(1)

Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane (2) („Sporazum o pridruživanju”), temelj je odnosa Unije i Republike Moldove. U skladu s Odlukom Vijeća 2014/492/EU (3), glava V. Sporazuma o pridruživanju, koja se odnosi na trgovinu i pitanja povezana s trgovinom, privremeno se primjenjuje od 1. rujna 2014., a stupila je na snagu 1. srpnja 2016. nakon što su taj sporazum ratificirale sve države članice.

(2)

Sporazumom o pridruživanju izražava se želja stranaka Sporazuma o pridruživanju („stranke”) za ambicioznim i inovativnim jačanjem i širenjem odnosâ te olakšavanjem i ostvarenjem postupne gospodarske integracije u skladu s pravima i obvezama koje proizlaze iz članstva stranaka u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

(3)

Člankom 143. Sporazuma o pridruživanju predviđa se postupno uspostavljanje područja slobodne trgovine između stranaka u skladu s člankom XXIV. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. („GATT iz 1994.”). U tu se svrhu člankom 147. Sporazuma o pridruživanju predviđa postupno ukidanje carina u skladu s rasporedima iz Priloga XV. Sporazumu o pridruživanju i mogućnost ubrzavanja takvog ukidanja i širenja njegova opsega.

(4)

Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine koji traje od 24. veljače 2022. ima velik negativan utjecaj na sposobnost Republike Moldove da trguje s ostatkom svijeta, posebno zbog toga što se izvoz Republike Moldove oslanja na provoz preko ukrajinskog državnog područja i korištenje ukrajinskom infrastrukturom, koji su trenutačno u velikoj mjeri nedostupni. U takvim kritičnim okolnostima i kako bi se ublažili negativni učinci agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine na gospodarstvo Republike Moldove, potrebno je ubrzati razvoj bližih gospodarskih odnosa Unije i Republike Moldove te pružiti brzu potporu gospodarstvu Republike Moldove. Stoga je potrebno i primjereno nastaviti poticati trgovinske tokove i odobravati povlastice u obliku mjera liberalizacije trgovine za sve proizvode, u skladu s ubrzanjem ukidanja carina na trgovinu između Unije i Republike Moldove.

(5)

U skladu s člankom 21. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji Unija osigurava koherentnost među različitim područjima svojeg vanjskog djelovanja. Na temelju članka 207. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zajednička trgovinska politika vodi se u kontekstu načela i ciljeva vanjskog djelovanja Unije.

(6)

Uredba (EU) 2022/1279 Europskog parlamenta i Vijeća (4) prestaje važiti 24. srpnja 2023.

(7)

Mjere liberalizacije trgovine utvrđene ovom Uredbom trebale bi imati sljedeći oblik: i. suspenzija primjene sustava ulaznih cijena na voće i povrće; i ii. suspenzija svih carinskih kvota i uvoznih carina. Unija će tim mjerama produbiti gospodarsku integraciju Republike Moldove i Unije te privremeno pružiti odgovarajuću gospodarsku potporu u korist Republike Moldove i gospodarskih subjekata na koje utječe agresivni rat Rusije protiv Ukrajine.

(8)

Kako bi se spriječile prijevare, pravo na mjere liberalizacije trgovine utvrđene ovom Uredbom trebalo bi uvjetovati postupanjem Republike Moldove u skladu sa svim relevantnim uvjetima za stjecanje povlastica iz Sporazuma o pridruživanju, među ostalim s pravilima o podrijetlu predmetnih proizvoda i postupcima koji se na njih odnose, te sudjelovanjem Republike Moldove u bliskoj administrativnoj suradnji s Unijom, kako je predviđeno Sporazumom o pridruživanju.

(9)

Republika Moldova trebala bi se suzdržati od uvođenja novih carina ili davanja s istovrsnim učinkom i novih količinskih ograničenja ili mjera s istovrsnim učinkom na uvoz podrijetlom iz Unije, od povećanja postojećih carina ili davanja ili uvođenja bilo kakvih drugih ograničenja, osim ako je to jasno opravdano u kontekstu agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine. U slučaju da Republika Moldova ne ispunjava bilo koji od tih uvjeta, Komisija bi trebala biti ovlaštena privremeno suspendirati sve mjere liberalizacije trgovine utvrđene ovom Uredbom ili dio njih.

(10)

Člankom 2. Sporazuma o pridruživanju predviđa se, među ostalim, da su poštovanje demokratskih načela, ljudskih prava i temeljnih sloboda te suzbijanje širenja oružja za masovno uništenje, povezanih materijala i sredstava njihove isporuke ključni elementi Sporazuma o pridruživanju. Stranke se na temelju istog članka obvezuju posebno na poštovanje sljedećih općih načela: poštovanje načelâ vladavine prava i dobrog upravljanja, borba protiv korupcije, kriminalnih aktivnosti, organiziranih ili ostalih, uključujući aktivnosti transnacionalnog karaktera, i terorizma, te poštovanje načelâ održivog razvoja i djelotvornog multilateralizma. Primjereno je uvesti mogućnost privremene suspenzije mjera liberalizacije trgovine predviđenih ovom Uredbom ako Republika Moldova ne bude poštovala te ključne elemente ili ta opća načela.

(11)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji za privremeno suspendiranje mjera liberalizacije trgovine predviđenih u ovoj Uredbi u slučajevima u kojima uvoz na temelju ove Uredbe štetno utječe na proizvođače iz Unije koji proizvode slične ili izravno konkurentske proizvode. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(12)

Podložno Komisijinoj tromjesečnoj procjeni koja se temelji na redovitom praćenju učinka ove Uredbe, a koja se pokreće na temelju propisno obrazloženog zahtjeva države članice ili na vlastitu inicijativu Komisije, potrebno je predvidjeti mogućnost ponovnog uvođenja carina koje bi se inače primjenjivale na temelju Sporazuma o pridruživanju na uvoz bilo kojeg proizvoda obuhvaćenog područjem primjene ove Uredbe koji štetno utječe na Unijino tržište sličnih ili izravno konkurentskih proizvoda.

(13)

Godišnje izvješće Komisije o provedbi područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine, koje je sastavni dio Sporazuma o pridruživanju, trebalo bi sadržavati detaljnu ocjenu provedbe mjera liberalizacije trgovine utvrđenih ovom Uredbom.

(14)

S obzirom na gospodarsku situaciju u Republici Moldovi i prestanak važenja Uredbe (EU) 2022/1279 24. srpnja 2023., ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu 25. srpnja 2023.,

(1)

Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine stavio je na kušnju europsku obrambenu industriju i europsko tržište obrambene opreme i razotkrio niz nedostataka koji narušavaju njihovu sposobnost da na potreban, siguran i pravodoban način ispune hitne potrebe država članica za obrambenim proizvodima i sustavima kao što su streljivo i projektili, uzimajući u obzir visoku stopu potrošnje tih proizvoda i sustava tijekom sukoba visokog intenziteta.

(2)

Od 24. veljače 2022. Unija i njezine države članice ulažu sve veće napore kako bi se pomoglo zadovoljiti hitne potrebe Ukrajine u području obrane. Nadalje, u tom kontekstu, suočeni sa sve većom nestabilnošću, strateškom konkurencijom i sigurnosnim prijetnjama, čelnici država ili vlada Unije, koji su se sastali u Versaillesu 11. ožujka 2022., odlučili su preuzeti veću odgovornost za sigurnost same Unije i poduzeti daljnje odlučne korake prema izgradnji europske suverenosti. Obvezali su se da će „osnažiti europske obrambene sposobnosti” i postigli su dogovor da će povećati izdatke za obranu, pojačati suradnju provedbom zajedničkih projekata i zajedničkom nabavom obrambenih sposobnosti, ukloniti nedostatke, poticati inovacije te ojačati i razviti obrambenu industriju Unije. Vijeće je 21. ožujka 2022. odobrilo „Strateški kompas za snažniju sigurnost i obranu Unije u sljedećem desetljeću” („Strateški kompas“), a Europsko vijeće potvrdilo ga je 24. ožujka 2022. U Strateškom kompasu naglašava se potreba za povećanjem rashoda za obranu i većim ulaganjem u sposobnosti, i na razini Unije i na nacionalnoj razini.

(3)

Komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavili su 18. svibnja 2022. Zajedničku komunikaciju o analizi nedostatnih ulaganja u obranu i o daljnjim koracima, u kojoj su istaknuli da u Uniji postoje nedostaci u pogledu financijskih i industrijskih sredstava te sposobnosti u području obrane. Komisija je 19. srpnja 2022. predstavila prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Akta o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave, čiji je cilj pružiti potporu suradnji među državama članicama u fazi javne nabave kako bi se otklonili, na suradnički način, najhitniji i najkritičniji nedostaci, posebno oni nastali uslijed odgovora na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine. Akt o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave doprinijet će jačanju zajedničke nabave u području obrane i, putem povezanog financiranja Unije, jačanju sposobnosti obrambene industrije Unije i prilagodbi obrambene industrije Unije strukturnim promjenama na tržištu koje su posljedica povećane potražnje zbog novih izazova, kao što je ponovna pojava sukobâ visokog intenziteta.

(4)

S obzirom na stanje u Ukrajini i njezine hitne potrebe u području obrane, a posebno potrebe za streljivom, Vijeće je 20. ožujka 2023. postiglo dogovor o trodijelnom pristupu, s ciljem da se zajedničkim naporima osigura milijun komada topničkog streljiva za Ukrajinu u sljedećih 12 mjeseci. Suglasilo se da se Ukrajini hitno isporuči streljivo zemlja-zemlja i topničko streljivo te, na zahtjev, projektili iz postojećih zaliha ili ponovnim određivanjem prioriteta postojećih narudžbi. Nadalje, pozvalo je države članice da zajednički nabavljaju streljivo i, na zahtjev, projektile od europske obrambene industrije (i Norveške) u kontekstu postojećeg projekta pod vodstvom Europske obrambene agencije (EDA) ili u okviru komplementarnih projekata nabave pod vodstvom država članica kako bi se njihove zalihe ponovno popunile, a istodobno omogućio nastavak potpore Ukrajini. Kako bi dalo potporu tim naporima, Vijeće je postiglo dogovor da će mobilizirati odgovarajuća financijska sredstva, među ostalim putem Europskog instrumenta mirovne pomoći. Vijeće je također zadužilo Komisiju da predstavi konkretne prijedloge za hitnu potporu povećanju proizvodnih kapaciteta europske obrambene industrije, osiguravanje lanaca opskrbe, olakšavanje učinkovitih postupaka nabave, uklanjanje nedostataka u proizvodnim kapacitetima i promicanje ulaganja, uključujući, prema potrebi, mobilizacijom proračuna Unije. Takvo promicanje ulaganja ključno je kako bi se osiguralo da su sigurnosne potrebe Unije u svakom trenutku odgovarajuće zadovoljene te da obrambena industrija Unije i unutarnje tržište mogu odgovoriti na postojeće izazove. Tri međusobno povezana dijela pristupa potrebno je provoditi usporedno i koordinirano. Kako bi se osigurala odgovarajuća provedba triju dijelova pristupa također će se organizirati redoviti sastanci na razini nacionalnih direktora za naoružanje s radnom skupinom za zajedničku nabavu u području obrane (koja se sastoji od predstavnika Komisije, Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i EDA-e) radi procjene potreba i industrijskih sposobnosti te kako bi se osigurala potrebna bliska koordinacija.

(5)

Vijeće je 13. travnja 2023. donijelo mjeru pomoći u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći u vrijednosti od milijardu EUR za potporu ukrajinskim oružanim snagama, čime se državama članicama omogućuje nadoknada troškova za streljivo zemlja-zemlja i topničko streljivo, a eventualno i projektile, donirane Ukrajini iz postojećih zaliha ili ponovnim određivanjem prioriteta postojećih narudžbi u razdoblju od 9. veljače do 31. svibnja 2023. Kad je riječ o zajedničkoj nabavi, dosad su 24 države članice i Norveška potpisale Sporazum o projektu EDA-e za zajedničku nabavu streljiva.

(6)

Zajednički napori da se državama članicama omogući nadopuna njihovih iscrpljenih zaliha i potpora Ukrajini mogu biti uspješni samo ako opskrba Unije može na vrijeme isporučiti potrebne obrambene proizvode. Međutim, s obzirom na to da se zalihe brzo smanjuju i da je proizvodnja u Uniji za narudžbe država članica ili trećih zemalja dosegnula gotovo maksimalni kapacitet te da cijene već naglo rastu, potrebne su dodatne mjere industrijske politike Unije kako bi se osiguralo brzo povećanje proizvodnih kapaciteta.

(7)

Kako je istaknuto u radu radne skupine za zajedničku nabavu u području obrane na koordinaciji vrlo kratkoročnih potreba za nabavom u području obrane i suradnji s državama članicama i s proizvođačima u području obrane iz Unije radi potpore zajedničkoj nabavi za obnovu zaliha, posebno s obzirom na potporu pruženu Ukrajini, industrija Unije ima proizvodne kapacitete u području streljiva zemlja-zemlja i topničkog streljiva te projektila („relevantni obrambeni proizvodi“). Međutim, proizvodni kapaciteti u sektoru obrambene industrije Unije prilagođeni su vremenima u kojima su izazovi bili različiti od izazova s kojima se Unija danas suočava. Tokovi opskrbe prilagođeni su skromnijoj potražnji s minimalnom razinom zaliha i raznim dobavljačima iz cijelog svijeta kako bi se smanjili troškovi, zbog čega je obrambeni sektor Unije izložen ovisnostima. Zbog toga, u ovom kontekstu trenutačni proizvodni kapaciteti i postojeći lanci opskrbe i vrijednosti ne omogućuju sigurnu i pravodobnu isporuku obrambenih proizvoda potrebnih kako bi se zadovoljile sigurnosne potrebe država članica i kako bi se nastavilo pružanje potpore ukrajinskim potrebama, što dovodi do napetosti na tržištu relevantnih obrambenih proizvoda te do rizika od učinka istiskivanja. Stoga je potrebna dodatna intervencija na razini Unije.

(8)

U skladu s člankom 173. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Unija doprinosi ostvarivanju cilja ubrzanja prilagodbe industrije strukturnim promjenama. Stoga se čini primjerenim poduprijeti industriju Unije u povećanju opsega proizvodnje, skraćivanju vremena potrebnog za proizvodnju i odgovaranju na moguća uska grla ili čimbenike koji bi mogli odgoditi ili spriječiti pravodobnu dostupnost relevantnih obrambenih proizvoda i opskrbu njima.

(9)

Mjere poduzete na razini Unije trebale bi biti usmjerene na jačanje konkurentnosti i otpornosti europske obrambene tehnološke i industrijske baze (EDTIB) u području streljiva i projektila kako bi se omogućila njezina hitna prilagodba strukturnim promjenama.

(10)

U tu bi svrhu trebalo uspostaviti instrument za financijsku potporu jačanju industrije u svim lancima opskrbe i vrijednosti povezanima s proizvodnjom relevantnih obrambenih proizvoda u Uniji („Instrument”).

(11)

Posebna struktura, uvjeti prihvatljivosti i kriteriji utvrđeni u ovoj Uredbi odnose se posebno na taj kratkoročni Instrument i određeni su posebnim okolnostima i aktualnom kriznom situacijom.

(12)

Instrument će biti koherentan s postojećim suradničkim inicijativama Unije povezanima s obranom, kao što su one iz Europskog fonda za obranu, predloženog Akta o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave i Europskog instrumenta mirovne pomoći, i stvarat će sinergije s drugim programima Unije. Instrument je potpuno koherentan s ambicijom Strateškog kompasa.

(13)

Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (3) („Financijska uredba“) trebala bi se primjenjivati na Instrument, osim ako je određeno drukčije.

(14)

U skladu s člankom 193. stavkom 2. Financijske uredbe bespovratna sredstva mogu se dodijeliti za djelovanje koje je već započelo, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva može dokazati da je s djelovanjem bilo potrebno započeti prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Međutim, troškovi koji su nastali prije datuma podnošenja prijave za dodjelu bespovratnih sredstava nisu prihvatljivi, osim u propisno opravdanim iznimnim slučajevima. Kako bi se odgovorilo na poziv Vijeća od 20. ožujka 2023. da se ubrza isporuka relevantnih obrambenih proizvoda, u odluci o financiranju trebalo bi biti moguće predvidjeti financijske doprinose za djelovanja koja obuhvaćaju razdoblje koje počinje od tog datuma.

(15)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za cijelo razdoblje trajanja Instrumenta, koja za Europski parlament i za Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (4).

(16)

Mogućnosti predviđene u članku 73. stavku 4. Uredbe (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (5) mogle bi se primijeniti pod uvjetom da je projekt u skladu s pravilima utvrđenima u toj uredbi i s područjem primjene Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda plus kako je utvrđeno u uredbama (EU) 2021/1058 (6) odnosno (EU) 2021/1057 (7) Europskog parlamenta i Vijeća. U skladu s člankom 24. Uredbe (EU) 2021/1060 Komisija ocjenjuje izmijenjene programe koje je podnijela država članica i iznosi zapažanja u roku od dva mjeseca od podnošenja izmijenjenog programa. S obzirom na hitnost situacije, Komisija bi trebala nastojati zaključiti ocjenu izmijenjenih nacionalnih programa bez nepotrebne odgode.

(17)

Pri predlaganju izmijenjenih ili novih planova za oporavak i otpornost, države članice trebale bi u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (8) moći predložiti mjere koje doprinose i postizanju ciljeva Instrumenta, u skladu sa svrhama i zahtjevima utvrđenima Uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 (9), Uredbom Vijeća (EU) 2020/2094 (10) i Uredbom (EU) 2021/241. U tu bi svrhu države članice trebale posebno razmotriti mjere povezane s prijedlozima podnesenima na poziv na podnošenje prijedlogâ u okviru Instrumenta, kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti u skladu s Instrumentom.

(18)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11) i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (12), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (13) i (EU) 2017/1939 (14), financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (15). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(19)

Članice Europskog udruženja slobodne trgovine koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) trebale bi moći sudjelovati u Instrumentu kao pridružene zemlje u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru (16), kojim se predviđa provedba njihova sudjelovanja u programima Unije na temelju odluke donesene u na temelju tog sporazuma. U ovoj bi Uredbi trebalo zahtijevati od tih trećih zemalja da dodijele odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, OLAF-u i Revizorskom sudu prava i pristup koji se zahtijevaju za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti.

(20)

S obzirom na posebnosti obrambene industrije u kojoj potražnja dolazi gotovo isključivo od država članica i pridruženih zemalja, koje ujedno kontroliraju cjelokupnu nabavu obrambenih proizvoda i obrambenih tehnologija, uključujući izvoz, funkcioniranje sektora obrambene industrije ne odvija se u skladu s konvencionalnim pravilima i poslovnim modelima prema kojima su uređena tradicionalnija tržišta. Industrija se stoga ne upušta u znatna industrijska ulaganja financirana vlastitim sredstvima, nego ih pokreće samo na osnovi čvrstih narudžbi. Iako su čvrste narudžbe država članica preduvjet za sva ulaganja, Komisija može intervenirati tako da smanji rizike za industrijska ulaganja putem bespovratnih sredstava i zajmova, što omogućuje bržu prilagodbu aktualnim strukturnim promjenama tržišta. U aktualnom kriznom kontekstu potpora Unije trebala bi pokriti do 50 % izravnih prihvatljivih troškova kako bi se korisnicima omogućilo da što prije provedu djelovanja, smanje rizik za svoja ulaganja i tako ubrzaju dostupnost relevantnih obrambenih proizvoda.

(21)

Iz Instrumenta bi se trebala pružati financijska potpora, na načine predviđene u Financijskoj uredbi, za djelovanja koja doprinose pravodobnoj dostupnosti relevantnih obrambenih proizvoda i opskrbi njima, kao što su aktivnosti industrijske koordinacije i umrežavanja, pristup financiranju za poduzeća uključena u proizvodnju relevantnih obrambenih proizvoda, rezervacija kapaciteta, industrijski procesi obnove proizvoda kojima je istekao rok valjanosti, širenje, optimizacija, modernizacija, nadogradnja ili prenamjena postojećih ili uspostava novih proizvodnih kapaciteta u tom području, kao i osposobljavanje osoblja.

(22)

Budući da je cilj Instrumenta povećati konkurentnost i učinkovitost obrambene industrije Unije, za potporu bi trebali biti prihvatljivi samo subjekti, u javnom ili privatnom vlasništvu, koji imaju poslovni nastan u Uniji ili u pridruženim zemljama i čije se izvršne upravljačke strukture nalaze u Uniji ili u pridruženim zemljama. Ti subjekti ne bi smjeli podlijegati kontroli nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje ili bi, alternativno, trebali podlijegati provjeri u smislu Uredbe (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća (17)i, prema potrebi, mjerama ublažavanja, uzimajući u obzir ciljeve iz članka 4. ove Uredbe. Subjekt koji ima poslovni nastan u nepridruženoj trećoj zemlji ili subjekt koji ima poslovni nastan u Uniji ili u pridruženoj zemlji, ali čije se izvršne upravljačke strukture nalaze u nepridruženoj trećoj zemlji ne bi smio biti prihvatljiv kao primatelj uključen u djelovanje.

(23)

Subjekti koji imaju poslovni nastan u Uniji ili u pridruženoj zemlji koje kontrolira nepridružena treća zemlja ili subjekt iz nepridružene treće zemlje, a koji nisu podlijegali provjeri u smislu Uredbe (EU) 2019/452 i, prema potrebi, mjerama ublažavanja trebali bi moći biti prihvatljivi kao primatelji pod uvjetom da su ispunjeni strogi uvjeti koji se odnose na sigurnosne i obrambene interese Unije i njezinih država članica, kako je utvrđeno u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), među ostalim u pogledu jačanja EDTIB-a. Sudjelovanje takvih subjekata ne bi smjelo biti protivno ciljevima Instrumenta. Kontrolu bi u tom kontekstu trebalo shvatiti kao sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja na subjekt izravno ili neizravno putem jednog ili više posredničkih subjekata. Podnositelji zahtjeva trebali bi dostaviti sve relevantne informacije o infrastrukturi, postrojenjima, imovini i resursima koje treba upotrebljavati u djelovanju. U tom bi pogledu u obzir trebalo uzeti i zabrinutost država članica u pogledu sigurnosti opskrbe. S obzirom na hitnost situacije koja proizlazi iz postojeće krize opskrbe streljivom, Instrumentom bi trebalo uzeti u obzir postojeće lance opskrbe.

(24)

Infrastruktura, postrojenja, imovina i resursi primatelja uključenih u djelovanje koje se podupire iz Instrumenta trebali bi se nalaziti na državnom području države članice ili pridružene zemlje tijekom cijelog trajanja djelovanja.

(25)

Instrumentom se ne bi trebalo financijski podupirati povećanje proizvodnih kapaciteta za relevantne obrambene proizvode koji podliježu ograničenju od strane nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje koje ograničava mogućnost država članica da upotrebljavaju te relevantne obrambene proizvode. Primatelj bi trebao nastojati osigurati da se djelovanjem koje se financira iz Instrumenta omogući isporuka proizvoda Ukrajini.

(26)

U skladu s člankom 85. Odluke Vijeća (EU) 2021/1764 (18) fizičke osobe te tijela i institucije koji imaju boravište odnosno poslovni nastan u prekomorskim zemljama i područjima prihvatljivi su za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Instrumenta i mogućih režima koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili relevantno prekomorsko područje povezani.

(27)

Pri ocjenjivanju prijedloga koje su podnijeli podnositelji zahtjeva, Komisija bi posebnu pozornost trebala obratiti na njihov doprinos postizanju ciljeva Instrumenta. Prijedloge bi trebalo ocijeniti osobito u pogledu njihova doprinosa povećanju, jačanju, rezervaciji ili modernizaciji proizvodnih kapaciteta te prekvalifikaciji i usavršavanju povezane radne snage. Trebalo bi ih ocijeniti i u pogledu njihova doprinosa skraćivanju vremena potrebnog za proizvodnju relevantnih obrambenih proizvoda, među ostalim primjenom mehanizama za ponovno određivanje prioriteta, zatim utvrđivanju i uklanjanju uskih grla u njihovim lancima opskrbe te postizanju otpornosti tih lanaca opskrbe razvojem i operacionalizacijom prekogranične suradnje poduzeća, osobito i u znatnoj mjeri malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koji posluju u dotičnim lancima opskrbe.

(28)

Pri osmišljavanju, dodjeli i provedbi financijske potpore Unije Komisija bi trebala posebno nastojati osigurati da takve mjere potpore ne utječu negativno na uvjete tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu.

(29)

Nadalje, kriza uzrokovana agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine ukazala je ne samo na nedostatke u sektoru obrambene industrije Unije, nego je predstavljala i izazov za funkcioniranje unutarnjeg tržišta obrambenih proizvoda. Aktualni geopolitički kontekst doista podrazumijeva znatno povećanje potražnje, što utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta proizvodnje i prodaje relevantnih obrambenih proizvoda i njihovih komponenti u Uniji. Dok su pojedine države članice poduzele ili će vjerojatno poduzeti mjere za očuvanje vlastitih zaliha u okviru nacionalne sigurnosti, druge imaju poteškoće u pristupu robi potrebnoj za proizvodnju ili nabavu relevantnih obrambenih proizvoda. Ponekad poteškoće u pristupanju samo jednoj sirovini ili određenoj komponenti narušavaju čitave proizvodne lance. Kako bi se osiguralo funkcioniranje unutarnjeg tržišta, potrebno je utvrditi, na koordiniran način, usklađena pravila za povećanje sigurnosti opskrbe relevantnim obrambenim proizvodima. Te bi mjere trebale uključivati ubrzanje postupka izdavanja dozvola i olakšavanje postupaka nabave. Te bi se mjere trebale temeljiti na članku 114. UFEU-a.

(30)

S obzirom na važnost osiguravanja sigurnosti opskrbe relevantnim obrambenim proizvodima, države članice trebale bi osigurati da se administrativni zahtjevi povezani s planiranjem, izgradnjom i radom proizvodnih postrojenja, prijenosom ulaznih materijala unutar Unije te kvalifikacijom i certifikacijom relevantnih konačnih proizvoda obrađuju na učinkovit i pravodoban način.

(31)

Kako bi se ostvario opći cilj javne politike u pogledu sigurnosti, potrebno je što prije uspostaviti proizvodna postrojenja povezana s proizvodnjom relevantnih obrambenih proizvoda, pri čemu se administrativno opterećenje mora zadržati na najmanjoj mogućoj mjeri. U tu bi svrhu države članice trebale na najbrži mogući način obrađivati zahtjeve povezane s planiranjem, izgradnjom i radom tvornica i postrojenja koji proizvode relevantne obrambene proizvode. Takvim bi zahtjevima trebalo dati prednost pri uravnoteženju pravnih interesa u pojedinačnom slučaju.

(32)

S obzirom na cilj ove Uredbe te izvanrednu situaciju i iznimne okolnosti njezina donošenja, države članice trebale bi razmotriti primjenu izuzeća povezanih s obranom u skladu s nacionalnim pravom i primjenjivim pravom Unije, na pojedinačnoj osnovi, ako smatraju da bi primjena takvih izuzeća olakšala ostvarivanje tog cilja. To bi se posebno moglo odnositi na pravo Unije koje se odnosi na pitanja okoliša, zdravlja i sigurnosti, koje je neophodno za poboljšanje zaštite zdravlja ljudi i zaštite okoliša te za postizanje održivog i sigurnog razvoja. Međutim, provedba tog prava mogla bi stvoriti i regulatorne prepreke koje ometaju potencijal obrambene industrije Unije za povećanje proizvodnje i isporuka relevantnih obrambenih proizvoda. Zajednička je odgovornost Unije i njezinih država članica da hitno razmotre sve mjere koje bi mogle poduzeti kako bi ublažile moguće prepreke. Nijedno takvo djelovanje, bilo na razini Unije bilo na regionalnoj ili nacionalnoj razini, ne bi smjelo ugrožavati okoliš, zdravlje i sigurnost.

(33)

Cilj Direktive 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (19) usklađivanje je postupaka nabave za dodjelu ugovora o javnoj nabavi u području obrane i sigurnosti, čime se omogućuje ispunjavanje sigurnosnih zahtjeva država članica i obveza koje proizlaze iz UFEU-a. Ta direktiva sadržava, osobito, posebne odredbe kojima se uređuju hitne situacije koje proizlaze iz krize, posebno skraćena razdoblja za zaprimanje ponuda i mogućnost primjene pregovaračkog postupka bez prethodne obavijesti o nadmetanju. Međutim, iznimna hitnost uzrokovana aktualnom krizom opskrbe streljivom mogla bi biti nespojiva čak i s tim odredbama u slučajevima kada dvije države članice ili više njih namjeravaju sudjelovati u zajedničkoj nabavi. U nekim je slučajevima jedino rješenje kojim se osiguravaju sigurnosni interesi tih država članica otvaranje postojećeg okvirnog sporazuma javnim naručiteljima / naručiteljima država članica koji izvorno nisu bili njegove stranke, iako ta mogućnost nije bila predviđena u izvornom okvirnom sporazumu.

(34)

U skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije, izmjene ugovora o javnoj nabavi moraju biti strogo ograničene na ono što je u danim okolnostima apsolutno nužno, pri čemu se u najvećoj mogućoj mjeri moraju poštovati načela nediskriminacije, transparentnosti i proporcionalnosti. U tom bi pogledu trebalo biti moguće odstupiti od Direktive 2009/81/EZ povećanjem količina predviđenih u okvirnom sporazumu, a istodobno ga otvoriti javnim naručiteljima / naručiteljima iz drugih država članica. U pogledu tih dodatnih količina, ti javni naručitelji / naručitelji trebali bi imati iste uvjete kao i izvorni javni naručitelj / naručitelj koji je sklopio izvorni okvirni sporazum. U takvim slučajevima izvorni javni naručitelj / naručitelj također bi trebao dopustiti svakom gospodarskom subjektu koji ispunjava uvjete javnog naručitelja / naručitelja koji su prvotno utvrđeni u postupku nabave za okvirni sporazum, uključujući zahtjeve za kvalitativni odabir, kako su navedeni u člancima od 39. do 46. Direktive 2009/81/EZ, da se pridruži tom okvirnom sporazumu. Osim toga, trebalo bi poduzeti odgovarajuće mjere za transparentnost kako bi se osiguralo da su sve potencijalno zainteresirane strane obaviještene. Kako bi se ograničili učinci tih izmjena na uredno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i spriječilo nerazmjerno narušavanje tržišnog natjecanja, takve izmjene okvirnih sporazuma trebalo bi biti moguće sklopiti samo do 30. lipnja 2025.

(35)

Kako bi bio konkurentan, inovativan, otporan i sposoban za povećanje svojih proizvodnih kapaciteta, EDTIB mora imati pristup i javnom i privatnom financiranju. Kako je predviđeno u Komunikaciji Komisije od 15. veljače 2022. naslovljenoj „Doprinos Komisije europskoj obrani”, inicijative Unije za održivo financiranje ostaju u skladu s naporima Unije da se europskoj obrambenoj industriji omogući dostatan pristup financiranju i ulaganjima. U tom kontekstu okvir Unije za održivo financiranje nije prepreka za ulaganja u aktivnosti povezane s obranom. Obrambena industrija Unije daje ključan doprinos otpornosti i sigurnosti Unije, a time i miru i socijalnoj održivosti. U okviru inicijativa Unije o politikama održivog financiranja kontroverzno oružje koje podliježe međunarodnim konvencijama kojima se zabranjuje njegov razvoj, proizvodnja, stvaranje zaliha, uporaba, prijenos i isporuka, a koje su potpisale države članice, smatra se nespojivim sa zahtjevima društvene održivosti. Sektor obrambene industrije Unije podliježe strogom regulatornom nadzoru koji države članice provode u pogledu prijenosa i izvoza robe s vojnom namjenom i robe s dvojnom namjenom. U toj bi perspektivi predanost nacionalnih i europskih financijskih aktera, kao što su nacionalne razvojne banke i institucije, pružanju potpore europskoj obrambenoj industriji poslala snažan signal privatnom sektoru. Europska investicijska banka trebala bi, uz potpuno provođenje svojih drugih ciljeva financiranja gospodarskog razvoja i javnih politika, uključujući dvostruku zelenu i digitalnu tranziciju, i u skladu s člankom 309. UFEU-a i njezinim statutom, povećati svoju potporu europskoj obrambenoj industriji i zajedničkoj nabavi povrh svoje postojeće potpore za proizvode s dvojnom namjenom, ako bi takva ulaganja jasno služila za provedbu prioriteta Strateškog kompasa.

(36)

Poduzeća u lancima vrijednosti relevantnih obrambenih proizvoda trebala bi imati pristup financiranju zaduživanjem kako bi ubrzala ulaganja potrebna za povećanje proizvodnih kapaciteta. Instrument bi trebao olakšavati pristup financiranju za poduzeća Unije koja posluju u sektoru streljiva i projektila. Ova Uredba trebala bi posebno osigurati da se tim poduzećima dodijele jednaki uvjeti koji se nude drugim poduzećima, pri čemu se preuzimaju svi dodatni troškovi koji nastanu posebno za obrambeni sektor.

(37)

Komisija bi trebala moći uspostaviti namjenski instrument u okviru aktivnosti za olakšavanje ulaganja koji se naziva „Fond za povećanje proizvodnje”. Fond za povećanje proizvodnje trebao bi se provoditi u okviru neizravnog upravljanja. Komisija bi u tom pogledu trebala proučiti koji je najprikladniji način za korištenje proračuna Unije kako bi se potaknula javna i privatna ulaganja za potporu traženom ubrzavanju, primjerice korištenjem mehanizma mješovitog financiranja u okviru fonda InvestEU uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (20), u bliskoj suradnji sa svojim partnerima u provedbi. Aktivnosti Fonda za povećanje proizvodnje trebale bi podupirati povećanje kapaciteta za proizvodnju streljiva i projektila pružanjem mogućnosti za veću dostupnost financijskih sredstava poduzećima u cijelim lancima vrijednosti.

(38)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu donošenje programa rada i dodjele financijskih sredstava odabranim djelovanjima. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (21).

(39)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno pružanje odgovora na posljedice sigurnosne krize, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka predloženog djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(40)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati ne dovodeći u pitanje pravila Unije o tržišnom natjecanju, posebno članke od 101. do 109. UFEU-a i pravne akte kojima se ti članci provode.

(41)

U skladu s člankom 41. stavkom 2. UEU-a za operativne izdatke koji proizlaze iz glave V. poglavlja 2. UEU-a tereti se proračun Unije, osim onih izdataka koji nastanu pri operacijama koje imaju implikacije u području vojske ili obrane.

(42)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (22) trebalo bi provesti evaluaciju ove Uredbe na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, osobito za države članice. Prema potrebi, takvi zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka ove Uredbe u praksi. Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Uredbe najkasnije do 30. lipnja 2024., među ostalim s ciljem podnošenja prijedloga za izmjene ove Uredbe, prema potrebi.

(43)

S obzirom na neposrednu opasnost za sigurnost opskrbe koju je uzrokovao agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske Unije.

(44)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati ne dovodeći u pitanje posebnosti sigurnosne i obrambene politike određenih država članica,

(1)

Člankom 4. stavkom 1. Direktive 2011/65/EU propisuje se da države članice moraju osigurati da električna i elektronička oprema stavljena na tržište ne sadržava opasne tvari navedene u Prilogu II. toj direktivi. To se ograničenje ne primjenjuje na određene izuzete primjene navedene u Prilogu IV. toj direktivi.

(2)

Kategorije električne i elektroničke opreme na koje se primjenjuje Direktiva 2011/65/EU navedene su u Prilogu I. toj direktivi.

(3)

Olovo je ograničena tvar navedena u Prilogu II. Direktivi 2011/65/EU.

(4)

Komisija je 1. prosinca 2021. primila zahtjev u skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive 2011/65/EU za uvrštenje izuzeća na popis u Prilogu IV. toj direktivi za olovo kao termički stabilizator u polivinil-kloridu koji se upotrebljava kao osnovni materijal u senzorima koji se koriste u in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima (dalje u tekstu „zatraženo izuzeće”).

(5)

In vitro dijagnostički medicinski proizvodi opisani u zatraženom izuzeću pripadaju kategoriji 8. „medicinski proizvodi” iz Priloga I. Direktivi 2011/65/EU.

(6)

Provedena je tehnička i znanstvena studija (2) radi evaluacije zatraženog izuzeća. U skladu s člankom 5. stavkom 7. Direktive 2011/65/EU u okviru evaluacije provedena su savjetovanja s dionicima. Komentari zaprimljeni tijekom tih savjetovanja objavljeni su na posebnim internetskim stranicama.

(7)

U okviru evaluacije zatraženog izuzeća zaključeno je da zamjena olova u posebnim senzorima još nije dovršena. Raspoloživost zamjenskih tvari za te posebne uređaje nije osigurana jer postojeće zamjenske tvari za olovo nisu pouzdane za sve parametre (npr. za kreatinin i dušik iz ureje u krvi) ili nisu dovoljno precizne za te parametre. Osim toga, u okviru evaluacije zaključeno je da bi odbijanje zatraženog izuzeća negativno utjecalo na zdravstvene usluge.

(8)

Stoga zatraženo izuzeće ispunjava barem jedan od relevantnih uvjeta iz članka 5. stavka 1. točke (a) Direktive 2011/65/EU jer nije osigurana pouzdanost zamjenskih tvari za posebnu primjenu koja podliježe izuzeću. U obzir se uzima i ukupno negativno djelovanje na okoliš, zdravlje i sigurnost potrošača te socioekonomski utjecaj neodobravanja izuzeća.

(9)

Zatraženo izuzeće u skladu je s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i stoga se njime ne narušava zaštita okoliša i zdravlja koja je predviđena tom uredbom.

(10)

Stoga je primjereno odobriti zatraženo izuzeće tako da se predmetna primjena u pogledu električne i elektroničke opreme kategorije 8. uvrsti u Prilog IV. Direktivi 2011/65/EU.

(11)

S obzirom na očekivanu raspoloživost zamjenskih tvari za olovo za primjenu koja podliježe izuzeću i moguća buduća ograničenja za olovo u polivinil-kloridu u Uredbi (EZ) br. 1907/2006 potrebno je odobriti izuzeće na ograničeno razdoblje valjanosti do 31. prosinca 2023. Razdoblje valjanosti utvrđuje se u skladu s člankom 5. stavkom 2. prvim podstavkom Direktive 2011/65/EU.

(12)

Direktivu 2011/65/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Vijeće je 4. veljače 2008. postiglo dogovor o imenovanju posebnog predstavnika Europske unije (PPEU) u Kosovu.

(2)

Vijeće je 30. srpnja 2020. donijelo Odluku (ZVSP) 2020/1135 (1) o imenovanju g. Tomáša SZUNYOGA PPEU-om u Kosovu. Mandat PPEU-a produljen je Odlukom Vijeća (ZVSP) 2021/1194 (2) te istječe 31. kolovoza 2023.

(3)

Mandat PPEU-a trebalo bi produljiti za dodatno razdoblje od 12 mjeseci te bi trebalo utvrditi novi financijski referentni iznos za razdoblje od 1. rujna 2023. do 31. kolovoza 2024.

(4)

PPEU će provoditi mandat u kontekstu situacije koja se može pogoršati i koja bi mogla ugroziti ostvarenje ciljeva vanjskog djelovanja Unije kako su određeni u članku 21. Ugovora,

(1)

Vijeće je 7. srpnja 2003. postiglo dogovor o imenovanju posebnog predstavnika Europske unije (PPEU) za Južni Kavkaz.

(2)

Vijeće je 13. studenoga 2017. donijelo Odluku (ZVSP) 2017/2071 (1) o imenovanju g. Toiva KLAARA PPEU-om za Južni Kavkaz i krizu u Gruziji. Mandat PPEU-a uzastopno je produljivan, posljednji put Odlukom Vijeća (ZVSP) 2022/1237 (2), a istječe 31. kolovoza 2023.

(3)

Mandat PPEU-a trebalo bi produljiti za dodatno razdoblje od 12 mjeseci te bi trebalo utvrditi novi financijski referentni iznos za razdoblje od 1. rujna 2023. do 31. kolovoza 2024.

(4)

PPEU će provoditi mandat u kontekstu situacije koja se može pogoršati i koja bi mogla ugroziti ostvarenje ciljeva vanjskog djelovanja Unije kako su određeni u članku 21. Ugovora,