12.7.2023

Službeni list Europske unije

L 177/1

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/1441

оd 10. srpnja 2023.

o detaljnim pravilima za postupke koje Komisija provodi u skladu s Uredbom (EU) 2022/2560 Europskog parlamenta i Vijeća o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2022/2560 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište (1), a posebno njezin članak 47. stavak 1.,

nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom za strane subvencije,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 1. Uredbe (EU) 2022/2560 tom se uredbom omogućuje ispitivanje stranih subvencija kojima se narušava unutarnje tržište i otklanjanje takvih narušavanja. Potrebno je utvrditi posebna pravila i postupke koji se, među ostalim, odnose na podnošenje prijava u skladu s člancima 21. i 29. Uredbe (EU) 2022/2560, obavljanje razgovora i davanje usmenih izjava na temelju članaka 13., 14. i 15. Uredbe (EU) 2022/2560, podnošenje prijedloga obveza na temelju članaka 25. i 31. Uredbe (EU) 2022/2560 te pojedinosti o otkrivanju informacija i pravima na obranu poduzetnika koji je predmet ispitnog postupka na temelju članka 42. Uredbe (EU) 2022/2560.

(2)

U skladu s člankom 20. Uredbe (EU) 2022/2560 od osoba i poduzetnika zahtijeva se da prijave određene velike koncentracije koje uključuju znatne strane financijske doprinose prije nego što koncentracija stupi na snagu. Člankom 29. Uredbe (EU) 2022/2560 zahtijeva se i prijavljivanje stranih financijskih doprinosa u kontekstu postupaka javne nabave iznad određenih pragova prije dodjele ugovora. Zbog nepoštovanja obveze prijavljivanja, među ostalim, osobi ili poduzetniku mogu biti izrečene novčane kazne ili određeni periodični penali. Stoga je potrebno precizno definirati stranke odgovorne za podnošenje prijava te predmet i sadržaj informacija koje se moraju navesti u prijavi.

(3)	Osobe ili poduzetnici iz članka 21. stavka 3. i članka 29. stavka 5. Uredbe (EU) 2022/2560 moraju Komisiji u potpunosti i točno otkriti činjenice i okolnosti koje su relevantne za donošenje odluke o prijavljenoj koncentraciji ili stranim financijskim doprinosima u kontekstu postupka javne nabave.

(4)	Kako bi se prijave i procjena Komisije pojednostavnile, trebalo bi upotrebljavati standardizirane obrasce utvrđene u prilozima ovoj Uredbi. Mogu se zamijeniti elektroničkim obrascima koji sadržavaju iste zahtjeve za informacije.

(5)

U skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EU) 2022/2560, ako Komisija na temelju preliminarnog preispitivanja raspolaže dostatnim naznakama da je poduzetniku dodijeljena strana subvencija kojom se narušava unutarnje tržište, Komisija bi trebala pokrenuti temeljiti ispitni postupak kako bi mogla prikupiti dodatne informacije za procjenu postojanja strane subvencije i njezinih stvarnih ili mogućih narušavajućih učinaka. Potrebno je utvrditi pravila o rokovima u kojima poduzetnik koji je predmet ispitnog postupka i druge osobe, među ostalim države članice i treća zemlja koja je dodijelila stranu subvenciju, mogu podnijeti primjedbe na odluku Komisije o pokretanju temeljitog ispitnog postupka u skladu s člankom 40. stavkom 1. Uredbe (EU) 2022/2560.

(6)

U skladu s člankom 13. stavkom 7. Uredbe (EU) 2022/2560 Komisija pri provođenju ispitnog postupka može obaviti razgovor s fizičkom ili pravnom osobom koja pristaje na razgovor radi prikupljanja informacija o predmetu ispitnog postupka. Kako bi osigurala pravna jednakost i transparentnost, Komisija bi prije obavljanja razgovora s fizičkim ili pravnim osobama koje pristanu na razgovor trebala obavijestiti te osobe o pravnoj osnovi razgovora. Osobe s kojima se obavlja razgovor također bi trebale biti obaviještene o svrsi razgovora i trebale bi moći komentirati dokumentirani razgovor. Komisija bi trebala odrediti rok u kojem osoba s kojom je obavljen razgovor može dostaviti komentare na dokumentirani razgovor.

(7)

U skladu s člankom 14. stavkom 2. točkom (c) i člankom 15. Uredbe (EU) 2022/2560 Komisija pri provođenju inspekcija unutar Unije ili izvan nje može od svakog predstavnika ili zaposlenika poduzetnika ili udruženja poduzetnika zatražiti da objasne činjenice ili dokumente koji se odnose na predmet i svrhu inspekcije te dokumentirati odgovore. Dokumentirane usmene izjave trebale bi biti dostupne ovlaštenom predstavniku poduzetnika ili udruženja poduzetnika. Ako je objašnjenja dao neovlašteni zaposlenik, poduzetniku ili udruženju poduzetnika trebalo bi omogućiti da iznesu primjedbe na dokumentirana objašnjenja.

(8)

U skladu s člankom 13. stavkom 5. Uredbe (EU) 2022/2560 države članice obvezne su Komisiji dostaviti informacije potrebne za provedbu ispitnih postupaka na temelju te uredbe. Kako bi Komisiji bile dostupne sve informacije u okviru postupaka javne nabave, ta bi se obveza trebala primjenjivati i na javne naručitelje ili naručitelje nadležne za odgovarajući postupak javne nabave.

(9)

Kako bi se Komisiji omogućilo da provede odgovarajuću procjenu za potrebe donošenja odluke s obvezama koje je ponudio poduzetnik koji je predmet ispitnog postupka radi otklanjanja poremećaja na unutarnjem tržištu, trebalo bi utvrditi postupak za predlaganje obveza u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EU) 2022/2560 i rokove za predlaganje obveza u skladu s člancima 25. i 31. Uredbe (EU) 2022/2560.

(10)

U interesu transparentnosti Komisija može prema potrebi nametnuti obveze izvješćivanja i transparentnosti u skladu s člankom 7. stavkom 5. i člankom 8. Uredbe (EU) 2022/2560 u aktima kojima se zaključuje temeljiti ispitni postupak na temelju članka 11. Uredbe (EU) 2022/2560. Tim bi se obvezama Komisiji trebalo omogućiti otkrivanje mogućih poremećaja na unutarnjem tržištu ili praćenje provedbe njezinih akata donesenih na temelju Uredbe (EU) 2022/2560. Stoga je potrebno pojasniti oblik, sadržaj i postupovne pojedinosti tih obveza.

(11)

Na temelju članka 42. stavka 1. Uredbe (EU) 2022/2560, u skladu s načelom poštovanja prava na obranu, poduzetniku koji je predmet ispitnog postupka trebalo bi omogućiti da, prije nego što Komisija donese odluku u skladu s člancima 11., 12., 17., 18., člankom 25. stavkom 3., člancima 26., 31. ili 33. Uredbe (EU) 2022/2560, dostavi očitovanja o razlozima na temelju kojih Komisija namjerava donijeti odluku. U skladu s člankom 42. stavkom 4. Uredbe (EU) 2022/2560 potrebno je utvrditi pravila o tome u kojoj bi mjeri poduzetniku koji je predmet ispitnog postupka trebalo odobriti uvid u spis predmeta Komisije. Iako bi poduzetnik koji je predmet ispitnog postupka uvijek trebao imati pravo na to da od Komisije dobije verzije koje nisu povjerljive svih dokumenata navedenih u razlozima, pristup svim dokumentima iz spisa Komisije trebalo bi, bez redigiranja i pod uvjetima koji se utvrđuju u odluci Komisije, omogućiti ograničenom broju određenih vanjskih pravnih ili ekonomskih savjetnika ili vanjskih tehničkih stručnjaka koji zastupaju poduzetnika koji je predmet ispitnog postupka. Taj bi pristup trebao biti ograničen u određenim situacijama, među ostalim ako bi objava određenih dokumenata mogla naštetiti pružatelju informacija ili kad prednost imaju drugi interesi.

(12)

U skladu s člankom 42. stavkom 4. Uredbe (EU) 2022/2560 Komisija bi pri odobravanju uvida u spis trebala osigurati zaštitu poslovnih tajni i drugih povjerljivih informacija. Stoga je potrebno utvrditi detaljna pravila kojima će se Komisiji omogućiti da od osoba i poduzetnika koji dostavljaju ili su dostavili informacije, uključujući dokumente, zatraži da označe poslovne tajne ili povjerljive informacije u svojim podnescima ili one povezane s informacijama u sažetoj obavijesti ili odluci i u skladu s kojima će Komisija moći donijeti odluku o postupanju s određenim informacijama ako postoji neslaganje oko povjerljivosti.

(13)	Prijavama započinju teći zakonski rokovi utvrđeni Uredbom (EU) 2022/2560 te se stoga moraju utvrditi i uvjeti koji utječu na te rokove, kao i trenutak njihova stupanja na snagu. Prvenstveno bi trebalo utvrditi početak i kraj rokova te okolnosti zbog kojih se odgađa primjena takvih ograničenja.

(14)

Dokumenti koji se šalju Komisiji i koje ona šalje u načelu bi se trebali dostavljati digitalnim sredstvima, uzimajući u obzir razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije i koristi takvog dostavljanja dokumenata za okoliš. To bi se posebno trebalo primjenjivati, u skladu s člankom 47. stavkom 1. točkama (a), (b) i (h) Uredbe (EU) 2022/2560, na prijave, odgovore na zahtjeve za informacije, očitovanja o razlozima na temelju kojih Komisija namjerava donijeti odluku upućenu poduzetniku iz ispitnog postupka te na obveze koje su ponudili podnositelji prijave,

(15)	Radi transparentnosti i pravne sigurnosti ova bi Uredba trebala stupiti na snagu prije početka primjene Uredbe (EU) 2022/2560,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPSEG I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

U skladu s člankom 47. stavkom 1. Uredbe (EU) 2022/2560 ovom se Uredbom utvrđuju detaljna pravila koja se odnose na:

1.	oblik, sadržaj i postupovne pojedinosti prijava koncentracija;

2.	oblik, sadržaj i postupovne pojedinosti prijava stranih financijskih doprinosa i izjave o nepostojanju stranog financijskog doprinosa u kontekstu postupaka javne nabave;

3.	postupovne pojedinosti o usmenim izjavama u skladu s člankom 13. stavkom 7., člankom 14. stavkom 2. točkom (c) i člankom 15. Uredbe (EU) 2022/2560;

4.	detaljna pravila o objavi, uvidu u spis i povjerljivim informacijama u skladu s člancima 42. i 43. Uredbe (EU) 2022/2560;

5.	oblik, sadržaj i postupovne pojedinosti zahtjevâ u pogledu transparentnosti;

6.	detaljna pravila o izračunu rokova;

7.	postupovne pojedinosti i rokove za predlaganje obveza u skladu s člancima 25. i 31. Uredbe (EU) 2022/2560.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„podnositelji prijave” za potrebe obavješćivanja o koncentracijama znači osobe ili poduzetnici koji moraju podnijeti prijavu u skladu s člankom 21. stavkom 3. Uredbe (EU) 2022/2560;

2.	„ostale uključene osobe” za potrebe prijavljivanja koncentracija znači osobe uključene u predloženu koncentraciju koje nisu podnositelji prijave, kao što su prodavatelj i poduzetnik ili dio poduzetnika koji je ciljani poduzetnik te koncentracije;

3.	„podnositelji prijave” za potrebe prijava i izjava o stranim financijskim doprinosima u javnoj nabavi znači svi gospodarski subjekti, skupine gospodarskih subjekata, glavni podugovaratelji i glavni dobavljači obuhvaćeni obvezom prijavljivanja u skladu s člankom 29. stavkom 5. Uredbe (EU) 2022/2560;

4.	„radni dani” znači svi dani osim subote, nedjelje i praznika Komisije objavljeni u Službenom listu Europske unije.

POGLAVLJE II.

PRIJAVE

Članak 3.

Osobe koje imaju pravo podnijeti prijave i izjave

1. Prijave koncentracija u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) 2022/2560 podnose podnositelji prijave iz članka 2. točke 1. Svaki podnositelj prijave odgovoran je za točnost informacija koje je dostavio.

2. Prijave i izjave u postupcima javne nabave javnom naručitelju ili naručitelju podnosi gospodarski subjekt ili, kad je riječ o skupinama gospodarskih subjekata, glavni podugovaratelj ili glavni dobavljač, glavni ugovaratelj ili glavni koncesionar iz članka 29. stavka 6. Uredbe (EU) 2022/2560 u svoje ime i u ime svih podnositelja prijave iz članka 2. točke 3. Svaki podnositelj prijave odgovoran je samo za točnost informacija povezanih sa stranim financijskim doprinosima koji su mu dodijeljeni.

3. Kad prijave ili izjave potpisuju ovlašteni vanjski predstavnici osoba ili poduzetnici, ti su predstavnici dužni podnijeti pisani dokaz da su ovlašteni za zastupanje.

Članak 4.

Prethodna prijava koncentracija

1. Prijave koncentracija u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) 2022/2560 podnose se na obrascu za prijavu koncentracija iz Priloga I. Zajedničke prijave u skladu s člankom 21. stavkom 3. Uredbe (EU) 2022/2560 podnose se na jedinstvenom obrascu.

2. Obrazac za prijavu koncentracija i svi relevantni popratni dokumenti dostavljaju se Komisiji u skladu s člankom 25.

3. Prijave se podnose na jednom od službenih jezika Unije. Osim ako se Komisija i podnositelji prijave dogovore drukčije, jezik prijave mora biti i jezik postupka te jezik svih naknadnih upravnih postupaka pred Komisijom u skladu s Uredbom (EU) 2022/2560 koji se odnose na istu koncentraciju. Popratni dokumenti podnose se na izvornom jeziku. Kad izvorni jezik dokumenta nije jedan od službenih jezika Unije, prilaže se prijevod na jezik postupka.

4. Komisija može, na pisani zahtjev, osloboditi podnositelja prijave od obveze da dostavi određene informacije u obrascu prijave iz Priloga I., uključujući dokumente, ili ispuni bilo koji drugi zahtjev iz obrasca prijave koji se odnosi na te informacije.

5. Komisija podnositeljima prijave bez odgode pisanim putem potvrđuje primitak prijave i svakog odgovora na dopis koji je Komisija poslala na temelju članka 6. stavaka 2. i 3.

Članak 5.

Prijave stranih financijskih doprinosa u kontekstu postupaka javne nabave i izjave u vezi sa stranim financijskim doprinosima u kontekstu postupaka javne nabave

1. Prijave stranih financijskih doprinosa u kontekstu postupaka javne nabave podnose se javnom naručitelju ili naručitelju nadležnom za relevantni postupak javne nabave u skladu s člankom 29. stavkom 1. Uredbe (EU) 2022/2560 na obrascu iz Priloga II. na jednom obrascu koji sadržava informacije o svim podnositeljima prijave u vezi s jednom ponudom ili zahtjevom za sudjelovanje.

2. Ako u postupcima javne nabave koji dosežu pragove iz članka 28. stavka 1. točke (a) i članka 28. stavka 2. Uredbe (EU) 2022/2560 treća zemlja u posljednje tri godine podnositeljima prijave nije dodijelila strane financijske doprinose koji se moraju prijaviti, ti podnositelji moraju umjesto prijave dostaviti izjavu. Izjava se mora podnijeti na način propisan naslovom 7. Uvoda i odjeljkom 7. Priloga II. na jednom obrascu javnom naručitelju ili naručitelju nadležnom za odgovarajući postupak javne nabave. U skladu s člankom 4. stavkom 3. i člankom 29. stavkom 1. Uredbe (EU) 2022/2560 u izjavi se ne moraju prijaviti strani financijski doprinosi čiji je ukupan iznos po trećoj zemlji manji od iznosa de minimis potpore kako je definirana u članku 3. stavku 2. prvom podstavku Uredbe (EU) br. 1407/2013 tijekom uzastopnog razdoblja od tri godine koje prethodi izjavi.

3. Javni naručitelj ili naručitelj prijavu, uključujući sve relevantne popratne dokumente, ili izjavu Komisiji dostavlja u skladu s člankom 26.

4. Prijave i izjave javnom se naručitelju ili naručitelju podnose na jednom od službenih jezika Unije. Osim ako se Komisija i podnositelji prijave dogovore drukčije, jezik prijave ili izjave mora biti i jezik postupka te jezik svih naknadnih upravnih postupaka pred Komisijom u skladu s Uredbom (EU) 2022/2560 koji se odnose na isti postupak javne nabave. Popratni dokumenti podnose se na izvornom jeziku. Kad izvorni jezik bilo kojeg dokumenta nije jedan od službenih jezika Unije, prilaže se prijevod na jezik postupka.

5. Komisija može, na pisani zahtjev podnositelja prijave i nakon što obavijesti javnog naručitelja ili naručitelja nadležnog za postupak javne nabave, osloboditi podnositelja prijave obveze da dostavi određene informacije u obrascu prijave iz Priloga II., uključujući dokumente, ili ispuni bilo koji drugi zahtjev iz obrasca prijave koji se odnosi na te informacije.

6. Komisija bez odgode potvrđuje primitak prijave ili izjave i svakog odgovora na pismo koje je Komisija poslala u skladu s člankom 7. stavcima 1. i 3. u pisanom obliku javnom naručitelju ili naručitelju nadležnom za postupak javne nabave te usto šalje presliku potvrde podnositeljima prijave ili njihovim ovlaštenim vanjskim predstavnicima.

Članak 6.

Datum stupanja na snagu prijave za koncentracije

1. U skladu s člankom 24. stavkom 1. Uredbe (EU) 2022/2560 datum stupanja na snagu obavijesti datum je na koji Komisija primi potpunu prijavu.

2. Ako Komisija utvrdi da su informacije, uključujući dokumente, sadržane u prijavi nepotpune, o tome bez odgode pisanim putem obavješćuje podnositelje prijave ili njihove ovlaštene vanjske predstavnike. U takvim slučajevima prijava je podnesena na dan kada Komisija primi potpune podatke.

3. Nakon prijave podnositelji prijave bez odgode dostavljaju Komisiji sve relevantne informacije, uključujući bitne promjene činjenica koje bi podnositelji prijave morali prijaviti da su znali ili da su trebali znati za te informacije u trenutku podnošenja prijave. Ako bi te informacije mogle znatno utjecati na Komisijinu ocjenu prijavljene koncentracije, Komisija može smatrati da prijava stupa na snagu tek na dan kad primi predmetne informacije. Komisija je dužna bez odgode pisanim putem o tome obavijestiti podnositelje prijave ili njihove predstavnike.

4. Za potrebe ovog članka smatra se da davanje netočnih ili obmanjujućih informacija čini obavijest nepotpunom.

Članak 7.

Datum stupanja na snagu prijava stranih financijskih doprinosa u kontekstu postupaka javne nabave i izjava u vezi sa stranim financijskim doprinosima u kontekstu postupaka javne nabave

1. U otvorenim postupcima javne nabave u smislu članka 27. Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2) prijave i izjave stupaju na snagu na dan kad ih Komisija zaprimi. U višestupanjskim postupcima javne nabave prijava ili izjava podnesena u fazi podnošenja zahtjeva za sudjelovanje te ažurirana obavijest ili ažurirana izjava podnesene u fazi podnošenja konačne ponude u skladu s člankom 29. stavkom 1. zadnjom rečenicom Uredbe (EU) 2022/2560 stupaju na snagu na dan kad ih Komisija zaprimi. Međutim, ako Komisija utvrdi da su informacije, uključujući dokumente, sadržane u zaprimljenoj prijavi ili izjavi nepotpune, Komisija o tome bez odgode pisanim putem obavješćuje podnositelje prijave ili njihove ovlaštene vanjske predstavnike. U takvim slučajevima prijava ili izjava stupaju na snagu na dan kad Komisija zaprimi potpune informacije u skladu s člankom 29. stavkom 4. Uredbe (EU) 2022/2560.

2. Ako relevantni javni naručitelj ili naručitelj koristi svoja prava na temelju članka 56. stavka 3. Direktive 2014/24/EU ili članka 76. stavka 4. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3) da zatraži objašnjenja prijave, izjave, ažurirane prijave ili ažurirane izjave iz članka 29. stavka 1. zadnje rečenice i članka 29. stavka 3. Uredbe (EU) 2022/2560 te odluči odbiti ponudu ili zahtjev za sudjelovanje zbog nedostatnih objašnjenja ako ona nisu propisno dostavljena, smatra se da prijava ili izjava nisu podnesene ni dostavljene Komisiji.

3. Nakon podnošenja prijave, izjave, ažurirane prijave ili izjave podnositelji prijave bez odgode dostavljaju Komisiji sve relevantne nove informacije, uključujući promjene činjenica koje bi podnositelji prijave morali dostaviti da su ih znali ili koje su trebali znati u trenutku podnošenja potpune prijave ili izjave ili ažurirane prijave ili izjave. Ako bi te informacije mogle znatno utjecati na procjenu Komisije, Komisija može smatrati da prijava, izjava, ažurirana prijava ili izjava stupaju na snagu tek na dan kad primi relevantne informacije. Komisija podnositelje prijave u kontekstu postupaka javne nabave ili njihove vanjske predstavnike te relevantnog javnog naručitelja ili naručitelja o datumu stupanja na snagu obavješćuje pisanim putem i bez odgode.

4. Za potrebe ovog članka i ne dovodeći u pitanje članke 17., 29. i 33. Uredbe (EU) 2022/2560, smatra se da pružanje netočnih ili obmanjujućih informacija čini obavijest nepotpunom.

POGLAVLJE III.

ISPITNI POSTUPAK KOMISIJE

Članak 8.

Rok za podnošenje komentara nakon pokretanja temeljitog ispitnog postupka

1. Ako Komisija pokrene temeljiti ispitni postupak na temelju članka 10. stavka 3. Uredbe (EU) 2022/2560, rok u kojem poduzetnik koji je predmet ispitnog postupka, bilo koja druga fizička ili pravna osoba, države članice i treća zemlja koja je dodijelila stranu subvenciju mogu podnijeti svoje primjedbe u pisanom obliku utvrđuje Komisija i on u pravilu ne smije biti dulji od mjesec dana od dana na koji je poduzetnik koji je predmet ispitnog postupka obaviješten o odluci ili, u svim drugim slučajevima, od datuma objave sažete obavijesti o odluci u Službenom listu Europske unije. Primjedbe se dostavljaju u skladu s člancima 25. i 26.

2. U opravdanim slučajevima Komisija može produljiti rok iz stavka 1.

3. Ako podnesak uključuje povjerljive informacije, osoba koja podnosi zahtjev verziju podneska koja nije povjerljiva dostavlja u isto vrijeme kad i povjerljivu verziju.

Članak 9.

Razgovori

1. Ako Komisija obavlja razgovor s osobom u skladu s člankom 13. stavkom 7. Uredbe (EU) 2022/2560, Komisija na početku razgovora navodi pravnu osnovu i svrhu razgovora te osobu s kojom se obavlja razgovor obavješćuje da će taj razgovor dokumentirati.

2. Razgovor obavljen u skladu s člankom 13. stavkom 7. Uredbe (EU) 2022/2560 može biti dokumentiran u bilo kojem obliku.

3. Primjerak dokumentiranog razgovora stavlja se na raspolaganje osobi s kojom je obavljen razgovor kako bi mogla iznijeti primjedbe u roku koji odredi Komisija.

Članak 10.

Usmene izjave za vrijeme inspekcije

1. Ako dužnosnici ili druge osobe u pratnji koje je ovlastila Komisija zatraže od ovlaštenih vanjskih predstavnika ili zaposlenika poduzetnika ili udruženja poduzetnika objašnjenja u skladu s člankom 14. stavkom 2. točkom (c) ili člankom 15. Uredbe (EU) 2022/2560, ta se objašnjenja mogu dokumentirati u bilo kojem obliku.

2. Kopija svakog zapisa zabilježenog u skladu sa stavkom 1. stavlja se na raspolaganje predmetnom poduzetniku ili udruženju poduzetnika nakon završetka inspekcije.

3. Ako je objašnjenja Komisiji dao zaposlenik poduzetnika ili udruženja poduzetnika koje oni nisu ovlastili za davanje objašnjenja u njegovo ime, Komisija određuje rok u kojem poduzetnik ili udruženje poduzetnika može dostaviti Komisiji ispravke, izmjene ili dopune objašnjenja koja je dao taj zaposlenik. Promjene se dodaju objašnjenjima kako su dokumentirana u skladu sa stavkom 1.

Članak 11.

Informacije od javnih naručitelja i naručitelja nadležnih za postupke javne nabave

1. Obveza država članica u skladu s člankom 13. stavkom 5. Uredbe (EU) 2022/2560 da Komisiji na njezin zahtjev dostave sve informacije potrebne za provedbu ispitnih postupaka u skladu s Uredbom (EU) 2022/2560 posebno se odnosi na javne naručitelje i naručitelje zadužene za relevantne postupke javne nabave koji raspolažu informacijama relevantnima za ispitni postupak.

2. Relevantni javni naručitelj ili naručitelj Komisiji uz prijavu dostavljaju preslike dokumenata koje su koristili u pripremi dokumentacije o nabavi, uključujući, ako su dostupni, sva istraživanja i interni proračun za nabavu, te preslike svih drugih dokumenata koje relevantni javni naručitelj ili naručitelj može smatrati važnima za ispitni postupak. Ako podnositelji prijave dostave informacije u skladu s odjeljkom 4. Priloga II., relevantni javni naručitelj ili naručitelj dostavlja i preslike svih podnesenih ponuda koje se odnose na predmetni postupak javne nabave. Ako ponude još nisu podnesene ili nisu dostupne u trenutku podnošenja prijave, njihove se kopije Komisiji prenose čim postanu dostupne. Ako relevantni javni naručitelj ili naručitelj Komisiji ne dostavi ili ne može dostaviti kopije svih dokumenata relevantnih za ispitni postupak, Komisija od njega zahtijeva da dostavi kopije određenih dokumenata relevantnih za ispitni postupak Komisije.

Članak 12.

Podnošenje informacija o neopravdano povoljnoj ponudi

1. Ako ih podnositelji prijave već nisu dostavili u svojoj prijavi podnesenoj u skladu s člankom 29. Uredbe (EU) 2022/2560, obrazloženja i povezani popratni dokumenti navedeni u obrascu iz Priloga II. koji se odnose na ocjenu neopravdano povoljne prirode ponude Komisiji se dostavljaju u rokovima i formatu utvrđenima u članku 8. te se mogu dostaviti tijekom preliminarnog preispitivanja.

2. Ako podnositelji prijave odluče iskoristiti mogućnost podnošenja obrazloženja, tom podnesku moraju priložiti sve povezane popratne dokumente navedene u Prilogu II. kako bi potkrijepili svoju tvrdnju.

3. Pri dostavljanju popratnih dokumenata poduzetnik koji je predmet ispitnog postupka označava sve informacije koje smatra povjerljivima, propisno obrazlaže takve tvrdnje o povjerljivosti te dostavlja zasebnu verziju dokumenta koja nije povjerljiva.

POGLAVLJE IV.

OBVEZE, TRANSPARENTNOST I IZVJEŠĆIVANJE

Članak 13.

Rokovi za podnošenje obveza u okviru prijavljenih koncentracija

1. Kad je riječ o koncentracijama koje su Komisiji prijavljene u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) 2022/2560, prijedlozi obveza ponuđeni za potrebe donošenja odluke na temelju članka 25. stavka 3. točke (a) Uredbe (EU) 2022/2560 podnose se Komisiji najkasnije 65 radnih dana od datuma pokretanja temeljitog ispitnog postupka na temelju članka 25. stavka 2. Uredbe (EU) 2022/2560.

2. Ako je na temelju članka 24. stavka 4. Uredbe (EU) 2022/2560 produljen rok za donošenje odluke na temelju članka 25. stavka 3. Uredbe (EU) 2022/2560, samim time se za isti broj radnih dana produljuje i rok od 65 radnih dana koji je predviđen za podnošenje prijedloga obveza.

3. U iznimnim okolnostima Komisija može razmotriti obveze iako su bile ponuđene nakon isteka relevantnog roka za njihovo podnošenje koji je utvrđen u ovom članku. Pri odlučivanju hoće li razmatrati obveze ponuđene u takvim okolnostima, Komisija posebno vodi računa o potrebi postupanja u skladu s postupkom odbora iz članka 48. stavka 2. Uredbe (EU) 2022/2560.

Članak 14.

Rokovi za podnošenje prijedloga obveza u ispitnim postupcima u kontekstu postupaka javne nabave

1. Kad je riječ o stranim financijskim doprinosima koji su Komisiji prijavljeni u kontekstu postupaka javne nabave u skladu s člankom 29. stavkom 1. Uredbe (EU) 2022/2560, prijedlozi obveza koje dotični gospodarski subjekti ponude u skladu s člankom 31. stavkom 1. Uredbe (EU) 2022/2560 Komisiji se dostavljaju u roku od najviše 50 radnih dana od datuma pokretanja temeljitog ispitnog postupka. Ovisno o njihovu opsegu i nakon savjetovanja s javnim naručiteljem ili naručiteljem, prijedlozi obveza koje Komisija primi mogu se smatrati opravdanim iznimnim razlogom za produljenje roka za donošenje odluke o zatvaranju temeljitog ispitnog postupka u smislu članka 30. stavka 5. Uredbe (EU) 2022/2560.

2. U iznimnim okolnostima Komisija može razmotriti ponuđene obveze nakon isteka roka koji je utvrđen u stavku 1. Pri odlučivanju hoće li razmatrati obveze ponuđene u takvim okolnostima, Komisija posebno vodi računa o potrebi postupanja u skladu s postupkom odbora iz članka 48. stavka 2. Uredbe (EU) 2022/2560.

Članak 15.

Postupak predlaganja preuzimanja obveza

1. Poduzetnik koji je predmet ispitnog postupka Komisiji prijedlog o preuzimanju obveza dostavlja u skladu s člankom 25. radi donošenja odluke na temelju članka 25. stavka 3. točke (a) Uredbe (EU) 2022/2560 ili u skladu s člankom 26. radi donošenja odluke na temelju članka 31. stavka 1. Uredbe (EU) 2022/2560.

2. Kad podnosi prijedlog o preuzimanju obveza, poduzetnik koji je predmet ispitnog postupka ujedno navodi sve informacije koje smatra povjerljivima, propisno obrazlaže zašto se te informacije smatraju povjerljivima i dostavlja zasebnu verziju obveza koja nije povjerljiva.

3. U postupcima koji se vode na temelju poglavlja 3. i 4. Uredbe (EU) 2022/2560 obveze potpisuju podnositelji prijave, kao i sve druge uključene osobe kojima obveze nameću dužnosti.

Članak 16.

Transparentnost i izvješćivanje

Prema potrebi, Komisija može odlukom donesenom nakon temeljitog ispitnog postupka provedenog na temelju članka 11. Uredbe (EU) 2022/2560 poduzetniku nametnuti obveze transparentnosti i izvješćivanja u skladu s člankom 7. stavkom 5. i člankom 8. Uredbe (EU) 2022/2560. Takve se obveze mogu odnositi na dostavu informacija koje se odnose na bilo koju od sljedećih situacija:

(a)	strane financijske doprinose primljene u određenom razdoblju počevši od dana nakon datuma donošenja odluke kojom se uvodi ta obveza;

(b)

sudjelovanje u koncentracijama ili u postupcima javne nabave (ako poduzetnik koji je predmet ispitnog postupka podnosi ponudu u otvorenom postupku ili zahtjev za sudjelovanje u višestupanjskom postupku javne nabave) tijekom određenog roka koji počinje teći na dan nakon datuma donošenja odluke o uvođenju te obveze;

(c)

provedbu odluke o obvezama donesenu u skladu s člankom 11. stavkom 3., člankom 25. stavkom 3. točkom (a) ili člankom 31. stavkom 1. Uredbe (EU) 2022/2560, odluku o kompenzacijskim mjerama donesenu u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2022/2560, odluku o zabrani koncentracije donesenu u skladu s člankom 25. stavkom 3. točkom (c) Uredbe (EU) 2022/2560 ili na odluku o zabrani dodjele ugovora donesenu u skladu s člankom 31. stavkom 2. Uredbe (EU) 2022/2560.

POGLAVLJE V.

PODNOŠENJE OČITOVANJA

Članak 17.

Podnošenje očitovanja

1. Ako Komisija na temelju članka 42. stavka 1. Uredbe (EU) 2022/2560 poduzetnika koji je predmet ispitnog postupka obavijesti o razlozima na temelju kojih namjerava donijeti svoju odluku, Komisija određuje rok od najmanje 10 radnih dana u kojem poduzetnik može dostaviti svoje primjedbe u pisanom obliku. Komisija nije obvezna uzeti u obzir pisane podneske zaprimljene nakon isteka tog roka.

2. Poduzetnik koji je predmet ispitnog postupka Komisiji pisanim putem podnosi sva očitovanja i sve relevantne dokumente kojima se potvrđuju činjenice navedene u tim očitovanjima u skladu s člancima 25. i 26.

3. Ako Komisija, u skladu s člankom 42. stavkom 2. Uredbe (EU) 2022/2560, donese privremenu odluku o privremenim mjerama, ona određuje rok u kojem se poduzetnik koji je predmet ispitnog postupka može očitovati o toj odluci u pisanom obliku. Nakon što poduzetnik koji je predmet ispitnog postupka dostavi svoje primjedbe, Komisija donosi konačnu odluku o privremenim mjerama kojima se ukida, mijenja ili potvrđuje privremena odluka. Ako se poduzetnik koji je predmet ispitnog postupka nije očitovao u pisanom obliku u roku koji je odredila Komisija, privremena odluka postaje konačna istekom tog roka.

4. Prema potrebi i na temelju obrazloženog zahtjeva poduzetnika koji je predmet ispitnog postupka podnesenog prije isteka prvotnog roka, Komisija može produljiti rokove utvrđene u skladu sa stavcima 1. i 3.

POGLAVLJE VI.

UPOTREBA INFORMACIJA I POSTUPANJE S POVJERLJIVIM INFORMACIJAMA

Članak 18.

Upotreba informacija kojima se koristi Komisija

1. U skladu s člankom 43. stavkom 1. Uredbe (EU) 2022/2560 pružatelj informacija može se složiti da Komisija ima pravo upotrebljavati informacije prikupljene u skladu s tom uredbom u svrhe različite od onih za koje je Komisija izvorno prikupila informacije.

2. Ako pružatelj informacija Komisiji odobri izuzeće u skladu s člankom 43. stavkom 1. Uredbe (EU) 2022/2560, on navodi koje konkretne informacije dopušta da se upotrebljavaju u druge svrhe osim onih za koje su informacije prikupljene i navodi razloge zbog kojih bi te informacije bile relevantne za te druge svrhe, među ostalim u primjeni drugih akata Unije.

3. Ako od pružatelja informacija zahtijeva da odobri izuzeće u skladu s člankom 43. stavkom 1. Uredbe (EU) 2022/2560, Komisija navodi informacije obuhvaćene tim zahtjevom i svrhe za koje namjerava koristiti te informacije. Komisija te informacije ne smije upotrebljavati za druge svrhe osim onih koje je navela i na koje je pristao pružatelj informacija.

Članak 19.

Označivanje i zaštita povjerljivih informacija

1. Osim ako je drukčije predviđeno člankom 20. ove Uredbe i člankom 42. Uredbe (EU) 2022/2560 te ne dovodeći u pitanje stavak 6., Komisija ne otkriva informacije, uključujući dokumente, niti im daje pristup ako one sadržavaju poslovne tajne ili druge povjerljive informacije.

2. Kad zahtijeva informacije na temelju članka 13. Uredbe (EU) 2022/2560, obavlja razgovor s osobom na temelju članka 13. stavka 7. Uredbe (EU) 2022/2560 ili traži usmena objašnjenja tijekom inspekcija na temelju članaka 14. i 15. Uredbe (EU) 2022/2560, Komisija je dužna te osobe, poduzetnike ili udruženja poduzetnika obavijestiti da pružanjem informacija Komisiji pristaju na to da se pristup tim informacijama može odobriti na temelju članka 20. Ako Komisija informacije od pružatelja informacija primi na drugi način, dužna je te pružatelje informacija obavijestiti da se pristup informacijama koje pružaju može odobriti na temelju članka 20.

3. Ne dovodeći u pitanje članke 8. i 15., Komisija može od pružatelja informacija koji dostavljaju dokumente ili druge informacije u skladu s Uredbom (EU) 2022/2560 u određenom roku zahtijevati:

(a)	da označe dokumente ili dijelove dokumenata ili druge informacije za koje smatraju da sadržavaju poslovne tajne ili druge povjerljive informacije;

(b)	da navedu osobe u odnosu na koje se ti dokumenti ili druge informacije smatraju povjerljivima;

(c)	da potkrijepe svoje tvrdnje o poslovnim tajnama i drugim povjerljivim informacijama za svaki dokument ili dio dokumenta ili druge informacije;

(d)	da Komisiji dostave verziju dokumenata ili dijelova dokumenata ili drugih informacija koja nije povjerljiva i u kojima su poslovne tajne i druge povjerljive informacije redigirane jasno i razumljivo;

(e)	da ukratko i jasno opišu svaku redigiranu informaciju na način koji nije povjerljiv.

4. Komisija zahtijeva od poduzetnika koji je predmet ispitnog postupka da u određenom roku utvrdi dijelove sažete obavijesti u skladu s člankom 40. Uredbe (EU) 2022/2560 ili odluke u skladu s člancima 11., 25. i 31. Uredbe (EU) 2022/2560 za koje smatra da sadržavaju poslovne tajne ili druge povjerljive informacije prije objave sažete obavijesti ili odluke. Ako poduzetnik koji je predmet ispitnog postupka utvrdi da postoje poslovne tajne ili druge povjerljive informacije, dužan je obrazložiti razloge za to u roku koji odredi Komisija.

5. Ako pružatelj informacija ili poduzetnik koji je predmet ispitnog postupka ne utvrdi informacije koje smatra povjerljivima u skladu sa zahtjevima iz stavaka 3. i 4., Komisija može pretpostaviti da predmetne informacije ne sadržavaju povjerljive informacije.

6. Ako Komisija smatra da bi se određene informacije za koje pružatelj informacija ili poduzetnik koji je predmet ispitnog postupka tvrdi da su povjerljive mogle otkriti, bilo zbog toga što te informacije nisu poslovna tajna niti su na drugi način povjerljive ili zato što postoji prevladavajući interes za njihovu objavu, ona predmetnog pružatelja informacija ili poduzetnika koji je predmet ispitnog postupka obavješćuje da namjerava otkriti takve informacije. Ako pružatelj informacija ili poduzetnik koji je predmet ispitnog postupka uloži prigovor u roku od pet radnih dana od primitka obavijesti o namjerama Komisije, Komisija može donijeti odluku u kojoj se navodi datum nakon kojeg će informacije biti otkrivene ili, u slučaju stavka 4., objavljene u sažetoj obavijesti ili odluci. Taj datum mora biti najmanje pet radnih dana nakon datuma dostave obavijesti o odluci Komisije. Predmetna fizička ili pravna osoba obavješćuje se o odluci.

7. Ovaj članak ne sprečava Komisiju da u mjeri u kojoj je to potrebno upotrijebi i otkrije informacije koje dokazuju postojanje strane subvencije kojom se narušava tržišno natjecanje.

POGLAVLJE VII.

UVID U SPIS

Članak 20.

Uvid u spis Komisije i korištenje dokumentacije

1. Nakon što Komisija obavijesti poduzetnika koji je predmet ispitnog postupka o razlozima zbog kojih Komisija namjerava donijeti odluku, taj poduzetnik može zatražiti uvid u spis predmeta Komisije u skladu s člankom 42. stavkom 4. Uredbe (EU) 2022/2560.

2. Pravo na uvid u spis predmeta Komisije ne obuhvaća:

(a)	interne dokumente Komisije;

(b)	interne dokumente tijela država članica ili trećih zemalja, uključujući tijela nadležna za tržišno natjecanje i javne naručitelje ili naručitelje;

(c)	korespondenciju između Komisije i tijela država članica ili trećih zemalja, uključujući tijela nadležna za tržišno natjecanje i javne naručitelje ili naručitelje;

(d)	korespondenciju između tijela država članica te između država članica i trećih zemalja.

3. Kad omogućuje uvid u spis, Komisija poduzetniku koji je predmet ispitnog postupka dostavlja verziju koja nije povjerljiva svih dokumenata navedenih u razlozima na temelju kojih Komisija namjerava donijeti odluku.

4. Ne dovodeći u pitanje stavke 2. i 5., Komisija omogućuje uvid i u sve dokumente iz svojeg spisa, bez redigiranja radi zaštite povjerljivosti, pod uvjetima objave koji će se utvrditi u odluci Komisije. Uvjeti objave utvrđuju se u skladu sa sljedećim:

(a)	pristup dokumentima na temelju ovog stavka odobrava se samo ograničenom broju određenih vanjskih pravnih i ekonomskih savjetnika i vanjskih tehničkih stručnjaka koje angažira poduzetnik koji je predmet ispitnog postupka i čija se imena prethodno priopćuju Komisiji;

(b)	određeni vanjski pravni i gospodarski savjetnici i vanjski tehnički stručnjaci moraju biti poduzetnici, zaposlenici poduzetnika ili u položaju usporedivom s onim zaposlenika poduzetnika. Sve njih obvezuju uvjeti objave;

(c)

osobe navedene na popisu određenih vanjskih pravnih i ekonomskih savjetnika i vanjskih tehničkih stručnjaka ne smiju na datum donošenja odluke Komisije u kojoj se utvrđuju uvjeti objave biti u radnom odnosu s poduzetnikom koji je predmet ispitnog postupka ili dio njegove uprave ili u situaciji usporedivoj sa situacijom zaposlenika ili direktora tog poduzetnika. Ako određeni vanjski pravni ili ekonomski savjetnici ili vanjski tehnički stručnjaci naknadno stupe u takav odnos s poduzetnikom koji je predmet ispitnog postupka tijekom ispitnog postupka ili tijekom tri godine nakon završetka ispitnog postupka Komisije, određeni vanjski pravni ili ekonomski savjetnik ili vanjski tehnički stručnjak i poduzetnik koji je predmet ispitnog postupka dužni su odmah obavijestiti Komisiju o uvjetima takvog odnosa. Određeni vanjski pravni ili ekonomski savjetnik ili vanjski tehnički stručnjak Komisiji ujedno je dužan dostaviti jamstvo da više nema pristup informacijama ili dokumentima iz spisa u koji mu je odobren uvid u skladu s ovim stavkom i koje Komisija nije stavila na raspolaganje poduzetniku koji je predmet ispitnog postupka. Također Komisiji dostavlja jamstvo da će se i dalje pridržavati zahtjevâ iz točaka (d) i (e) ovog stavka;

(d)	određeni vanjski pravni i ekonomski savjetnici i vanjski tehnički stručnjaci ne smiju otkriti nijedan od dostavljenih dokumenata ili njihov sadržaj bilo kojoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja nije obvezana uvjetima objave;

(e)	određeni vanjski pravni i ekonomski savjetnici i vanjski tehnički stručnjaci ne smiju koristiti nijedan od dostavljenih dokumenata ili njihov sadržaj osim u svrhe navedene u stavku 10. u nastavku.

5. Komisija u uvjetima objave utvrđuje tehnički način objave i njezino trajanje. Otkrivanje informacija može se izvršiti elektroničkim putem određenom pravnom i ekonomskom savjetniku i tehničkim stručnjacima ili (za neke ili sve dokumente) samo u prostorijama Komisije. U iznimnim okolnostima Komisija može odlučiti da neće odobriti pristup određenim dokumentima u skladu s uvjetima objave iz stavka 4. ili da će odobriti pristup djelomično redigiranim dokumentima ako utvrdi da bi šteta koju bi pružatelj informacija vjerojatno pretrpio zbog objave u skladu s uvjetima objave u konačnici bila veća od važnosti objave radi ostvarivanja prava na obranu. Ne dovodeći u pitanje stavak 2., Komisija će provesti sličnu procjenu važnosti otkrivanja kad bude razmatrala treba li otkriti ili djelomično otkriti korespondenciju između Komisije i javnih tijela država članica ili trećih zemalja i druge vrste osjetljivih dokumenata koje dostave javna tijela država članica ili trećih zemalja. Prije objave takve korespondencije ili dokumenata Komisija se savjetuje s tijelima države članice ili treće zemlje.

6. Određeni vanjski pravni i ekonomski savjetnici i vanjski tehnički stručnjaci iz stavka 4. točke (a) mogu, u roku od tjedan dana od dobivanja prava na uvid u spis u skladu s uvjetima objave, Komisiji podnijeti obrazloženi zahtjev za pristup verziji koja nije povjerljiva bilo kojeg dokumenta iz spisa Komisije koji još nije dostavljen poduzetniku koji je predmet ispitnog postupka u skladu sa stavkom 3. kako bi se taj dokument stavio na raspolaganje poduzetniku koji je predmet ispitnog postupka ili mogu podnijeti obrazloženi zahtjev za proširenje uvjeta objave na dodatne određene vanjske pravne i ekonomske savjetnike ili vanjske tehničke stručnjake. Takav dodatni pristup verzijama dokumenata koje nisu povjerljive ili proširenje uvjeta objave na dodatne osobe može se odobriti samo iznimno i pod uvjetom da se dokaže da je to nužno za pravilno ostvarivanje prava na obranu poduzetnika koji je predmet ispitnog postupka.

7. Za potrebe primjene stavaka 5. ili 6. Komisija može zatražiti da pružatelj informacija koji je dostavio relevantne dokumente dostavi verziju dokumenata koja nije povjerljiva u skladu s člankom 19. stavkom 3.

8. Ako Komisija ustanovi da je bilo koji od zahtjeva iz stavka 6. osnovan s obzirom na potrebu da se poduzetniku koji je predmet ispitnog postupka omogući djelotvorno ostvarivanje prava na obranu, Komisija poduzetniku koji je predmet ispitnog postupka stavlja na raspolaganje javnu verziju dokumenta ili donosi odluku o proširenju uvjeta objave za predmetne dokumente.

9. Komisija može u bilo kojem trenutku za vrijeme postupka umjesto ili u kombinaciji s načinom odobravanja uvida u spis u skladu s prethodnim stavkom 4. omogućiti pristup nekim ili svim dokumentima koji su redigirani u skladu s člankom 19. stavkom 3. kako bi se izbjeglo nerazmjerno kašnjenje ili administrativno opterećenje.

10. Informacije dobivene uvidom u spis koriste se samo za potrebe relevantnog postupka za primjenu Uredbe (EU) 2022/2560.

POGLAVLJE VIII.

ROKOVI

Članak 21.

Rokovi

1. Rokovi predviđeni u Uredbi (EU) 2022/2560 ili ovoj Uredbi ili koje Komisija određuje u skladu s tim uredbama Uredbom izračunavaju se u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 Vijeća (4) i posebnim pravilima iz stavka 2. ovog članka i članka 22. U spornim slučajevima prednost imaju odredbe ove Uredbe.

2. Rokovi počinju teći sljedećeg radnog dana nakon događaja na koji upućuju odgovarajuće odredbe Uredbe (EU) 2022/2560 ili ove Uredbe.

Članak 22.

Istek rokova

1. Rokovi koji se računaju u radnim danima istječu na kraju zadnjeg radnog dana.

2. Rok koji odredi Komisija na određeni kalendarski datum istječe na kraju tog dana.

Članak 23.

Obustava rokova u kontekstu koncentracija

1. Komisija može obustaviti rokove iz članka 24. stavka 1. točaka (a) i (b) Uredbe (EU) 2022/2560 na temelju članka 24. stavka 5. Uredbe (EU) 2022/2560 ili iz bilo kojeg od sljedećih razloga:

(a)	informacije koje je Komisija zatražila u skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EU) 2022/2560 od podnositelja prijave ili bilo koje druge uključene osobe nisu dostavljene ili nisu dostavljene u cijelosti u roku koji je utvrdila Komisija;

(b)

informacije koje je Komisija zatražila na temelju članka 13. stavka 3. Uredbe (EU) 2022/2560 od drugog poduzetnika ili udruženja poduzetnika nisu dostavljene ili nisu dostavljene u cijelosti u roku koji je utvrdila Komisija, a zbog okolnosti za koje je odgovoran jedan od podnositelja prijave ili bilo koja druga uključena osoba;

(c)

jedan od podnositelja prijave ili bilo koja druga uključena osoba odbila je podvrgnuti se inspekciji koju provodi Komisija na temelju članka 14. stavka 1. i koja je naložena odlukom u skladu s člankom 14. stavkom 3. Uredbe (EU) 2022/2560 ili surađivati u provedbi takve inspekcije u skladu s člankom 14. stavkom 2. Uredbe (EU) 2022/2560;

(d)	podnositelji prijave nisu obavijestili Komisiju o relevantnim informacijama, uključujući promjene činjenica iz članka 6. stavka 3.

2. Ako Komisija u skladu sa stavkom 1. obustavi rok iz članka 24. stavka 1. točaka (a) i (b) Uredbe (EU) 2022/2560, rok se obustavlja u slučajevima iz:

(a)

stavka 1. točaka (a) i (b) za razdoblje između isteka roka utvrđenog u odluci i primitka potpunih i točnih informacija koje se zahtijevaju odlukom ili trenutka kad Komisija podnositelje prijave ili druge uključene osobe obavijesti da, s obzirom na rezultate preispitivanja koje je u tijeku ili kretanja na tržištu, zatražene informacije više nisu potrebne;

(b)

stavka 1. točke (c) za razdoblje između neuspješnog pokušaja provedbe inspekcije i stvarnog dovršetka inspekcije naložene odlukom ili trenutka kad Komisija podnositelje prijave ili druge uključene osobe obavijesti da, s obzirom na rezultate ispitnog postupka koji je u tijeku ili kretanja na tržištu, naložena inspekcija više nije potrebna;

(c)

stavka 1. točke (d) za razdoblje između roka do kojeg je Komisija trebala biti obaviještena o relevantnim informacijama, uključujući promjene činjenica, i primitka potpunih i točnih podataka koji se zahtijevaju odlukom ili trenutka kad Komisija podnositelje prijave obavijesti da, s obzirom na rezultate njezina ispitnog postupka koji je u tijeku ili kretanja na tržištu, informacije više nisu potrebne.

3. Obustava rokova počinje sljedećeg radnog dana nakon dana na koji se dogodio događaj zbog kojeg je rok privremeno prekinut. Obustava prestaje istekom dana na koji je uklonjen razlog za obustavu roka. Ako taj dan nije radni dan, obustava roka okončat će se istekom sljedećeg radnog dana.

4. Komisija u razumnom vremenu obrađuje sve podatke koje je primila u okviru svojeg ispitnog postupka koji bi joj mogli omogućiti da zaključi da zatraženi podaci ili naloženi očevid više nisu potrebni u smislu stavka 2. točaka (a), (b) i (c).

Članak 24.

Obustava rokova za vrijeme preliminarnih preispitivanja u kontekstu postupaka javne nabave

Ako Komisija obustavi rok za preliminarno preispitivanje u skladu s člankom 30. stavkom 6. Uredbe (EU) 2022/2560, ta obustava počinje sljedećeg radnog dana nakon isteka roka od 20 radnih dana. Obustava prestaje vrijediti istekom dana na koji je Komisiji dostavljena potpuna ažurirana obavijest. Ako taj dan nije radni dan, obustava roka okončat će se istekom sljedećeg radnog dana.

POGLAVLJE IX.

SLANJE I POTPISIVANJE DOKUMENATA

Članak 25.

Slanje i potpisivanje dokumenata u kontekstu koncentracija

1. Razmjena dokumenta s Komisijom na temelju Uredbe (EU) 2022/2560 i ove Uredbe odvija se digitalnim sredstvima, osim ako Komisija iznimno dopusti upotrebu sredstava utvrđenih u stavcima 6. i 7.

2. Ako je potreban potpis, dokumenti podneseni Komisiji digitalnim sredstvima moraju biti potpisani barem jednim kvalificiranim elektroničkim potpisom koji je u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

3. Tehničke specifikacije u vezi sa sredstvima slanja i potpisivanja mogu se objaviti u Službenom listu Europske unije i na internetskim stranicama Komisijine Glavne uprave za tržišno natjecanje.

4. Uz iznimku obrasca iz Priloga I., svi dokumenti poslani Komisiji digitalnim sredstvima na radni dan smatraju se zaprimljenima na dan kad su poslani, pod uvjetom da u vremenskom žigu potvrde o primitku stoji da su zaprimljeni tog dana. Obrazac iz Priloga I. koji je Komisiji poslan digitalnim sredstvima na radni dan smatra se zaprimljenim na dan kada je poslan, pod uvjetom da je u vremenskom žigu potvrde o primitku stoji da je zaprimljen tog dana prije ili za vrijeme radnog vremena navedenog na internetskoj stranici Glavne uprave za tržišno natjecanje. Obrazac iz Priloga I. koji je Komisiji poslan digitalnim sredstvima na radni dan nakon radnog vremena navedenog na internetskim stranicama Glavne uprave za tržišno natjecanje smatra se zaprimljenim sljedećeg radnog dana. Svi dokumenti poslani Komisiji elektroničkim putem izvan radnog dana smatraju se zaprimljenima sljedećeg radnog dana.

5. Dokumenti koji se Komisiji dostavljaju elektronički ne smatraju se primljenima ako za dokumente ili njihove dijelove vrijedi jedno od sljedećega:

(a)	neispravni su ili neupotrebljivi (oštećeni);

(b)	sadržavaju viruse, zlonamjerne programe ili druge prijetnje;

(c)	sadržavaju elektroničke potpise čiju valjanost Komisija ne može provjeriti.

Komisija bez odgode obavješćuje pošiljatelja ako nastupi jedna od okolnosti iz točaka (a), (b) ili (c).

6. Dokumenti poslani Komisiji preporučenom poštom smatraju se zaprimljenima na dan njihova stizanja na adresu navedenu na internetskim stranicama Glavne uprave Komisije za tržišno natjecanje.

7. Dokumenti koji se Komisiji šalju osobnom dostavom smatraju se zaprimljenima na dan njihova stizanja na adresu objavljenu na internetskim stranicama Glavne uprave Komisije za tržišno natjecanje pod uvjetom da je Komisija to potvrdila potvrdom o primitku.

Članak 26.

Dostavljanje i potpisivanje dokumenata u kontekstu postupaka javne nabave (prijave i po službenoj dužnosti)

1. Razmjena dokumenta s Komisijom u kontekstu postupaka javne nabave na temelju Uredbe (EU) 2022/2560 i ove Uredbe odvija se digitalnim sredstvima, osim ako Komisija iznimno dopusti upotrebu sredstava utvrđenih u stavcima 5. i 6.

2. U postupcima povezanima sa stranim subvencijama u kontekstu postupaka javne nabave upotreba kvalificiranog elektroničkog potpisa (QES) u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 910/2014 nije obvezna. Prijavu ili izjavu potpisuju svi podnositelji prijave koji imaju obvezu podnošenja prijave u kontekstu prijava u postupku javne nabave.

3. Tehničke specifikacije u vezi sa sredstvima slanja i potpisivanja mogu se objaviti u Službenom listu Europske unije i na internetskim stranicama Komisijine Glavne uprave za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike.

4. Pri potpisivanju i dostavi dokumenata Komisiji u kontekstu postupaka javne nabave analogno se primjenjuje članak 25. stavci 4. i 5.

5. Dokumenti poslani Komisiji preporučenom poštom smatraju se zaprimljenima na dan njihova stizanja na adresu navedenu na internetskim stranicama Glavne uprave Komisije za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike

6. Dokumenti koji se Komisiji šalju osobnom dostavom smatraju se zaprimljenima na dan njihova stizanja na adresu objavljenu na internetskim stranicama Komisijine Glavne uprave za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike pod uvjetom da je Komisija to potvrdila potvrdom o primitku.

POGLAVLJE X.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 27.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. srpnja 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 330, 23.12.2022., str. 1.

(2) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).

(3) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

(4) Uredba Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. o utvrđivanju pravila koja se primjenjuju na razdoblja, datume i rokove (SL L 124, 8.6.1971., str. 1.)

(5) Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).

PRILOG I.

Obrazac FS-CO ZA prijavu koncentracije na temelju Uredbe (EU) 2022/2560

Sadržaj

Svrha obrasca FS-CO

Vrste informacija koje treba navesti u obrascu FS-CO

Informacije koje opravdano nisu dostupne

Informacije koje Komisiji nisu potrebne za ispitivanje predmeta

Kontakti prije podnošenja prijave i zahtjevi za izuzimanje

Točnost i potpunost prijave

Kako podnijeti prijavu

Povjerljivost i osobni podaci

Definicije i upute za potrebe ovog obrasca FS-CO

ODJELJAK 1.:

Opis koncentracije

ODJELJAK 2.:

Informacije o strankama

ODJELJAK 3.:

Pojedinosti o koncentraciji, vlasništvu i kontroli

ODJELJAK 4.:

Pragovi za prijavu

ODJELJAK 5.:

Strani financijski doprinosi

ODJELJAK 6.:

Utjecaj stranih financijskih doprinosa u koncentraciji na unutarnje tržište

ODJELJAK 7.:

Mogući pozitivni učinci

ODJELJAK 8.:

Popratni dokumenti

ODJELJAK 9.:

Potvrda

UVOD

1. Svrha obrasca FS-CO

(1)

U ovom obrascu FS-CO navode se informacije koje podnositelj prijave mora dostaviti pri podnošenju prijave Komisiji o predloženoj koncentraciji u kontekstu sustava Unije za kontrolu stranih subvencija. Sustav Unije za kontrolu stranih subvencija utvrđen je u Uredbi (EU) 2022/2560 Europskog parlamenta i Vijeća (1) i u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2023/1441 o detaljnim pravilima za postupke koje Komisija provodi u skladu s Uredbom (EU) 2022/2560 Europskog parlamenta i Vijeća o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište („Provedbena uredba”) (2), kojoj je priložen ovaj obrazac FS-CO.

2. Vrste informacija koje treba navesti u obrascu FS-CO

(2)

Za obrazac FS-CO potrebne su sljedeće informacije:

(a)	osnovne informacije koje su u načelu potrebne za procjenu svih koncentracija (odjeljci od 1. do 4.);

(b)

informacije o stranim financijskim doprinosima koje su strane primile u skladu s člankom 20. stavkom 3. točkom (b) Uredbe (EU) 2022/2560 (odjeljak 5.). Konkretno, u skladu s odjeljkom 5. obrasca FS-CO treba dostaviti detaljne informacije o svakom stranom financijskom doprinosu u iznosu od 1 milijun EUR ili više koji je strankama u koncentraciji dodijeljen u tri godine koje prethode sklapanju sporazuma, objavi javnog nadmetanja ili stjecanju kontrolnog udjela i koji može pripadati bilo kojoj kategoriji iz članka 5. stavka 1. točaka od (a) do (d) Uredbe (EU) 2022/2560. Kad je riječ o drugim stranim financijskim doprinosima, u obrascu FS-CO treba, u skladu s uputama iz tablice 1, dostaviti pregled raznih vrsta financijskih doprinosa u iznosu od 1 milijun EUR ili više koji su podnositeljima prijave dodijeljeni u tri godine koje prethode sklapanju sporazuma, objavi javnog nadmetanja ili stjecanju kontrolnog udjela. Komisija može na pojedinačnoj osnovi zatražiti detaljnije informacije o bilo kojoj vrsti financijskih doprinosa uvrštenih u odgovor na pitanja iz odjeljka 5. i tablice 1. ili o bilo kojim drugim stranim financijskim doprinosima koje su primile stranke u koncentraciji. U svakom slučaju, svi strani financijski doprinosi koji su strankama u koncentraciji dodijeljeni u tri godine koje prethode sklapanju sporazuma, objavi javnog nadmetanja ili stjecanju kontrolnog udjela moraju se uzeti u obzir za potrebe utvrđivanja je li dosegnut prag za prijavu iz članka 20. stavka 3. točke (b) Uredbe (EU) 2022/2560, neovisno o tome traže li se informacije o njima u okviru odjeljka 5.

(c)	informacije potrebne za procjenu mogu li strani financijski doprinosi u koncentraciji narušiti unutarnje tržište u smislu članaka 4. ili 5. Uredbe (EU) 2022/2560 (i u vezi s postupkom stjecanja i u vezi s aktivnostima koje će provoditi stranke u koncentraciji) (odjeljak 6.);

(d)	informacije o mogućim pozitivnim učincima stranih subvencija (odjeljak 7.);

(e)	popratna dokumentacija (odjeljak 8.).

(3)

Informacije koje treba navesti u odjeljcima od 1. do 6. i odjeljku 8. u načelu se moraju dostaviti kako bi se prijava smatrala potpunom. S druge strane, na podnositelju prijave je da odluči hoće li dostaviti informacije treba navesti u odjeljku 7., koji se odnosi na informacije o mogućim pozitivnim učincima stranih subvencija na razvoj relevantne subvencionirane gospodarske djelatnosti na unutarnjem tržištu, kao i o drugim pozitivnim učincima u odnosu na relevantne ciljeve politike.

(4)

Sve informacije koje se traže u obrascu FS-CO ne dovode u pitanje mogućnost da Komisija zatraži dodatne informacije u zahtjevu za informacije.

3. Informacije koje opravdano nisu dostupne

(5)

Ako određene informacije koje treba navesti u obrascu FS-CO podnositeljima prijave opravdano nisu dostupne djelomično ili u cijelosti, podnositelji prijave mogu od Komisije zatražiti da ih oslobodi obveze dostavljanja relevantnih informacija ili ispunjavanja bilo kojeg drugog zahtjeva iz obrasca FS-CO koji se odnosi na te informacije. Zahtjev treba podnijeti u skladu s uputama u uvodnim izjavama od 9. do 11. ovog uvoda.

4. Informacije koje Komisiji nisu potrebne za ispitivanje predmeta

(6)

Na temelju članka 4. stavka 4. Provedbene uredbe Komisija se može osloboditi obveze podnošenja pojedinačnih informacija u prijavi, uključujući dokumente, ili bilo kojih drugih zahtjeva iz obrasca FS-CO povezanih s tim informacijama, ako smatra da ispunjavanje tih obveza ili zahtjeva nije nužno radi ispitivanja predmeta.

(7)

Podnositelji prijave mogu od Komisije zatražiti da ih oslobodi obveze dostavljanja relevantnih informacija ili ispunjavanja bilo kojeg drugog zahtjeva iz obrasca FS-CO koji se odnosi na te informacije. Taj zahtjev treba podnijeti u skladu s uputama za zahtjeve za izuzimanje utvrđenima u uvodnim izjavama od 9. do 11. ovog uvoda.

5. Kontakti prije podnošenja prijave i zahtjevi za izuzimanje

(8)

Podnositelje prijave potiče se da pravodobno sudjeluju u raspravama prije podnošenja prijave, po mogućnosti na temelju nacrta obavijesti. Mogućnost stupanja u kontakt prije podnošenja prijave usluga je koju Komisija pruža podnositeljima prijave na dobrovoljnoj osnovi radi pripreme preliminarnog preispitivanja strane subvencije u kontekstu koncentracije. Iako nisu obvezni, kontakti prije podnošenja prijave mogu biti iznimno korisni i podnositeljima prijave i Komisiji pri utvrđivanju, među ostalim, točne količine informacija koje treba navesti u prijavi, posebno kad je riječ o informacijama koje treba dostaviti u skladu s odjeljkom 5. i tablicom 1. kako bi prijava bila potpuna. Nadalje, zahvaljujući kontaktima prije podnošenja prijave može se smanjiti količina potrebnih informacija.

(9)

Za vrijeme kontakata prije podnošenja prijave podnositelji mogu podnijeti zahtjev za izuzimanje od obveze podnošenja određenih informacija koje treba navesti u ovom obrascu. Komisija će razmotriti zahtjeve za izuzeće ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a)

podnositelji prijave navode odgovarajuće razloge zašto relevantne informacije opravdano nisu dostupne. Ako je to primjereno i u mjeri u kojoj je to moguće, podnositelj prijave trebao bi dostaviti najbolje moguće procjene podataka koji nedostaju te navesti izvore tih procjena ili uputiti Komisiju gdje bi mogla dobiti bilo koju od zatraženih informacija koje nisu dostupne;

(b)	podnositelji prijave navode odgovarajuće razloge zbog kojih relevantne informacije nisu potrebne za ispitivanje predmeta.

(10)

Zahtjeve za izuzimanje trebalo bi podnijeti prije podnošenja prijave u pisanom obliku, po mogućnosti u samom nacrtu prijave (na početku relevantnog odjeljka ili pododjeljka). Komisija će zahtjeve za izuzimanje rješavati prije podnošenja prijave, tijekom pregleda nacrta prijave.

(11)

Činjenica da je Komisija prihvatila da određene informacije koji se traže u ovom obrascu FS-CO mogu biti izostavljene iz prijave ni na koji način ne sprečava Komisiju da u bilo kojem trenutku tijekom postupka zatraži te informacije, ponajprije podnošenjem zahtjeva za informacije u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) 2022/2560.

6. Točnost i potpunost prijave

(12)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 2. do 4. ovog uvoda, informacije koje se traže u odjeljcima od 1. do 6. i odjeljku 8. u načelu se moraju dostaviti u svim slučajevima kako bi se prijava smatrala potpunom. Sve tražene informacije moraju se navesti u odgovarajućim odjeljcima te moraju biti točne i potpune.

(13)

Posebno treba voditi računa o sljedećem:

(a)	Rok od 25 radnih dana iz članka 24. stavka 1. točaka (a) i (b) Uredbe (EU) 2022/2560 počinje teći sljedećeg radnog dana nakon dana primitka potpune prijave. Time se Komisiji omogućuje da ocijeni prijavljene koncentracije unutar strogih rokova utvrđenih Uredbom (EU) 2022/2560;

(b)	podnositelj ili podnositelji prijave za vrijeme pripreme svoje prijave trebaju provjeriti jesu li sva imena i brojevi za kontakt, prije svega e-adresa, dostavljeni Komisiji točni, mjerodavni i ažurirani;

(c)

traženi podaci za kontakt moraju se navesti u obliku koji je na svojim internetskim stranicama propisala Komisijina Glavna uprava za tržišno natjecanje. Za ispravan postupak ispitivanja ključno je da su podaci za kontakt točni. U tu svrhu navedene e-adrese moraju biti personalizirane i pripisane određenim osobama za kontakt, stoga se moraju izbjegavati opći poštanski sandučići poduzeća (npr. info@, hello@). Komisija može prijavu proglasiti nepotpunom na temelju neodgovarajućih podataka za kontakt;

(d)	popratna dokumentacija iz odjeljka 8. mora se dostaviti zajedno sa sažetom tablicom u obliku koji je na svojim internetskim stranicama propisala Glavna uprava za tržišno natjecanje;

(e)	u skladu s člankom 6. stavkom 4. Provedbene uredbe smatrat će se da netočne ili obmanjujuće informacije u prijavi ili dostavljene zajedno s njom prijavu čine nepotpunom za potrebe utvrđivanja datuma stupanja prijave na snagu;

(f)

u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) 2022/2560 poduzetnik koji namjerno ili nepažnjom dostavi netočne ili obmanjujuće informacije može biti kažnjen novčanom kaznom u iznosu do 1 % svojeg ukupnog prometa. Osim toga, u skladu s člankom 18. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2022/2560 Komisija može opozvati svoju odluku o koncentraciji ako se temeljila na nepotpunim, netočnim ili obmanjujućim informacijama.

7. Kako podnijeti prijavu

(14)

Prijave se podnose na jednom od službenih jezika Unije. Imena podnositelja prijave također se podnose na njihovu izvornom jeziku. Informacije koje treba navesti u obrascu FS-CO moraju se unijeti u odjeljke i pododjeljke te im, prema potrebi, treba priložiti popratnu dokumentaciju. Podnesena prijava mora sadržavati potpisanu potvrdu kako je propisano u odjeljku 9. Ako se informacije iz dvaju različitih odjeljaka djelomično (ili u cijelosti) preklapaju, mogu se unijeti unakrsna upućivanja.

(15)

Prijavu moraju potpisati osobe zakonom ovlaštene da djeluju u ime svakog pojedinog podnositelja prijave, odnosno jedan ili više ovlaštenih predstavnika podnositelja prijave. Uz prijavu moraju priložiti odgovarajuće punomoći (ili pisani dokaz da su opunomoćeni djelovati). Tehničke specifikacije i upute za prijave (uključujući potpise) dostupne su na internetskim stranicama Glavne uprave za tržišno natjecanje.

(16)

Pri popunjavanju odjeljaka 5., 6. i 7. ovog obrasca FS-CO, podnositelje prijave pozivamo da razmotre je li radi jasnoće te odjeljke najbolje predočiti numeričkim redom ili bi se mogli grupirati za svaki pojedinačni strani financijski doprinos (ili skupinu stranih financijskih doprinosa).

(17)

Radi jasnoće određene informacije mogu se staviti u priloge. Međutim, važno je da ključni dijelovi informacija budu predočeni u glavnom dijelu prijave. Svi podneseni prilozi smiju se koristiti samo za dopunu informacija dostavljenih u glavnom dijelu same prijave, a u tom dijelu mora biti jasno navedeno gdje se u prilogu nalaze dodatne informacije.

(18)

Popratni dokumenti podnose se na izvornom jeziku; ako to nije jedan od službenih jezika Unije, mora im se priložiti prijevod na jezik postupka (članak 4. stavak 3. Provedbene uredbe).

8. Povjerljivost i osobni podaci

(19)

Člankom 339. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) i člankom 43. stavkom 2. Uredbe (EU) 2022/2560 propisano je da Komisija, njezini dužnosnici i ostali službenici ne otkrivaju informacije na koje se primjenjuje obveza čuvanja poslovne tajne, a koje su saznali primjenom Uredbe (EU) 2022/2560. Isto se načelo primjenjuje i na zaštitu povjerljivosti među podnositeljima prijave.

(20)

Ako podnositelji prijave smatraju da bi njihovi interesi mogli biti ugroženi ako bi neki od podataka koje trebaju dostaviti bili objavljeni ili na neki drugi način otkriveni drugim stranama, trebali bi te informacije dostaviti odvojeno i označiti vidljivo svaku stranicu s „povjerljivo”. Podnositelji prijave trebaju navesti i razloge zašto te podatke ne bi trebalo otkriti ili objaviti.

(21)

Kad je riječ o koncentracijama ili stjecanjima zajedničke kontrole, ili u drugim slučajevima kad prijavu podnosi više od jedne strane, poslovne tajne mogu se dostaviti u zasebnom privitku, a u prijavi navesti kao prilog. Kako bi se prijava smatrala potpunom, svi takvi prilozi moraju biti uključeni u prijavu.

(22)

Svi osobni podaci navedeni u prijavi ili priloženi njoj obradit će se u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

9. Definicije i upute za potrebe ovog obrasca FS-CO

(23)

Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„podnositelji prijave”: u skladu s člankom 21. stavkom 3. Uredbe (EU) 2022/2560, kad je riječ o spajanju, ovaj se pojam odnosi na sve stranke u spajanju ili, kad je riječ o stjecanju kontrole, na sve poduzetnike ili osobe koje stječu isključivu ili zajedničku kontrolu nad cijelim poduzetnikom ili više njih ili njihovim dijelovima;

(b)	„ciljani poduzetnik”: odnosi se na sve poduzetnike ili dijelove poduzetnika u kojima se stječe kontrolni udio, uključujući zajednički pothvat, ili poduzetnike koji su predmet javnog nadmetanja. Ovaj pojam ne obuhvaća prodavatelje;

(c)	„stranka/stranke u koncentraciji”: podnositelji prijave kako su definirani u točki (a) i ciljani poduzetnik kako je definirano u točki (b).

(24)

Osim ako nije drukčije određeno:

(a)

pojam „podnositelj(i) prijave” obuhvaća i. sve poduzetnike koji su isključivo ili zajednički, izravno ili neizravno, pod kontrolom „podnositelja prijave” u skladu s člankom 20. stavkom 5. i člankom 20. stavkom 6. Uredbe (EU) 2022/2560, ii. sve poduzetnike ili osobe koje samostalno ili zajednički, izravno ili neizravno, kontroliraju „podnositelja/podnositelje prijave” te iii. poduzetnike koje kontroliraju poduzetnici iz točke ii.;

(b)

pojam „ciljani poduzetnik” obuhvaća sve poduzetnike koje samostalno ili zajednički, izravno ili neizravno, kontrolira „ciljani poduzetnik” u skladu s člankom 20. stavkom 5. i člankom 20. stavkom 6. Uredbe (EU) 2022/2560. Nasuprot tomu, taj pojam ne uključuje poduzetnike i osobe koji više neće samostalno ili zajednički, izravno ili neizravno, kontrolirati „ciljanog poduzetnika” nakon provedbe koncentracije (npr. prodavatelji kad je riječ o stjecanju kontrole).

(25)

Financijski podaci moraju biti izraženi u eurima po prosječnom deviznom tečaju za godine ili druga razdoblja o kojima je riječ.

ODJELJAK 1.

Opis koncentracije

1.1.

Dostaviti informativni sažetak o koncentraciji u kojem se navode stranke u koncentraciji, postupak stjecanja (npr. jesu li podnositelji prijave odabrani u natjecateljskom postupku), priroda koncentracije (npr. spajanje, stjecanje zajedničke ili isključive kontrole ili stvaranje zajedničkog pothvata), strateški i ekonomski razlozi za koncentraciju te djelatnosti stranaka u koncentraciji.

ODJELJAK 2.

Informacije o strankama

2.1.

Informacije o strankama u koncentraciji.

Za svaku stranku u koncentraciji navesti:

2.1.1.

ime poduzetnika (ime poduzetnika dostavlja se i na njegovu izvornom jeziku);

2.1.2.

njegovu ulogu u koncentraciji (sudionik koncentracije/poduzetnik stjecatelj/ciljani poduzetnik/novoosnovani zajednički pothvat);

2.1.3.

ime i prezime, adresu, telefonski broj i e-adresu te funkciju odgovarajuće osobe za kontakt; navedena adresa treba biti adresa službe kojoj se mogu dostaviti dokumenti, a posebice odluke Komisije i drugi postupovni dokumenti, a navedena osoba za kontakte mora biti ovlaštena za prijam podnesaka;

2.1.4.

ako su imenovani jedan ili više ovlaštenih vanjskih predstavnika poduzetnika, navesti predstavnika ili predstavnike kojima se dokumenti, a posebice odluke Komisije i drugi postupovni dokumenti mogu dostaviti:

2.1.4.1.

ime i prezime, adresu, telefonski broj i e-adresu te funkciju svakog predstavnika; i

2.1.4.2.

pisani dokaz da je svaki predstavnik opunomoćen djelovati u ime predmetne stranke u koncentraciji (na temelju ogledne punomoći dostupne na internetskoj stranici Glavne uprave za tržišno natjecanje).

2.2.

Priroda poslovanja svake strane.

Za svaku stranku u koncentraciji opisati prirodu poslovne djelatnosti poduzetnika.

ODJELJAK 3.

Pojedinosti o koncentraciji, vlasništvu i kontroli

Informacije koje se traže u ovom odjeljku mogu se ilustrirati s pomoću organizacijskih shema i dijagrama za prikaz strukture vlasništva i kontrole strana u koncentraciji prije završetka koncentracije i nakon njezina dovršetka.

3.1.

Opisati prirodu prijavljene koncentracije upućivanjem na relevantne kriterije iz Uredbe (EU) 2022/2560:

3.1.1.

navesti poduzetnike ili osobe koje u konačnici samostalno ili zajednički, izravno ili neizravno, kontroliraju podnositelje prijave te opisati strukturu vlasništva i kontrole stranaka u koncentraciji prije dovršetka koncentracije;

3.1.2.

objasniti je li predložena koncentracija:

i.	spajanje u smislu članka 20. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2022/2560;

ii.	stjecanje isključive ili zajedničke kontrole u smislu članka 20. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) 2022/2560; ili

iii.	stvaranje zajedničkog pothvata u smislu članka 20. stavka 2. Uredbe (EU) 2022/2560;

3.1.3.

objasniti kako će se koncentracija provesti (na primjer sklapanjem sporazuma, objavom javne ponude itd.);

3.1.4.

pozivajući se na članak 21. Uredbe (EU) 2022/2560, objasniti što je od sljedećeg napravljeno u trenutku podnošenja prijave:

i.	sklopljen je sporazum;

ii.	stečen je kontrolni udjel;

iii.	objavljeno je javno nadmetanje ili namjera objave javnog nadmetanja; ili

iv.	podnositelji prijave i prodavatelji (ovisno o slučaju) u dobroj su vjeri izrazili namjeru da sklope sporazum;

3.1.5.

navesti očekivani datum svih bitnih događaja koji vode dovršetku koncentracije;

3.1.6.

objasniti strukturu vlasništva i kontrole ciljanog poduzetnika ili poduzetnika nastalog koncentracijom.

3.2.

Opisati ekonomske razloge koncentracije.

3.3.

Navesti vrijednost transakcije (kupovna cijena ili vrijednost sve uključene imovine, ovisno o slučaju) te navesti je li ta vrijednost u obliku vlasničkog kapitala, gotovine ili druge imovine. Ujedno navesti vrijednost ciljanog poduzetnika i objasniti kako je izračunata ta vrijednost poduzeća (4).

3.4.

Navesti sve izvore financiranja (dug, vlasnički kapital, gotovina, imovina itd.) kojima se financira transakcija.

3.5

Ako se stjecanje u cijelosti ili djelomično financira iz duga:

3.5.1.

navesti zajmodavca za svaki dužnički instrument;

3.5.2.

navesti sva jamstva i kolaterale povezane sa svakim dužničkim instrumentom.

3.6.

Ako se stjecanje u cijelosti ili djelomično financira vlasničkim kapitalom:

3.6.1.

navesti identitet poduzetnika koji upisuju/kupuje dionice;

3.6.2.

navesti sve uvjete povezane s financiranjem vlasničkim kapitalom.

3.7.

Potvrditi je li podnositelj prijave u posljednje tri godine stekao kontrolu koja je prijavljena Europskoj komisiji u skladu s Uredbom (EU) 2022/2560 ili Uredbom Vijeća (EZ) br. 139/2004 o kontroli koncentracija između poduzetnika (5).

3.8.

Dostaviti popis slučajeva stjecanja kontrole koja su u posljednje tri godine izvršili podnositelji prijave, a koja su u skladu s pravilima o kontroli koncentracija prijavljena nacionalnom tijelu nadležnom za tržišno natjecanje u Uniji.

ODJELJAK 4.

Pragovi za prijavu

4.1

Navesti promet u Uniji za prethodnu financijsku godinu (6) za svakog poduzetnika iz članka 20. stavka 3. točke (a) Uredbe (EU) 2022/2560, prema potrebi (7):

4.1.1.

kad je riječ o spajanju: za svakog poduzetnika koji se spaja;

4.1.2.

kad je riječ o stjecanju kontrole: za ciljanog poduzetnika, uključujući zajednički pothvat u slučajevima stjecanja zajedničke kontrole.

Podaci o prometu moraju se dostaviti ispunjavanjem Komisijina predloška tablice dostupnog na internetskim stranicama Glavne uprave za tržišno natjecanje.

Ti bi se podaci o prometu trebali izračunati u skladu s člankom 22. stavkom 1. Uredbe (EU) 2022/2560. U skladu s člankom 22. stavkom 2. Uredbe (EU) 2022/2560, ako se koncentracija sastoji od stjecanja dijelova jednog ili više poduzetnika, bez obzira na to jesu li oni pravne osobe, kad je riječ o prometu prodavatelja uzima se u obzir samo promet povezan s dijelovima koji su obuhvaćeni koncentracijom.

4.2.

Jesu li poduzetnicima iz članka 20. stavka 3. točke (b) Uredbe (EU) 2022/2560 u tri godine koje prethode sklapanju sporazuma (8), objavi javnog nadmetanja ili stjecanju kontrolnog udjela dodijeljeni kombinirani ukupni financijski doprinosi iz trećih zemalja u iznosu većem od 50 milijuna EUR?

☐

ODJELJAK 5.

Strani financijski doprinosi

5.1.

Navesti jesu li svakom podnositelju prijave ili ciljanom poduzetniku u tri godine koje prethode sklapanju sporazuma, objavi javnog nadmetanja ili stjecanju kontrolnog udjela pojedinačno dodijeljeni strani financijski doprinosi u iznosu od 1 milijun EUR ili više koji mogu pripadati bilo kojoj kategoriji iz članka 5. stavka 1. točaka od (a) do (d) Uredbe (EU) 2022/2560:

5.1.1.

Kako bi se utvrdilo je li strani financijski doprinos dodijeljen poduzetniku u teškoćama u smislu članka 5. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2022/2560, navesti je li u bilo kojem trenutku u tri godine koje prethode sklapanju sporazuma, objavi javnog nadmetanja ili stjecanju kontrolnog udjela bio ispunjen neki od sljedećih uvjeta:

5.1.1.1.

Je li poduzetnik društvo s ograničenom odgovornošću, a više od polovice njegova upisanog temeljnog kapitala izgubljeno je zbog prenesenih gubitaka?

Podnositelji prijave

☐

Ciljani poduzetnik

☐

5.1.1.2.

Je li poduzetnik društvo u kojem najmanje nekoliko članova snosi neograničenu odgovornost za dug društva, a više od polovice njegova kapitala prikazanog u financijskom izvještaju društva izgubljeno je zbog akumuliranih gubitaka?

Podnositelji prijave

☐

Ciljani poduzetnik

☐

5.1.1.3.

Provodi li se nad poduzetnikom kolektivni stečajni postupak ili ispunjava li on kriterije u skladu s nacionalnim pravom da se na zahtjev vjerovnika nad njim provede takav postupak?

Podnositelji prijave

☐

Ciljani poduzetnik

☐

5.1.1.4

Ako predmetni poduzetnik nije MSP (9):

5.1.1.4.1.

je li omjer knjigovodstvenog duga i vlasničkog kapitala poduzetnika bio veći od 7,5 u posljednje dvije godine

5.1.1.4.2.

je li EBITDA (10) koeficijent pokrića kamata poduzetnika bio niži od 1,0 posljednje dvije godine?

Podnositelji prijave

☐

Ciljani poduzetnik

☐

5.1.1.5.

Ako je odgovor na bilo koje od pitanja iz odjeljaka od 5.1.1.1 do 5.1.1.4 za bilo koju stranku u koncentraciji „da”, navesti je li tijekom razdoblja u kojem je bio u teškoćama predmetni poduzetnik primio bilo kakve strane financijske doprinose koji su možda pridonijeli ponovnoj uspostavi njegove dugoročne održivosti (uključujući bilo koju privremenu likvidnosnu pomoć namijenjenu podupiranju te ponovne uspostave održivosti) ili kako bi se održalo poslovanje te stranke tijekom kratkog razdoblja potrebnog za izradu plana restrukturiranja ili likvidacije.

Podnositelji prijave

☐

Ciljani poduzetnik

☐

5.1.1.6.

Ako je odgovor na bilo koje od pitanja u odjeljcima od 5.1.1.1 do 5.1.1.4 „da” za bilo koju stranku u koncentraciji, navesti postoji li plan restrukturiranja koji može dovesti do dugoročne održivosti te stranke te uključuje li taj plan restrukturiranja znatan vlastiti doprinos podnositelja prijave, ciljanog poduzetnika ili bilo koje druge stranke u koncentraciji te detaljno opisati taj plan.

5.1.1.7.

Ako je odgovor na bilo koje od pitanja iz odjeljaka od 5.1.1.1 do 5.1.1.4 „da”, potkrijepiti odgovor, među ostalim upućivanjem u njemu na popratne dokumente koje treba dostaviti u prilozima (takvi dokumenti mogu uključivati, ali nisu ograničeni na najnovije izvještaje o računu dobiti i gubitka podnositelja prijave ili ciljanog poduzetnika s bilancama ili sudske odluke o pokretanju kolektivnog stečajnog postupka nad društvom ili dokumentaciju koja dokazuje da su ispunjeni kriteriji za pokretanje stečajnog postupka na zahtjev vjerovnika u skladu s nacionalnim pravom trgovačkih društava itd.).

5.1.2.

Strani financijski doprinos u obliku neograničenog jamstva za dugove ili obveze poduzetnika, odnosno bez ograničenja iznosa ili trajanja takvog jamstva (članak 5. stavak 1. točka (b)).

Podnositelji prijave

☐

Ciljani poduzetnik

☐

5.1.3.

Mjera financiranja izvoza koja nije u skladu sa Sporazumom OECD-a o službeno podupiranim izvoznim kreditima (članak 5. stavak 1. točka (c)).

Podnositelji prijave

☐

Ciljani poduzetnik

☐

5.1.4.

Strani financijski doprinos kojim se izravno olakšava koncentracija (članak 5. stavak 1. točka (d)).

Podnositelji prijave

☐

Ciljani poduzetnik

☐

5.2.

Za svaki strani financijski doprinos u iznosu od 1 milijun EUR ili više koji je svakoj stranci u koncentraciji pojedinačno dodijeljen u tri godine koje prethode sklapanju sporazuma, objavi javnog nadmetanja ili stjecanju kontrolnog udjela, koji može pripadati bilo kojoj kategoriji iz članka 5. stavka 1. točaka od (a) do (d) Uredbe (EU) 2022/2560, navesti sljedeće informacije i priložiti popratne dokumente:

5.2.1.

oblik doprinosa (npr. zajam, oslobođenje od poreza, dokapitalizacija, fiskalni poticaji, doprinosi u naravi itd.);

5.2.2.

treću zemlju koja je dodijelila financijski doprinos. Navesti i javno tijelo ili subjekt koji je dodijelio doprinos;

5.2.3.

iznos svakog financijskog doprinosa;

5.2.4.

svrhu i ekonomsku opravdanost dodjele financijskog doprinosa stranci;

5.2.5.

postoje li uvjeti povezani s financijskim doprinosima i njihovom upotrebom;.

5.2.6.

Opisati glavne elemente i značajke tih financijskih doprinosa (npr. kamatne stope i trajanje kad je riječ o zajmu).

5.2.7.

navesti ostvaruje li poduzetnik kojem je dodijeljen strani financijski doprinos ili bilo koja druga stranka u koncentraciji korist od financijskog doprinosa u smislu članka 3. Uredbe (EU) 2022/2560 (11). Objasniti zašto, uz upućivanje na popratne dokumente iz odjeljka 8.;

5.2.8.

Objasniti je li financijski doprinos pravno ili stvarno ograničen, u smislu članka 3. Uredbe (EU) 2022/2560, na određene poduzetnike ili sektore (12). Objasniti zašto, uz upućivanje na popratne dokumente iz odjeljka 8.

5.3.

Dostaviti, u skladu s predloškom i uputama iz tablice 1., pregled stranih financijskih doprinosa u iznosu od 1 milijun EUR ili više koji su podnositelju prijave dodijeljeni u tri godine koje prethode sklapanju sporazuma, objavi javnog nadmetanja ili stjecanju kontrolnog udjela i koji ne pripadaju nijednoj kategoriji iz članka 5. stavka 1. točaka od (a) do (e) Uredbe (EU) 2022/2560.

ODJELJAK 6.

Utjecaj stranih financijskih doprinosa u koncentraciji na unutarnje tržište

6.1.

Dolazi li do koncentracije u kontekstu strukturiranog natječajnog postupka? Ako je odgovor potvrdan:

6.1.1.

navesti detaljan opis natječajnog postupka;

6.1.2.

opisati profil svih ostalih kandidata s kojima ste upoznati (npr. jesu li to društva za kapitalna ulaganja ili industrijska poduzeća).

6.2.

Objasniti koje su linije poslovanja ili djelatnosti ciljanog poduzetnika, objasniti kategorije proizvoda i/ili usluga koje se nude u svakoj od njih i kojim kupcima. Navesti bave li se podnositelji prijave istim ili povezanim djelatnostima ili linijama poslovanja te ih opisati.

6.3.

Za svaku od linija poslovanja ili djelatnosti opisanih u odjeljku 6.2 za ciljanog poduzetnika i podnositelja prijave navesti:

6.3.1.

promet ostvaren na svjetskoj razini i razini Unije za tu poslovnu liniju ili djelatnost;

6.3.2.

postotak prometa ostvarenog u Uniji u ukupnom prometu koji je poduzetnik ostvario za tu poslovnu liniju ili djelatnost.

6.4.

Za svaki financijski doprinos za koji su dostavljene dodatne informacije u skladu s odjeljkom 5.2, objasniti može li i kako financijski doprinos poboljšati konkurentski položaj na unutarnjem tržištu stranaka u koncentraciji. U odgovorima na ovaj odjeljak navesti vrstu, iznos i upotrebu ili svrhu financijskog doprinosa.

6.5.

Navesti je li zbog koncentracije aktivirana obveza podnošenja prijava radi kontrole koncentracija u Uniji (na razini Unije ili na nacionalnoj razini) i, ako jest, navesti status svakog od tih postupaka u trenutku ove prijave.

6.6.

Navesti jesu li zbog koncentracija pokrenute druge regulatorne obveze podnošenja prijava u Uniji (kao što su prijave radi provjere izravnih stranih ulaganja na nacionalnoj razini) i, ako jesu, navesti status tih postupaka u trenutku prijave.

Podaci za kontakt

6.7.

Navesti podatke za kontakt pet najvećih konkurenata ciljanog poduzetnika koji djeluju u Uniji.

6.8.

Ako je zbog koncentracije aktivirana obveza podnošenja prijave radi kontrole koncentracija u Uniji (na razini Unije ili na nacionalnoj razini), navesti sve podatke za kontakt konkurenata dostavljene u kontekstu te prijave radi kontrole koncentracija.

ODJELJAK 7.

Mogući pozitivni učinci

7.1.

Ako je primjenjivo, navesti i potkrijepiti sve moguće pozitivne učinke na razvoj relevantne subvencionirane gospodarske djelatnosti na unutarnjem tržištu. Navesti i potkrijepiti sve druge pozitivne učinke strane subvencije, kao što su širi pozitivni učinci u odnosu na relevantne ciljeve politike, posebno ciljeve Unije, te navesti kad i gdje se ti učinci ostvaruju ili se očekuje da će se ostvariti. Navesti opis svakog od tih pozitivnih učinaka.

ODJELJAK 8.

Popratni dokumenti

Za svaku stranku u koncentraciji dostaviti sljedeće:

8.1.	preslike svih popratnih dokumenata koji se odnose na financijske doprinose koji mogu pripadati bilo kojoj kategoriji iz članka 5. stavka 1. točaka od (a) do (d) Uredbe (EU) 2022/2560 u skladu s odjeljkom 5.1.;

8.2.

preslike sljedećih dokumenata koje je sam pripremio ili su za njega pripremljeni ili ih je primio bilo koji član upravnog odbora ili nadzornog odbora:

(a)

analize, izvješća, studije, ankete, prezentacije i sve slične dokumente u kojima je riječ o svrsi, uporabi i ekonomskoj opravdanosti stranih financijskih doprinosa koji mogu pripadati bilo kojoj kategoriji iz članka 5. stavka 1. točaka od (a) do (d) Uredbe (EU) 2022/2560. Dostaviti iste dokumente koje je sam pripremio ili su za njega pripremljeni ili ih je primio subjekt koji dodjeljuje strani financijski doprinos u mjeri u kojoj njima raspolažete ili su javno dostupni;

(b)	analize, izvješća, studije, ankete, prezentacije i sve slične dokumente za potrebe procjene ili analize koncentracije u odnosu na razloge (uključujući dokumente u kojima se transakcija uspoređuje s mogućim alternativnim preuzimanjima);

(c)	ako su vanjski savjetnici podnositelju prijave pomogli provesti dubinsku analizu za potrebe koncentracije, dostaviti sažetke, zaključke ili izvješća tih savjetnika u okviru te dubinske analize te sve dokumente u kojima se procjenjuje vrijednost transakcije ili se o njoj raspravlja;

8.3.	naznaku internetske adrese, ako postoji, na kojoj su dostupni najnoviji godišnji izvještaji i poslovne knjige svih stranaka u koncentraciji ili, ako takva internetska adresa ne postoji, preslike najnovijih godišnjih izvještaja i poslovnih knjiga stranaka u koncentraciji.

ODJELJAK 9.

Potvrda

Prijava mora na kraju sadržavati sljedeću potvrdu koju potpisuju svi podnositelji prijave ili koja je potpisana u njihovo ime:

„Podnositelj(i) prijave potvrđuju da su, prema njihovu znanju i savjesti, informacije koje su dali u ovoj prijavi istinite, točne i potpune, da su dostavljene istovjetne i potpune preslike dokumenata koji se traže u obrascu FS-CO, da su sve procjene navedene kao takve i najbolje su moguće procjene postojećih činjenica te da su sva iznesena mišljenja iskrena.

Upoznati su s odredbama članka 26. Uredbe (EU) 2022/2560 o globama i periodičnim penalima.”

Datum:

[potpisnik 1]

Ime:

Organizacija:

Položaj:

Adresa:

Telefonski broj:

E-adresa:

[„elektronički potpis”/potpis]

[potpisnik br. 2 ako je primjenjivo]

Ime:

Organizacija:

Položaj:

Adresa:

Telefonski broj:

E-adresa:

[„elektronički potpis”/potpis]

Tablica 1

Upute za dostavljanje informacija o stranim financijskim doprinosima koji ne pripadaju nijednoj kategoriji iz članka 5. stavka 1. točaka od (a) do (e) (odjeljak 5.3.)

Dostaviti, u skladu s predloškom i uputama u nastavku, pregled stranih financijskih doprinosa u iznosu od 1 milijun EUR ili više po svakoj trećoj zemlji koji su podnositelju prijave dodijeljeni u tri godine koje prethode sklapanju sporazuma, objavi javnog nadmetanja ili stjecanju kontrolnog udjela i koji ne pripadaju nijednoj kategoriji iz članka 5. stavka 1. točaka od (a) do (e) Uredbe (EU) 2022/2560.

A. Informacije koje treba unijeti u tablicu

Grupirati različite financijske doprinose po trećoj zemlji i po vrsti, kao što su izravna bespovratna sredstva, zajam/financijski instrument/povratni predujmovi, porezna pogodnost, jamstvo, instrument rizičnog kapitala, promjena glavnice, otpis duga, doprinosi predviđeni za negospodarske djelatnosti poduzetnika (vidjeti uvodnu izjavu 16. Uredbe (EU) 2022/2560) ili drugo.

Uključiti samo one zemlje u kojima je procijenjeni ukupni iznos svih financijskih doprinosa dodijeljenih u tri godine koje prethode sklapanju sporazuma, objavi javnog nadmetanja ili stjecanju kontrolnog udjela (izračunanog u skladu s točkom (5)) 45 milijuna EUR ili više.

Za svaku vrstu financijskog doprinosa kratko opisati svrhu financijskih doprinosa i subjekte koji dodjeljuju doprinos.

Navesti procijenjeni ukupni iznos financijskih doprinosa po svakoj trećoj zemlji u tri godine koje prethode sklapanju sporazuma, objavi javnog nadmetanja ili stjecanju kontrolnog udjela u obliku raspona, kako je navedeno u bilješkama za tablicu u nastavku. Pri izračunu tog iznosa treba voditi računa o sljedećem:

(a)	uzeti u obzir strane financijske doprinose koji pripadaju kategorijama iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) 2022/2560 i o kojima su dostavljene informacije u odjeljcima 5.1 i 5.2;

(b)	ne uzimati u obzir strane financijske doprinose isključene u skladu s točkama 6 i 7.

B. Iznimke

U tablicu ne treba uključiti sljedeće strane financijske doprinose:

(a)

odgode plaćanja poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje, porezne amnestije i privremeno neoporezivanje te uobičajena pravila o amortizaciji i prijenosu gubitka u buduće razdoblje koja imaju opću primjenu. Ako su te mjere ograničene, na primjer, na određene sektore, regije ili (vrste) poduzetnika, treba ih navesti;

(b)

primjenu poreznih olakšica za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja u skladu s odredbama bilateralnih ili multilateralnih sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te jednostranih poreznih olakšica za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja koje se primjenjuju u okviru nacionalnog poreznog zakonodavstva u mjeri u kojoj se temelje na istoj logici i uvjetima kao i odredbe bilateralnih ili multilateralnih sporazuma;

(c)	nabavu/kupnju robe/usluga (osim financijskih usluga) po tržišnim uvjetima u redovnom poslovanju, na primjer nabavu/kupnju robe ili usluga koje se obavljaju u okviru konkurentnog, transparentnog i nediskriminirajućeg postupka javne nabave;

(d)	strane financijske doprinose koji pojedinačno ne iznose više od 1 milijun EUR.

Kad je riječ o stjecanju kontrole ili stvaranju zajedničkih pothvata od strane investicijskog fonda ili od strane pravne osobe koja je pod kontrolom investicijskog fonda ili se kontrolira preko njega, ne treba uključivati strane financijske doprinose dodijeljene drugim investicijskim fondovima kojima upravlja isto investicijsko društvo, ali koji su u većinskom vlasništvu drugih ulagatelja, što se utvrđuje na temelju njihova prava na udio u dobiti (ili dodijeljene portfeljnim društvima pod kontrolom tih drugih fondova), pod uvjetom da se može dokazati da su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

fond pod čijom je kontrolom subjekt stjecatelj mora podlijegati Direktivi 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova (13) ili jednakovrijednom zakonodavstvu treće zemlje u smislu bonitetnih i organizacijskih pravila te pravila poslovanja, uključujući zahtjeve koji se odnose na zaštitu ulagača; i

(b)

nema gospodarskih i komercijalnih transakcija između fonda pod čijom je kontrolom subjekt stjecatelj i drugih investicijskih fondova (i društava pod kontrolom tih fondova) kojima upravlja isto investicijsko društvo ili su one ograničene. U tom se smislu Komisiji moraju dostaviti dokazi o svim takvim gospodarskim i komercijalnim transakcijama do kojih je moglo doći u razdoblju od tri godine koje prethode sklapanju sporazuma, objavi javnog nadmetanja ili stjecanju kontrolnog udjela. Gospodarske i komercijalne transakcije uključuju, ali nisu ograničene na prodaju imovine, uključujući vlasništvo u trgovačkim društvima, zajmove, kreditne linije ili jamstva.

Strana X

Treća zemlja

Vrsta financijskog doprinosa (*1)

Kratak opis svrhe financijskog doprinosa i subjekta koji dodjeljuje doprinos (*2)

Zemlja A

Vrsta 1

Vrsta 2

Vrsta 3

Vrsta 4

…

Procijenjeni ukupni financijski doprinosi koje dodjeljuje A: EUR […] (*3)

Zemlja B

Vrsta 1

Vrsta 2

Vrsta 3

Vrsta 4

…

Procijenjeni ukupni financijski doprinosi koje dodjeljuje B: EUR […] (*3)

Zemlja C

…

Napomena:

dostaviti zasebnu tablicu za svakog podnositelja prijave. Treće zemlje i, ako je moguće, vrste doprinosa trebalo bi navesti prema ukupnom iznosu stranih financijskih doprinosa, od najvišeg do najnižeg.

C. Dodatne informacije

Strani financijski doprinosi koji mogu biti relevantni za procjenu svake koncentracije mogu ovisiti o nizu čimbenika kao što su predmetni sektori ili djelatnosti, vrsta financijskih doprinosa ili druge posebnosti slučaja. S obzirom na te posebnosti Komisija može zatražiti dodatne informacije ako smatra da su joj potrebne za procjenu.

(1) SL L 330, 23.12.2022., str. 1.

(2) SL L 177, 12.7.2023., str. 1..

(3) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.). Vidjeti i izjavu o zaštiti osobnih podataka koja se odnosi na ispitivanja u području tržišnog natjecanja na poveznici https://ec.europa.eu/competition-policy/index/privacy-policy-competition-investigations_en.

(4) Za potrebe ovog obrasca FS-CO vrijednost poduzeća znači ukupna vrijednost društva te bi u njezin izračun trebalo uključiti tržišnu kapitalizaciju ciljanog poduzetnika, ali i kratkoročni i dugoročni dug te sav novac ili novčane ekvivalente u bilanci ciljanog poduzetnika.

(5) Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (SL L 24, 29.1.2004., str. 1.).

(6) Za izračun prometa vidjeti članak 22. Uredbe (EU) 2022/2560.

(7) U skladu s člankom 20. stavkom 3. točkom (a) Uredbe (EU) 2022/2560 barem jedan od poduzetnika koji se spajaju, stečeni poduzetnik ili zajednički pothvat treba imati „poslovni nastan u Uniji”. „Poslovni nastan u Uniji” mora se tumačiti u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije i uključivati osnivanje društva kćeri u Uniji, kao i stalni poslovni nastan u Uniji (vidjeti presude u predmetima C-230/14 Weltimmo, točke 29. i 30., C-39/13, C-40/13 i C-41/13 SCA Group Holding i dr., točke 24., 25., 26., 27.; i C-196/87 Steymann, točka 16.).

(8) Strani financijski doprinos trebao bi se smatrati dodijeljenim od trenutka kad korisnik stekne pravo na primanje stranog financijskog doprinosa. Stvarna isplata stranog financijskog doprinosa nije nužan uvjet za obuhvaćanje stranog financijskog doprinosa područjem primjene Uredbe (EU) 2022/2560.

(9) Mala i srednja poduzeća ili MSP-ovi definirani su u Prilogu I. Uredbi Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).

(10) Dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije.

(11) Trebalo bi se smatrati da poduzetnik financijskim doprinosom ostvaruje korist ako se ta korist ne bi mogla ostvariti u uobičajenim tržišnim uvjetima. Za više pojedinosti o tome kako procijeniti postojanje koristi vidjeti uvodnu izjavu 13. Uredbe (EU) 2022/2560.

(12) Korist bi trebali ostvariti jedan ili više poduzetnika ili jedan ili više gospodarskih sektora. Specifičnost strane subvencije može se utvrditi pravno ili činjenično.

(13) Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.).

(*1) Navesti financijske doprinose grupirane prema vrsti: primjerice, izravna bespovratna sredstva, zajam/financijski instrument/povratni predujmovi, porezna pogodnost, jamstvo, instrument rizičnog kapitala, promjena glavnice, otpis duga, doprinosi predviđeni za negospodarske djelatnosti poduzetnika (vidjeti uvodnu izjavu 16. Uredbe (EU) 2022/2560) ili drugo.

(*2) Opći opis svrhe financijskih doprinosa svake vrste i subjekata koji su dodijelili doprinos. Na primjer, „oslobođenje od plaćanja poreza za proizvodnju proizvoda A te aktivnosti istraživanja i razvoja”, „nekoliko zajmova banaka u državnom vlasništvu za svrhu X”, „nekoliko mjera financiranja koje su dodijelile državne agencije za ulaganja za pokrivanje operativnih troškova/za aktivnosti istraživanja i razvoja”, „javna dokapitalizacija društva X”.

(*3) Koristiti sljedeće raspone: „45 – 100 milijuna EUR”, „> 100 – 500 milijuna EUR”, „> 500 – 1 000 milijuna EUR”, „više od 1 000 milijuna EUR”.

PRILOG II.

OBRAZAC FS-PP ZA PRIJAVU FINANCIJSKIH DOPRINOSA U KONTEKSTU POSTUPAKA JAVNE NABAVE NA TEMELJU UREDBE (EU) 2022/2560

Sadržaj

Svrha obrasca FS-PP

Definicije i upute za potrebe ovog obrasca FS-PP

Vrste informacija koje treba navesti u obrascu FS-PP

Informacije koje opravdano nisu dostupne

Informacije koje Komisiji nisu potrebne za ispitivanje predmeta

Kontakti prije podnošenja prijave i zahtjevi za izuzimanje

Zahtjev u odnosu na točnost i potpunost prijave ili izjave

Kako podnijeti prijavu

Povjerljivost i osobni podaci

ODJELJAK 1.:

Opis javne nabave

ODJELJAK 2.:

Informacije o podnositeljima prijave

ODJELJAK 3.:

Strani financijski doprinosi

ODJELJAK 4.:

Obrazloženje za nepostojanje neopravdano povoljne ponude

ODJELJAK 5.:

Mogući pozitivni učinci

ODJELJAK 6.:

Popratni dokumenti

ODJELJAK 7.:

Izjava

ODJELJAK 8.:

Potvrda

UVOD

1. Svrha obrasca FS-PP

(1)

U ovom obrascu FS-PP navode se informacije koje podnositelj prijave mora dostaviti pri podnošenju prijave ili izjave Komisiji o stranim financijskim doprinosima u kontekstu postupaka javne nabave obuhvaćenom sustavom Unije za kontrolu stranih subvencija. Sustav Unije za kontrolu stranih subvencija utvrđen je u Uredbi (EU) 2022/2560 Europskog parlamenta i Vijeća (1) i u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2023/1441 o detaljnim pravilima za postupke koje Komisija provodi u skladu s Uredbom (EU) 2022/2560 Europskog parlamenta i Vijeća o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište („Provedbena uredba”) (2), kojoj je priložen ovaj obrazac FS-PP.

2. Definicije i upute za potrebe ovog obrasca FS-PP

(2)

Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	„podnositelj(i) prijave” znači, u skladu s člankom 29. stavkom 5. Uredbe (EU) 2022/2560, svi gospodarski subjekti, skupine gospodarskih subjekata, glavni podugovaratelji i glavni dobavljači obuhvaćeni obvezom prijavljivanja u skladu s člankom 29. stavkom 1. Uredbe (EU) 2022/2560;

(b)	„glavni ugovaratelj”, u smislu direktiva 2014/24/EU (3) i 2014/25/EU (4) Europskog parlamenta i Vijeća, ili „glavni koncesionar”, u smislu Direktive 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5), jest gospodarski subjekt koji osigurava podnošenje prijave ili izjave u ime svih podnositelja prijave.

(3)

Osim ako je drukčije određeno, pojam „podnositelj prijave” uključuje sva njegova društva kćeri bez poslovne autonomije i sva njegova holding društva u smislu članka 28. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) 2022/2560.

(4)

Financijski podaci moraju biti izraženi u eurima po prosječnom deviznom tečaju za godine ili druga razdoblja o kojima je riječ.

3. Vrste informacija koje treba navesti u obrascu FS-PP

(5)

Ako je najmanje jedan od podnositelja prijave primio strani financijski doprinos koji se mora prijaviti u skladu s člankom 28. stavcima 1. i 2. i člankom 29. stavkom 1. Uredbe (EU) 2022/2560, podnositelji prijave dužni su dostaviti prijavu i ništa osim prijave. Prijava se dostavlja u jednom obrascu na temelju elemenata navedenih u nastavku.

(6)

S druge strane, ako nijedan od podnositelja prijave nije primio strani financijski doprinos koji se mora prijaviti u skladu s člankom 28. stavcima 1. i 2. i člankom 29. stavkom 1. Uredbe (EU) 2022/2560, podnositelji prijave dužni su dostaviti izjavu i ništa osim izjave. Izjava se dostavlja u jednom obrascu na temelju elemenata navedenih u nastavku.

(7)

Komisija može na pojedinačnoj osnovi zatražiti detaljnije informacije o bilo kojoj vrsti financijskih doprinosa navedenih u odgovoru na pitanja iz odjeljka 3. i tablice 1. ili o bilo kojim drugim stranim financijskim doprinosima koje je primio podnositelj prijave. U svakom slučaju, svi strani financijski doprinosi koji su podnositeljima prijave dodijeljeni u tri godine koje prethode prijavi moraju se uzeti u obzir za potrebe utvrđivanja jesu li dosegnuti pragovi za prijavu u skladu s člankom 28. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2022/2560, bez obzira na to jesu li o njima zatražene informacije u skladu s odjeljkom 3.

(8)

Za obrazac FS-PP potrebne su sljedeće informacije:

(a)

PRIJAVA STRANIH FINANCIJSKIH DOPRINOSA

i.	Kad je riječ o prijavi stranih financijskih doprinosa u skladu s poglavljem 4. Uredbe (EU) 2022/2560, uobičajeno je potrebno ispuniti sve odjeljke i njihova polja, osim odjeljka 7. (Izjava).

ii.	Odjeljak 1. mora sadržavati sažet opis postupka javne nabave.

iii.	Odjeljak 2. mora sadržavati informacije o podnositeljima prijave.

iv.

Odjeljak 3. mora sadržavati detaljne informacije o stranim financijskim doprinosima. Konkretno, u skladu s odjeljkom 3. treba dostaviti detaljne informacije o svakom stranom financijskom doprinosu u iznosu od 1 milijun EUR ili više koji je podnositeljima prijave dodijeljen u tri godine koje prethode prijavi i koji može pripadati bilo kojoj kategoriji iz članka 5. stavka 1. točaka od (a) do (c) i točke (e) Uredbe (EU) 2022/2560. Kad je riječ o drugim stranim financijskim doprinosima, u obrascu FS-PP od podnositelja prijave zahtijeva se da u skladu s uputama iz tablice 1 dostavi pregled raznih vrsta financijskih doprinosa koji su mu dodijeljeni.

v.	Odjeljak 4. može sadržavati objašnjenje o tome kako ponuda nije neopravdano povoljna.

vi.	U odjeljku 5. mogu se, prema potrebi, navesti i potkrijepiti svi mogući pozitivni učinci subvencija na razvoj relevantne subvencionirane gospodarske djelatnosti, kao i drugi pozitivni učinci u odnosu na relevantne ciljeve politike.

vii.	U odjeljku 6. navedeni su priloženi popratni dokumenti.

viii.

Odjeljak 8. mora sadržavati potpisanu potvrdu da su dostavljene informacije istinite, točne i potpune i da su podnositelji prijave upoznati s odredbama o novčanim kaznama.

(b)

IZJAVA O NEPOSTOJANJU STRANIH FINANCIJSKIH DOPRINOSA KOJI PODLIJEŽU OBVEZI PRIJAVLJIVANJA:

i.	Ako podnositeljima prijave u posljednje tri godine nisu dodijeljeni strani financijski doprinosi koji se moraju prijaviti, moraju se ispuniti samo odjeljci 1., 2. i 8. obrasca FS-PP, kao i poseban odjeljak 7., dok preostali odjeljci moraju ostati prazni.

ii.	Sve informacije koje se traže u obrascu FS-PP ne dovode u pitanje mogućnost da Komisija zatraži dodatne informacije u zahtjevu za informacije.

4. Informacije koje opravdano nisu dostupne

(9)

Ako određene informacije koje treba navesti u obrascu FS-PP podnositeljima prijave opravdano nisu dostupne djelomično ili u cijelosti, podnositelji prijave mogu od Komisije zatražiti da ih oslobodi obveze dostavljanja relevantnih informacija ili ispunjavanja bilo kojeg drugog zahtjeva iz obrasca FS-PP koji se odnosi na te informacije. Zahtjev treba podnijeti u skladu s uputama u uvodnim izjavama od 13. do 15. ovog uvoda.

5. Informacije koje Komisiji nisu potrebne za ispitivanje predmeta

(10)

Na temelju članka 5. stavka 5. Provedbene uredbe Komisija se može osloboditi obveze podnošenja pojedinačnih informacija u prijavi, uključujući dokumente, ili bilo kojih drugih zahtjeva iz obrasca FS-PP povezanih s tim informacijama, ako smatra da ispunjavanje tih obveza ili zahtjeva nije nužno radi ispitivanja predmeta.

(11)

Podnositelji prijave mogu od Komisije zatražiti da ih oslobodi obveze dostavljanja relevantnih informacija ili ispunjavanja bilo kojeg drugog zahtjeva iz obrasca FS-PP koji se odnosi na te informacije. Taj zahtjev treba podnijeti u skladu s uputama za zahtjeve za izuzimanje utvrđenima u uvodnim izjavama od 13. do 15. uvoda ovog obrasca FS-PP.

6. Kontakti prije podnošenja prijave i zahtjevi za izuzimanje

(12)

Podnositelji prijave potiču se da pravodobno sudjeluju u raspravama prije podnošenja prijave, po mogućnosti na temelju nacrta obrasca FS-PP. Mogućnost stupanja u kontakt prije podnošenja prijave usluga je koju Komisija pruža podnositeljima prijave na dobrovoljnoj osnovi radi pripreme preliminarnog preispitivanja stranih subvencija u kontekstu objavljenog postupka javne nabave. Iako nisu obvezni, kontakti prije podnošenja prijave mogu biti korisni i podnositeljima prijave i Komisiji pri utvrđivanju, među ostalim, točne količine informacija koje treba navesti u prijavi, posebno kad je riječ o informacijama koje treba dostaviti u skladu s odjeljkom 3. i tablicom 1. kako bi prijava bila potpuna. Nadalje, zahvaljujući kontaktima prije podnošenja prijave može se znatno smanjiti količina potrebnih informacija. Ako postoji više podnositelja prijave (kao jedan gospodarski subjekt) ili skupina podnositelja prijave (kao članovi istog konzorcija), pri čemu svaki podnositelj prijave ili skupina namjerava podnijeti zasebnu ponudu u istom postupku javne nabave, sa svakim se podnositeljem prijave ili sa svakom skupinom prije podnošenja prijave moraju održati zasebne rasprave uz zaštitu povjerljivosti kako bi se u predmetnom postupku javne nabave zajamčilo pošteno tržišno natjecanje.

(13)

(a)

(b)	podnositelji prijave navode odgovarajuće razloge zbog kojih relevantne informacije nisu potrebne za ispitivanje predmeta.

(14)

(15)

Činjenica da je Komisija prihvatila da određene informacije koji se traže u ovom obrascu FS-PP mogu biti izostavljene iz prijave ni na koji način ne sprečava Komisiju da u bilo kojem trenutku tijekom postupka zatraži te informacije, ponajprije podnošenjem zahtjeva za informacije u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) 2022/2560.

7. Zahtjev u odnosu na točnost i potpunost prijave ili izjave

(16)

Informacije koje se traže u odjeljcima od 1. do 3. i odjeljcima 6. i 8. moraju se dostaviti kad je riječ o prijavi stranih financijskih doprinosa te su stoga uvjet za potpunu prijavu. Sve tražene informacije moraju biti navedene u odgovarajućim odjeljcima obrasca FS-PP te moraju biti točne i potpune.

(17)

Kad je riječ o izjavi da nisu primljeni strani financijski doprinosi koji se moraju prijaviti, moraju se dostaviti informacije zatražene u odjeljcima 1., 2., 7. i 8., te je to stoga zahtjev za potpunu izjavu. Sve tražene informacije moraju biti navedene u odgovarajućem odjeljku obrasca FS-PP te moraju biti točne i potpune.

(18)

Posebno treba istaknuti sljedeće:

(a)	rok od 20 radnih dana iz članka 30. stavaka 2. i 6. Uredbe (EU) 2022/2560 počinje teći sljedećeg radnog dana nakon dana primitka potpune prijave. Time se Komisiji omogućuje da ocijeni prijavljene strane financijske doprinose unutar strogih rokova utvrđenih Uredbom (EU) 2022/2560;

(b)	podnositelji prijave za vrijeme pripreme svoje prijave moraju provjeriti jesu li sva imena i brojevi za kontakt, prije svega e-adrese, dostavljeni Komisiji točni, mjerodavni i ažurirani;

(c)

izjava se može podnijeti samo ako svi podnositelji prijave izjavljuju da im u posljednje tri godine nisu dodijeljeni strani financijski doprinosi koji podliježu obvezi prijavljivanja. Ako je najmanje jednom od podnositelja prijave dodijeljen strani financijski doprinos koji podliježe obvezi prijavljivanja, podnesak se smatra prijavom za potrebe ove Provedbene uredbe.

(d)

zatraženi podaci za kontakt podnositelja prijave moraju se dostaviti u formatu koji je na svojim internetskim stranicama propisala Komisijina Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike (6). Za ispravan postupak preispitivanja ključno je da su podaci za kontakt točni. U tu svrhu navedene e-adrese ne bi smjele biti personalizirane i dodijeljene određenim osobama za kontakt, već bi se trebali upotrebljavati poslovni funkcionalni poštanski sandučići tima zaduženog za prijavljivanje. Komisija može prijavu proglasiti nepotpunom na temelju neodgovarajućih podataka za kontakt;

(e)	popratna dokumentacija iz odjeljka 6. mora se dostaviti zajedno sa sažetom tablicom u obliku koji je na svojim internetskim stranicama propisala Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike;

(f)	u skladu s člankom 7. stavkom 4. Provedbene uredbe smatrat će se da netočne ili obmanjujuće informacije u prijavi ili dostavljene zajedno s njom prijavu čine nepotpunom za potrebe utvrđivanja datuma stupanja prijave na snagu;

(g)

prema članku 29. stavku 4. Uredbe (EU) 2022/2560, ako je prijava priložena ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje i dalje nepotpuna unatoč zahtjevu Komisije da je se dopuni, Komisija bi trebala donijeti odluku kojom se od javnog naručitelja ili naručitelja traži da donese odluku o odbijanju takve nepravilne ponude ili zahtjeva za sudjelovanje;

(h)

prema članku 33. stavku 2. Uredbe (EU) 2022/2560 predmetni gospodarski subjekti koji namjerno ili nepažnjom dostave netočne ili obmanjujuće informacije može biti kažnjen novčanom kaznom u iznosu do 1 % svojeg ukupnog prometa. Osim toga, u skladu s člankom 18. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2022/2560 Komisija može opozvati svoju odluku ako se temeljila na nepotpunim, netočnim ili obmanjujućim informacijama.

8. Kako podnijeti prijavu

(19)

Prijave se podnose na jednom od službenih jezika Unije. Imena podnositelja prijave također se podnose na njihovu izvornom jeziku. Informacije koje treba navesti u obrascu FS-PP moraju se unijeti u odjeljke i pododjeljke te im, prema potrebi, treba priložiti popratnu dokumentaciju. Dostavljena prijava mora sadržavati potvrdu kako je predviđeno u odjeljku 8. Ako se informacije iz dvaju različitih odjeljaka djelomično (ili u cijelosti) preklapaju, mogu se unijeti unakrsna upućivanja.

(20)

Prijavu moraju potpisati osobe zakonom ovlaštene da djeluju u ime svakog pojedinog podnositelja prijave, odnosno jedan ili više ovlaštenih predstavnika podnositelja prijave. Uz prijavu moraju priložiti odgovarajuće punomoći (ili pisani dokaz da su opunomoćeni djelovati). Tehničke specifikacije i upute povezane s prijavama dostupne su na internetskim stranicama Komisijine Glavne uprave za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike.

(21)

Pri popunjavanju odjeljka 3. ovog obrasca FS-PP, podnositelje prijave pozivamo da razmotre, je li radi jasnoće, informacije u tom odjeljku najbolje predočiti numeričkim redom ili bi ih se moglo grupirati za svaki pojedinačni strani financijski doprinos (ili skupinu stranih financijskih doprinosa).

(22)

(23)

Popratni dokumenti podnose se na izvornom jeziku; ako to nije jedan od službenih jezika Unije, mora im se priložiti prijevod na jezik postupka (članak 5. stavak 4. Provedbene uredbe).

9. Povjerljivost i osobni podaci

(24)

Člankom 339. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) i člankom 43. stavkom 2. Uredbe (EU) 2022/2560 propisano je da Komisija, njezini dužnosnici i ostali službenici ne otkrivaju informacije na koje se primjenjuje obveza čuvanja poslovne tajne, a koje su saznali primjenom Uredbe. Isto se načelo primjenjuje i na zaštitu povjerljivosti među podnositeljima prijave.

(25)

Ako podnositelji prijave smatraju da bi njihovi interesi bili ugroženi ako bi neke od informacija koje trebaju dostaviti bile objavljene ili na drugi način otkrivene drugim stranama, među ostalim drugim gospodarskim subjektima s kojima dostavljaju prijavu i relevantnom javnom naručitelju ili naručitelju, te bi informacije relevantnom javnom naručitelju ili naručitelju trebali dostaviti odvojeno i vidljivo označiti svaku stranicu s „povjerljivo”. U tu se svrhu može dostaviti zasebna šifrirana arhiva dokumenata, a ključ se Komisiji može dostaviti odvojeno. Podnositelji prijave trebaju navesti i razloge zašto te podatke ne bi trebalo otkriti ili objaviti.

(26)

Ako prijavu podnosi više od jedan podnositelj prijave, poslovne tajne mogu se dostaviti u zasebnom privitku, a u prijavi navesti kao prilog. Kako bi se prijava smatrala potpunom, svi takvi prilozi moraju biti uključeni u prijavu.

(27)

Svi osobni podaci navedeni u prijavi ili priloženi njoj obradit će se u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

ODJELJAK 1.

Opis javne nabave

1.1.

Navesti poveznicu na objavljeni dokument kojim se poziva na nadmetanje u ovom postupku u elektroničkom oglasniku EU-a (Tenders Electronic Daily (TED)) i na svim drugim platformama te sažetak postupka javne nabave.

1.2.

Ako podnositelj prijave upotrebljava europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi (ESPD), obvezu dostavljanja sažetka postupka javne nabave trebalo bi ispuniti ispunjavanjem dijela I. Priloga 2. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/7 (8).

1.3.

Ako podnositelj prijave svoje informacije dostavi putem ESPD-a, odjeljak 1. ovog obrasca FS-PP trebalo bi u obrazac FS-PP uvesti izravno iz ESPD-a putem digitalne usluge koju pruža Komisija. Ako takva usluga ne postoji, javni naručitelj ili naručitelj trebao bi Komisiji dostaviti prijavu zajedno s ispunjenim dijelom I. Priloga 2. ESPD-u.

1.4.

Ako podnositelj prijave ne dostavi informacije putem ESPD-a, ovaj se odjeljak mora ispuniti s informacijama koje se zahtijevaju u dijelu I. Priloga 2. ESPD-u.

1.5.

Ako podnositelj prijave samo djelomično dostavi svoje informacije putem ESPD-a, elementi koji nedostaju iz dijela I. Priloga 2. dijela ESPD-a moraju se navesti u ovom odjeljku.

ODJELJAK 2.

Informacije o podnositeljima prijave

2.1.

Ako podnositelji prijave upotrebljavaju ESPD, obveza pružanja informacija o podnositeljima prijave može se ispuniti dostavljanjem dijela II. Priloga 2. Provedbenoj uredbi (EU) 2016/7 o utvrđivanju standardnog obrasca za ESPD. ESPD se ispunjava za sve gospodarske subjekte koji sudjeluju u ponudi ili zahtjevima za sudjelovanje te za podugovaratelje na čije se sposobnosti podnositelj prijave oslanja u svrhu ispunjavanja kriterija za odabir. Podugovaratelji koji nisu „glavni podugovaratelji” u smislu članka 29. stavka 5. Uredbe (EU) 2022/2560 ne moraju ispuniti ovaj odjeljak obrasca. Podugovaratelji koji su „glavni podugovaratelji” u smislu članka 29. stavka 5. Uredbe (EU) 2022/2560 Europskog parlamenta i Vijeća, ali na čije se sposobnosti ne oslanjaju u skladu s člankom 63. Direktive 2014/24/EU ili člankom 79. Direktive 2014/25/EU, moraju ručno ispuniti ovaj odjeljak.

2.2.

Ako podnositelj prijave svoje informacije dostavi putem ESPD-a, ovaj dio obrasca FS-PP u njega se uvozi izravno iz ESPD-a putem digitalne usluge koju pruža Komisija. Ako takva usluga ne postoji, javni naručitelj ili naručitelj mora Komisiji dostaviti prijavu zajedno s ispunjenim dijelom II. Priloga 2. ESPD-u.

2.3.

Ako podnositelj prijave ne dostavi informacije putem ESPD-a, ovaj se odjeljak mora ispuniti zasebno s informacijama koje se zahtijevaju u dijelu II. Priloga 2. ESPD-u.

2.4.

Ako podnositelj prijave samo djelomično dostavi svoje informacije putem ESPD-a, elementi koji nedostaju iz dijela II. Priloga 2. dijela ESPD-a moraju se navesti u ovom odjeljku.

2.5.

Unijeti e-adresu ili jedinstveni identifikator koji se upotrebljava za račun za EU Login koji će služiti za komunikaciju.

ODJELJAK 3.

Strani financijski doprinosi

3.1.

Procjena je li u postupku javne nabave došlo do narušavanja zbog strane subvencije provodi se na način da se procjenjuju pokazatelji narušavanja (9) te je li ponuda neopravdano povoljna s obzirom na predmetne radove, robu ili usluge (10). U ovom odjeljku podnositelj prijave trebao bi izvijestiti samo o stranim financijskim doprinosima obuhvaćenima područjem primjene članka 5. stavka 1. točaka od (a) do (c) i točke (e) Uredbe (EU) 2022/2560 koji su među onima za koje je najvjerojatnije da će narušiti unutarnje tržište. Za strane financijske doprinose koji ne pripadaju tim kategorijama vidjeti točku 3.3. ovog odjeljka i tablicu 1. Za postupke javne nabave koji dosežu pragove iz članka 28. stavka 1. točke (a) i članka 28. stavka 2. Uredbe (EU) 2022/2560 u kojima su u tri godine koje prethode prijavi podnositeljima prijave dodijeljeni strani financijski doprinosi koji se moraju prijaviti u skladu s člankom 28. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2022/2560 navesti jesu li svakom podnositelju prijave u razdoblju od tri godine koje prethode prijavi pojedinačno dodijeljeni (11) financijski doprinosi u iznosu od 1 milijun EUR ili više koji mogu pripadati bilo kojoj kategoriji iz članka 5. stavka 1. točaka od (a) do (c) i točke (e) Uredbe (EU) 2022/2560:

3.1.1.

Kako bi se moglo utvrditi je li strani financijski doprinos dodijeljen poduzetniku u teškoćama u smislu članka 5. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2022/2560, navesti je li u bilo kojem trenutku u tri godine koje prethode prijavi bio ispunjen neki od sljedećih uvjeta:

3.1.1.1.

Je li podnositelj prijave društvo s ograničenom odgovornošću, a više od polovine njegova upisanog temeljnog kapitala izgubljeno je zbog prenesenih gubitaka?

☐

3.1.1.2.

Je li podnositelj prijave društvo u kojem najmanje nekoliko članova snosi neograničenu odgovornost za dug društva, a više od polovice njegova kapitala prikazanog u financijskom izvještaju društva izgubljeno je zbog akumuliranih gubitaka?

☐

3.1.1.3.

Provodi li se nad podnositeljem prijave kolektivni stečajni postupak ili ispunjava li on kriterije u skladu s nacionalnim pravom da se na zahtjev vjerovnika nad njim provede kolektivni stečajni postupak?

☐

3.1.1.4.

Ako predmetni podnositelj prijave nije MSP (12):

3.1.1.4.1.

je li omjer knjigovodstvenog duga i vlasničkog kapitala podnositelja prijave bio veći od 7,5 u posljednje dvije godine

3.1.1.4.2.

je li EBITDA koeficijent pokrića (13) kamata podnositelja prijave bio niži od 1,0 posljednje dvije godine?

☐

3.1.1.5.

Ako je odgovor na bilo koje od pitanja iz odjeljaka od 3.1.1.1. do 3.1.1.4. za bilo kojeg podnositelja prijave „da”, navesti je li tijekom razdoblja u kojem je bio u teškoćama predmetni poduzetnik primio bilo kakve strane financijske doprinose koji su možda pridonijeli ponovnoj uspostavi njegove dugoročne održivosti (uključujući bilo koju privremenu likvidnosnu pomoć namijenjenu podupiranju te ponovne uspostave održivosti) ili kako bi se održalo poslovanje te stranke tijekom kratkog razdoblja potrebnog za izradu plana restrukturiranja ili likvidacije.

Podnositelji prijave

☐

3.1.1.6.

Ako je odgovor na bilo koje od pitanja u odjeljcima od 3.1.1.1. do 3.1.1.4. za bilo kojeg podnositelja prijave „da”, navesti postoji li plan restrukturiranja koji može dovesti do dugoročne održivosti tog podnositelja prijave te uključuje li taj plan restrukturiranja znatan vlastiti doprinos podnositelja prijave i detaljno opisati taj plan.

3.1.1.7.

Ako je odgovor na bilo koje od pitanja iz točaka od 3.1.1.1. do 3.1.1.4. „da”, potkrijepiti odgovor, uključujući upućivanja u odgovoru na popratne dokaze ili dokumente koje treba dostaviti u prilozima (takvi dokumenti mogu uključivati, ali nisu ograničeni na najnovije izvještaje o računu dobiti i gubitka podnositelja prijave s bilancama ili sudsku odluku o pokretanju kolektivnog stečajnog postupka nad društvom ili dokumentaciju koja dokazuje da su ispunjeni kriteriji za pokretanje stečajnog postupka na zahtjev vjerovnika u skladu s nacionalnim pravom trgovačkih društava itd.).

3.1.2.

Strani financijski doprinos u obliku neograničenog jamstva za dugove ili obveze poduzetnika, odnosno bez ograničenja iznosa ili trajanja takvog jamstva (članak 5. stavak 1. točka (b)).

☐

3.1.3.

Mjera financiranja izvoza koja nije u skladu sa Sporazumom OECD-a o službeno podupiranim izvoznim kreditima (članak 5. stavak 1. točka (c)).

☐

3.1.4.

Strani financijski doprinos kojim se poduzeću omogućuje da podnese neopravdano povoljnu ponudu na temelju koje bi se poduzeću mogao dodijeliti relevantni ugovor (članak 5. stavak 1. točka (e)).

☐

3.2.

Za svaki strani financijski doprinos u iznosu od 1 milijun EUR ili više koji je podnositeljima prijave dodijeljen u tri godine koje prethode prijavi i koji može pripadati bilo kojoj kategoriji iz članka 5. stavka 1. točaka od (a) do (c) i točke (e) Uredbe (EU) 2022/2560 navesti sljedeće informacije i priložiti popratne dokumente:

3.2.1.

oblik doprinosa (npr. zajam, oslobođenje od poreza, dokapitalizacija, fiskalni poticaji, doprinosi u naravi itd.).

3.2.2.

treću zemlju koja je dodijelila financijski doprinos. Navesti i javno tijelo ili subjekt koji je dodijelio doprinos.

3.2.3.

iznos svakog financijskog doprinosa.

3.2.4.

svrhu i ekonomsku opravdanost dodjele financijskog doprinosa stranci.

3.2.5.

postoje li uvjeti povezani s financijskim doprinosima i njihovom upotrebom.

3.2.6.

opisati glavne elemente i značajke tih financijskih doprinosa (npr. kamatne stope i trajanje kad je riječ o zajmu).

3.2.7.

objasniti donosi li financijski doprinos poduzetniku kojem je dodijeljen korist u smislu članka 3. Uredbe (EU) 2022/2560. Objasniti zašto, uz upućivanje na popratne dokumente iz odjeljka 6.

3.2.8.

objasniti je li financijski doprinos pravno ili stvarno ograničen, u smislu članka 3. Uredbe (EU) 2022/2560, na određene poduzetnike ili sektore (14). Objasniti zašto, uz upućivanje na popratne dokumente iz odjeljka 6.

3.2.9.

Objasniti dodjeljuje li se strani financijski doprinos samo za operativne troškove (15) koji su isključivo povezani s predmetnim postupkom javne nabave.

3.3.

Dostaviti, u skladu s predloškom i uputama iz tablice 1., pregled stranih financijskih doprinosa u iznosu od 1 milijun EUR ili više koji su podnositeljima prijave dodijeljeni u tri godine koje prethode prijavi i koji ne pripadaju nijednoj kategoriji iz članka 5. stavka 1. točaka od (a) do (e) Uredbe (EU) 2022/2560.

ODJELJAK 4.

Obrazloženje za nepostojanje neopravdano povoljne ponude

4.1.

Za svaki strani financijski doprinos koji poduzetniku omogućuje da podnese neopravdano povoljnu ponudu na temelju koje bi se poduzetniku mogao dodijeliti relevantni ugovor (članak 5. stavak 1. točka (e) Uredbe (EU) 2022/2560), postoje li elementi koji se mogu dostaviti kako bi se dokazalo da ponuda nije neopravdano povoljna, izravno ili neizravno, zbog primljenih financijskih doprinosa, uključujući elemente iz članka 69. stavka 2. Direktive 2014/24/EU ili članka 84. stavka 2. Direktive 2014/25/EU?

4.2.

Elementi se mogu posebno odnositi na:

4.2.1.

ekonomičnost proizvodnog procesa, usluge koje se pružaju ili načine gradnje;

4.2.2.

izabrana tehnička rješenja ili iznimno povoljne uvjete dostupne ponuditelju za isporuku proizvoda ili usluga ili za izvođenje radova;

4.2.3.

izvornost radova, robe ili usluga koje nudi ponuditelj;

4.2.4.

usklađenost s primjenjivim obvezama u području prava zaštite okoliša, socijalnog i radnog prava;

4.2.5.

usklađenost s obvezama koje se odnose na podugovaranje.

ODJELJAK 5.

Mogući pozitivni učinci

5.1.

Ako je primjenjivo, navesti i potkrijepiti sve moguće pozitivne učinke na razvoj relevantne subvencionirane gospodarske djelatnosti na unutarnjem tržištu. Navesti i potkrijepiti sve druge pozitivne učinke stranih subvencija, kao što su širi pozitivni učinci u odnosu na relevantne ciljeve politike, posebno ciljeve Unije, te navesti kad i gdje se ti učinci ostvaruju ili se očekuje da će se ostvariti. Navesti opis svakog od tih pozitivnih učinaka.

ODJELJAK 6.

Popratni dokumenti

Za svakog podnositelja prijave dostaviti sljedeće:

6.1.	preslike svih popratnih službenih dokumenata koji se odnose na financijske doprinose koji mogu pripadati bilo kojoj kategoriji iz članka 5. stavka 1. točaka od (a) do (c) i točke (e) Uredbe (EU) 2022/2560 u skladu s odjeljkom 3.1.;

6.2.

preslike sljedećih dokumenata koje je sam pripremio ili su za njega pripremljeni ili ih je primio bilo koji član upravnog odbora ili nadzornog odbora: analize, izvješća, studije, ankete, prezentacije i sve slične dokumente u kojima je riječ o svrsi, uporabi i ekonomskoj opravdanosti stranih financijskih doprinosa koji mogu pripadati bilo kojoj kategoriji iz članka 5. stavka 1. točaka od (a) do (c) i točke (e) Uredbe (EU) 2022/2560. Dostaviti iste dokumente koje je sam pripremio ili su za njega pripremljeni ili ih je primio subjekt koji dodjeljuje strani financijski doprinos u mjeri u kojoj njima raspolažete ili su javno dostupni;

6.3.	naznaku internetske adrese, ako postoji, na kojoj su dostupni najnoviji godišnji financijski izvještaji ili godišnja izvješća podnositelja prijave ili, ako takva internetska adresa ne postoji, preslike najnovijih godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih izvješća.

6.4.

Ako podnositelji prijave dostavljaju obrazloženje o nepostojanju neopravdane prednosti ponude ispunjavanjem odjeljka 4. ovog obrasca, moraju dostaviti i dokumentaciju za razdoblje koje obuhvaća tri godine koje prethode prijavi, uz obrazloženje dostavljenih elemenata. Takva dokumentacija među ostalim može, prema potrebi, uključivati:

(a)	porezne prijave za razdoblje koje se preispituje, uključujući preslike poreznih prijava trgovačkih društava i prijava PDV-a;

(b)	poslovnim planovima i istraživanju tržišta na kojima se temelji odluka o sudjelovanju u postupku javne nabave.

ODJELJAK 7.

Izjava

7.1.

U skladu s uvodnom izjavom 6. uvoda, za postupke javne nabave koji dosežu pragove iz članka 28. stavka 1. točke (a) i članka 28. stavka 2. Uredbe (EU) 2022/2560 u kojima u posljednje tri godine podnositeljima prijave nisu dodijeljeni strani financijski doprinosi koji se moraju prijaviti u skladu s člankom 28. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2022/2560, moraju se ispuniti odjeljci 1., 2. i 8. ovog obrasca i ovaj odjeljak te se mora navesti sljedeća izjava:

„ Nijedan podnositelj prijave nije primio strane financijske doprinose koji podliježu obvezi prijavljivanja u skladu s poglavljem 4. Uredbe (EU) 2022/2560. ”

7.2.

U skladu s obvezom iz članka 29. stavka 1. Uredbe (EU) 2022/2560 podnositelji prijave moraju navesti sve primljene strane financijske doprinose. Ta obveza odnosi se na sve strane financijske doprinose koji se ne moraju prijaviti u skladu s člankom 28. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2022/2560 primljene u posljednje tri godine koje prethode izjavi.

7.3.

Međutim, strani financijski doprinosi koji se ne moraju prijaviti i čija je vrijednost u posljednje tri godine koje prethode izjavi manja od 1 milijun EUR, ali veća od vrijednosti iz odjeljka 7.4., mogu se u tablici 2 prijaviti kao ukupni bez navođenja njihovih vrijednosti. Na zahtjev Komisije takvi strani financijski doprinosi moraju se prijaviti pojedinačno.

7.4.

U skladu s člankom 4. stavkom 3. Uredbe (EU) 2022/2560 u izjavi se ne moraju navesti strani financijski doprinosi čiji je ukupan iznos po trećoj zemlji manji od iznosa de minimis potpore kako je definirana u članku 3. stavku 2. prvom podstavku Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013 (16) tijekom uzastopnog razdoblja od tri godine koje prethodi izjavi.

ODJELJAK 8.

Potvrda

8.1.

Prijava mora na kraju sadržavati sljedeću potvrdu koju potpisuju svi podnositelji prijave:

8.2.

„Podnositelj(i) prijave potvrđuju da su, prema njihovu znanju i savjesti, informacije koje su naveli u ovoj prijavi ili izjavi istinite, točne i potpune, da su dostavljene istovjetne i potpune preslike dokumenata koji se traže u ovom obrascu FS-PP, da su sve procjene navedene kao takve i najbolje su moguće procjene postojećih činjenica te da su sva iznesena mišljenja iskrena.

8.3.	Upoznati su s odredbama članka 33. Uredbe (EU) 2022/2560 o globama i periodičnim penalima.”

Datum:

[potpisnik 1]

Ime:

Organizacija:

Položaj:

Adresa:

Telefonski broj:

E-adresa:

[„elektronički potpis”/potpis]

[potpisnik 2 ako je primjenjivo, ponoviti onoliko puta koliko ima podnositelja prijave]

Ime:

Organizacija:

Položaj:

Adresa:

Telefonski broj:

E-adresa:

[„elektronički potpis”/potpis]

Tablica 1.

Upute za dostavljanje informacija o stranim financijskim doprinosima koji ne pripadaju nijednoj kategoriji iz članka 5. stavka 1. točaka od (a) do (e) (odjeljak 3.3.)

Ova tablica koristi se za dostavljanje, u skladu s predloškom i uputama u nastavku, pregleda stranih financijskih doprinosa u iznosu od 1 milijun EUR ili više koje je svaka treća zemlja dodijelila podnositeljima prijave u tri godine koje prethode prijavi i koji ne pripadaju nijednoj kategoriji iz članka 5. stavka 1. točaka od (a) do (e) Uredbe (EU) 2022/2560. U točki A objašnjeno je koje informacije treba unijeti u tablicu, a u točki B koje informacije ne treba unijeti.

A. Informacije koje treba unijeti u tablicu

Uključiti samo one zemlje za koje je procijenjeni ukupni iznos svih financijskih doprinosa po zemlji odobrenih u tri godine koje prethode prijavi (izračunanih u skladu s točkom 5.) 4 milijuna EUR ili više.

Za svaku vrstu financijskog doprinosa kratko opisati svrhu financijskih doprinosa i subjekte koji dodjeljuju doprinos.

Navesti procijenjeni ukupni iznos dodijeljenih financijskih doprinosa po svakoj trećoj zemlji u tri godine koje prethode prijavi u obliku raspona, kako je navedeno u bilješkama za tablicu u nastavku. Pri izračunu tog iznosa treba voditi računa o sljedećem:

(a)	uzeti u obzir strane financijske doprinose koji pripadaju kategorijama iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) 2022/2560 i o kojima su dostavljene informacije u odjeljcima 3.1 i 3.2;

(b)	ne uzimati u obzir strane financijske doprinose isključene u skladu s točkama 6 i 7.

B. Iznimke

U tablicu ne treba uključiti sljedeće strane financijske doprinose:

(a)

odgode plaćanja poreza i/ili doprinosa za socijalno osiguranje, porezne amnestije i privremeno neoporezivanje te uobičajena pravila o amortizaciji i prijenosu gubitka u buduće razdoblje koja imaju opću primjenu. Ako su te mjere ograničene, na primjer, na određene sektore, regije ili (vrste) poduzetnika, treba ih navesti;

(b)

primjenu poreznih olakšica za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja u skladu s odredbama bilateralnih ili multilateralnih sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te jednostranih poreznih olakšica za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja koje se primjenjuju u okviru nacionalnog poreznog zakonodavstva u mjeri u kojoj slijede istu logiku kao i odredbe bilateralnih ili multilateralnih sporazuma;

(c)	nabavu/kupnju robe/usluga (osim financijskih usluga) po tržišnim uvjetima u redovnom poslovanju, na primjer nabavu/kupnju robe ili usluga koje se obavljaju u okviru konkurentnog, transparentnog i nediskriminirajućeg postupka javne nabave;

(d)

strane financijske doprinose koji pojedinačno ne iznose više od 1 milijun EUR.

Treća zemlja

Vrsta financijskog doprinosa (*1)

Kratak opis svrhe financijskog doprinosa i subjekta koji dodjeljuje doprinos (*2)

Zemlja A

Vrsta 1

Vrsta 2

Vrsta 3

Vrsta 4

…

Ukupni procijenjeni financijski doprinosi koje dodjeljuje A: EUR […] (*3)

Zemlja B

Vrsta 1

Vrsta 2

Vrsta 3

Vrsta 4

…

Ukupni procijenjeni financijski doprinosi koje dodjeljuje B: EUR […] (*3)

Zemlja C

…

Napomena:

C. Dodatne informacije

Strani financijski doprinosi koji mogu biti relevantni za procjenu svakog postupka javne nabave mogu ovisiti o nizu čimbenika kao što su predmetni sektori ili djelatnosti, vrsta financijskih doprinosa ili druge posebnosti slučaja. S obzirom na te posebnosti Komisija može zatražiti dodatne informacije ako smatra da su joj potrebne za procjenu.

Tablica 2.

Izvješćivanje o stranim financijskim doprinosima čija je vrijednost manja od 1 milijun EUR i veća od vrijednosti iz odjeljka 7.4.

Treća zemlja	Kratak opis financijskih doprinosa
Zemlja A
Zemlja B
Zemlja C
…

(1) SL L 330, 23.12.2022., str. 1.

(2) SL L 177, 12.7.2023., str. 1..

(3) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).

(4) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

(5) Direktiva 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovorâ o koncesiji (SL L 94, 28.3.2014., str. 1.).

(6) Vidjeti: https://single-market-economy.ec.europa.eu/single-market/public-procurement/foreign-subsidies-regulation i pratiti tamo navedene upute.

(7) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.). Vidjeti i izjavu o zaštiti osobnih podataka koja se odnosi na ispitivanja u području tržišnog natjecanja na poveznici https://ec.europa.eu/competition-policy/index/privacy-policy-competition-investigations_en

(8) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/7 od 5. siječnja 2016. o utvrđivanju standardnog obrasca za europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi (SL L 3, 6.1.2016., str. 16.).

(9) Članak 4. Uredbe (EU) 2022/2560

(10) Članak 27. Uredbe (EU) 2022/2560

(11) Financijski doprinos trebao bi se smatrati dodijeljenim od trenutka kad korisnik stekne zakonsko pravo na primanje financijskog doprinosa. Stvarna isplata financijskog doprinosa nije nužan uvjet za obuhvaćanje financijskog doprinosa područjem primjene Uredbe (EU) 2022/2560.

(12) Mala i srednja poduzeća ili MSP-ovi definirani su u Prilogu I. Uredbi Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).

(13) Dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije. Taj se omjer izračunava kao EBITDA/plaćanja kamata.

(14) Korist bi trebali ostvariti jedan ili više poduzetnika ili jedan ili više gospodarskih sektora. Specifičnost strane subvencije može se utvrditi pravno ili činjenično.

(15) Na primjer, troškovi osoblja, materijala, energije, održavanja, najma, administracije.

(16) Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 оd 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL L 352, 24.12.2013., str. 1.).

(*3) Koristiti sljedeće raspone: „45 – 100 milijuna EUR”, „> 100 – 500 milijuna EUR”, „> 500 – 1 000 milijuna EUR”, „više od 1 000 milijuna EUR”.

12.7.2023

Službeni list Europske unije

L 177/45

UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/1442

оd 11. srpnja 2023.

o izmjeni Priloga I. Uredbi (EU) br. 10/2011 o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom radi izmjene odobrenja tvari i dodavanja novih tvari

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1935/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ (1), a posebno njezin članak 5. stavak 1. drugi podstavak točke (a), (d), (e), (h) i i., članak 11. stavak 3. te članak 12. stavak 6.,

budući da:

(1)

Uredbom Komisije (EU) br. 10/2011 (2) utvrđena su posebna pravila o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom. Konkretno, u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 10/2011 utvrđen je Unijin popis odobrenih tvari koje se mogu namjerno upotrebljavati u proizvodnji plastičnih materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom.

(2)

Od zadnje izmjene Uredbe (EU) br. 10/2011, Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) objavila je dodatna znanstvena mišljenja o novim tvarima koje se mogu upotrebljavati u materijalima koji dolaze u dodir s hranom („FCM”) te o uporabi već odobrenih tvari. Utvrđene su i određene nejasnoće povezane s primjenom te uredbe. Kako bi se osiguralo da se u Uredbi (EU) br. 10/2011 uvažava znanstveni i tehnički napredak, posebno najnovije spoznaje Agencije, te kako bi se uklonile sve dvojbe u pogledu njezine pravilne primjene, tu bi uredbu trebalo izmijeniti.

(3)

Tvar „drvno brašno i vlakna, neobrađena” (FCM br. 96, „drvo”) trenutačno je odobrena kao aditiv u plastičnim materijalima koji dolaze u dodir s hranom na temelju evaluacije Znanstvenog odbora za hranu koji je zaključio da su drvno brašno i vlakna inertni materijal. Međutim, u mišljenju (3) iz studenoga 2019. Agencija nije mogla potvrditi razloge za taj zaključak. Navela je da se drvo samo po sebi ne može smatrati inertnim jer sadržava brojne tvari male molekularne mase. Nadalje, u mišljenju se ne navode uvjeti pod kojima se uporaba drva u plastici može smatrati sigurnom te se napominje da se zbog kemijskih razlika u sastavu biljnih materijala sigurnost migranata iz tih materijala mora ocjenjivati od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir ne samo vrstu već i podrijetlo, obradu, tretman za kompatibilizaciju s polimerom nositeljem i ocjenu migracije sastojaka male molekularne mase u hranu. Budući da se u odobrenju drva koje je na snazi ti aspekti ne uzimaju u obzir te se stoga ne može u dovoljnoj mjeri jamčiti sigurna uporaba te tvari u plastici, a Agencija nije predvidjela druga ograničenja kojima bi se zajamčila sigurna uporaba te tvari u plastici, odobrenje bi trebalo opozvati.

(4)

Na zahtjev Komisije, Agencija je 29. travnja 2020. donijela znanstveno mišljenje (4) u kojem se preispituje 451 tvar navedena u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 10/2011, za koje nije utvrđena granica specifične migracije („SML”) u skladu s člankom 11. stavkom 1. te uredbe. Smatrala je da 284 tvari treba ponovno ocijeniti kako bi se utvrdilo je li potrebno odrediti granicu specifične migracije te ih je razvrstala u tri skupine po prioritetu. U „skupinu visokog prioriteta” uvrštene su tri tvari. Od te tri tvari za stiren (FCM br. 193) je poznato da se često upotrebljava i već je predmet ponovne evaluacije, dok je za tvar laurinska kiselina, vinil ester (FCM br. 436) korisnik Agenciji dostavio dodatne podatke koji su pokazali da bi njezina ponovna evaluacija imalo manji prioritet. Međutim, nijedan korisnik treće tvari, salicilne kiseline (FCM br. 121), nije kontaktirao ni Komisiju ni Agenciju nakon što je uvrštena na popis visokog prioriteta i nakon što su se službe Komisije savjetovale s dionicima o mogućem opozivu njezina odobrenja. Agencija ne može ocijeniti uporabu tvari bez poznatog korisnika jer treba uzeti u obzir predviđene uvjete uporabe materijala ili predmeta u kojima bi se tvar upotrebljavala, a takve informacije može dostaviti samo korisnik. Osim toga, ako se dostave, takve bi informacije u velikoj mjeri odredile opseg svakog budućeg odobrenja koje bi vjerojatno bilo ograničenije od trenutačnog širokog odobrenja. Budući da nije poznata niti konkretna uporaba niti korisnik salicilne kiseline te s obzirom na nesigurnost u pogledu uvjeta pod kojima bi uporaba te tvari bila u skladu s Uredbom (EZ) br. 1935/2004, primjereno je opozvati postojeće odobrenje salicilne kiseline.

(5)

Na temelju mišljenja Agencije donesenih 2005. (5), pet tvari iz skupine poznatih kao „ftalati”, odnosno FCM br. 157 („DBP”), FCM br. 159 („BBP”), FCM br. 283 („DEHP”), FCM br. 728 („DINP”) i FCM br. 729 („DIDP”), odobreni su kao aditivi za uporabu kao omekšavala i agensi tehničke potpore u plastičnim materijalima koji dolaze u dodir s hranom, unutar specifičnih ograničenja uporabe i granica migracije.

(6)

Na temelju mišljenja Europske agencije za kemikalije („ECHA”) iz 2017. o prijedlozima za ograničenje nekih od tih ftalata (6) Komisija je od Agencije zatražila da ponovno ocijeni rizik za javno zdravlje od ftalata koji su odobreni za uporabu u plastičnim materijalima koji dolaze u dodir s hranom. Agencija je stoga 18. rujna 2019. donijela znanstveno mišljenje (7) u kojem je potvrdila pojedinačne podnošljive dnevne unose (TDI) koje je utvrdila u mišljenjima iz 2005. za svih pet ftalata, ali samo na privremenoj osnovi (t-TDI) zbog niza ograničenja i nesigurnosti povezanih s ocjenom, koje bi trebalo riješiti u budućnosti.

(7)

Na temelju zajedničkog mehanizma djelovanja na kojem se temelje reproduktivni učinci DBP-a, BBP-a i DEHP-a, Agencija je utvrdila i novi grupni t-TDI, uzimajući u obzir njihove relativne potencije. Agencija je nadalje smatrala primjerenim uključiti DINP u grupni t-TDI kao konzervativan pristup na temelju njegovih prolaznih učinaka na razine testosterona kod fetusa, uzimajući pritom u obzir veći učinak DINP-a na jetru. Agencija je grupni t-TDI za DBP, BBP, DEHP i DINP utvrdila na 50 mikrograma po kilogramu tjelesne težine (μg/kg tjelesne mase), izraženo kao ekvivalent snage DEHP-a. U skladu sa svojim nalazima iz 2005., Agencija nije uključila DIDP u grupni t-TDI pa je na temelju učinaka na jetru utvrdila pojedinačni t-TDI od 150 μg/kg tjelesne težine.

(8)

Kako bi detaljnije opisala rizik, Agencija je u okviru istog mišljenja provela ocjenu prehrambene izloženosti. Iako nije mogla konkretno utvrditi doprinos plastičnih materijala koji dolaze u dodir s hranom, procijenila je prehrambenu izloženost za svih pet ftalata, što su najnepovoljnije procjene izloženosti od izvora koji su plastični materijali koji dolaze u dodir s hranom. Na temelju ukupne procjene prehrambene izloženosti za DBP, BBP, DEHP i DINP zaključila je da prehrambena izloženost čini do 14 % grupnog t-TDI-ja od 50 μg/kg tjelesne težine za prosječnog potrošača i do 23 % grupnog t-TDI-ja za velike potrošače. Procjene za DIDP pokazuju da je prehrambena izloženost znatno niža od t-TDI-ja od 150 μg/kg tjelesne težine za prosječne i velike potrošače.

(9)

Osim toga, Agencija je razmotrila izloženost potrošača drugim ftalatima, prije svega 1,2-bis(2-metilpropil) benzen-1,2-dikarboksilatu (diizobutil ftalat ili „DIBP”; FCM br. 1085; CAS broj 84-69-5), koji nije odobren kao aditiv za plastične materijale koji dolaze u dodir s hranom, ali u njima može biti prisutan u manjim količinama kao nečistoća ili kao posljedica njegove uporabe kao agensa tehničke potpore u postupku proizvodnje određenih vrsta plastike. Agencija je napomenula da DIBP znatno povećava ukupnu izloženost i rizik od ftalata za potrošače te da bi upravitelj rizikom trebao uzeti u obzir tu izloženost, kao i njezinu potenciju u pogledu reproduktivnih učinaka. Agencija je nadalje napomenula da izloženost potrošača ftalatima dolazi i iz izvora koji nisu hrana. Znatan doprinos ukupnoj izloženosti ftalatima proizlazi iz njihove prisutnosti u predmetima široke potrošnje i građevinskim materijalima te iz naknadnog dermalnog dodira s ftalatima, kao i zbog udisanja zraka i prašine u zatvorenom prostoru.

(10)

Kako bi se uzeli u obzir grupni t-TDI za DBP, BBP i DEHP i mišljenja Agencije o DIBP-u te osobito kako izloženost tim ftalatima iz plastičnih materijala koji dolaze u dodir s hranom ne bi prešla grupni t-TDI, trebalo bi utvrditi novu granicu ukupne specifične migracije (SML(T)). Međutim, radi jasnoće i pojednostavnjenja, posebno pri utvrđivanju sukladnosti ili pri provedbi službenih kontrola u slučajevima kad se jedan od tih ftalata upotrebljava sam, uz SML(T) trebalo bi zadržati pojedinačne SML-ove za odobrene ftalate.

(11)

Iako je Agencija uključila i DINP u grupni t-TDI, za DINP je prethodno utvrđen SML(T) zajedno s DIDP-om jer je riječ o smjesama koje se kemijski preklapaju i ne mogu se analitički razlikovati ako se pojave istodobno. Iako je od utvrđivanja tog SML(T)-a došlo do napretka u analitičkim metodama, potreban je daljnji rad na validaciji prije nego što nadležna tijela pri provedbi službenih kontrola mogu rutinski razlikovati DINP i DIDP. Stoga je primjereno zadržati zaseban SML(T) za zbroj DINP-a i DIDP-a te zabraniti upotrebu DINP-a zajedno s DBP-om, BBP-om i DEHP-om te s DIBP-om u slučajevima kad ga se može upotrebljavati kao agens tehničke potpore, kako bi se izbjegla moguća suizloženost od istog plastičnog materijala koji dolazi u dodir s hranom.

(12)

Uzimajući u obzir da se očekuje da će ukupna izloženost od materijala koji dolaze u dodir s hranom i drugih izvora biti na razini t-TDI-ja, te da se akumulacija može dogoditi u lancu proizvodnje hrane zbog migracije iz opreme za preradu hrane i iz prehrambene ambalaže, te uzimajući u obzir znatnu razinu nesigurnosti u pogledu sadašnjih procjena izloženosti, primjereno je uračunati tu izloženost određivanjem faktora dodjeljivanja od 20 % za DBP, BBP, DEHP i DINP u plastičnim materijalima koji dolaze u dodir s hranom. Uzimajući u obzir potrebu za zadržavanjem SML(T)-a za DINP i DIDP, pri određivanju SML(T)-a i pojedinačnih SML-ova primjereno je upotrijebiti taj faktor dodjeljivanja za svih pet ftalata.

(13)

Tvar dietil[[3,5-bis(1,1-dimetiletil)-4-hidroksifenil]metil] fosfonat (FCM br. 1007) trenutačno je odobrena za uporabu do 0,2 % (m/m) na temelju konačne mase polimera u postupku polimerizacije za proizvodnju poli(etilen tereftalata) („PET”). Na temelju zahtjeva za proširenje uporabe te tvari, Agencija je 26. siječnja 2022. donijela pozitivno znanstveno mišljenje (8) o njezinoj uporabi u koncentraciji do 0,1 % m/m na temelju konačne mase polimera u postupku polimerizacije za proizvodnju poli(etilena 2,5-furandikarboksilata) („PEF”). Agencija je zaključila da, ako se upotrebljava u toj količini, migracija tvari nije otkrivena zbog toga što je uključena u poliesterski lanac. Zbog te uključenosti ne postoji razlog za pretpostavku da bi migracija tvari, kad se upotrebljava u PEF-u pri razini od 0,2 % m/m, bila znatno veća. Budući da sigurna uporaba tvari proizlazi iz njezinog potpunog uključivanja u polimer te radi dosljednosti i jednostavnosti, primjereno je proširiti postojeće odobrenje za razinu uporabe te tvari u PET-u na 0,2 % m/m i na proizvodnju PEF-a.

(14)

Uredbom Komisije (EU) 2019/1338 (9) odobrena je tvar poli((R)-3-hidroksibutirat-co-(R)-3-hidroksiheksanoat („PHBH”, FCM br. 1059). Međutim, čini se da specifikaciju dopuštene uporabe te tvari treba razjasniti. Budući da je PHBH makromolekula dobivena mikrobnom fermentacijom, a Uredbom (EU) br. 10/2011 propisuje se da se mora navesti da je makromolekula dobivena takvom fermentacijom, upućivanje na tu metodu proizvodnje trebalo bi dodati specifikaciji PHBH-a. Osim toga, odobrenjem se omogućuje kratka faza zagrijavanja, no pritom se ne navodi maksimalna temperatura. To nenavođenje maksimalne temperature moglo bi omogućiti zagrijavanje na temperaturama koje premašuju one predviđene u mišljenju Agencije na temelju kojeg je tvar odobrena, u kojem se navode uvjeti „vrućeg punjenja” koji su definirani Uredbom (EU) br. 10/2011 kao temperatura koja ne prelazi 100 °C u trenutku punjenja. U mišljenju se još navodi da plastika proizvedena s tom tvari ima talište u rasponu od 120 do 150 °C. Povrh toga, nenavođenje maksimalne temperature znači da nije jasno koje bi uvjete ispitivanja trebalo upotrijebiti za provjeru sukladnosti s Uredbom (EU) br. 10/2011 u pogledu specifikacije „faze kratkog zagrijavanja”. Specifikaciju bi stoga trebalo razjasniti navođenjem uvjeta uporabe jer to ne prelazi temperaturne uvjete predviđene u mišljenju.

(15)

Agencija je donijela pozitivno znanstveno mišljenje (10) o uporabi tvari „fosforasta kiselina, trifenil ester, polimer s alfa-hidro-omega-hidroksipoli[oksi(metil-1,2-etanediil)], C10–16 alkilnim esterima” (FCM br. 1076) kao aditiva u koncentraciji do 0,025 % m/m u akrilonitril-butadijen-stiren (ABS) kopolimerima. Agencija je zaključila da uporaba te tvari ne predstavlja sigurnosni rizik za potrošače ako se upotrebljava kao aditiv u koncentraciji do 0,025 % m/m u materijalima i predmetima od ABS-a za jednokratnu i višekratnu uporabu koji dolaze u dodir s vodenom, kiselom i alkoholnom hranom te emulzijskom hranom tipa ulje u vodi, za dugoročno skladištenje na sobnoj i nižoj temperaturi te ako njezina migracija ne prelazi 0,05 mg/kg hrane. Budući da su ispitivanja migracije provedena kako bi se obuhvatile uporabe u dodiru sa svim vrstama hrane, primjereno je odobriti uporabu tog aditiva u proizvodnji materijala i predmeta od ABS-a koji dolaze u dodir sa svom hranom za sve uporabe na sobnoj i nižoj temperaturi te utvrditi granicu migracije u skladu s mišljenjem Agencije.

(16)

Agencija je 19. rujna 2019. donijela pozitivno znanstveno mišljenje (11) o uporabi tvari tris(2-etilheksil) benzen-1,2,4-trikarboksilat ester (FCM br. 1078, CAS br. 3319-31-1) kao aditiva (omekšavala) poli(vinil kloridu) („PVC”) koji dolazi u dodir s hranom. U tom je mišljenju Agencija zaključila da uporaba FCM-a br. 1078 u proizvodnji mekog PVC-a općenito ne predstavlja sigurnosni rizik. Stoga je primjereno na odgovarajući način odobriti tu tvar. Međutim, zaključak Agencije uvjetovan je time da migracija tvari ne prelazi 5 mg/kg hrane. Usto, Agencija je navela da bi zbog dodatnog doprinosa iz drugih izvora koji može povećati izloženost od plastičnih materijala koji dolaze u dodir s hranom trebalo razmotriti primjenu faktora dodjeljivanja. S obzirom na to da ne postoje izravno izmjereni podaci o izloženosti za tu tvar za ukupnu populaciju iz svih izvora, primjereno je primijeniti faktor dodjeljivanja od 20 % dok se ne ustanove odgovarajući znanstveni podaci. Nadalje, Agencija je u mišljenju navela da evaluacijom nije obuhvatila uporabu te tvari u dodiru s „hranom za dojenčad”. Dakle, nije dokazano da bi uporaba te tvari u dodiru s „hranom za dojenčad” ispunjavala zahtjeve iz članka 3. Uredbe (EZ) br. 1935/2004. Zato bi odobrenje te tvari trebalo uvjetovati granicom migracije od 1 mg/kg hrane i ograničenjem kojim se sprečava njezin dodir s hranom za dojenčad. Radi jasnoće i dosljednosti sa sličnim ograničenjima primjereno je uputiti na definiciju „dojenčeta” iz članka 2. stavka 2. točke (a) Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(17)

Nadalje, budući da se u ograničenju skupine 32 u tablici 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 10/2011 određuje SML(T) za omekšavala i da je tvar FCM br. 1078 također omekšavalo, primjereno je to grupno ograničenje primijeniti i na tu tvar. Usto, kako bi se uklonila svaka sumnja u prirodu tog ograničenja skupine, primjereno je navesti da se ono odnosi na omekšavala.

(18)

Na temelju zahtjeva za odobrenje uporabe tvari (trietanolamin-perklorat, natrijeva sol) dimer (FCM br. 1080) kao aditiva u krutom PVC-u za boce za višekratnu uporabu namijenjene za dodir s vodom Agencija je 29. travnja 2020. donijela pozitivno znanstveno mišljenje (13) o toj uporabi. Zaključila je da bi njegova uporaba bila sigurna dodiru s vodom i kiselom vodenom hranom, kao što su voćni sokovi, jer se tvar (trietanolamin-perklorat, natrijeva sol) dimer u vodi i kiseloj vodenoj hrani u cijelosti disocira na trietanolamin i perklorat. Te su dvije tvari već uvrštene na Unijin popis odobrenih tvari, trietanolamin kao FCM br. 793 s granicom migracije od 0,05 mg/kg, a perklorat kao FCM br. 822 s granicom migracije od 0,002 mg/kg. Agencija je zaključila da bi se te granice trebale primjenjivati i na FCM br. 1080 jer je sigurnost njezine uporabe u plastici u dodiru s vodom i kiselom vodenom hranom u potpunosti kontrolirana granicama migracije određenima za te dvije tvari zbog njezine disocijacije. Usto, potvrdila je da bi migraciju FCM-a br. 822 trebalo izraziti kao perklorat (14). Dakle, primjereno je utvrditi dva grupna ograničenja u tablici 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 10/2011 koja obuhvaćaju tvari FCM br. 1080 i FCM br. 793 u jednoj skupini i tvar FCM br. 822 izraženu kao perklorat u drugoj skupini. Stoga je primjereno na odgovarajući način izmijeniti tvari FCM br. 793 i 822 te uvrstiti tvar (trietanolamin-perklorat, natrijeva sol) dimer (FCM br. 1080) kao aditiv na Unijin popis odobrenih tvari, uz ograničenje da bi se trebala koristiti samo u dodiru s hranom uvrštenom u kategoriju hrane s referentnim brojem 01.01.A u tablici 2. Priloga III. koja se odnosi na vodu i kiselu vodenu hranu koju je Agencija razmatrala.

(19)

Na temelju zahtjeva za odobrenje uporabe tvari N,N-bis(2-hidroksietil)stearilamin djelomično esterificiranog zasićenim masnim kiselinama C16/C18 (FCM br. 1081) kao aditiva u plastičnim materijalima koji dolaze u dodir sa suhom hranom, kiselom hranom i alkoholnim pićima s mogućnošću skladištenja do šest mjeseci na sobnoj temperaturi, Agencija je donijela djelomično pozitivno znanstveno mišljenje (15) o toj uporabi. Agencija je u evaluaciji uzela u obzir podatke o migraciji koje je dostavio podnositelj zahtjeva za ispitivanje uvjeta skladištenja duljeg od šest mjeseci na sobnoj temperaturi i nižoj. Zaključila je da N,N-bis(2-hidroksietil)stearilamin ne predstavlja sigurnosni rizik za potrošače kad se koristi u koncentraciji do 2 % (m/m) u svim polimerima namijenjenima za dodir samo sa suhom hranom, pod uvjetom da migracija zbroja N,N-bis(2-hidroksietil)stearilamina i njegova monoestera i diestera, izračunana kao N, N-bis(2-hidroksietil)stearilamin, ne prelazi granicu ukupne specifične migracije za tvari FCM br. 19 i 20, u koji je prema mišljenju Agencije trebalo uključiti i migraciju mono- i diestera N,N-bis(2-hidroksietil)stearilamina. Stoga je primjereno odobriti uporabu te tvari u koncentraciji do 2 % (m/m) za proizvodnju plastičnih materijala namijenjenih samo za dodir sa suhom hranom na sobnoj temperaturi te bi je trebalo uvrstiti u grupno ograničenje utvrđeno za tvari s FCM br. 19 i 20.

(20)

Agencija je, međutim, smatrala i da dostavljeni podaci ne omogućuju procjenu sigurnosti tvari s FCM br. 1081 kad je u dodiru s kiselom hranom i alkoholnim pićima te je navela da bi migracija bila visoka, osobito u dodiru s masnom hranom. Zato je primjereno smanjiti predvidivi rizik da će potrošači plastiku koja sadržava tu tvar koristiti u dodiru s hranom koja nije suha hrana. Radi toga bi se ta tvar trebala upotrebljavati samo u materijalima koje subjekti u poslovanju s hranom rabe za pakiranje hrane. Usto, Agencija je napomenula da se migracija može povećati s nižim stupnjem esterifikacije i da može premašiti granice migracije u slučaju veće debljine plastičnog materijala u kojem je uporabljena te da bi mogli biti relevantni i drugi parametri, kao što je polarnost polimera. Stoga je primjereno u napomeni o provjeri sukladnosti navesti da postoji rizik od prekoračenja granica migracije ovisno o debljini materijala, polarnosti polimera i stupnja esterifikacije same tvari.

(21)

Agencija je donijela pozitivno znanstveno mišljenje (16) o uporabi tvari fosforna kiselina, miješani esteri s 2-hidroksietil metakrilatom (FCM br. 1082) u kompozitima na bazi polimetilmetakrilata namijenjenima za višekratni dodir sa svim vrstama hrane. Zaključila je da ta tvar ne predstavlja sigurnosni rizik za potrošače ako se koristi kao komonomer u koncentraciji do 0,35 % m/m i pod uvjetom da njezina migracija ne prelazi 0,05 mg/kg hrane, izraženo kao zbroj mono-, di- i triestera fosforne kiseline te mono-, di-, tri- i tetraestera difosforne kiseline. Premda Agencija govori o uporabi te tvari u „kompozitima”, taj pojam može obuhvaćati i materijale koji nisu polimeri pa nisu plastika u smislu Uredbe (EU) br. 10/2011. Stoga je primjereno odobriti uporabu te ulazne sirovine u proizvodnji polimetilmetakrilata u koncentraciji do 0,35 % m/m i utvrditi granicu migracije u skladu s mišljenjem Agencije.

(22)

Agencija je donijela pozitivno znanstveno mišljenje (17) o uporabi ulazne sirovine benzofenon-3,3’,4,4’-tetrakarboksilni dianhidrid („BTDA”) (FCM br. 1083). Zaključila je da uporaba tvari BTDA ne predstavlja sigurnosni rizik za potrošače ako se koristi u koncentraciji do 43 % m/m kao komonomer u proizvodnji poliimida za višekratnu uporabu u dodiru s kiselom i masnom hranom na temperaturama do 250 °C, pod uvjetom da migracija BTDA-e ne prelazi 0,05 mg/kg. Budući da su ispitivanja specifične migracije na temelju kojih je Agencija donijela pozitivan zaključak o uporabi te tvari provedena u uvjetima višekratne uporabe s octenom kiselinom (modelna otopina B) i maslinovim uljem (modelna otopina D2) te da je Agencija ustanovila da tvar ne bi predstavljala rizik čak i u primjenama koje nisu višekratna uporaba, primjereno je odobriti uporabu te ulazne sirovine za uporabu u proizvodnji poliimida s najviše 43 % m/m polimera u dodiru s hranom za koju su u tablici 2. Priloga III. Uredbi (EU) br. 10/2011 utvrđene samo modelne otopine B i/ili D2 na temperaturama do 250 °C i ako za tu uporaba vrijedi granica migracije od 0,05 mg/kg.

(23)

Kako bi se subjektima omogućila prilagodba na izmjene određenih postojećih odobrenja utvrđenih u ovoj Uredbi, primjereno je propisati da se plastični materijali i predmeti koji su u skladu s Uredbom (EU) br. 10/2011 kako se primjenjivala prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe, smiju prvi put staviti na tržište tijekom prijelaznog razdoblja od 18 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe i ostati na tržištu do iscrpljenja zaliha. Međutim, proizvodnja konačnih plastičnih materijala i predmeta obično uključuje dobavu nekoliko proizvoda i tvari u međufazama proizvodnje od drugih subjekata. Radi sigurnosti potrošača, prelazak na potpunu usklađenost s ovom Uredbom trebao bi se postići što učinkovitije i što prije. Prema tome, od subjekata koji proizvode međuproizvode i tvari koji još nisu usklađeni s ovom Uredbom trebalo bi zahtijevati da korisnike tih proizvoda obavijeste već u roku od devet mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe da se ti proizvodi, kako je propisano, ne mogu koristiti za proizvodnju plastičnih materijala i predmeta koji će biti stavljeni na tržište nakon isteka prijelaznog razdoblja od 18 mjeseci.

(24)

Ovom se Uredbom opozivaju odobrenja za tvari „drvno brašno i vlakna, neobrađena” (FCM br. 96) te salicilna kiselina (FCM br. 121) jer se ne može utvrditi da su ta odobrenja, u sadašnjem obliku, u skladu s Uredbom (EU) br. 1935/2004 zbog toga što bi za potvrdu da ta odobrenja ne prelaze granice sigurnog bile potrebne informacije o konkretnim tvarima ili konkretnim uporabama tih tvari. No kako bi se osigurao neometan prelazak na potencijalno ograničenija odobrenja u slučaju da subjekti koji su proizvodili ili koristili te tvari prije stupanja na snagu ove Uredbe smatraju da su određene specifične uporabe u skladu s Uredbom (EU) br. 1935/2004, primjereno je dopustiti stavljanje na tržište plastičnih materijala i predmeta proizvedenih s tim tvarima pod uvjetom da je zahtjev za odobrenje tih specifičnih uporaba podnesen u razmjernom roku nakon stupanja na snagu ove Uredbe. Kad je riječ o neobrađenom drvnom brašnu i vlaknima, s obzirom na to da je Agencija u svojem mišljenju o drvu smatrala da materijale slične drvu treba evaluirati pojedinačno, ovisno o vrsti, takva bi primjena trebala biti specifična za određenu vrstu drva.

(25)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Priloga I. Uredbi (EU) br. 10/2011

Prilog I. Uredbi (EU) br. 10/2011 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Prijelazne mjere

1. Plastični materijali i predmeti koji su u skladu s Uredbom (EU) br. 10/2011 kako se primjenjivala prije stupanja na snagu ove Uredbe prvi put stavljeni na tržište prije 1. veljače 2025. mogu ostati na tržištu do iscrpljenja zaliha.

2. Ako je proizvod iz međufaze proizvodnje plastičnih materijala i predmeta ili tvar namijenjena za proizvodnju takvog proizvoda, materijala ili predmeta u skladu s Uredbom (EU) br. 10/2011 kako se primjenjivala prije stupanja na snagu ove Uredbe i ako je prvi put stavljen na tržište nakon 1. svibnja 2024., no nije u skladu s ovom Uredbom, u izjavi o sukladnosti dostupnoj za tu tvar ili proizvod navodi se da nije u skladu s ovim pravilima i da se može koristiti samo u proizvodnji plastičnih materijala i predmeta koji će se staviti na tržište prije 1. veljače 2025.

3. Plastični materijali i predmeti proizvedeni sa salicilnom kiselinom (FCM br. 121) ili s neobrađenim drvnim brašnom ili vlaknima određenih vrsta drva mogu se i dalje prvi put stavljati na tržište nakon 1. veljače 2025. pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	zahtjev za odobrenje te tvari ili tog neobrađenog drvnog brašna ili vlakana od određene vrste drva podnesen je nadležnom tijelu u skladu s člankom 9. Uredbe (EZ) br. 1935/2004 prije 1. kolovoza 2024.;

(b)	uporaba te tvari ili tog neobrađenog brašna ili vlakana od određene vrste drva za proizvodnju plastičnog materijala i predmeta te njihova uporaba ograničena je na predviđene uvjete uporabe opisane u zahtjevu;

(c)	među informacijama dostavljenima Agenciji u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 1935/2004 nalazi se izjava da je zahtjev u skladu s ovim stavkom; i

(d)	Agencija zahtjev smatra valjanim.

4. Plastični materijali i predmeti proizvedeni s tvari ili neobrađenim drvnim brašnom ili vlaknima koji su predmet zahtjeva mogu se i dalje koristiti sve dok podnositelj zahtjeva ne povuče zahtjev ili dok Komisija donese odluku o davanju ili odbijanju odobrenja za uporabu te tvari ili drvnog brašna ili vlakana na temelju članka 11. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1935/2004.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 338, 13.11.2004., str. 4.

(2) Uredba Komisije (EU) br. 10/2011 od 14. siječnja 2011. o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom (SL L 12, 15.1.2011., str. 1.).

(3) EFSA Journal 2019;17(11):5902

(4) EFSA Journal 2020;18(6):6124

(5) EFSA Journal 2005; 3(9):242; EFSA Journal 2005; 3(9):241; EFSA Journal 2005; 3(9):243; EFSA Journal 2005; 3(9):244, 1-18; EFSA Journal 2005; 3(9):245

(6) ECHA-in Odbor za procjenu rizika (RAC) i mišljenje Odbora za socioekonomsku analizu (SEAC) o dosjeu iz Priloga XV. u kojem se predlažu ograničenja četiri ftalata (DEHP, BBP, DBP, DIBP); ECHA/RAC/RES-O-0000001412-86-140/F odnosno ECHA/SEAC/RES-O-0000001412-86-154/F. Dostupno na internetskoj poveznici https://echa.europa.eu/documents/10162/a265bf86-5fbd-496b-87b4-63ff238de2f7.

(7) EFSA Journal 2019;17(12):5838

(8) doi: 10.2903/j.efsa.2022.7172

(9) Uredba Komisije (EU) 2019/1338 оd 8. kolovoza 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 10/2011 o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom (SL L 209, 9.8.2019., str. 5.).

(10) EFSA Journal 2021;19(8):6786.

(11) EFSA Journal 2019.; 17(10):5864; Agencija u mišljenju navodi „trimelitnu kiselinu, tris(2-etilheksil) ester”, dok se u ovoj Uredbi navodi naziv prema IUPAC-u „tris(2-etilheksil) benzen-1,2,4-trikarboksilat”.

(12) Uredba (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/52/EEZ, direktiva Komisije 96/8/EZ, 1999/21/EZ, 2006/125/EZ i 2006/141/EZ, Direktive 2009/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 41/2009 i (EZ) br. 953/2009 (SL L 181, 29.6.2013., str. 35.).

(13) EFSA Journal 2020.;18(5):6046.

(14) Znanstveni odbor za FCM, enzime i pomoćna tehnološka sredstva (CEP), Zapisnik 19. sastanka radne skupine za FCM 2018. – 2021., 30. rujna 2020., točka 7(1).

(15) EFSA Journal 2020.;18(3):6047.

(16) EFSA Journal 2020.;18(5):6120.

(17) EFSA Journal 2020.;18(7):6183.

PRILOG

Prilog I. Uredbi (EU) br. 10/2011 mijenja se kako slijedi:

u točki 1. tablica 1. mijenja se kako slijedi:

(a)	unos 96 za drvno brašno i vlakna, neobrađena, i unos 121 za salicilnu kiselinu brišu se;

(b)

unos 157 za ftalnu kiselinu, dibutil ester zamjenjuje se sljedećim:

„157

74880

0000084-74-2

ftalna kiselina, dibutil ester („DBP”)

0,12

(32)

(36)

Primjenjuje se samo kao:

(a)	omekšavalo u materijalima i predmetima za višekratnu uporabu koji dolaze u dodir s nemasnom hranom;

(b)	agens tehničke potpore u poliolefinima u koncentracijama do 0,05 % (m/m) u konačnom proizvodu.

(7)”

(c)

unos 159 za ftalnu kiselinu, benzil butil ester zamjenjuje se sljedećim:

„159

74560

0000085-68-7

ftalna kiselina, benzil butil ester („BBP”)

(32)

(36)

Primjenjuje se samo kao:

(a)	omekšavalo u materijalima i predmetima za višekratnu upotrebu;

(b)	omekšavalo u materijalima i predmetima za jednokratnu uporabu koji dolaze u dodir s nemasnom hranom, osim za početnu i prijelaznu hranu za dojenčad (*);

(c)	agens tehničke potpore u koncentracijama do 0,1 % (m/m) u konačnom proizvodu.

(7)”

(d)

unos 283 za ftalnu kiselinu, bis(2-etilheksil) ester zamjenjuje se sljedećim:

„283

74640

0000117-81-7

ftalna kiselina, bis(2-etilheksil) ester („DEHP”)

0,6

(32)

(36)

Primjenjuje se samo kao:

(a)	omekšavalo u materijalima i predmetima za višekratnu uporabu koji dolaze u dodir s nemasnom hranom;

(b)	agens tehničke potpore u koncentracijama do 0,1 % (m/m) u konačnom proizvodu.

(7)”

(e)

unos 728 za ftalnu kiselinu, diestere s primarnim, zasićenim C8-C10 razgranatim alkoholima, s više od 60 % C9, zamjenjuje se sljedećim:

„728

75100

0068515-48-0 0028553-12-0

ftalna kiselina, diesteri s primarnim, zasićenim C 8-C 10 razgranatim alkoholima, s više od 60 % C 9 („DINP”)

(26)

(32)

Primjenjuje se samo kao:

(a)	omekšavalo u materijalima i predmetima za višekratnu upotrebu;

(b)	omekšavalo u materijalima i predmetima za jednokratnu uporabu koji dolaze u dodir s nemasnom hranom, osim početne i prijelazne hrane za dojenčad (*)

(c)	agens tehničke potpore u koncentracijama do 0,1 % (m/m) u konačnom proizvodu.

Ne upotrebljavati u kombinaciji s FCM tvarima 157, 159, 283 ili 1085.

(7)”

(f)

unos 793 za trietanolamin zamjenjuje se sljedećim:

„793

94000

0000102-71-6

trietanolamin

(37)”

(g)

unos 822 za perklornu kiselinu, soli (perklorat) zamjenjuje se sljedećim:

„822

71983

14797-73-0

Perklorna kiselina, soli (perklorat)

(38)”

(h)

unos 1007 za dietil[[3,5-bis(1,1-dimetiletil)-4-hidroksifenil]metil]fosfonat zamjenjuje se sljedećim:

„1007

976-56-7

dietil[[3,5-bis(1,1-dimetiletil)-4-hidroksifenil]metil]fosfonat

Dopuštena je uporaba samo do 0,2 % (m/m) u odnosu na konačnu masu polimera u procesu polimerizacije radi proizvodnje poli(etilen tereftalata) (PET) i poli(etilena 2,5-furandikarboksilata) (PEF)”

(i)

unos 1059 za poli((R)-3-hidroksibutirat-co-(R)-3-hidroksiheksanoat) zamjenjuje se sljedećim:

„1059

147398-31-0

Poli((R)-3-hidroksibutirat-co-(R)-3-hidroksiheksanoat) („PHBH”)

(35)

Tvar je makromolekula dobivena mikrobnom fermentacijom.

Samo za primjenu u temperaturnim uvjetima koji ne prelaze uvjete definirane u točki 2.1.4. podtočki (d) Priloga V. Migracija svih oligomera molekularne mase manje od 1 000 Da ne smije prelaziti 5,0 mg/kg hrane.

(23)”

(j)

unos 1076 za fosforastu kiselinu, trifenil ester, polimer s alfa-hidro-omega-hidroksipoli[oksi(metil-1,2-etanediil)], C10-16 alkilnim esterima zamjenjuje se sljedećim:

„1076

1227937-46-3

Fosforasta kiselina, trifenil ester, polimer s alfa-hidro-omega- hidroksipoli[oksi(metil-1,2- etanediil)], C10-16 akilnim esterima

0,05

Samo za primjenu kao:

aditiv u koncentraciji do 0,2 % m/m u materijalima i predmetima od polistirena visoke udarne žilavosti koji su namijenjeni za dodir s hranom na sobnoj i nižoj temperaturi, uključujući vruće punjenje i/ili zagrijavanje do 100 °C u trajanju do dva sata. Ne smije se upotrebljavati u dodiru s hranom za koju su u Prilogu III. određene modelne otopine C i/ili D1.

b)	aditiv u koncentraciji do 0,025 % m/m u materijalima od akrilonitril-butadijen-stirena (ABS) za uporabu na sobnoj i nižoj temperaturi”

(k)

na kraju tablice 1. umeću se sljedeći unosi brojčanim redoslijedom:

„1078	3319-31-1	tris(2-etilheksil) benzen-1,2,4-trikarboksilat	da	ne	ne	1	(32)	Samo za uporabu kao omekšavalo za proizvodnju mekog poli(vinil klorida) Ne smije se upotrebljavati u dodiru s hranom namijenjenom dojenčadi (*)
1080	156157-97-0	(trietanolamin-perklorat, natrijeva sol) dimer	da	ne	ne		(37) (38)	Samo za uporabu u krutom poli(vinil kloridu) koji dolazi u dodir s hranom uključenom u kategoriju hrane s referentnim brojem 01.01.A u tablici 2. Priloga III.
1081	-	N, N-bis(2-hidroksietil)stearilamin djelomično esterificiran zasićenim C16/C18 masnim kiselinama	da	ne	ne		(7)	Samo za uporabu u koncentraciji do 2 % (m/m) u plastičnim materijalima i predmetima koje subjekti u poslovanju s hranom koriste za pakiranje suhe hrane za koju je u tablici 2. Priloga III. određena modelna otopina E.	(30)
1082	52628-03-2	Fosforna kiselina, miješani esteri s 2-hidroksietil metakrilatom	ne	da	ne	0,05		Samo za uporabu u koncentraciji do 0,35 % (m/m) za proizvodnju polimetilmetakrilata. SML izražen kao zbroj mono-, di- i triestera fosforne kiseline te mono-, di-, tri- i tetraestera difosforne kiseline
1083	2421-28-5	Benzofenon-3,3’,4,4’-tetrakarboksilni dianhidrid („BTDA”)	ne	da	ne	0,05		Samo za uporabu u koncentraciji do 43 % (m/m) kao komonomer u proizvodnji poliimida za uporabu u dodiru s hranom za koju su utvrđene samo modelne otopine B i/ili D2 u tablici 2. Priloga III. pri temperaturama do 250 °C.”

„(*)		Dojenče, početna i prijelazna hrana za dojenčad kako je definirano u članku 2. stavku 2. Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/52/EEZ, direktiva Komisije 96/8/EZ, 1999/21/EZ, 2006/125/EZ i 2006/141/EZ, Direktive 2009/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 41/2009 i (EZ) br. 953/2009 (SL L 181, 29.6.2013., str. 35.).”

(2)

u točki 2. tablica 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

unos 7 zamjenjuje se sljedećim:

„7

1081

1,2

izraženo kao tercijarni amin”

(b)

unos 26 zamjenjuje se sljedećim:

„26

728

729

1,8

izraženo kao zbroj tvari”

(c)

unos 32 zamjenjuje se sljedećim:

„32

138

140

157

159

207

242

283

532

670

728

729

775

783

797

798

810

815

1078

1085*

izraženo kao zbroj tvari (omekšavala)

Diizobutil-ftalat, FCM br. 1085, sa sinonimima 1,2-bis(2-metilpropil) benzen-1,2-dikarboksilat ili „DIBP” i CAS brojem 84-69-5 nije naveden kao odobrena tvar u tablici 1. Međutim, može se pojaviti zajedno s drugim ftalatima ako se koristi kao pomoć u polimerizaciji te je uključen u grupna ograničenja pod stavkom FCM br. 1085.”

(d)

dodaju se sljedeći unosi:

„36

157

159

283

1085*

0,6

zbroj ftalne kiseline, dibutil estera (DBP), diizobutil-ftalata (DIBP), ftalne kiseline, benzil butil estera (BBP) i ftalne kiseline, bis(2-etilheksil) estera (DEHP) izražen kao ekvivalent DEHP-a pomoću sljedeće jednadžbe: DBP*5 + DIBP*4 + BBP*0,1 + DEHP*1.

*	Vidjeti napomenu o FCM-u br. 1085 u retku 32

793

1080

0,05

izraženo kao zbroj trietanolamina i trietanolamin hidroklorida izraženo kao trietanolamin

822

1080

0,002

izraženo kao perklorat – primjenjuje se napomena 4. u tablici 3.”

(3)

u točki 3. u tablici 3. dodaju se sljedeći unosi:

„(30)

Postoji rizik od prekoračenja granica migracije; migracija se povećava s povećanjem debljine plastike u kojoj se tvar nalazi i smanjenjem polarnosti polimera te sa smanjenim stupnjem esterifikacije same tvari”

12.7.2023

Službeni list Europske unije

L 177/63

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/1444

оd 11. srpnja 2023.

o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz bulb plosnatih čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Turske

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 7.,

nakon savjetovanja s državama članicama,

budući da:

1. POSTUPAK

1.1 Pokretanje postupka

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 14. studenoga 2022. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom bulb plosnatih čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina” ili „NRK”) i Turske („predmetne zemlje”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju je 30. rujna 2022. podnijelo društvo Laminados Losal S.A.U. („podnositelj pritužbe”). Pritužba je podnesena u ime industrije Unije koja proizvodi bulb plosnate čelike u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

1.2 Evidentiranje

(3)

U skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe Komisija bi tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja trebala evidentirati uvoz koji je predmet antidampinškog ispitnog postupka, osim ako ima dovoljno dokaza u smislu članka 5. da zahtjevi iz članka 10. stavka 4. točke (c) ili (d) osnovne uredbe nisu ispunjeni.

(4)	Podnositelj pritužbe nije zatražio evidentiranje, a Komisija je utvrdila da nisu ispunjeni zahtjevi iz članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe. Osim razine uvoza koja je nanijela štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka, nije došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza.

(5)

Zbog razloga navedenih u odjeljku 4.3.1. Komisija je odlučila zbrojiti uvoz iz predmetnih zemalja za potrebe analize opisane u prethodnim uvodnim izjavama. Analiza podataka iz baze podataka Surveillance i podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju u predmetnim zemljama pokazala je da se kumulativni obujam uvoza iz predmetnih zemalja smanjio za 2 % u prva četiri puna mjeseca (tj. od prosinca 2022. do ožujka 2023.) nakon pokretanja ispitnog postupka u usporedbi s istim mjesecima u razdoblju ispitnog postupka. Prosječni mjesečni uvoz iz predmetnih zemalja u prva četiri mjeseca nakon pokretanja ispitnog postupka smanjio se za 15 % u usporedbi s prosječnim mjesečnim uvozom u razdoblju ispitnog postupka. Stoga Komisija tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja nije uvela obvezu evidentiranja uvoza bulb plosnatih čelika na temelju članka 14. stavka 5.a osnovne uredbe.

1.3 Zainteresirane strane

(6)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, poznate proizvođače izvoznike, tijela NRK-a i Turske, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce, te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi, te ih je pozvala na sudjelovanje.

(7)	Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

1.4 Primjedbe na pokretanje postupka

(8)	Nakon pokretanja postupka primjedbe su dostavili turska vlada, turski proizvođač izvoznik Özkan Demir Çelik Sanayi A. („Özkan Demir”), korisnik iz Unije Fincantieri S.p.A („Fincantieri”) i nepovezani uvoznik Baglietto s.r.l. („Baglietto”).

(9)

Turska vlada i Fincantieri tvrdili su, među ostalim, da se pritužba previše temeljila na povjerljivim informacijama, osobito u pogledu razine podrobnosti mikroekonomskih pokazatelja industrije Unije, te na određenim prilozima pritužbi. Obje su strane tvrdile da verzija koja nije povjerljiva stoga nije bila dovoljna da bi im se omogućilo da dostave smislene primjedbe o pokazateljima štete i navodima navedenima u pritužbi.

(10)

Člankom 19. osnovne uredbe omogućuje se zaštita povjerljivih podataka u okolnostima u kojima bi njihovo objavljivanje dalo znatnu prednost konkurentu ili bi imalo znatan štetni učinak na osobu koja daje podatke ili na osobu od koje je ta osoba primila podatke. Budući da se pritužba odnosi na informacije samo jednog proizvođača iz Unije ili na informacije tog proizvođača iz Unije u kombinaciji s javno dostupnim informacijama i statističkim podacima, podnositelj pritužbe je radi povjerljivosti dostavio relevantne podatke u smislenim rasponima. Isto tako, podnositelj pritužbe dostavio je verziju prilogâ koja nije povjerljiva ili smislen sažetak dostavljenih informacija. Komisija je stoga smatrala da verzija pritužbe koja nije povjerljiva i koja je dostupna u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama sadržava sve bitne dokaze i sažetke koji nisu povjerljivi o povjerljivim podacima kako bi zainteresirane strane mogle na odgovarajući način ostvariti svoja prava na obranu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(11)

Turska vlada i Fincantieri protivili su se tome da se u analizu štete uključe podaci za Laminorul S.A. („Laminorul”), rumunjskog proizvođača bulb plosnatih čelika koji je otišao u stečaj i obustavio proizvodnju tijekom razmatranog razdoblja. Prema informacijama koje su dostupne Komisiji Laminorul je nakon stečaja kupilo drugo društvo, ali proizvodnja bulb plosnatih čelika nije ponovno započela. Prema mišljenju turske vlade i Fincantierija podaci dostupni za Laminorul nisu trebali biti uključeni u brojke navedene u pritužbi jer je to društvo otišlo u stečaj i više ne proizvodi bulb plosnate čelike. Laminorul se stoga u pritužbi nije trebao smatrati dijelom industrije Unije.

(12)

Međutim, Komisija je smatrala da je Laminorul i dalje bio dio industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja, iako ne tijekom cijelog razdoblja. Zbog toga je podnositelj pritužbe s pravom uključio podatke društva Laminorul u pritužbu i točno prikazao stanje industrije Unije u relevantnim razdobljima. Osim toga, prema podacima iz pritužbe većina pokazatelja pokazala je slična kretanja, uz uključivanje Laminorula u analizu i bez njega. U svakom slučaju, Komisija je, gdje je to bilo moguće, u svojoj analizi za razmatrano razdoblje u ovoj Uredbi navela učinak podataka društva Laminorul na stanje štete industrije Unije.

(13)	Turska vlada i Özkan Demir dostavili su primjedbe na nekoliko pojedinačnih pokazatelja štete navedenih u pritužbi, tvrdeći da neki od pokazatelja nisu upućivali na štetno stanje industrije Unije ili da je ta šteta mogla biti prouzročena drugim čimbenicima osim uvoza iz predmetnih zemalja.

(14)

U tom pogledu, Komisija je podsjetila na tekst članka 5. stavka 2. osnovne uredbe u kojem se navodi da pritužba mora sadržavati podatke o promjenama količine navodnog dampinškog uvoza, učinku tog uvoza na cijene istovjetnog proizvoda na tržištu Unije i posljedičnom učinku uvoza na industriju Unije, kako to pokazuju relevantni (ali ne nužno svi) čimbenici. Pritužba je sadržavala te informacije, koje su upućivale na postojanje štete i na uzročno-posljedičnu vezu s uvozom iz predmetnih zemalja. Komisija je u skladu s tim smatrala da pritužba sadržava dostatne dokaze kojima se dokazuje šteta i uzročno-posljedična veza te je stoga odbacila tu tvrdnju.

(15)	Ostale posebne primjedbe o šteti, uzročnosti i interesu Unije, koje nisu bile izravno povezane s pokretanjem postupka, obrađene su u odgovarajućim odjeljcima u nastavku (odjeljci 4., 5. i 7.).

1.5 Odabir uzorka

(16)	U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(17)

S obzirom na ograničen broj proizvođača bulb plosnatih čelika iz Unije, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka najavila da će upitnike staviti na raspolaganje jedinim dvama poznatim proizvođačima iz Unije. Od tih dvaju proizvođača samo je Laminados Losal, S.A.U. (podnositelj pritužbe) dostavio odgovor na upitnik. Drugi proizvođač iz Unije, Olifer s.p.l. („Olifer”), koji čini [15–25] % proizvodnje u Uniji, nije se javio tijekom ispitnog postupka. Stoga Komisija nije odabrala uzorak, već je upotrijebila podatke podnositelja pritužbe i prema potrebi procijenila podatke za Olifer i Laminorul, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 147.

Odabir uzorka uvoznika

(18)	Kako bi odlučila je li odabir uzorka bio potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(19)	Samo jedan nepovezani uvoznik dostavio je zatražene informacije i pristao da ga se uključi u uzorak. Komisija je stoga odlučila da odabir uzorka nije potreban.

Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz NRK-a

(20)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka bio potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-a zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(21)	Jedan proizvođač izvoznik iz NRK-a, Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd., dostavio je zatražene informacije i pristao da ga se uključi u uzorak. Komisija je u skladu s tim odlučila da odabir uzorka nije potreban.

Odabir uzorka proizvođača izvoznika u Turskoj

(22)

Kako bi odlučila je li odabir bio uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Turskoj zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je od Misije Turske pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(23)	Jedan proizvođač izvoznik u Turskoj, Özkan Demir, dostavio je zatražene informacije i pristao da ga se uključi u uzorak. Komisija je u skladu s tim odlučila da odabir uzorka nije potreban.

1.6 Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere

(24)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u Kini u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Nije zaprimljen odgovor. Komisija je stoga obavijestila misiju Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji o tome da namjerava primijeniti raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(25)	Komisija je na internetu objavila (3) upitnike za proizvođače izvoznike, nepovezane uvoznike i proizvođače iz Unije.

(26)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

Proizvođač iz Unije

—	Laminados Losal S.A.U., Gernika, Španjolska

Korisnik

—	Fincantieri S.p.A., Monfalcone i Trst, Italija

Proizvođač izvoznik iz Turske

—	Özkan Demir Çelik Sanayi A.Ş, Aliağa/İzmir, Turska

(27)

S obzirom na izbijanje bolesti COVID-19 i uvedene mjere ograničenja kretanja Komisija je provela unakrsnu provjeru na daljinu sljedećeg kineskog proizvođača izvoznika:

—	Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd., NRK

1.7 Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(28)	Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2021. do 30. rujna 2022. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2019. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

2. PROIZVOD IZ ISPITNOG POSTUPKA, PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1 Proizvod iz ispitnog postupka

(29)

Proizvod iz ispitnog postupka su bulb plosnati čelici od nelegiranog čelika širine do 204 mm („bulb plosnati čelici”). Bulb plosnati čelici uglavnom se upotrebljavaju u brodograđevnoj industriji za izgradnju čeličnih okvira za brodove za turistička krstarenja, trajekte, vojne brodove i trgovačke brodove. Bulb plosnati čelici mogu se upotrebljavati i za izgradnju odobalnih platformi i tramvajskih tračnica, ali u Uniji ta primjena bulb plosnatih čelika obuhvaća samo marginalne količine („proizvod iz ispitnog postupka”).

2.2 Predmetni proizvod

(30)	Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Turske, trenutačno razvrstan u oznaku KN ex 7216 50 91 (oznaka TARIC 7216509110) („predmetni proizvod”).

2.3 Istovjetni proizvod

(31)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

—	predmetni proizvod pri izvozu u Uniju,

—	proizvod iz ispitnog postupka koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu NRK-a i Turske te

—	proizvod iz ispitnog postupka koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(32)	Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

2.4 Tvrdnje u pogledu opsega proizvoda

(33)	Nije bilo tvrdnji o opsegu proizvoda.

3. DAMPING

3.1 Kina

3.1.1 Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe

(34)

Budući da su dostatni dokazi raspoloživi u vrijeme pokretanja ispitnog postupka upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u vezi s Kinom, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(35)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u Kini da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju bulb plosnatih čelika. Jedan proizvođač izvoznik, Changshu Longteng Special Steel Co, Ltd., dostavio je relevantne informacije. Osim toga, kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik.

(36)

Nadalje, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta, dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik niti je u zadanom roku zaprimljen ikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je zatim obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u Kini upotrijebiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe. Komisija je pozvala kinesku vladu da dostavi primjedbe o primjeni članka 18. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(37)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da je, s obzirom na raspoložive dokaze, moguća odgovarajuća reprezentativna treća zemlja Turska u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je nadalje navela da će ispitati druge moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(38)

Komisija je 24. siječnja 2023. bilješkom („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U toj je bilješci Komisija na temelju podataka koje je dostavio Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd., jedini proizvođač izvoznik predmetnog proizvoda iz NRK-a koji je surađivao, dostavila popis svih čimbenika proizvodnje kao što su sirovine, radna snaga i energija koji se upotrebljavaju u proizvodnji bulb plosnatih čelika. Osim toga, na temelju kriterijâ za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti, Komisija je utvrdila da je Turska odgovarajuća reprezentativna zemlja. Komisija je zaprimila primjedbe na prvu bilješku proizvođača izvoznika Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd.

(39)

Nakon što je analizirala zaprimljene primjedbe i dodatne informacije koje je dostavilo društvo Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd., Komisija je 3. travnja 2023. drugom bilješkom („druga bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje je namjeravala upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, s Turskom kao reprezentativnom zemljom. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit utvrditi na temelju podataka proizvođača iz reprezentativne zemlje, odnosno društva Kocaer Çelik Sanayi. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i primila primjedbe društva Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd.

(40)

Nakon analize primjedbi i informacija zaprimljenih u vezi s drugom bilješkom, Komisija je privremeno zaključila da je Turska odgovarajući izbor za reprezentativnu zemlju koja će poslužiti kao izvor nenarušenih cijena i troškova za određivanje uobičajene vrijednosti. Osnovni razlozi za taj odabir detaljnije su opisani u odjeljku 3.4. u nastavku.

3.1.2 Uobičajena vrijednost

(41)	U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „[u]običajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(42)

Međutim, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, „[a]ko se […] utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(43)	Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade i proizvođača izvoznika, primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

3.1.2.1 Postojanje znatnih poremećaja

(44)	U nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom čelika u NRK-u (4) Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(45)

U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u NRK-u kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (5). Komisija je prvenstveno zaključila da je znatan dio sektora čelika, koji je glavna sirovina u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka, i dalje u vlasništvu kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (6) te da kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (7). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. U načelu, zbog sustava planiranja u NRK-u resursi su koncentrirani u sektorima za koje je kineska vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (8). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja, posebno kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih poduzeća te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (9). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u području troškova plaća u sektoru čelika u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (10) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kada je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u NRK-u (11).

(46)

Kao u prethodnim ispitnim postupcima za sektor čelika u NRK-u, Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze iz pritužbe, te na temelju Radnog dokumenta službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu NRK-a u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (12) („Izvješće”), koji se oslanja na javno dostupne izvore. Tom su analizom obuhvaćeni ispitivanje znatnih državnih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući bulb plosnate čelike. Komisija je te dokazne materijale dopunila svojim istraživanjem raznih kriterija relevantnih za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, koje je utvrdila i u prethodnim ispitnim postupcima o istim pitanjima.

(47)

U pritužbi se navodi da na cjelokupno kinesko gospodarstvo u velikoj mjeri utječu različite sveobuhvatne intervencije kineske vlade ili drugih javnih tijela na različitim razinama vlasti i tržišta, zbog čega se u ovom ispitnom postupku ne mogu upotrebljavati domaće cijene i troškovi kineske industrije čelika.

(48)

Konkretnije, u pritužbi je istaknuto da se intervencionizam kineske vlade pojavljuje u različitim oblicima (administrativnom, financijskom i regulativnom) u kontekstu doktrine „socijalističkog tržišnog gospodarstva” koja je dio Statuta NRK-a, sveprisutnosti Komunističke partije Kine („KPK”) i utjecaja države na gospodarstvo u obliku inicijativa strateškog planiranja, kao što su 13. i 14. petogodišnji plan.

(49)

U pritužbi su navedeni primjeri elemenata koji upućuju na postojanje poremećaja, kako je navedeno u članku 2. stavku 6.a točki (b) od prve do šeste alineje osnovne uredbe. Konkretnije, podnositelj pritužbe je upućivanjem na prethodne ispitne postupke Komisije u sektoru čelika, Izvješće i druge izvore tvrdio sljedeće:

—

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu. Zbog visoke razine državne intervencije u industriji čelika, koja se odražava u 13. petogodišnjem planu za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika, i visokog udjela poduzeća u državnom vlasništvu u tom sektoru, čak ni proizvođači čelika u privatnom vlasništvu ne mogu poslovati po tržišnim uvjetima. Stoga na tržištu čelika, a time i u sektoru bulb plosnatih čelika, u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu, pod kontrolom i političkim nadzorom kineskih vlasti.

—

Kineska vlada smatra da je industrija čelika temeljni sektor kineskog gospodarstva, nacionalni temelj, te je kao takva industrija kojoj se pruža posebna potpora. Trenutačni problem prekomjernog kapaciteta vjerojatno je najjasniji primjer utjecaja politika kineske vlade na industriju i posljedičnih poremećaja.

—

Gotovo polovina svih društava u kineskom sektoru čelika poduzeća su u državnom vlasništvu, a četiri od deset najvećih svjetskih proizvođača čelika pripadaju toj kategoriji, što tim poduzećima u državnom vlasništvu daje dominantnu ulogu na tržištu čelika. To govori o znatnoj državnoj intervenciji u trošak sirovina u sektoru čelika, točnije u sektoru čelika za brodogradnju i bulb plosnatih čelika, što dovodi do poremećaja u cijenama čelika. U 13. petogodišnjem planu navodi se da je sektor čelika za brodogradnju strateški sektor koji kineska vlada treba poduprijeti. S obzirom na to da se većina bulb plosnatih čelika upotrebljava i proizvodi za sektor čelika za brodogradnju, sektor bulb plosnatih čelika može se smatrati strateškim za kinesku vladu i stoga dobivati potporu države. U pritužbi se nadalje ističe da su dva najvažnija brodogradilišta u Kini, odnosno China State Shipbuilding Corporation i China Shipbuilding Industry Corporation, poduzeća u državnom vlasništvu. Oba su pod nadzorom Komisije Državnog vijeća za nadzor državne imovine i upravljanje njome („SASAC”) te stoga na njih utječu javne mjere i politike kojima se pogoduje domaćim proizvođačima.

—

Kineski financijski sustav karakterizira jak položaj banaka u državnom vlasništvu, koje pri osiguranju pristupa financijskim sredstvima osim gospodarske održivosti projekta uzimaju u obzir i druge kriterije. Naime, njihova politika davanja zajmova mora biti usklađena s ciljevima industrijske politike kineske vlade, a ne prvenstveno usmjerena na procjenu gospodarskog okruženja i prednosti određenog projekta.

—	Kako je navedeno u prethodnim ispitnim postupcima Komisije u području čelika, vlada je znatno intervenirala na kineskom tržištu, što je dovelo do poremećaja u plaćama u sektoru čelika te do nedostataka u kineskom zakonodavstvu o stečaju i vlasništvu.

(50)

Kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporila postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj pritužbe, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(51)

Upravo u sektoru proizvoda iz ispitnog postupka, koji čini podsektor sektora čelika, kineska vlada i dalje u vlasništvu ima znatan udio društava u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe. Budući da kineski izvoznici proizvoda iz ispitnog postupka nisu surađivali, nije se mogao utvrditi točan omjer privatnih i državnih proizvođača.

(52)

Međutim, u ispitnom je postupku potvrđeno da su dva najveća proizvođača u sektoru čelika, Angang Steel Group („Ansteel”) i China Baowu Steel Group („Baowu”), u potpunom vlasništvu države ili da država u njima ima udio koji joj omogućuje kontrolu. Osim toga, pod utjecajem vlade nalaze se neka ključna društva za proizvodnju bulb plosnatih čelika, kao što su Hebei Jitai Special Steel Group Co., Ltd., Suqian Nangang Jinxin Rolling Co., Ltd i Hebei Jingye Group Co. Ltd. Društvo Hebei Jitai Special Steel Group Co., Ltd., društvo kći u potpunom vlasništvu privatnog društva Tangshan Baigong Industry Development co. (13), među svojim ciljevima navodi „doprinos razvoju društva, modernizaciji tijekom vremena i napretku domovine” (14). Nadalje, društvo Suqian Nangang Jinxin Rolling Co., Ltd. u vlasništvu je i pod kontrolom društva Nanjing Steel, poduzeća u državnom vlasništvu pod kontrolom SASAC-a Nanjinga (15). U slučaju društva Hebei Jingye Group Co. Ltd. organizirane su razne aktivnosti jačanja KPK-a pod vodstvom zamjenika tajnika Partijskog odbora grupe (16).

(53)

Osim toga, s obzirom na to da su intervencije KPK-a u donošenju operativnih odluka postale norma i u privatnim društvima (17), pri čemu je KPK preuzeo vodstvo u gotovo svim aspektima gospodarstva te zemlje, utjecaj države putem struktura KPK-a u društvima zapravo dovodi do toga da su gospodarski subjekti pod kontrolom i političkim nadzorom vlade, s obzirom na to u kojoj su mjeri strukture države i partije srasle u NRK-u.

(54)

To je očito i na razini Kineskog udruženja za željezo i čelik („CISA”). U skladu s člankom 3. svojega statuta CISA „slijedi cjelokupno vodstvo Komunističke partije Kine” i „prihvaća poslovne smjernice, nadzor i upravljanje subjekata zaduženih za registraciju i upravljanje, subjekata zaduženih za jačanje partije te relevantnih administrativnih tijela zaduženih za upravljanje industrijom” (18).

(55)

I javna i privatna poduzeća u sektoru čelika politički se nadziru i usmjeravaju. Najnoviji kineski dokumenti o politikama koji se odnose na sektor čelika potvrđuju kontinuiranu važnost tog sektora za kinesku vladu i njezinu namjeru da intervenira u taj sektor kako bi ga oblikovala u skladu s državnim politikama. Primjeri su nacrt Smjernica Ministarstva industrije i informacijske tehnologije o poticanju visokokvalitetnog razvoja industrije čelika, u kojem se poziva na daljnju konsolidaciju industrijskih temelja i znatno povećanje stupnja modernizacije industrijskog lanca (19), 14. petogodišnji plan razvoja industrije sirovina, u skladu s kojim će se u tom sektoru „pridržavati kombinacije tržišnog vodstva i državnog promicanja” i „etablirati grupa vodećih društava koja će prednjačiti u ekologiji i biti temelj konkurentnosti” (20), ili 14. petogodišnji plan za razvoj industrije otpadnog čelika, čiji je glavni cilj „kontinuirano povećavati omjer primjene otpadnog čelika kako bi do kraja 14. petogodišnjeg plana ukupni omjer otpada u nacionalnoj proizvodnji čelika dosegnuo 30 %” (21). Konkretno, kad je riječ o proizvodu iz ispitnog postupka, pokrajine Shandong i Jiangsu izdale su svoje 14. petogodišnje planove o razvoju brodogradnje i opreme za brodostrojarstvo, u kojima se izričito promiče sektor brodogradnje i povezana proizvodnja čelika, kao što su bulb plosnati čelici (22).

(56)

Slični primjeri namjere kineskih tijela da nadziru i usmjeravaju razvoj sektora čelika vidljivi su i u drugim pokrajinama, na primjer u pokrajini Hebei, koja planira „stalni grupni razvoj organizacija, ubrzanje reforme mješovitog vlasništva poduzeća u državnom vlasništvu, intenzivnije promicanje međuregionalnih spajanja i reorganizacije privatnih poduzeća u sektoru željeza i čelika i uspostavu jedne ili dvije velike grupe svjetske klase te od tri do pet velikih grupa s domaćim utjecajem, koje će biti stupovi razvoja” te „daljnji razvoj kanala za recikliranje i upotrebu otpadnog čelika u kružnom gospodarstvu, strože ispitivanje i klasifikaciju otpadnog čelika” (23). Utjecaj države vidljiv je i na općinskoj razini, primjerice u akcijskom planu za željezo i čelik 1 + 3 općine Hebei Tangshan za 2022., u kojem su različiti općinski subjekti zaduženi za „poticanje saveza i reorganizaciju poduzeća sa sličnim proizvodima u regiji”, kao što su dvije velike grupe za proizvodnju čelika Shougang (Jingtang, Qiangang) i Tangsteel New District, u kojem se „financijske institucije potiče i usmjerava da za poduzeća u sektoru željeza i čelika osiguravaju zajmove s niskom kamatnom stopom kako bi im se omogućilo prebacivanje na nove industrije te da istodobno […] daju subvencije u obliku diskontiranih kamatnih stopa” i da „podupiru optimizaciju strukture proizvoda” dodjelom „novim vrhunskim proizvodnim poduzećima i vrhunskim proizvodima na nacionalnoj razini […] 1 milijun RMB odnosno 500 000 RMB, a novim vrhunskim proizvodnim poduzećima i vrhunskim proizvodima na razini pokrajine 300 000 RMB odnosno 100 000 RMB” (24).

(57)

Slično tome, u Planu provedbe za preobrazbu i modernizaciju industrije čelika u okviru provedbe 14. petogodišnjeg plana pokrajine Henan predviđa se „izgradnja posebnih baza za proizvodnju čelika”, odnosno „izgradnja šest velikih posebnih baza za proizvodnju čelika u Anyangu, Jiyuanu, Pingdingshanu, Xinyangu, Shangqiuu, Zhoukouu itd. te povećanje opsega, jačanje i specijalizacija industrije. Među tim bazama, kapacitet za proizvodnju sirovog željeza u Anyangu kontrolirat će se kako ne bi premašio 14 milijuna tona, a kapacitet za proizvodnju sirovog čelika zadržat će se na razini do 15 milijuna tona do 2025.” (25).

(58)

U ispitnom je postupku potvrđeno i da kineska vlada utječe na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe jer je utvrđeno postojanje osobnih veza između proizvođača bulb plosnatih čelika i KPK-a. Primjerice, predsjednik upravnog odbora proizvođača izvoznika koji surađuje Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. istodobno obnaša dužnost tajnika partijskog odbora poduzeća (26). Osim toga, društvo je potpisalo strateški sporazum s poduzećem u državnom vlasništvu Jiangsu Huaneng, društvom kćeri u stopostotnom vlasništvu društva Huaneng, poduzeća u državnom vlasništvu pod nadzorom središnjeg SASAC-a (27), i sporazum o namjeri produbljivanja suradnje s podružnicom Kineske izvozno-uvozne banke u pokrajini Jiangsu, što upućuje na financijsku potporu države (28). Miješanje općinskog odbora KPK-a u rad društva Longteng vidljivo je i iz sljedećeg članka objavljenog na internetskim stranicama općine Changshu: „partijski odbor Ureda za promet dodatno će produbiti rad na povezivanju. Zahvaljujući vođama koji rade na jačanju Partije, taj će odbor osigurati bližu i intenzivniju suradnju s uparenim poduzećima kako bi se političke prednosti jačanja Partije, u smislu uzajamne potpore i uzajamnog promicanja, lakše pretvorile u razvojne prednosti i praktične mjere u korist naroda. Zajedno ćemo ostvariti nove rezultate, novi napredak i nove pobjede u okviru dugog marša novog doba.” (29) Slično tome, predsjednik upravnog odbora društva Suqian Nangang Jinxin Rolling Co., Ltd. i njegova matičnog društva Nanjing Steel istodobno obnaša dužnost tajnika partijskog odbora. (30)

(59)

Nadalje, u sektoru proizvoda iz ispitnog postupka prisutne su politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe. U ispitnom postupku pronađeni su dokumenti o politici koji pokazuju da industrija ima koristi od vladinih smjernica i intervencija u proizvod iz ispitnog postupka kao dio sektora čelika.

(60)

Kineska vlada industriju čelika i dalje smatra ključnom industrijom (31). To potvrđuju brojni planovi, smjernice i drugi dokumenti koji se odnose na čelik, a izdaju se na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini. Kineska vlada je u okviru 14. petogodišnjeg plana predvidjela preobrazbu i modernizaciju te optimizaciju i strukturnu prilagodbu industrije čelika (32). Slično tome, u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina, koji se primjenjuje i na industriju čelika, taj se sektor navodi kao „temelj realnoga gospodarstva” i „ključno područje kojim se oblikuje međunarodna konkurentnost Kine” te se utvrđuje niz ciljeva i metoda rada kojima bi se potaknuo razvoj sektora čelika u razdoblju 2021.–2025., kao što su tehnološka modernizacija, poboljšanje strukture sektora (ponajviše daljnjom koncentracijom poduzeća) ili digitalna transformacija (33).

(61)

Važna sirovina koja se upotrebljava za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka je željezna ruda. Željezna ruda spominje se i u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina, u kojem država planira „racionalno razvijati domaće mineralne resurse, ojačati istraživanje željezne rude […], uvesti porezne povlastice, poticati uvođenje napredne tehnologije i opreme kako bi se smanjila proizvodnja krutog rudarskog otpada”. (34) U pokrajinama, primjerice u pokrajini Hebei, nadležna tijela predviđaju sljedeće za sektor: „subvencija u obliku olakšica za ulaganja u nove projekte; ispitivanje mogućnosti davanja zajmova s niskim kamatama i usmjeravanje financijskih institucija da poduzećima u sektoru željeza i čelika daju takve zajmove kako bi se preusmjerila na nove industrije, uz istodobno osiguravanje državnih subvencija u obliku olakšica”. (35) Ukratko, kineska vlada utvrdila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju glavnih sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji bulb plosnatih čelika. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(62)

Ovim ispitnim postupkom nisu otkriveni nikakvi dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju i vlasništvu iz članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe u sektoru čelika iz uvodne izjave 45. ne bi utjecali na proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka.

(63)

Na sektor čelika, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 45., utječu i poremećaji u području troškova plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe. Nisu dostavljeni dokazi o tome da sektor čelika, uključujući proizvođače bulb plosnatih čelika, ne podliježe kineskom sustavu radnog prava. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji bulb plosnatih čelika ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kad je riječ o pristupu ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu rada u NRK-u) (36).

(64)

Osim toga, u ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor čelika, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 45., ne utječu državne intervencije u financijskom sustavu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(65)

Naposljetku, Komisija podsjeća da su za proizvodnju bulb plosnatih čelika potrebni razni ulazni elementi. Kad proizvođači bulb plosnatih čelika kupuju te ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(66)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene bulb plosnatih čelika nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u pogledu raspodjele kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u NRK-u kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(67)

Kineska vlada u ovom ispitnom postupku nije predočila nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili. Međutim, društvo Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. u svojem je podnesku od 6. veljače 2023. navelo da tvrdnje o znatnim poremećajima ne bi trebale postati unaprijed utvrđeni zaključak i da bi Komisija prije traženja podataka o uobičajenoj vrijednosti iz alternativnih izvora prvo trebala provjeriti navodne poremećaje i donijeti odluku o tome jesu li ti poremećaji znatni. Međutim, društvo smatra da je Komisija prerano počela tražiti podatke o uobičajenoj vrijednosti iz alternativnih izvora u ranoj fazi ispitnog postupka.

(68)

Taj se argument ne može prihvatiti. Kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je u fazi pokretanja postupka smatrala da postoji dovoljno dokaza na temelju članka 5. stavka 9. osnovne uredbe koji upućuju na to da zbog postojanja znatnih poremećaja koji utječu na cijene i troškove ne bi bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u, čime je opravdano pokretanje ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je u tom kontekstu podsjetila da se u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) osnovne uredbe strane u ispitnom postupku odmah nakon pokretanja postupka obavješćuju o relevantnim izvorima koje Komisija namjerava upotrijebiti za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti. Stoga se čini da se argument društva Longteng o tome da bi Komisija trebala tražiti alternativne izvore uobičajene vrijednosti tek nakon utvrđivanja znatnih poremećaja temelji na pogrešnom tumačenju osnovne uredbe. U svakom slučaju, Komisija tijekom ovog ispitnog postupka nije donijela unaprijed utvrđene zaključke o znatnim poremećajima kako tvrdi Longteng nego je prikupljala dodatne informacije kako bi dopunila dostupne izvore i provjerila tvrdnje iznesene u fazi pokretanja postupka i, u konačnici, utvrdila postoje li znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u sektoru bulb plosnatih čelika. Iako će se ti zaključci donijeti tek u konačnoj fazi ispitnog postupka, privremeni rezultati ispitnog postupka koji je provela Komisija navedeni su u uvodnim izjavama od 44. do 67., a zainteresirane strane imaju priliku iznijeti dodatne primjedbe u pogledu tih rezultata.

3.1.2.2 Reprezentativna zemlja

Opće napomene

(69)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

—	sličan stupanj gospodarskog razvoja kao u NRK-u. U tu svrhu Komisija je iz baze podataka Svjetske banke odabrala zemlje čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku sličan bruto nacionalnom dohotku NRK-a (37),

—	proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka u toj zemlji,

—	raspoloživost relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji,

—	ako ima više mogućih reprezentativnih trećih zemalja, prednost je, ako je to primjereno, dana zemlji s odgovarajućom razinom socijalne zaštite i zaštite okoliša.

(70)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 38. i 39., Komisija je izdala dvije bilješke za dokumentaciju o izvorima određivanja uobičajene vrijednosti: prva bilješka o čimbenicima proizvodnje od 24. siječnja 2023. i druga bilješka o čimbenicima proizvodnje od 3. travnja 2023. U tim su bilješkama opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe strana o tim elementima i o relevantnim izvorima. Komisija je u drugoj bilješci o čimbenicima proizvodnje obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da Tursku smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom predmetu ako se potvrdi da postoje znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

Sličan stupanj gospodarskog razvoja kao Kina

(71)

Komisija je u prvoj bilješci o čimbenicima proizvodnje utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Turska i Rusija zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao Kina, tj. Svjetska banka sve ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima odvija proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe u pogledu zemalja utvrđenih u toj bilješci.

(72)

Nakon primjedbi proizvođača izvoznika koji surađuje Changshu Longteng Special Steel Co, Ltd. na prvu bilješku Komisija je u drugoj bilješci navela da je Malezija uzeta u obzir za utvrđivanje sljedećih čimbenika proizvodnje: dušika, kisika i vapnenca. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe u pogledu zemalja utvrđenih u toj bilješci.

Raspoloživost relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji

(73)	Komisija je u prvoj bilješci navela da je za zemlje utvrđene kao zemlje u kojima se proizvodi proizvod iz ispitnog postupka, odnosno Rusiju i Tursku, potrebno dodatno provjeriti dostupnost javnih podataka, posebno javnih financijskih podataka proizvođačâ proizvoda iz ispitnog postupka.

(74)	Kad je riječ o Rusiji, financijski izvještaji jedinog društva koje je u prvoj bilješci utvrđeno kao proizvođač, odnosno „JSC Omutninsk Metallurgical Plant”, nisu bili dostupni. Komisija je stoga zaključila da u postupku nije mogla upotrijebiti podatke o tom društvu.

(75)	Osim toga, ruski statistički podaci o uvozu bili su dostupni do siječnja 2022. i stoga obuhvaćaju samo jednu trećinu razdoblja ispitnog postupka.

(76)	Stoga je Komisija zaključila da se Rusija ne može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom za ovaj ispitni postupak.

(77)

Kad je riječ o Turskoj, Komisija je utvrdila da su financijski izvještaji dostupni samo za jednog proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka koji je, međutim, 2021. poslovao s gubicima. Iako su financijski izvještaji turskog proizvođača izvoznika koji surađuje, društva Özkan Demir, bili dostupni u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, društvo je 2021. poslovalo s gubitkom te se stoga nisu mogli upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti. Stoga je, uz to društvo, Komisija utvrdila dostupne financijske izvještaje za proizvođače proizvoda iz iste opće kategorije i/ili sektora u potencijalnim reprezentativnim zemljama koji su pokazali razumnu razinu profitabilnosti u razdoblju koje se djelomično preklapa s razdobljem ispitnog postupka. Ti su proizvođači navedeni ili u pritužbi ili na popisu proizvođača koji proizvode obuhvaćene oznakom KN 7216 50 91„holand profili (HP) (bulb plosnati čelici)”, što uključuje i proizvod iz ispitnog postupka „bulb plosnati čelici od nelegiranog čelika širine do 204 mm” kako je definiran u Obavijesti o pokretanju postupka i sve druge vrste bulb plosnatih čelika. Komisija je također unakrsno provjerila popis proizvođača s onima koje su dostavila turska tijela u fazi prije pokretanja postupka.

(78)	S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je smatrala da je Turska odgovarajući izbor za reprezentativnu zemlju.

(79)

U primjedbama na prvu bilješku društvo Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. istaknulo je da neki od navedenih turskih proizvođača nisu udovoljili kriterijima jer su za četiri od pet proizvođača bili dostupni samo konsolidirani financijski izvještaji te stoga nisu mogli odražavati stvarne troškove prodaje, opće i administrativne troškove te profitne marže proizvođača bulb plosnatih čelika. Nadalje, društvo Changshu Longteng Special Steel Co. smatralo je da su troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit, izračunani na temelju dostupnih podataka tih pet proizvođača, bili nerazumno visoki. Naposljetku, društvo Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. tvrdilo je da Komisija ne bi trebala uzeti u obzir Tursku kad je riječ o utvrđivanju referentne vrijednosti za neke sirovine (tj. vapnenac i kisik).

(80)

S obzirom na navedeno, Komisija je preispitala troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit koje su prijavila četiri od pet utvrđenih proizvođača čelika u Turskoj i zaključila da su neopravdano visoki. Stoga Komisija nije uzela u obzir ta društva i odlučila je upotrijebiti troškove prodaje, opće i administrativne troškove te profitne marže koje je u okviru financijskih podataka za 2022. (tj. za razdoblje koje se djelomično preklapa s razdobljem ispitnog postupka) prijavio samo jedan turski proizvođač, odnosno društvo Kocaer Çelik Sanayi. Nakon druge bilješke društvo Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. tvrdilo je da je društvo Kocaer Çelik Sanayi navelo iznimno visoke financijske troškove o kojima se nisu mogli pronaći detaljni podaci. Osim toga, društvo Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. tvrdilo je da financijski troškovi nisu tako visoki.

(81)

Komisija je odabrala društvo s dostupnim financijskim izvještajima u kojima je prikazan razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te profitne marže za industriju čelika te primijenila troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit društva Kocaer Çelik Sanayi u Turskoj. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troška prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 10,98 %. Dobit izražena kao postotak troška prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 8,8 %. Komisija je upotrijebila konsolidirane podatke jer su to bili jedini javno dostupni podaci. Osim toga, Komisija nije smatrala da su ti postoci nerazumno visoki, već da su u skladu s troškovima i dobiti nastalima u toj vrsti industrije. Nadalje, ti su postoci u skladu s onima koji su upotrijebljeni u prethodnim ispitnim postupcima, a odnose se na industriju čelika, primjerice u slučaju čeličnih stupova vjetroturbina (38) i organski prevučenih proizvoda od čelika (39). Komisija nije raspolagala informacijama koje bi upućivale na suprotno.

(82)

Stoga je, s obzirom na to da nije bilo nikakvih drugih primjedbi niti su dostavljeni drugi lako dostupni podaci, Komisija privremeno zaključila da su izvori za koje je predložila da se upotrijebe kao troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit nenarušeni i razumni u smislu posljednjeg odlomka članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe.

Razina socijalne zaštite i zaštite okoliša

(83)	Budući da se na temelju svih navedenih elemenata utvrdilo da je Turska jedina dostupna odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

Zaključak

(84)	S obzirom na prethodnu analizu, Turska ispunjava kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga je se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

Izvori upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih troškova

(85)	Komisija je u prvoj bilješci navela čimbenike proizvodnje, kao što su sirovine, energija i rad, koje proizvođač izvoznik upotrebljava u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka.

(86)

Kako bi izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje nenarušenog troška većine čimbenika proizvodnje, a ponajprije sirovina, upotrijebila bazu podataka Global Trade Atlas (40) („GTA”) i Bilten o metalima (41). Osim toga, Komisija je navela da će upotrijebiti podatke Turskog zavoda za statistiku za utvrđivanje nenarušenih troškova rada (42) i energije (43) te statističke podatke Glavne uprave metropolitanske općine Izmir za nenarušene troškove vode (44).

(87)	Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne informacije o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje navedenih u toj bilješci.

(88)

U primjedbama na prvu bilješku društvo Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd tvrdilo je da su uvozne cijene ferokroma u Turskoj varirale na temelju omjera mase ugljika i kroma. Komisija je provjerila stvarni omjer mase ugljika i kroma koje upotrebljava Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. U tom pogledu, kako bi utvrdila odgovarajući trošak ferokroma, Komisija je odlučila upotrijebiti neovisne referentne vrijednosti za globalnu metalurgiju i rudarstvo iz Biltena o metalima (cijene agencije Fastmarkets), koje odražavaju različite omjere mase ugljika i kroma.

(89)

Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. je nakon prve bilješke tvrdio i da se prosječne turske cijene određenih sirovina (tj. kisika i vapnenca) nisu mogle upotrijebiti zbog malog obujma uvoza. Osim toga, na temelju odgovora društva Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. na upitnik Komisija je utvrdila dodatni čimbenik proizvodnje, tj. dušik, koji se tijekom razdoblja ispitnog postupka također uvozio u Tursku u količinama koje nisu reprezentativne.

(90)

Stoga je Komisija ispitala obujam uvoza u Tajland, Maleziju, Brazil i Meksiko jer te zemlje imaju sličan stupanj gospodarskog razvoja kao Kina i prethodno su se smatrale reprezentativnim zemljama u nekoliko nedavnih ispitnih postupaka u sektoru čelika, kao što su čelični kotači (45), toplovaljani plosnati proizvodi od nehrđajućeg čelika (46), čelični stupovi vjetroturbina (47), organski prevučeni proizvodi od čelika (48), željezni ili čelični pribor za cijevi (49). Komisija je utvrdila da je nakon isključivanja uvoza iz NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a samo Malezija tijekom razdoblja ispitnog postupka uvozila sva tri predmetna čimbenika proizvodnje u dovoljno reprezentativnim količinama. Na temelju toga Komisija je u drugoj bilješci obavijestila da pri izračunu uobičajene vrijednosti namjerava upotrijebiti troškove tih ulaznih elemenata na temelju uvoza u Maleziju.

(91)	Komisija je zatim u drugoj bilješci ažurirala popis čimbenika proizvodnje na temelju primjedbi strana i podataka koje je proizvođač izvoznik koji surađuje dostavio u odgovoru na upitnik.

(92)

Nakon druge bilješke društvo Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. tvrdilo je da malezijski obujam uvoza dušika i kisika te turski obujam uvoza argona nisu reprezentativni jer je obujam uvoza bio znatno niži od stvarne potrošnje tih sirovina. Osim toga, društvo Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. izjavilo je da svaka od tih sirovina u nekim zemljama dobavljačima ima nerazumno visoke jedinične cijene i visoke troškove prijevoza.

(93)

Komisija je odbacila tu tvrdnju jer je reprezentativnost obujma uvoza procijenjena na temelju apsolutne količine obujma uvoza. Činjenica da taj obujam nije bio na istoj razini kao potrošnja tih sirovina proizvođača izvoznika nije promijenila zaključak o reprezentativnosti apsolutnog obujma tog uvoza.

(94)

Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane i da su zbog velikog broja čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuje koji je dostavio potpune informacije i zanemarivog udjela nekih sirovina u ukupnom trošku proizvodnje te zanemarive stavke razvrstane u „potrošni materijal”. Nadalje, Komisija je izvijestila da će izračunati postotak „potrošnog materijala” u ukupnom trošku sirovina i primijeniti taj postotak na ponovno izračunani trošak sirovina pri upotrebi utvrđenih nenarušenih referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji.

Nenarušeni troškovi i referentne vrijednosti

Čimbenici proizvodnje

(95)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

Čimbenici proizvodnje bulb plosnatih čelika

Čimbenik proizvodnje	Oznaka HS	Izvor podataka koji Komisija namjerava upotrijebiti	Nenarušena vrijednost
Sirovine
Vapnenac	252100	Baza podataka GTA za Maleziju	0,243 CNY/kg
Željezna ruda	260111	Baza podataka GTA za Tursku	0,83 CNY/kg
Sinterirana željezna ruda	260112	Baza podataka GTA za Tursku	1,28 CNY/kg
Ugljen	270111	Baza podataka GTA za Tursku	1,53 CNY/kg
Koks/koks u prahu	270400	Baza podataka GTA za Tursku	3,35 CNY/kg
Ugljik u prahu	280300	Baza podataka GTA za Tursku	10,08 CNY/kg
Čisti turmalin	284910	Baza podataka GTA za Tursku	8,67 CNY/kg
Feromangan	720211	Baza podataka GTA za Tursku	10,68 CNY/kg
Ferosilicij	720221	Baza podataka GTA za Tursku	15,86 CNY/kg
Silikomangan	720230	Baza podataka GTA za Tursku	11,76 CNY/kg
Ferokrom	720241	MB-FEC-0005	8,97 CNY/kg
Feromolibden	720270	Baza podataka GTA za Tursku	160,64 CNY/kg
Ferotitanij	720291	Baza podataka GTA za Tursku	43,32 CNY/kg
Ferovanadij	720292	Baza podataka GTA za Tursku	190,12 CNY/kg
feroniobij	720293	Baza podataka GTA za Tursku	176,27 CNY/kg
Feroaluminij	720299	Baza podataka GTA za Tursku	19,24 CNY/kg
Otpaci od čelika	720410	Baza podataka GTA za Tursku	2,15 CNY/kg
Aluminij	760110	Baza podataka GTA za Tursku	19,67 CNY/kg
Argon	280421	Baza podataka GTA za Tursku	7,30 CNY/m3
Dušik	280430	Baza podataka GTA za Maleziju	5,85 CNY/m3
Kisik	280440	Baza podataka GTA za Maleziju	2,46 CNY/m3
Troškovi vode		Cijena vode koju metropolitanska općina Izmir naplaćuje industrijskim korisnicima	8,25 CNY/m3
Rad
Troškovi rada		Turski zavod za statistiku (na temelju prosječnog troška rada po satu u proizvodnom sektoru)	37,03 CNY/sat
Energetika
Električna energija		Turski zavod za statistiku – cijena električne energije za industrijske korisnike	0,60 CNY/kWh
Prirodni plin		Turski zavod za statistiku – cijena plina za industrijske korisnike	2,75 CNY/m3

3.1.2.3 Sirovine

(96)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu uvoznu cijenu za Tursku, a za dušik, kisik i vapnenac Maleziju, kako je navedeno u bazi podataka GTA te neovisnu referentnu vrijednost industrije za ferokrom iz Biltena o metalima kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. Uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (50). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u odjeljku 3.3.1. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene za izvoz, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon što je isključila uvoz u reprezentativnu zemlju iz Kine i zemalja bez tržišnog gospodarstva, Komisija je utvrdila da je uvoz glavnih sirovina iz ostalih trećih zemalja i dalje reprezentativan.

(97)	Komisija je odstupila od prethodno opisane metodologije za ograničen broj sirovina.

(98)	Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 88., Komisija je za utvrđivanje referentne vrijednosti ferokroma odlučila upotrijebiti Bilten o metalima (cijene agencije Fastmarkets).

(99)	Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 90., za vapnenac, dušik i kisik Komisija je odlučila upotrijebiti trošak tih ulaznih elemenata na temelju uvoza u Maleziju, isključujući uvoz iz NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a.

(100)

Komisija je trošak prijevoza koje proizvođač izvoznik koji surađuje snosi za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina i zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušeni trošak prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer između troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

(101)

Za određeni broj čimbenika proizvodnje stvarni troškovi proizvođača izvoznika koji surađuju činili su zanemariv udio (kumulativno oko 3,3 %) u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka. Budući da vrijednost upotrijebljena za njih nije imala znatan utjecaj na izračune dampinške marže neovisno o upotrijebljenom izvoru, Komisija je odlučila te troškove uključiti u potrošni materijal, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 94.

Rad

(102)

Komisija je upotrijebila statističke podatke koje je objavio Turski zavod za statistiku (51). Taj zavod objavljuje detaljne informacije o troškovima rada u različitim gospodarskim sektorima u Turskoj. Komisija je utvrdila referentnu vrijednost na temelju troškova rada po satu za 2020. za gospodarsku djelatnost oznake NACE 24 „Proizvodnja osnovnih metala”, prema klasifikaciji NACE Rev.2. Vrijednosti su dodatno prilagođene za inflaciju primjenom indeksa domaćih potrošačkih cijena (52) kako bi se uzeli u obzir troškovi u razdoblju ispitnog postupka.

Energetika

(103)

Komisija je upotrijebila prosječne cijene električne energije i plina za industrijske korisnike u Turskoj koje je objavio Turski zavod za statistiku (53) za razdoblje od srpnja 2021. do lipnja 2022., bez PDV-a.

Voda

(104)

Komisija je upotrijebila tarifu za vodu koju naplaćuje Glavna uprava metropolitanske općine Izmir koja je odgovorna za opskrbu vodom, prikupljanje i obradu otpadnih voda u metropolitanskoj općini Izmir u kojoj se nalazi reprezentativno društvo za proizvod iz ispitnog postupka. Na temelju tih informacija mogu se utvrditi tarife primjenjive na industriju, a referentna vrijednost bila bi prosječna mjesečna tarifa za razdoblje ispitnog postupka, bez PDV-a (54).

(105)

Kad je riječ o vodi, društvo Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. smatralo je da upotrijebljena referentna vrijednost, odnosno troškovi vode u Izmiru, nisu reprezentativni jer se Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. nalazi u ruralnom području s jednostavnim pristupom vodi te se stoga trošak vode društva Changshu Longteng Special Steel Co. ne može usporediti s onim u turističkom gradu u Turskoj.

(106)

Komisija je kao referentnu vrijednost upotrijebila tarifu za vodu za industrijsku upotrebu u regiji u kojoj se nalazi proizvođač proizvoda iz ispitnog postupka u Turskoj, društvo Kocaer Çelik Sanayi. Osim toga, odabrana regija ima dobro razvijenu industrijsku bazu. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

Režijski troškovi proizvodnje, troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit

(107)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(108)

Režijski troškovi proizvodnje koji su nastali proizvođaču izvozniku koji surađuje izraženi su kao udio troškova proizvodnje koji su stvarno nastali proizvođaču izvozniku. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(109)

Za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti Komisija je upotrijebila financijske podatke društva Kocaer Çelik Sanayi za 2022., kako su preuzeti iz baze podataka Orbis.

3.1.3 Izračun

(110)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(111)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove primijenila na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuju. Te stope potrošnje koje je dostavio proizvođač izvoznik koji surađuje provjerene su tijekom unakrsne provjere na daljinu. Komisija je pomnožila čimbenike iskoristivosti s nenarušenim jediničnim troškovima zabilježenima u reprezentativnoj zemlji ili s drugim nenarušenim jediničnim troškovima iz prethodne tablice.

(112)

Drugo, kako bi dobila ukupni nenarušeni trošak proizvodnje, Komisija je upotrijebila režijske troškove proizvodnje. Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju uvećani su za troškove potrošnih materijala iz uvodne izjave 101. i zatim izraženi kao udio u troškovima proizvodnje koje je stvarno imao svaki proizvođač izvoznik. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(113)

Naposljetku, Komisija je dodala troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit koji su izraženi kao postotak troška prodane robe i primijenjeni na nenarušene ukupne troškove proizvodnje (tj. troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi iznosili su 10,98 %, a dobit 8,8 %).

(114)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

3.1.4 Izvozna cijena

(115)

Proizvođač izvoznik koji surađuje izvozio je u Uniju izravno nezavisnim kupcima.

(116)

Stoga je izvozna cijena bila stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

3.1.5 Usporedba

(117)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika koji surađuje na temelju cijena franko tvornica po vrsti proizvoda.

(118)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, manipulativne troškove, troškove utovara, carine, troškove kredita i bankovne naknade.

3.1.6 Dampinška marža

(119)

Za proizvođača izvoznika Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(120)

Razina suradnje u ovom je slučaju bila visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuje obuhvaćao sav uvoz tijekom razdoblja ispitnog postupka. Društvo Changshu Longteng Special Steel Co. tvrdilo je da u NRK-u postoji još jedan proizvođač izvoznik predmetnog proizvoda. Međutim, nije se javilo nijedno drugo društvo, a Komisija nije utvrdila dodatni izvoz u statističkim podacima o uvozu. Na temelju toga Komisija je smatrala da je prikladno utvrditi dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju na razini društva koje surađuje.

(121)

Na temelju toga, privremena ponderirana prosječna dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosi:

Društvo	Privremena dampinška marža
Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd.	14,7 %
Sva ostala društva	14,7 %

3.2 Turska

3.2.1 Uobičajena vrijednost

(122)

Komisija je najprije ispitala je li ukupni obujam domaće prodaje proizvođača izvoznika Özkana Demira bio reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činio najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda društva Özkan Demir na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(123)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju za proizvođača izvoznika s reprezentativnom domaćom prodajom.

(124)

Komisija je zatim ispitala je li prodaja društva Özkan Demir na domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje radi izvoza u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupni obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniji. Komisija je utvrdila da za mali broj vrsta proizvoda koje su izvezene u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka uopće nije bilo domaće prodaje ili da je domaća prodaja te vrste proizvoda bila manja od 5 % obujma i stoga nije reprezentativna.

(125)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(126)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(a)	ako je obujam prodaje vrste proizvoda prodanog po neto prodajnoj cijeni jednakoj izračunanom trošku proizvodnje ili višoj od tog troška činio više od 80 % ukupnog obujma prodaje te vrste proizvoda i

(b)	ako je ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste proizvoda jednaka jediničnom trošku proizvodnje ili viša od njega.

(127)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(128)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(a)	ako obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda čini 80 % ukupnog obujma prodaje te vrste proizvoda ili manje ili

(b)	ako je ponderirana prosječna cijena te vrste proizvoda niža od jediničnog troška proizvodnje.

(129)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je [50–70] % ukupne domaće prodaje bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje.

(130)

Kad je riječ o vrstama proizvoda čija je prodaja općenito bila profitabilna, uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka (uvodne izjave 126. i 127.) ili kao ponderirani prosjek samo profitabilne prodaje (uvodna izjava 128.), ovisno o obujmu profitabilne prodaje.

(131)

Kad je riječ o vrstama proizvoda za koje 1. prodaja općenito nije bila profitabilna ili 2. nije bilo prodaje na domaćem tržištu ili je prodaja bila nedostatna i za koje nije bilo posebnih informacija o tržišnim cijenama za vrste proizvoda koje društvo Özkan Demir nije prodavalo na domaćem tržištu, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(132)

Uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(a)	ponderiranih prosječnih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova koje je proizvođač izvoznik koji surađuje imao od domaće prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka i

(b)	ponderirane prosječne dobiti koju je proizvođač izvoznik koji surađuje ostvario od domaće prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(133)

Za vrste proizvoda koje se na domaćem tržištu ne prodaju u reprezentativnim količinama dodani su prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu za te vrste proizvoda. Za vrste proizvoda koje se uopće ne prodaju na domaćem tržištu dodani su ponderirani prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od svih transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

3.2.2 Izvozna cijena

(134)

Proizvođač izvoznik izvozio je u Uniju izravno nezavisnim kupcima.

(135)

Stoga je izvozna cijena bila stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

3.2.3 Usporedba

(136)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika na temelju cijena franko tvornica.

(137)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za prijevoz, osiguranje, rukovanje i utovar, troškove pakiranja, troškove kredita i bankovnih naknada, provizije, rabate i druge naknade.

(138)

Komisija je tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila probleme povezane s konverzijom valute. U članku 2. stavku 10. točki (j) osnovne uredbe propisano je da je datum prodaje datum izdavanja računa, a datum ugovora, naloga za kupnju ili potvrde naloga mogu se koristiti ako se njima bolje određuju bitni uvjeti prodaje. Prvo, Komisija je razmotrila fluktuaciju deviznog tečaja turske lire (i ukupno znatno smanjenje u odnosu na euro (55)). Drugo, Komisija je uzela u obzir prakse određivanja cijena turskog proizvođača izvoznika, prema kojima su materijalni uvjeti prodaje bili utvrđeni u trenutku izdavanja naloga za kupnju, a ne na datum izdavanja računa, i za domaću (56) i za izvoznu prodaju. Komisija je stoga za konverziju uobičajene vrijednosti i izvozne cijene u tursku liru upotrijebila devizni tečaj na datum naloga za kupnju.

3.2.4 Dampinška marža

(139)

Za proizvođača izvoznika koji surađuje Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(140)

Na temelju toga, privremena ponderirana prosječna dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosi 13,6 %.

(141)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuje činio sav izvoz iz Turske u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka s obzirom na to da je u ispitnom postupku utvrđeno da je on jedini proizvođač izvoznik predmetnog proizvoda. Na temelju toga Komisija je smatrala da je prikladno utvrditi dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju na razini društva koje surađuje.

(142)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo	Privremena dampinška marža
Türkiye Özkan Demir Çelik Sanayi A.Ş	13,6 %
Sva ostala društva	13,6 %

4. ŠTETA

4.1 Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(143)

Prema informacijama koje su dostupne Komisiji istovjetni proizvod u Uniji proizvodila su tri proizvođača do 2020. i dva u ostatku razmatranog razdoblja i razdoblju ispitnog postupka. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(144)

Komisija nije mogla objaviti podatke o obujmu uvoza, tržišnom udjelu i uvoznim cijenama iz NRK-a i Turske jer su tržišno osjetljivi i povjerljivi u skladu s člankom 19. osnovne uredbe s obzirom na to da na tržištu Unije posluje ograničen broj strana (dva proizvođača iz Unije, jedan proizvođač izvoznik iz Turske i jedan proizvođač izvoznik iz Kine). Otkrivanje tih informacija stranama bi moglo omogućiti da izračunaju povjerljive podatke specifične za određeno društvo. Komisija je te informacije dostavila u rasponima i indeksima koji su svim zainteresiranim stranama dali dovoljno smislenih informacija za razumijevanje analize i zaključaka Komisije i dostavu primjedbe o tome. Podaci su dostavljeni i u obliku bitnih trendova kako bi sve zainteresirane strane mogle braniti svoje interese. Komisija nije mogla objaviti metodu utvrđivanja raspona jer bi to stranama omogućilo da iz njih dobiju točne brojeve.

(145)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila približno [15 000–18 000] tona. Komisija je utvrdila proizvodnju u Uniji na temelju svih dostupnih informacija o industriji Unije, kao što su informacije koje je dostavio podnositelj pritužbe, procjene iz pritužbe i statistički podaci Eurostata. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 17., podnositelj pritužbe bio je jedini proizvođač iz Unije koji surađuje i na njega se odnosilo [75–85] % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka.

4.2 Potrošnja u Uniji

(146)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju ukupne prodaje bulb plosnatih čelika industrije Unije u Uniji, uvećane za ukupni uvoz u Uniju iz trećih zemalja. Metodologija za utvrđivanje uvoza detaljno je objašnjena u odjeljku 4.3.2.

(147)

Kako je objašnjeno i u uvodnim izjavama 11. i 12., tijekom razmatranog razdoblja poslovala su tri proizvođača iz Unije: Losal (podnositelj pritužbe), Olifer i Laminorul. Olifer nije surađivao u ispitnom postupku, a Laminorul je 2019. podnio zahtjev za pokretanje stečajnog postupka. Obujam prodaje društava Olifer i Laminorul u Uniji tijekom razmatranog razdoblja stoga se temeljio na procjeni iz pritužbe (57). Kad je riječ o razmatranom razdoblju, Laminorul je prodavao bulb plosnate čelike u Uniji samo 2019. i 2020., a ta je prodaja činila približno [18–22] % odnosno [4–7] % ukupne prodaje proizvoda iz ispitnog postupka industrije Unije u tim godinama. Kad je riječ o prodaji 2021. i u razdoblju ispitnog postupka, smatralo se da se sva prodaja industrije Unije odnosi na proizvod iz ispitnog postupka. Za prethodne se godine smatralo da se 75 % prodaje društva Laminorul odnosilo na proizvod iz ispitnog postupka, dok se preostalih 25 % prodaje odnosilo na bulb plosnate čelike većih širina koji nisu dio opsega proizvoda. Komisija je smatrala da su te pretpostavke, koje su se temeljile na poznavanju tržišta podnositelja pritužbe, činile razumnu procjenu koja je bila potrebna za izračun potrošnje u Uniji. Obujam prodaje podnositelja pritužbe dobiven je iz njegova odgovora na upitnik i provjeren je na licu mjesta.

(148)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

2019.

2020.

2021.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupna potrošnja u Uniji

[70 000 –75 000 ]

[42 000 –46 000 ]

[44 000 –48 000 ]

[47 000 –51 000 ]

Indeks (2019. = 100)

100

Izvor:

pritužba, odgovor na upitnik podnositelja pritužbe, proizvođači izvoznici koji surađuju i Eurostat

(149)

Potrošnja u Uniji smanjila za 32 % tijekom razmatranog razdoblja. Nakon početnog velikog smanjenja od 40 % u 2020. potrošnja se u određenoj mjeri ponovno povećala u narednim godinama. Smanjenje iz 2020. podudaralo se s godinom u kojoj je Unija najteže pogođena pandemijom bolesti COVID-19 i uglavnom se može pripisati povezanim „ograničenjima kretanja” kad su tvornice proizvođača bulb plosnatih čelika i njihovih korisnika bile privremeno zatvorene. Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 29., bulb plosnati čelici prvenstveno se upotrebljavaju u brodograđevnoj industriji. U Uniji se većina predmetnog proizvoda upotrebljava u proizvodnji brodova za kružna putovanja i drugih luksuznih plovila te vojnih brodova. Jedna od posljedica pandemije bolesti COVID-19 bilo je usporavanje narudžbi i proizvodnje luksuznih plovila, što je snažno utjecalo na proizvodnju bulb plosnatih čelika. Iako se potrošnja povećala od 2020., i dalje je daleko od razine prije pandemije.

4.3 Uvoz iz predmetnih zemalja

4.3.1 Kumulativna procjena učinka uvoza iz predmetnih zemalja

(150)

Komisija je ispitala je li uvoz bulb plosnatih čelika podrijetlom iz predmetnih zemalja potrebno procijeniti kumulativno u skladu s člankom 3. stavkom 4. osnovne uredbe.

(151)

Dampinška marža utvrđena u odnosu na uvoz iz Kine i Turske bila je iznad praga de minimis utvrđenog u članku 9. stavku 3. osnovne uredbe. Obujam uvoza iz svake od predmetnih zemalja nije bio zanemariv u smislu članka 5. stavka 7. osnovne uredbe. Tržišni udjeli u razdoblju ispitnog postupka iznosili su [4,0–6,0] % odnosno [53,0–58,0] %.

(152)

Uvjeti tržišnog natjecanja između dampinškog uvoza iz Kine i Turske i istovjetnog proizvoda bili su slični. Konkretno, uvezeni proizvodi natjecali su se međusobno i s bulb plosnatim čelicima proizvedenima u Uniji jer moraju udovoljiti istim tehničkim standardima i moraju ih certificirati iste ustanove prije nego što se utvrdi da ispunjavaju uvjete za predviđenu krajnju namjenu. Bulb plosnati čelici iz svih izvora prodaju se istim prodajnim kanalima i sličnim kategorijama kupaca. Brodogradilišta upotrebljavaju iste bulb plosnate čelike u istu svrhu, a razlike se odnose samo na tehničke aspekte proizvoda (npr. širina, duljina, razred čelika), a ne na njegovo podrijetlo.

(153)

Stoga su ispunjeni svi kriteriji navedeni u članku 3. stavku 4. osnovne uredbe te se uvoz iz Kine i Turske ispitivao kumulativno u svrhu utvrđivanja štete.

4.3.2 Obujam i tržišni udio uvoza iz predmetnih zemalja

(154)

Komisija je utvrdila obujam uvoza iz Kine i Turske na temelju provjerenih podataka proizvođača izvoznika koji surađuju. Provjereni podaci tih proizvođača smatrali su se točnijima od podataka Eurostata jer Eurostat izvješćuje o cjelokupnom uvozu obuhvaćenom oznakom KN za bulb plosnate čelike. Ta oznaka uključuje i bulb plosnate čelike dimenzija koje nisu obuhvaćene opsegom proizvoda iz ovog ispitnog postupka.

(155)

Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju udjela tog uvoza u ukupnoj potrošnji u Uniji. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 146., potrošnja u Uniji temeljila se na prodaji bulb plosnatih čelika industrije Unije u Uniji uvećanoj za ukupni uvoz u Uniju iz trećih zemalja. Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja, kako je prikazano i u tablici 3., utvrđen je na temelju podataka Eurostata. Kako bi procijenila koji se dio tog uvoza odnosio na predmetni proizvod, Komisija je slijedila pretpostavke objašnjene u odjeljku C.1.1.1. pritužbe. Podnositelj pritužbe procijenio je da je 2019. i 2020. 25 % uvoza iz Ujedinjene Kraljevine bilo povezano s proizvodom iz ispitnog postupka, a u ostalim godinama, kad je poznati proizvođač iz Ujedinjene Kraljevine proširio svoj asortiman bulb plosnatih čelika, taj je udio iznosio 45 %. Podnositelj pritužbe nadalje je procijenio da je s proizvodom iz ispitnog postupka bilo povezano 75 % uvoza iz svih ostalih zemalja. Na temelju dostupnih informacija Komisija je te pretpostavke smatrala razumnom procjenom uvoza proizvoda iz ispitnog postupka.

(156)

Uvoz u Uniju iz predmetnih zemalja kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

2019.

2020.

2021.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam uvoza iz NRK-a

[1 200 –1 600 ]

[800 –1 200 ]

[2 800 –3 200 ]

[2 000 –2 400 ]

Indeks

100

204

151

Obujam uvoza iz Turske

[37 000 –41 000 ]

[23 000 –27 000 ]

[24 000 –28 000 ]

Indeks

100

Obujam uvoza iz predmetnih zemalja

[38 200 –42 600 ]

[23 800 –28 200 ]

[26 800 –31 200 ]

[26 000 –30 400 ]

Indeks

100

Tržišni udio NRK-a (%)

[1,1 –3,1 ]

[1,4 –3,4 ]

[6,0 –8,0 ]

[4,0 –6,0 ]

Indeks

100

113

324

223

Tržišni udio Turske (%)

[53,0 –58,0 ]

[57,0 –62,0 ]

[55,0 –60,0 ]

[53,0 –58,0 ]

Indeks

100

107

104

Tržišni udio predmetnih zemalja (%)

[54,1 –61,1 ]

[58,4 –65,4 ]

[61,0 –68,0 ]

[57,0 –64,0 ]

Indeks

100

107

112

104

Izvor:

pritužba, odgovor na upitnik podnositelja pritužbe, proizvođači izvoznici koji surađuju i Eurostat

(157)

Obujam uvoza iz predmetnih zemalja smanjio se od 2019. do razdoblja ispitnog postupka za 30 %, a zatim je 2020. naglo pao prije djelomičnog oporavka do razdoblja ispitnog postupka. Istodobno se njegov tržišni udio povećao za 4 %. Smanjenje obujma uvoza iz predmetnih zemalja podudaralo se sa smanjenjem potrošnje u Uniji od 32 % tijekom istog razdoblja, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 149. Budući da su predmetne zemlje mogle zadržati i čak povećati svoj tržišni udio u vrijeme smanjenja potrošnje, to je povećanje tržišnog udjela štetilo drugim sudionicima na tržištu, a posebno industriji Unije. Tijekom razdoblja ispitnog postupka tržišni udio predmetnih zemalja ponovno se smanjio za 8 % u odnosu na 2021., ali je ostao na višoj razini od njihova tržišnog udjela 2019. To smanjenje tržišnog udjela predmetnih zemalja uglavnom je bilo povezano sa znatnim povećanjem prodaje podnositelja pritužbe jednom važnom klijentu tijekom razdoblja ispitnog postupka. Međutim, informacije dostupne Komisiji nisu pokazale da je to povećanje bilo strukturno ili da bi se to kretanje moglo nastaviti i nakon razdoblja ispitnog postupka.

4.3.3 Cijene uvoza iz predmetnih zemalja, sniženje cijena i sprečavanje rasta cijena

(158)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju provjerenih podataka proizvođača izvoznika koji surađuju u skladu s određivanjem obujma uvoza kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 154. i 155. Sniženje cijena zbog uvoza utvrđeno je na temelju podataka proizvođača izvoznika koji surađuju i proizvođača iz Unije koji surađuje.

(159)

Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetnih zemalja kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/tona)

2019.

2020.

2021.

Razdoblje ispitnog postupka

NRK

[800 –900 ]

[850 –1 000 ]

[1 000 –1 200 ]

Indeks

100

108

133

Turska

[700 –800 ]

[850 –1 000 ]

[1 000 –1 200 ]

Indeks

100

119

139

Izvor:

proizvođači izvoznici koji surađuju

(160)

Uvozne cijene povećale su se za 33 % kad je riječ o Kini i za 39 % kad je riječ o Turskoj. To je povećanje uglavnom posljedica povećanja cijena sirovina i energije nakon pandemije bolesti COVID-19 te aktualnog rata u Ukrajini koji je uzrokovao nedavno povećanje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Međutim, tijekom razmatranog razdoblja prodajne cijene u Uniji još su se više povećale, za 46 %.

(161)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(1)	ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije koji surađuje koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica i

(2)	odgovarajuće ponderirane prosječne cijene po uvezenoj vrsti proizvoda koje proizvođači izvoznici koji surađuju u Kini i Turskoj naplaćuju prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđene na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina), uz odgovarajuće troškove nakon uvoza.

(162)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođača iz Unije koji surađuje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža smanjenja cijena uzrokovana uvozom na tržište Unije koja je iznosila 6,5 % za Kinu i 11,1 % za Tursku.

(163)

Osim toga, Komisija je utvrdila postojanje sprečavanja rasta cijena. Kako je prikazano u tablici 8., industrija Unije doista je tijekom razmatranog razdoblja prodavala po cijenama nižima od troškova proizvodnje. Zbog znatnog pritiska na cijene uzrokovanog jeftinim dampinškim uvozom industrija Unije nije mogla povećati svoje prodajne cijene kako bi ostvarila dobit, što je dovelo do gubitaka tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Konkretno, Komisija je utvrdila sniženje ciljnih cijena od 21,7 % za Kinu i 30,0 % za Tursku.

4.4 Gospodarsko stanje industrije Unije

4.4.1 Opće napomene

(164)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(165)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz pritužbe i provjerenih podataka koje je dostavio proizvođač iz Unije koji surađuje. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije koji su tijekom razmatranog razdoblja proizvodili i prodavali predmetni proizvod na tržištu Unije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 147., na početku razmatranog razdoblja postojala su tri proizvođača iz Unije, od kojih su samo dva ostala aktivna tijekom razdoblja ispitnog postupka zbog stečaja društva Laminorul. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje je dostavio proizvođač iz Unije koji surađuje. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije u cjelini, posebno zato što je proizvođač iz Unije koji surađuje činio više od 75 % ukupne proizvodnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka.

(166)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(167)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

4.4.2 Makroekonomski pokazatelji

4.4.2.1 Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(168)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

2019.

2020.

2021.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam proizvodnje (u tonama)

[25 000 –30 000 ]

[12 500 –15 500 ]

[13 500 –17 000 ]

[15 000 –18 000 ]

Indeks

100

Proizvodni kapacitet (u tonama)

[65 000 –85 000 ]

[48 000 –63 000 ]

[39 000 –52 000 ]

Indeks

100

Iskorištenost kapaciteta (%)

[33 –39 ]

[22 –27 ]

[30 –36 ]

[32 –38 ]

Indeks

100

Izvor:

pritužba i provjereni podaci podnositelja pritužbe

(169)

Obujam proizvodnje industrije Unije smanjio se tijekom razmatranog razdoblja. To je djelomično posljedica navedenog stečaja društva Laminorul, no obujam proizvodnje preostalih dvaju društava isto se tako naglo smanjio 2020 (58). Iako se obujam proizvodnje u narednim godinama ponovno povećao, taj je obujam tijekom razdoblja ispitnog postupka i dalje bio znatno niži od onoga iz 2019. To smanjenje tijekom razmatranog razdoblja isto je tako u skladu sa smanjenjem potrošnje u Uniji u istom razdoblju.

(170)

Zbog stečaja društva Laminorul, tijekom razmatranog razdoblja smanjio se i proizvodni kapacitet. Proizvodni kapacitet preostalih dvaju društava ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, stopa iskorištenosti kapaciteta smanjila se za 2 % tijekom razmatranog razdoblja, što je povećanje nakon naglog smanjenja do kojeg je došlo 2020. zbog smanjenja potrošnje i povezanog obujma proizvodnje nakon pandemije bolesti COVID-19, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 149. Za preostala dva društva stopa iskorištenosti kapaciteta dodatno se smanjila od 2019. do razdoblja ispitnog postupka (59).

4.4.2.2 Obujam prodaje i tržišni udio

(171)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio

2019.

2020.

2021.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam prodaje na tržištu Unije (u tonama)

[25 000 –29 000 ]

[11 000 –15 000 ]

[12 000 –16 000 ]

[15 000 –19 000 ]

Indeks

100

Tržišni udio (%)

[35 –40 ]

[27 –32 ]

[28 –33 ]

[32 –37 ]

Indeks

100

Izvor:

pritužba, odgovor na upitnik podnositelja pritužbe, proizvođači izvoznici koji surađuju i Eurostat

(172)

Obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije smanjio se za 38 % tijekom razmatranog razdoblja, pri čemu se naglo smanjio 2020. prije djelomičnog oporavka do razdoblja ispitnog postupka. U istom se razdoblju tržišni udio industrije Unije smanjio za 9 %. Silazno kretanje obujma prodaje, iako nešto manje intenzivno, zabilježeno je i kad se promatraju samo preostala dva društva, iako su ona 2021. i u razdoblju ispitnog postupka ponovno stekla određeni tržišni udio (60). Smanjenje tržišnog udjela i obujma prodaje u Uniji 2020. podudaralo se sa stečajem društva Laminorul. Iako su se potrošnja, uvoz i obujam prodaje u Uniji 2020. smanjili zbog učinka pandemije bolesti COVID-19, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 149., dio obujma prodaje koji je prethodno pripisan Laminorulu zamijenjen je uvozom, a ne prodajom drugih proizvođača iz Unije. To je vidljivo iz podataka u tablicama 3. i 6., koji pokazuju da se tržišni udio Kine i Turske povećao 2020., dok je istodobno industrija Unije izgubila tržišni udio. Od 2020. industrija Unije uspjela je vratiti dio izgubljenog tržišnog udjela, ali nije dosegnula razinu prije 2020.

4.4.2.3 Rast

(173)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 169. i 170., obujam proizvodnje i stopa iskorištenosti kapaciteta industrije Unije smanjili su se tijekom razmatranog razdoblja, što je dovelo do viših fiksnih troškova po jedinici proizvodnje. S druge strane, potražnja za bulb plosnatim čelicima znatno se smanjila 2020., a zatim se donekle oporavila do razdoblja ispitnog postupka. U tom kontekstu smanjene potrošnje industrija Unije izgubila je znatan obujam prodaje i tržišni udio. Mogla je vratiti dio svojeg obujma prodaje i tržišnog udjela samo na štetu svojih prodajnih cijena koje su kontinuirano bile niže od troška proizvodnje industrije Unije, kako je objašnjeno u odjeljku 4.4.3.1. Stoga su ugroženi i izgledi za rast industrije Unije.

4.4.2.4 Zaposlenost i produktivnost

(174)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

2019.

2020.

2021.

Razdoblje ispitnog postupka

Broj zaposlenika

[250 –300 ]

[130 –160 ]

Indeks

100

Produktivnost (u tonama po zaposleniku)

[100 –110 ]

[95 –105 ]

[103 –113 ]

[115 –125 ]

Indeks

100

103

115

Izvor:

pritužba, provjereni podaci podnositelja pritužbe i baza podataka Orbis van Dijk ()

(175)

Stopa zaposlenosti u tom sektoru slijedila je isti trend kao i proizvodnja i potrošnja na tržištu Unije te je tijekom razmatranog razdoblja drastično pala za 48 %. To je uglavnom posljedica stečaja društva Laminorul, ali smanjila se i zaposlenost podnositelja pritužbe, iako se donekle oporavio u razdoblju od najniže razine zaposlenosti 2020. do razdoblja ispitnog postupka (62). To je smanjenje slijedilo silazno kretanje potrošnje u Uniji 2020. i ograničeni oporavak potrošnje do razdoblja ispitnog postupka.

(176)

S druge strane, produktivnost se povećala za 15 % u razdoblju od 2019. do razdoblja ispitnog postupka. Međutim, na tu brojku utječe činjenica da je Laminorul 2019. otpustio velik dio svojeg osoblja, ali je i dalje bilježio prodaju 2019. i, u manjoj mjeri, 2020. Produktivnost preostalih dvaju proizvođača iz Unije smanjila se tijekom razmatranog razdoblja (63). Smanjenje produktivnosti dvaju preostalih proizvođača iz Unije upućuje na povećani trošak rada po toni proizvedenih bulb plosnatih čelika.

4.4.2.5 Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(177)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na obujam i cijene uvoza iz predmetnih zemalja.

(178)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

4.4.3 Mikroekonomski pokazatelji

4.4.3.1 Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(179)

Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije koji surađuje prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji

2019.

2020.

2021.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (EUR/tona)

[850 –950 ]

[1 000 –1 150 ]

[1 200 –1 400 ]

Indeks

100

118

146

Jedinični trošak proizvodnje (EUR/tona)

[950 –1 050 ]

[1 100 –1 250 ]

[1 300 –1 500 ]

Indeks

100

121

141

Izvor:

provjereni podaci podnositelja pritužbe

(180)

Prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije koji surađuje povećale su se tijekom razmatranog razdoblja za 46 %, dok je jedinični trošak proizvodnje zabilježio nešto manje povećanje od 41 % tijekom istog razdoblja. Međutim, tijekom cijelog razmatranog razdoblja prodajne cijene bile su kontinuirano niže od prosječnog troška proizvodnje. To je značilo da proizvođač iz Unije nije mogao povećati prodajne cijene do razine koja bi pokrila povećanje troškova proizvodnje.

(181)

Prodaja istovjetnog proizvoda na tržištu Unije temeljila se na okvirnim ugovorima s kupcima u kojima su utvrđene količine i cijene za sljedeće razdoblje (u rasponu od jedne godine do nekoliko mjeseci) ili na ponudama i promptnim cijenama. Proizvođač iz Unije koji surađuje stoga je imao mogućnost za povećanje prodajnih cijena u kontekstu povećanja cijena sirovina i energije u trenutku ponovnog pregovaranja o ugovorima ili sastavljanja ponuda. Međutim, nije to uspio učiniti u mjeri u kojoj je to bilo potrebno tijekom razmatranog razdoblja zahvaljujući pritisku na cijene zbog uvoza koji je i dalje bilježio velike količine. To je uzrokovalo kontinuirane gubitke proizvođača iz Unije koji surađuje, kako je objašnjeno u odjeljku 4.4.3.4.

4.4.3.2 Troškovi rada

(182)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije koji surađuje u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

2019.

2020.

2021.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)

[48 000 –53 000 ]

[45 000 –50 000 ]

[53 000 –58 000 ]

Indeks

100

112

Izvor:

provjereni podaci podnositelja pritužbe

(183)

Prosječan trošak rada po zaposleniku u razmatranom razdoblju povećao se za 12 %. To je bilo povezano sa smanjenjem broja zaposlenika a da pritom nije bilo sličnog smanjenja fiksnih troškova.

4.4.3.3 Zalihe

(184)

Razine zaliha proizvođača iz Unije koji surađuje u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

2019.

2020.

2021.

Razdoblje ispitnog postupka

Završne zalihe (u tonama)

[2 000 –2 500 ]

[1 600 –2 100 ]

[2 000 –2 500 ]

[2 300 –2 800 ]

Indeks

100

104

117

Završne zalihe kao postotak proizvodnje

[11 –14 ]

[14 –17 ]

[15 –18 ]

[16 –19 ]

Indeks

100

129

136

141

Izvor:

provjereni podaci podnositelja pritužbe

(185)

Zalihe su se prvo smanjile za 18 % u 2020., a zatim su se povećale tijekom ostatka razmatranog razdoblja i dosegnule razinu 17 % višu nego 2019. Završne zalihe kao postotak proizvodnje povećale su se tijekom razmatranog razdoblja i dosegnule razinu od 16–19 % godišnje proizvodnje. Ta je situacija negativno utjecala na financijsko stanje proizvođača iz Unije koji surađuje.

4.4.3.4 Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(186)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije koji surađuje u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

2019.

2020.

2021.

Razdoblje ispitnog postupka

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)

[(–11 )–(–7 )]

[(–10,5 )–(–6,5 )]

[(–10 )–(–6 )]

[(–6 )–(–3 )]

Indeks

– 100

–94

–91

–46

Novčani tok (EUR)

[700 000 – 800 000 ]

(– 700 000 )(– 600 000 )]

[(–1 700 000 )–(–1 400 000 )]

[25 000 – 30 000 ]

Indeks

100

–84

– 208

Ulaganja (EUR)

[1 000 000 – 1 200 000 ]

[1 250 000 – 1 450 000 ]

[600 000 – 700 000 ]

[650 000 – 750 000 ]

Indeks

100

122

Povrat ulaganja (%)

[(–51 )–(–46 )]

[(–28 )–(–23 )]

[(–26 )–(–21 )]

[(–18 )–(–13 )]

Indeks

– 100

–53

–51

–35

Izvor:

provjereni podaci podnositelja pritužbe

(187)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije koji surađuje iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Proizvođač iz Unije koji surađuje uspio je smanjiti gubitke tijekom razmatranog razdoblja, ali je tijekom cijelog razdoblja poslovao s gubitkom. Činjenica da je smanjio gubitke u razdoblju ispitnog postupka u odnosu na prethodne godine uglavnom je posljedica povećanja sposobnosti, povezanog s prilagodbom njegove poslovne strategije, da ponovno pregovara o cijenama i prilagodi ih povećanju troškova energije i sirovina. Međutim, zahvaljujući kontinuiranom pritisku na cijene zbog jeftinog uvoza iz predmetnih zemalja, koji je tijekom razmatranog razdoblja čak uspio povećati svoj već vrlo visok tržišni udio, proizvođač iz Unije koji surađuje nije mogao uključiti sve troškove u cijene za svoje kupce.

(188)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Neto novčani tok smanjivao se do razdoblja ispitnog postupka, pri čemu je 2020. i 2021. bilježio negativne vrijednosti te se ponovno povećao tijekom razdoblja ispitnog postupka i zabilježio ukupno smanjenje od 96 % tijekom razmatranog razdoblja. To negativno kretanje pokazalo je da je proizvođač iz Unije koji surađuje naišao na poteškoće u samofinanciranju aktivnosti, što je dodatni pokazatelj pogoršanja njegova financijskog stanja.

(189)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Proizvođač iz Unije koji surađuje kontinuirano je ulagao u poboljšanje učinkovitosti svojih proizvodnih postrojenja, primjerice nabavom novih strojeva za pjeskarenje i bojenje kako bi se omogućilo da se dijelovi proizvodnog procesa koji su prethodno bili eksternalizirani obavljaju interno, čime se poboljšava učinkovitost i skraćuje vrijeme isporuke. Međutim, njegova sposobnost ulaganja bila je ograničena zbog toga što je kontinuirano bilježio gubitke. Osim toga, unatoč poboljšanju tijekom razmatranog razdoblja, povrat ulaganja ostao je negativan tijekom cijelog razdoblja. Stoga proizvođač iz Unije koji surađuje nije mogao ostvariti dovoljnu razinu dobiti kako bi pokrio ulaganja.

(190)

Loša financijska situacija proizvođača iz Unije koji surađuje utjecala je na njegovu sposobnost da prikupi kapital. Kontinuirani gubici i smanjenje neto novčanog toka ukazali su na ozbiljne probleme u pogledu njegove likvidnosti i sposobnosti prikupljanja kapitala za financiranje poslovne aktivnosti i potrebnih ulaganja.

4.4.4 Zaključak o šteti

(191)

Industrija Unije trpjela je štetu tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Stanje industrije Unije koja je bilježila gubitke tijekom cijelog tog razdoblja podudaralo se sa znatnim obujmom uvoza iz predmetnih zemalja po cijenama nižima od troškova proizvodnje industrije Unije. Kako je navedeno u odjeljku 4.3.3., cijene industrije Unije bile su znatno niže i dodatno su se snižavale zbog uvoza iz predmetnih zemalja.

(192)

Tijekom razdoblja ukupnog smanjenja potrošnje u Uniji i nakon određenog oporavka do kojeg je došlo nakon početnog znatnog smanjenja prodaje bulb plosnatih čelika u Uniji 2020. povećanje obujma uvoza iz predmetnih zemalja premašilo je povećanje obujma prodaje proizvoda industrije Unije na tržištu Unije. Nakon početnog pada od 35 % u 2020. obujam uvoza iz predmetnih zemalja povećao se na razinu od 70 % obujma uvoza iz 2019. Obujam prodaje industrije Unije zabilježio je početni pad od 53 % i oporavio se na razine od samo 62 % obujma prodaje iz 2019.

(193)

Istodobno su se prodajne cijene povećale i za industriju Unije i za dvije predmetne zemlje. Međutim, iako industrija Unije nikako nije mogla povećati razinu svojih cijena kako bi ostvarila dobit, razlika između prodajnih cijena industrije Unije i uvoznih cijena iz obiju predmetnih zemalja povećala se. Cijene u Uniji povećale su se za 46 % tijekom razmatranog razdoblja, dok su se uvozne cijene tijekom istog razdoblja povećale za 33 % kad je riječ o NRK-u i za 39 % kad je riječ o Turskoj. To je značilo da su, unatoč povećanju cijena uvoza i prodaje u Uniji, cijene uvoza iz dviju predmetnih zemalja stvarale sve veći pritisak na prodajne cijene industrije Unije. Zbog toga je industrija Unije, iako je bila prisiljena nastaviti s prodajom uz gubitke, u razdoblju od 2019. do razdoblja ispitnog postupka izgubila tržišni udio u korist predmetnih zemalja. Iako je industrija Unije vratila dio tržišnog udjela koji je izgubila tijekom razdoblja ispitnog postupka, nije dosegnula razinu iz 2019. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 157., povećanje tržišnog udjela tijekom razdoblja ispitnog postupka nije bilo strukturne prirode, nego je u velikoj mjeri povezano s privremenim povećanjem narudžbi određenog klijenta.

(194)

Gotovo svi pokazatelji štete pokazali su ukupno negativno kretanje tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta pogoršali su se u skladu sa smanjenjem obujma prodaje i tržišnog udjela. Isprva su pokazatelji 2020. zabilježili negativna kretanja, uglavnom zbog pandemije bolesti COVID-19 i stečaja društva Laminorul, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 149., 160., 170. i 172. Unija se od 2020. u određenoj mjeri uspjela oporaviti jer su se potražnja za bulb plosnatim čelicima i potrošnja u Uniji ponovno povećale nakon pandemije bolesti COVID-19. Međutim, iako su pokazatelji štete od 2020. ukazivali na poboljšanje, tijekom razdoblja ispitnog postupka i dalje su bili znatno ispod razina iz razdoblja prije 2020. Budući da su veliki obujam i veliki tržišni udjeli dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i dalje bili prisutni, a cijena tog uvoza niža je od troškova proizvodnje industrije Unije, ona se nije mogla oporaviti dovoljno za ostvarivanje stabilne dobiti.

(195)

Tijekom razmatranog razdoblja neto ulaganja smanjila su se za 36 %, dok je povrat ulaganja ostao negativan. Novčani tok drastično je fluktuirao tijekom razmatranog razdoblja te je od 2020. bio uglavnom negativan ili blizu nule. To je utjecalo na sposobnost industrije Unije da samostalno financira svoje poslovanje.

(196)

Broj zaposlenika smanjio se tijekom istog razdoblja za 48 %, uglavnom zbog stečaja Laminorula 2020., ali sličan silazni trend vidljiv je i kad je riječ o ostalim proizvođačima iz Unije. S druge strane, smanjila se produktivnost (ako se ne uzme u obzir prodaja društva Laminorul, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 176.), što je dovelo do većeg troška rada po toni bulb plosnatih čelika.

(197)

Kako je prethodno navedeno, gospodarski pokazatelji kao što su profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja bili su negativni tijekom razmatranog razdoblja. To je utjecalo na sposobnost industrije Unije da samostalno financira svoje poslovanje, izvrši potrebna ulaganja i prikupi kapital, čime se ometa njezin rast i čak ugrožava njezin opstanak.

(198)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

5. UZROČNOST

(199)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetnih zemalja. Ti su čimbenici bili uvoz iz ostalih trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, pandemija bolesti COVID-19 koja je utjecala na potrošnju u Uniji, povećanje cijena energije i navodni nedostatak diversifikacije proizvoda.

5.1 Učinci dampinškog uvoza

(200)

Komisija je ispitala kretanje obujma uvoza iz predmetnih zemalja i njegov učinak na industriju Unije u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe.

5.1.1 Količina i tržišni udio dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja

(201)

Količine uvoza iz predmetnih zemalja smanjile su se tijekom razmatranog razdoblja za 30 %. To se smanjenje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 157., podudara sa sličnim smanjenjem potrošnje u Uniji, koje je uglavnom uzrokovano pandemijom bolesti COVID-19 i posljedičnim smanjenjem potražnje za brodogradnjom i povezanim ulaznim elementima kao što su bulb plosnati čelici. Međutim, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 192. i 193., uočeno povećanje obujma uvoza nakon 2020. bilo je veće od obujma prodaje industrije Unije u istom razdoblju.

(202)

U 2020. industrija Unije izgubila je tržišni udio, uglavnom zbog propasti Laminorula. Kako je prikazano u tablicama 3. i 6., tržišni udio koji je prethodno pripadao Laminorulu djelomično je pripao Turskoj i Kini. Predmetne zemlje kontinuirano su povećavale svoj tržišni udio u razdoblju od 2019. do 2021. Tijekom razdoblja ispitnog postupka predmetne zemlje ponovno su izgubile dio tržišnog udjela koji su stekle prethodnih godina, u korist industrije Unije. Međutim, iako je industrija Unije uspjela vratiti dio tržišnog udjela koji je izgubila 2020., još nije dosegnula razine prije 2020. Tržišni udio uvoza iz predmetnih zemalja povećao se s [54,1–61,1] % u 2019. na [57,0–64,0] % tijekom razdoblja ispitnog postupka, što je povećanje od 4 %, dok je industrija Unije tijekom istog razdoblja izgubila tržišni udio. Stoga je došlo do znatnog povećanja dampinškog uvoza u smislu članka 3. stavka 3. osnovne uredbe.

5.1.2 Cijena dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i učinak na cijene

(203)

Nadalje, tijekom cijelog razmatranog razdoblja taj je uvoz izvršavan po cijenama znatno nižima od cijena industrije Unije. Iako je industrija Unije tijekom razmatranog razdoblja mogla povećati cijene kako bi djelomično neutralizirala povećanje cijena sirovina i ulaznih elemenata, nije mogla povećati cijene do razine koja je potrebna za pokrivanje troškova proizvodnje. S druge strane, iako su se uvozne cijene iz Kine i Turske također povećale tijekom razmatranog razdoblja, to je povećanje bilo manje od povećanja cijena industrije Unije i krenulo je od niže razine cijena. Naime, prosječna uvozna cijena iz Kine i Turske bila je kontinuirano niža od troškova proizvodnje industrije Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(204)

Pritisak na cijene uzrokovan jeftinim uvozom iz Kine i Turske značio je da industrija Unije nije imala drugog izbora nego slijediti te cijene kako bi pokušala vratiti dio obujma prodaje koji je izgubila 2020., u razdoblju smanjene potrošnje i povećanja troškova proizvodnje. Iako je industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka uspjela povećati obujam prodaje nakon 2020. na 62 % razine iz 2019., to nije mogla učiniti u mjeri jednakoj povećanju potrošnje u Uniji (koja je u razdoblju ispitnog postupka iznosila 68 % razine iz 2019.) i uvozu iz predmetnih zemalja (70 % razine iz 2019.). To je pak dovelo do kontinuiranog poslovanja s gubitkom za proizvođača iz Unije koji surađuje tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Drugi financijski pokazatelji, kao što su povrat ulaganja i novčani tok, pokazali su slično negativno kretanje tijekom istog razdoblja. Iako se povrat ulaganja poboljšao tijekom razmatranog razdoblja, bio je kontinuirano negativan tijekom cijelog razdoblja, dok se novčani tok u razdoblju ispitnog postupka oporavio samo do 4 % razine iz 2019.

5.1.3 Uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz Kine i Turske i materijalne štete nanesene industriji Unije

(205)

Pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije podudaralo se sa znatnom razinom dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja. U kontekstu smanjenja tržišta povećani tržišni udio uvoza iz predmetnih zemalja u kombinaciji s njihovim niskim prosječnim prodajnim cijenama negativno je utjecao na financijsko stanje industrije Unije. Iako se industrija Unije do razdoblja ispitnog postupka u određenoj mjeri uspjela oporaviti od smanjenja obujma prodaje i tržišnog udjela do kojeg je došlo 2020., zbog povećanja dampinškog uvoza predmetnog proizvoda iz predmetnih zemalja nije mogla povećati svoje prodajne cijene dovoljno da pokrije znatno povećanje troškova proizvodnje. Stoga je zbog jeftinog uvoza iz predmetnih zemalja došlo do sprečavanja rasta cijena.

(206)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je privremeno utvrdila da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije prouzročena dampinškim uvozom iz predmetnih zemalja u smislu članka 3. stavka 6. osnovne uredbe. Takva je šteta imala učinke i na obujam i na cijene.

5.2 Učinci drugih čimbenika

5.2.1 Uvoz iz trećih zemalja

(207)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 12.

Uvoz iz trećih zemalja

Zemlja

2019.

2020.

2021.

Razdoblje ispitnog postupka

Ujedinjena Kraljevina

Obujam (u tonama)

[2 000 – 2 400 ]

[2 800 – 3 200 ]

[1 000 – 1 400 ]

[1 700 – 2 100 ]

Indeks

100

140

Tržišni udio (%)

[2,0 –4,0 ]

[5,0 –7,0 ]

[1,5 –3,5 ]

[2,5 –4,5 ]

Prosječna cijena

[700 – 800 ]

[650 – 750 ]

[800 – 950 ]

[1 150 – 1 350 ]

Indeks

100

110

167

Ostale treće zemlje

Obujam (u tonama)

[0 –10 ]

[300 –600 ]

[200 –500 ]

[100 –400 ]

Indeks

100

11 295

8 086

6 324

Tržišni udio (%)

[0,0 –0,5 ]

[1,0 –1,5 ]

[0,5 –1,0 ]

[0,3 –0,8 ]

Prosječna cijena

[1 100 – 1 200 ]

[700 – 850 ]

[1 100 – 1 300 ]

Indeks

100

101

104

Ukupno iz svih trećih zemalja osim predmetnih zemalja

Obujam (u tonama)

[2 000 – 2 400 ]

[3 100 – 3 800 ]

[1 200 – 1 900 ]

[1 800 – 2 500 ]

Indeks

100

162

Tržišni udio (%)

[2,0 –4,5 ]

[6,0 –8,5 ]

[2,0 –4,5 ]

[2,8 –5,3 ]

Prosječna cijena

[700 – 800 ]

[800 – 950 ]

[1 150 – 1 350 ]

Indeks

100

109

165

Izvor:

pritužba, odgovor na upitnik podnositelja pritužbe, proizvođači izvoznici koji surađuju i Eurostat

(208)

Jedina druga treća zemlja iz koje su u Uniju uvezene znatne količine bulb plosnatih čelika tijekom razmatranog razdoblja bila je Ujedinjena Kraljevina. Međutim, bulb plosnati čelici proizvedeni u Ujedinjenoj Kraljevini samo su djelomično činili proizvod iz ispitnog postupka. British Steel, jedini poznati proizvođač bulb plosnatih čelika u Ujedinjenoj Kraljevini, 2019. je proizvodio samo bulb plosnate čelike širine 200 mm i više, od 2020. 180 mm i više, a trenutačno proizvodi bulb plosnate čelike širine 160 mm i više (64). Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 154., statistički podaci za bulb plosnate čelike koji su dostupni Eurostatu za razmatrano razdoblje uključuju sve veličine bulb plosnatih čelika, a ne samo proizvod iz ispitnog postupka. Komisija je na temelju informacija iz pritužbe procijenila dio obujma uvoza evidentiranog u Eurostatu koji se odnosi na predmetni proizvod u različitim godinama.

(209)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 157. i 172., uvoz iz predmetnih zemalja i obujam prodaje industrije Unije znatno su se smanjili 2020., a zatim su se u narednim godinama djelomično oporavili. S druge strane, uvoz iz Ujedinjene Kraljevine povećao se za 40 % u 2020., u 2021. se smanjio na samo polovinu obujma iz 2019. te se ponovno povećao na razinu koja je 16 % niža od njegova obujma iz 2019. Korisnik koji surađuje objasnio je da proizvođač iz Ujedinjene Kraljevine proizvodi (i izvozi) bulb plosnate čelike na neredovitoj osnovi, odnosno samo ako ne raspodijeli svoj proizvodni kapacitet na druge proizvode.

(210)

Uočena povećanja i smanjenja obujma uvoza iz Ujedinjene Kraljevine nisu odgovarala istodobnom smanjenju i povećanju uvoza iz predmetnih zemalja ili prodaje industrije Unije. Osim toga, uvozne cijene iz Ujedinjene Kraljevine tijekom razdoblja ispitnog postupka bile su znatno iznad razine cijena uvoza bulb plosnatih čelika iz predmetnih zemalja i blizu cijena industrije Unije.

(211)

S obzirom na prethodno navedeno i s obzirom na veliki obujam uvoza iz predmetnih zemalja po niskim cijenama u usporedbi s obujmom uvoza iz ostalih trećih zemalja, Komisija je privremeno zaključila da uvoz iz ostalih trećih zemalja nije oslabio uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja.

5.2.2 Izvozni rezultati industrije Unije

(212)

Obujam izvoza industrije Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 13.

Izvozni rezultati proizvođačâ iz Unije

2019.

2020.

2021.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam izvoza (u tonama)

[1 700 –2 100 ]

[1 600 –2 000 ]

[800 –1 000 ]

[300 –500 ]

Indeks

100

Prosječna cijena (EUR/tona)

[800 –900 ]

[700 –800 ]

[1 200 –1 350 ]

0 (*1)

Indeks

100

161

0 (*1)

Izvor:

Eurostat, pritužba i provjereni podaci podnositelja pritužbe za obujam izvoza, prosječna cijena podnositelja pritužbe

(213)

Izvoz industrije Unije stalno se smanjivao od 2019. da bi u razdoblju ispitnog postupka dosegnuo zanemariv obujam. Industrija Unije ukazala je na pad potrošnje u svijetu nakon pandemije bolesti COVID-19 koja je uzrokovala to smanjenje te osobito na konkurenciju turskog jeftinog izvoza koji nije bio prisutan samo na domaćem tržištu, nego i na tržištima trećih zemalja.

(214)

Izvoz je činio samo mali dio ukupne prodaje industrije Unije, odnosno [5–9] % njezine proizvodnje 2019. i smanjio se na [3–1] % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga, iako je pad izvoznih rezultata mogao doprinijeti šteti koju je pretrpjela industrija Unije, kako je tvrdila i turska vlada u svojim primjedbama na pokretanje postupka, Komisija je privremeno zaključila da, s obzirom na visok udio prodaje u Uniji u usporedbi s izvoznom prodajom tijekom cijelog razmatranog razdoblja, smanjenje izvozne prodaje nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

5.2.3 Pandemija bolesti COVID-19 i smanjenje potrošnje

(215)

U svojim primjedbama na pokretanje postupka turska vlada, Özkan i Fincantieri istaknuli su pandemiju bolesti COVID-19 i istodobno smanjenje potrošnje kao čimbenike koji su doprinijeli šteti koju je pretrpjela industrija Unije ili je uzrokovali. Kako je prikazano u tablici 2., potrošnja bulb plosnatih čelika u Uniji smanjila se za 32 % tijekom razmatranog razdoblja, što je doista bilo uglavnom povezano s pandemijom bolesti COVID-19, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 149. Međutim, prodaja industrije Unije na tržištu Unije istodobno se dodatno smanjila za 38 %. Osim toga, štetno stanje uzrokovano znatnim obujmom uvoza po cijenama nižima od troška proizvodnje industrije Unije postojalo je već 2019., dok je utjecaj pandemije bolesti COVID-19 zabilježen tek 2020. Stoga bi se pandemiju bolesti COVID-19 i posljedično smanjenje potrošnje bulb plosnatih čelika u Uniji trebalo smatrati čimbenikom koji je pogoršao situaciju 2020., a ne uzrokom štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(216)

Komisija je na temelju toga privremeno zaključila da kretanje potrošnje u Uniji nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

5.2.4 Povećanje cijena energije

(217)

Turska vlada tvrdila je da je povećanje cijena energije od kraja 2021., a posebno 2022. zbog vojne agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, utjecalo na loše stanje podnositelja pritužbe i da to stanje ne bi trebalo pripisivati uvozu iz predmetnih zemalja.

(218)

Međutim, kako je prikazano u tablici 8., industrija Unije mogla je povećati svoje prodajne cijene s [1 000–1 150] EUR na [1 200–1 400] EUR u razdoblju od 2021. do razdoblja ispitnog postupka. To povećanje od oko 24 % premašilo je povećanje troškova proizvodnje tijekom istog razdoblja, što upućuje na to da bi se povećanje troškova ili cijena energije moglo prenijeti na kupce. Međutim, zahvaljujući pritisku na cijene zbog kontinuiranog jeftinog uvoza iz predmetnih zemalja, industrija Unije i dalje nije mogla povećati svoje prodajne cijene kako bi u potpunosti pokrila svoj ukupni trošak proizvodnje.

(219)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 163., 180. i 181., industrija Unije nije mogla na odgovarajući način prilagoditi svoje prodajne cijene kako bi ostvarivala dobit tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Budući da je taj obrazac bio prisutan tijekom dugog razdoblja, ne može se objasniti samo povećanjem troškova energije u razdoblju ispitnog postupka. Ta nemogućnost prilagodbe prodajnih cijena vremenski se podudara s povećanjem tržišnog udjela dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja, po značajno sniženim razinama cijena, što je spriječilo rast cijena industrije Unije i onemogućilo industriju Unije da ponovno ostvaruje dobit.

(220)

Stoga je Komisija privremeno zaključila da kretanje cijena energije ne može biti uzrok štete koju je pretrpjela industrija Unije.

5.2.5 Diversifikacija proizvoda

(221)

Društvo Özkan tvrdilo je da je štetu nanesenu industriji Unije djelomično prouzročila činjenica da je kupnja svih različitih veličina i vrsta bulb plosnatih čelika za određeni projekt iz istog izvora, radi lakše sljedivosti, uobičajena praksa u sektoru brodogradnje. Budući da je industrija Unije proizvodila samo bulb plosnate čelike širine do 204 mm, ta industrija, prema mišljenju Özkana, nije imala komparativnu prednost koju je imao Özkan, koji proizvodi sve veličine bulb plosnatih čelika.

(222)

Međutim, Komisija nije pronašla dokaze o navodnoj praksi brodogradilišta da sve bulb plosnate čelike kupuju iz jednog izvora, a Özkan nije dostavio takve dokaze. Naprotiv, korisnik koji surađuje i nepovezani uvoznik dostavili su podneske u kojima su istaknuli potrebu za diversificiranim izvorom opskrbe, umjesto oslanjanja na samo jednog dobavljača. Korisnik je isto tako naveo da je općenito kupovao bulb plosnate čelike na temelju stanja zaliha, da bi se svi bulb plosnati čelici iste veličine mogli koristiti naizmjenično neovisno o njihovu izvoru te da kupnje nisu bile povezane s određenim projektom.

(223)

Osim toga, industrija Unije posljednjih je godina uložila u diversifikaciju proizvoda proširenjem svojeg raspona veličina bulb plosnatih čelika tijekom razmatranog razdoblja. U tom je pogledu Fincantieri u svojim primjedbama istaknuo odlomak u pritužbi u kojem je podnositelj pritužbe naveo da je „jeftinije proizvoditi do veličine od 180 mm nominalne širine”. Fincantieri je stoga doveo u pitanje odluku podnositelja pritužbe da ulaže u proizvodnju većih veličina i tvrdio da je doprinijela slaboj dobiti industrije Unije.

(224)

Međutim, suprotno navedenom, i pritužba i provjereni podaci podnositelja pritužbe pokazali su da je proizvodnja većih veličina bulb plosnatih čelika ekonomičnija jer zahtijeva manje valjanja i vremenski je učinkovitija. U točki 1.3. pritužbe također je navedeno da „što je veličina bulb plosnatog čelika manja, to je njegova cijena veća”. To bi upućivalo na to da bi strategija diversifikacije industrije Unije u prošlosti pozitivno utjecala na njezinu profitabilnost, a ne bi doprinijela pretrpljenoj šteti.

(225)

Komisija je stoga privremeno zaključila da navodno nepostojanje diversifikacije vrsta bulb plosnatih čelika u okviru industrije Unije nije bilo takvo da bi moglo umanjiti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

5.3 Zaključak o uzročnosti

(226)

Financijsko stanje industrije Unije općenito se pogoršalo u razdoblju od 2019. do razdoblja ispitnog postupka. To pogoršanje bilo je posebno izraženo 2020., nakon čega se stanje u određenoj mjeri poboljšalo do razdoblja ispitnog postupka. Međutim, na kraju predmetnog razdoblja industrija Unije i dalje je bilježila gubitke i još se nije mogla oporaviti do razine prije 2020. Te su se negativne okolnosti vremenski poklopile s povećanjem tržišnog udjela uvoza bulb plosnatih čelika iz predmetnih zemalja, a taj se uvoz odvijao po dampinškim cijenama koje su se tijekom razmatranog razdoblja povećale, ali manje od cijena industrije Unije, kako je navedeno u odjeljku 5.1.

(227)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Učinak uvoza iz ostalih trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, pandemija bolesti COVID-19 koja je utjecala na potrošnju u Uniji, povećanje cijena energije i navodni nedostatak diversifikacije proizvoda na negativna kretanja industrije Unije u smislu obujma proizvodnje, prodajnih cijena i profitabilnosti bio je ograničen.

(228)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz predmetnih zemalja stvorio materijalnu štetu za industriju Unije, a da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, nisu bili dovoljni da oslabe uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete.

6. RAZINA MJERA

(229)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete koja je industriji Unije prouzročena dampinškim uvozom.

6.1 Marža štete

(230)

Šteta bi se uklonila ako bi industrija Unije mogla ostvarivati ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(231)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetnih zemalja, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Takva profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(232)

Proizvođač iz Unije koji surađuje poslovao je s gubitkom tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Podnositelj pritužbe predložio je ciljnu dobit od 7,4 % na temelju dobiti koju je 2019. ostvario na drugim vrstama proizvoda. Međutim, Komisija je smatrala da su se druge vrste proizvoda odnosile na automobilske šarke i posebne profile, koji su skuplji i složeniji proizvodi specijalizirani za određene kupce. Profitna marža stoga je privremeno utvrđena na 6 % u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe.

(233)

Na temelju toga neštetna cijena iznosi [1 300]–[1 600] EUR po toni bulb plosnatih čelika, što proizlazi iz primjene navedene profitne marže od 6 % na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije koji surađuje tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(234)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuju u predmetnim zemalja, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji je tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavao proizvođač iz Unije koji surađuje. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(235)

Razina uklanjanja štete za „sva ostala društva” utvrđuje se na isti način kao dampinška marža za ta društva (vidjeti uvodnu izjavu 120. za NRK i uvodnu izjavu 141. za Tursku).

Zemlja	Društvo	Privremena dampinška marža (%)	Privremena marža štete (%)
NRK	Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd.	14,7	21,7
	Sva ostala društva	14,7	21,7
Turska	Türkiye Özkan Demir Çelik Sanayi A.Ş	13,6	30,0
	Sva ostala društva	13,6	30,0

6.2 Zaključak o razini mjera

(236)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi privremene antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

Zemlja	Društvo	Privremena antidampinška pristojba
Narodna Republika Kina	Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd.	14,7 %
	Sva ostala društva	14,7 %
Turska	Türkiye Özkan Demir Çelik Sanayi A.Ş	13,6 %
	Sva ostala društva	13,6 %

7. INTERES UNIJE

(237)

Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih raznih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

7.1 Interes industrije Unije

(238)

U Uniji postoje dva društva koja proizvode bulb plosnate čelike. Izravno zapošljavaju [130–160] radnika, a nalaze se u Španjolskoj i Italiji. U 2019. postojao je još jedan dodatni proizvođač iz Unije, sa sjedištem u Rumunjskoj. Stoga je ukupna izravna zaposlenost u sektoru bulb plosnatih čelika 2019. bila gotovo dvostruko veća od broja zaposlenih tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(239)

Ispitnim je postupkom utvrđeno da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu koju je prouzročio dampinški uvoz iz predmetnih zemalja tijekom razdoblja ispitnog postupka. Uvođenje mjera omogućilo bi industriji Unije da zadrži svoj tržišni udio, poveća proizvodnju i iskorištenost kapaciteta te poveća cijene kako bi pokrila troškove proizvodnje i ostvarila razinu dobiti koja bi se očekivala u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Na taj način industrija Unije vratila bi se u održivo stanje te bi se omogućila buduća ulaganja.

(240)

Neuvođenje mjera vjerojatno bi dovelo do daljnjeg gubitka tržišnog udjela i pogoršanja profitabilnosti, koja je već bilježila negativne vrijednosti tijekom cijelog razmatranog razdoblja. To bi moglo prouzročiti dodatna zatvaranja proizvodnih postrojenja i otpuštanja, čime bi se ugrozila održivost industrije Unije. To je posebno važno s obzirom na činjenicu da su trenutačno preostala samo dva proizvođača iz Unije te da oba pripadaju malim i srednjim poduzećima.

(241)

Komisija je stoga privremeno zaključila da bi uvođenje privremenih antidampinških mjera na uvoz bulb plosnatih čelika podrijetlom iz predmetnih zemalja bilo u interesu industrije Unije.

7.2 Interes korisnika i nepovezanih uvoznika

(242)

Tijekom ispitnog postupka javio se samo jedan nepovezani uvoznik, Baglietto, i dostavio odgovor na upitnik. Nažalost, unatoč tome što je odgovor na upitnik nekoliko puta revidiran, količina nepotpunih informacija, uključujući opisni dio odgovora, bila je tolika da se odgovor nije mogao prihvatiti u ispitnom postupku. Taj se uvoznik složio da će umjesto toga dostaviti podnesak o šteti i interesu Unije. Baglietto se u podnesku usprotivio antidampinškim mjerama jer je tvrdio da bi se takvim mjerama ograničila dostupnost bulb plosnatih čelika u Uniji i da bi to moglo dovesti do stvaranja duopola ili monopola na tržištu Unije.

(243)

Javila su se i dva korisnika i dostavila odgovore na upitnik. Odgovor jednog korisnika bio je previše manjkav da bi bio prihvaćen u ispitnom postupku, dok je odgovor korisnika Fincantieri prihvaćen i provjeren na licu mjesta. Fincantieri je najveće brodograđevno društvo u Uniji i stoga je jedan od najvažnijih korisnika proizvoda iz ispitnog postupka.

(244)

Fincantieri je prvo tvrdio da bi se uvođenjem antidampinških mjera tržište gotovo zatvorilo za uvoz bulb plosnatih čelika te da bi moglo doći do manjka opskrbe, posebno kad je riječ o bulb plosnatim čelicima širine 160–200 mm, koje je proizvodio samo jedan proizvođač iz Unije. Drugo, korisnik je tvrdio da bi uvođenje mjera pogoršalo nedostupnost na tržištu Unije. Fincantieri smatra da industrija Unije nema dovoljno kapaciteta da zadovolji potrebe cijelog sektora brodogradnje. Osim toga, dobavljači iz industrije Unije morali su se tijekom razdoblja ispitnog postupka nositi s kašnjenjima i logističkim problemima, zbog čega je Fincantieri bio prisiljen pribjeći uvozu iz predmetnih zemalja. Treće, Fincantieri je izjavio da osim predmetnih zemalja ne postoje drugi pouzdani alternativni dobavljači bulb plosnatih čelika.

(245)

Osim uvoznika i korisnika, i turska vlada je tvrdila da bi uvođenje antidampinških mjera dovelo do monopola na tržištu Unije. Isto tako, turska vlada istaknula je postojeće zaštitne mjere za uvoz proizvoda od čelika, uključujući bulb plosnate čelike, koje prema njezinu mišljenju već dovoljno štite industriju Unije.

(246)

U biti, glavni argumenti koje su iznijeli korisnik, uvoznik i turska vlada odnosili su se na činjenicu da se strane boje rizika od manjka opskrbe i pojave monopola na tržištu Unije ako se uvedu antidampinške mjere. Međutim, cilj i planirani učinak uvođenja antidampinških mjera nikad nije zatvaranje tržišta Unije za uvoz iz trećih zemalja. Cilj je ukloniti učinke štetnog dampinga koji narušavaju trgovinu i tako ponovno uspostaviti tržišno natjecanje i jednake uvjete za proizvođače iz Unije. Činjenica da industrija Unije tijekom razmatranog razdoblja nije poslovala punim kapacitetom upućivala je na to da bi proizvođači iz Unije mogli prodavati više bulb plosnatih čelika na tržištu Unije.

(247)

Osim toga, nije bilo naznaka da uvoznici ili korisnici neće moći apsorbirati povećanje cijena koje bi proizašlo iz uvođenja antidampinških mjera. Na temelju informacija koje je dostavio Baglietto nije se moglo utvrditi mogu li uvoznici apsorbirati predloženu antidampinšku pristojbu.

(248)

Međutim, provjereni podaci i izjave korisnika koji surađuje jasno su pokazali da povećani trošak bulb plosnatih čelika ne bi bio na štetu korisnika. Bulb plosnati čelici iz predmetnih zemalja činili su manje od 10 % ukupne količine bulb plosnatih čelika koju su korisnici kupili u razdoblju ispitnog postupka. Osim toga, trošak bulb plosnatih čelika činio je zanemariv dio ukupnog troška proizvodnje Fincantierija (manje od 0,5 %) za sve proizvode koji sadržavaju bulb plosnate čelike. Stoga se očekuje da će svaki utjecaj povećanja troška bulb plosnatih čelika na veliku profitnu maržu društva Fincantieri biti vrlo ograničen.

(249)

Osim toga, kad je riječ o mogućem nedostatku izvorâ opskrbe, neuvođenje antidampinških mjera štetilo bi financijskom stanju industrije Unije i moglo bi dovesti do toga da preostala dva proizvođača iz Unije preispitaju svoje strategije ulaganja i usredotoče se na svoje druge, trenutačno profitabilnije vrste proizvoda, čime bi se zapravo okončala proizvodnja bulb plosnatih čelika u Uniji.

(250)

U takvim bi okolnostima uvoznici i korisnici bulb plosnatih čelika iz Unije postali potpuno ovisni o uvozu iz trećih zemalja koji bi se, prema mišljenju svih strana, zapravo odnosio samo na Kinu i Tursku. Kako ne bi postali ovisni o uvozu od vrlo ograničenog broja dobavljača iz trećih zemalja, i dalje je potreban diversificirani izvor opskrbe, uključujući izvore opskrbe unutar Unije. Uvođenjem antidampinških pristojbi, čime bi se ponovno uspostavilo tržišno natjecanje i jednaki uvjeti za proizvođače iz Unije, osigurala bi se diversifikacija i mogućnost izbora izvora opskrbe, što su zatražile sve strane.

(251)

S obzirom na navedeno, tvrdnje o potencijalnom nedostatku izvorâ opskrbe i mogućem duopolu ili monopolu privremeno su odbijene.

(252)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 245., turska vlada iznijela je dodatni argument da je industrija Unije već zaštićena zaštitnim mjerama koje su trenutačno na snazi za proizvode od čelika, uključujući bulb plosnate čelike (65). Međutim, zaštitne su mjere privremene i imaju drukčiju logiku i cilj od antidampinških mjera. Stoga je ta tvrdnja koja se odnosi na zaštitne mjere privremeno odbijena.

7.3 Zaključak o interesu Unije

(253)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi za to da uvođenje mjera na uvoz bulb plosnatih čelika podrijetlom iz Kine i Turske u toj fazi ispitnog postupka ne bi bilo u interesu Unije.

8. PRIVREMENE ANTIDAMPINŠKE MJERE

(254)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti, razine mjera i interesa Unije potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(255)

Potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz bulb plosnatih čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Turske u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže (uvodne izjave od 229. do 236.). Iznos pristojbi određen je na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(256)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

Zemlja	Društvo	Privremena antidampinška pristojba
Narodna Republika Kina	Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd.	14,7 %
	Sva ostala društva	14,7 %
Turska	Türkiye Özkan Demir Çelik Sanayi A.Ş	13,6 %
	Sva ostala društva	13,6 %

(257)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

9. INFORMACIJE U PRIVREMENOJ FAZI

(258)

U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (GU TRADE). Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(259)

Türkški proizvođač izvoznik Özkan Demir iznio je primjedbu da su količine domaće prodaje pogrešno zaokružene, što je dovelo do više dampinške marže. Nakon analize Komisija je prihvatila tu tvrdnju i ispravila pogrešku koristeći se nezaokruženim brojkama. To je dovelo do promjene privremene antidampinške marže s 14,3 % na 13,6 %.

(260)

Primjedbe je dostavio i kineski proizvođač izvoznik Changshu Longteng dostavio, ali one nisu bile povezane s točnošću izračuna. Te će se primjedbe stoga razmatrati u konačnoj fazi ispitnog postupka.

10. ZAVRŠNE ODREDBE

(261)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(262)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Uvodi se privremena antidampinška pristojba na uvoz bulb plosnatih čelika širine do 204 mm, trenutačno razvrstanih u oznaku KN ex 7216 50 91 (oznaka TARIC 7216509110) i podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Turske.

2. Stope privremene antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Zemlja	Društvo	Privremena antidampinška pristojba	Dodatna oznaka TARIC
Narodna Republika Kina	Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd.	14,7 %	899J
Narodna Republika Kina	Sva ostala društva	14,7 %	8999
Turska	Türkiye Özkan Demir Çelik Sanayi A.Ş	13,6 %	899 K
Turska	Sva ostala društva	13,6 %	8999

3. Puštanje proizvoda iz stavka 1. u slobodni promet u Uniji podliježe polaganju osiguranja u iznosu koji je jednak iznosu privremene pristojbe.

4. Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se relevantne važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

1. Zainteresirane strane Komisiji dostavljaju svoje pisane primjedbe o ovoj Uredbi u roku od 15 kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

2. Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred Komisijom to čine u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

3. Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima pozivaju se da to učine u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Zahtjeve podnesene izvan tog roka može razmotriti službenik za saslušanje i, ako je primjereno, može odlučiti hoće li ih prihvatiti.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. primjenjuje se na razdoblje od šest mjeseci.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2) Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom holand profila (HP) (bulb plosnatih čelika) podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Turske (SL C 431, 14.11.2022., str. 11.).

(3) https://tron.trade.ec.europa.eu/investigations/case-view?caseId=2640

(4) Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2068 оd 26. listopada 2022. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Ruske Federacije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 277, 27.10.2022., str. 149.); Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/191 od 16. veljače 2022. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 36, 17.2.2022., str. 1.); Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/95 оd 24. siječnja 2022. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog željeznog ili čeličnog pribora za cijevi podrijetlom iz Narodne Republike Kine kako je proširena na uvoz određenog željeznog ili čeličnog pribora za cijevi otpremljenog iz Tajvana, Indonezije, Šri Lanke i Filipina, neovisno o tome ima li ili nema deklarirano podrijetlo iz tih zemalja, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 16, 25.1.2022., str. 36.); Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/2239 оd 15. prosinca 2021. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih velikih čeličnih stupova vjetroturbina podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 450, 16.12.2021., str. 59.); Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/635 оd 16. travnja 2021. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih zavarenih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika podrijetlom iz Bjelarusa, Narodne Republike Kine i Rusije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 132, 19.4.2021., str. 145.).

(5) Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2022/2068, uvodnu izjavu 80.; Provedbenu uredbu (EU) 2022/191, uvodnu izjavu 208., Provedbenu uredbu (EU) 2022/95, uvodnu izjavu 59., Provedbenu uredbu (EU) 2021/2239, uvodne izjave 67.–74. i Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 149.–150.

(6) Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2022/2068, uvodnu izjavu 64.; Provedbenu uredbu (EU) 2022/191, uvodnu izjavu 192., Provedbenu uredbu (EU) 2022/95, uvodnu izjavu 46., Provedbenu uredbu (EU) 2021/2239, uvodne izjave 67.–74. i Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 115.–118.

(7) Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2022/2068, uvodnu izjavu 66.; Provedbenu uredbu (EU) 2022/191, uvodne izjave 193. i 194., Provedbenu uredbu (EU) 2022/95, uvodnu izjavu 47., Provedbenu uredbu (EU) 2021/2239, uvodne izjave 67.–74., Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 119.–122. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva, ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedno važno sredstvo državnog utjecaja na donošenje odluka poduzeća. U skladu s pravom trgovačkih društava NRK-a u svakom društvu mora se osnovati organizacija KPK-a (s najmanje tri člana KPK-a, kako je određeno u Statutu KPK-a), a društvo je dužno osigurati potrebne uvjete za aktivnosti te partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ni strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je, kao pitanje političkog načela, ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu. Zabilježeno je i da KPK vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” i da se pridržavaju partijske stege. U 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći. Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka i dobavljače ulaznih elemenata za taj proizvod.

(8) Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2022/2068, uvodnu izjavu 68.; Provedbenu uredbu (EU) 2022/191, uvodne izjave 195.–201., Provedbenu uredbu (EU) 2022/95, uvodne izjave 48.–52., Provedbenu uredbu (EU) 2021/2239, uvodne izjave 67.–74. i Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 123.–129.

(9) Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2022/2068, uvodnu izjavu 74.; Provedbenu uredbu (EU) 2022/191, uvodnu izjavu 202., Provedbenu uredbu (EU) 2022/95, uvodnu izjavu 53., Provedbenu uredbu (EU) 2021/2239, uvodne izjave 67.–74. i Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 130.–133.

(10) Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2022/2068, uvodnu izjavu 75.; Provedbenu uredbu (EU) 2022/191, uvodnu izjavu 203., Provedbenu uredbu (EU) 2022/95, uvodnu izjavu 54., Provedbenu uredbu (EU) 2021/2239, uvodne izjave 67.–74. i Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 134. i 135.

(11) Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2022/2068, uvodnu izjavu 76.; Provedbenu uredbu (EU) 2022/191, uvodnu izjavu 204., Provedbenu uredbu (EU) 2022/95, uvodnu izjavu 55., Provedbenu uredbu (EU) 2021/2239, uvodne izjave 67.–74., Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 136.–145.

(12) Radni dokument službi Komisije SWD(2017) 483 final/2, 20.12.2017., dostupan na: https://ec.europa.eu/transparency/documents-register/detail?ref=SWD(2017)483&lang = en.

(13) Hebei Jitai Special Steel Group Co., Ltd. (bez datuma). Baidu, dostupno na: https://baike.baidu.com/item/%E6%B2%B3%E5%8C%97%E5%90%89%E6%B3%B0%E7%89%B9%E9%92%A2%E9%9B%86%E5%9B%A2%E6%9C%89%E9%99%90%E5%85%AC%E5%8F%B8/4599958 (posljednji pristup 3. travnja 2023.).

(14) Proučavajte stoljetnu povijest partije i krenite naprijed uzdignute glave – radnici društva Tangshan Baigong Industrial Development Co., Ltd. posjetili su Memorijalni centar Li Dazhao. (17. lipnja 2021.). Tsuniversal, dostupno na: https://www.tsuniversal.com/news/74.html (posljednji pristup 3. travnja 2023.).

(15) Suqian Nangang Jinxin Rolling Co., Ltd. (bez datuma). QCC, dostupno na: https://www.qcc.com/firm/e466e01d6e0994f2d8c8736a6d7e4da7.html (posljednji pristup 3. travnja 2023.).

(16) Partijski odbor grupe Jingye pohvalio je 2022. napredne partijske ogranke i uzorne članove partije (3. ožujka 2023.). Grupa Jingye, dostupno na: http://www.hbjyjt.com/content/?2085.html (posljednji pristup 3. travnja 2023.).

(17) Vidjeti, na primjer, članak 33. Ustava KPK-a, članak 19. kineskog Zakona o trgovačkim društvima ili Smjernice o jačanju rada Ujedinjene fronte u privatnom sektoru za novo doba, koje je 2020. izdao Opći ured središnjeg odbora KPK-a.

(18) Dostupno na: http://www.chinaisa.org.cn/gxportal/xfgl/portal/content.html?articleId=5b2ddec5eba936fba45d7bd801b09f6ff30d867762906011672eaeda213c54ac&columnId=0227750914a0f2a722c5b71b220e0aa19ceb0ee2cd7a7e325a35f6591cdbf66a (posljednji pristup 3. travnja 2023.).

(19) Vidjeti: https://www.miit.gov.cn/jgsj/ycls/gzdt/art/2020/art_8fc2875eb24744f591bfd946c126561f.html (posljednji pristup 3. travnja 2023.).

https://www.miit.gov.cn/jgsj/ycls/gzdt/art/2020/art_8fc2875eb24744f591bfd946c126561f.html (posljednji pristup 3. travnja 2023.).

(20) Vidjeti 14. petogodišnji plan razvoja industrije sirovina, odjeljak IV. pododjeljak 3.

(21) Vidjeti 14. petogodišnji plan razvoja industrije otpadnog čelika, odjeljak II. pododjeljak 1.

(22) Vidjeti 14. petogodišnji plan pokrajine Shandong o razvoju brodogradnje i opreme za brodostrojarstvo, dostupan na: http://gxt.shandong.gov.cn/art/2022/3/29/art_103885_10301690.html (pristup 4. travnja 2023.) i 14. petogodišnji plan za razvoj industrije brodogradnje i opreme za brodostrojarstvo u pokrajini Jiangsu, dostupan na: https://gxt.jiangsu.gov.cn/art/2022/3/22/art_6197_10385582.html (posljednji pristup 4. travnja 2023.).

(23) Vidjeti Trogodišnji akcijski plan razvoja klastera u lancu industrije čelika pokrajine Hebei, poglavlje I. odjeljak 3.; dostupan na: https://huanbao.bjx.com.cn/news/20200717/1089773.shtml (posljednji pristup 3. travnja 2023.).

(24) Narodna vlada općine Tangshan izdala je akcijski plan „1 + 3” za industriju čelika Tangshan. (6. lipnja 2022.). Kinesko udruženje za željezo i čelik, dostupno na: http://www.chinaisa.org.cn/gxportal/xfgl/portal/content.html?articleId=e2bb5519aa49b566863081d57aea9dfdd59e1a4f482bb7acd243e3ae7657c70b&columnId=3683d857cc4577e4cb75f76522b7b82cda039ef70be46ee37f9385ed3198f68a (posljednji pristup 3. travnja 2023.).

(25) Vidjeti Plan provedbe za preobrazbu i modernizaciju industrije čelika u okviru provedbe 14. petogodišnjeg plana pokrajine Henan, poglavlje II. odjeljak 3.; dostupan na: https://huanbao.bjx.com.cn/news/20211210/1192881.shtml (posljednji pristup 3. travnja 2023.).

(26) Liming, C. (2. prosinca 2018.). Razgovor s Jiom Bingyuanom, predsjednikom, glavnim direktorom i tajnikom partijskog odbora društva Longteng Special Steel.

(27) Longteng Special Steel i Huaneng Jiangsu ostvarili su stratešku suradnju. (22. lipnja 2021.). Sina Finance App. https://finance.sina.com.cn/money/future/indu/2021-06-22/doc-ikqcfnca2450921.shtml (posljednji pristup 3. travnja 2023.).

(28) Podružnica Kineske izvozno-uvozne banke pokrajine Jiangsu potpisala je „Sporazum o produbljenju suradnje” s Narodnom vladom općine Changshu. (26. ožujka 2021.). JSCHINA, dostupno na: https://jsnews.jschina.com.cn/xhh/news/202103/t20210326_2753645.shtml (posljednji pristup 3. travnja 2023.).

(29) Partijski odbor Ureda za promet i društvo Longteng Special Steel održali su svečanost potpisivanja za jačanje partije. (5. kolovoza 2020.). Vlada općine Changshu, dostupno na: http://www.changshu.gov.cn/zgcs/c100297/202008/03d86105d1b24c0093db89f968f834f7.shtml (posljednji pristup 3. travnja 2023.).

(30) Huang Yixin. (bez datuma). Aiqicha Baidu, dostupno na: https://aiqicha.baidu.com/person?personId=4736c00788016f6251d98eb690072596 (posljednji pristup 3. travnja 2023.).

(31) Izvješće, dio III. poglavlje 14., str. 346. i dalje.

(32) Vidjeti 14. petogodišnji plan Narodne Republike Kine za nacionalni gospodarski i socijalni razvoj i dugoročne ciljeve za 2035., dio III. članak VIII., dostupan na: https://cset.georgetown.edu/publication/china-14th-five-year-plan/ (posljednji pristup 3. travnja 2023.).

(33) Vidjeti 14. petogodišnji plan razvoja industrije sirovina, posebno odjeljke I. i II.

(34) Vidjeti 14. petogodišnji plan razvoja industrije sirovina, str. 22.

(35) Vidjeti akcijski plan za željezo i čelik 1 + 3 za 2022. općine Hebei Tangshan, poglavlje 4. odjeljak 2.; dostupan na: http://www.chinaisa.org.cn/gxportal/xfgl/portal/content.html?articleId=e2bb5519aa49b566863081d57aea9dfdd59e1a4f482bb7acd243e3ae7657c70b&columnId=3683d857cc4577e4cb75f76522b7b82cda039ef70be46ee37f9385ed3198f68a (posljednji pristup 3. travnja 2023.).

(36) Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 134. i 135., i Provedbenu uredbu (EU) 2020/508, uvodne izjave 143. i 144.

(37) Otvoreni podaci Svjetske banke – viši srednji dohodak, https://data.worldbank.org/income-level/upper-middle-income.

(38) SL L 450, 16.12.2021., str. 59.

(39) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/687 оd 2. svibnja 2019. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih organski prevučenih proizvoda od čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 116, 3.5.2019., str. 5.).

(40) https://www.gtis.com/gta

(41) https://xml.metalbulletin.com/mb-index.html

(42) https://data.tuik.gov.tr/Bulten/In$dex?p=Labour-Cost-Statistics-2020-37495

(43) https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Electricity-and-Natural-Gas-Prices-Period-I:-January-June,-202245567

(44) https://www.izsu.gov.tr/YuklenenDosyalar/AtikSuTarifeleri

(45) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/353 оd 3. ožujka 2020. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz čeličnih kotača podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 65, 4.3.2020., str. 9.).

(46) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1408 оd 6. listopada 2020. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih toplovaljanih limova i koluta od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indonezije, Narodne Republike Kine i Tajvana (SL L 325, 7.10.2020., str. 26.).

(47) SL L 450, 16.12.2021., str. 59.

(48) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/687 оd 2. svibnja 2019. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih organski prevučenih proizvoda od čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 116, 3.5.2019., str. 5.).

(49) Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/95 оd 24. siječnja 2022. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog željeznog ili čeličnog pribora za cijevi podrijetlom iz Narodne Republike Kine kako je proširena na uvoz određenog željeznog ili čeličnog pribora za cijevi otpremljenog iz Tajvana, Indonezije, Šri Lanke i Filipina, neovisno o tome ima li ili nema deklarirano podrijetlo iz tih zemalja, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 16, 25.1.2022., str. 36.).

(50) Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33.). U članku 2. stavku 7. osnovne uredbe navodi se da se domaće cijene u tim zemljama ne mogu upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti.

(51) https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Labour-Cost-Statistics-2020-37495

(52) https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Consumer-Price-Index-January-2023-49655.

(53) https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Electricity-and-Natural-Gas-Prices-Period-I:-January-June,-2022-45567.

(54) https://www.izsu.gov.tr/YuklenenDosyalar/AtikSuTarifeleri/Tarifeler_01092022.jpg.

(55) S 1 EUR = 10,6809 turskih lira u prvom mjesecu razdoblja ispitnog postupka (listopad 2021.) na 1 EUR = 18,1465 turskih lira u posljednjem mjesecu razdoblja ispitnog postupka (tj. ukupno +70 %). Izvori: Europska središnja banka, Glavna uprava za proračun, Pacific Exchange Rate Service.

(56) Domaća prodaja provedena je u stranoj valuti.

(57) Prilozi F.7.9. i H.9.1. pritužbi.

(58) To je kretanje potvrđeno i u tablici 5. odgovora podnositelja pritužbe na upitnik za proizvođače iz Unije u verziji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama (dokument Tron t22.006788).

(59) To je kretanje potvrđeno i u tablici 7. odgovora podnositelja pritužbe na upitnik za proizvođače iz Unije u verziji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama (dokument Tron t22.006788).

(60) To je kretanje potvrđeno i u tablici 12. odgovora podnositelja pritužbe na upitnik za proizvođače iz Unije u verziji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama (dokument Tron t22.006788).

(61) Baza podataka Orbis, koju pruža društvo Bureau Van Dijk (https://orbis.bvdinfo.com).

(62) To je kretanje potvrđeno i u tablici 29. odgovora podnositelja pritužbe na upitnik za proizvođače iz Unije u verziji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama (dokument Tron t22.006788).

(63) To je kretanje potvrđeno i u sažetoj tablici odgovora podnositelja pritužbe na upitnik za proizvođače iz Unije u verziji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama (dokument Tron t22.006788).

(64) Vidjeti prilog pritužbi F.7.8. dostupan u otvorenom spisu i brošuru o bulb plosnatim čelicima društva British Steel, koja je dostupna na: https://britishsteel.co.uk/what-we-do/special-profiles/bulb-flats/ (posljednji pristup 14. travnja 2023.).

(*1) Podnositelj pritužbe nije izvozio tijekom razdoblja ispitnog postupka

(65) Provedbena uredba (EU) 2022/978 od 23. lipnja 2022. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2019/159 o uvođenju konačne zaštitne mjere protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L 167, 24.6.2022., str. 58.).

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 177

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 66. 12. srpnja 2023.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1441 оd 10. srpnja 2023. o detaljnim pravilima za postupke koje Komisija provodi u skladu s Uredbom (EU) 2022/2560 Europskog parlamenta i Vijeća o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište	1
	*	Uredba Komisije (EU) 2023/1442 оd 11. srpnja 2023. o izmjeni Priloga I. Uredbi (EU) br. 10/2011 o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom radi izmjene odobrenja tvari i dodavanja novih tvari ( 1 )	45
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1443 оd 11. srpnja 2023. o produljenju odobrenja pripravka od Lactiplantibacillus plantarum DSM 19457 kao dodatka hrani za sve životinjske vrste i o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1065/2012 ( 1 )	59
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1444 оd 11. srpnja 2023. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz bulb plosnatih čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Turske	63
		AKTI KOJE DONOSE TIJELA USTANOVLJENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA
	*	Odluka br. 1/2023 Zajedničkog odbora osnovanog Euro-mediteranskim sporazumom o zračnom prometu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Vlade Države Izraela, s druge strane, od 4. srpnja 2023. o zamjeni Priloga IV. Euro-mediteranskom sporazumu o zračnom prometu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Vlade Države Izraela, s druge strane [2023/1445]	107


	(1) Tekst značajan za EGP.