(1)

Vijeće je 24. veljače 2023. donijelo Provedbenu uredbu (EU) 2023/420 (2), kojom se utvrđuje ažurirani popis osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuje Uredba (EZ) br. 2580/2001 („popis”).

(2)

Vijeće je svim osobama, skupinama i subjektima za koje je to praktično bilo moguće dostavilo obrazloženja u kojima se objašnjava zašto su uvršteni na popis.

(3)

Vijeće je putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije obavijestilo osobe, skupine i subjekte navedene na popisu da ih je odlučilo zadržati na njemu. Vijeće je također obavijestilo dotične osobe, skupine i subjekte o tome da je moguće zatražiti obrazloženje Vijeća za njihovo uvrštenje na popis ako im ono već nije dostavljeno.

(4)

Vijeće je popis preispitalo, kako se to zahtijeva člankom 2. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 2580/2001. Prilikom tog preispitivanja Vijeće je uzelo u obzir opažanja koja su mu dostavile zainteresirane strane, kao i ažurirane informacije koje je primilo od nadležnih nacionalnih tijela o statusu pojedinaca i subjekata uvrštenih na popis na nacionalnoj razini.

(5)

Vijeće se uvjerilo u to da su nadležna tijela, kako su navedena u članku 1. stavku 4. Zajedničkog stajališta Vijeća 2001/931/ZVSP (3), donijela odluke u pogledu svih osoba, skupina i subjekata navedenih na popisu o tome da su bili uključeni u teroristička djela u smislu članka 1. stavaka 2. i 3. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP. Vijeće je ujedno zaključilo da bi se na osobe, skupine i subjekte na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP trebale i dalje primjenjivati posebne mjere ograničavanja predviđene u Uredbi (EZ) br. 2580/2001.

(6)

Popis bi trebalo na odgovarajući način ažurirati, a Provedbenu uredbu (EU) 2023/420 trebalo bi staviti izvan snage,

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2023/194 (1) utvrđuju se ribolovne mogućnosti za 2023. za određene riblje stokove koje se primjenjuju u vodama Unije te, za ribarska plovila Unije, u određenim vodama izvan Unije. Ukupne dopuštene ulove (TAC-ovi) utvrđene Uredbom (EU) 2023/194 trebalo bi izmijeniti kako bi se u obzir uzeli objava znanstvenih savjeta i ishodi savjetovanja s trećim zemljama.

(2)

Uredbom (EU) 2023/194 utvrđuje se privremeni TAC za sjevernu kozicu (Pandalus borealis) u vodama Unije i u vodama Norveške u zoni ICES-a 3a za 2023. Unija i Norveška održale su savjetovanja o razini TAC-a za sjevernu kozicu u zonama ICES-a 3a i 4a istočno za razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. Ta su savjetovanja provedena na osnovi stajališta Unije koje je Vijeće potvrdilo 12. lipnja 2023. Unija i Norveška postigle su 29. lipnja 2023. dogovor o TAC-u u zonama ICES-a 3a i 4a istočno od 6 076 tona, od čega 4 253 tone treba dodijeliti zoni ICES-a 3a. Ta razina TAC-a odgovara razini koju bi ICES savjetovao za taj stok za razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. da se savjet temeljio na pretpostavci da ribolovne mogućnosti nisu u potpunosti iskorištene u prvoj polovici 2023. i da je 1. srpnja 2023. ostalo neizlovljeno 900 tona. Prema podacima o ulovu koje su dostavile Unija i Norveška, ta zadnje navedena pretpostavka odgovara razini iskorištenosti ribolovnih mogućnosti na dan 1. srpnja 2023. Radi prijelaza s utvrđivanja TAC-a za sjevernu kozicu u zoni ICES-a 3a dvaput godišnje na jednom godišnje: i. privremeni TAC za taj stok za 2023. trebalo bi zamijeniti konačnim TAC-om za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2023. na razini dogovorenoj s Norveškom 17. ožujka 2023.; i ii. TAC za taj stok za razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. trebalo bi utvrditi na razini dogovorenoj s Norveškom 29. lipnja 2023.

(3)

Uredbu (EU) 2023/194 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(4)

Kako bi se omogućio nastavak ribolova, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu bez odgode.

(5)

Odredbe ove Uredbe o ribolovnim mogućnostima za sjevernu kozicu trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2023. odnosno od 1. srpnja 2023. Takvom retroaktivnom primjenom ne utječe se na načela pravne sigurnosti i zaštite legitimnih očekivanja jer su dotične ribolovne mogućnosti povećane ili još nisu iscrpljene,

(1)

U okviru teme „primjena IKT-a i e-trgovina” prikupljaju se podaci koji su potrebni za Digitalni kompas za digitalno desetljeće EU-a kako bi se pratili digitalni ciljevi EU-a za 2030., kao što je pokazatelj digitalnog intenziteta, koji odražava digitalnu transformaciju poduzeća. U okviru te teme prikupljaju se i informacije o raznim drugim politikama Unije povezanima s digitalnom uspješnošću Europe i s prioritetom Europske komisije – Europom spremnom za digitalno doba.

(2)

Da bi se ocijenila kvaliteta podataka i osigurali usporedivi i usklađeni podaci o primjeni IKT-a i e-trgovini, metapodaci i izvješća o kvaliteti trebaju se dostaviti prije objave podataka.

(3)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za europski statistički sustav,

(1)

U skladu s člankom 44. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) 2021/2116, od 16. listopada do 30. studenoga države članice mogu isplaćivati predujmove u visini do 50 % za intervencije u obliku izravnih plaćanja, a prije 1. prosinca mogu isplaćivati predujmove u visini do 75 % za intervencije u području ruralnog razvoja povezane s površinom i životinjama na temelju Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(2)

Zbog pandemije bolesti COVID-19, njezina utjecaja na lance opskrbe hranom te porasta cijena energije i poljoprivrednih inputa od jeseni 2021., poljoprivredni sektor je pod pritiskom. Usto, ruska invazija na Ukrajinu pogoršala je situaciju i dodatno negativno utjecala na poljoprivredni sektor. Cijene inputa, kao što su troškovi energije, gnojiva i hrane za životinje, znatno su porasle u svim poljoprivrednim sektorima.

(3)

Stoga se udio troškova energije i gnojiva u ukupnoj intermedijarnoj potrošnji znatno povećao u 2022., pri čemu je najveće povećanje zabilježeno za poljoprivredna gospodarstva s oraničnim usjevima i trajnim nasadima, u oba slučaja zbog troškova gnojiva. Cijene gnojiva i dalje su na nezabilježeno visokim razinama. Podaci upućuju na to da su poljoprivrednici reagirali smanjenjem upotrebe gnojiva, što je dosad imalo neizvjesne negativne posljedice na prinose te kvalitetu hrane i hrane za životinje.

(4)

Cijene drugih inputa za poljoprivrednike i subjekte u prehrambenom lancu u Uniji, na primjer cijene sredstava za zaštitu bilja i cijene liječenja životinja, strojeva i ambalaže, povećale su se u skladu s općom inflacijom.

(5)

U zadnje vrijeme cijene većine poljoprivrednih proizvoda kao što su žitarice, uljarice i mliječni proizvodi znatno padaju. U određenim državama članicama situacija je postala posebno teška jer se omjer cijena inputa i cijena sirovina pogoršao.

(6)

Uz nedavne vremenske nepogode u određenim regijama, kao što su suša i poplave, te okolnosti mogu uzrokovati probleme s likvidnošću za poljoprivredne proizvođače. U cilju rješavanja problema s likvidnošću, državama članicama trebalo bi dopustiti plaćanje većih predujmova za godinu zahtjeva 2023.

(7)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za poljoprivredne fondove i Odbora za zajedničku poljoprivrednu politiku,

(1)

U skladu s člankom 104. stavkom 1. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom iv. Uredbe (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća (2), članak 75. Uredbe (EU) br. 1306/2013 i dalje se primjenjuje u pogledu EPFRR-a kad je riječ o rashodima korisnika i plaćanjima agencije za plaćanja u okviru provedbe programâ ruralnog razvoja u skladu s Uredbom (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(2)

U skladu s člankom 75. stavkom 1. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1306/2013 države članice mogu isplaćivati predujmove u visini do 75 % za mjere potpore ruralnom razvoju povezane s površinom i životinjama na temelju Uredbe (EU) br. 1305/2013.

(3)

Zbog pandemije bolesti COVID-19, njezina utjecaja na lance opskrbe hranom te porasta cijena energije i poljoprivrednih inputa od jeseni 2021., poljoprivredni sektor je pod pritiskom. Usto, ruska invazija na Ukrajinu pogoršala je situaciju i dodatno negativno utjecala na poljoprivredni sektor. Cijene inputa, kao što su troškovi energije, gnojiva i hrane za životinje, znatno su porasle u svim poljoprivrednim sektorima.

(4)

Stoga se udio troškova energije i gnojiva u ukupnoj intermedijarnoj potrošnji znatno povećao u 2022., pri čemu je najveće povećanje zabilježeno za poljoprivredna gospodarstva s oraničnim usjevima i trajnim nasadima, u oba slučaja zbog troškova gnojiva. Cijene gnojiva i dalje su na nezabilježeno visokim razinama. Podaci upućuju na to da su poljoprivrednici reagirali smanjenjem upotrebe gnojiva, što je dosad imalo neizvjesne negativne posljedice na prinose te kvalitetu hrane i hrane za životinje.

(5)

Cijene drugih inputa za poljoprivrednike i subjekte u prehrambenom lancu u Uniji, na primjer cijene sredstava za zaštitu bilja i cijene liječenja životinja, strojeva i ambalaže, povećale su se u skladu s općom inflacijom.

(6)

U zadnje vrijeme cijene većine poljoprivrednih proizvoda kao što su žitarice, uljarice i mliječni proizvodi znatno padaju. U određenim državama članicama situacija je postala posebno teška jer se omjer cijena inputa i cijena sirovina pogoršao.

(7)

Uz nedavne vremenske nepogode u određenim regijama, kao što su suša i poplave, te okolnosti mogu uzrokovati probleme s likvidnošću za poljoprivredne proizvođače. U cilju rješavanja problema s likvidnošću, državama članicama trebalo bi dopustiti plaćanje većih predujmova za godinu zahtjeva 2023. za mjere ruralnog razvoja povezane s površinom i životinjama.

(8)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za poljoprivredne fondove i Odbora za zajedničku poljoprivrednu politiku,

(1)

Uredbom Komisije (EU) 2023/915 (2) utvrđene su najveće dopuštene količine kadmija u nizu prehrambenih proizvoda.

(2)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) donijela je 30. siječnja 2009. znanstveno mišljenje o kadmiju u hrani. (3) Zaključila je da je kadmij prvenstveno toksičan za bubrege, posebno za proksimalne tubularne stanice, u kojima se s vremenom nakuplja i može uzrokovati poremećaj funkcije bubregâ. S obzirom na toksične učinke kadmija na bubrege, Agencija je utvrdila da je prihvatljivi tjedni unos kadmija 2,5 μg/kg tjelesne mase. Agencija je zaključila i da je srednja vrijednost izloženosti odraslih osoba u Uniji blizu prihvatljivom tjednom unosu ili ga neznatno premašuje. Osim toga, kad je riječ o podskupinama kao što su vegetarijanci, djeca, pušači i osobe koje žive u izrazito zagađenim područjima navela je da se prihvatljivi tjedni unos može otprilike dvostruko premašiti. Agencija je stoga zaključila da je postojeću razinu izloženosti stanovništva kadmiju potrebno smanjiti. Nakon tog znanstvenog mišljenja Agencija je 17. siječnja 2012. objavila znanstveno izvješće u kojem je potvrdila da se pri izloženosti na razini koja odgovara 95. percentilu kod djece i odraslih mogu premašiti orijentacijske vrijednosti koje se temelje na utjecaju na zdravlje (4).

(3)

Uzimajući u obzir znanstveno mišljenje i znanstveno izvješće Agencije, u Uredbi Komisije (EU) br. 488/2014 (5) utvrđene su nove najveće dopuštene količine kadmija u dječjoj hrani te čokoladi i proizvodima od kakaa. Donesena je Preporuka Komisije 2014/193/EU (6) kojom se države članice pozvalo da se pobrinu da se postojeće metode ublažavanja priopće i promiču među poljoprivrednicima te da se počnu ili nastave provoditi, da se prikupljanjem podataka o prisutnosti kadmija u hrani redovito prati napredak mjera ublažavanja i da do veljače 2018. dostave podatke, prije svega one o razinama kadmija koje su blizu najvećih dopuštenih količina ili ih premašuju.

(4)

Na temelju podataka o prisutnosti, koji su prikupljeni nakon provedbe mjera ublažavanja propisanih Uredbom Komisije (EU) 2021/1323 (7), najveće dopuštene količine kadmija smanjene su u brojnim vrstama hrane.

(5)

Od objave Uredbe (EU) 2021/1323 postali su dostupni novi podaci o prisutnosti za jestivi šilj i neke manje konzumirane vrste kultiviranih gljiva.

(6)

Najveća dopuštena količina kadmija u rotkvama, koja je Uredbom (EU) 2021/1323 smanjena s 0,10 na 0,020 mg/kg, primjenjuje se na jestivi šilj. Ta je najveća dopuštena količina smanjena na temelju tada dostupnih podataka o prisutnosti za najčešće konzumirane vrste unutar skupine proizvoda „rotkve” (Raphanus sativus var. sativus). Međutim, u međuvremenu su postali dostupni noviji podaci o prisutnosti posebno za jestivi šilj, koji pokazuju da on sadržava veće koncentracije kadmija od drugih rotkvi. Stoga je postalo jasno da najveća dopuštena količina utvrđena za kadmij u jestivom šilju nije u skladu s načelom „najniže razine koju je razumno moguće postići (ALARA)”. Nadalje, s obzirom na malu potrošnju jestivog šilja, njegov je doprinos izloženosti potrošača kadmiju ograničen.

(7)

Uredbom (EU) 2021/1323 najveće dopuštene količine za kultivirane gljive smanjene su s 0,20 mg/kg za Agaricus bisporus, Lentinula edodes i Pleurotus ostreatus te 1,0 mg/kg za druge kultivirane gljive na 0,15 mg/kg za Lentinula edodes i Pleurotus ostreatus te 0,050 mg/kg za sve druge kultivirane gljive, uključujući Agaricus bisporus. Najveća dopuštena količina za kultivirane gljive osim za Lentinula edodes i Pleurotus ostreatus smanjena je na temelju tada dostupnih podataka o prisutnosti za najčešće konzumirane vrste te skupine proizvoda (Agaricus bisporus). Međutim, u međuvremenu su postali dostupni noviji podaci o prisutnosti za određene vrste kultiviranih gljiva koje se konzumiraju manje od vrsta Agaricus bisporus, Lentinula edodes i Pleurotus ostreatus, koji pokazuju da te vrste sadržavaju veće koncentracije kadmija nego Agaricus bisporus. Stoga je postalo jasno da najveća dopuštena količina utvrđena za kadmij u kultiviranim gljivama osim u vrstama Agaricus bisporus, Lentinula edodes i Pleurotus ostreatus nije u skladu s načelom „ALARA”. Nadalje, budući da Agaricus bisporus, Lentinula edodes i Pleurotus ostreatus čine glavninu ukupne količine gljiva koje se konzumiraju u Uniji, doprinos drugih kultiviranih gljiva izloženosti potrošača kadmiju ograničen je.

(8)

Kako bi se uzelo u obzir načelo „ALARA” i izbjegle nerazmjerne stope neusklađenosti za jestivi šilj i kultivirane gljive osim za Agaricus bisporus, Lentinula edodes i Pleurotus ostreatus, trebalo bi povećati najveće dopuštene količine kadmija u tim vrstama, uz istodobno održavanje visoke razine sigurnosti hrane.

(9)

Uredbu (EU) 2023/915 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/2019 (2) utvrđen je popis visokorizičnog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta na temelju preliminarne procjene rizika.

(2)

Nakon preliminarne procjene 34 roda i jedna vrsta bilja za sadnju podrijetlom iz trećih zemalja privremeno su uvršteni u Provedbenu uredbu (EU) 2018/2019 kao visokorizično bilje. Jedan od uvrštenih rodova je Malus Mill.

(3)

U Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/1213 (3) utvrđene su fitosanitarne mjere za unos na područje Unije određenog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta koji su uklonjeni iz Priloga Provedbenoj uredbi (EU) 2018/2019, ali za koje fitosanitarni rizici još nisu u potpunosti procijenjeni. Razlog je tomu što jedan ili više štetnih organizama kojima su te biljke domaćini još nisu uvršteni na popis karantenskih štetnih organizama Unije iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/2072 (4), ali možda će nakon daljnje potpune procjene rizika ispuniti uvjete za uvrštenje.

(4)

Ujedinjena Kraljevina (5) Komisiji je 4. ožujka 2022. podnijela zahtjev za izvoz u Uniju sljedećeg: biljaka za sadnju starosti do sedam godina vrste Malus sylvestris, golog korijenja, maksimalnog promjera od 40 mm pri dnu stabljike; i biljaka za sadnju starosti do sedam godina vrste Malus sylvestris, u uzgojnom supstratu, maksimalnog promjera od 40 mm pri dnu stabljike („relevantno bilje”). Zahtjev je potkrijepljen odgovarajućom tehničkom dokumentacijom.

(5)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) donijela je 24. svibnja 2023. znanstveno mišljenje o procjeni rizika relevantnog bilja podrijetlom iz Ujedinjene Kraljevine (6). Agencija je utvrdila da su Colletotrichum aenigma, Meloidogyne mali, Eulecanium excrescens, Takahashia japonica, virus prstenaste pjegavosti duhana, virus prstenaste pjegavosti rajčice i Erwinia amylovora štetni organizmi relevantni za to bilje.

(6)

Agencija je ocijenila mjere za smanjenje rizika opisane u dokumentaciji za štetne organizme Colletotrichum aenigma, Meloidogyne mali, Eulecanium excrescens, Takahashia japonica, virus prstenaste pjegavosti duhana i virus prstenaste pjegavosti rajčice te procijenila vjerojatnost da je relevantno bilje slobodno od tih štetnih organizama. Zaključila je da postoji velika vjerojatnost da je relevantno bilje slobodno od tih štetnih organizama. Kad je riječ o organizmu Erwinia amylovora, Agencija je ocijenila jesu li ispunjeni posebni zahtjevi za unos bilja Malus Mill., osim plodova i sjemena, na određena zaštićena područja navedena u točki 9. Priloga X. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 i za premještanje tog bilja unutar njih. Zaključila je da Ujedinjena Kraljevina ispunjava te posebne zahtjeve.

(7)

Na temelju tog mišljenja smatra se da je fitosanitarni rizik od unosa relevantnog bilja na područje Unije smanjen na prihvatljivu razinu ako se primjenjuju odgovarajuće mjere za smanjenje rizika od štetnih organizama povezanih s tim biljem.

(8)

Mjere koje je Ujedinjena Kraljevina opisala u tehničkoj dokumentaciji smatraju se dostatnima za smanjenje rizika unošenja relevantnog bilja na područje Unije na prihvatljivu razinu. Te bi mjere stoga trebalo donijeti kao fitosanitarne uvozne zahtjeve kako bi se osigurala fitosanitarna zaštita područja Unije od unosa relevantnog bilja.

(9)

Stoga se relevantno bilje više ne bi trebalo smatrati visokorizičnim biljem.

(10)

Provedbenu uredbu (EU) 2018/2019 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(11)

Erwinia amylovora uvrštena je na popis karantenskih štetnih organizama zaštićenih područja, za određena zaštićena područja, u Prilogu III. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072, odnosno na popis reguliranih nekarantenskih štetnih organizama Unije, za ostatak područja Unije, u Prilogu IV. toj uredbi. U točki 9. Priloga X. toj uredbi utvrđeni su posebni zahtjevi za sprečavanje ulaska tog štetnog organizma na određena zaštićena područja i njegova širenja unutar njih. Virus prstenaste pjegavosti duhana i virus prstenaste pjegavosti rajčice navedeni su kao karantenski štetni organizmi Unije u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072.

(12)

Colletotrichum aenigma, Eulecanium excrescens i Takahashia japonica još nisu uvršteni na popis karantenskih štetnih organizama Unije iz Provedbene uredbe (EU) 2019/2072. Da bi se utvrdilo ispunjavaju li ti štetni organizmi uvjete za uvrštenje na popis u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 te ispunjava li relevantno bilje podrijetlom iz Ujedinjene Kraljevine uvjete za uvrštenje na popis u Prilogu VII. toj uredbi, zajedno s odgovarajućim mjerama, mora postati dostupna potpuna procjena rizika od tih štetnih organizama.

(13)

Provedbenu uredbu (EU) 2020/1213 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(14)

Meloidogyne mali nije uvršten na popis karantenskih štetnih organizama Unije. Analizu rizika od štetnih organizama za taj štetni organizam objavila je u rujnu 2017. Europska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja (EPPO) (7). Na temelju rasprava s državama članicama zaključeno je da taj štetni organizam ne bi trebalo regulirati kao karantenski štetni organizam Unije ni kao regulirani nekarantenski štetni organizam Unije jer se, iako je dugo prisutan u određenim državama članicama bez mjera službene kontrole, njegov fitosanitarni rizik u tim državama članicama smatra niskim. Stoga u pogledu tog štetnog organizma nisu potrebni nikakvi uvozni zahtjevi.

(15)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Na temelju članka 8. stavka 1. Odluke (ZVSP) 2019/2110 Politički i sigurnosni odbor (PSO) ovlašten je, u skladu s člankom 38. Ugovora, donositi odgovarajuće odluke u svrhu provedbe političkog nadzora i strateškog usmjeravanja savjetodavne misije ZSOP-a Europske unije u Srednjoafričkoj Republici (EUAM RCA), uključujući odluku o imenovanju voditelja misije.

(2)

Politički i sigurnosni odbor (PSO) donio je 25. kolovoza 2022. Odluku (ZVSP) 2022/1436 (2) o imenovanju g. Joséa Manuela MARQUESA DIASA voditeljem misije EUAM RCA na razdoblje od 1. rujna 2022. do 31. kolovoza 2023.

(3)

Vijeće je 28. srpnja 2022. donijelo Odluku (ZVSP) 2022/1333 (3) o izmjeni Odluke (ZVSP) 2019/2110 i produljenju mandata misije EUAM RCA do 9. kolovoza 2024.

(4)

Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predložio je produljenje mandata g. Joséa Manuela MARQUESA DIASA kao voditelja misije EUAM RCA na razdoblje od 1. rujna 2023. do 9. kolovoza 2024.,

(1)

Vijeće je na temelju članka 9. stavka 3. Odluke (ZVSP) 2023/162 ovlastilo Politički i sigurnosni odbor (PSO) za donošenje odgovarajućih odluka o prihvaćanju predloženih doprinosa trećih zemalja misiji EUMA.

(2)

Slijedom preporuke zapovjednika civilnih operacija o predloženom doprinosu Kanade misiji EUMA, doprinos Kanade trebalo bi prihvatiti i smatrati znatnim,

(1)

Vijeće je 27. prosinca 2001. donijelo Zajedničko stajalište 2001/931/ZVSP (1).

(2)

Vijeće je 24. veljače 2023. donijelo Odluku (ZVSP) 2023/422 (2) o ažuriranju popisa osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP („popis”).

(3)

U skladu s člankom 1. stavkom 6. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP potrebno je redovito preispitivati imena osoba, skupina i subjekata navedenih na popisu kako bi se osiguralo da postoje razlozi za njihovo zadržavanje na popisu.

(4)

U ovoj je Odluci naveden rezultat preispitivanja koje je Vijeće provelo u vezi s osobama, skupinama i subjektima na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP.

(5)

Vijeće se uvjerilo u to da su nadležna tijela, kako su navedena u članku 1. stavku 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP, donijela odluke u pogledu svih osoba, skupina i subjekata navedenih na popisu o tome da su bili uključeni u teroristička djela u smislu članka 1. stavaka 2. i 3. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP. Vijeće je ujedno zaključilo da bi se na osobe, skupine i subjekte na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP trebale i dalje primjenjivati posebne mjere ograničavanja predviđene u Zajedničkom stajalištu 2001/931/ZVSP.

(6)

Popis bi trebalo na odgovarajući način ažurirati, a Odluku (ZVSP) 2023/422 staviti izvan snage,

(1)

Vijeće je 21. lipnja 2021. donijelo Odluku (ZVSP) 2021/1026 (1).

(2)

Organizacija za zabranu kemijskog oružja, koja je odgovorna za tehničku provedbu aktivnosti iz članka 1. Odluke (ZVSP) 2021/1026, 18. svibnja 2023. zatražila je produljenje provedbe te odluke za 12 mjeseci, do 30. kolovoza 2024.

(3)

Provedba Odluke (ZVSP) 2021/1026 koja je u tijeku nema nikakvih dodatnih financijskih implikacija za razdoblje do 30. kolovoza 2024.

(4)

Odluku (ZVSP) 2021/1026 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Vijeće je 11. ožujka 2002. postiglo dogovor o imenovanju posebnog predstavnika Europske unije (PPEU) u Bosni i Hercegovini.

(2)

Vijeće je 8. kolovoza 2019. donijelo Odluku (ZVSP) 2019/1340 (1) o imenovanju g. Johanna SATTLERA PPEU-om u Bosni i Hercegovini. Mandat PPEU-a uzastopno je produljivan, posljednji put Odlukom Vijeća (ZVSP) 2021/1193 (2), te istječe 31. kolovoza 2023.

(3)

Mandat PPEU-a trebalo bi produljiti za dodatno razdoblje od 12 mjeseci te bi trebalo utvrditi novi financijski referentni iznos za razdoblje od 1. rujna 2023. do 31. kolovoza 2024.

(4)

PPEU će provoditi mandat u kontekstu situacije koja se može pogoršati i koja bi mogla ugroziti ostvarenje ciljeva vanjskog djelovanja Unije kako su određeni u članku 21. Ugovora,

(1)

Vijeće je 31. srpnja 2014. donijelo Odluku 2014/512/ZVSP (1).

(2)

U zaključcima usvojenima 29 i 30. lipnja 2023. Europsko vijeće ponovno je osudilo agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, koji predstavlja očito kršenje Povelje UN-a, te podsjetilo na nepokolebljivu potporu Unije neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica i njezinu neotuđivom pravu na samoobranu od ruske agresije. Europsko vijeće također je snažno osudilo namjerno uništenje brane hidroelektrane Kahovka, kao i nezakonitu deportaciju i transfer ukrajinske djece i drugih civila u Rusiju i Bjelarus koje provodi Rusija.

(3)

Sve dok se nezakonitim djelovanjem Ruske Federacije i dalje krši zabrana uporabe sile, što je obvezujuće pravilo međunarodnog prava, primjereno je zadržati na snazi sve mjere koje je uvela Unija i prema potrebi poduzeti dodatne mjere. Stoga bi Odluku 2014/512/ZVSP trebalo produljiti za dodatnih šest mjeseci.

(4)

Odluku 2014/512/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Odlukom Vijeća (ZVSP) 2021/509 (1) uspostavljen je Europski instrument mirovne pomoći (EPF) kako bi države članice financirale djelovanja Unije u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) u cilju očuvanja mira, sprečavanja sukoba i jačanja međunarodne sigurnosti na temelju članka 21. stavka 2. točke (c) Ugovora. Osobito, na temelju članka 1. stavka 2. Odluke (ZVSP) 2021/509 EPF se upotrebljava za financiranje mjera pomoći kao što su djelovanja za jačanje kapaciteta trećih država te regionalnih i međunarodnih organizacija povezanih s vojnim i obrambenim pitanjima.

(2)

Trenutačna kriza u istočnim pokrajinama Demokratske Republike Kongo ukazuje na tragične ljudske gubitke koji će se nastaviti ako se ne postigne trajan i sveobuhvatan mir. Trajna nestabilnost dovela je do jedne od najgorih i najdugotrajnijih humanitarnih kriza na svijetu, a zbog nje je regija podložna riziku da postane uporište za terorizam i transnacionalne kriminalne mreže.

(3)

Glavni je prioritet Unije osigurati dugoročni mir, sigurnost i stabilnost te poštovanje ljudskih prava u istočnim pokrajinama Demokratske Republike Kongo i u regiji općenito, u skladu s integriranim pristupom. Unija je svjesna važnosti općih izbora sazvanih za prosinac 2023.

(4)

Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”) 13. veljače 2023. primio je zahtjev Demokratske Republike Kongo za pomoć Unije Oružanim snagama Demokratske Republike Kongo putem nabave ključne opreme i izgradnje osnovne infrastrukture u okviru EPF-a.

(5)

Mjere pomoći treba provoditi uzimajući u obzir načela i zahtjeve utvrđene u Odluci (ZVSP) 2021/509, osobito uzimajući u obzir usklađenost sa Zajedničkim stajalištem Vijeća 2008/944/ZVSP (2), te u skladu s pravilima za izvršenje prihoda i rashoda koji se financiraju u okviru EPF-a.

(6)

Provedba će također podlijegati redovitoj procjeni razvoja političke situacije u Demokratskoj Republici Kongo, u skladu s integriranim metodološkim okvirom za procjenu i utvrđivanje potrebnih mjera ublažavanja i kontrola za mjere pomoći u okviru EPF-a.

(7)

Vijeće ponovno potvrđuje svoju odlučnost u zaštiti, promicanju i ostvarivanju ljudskih prava, temeljnih sloboda i demokratskih načela te jačanju vladavine prava i dobrog upravljanja, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda, Općom deklaracijom o ljudskim pravima i međunarodnim pravom, posebno međunarodnim pravom o ljudskim pravima i međunarodnim humanitarnim pravom,

(1)

Vijeće je 30. srpnja 2021. donijelo Odluku (ZVSP) 2021/1277 (1) o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Libanonu.

(2)

Odluka (ZVSP) 2021/1277 primjenjuje se do 31. srpnja 2023. Na temelju preispitivanja te odluke mjere ograničavanja koje su u njoj utvrđene trebalo bi produljiti do 31. srpnja 2024.

(3)

Odluku (ZVSP) 2021/1277 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Visokopatogena influenca ptica (HPAI) zarazna je virusna bolest ptica koja može ozbiljno utjecati na profitabilnost peradarstva te omesti trgovinu unutar Unije i izvoz u treće zemlje. Virusima visokopatogene influence ptica mogu se zaraziti ptice selice, koje te viruse mogu proširiti na velike udaljenosti tijekom jesenskih i proljetnih migracija. Zbog prisutnosti virusâ visokopatogene influence ptica kod divljih ptica postoji stalna opasnost od izravnog i neizravnog unošenja tih virusa na gospodarstva na kojima se drži perad ili ptice u zatočeništvu. U slučaju izbijanja visokopatogene influence ptica postoji rizik da se uzročnik bolesti proširi na druga gospodarstva na kojima se drži perad ili ptice u zatočeništvu.

(2)

Uredbom (EU) 2016/429 utvrđen je novi zakonodavni okvir za sprečavanje i kontrolu bolesti koje su prenosive na životinje ili ljude. Visokopatogena influenca ptica obuhvaćena je definicijom bolesti s popisa iz te uredbe i podliježe pravilima za sprečavanje i kontrolu bolesti utvrđenima u toj uredbi. Nadalje, Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/687 (2) dopunjuje se Uredba (EU) 2016/429 u pogledu pravila za sprečavanje i kontrolu određenih bolesti s popisa, uključujući mjere kontrole bolesti za visokopatogenu influencu ptica.

(3)

Provedbena odluka Komisije (EU) 2021/641 (3) donesena je u okviru Uredbe (EU) 2016/429 i njome su utvrđene hitne mjere na razini Unije povezane s izbijanjima visokopatogene influence ptica.

(4)

Konkretno, Provedbenom odlukom (EU) 2021/641 utvrđeno je da zone zaštite, zone nadziranja i dodatne zone ograničenja koje države članice uspostave nakon izbijanja visokopatogene influence ptica u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2020/687 moraju obuhvaćati barem područja koja su u Prilogu toj provedbenoj odluci navedena kao zone zaštite, zone nadziranja i dodatne zone ograničenja.

(5)

Prilog Provedbenoj odluci (EU) 2021/641 nedavno je izmijenjen Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2023/1337 (4) nakon više izbijanja visokopatogene influence ptica kod peradi ili ptica u zatočeništvu u Francuskoj koje je trebalo uzeti u obzir u tom prilogu.

(6)

Od datuma donošenja Provedbene odluke (EU) 2023/1337 Danska, Njemačka, Francuska, Italija, Poljska i Švedska obavijestile su Komisiju o izbijanjima visokopatogene influence ptica u objektima u kojima se drži perad ili ptice u zatočeništvu u općini Nyborg u Danskoj, saveznoj zemlji Schleswig-Holstein u Njemačkoj, departmanima Pas-de-Calais, Landes i La Réunion u Francuskoj, pokrajini Lombardija u Italiji, vojvodstvu Małopolskie u Poljskoj i općini Gotland u Švedskoj.

(7)

Nadležna tijela Danske, Njemačke, Francuske, Italije, Poljske i Švedske poduzela su potrebne mjere kontrole bolesti propisane Delegiranom uredbom (EU) 2020/687, uključujući uspostavu zona zaštite i zona nadziranja oko tih mjesta izbijanja bolesti.

(8)

Nadalje, mjesto potvrđenog izbijanja bolesti u Njemačkoj nalazi se u neposrednoj blizini granice s Danskom. Stoga su nadležna tijela Njemačke i Danske propisno surađivala na uspostavi potrebne zone nadziranja, u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2020/687, s obzirom na to da se zona nadziranja proteže na državno područje Danske.

(9)

Komisija je u suradnji s Danskom, Njemačkom, Francuskom, Italijom, Poljskom i Švedskom ispitala mjere kontrole bolesti koje su poduzele te države članice i uvjerila se da su granice zona zaštite i zona nadziranja koje su uspostavila nadležna tijela tih država članica na dovoljnoj udaljenosti od gospodarstava na kojima su potvrđena izbijanja visokopatogene influence ptica.

(10)

U Prilogu Provedbenoj odluci (EU) 2021/641 trenutačno nema područja navedenih kao zone zaštite za Njemačku i Poljsku ni područja navedenih kao zone zaštite i zone nadziranja za Dansku, Italiju i Švedsku.

(11)

Kako bi se spriječili nepotrebni poremećaji trgovine u Uniji i izbjeglo da treće zemlje nametnu neopravdane prepreke trgovini, potrebno je na razini Unije, u suradnji s Danskom, Njemačkom, Francuskom, Italijom, Poljskom i Švedskom, brzo utvrditi zone zaštite i zone nadziranja koje su uspostavile te države članice u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2020/687.

(12)

Stoga bi trebalo izmijeniti područja navedena kao zone zaštite i zone nadziranja za Francusku te područja navedena kao zone nadziranja za Njemačku i Poljsku u Prilogu Provedbenoj odluci (EU) 2021/641.

(13)

Osim toga, u Prilogu Provedbenoj odluci (EU) 2021/641 trebalo bi navesti zone zaštite za Njemačku i Poljsku te zone zaštite i zone nadziranja za Dansku, Italiju i Švedsku.

(14)

Prilog Provedbenoj odluci (EU) 2021/641 trebalo bi u skladu s time izmijeniti radi ažuriranja regionalizacije na razini Unije kako bi se u obzir uzele nove zone zaštite i zone nadziranja koje su uspostavile Danska, Njemačka, Francuska, Italija, Poljska i Švedska te zona nadziranja koju je uspostavila Danska u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2020/687 te trajanje ograničenja koja se u njima primjenjuju.

(15)

Provedbenu odluku (EU) 2021/641 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(16)

Zbog hitnosti epidemiološke situacije u Uniji u pogledu širenja visokopatogene influence ptica važno je da izmjene Provedbene odluke (EU) 2021/641 utvrđene ovom Odlukom stupe na snagu što prije.

(17)

Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Infekcija virusom bolesti kvrgave kože, koju uzrokuje virus bolesti kvrgave kože, vektorska je bolest goveda koja uzrokuje znatne gospodarske gubitke, smanjuje prinos mlijeka, uzrokuje tešku mršavost, trajna oštećenja kože, više sekundarnih komplikacija, višemjesečnu kroničnu iscrpljenost te dovodi do zabrana trgovanja. Bolest je endemska u Africi i uvrštena je na popis bolesti koje podliježu obvezi prijavljivanja Svjetske organizacije za zdravlje životinja.

(2)

Prvo izbijanje bolesti kvrgave kože u Uniji dogodilo se 2015. u Grčkoj. Bolest se 2016. brzo proširila u mnogim zemljama jugoistočne Europe, uključujući Albaniju, Bugarsku, Grčku, Kosovo (*1), Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. U svim pogođenim zemljama bolest je učinkovito stavljena pod kontrolu masovnim cijepljenjem goveda živim homolognim cjepivima, koje se ponavlja svake godine, u skladu sa specifikacijama cjepiva. Osim toga, Hrvatska i Bosna i Hercegovina, koje nisu bile pogođene bolešću kvrgave kože, provele su cijepljenje kao preventivnu mjeru s obzirom na pojavu bolesti u susjednim zemljama.

(3)

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1070 (2) donesena je u okviru Uredbe (EU) 2016/429 i njome su utvrđene posebne mjere za kontrolu u ograničenom razdoblju koje se odnose na infekciju virusom bolesti kvrgave kože. Ta se provedbena uredba primjenjivala do 21. travnja 2023.

(4)

Konkretno, Provedbenom uredbom (EU) 2021/1070 utvrđena su područja države članice na kojima se provodi cijepljenje protiv bolesti kvrgave kože i posebna pravila za kontrolu bolesti unutar svakog područja. Ta su područja klasificirana kao zona ograničenja I, koja je izvan područja na kojem je potvrđeno izbijanje infekcije virusom bolesti kvrgave kože, i zona ograničenja II, koja uključuje područje na kojem je potvrđeno izbijanje infekcije virusom bolesti kvrgave kože.

(5)

Nadalje, Provedbenom uredbom (EU) 2021/1070 predviđena su ograničenja u pogledu premještanja goveda i proizvoda dobivenih od njih, zametnih proizvoda i nusproizvoda životinjskog podrijetla iz zona ograničenja I i II te odstupanja u vezi s tim ograničenjima. Osim toga, njome su utvrđena pravila o obvezama subjekata u pogledu certifikata o zdravlju životinja za premještanja goveda, njihovih neprerađenih nusproizvoda životinjskog podrijetla i zametnih proizvoda iz zona ograničenja I i II izvan tih zona.

(6)

Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/361 (3) stupila je na snagu 12. ožujka 2023. i njome su utvrđena pravila za primjenu određenih veterinarsko-medicinskih proizvoda u svrhu sprečavanja i kontrole određenih bolesti s popisa, uključujući pravila za cijepljenje protiv bolesti kvrgave kože. Osim toga, člankom 9. te delegirane uredbe i njezinim Prilogom IX. predviđena je uspostava područjâ cijepljenja I i II koja odgovaraju zonama ograničenja I i II iz Provedbene uredbe (EU) 2021/1070.

(7)

Osim toga, Delegiranom uredbom (EU) 2023/361 utvrđena su pravila i ograničenja u vezi s govedima cijepljenima protiv bolesti kvrgave kože te od njih dobivenim zametnim proizvodima i neprerađenim nusproizvodima životinjskog podrijetla, koja odgovaraju pravilima i ograničenjima utvrđenima u Provedbenoj uredbi (EU) 2021/1070, osim onih koja se odnose na obveze subjekata u pogledu certifikata o zdravlju životinja.

(8)

Delegiranom uredbom (EU) 2023/361 predviđena su i razdoblja za ponovno stjecanje zdravstvenog statusa za bolest kvrgave kože, nakon završetka hitnog zaštitnog cijepljenja, u rasponu od 8 do 26 mjeseci, ovisno o vrsti nadziranja, području cijepljenja i vremenu klanja ili usmrćivanja posljednjeg slučaja bolesti kvrgave kože i/ili vremenu posljednjeg cijepljenja.

(9)

Od 2017. u Europi nije bilo prijavljenih izbijanja bolesti kvrgave kože iako je bolest kvrgave kože do 2021. zabilježena u dijelovima Anatolije (Turska) te je i dalje prisutna u Rusiji dok se u Aziji nastavlja širiti, čime su pogođene zemlje indijskog potkontinenata, istočne Azije i jugoistočne Azije. S obzirom na povoljnu epidemiološku situaciju u Europi, sve zemlje jugoistočne Europe koje su provodile cijepljenje protiv bolesti kvrgave kože sada su s tim prestale, osim Bugarske, Grčke i Turske.

(10)

Bugarska i Grčka već su Komisiji dostavile svoje programe cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože za 2023., koji su već ocijenjeni i odobreni, u okviru Uredbe (EU) 2021/690 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Priroda i sadržaj tehničke evaluacije i odobrenja tih programa cijepljenja ispunjavaju i zahtjeve iz službenog plana cijepljenja za sprečavanje i kontrolu bolesti kategorije A kod kopnenih životinja utvrđene u članku 6. Delegirane uredbe (EU) 2023/361.

(11)

S obzirom na prestanak važenja Provedbene uredbe (EU) 2021/1070 bitno je navesti područja definirana kao područja cijepljenja I i II u vezi s bolešću kvrgave kože, u Bugarskoj i Grčkoj, koja odgovaraju zonama ograničenja I i II iz Provedbene uredbe (EU) 2021/1070, te utvrditi dodatna pravila o obvezama subjekata u pogledu certifikata o zdravlju životinja za premještanja goveda te premještanja zametnih proizvoda i neprerađenih nusproizvoda životinjskog podrijetla od njih, iz područjâ cijepljenja I i II izvan tih područja, kako bi se osiguralo da ti certifikati o zdravlju životinja sadržavaju odgovarajuće i točne informacije o zdravlju životinja te da postoji kontinuitet s mjerama koje su prethodno bile na snazi.

(12)

Uzimajući u obzir planove Bugarske i Grčke u pogledu cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože za 2023., epidemiološku situaciju u pogledu te bolesti u Uniji i razdoblje za ponovno stjecanje zdravstvenog statusa kad je riječ o bolesti kvrgave kože, kako je utvrđeno u Delegiranoj uredbi (EU) 2023/361, ova bi se Odluka trebala primjenjivati do 31. kolovoza 2024.,

(13)

Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

1.

2.

1.

2.

3.

4.

5.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

1.

2.

3.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

1.

2.

(a)

donošenje mišljenja, izvješća i rezolucija;

(b)

donošenje nacrta projekcije prihoda i rashoda Odbora;

(c)

donošenje političkih prioriteta Odbora;

(d)

biranje predsjednika, prvog potpredsjednika i ostalih članova Predsjedništva;

(e)

osnivanje povjerenstava;

(f)

donošenje i revizija Poslovnika Odbora;

(g)

donošenje i revizija kodeksâ ponašanja članova;

(h)

nakon provjere kvoruma u skladu s prvom rečenicom pravila 22. stavka 1. Poslovnika, donošenje odluke većinom danih glasova o prijedlogu predsjednika Odbora ili nadležnog povjerenstva koji postupaju u skladu s pravilima 57. i 58. o pokretanju tužbenog postupka ili o prijedlogu za uključenje u postupak pred Sudom Europske unije. Nakon donošenja takve odluke predsjednik u ime Odbora pokreće postupak.

1.

2.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

Ova se odredba ne primjenjuje u slučajevima kada zbog roka koji je postavilo Vijeće, Komisija ili Europski parlament nije moguće odgoditi usvajanje dokumenta o kojem treba donijeti odluku.

Ako je odlučivanje o dokumentu odgođeno za neko buduće zasjedanje Plenarne skupštine, prilažu se i svi s njim povezani i propisno podneseni amandmani. Odgoda glasanja podrazumijeva i postavljanje novog roka za podnošenje amandmana.

1.

2.

3.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

1.