(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 13. svibnja 2022. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom u Uniju bačava od nehrđajućeg čelika za višekratnu uporabu podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina” ili „predmetna zemlja”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća („osnovna uredba”). Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je European Kegs Committee („podnositelj pritužbe”) 31. ožujka 2022. podnio pritužbu. Pritužba je podnesena u ime industrije Unije koja proizvodi bačve od nehrđajućeg čelika za višekratnu uporabu u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su bili dostatni da opravdaju pokretanje ispitnog postupka.

(3)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je 15. prosinca 2022. stranama dostavila sažetak predloženih pristojbi i pojedinosti o izračunu dampinških marži i marži dostatnih za uklanjanje štete nanesene industriji Unije. Zainteresirane strane pozvane su da u roku od tri radna dana dostave primjedbe na točnost izračuna. Proizvođači izvoznici u uzorku 19. prosinca 2022. zajednički su dostavili primjedbe na prethodnu objavu. Tvrdili su i. da je u naslovu tablice za objavu navedena pogrešna mjerna jedinica, ii. da prema njihovim saznanjima ciljne cijene određenih vrsta proizvoda ne odražavaju očekivane ciljne cijene i iii. da određene vrste proizvoda nisu uključene u izračun marže štete.

(4)

Komisija je 12. siječnja 2023. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/100 (3) („privremena uredba”) uvela privremene antidampinške pristojbe na uvoz bačava od nehrđajućeg čelika za višekratnu uporabu podrijetlom iz predmetne zemlje.

(5)

Komisija je na primjedbe proizvođača izvoznika u uzorku iz točaka i. i iii. odgovorila u uvodnoj izjavi 259. privremene uredbe. Komisija je u uvodnoj izjavi 258. privremene uredbe zaključila da se primjedba o ciljnim cijenama iz točke ii. ne odnosi na točnost izračuna i da će je ispitati zajedno sa svim ostalim podnescima nakon objave privremenih mjera (vidjeti uvodnu izjavu 125.).

(6)

Nakon objave osnovnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”) podnositelj pritužbe, proizvođači izvoznici u uzorku, Vlada Narodne Republike Kine („kineska vlada”) i jedan nepovezani uvoznik dostavili su u roku predviđenom člankom 2. stavkom 1. privremene uredbe podneske u kojima su iznijeli svoja stajališta o privremenim nalazima.

(7)

Zainteresirane strane imale su priliku zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Saslušanje nije zatraženo.

(8)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za konačne nalaze, pogotovo informacije o količinama bačava uvezenih iz Kine istaknute u uvodnim izjavama 140. i 141. privremene uredbe. Pri donošenju konačnih nalaza Komisija je razmotrila primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane i prema potrebi revidirala svoje privremene zaključke.

(9)

Komisija je 4. svibnja 2023. obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz bačava od nehrđajućeg čelika za višekratnu uporabu podrijetlom iz predmetne zemlje („konačna objava”). Svim je stranama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu.

(10)

Uzimajući u obzir određene tvrdnje primljene nakon konačne objave koje su utjecale na ishod ispitnog postupka, Komisija je 25. svibnja 2023. objavila te dodatne činjenice i razmatranja na temelju kojih je izmijenila prethodno objavljene konačne nalaze. Zainteresiranim stranama dano je i razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti prigovore nakon te dodatne konačne objave.

(11)

Primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane razmotrene su i, prema potrebi, uzete u obzir u ovoj Uredbi.

(12)

Nije primljena nijedna primjedba na odabir uzorka. Stoga su potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava od 6. do 11. privremene uredbe.

(13)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2018. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(14)

Proizvod koji je predmet ovog ispitnog postupka jesu kegovi, posude, burad, rezervoari, bačve i slični spremnici, za višekratnu uporabu, od nehrđajućeg čelika, poznati kao „bačve od nehrđajućeg čelika za višekratnu uporabu”, tijela približno cilindričnog oblika, debljine stijenke 0,5 mm ili veće, vrsta koje se rabi za materijale koji nisu ukapljeni plin, sirova nafta i naftni derivati, kapaciteta 4,5 litara ili većeg, bez obzira na vrstu završne obrade, obujam ili razred nehrđajućeg čelika, neovisno o tome imaju li dodatne sastavne dijelove (glave bačve (s iglom), vratovi bačve, gornji i donji dijelovi bačve ili bilo koji drugi sastavni dio), neovisno o tome jesu li obojeni ili prevučeni drugim materijalima („bačve” ili „proizvod iz ispitnog postupka”).

(15)

Sljedeći proizvodi nisu obuhvaćeni ovim ispitnim postupkom kada se uvoze odvojeno od proizvoda iz ispitnog postupka: vratovi bačve, glave bačve (s iglom), spojnice ili slavine, etikete oko vrata bačve, ventili i drugi sastavni dijelovi proizvoda iz ispitnog postupka kao što su glave bačve (s iglom), vratovi bačve, gornji i donji dijelovi bačve.

(16)

Predmetni proizvod jest proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz Kine, trenutačno razvrstan u oznake KN ex 7310 10 00 i ex 7310 29 90 (oznake TARIC 7310100010 i 7310299010) („predmetni proizvod”).

(17)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(18)

Budući da nije bilo primjedbi na taj odjeljak, Komisija je potvrdila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(19)

Nakon privremene objave kineska vlada i dva proizvođača izvoznika u uzorku iznijeli su primjedbe na privremene nalaze o dampingu.

(20)

Nakon objave privremenih mjera kineska vlada dostavila je više primjedbi o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom ispitnom postupku.

(21)

Prvo, kineska vlada istaknula je da smatra da Izvješće (4) ima činjenične i pravne nedostatke te da odluke koje se na njemu temelje nisu legitimne. Kad je u pitanju činjenična strana Izvješća, kineska vlada smatra da je ono pogrešno, jednostrano i da ne odgovara stvarnom stanju. Štoviše, prema mišljenju kineske vlade činjenica da je Komisija izdala izvješća o zemljama za nekoliko odabranih zemalja otvara pitanja u vezi s tretmanom najpovlaštenije nacije. Nadalje, oslanjanje Komisije na dokaze iz Izvješća, prema mišljenju kineske vlade, nije u skladu s duhom poštenog i pravednog prava jer pruža nepravednu prednost industriji Unije i jer zapravo predstavlja donošenje suda o predmetu prije provedbe postupka.

(22)

Komisija se s tim primjedbama nije složila. Komisija je napomenula da je Izvješće sveobuhvatan dokument koji se temelji na opsežnim objektivnim dokazima, uključujući zakonodavstvo, propise i druge službene dokumente o politikama koje je objavila kineska vlada, izvješća trećih strana iz međunarodnih organizacija, akademske studije i članke znanstvenika te druge pouzdane neovisne izvore. Izvješće je stavljeno na raspolaganje javnosti u prosincu 2017. kako bi svaka zainteresirana strana imala dovoljno vremena da ga ospori, dopuni ili dostavi primjedbe o činjenicama i dokazima na kojima se temelji, no ni kineska vlada ni druge strane nisu podnijele argumente ili dokaze koji bi osporili izvore navedene u Izvješću. Stoga je Komisija postupila pošteno i pravedno, ali kineska vlada nije iskoristila postupovna prava koja su joj bila na raspolaganju. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 24. privremene uredbe, kineska vlada nije odgovorila na upitnik o navodnim znatnim poremećajima, čime je odlučila da u tom pogledu neće surađivati u ispitnom postupku. S obzirom na tu nesuradnju, Komisija je obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u Kini upotrijebiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe. Komisija je pozvala kinesku vladu da dostavi primjedbe o primjeni članka 18. osnovne uredbe. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(23)

Kad je riječ o tvrdnji kineske vlade o kršenju tretmana najpovlaštenije nacije, Komisija je podsjetila na to da se, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe, izvješće o zemlji izrađuje za neku zemlju samo ako Komisija ima dobro utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u određenoj zemlji ili u sektoru u toj zemlji. Nakon stupanja na snagu odredaba članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u 2017. Komisija je imala takve naznake o znatnim poremećajima za Kinu. Komisija je isto tako 2020. objavila izvješće o poremećajima u Rusiji, a prema potrebi će objaviti još izvješća. Nadalje, Komisija je podsjetila na to da izvješća nisu obvezna za primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. U članku 2. stavku 6.a točki (c) osnovne uredbe opisani su uvjeti u kojima Komisija izdaje izvješće o zemlji, a prema članku 2. stavku 6.a točki (d) osnovne uredbe podnositelji pritužbe nisu obvezni koristiti se tim izvješćem niti je postojanje izvješća o zemlji uvjet za pokretanje ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Prema članku 2. stavku 6.a točki (e) osnovne uredbe dovoljni dokazi o znatnim poremećajima koje su podnijeli podnositelji pritužbe u bilo kojoj zemlji ispunjavajući kriterije iz članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe dovoljni su za pokretanje ispitnog postupka na toj osnovi. Stoga se pravila o znatnim poremećajima u pojedinim zemljama primjenjuju na sve zemlje bez ikakve razlike i bez obzira na postojanje izvješća o zemlji. Stoga se, po definiciji, pravilima koja se odnose na poremećaje u pojedinoj zemlji ne krši tretman najpovlaštenije nacije.

(24)

Kad je riječ o argumentu da je Izvješće zastarjelo, Komisija je posebno napomenula da su glavni dokumenti o politici i dokazi iz Izvješća, uključujući relevantne petogodišnje planove i zakonodavstvo koje se primjenjuje na proizvod iz ispitnog postupka, uglavnom i dalje bili relevantni (barem djelomično) tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te da nijedna strana nije dokazala da više nisu relevantni. U svakom slučaju, nakon što je Kina 2021. počela objavljivati nove petogodišnje planove, od kojih su mnogi objavljeni tek u drugoj polovini godine, Komisija ih je uzela u obzir u analizi, kako je prethodno navedeno. Stoga tvrdnja kineske vlade nije mogla biti prihvaćena.

(25)

Drugo, kineska vlada tvrdila je da izračun uobičajene vrijednosti na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije u skladu sa Sporazumom o antidampingu, posebno s njegovim člankom 2.2., u kojem se navodi iscrpan popis situacija u kojima se uobičajena vrijednost može izračunati, a „znatni poremećaji” nisu navedeni među njima. Osim toga, kineska vlada smatra da upotreba podataka iz odgovarajuće reprezentativne zemlje nije u skladu s člankom VI. stavkom 1. točkom (b) GATT-a i člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu, prema kojima se za izračun uobičajene vrijednosti mora upotrebljavati trošak proizvodnje u zemlji podrijetla, uvećan za razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti.

(26)

Komisija je smatrala da su odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u potpunosti u skladu s obvezama Europske unije u okviru WTO-a. Komisija smatra da je, u skladu s relevantnom sudskom praksom WTO-a, prema odredbama osnovne uredbe koje se općenito primjenjuju na sve članice WTO-a dopuštena upotreba podataka iz treće zemlje, pravilno prilagođenih kad je takvo prilagođavanje potrebno i potkrijepljeno. Ako postoje znatni poremećaji, troškovi i cijene u zemlji izvoznici nisu primjereni za izračun uobičajene vrijednosti. U tim se okolnostima člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe predviđa izračun troškova proizvodnje i prodaje na temelju nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti, uključujući one u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji koja je na sličnom stupnju razvoja kao zemlja izvoznica. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(27)

Treće, kineska vlada tvrdila je da Komisijine prakse ispitivanja na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nisu u skladu s pravilima WTO-a jer je Komisija, kršeći članak 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu, zanemarila poslovne knjige kineskih proizvođača, a da nije utvrdila jesu li te knjige u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima u Kini i odražavaju li na prihvatljiv način troškove povezane s proizvodnjom i prodajom. Nadalje, kineska vlada je u vezi s tim podsjetila na to da su Žalbeno tijelo u predmetu EU – biodizel („DS473”) i povjerenstvo u izvješću iz predmeta Europska unija – Metodologije prilagodbe troškova II. (Rusija) („DS494”) naveli da, u skladu s člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu, ako poslovne knjige koje vodi izvoznik ili proizvođač koji je predmet ispitnog postupka (u prihvatljivim granicama) točno i pouzdano odgovaraju svim stvarnim troškovima tog proizvođača ili izvoznika za proizvod koji se razmatra, može se smatrati da „na prihvatljiv način odražavaju troškove povezane s proizvodnjom i prodajom proizvoda koji se razmatra” te bi se tijelo koje provodi ispitni postupak trebalo služiti takvim poslovnim knjigama za utvrđivanje troška proizvodnje proizvođača iz ispitnog postupka. Osim toga, kineska vlada smatra da je Komisija zanemarila svoju obvezu utvrđivanja troška proizvodnje u zemlji podrijetla jer je koristila podatke iz odgovarajuće reprezentativne zemlje.

(28)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 32. do 58. privremene uredbe, Komisija je zaključila da je primjereno primijeniti članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu točke (b) tog članka. Proizvođači izvoznici dobili su priliku iznijeti primjedbe o primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a, ali ih nisu dostavili. Stoga za zaključak o primjeni metodologije iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije važno jesu li se poslovne knjige kineskih poduzeća vodile u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima primjenjivima u Kini ili odražavaju li poslovne knjige primjereno troškove povezane s proizvodnjom i prodajom proizvoda iz ispitnog postupka u Kini. Komisija je u vezi s tim ponovila da je Žalbeno tijelo WTO-a u predmetu DS473 izričito pojasnilo da je prema pravu WTO-a dopuštena upotreba podataka iz treće zemlje, pravilno prilagođenih, kad je takvo prilagođavanje potrebno i potkrijepljeno. Osim toga, u pogledu predmeta DS494, Komisija je podsjetila da su se i EU i Ruska Federacija žalili na nalaze povjerenstva, koji nisu konačni pa prema ustaljenoj sudskoj praksi WTO-a nemaju pravni status u sustavu WTO-a jer ih nije donijelo Tijelo za rješavanje sporova. U svakom slučaju, u izvješću povjerenstva o tom sporu izričito se smatralo da su odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe izvan područja primjene tog spora. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(29)

Četvrto, kineska vlada navela je da bi Komisija trebala biti dosljedna i u potpunosti ispitati postoje li u reprezentativnoj zemlji poremećaji na tržištu. Ako se podaci reprezentativne zemlje jednostavno prihvate bez takve procjene, bila bi riječ o „dvostrukim standardima”. Kineska vlada istaknula je da je prema pravu Unije Komisija obvezna upotrijebiti nenarušene cijene za izračun uobičajenih vrijednosti. Stoga bi Komisija, prema mišljenju kineske vlade, trebala preuzeti inicijativu da ispita i dokaže postojanje ili nepostojanje poremećaja u reprezentativnim zemljama, umjesto da pasivno čeka da strane uključene u slučaj podnesu dokaze. Kineska vlada nadalje je tvrdila da bi Komisija trebala ispitati postoje li poremećaji na domaćem tržištu EU-a, osobito zato što navodno postoji mnogo situacija u EU-u koje bi mogle izazvati zabrinutost zbog takozvanih „poremećaja na tržištu”.

(30)

Komisija je u odgovoru na taj argument podsjetila na to da, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, uobičajenu vrijednost izračunava na temelju odabranih podataka koji nisu domaće cijene i troškovi u zemlji izvoznici samo ako utvrdi da ti podaci najprimjerenije odražavaju nenarušene cijene i troškove. U tom je postupku Komisija obvezna upotrebljavati samo nenarušene podatke. Kad je riječ o tome, Komisija ne čeka pasivno, nego poziva zainteresirane strane da dostave primjedbe o predloženim izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u ranim fazama ispitnog postupka. Komisija te primjedbe u potpunosti uzima u obzir u konačnoj odluci o nenarušenim podacima koje bi trebalo upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti. Kad je riječ o zahtjevu kineske vlade prema kojem bi Komisija trebala procijeniti moguće poremećaje na unutarnjem tržištu EU-a, Komisija nije vidjela relevantnost te točke u kontekstu procjene postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. Komisija je stoga odbacila te argumente.

(31)

Komisija je u privremenoj uredbi odabrala Brazil kao reprezentativnu zemlju te je u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe za izračun uobičajene vrijednosti upotrijebila financijske podatke jednog društva, Metalurgica Mococa SA. Pojedinosti o metodologiji primijenjenoj za odabir navedene su u prvoj i drugoj bilješci koje su stavljene na raspolaganje stranama u otvorenoj dokumentaciji 20. srpnja 2022. i 19. rujna 2022. („prva bilješka” i „druga bilješka”) te u uvodnim izjavama od 59. do 95. privremene uredbe.

(32)

Nakon objave privremene uredbe dva proizvođača izvoznika u uzorku ponovila su svoje tvrdnje da Brazil ne ispunjava kriterij iz članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe prema kojem u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji moraju postojati nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti i navela su sljedeće razloge:

(33)

U usporedbi s tim zainteresirane strane tvrdile su da malezijsko tržište nije toliko narušeno zaštitnim mjerama i da je udio uvoza iz Kine na njemu manji.

(34)

Komisija je u uvodnoj izjavi 70. privremene uredbe već odgovorila da se antidampinške pristojbe prema Kini i izvozne kvote prema Sjedinjenim Američkim Državama ne čine relevantnim čimbenicima za utvrđivanje referentne cijene sirovine. U uvodnoj izjavi 71. napomenula je da je razina uvoznih carina samo jedan od elemenata na temelju kojih se procjenjuje je li određeno tržište otvoreno ili zaštićeno i da nisu dostavljeni dodatni dokazi da je brazilsko tržište predmetnih sirovina narušeno. U uvodnoj izjavi 72. Komisija je napomenula i da je udio uvoza dviju glavnih sirovina (koluta od nehrđajućeg čelika i glava bačava (s iglom)) iz Kine najmanji u Brazilu u usporedbi s drugim potencijalnim reprezentativnim zemljama u kojima se proizvode bačve.

(35)

Osim toga, zainteresirane strane nisu dostavile dokaze da su bilo koja od tih mjera ili udio uvoza iz Kine utjecali na pouzdanost domaćih cijena u Brazilu. Drugo, analiza podataka o uvozu za Brazil pokazala je da su cijene uvoza koluta od nehrđajućeg čelika u Brazil iz svih zemalja osim Kine posljednjih deset godina bile prilično stabilne (oko 1,83 EUR/kg) i da su na istoj razini ili čak niže nego u Maleziji (oko 1,88 EUR/kg). Stoga nije bilo dokaza na temelju kojih bi se zaključilo da su antidampinške pristojbe na uvoz iz Kine utjecale na razinu cijene drugog uvoza u Brazil ili da su druge mjere dovele do preuveličanih cijena u Brazilu u usporedbi s Malezijom.

(36)

Tvrdnje zainteresiranih strana stoga su odbačene na temelju te analize i nedostatnosti dostavljenih dokaza.

(37)

Proizvođači izvoznici u uzorku nadalje su tvrdili da je metodologijom koju je Komisija primijenila za odabir reprezentativne zemlje kriteriju postojanja proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka dodijeljena povlaštena vrijednost i da nije uzeta u obzir kvaliteta lako dostupnih podataka. To je bilo osobito relevantno jer Komisija nije pronašla odgovarajuće financijske podatke utvrđenih proizvođača bačava u Brazilu, pa se umjesto toga oslonila na financijske podatke proizvođača limenki od metala, proizvoda za pakiranje i spremnika. S druge strane, proizvođači izvoznici dostavili su dokaze o proizvođaču čeličnih bačava (tj. proizvoda sličnog predmetnim bačvama) iz Malezije (5) i njegovu revidiranu računovodstvenu dokumentaciju u razdoblju ispitnog postupka te su istaknuli da bi samo takvi iscrpni financijski izvještaji bili dovoljni za točan izračun troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti. Komisija je stoga i Maleziju trebala uzeti u obzir kao potencijalnu reprezentativnu zemlju.

(38)

Proizvođači izvoznici u uzorku dodali su da brazilsko društvo koje je utvrdila Komisija proizvodi ambalažu od lakih metala razvrstanu pod oznaku NACE (6)2592, koja uopće nije slična bačvama. Navodne razlike između tih dvaju proizvoda odnose se na upotrijebljeni materijal, oblik, veličinu i namjenu konačnog proizvoda jer se ta ambalaža proizvodi od lakih metala i služi za čuvanje hrane ili pića za maloprodaju, dok su bačve od nehrđajućeg čelika ili bačve od teških metala spremnici koji služe za prijevoz tekućina koje uglavnom nisu namijenjene maloprodaji. Razvrstavanje brazilskog proizvođača ambalaže od lakih metala i kineskih proizvođača izvoznika u uzorku pod istu oznaku NACE 2592 navodno je bilo nejasno i netočno zbog razlika u upotrijebljenom materijalu, obliku, veličini i namjeni konačnog proizvoda.

(39)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe izračunana uobičajena vrijednost trebala bi obuhvaćati odgovarajuće troškove proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji koja je na sličnom stupnju gospodarskog razvoja. Komisija je smatrala da je postojanje proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka ključan element procjene primjerenosti potencijalnih reprezentativnih zemalja. To je relevantan pokazatelj prisutnosti svih ili barem najvažnijih faktora proizvodnje u toj zemlji i stoga se može upotrijebiti za izračun ukupnog ili većine nenarušenog troška proizvodnje. Ako se proizvod iz ispitnog postupka ne proizvodi u određenoj zemlji, manje je vjerojatno da će svi ili većina faktora proizvodnje biti prisutni u toj zemlji. U ovom je slučaju to potvrđeno jer su podaci o faktorima proizvodnje dostupnima u Brazilu činili oko 75 % izračunane uobičajene vrijednosti. Nakon što je Komisija na temelju toga utvrdila primjerenost Brazila, smatrala je da su brazilska društva iz istog sektora i/ili društva koja proizvode sličan proizvod primjeren referentni izvor financijskih podataka jer nije bilo društava koja proizvode bačve za koja su postojali dostupni i razumni financijski pokazatelji. Tako je osigurala upotrebu usklađenog skupa pokazatelja na koje utječu isti tržišni uvjeti u istoj reprezentativnoj zemlji, što je u ovom slučaju Brazil. Zainteresirane strane nisu dostavile dokaze ni o tome zašto odabrana šira kategorija proizvoda ne bi bila primjerena za utvrđivanje troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti.

(40)

Komisija se nije složila ni s tim da su čelične bačve koje proizvodi predloženo društvo iz Malezije primjerenija kategorija proizvoda od ambalaže od lakih metala odabranog proizvođača. Komisija je društva u potencijalnoj reprezentativnoj zemlji utvrdila prema industrijskom sektoru koji je definiran oznakom NACE. Činjenica da su dva kineska proizvođača izvoznika u uzorku bila razvrstana pod istom oznakom NACE kao i brazilski proizvođač ambalaže od lakih metala bila je dobar pokazatelj sličnosti njihove ekonomske djelatnosti. S druge strane, predloženi malezijski proizvođač čeličnih bačava razvrstan je pod oznakom NACE 2511, proizvodnja metalnih konstrukcija. Statistički podaci izrađeni na temelju NACE-a usporedivi su na svjetskoj razini i taj se sustav koristi za razvrstavanje ekonomskih djelatnosti po oznakama kako bi se društva mogla razvrstati na temelju korištenih resursa, proizvodnog procesa, proizvedenih proizvoda ili pruženih usluga. Naime, proizvodi predloženog proizvođača čeličnih bačava velikih su dimenzija (7), pa su prikladni za industrijsku ambalažu, a ne za skladištenje hrane, za razliku od bačvi ili ambalaže od lakih metala. Stoga je konačni proizvod proizvođača čeličnih bačava iz Malezije zbog svoje veličine i namjene vjerojatno manje sličan bačvama nego ambalaža od lakih metala koju proizvodi brazilsko društvo.

(41)

Tvrdnje zainteresiranih strana stoga su odbačene na temelju te analize i nedostatnih dokaza.

(42)

Nakon konačne objave proizvođači izvoznici u uzorku ponovili su tvrdnje koje su iznijeli u privremenoj fazi u pogledu odabira reprezentativne zemlje bez podnošenja dodatnih dokaza. Tvrdili su i da Komisija nije dostavila podatke za tvrdnju da je uvozna cijena koluta od nehrđajućeg čelika iz svih zemalja osim Kine u zadnjih deset godina bila prilično stabilna. Komisija je smatrala da je u uvodnoj izjavi 33. konačne objave u dovoljnoj mjeri navela prosječnu uvoznu cijenu koluta od nehrđajućeg čelika iz svih zemalja osim Kine, koja je iznosila oko 1,83 EUR/kg (8) i bila prilično stabilna u zadnjih deset godina.

(43)

Proizvođači izvoznici u uzorku tvrdili su da u svakom slučaju podaci o uvoznim cijenama iz uvodne izjave 42. ne mogu pokazati da antidampinške pristojbe nisu utjecale (9) na cijenu te sirovine u Brazilu jer se bez antidampinških mjera uvozna cijena tijekom godina mogla smanjiti, a mjere su uvedene na gotovo deset godina. Komisija napominje da proizvođači izvoznici nisu objasnili kako bi antidampinške mjere utjecale na uvozne cijene niti su dostavili potkrijepljenu procjenu tog učinka. Stoga tom tvrdnjom nisu poništeni razlozi za odabir reprezentativne zemlje kako je prethodno objašnjeno. U svakom slučaju, Komisija je podsjetila na to da je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 35., ta uvozna cijena bila niža od prosječne uvozne cijene u Maleziji (reprezentativnoj zemlji koju su strane predložile). Stoga su tvrdnje strana odbačene.

(44)

Iste te strane nisu se složile sa stajalištem Komisije o važnosti postojeće proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka za procjenu primjerenosti potencijalnih reprezentativnih zemalja. Tvrdili su da su kolutovi od nehrđajućeg čelika industrijski proizvod koji je općenito dostupan u cijelom svijetu, dok je za druge dvije sirovine (glave bačava (s iglom) i vratove bačava) Komisija umjesto oznaka kojima se opisuju određeni proizvodi upotrijebila statistiku u uvozu koja se odnosi na preostale oznake carinske nomenklature (opisane kao „ostalo”). Stoga nije bilo prednosti odabira Brazila u odnosu na Maleziju, posebno s obzirom na činjenicu da bi se troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit temeljili na financijskim podacima brazilskog društva koje proizvodi proizvod sličan bačvama, koji bi bio istovjetan da je Malezija odabrana kao reprezentativna zemlja.

(45)

Komisija je smatrala da je temeljenje troška na zemlji koja proizvodi proizvod iz ispitnog postupka ključan element procjene primjerenosti potencijalnih reprezentativnih zemalja jer bi na sve troškove proizvođača koji proizvode taj proizvod utjecali isti tržišni uvjeti. Činjenica da se oznakama nomenklature proizvodi kategoriziraju pod „ostalo” ne čini ih manje specifičnima, samo ih odvaja od ostalih definiranih opisa pod istom kategorijom oznake. Stoga su tvrdnje strana odbačene.

(46)

Nakon objave privremene uredbe dva proizvođača izvoznika u uzorku tvrdila su da se u privremenoj fazi netočno upotrebljavala samo oznaka HS 848190 za glave bačava (s iglom) (ventil koji služi za regulaciju tlaka plina u bačvi). Tvrdili su da je Komisija trebala upotrebljavati oznaku HS 848180 ili obje oznake jer su europski proizvođači glava bačava (s iglom) te proizvode izvozili kineskim proizvođačima bačava pod obje oznake. Nadalje, tvrdili su da je glava bačve (s iglom) samostalan uređaj, a ne dio uređaja za točenje piva. Osim toga, prodaje se po komadu. Činjenica da se u brazilskoj nomenklaturi kao jedinica za količinu za oznaku HS 848180 upotrebljava komad/stavka, dok se za oznaku HS 848190 upotrebljava kilogram upućuje na to da bi cijena utvrđena prema prvoj oznaci HS bila primjerenija referentna vrijednost.

(47)

Ispitnim postupkom otkriveno je da su dva izvoznika u uzorku uvozila glave bačava (s iglom) iz Unije, jedan pod oznakom HS 848180, a drugi pod oznakom HS 848190. Radi odabira sirovine slične onoj koju koriste proizvođači izvoznici u uzorku Komisija se služila opisima navedenima u brazilskim statističkim podacima kako bi utvrdila kojom su oznakom obuhvaćene glave bačava (s iglom) u podacima o uvozu odabrane reprezentativne zemlje. S obzirom na to da postoje razne vrste glava bačava (s iglom) i uzimajući u obzir njihovu povezanost i stupanj međuovisnosti s opremom za točenje, Komisija je odlučila upotrijebiti uže osmeroznamenkaste oznake koje se djelomično odnose na obje oznake HS (HS 848190 i HS 848180) i kojima bi mogle biti obuhvaćene glave bačava (s iglom), a to su oznake robe 84819090 (dijelovi slavina, ostali uređaji za kanale itd., što je bila jedina oznaka koja se upotrebljavala u privremenoj fazi), 84818031 (ostali ventili za opremu za plin s radnim tlakom do 50 megabara i termoelektričnim osiguračem) i 84818039 (ostali plinski ventili za opremu).

(48)

Nakon konačne objave proizvođači izvoznici u uzorku ponovili su tvrdnje koje su iznijeli u privremenoj fazi u pogledu razvrstavanja glava bačava (s iglom) bez podnošenja dodatnih dokaza. Dodali su da oznake 84818031 i 84818039 nisu pravilne oznake za glave bačava (s iglom) jer te oznake opisuju plinske ventile, a u glavama bačava (s iglom) upotrebljavaju se ventili za tekuće pivo. S obzirom na upitnost razvrstavanja glavi bačava (s iglom) i nepouzdanost statističkih podataka o uvozu u Brazilu, strane su zaključile da bi jedina primjerena referentna vrijednost za glave bačava (s iglom) bila njihova vlastita kupovna cijena glavi bačava (s iglom) od proizvođača iz Unije, kako je navedeno u njihovim odgovorima na upitnik.

(49)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 84. privremene uredbe, glava bačve (s iglom) namijenjena je za održavanje stlačenog plina u bačvi i za točenje gazirane tekućine, čime se osigurava njezin kontrolirani protok. Tu funkciju uglavnom obavlja mehanizam u sklopu glave bačve (s iglom) s jednim ili dva ventila. Komisija je stoga smatrala da bi glava bačve (s iglom) mogla biti dio uređaja za točenje piva na plin obuhvaćenog tarifnim brojem HS 8481, koji obuhvaća brazilske oznake carinske nomenklature 84818031 i 84818039.

(50)

Osim toga, iako su izvoznici iz Unije u uzorku kupili od 45 % do 60 % otpadaka, u odgovorima izvoznika u uzorku nije bilo relevantnih dokaza (kao što su ugovor o kupnji ili računi) u prilog tvrdnji o nenarušenim kupovnim cijenama u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, kako se zahtijeva u upitniku. Isto tako, nijedan izvoznik u uzorku nije u svojim podacima o troškovima razlikovao upotrijebljene glave bačava (s iglom), tj. jesu li nabavljene na domaćem tržištu ili u Uniji iako se to moglo navesti u upitniku. Stoga su tvrdnje strana odbačene.

(51)

Komisija se u privremenoj fazi koristila statističkim podacima ILO-a (10) kako bi utvrdila nenarušeni trošak rada za stvarne radne sate u Brazilu. Međutim, proizvođači izvoznici u uzorku utvrdili su nedostatke u prilagodbama koje su učinjene radi uključivanja socijalnih naknada u trošak rada, što upućuje na netočan izračun troška rada. Osim toga, tvrdili su da je u statističkim podacima ILO-a navedeno da se u Brazilu radi 39,09 sati tjedno, dok su drugi izvori informacija upućivali na 44 sata tjedno. Prema njihovu mišljenju ta je razlika posljedica toga što je ILO na godišnjoj razini već odbio državne praznike i neradne dane. Stoga su napomenuli da Komisija nije trebala prilagoditi tjedni broj radnih sati prema ILO-u za godišnje odmore i državne praznike ili je izračun referentne vrijednosti troška rada trebala temeljiti na podatku o 44 radna sata tjedno.

(52)

Komisija je stoga temeljitije preispitala referentne vrijednosti ILO-a. Komisijina daljnja analiza troška rada pokazala je da je skup podataka ILO-a o dohocima podcijenjen jer nije uzeta u obzir činjenica da radnici u Brazilu primaju 13 mjesečnih plaća godišnje i da skup sadržava samo podatke o prosječnom trošku rada u brazilskom proizvodnom sektoru, bez obzira na veličinu ili/i konkretnu djelatnost društva.

(53)

S druge strane, Komisija je utvrdila da Brazilski institut za geografiju i statistiku (IBGE) (11) u središnjem registru društava bilježi detaljne podatke o troškovima rada, koji su potpuno prilagođeni za troškove socijalnih davanja (što objašnjava početnu tvrdnju proizvođača izvoznika u uzorku), te da su podaci razvrstani po detaljno određenim ekonomskim djelatnostima (proizvodnja ambalaže od metala) i veličini društva relevantnoj za veličinu dvaju kineskih proizvođača izvoznika u uzorku. Komisija je stoga u konačnoj fazi ispitnog postupka godišnji trošak rada odlučila izračunati na temelju najnovijih podataka IBGE-a dostupnih za 2020., prilagođenih indeksom troška rada za 2021.

(54)

Komisija je preispitala i tjedni broj radnih sati u statističkim podacima ILO-a i izvorima koje su pronašle zainteresirane strane (12). U jednom su izvoru navedena najviše 44 radna sata tjedno, a u drugom 44 standardna radna sata tjedno. Oba su izvora privatna i u njima se navodi prosječan broj sati u Brazilu, ali nije preciziran sektor djelatnosti. U revidiranim statističkim podacima ILO-a zapravo je navedena srednja vrijednost od 40,21 stvarno odrađenog sata tjedno (13) u proizvodnji gotovih proizvoda od metala (osim strojeva i opreme), a taj je sektor relevantan za dva proizvođača izvoznika u uzorku. Komisija je stoga smatrala da su statistički podaci ILO-a prikladniji za utvrđivanje broja stvarno odrađenih sati tjedno.

(55)

Komisija je broj stvarno odrađenih sati godišnje izračunala množenjem broja stvarno odrađenih radnih sati tjedno s brojem tjedana u godini, od čega je oduzela neodrađene dane (godišnje odmore, državne praznike, neobvezne praznike, regionalne praznike). Taj je pristup primijenila umjesto onog koji su predložile zainteresirane strane jer bi se inače za sve tjedne u godini smatralo da imaju pet stvarnih radnih dana, a to ne odgovara stvarnosti.

(56)

Stoga je utvrđeni godišnji trošak rada podijeljen s brojem stvarno odrađenih radnih sati godišnje kako bi se izračunala referentna vrijednost troška rada stvarnog radnog sata u Brazilu.

(57)

Nakon konačne objave proizvođači izvoznici u uzorku tvrdili su da izvor podataka o trošku rada u Brazilu (IBGE) nije primjeren jer je zbog statističke metode (anketa poduzeća) i vrste podataka (podaci iz ankete) koje je IBGE upotrijebio kvaliteta statističkih podataka ovisila o spremnosti društava da sudjeluju u anketi, što je, zbog nedostatka pojedinosti o društvima iz ankete, dovelo u pitanje reprezentativnost podataka za relevantni industrijski sektor.

(58)

Komisija je napomenula da je IBGE subjekt kojim upravlja savezna uprava u okviru Ministarstva gospodarstva i glavni pružatelj podataka i informacija o zemlji (14). Stoga je smatrala da su metode koje primjenjuje taj subjekt i prikupljeni podaci dovoljno pouzdani da budu primarni izvor statističkih podataka u Brazilu. Dostupnost pojedinosti o društvima koja su sudjelovala u određenoj anketi nije se smatrala nužnom za potvrđivanje pouzdanosti te ustanove, primijenjenih statističkih metoda i podataka koje je prikupila. Stoga je tvrdnja zainteresiranih strana odbijena.

(59)

Nakon konačne objave proizvođači izvoznici u uzorku tvrdili su da su, prema pitanjima iz ankete koju je upotrijebio IBGE, plaće i socijalne naknade bile pretjerane i nereprezentativne jer su uključivale trošak osoblja koje nije povezano s proizvodnjom (osobe koje nisu zaposlenici, npr. vlasnik, partneri, neplaćeni članovi obitelji). Osim toga, broj zaposlenika naveden u anketi odnosio se na kraj godine, a ne na prosjek za godinu. Budući da je na 2020. utjecala pandemija bolesti COVID-19 i da su mnogi zaposlenici otpušteni zbog niske razine gospodarske aktivnosti, dijeljenjem godišnjeg troška rada s brojem zaposlenika na kraju godine preuveličan je trošak rada po zaposleniku.

(60)

Nakon što je primila primjedbe Komisija je pregledala podatke IBGE-a i isključila plaće i socijalne naknade za osoblje koje nije bilo povezano s proizvodnjom. Isto tako, na temelju promjene stope nezaposlenosti na početku i na kraju 2020. (15) Komisija je izračunala prosječni broj zaposlenika u 2020., koji je zatim upotrijebila u svojem izračunu.

(61)

Iste su strane tvrdile i da su, na temelju definicije navedene na internetskim stranicama ILO-a (16), državni praznici i neradni dani već bili oduzeti na godišnjoj osnovi i da nije potrebno prilagođavati statističke podatke o tjednom broju radnih sati ILO-a za godišnji odmor i državne praznike. U protivnom Komisija koristi 44 tjedna radna sata kao osnovu za izračun referentne vrijednosti troška rada.

(62)

Komisija je preispitala svoj izračun. Stvarno odrađeni godišnji sati izračunani su množenjem stvarno odrađenih tjednih radnih sati (prema ILO-u) s brojem tjedana u godini bez oduzimanja dana koji nisu odrađeni.

(63)

Proizvođači izvoznici u uzorku tvrdili su da je bilo pogrešno dodati brazilske uvozne carine uvoznim cijenama sirovina jer je svrha upućivanja na reprezentativnu zemlju utvrditi nenarušene cijene koje su trebali platiti kineski proizvođači izvoznici, a za to je potrebno primijeniti odgovarajuću kinesku stopu uvozne carine.

(64)

Uobičajena vrijednost trebala bi odražavati nenarušenu cijenu sirovina u reprezentativnoj zemlji (u ovom slučaju u Brazilu). Ona bi stoga trebala odražavati cijenu koju bi proizvođač bačava platio u Brazilu za sirovine isporučene do vrata tvornice. Kada se uvozne carine u Brazilu ne bi dodale, dobivena referentna vrijednost ne bi odražavala nenarušenu cijenu na brazilskom tržištu, nego samo prosječnu cijenu CIF u zemljama koje izvoze predmetne sirovine. To bi bilo protivno članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe. Stoga je argument zainteresiranih strana odbijen.

(65)

Nakon konačne objave proizvođači izvoznici u uzorku ponovili su tvrdnje koje su iznijeli u privremenoj fazi u pogledu uvoznih carina koje su primijenjene na kupnju sirovina bez podnošenja dodatnih dokaza. Ti su argumenti već odbačeni u prethodnoj uvodnoj izjavi.

(66)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane, za Brazil su utvrđeni sljedeći faktori proizvodnje i njihovi izvori kako bi se odredila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1

Faktori proizvodnje bačava

(67)

Pojedinosti o izračunu uobičajene vrijednosti utvrđene su u uvodnim izjavama od 96. do 100. privremene uredbe.

(68)

Dva proizvođača izvoznika u uzorku tvrdila su da dobit brazilskog proizvođača ambalaže od lakih metala od 24,4 % nije pouzdana za izračun uobičajene vrijednosti jer je visoka u usporedbi s ciljnom dobiti proizvođača bačava iz Unije od 12 %. Predložili su da se umjesto toga upotrijebi dobit od 12,2 % koju je zabilježio malezijski proizvođač čeličnih bačava i koju su smatrali pouzdanijom jer je slična ciljnoj dobiti industrije Unije.

(69)

Komisija je napomenula da ciljna dobit proizvođača iz Unije nije usporediva s dobiti društava u reprezentativnoj zemlji, bez obzira na to je li riječ o Brazilu ili Maleziji. Prvo, te se dobiti utvrđuju u različitom kontekstu i s različitim ciljem. Dobit u reprezentativnoj zemlji služi kao zamjenska vrijednost za nenarušenu dobit koja se mogla postići u zemlji na koju ne utječu znatni poremećaji. Ta zemlja mora biti na sličnom stupnju razvoja kao predmetna zemlja na koju utječu znatni poremećaji. S druge strane, ciljna dobit industrije Unije je dobit koju industrija obično ostvaruje na tržištu Unije u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, odnosno bez dampinškog uvoza. Drugim riječima, ciljna dobit temelji se na razini dobiti industrije Unije u godinama prije štetnog dampinškog uvoza, dok se dobit društva u reprezentativnoj zemlji temelji na dobiti ostvarenoj u određenoj financijskoj godini. Varijable za utvrđivanje ciljne dobiti industrije Unije i referentne vrijednosti dobiti u reprezentativnoj zemlji stoga su različite. Nadalje, navedene se dobiti različito izračunavaju. Ciljna dobit industrije Unije izražava se na temelju prometa, a dobit u reprezentativnoj zemlji na temelju troška prodane robe. Te razine dobiti stoga su neusporedive, pa činjenica da je dobit predloženog malezijskog proizvođača bliža ciljnoj dobiti industrije Unije nije relevantna. Tvrdnja zainteresiranih strana je odbačena.

(70)

Dva proizvođača izvoznika u uzorku tvrdila su i da su podaci iz baze podataka Orbis (17) neupotrebljivi jer ne sadržavaju detaljne informacije o „ostalim rashodima poslovanja” upotrijebljenima za izračun troškova prodaje te administrativnih i općih troškova te dobiti. Dodali su da nije poznat točan izvor podataka iz baze podataka Orbis o brazilskom proizvođaču kojeg je utvrdila Komisija, zbog čega su podaci iz te baze podataka manje pouzdani od revidirane računovodstvene dokumentacije predloženog malezijskog proizvođača čeličnih bačava.

(71)

Komisija je istaknula da su informacije o izvoru podataka o brazilskom proizvođaču iz baze podataka Orbis navedene u privremenoj objavi, a riječ je o podacima iz lokalnog službenog registra koji se temelje na lokalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima (18). Osim toga, u pojmovniku podataka i omjera u bazi podataka Orbis ostali rashodi poslovanja definirani su kao „svi troškovi koji nisu izravno povezani s proizvodnjom prodane robe kao što su komercijalni troškovi, administrativni troškovi itd. te amortizacija tih troškova”, što ujedno odgovara na pitanje zainteresiranih strana.

(72)

Komisija je u konačnoj fazi ispitnog postupka ispravila i administrativnu pogrešku u izračunu troškova prodaje te administrativnih i općih troškova te dobiti društva Metalurgica Mococa SA iz Brazila. Zbog toga su troškovi prodaje te administrativni i opći troškovi izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili 8,67 %, a dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 22,52 %.

(73)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(74)

Nakon konačne objave proizvođači izvoznici u uzorku ponovili su tvrdnje koje su iznijeli u privremenoj fazi u pogledu razine dobiti koju je upotrijebila Komisija bez podnošenja dodatnih dokaza. Ti su argumenti već odbačeni u uvodnoj izjavi 69.

(75)

Pojedinosti o izračunu izvozne cijene navedene su u uvodnim izjavama od 101. do 103. privremene uredbe. Budući da nisu zaprimljene primjedbe, Komisija je potvrdila privremene nalaze.

(76)

Pojedinosti o usporedbi uobičajene vrijednosti i izvozne cijene navedene su u uvodnim izjavama od 104. do 105. privremene uredbe. Budući da nisu zaprimljene primjedbe, Komisija je potvrdila privremene nalaze.

(77)

Kako je opisano u uvodnim izjavama od 32. do 73., Komisija je na temelju tvrdnji zainteresiranih strana i daljnjeg ispitivanja revidirala i ponovno izračunala dampinške marže.

(78)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 111. privremene uredbe, Komisija je u privremenoj fazi zaključila da je razina suradnje proizvođača izvoznika bila niska. Međutim, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 97., Komisija je u konačnoj fazi utvrdila da nije vjerojatno da su drugi veliki kineski proizvođači izvoznici poslovali na tržištu Unije. Komisija je stoga u konačnoj fazi zaključila da je razina suradnje visoka (viša od 90 %) te je smatrala primjerenim da se za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrdi dampinška marža na razini najviše dampinške marže utvrđene za proizvođača izvoznika u uzorku.

(79)

Na temelju izmjena nakon konačne objave konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(80)

Prema informacijama koje su dostupne Komisiji, istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo je osam proizvođača iz Unije. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(81)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila oko 1 926 200 bačava. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju odgovora na makroekonomski upitnik koji je dostavio podnositelj pritužbe i provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 7. privremene uredbe, proizvođači iz Unije u uzorku činili su približno 73 % procijenjene ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(82)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu definicije industrije Unije i razine proizvodnje u Uniji, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 113. i 114. privremene uredbe.

(83)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 8., Komisija je nakon uvođenja privremenih mjera nastavila prikupljati i provjeravati informacije o količinama bačava uvezenih iz Kine istaknute u uvodnim izjavama 140. i 141. privremene uredbe. Kako je opisano u odjeljcima 4.2.1., 4.2.2., 4.2.3., 4.2.4. i 4.2.5., Komisija je u tom kontekstu: i. od carinskih tijela Španjolske i Rumunjske zatražila detaljne carinske podatke o uvozu robe pod oznakama KN relevantnima za bačve, ii. od proizvođača izvoznika u uzorku i izvan uzorka koji surađuju zatražila je podatke o izvozu bačava za 2022. kako bi ih uskladila s preciznijim službenim statističkim podacima o uvozu dostupnima za razdoblje nakon pokretanja postupka, iii. od pet glavnih uvoznika utvrđenih u pritužbi zatražila je dodatne informacije o njihovim dobavljačima i obujmu kupnje za cijelo razmatrano razdoblje, iv. provjerila je prodaju u EU-u tijekom razmatranog razdoblja za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak i v. nastojala je prikupiti više informacija o malim pivovarama nakon privremene faze.

(84)

Carinski podaci iz Rumunjske i Španjolske analizirani su primjenom iste metodologije kao u izvornoj analizi, opisane u uvodnoj izjavi 127. privremene uredbe. Iako je ta dodatna analiza Komisiji omogućila da doradi procjenu uvoza bačava u Uniju na temelju analize carinskih podataka, uključivanje Španjolske i Rumunjske nije znatno utjecalo na ukupne količine uvoza ni na kretanja procijenjenih količina.

(85)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 83., Komisija je od svih šest proizvođača izvoznika koji surađuju (u uzorku i izvan uzorka) zatražila podatke o izvozu bačava za 2022. kako bi ih usporedila s podacima o uvozu bačava na razini oznake TARIC (21) i provjerila postoje li izvoznici koji prodaju bačve na tržištu Unije za koje se dotad u ispitnom postupku nije znalo. Svih šest proizvođača izvoznika koji surađuju dostavilo je zatražene podatke.

(86)

Podaci o uvozu bačava na razini oznake TARIC u bazi podataka Surveillance odnose se na dan 14. svibnja 2022., tj. dan nakon pokretanja ispitnog postupka. Osim toga, postoji neizbježan vremenski odmak od datuma na koji proizvođač izvoznik zabilježi prodaju do datuma kad ta pošiljka stigne do carine Unije. Komisija je na temelju informacija koje su dostavili proizvođači izvoznici smatrala da je prosječan vremenski odmak 30 dana (22). Komisija je stoga prijavljene podatke o prodaji za svaki mjesec (počevši od svibnja) usporedila s podacima o uvozu za sljedeći mjesec navedenima u bazi podataka Surveillance.

(87)

Primjenom navedene metodologije za usporedbu utvrđeno je da je ukupna prodaja bačava po kilogramu u Uniju koju su proizvođači izvoznici koji surađuju prijavili u razdoblju od svibnja do rujna 2022. bila oko 1 % veća od ukupnog uvoza zabilježenog u bazi podataka Surveillance od lipnja do listopada 2022. Istovjetna usporedba podataka o prodaji za razdoblje od svibnja do prosinca 2022. s podacima iz baze podataka Surveillance za razdoblje od lipnja 2022. do siječnja 2023. pokazala je da su proizvođači izvoznici prijavili još veći obujam prodaje u usporedbi s podacima o uvozu zabilježenima u bazi podataka Surveillance, a čini se da je ta razlika posljedica vremenskog odmaka od bilježenja prodaje kod proizvođača izvoznika do bilježenja uvoza na carini Unije.

(88)

Komisija je na temelju toga zaključila da su proizvođači izvoznici koji surađuju bili jedini proizvođači izvoznici koji su prodavali bačve u Uniju barem od početka svibnja 2022.

(89)

Komisija je ponovno stupila u kontakt s pet glavnih uvoznika navedenih u pritužbi (23) i zatražila podatke o njihovim dobavljačima i obujmu kupnje za cijelo razmatrano razdoblje.

(90)

Samo su dva uvoznika (KSM Keg i IMEXA) dostavila zatražene podatke. Jedan uvoznik (My Kegs) zatražio je produljenje roka za dostavu podataka, ali nije dostavio zatražene podatke iako mu je produljenje odobreno.

(91)

Analiza podataka koje su dostavila dva prethodno navedena uvoznika pokazala je da su tijekom razmatranog razdoblja kupovali bačve od samo dva proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju i od jednog proizvođača izvoznika koji surađuje, ali nije uključen u uzorak. Prodaja koju su prijavili relevantni proizvođači izvoznici koji surađuju uglavnom se podudarala s kupnjom koju su prijavila ta dva uvoznika.

(92)

Iako njima nisu obuhvaćeni svi uvoznici, iz primljenih podataka nije bio vidljiv izvoz proizvođača izvoznika koji nije surađivao u ispitnom postupku.

(93)

Komisija je nastojala osigurati da proizvođači izvoznici koji nisu uključeni u uzorak ne prijave manji obujam prodaje u Uniju u odnosu na stvarni obujam tijekom razmatranog razdoblja. Kako je objašnjeno u odjeljku 4.2.2., usporedba podataka o prodaji proizvođača izvoznika u uzorku i izvan uzorka koji surađuju sa službenim statističkim podacima o uvozu dostupnima u bazi podataka Surveillance nije pokazala da je ijedan proizvođač izvoznik prijavio manju prodaju u Uniju za 2022. Komisija je podatke o prijavljenoj prodaji u Uniju za 2022. koje su dostavili proizvođači izvoznici izvan uzorka koji surađuju unakrsno provjerila s podacima na razini oznake TARIC. Podatke o njihovu udjelu u ukupnom uvozu iz Kine prijavljenom tijekom razmatranog razdoblja (24) Komisija je unakrsno provjerila s korisnicima i uvoznicima koji surađuju. Komisija je na temelju toga utvrdila da nema dokaza da su podaci koje su dostavili proizvođači izvoznici netočni.

(94)

Nakon uvođenja privremenih mjera nije se javila nijedna mala pivovara. Stoga Komisija iz tog izvora nije mogla dobiti dodatne informacije o uvozu iz Kine.

(95)

Iz usporedbe podataka o prodaji šest proizvođača izvoznika koji surađuju, podataka na razini oznake TARIC iz baze podataka Surveillance te podataka nepovezanih uvoznika i korisnika može se zaključiti da količine bačava prodane na tržištu Unije 2022. koje su prijavili proizvođači izvoznici koji surađuju uglavnom odgovaraju ukupnom uvozu bačava iz Kine na tržište Unije u tom razdoblju. Osim toga, Komisija je analizirala uvoz pod dodatnom oznakom TARIC C999. Dodatnom oznakom TARIC C999 označava se uvoz od proizvođača izvoznika koji ne surađuju. Prema podacima iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. i baze podataka Surveillance predmetni uvoz u razdoblju od siječnja do ožujka 2023. bio je neznatan. To dodatno potvrđuje da su proizvođači izvoznici koji surađuju vjerojatno bili glavni proizvođači izvoznici bačava u Uniju tijekom razmatranog razdoblja.

(96)

Slično tomu, ispitivanjem podataka dvaju uvoznika koji su odgovorili na zahtjeve Komisije da dostave podatke nije otkriven nijedan drugi proizvođač izvoznik.

(97)

S obzirom na navedeno, Komisija nije mogla pouzdano utvrditi da su prije pokretanja postupka u tom predmetu na tržištu Unije poslovali veliki kineski proizvođači koji su prestali izvoziti početkom svibnja 2022., nedugo prije pokretanja predmeta.

(98)

Nadalje, Komisija je podsjetila da se njezina analiza detaljnih carinskih podataka, koja je opisana u uvodnoj izjavi 127. privremene uredbe, temeljila na određenim pretpostavkama. Do netočnosti je možda moglo doći zbog formule za konverziju „jedna bačva = 10 kg” i različitih razina točnosti opisâ robe u carinskim podacima država članica. U tom pogledu treba istaknuti da su belgijski carinski podaci činili više od 70 % ukupne razlike gornje i donje vrijednosti mogućeg uvoza bačava izračunanog analizom carinskih podataka nakon što su u analizu uključene još dvije države članice (Rumunjska i Španjolska). S druge strane, kad se uzmu u obzir sve države članice čije je carinske podatke Komisija analizirala, velik udio uvoza bačava u razmatranom razdoblju odnosio se na Belgiju. Kad je riječ o statističkim podacima o uvozu u Belgiju, mnogi opisi stavki u deklaracijama bili su dosta općeniti i možda se nisu odnosili na bačve. Ne dovodeći u pitanje privremene nalaze o vrijednostima uvoza navedenima u privremenoj uredbi i primjenjujući konzervativni pristup, Komisija je svoje konačne nalaze odlučila temeljiti na količinama prodaje u Uniju tijekom razmatranog razdoblja koje je prijavilo šest proizvođača izvoznika koji surađuju.

(99)

Stoga je Komisija u ovoj Uredbi utvrdila obujam uvoza iz NRK-a, tržišne udjele i potrošnju u Uniji na temelju količina izvoza u Uniju koje je za razmatrano razdoblje prijavilo šest proizvođača izvoznika koji surađuju.

(100)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2 –

Potrošnja u Uniji (komadi)

(101)

Komisija je potrošnju bačava u Uniji utvrdila na temelju ukupne prodaje industrije Unije u Uniji i ukupnog uvoza iz Kine na temelju podataka koje je prijavilo šest proizvođača izvoznika koji surađuju.

(102)

Uvoz u Uniju iz ostalih trećih zemalja nije uzet obzir u privremenoj fazi jer se smatrao zanemarivim. U tom pogledu nisu zaprimljene nikakve primjedbe. Dodatni podaci koje su dostavila dva uvoznika nakon uvođenja privremenih mjera bili su u skladu s tim zaključkom. Stoga su potvrđeni zaključci iz uvodne izjave 119. privremene uredbe.

(103)

U podacima o uvozu u Uniju iz Kine koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju (vidjeti odjeljak 4.4.1.) također je zamijećen trend smanjenja ukupne potrošnje u Uniji tijekom razmatranog razdoblja. Ukupni trend u razdoblju 2018.–2020. (do razdoblja ispitnog postupka) nije se znatno promijenio u usporedbi s potrošnjom objavljenom u tablici 2 privremene uredbe.

(104)

Nakon početnog pada od 29 % potrošnja je još znatnije pala na vrhuncu pandemije bolesti COVID-19. Potražnja za bačvama u tom se razdoblju znatno smanjila jer su barovi/restorani bili zatvoreni zbog ograničenja kretanja. Opća neizvjesnost i manjak prihoda primorali su korisnike (proizvođače pića) da odgode planirane kupnje bačava.

(105)

Situacija se nastavila tijekom cijelog razdoblja ispitnog postupka, a nakon razdoblja ispitnog postupka (od 2022.) potrošnja je počela rasti zbog smanjenja utjecaja pandemije bolesti COVID-19 i rasta ukupne potražnje za točenim pićima, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 139. Kao posljedica toga, ukupna potražnja 2022. povećala se za 122 % u usporedbi s razdobljem ispitnog postupka i gotovo dosegla razinu iz razdoblja prije pandemije (2019.).

(106)

Zainteresirane strane nisu osporile podatke o potrošnji nakon privremenih mjera.

(107)

Predmetni proizvod uvozi se u Uniju pod dvjema oznakama KN (ex 7310 10 00 i ex 7310 29 90), ovisno o kapacitetu bačve. Bačve koje imaju kapacitet 50 litara ili veći, ali najviše 300 litara razvrstavaju se pod oznaku KN 7310 10 00, dok se one koje imaju kapacitet manji od 50 litara razvrstavaju pod oznaku KN 7310 29 90 („relevantne oznake KN”). Osim proizvoda iz ispitnog postupka, tim dvjema oznakama KN obuhvaćen je i niz drugih proizvoda (npr. limenke, limene kutije, silosi za stočnu hranu, kante, aparati za gašenje požara, posude, kontejneri i spremnici za različite namjene, boce za vodu, čelične bačve itd.). Zato nije bilo moguće utvrditi uvoz samo na temelju oznaka KN.

(108)

Kako je objašnjeno u odjeljku 4.2.5., s obzirom na dokaze u dokumentaciji i relevantna ispitivanja provedena na temelju podataka nakon razdoblja ispitnog postupka Komisija je u konačnoj fazi primijenila konzervativan pristup uz pretpostavku da količine uvoza koje su prijavili proizvođači izvoznici koji surađuju odgovaraju ukupnom uvozu bačava iz Kine tijekom razmatranog razdoblja. Komisija je stoga konačne nalaze o količini uvoza iz Kine temeljila na vrijednostima koje su prijavili proizvođači izvoznici koji surađuju i koje su navedene u tablici 3.

Tablica 3

Uvoz u Uniju (komadi) i tržišni udio

(109)

Kretanje obujma uvoza i tržišnog udjela razlikuje se od obujma uvoza objavljenog u tablici 6 privremene uredbe, koji se temeljio na carinskim statističkim podacima. Tržišni udio uvoza iz Kine od 2018. do 2019. smanjio se za četiri postotna boda. Zatim se 2020. tijekom pandemije bolesti COVID-19 i razdoblja ograničenja kretanja u Uniji i Kini blago smanjio za jedan postotni bod te ostao nepromijenjen tijekom razdoblja ispitnog postupka unatoč neprekinutim strogim sanitarnim mjerama i kontejnerskoj krizi koja je utjecala na izvoz iz Kine.

(110)

Kako je utvrđeno u odjeljku 4.3.3.3. privremene uredbe, Komisija je smatrala da je osim utvrđenog sniženja cijena došlo i do znatnog sprečavanja rasta cijena u smislu članka 3. stavka 3. osnovne uredbe. Zbog znatnog pritiska na cijene uzrokovanog jeftinim dampinškim uvozom kineskih proizvođača izvoznika industrija Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka nije mogla povećati cijene u skladu s razvojem troškova proizvodnje i u svrhu postizanja razumne razine dobiti.

(111)

Prosječna prodajna cijena industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja smanjila se za gotovo 10 %. Istodobno se trošak proizvodnje tijekom istog razdoblja povećao za 16 % zbog čega je prodajna cijena industrije Unije bila znatno niža od troška proizvodnje. Trošak proizvodnje znatno se povećao 2020. i tijekom razdoblja ispitnog postupka, dok je cijena morala ostati stabilna zbog pritiska kineskog izvoza na cijene. Sniženje ciljnih cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka bilo je veće od 50 %.

(112)

To je stanje očito utjecalo na profitabilnost industrije Unije. Nakon što je 2018. iznosila 12 %, profitabilnost se naglo smanjila tijekom ostatka razdoblja, posebno 2020. i tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(113)

Kretanje ta tri pokazatelja jasno pokazuje da je industrija bila izložena snažnom pritisku na cijene zbog kineskog dampinškog uvoza, što ju je prisililo na prodaju po cijenama koje su bile niže od troška proizvodnje. Zbog toga je došlo do očitog sprečavanja rasta cijena industrije Unije kako je podrobnije objašnjeno u odjeljku 5.1.

(114)

Nakon privremene objave dva proizvođača izvoznika u uzorku i kineska vlada tvrdili su da im Komisija nije dostavila dovoljno detaljne informacije ni objašnjenje izračuna njihovih marži sniženja cijena i marži sniženja ciljnih cijena te da im nije obrazložila povjerljivo postupanje s tim informacijama, čime je povrijedila njihovo pravo na obranu, a proizvođači izvoznici ponovno su iznijeli iste primjedbe na konačnu objavu.

(115)

Komisija je u tom pogledu napomenula da se određeni podaci na razini PCN-a (odnosno prosječna cijena i prodana količina) smatraju povjerljivima ne samo kako bi se povjerljive poslovne informacije proizvođača iz Unije zaštitile od kineskih izvoznika nego i radi zaštite povjerljivosti poslovnih informacija svih proizvođača iz Unije u uzorku. Člankom 6. stavkom 7. i člankom 20. osnovne uredbe predviđena su određena prava na informacije i objavu podataka zainteresiranim stranama. Međutim, u skladu s člankom 19. osnovne uredbe načela kojima je uređeno pravo na informacije moraju biti usklađena sa zahtjevima o povjerljivosti, a posebno s obvezom institucija da poštuju poslovnu tajnu (25) jer je zaštita poslovne tajne opće načelo prava Unije (26). Osim toga, proizvođači izvoznici i kineska vlada nisu objasnili kako bi navodno nedostatna objava podataka povrijedila njihovo pravo na obranu. Stoga su te tvrdnje odbačene kao neutemeljene.

(116)

Budući da nije bilo drugih primjedbi o cijenama uvoza i sniženju cijena, Komisija je potvrdila zaključke utvrđene u uvodnim izjavama od 146. do 154. privremene uredbe.

(117)

Nakon uvođenja privremenih mjera nisu zaprimljene primjedbe ni dodatni nalazi o sljedećim makroekonomskim pokazateljima: proizvodnji, proizvodnom kapacitetu i iskorištenosti kapaciteta, obujmu prodaje, rastu, zaposlenosti i produktivnosti te oporavku od prethodnog dampinga. Stoga je Komisija potvrdila zaključke utvrđene u uvodnim izjavama od 160. do 163., 165., od 167. do 169. i 171. privremene uredbe.

(118)

Potvrđeni su zaključci o obujmu prodaje industrije Unije na tržištu Unije iz uvodne izjave 165. privremene uredbe. Međutim, zbog primjene konzervativnog pristupa na određivanje količina uvoza (vidjeti odjeljak 4.2.5.) bilo je potrebno prilagoditi i kretanje tržišnog udjela industrije Unije. Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio stoga su se u razmatranom razdoblju kretali kako slijedi:

Tablica 4 –

Obujam prodaje i tržišni udio

(119)

Kretanje tržišnog udjela industrije Unije neznatno se promijenilo u usporedbi s vrijednostima koje su se temeljile na statističkim podacima o uvozu objavljenima u privremenoj uredbi. Prema statističkim podacima o uvozu situacija je bila stabilna 2018. i 2019., dok je 2020. zabilježen pad od pet postotnih bodova, a tijekom razdoblja ispitnog postupka pad od deset postotnih bodova.

(120)

Podaci koji se temelje na konzervativnom pristupu pokazuju rast od četiri postotna boda od 2018. do 2019., a zatim stabilan tržišni udio do kraja razdoblja ispitnog postupka. Kako je dodatno opisano u odjeljku 5.1.1., tržišni udio industrije Unije 2022. smanjio se za 14 postotnih bodova u usporedbi s razdobljem ispitnog postupka u korist uvoza iz Kine, koji je u istoj mjeri porastao (s 13 % na 27 %).

(121)

Kineska vlada tvrdila je da „iako su se tržišni udio i obujam prodaje proizvođača iz EU-a smanjili tijekom razdoblja ispitnog postupka, to smanjenje u skladu je s potražnjom potrošača”, a to smanjenje pripisuje pandemiji bolesti COVID-19 i inflaciji robe široke potrošnje. Kineska vlada nije predočila dokaze da je tijekom razmatranog razdoblja došlo do znatne inflacije robe široke potrošnje ni da je do smanjenja potražnje za bačvama došlo zbog te navodne inflacije. Ipak, Komisija je u uvodnoj izjavi 120. privremene uredbe zaključila da se potrošnja doista smanjila zbog pandemije bolesti COVID-19 i raznih ograničenja kretanja uvedenih u Uniji. Međutim, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama privremene uredbe i odjeljku 5.1. u nastavku, unatoč smanjenju potražnje zbog pandemije bolesti COVID-19 tržišni udjeli industrije Unije i kineskih proizvođača izvoznika nisu se znatno promijenili u razdoblju 2019.–2021. na znatno manjem tržištu, te je Komisija zaključila da je uvoz iz Kine vršio znatan pritisak na cijene industrije Unije i prisilio je da ih održava niskima, nižima od troškova proizvodnje, čime je prouzročena materijalna šteta. Stoga su ti argumenti odbačeni kao neosnovani.

(122)

U primjedbama na privremene nalaze podnositelj pritužbe tvrdio je da bi trebalo smatrati da su razmjeri dampinga znatni i da bi to trebalo uključiti u procjenu štete kako je predviđeno člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe jer je u privremenoj fazi utvrđeno da su se dampinške marže kretale od 65,3 % do 91 %.

(123)

U uvodnoj izjavi 170. privremene uredbe Komisija je napomenula da je u kontekstu procjene svih čimbenika i indeksa relevantnih za procjenu štete nanesene industriji Unije utvrdila da je visina dampinške marže uistinu znatno utjecala na industriju Unije. Komisija je potom utvrdila da su dampinške marže bile i više, odnosno da su se kretale od 70,2 % do 92,3 % (vidjeti odjeljak 3.4.). Na temelju toga Komisija je potvrdila svoj zaključak iz uvodne izjave 170. privremene uredbe.

(124)

Nakon uvođenja privremenih mjera nisu primljene primjedbe o mikroekonomskim pokazateljima (cijene i čimbenici koji utječu na cijene, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala). Stoga je Komisija potvrdila svoj zaključak utvrđen u uvodnim izjavama 172. i 185. privremene uredbe.

(125)

Unatoč prethodno navedenim promjenama potrošnje, vrijednosti uvoza i tržišnih udjela, kretanje glavnih makropokazatelja i mikropokazatelja u razmatranom razdoblju i dalje je negativno. Iako se čini da se tržišni udio izvoza iz Kine smanjio 2019. i (neznatno) 2020. te da je zatim bio stabilan tijekom razdoblja ispitnog postupka, to treba sagledati u posebnom kontekstu izvanrednog stanja uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19 2020. i kolapsa tržišta bačava u Uniji koji je uslijedio. Nakon neznatnog gubitka tržišnog udjela 2020. i unatoč vrlo strogim mjerama politike nulte stope bolesti COVID-19 i kontejnerskoj krizi 2021. uvoz iz Kine zadržao je znatan tržišni udio i znatno sprečavao rast cijena industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Naime, Komisija je potvrdila da su marže sniženja ciljnih cijena koje su utvrđene u privremenoj fazi (od 52,9 % do 58,8 %) znatno sprečavale rast cijena na tržištu i negativno utjecale na industriju Unije.

(126)

U primjedbama na prethodnu objavu, koje su ponovljene u privremenoj i konačnoj objavi, dva proizvođača izvoznika u uzorku tvrdila su da su ciljne cijene industrije Unije po modelu nepouzdane i protivne trgovačkoj logici. Društva Ningbo i Penglai tvrdila su da su određeni modeli manjeg kapaciteta (5 i 10 litara) skuplji od modela većeg obujma. Osim toga, tvrdila su da nije moguće da jedan model bačve ima istu ciljnu cijenu s glavom bačve (s iglom) ili bez nje te da nije razumno da dva modela bačava istog kapaciteta, ali proizvedena u skladu s različitim normama, imaju različitu ciljnu cijenu.

(127)

Prvo, Komisija je napomenula da većina bačava prodanih na tržištu Unije ima kapacitet od 20 i više litara, a bačve kapaciteta od 5 i 10 litara prodavale su se u ograničenim količinama i činile [0,4 %–0,6 %] ukupne potrošnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka. U komercijalnom je smislu moguće da su specijalizirani proizvodi koji se proizvode i prodaju u ograničenim količinama imali veću cijenu na tržištu od proizvoda masovne proizvodnje koji se prodaju u znatno većim količinama. Osim toga, na trošak proizvodnje utjecale su i proizvedene količine. Kako bi se promijenila vrsta proizvoda, potrebno je promijeniti kalup na hidrauličkoj preši i provesti druge radnje koje usporavaju proizvodni proces. Fiksni i drugi troškovi mnogo više utječu na proizvodni proces kad ga se prilagođava za proizvodnju nekoliko stotina nego za proizvodnju desetaka tisuća jedinica određene vrste proizvoda.

(128)

Drugo, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 115., Komisija je napomenula da je marža štete izražena u rasponima kako se ne bi otkrile povjerljive informacije proizvođača iz Unije. Proizvođači izvoznici stoga su na temelju tih raspona procijenili najmanju i najveću ciljnu cijenu po modelu. Glave bačve (s iglom) utječu na cijenu konačnog proizvoda oko 10 %. Navedeni rasponi ciljnih cijena dvaju modela omogućuju tu diferencijaciju. Stoga, suprotno tvrdnjama proizvođača izvoznika, ta dva modela nemaju istu cijenu.

(129)

Naposljetku, Komisija je napomenula da kapacitet nije jedini element koji utječe na cijenu. Jasno je da su na nju utjecali i drugi čimbenici, primjerice norme. To je vidljivo i u izvoznim cijenama dvaju proizvođača izvoznika u uzorku, koje su se za ta dva modela bačava razlikovale gotovo 50 %.

(130)

Stoga su te tvrdnje odbačene kao neosnovane.

(131)

Budući da je u relevantnim prethodnim odjeljcima ove Uredbe odgovorila na ostale primjedbe zainteresiranih strana na nalaze o šteti, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 186. do 188., 190. i 191. privremene uredbe i ponovno potvrdila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(132)

U uvodnoj izjavi 217. privremene uredbe Komisija je zaključila da je dampinški uvoz iz Kine prouzročio štetu industriji Unije.

(133)

Komisija je primjenom konzervativnog scenarija za obujam uvoza (kako je objašnjeno u odjeljku 4.4.1.) procijenila jesu li zaključci o uzročno-posljedičnim vezama iz uvodnih izjava od 193. do 209. privremene uredbe i dalje valjani.

(134)

Obujam uvoza iz Kine smanjio se 80 % tijekom razmatranog razdoblja, sa 617 607 komada 2018. na 118 460 komada 2021., a tržišni udio uvoza smanjio se s 18 % 2018. na 13 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Iako su se obujam uvoza i njegov tržišni udio smanjili u odnosu na početak razmatranog razdoblja, i dalje su bili znatni tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(135)

Nadalje, tijekom cijelog razmatranog razdoblja taj je uvoz izvršavan po cijenama znatno nižima od cijena industrije Unije. Industrija Unije nije imala drugog izbora nego slijediti primjer niskih cijena koje su odredili kineski proizvođači kako bi u razdoblju pada potrošnje i povećanja troškova proizvodnje očuvala svoj tržišni udio, kako je objašnjeno u odjeljku 4.4.3.1. privremene uredbe. To je pak dovelo do znatnog smanjenja profitabilnosti svih proizvođača iz Unije u uzorku, koji su umjesto dobiti (od +12 % u 2018.) bilježili velike gubitke (–9 % u 2021.), te do posljedičnog pogoršanja drugih financijskih pokazatelja, kao što su povrat ulaganja i novčani tok. Takvo sprečavanje rasta cijena, kako je objašnjeno u odjeljku 4.3.3. privremene uredbe, očito je posljedica ponašanja kineskih proizvođača izvoznika koji su na tržištu EU-a nudili bačve po dampinškim cijenama.

(136)

Kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 190., 194. i od 196. do 209. privremene uredbe, cjenovni pritisak proizvođača izvoznika počeo je 2019. kad se njihova izvozna cijena smanjila za 13 %. Tijekom istog razdoblja cijene industrije Unije povećale su se samo za 2 %, dok su se njezini troškovi proizvodnje povećali za 7 %. To imalo neposredan učinak na profitabilnost, koja je pala s 12 % na 5 %. Pandemija bolesti COVID-19 pogodila je Uniju 2020.–2021., a potrošnja u Uniji drastično je pala zbog raznih ograničenja kretanja u Europi. Trošak proizvodnje industrije Unije znatno se povećao zbog smanjenja proizvodnje i iskorištenosti kapaciteta, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 174. privremene uredbe. Unatoč rastu troškova, industrija Unije nije mogla povisiti cijene na održivu razinu zbog zabrinutosti da bi time izgubila još veći obujam prodaje zbog jeftinog dampinškog uvoza bačava iz Kine.

(137)

Prodaja bačava industrije Unije smanjila se s 2 875 573 komada 2018. na 822 777 komada u razdoblju ispitnog postupka. Iako industrija Unije nije izgubila tržišni udio tijekom razmatranog razdoblja, uspjela ga je zadržati u kontekstu privremeno smanjenog tržišta samo zato što je svoje cijene smanjila na neodrživu razinu, nižu od troškova proizvodnje. Dodatan gubitak tržišnog udjela u kombinaciji s padom potrošnje najvjerojatnije bi značio zatvaranje cijele industrije nakon izbijanja pandemije bolesti COVID-19. Kako pokazuju podaci nakon razdoblja ispitnog postupka, to zatvaranje i snažan rast obujma uvoza iz Kine 2022. najvjerojatnije bi značili propast industrije Unije. Komisija je stoga potvrdila da su u kontekstu smanjenja tržišta i povećanja troškova proizvodnje kineske cijene stalno snižavale cijene industrije Unije i sprečavale rast cijena na tržištu EU-a.

(138)

Izvozni rezultati Unije opisani u odjeljku 5.2.2. privremene uredbe pokazali su kakva bi inače bila razina cijena i posljedična dobit na izvoznim tržištima na koja ne utječe dampinški uvoz ili na kojima su uvedene mjere za ponovnu uspostavu poštene trgovine, tj. u SAD-u, koji je glavno izvozno tržište Unije. Tijekom razmatranog razdoblja na tim su se tržištima nudile znatno veće cijene od prodajnih cijena industrije Unije na tržištu Unije i te su cijene stalno bile iznad njezinih troškova proizvodnje, osim 2020. kad je utjecaj pandemije bolesti COVID-19 bio najveći. Industrija Unije stoga je uglavnom mogla ostati profitabilna tijekom pandemije bolesti COVID-19 da kineski uvoz nije uzrokovao znatno sprečavanje rasta cijena i sniženje cijena zbog izvanrednih mjera poduzetih kako je opisano u uvodnoj izjavi 190. privremene uredbe.

(139)

S obzirom na to da je pandemija bolesti COVID-19 utjecala na tržište u razdoblju 2020.–2021., Komisija je analizirala i razdoblje nakon razdoblja ispitnog postupka (tj. cijelu 2022.) kako bi bolje razumjela situaciju na tržištu. U 2022. više nije bilo posljedica ograničenja kretanja uvedenih zbog pandemije bolesti COVID-19, a tržište se počelo oporavljati. Potrošnja je porasla s 941 000 komada 2021. na 2,1 milijun 2022., tj. za 122 %. Prodaja industrije Unije porasla je za 86 % i dosegla 1,5 milijuna komada, a cijene su joj porasle za 49 % i dosegle 76 EUR/bačva (s 51 EUR/bačva u 2021.).

(140)

S druge strane, uvoz iz Kine narastao je za dojmljivih 372 %, sa 118 000 komada 2021. na 560 000 komada 2022. Tržišni udio kineskih izvoznika stoga se više nego udvostručio, s 13 % 2021. na 27 % 2022., a tržišni udio industrije Unije u istom se razdoblju smanjio s 87 % na 73 %.

(141)

Cijene uvoza iz Kine 2022. također su porasle, s 43 EUR/bačva na 51 EUR/bačva, no u znatno manjoj mjeri nego cijene industrije Unije, a prosječna marža sniženja cijena povećala se 2022. na 49 %.

(142)

Osim toga, 2022. je obilježio znatan rast inflacije potaknut troškovima energenata, a porast cijene nehrđajućeg čelika u prvoj polovici 2022. bio je usporediv s 2021. U tim je okolnostima trošak proizvodnje industrije Unije porastao za 17 % na 75 EUR/bačva (što je samo 1 EUR manje od prosječne cijene). Profitabilnost industrije Unije stoga je jedva dosegla 1 % unatoč povećanju obujma prodaje i prodajnih cijena.

(143)

Kineske izvozne cijene bile su znatno niže od cijena i troškova industrije Unije od početka razmatranog razdoblja 2018. Takvo trgovanje po vrlo niskim cijenama štetilo je industriji Unije, koja je tijekom razmatranog razdoblja bila primorana sniziti prodajne cijene kako bi zadržala svoj položaj na tržištu. Ti učinci možda su bili nešto manje primjetni u razdoblju 2020.–2021. zbog posljedica pandemije bolesti COVID-19 i kontejnerske krize, koji su industriji Unije omogućili da neznatno poveća svoj tržišni udio, ali uz znatne gubitke.

(144)

Podaci iz 2022., kad su se uvjeti na tržištu oporavili na razinu iz razdoblja prije pandemije, pokazuju prave razmjere štetnih učinaka kineskog nepoštenog cjenovnog natjecanja. Unatoč rastu potražnje, industrija Unije svoj je proizvod 2022. mogla prodavati po cijeni koja je jedva pokrivala trošak proizvodnje te je, unatoč tomu, u samo godinu dana izgubila 14 postotnih bodova tržišnog udjela zbog uvoza iz Kine. Podaci iz 2022. stoga pokazuju ishod trenda koji je započeo 2019. i koji je 2020. i 2021. tijekom pandemije bolesti COVID-19 prikrila druga vrsta štete prouzročena uvozom iz Kine. Velikim sniženjem cijena u 2019. industrija Unije uspjela je očuvati svoj položaj na tržištu, ali na veliku štetu profitabilnosti. Nakon oporavka tržišta 2022. industrija Unije ostala je neznatno iznad praga isplativosti jer nije mogla učinkovito cjenovno konkurirati velikom dampinškom uvozu iz Kine, što je dovelo do golemog gubitka tržišnog udjela u korist uvoza iz Kine.

(145)

S obzirom na navedena razmatranja Komisija je utvrdila da su kretanja nakon razdoblja ispitnog postupka potvrdila njezine nalaze iz privremene uredbe i uvodne izjave 137. da je dampinški uvoz prouzročio štetu industriji Unije tijekom razmatranog razdoblja. Naime, čak i u razdoblju nakon razdoblja ispitnog postupka, kad učinci pandemije bolesti COVID-19 više nisu bili prisutni, industrija Unije nije mogla povećati svoje cijene u skladu s razvojem troškova proizvodnje zbog znatnog pritiska na cijene izazvanog jeftinim uvozom od kineskih proizvođača izvoznika, stoga je nastavila trpjeti štetu i gubiti tržišni udio.

(146)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje ostale zaključke iz uvodnih izjava od 194. do 209. privremene uredbe.

(147)

U uvodnim izjavama 210. i 211. privremene uredbe Komisija je zaključila da činjenica da se zbog pandemije bolesti COVID-19 potrošnja dodatno smanjila nije umanjila uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete nanesene industriji Unije.

(148)

Komisija je na temelju konzervativnije utvrđenog obujma uvoza procijenila i jesu li ti zaključci o učincima pandemije bolesti COVID-19 iz privremene uredbe i dalje valjani.

(149)

Uvoz bačava iz Kine po vrlo niskim cijenama zabilježen je od 2018. nadalje. Tijekom razmatranog razdoblja prosječna cijena uvoza iz Kine bila je u prosjeku 24 % niža od prosječne prodajne cijene industrije Unije. To se podudaralo sa stalnim sniženjem cijena industrije Unije unatoč povećanju troškova proizvodnje. Činjenica da je pandemija bolesti COVID-19 još više smanjila potrošnju nije umanjila uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete nanesene industriji Unije. Potrošnja se u razmatranom razdoblju smanjila za 73 %, obujam prodaje industrije Unije za 71 %, a uvoz iz Kine, ograničen zbog kontejnerske krize, smanjio se za 80 %. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 196. privremene uredbe i odjeljku 5.1. te kako je vidljivo iz cijena koje je industrija Unije postigla na tržištu SAD-a, koje je zaštićeno antidampinškim pristojbama na uvoz bačava iz Kine, da nije bilo dampinškog uvoza iz Kine i pritiska na cijene koje je prouzročio, industrija Unije mogla bi povećati svoje cijene na održiviju razinu, pokriti povećane troškove proizvodnje i zadržati svoj tržišni udio.

(150)

Osim toga, kretanja nakon razdoblja ispitnog postupka procijenjena u uvodnim izjavama od 139. do 143. pokazuju da je industrija Unije materijalnu štetu izazvanu jeftinim uvozom iz Kine nastavila trpjeti i u razdoblju kad se posljedice pandemije bolesti COVID-19 više nisu osjećale na tržištu.

(151)

Kineska vlada iznijela je više argumenata o analizi uzročnosti iz privremene uredbe u kojima je tvrdila da se pogoršanje stanja industrije EU-a pogrešno pripisuje dampinškom uvozu iz Kine.

(152)

Prvi argument kineske vlade bio je da je smanjenje rezultata industrije Unije posljedica pada potražnje zbog pandemije bolesti COVID-19 i inflacije robe široke potrošnje. Komisija je već odgovorila na te primjedbe u uvodnim izjavama od 132. do 143.

(153)

Drugi čimbenik za koji je kineska vlada tvrdila da je prouzročio smanjenje rezultata industrije Unije jest rast cijena glavne sirovine, tj. nehrđajućeg čelika, koje je Unija navodno dodatno pogoršala zaštitnim mjerama za čelik. Kineska vlada tvrdila je da taj zaključak potvrđuje činjenica da su izvozne cijene industrije Unije u razmatranom razdoblju bile niže od troška proizvodnje.

(154)

Međutim, prema informacijama koje su dostupne Komisiji prosječna cijena hladnovaljanog lima od nehrđajućeg čelika (razred 304) na tržištu sjeverne Europe smanjila se od 2018. do 2020. (za 15 %), a počela je ponovno rasti tek 2021. (27) Stoga se smanjenje profitabilnosti industrije Unije (koja je svoju najnižu razinu dosegla 2020.) ne može pripisati cijenama čelika. Osim toga, iz podataka proizvođača iz Unije u uzorku nije vidljivo znatno povećanje troška čelika u ukupnom trošku proizvodnje u razmatranom razdoblju. Kad je riječ o izvoznim cijenama industrije Unije, Komisija je napomenula da su izvozne cijene industrije Unije pri isporuci bile veće od troška proizvodnje u svim godinama razmatranog razdoblja osim 2020., a na tu su godinu najviše utjecali pandemija bolesti COVID-19 i povezano smanjenje potražnje (vidjeti uvodne izjave 172. i 212. privremene uredbe). Stoga su ti argumenti odbačeni kao neosnovani.

(155)

U uvodnim izjavama od 212. do 214. privremene uredbe Komisija je zaključila da privremeno smanjenje izvoznih rezultata nije pridonijelo šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(156)

Budući da nije bilo primjedbi o tom odjeljku, Komisija je potvrdila svoje nalaze iz uvodnih izjava od 212. do 214. privremene uredbe.

(157)

Uzimajući u obzir navedeno i s obzirom na to da nije bilo drugih primjedbi o analizi uzročnosti, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 211. do 217. privremene uredbe i ponovno potvrdila da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje nanio materijalnu štetu industriji Unije, a da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete.

(158)

Kako je predviđeno člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom osnovne uredbe i s obzirom na to da nije evidentirala uvoz tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, Komisija je analizirala kretanje obujma uvoza kako bi utvrdila je li došlo do daljnjeg znatnog porasta uvoza koji je predmet ispitnog postupka u razdoblju prethodnog objavljivanja opisanom u uvodnoj izjavi 3. te je stoga uzela u obzir dodatnu štetu nastalu takvim povećanjem pri određivanju marže štete.

(159)

Na temelju podataka iz baze podataka Surveillance obujam uvoza iz predmetne zemlje tijekom četiri tjedna razdoblja prethodnog objavljivanja (28) bio je 260 % veći od prosječnog obujma uvoza u razdoblju ispitnog postupka na četverotjednoj osnovi. Na temelju toga Komisija je zaključila da je tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja došlo do znatnog povećanja uvoza koji je predmet ispitnog postupka.

(160)

Kako bi uzela u obzir dodatnu štetu prouzročenu povećanjem uvoza, Komisija je odlučila prilagoditi razinu uklanjanja štete na temelju rasta obujma uvoza, što se smatra relevantnim ponderiranim faktorom na temelju odredbi članka 9. stavka 4. osnovne uredbe. Stoga je izračunala faktor množenja utvrđen dijeljenjem zbroja obujma uvoza tijekom četiri tjedna razdoblja prethodnog objavljivanja (32 685 bačava) i 52 tjedna RIP-a (118 460 bačava) s obujmom uvoza u RIP-u ekstrapoliranim na 56 tjedana. Dobivena vrijednost od 1,1850 odražava dodatnu štetu uzrokovanu daljnjim povećanjem uvoza. Privremene marže štete stoga su pomnožene tim faktorom.

(161)

Osim toga, kako je već objašnjeno u uvodnoj izjavi 78., Komisija je u konačnoj fazi zaključila da je razina suradnje proizvođača izvoznika u ovom predmetu visoka (viša od 90 %), stoga je smatrala primjerenim za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi maržu štete na razini najviše marže štete utvrđene za proizvođača izvoznika u uzorku.

(162)

Stoga konačna razina uklanjanja štete za proizvođače izvoznike koji surađuju i sva ostala društva iznosi:

(163)

Budući da nije bilo primjedbi na marže sniženja ciljnih cijena, potvrđuju se uvodne izjave od 219. do 226. privremene uredbe u skladu s izmjenama navedenima u prethodnoj tablici.

(164)

Budući da nije bilo primjedbi o tom odjeljku, Komisija je potvrdila svoje zaključke utvrđene u uvodnim izjavama od 230. do 233. privremene uredbe.

(165)

Nakon objave privremene uredbe jedan uvoznik, IMEXA, tvrdio je da bi uvođenjem pristojbi pretrpio znatne gubitke koji bi ga doveli do stečaja.

(166)

Nijedan drugi uvoznik nije se izjasnio protiv uvođenja mjera, a ukupna razina suradnje uvoznika bila je vrlo niska. Stoga, čak i da pretrpi znatne gubitke, interesi društva IMEXA (koje je činilo [1,1–2,4] % ukupnog uvoza u Uniju u razdoblju ispitnog postupka) nemaju prevagu nad interesom industrije Unije u cjelini.

(167)

Kineska vlada tvrdila je da je uvođenje pristojbi protivno interesima Unije jer bi naštetilo interesima potrošača i zaustavilo uvoz bačava u Uniju te omogućilo industriji Unije da preuzme tržište.

(168)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 241. privremene uredbe, Komisija je već utvrdila da bi bilo koji utjecaj povećanog troška bačava na profitabilnost ugostiteljskog sektora bio ograničen, a u uvodnoj izjavi 243. privremene uredbe zaključeno je da je troškovni učinak bačava na cjelokupnu industriju pića minimalan. Kad je riječ o drugoj tvrdnji kineske vlade, Komisija je napomenula da cilj i svrha antidampinških mjera nisu zaustaviti uvoz proizvoda u Uniju, nego ponovno uspostaviti jednake uvjete na tržištu koji će domaćim i inozemnim konkurentima omogućiti da se natječu na tržištu Unije po nedampinškim cijenama. Stoga su te tvrdnje odbačene kao neosnovane.

(169)

S obzirom na navedeno, Komisija je potvrdila svoje nalaze iz uvodnih izjava 238. i 244. privremene Uredbe.

(170)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je potvrdila svoj zaključak iz uvodne izjave 245. privremene uredbe da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz bačava od nehrđajućeg čelika za višekratnu uporabu podrijetlom iz Narodne Republike Kine nije u interesu Unije.

(171)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, štete, uzročnosti, razine mjera i interesa Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere kako bi se spriječilo nanošenje daljnje štete industriji Unije dampinškim uvozom predmetnog proizvoda.

(172)

Na temelju prethodno navedenog stope konačne antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:

(173)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbe stoga isključivo primjenjuju na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne može se ostvariti korist od tih stopa te bi na njega trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(174)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (29). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(175)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala pravilna primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(176)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica trebala bi provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti podataka navedenih u izjavi te bi trebala osigurati da daljnja primjena stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(177)

Ako se obujam izvoza jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća, posebno nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje obujma moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim se okolnostima može pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera ako su za to ispunjeni uvjeti. U tom se ispitnom postupku među ostalim može ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedičnim uvođenjem pristojbe za cijelu zemlju.

(178)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(179)

Proizvođači izvoznici koji nisu izvozili predmetni proizvod u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka trebali bi imati mogućnost zatražiti od Komisije da se na njih primijeni stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, a koja nisu uključena u uzorak. Komisija bi trebala odobriti takav zahtjev ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: i. da nije izvozio predmetni proizvod u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka; ii. da nije povezan s proizvođačem izvoznikom koji je to činio; i iii. da je nakon toga izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda.

(180)

Statistički podaci o bačvama od nehrđajućeg čelika za višekratnu uporabu često se izražavaju u broju komada. Međutim, u kombiniranoj nomenklaturi utvrđenoj u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 nije navedena takva dodatna jedinica za bačve (30). Stoga je potrebno odrediti da se za uvoz predmetnog proizvoda u deklaraciji za puštanje robe u slobodan promet moraju navesti ne samo podaci o težini u kilogramima ili tonama već i broj komada. Potrebno je navesti broj komada za oznake TARIC 7310100010 i 7310299010 pod uvjetom da je ta oznaka u skladu s Prilogom I. Uredbi (EEZ) br. 2658/87.

(181)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete nanesene industriji Unije, iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama uvedenima privremenom uredbom trebali bi se konačno naplatiti do iznosa utvrđenih na temelju ove Uredbe.

(182)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe 2018/1046 (31), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(183)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,