je pomoć potrebna za ispunjavanje obveza u provedbi EGF-a utvrđenih u članku 11. Uredbe (EU) 2021/691, posebno u pogledu praćenja i prikupljanja podataka te komunikacijskih aktivnosti i aktivnosti kojima se povećava vidljivost EGF-a.

(5)

EGF bi stoga trebalo mobilizirati kako bi se pružila tehnička pomoć na inicijativu Komisije u iznosu od 190 000 EUR.

(1)

Mandat jednog od sadašnjih zamjenika izvršnog direktora Europola istječe 31. srpnja 2023. Stoga je potrebno imenovati novog zamjenika izvršnog direktora Europola.

(2)

Odlukom upravnog odbora Europola od 1. svibnja 2017. utvrđuju se pravila za odabir, produljenje mandata i razrješenje dužnosti izvršnog direktora i zamjenikâ izvršnog direktora Europola.

(3)

Jedno od radnih mjesta zamjenika izvršnog direktora Europola smatra se nepopunjenim od 1. studenoga 2022. u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) odluke upravnog odbora Europola od 1. svibnja 2017. Natječaj za slobodno radno mjesto zamjenika izvršnog direktora Europola objavljen je u Službenom listu Europske unije31. listopada 2022. (2)

(4)

U skladu s člankom 54. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/794 odbor za odabir, koji je osnovao upravni odbor („odbor za odabir”), sastavio je popis kandidata koji su ušli u uži izbor. Odbor za odabir pripremio je propisno obrazloženo izvješće i podnio ga upravnom odboru 13. ožujka 2023.

(5)

Na temelju izvješća odbora za odabir te u skladu s Uredbom (EU) 2016/794 i odlukom upravnog odbora od 1. svibnja 2017., upravni odbor izdao je 22. ožujka 2023. obrazloženo mišljenje o imenovanju novog zamjenika izvršnog direktora Europola, u kojem je Vijeću predložio popis od troje prikladnih kandidata za navedeno radno mjesto koji su ušli u uži izbor.

(6)

Vijeće je 24. travnja 2023. odabralo g. Ștefan-Andrei LINȚĂ za novog zamjenika izvršnog direktora Europola i obavijestilo o tom odabiru Odbor Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove („Odbor LIBE”), koji je nadležni odbor u svrhu članka 54. stavka 2. četvrtog podstavka Uredbe (EU) 2016/794.

(7)

G. Ștefan-Andrei LINȚĂ predstavio se 23. svibnja 2023. Odboru LIBE. Odbor LIBE 1. lipnja 2023. dao je svoje mišljenje u skladu s člankom 54. stavkom 2. četvrtim podstavkom Uredbe (EU) 2016/794,

(1)

U skladu s člankom 300. stavkom 3. Ugovora Odbor regija sastoji se od predstavnika regionalnih i lokalnih tijela, koji ili imaju izborni mandat regionalnog ili lokalnog tijela ili su politički odgovorni izabranoj skupštini.

(2)

Vijeće je 10. prosinca 2019. donijelo Odluku (EU) 2019/2157 (2) o imenovanju članova i zamjenikâ članova Odbora regija za razdoblje od 26. siječnja 2020. do 25. siječnja 2025.

(3)

Mjesto zamjenika člana Odbora regija postat će slobodno od 3. kolovoza 2023. istekom nacionalnog mandata na temelju kojeg je imenovan g. Peter KURZ.

(4)

Njemačka vlada predložila je g. Wolframa LEIBEA, predstavnika lokalnog tijela koji ima izborni mandat lokalnog tijela, Oberbürgermeister der Stadt Trier (gradonačelnik Grada Triera), kao zamjenika člana Odbora regija za razdoblje od 1. rujna 2023. do kraja tekućeg mandata 25. siječnja 2025.,

(1)

Dopisom evidentiranim u Komisiji 10. studenoga 2022. Njemačka je zatražila odobrenje za uvođenje posebne mjere kojom se odstupa od članaka 218. i 232. Direktive 2006/112/EZ radi uvođenja obveznog izdavanja računa u elektroničkom obliku za sve transakcije između poreznih obveznika s poslovnim nastanom na državnom području Njemačke („posebna mjera”).

(2)

Dopisom evidentiranim u Komisiji 8. veljače 2023. Njemačka je navela da je zatraženi datum stupanja na snagu posebne mjere 1. siječnja 2025.

(3)

U skladu s člankom 395. stavkom 2. drugim podstavkom Direktive 2006/112/EZ Komisija je dopisima od 22. veljače 2023. zahtjev Njemačke proslijedila ostalim državama članicama. Komisija je dopisom od 23. veljače 2023. obavijestila Njemačku da ima sve informacije potrebne za procjenu zahtjeva.

(4)

Njemačka namjerava uvesti posebnu mjeru kao prvi korak u uvođenju sustava izvješćivanja na temelju transakcija. Takvim bi se sustavom izvješćivanja ostvarile koristi u borbi protiv prijevara u vezi s porezom na dodanu vrijednost (PDV) i utaje PDV-a. Time bi se poreznim tijelima omogućilo ranije utvrđivanje lanaca prijevara u vezi s PDV-om. Također bi se poreznim tijelima omogućilo da pravodobno i automatski provjeravaju usklađenost prijavljenog PDV-a i PDV-a koji se mora platiti. Sustav izvješćivanja na temelju transakcija omogućio bi rano otkrivanje i provjeru takvih odstupanja. Nadalje, Njemačka očekuje da bi se pravodobnim pristupom podacima o računima ukinula potreba za opsežnijim birokratskim zahtjevima poreznih tijela za račune, čime bi se ubrzala i olakšala borba protiv prijevara u vezi s PDV-om.

(5)

Njemačka smatra da uvođenje posebne mjere ne bi dovelo do velikog opterećenja za porezne obveznike jer je izdavanje računa u elektroničkom obliku u Njemačkoj već uobičajena praksa u mnogim sektorima gospodarstva i obvezno u području javne nabave. Nadalje, posebna mjera koristila bi poreznim obveznicima zbog digitalizacije postupaka i smanjenja njihova administrativnog opterećenja. Konačno, upotrebom računa u elektroničkom obliku ostvarile bi se dugoročne uštede zbog uklanjanja papirnatih računa, čime bi se smanjili troškovi izdavanja, slanja, obrade i pohrane računa.

(6)

Komisija je 8. prosinca 2022. donijela Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu pravila o PDV-u za digitalno doba. Komisija predlaže izmjenu članka 218. i brisanje članka 232. Direktive 2006/112/EZ. Stoga je moguće da će se donijeti direktiva o izmjeni tih članaka, kojom bi se državama članicama omogućilo uvođenje obveznog izdavanja računa u elektroničkom obliku i uklonila potreba za traženjem dodatnih posebnih mjera odstupanja od Direktive 2006/112/EZ. Stoga bi se ova Odluka trebala prestati primjenjivati od datuma na koji bi države članice bile dužne primjenjivati bilo koje nacionalne odredbe kojima se prenosi direktiva o izmjeni tih članaka.

(7)

S obzirom na široko područje primjene i novost posebne mjere, važno je evaluirati njezin učinak na borbu protiv prijevara u vezi s PDV-om i utaje PDV-a te na porezne obveznike. Stoga bi Njemačka, ako smatra da je potrebno produljenje posebne mjere, Komisiji trebala zajedno sa zahtjevom za produljenje podnijeti izvješće koje uključuje procjenu posebne mjere u pogledu njezine djelotvornosti u borbi protiv prijevara u vezi s PDV-om i utaje PDV-a te u pojednostavnjenju naplate PDV-a.

(8)

Posebna mjera ne bi trebala utjecati na pravo potrošača na dobivanje papirnatih računa u slučaju transakcija unutar Zajednice.

(9)

Posebnu mjeru trebalo bi vremenski ograničiti kako bi se omogućila ocjena njezine prikladnosti i djelotvornosti u kontekstu njezinih ciljeva.

(10)

Posebna mjera proporcionalna je ciljevima koji se žele postići jer je vremenski ograničena te je ograničeno područje njezine primjene. Osim toga, posebna mjera ne dovodi do rizika od širenja prijevara u druge sektore ili druge države članice.

(11)

Posebna mjera neće negativno utjecati na ukupan iznos poreznog prihoda koji je naplaćen u fazi konačne potrošnje ni na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a,

(1)

Italiji je Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2015/1401 (2) odobreno da do 31. prosinca 2017. može zahtijevati da porez na dodanu vrijednost (PDV) na isporuke tijelima javne vlasti ta tijela plaćaju na zasebni blokirani bankovni račun poreznih tijela („posebna mjera”). Posebnom mjerom odstupa se od članaka 206. i 226. Direktive 2006/112/EZ koji se odnose na plaćanje PDV-a i pravila o izdavanju računa.

(2)

Italiji je Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2017/784 (3) odobrena primjena posebne mjere do 30. lipnja 2020., a područje primjene posebne mjere prošireno je tako da obuhvaća isporuke određenim trgovačkim društvima koja su pod kontrolom tijela javne vlasti i trgovačkim društvima uvrštenima na burzu koja su uključena u indeks Financial Times Stock Exchange Milano Indice di Borsa („FTSE MIB”). Posebna mjera zatim je produljena do 30. lipnja 2023. Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2020/1105 (4).

(3)

Dopisom evidentiranim u Komisiji 26. rujna 2022. Italija je zatražila odobrenje za nastavak primjene posebne mjere do 31. prosinca 2026. Dopisom evidentiranim u Komisiji 8. svibnja 2023. Italija je zatražila da se područje primjene posebne mjere od 1. srpnja 2025. ograniči na isporuke robe i usluga tijelima javne vlasti i određenim trgovačkim društvima koja su pod kontrolom tijela javne vlasti.

(4)

U skladu s člankom 395. stavkom 2. drugim podstavkom Direktive 2006/112/EZ Komisija je dopisom od 11. svibnja 2023. zahtjev Italije proslijedila ostalim državama članicama. Komisija je dopisom od 12. svibnja 2023. obavijestila Italiju da ima sve informacije potrebne za procjenu zahtjeva.

(5)

Posebna mjera dio je paketa mjera koji je Italija uvela radi suzbijanja poreznih prijevara i utaje poreza. Taj je paket mjera, uključujući obvezno izdavanje računa u elektroničkom obliku kako je odobreno Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2018/593 (5), zamijenio ostale mjere kontrole i njime se talijanskim poreznim tijelima omogućuje usporedno provjeravanje različitih transakcija koje su porezni obveznici prijavili i praćenje njihovih plaćanja PDV-a.

(6)

Italija smatra da se u kontekstu paketa provedenih mjera obveznim izdavanjem računa u elektroničkom obliku smanjuje vrijeme koje je poreznim tijelima potrebno da bi saznala za postojanje potencijalnog slučaja poreznih prijevara ili utaje poreza. Međutim, Italija također smatra da bi izostankom mehanizma razdvojenog plaćanja koji je uveden posebnom mjerom naplata iznosâ PDV-a od poreznih obveznika uključenih u porezne prijevare ili utaju poreza mogla postati nemoguća nakon provedbe usporednog provjeravanja jer bi ti porezni obveznici u međuvremenu mogli postati nesolventni. Stoga se mehanizam razdvojenog plaćanja, kao ex ante mjera, pokazao vrlo djelotvornim i komplementarnim obveznom izdavanju računa u elektroničkom obliku, koje je ex post mjera.

(7)

Italija se u više navrata obvezala da neće tražiti produljenje posebne mjere nakon potpune provedbe paketa mjera. Međutim, Italija smatra da bi, s obzirom na djelotvornost posebne mjere i njezine sinergije s drugim primijenjenim mjerama, osobito s obveznim izdavanjem računa u elektroničkom obliku, posebnu mjeru trebalo proširiti kako bi se izbjegao zastoj u nastojanjima da se smanji ukupna razlika između očekivanog prihoda od PDV-a i stvarno naplaćenog iznosa u Italiji. Ipak, kako bi ispunila svoju obvezu postupnog ukidanja posebne mjere, Italija je izmijenila svoj zahtjev kako bi se od 1. srpnja 2025. iz područja primjene posebne mjere isključile isporuke robe i usluga trgovačkim društvima uvrštenima na burzu koja su uključena u indeks FTSE MIB. Tim će se vremenskim okvirom poreznim obveznicima na koje utječe ograničenje područja primjene posebne mjere omogućiti da provedu odgovarajuće operativne prilagodbe. Njime će se talijanskim poreznim tijelima također omogućiti da prate djelotvornost posebne mjere i na odgovarajući način procijene moguće alternativne mjere.

(8)

Jedan je od učinaka posebne mjere to da dobavljači, kao porezni obveznici, ne mogu izvršiti prijeboj pretporeza koji su platili s PDV-om koji su primili za svoje isporuke. Ti dobavljači mogu neprekidno biti u poziciji da imaju preplaćeni porez i eventualno bi od poreznih tijela morali zahtijevati stvarni povrat pretporeza koji su platili. Prema informacijama koje je dostavila Italija, porezni obveznici koji provode transakcije koje podliježu posebnoj mjeri imaju prednost pri ostvarivanju prava na primitak uplate odgovarajućeg poreznog odbitka po osnovi PDV-a, u granicama pozitivne porezne bilance koja proizlazi iz takvih transakcija. Ta praksa znači da zahtjevi za povrat povezani s posebnom mjerom imaju prednost pri obradi i tijekom faze preliminarne istrage i tijekom isplate dospjelih iznosa iz povrata koji nisu prioritetni.

(9)

Zatraženo dodatno produljenje odobrenja za primjenu posebne mjere trebalo bi vremenski ograničiti kako bi se omogućila ocjena primjerenosti i djelotvornosti posebne mjere. Odobrenje za primjenu posebne mjere trebalo bi stoga produljiti do 30. lipnja 2026. Time bi se osiguralo dovoljno vremena za ocjenu djelotvornosti mjera koje je Italija provela radi smanjenja utaje poreza u dotičnim sektorima.

(10)

Da bi se zajamčilo potrebno daljnje postupanje u okviru posebne mjere, a posebno da bi se ocijenio utjecaj na povrat PDV-a poreznim obveznicima na koje se posebna mjera odnosi, od Italije bi trebalo zahtijevati da do rujna 2024. Komisiji podnese izvješće. To izvješće trebalo bi se odnositi na opću situaciju u vezi s povratom PDV-a poreznim obveznicima, a posebno u vezi s prosječnim razdobljem povrata PDV-a poreznim obveznicima, te na djelotvornost posebne mjere i svih ostalih mjera koje je Italija provela radi smanjenja utaje poreza u dotičnim sektorima. To bi izvješće trebalo sadržavati i popis tih mjera te datume njihova stupanja na snagu.

(11)

Posebna mjera proporcionalna je ciljevima koji se žele postići jer je vremenski ograničena i odnosi se samo na sektore opterećene znatnim rizicima u pogledu utaje poreza. Osim toga, posebna mjera sa sobom ne dovodi do rizika od širenja utaje poreza u druge sektore ili druge države članice.

(12)

Posebna mjera neće negativno utjecati na ukupan iznos poreznog prihoda koji je naplaćen u fazi konačne potrošnje ni na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a.

(13)

Kako bi se osiguralo ostvarivanje ciljeva koji se žele postići posebnom mjerom, uključujući neprekinutu primjenu posebne mjere, te radi osiguravanja pravne sigurnosti u odnosu na porezno razdoblje, primjereno je da se odobrenje za produljenje posebne mjere dodijeli s učinkom od 1. srpnja 2023. Budući da je Italija 26. rujna 2022. zatražila odobrenje za nastavak primjene posebne mjere i nastavila primjenjivati pravni režim uspostavljen u njezinu nacionalnom pravu na temelju Provedbene odluke (EU) 2017/784 od 1. srpnja 2023., na odgovarajući se način poštuju opravdana očekivanja dotičnih osoba.

(14)

Provedbenu odluku (EU) 2017/784 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Dopisom evidentiranim u Komisiji 14. siječnja 2022. Rumunjska je zatražila odobrenje za uvođenje posebne mjere kojom se odstupa od članaka 178., 218. i 232. Direktive 2006/112/EZ radi uvođenja obveznog izdavanja računa u elektroničkom obliku za sve transakcije između poreznih obveznika s poslovnim nastanom na državnom području Rumunjske („posebna mjera”). Posebna mjera zatražena je za razdoblje od 1. srpnja 2022. do 31. prosinca 2025.

(2)

Dopisom evidentiranim u Komisiji 30. rujna 2022. Rumunjska je obavijestila Komisiju da zatraženo odstupanje od članka 178. Direktive 2006/112/EZ više nije potrebno. Nadalje, Rumunjska je zatražila da se odobrenje izda za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2026. umjesto za prvotno zatraženo razdoblje.

(3)

U skladu s člankom 395. stavkom 2. drugim podstavkom Direktive 2006/112/EZ Komisija je dopisima od 8. prosinca 2022. zahtjev Rumunjske proslijedila ostalim državama članicama. Komisija je dopisom od 9. prosinca 2022. obavijestila Rumunjsku da ima sve informacije potrebne za procjenu zahtjeva.

(4)

Rumunjska tvrdi da bi obvezno izdavanje računa u elektroničkom obliku za transakcije između poreznih obveznika s poslovnim nastanom u Rumunjskoj, zajedno s obvezom dostavljanja podataka o tim transakcijama poreznim tijelima, donijelo koristi u borbi protiv prijevara u vezi s porezom na dodanu vrijednost (PDV) i utaje PDV-a. Time bi se poreznim tijelima omogućilo da pravodobno i automatski provjeravaju usklađenost prijavljenog PDV-a i PDV-a koji se mora platiti. Takvom automatskom provjerom znatno bi se poboljšale analitičke vještine rumunjskih poreznih tijela. Nadalje, uvođenje obveznog izdavanja računa u elektroničkom obliku bilo bi moćan alat za praćenje lanaca prijevara u vezi s PDV-om u stvarnom vremenu, čime bi se poreznim tijelima omogućilo da poduzmu hitne mjere za utvrđivanje i zaustavljanje sudjelovanja poreznih obveznika u takvim prijevarnim aktivnostima.

(5)

Rumunjska smatra da bi uvođenje posebne mjere koristilo i poreznim obveznicima zbog digitalizacije postupaka izdavanja računa i smanjenja njihova administrativnog opterećenja, uz osiguravanje pravednog konkurentnog okruženja za porezne obveznike. Digitalizacija postupaka izdavanja računa dovela bi do bržih plaćanja, ušteda na troškovima prijenosa, brze i jeftine obrade podataka o računima i smanjenja troškova arhiviranja za porezne obveznike. Uvođenje posebne mjere dovelo bi do ukidanja postojeće obveze dostavljanja informacija o domaćim isporukama, čime bi se smanjilo administrativno opterećenje za porezne obveznike.

(6)

Komisija je 8. prosinca 2022. donijela Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu pravila o PDV-u za digitalno doba. Komisija predlaže izmjenu članka 218. i brisanje članka 232. Direktive 2006/112/EZ. Stoga je moguće da će se donijeti direktiva o izmjeni tih članaka, kojom bi se državama članicama omogućilo uvođenje obveznog izdavanja računa u elektroničkom obliku i uklonila potreba za traženjem dodatnih posebnih mjera odstupanja od Direktive 2006/112/EZ. Stoga bi se ova Odluka trebala prestati primjenjivati od datuma na koji bi države članice bile dužne primjenjivati bilo koje nacionalne odredbe kojima se prenosi direktiva o izmjeni tih članaka.

(7)

S obzirom na široko područje primjene i novost posebne mjere, važno je evaluirati njezin učinak na borbu protiv prijevara u vezi s PDV-om i utaje PDV-a te na porezne obveznike. Stoga bi Rumunjska, ako smatra da je potrebno produljenje posebne mjere, Komisiji trebala zajedno sa zahtjevom za produljenje podnijeti izvješće koje uključuje procjenu posebne mjere u pogledu njezine djelotvornosti u borbi protiv prijevara u vezi s PDV-om i utaje PDV-a te u pojednostavnjenju naplate PDV-a.

(8)

Posebna mjera ne bi trebala utjecati na pravo potrošača na dobivanje papirnatih računa u slučaju transakcija unutar Zajednice.

(9)

Posebnu mjeru trebalo bi vremenski ograničiti kako bi se omogućila ocjena njezine prikladnosti i djelotvornosti u kontekstu njezinih ciljeva.

(10)

Posebna mjera proporcionalna je ciljevima koji se žele postići jer je vremenski ograničena te je ograničeno područje njezine primjene. Osim toga, posebna mjera ne dovodi do rizika od širenja prijevara u druge sektore ili druge države članice.

(11)

Posebna mjera neće negativno utjecati na ukupan iznos poreznog prihoda koji je naplaćen u fazi konačne potrošnje ni na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a,

(1)

Afrička svinjska kuga zarazna je virusna bolest koja pogađa držane i divlje svinje te može ozbiljno utjecati na populaciju tih životinja i unosnost uzgoja jer uzrokuje poremećaje u premještanjima pošiljaka tih životinja i proizvoda dobivenih od njih unutar Unije te u izvozu u treće zemlje.

(2)

U slučaju izbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja postoji ozbiljan rizik od širenja te bolesti na druge divlje svinje i na objekte u kojima se drže svinje.

(3)

Delegiranom uredbom Komisije 2020/687 (2) dopunjuju se pravila za kontrolu bolesti s popisa koje su navedene u članku 9. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) 2016/429 i definirane kao bolesti kategorije A, B i C u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 (3). Konkretno, u člancima od 63. do 66. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 propisano je poduzimanje određenih mjera u slučaju službene potvrde izbijanja bolesti kategorije A kod divljih životinja, koje uključuju afričku svinjsku kugu kod divljih svinja. Tim je odredbama posebno propisano uspostavljanje zaražene zone i zabrana premještanja divljih životinja vrsta s popisa te proizvoda životinjskog podrijetla od tih životinja.

(4)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/594 (4) utvrđene su posebne mjere za kontrolu afričke svinjske kuge. Konkretno, u članku 3. točki (b) te provedbene uredbe propisano je uspostavljanje zaražene zone u slučaju izbijanja te bolesti kod divljih svinja na području države članice u skladu s člankom 63. Delegirane uredbe (EU) 2020/687. Osim toga, člankom 6. te provedbene uredbe utvrđeno je da to područje treba navesti kao zonu ograničenja II u dijelu II. njezina Priloga I. i da zaraženu zonu uspostavljenu u skladu s člankom 63. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 treba odmah prilagoditi kako bi obuhvaćala barem zonu ograničenja II. Posebne mjere za kontrolu afričke svinjske kuge utvrđene u Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 među ostalim uključuju zabrane premještanja pošiljaka svinja držanih u zonama ograničenja II i od njih dobivenih proizvoda izvan tih zona ograničenja.

(5)

Hrvatska je obavijestila Komisiju o potvrdi jednog izbijanja afričke svinjske kuge kod divlje svinje u Karlovačkoj županiji 13. srpnja 2023. Stoga je nadležno tijelo te države članice uspostavilo zaraženu zonu u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2020/687 i Provedbenom uredbom (EU) 2023/594.

(6)

Kako bi se spriječili nepotrebni poremećaji trgovine u Uniji i izbjeglo da treće zemlje nametnu neopravdane prepreke trgovini, potrebno je u Hrvatskoj na razini Unije brzo utvrditi zaraženu zonu za afričku svinjsku kugu u suradnji s tom državom članicom.

(7)

Kako bi se spriječilo daljnje širenje afričke svinjske kuge, do uvrštenja područja u Hrvatskoj na kojem je zabilježeno nedavno izbijanje kod divljih svinja kao zone ograničenja II u dio II. Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594, posebne mjere za kontrolu afričke svinjske kuge utvrđene u toj uredbi, koje se primjenjuju na premještanja pošiljaka svinja držanih u zonama ograničenja II i od njih dobivenih proizvoda izvan tih zona, trebale bi se primjenjivati i na premještanja tih pošiljaka iz zaražene zone koju je Hrvatska uspostavila nakon tog nedavnog izbijanja, uz mjere utvrđene u člancima od 63. do 66. Delegirane uredbe (EU) 2020/687.

(8)

Stoga bi tu zaraženu zonu trebalo navesti u Prilogu ovoj Odluci i na nju bi se trebale primjenjivati posebne mjere za kontrolu afričke svinjske kuge koje se primjenjuju na zone ograničenja II iz Provedbene uredbe (EU) 2023/594. Međutim, zbog te nove epidemiološke situacije u pogledu afričke svinjske kuge i uzimajući u obzir povećani neposredni rizik od daljnjeg širenja te bolesti, u skladu s tom provedbenom uredbom ne bi se smjela odobravati premještanja pošiljaka držanih svinja i proizvoda dobivenih od njih iz zaražene zone u druge države članice i treće zemlje. U ovoj bi Odluci trebalo utvrditi i trajanje navedenog zoniranja.

(9)

Stoga bi se radi ublažavanja rizika koji proizlaze iz nedavnog izbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja u Hrvatskoj ovom Odlukom trebalo propisati da do datuma njezina isteka Hrvatska ne bi smjela odobravati premještanja pošiljaka svinja držanih u zaraženoj zoni i proizvoda dobivenih od njih u druge države članice i treće zemlje.

(10)

S obzirom na hitnost epidemiološke situacije u Uniji u pogledu širenja afričke svinjske kuge, važno je da se mjere utvrđene u ovoj Provedbenoj odluci što prije počnu primjenjivati.

(11)

U skladu s tim, do donošenja mišljenja Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, trebalo bi odmah uspostaviti zaraženu zonu u Hrvatskoj i navesti je u Prilogu ovoj Odluci te utvrditi trajanje tog zoniranja.

(12)

Ova će se Odluka preispitati na sljedećem sastanku Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

U skladu s člankom 25. stavkom 2. Direktive (EU) 2017/2397 države članice pouzdano i bez odgode bilježe svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti, brodarske knjižice i brodske dnevnike u baze podataka Komisije za potrebe provedbe, izvršenja i evaluacije Direktive (EU) 2017/2397 te za održavanje sigurnosti, radi jednostavnosti plovidbe, i za statističke svrhe te kako bi se olakšala razmjena informacija među tijelima koja provode tu direktivu. U tu je svrhu Komisija donošenjem Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/473 (2) uspostavila Europsku bazu podataka o posadi („ECDB”) za svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti i brodarske knjižice te Europsku bazu podataka o plovilima („EHDB”) za brodske dnevnike.

(2)

Člankom 25. stavkom 2. Direktive (EU) 2017/2397 i člankom 1. Delegirane uredbe (EU) 2020/473 dodatno se predviđa uključivanje informacija o svjedodžbama o stručnoj osposobljenosti, brodarskim knjižicama i brodskim dnevnicima priznatima u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive (EU) 2017/2397 u Komisijine baze podataka. Članak 10. stavak 2. Direktive (EU) 2017/2397 odnosi se na svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti, brodarske knjižice ili brodske dnevnike izdane u skladu s Pravilnikom o osoblju u plovidbi Rajnom (3), koji su valjani na unutarnjim plovnim putovima Unije ako su zahtjevi iz tog Pravilnika jednaki onima iz Direktive (EU) 2017/2397 i ako treća zemlja izdavateljica u okviru svoje nadležnosti priznaje dokumente Unije u skladu s Direktivom (EU) 2017/2397.

(3)

Švicarska izdaje svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti, brodarske knjižice ili brodske dnevnike na temelju Pravilnika o osoblju u plovidbi Rajnom na temelju zahtjeva jednakih onima iz Direktive (EU) 2017/2397 i prihvaća odgovarajuće dokumente Unije u okviru svoje nadležnosti pa su švicarske svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti valjane na unutarnjim plovnim putovima Unije u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive (EU) 2017/2397.

(4)

U skladu s člankom 2.01. Pravilnika o osoblju u plovidbi Rajnom, koji je donesen u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2022/1912 (4), Švicarska je obvezna uključiti i svaku svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti, brodarsku knjižicu i brodski dnevnik koje je izdalo nadležno tijelo, kao i u njima sadržane podatke, u nacionalni registar koji treba voditi u skladu s člankom 25. Direktive (EU) 2017/2397 te povezati svoje nacionalne registre s registrom koji vodi Komisija u skladu sa zahtjevima iz Delegirane uredbe (EU) 2020/473.

(5)

Švicarska je 20. listopada 2021. Komisiji podnijela zahtjev za pristup njezinim bazama podataka.

(6)

U skladu s člankom 25. stavkom 4. Direktive (EU) 2017/2397 tijelima u trećim zemljama koja izdaju svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti, brodarske knjižice ili brodske dnevnike na temelju Pravilnika o osoblju u plovidbi Rajnom može se odobriti pristup bazi podataka u mjeri u kojoj je to potrebno za potrebe iz članka 25. stavka 2. Direktive (EU) 2017/2397, pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi o zaštiti podataka iz članka 9. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (5), da treća zemlja državama članicama ili Komisiji ne ograničava pristup svojoj odgovarajućoj bazi podataka i ako Komisija osigura da ta treća zemlja ne prenosi podatke drugoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji bez izričitog pisanog odobrenja Komisije i pod uvjetima koje utvrđuje Komisija.

(7)

Komisija je potvrdila da Švicarska pruža odgovarajuću razinu zaštite podataka (6). Švicarska je službenim dopisom potvrdila da će odobriti pristup svojim odgovarajućim bazama podataka i da neće prenositi podatke drugoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji bez izričitog pisanog odobrenja Komisije i pod uvjetima koje utvrđuje Komisija.

(8)

Konačno, pristup bazama podataka Komisije mora biti potreban za svrhe navedene u članku 25. stavku 2. Direktive (EU) 2017/2397, a to su provedba, izvršenje i evaluacija te direktive, održavanje sigurnosti, jednostavnost plovidbe i za statističke svrhe te kako bi se olakšala razmjena informacija među relevantnim tijelima.

(9)

Uzimajući u obzir da članovi posade sa švicarskim kvalifikacijama redovito plove na unutarnjim plovnim putovima Unije i da svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti, brodarske knjižice ili brodski dnevnici koje izdaje Švicarska moraju ispunjavati zahtjeve jednake onima koji se zahtijevaju Direktivom (EU) 2017/2397, države članice i Švicarska trebaju razmjenjivati relevantne informacije za provedbu, izvršenje i evaluaciju Direktive (EU) 2017/2397 i jamčiti neprekinutu plovidbu unutarnjim plovnim putovima Unije na siguran i zakonit način. Nadalje, odobravanje pristupa ECDB-u i EHDB-u Švicarskoj omogućit će Komisiji da vodi potpuni registar relevantnih podataka o posadi i biti korisno za statističke svrhe. Stoga je za potrebe navedene u članku 25. stavku 2. Direktive (EU) 2017/2397 potrebno odobriti pristup ECDB-u i EHDB-u nadležnim tijelima Švicarske.

(10)

Komisija, nakon ocjene zahtjeva Švicarske, smatra da je primjereno odobriti pristup ECDB-u i EHDB-u švicarskim tijelima,

(1)

Vijeće je 31. ožujka 2020. donijelo Odluku (ZVSP) 2020/472, kojom je uspostavljena i pokrenuta vojna operacija Europske unije na Sredozemlju (EUNAVFOR MED IRINI) za razdoblje do 31. ožujka 2021.

(2)

Člankom 8. stavkom 3. Odluke (ZVSP) 2020/472 predviđa se da se, neovisno o tom razdoblju, odobrenje operacije ponovno potvrđuje svaka četiri mjeseca te da Politički i sigurnosni odbor produljuje operaciju osim ako se raspoređivanjem pomorskih resursa operacije potiču migracije, što se potkrepljuje utemeljenim dokazima prikupljenima u skladu s kriterijima utvrđenima u planu operacije.

(3)

Vijeće je 20. ožujka 2023. donijelo Odluku (ZVSP) 2023/653 (2) kojom se operacija produljuje do 31. ožujka 2025., podložno istom postupku ponovnog potvrđivanja.

(4)

Zapovjednik operacije dostavio je mjesečna izvješća o potičućim čimbenicima.

(5)

Odobrenje operacije trebalo bi ponovno potvrditi za 11. četveromjesečno podrazdoblje njezina mandata te bi operaciju trebalo na odgovarajući način produljiti,

1.

2.