ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 161

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 66.
27. lipnja 2023.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1300 оd 22. lipnja 2023. o izmjeni Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge ( 1 )

1

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1301 od 26. lipnja 2023. o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/159 o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika

44

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Vijeća (ZVSP) 2023/1302 od 26. lipnja 2023. o izmjeni Odluke 2013/354/ZVSP o Policijskoj misiji Europske unije za palestinska područja (EUPOL COPPS)

62

 

*

Odluka Vijeća (ZVSP) 2023/1303 od 26. lipnja 2023. o izmjeni Zajedničke akcije 2005/889/ZVSP o uspostavi Misije pomoći Europske unije za granični prijelaz Rafah (EU BAM Rafah)

64

 

*

Odluka Vijeća (ZVSP) 2023/1304 od 26. lipnja 2023. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2021/509 o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći

66

 

*

Odluka Vijeća (ZVSP) 2023/1305 od 26. lipnja 2023. o izmjeni Odluke 2013/233/ZVSP o misiji Europske unije za pomoć u integriranom upravljanju granicama u Libiji (EUBAM Libya)

68

 

*

Odluka Vijeća (ZVSP) 2023/1306 od 26. lipnja 2023. o potpori projektu o području bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku u promjenjivom regionalnom sigurnosnom okruženju

70

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2023/1307 od 26. lipnja 2023. o financijskim doprinosima koje stranke Europskog razvojnog fonda trebaju platiti kao drugi obrok za 2023.

77

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

27.6.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 161/1


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/1300

оd 22. lipnja 2023.

o izmjeni Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (1), a posebno njezin članak 71. stavak 3.,

budući da:

(1)

Afrička svinjska kuga zarazna je virusna bolest koja pogađa držane i divlje svinje i može ozbiljno utjecati na populaciju tih životinja i unosnost uzgoja i time uzrokovati poremećaje u premještanjima pošiljaka tih životinja i proizvoda dobivenih od njih unutar Unije te u njihovu izvozu u treće zemlje.

(2)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/594 (2) utvrđene su posebne mjere za kontrolu afričke svinjske kuge koje u ograničenom razdoblju trebaju primjenjivati države članice koje su navedene ili čija su područja navedena u prilozima I. i II. toj uredbi („predmetne države članice”). U Prilogu I. toj provedbenoj uredbi navedene su zone ograničenja I, II i III nakon izbijanja te bolesti.

(3)

Područja navedena kao zone ograničenja I, II i III u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 temelje se na epidemiološkoj situaciji u pogledu afričke svinjske kuge u Uniji. Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 zadnji je put izmijenjen Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/1080 (3) nakon promjene epidemiološke situacije u pogledu te bolesti u Njemačkoj, Grčkoj, Italiji i Poljskoj. Od datuma donošenja te provedbene uredbe u nekim se predmetnim državama članicama promijenila Epidemiološka situacija u pogledu te bolesti.

(4)

Sve izmjene zona ograničenja I, II i III u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 trebale bi se temeljiti na epidemiološkoj situaciji u pogledu afričke svinjske kuge na područjima zahvaćenima tom bolešću i općoj epidemiološkoj situaciji u pogledu afričke svinjske kuge u predmetnoj državi članici, razini rizika od daljnjeg širenja te bolesti te znanstveno utemeljenim načelima i kriterijima za geografsko određivanje zona u slučaju afričke svinjske kuge te smjernicama Unije dogovorenima s državama članicama u Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, koje su javno dostupne na internetskim stranicama Komisije (4). Pri takvim izmjenama trebalo bi uzeti u obzir i međunarodne norme, primjerice Kodeks o zdravlju kopnenih životinja (5) Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH), te obrazloženja za određivanje zona koja dostave nadležna tijela predmetnih država članica.

(5)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/687 (6) dopunjuju se pravila za kontrolu bolesti s popisa koje su navedene u članku 9. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) 2016/429 i definirane kao bolesti kategorije A, B i C u Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1882 (7). Konkretno, u člancima 22., 25. i 40. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 propisano je poduzimanje određenih mjera u slučaju službene potvrde izbijanja bolesti kategorije A kod držanih životinja, uključujući afričku svinjsku kugu kod držanih svinja. Te mjere posebno predviđaju uspostavu zaraženih zona i zabrane premještanja držanih životinja vrsta s popisa i proizvoda životinjskog podrijetla od tih životinja.

(6)

Osim toga, u člancima od 63. do 66. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/687 propisano je poduzimanje određenih mjera u slučaju službene potvrde izbijanja bolesti kategorije A kod divljih životinja, uključujući afričku svinjsku kugu kod divljih svinja. Te mjere posebno predviđaju uspostavu zaražene zone i zabrane premještanja divljih životinja vrsta s popisa i proizvoda životinjskog podrijetla od tih životinja.

(7)

Od datuma donošenja Provedbene uredbe (EU) 2023/1080 o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2023/594 zabilježena su nova izbijanja afričke svinjske kuge kod držanih svinja u Grčkoj i Poljskoj te nova izbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja u Poljskoj i Slovačkoj. Osim toga, u određenim zonama koje su u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 navedene kao zone ograničenja I, II i III u Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj epidemiološka situacija u pogledu držanih i divljih svinja poboljšala se zahvaljujući mjerama kontrole bolesti koje te države članice primjenjuju u skladu sa zakonodavstvom Unije.

(8)

U lipnju 2023. zabilježeno je jedno izbijanje afričke svinjske kuge kod držanih svinja u regiji Serres u Grčkoj, na području koje je u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 trenutačno navedeno kao zona ograničenja I. To novo izbijanje afričke svinjske kuge kod držanih svinja znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, to područje Grčke na kojem je zabilježeno to nedavno izbijanje, koje je u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 trenutačno navedeno kao zona ograničenja I, umjesto toga bi u tom prilogu trebalo navesti kao zonu ograničenja III, a postojeće granice zone ograničenja I trebalo bi ponovno definirati kako bi se u obzir uzelo to izbijanje.

(9)

Osim toga, u lipnju 2023. zabilježeno je više izbijanja afričke svinjske kuge kod držanih svinja u regijama Wielkopolskie, Lubelskie i Warmińsko-Mazurskie u Poljskoj, na područjima koja su u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 trenutačno navedena kao zone ograničenja II. Ta nova izbijanja afričke svinjske kuge kod držanih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, ta područja Poljske na kojima su zabilježena ta nedavna izbijanja, koja su u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 trenutačno navedena kao zone ograničenja II, umjesto toga bi u tom prilogu trebalo navesti kao zone ograničenja III, a postojeće granice zona ograničenja II trebalo bi ponovno definirati kako bi se u obzir uzela ta izbijanja.

(10)

Nadalje, u lipnju 2023. zabilježena su dva izbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja u regijama Małopolskie i Dolnośląskie u Poljskoj, na područjima koja su u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 trenutačno navedena kao zone ograničenja I. Ta nova izbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594. U skladu s tim, ta područja Poljske, koja su u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 trenutačno navedena kao zone ograničenja I, u tom bi prilogu trebalo navesti kao zone ograničenja II, a postojeće granice zona ograničenja I trebalo bi ponovno definirati kako bi se u obzir uzela ta izbijanja.

(11)

Osim toga, u lipnju 2023. zabilježeno je više izbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja u regiji Podkarpackie u Poljskoj, na područjima koja su u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 trenutačno navedena kao zone ograničenja II, a nalaze se u neposrednoj blizini područja koja su u tom prilogu trenutačno navedena kao zone ograničenja I. Ta nova izbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, ta područja Poljske koja su u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 trenutačno navedena kao zone ograničenja I, a nalaze se u neposrednoj blizini područja navedenih kao zone ograničenja II na kojima su zabilježena ta nedavna izbijanja, u tom bi prilogu trebalo navesti kao zone ograničenja II, a postojeće granice zona ograničenja I trebalo bi ponovno definirati kako bi se u obzir uzela ta izbijanja.

(12)

Naposljetku, u lipnju 2023. zabilježeno je više izbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja u okrugu Žarnovica u Slovačkoj, na području koje je u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 trenutačno navedeno kao zona ograničenja II, a nalazi se u neposrednoj blizini područja koje je u tom prilogu trenutačno navedeno kao zona ograničenja I. Ta nova izbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, to područje Slovačke koje je u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 trenutačno navedeno kao zona ograničenja I, a nalazi se u neposrednoj blizini područja navedenog kao zona ograničenja II na kojem su zabilježena ta nedavna izbijanja, u tom bi prilogu trebalo navesti kao zonu ograničenja II, a postojeće granice zona ograničenja I trebalo bi ponovno definirati kako bi se u obzir uzela ta izbijanja.

(13)

Nakon tih nedavnih izbijanja afričke svinjske kuge kod držanih svinja u Grčkoj i Poljskoj i kod divljih svinja u Poljskoj i Slovačkoj te uzimajući u obzir trenutačnu epidemiološku situaciju u pogledu afričke svinjske kuge u Uniji, zone određene u tim državama članicama preispitane su i ažurirane u skladu s člancima 5., 6. i 7. Provedbene uredbe (EU) 2023/594. Osim toga, preispitane su i ažurirane postojeće mjere za upravljanje rizicima. Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 trebao bi odražavati te promjene.

(14)

Nadalje, na temelju informacija i obrazloženja koje je dostavila Mađarska i uzimajući u obzir učinkovitost mjera za kontrolu afričke svinjske kuge kod divljih svinja u određenim zonama ograničenja II navedenima u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 koje se primjenjuju u Mađarskoj u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2020/687, a posebno njezinim člancima 64., 65. i 67., te u skladu s mjerama za umanjivanje rizika u pogledu afričke svinjske kuge utvrđenima u Kodeksu WOAH-a, određene zone u županijama Jász-Nagykun-Szolnok, Pest i Békés u Mađarskoj, koje su u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 trenutačno navedene kao zone ograničenja II, sada bi u tom prilogu trebalo navesti kao zone ograničenja I jer tijekom posljednjih dvanaest mjeseci u tim zonama ograničenja II nije bilo izbijanja afričke svinjske kuge kod držanih i divljih svinja. U skladu s tim, uzimajući u obzir trenutačnu epidemiološku situaciju u pogledu afričke svinjske kuge, te zone koje su navedene kao zone ograničenja II sada bi u tom prilogu trebalo navesti kao zone ograničenja I.

(15)

Osim toga, na temelju informacija i obrazloženja koje je dostavila Mađarska i uzimajući u obzir učinkovitost mjera za kontrolu afričke svinjske kuge kod divljih svinja u određenim zonama ograničenja I i u zonama ograničenja s kojima te zone ograničenja I graniče, navedenima u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 koje se primjenjuju u Mađarskoj u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2020/687, a posebno njezinim člancima 64., 65. i 67., te u skladu s mjerama za umanjivanje rizika u pogledu afričke svinjske kuge utvrđenima u Kodeksu WOAH-a, određene zone u županijama Jász-Nagykun-Szolnok, Bács-Kiskun i Csongrád-Csanád u Mađarskoj, koje su u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 trenutačno navedene kao zone ograničenja I, sada bi trebalo ukloniti s popisa iz tog priloga jer tijekom posljednjih dvanaest mjeseci u tim zonama ograničenja I i u zonama s kojima te zone ograničenja I graniče nije bilo izbijanja afričke svinjske kuge kod držanih i divljih svinja.

(16)

Nadalje, na temelju informacija i obrazloženja koje je dostavila Poljska i uzimajući u obzir učinkovitost mjera za kontrolu afričke svinjske kuge kod držanih svinja u određenim zonama ograničenja III navedenima u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 koje se primjenjuju u Poljskoj u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2020/687, a posebno njezinim člancima 22., 25. i 40., te u skladu s mjerama za umanjivanje rizika u pogledu afričke svinjske kuge utvrđenima u Kodeksu WOAH-a, određene zone u regijama Warmińsko Mazurskie i Wielkopolskie u Poljskoj, koje su u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 trenutačno navedene kao zone ograničenja III, sada bi u tom prilogu trebalo navesti kao zone ograničenja II jer tijekom posljednjih dvanaest mjeseci u tim zonama ograničenja III nije bilo izbijanja afričke svinjske kuge kod držanih svinja, iako je ta bolest još uvijek prisutna kod divljih svinja. Uzimajući u obzir trenutačnu epidemiološku situaciju u pogledu afričke svinjske kuge, te zone ograničenja III sada bi u tom prilogu trebalo navesti kao zone ograničenja II.

(17)

Naposljetku, na temelju informacija i obrazloženja koje je dostavila Slovačka i uzimajući u obzir učinkovitost mjera za kontrolu afričke svinjske kuge kod držanih svinja u određenim zonama ograničenja III navedenima u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 koje se primjenjuju u Slovačkoj u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2020/687, a posebno njezinim člancima 22., 25. i 40., te u skladu s mjerama za umanjivanje rizika u pogledu afričke svinjske kuge utvrđenima u Kodeksu WOAH-a, određene zone u okruzima Michalovce i Sobrance u Slovačkoj, koje su u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 trenutačno navedene kao zone ograničenja III, sada bi u tom prilogu trebalo navesti kao zone ograničenja II jer tijekom posljednjih dvanaest mjeseci u tim zonama ograničenja III nije bilo izbijanja afričke svinjske kuge kod držanih svinja, iako je ta bolest još uvijek prisutna kod divljih svinja. Uzimajući u obzir trenutačnu epidemiološku situaciju u pogledu afričke svinjske kuge, te zone ograničenja III sada bi u tom prilogu trebalo navesti kao zone ograničenja II.

(18)

Kako bi se uzele u obzir nedavne promjene epidemiološke situacije u pogledu afričke svinjske kuge u Uniji i proaktivno odgovorilo na rizike povezane sa širenjem te bolesti, trebalo bi utvrditi dovoljno velike nove zone ograničenja u Grčkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj te ih navesti kao zone ograničenja I, II i III, a određene dijelove zona ograničenja I trebalo bi ukloniti s popisa za Mađarsku iz Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594. Budući da se situacija u pogledu afričke svinjske kuge u Uniji stalno mijenja, pri određivanju tih novih zona ograničenja u obzir je uzeta epidemiološka situacija u okolnim područjima.

(19)

S obzirom na hitnost epidemiološke situacije u Uniji u pogledu širenja afričke svinjske kuge, važno je da izmjene Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 utvrđene ovom Uredbom stupe na snagu što prije.

(20)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Provedbene uredbe (EU) 2023/594

Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Uredbi.

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. lipnja 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 84, 31.3.2016., str. 1.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/594 оd 16. ožujka 2023. o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) 2021/605 (SL L 79, 17.3.2023., str. 65.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1080 оd 2. lipnja 2023. o izmjeni Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge (SL L 144, 5.6.2023., str. 14.).

(4)  Radni dokument SANTE/7112/2015/Rev. 3 „Načela i kriteriji za geografsko određivanje regionalizacije u pogledu afričke svinjske kuge”. https://ec.europa.eu/food/animals/animal-diseases/control-measures/asf_en

(5)  Kodeks OIE-a o zdravlju kopnenih životinja, 29. izdanje, 2021. svesci I. i II. ISBN 978-92-95115-40-8; https://www.woah.org/en/what-we-do/standards/codes-and-manuals/terrestrial-code-online-access/

(6)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/687 od 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za sprečavanje i kontrolu određenih bolesti s popisa (SL L 174, 3.6.2020., str. 64.).

(7)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1882 оd 3. prosinca 2018. o primjeni određenih pravila za sprečavanje i suzbijanje bolesti na kategorije bolesti s popisa i o utvrđivanju popisa vrsta i skupina vrsta koje predstavljaju znatan rizik za širenje tih bolesti s popisa (SL L 308, 4.12.2018., str. 21.).


PRILOG

Prilozi I. i II. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 zamjenjuju se sljedećim:

„PRILOG I.

ZONE OGRANIČENJA I, II i III

DIO I.

1.   Njemačka

Sljedeće zone ograničenja I u Njemačkoj:

Bundesland Brandenburg:

Landkreis Dahme-Spreewald:

Gemeinde Alt Zauche-Wußwerk,

Gemeinde Byhleguhre-Byhlen,

Gemeinde Märkische Heide, mit den Gemarkungen Alt Schadow, Neu Schadow, Pretschen, Plattkow, Wittmannsdorf, Schuhlen-Wiese, Bückchen, Kuschkow, Gröditsch, Groß Leuthen, Leibchel, Glietz, Groß Leine, Dollgen, Krugau, Dürrenhofe, Biebersdorf und Klein Leine,

Gemeinde Neu Zauche,

Gemeinde Schwielochsee mit den Gemarkungen Groß Liebitz, Guhlen, Mochow und Siegadel,

Gemeinde Spreewaldheide,

Gemeinde Straupitz,

Landkreis Märkisch-Oderland:

Gemeinde Müncheberg mit den Gemarkungen Müncheberg, Eggersdorf bei Müncheberg und Hoppegarten bei Müncheberg,

Gemeinde Bliesdorf mit den Gemarkungen Kunersdorf - westlich der B167 und Bliesdorf - westlich der B167

Gemeinde Märkische Höhe mit den Gemarkungen Reichenberg und Batzlow,

Gemeinde Wriezen mit den Gemarkungen Haselberg, Frankenfelde, Schulzendorf, Lüdersdorf Biesdorf, Rathsdorf - westlich der B 167 und Wriezen - westlich der B167

Gemeinde Buckow (Märkische Schweiz),

Gemeinde Strausberg mit den Gemarkungen Hohenstein und Ruhlsdorf,

Gemeine Garzau-Garzin,

Gemeinde Waldsieversdorf,

Gemeinde Rehfelde mit der Gemarkung Werder,

Gemeinde Reichenow-Mögelin,

Gemeinde Prötzel mit den Gemarkungen Harnekop, Sternebeck und Prötzel östlich der B 168 und der L35,

Gemeinde Oberbarnim,

Gemeinde Bad Freienwalde mit der Gemarkung Sonnenburg,

Gemeinde Falkenberg mit den Gemarkungen Dannenberg, Falkenberg westlich der L 35, Gersdorf und Kruge,

Gemeinde Höhenland mit den Gemarkungen Steinbeck, Wollenberg und Wölsickendorf,

Landkreis Barnim:

Gemeinde Joachimsthal östlich der L220 (Eberswalder Straße), östlich der L23 (Töpferstraße und Templiner Straße), östlich der L239 (Glambecker Straße) und Schorfheide (JO) östlich der L238,

Gemeinde Friedrichswalde mit der Gemarkung Glambeck östlich der L 239,

Gemeinde Althüttendorf,

Gemeinde Ziethen mit den Gemarkungen Groß Ziethen und Klein Ziethen westlich der B198,

Gemeinde Chorin mit den Gemarkungen Golzow, Senftenhütte, Buchholz, Schorfheide (Ch), Chorin westlich der L200 und Sandkrug nördlich der L200,

Gemeinde Britz,

Gemeinde Schorfheide mit den Gemarkungen Altenhof, Werbellin, Lichterfelde und Finowfurt,

Gemeinde (Stadt) Eberswalde mit der Gemarkungen Finow und Spechthausen und der Gemarkung Eberswalde südlich der B167 und westlich der L200,

Gemeinde Breydin,

Gemeinde Melchow,

Gemeinde Sydower Fließ mit der Gemarkung Grüntal nördlich der K6006 (Landstraße nach Tuchen), östlich der Schönholzer Straße und östlich Am Postweg,

Hohenfinow südlich der B167,

Landkreis Uckermark:

Gemeinde Passow mit den Gemarkungen Briest, Passow und Schönow,

Gemeinde Mark Landin mit den Gemarkungen Landin nördlich der B2, Grünow und Schönermark,

Gemeinde Angermünde mit den Gemarkungen Frauenhagen, Mürow, Angermünde nördlich und nordwestlich der B2, Dobberzin nördlich der B2, Kerkow, Welsow, Bruchhagen, Greiffenberg, Günterberg, Biesenbrow, Görlsdorf, Wolletz und Altkünkendorf,

Gemeinde Zichow,

Gemeinde Casekow mit den Gemarkungen Blumberg, Wartin, Luckow-Petershagen und den Gemarkungen Biesendahlshof und Casekow westlich der L272 und nördlich der L27,

Gemeinde Hohenselchow-Groß Pinnow mit der Gemarkung Hohenselchow nördlich der L27,

Gemeinde Tantow,

Gemeinde Mescherin mit der Gemarkung Radekow, der Gemarkung Rosow südlich der K 7311 und der Gemarkung Neurochlitz westlich der B2,

Gemeinde Gartz (Oder) mit der Gemarkung Geesow westlich der B2 sowie den Gemarkungen Gartz und Hohenreinkendorf nördlich der L27 und der B2 bis zur Kastanienallee, dort links abbiegend dem Schülerweg folgend bis Höhe Bahnhof, von hier in östlicher Richtung den Salveybach kreuzend bis zum Tantower Weg, diesen in nördlicher Richtung bis zu Stettiner Straße, diese weiter folgend bis zur B2, dieser in nördlicher Richtung folgend,

Gemeinde Pinnow nördlich und westlich der B2,

Landkreis Oder-Spree:

Gemeinde Storkow (Mark),

Gemeinde Spreenhagen mit den Gemarkungen Braunsdorf, Markgrafpieske, Lebbin und Spreenhagen,

Gemeinde Grünheide (Mark) mit den Gemarkungen Kagel, Kienbaum und Hangelsberg,

Gemeinde Fürstenwalde westlich der B 168 und nördlich der L 36,

Gemeinde Rauen,

Gemeinde Wendisch Rietz bis zur östlichen Uferzone des Scharmützelsees und von der südlichen Spitze des Scharmützelsees südlich der B246,

Gemeinde Reichenwalde,

Gemeinde Bad Saarow mit der Gemarkung Petersdorf und der Gemarkung Bad Saarow-Pieskow westlich der östlichen Uferzone des Scharmützelsees und ab nördlicher Spitze westlich der L35,

Gemeinde Tauche mit der Gemarkung Werder,

Gemeinde Steinhöfel mit den Gemarkungen Jänickendorf, Schönfelde, Beerfelde, Gölsdorf, Buchholz, Tempelberg und den Gemarkungen Steinhöfel, Hasenfelde und Heinersdorf westlich der L36 und der Gemarkung Neuendorf im Sande nördlich der L36,

Landkreis Spree-Neiße:

Gemeinde Turnow-Preilack mit der Gemarkung Turnow,

Gemeinde Drachhausen,

Gemeinde Schmogrow-Fehrow,

Gemeinde Drehnow,

Gemeinde Guhrow,

Gemeinde Werben,

Gemeinde Dissen-Striesow,

Gemeinde Briesen,

Gemeinde Kolkwitz mit den Gemarkungen Babow, Eichow und Milkersdorf,

Gemeinde Burg (Spreewald),

Landkreis Oberspreewald-Lausitz:

Gemeinde Lauchhammer,

Gemeinde Schwarzheide,

Gemeinde Schipkau,

Gemeinde Senftenberg mit den Gemarkungen Brieske, Niemtsch, Senftenberg und Reppist,

die Gemeinde Schwarzbach mit der Gemarkung Biehlen,

Gemeinde Großräschen mit den Gemarkungen Wormlage, Saalhausen, Barzig, Freienhufen, Großräschen,

Gemeinde Vetschau/Spreewald mit den Gemarkungen: Naundorf, Fleißdorf, Suschow, Stradow, Göritz, Koßwig, Vetschau, Repten, Tornitz, Missen und Orgosen,

Gemeinde Calau mit den Gemarkungen: Kalkwitz, Mlode, Saßleben, Reuden, Bolschwitz, Säritz, Calau, Kemmen, Werchow und Gollmitz,

Gemeinde Luckaitztal,

Gemeinde Bronkow,

Gemeinde Altdöbern mit der Gemarkung Altdöbern westlich der Bahnlinie,

Gemeinde Tettau,

Landkreis Elbe-Elster:

Gemeinde Großthiemig,

Gemeinde Hirschfeld,

Gemeinde Gröden,

Gemeinde Schraden,

Gemeinde Merzdorf,

Gemeinde Röderland mit der Gemarkung Wainsdorf, Prösen, Stolzenhain a.d. Röder,

Gemeinde Plessa mit der Gemarkung Plessa,

Landkreis Prignitz

Gemeinde Karstädt mit den Gemarkungen Neuhof südöstlich der Neuhausener Straße, Kribbe südlich der Kreisstraße 7045, Dallmin südlich der L133 und K7045 begrenzt durch die Bahnstrecke Berlin-Hamburg, ,Groß Warnow östlich der Bahnstrecke Berlin-Hamburg, Reckenzin östlich der Bahnstrecke Berlin-Hamburg, Klein Warnow östlich der Bahnstrecke Berlin-Hamburg, Streesow östlich der Bahnstrecke Berlin-Hamburg

Gemeinde Putlitz mit den Gemarkungen Porep nördlich der A24, Telschow nördlich der A24, Lütkendorf östlich der L13, Weitgendorf östlich der L 13, Putlitz südlich des Hülsebecker Damm, Nettelbeck nördlich der A24, Sagast südlich des Grabens 1/12/05

Gemeinde Pirow mit den Gemarkungen Pirow, Burow, Bresch und Hülsebeck südlich der L104

Gemeinde Berge mit den Gemarkungen Neuhausen östlich der L10, Berge südlich der Schulstraße/östlich der Perleberger Straße,

Bundesland Sachsen:

Stadt Dresden:

Stadtgebiet, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Landkreis Meißen:

Gemeinde Diera-Zehren, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Glaubitz, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Hirschstein,

Gemeinde Käbschütztal,

Gemeinde Klipphausen, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Niederau, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Nünchritz, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Röderaue, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Stadt Gröditz, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Stadt Lommatzsch,

Gemeinde Stadt Meißen, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Stadt Nossen,

Gemeinde Stadt Riesa,

Gemeinde Stadt Strehla,

Gemeinde Stauchitz,

Gemeinde Wülknitz, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Zeithain,

Landkreis Mittelsachsen:

Gemeinde Großweitzschen mit den Ortsteilen Döschütz, Gadewitz, Niederranschütz, Redemitz,

Gemeinde Ostrau mit den Ortsteilen Auerschütz, Beutig, Binnewitz, Clanzschwitz, Delmschütz, Döhlen, Jahna, Kattnitz, Kiebitz, Merschütz, Münchhof, Niederlützschera, Noschkowitz, Oberlützschera, Obersteina, Ostrau, Pulsitz, Rittmitz, Schlagwitz, Schmorren, Schrebitz, Sömnitz, Trebanitz, Zschochau,

Gemeinde Reinsberg,

Gemeinde Stadt Döbeln mit den Ortsteilen Beicha, Bormitz, Choren, Döbeln, Dreißig, Geleitshäuser, Gertitzsch, Gödelitz, Großsteinbach, Juchhöh, Kleinmockritz, Leschen, Lüttewitz, Maltitz, Markritz, Meila, Mochau, Nelkanitz, Oberranschütz, Petersberg, Präbschütz, Prüfern, Schallhausen, Schweimnitz, Simselwitz, Theeschütz, Zschackwitz, Zschäschütz,

Gemeinde Stadt Großschirma mit den Ortsteilen Obergruna, Siebenlehn,

Gemeinde Stadt Roßwein mit den Ortsteilen Gleisberg, Haßlau, Klinge, Naußlitz, Neuseifersdorf, Niederforst, Ossig, Roßwein, Seifersdorf, Wettersdorf, Wetterwitz,

Gemeinde Striegistal mit den Ortsteilen Gersdorf, Kummersheim, Marbach,

Gemeinde Zschaitz-Ottewig,

Landkreis Nordsachsen:

Gemeinde Arzberg mit den Ortsteilen Stehla, Tauschwitz,

Gemeinde Cavertitz mit den Ortsteilen Außig, Cavertitz, Klingenhain, Schirmenitz, Treptitz,

Gemeinde Liebschützberg mit den Ortsteilen Borna, Bornitz, Clanzschwitz, Ganzig, Kleinragewitz, Laas, Leckwitz, Liebschütz, Sahlassan, Schönnewitz, Terpitz östlich der Querung am Käferberg, Wadewitz, Zaußwitz,

Gemeinde Naundorf mit den Ortsteilen Casabra, Gastewitz, Haage, Hof, Hohenwussen, Kreina, Nasenberg, Raitzen, Reppen, Salbitz, Stennschütz, Zeicha,

Gemeinde Stadt Belgern-Schildau mit den Ortsteilen Ammelgoßwitz, Dröschkau, Liebersee östlich der B182, Oelzschau, Seydewitz, Staritz, Wohlau,

Gemeinde Stadt Mügeln mit den Ortsteilen Mahris, Schweta südlich der K8908, Zschannewitz,

Gemeinde Stadt Oschatz mit den Ortsteilen Lonnewitz östlich des Sandbaches und nördlich der B6, Oschatz östlich des Schmorkauer Wegs und nördlich der S28, Rechau, Schmorkau, Zöschau,

Landkreis Sächsische Schweiz-Osterzgebirge:

Gemeinde Bannewitz,

Gemeinde Dürrröhrsdorf-Dittersbach,

Gemeinde Kreischa,

Gemeinde Lohmen,

Gemeinde Müglitztal,

Gemeinde Stadt Dohna,

Gemeinde Stadt Freital,

Gemeinde Stadt Heidenau,

Gemeinde Stadt Hohnstein,

Gemeinde Stadt Neustadt i. Sa.,

Gemeinde Stadt Pirna,

Gemeinde Stadt Rabenau mit den Ortsteilen Lübau, Obernaundorf, Oelsa, Rabenau und Spechtritz,

Gemeinde Stadt Stolpen,

Gemeinde Stadt Tharandt mit den Ortsteilen Fördergersdorf, Großopitz, Kurort Hartha, Pohrsdorf und Spechtshausen,

Gemeinde Stadt Wilsdruff, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Bundesland Mecklenburg-Vorpommern:

Landkreis Vorpommern Greifswald

Gemeinde Penkun,

Gemeinde Nadrensee,

Gemeinde Krackow,

Gemeinde Glasow,

Gemeinde Grambow,

Landkreis Ludwigslust-Parchim:

Gemeinde Balow mit den Ortsteilen und der Ortslage: Balow,

Gemeinde Dambeck mit den Ortsteilen und der Ortslage: Dambeck (bei Ludwigslust),

Gemeinde Groß Godems mit den Ortsteilen und den Ortslagen: Groß Godems und Klein Godems,

Gemeinde Karrenzin mit den Ortsteilen und der Ortslage: Repzin,

Gemeinde Möllenbeck mit den Ortsteilen und den Ortslagen: Carlshof (bei Neustadt-Glewe), Menzendorf (bei Neustadt-Glewe), Möllenbeck (bei Ludwigslust),

Gemeinde Muchow mit den Ortsteilen und der Ortslage: Muchow,

Gemeinde Parchim mit den Ortsteilen und der Ortslage: Slate,

Gemeinde Prislich mit den Ortsteilen und den Ortslagen: Marienhof (bei Grabow), Neese, Prislich, Werle (bei Ludwigslust / mv),

Gemeinde Ruhner Berge mit den Ortsteilen und den Ortslagen: Drenkow, Jarchow, Poitendorf, Poltnitz, Suckow (bei Parchim), Zachow (bei Parchim),

Gemeinde Stolpe mit den Ortsteilen und den Ortslagen: Barkow (bei Parchim), Granzin (bei Parchim), Stolpe (bei Neustadt-Glewe),

Gemeinde Zierzow mit den Ortsteilen und den Ortslagen: Kolbow, Zierzow (bei Ludwigslust).

2.   Estonija

Sljedeće zone ograničenja I u Estoniji:

Hiiu maakond.

3.   Latvija

Sljedeće zone ograničenja I u Latviji:

Dienvidkurzemes novada, Nīcas pagasta daļa uz ziemeļiem no apdzīvotas vietas Bernāti, autoceļa V1232, A11, V1222, Bārtas upes, Otaņķu pagasts,

Ropažu novada Stopiņu pagasta daļa, kas atrodas uz rietumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes.

4.   Litva

Sljedeće zone ograničenja I u Litvi:

Klaipėdos rajono savivaldybė: Agluonėnų, Dovilų, Gargždų, Priekulės, Vėžaičių, Kretingalės ir Dauparų-Kvietinių seniūnijos,

Palangos miesto savivaldybė.

5.   Mađarska

Sljedeće zone ograničenja I u Mađarskoj:

Békés megye 950150, 950250, 950350, 950450, 950550, 950650, 950660, 950750, 950850, 950860, 950950, 950960, 950970, 951050, 951150, 951250, 951260, 951350, 951950, 952050, 952150, 952250, 952550, 952750, 952850, 952950, 953050, 953150, 953250, 953260, 953270, 953350, 953450, 953550, 953560, 953650, 953660, 953750, 953850, 953950, 953960, 954050, 954060, 954150, 954250, 954260, 954350, 954450, 954550, 954650, 954750, 954850, 954860, 954950, 955050, 955150, 955250, 955260, 955270, 955350, 955450, 955510, 955650, 955750, 955760, 955850, 955950, 956050, 956060, 956150, 956160, 956250, 956450, 956550, 956650 és 956750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Bács-Kiskun megye 600150, 600850 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Budapest 1 kódszámú, vadgazdálkodási tevékenységre nem alkalmas területe,

Fejér megye 400150, 400250, 400351, 400352, 400450, 400550, 401150, 401250, 401350, 402050, 402350, 402360, 402850, 402950, 403050, 403450, 403550, 403650, 403750, 403950, 403960, 403970, 404650, 404750, 404850, 404950, 404960, 405050, 405750, 405850, 405950,

406050, 406150, 406550, 406650 és 406750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Győr-Moson-Sopron megye 100550, 100650, 100950, 101050, 101350, 101450, 101550, 101560 és 102150 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Jász-Nagykun-Szolnok megye 750150, 750160, 750260, 750350, 750450, 750460, 751250, 751260, 751350, 751360, 751750, 751850, 751950, 753650, 753750, 753850, 753950, 753960, 754050, 754360, 754450, 754550, 754560, 754570, 754650, 754750, 754850 és 755450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Komárom-Esztergom megye 250150, 250250, 250450, 250460, 250550, 250650, 250750, 251050, 251150, 251250, 251350, 251360, 251650, 251750, 251850, 252250, kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Pest megye 571550, 572150, 572250, 572350, 572550, 572650, 572750, 572850, 572950, 573150, 573250, 573260, 573350, 573360, 573450, 573850, 573950, 573960, 574050, 574150, 574350, 574360, 574550, 574650, 574750, 574850, 574860, 574950, 575050, 575150, 575250, 575350, 575550, 575650, 575750, 575850, 575950, 576050, 576150, 576250, 576350, 576450, 576650, 576750, 576850, 576950, 577050, 577150, 577250, 577350, 577450, 577650, 577850, 577950, 578050, 578150, 578250, 578350, 578360, 578450, 578550, 578560, 578650, 578850, 578950, 579050, 579150, 579250, 579350, 579450, 579460, 579550, 579650, 579750, 580250 és 580450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe.

6.   Poljska

Sljedeće zone ograničenja I u Poljskoj:

w województwie kujawsko - pomorskim:

powiat rypiński,

powiat brodnicki,

powiat grudziądzki,

powiat miejski Grudziądz,

powiat wąbrzeski,

w województwie warmińsko-mazurskim:

gmina Rozogi w powiecie szczycieńskim,

w województwie podlaskim:

gminy Wysokie Mazowieckie z miastem Wysokie Mazowieckie, Czyżew i część gminy Kulesze Kościelne położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie wysokomazowieckim,

powiat łomżyński,

gminy Turośl, Mały Płock w powiecie kolneńskim,

powiat zambrowski,

powiat miejski Łomża,

w województwie mazowieckim:

powiat ostrołęcki,

powiat miejski Ostrołęka,

gminy Bodzanów, Bulkowo, Gąbin, Mała Wieś, Słubice, Słupno, Wyszogród w powiecie płockim,

powiat ciechanowski,

powiat płoński,

gminy Rościszewo i Szczutowo w powiecie sierpeckim,

gminy Nowa Sucha, Teresin, Sochaczew z miastem Sochaczew w powiecie sochaczewskim,

część powiatu żyrardowskiego niewymieniona w części II załącznika I,

część powiatu grodziskiego niewymieniona w części II załącznika I,

część powiatu pruszkowskiego niewymieniona w części II załącznika I,

gminy Błonie i Ożarów Mazowiecki w powiecie warszawskim zachodnim,

gmina Bieżuń, Lutocin, Siemiątkowo i Żuromin w powiecie żuromińskim,

część powiatu ostrowskiego niewymieniona w części II załącznika I,

gminy Dzieżgowo, Lipowiec Kościelny, Mława, Radzanów, Strzegowo, Stupsk, Szreńsk, Szydłowo, Wiśniewo w powiecie mławskim,

powiat przasnyski,

powiat makowski,

powiat pułtuski,

część powiatu wyszkowskiego niewymieniona w części II załącznika I,

część powiatu węgrowskiego niewymieniona w części II załącznika I,

część powiatu wołomińskiego niewymieniona w części II załącznika I,

gminy Mokobody i Suchożebry w powiecie siedleckim,

gminy Cegłów, Dębe Wielkie, Dobre, Halinów, Jakubów, Mińsk Mazowiecki z miastem Mińśk Mazowiecki, Kałuszyn, Mrozy, Stanisławów w powiecie mińskim,

gminy Bielany i gmina wiejska Sokołów Podlaski w powiecie sokołowskim,

gminy Pacyna, Sanniki w powiecie gostynińskim,

gminy Gózd, Iłża, Skaryszew w powiecie radomskim,

gminy Ciepielów, Lipsko, Rzeczniów, Sienno w powiecie lipskim,

gminy Kazanów, Policzna, Tczów, Zwoleń w powiecie zwoleńskim,

w województwie podkarpackim:

gminy Tarnowiec, miasto Jasło, część gminy wiejskiej Jasło położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 28 biegnącą od zachodniej granicy gminy do granicy miasta Jasło oraz na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 992 biegnącą od południowej granicy gminy do granicy miasta Jasło, część gminy Nowy Żmigród położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 993, część gminy Skołyszyn położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 28 w powiecie jasielskim,

gmina Grodzisko Dolne w powiecie leżajskim,

część powiatu ropczycko – sędziszowskiego niewymieniona w części II załącznika I,

gminy Chłopice, Pawłosiów, Jarosław z miastem Jarosław w powiecie jarosławskim,

gminy Fredropol, Krasiczyn, Krzywcza, Przemyśl, część gminy Orły położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 77, część gminy Żurawica na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 77 w powiecie przemyskim,

powiat miejski Przemyśl,

gminy Adamówka, Sieniawa, Tryńcza, Przeworsk z miastem Przeworsk, część gminy Zarzecze położona na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Mleczka w powiecie przeworskim,

gminy Rakszawa, Żołynia w powiecie łańcuckim,

gminy Trzebownisko, Głogów Małopolski, część gminy Świlcza położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 94 i część gminy Sokołów Małopolski położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 875 w powiecie rzeszowskim,

gmina Raniżów w powiecie kolbuszowskim,

część powiatu dębickiego niewymieniona w części II załącznika I,

gminy Chorkówka, Iwonicz Zdrój, Jedlicze, Miejsce Piastowe, część gminy Dukla położona na północ od linii wyznaczonej przez drogi: nr 993 biegnącą od zachodniej granicy gminy do miejscowości Dukla i drogę łączącą miejscowości Dukla – Cergowa - Jasionka biegnącą do wschodniej granicy gminy, część gminy Rymanów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 28 w powiecie krośnieńskim,

gminy Besko, Bukowsko, Zarszyn, Zagórz, część gminy Komańcza położona na wschód od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 889 oraz na północ od drogi nr 889 biegnącej od tego skrzyżowania do północnej granicy gminy w powiecie sanockim,

gmina Cisna w powiecie leskim,

gminy Lutowiska, Czarna, Ustrzyki Dolne w powiecie bieszczadzkim,

w województwie świętokrzyskim:

powiat buski,

powiat skarżyski,

część powiatu opatowskiego niewymieniona w części II załącznika I,

część powiatu sandomierskiego niewymieniona w części II załącznika I,

powiat staszowski,

gminy Mirzec, Brody, część gminy Wąchock położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 42 w powiecie starachowickim,

powiat ostrowiecki,

gminy Gowarczów, Końskie, Stąporków w powiecie koneckim,

w województwie łódzkim:

gminy Łyszkowice, Kocierzew Południowy, Kiernozia, Chąśno, Nieborów, część gminy wiejskiej Łowicz położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 92 biegnącej od granicy miasta Łowicz do zachodniej granicy gminy oraz część gminy wiejskiej Łowicz położona na wschód od granicy miasta Łowicz i na północ od granicy gminy Nieborów w powiecie łowickim,

gminy Cielądz, Rawa Mazowiecka z miastem Rawa Mazowiecka w powiecie rawskim,

gminy Bolimów, Głuchów, Godzianów, Lipce Reymontowskie, Maków, Nowy Kawęczyn, Skierniewice, Słupia w powiecie skierniewickim,

powiat miejski Skierniewice,

powiat opoczyński,

gminy Czerniewice, Inowłódz, Lubochnia, Rzeczyca, Tomaszów Mazowiecki z miastem Tomaszów Mazowiecki, Żelechlinek w powiecie tomaszowskim,

w województwie pomorskim:

gminy Ostaszewo, miasto Krynica Morska oraz część gminy Nowy Dwór Gdański położona na południowy - zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 55 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 7, następnie przez drogę nr 7 i S7 biegnącą do zachodniej granicy gminy w powiecie nowodworskim,

gminy Lichnowy, Miłoradz, Malbork z miastem Malbork, część gminy Nowy Staw położna na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 55 w powiecie malborskim,

gmina Sztum w powiecie sztumskim,

gminy Cedry Wielkie, Suchy Dąb, Pszczółki, miasto Pruszcz Gdański, część gminy wiejskiej Pruszcz Gdański położona na wschód od lini wyznaczonej przez drogę A1 w powiecie gdańskim,

Miasto Gdańsk,

powiat tczewski,

część powiatu kwidzyńskiego niewymieniona w części II załącznika I,

w województwie lubuskim:

gmina Lubiszyn w powiecie gorzowskim,

powiat strzelecko – drezdenecki,

w województwie dolnośląskim:

gminy Międzybórz, Syców, Twardogóra, część gminy wiejskiej Oleśnica położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr S8, część gminy Dobroszyce położona na wschód od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od północnej do południowej granicy gminy w powiecie oleśnickim,

gminy Jordanów Śląski, Kobierzyce, Sobótka, część gminy Żórawina położona na zachód od linii wyznaczonej przez autostradę A4, część w powiecie wrocławskim,

część gminy Domaniów położona na południowy zachód od linii wyznaczonej przez autostradę A4 w powiecie oławskim,

gmina Wiązów w powiecie strzelińskim,

część powiatu średzkiego niewymieniona w części II załącznika I,

gminy Pielgrzymka, miasto Złotoryja, część gminy wiejskiej Złotoryja położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy w miejscowości Nowa Wieś Złotoryjska do granicy miasta Złotoryja oraz na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 382 biegnącą od granicy miasta Złotoryja do wschodniej granicy gminy w powiecie złotoryjskim,

gminy Janowice Wielkie, Mysłakowice, Stara Kamienica, Szklarska Poręba w powiecie karkonoskim,

część powiatu miejskiego Jelenia Góra położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 366,

gminy Bolków, Paszowice, miasto Jawor, część gminy Męcinka położona na południe od drogi nr 363 w powiecie jaworskim,

gminy Dobromierz i Marcinowice w powiecie świdnickim,

gminy Dzierżoniów, Pieszyce, miasto Bielawa, miasto Dzierżoniów w powiecie dzierżoniowskim,

gminy Głuszyca, Mieroszów w powiecie wałbrzyskim,

gmina Nowa Ruda i miasto Nowa Ruda w powiecie kłodzkim,

gminy Kamienna Góra, Marciszów i miasto Kamienna Góra w powiecie kamiennogórskim,

w województwie wielkopolskim:

gminy Koźmin Wielkopolski, Rozdrażew w powiecie krotoszyńskim,

gminy Książ Wielkopolski, część gminy Dolsk położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 434 biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 437, a następnie na wschód od drogi nr 437 biegnącej od skrzyżowania z drogą nr 434 do południowej granicy gminy, w powiecie śremskim,

gminy Borek Wielkopolski, Piaski, Pogorzela, w powiecie gostyńskim,

gminy Kleszczewo, Kostrzyn, Pobiedziska, w powiecie poznańskim,

gmina Kiszkowo i część gminy Kłecko położona na zachód od rzeki Mała Wełna w powiecie gnieźnieńskim,

powiat czarnkowsko-trzcianecki,

część gminy Wronki położona na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Wartę biegnącą od zachodniej granicy gminy do przecięcia z droga nr 182, a następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr 182 oraz 184 biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 182 do południowej granicy gminy w powiecie szamotulskim,

gmina Budzyń w powiecie chodzieskim,

gminy Mieścisko, Skoki i Wągrowiec z miastem Wągrowiec w powiecie wągrowieckim,

gmina Dobrzyca w powiecie pleszewskim,

gminy Odolanów, Przygodzice, Raszków, Sośnie, miasto Ostrów Wielkopolski, część gminy wiejskiej Ostrów Wielkopolski położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Sulisław – Łąkociny – Wierzbno i na zachód od miasta Ostrów Wielkopolski oraz część gminy wiejskiej Ostrów Wielkopolski położona na wschód od miasta Ostrów Wielkopolski w powiecie ostrowskim,

gmina Kobyla Góra w powiecie ostrzeszowskim,

gminy Baranów, Bralin, Perzów, Rychtal, Trzcinica, Łęka Opatowska w powiecie kępińskim,

w województwie opolskim:

gmina Byczyna, część gminy Kluczbork położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 42 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowana z drogą nr 45, a następnie od tego skrzyżowania na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 45 do skrzyżowania z ulicą Fabryczną w miejscowości Kluczbork i dalej na północ od linii wyznaczonej przez ulice Fabryczna -Dzierżonia – Strzelecka w miejscowości Kluczbork do wschodniej granicy gminy, część gminy Wołczyn położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 42 w powiecie kluczborskim,

gminy Praszka, Gorzów Śląski, Radłów, Olesno, Zębowice, część gminy Rudniki położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 42 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 43 i na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 43 biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 42 w powiecie oleskim,

część gminy Grodków położona na zachód od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie brzeskim,

gminy Łambinowice, Pakosławice, Skoroszyce, część gminy Korfantów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 407 w powiecie nyskim,

część gminy Biała położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 407 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 414 i dalej na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 414 biegnącej od tego skrzyżowania do skrzyżowania z drogą nr 409, a następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 409 biegnącą od tego skrzyżowania do wschodniej granicy gminy w powiecie prudnickim,

gminy Chrząstowice, Ozimek, Komprachcice, Prószków, część gminy Łubniany położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Świerkle – Masów, ulicę Leśną w miejscowości Masów oraz na południe od ulicy Kolanowskiej biegnącej do wschodniej granicy gminy, część gminy Turawa położona na południe od linii wyznaczonej przez ulice Powstańców Śląskich -Kolanowską -Opolską – Kotorską w miejscowości Węgry i dalej na południe od drogi łączącej miejscowości Węgry- Kotórz Mały – Turawa – Rzędów – Kadłub Turawski – Zakrzów Turawski biegnącą do wschodniej granicy gminy w powiecie opolskim,

powiat miejski Opole,

w województwie zachodniopomorskim:

gminy Nowogródek Pomorski, Barlinek, część gminy Myślibórz położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 23 biegnącej od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 26, następnie na wschód od drogi nr 26 biegnącej od tego skrzyżowania do skrzyżowania z drogą nr 119 i dalej na wschód od drogi nr 119 biegnącej od skrzyżowania z drogą nr 26 do północnej granicy gminy, część gminy Dębno położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 126 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 23 w miejscowości Dębno, następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 23 do skrzyżowania z ul. Jana Pawła II w miejscowości Cychry, następnie na północ od ul. Jana Pawła II do skrzyżowania z ul. Ogrodową i dalej na północ od linii wyznaczonej przez ul. Ogrodową, której przedłużenie biegnie do wschodniej granicy gminy w powiecie myśliborskim,

gmina Stare Czarnowo w powiecie gryfińskim,

gminy Bielice, Lipiany, Przelewice, Pyrzyce w powiecie pyrzyckim,

gminy Bierzwnik, Krzęcin, Pełczyce w powiecie choszczeńskim,

część powiatu miejskiego Szczecin położona na zachód od linii wyznaczonej przez rzekę Odra Zachodnia biegnącą od północnej granicy gminy do przecięcia z drogą nr 10, następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 10 biegnącą od przecięcia z linią wyznaczoną przez rzekę Odra Zachodnia do wschodniej granicy gminy,

gminy Dobra (Szczecińska), Police w powiecie polickim,

w województwie małopolskim:

gminy Bobowa, Moszczenica, Łużna, Ropa, część gminy wiejskiej Gorlice położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od wschodniej do zachodniej granicy gminy, część gminy Biecz położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 28 w powiecie gorlickim,

powiat nowosądecki,

gminy Czorsztyn, Krościenko nad Dunajcem, Ochotnica Dolna, Szczawnica w powiecie nowotarskim,

powiat miejski Nowy Sącz,

gminy Skrzyszów, Lisia Góra, Radłów, Wietrzychowice, Żabno, część gminy wiejskiej Tarnów położona na wschód od miasta Tarnów w powiecie tarnowskim,

powiat dąbrowski,

gminy Klucze, Bolesław, Bukowno w powiecie olkuskim,

w województwie śląskim:

gmina Sławków w powiecie będzińskim,

powiat miejski Jaworzno,

powiat miejski Mysłowice,

powiat miejski Katowice,

powiat miejski Siemianowice Śląskie,

powiat miejski Chorzów,

powiat miejski Piekary Śląskie,

powiat miejski Bytom,

gminy Kalety, Ożarowice, Świerklaniec, Miasteczko Śląskie, Radzionków w powiecie tarnogórskim,

gmina Woźniki w powiecie lublinieckim,

gminy Myszków i Koziegłowy w powiecie myszkowskim,

gminy Ogrodzieniec, Zawiercie, Włodowice w powiecie zawierciańskim.

7.   Slovačka

Sljedeće zone ograničenja I u Slovačkoj:

in the district of Nové Zámky, Sikenička, Pavlová, Bíňa, Kamenín, Kamenný Most, Malá nad Hronom, Belá, Ľubá, Šarkan, Gbelce, Bruty, Mužla, Obid, Štúrovo, Nána, Kamenica nad Hronom, Chľaba, Leľa, Bajtava, Salka, Malé Kosihy,

in the district of Veľký Krtíš, the municipalities of Ipeľské Predmostie, Veľká nad Ipľom, Hrušov, Kleňany, Sečianky,

in the district of Levice, the municipalities of Keť, Čata, Pohronský Ruskov, Hronovce, Želiezovce, Zalaba, Malé Ludince, Šalov, Sikenica, Pastovce, Bielovce, Ipeľský Sokolec, Lontov, Kubáňovo, Sazdice, Demandice, Dolné Semerovce, Vyškovce nad Ipľom, Preseľany nad Ipľom, Hrkovce, Tupá, Horné Semerovce, Hokovce, Slatina, Horné Turovce, Veľké Turovce, Šahy, Tešmak, Plášťovce, Ipeľské Uľany, Tehla, Lula, Beša, Jesenské, Ina, Lok, Veľký Ďur, Horný Pial, Horná Seč, Starý Tekov, Dolná Seč, Hronské Kľačany, Levice, Podlužany, Krškany, Brhlovce, Bory, Santovka, Domadice, Hontianske Trsťany, Žemberovce,

in the district of Krupina, the municipalities of Dudince, Terany, Hontianske Moravce, Sudince, Súdovce, Lišov,

the whole district of Ružomberok, except municipalities included in zone II,

the whole district of Turčianske Teplice, except municipalities included in zone II,

in the district of Martin, municipalties of Blatnica, Folkušová, Necpaly, Belá-Dulice, Ďanová, Karlová, Laskár, Rakovo, Príbovce, Košťany nad Turcom, Socovce, Turčiansky Ďur, Kláštor pod Znievom, Slovany, Ležiachov, Benice,

in the district of Dolný Kubín, the municipalities of Kraľovany, Žaškov, Jasenová, Vyšný Kubín, Oravská Poruba, Leštiny, Osádka, Malatiná, Chlebnice, Krivá,

in the district of Tvrdošín, the municipalities of Oravský Biely Potok, Habovka, Zuberec,

in the district of Prievidza, the municipalities of Handlová, Cígeľ, Podhradie, Lehota pod Vtáčnikom, Ráztočno,

the whole district of Partizánske, except municipalities included in zone II,

in the district of Topoľčany, the municipalities of Krnča, Prázdnovce, Solčany, Nitrianska Streda, Čeľadince, Kovarce, Súlovce, Oponice,

in the district of Nitra, the municipalities of Horné Lefantovce, Dolné Lefantovce, Bádice, Jelenec, Žirany, Podhorany, Nitrianske Hrnčiarovce, Štitáre, Pohranice, Hosťová, Kolíňany, Malý Lapáš, Dolné Obdokovce, Čeľadice, Veľký Lapáš, Babindol, Malé Chyndice, Golianovo, Klasov, Veľké Chyndice, Nová Ves nad Žitavou, Paňa, Vráble, Tajná, Lúčnica nad Žitavou, Žitavce, Melek, Telince, Čifáre.

8.   Italija

Sljedeće zone ograničenja I u Italiji:

Piedmont Region:

in the province of Alessandria, Municipalities of: Casalnoceto, Oviglio, Viguzzolo, Bergamasco, Castellar Guidobono, Berzano Di Tortona, Carentino, Frascaro, Borgoratto Alessandrino, Volpeglino, Gamalero, Volpedo, Pontecurone, Castelnuovo Scrivia, Alluvione Piovera, Sale, Bassignana, Pecetto di Valenza, Rivarone, Montecastello, Valenza, San Salvatore Monferrato, Castelletto Monferrato, Quargnento, Solero, Pietra Marazzi,

in the province of Asti, Municipalities of: Nizza Monferrato, Incisa Scapaccino, Mombaruzzo, Maranzana, Castelletto Molina, Castelnuovo Belbo, Quaranti, Fontanile, Calamandrana, Bruno, Canelli, San Marzano Oliveto,

in the province of Cuneo, Municipalities of: Bergolo, Pezzolo Valle Uzzone, Cortemilia, Levice, Castelletto Uzzone, Perletto, Castino, Cossano Belbo, Rocchetta Belbo, Santo Stefano Belbo, Gottasecca, Monesiglio, Sale delle Langhe, Camerana, Castelnuovo di Ceva, Priero, Prunetto, Montezemolo, Perlo,

Liguria Region:

in the province of Genova, Municipalities of: Rovegno, Portofino, Santa Margherita Ligure, Camogli, Fontanigorda, Rezzoaglio, Orero, Coreglia Ligure, San Colombano Certenoli, Zoagli, Leivi, Chiavari, Borzonasca,

in the province of Savona, the Municipalities of: Bergeggi, Spotorno, Vezzi Portio, Noli, Orco Feglino, Bormida, Calice Ligure, Rialto, Osiglia, Murialdo,

Emilia-Romagna Region:

in the Province of Piacenza, Municipalities of: Cerignale, Ottone (est fiume Trebbia), Corte Brugnatella, Bobbio, Alta Val Tidone,

Lombardia Region:

in the Province of Pavia, Municipalities of: Rocca Susella, Montesegale, Godiasco, Borgoratto Mormorolo, Fortunago, Volpara, Borgo Priolo, Rocca De' Giorgi, Rivanazzano, Colli Verdi – Ruino e Canevino,

Lazio Region:

in the province of Rome,

North: Municipalities of Riano, Castelnuovo di Porto, Capena, Fiano Romano, Morlupo, Sacrofano, Magliano Romano, Formello, Campagnano di Roma, Anguillara,

West: the municipality of Fiumicino,

South: Municipality of Rome between the limits of Zone 2 (North), the boundaries of Municipality of Fiumicino (West), the Tiber River up to the intersection with the Grande Raccordo Anulare, the Grande Raccordo Anulare up to the intersection with A24 Highway, A24 Highway up to the intersection with Viale del Tecnopolo, viale del Tecnopolo up to the intersection with the boundaries of the municipality of Guidonia Montecelio,

East: Municipalities of: Guidonia Montecelio, Montelibretti, Palombara Sabina, Monterotondo, Mentana, Sant’Angelo Romano, Fonte Nuova.

Sardinia Region:

in the Province of Sud Sardegna, Municipalities of: Escalaplano, Genuri, Gesico, Goni, Las Plassas, Setzu, Seui Isola Amministrativa, Siurgus Donigala, Suelli, Tuili, Villanovafranca

in the Province of Nuoro, Municipalities of: Atzara, Bitti, Bolotana, Bortigali, Dorgali, Elini, Elini Isola Amministrativa, Gairo, Girasole, Ilbono, Lanusei, Lei, Loceri, Lotzorai, Macomer a Ovest della SS 131, Noragugume, Oliena, Ortueri, Orune, Osini, Perdasdefogu, Silanus, Sorgono, Tortolì, Ulassai

in the Province of Oristano, Municipalities of: Albagiara, Ardauli, Assolo, Asuni, Bidonì, Gonnosnò, Neoneli, Nughedu Santa Vittoria, Samugheo, Sedilo, Senis, Sini, Sorradile

in the Province of Sassari, Municipalities of: Alà Dei Sardi, Ardara, Berchidda, Bonnanaro, Bonorva a ovest della SS 131, Borutta, Cheremule, Cossoine, Giave a ovest della SS 131, Mores a nord della SS 128bis - SP 63, Oschiri a nord della E 840, Ozieri a nord della Sp 63 - SP 1 - SS 199, Torralba a ovest della SS 131, Tula.

9.   Češka

Sljedeće zone ograničenja I u Češkoj:

Liberecký kraj:

v okrese Liberec katastrální území obcí Hrádek nad Nisou, Oldřichov v Hájích, Grabštejn, Václavice u Hrádku nad Nisou, Horní Vítkov, Dolní Vítkov, Bílý Kostel nad Nisou, Dolní Chrastava, Horní Chrastava, Chrastava I, Nová Ves u Chrastavy, Mlýnice, Albrechtice u Frýdlantu, Kristiánov, Heřmanice u Frýdlantu, Dětřichov u Frýdlantu, Mníšek u Liberce, Oldřichov na Hranicích, Machnín, Svárov u Liberce, Desná I, Krásná Studánka, Stráž nad Nisou, Fojtka, Radčice u Krásné Studánky, Kateřinky u Liberce, Staré Pavlovice, Nové Pavlovice, Růžodol I, Františkov u Liberce, Liberec, Ruprechtice, Rudolfov, Horní Růžodol, Rochlice u Liberce, Starý Harcov, Vratislavice nad Nisou, Kunratice u Liberce, Proseč nad Nisou, Lukášov, Rýnovice, Jablonec nad Nisou, Jablonecké Paseky, Jindřichov nad Nisou, Mšeno nad Nisou, Lučany nad Nisou, Smržovka, Tanvald, Jiřetín pod Bukovou, Dolní Maxov, Antonínov, Horní Maxov, Karlov u Josefova Dolu, Loučná nad Nisou, Hraničná nad Nisou, Janov nad Nisou, Bedřichov u Jablonce nad Nisou, Josefův Důl u Jablonce nad Nisou, Albrechtice v Jizerských horách, Desná III, Polubný, Harrachov, Jizerka, Hejnice, Bílý Potok pod Smrkem, Andělská Hora u Chrastavy, Benešovice u Všelibic, Cetenov, Česká Ves v Podještědí, Dolní Sedlo, Dolní Suchá u Chotyně, Donín u Hrádku nad Nisou, Druzcov, Hlavice, Hrubý Lesnov, Chotyně, Chrastava II, Chrastná, Jablonné v Podještědí, Janovice v Podještědí, Janův Důl, Jítrava, Kněžice v Lužických horách, Kotel, Kryštofovo Údolí, Křižany, Lázně Kundratice, Loučná, Lvová, Malčice u Všelibic, Markvartice v Podještědí, Nesvačily u Všelibic, Novina u Liberce, Osečná, Panenská Hůrka, Polesí u Rynoltic, Postřelná, Přibyslavice, Rynoltice, Smržov u Českého Dubu, Vápno, Všelibice, Zábrdí u Osečné, Zdislava, Žibřidice,

v okrese Česká Lípa katastrální území obcí Bezděz, Blatce, Brniště, Břevniště pod Ralskem, Česká Lípa, Deštná u Dubé, Dobranov, Dražejov u Dubé, Drchlava, Dřevčice, Dubá, Dubice u České Lípy, Dubnice pod Ralskem, Hamr na Jezeře, Heřmaničky u Dobranova, Hlemýždí, Holany, Horky u Dubé, Horní Krupá, Houska, Chlum u Dubé, Jabloneček, Jestřebí u České Lípy, Kamenice u Zákup, Korce, Kruh v Podbezdězí, Kvítkov u České Lípy, Lasvice, Loubí pod Vlhoštěm, Luhov u Mimoně, Luka, Maršovice u Dubé, Náhlov, Nedamov, Noviny pod Ralskem, Obora v Podbezdězí, Okna v Podbezdězí, Okřešice u České Lípy, Pavlovice u Jestřebí, Písečná u Dobranova, Skalka u Doks, Sosnová u České Lípy, Srní u České Lípy, Stará Lípa, Starý Šidlov, Stráž pod Ralskem, Šváby, Tachov u Doks, Tubož, Újezd u Jestřebí, Velenice u Zákup, Velký Grunov, Velký Valtinov, Vítkov u Dobranova, Vlčí Důl, Vojetín, Vrchovany, Zahrádky u České Lípy, Zákupy, Zbyny, Žďár v Podbezdězí, Ždírec v Podbezdězí, Žizníkov,

Středočeský kraj

v okrese Mladá Boleslav katastrální území obcí Bezdědice, Březovice pod Bezdězem, Víska u Březovic, Dolní Krupá u Mnichova Hradiště, Mukařov u Jiviny, Neveklovice, Strážiště u Jiviny, Vicmanov, Vrchbělá, Březinka pod Bezdězem, Bělá pod Bezdězem, Dolní Rokytá, Horní Rokytá, Rostkov, Kozmice u Jiviny.

10.   Grčka

Sljedeće zone ograničenja I u Grčkoj:

in the regional unit of Drama:

the community departments of Sidironero and Skaloti and the municipal departments of Livadero and Ksiropotamo (in Drama municipality),

the municipal department of Paranesti (in Paranesti municipality),

the municipal departments of Prosotsani, Kokkinogeia, Mikropoli, Panorama, Pyrgoi (in Prosotsani municipality),

the municipal departments of Kato Nevrokopi, Chrysokefalo, Achladea, Vathytopos, Volakas, Granitis, Dasotos, Eksohi, Katafyto, Lefkogeia, Mikrokleisoura, Mikromilea, Ochyro, Pagoneri, Perithorio, Kato Vrontou and Potamoi (in Kato Nevrokopi municipality),

in the regional unit of Xanthi:

the municipal departments of Kimmerion, Stavroupoli, Gerakas, Dafnonas, Komnina, Kariofyto and Neochori (in Xanthi municipality),

the community departments of Satres, Thermes, Kotyli, and the municipal departments of Myki, Echinos and Oraio (in Myki municipality),

the community department of Selero and the municipal department of Sounio (in Avdira municipality),

in the regional unit of Rodopi:

the municipal departments of Komotini, Anthochorio, Gratini, Thrylorio, Kalhas, Karydia, Kikidio, Kosmio, Pandrosos, Aigeiros, Kallisti, Meleti, Neo Sidirochori and Mega Doukato (in Komotini municipality),

the municipal departments of Ipio, Arriana, Darmeni, Archontika, Fillyra, Ano Drosini, Aratos and the Community Departments Kehros and Organi (in Arriana municipality),

the municipal departments of Iasmos, Sostis, Asomatoi, Polyanthos and Amvrosia and the community department of Amaxades (in Iasmos municipality),

the municipal department of Amaranta (in Maroneia Sapon municipality),

in the regional unit of Evros:

the municipal departments of Kyriaki, Mandra, Mavrokklisi, Mikro Dereio, Protokklisi, Roussa, Goniko, Geriko, Sidirochori, Megalo Derio, Sidiro, Giannouli, Agriani and Petrolofos (in Soufli municipality),

the municipal departments of Dikaia, Arzos, Elaia, Therapio, Komara, Marasia, Ormenio, Pentalofos, Petrota, Plati, Ptelea, Kyprinos, Zoni, Fulakio, Spilaio, Nea Vyssa, Kavili, Kastanies, Rizia, Sterna, Ampelakia, Valtos, Megali Doxipara, Neochori and Chandras (in Orestiada municipality),

the municipal departments of Asvestades, Ellinochori, Karoti, Koufovouno, Kiani, Mani, Sitochori, Alepochori, Asproneri, Metaxades, Vrysika, Doksa, Elafoxori, Ladi, Paliouri and Poimeniko (in Didymoteixo municipality).

in the regional unit of Serres:

the municipal departments of Strymoniko, Zeugolatio, Melenikitsi,Nea Tyroloi, Palaiokastro, Kalokastro, Livadochori, and Skotoussa (Irakleia Municipality),

the municipal department of Vamvakofyto, part of the municipal department of Sidirokastro and the community departments of Agkistro, Kapnofyto and Achladochori (Sintiki Municipality),

the municipal departments of Serres, Elaionas, Anagennisi, Vamvakia, Leukonas, Kala Dendra, Christos, Provatas, Monokklisia, Ano Kamila,Mitrousi, and Oinoussa, and the community departments of Orini and Ano Vrontou (Serres Municipality),

the municipal department of Ampela (Visaltia Municipality),

in the regional unit of Kilkis:

the municipal departments of Kilkis, Terpyllo, Anavryto, Elliniko, Efkarpia, Isoma, Koiladi, Eptalofos, Melanthi, Theodosia, Koronouda, Megali Vrisi, Leipsidrio, Cherso, Megali Sterna, Akrita, Kastaneon, Stavrochori, Iliolousto and Plagia (Kilkis Municipality),

the municipal departments of Eiriniko, Euzonoi and Pontoirakleia (Peonias Municipality),

in the regional unit of Thessaloniki:

the municipal departments of Leukohori, Xilopoli and Lahanas (Lagadas Municipality).

DIO II.

1.   Bugarska

Sljedeće zone ograničenja II u Bugarskoj:

the whole region of Haskovo,

the whole region of Yambol,

the whole region of Stara Zagora,

the whole region of Pernik,

the whole region of Kyustendil,

the whole region of Plovdiv,

the whole region of Pazardzhik, excluding the areas in Part III,

the whole region of Smolyan,

the whole region of Dobrich,

the whole region of Sofia city,

the whole region of Sofia Province,

the whole region of Blagoevgrad,

the whole region of Razgrad,

the whole region of Kardzhali,

the whole region of Burgas,

the whole region of Varna,

the whole region of Silistra,

the whole region of Ruse,

the whole region of Veliko Tarnovo,

the whole region of Pleven,

the whole region of Targovishte,

the whole region of Shumen,

the whole region of Sliven,

the whole region of Vidin,

the whole region of Gabrovo,

the whole region of Lovech,

the whole region of Montana,

the whole region of Vratza.

2.   Njemačka

Sljedeće zone ograničenja II u Njemačkoj:

Bundesland Brandenburg:

Landkreis Oder-Spree:

Gemeinde Grunow-Dammendorf,

Gemeinde Mixdorf

Gemeinde Schlaubetal,

Gemeinde Neuzelle,

Gemeinde Neißemünde,

Gemeinde Lawitz,

Gemeinde Eisenhüttenstadt,

Gemeinde Vogelsang,

Gemeinde Ziltendorf,

Gemeinde Wiesenau,

Gemeinde Friedland,

Gemeinde Siehdichum,

Gemeinde Müllrose,

Gemeinde Briesen,

Gemeinde Jacobsdorf

Gemeinde Groß Lindow,

Gemeinde Brieskow-Finkenheerd,

Gemeinde Ragow-Merz,

Gemeinde Beeskow,

Gemeinde Rietz-Neuendorf,

Gemeinde Tauche mit den Gemarkungen Stremmen, Ranzig, Trebatsch, Sabrodt, Sawall, Mitweide, Lindenberg, Falkenberg (T), Görsdorf (B), Wulfersdorf, Giesensdorf, Briescht, Kossenblatt und Tauche,

Gemeinde Langewahl,

Gemeinde Berkenbrück,

Gemeinde Steinhöfel mit den Gemarkungen Arensdorf und Demitz und den Gemarkungen Steinhöfel, Hasenfelde und Heinersdorf östlich der L 36 und der Gemarkung Neuendorf im Sande südlich der L36,

Gemeinde Fürstenwalde östlich der B 168 und südlich der L36,

Gemeinde Diensdorf-Radlow,

Gemeinde Wendisch Rietz östlich des Scharmützelsees und nördlich der B 246,

Gemeinde Bad Saarow mit der Gemarkung Neu Golm und der Gemarkung Bad Saarow-Pieskow östlich des Scharmützelsees und ab nördlicher Spitze östlich der L35,

Landkreis Dahme-Spreewald:

Gemeinde Jamlitz,

Gemeinde Lieberose,

Gemeinde Schwielochsee mit den Gemarkungen Goyatz, Jessern, Lamsfeld, Ressen, Speichrow und Zaue,

Landkreis Spree-Neiße:

Gemeinde Schenkendöbern,

Gemeinde Guben,

Gemeinde Jänschwalde,

Gemeinde Tauer,

Gemeinde Peitz,

Gemeinde Turnow-Preilack mit der Gemarkung Preilack,

Gemeinde Teichland,

Gemeinde Heinersbrück,

Gemeinde Forst,

Gemeinde Groß Schacksdorf-Simmersdorf,

Gemeinde Neiße-Malxetal,

Gemeinde Jämlitz-Klein Düben,

Gemeinde Tschernitz,

Gemeinde Döbern,

Gemeinde Felixsee,

Gemeinde Wiesengrund,

Gemeinde Spremberg mit den Gemarkungen Wolkenberg, Stradow, Jessen, Pulsberg und Perpe,

Gemeinde Welzow,

Gemeinde Neuhausen/Spree mit der Gemarkung Gablenz,

Gemeinde Drebkau mit den Gemarkungen Greifenhain und Kausche,

Landkreis Märkisch-Oderland:

Gemeinde Bleyen-Genschmar,

Gemeinde Neuhardenberg

Gemeinde Golzow,

Gemeinde Küstriner Vorland,

Gemeinde Alt Tucheband,

Gemeinde Reitwein,

Gemeinde Podelzig,

Gemeinde Gusow-Platkow,

Gemeinde Seelow,

Gemeinde Vierlinden,

Gemeinde Lindendorf,

Gemeinde Fichtenhöhe,

Gemeinde Lietzen,

Gemeinde Falkenhagen (Mark),

Gemeinde Zeschdorf,

Gemeinde Treplin,

Gemeinde Lebus,

Gemeinde Müncheberg mit den Gemarkungen Jahnsfelde, Trebnitz, Obersdorf, Münchehofe und Hermersdorf,

Gemeinde Märkische Höhe mit der Gemarkung Ringenwalde,

Gemeinde Bliesdorf mit der Gemarkung Metzdorf und Gemeinde Bliesdorf – östlich der B167 bis östlicher Teil, begrenzt aus Richtung Gemarkungsgrenze Neutrebbin südlich der Bahnlinie bis Straße „Sophienhof“ dieser westlich folgend bis „Ruesterchegraben“ weiter entlang Feldweg an den Windrädern Richtung „Herrnhof“, weiter entlang „Letschiner Hauptgraben“ nord-östlich bis Gemarkungsgrenze Alttrebbin und Kunersdorf – östlich der B167,

Gemeinde Bad Freienwalde mit den Gemarkungen Altglietzen, Altranft, Bad Freienwalde, Bralitz, Hohenwutzen, Schiffmühle, Hohensaaten und Neuenhagen,

Gemeinde Falkenberg mit der Gemarkung Falkenberg östlich der L35,

Gemeinde Oderaue,

Gemeinde Wriezen mit den Gemarkungen Altwriezen, Jäckelsbruch, Neugaul, Beauregard, Eichwerder, Rathsdorf – östlich der B167 und Wriezen – östlich der B167,

Gemeinde Neulewin,

Gemeinde Neutrebbin,

Gemeinde Letschin,

Gemeinde Zechin,

Landkreis Barnim:

Gemeinde Lunow-Stolzenhagen,

Gemeinde Parsteinsee,

Gemeinde Oderberg,

Gemeinde Liepe,

Gemeinde Hohenfinow (nördlich der B167),

Gemeinde Niederfinow,

Gemeinde (Stadt) Eberswalde mit den Gemarkungen Eberswalde nördlich der B167 und östlich der L200, Sommerfelde und Tornow nördlich der B167,

Gemeinde Chorin mit den Gemarkungen Brodowin, Chorin östlich der L200, Serwest, Neuehütte, Sandkrug östlich der L200,

Gemeinde Ziethen mit der Gemarkung Klein Ziethen östlich der Serwester Dorfstraße und östlich der B198,

Landkreis Uckermark:

Gemeinde Angermünde mit den Gemarkungen Crussow, Stolpe, Gellmersdorf, Neukünkendorf, Bölkendorf, Herzsprung, Schmargendorf und den Gemarkungen Angermünde südlich und südöstlich der B2 und Dobberzin südlich der B2,

Gemeinde Schwedt mit den Gemarkungen Criewen, Zützen, Schwedt, Stendell, Kummerow, Kunow, Vierraden, Blumenhagen, Oderbruchwiesen, Enkelsee, Gatow, Hohenfelde, Schöneberg, Flemsdorf und der Gemarkung Felchow östlich der B2,

Gemeinde Pinnow südlich und östlich der B2,

Gemeinde Berkholz-Meyenburg,

Gemeinde Mark Landin mit der Gemarkung Landin südlich der B2,

Gemeinde Casekow mit der Gemarkung Woltersdorf und den Gemarkungen Biesendahlshof und Casekow östlich der L272 und südlich der L27,

Gemeinde Hohenselchow-Groß Pinnow mit der Gemarkung Groß Pinnow und der Gemarkung Hohenselchow südlich der L27,

Gemeinde Gartz (Oder) mit der Gemarkung Friedrichsthal und den Gemarkungen Gartz und Hohenreinkendorf südlich der L27 und der B2 bis Kastanienallee, dort links abbiegend dem Schülerweg folgend bis Höhe Bahnhof, von hier in östlicher Richtung den Salveybach kreuzend bis zum Tantower Weg, diesen in nördlicher Richtung bis zu Stettiner Straße, diese weiter folgend bis zur B2, dieser in nördlicher Richtung folgend,

Gemeinde Mescherin mit der Gemarkung Mescherin, der Gemarkung Neurochlitz östlich der B2 und der Gemarkung Rosow nördlich der K 7311,

Gemeinde Passow mit der Gemarkung Jamikow,

Kreisfreie Stadt Frankfurt (Oder),

Landkreis Prignitz

Gemeinde Karstädt mit den Gemarkungen Neuhof nordwestlich der Neuhausener Straße, Kribbe nördlich der Kreisstraße 7045 Dallmin nördlich der L133 und K7045 begrenzt durch die Bahnstrecke Berlin-Hamburg

Gemeinde Berge mit den Gemarkungen Grenzheim, Kleeste, Neuhausen westlich der L10, Berge nördlich der Schulstraße/östlich der Perleberger Straße

Gemeinde Pirow mit den Gemarkungen Hülsebeck nördlich der L104, Bresch Dreieck an der nordwestlichen Gemarkungsgrenze am Bach Karwe

Gemeinde Putlitz mit den Gemarkungen Sagast nördlich des Grabens 1/12/05, Nettelbeck südwestlich der A24, Porep südlich der A24, Lütkendorf westlich der L13, Putlitz nördlich des Hülsebecker Damm, Weitgendorf westlich der L13 und Telschow südwestlich der A24,

Landkreis Oberspreewald-Lausitz:

Gemeinde Vetschau mit den Gemarkungen Wüstenhain und Laasow,

Gemeinde Altdöbern mit den Gemarkungen Reddern, Ranzow, Pritzen, Altdöbern östlich der Bahnstrecke Altdöbern –Großräschen,

Gemeinde Großräschen mit den Gemarkungen Woschkow, Dörrwalde, Allmosen,

Gemeinde Neu-Seeland,

Gemeinde Neupetershain,

Gemeinde Senftenberg mit der Gemarkungen Peickwitz, Sedlitz, Kleinkoschen, Großkoschen und Hosena,

Gemeinde Hohenbocka,

Gemeinde Grünewald,

Gemeinde Hermsdorf,

Gemeinde Kroppen,

Gemeinde Ortrand,

Gemeinde Großkmehlen,

Gemeinde Lindenau,

Gemeinde Frauendorf,

Gemeinde Ruhland,

Gemeinde Guteborn,

Gemeinde Schwarzbach mit der Gemarkung Schwarzbach,

Bundesland Sachsen:

Landkreis Bautzen,

Stadt Dresden:

Stadtgebiet nördlich der BAB4 bis zum Verlauf westlich der Elbe, dann nördlich der B6,

Landkreis Görlitz,

Landkreis Meißen:

Gemeinde Diera-Zehren östlich der Elbe,

Gemeinde Ebersbach,

Gemeinde Glaubitz östlich des Grödel-Elsterwerdaer-Floßkanals,

Gemeinde Klipphausen östlich der S177,

Gemeinde Lampertswalde,

Gemeinde Moritzburg,

Gemeinde Niederau östlich der B101,

Gemeinde Nünchritz östlich der Elbe und südlich des Grödel-Elsterwerdaer-Floßkanals,

Gemeinde Priestewitz,

Gemeinde Röderaue östlich des Grödel-Elsterwerdaer-Floßkanals,

Gemeinde Schönfeld,

Gemeinde Stadt Coswig,

Gemeinde Stadt Gröditz östlich des Grödel-Elsterwerdaer-Floßkanals,

Gemeinde Stadt Großenhain,

Gemeinde Stadt Meißen östlich des Straßenverlaufs der S177 bis zur B6, dann B6 bis zur B101, ab der B101 Elbtalbrücke Richtung Norden östlich der Elbe,

Gemeinde Stadt Radebeul,

Gemeinde Stadt Radeburg,

Gemeinde Thiendorf,

Gemeinde Weinböhla,

Gemeinde Wülknitz östlich des Grödel-Elsterwerdaer-Floßkanals,

Landkreis Sächsische Schweiz-Osterzgebirge:

Gemeinde Stadt Wilsdruff nördlich der BAB4 zwischen den Abfahren Wilsdruff und Dreieck Dresden-West,

Bundesland Mecklenburg-Vorpommern:

Landkreis Ludwigslust-Parchim:

Gemeinde Brunow mit den Ortsteilen und den Ortslagen: Bauerkuhl, Brunow (bei Ludwigslust), Klüß, Löcknitz (bei Parchim),

Gemeinde Karrenzin mit den Ortsteilen und den Ortslagen: Herzfeld (bei Parchim), Karrenzin, Karrenzin-Ausbau, Neu Herzfeld, Wulfsahl (bei Parchim),

Gemeinde Möllenbeck mit den Ortsteilen und der Ortslage: Horst (bei Grabow),

Gemeinde Ruhner Berge mit den Ortsteilen und den Ortslagen: Dorf Poltnitz, Griebow, Leppin (bei Marwitz), Mentin,

Gemeinde Ziegendorf mit den Ortsteilen und den Ortslagen: Drefahl, Meierstorf (bei Parchim), Neu Drefahl, Pampin, Platschow, Stresendorf, Ziegendorf (bei Parchim).

3.   Estonija

Sljedeće zone ograničenja II u Estoniji:

Eesti Vabariik (välja arvatud Hiiu maakond).

4.   Latvija

Sljedeće zone ograničenja II u Latviji:

Aizkraukles novads,

Alūksnes novads,

Augšdaugavas novads,

Ādažu novads,

Balvu novads,

Bauskas novads,

Cēsu novads,

Dienvidkurzemes novada Aizputes, Cīravas, Lažas, Durbes, Dunalkas, Tadaiķu, Vecpils, Bārtas, Sakas, Bunkas, Priekules, Gramzdas, Kalētu, Virgas, Dunikas, Vaiņodes, Gaviezes, Grobiņas, Rucavas, Vērgales, Medzes pagasts, Nīcas pagasta daļa uz dienvidiem no apdzīvotas vietas Bernāti, autoceļa V1232, A11, V1222, Bārtas upes, Embūtes pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa P116, P106, autoceļa no apdzīvotas vietas Dinsdurbe, Kalvenes pagasta daļa uz rietumiem no ceļa pie Vārtājas upes līdz autoceļam A9, uz dienvidiem no autoceļa A9, uz rietumiem no autoceļa V1200, Kazdangas pagasta daļa uz rietumiem no ceļa V1200, P115, P117, V1296, Aizputes, Durbes, Pāvilostas, Priekules pilsēta, Grobiņas,

Dobeles novads,

Gulbenes novads,

Jelgavas novads,

Jēkabpils novads,

Krāslavas novads,

Kuldīgas novada Alsungas, Gudenieku, Kurmāles, Rendas, Kabiles, Vārmes, Pelču, Snēpeles, Turlavas, Ēdoles, Īvandes, Rumbas, Padures pagasts, Laidu pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa V1296, Kuldīgas pilsēta,

Ķekavas novads,

Limbažu novads,

Līvānu novads,

Ludzas novads,

Madonas novads,

Mārupes novads,

Ogres novads,

Olaines novads,

Preiļu novads,

Rēzeknes novads,

Ropažu novada Garkalnes, Ropažu pagasts, Stopiņu pagasta daļa, kas atrodas uz austrumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes, Vangažu pilsēta,

Salaspils novads,

Saldus novads,

Saulkrastu novads,

Siguldas novads,

Smiltenes novads,

Talsu novads,

Tukuma novads,

Valkas novads,

Valmieras novads,

Varakļānu novads,

Ventspils novads,

Daugavpils valstspilsētas pašvaldība,

Jelgavas valstspilsētas pašvaldība,

Jūrmalas valstspilsētas pašvaldība,

Rēzeknes valstspilsētas pašvaldība.

5.   Litva

Sljedeće zone ograničenja II u Litvi:

Alytaus miesto savivaldybė,

Alytaus rajono savivaldybė,

Anykščių rajono savivaldybė,

Akmenės rajono savivaldybė,

Birštono savivaldybė,

Biržų miesto savivaldybė,

Biržų rajono savivaldybė,

Druskininkų savivaldybė,

Elektrėnų savivaldybė,

Ignalinos rajono savivaldybė,

Jonavos rajono savivaldybė,

Joniškio rajono savivaldybė,

Jurbarko rajono savivaldybė: Eržvilko, Juodaičių, Seredžiaus, Smalininkų ir Viešvilės seniūnijos,

Kaišiadorių rajono savivaldybė,

Kauno miesto savivaldybė,

Kauno rajono savivaldybė,

Kalvarijos savivaldybė,

Kazlų rūdos savivaldybė: Kazlų Rūdos seniūnija, išskyrus vakarinė dalis iki kelio 2602 ir 183, Plutiškių seniūnija,

Kelmės rajono savivaldybė: Kelmės, Kražių, Liolių, Tytuvėnų, Tytuvėnų apylinkių, Pakražančio ir Vaiguvos seniūnijos,

Kėdainių rajono savivaldybė,

Klaipėdos rajono savivaldybė: Judrėnų, Endriejavo ir Veiviržėnų seniūnijos,

Kupiškio rajono savivaldybė,

Kretingos rajono savivaldybė,

Lazdijų rajono savivaldybė,

Mažeikių rajono savivaldybė,

Marijampolės savivaldybė, išskyrus Šumskų ir Sasnavos seniūnijos,

Molėtų rajono savivaldybė: Alantos, Balninkų, Čiulėnų, Inturkės, Joniškio, Luokesos, Mindūnų, Suginčių ir Videniškių seniūnijos,

Pagėgių savivaldybė,

Pakruojo rajono savivaldybė,

Panevėžio rajono savivaldybė,

Panevėžio miesto savivaldybė,

Pasvalio rajono savivaldybė,

Radviliškio rajono savivaldybė,

Rietavo savivaldybė,

Prienų rajono savivaldybė,

Plungės rajono savivaldybė,

Raseinių rajono savivaldybė,

Rokiškio rajono savivaldybė,

Skuodo rajono savivaldybė,

Šakių rajono savivaldybė: Kriūkų, Lekėčių ir Lukšių seniūnijos,

Šalčininkų rajono savivaldybė,

Šiaulių miesto savivaldybė,

Šiaulių rajono savivaldybė: Ginkūnų, Gruzdžių, Kairių, Kužių, Meškuičių, Raudėnų, Šakynos ir Šiaulių kaimiškosios seniūnijos,

Šilutės rajono savivaldybė,

Širvintų rajono savivaldybė: Čiobiškio, Gelvonų, Jauniūnų, Kernavės, Musninkų ir Širvintų seniūnijos,

Šilalės rajono savivaldybė,

Švenčionių rajono savivaldybė,

Tauragės rajono savivaldybė,

Telšių rajono savivaldybė,

Trakų rajono savivaldybė,

Ukmergės rajono savivaldybė: Deltuvos, Lyduokių, Pabaisko, Pivonijos, Siesikų, Šešuolių, Taujėnų, Ukmergės miesto, Veprių, Vidiškių ir Žemaitkiemo seniūnijos,

Utenos rajono savivaldybė,

Varėnos rajono savivaldybė,

Vilkaviškio rajono savivaldybė: Bartninkų, Gražiškių, Keturvalakių, Pajevonio, Virbalio ir Vištyčio seniūnijos,

Vilniaus miesto savivaldybė,

Vilniaus rajono savivaldybė: Avižienių, Bezdonių, Buivydžių, Dūkštų, Juodšilių, Kalvelių, Lavoriškių, Maišiagalos, Marijampolio, Medininkų, Mickūnų, Nemenčinės, Nemenčinės miesto, Nemėžio, Pagirių, Riešės, Rudaminos, Rukainių, Sudervės, Sužionių, Šatrininkų ir Zujūnų seniūnijos,

Visagino savivaldybė,

Zarasų rajono savivaldybė.

6.   Mađarska

Sljedeće zone ograničenja II u Mađarskoj:

Békés megye 951450, 951460, 951550, 951650, 951750, 952350, 952450, 952650 és 956350 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Borsod-Abaúj-Zemplén megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Fejér megye 403150, 403160, 403250, 403260, 403350, 404250, 404550, 404560, 404570, 405450, 405550, 405650, 406450 és 407050 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Hajdú-Bihar megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Heves megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Jász-Nagykun-Szolnok megye 750250, 750550, 750650, 750750, 750850, 750970, 750980, 751050, 751150, 751160, 751450, 751460, 751470, 751550, 751650, 752150, 752250, 752350, 752450, 752460, 752550, 752560, 752650, 752750, 752850, 752950, 753060, 753070, 753150, 753250, 753310, 753450, 753550, 753660, 754150, 754250, 754370, 755550, 755650 és 755750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Komárom-Esztergom megye 250350, 250850, 250950, 251450, 251550, 251950, 252050, 252150, 252350, 252450, 252460, 252550, 252650, 252750, 252850, 252860, 252950, 252960, 253050, 253150, 253250, 253350, 253450 és 253550 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Nógrád megye valamennyi vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Pest megye 570150, 570250, 570350, 570450, 570550, 570650, 570750, 570850, 570950, 571050, 571150, 571250, 571350, 571650, 571750, 571760, 571850, 571950, 572050, 573550, 573650, 574250, 580050 és 580150 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Szabolcs-Szatmár-Bereg megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe.

7.   Poljska

Sljedeće zone ograničenja II u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Kalinowo, Stare Juchy, Prostki oraz gmina wiejska Ełk w powiecie ełckim,

powiat elbląski,

powiat miejski Elbląg,

część powiatu gołdapskiego niewymieniona w częśći III załącznika I,

powiat piski,

powiat bartoszycki,

powiat olecki,

część powiatu giżyckiego niewymieniona w części III załącznika I,

powiat braniewski,

powiat kętrzyński,

powiat lidzbarski,

gminy Dźwierzuty Jedwabno, Pasym, Świętajno, Wielbark, Szczytno i miasto Szczytno w powiecie szczycieńskim,

powiat mrągowski,

część powiatu węgorzewskiego niewymieniona w części III załącznika I,

powiat olsztyński,

powiat miejski Olsztyn,

powiat nidzicki,

powiat ostródzki,

powiat nowomiejski,

powiat iławski,

powiat działdowski,

w województwie podlaskim:

powiat bielski,

powiat grajewski,

powiat moniecki,

powiat sejneński,

powiat siemiatycki,

powiat hajnowski,

gminy Ciechanowiec, Klukowo, Szepietowo, Kobylin-Borzymy, Nowe Piekuty, Sokoły i część gminy Kulesze Kościelne położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie wysokomazowieckim,

powiat białostocki,

powiat suwalski,

powiat miejski Suwałki,

powiat augustowski,

powiat sokólski,

powiat miejski Białystok,

gminy Grabowo, Stawiski, Kolno z miastem Kolno w powiecie kolneńskim,

w województwie mazowieckim:

gminy Domanice, Korczew, Kotuń, Mordy, Paprotnia, Przesmyki, Siedlce, Skórzec, Wiśniew, Wodynie, Zbuczyn w powiecie siedleckim,

powiat miejski Siedlce,

gminy Ceranów, Jabłonna Lacka, Kosów Lacki, Repki, Sabnie, Sterdyń w powiecie sokołowskim,

powiat łosicki,

część powiatu sochaczewskiego niewymieniona w części I załącznika I,

gmina Przyłęk w powiecie zwoleńskim,

powiat kozienicki,

gminy Chotcza i Solec nad Wisłą w powiecie lipskim,

gminy Jastrzębia, Jedlińsk, Jedlnia – Letnisko, Kowala, Pionki z miastem Pionki, Przytyk, Wierzbica, Wolanów, Zakrzew w powiecie radomskim,

powiat miejski Radom,

powiat szydłowiecki,

gminy Lubowidz i Kuczbork Osada w powiecie żuromińskim,

gmina Wieczfnia Kościelna w powicie mławskim,

powiat nowodworski,

gminy Radzymin, Wołomin, miasto Kobyłka, miasto Marki, miasto Ząbki, miasto Zielonka, część gminy Tłuszcz położona na północ od linii kolejowej łączącej miejscowości Łochów – Wołomin, część gminy Jadów położona na północ od linii kolejowej biegnącej od wschodniej do zachodniej granicy gminy, część gminy Dąbrówka położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr S8 w powiecie wołomińskim,

powiat garwoliński,

gminy Boguty – Pianki, Brok, Zaręby Kościelne, Nur, Małkinia Górna, część gminy Wąsewo położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 60, część gminy wiejskiej Ostrów Mazowiecka położona na południe od miasta Ostrów Mazowiecka i na południe od linii wyznaczonej przez drogę 60 biegnącą od zachodniej granicy miasta Ostrów Mazowiecka do zachodniej granicy gminy w powiecie ostrowskim,

część gminy Sadowne położona na północny- zachód od linii wyznaczonej przez linię kolejową, część gminy Łochów położona na północny – zachód od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie węgrowskim,

gminy Brańszczyk, Długosiodło, Rząśnik, Wyszków, część gminy Zabrodzie położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S8 w powiecie wyszkowskim,

gminy Latowicz, Siennica, Sulejówek w powiecie mińskim,

powiat otwocki,

część powiatu warszawskiego zachodniego niewymieniona w części I załącznika I,

powiat legionowski,

powiat piaseczyński,

gminy Nadarzyn i Raszyn w powiecie pruszkowskim,

powiat grójecki,

gmina Żabia Wola w powiecie grodziskim,

gmina Mszczonów w powiecie żyrardowskim,

powiat białobrzeski,

powiat przysuski,

powiat miejski Warszawa,

w województwie lubelskim:

część powiatu bialskiego niewymieniona w części III załącznika I,

powiat miejski Biała Podlaska,

powiat janowski,

powiat puławski,

powiat rycki,

powiat łukowski,

powiat lubelski,

powiat miejski Lublin,

powiat lubartowski,

powiat łęczyński,

powiat świdnicki,

powiat biłgorajski,

powiat hrubieszowski,

powiat krasnostawski,

powiat chełmski,

powiat miejski Chełm,

powiat tomaszowski,

powiat kraśnicki,

część powiatu parczewskiego niewymieniona w części III załącznika I,

powiat parczewski,

powiat włodawski,

część powiatu radzyńskiego niewymieniona w części III załącznika I,

powiat miejski Zamość,

powiat zamojski,

w województwie podkarpackim:

powiat stalowowolski,

powiat lubaczowski,

gminy Medyka, Stubno, część gminy Orły położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 77, część gminy Żurawica na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 77 w powiecie przemyskim,

gmina Laszki, Wiązownica, Radymno z miastem Radymno w powiecie jarosławskim,

gmina Kamień, część gminy Sokołów Małopolski położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 875 w powiecie rzeszowskim,

gminy Cmolas, Dzikowiec, Kolbuszowa, Majdan Królewski i Niwiska powiecie kolbuszowskim,

część powiatu leżajskiego niewymieniona w części I załącznika I,

powiat niżański,

powiat tarnobrzeski,

powiat miejski Tarnobrzeg,

gmina Ostrów, część gminy Sędziszów Małopolski położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr A4 w powiecie ropczycko – sędziszowskim,

część gminy Czarna położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr A4, część gminy Żyraków położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr A4, część gminy wiejskiej Dębica położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr A4 w powiecie dębickim,

powiat mielecki,

gminy Dębowiec, Krempna, Osiek Jasielski, część gminy wiejskiej Jasło położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 28 biegnącą od zachodniej granicy gminy do granicy miasta Jasło oraz na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 992 biegnącą od południowej granicy gminy do granicy miasta Jasło, część gminy Nowy Żmigród położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 993, część gminy Skołyszyn położna na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 28 w powiecie jasielskim,

gmina Jaśliska, część gminy Dukla położona na południe od linii wyznaczonej przez drogi: nr 993 biegnącą od zachodniej granicy gminy do miejscowości Dukla i drogę łączącą miejscowości Dukla – Cergowa - Jasionka biegnącą do wschodniej granicy gminy, część gminy Rymanów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 28 w powiecie krośnieńskim,

część gminy Komańcza położona na zachód od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 889 oraz na południe od drogi nr 889 biegnącej od tego skrzyżowania do północnej granicy gminy w powiecie sanockim,

w województwie małopolskim:

gminy Lipinki, Sękowa, Uście Gorlickie, miasto Gorlice, część gminy wiejskiej Gorlice położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od wschodniej do zachodniej granicy gminy, część gminy Biecz położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 28 w powiecie gorlickim,

w województwie pomorskim:

gminy Mikołajki Pomorskie, Dzierzgoń i Stary Dzierzgoń, Stary Targ w powiecie sztumskim,

gmina Stare Pole, część gminy Nowy Staw położna na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 55 w powiecie malborskim,

gminy Stegny, Sztutowo i część gminy Nowy Dwór Gdański położona na północny - wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 55 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 7, następnie przez drogę nr 7 i S7 biegnącą do zachodniej granicy gminy w powiecie nowodworskim,

gmina Prabuty w powiecie kwidzyńskim,

w województwie świętokrzyskim:

gmina Tarłów i część gminy Ożarów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 74 biegnącą od miejscowości Honorów do zachodniej granicy gminy w powiecie opatowskim,

gminy Dwikozy i Zawichost w powiecie sandomierskim,

w województwie lubuskim:

gminy Bogdaniec, Deszczno, Kłodawa, Kostrzyn nad Odrą, Santok, Witnica w powiecie gorzowskim,

powiat miejski Gorzów Wielkopolski,

powiat żarski,

powiat słubicki,

powiat żagański,

powiat krośnieński,

powiat zielonogórski

powiat miejski Zielona Góra,

powiat nowosolski,

powiat sulęciński,

część powiatu międzyrzeckiego niewymieniona w części III załącznika I,

powiat świebodziński,

powiat wschowski,

w województwie dolnośląskim:

część powiatu zgorzeleckiego niewymieniona w części III załącznika I,

część powiatu polkowickiego niewymieniona w częsci III załącznika I,

część powiatu wołowskiego niewymieniona w części III załącznika I,

gmina Jeżów Sudecki w powiecie karkonoskim,

gminy Rudna, Ścinawa, miasto Lubin i część gminy Lubin niewymieniona w części III załącznika I w powiecie lubińskim,

powiat średzki,

gmina Mściwojów, Wądroże Wielkie, część gminy Męcinka położona na północ od drogi nr 363 w powiecie jaworskim,

gminy Kunice, Legnickie Pole, Prochowice, Ruja w powiecie legnickim,

gminy Wisznia Mała, Trzebnica, Zawonia, część gminy Oborniki Śląskie położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 340 w powiecie trzebnickim,

miasto Świeradów Zdrój w powiecie lubańskim,

powiat miejski Wrocław,

gminy Czernica, Długołęka, Siechnice, Mietków, Kąty Wrocławskie, część gminy Żórawina położona na wschód od linii wyznaczonej przez autostradę A4 w powiecie wrocławskim,

gminy Jelcz - Laskowice, Oława z miastem Oława i część gminy Domaniów położona na północny wschód od linii wyznaczonej przez autostradę A4 w powiecie oławskim,

gmina Bierutów, Dziadowa Kłoda, miasto Oleśnica, część gminy wiejskiej Oleśnica położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr S8, część gminy Dobroszyce położona na zachód od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od północnej do południowej granicy gminy w powiecie oleśnickim,

część powiatu bolesławieckiego niewymieniona w części III załącznika I,

powiat milicki,

powiat górowski,

powiat głogowski,

gmina Świerzawa, Wojcieszów, część gminy Zagrodno położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Jadwisin – Modlikowice Zagrodno oraz na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 382 biegnącą od miejscowości Zagrodno do południowej granicy gminy w powiecie złotoryjskim,

część powiatu lwóweckiego niewymieniona w części III załącznika I,

gminy Czarny Bór, Stare Bogaczowice, Walim, miasto Boguszów - Gorce, miasto Jedlina – Zdrój, miasto Szczawno – Zdrój w powiecie wałbrzyskim,

powiat miejski Wałbrzych,

część powiatu świdnickiego niewymieniona w części I załącznika I,

w województwie wielkopolskim:

powiat wolsztyński,

powiat grodziski,

część powiatu kościańskiego niewymieniona w części III załącznika I,

gminy Brodnica, Śrem, część gminy Dolsk położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 434 biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 437, a następnie na zachód od drogi nr 437 biegnącej od skrzyżowania z drogą nr 434 do południowej granicy gminy w powiecie śremskim,

gmina Zaniemyśl w powiecie średzkim,

część powiatu międzychodzkiego niewymieniona w części III załącznika I,

powiat nowotomyski,

powiat obornicki,

część gminy Połajewo na położona na południe od drogi łączącej miejscowości Chraplewo, Tarnówko-Boruszyn, Krosin, Jakubowo, Połajewo - ul. Ryczywolska do północno-wschodniej granicy gminy w powiecie czarnkowsko-trzcianeckim,

powiat miejski Poznań,

część powiatu poznańskiego niewymieniona w części I załącznika I,

powiat rawicki,

część powiatu szamotulskiego niewymieniona w części I załącznika I,

część powiatu gostyńskiego niewymieniona w części I załącznika I,

gminy Kobylin, Zduny, Krotoszyn, miasto Sulmierzyce w powiecie krotoszyńskim,

część gminy wiejskiej Ostrów Wielkopolski położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Sulisław – Łąkociny – Wierzbno w powiecie ostrowskim,

gminy Włoszakowice, Święciechowa, Wijewo, część gminy Rydzyna położona na południe od linii wyznaczonej przez kanał Kopanica (Rów Polski) w powiecie leszczyńskim,

w województwie łódzkim:

gminy Biała Rawska, Regnów i Sadkowice w powiecie rawskim,

gmina Kowiesy w powiecie skierniewickim,

w województwie zachodniopomorskim:

gmina Boleszkowice, część gminy Myślibórz położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 23 biegnącej od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 26, następnie na zachód od drogi nr 26 biegnącej od tego skrzyżowania do skrzyżowania z drogą nr 119 i dalej na zachód od drogi nr 119 biegnącej od skrzyżowania z drogą nr 26 do północnej granicy gminy, część gminy Dębno położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 126 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 23 w miejscowości Dębno, następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 23 do skrzyżowania z ul. Jana Pawła II w miejscowości Cychry, następnie na południe od ul. Jana Pawła II do skrzyżowania z ul. Ogrodową i dalej na południe od linii wyznaczonej przez ul. Ogrodową, której przedłużenie biegnie do wschodniej granicy gminy w powiecie myśliborskim,

gmina Kozielice w powiecie pyrzyckim,

gminy Banie, Cedynia, Gryfino, Mieszkowice, Moryń, Chojna, Widuchowa, Trzcińsko-Zdrój w powiecie gryfińskim,

gmina Kołbaskowo w powiecie polickim,

w województwie opolskim:

gminy Brzeg, Lubsza, Lewin Brzeski, Olszanka, Skarbimierz, część gminy Grodków położona na wschód od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie brzeskim,

gminy Dąbrowa, Dobrzeń Wielki, Popielów, Murów, Niemodlin, Tułowice, część gminy Łubniany położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Świerkle – Masów, ulicę Leśną w miejscowości Masów oraz na północ od ulicy Kolanowskiej biegnącej do wschodniej granicy gminy, część gminy Turawa położona na północ od linii wyznaczonej przez ulice Powstańców Śląskich -Kolanowską -Opolską – Kotorską w miejscowości Węgry i dalej na północ od drogi łączącej miejscowości Węgry- Kotórz Mały – Turawa – Rzędów – Kadłub Turawski – Zakrzów Turawski biegnącą do wschodniej granicy gminy w powiecie opolskim,

gmina Lasowice Wielkie, część gminy Kluczbork położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 42 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowana z drogą nr 45, a następnie od tego skrzyżowania na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 45 do skrzyżowania z ulicą Fabryczną w miejscowości Kluczbork i dalej na południe od linii wyznaczonej przez ulice Fabryczna -Dzierżonia – Strzelecka w miejscowości Kluczbork do wschodniej granicy gminy, część gminy Wołczyn położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 42 w powiecie kluczborskim,

powiat namysłowski,

w województwie śląskim:

powiat miejski Sosnowiec,

powiat miejski Dąbrowa Górnicza,

gminy Bobrowniki, Mierzęcice, Psary, Siewierz, miasto Będzin, miasto Czeladź, miasto Wojkowice w powiecie będzińskim,

gminy Łazy i Poręba w powiecie zawierciańskim.

8.   Slovačka

Sljedeće zone ograničenja II u Slovačkoj:

the whole district of Gelnica,

the whole district of Poprad

the whole district of Spišská Nová Ves,

the whole district of Levoča,

the whole district of Kežmarok,

the whole district of Michalovce, except municipalities included in zone III,

the whole district of Medzilaborce

the whole district of Košice-okolie,

the whole district of Rožnava,

the whole city of Košice,

the whole district of Sobrance, except municipalities included in zone III,

the whole district of Vranov nad Topľou,

the whole district of Humenné,

the whole district of Snina,

the whole district of Prešov,

the whole district of Sabinov,

the whole district of Svidník,

the whole district of Stropkov,

the whole district of Bardejov,

the whole district of Stará Ľubovňa,

the whole district of Revúca,

the whole district of Rimavská Sobota,

in the district of Veľký Krtíš, the whole municipalities not included in part I,

the whole district of Lučenec,

the whole district of Poltár,

the whole district of Zvolen,

the whole district of Detva,

the whole district of Krupina, except municipalities included in zone I,

the whole district of Banska Stiavnica,

the whole district of Žarnovica,

the whole district of Banska Bystica,

the whole district of Brezno,

the whole district of Liptovsky Mikuláš,

the whole district of Trebišov’,

the whole district of Zlaté Moravce,

in the district of Levice the municipality of Kozárovce, Kalná nad Hronom, Nový Tekov, Malé Kozmálovce, Veľké Kozmálovce, Tlmače, Rybník, Hronské Kosihy, Čajkov, Nová Dedina, Devičany, Bátovce, Pečenice, Jabloňovce, Bohunice, Pukanec, Uhliská, Drženice,

in the district of Turčianske Teplice, municipalties of Turček, Horná Štubňa, Čremošné, Háj, Rakša, Mošovce,

in the district of Ružomberok, municipalties of Liptovské revúce, Liptovská osada, Liptovská Lúžna,

the whole district Žiar nad Hronom,

in the district of Prievidza, municipalties of Kamenec pod Vtáčnikom, Bystričany, Čereňany, Oslany, Horná Ves, Radobica,

in the district of Partizánske, the municipalities of Veľké Uherce, Pažiť, Kolačno, Veľký Klíž, Ješkova Ves, Klátová Nová Ves.

9.   Italija

Sljedeće zone ograničenja II u Italiji:

Piedmont Region:

in the Province of Alessandria, Municipalities of: Alessandria, Tortona, Carbonara Scrivia, Frugarolo, Paderna, Spineto Scrivia, Castellazzo Bormida, Bosco Marengo, Castelspina, Casal Cermelli, Alice Bel Colle, Terzo, Bistagno, Cavatore, Castelnuovo Bormida, Cabella Ligure, Carrega Ligure, Francavilla Bisio, Carpeneto, Costa Vescovato, Grognardo, Orsara Bormida, Pasturana, Melazzo, Mornese, Ovada, Predosa, Lerma, Fraconalto, Rivalta Bormida, Fresonara, Malvicino, Ponzone, San Cristoforo, Sezzadio, Rocca Grimalda, Garbagna, Tassarolo, Mongiardino Ligure, Morsasco, Montaldo Bormida, Prasco, Montaldeo, Belforte Monferrato, Albera Ligure, Bosio, Cantalupo Ligure, Castelletto D'orba, Cartosio, Acqui Terme, Arquata Scrivia, Parodi Ligure, Ricaldone, Gavi, Cremolino, Brignano-Frascata, Novi Ligure, Molare, Cassinelle, Morbello, Avolasca, Carezzano, Basaluzzo, Dernice, Trisobbio, Strevi, Sant'Agata Fossili, Pareto, Visone, Voltaggio, Tagliolo Monferrato, Casaleggio Boiro, Capriata D'orba, Castellania, Carrosio, Cassine, Vignole Borbera, Serravalle Scrivia, Silvano D'orba, Villalvernia, Roccaforte Ligure, Rocchetta Ligure, Sardigliano, Stazzano, Borghetto Di Borbera, Grondona, Cassano Spinola, Montacuto, Gremiasco, San Sebastiano Curone, Fabbrica Curone, Spigno Monferrato, Montechiaro d'Acqui, Castelletto d'Erro, Ponti, Denice, Pozzolo Formigaro, Cerreto Grue, Casasco, Montegioco, Montemarzino, Momperone, Merana, Pozzol Groppo, Villaromagnano, Sarezzano, Monleale,

in the province of Asti, Municipalities of: Mombaldone, Castel Rocchero, Montabone, Sessame, Monatero Bormida, Roccaverano, Vesime, Cessole, Loazzolo, San Giorgio Scarampi, Olmo Gentile, Bubbio, Rocchetta Palafea, Cassinasco, Castel Boglione, Serole,

In the Province of Cuneo, Municipality of Saliceto,

Liguria Region:

in the province of Genova, Municipalities of: Bogliasco, Arenzano, Ceranesi, Ronco Scrivia, Mele, Isola Del Cantone, Lumarzo, Genova, Masone, Serra Riccò, Campo Ligure, Mignanego, Busalla, Bargagli, Savignone, Torriglia, Rossiglione, Sant'Olcese, Valbrevenna, Sori, Tiglieto, Campomorone, Cogoleto, Pieve Ligure, Davagna, Casella, Montoggio, Crocefieschi, Vobbia, Fascia, Gorreto, Propata, Rondanina, Neirone, Montebruno, Uscio, Avegno, Recco, Tribogna, Moconesi, Favale Di Malvaro, Cicagna, Lorsica, Rapallo,

in the province of Savona, Municipalities of: Savona, Cairo Montenotte, Quiliano, Altare, Albisola Superiore, Celle Ligure, Stella, Pontinvrea, Varazze, Urbe, Sassello, Mioglia, Giusvalla, Dego, Vado Ligure, Albissola Marina, Carcare, Plodio, Cosseria, Piana Crixia, Mallare, Pallare, Roccavignale, Millesimo, Cengio,

Lombardia Region:

In the Province of Pavia, Municipalities of: Ponte Nizza, Bagnaria, Brallo Di Pregola, Menconico, Zavattarello, Romagnese, Varzi, Val Di Nizza, Santa Margherita Di Staffora, Cecima, Colli Verdi – Valverde,

Emilia-Romagna Region:

in the province of Piacenza, Municipalities of: Ottone (ovest fiume Trebbia), Zerba,

Lazio Region:

the Area of Rome Municipality within the administrative boundaries of the Local Heatlh Unit “ASL RM1”,

Sardinia Region:

South Province of Sardinia: Barumi, Escolca, Escolca Isola Amministrativa, Esterzili, Genoni, Gergei, Gesturi, Isili, Mandas, Nuragas, Nurallao, Nurri, Orroli, Sadali, Serri, Seui, Seulo, Villanova Tulo,

Nuoro Province: Aritzo, Austis, Belvi, Fonni, Gadoni, Gavoi, Lodine, Macomer (East of SS 131), Meana Sardo, Ollolai, Olzai, Orotelli, Osidda, Ottana, Ovodda, Sarule, Teti, Tiana, Tonara, Ussassai,

Oristano Province: Laconi, Nureci,

Sassari Province: Anela, Benetutti, Boni, Bonorva (East SS 131), Bottidda, Buddusò, Bultei, Burgos, Esporlatu, Giave (East SS 131), Illorai, Ittireddu, Mores (South SS 128 bis – SP 63), Nughedu di San Nicolò, Nule, Oschiri (South E 840), Ozieri (South SP 63 – SP 1 – SS 199), Pattada and Torralba (East SS 131).

10.   Češka

Sljedeće zone ograničenja II u Češkoj:

Liberecký kraj:

v okrese Liberec katastrální území obcí Arnoltice u Bulovky, Hajniště pod Smrkem, Nové Město pod Smrkem, Dětřichovec, Bulovka, Horní Řasnice, Dolní Pertoltice, Krásný Les u Frýdlantu, Jindřichovice pod Smrkem, Horní Pertoltice, Dolní Řasnice, Raspenava, Dolní Oldřiš, Ludvíkov pod Smrkem, Lázně Libverda, Háj u Habartic, Habartice u Frýdlantu, Kunratice u Frýdlantu, Víska u Frýdlantu, Poustka u Frýdlantu, Višňová u Frýdlantu, Předlánce, Černousy, Boleslav, Ves, Andělka, Frýdlant, Srbská.

v okrese Česká Lípa katastrální území obcí Bohatice u Zákup, Boreček, Božíkov, Brenná, Doksy u Máchova jezera, Hradčany nad Ploučnicí, Kuřívody, Mimoň, Pertoltice pod Ralskem, Ploužnice pod Ralskem, Provodín, Svébořice, Veselí nad Ploučnicí, Vranov pod Ralskem.

DIO III.

1.   Bugarska

Sljedeće zone ograničenja III u Bugarskoj:

the Pazardzhik region:

in municipality of Pazardzhik the villages of Apriltsi, Sbor, Tsar Asen, Rosen, Ovtchepoltsi, Gelemenovo, Saraya, Yunatsite, Velitchkovo,

in municipality of Panagyurishte the villages of Popintsi, Levski, Elshitsa,

in municipality of Lesitchovo the villages of Pamidovo, Dinkata, Shtarkovo, Kalugerovo,

in municipality of Septemvri the village of Karabunar,

in municipality of Streltcha the village of Svoboda.

2.   Italija

Sljedeće zone ograničenja III u Italiji:

Sardinia Region:

Nuoro Municipality: Arzana, Baunei, Desulo, Mamoiada, Nuoro, Oniferi, Orani, Orgosolo, Talana, Triei, Urzulei, Villagrande Strisaili.

3.   Latvija

Sljedeće zone ograničenja III u Latviji:

Dienvidkurzemes novada Embūtes pagasta daļa uz ziemeļiem autoceļa P116, P106, autoceļa no apdzīvotas vietas Dinsdurbe, Kalvenes pagasta daļa uz austrumiem no ceļa pie Vārtājas upes līdz autoceļam A9, uz ziemeļiem no autoceļa A9, uz austrumiem no autoceļa V1200, Kazdangas pagasta daļa uz austrumiem no ceļa V1200, P115, P117, V1296,

Kuldīgas novada Rudbāržu, Nīkrāces, Raņķu, Skrundas pagasts, Laidu pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa V1296, Skrundas pilsēta.

4.   Litva

Sljedeće zone ograničenja III u Litvi:

Jurbarko rajono savivaldybė: Jurbarko miesto seniūnija, Girdžių, Jurbarkų Raudonės, Skirsnemunės, Veliuonos ir Šimkaičių seniūnijos,

Molėtų rajono savivaldybė: Dubingių ir Giedraičių seniūnijos,

Marijampolės savivaldybė: Sasnavos ir Šunskų seniūnijos,

Šakių rajono savivaldybė: Barzdų, Gelgaudiškio, Griškabūdžio, Kidulių, Kudirkos Naumiesčio, Sintautų, Slavikų, Sudargo, Šakių, Plokščių ir Žvirgždaičių seniūnijos.

Kazlų rūdos savivaldybė: Antanavos, Jankų ir Kazlų Rūdos seniūnijos: vakarinė dalis iki kelio 2602 ir 183,

Kelmės rajono savivaldybė: Kelmės apylinkių, Kukečių, Šaukėnų ir Užvenčio seniūnijos,

Vilkaviškio rajono savivaldybė: Gižų, Kybartų, Klausučių, Pilviškių, Šeimenos ir Vilkaviškio miesto seniūnijos.

Širvintų rajono savivaldybė: Alionių ir Zibalų seniūnijos,

Šiaulių rajono savivaldybė: Bubių, Kuršėnų kaimiškoji ir Kuršėnų miesto seniūnijos,

Ukmergės rajono savivaldybė: Želvos seniūnija,

Vilniaus rajono savivaldybė: Paberžės seniūnija.

5.   Poljska

Sljedeće zone ograničenja III u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gmina Banie Mazurskie w powiecie godłapskim,

gmina Budry, część gminy Pozezdrze położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 63, część gminy Węgorzewo położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 650 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 63 w miejscowości Węgorzewo, a następnie od tego skrzyżowania na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 63 biegnącą do południowej granicy gminy w powiecie węgorzewskim,

część gminy Kruklanki położna na północ od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od wschodniej do północnej granicy gminy i łączącej miejscowości Leśny Zakątek – Podleśne – Jeziorowskie – Jasieniec – Jakunówko w powiecie giżyckim,

w województwie wielkopolskim:

północ od linii wyznaczonej przez kanał Kopanica (Rów Polski) w powiecie leszczyńskim,

powiat miejski Leszno,

gmina Śmigiel, miasto Kościan, część gminy Kościan położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Spytkówka – Stary Lubosz – Kościan, biegnącą od wschodniej granicy gminy do granicy miasta Kościan oraz na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od granicy miasta Kościan i łączącą miejscowości Czarkowo – Ponin do południowej granicy gminy, część gminy Krzywiń położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 308 w powiecie kościańskim,

gmina Międzychód, część gminy Sieraków położona za zachód od liini wyznaczonej przez drogę nr 150 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Sieraków, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 133 biegnącą od skrzyżowania z drogę nr 150 do skrzyżowania z drogą nr 182 i dalej na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowość Sieraków od skrzyżowania z drogą nr 182 i lączącą miejscowości Góra – Śrem – Kurnatowice do południowej granicy gminy, część gminy Kwilcz położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 186 biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania z drogąnr 24 w miejscowości Kwilcz, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 24 do zachodniej granicy gminy i łączącą miejscowości Kwilcz – Stara Dąbrowa - Miłostowo w powiecie międzychodzkim,

w województwie lubuskim:

część gminy Przytoczna położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 192 biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 24, a następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 24 i łączącą miejscowości Goraj – Lubikowo – Dziubielewo – Szarcz do południowej granicy gminy, część gminy Pszczew położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Dziubilewo – Szarcz – Pszczew – Świechocin – Łowyń, biegnącą od północnej do wschodniej granicy gminy w powiecie międzyrzeckim,

w województwie dolnośląskim:

część gminy Lubin położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 335 biegnącą od zachodniej granicy gminy do granicy miasta Lubin oraz na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 333 biegnącą od granicy miasta Lubin do południowej granicy gminy w powiecie lubińskim

gminy Prusice, Żmigród, część gminy Oborniki Śląskie położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 340 w powiecie trzebnickim,

część gminy Zagrodno położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Jadwisin – Modlikowice - Zagrodno oraz na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 382 biegnącą od miejscowości Zagrodno do południowej granicy gminy, część gminy wiejskiej Złotoryja położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy w miejscowości Nowa Wieś Złotoryjska do granicy miasta Złotoryja oraz na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 382 biegnącą od granicy miasta Złotoryja do wschodniej granicy gminy w powiecie złotoryjskim,

część gminy Chocianów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 335 biegnącą od wschodniej granicy gminy do miejscowości Żabice, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Żabice – Trzebnice – Chocianowiec - Chocianów – Pasternik biegnącą do zachodniej granicy gminy w powiecie polkowickim,

gminy Chojnów i miasto Chojnów, Krotoszyce, Miłkowice w powiecie legnickim,

powiat miejski Legnica,

część gminy Wołów położona na wschód od linii wyznaczonej przez lnię kolejową biegnącą od północnej do południowej granicy gminy, część gminy Wińsko położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 36 biegnącą od północnej do zachodniej granicy gminy, część gminy Brzeg Dolny położona na wschód od linii wyznaczonej przez linię kolejową od północnej do południowej granicy gminy w powiecie wołowskim

gminy Leśna, Lubań z miastem Lubań, Olszyna, Platerówka, Siekierczyn w powiecie lubańskim,

część gminy Zgorzelec położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Dłużyna Górna – Przesieczany – Gronów – Sławnikowice – Wyręba, biegnąca od północnej do południowej granicy gminy w powiecie zgorzeleckim,

część gminy Nowogrodziec położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 94 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z linią kolejową w miejscowości Zebrzydowa, następnie na zachód od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą na południe od miejscowości Zebrzydowa do wschodniej granicy gminy w powiecie bolesławieckim,

gmina Gryfów Śląski w powiecie lwóweckim,

w województwie lubelskim:

gmina Milanów, Jabłoń, część gminy Parczew położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 815 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 819 i następnie na wschód od drogi nr 819 biegnącej od skrzyżowania z drogą nr 815 do południowej granicy gminy w powiecie parczewskim,

gmina Wohyń, Komarówka Podlaska, część gminy Drelów położona na południe od kanału Wieprz – Krzna, część gminy Radzyń Podlaski położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 biegnącą od północnej granicy gminy do granicy miasta Radzyń Podlaski oraz na wschód od miasta Radzyń Podlaski w powiecie radzyńskim,

część gminy Wisznice położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 812 w powiecie bialskim.

6.   Rumunjska

Sljedeće zone ograničenja III u Rumunjskoj:

Zona orașului București,

Județul Constanța,

Județul Satu Mare,

Județul Tulcea,

Județul Bacău,

Județul Bihor,

Județul Bistrița Năsăud,

Județul Brăila,

Județul Buzău,

Județul Călărași,

Județul Dâmbovița,

Județul Galați,

Județul Giurgiu,

Județul Ialomița,

Județul Ilfov,

Județul Prahova,

Județul Sălaj,

Județul Suceava

Județul Vaslui,

Județul Vrancea,

Județul Teleorman,

Judeţul Mehedinţi,

Județul Gorj,

Județul Argeș,

Judeţul Olt,

Judeţul Dolj,

Județul Arad,

Județul Timiș,

Județul Covasna,

Județul Brașov,

Județul Botoșani,

Județul Vâlcea,

Județul Iași,

Județul Hunedoara,

Județul Alba,

Județul Sibiu,

Județul Caraș-Severin,

Județul Neamț,

Județul Harghita,

Județul Mureș,

Județul Cluj,

Județul Maramureş.

7.   Njemačka

Sljedeće zone ograničenja III u Njemačkoj:

Bundesland Brandenburg:

Kreisfreie Stadt Cottbus,

Landkreis Spree-Neiße:

Gemeinde Kolkwitz mit den Gemarkungen Hänchen, Klein Gaglow, Kolkwitz, Gulben, Papitz, Glinzig, Limberg und Krieschow,

Gemeinde Drebkau mit den Gemarkungen Jehserig, Domsdorf, Drebkau, Laubst, Leuthen, Siewisch, Casel und der Gemarkung Schorbus bis zur L521,

Gemeinde Neuhausen/Spree mit den Gemarkungen Groß Oßnig, Klein Döbbern, Groß Döbbern, Haasow, Kathlow, Frauendorf, Koppatz, Roggosen, Sergen, Komptendorf, Laubsdorf, Neuhausen, Drieschnitz, Kahsel und Bagenz,

Gemeinde Spremberg mit den Gemarkungen Sellessen, Bühlow, Groß Buckow, Klein Buckow, Spremberg, Radeweise und Straußdorf.

8.   Grčka

Sljedeće zone ograničenja III u Grčkoj:

in the regional unit of Serres:

the municipal departments of Irakleia, Valtero, Dasochori, Karperi, Koimisi, Lithotopos, Limnochori, Pontismeno, Chrysochorafa, Ammoudia, Gefiroudi, Triada and Cheimaros (Irakleia Municipality),

the municipal departments of Kamaroto, Kerkini, Livadia, Makrynitsa, Neochori Syntikis, Platanakia, Kastanousi, Rodopoli, Ano Poroia, Kato Poroia, Akritochori, Neo Petritsi, Vyroneia, Megalochori, Mandraki, Strymonochori, Charopo, Chortero and Gonimo, part of the municipal department of Sidirokastro and the community department of Promahonas (Sintiki Municipality),

in the regional unit of Kilkis:

the municipal departments of Vathi, Agios Markos, Pontokerasea, Drosato, Amaranta, Antigoneia, Gerakario, Kokkinia, Tripotamos, Fyska, Myriofyto, Kentriko, Mouries, Agia Paraskevi, Stathmos Mourion and Kato Theodoraki (Kilkis Municipality).

PRILOG II.

PODRUČJA UTVRĐENA NA RAZINI UNIJE KAO ZARAŽENE ZONE ILI KAO ZONE OGRANIČENJA, KOJE OBUHVAĆAJU ZONE ZAŠTITE I ZONE NADZIRANJA

(u skladu s člankom 6. stavkom 2. i člankom 7. stavkom 2.)

Dio A – Područja utvrđena kao zaražene zone nakon izbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja u državi članici ili zoni koja je prije bila slobodna od bolesti:

Država članica: Italija

Referentni broj izbijanja u ADIS-u (1) 1

Obuhvaćeno područje:

Datum do kojeg se primjenjuje

IT-ASF-2023-00474

Calabria Region:

 

in the province of Reggio Calabria: Cardeto, Motta San Giovanni, Montebello Ionico, Sant’Eufemia d’Aspromonte, Sant’Alessio in Aspromonte, Sinopoli, San Roberto, San Lorenzo, Procopio, Roghudi, Palmi, Melito di Porto Salvo, Laganadi, Calanna, Roccaforte di Greco, Melicuccà, Santo Stefano in Aspromonte, Seminara, Reggio Calabria, Scilla, Casoleto, Delianuova, Condofuri, Bagaladi, Bagnara Calabra, Fiumara.

12.8.2023.

IT-ASF-2023-00516

Campania Region:

 

in the province of Salerno the following Municipalities: Sanza, Buonabitacolo, Sassano, Padula, Montesano sulla Marcellana, Casalbuono, Casaletto spartano, Caselle in Pittari, Piaggine, Morigerati, Monte San Giacomo, Tortorella, Teggiano, Sala Consilina, Rofrano, Valle Dell’Angelo, Torraca.

Basilicata Region:

 

in the province of Potenza the following Municipalities: Moliterno, Lagonegro, Grumento Nova, Paterno, Tramutola.

22.8.2023.

Dio B – Područja utvrđena kao zone ograničenja, koje obuhvaćaju zone zaštite i zone nadziranja, nakon izbijanja afričke svinjske kuge kod držanih svinja u državi članici ili zoni koja je prije bila slobodna od bolesti:

Država članica: Italija

Referentni broj izbijanja u ADIS-u

Obuhvaćeno područje:

Datum do kojeg se primjenjuje

IT-ASF-2023-00484

Zona zaštite: The part of Calabria Region contained within a circle of radius of three kilometres, centred on Lat 38.070938. Long 15.946858

Zona nadziranja: The part of Calabria Region contained within a circle of radius of ten kilometres, centred on Lat 38.070938. Long 15. 946858 Lat. Long.

12.8.2023.


(1)  EU-ov informacijski sustav za bolesti životinja.


27.6.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 161/44


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/1301

od 26. lipnja 2023.

o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/159 o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz (1), a posebno njezine članke 16. i 20.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (2), a posebno njezine članke 13. i 16.,

budući da:

1.   KONTEKST

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/159 („Uredba o konačnim zaštitnim mjerama”) (3) Europska komisija uvela je konačnu zaštitnu mjeru za određene proizvode od čelika („zaštitna mjera”), koja se sastoji od carinskih kvota za određene proizvode od čelika („predmetni proizvod”) koje obuhvaćaju 26 kategorija proizvoda od čelika i postavljene su na razine prikladne za očuvanje tradicionalnih trgovinskih tokova po kategoriji proizvoda. Carina od 25 % primjenjuje se samo ako se premaše kvantitativni pragovi tih carinskih kvota, koji se zbog liberalizacije svake godine povećavaju (trenutačno za 4 %). Zaštitna mjera uvedena je na početno razdoblje od tri godine, tj. do 30. lipnja 2021.

(2)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/1029 (4) („Uredba o preispitivanju radi produljenja mjere”) Komisija je produljila zaštitnu mjeru do 30. lipnja 2024.

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/1590 (5) („Uredba o prvom preispitivanju funkcioniranja”), Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/894 („Uredba o drugom preispitivanju funkcioniranja”) (6) i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2022/978 (7) („Uredba o trećem preispitivanju funkcioniranja”) provela tehničke prilagodbe mjere na temelju različitih postupaka preispitivanja funkcioniranja. Komisija je mjeru preispitala i nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije (8). Komisija je mjeru prilagodila nakon određenih događaja, posebno nakon uvođenja zabrane uvoza čelika iz Rusije i Bjelarusa zbog ničim izazvane i neopravdane vojne agresije Rusije na Ukrajinu (9) te isteka određenih odredbi bilateralnog sporazuma s povlaštenim trgovinskim partnerima (10).

2.   OPSEG ISPITNOG POSTUPKA

(4)

U uvodnoj izjavi 85. Uredbe o preispitivanju radi produljenja mjere navodi se sljedeće: „[D]a bi se zajamčilo da zaštitna mjera ostane na snazi samo u mjeri u kojoj je to potrebno, Komisija će provesti preispitivanje kako bi utvrdila bi li, na temelju okolnosti u tom trenutku, zaštitnu mjeru trebalo ukinuti do 30. lipnja 2023.”.

(5)

Nadalje, u Uredbi o preispitivanju radi produljenja mjere Komisija je napomenula da, osim za ocjenjivanje mogućeg ukidanja mjere do 30. lipnja 2023. s obzirom na okolnosti u tom trenutku, to preispitivanje može upotrijebiti i za ažuriranje popisa zemalja u razvoju na koje se na temelju podataka o uvozu za 2022. mjera primjenjuje odnosno ne primjenjuje, kao i za ocjenjivanje daljnje primjerenosti liberalizacije.

3.   POSTUPAK

(6)

Komisija je stoga pokrenula postupak preispitivanja putem Obavijesti o pokretanju postupka („Obavijest”) objavljene 2. prosinca 2022. u Službenom listu Europske unije (11). U Obavijesti su zainteresirane strane pozvane da dostave dokaze i podatke kako bi se utvrdilo bi li ukidanje mjere do 30. lipnja 2023. bilo opravdano.

(7)

Komisija je zatražila posebne informacije od proizvođača i korisnika iz Unije putem upitnika koji su zainteresiranim stranama stavljeni na raspolaganje u javnoj dokumentaciji (na platformi TRON) (12) i na internetskim stranicama Europske komisije (Glavna uprava za trgovinu) (13).

(8)

Kao i u prethodnim postupcima preispitivanja, Komisija je osmislila pisani postupak u dvije faze. Prvo, strane su imale mogućnost dostaviti podneske i, prema potrebi, odgovore na upitnike do 13. siječnja 2023. Komisija je te informacije stavila na raspolaganje u javnoj dokumentaciji, a zainteresirane strane imale su mogućnost podnijeti primjedbe (faza protuargumenata). Komisija je protuargumente zatim stavila na raspolaganje na platformi TRON.

(9)

U kasnijoj fazi postupka Komisija je na platformu TRON unijela ažurirane odgovore na upitnik proizvođača iz Unije kojima su obuhvaćeni najnoviji dostupni podaci, odnosno gospodarski pokazatelji iz posljednjeg tromjesečja 2022. Zainteresiranim stranama dana je mogućnost podnošenja primjedbi na ažurirane podatke.

4.   NALAZI ISPITNOG POSTUPKA

(10)

U skladu s Uredbom o preispitivanju radi produljenja mjere, zaštitna mjera trebala je biti na snazi do 30. lipnja 2024. Komisija je tada zaključila da bi u slučaju prvotno očekivanog ukidanja mjere povećanje obujma uvoza moglo znatno ugroziti svaki značajan gospodarski oporavak i potkopati sav trud industrije čelika Unije u smislu prilagodbe većoj razini uvoza. Stoga bi se mjera mogla ukinuti 30. lipnja 2023. samo ako bi Komisija, s obzirom na okolnosti nakon preispitivanja radi produljenja mjere i na temelju dostupnih dokaza (uključujući podneske i protuargumente koje je u postupku preispitivanja koji je u tijeku zaprimila od zainteresiranih strana), zaključila da bi takvo prijevremeno ukidanje bilo opravdano. S druge strane, u nedostatku pozitivnih dokaza koji bi opravdali njezino prijevremeno ukidanje, mjera bi automatski ostala na snazi do 30. lipnja 2024.

(11)

Kako bi provela ocjenjivanje, Komisija je ispitala primjedbe i dokaze koje je zaprimila od zainteresiranih strana, uključujući odgovore na upitnik, te je, prema potrebi, usporedila informacije sa svim ostalim dostupnim izvorima koje je u okviru ispitnog postupka prikupila vlastitim istraživanjem. Kako će se objasniti u nastavku, Komisija je zaključila da u trenutačnim okolnostima prijevremeno ukidanje zaštitne mjere ne bi bilo opravdano.

4.1.   Ocjenjivanje tvrdnji kojima se traži ukidanje mjere

4.1.1.   Navodna nedostatna količina čelika za korisnike zbog brzog iscrpljivanja određenih carinskih kvota

(12)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da je iscrpljivanje određenih carinskih kvota (bilo carinskih kvota specifičnih za pojedine zemlje, bilo preostalih carinskih kvota) prije kraja određenog tromjesečja pokazalo da je postojeća količina bescarinskog čelika iz uvoza nedostatna. U skladu s time, strane su tvrdile da zbog te situacije korisnici nisu mogli nabaviti čelik koji im je potreban za poslovanje.

(13)

Komisija je primijetila da su, kao i od uvođenja konačne zaštitne mjere u veljači 2019., i u razdoblju koje se ocjenjuje u ovom postupku preispitivanja carinske kvote za određena podrijetla za neke kategorije proizvoda iscrpljene u prvim danima tromjesečja. Međutim, kako je potvrđeno u prethodnim ispitnim postupcima (14), na temelju toga ne može se zaključiti da zaštitna mjera općenito dovodi do nestašice čelika za korisnike. U tom je pogledu Komisija napomenula da se tvrdnje nekih zainteresiranih strana odnose na izolirano iscrpljivanje određenih carinskih kvota, a ne na ukupnu dostupnost čelika čije podrijetlo nije iz zemlje za koju se carinska kvota možda brzo iscrpila. Stoga, iako su određena podrijetla u određenim kategorijama proizvoda u određenom trenutku iscrpljena, Komisija je potvrdila da su za te kategorije proizvoda općenito i dalje u velikoj mjeri bili dostupni proizvodi drugog podrijetla.

(14)

U tom je pogledu Komisija ocijenila ukupnu iskorištenost carinskih kvota u tekućoj godini primjene mjere (od srpnja 2022. do lipnja 2023.) na temelju podataka dostupnih u trenutku utvrđivanja, odnosno potpunog skupa podataka za prva tri tromjesečja u tom razdoblju (od srpnja 2022. do ožujka 2023.). Ti su podaci pokazali sljedeće kretanje iskorištenosti carinskih kvota:

Grafikon 1

Kretanje iskorištenosti carinskih kvota (15)

Image 1

(15)

Komisija je ocijenila i iskorištenost carinskih kvota i dostupnost za svaku kategoriju proizvoda kako bi potvrdila opći trend prikazan na grafikonu 1. Kombinirana ocjena nedvojbeno je pokazala da su korisnici iz Unije u svakom tromjesečju mogli nabavljati bescarinski čelik iz nekoliko izvora u praktično svim kategorijama proizvoda te da se raspoloživa bescarinska količina povećavala u svakom tromjesečju (u nekim slučajevima znatno).

(16)

S obzirom na to, Komisija je zaključila da tvrdnje o nestašici uvezenog čelika (16) ne odgovaraju ocijenjenim podacima. Analizom je utvrđen i sve veći opseg neiskorištenih carinskih kvota u svim kategorijama. Relevantni podaci o kretanjima na tržištu, npr. o potrošnji na tržištu Unije, pokazali su postupno usporavanje u drugoj polovini 2022. (vidjeti odjeljak 4.2.2.). Nadalje, nisu dostavljeni nikakvi dokazi koji bi pokazali da je, u slučaju proizvoda za koje su carinske kvote iscrpljene, ponuda proizvođača iz Unije bila nedostatna.

(17)

Zbog toga se Komisija nije složila s tvrdnjama da je brzo iscrpljivanje nekih carinskih kvota (nekih podrijetla) u određenim kategorijama dovelo do nestašice čelika na tržištu Unije.

4.1.2.   Navodno smanjenje rizika od preusmjeravanja trgovine zbog promjena u pogledu mjere SAD-a na temelju odjeljka 232.

(18)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da se zbog nekih promjena u pogledu mjere SAD-a na temelju odjeljka 232. rizik od preusmjeravanja trgovine navodno toliko smanjio da zaštitna mjera više nije potrebna.

(19)

Komisija je u prethodnim preispitivanjima ocijenila kretanja povezana s mjerom SAD-a na temelju odjeljka 232. i zaključila da promjene u pogledu te mjere ne mijenjaju osnovu na kojoj se temelji ocjena rizika od preusmjeravanja trgovine (17). U kontekstu ovog ispitnog postupka Komisija je razmotrila najnovija kretanja povezana s tom mjerom SAD-a. Kao prvo, Komisija je navela kako se čini da američka administracija nema namjeru ukinuti mjeru u bliskoj budućnosti, napominjući sljedeće: „Bidenova administracija odlučna je zaštititi nacionalnu sigurnost SAD-a osiguravanjem dugoročne održivosti naše industrije čelika i aluminija te ne namjeravamo ukinuti carine iz odjeljka 232. zbog tih sporova.” (18)

(20)

Kao drugo, na temelju vlastite analize i informacija koje su dostavile zainteresirane strane, Komisija je utvrdila da je od posljednjeg ocjenjivanja tog argumenta provedenog u Uredbi o trećem preispitivanju funkcioniranja iz lipnja 2022. (19) došlo do sljedećih promjena u pogledu mjere SAD-a na temelju članka 232.: prvo, od 1. lipnja 2022. u SAD-u je uvedena carinska kvota za Ujedinjenu Kraljevinu, pri čemu je određeni obujam uvoza unutar kvote izuzet iz te mjere, dok se na uvoz izvan kvote i dalje primjenjuje dodatna carina od 25 %. Drugo, od 1. lipnja 2022. SAD je privremeno obustavio mjeru za Ukrajinu.

(21)

Analiza je pokazala da se opseg mjere SAD-a na temelju odjeljka 232. gotovo uopće nije promijenio od posljednjeg ocjenjivanja Komisije u okviru Uredbe o trećem preispitivanju funkcioniranja, odnosno da je tržište SAD-a i dalje snažno zaštićeno od uvoza čelika.

(22)

Komisija je provela daljnje ocjenjivanje kretanja povezanih s uvozom na tržište SAD-a (20) i potvrdila da se u odnosu na 2017., godinu prije uvođenja mjere SAD-a na temelju odjeljka 232., taj uvoz 2022. općenito smanjio za 10 % (21). Kad je riječ o uvozu na tržište SAD-a iz zemalja koje su glavne zemlje dobavljači čelika u Uniju, taj je trend mnogo izraženiji jer se njihov kombinirani uvoz smanjio za 27 %, što predstavlja smanjenje od više od 2 milijuna tona.

(23)

Stoga je Komisija potvrdila da je uvoz na tržište SAD-a i dalje znatno ispod razine na kojoj je bio prije uvođenja mjere na temelju odjeljka 232. S obzirom na to da na tržište SAD-a i dalje utječe mjera na temelju odjeljka 232., tržište Unije i dalje je najveće tržište za uvoz čelika na svijetu.

(24)

Komisija je napomenula i da zainteresirane strane u ovom ispitnom postupku nisu dostavile nikakve dokaze kojima bi se doveli u pitanje nalazi Komisije iz prethodnih ispitnih postupaka te da se stoga nisu izmijenili nalazi tih ispitnih postupaka u pogledu rizika od preusmjeravanja trgovine na tržište Unije koji proizlazi iz mjere SAD-a na temelju odjeljka 232.

4.1.3.   Navodni rizik od nestašice zbog toga što su proizvođači iz Unije zbog visokih cijena energije 2022. određena postrojenja stavili izvan pogona

(25)

Neke zainteresirane strane navele su da su neki proizvođači iz Unije privremeno obustavili ili smanjili proizvodnju na nekima od svojih proizvodnih lokacija zbog naglog porasta troškova povezanih s energijom. Strane su tvrdile da zbog toga postoji rizik od nestašice na tržištu i povećanih cijena zbog smanjene ponude proizvođača iz Unije.

(26)

Analiza Komisije pokazala je da je zbog porasta cijena energije u Uniji (22) nekoliko proizvođača iz Unije doista privremeno stavilo određena proizvodna postrojenja izvan pogona kako bi se ublažio učinak na gospodarske rezultate (23). Međutim, takve su mjere bile privremene, a dostupni dokazi upućuju na to da su proizvođači iz Unije u postupku vraćanja većine postrojenja u pogon odnosno da su ih već vratili u pogon (24).

(27)

Stoga je Komisija zaključila da je stavljanje određenih proizvodnih postrojenja izvan pogona, većinom u drugoj polovini 2022., bilo privremeno stanje koje je uglavnom završeno ponovnim pokretanjem proizvodnje koja je bila obustavljena tijekom prvih mjeseci 2023.

4.1.4.   Navodne prepreke koje zaštitna mjera predstavlja za uvoz koji je potreban za zadovoljenje potražnje

(28)

Povezano s prethodno navedenim argumentom neke zainteresirane strane tvrdile su i da je uvoz iz različitih trećih zemalja nužan kako bi se zadovoljila potražnja i da je zaštitna mjera prepreka neograničenoj nabavi robe određenog podrijetla u bilo kojem trenutku. Neke zainteresirane strane iznijele su i općenite tvrdnje o duljim rokovima isporuke proizvođača iz Unije i povećanju cijena čelika.

(29)

Komisija je u tom pogledu napomenula da je zaštitna mjera osmišljena tako da povijesni obujam trgovine nastavi ulaziti na tržište Unije bez carine. Nadalje, taj se povijesni obujam iz godine u godinu postupno liberalizira. Komisija je u prethodnim preispitivanjima mjere objasnila da se zainteresirane strane koje djeluju u sektoru čelika pri poslovanju moraju prilagoditi postojećem regulatornom okviru (u ovom slučaju postojanju zaštitne mjere). Kako je prikazano u uvodnoj izjavi 14., podaci analizirani u ovom preispitivanju jasno su pokazali da se opseg neiskorištenih carinskih kvota svakog tromjesečja povećavao u svim kategorijama proizvoda te da je proizvođačima iz Unije općenito na raspolaganju bio dodatni kapacitet. Stoga činjenica da je uvozom određenog podrijetla u određenoj kategoriji predmetna carinska kvota možda iscrpljena prije kraja tromjesečja ne znači da je zaštitnom mjerom neopravdano ograničena mogućnost zainteresiranih strana da čelik nabavljaju bez carine iz drugih izvora, uključujući ostale treće zemlje ili Uniju.

(30)

Kad je riječ o rokovima isporuke, Komisija je napomenula da se čini da se stajališta nekih zainteresiranih strana razlikuju u pogledu toga jesu li rokovi isporuke u Uniji standardni ili neuobičajeno dugi. S obzirom na proturječne tvrdnje korisnika o toj temi i činjenicu da nisu zaprimljeni dokazi o tome da su u Uniji rokovi dostave trenutačno dulji od uobičajenih, Komisija je smatrala da se vrijeme isporuke trenutačno ne može smatrati problemom u opskrbi.

(31)

Kad je riječ o cijenama čelika, Komisija je ocijenila kretanje cijena u Uniji i na drugim velikim tržištima čelika te istaknula da su se u prvom tromjesečju 2023. cijene drastično smanjile u usporedbi s najvišim cijenama 2022. Do takvog smanjenja cijena došlo je u situaciji u kojoj se troškovi energije povećavaju, među ostalim i za proizvođače čelika iz Unije. Komisija je smatrala da kretanje cijena na tržištu Unije stoga ne može biti izravno povezano sa zaštitnom mjerom jer je u istom vremenskom razdoblju i na drugim velikim tržištima čelika zabilježen sličan trend. Osim toga, Komisija je napomenula da su, zahvaljujući dostupnosti bescarinskih kvota tijekom cijelog tog razdoblja, korisnici na raspolaganju imali i druge mogućnosti osim plaćanja carine od 25 % ili nabave od proizvođača iz Unije te da stoga nije spriječen relevantan dodatni bescarinski uvoz na tržište Unije.

(32)

Stoga je Komisija zaključila da su cijene krajem 2022. pokazivale silazni trend i da su se znatno snizile u usporedbi s najvišim razinama zabilježenima početkom 2022. Nadalje, Komisija je potvrdila da su takvi trendovi zabilježeni i na drugim velikim tržištima čelika, što upućuje na to da je riječ o globalnoj pojavi koja nije povezana s tržištem Unije i zaštitnom mjerom.

(33)

S obzirom na gore navedeno, Komisija je smatrala da zainteresirane strane nisu dokazale da bi se zaštitnom mjerom ograničila njihova mogućnost nabave čelika bez carine s obzirom na postojeću potražnju niti da su pokazale kako bi se to dogodilo u budućnosti ako bi mjera i dalje bila na snazi s obzirom na predviđenu potražnju i buduće razine carinskih kvota (vidjeti odjeljak 6.).

4.1.5.   Navodni nedostatak pritiska uvoza zbog niske iskorištenosti carinskih kvota

(34)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da mjera više nije potrebna jer se carinske kvote ne upotrebljavaju za sve kategorije proizvoda, odnosno da se u nekim slučajevima upotrebljavaju vrlo rijetko, te da bi stoga Komisija trebala ukinuti zaštitnu mjeru.

(35)

Iako se iz grafikona 1. vidi da se stopa iskorištenosti carinske kvote nedvojbeno smanjivala u svakom tromjesečju, Komisija je smatrala da se zaključci ne mogu donijeti na temelju samo te činjenice. Tu bi činjenicu trebalo staviti u kontekst smanjenja potrošnje. Komisija je u tom pogledu detaljnije ocijenila opseg pritiska uvoza razmatranjem ukupnog obujma uvoza i njegova udjela u ukupnoj potrošnji u istom razdoblju te usmjeravanjem na iskorištenost carinske kvote, posebno u slučajevima u kojima su carinske kvote za pojedine zemlje za neka podrijetla brzo iscrpljene.

(36)

Prvo, kad je riječ o ukupnom obujmu uvoza, Komisija je napomenula da je, unatoč usporavanju potrošnje u Uniji, posebno u drugoj polovini 2022., koje je utjecalo na razinu iskorištenosti carinskih kvota, uvoz 2022. iznosio ukupno 31,1 milijun tona. To je treća najviša razina uvoza u posljednjem desetljeću. Kad je riječ o tržišnom udjelu, uvoz je dosegnuo 19 %, uz povećanje krajem 2022. (dosegnuo je 21 % u posljednjem tromjesečju 2022.). To je drugi najveći tržišni udio uvoza u posljednjem desetljeću (25), a veći od njega bio je samo udio uvoza 2018., odnosno najveći obujam uvoza u posljednjem desetljeću. Stoga, unatoč smanjenju razine iskorištenosti carinskih kvota tijekom razdoblja manje potrošnje, podaci pokazuju da se pritisak uvoza povećao i da je, u smislu tržišnog udjela, ostao blizu povijesno visokih razina dosegnutih neposredno prije donošenja konačne zaštitne mjere početkom 2019.

(37)

Drugo, u svakom tromjesečju nekoliko je carinskih kvota za pojedine zemlje doista u potpunosti iskorišteno u ranim fazama tromjesečja. Ta je pojava, koju je Komisija razmotrila u prethodnim uredbama (26), pokazala da u nekim kategorijama proizvoda i dalje postoji pritisak uvoza određenog podrijetla unatoč ukupnoj dostupnosti u okviru carinskih kvota, što je u kontekstu smanjenja potražnje pridonijelo povećanju tržišnog udjela uvoza.

(38)

Naposljetku, iako se zainteresirane strane koje su zagovarale ukidanje mjere općenito nisu na to pozivale, Komisija smatra da se ocjenjivanje postojećeg i budućeg pritiska uvoza na tržište Unije ne može provesti zasebno, npr. razmatranjem samo iskorištenosti carinskih kvota. Umjesto toga, potrebno je razmotriti više postojećih parametara u sektoru, uključujući kretanje viška kapaciteta. U tom je pogledu Komisija primijetila da se globalni višak kapaciteta u sektoru čelika dodatno povećao.

(39)

Najnovije procjene OECD-a upućuju na daljnji rast globalnog kapaciteta. OECD je u veljači 2023. naveo: „Povećao se rizik od globalne krize viška kapaciteta. Unatoč smanjenju potražnje za čelikom i slabim izgledima, rast kapaciteta nastavlja se velikom brzinom, često u potrazi za izvoznim tržištima. Razlika između globalnog kapaciteta i proizvodnje sirovog čelika povećala se s 516,9 mmt 2021. na 632,0 mmt 2022. Nedavno povećanje viška kapaciteta rizik je za dugoročno zdravlje i održivost industrije čelika te njezinu sposobnost da omogući gospodarski rast i blagostanje.” (27)

(40)

OECD je dodao: „Samo se 2022. globalni kapacitet proizvodnje čelika povećao za 32,0 milijuna mmt, na 2 463,4 mmt. Kako bi se dobio uvid u stvarne razmjere, valja istaknuti da su povećanja u globalnom kapacitetu veća od postojećih razina kapaciteta nekih velikih gospodarstava koja proizvode čelik.” (28)

(41)

Stoga Komisija smatra da manja iskorištenost carinskih kvota ne podrazumijeva nužno smanjenje pritiska uvoza kojim bi se moglo opravdati ukidanje mjere do 30. lipnja 2023.

4.1.6.   Tvrdnja da se tržišnim izgledima može potkrijepiti prijevremeno ukidanje mjere

(42)

Neke zainteresirane strane oslanjale su se na određene tržišne izglede kako bi potkrijepile argument o ukidanju mjere do 30. lipnja 2023. Prema njihovu mišljenju, neke prognoze upućuju na to da se očekivalo da će se stanje na tržištu čelika u Uniji poboljšati krajem 2023. te da bi stoga Komisija trebala ukinuti zaštitnu mjeru kako bi se osiguralo da industrije na kraju proizvodnog lanca ne budu ograničene mjerom i da mogu maksimalno iskoristiti navodno poboljšanje tržišnih uvjeta.

(43)

Komisija je analizirala više izvora kako bi dobro razumjela tržišne izglede. Rezultat analize svih izvora prilično je sumorna prognoza za globalni sektor čelika, uključujući tržište Unije, u razdoblju od 2023. do 2024., koja upućuje na veliku nesigurnost, posebno potaknutu ničim izazvanom i neopravdanom vojnom agresijom Rusije na Ukrajinu, inflacijom, povećanim cijenama energije (29) i usporavanjem gospodarskog rasta, među ostalim čimbenicima. Većina analiziranih prognoza ističe i moguće lošije stanje na tržištu Unije.

(44)

OECD je u prosincu 2022. (30) naveo: „Izgledi za globalna tržišta čelika naglo su se pogoršali. (…) Očekuje se da će se potrošnja čelika 2022. smanjiti za 2,3 %, a 2023. oporaviti za 1 %. Povećanje cijena energije i robe, inflacijski pritisak, manja potražnja iz Kine i politička nestabilnost pogoršali su trendove potražnje za čelikom na globalnoj razini.”

(45)

OECD je u veljači 2023. (31) napomenuo sljedeće: „usporen i slab gospodarski oporavak smanjen je zbog inflacije koja je viša od očekivane (…). Ruska ratna agresija na Ukrajinu dodatno je pridonijela povećanju cijena, posebno cijena energije, te je nejednako utjecala na jurisdikcije, pri čemu je najteže pogođena Europa. Kad je riječ o izgledima, neizvjesnost je velika, a rizici su povećani zbog mogućnosti da se inflacija ustali i još više umanji kupovnu moć kućanstava, kao i zbog opasnosti od eskalacije rata.”

(46)

U svojem izvješću Global Steel Outlook for 2023 (Globalni izgledi za čelik za 2023.) (32) agencija Fitch Ratings navela je: „Globalni sektor čelika neće se 2023. u potpunosti oporaviti od promjena povezanih s ponudom i potražnjom koje idu u korist krajnjih tržišta, a koje su nastale zbog smanjene potrošnje u drugoj polovini 2022. Očekujemo znatno nižu zaradu proizvođača čelika jer je globalnim usporavanjem gospodarskog rasta završilo razdoblje iznimno visokih cijena kojima je pridonijela velika potražnja nastala nakon pandemije. Izgledi za čeličane u Europi i dalje nisu optimistični zbog visokih i nestabilnih troškova energije, recesije koja prijeti, sve manjeg povjerenja potrošača i sve izraženije potrebe za preobrazbom lanaca opskrbe u sektoru čelika, a možda i njegovih krajnjih tržišta.”

(47)

Isto tako, društvo Standard and Poor’s Platts istaknulo je nesigurne tržišne izglede i povećane cijene materijala za proizvodnju čelika i energije (33).

(48)

Svjetsko udruženje za čelik u svojim je kratkoročnim prognozama iz listopada 2022. navelo: „Oporavak potražnje za čelikom u razvijenim gospodarstvima znatno je usporen 2022. zbog kontinuirane inflacije i trajnih uskih grla na strani ponude. Rat u Ukrajini dao je dodatni zamah inflaciji i problemima povezanima s lancem opskrbe. EU je posebno suočen s teškim gospodarskim uvjetima, uključujući visoku inflaciju i energetsku krizu. Optimizam je sve manji, a industrijske aktivnosti u naglom su padu jer visoke cijene energije uzrokuju zatvaranje tvornica.” (34) U svojim najnovijim prognozama iz travnja 2023. Svjetsko udruženje za čelik navelo je sljedeće: „[I]ako je gospodarstvo EU-a 2022. zabilježilo rast od 3,5 % i time izbjeglo recesiju, industrijske aktivnosti osjetno su stradale zbog visokih troškova energije koji su 2022. doveli do znatnog smanjenja potražnje za čelikom. Na industriju čelika EU-a 2023. i dalje će utjecati posljedice rata, druga pitanja povezana s lancem opskrbe i kontinuirano pooštravanje monetarne politike. Predviđa se da će 2024. doći do vidljivog oporavka potražnje jer se očekuje da će se posljedice rata u Ukrajini i poremećaja u lancu opskrbe smanjiti. Međutim, izgledi su još uvijek neizvjesni.” (35)

(49)

Stoga Komisija nije smatrala da trenutačni izgledi za tržište čelika u Uniji mogu opravdati ukidanje mjere do 30. lipnja 2023.

4.1.7.   Tvrdnje o određenim proizvodima/zemljama

(50)

Neke zainteresirane strane iznijele su više tvrdnji koje su se odnosile ili na određene kategorije proizvoda ili na okolnosti u određenim zemljama. Neke su strane u nekim slučajevima zatražile od Komisije da provede različite vrste tehničkih prilagodbi mjere.

(51)

Komisija je primijetila da područje primjene mjere, a posebno ovog postupka preispitivanja, ne obuhvaća pojedinačna kretanja povezana s određenom kategorijom proizvoda ili s određenom trećom zemljom jer se mjera primjenjuje erga omnes i pokriva predmetni proizvod koji obuhvaća 26 kategorija proizvoda. Stoga nije bilo moguće ni isključenje određenih zemalja ili proizvoda iz primjene mjere ni posebne prilagodbe funkcioniranja mjere (36). Umjesto toga, kako je najavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka i kako je navedeno u odjeljku 2. ove Uredbe, u okviru ovog ispitnog postupka ocjenjivala se opravdanost ukidanja mjere do 30. lipnja 2023.

(52)

Stoga je Komisija zanemarila te tvrdnje jer su izvan opsega ispitnog postupka.

4.1.8.   Tvrdnja da su druge mjere trgovinske zaštite osim zaštitne mjere prikladnije za sektor čelika

(53)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da su druge mjere trgovinske zaštite, odnosno antidampinški i antisubvencijski instrumenti, prikladnije za rješavanje problema povezanih s uvozom s kojima se suočava industrija čelika u Uniji te da one u kombinaciji sa zaštitnom mjerom stvaraju stanje prekomjerne zaštite industrije Unije. Osim toga, neke su strane napomenule da je industrija čelika u Uniji već dovoljno zaštićena brojnim antidampinškim i kompenzacijskim mjerama koje se primjenjuju na široku lepezu proizvoda.

(54)

Komisija je podsjetila, kao što je to učinila u prethodnim postupcima preispitivanja (37), i kao odgovor na slične tvrdnje, da je instrument zaštitne mjere kompatibilan s primjenom drugih instrumenata trgovinske zaštite, kao što su antidampinške i antisubvencijske mjere. Nadalje, Komisija podsjeća da pravni okvir EU-a omogućuje uvođenje antidampinških i kompenzacijskih mjera istodobno sa zaštitnim mjerama (38). Stoga je ta tvrdnja odbačena.

4.1.9.   Tvrdnja da nalazi Tijela za rješavanje sporova Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u sporu DS595 od Komisije zahtijevaju ukidanje mjere

(55)

Neke zainteresirane strane uputile su na Izvješće Tijela za rješavanje sporova od 29. travnja 2022. (39) u sporu Europska unija – Zaštitne mjere za određene proizvode od čelika (DS595), tvrdeći da je Komisija trebala automatski ukinuti mjeru jer nije u skladu s određenim odredbama Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama te Općeg sporazuma o trgovini i carinama (GATT).

(56)

Komisija je u tom pogledu uputila na Provedbenu uredbu (EU) 2023/104 (40) od 13. siječnja 2023., kojom je provela odluku Tijela za rješavanje sporova, čime je zaštitnu mjeru za čelik uskladila s pravilima WTO-a u malobrojnim aspektima za koje je Povjerenstvo utvrdilo nedosljednosti.

(57)

Stoga tvrdnje koje se odnose na taj spor nisu relevantne u kontekstu preispitivanja koje je u tijeku jer je predmetno pitanje već riješeno zasebnim pravnim aktom. U svakom slučaju, u skladu s logikom na kojoj se temelji Uredba (EU) 2023/104, Komisija se nije složila s tvrdnjama da bi na temelju nalaza Povjerenstva u tom sporu trebala ukinuti mjeru.

4.1.10.   Zabrana uvoza iz Rusije i Bjelarusa uvedena zbog ničim izazvane i neopravdane vojne agresije Rusije na Ukrajinu negativno utječe na tržište

(58)

Neke zainteresirane strane istaknule su ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu te zabranu uvoza iz Rusije i Bjelarusa zbog sankcija koje je Unija uvela za te zemlje, tvrdeći da su ti događaji općenito uzrokovali znatne poremećaje na tržištu čelika u Uniji.

(59)

Komisija ne osporava da ti događaji utječu na tržište čelika Unije, kao i na mnoga druga područja gospodarstva. Međutim, ako se ocjena ograniči na zaštitnu mjeru za čelik, Komisija je podsjetila na preraspodjelu kvota Rusije i Bjelarusa u ožujku 2022.Cilj te preraspodjele bio je smanjiti učinke zabrane uvoza proizvoda od čelika podrijetlom iz tih dviju zemalja na najmanju moguću mjeru, a korisnicima osigurati neprekinut pristup istim količinama iz više izvora.

(60)

Komisija je napomenula i da se u ovoj fazi ne mogu predvidjeti trajanje ničim izazvane i neopravdane vojne agresije Rusije na Ukrajinu i njezine posljedice na tržište čelika, uključujući zabranu uvoza iz Rusije i Bjelarusa.

(61)

S obzirom na to, Komisija nije smatrala da ti događaji mogu opravdati ukidanje mjere do 30. lipnja 2023.

4.1.11.   Tvrdnja da je zbog boljih rezultata industrije Unije potrebno ukinuti mjeru

(62)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da se stanje industrije Unije poboljšalo do te mjere da je zaštitna mjera postala nepotrebna.

(63)

Komisija je tu tvrdnju razmotrila u kontekstu svoje analize stanja industrije Unije u odjeljku 4.2.2. u nastavku. Konkretno, Komisija je napomenula da se, iako su se 2021. određeni gospodarski čimbenici poboljšali, stanje industrije Unije 2022. pogoršalo, posebno s obzirom na nestabilnost tržišta zbog ničim izazvane i neopravdane vojne agresije Rusije na Ukrajinu te činjenicu da su cijene energije dosegnule vrhunac.

4.1.12.   Tvrdnja da bi promjene u mjerama trgovinske zaštite trećih zemalja trebale dovesti do ukidanja zaštitne mjere

(64)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da su neke od mjera trgovinske zaštite za proizvode od čelika u različitim jurisdikcijama istekle ili da su nedavno ukinute. U skladu s tim, neke su strane tvrdile da bi Komisija te promjene trebala uzeti u obzir pri ocjenjivanju mogućeg ukidanja mjere do 30. lipnja 2023.

(65)

U tom pogledu Komisija nije osporavala tvrdnju da su određene mjere trgovinske zaštite za čelik možda istekle ili da su nedavno ukinute. Međutim, Komisija je smatrala da se takve promjene ne mogu ocjenjivati zasebno. U ispitnom postupku Komisija je potvrdila da je nekoliko jurisdikcija nedavno uvelo niz novih mjera trgovinske zaštite za različite proizvode i zemlje podrijetla. Prema tome, određene mjere istekle su ili su ukinute u istom razdoblju u kojem su uvedene nove mjere trgovinske zaštite (41). Komisija je napomenula da joj nije dostavljena nikakva konkretna analiza ili dokazi koji bi njezine prethodne nalaze (42) o detaljnom području primjene mjera trgovinske zaštite u trećim zemljama učinili nevaljanima.

(66)

Stoga je Komisija smatrala da tvrdnje koje je primila od zainteresiranih strana ne dovode u pitanje njezine nalaze iz prethodnih ispitnih postupaka o tom pitanju (43) te zbog toga ne podupiru ukidanje mjere do 30. lipnja 2023.

4.2.   Analiza odgovora na upitnik

4.2.1.   Odgovori korisnika iz Unije na upitnik

(67)

Kako bi dobila objektivnu i sveobuhvatnu sliku stanja na tržištu, Komisija je proaktivno tražila informacije od korisnika i njihovih udruženja. U tu je svrhu poslala posebne upitnike za 154 korisnika čelika iz Unije i 19 udruženja korisnika koji su sudjelovali u prethodnim preispitivanjima mjere te su stoga upisani u dokumentaciju o predmetu. I ostali korisnici i udruženja imali su mogućnost odgovoriti na te upitnike koji su bili dostupni na internetskim stranicama Europske komisije (Glavna uprava za trgovinu).

(68)

Unatoč posebnom proaktivnom informiranju, Komisija je primila odgovore od samo oko 30 korisnika, uključujući neka udruženja korisnika iz Unije, kao što su udruženja proizvođača automobila i kućanskih uređaja, prerađivača žičanih šipki i proizvođača hladnovaljanih, pocinčanih i prevučenih koluta, te nekoliko pojedinačnih korisnika iz različitih sektora u kojima se upotrebljava čelik. Glavne pritužbe korisnika sažete su i osporene u odjeljku 4.1.

(69)

Kad je riječ o analizi informacija dostavljenih u upitnicima, Komisija je najprije napomenula da je, unatoč proaktivnom informiranju, koje je uključivalo i sektorska udruženja, primila prilično mali broj odgovora na upitnik od korisnika (oko 30 od više od 160 poznatih korisnika).

(70)

U svakom slučaju, Komisija je analizirala i odgovore korisnika na upitnik s obzirom na druge ključne parametre, posebno iskorištenost carinskih kvota i tržišne izglede. Kao što je vidljivo iz odgovarajućih analiza tih tema (vidjeti npr. odjeljak 4.1.1.), korisnicima su na raspolaganju sve veće bescarinske kvote (povećanje opsega carinskih kvota za 20 % od 2019.) koje redovito ostaju neiskorištene u svim kategorijama proizvoda. Nadalje, od 1. srpnja 2023. carinske kvote dodatno će se povećati za 4 % (u skladu s obvezama prema WTO-u o postupnoj liberalizaciji mjere), od čega će koristi imati korisnici koji žele dodatno povećati svoj uvoz određenog podrijetla.

(71)

U tom pogledu korisnici nisu dostavili nikakve dokaze da opseg carinskih kvota (uključujući povećani obujam zbog liberalizacije koji će se od 1. srpnja 2023. dodati carinskim kvotama) i dostupnost čelika proizvedenog u Uniji nisu dostatni za ispunjavanje njihovih potreba s obzirom na postojeću i predviđenu potražnju.

4.2.2.   Odgovori proizvođača iz Unije na upitnik

(72)

Komisija je u ispitnom postupku putem upitnika nastojala ocijeniti i kretanje gospodarskog stanja proizvođača čelika iz Unije. Komisija je zaprimila odgovore na upitnik od triju glavnih udruženja proizvođača čelika iz Unije (EUROFER, ESTA i CTA) (44), uz nekoliko dodatnih pojedinačnih odgovora proizvođača iz Unije. Razdoblje za koje su podaci dostavljeni obuhvaćalo je 2021. i 2022.

(73)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da se gospodarsko stanje industrije Unije poboljšalo, posebno 2021., pri čemu su zabilježene visoke razine profitabilnosti u kontekstu vrlo visokih cijena čelika, te da se takvo stanje nastavilo i 2022. S obzirom na takve navodne poboljšane rezultate, neke su strane tvrdile da zaštitna mjera više neće biti potrebna te da bi je stoga trebalo ukinuti do 30. lipnja 2023.

(74)

Odgovori proizvođača iz Unije na upitnik pokazali su da je stanje industrije Unije 2021. općenito bilo pozitivno, posebno zbog oporavka potražnje nakon pandemije bolesti COVID-19 i neuobičajeno visokih cijena čelika. Stanje je i dalje općenito bilo vrlo pozitivno početkom 2022.

(75)

Međutim, u nastavku 2022. gospodarsko stanje industrije Unije naglo se pogoršalo. To je bila posljedica nekoliko čimbenika. Konkretno, početak ničim izazvane i neopravdane vojne agresije Rusije na Ukrajinu doveo je do poremećaja u više sektora te je utjecao i na tržište čelika. Nadalje, porast cijena energije doveo je do viših troškova proizvodnje za proizvođače čelika, ali u kontekstu postupnog pada potražnje zbog kojeg su se cijene čelika smanjile kako bi se odgovorilo na pritisak uvoza koji je ostao na visokoj razini u nekoliko važnih kategorija proizvoda.

(76)

Kretanje pokazatelja štete pokazalo je da se potrošnja čelika u Uniji 2022. (166,1 milijun tona) smanjila za više od 20 milijuna tona (11,4 %) u usporedbi s 2021. (187,4 milijuna tona).

(77)

Proizvodnja industrije Unije smanjila se za 10,8 % od 2021. (167,7 milijuna tona) do 2022. (149,6 milijuna tona). Razina proizvodnje posebno se smanjila u drugoj polovini 2022. u odnosu na prvu polovinu 2022. (za 20,8 %).

(78)

Nadalje, iskorištenost proizvodnih kapaciteta 2021. iznosila je 76 % i ostala je gotovo ista (75 %) u prvom tromjesečju 2022. (od siječnja do ožujka). Međutim, od drugog tromjesečja 2022. (od travnja do lipnja) počela se smanjivati te je u četvrtom tromjesečju 2022. (od listopada do prosinca) dosegnula vrlo nisku razinu od 58 %. Iskorištenost proizvodnog kapaciteta općenito se smanjila za 10 postotnih bodova od 2021. do 2022., kad je iznosila 65,6 %.

(79)

Nadalje, obujam prodaje proizvođača iz Unije na tržištu Unije kontinuirano se smanjivao od 2021. do posljednjeg tromjesečja 2022. (od listopada do prosinca). Obujam prodaje smanjio se za 6,4 % u odnosu na prethodnu godinu, sa 68,4 milijuna tona 2021. na 64,1 milijun tona. U relativnom smislu, tržišni udio proizvođača iz Unije smanjio se s 81,9 % 2021. na 81,3 % 2022.

(80)

Naposljetku, profitabilnost te prodaje iznosila je 9 % 2021. i nastavila se povećavati do 14,2 % u drugom tromjesečju 2022. (od travnja do lipnja). Međutim, taj se pozitivni trend preokrenuo u trećem tromjesečju 2022. (od srpnja do rujna), kada je pao na 3,9 % te je u četvrtom tromjesečju 2022. (od listopada do prosinca) zabilježen pad profitabilnosti od 0,2 %. Industrija Unije ostvarila je 2022. ukupnu dobit manju od 1 %.

(81)

Slijedom toga, stanje industrije Unije pogoršalo se krajem razmatranog razdoblja, posebno zbog nekih čimbenika iz 2022., uključujući nastavak pritiska uvoza, zbog čega je industrija Unije snizila svoje cijene i smanjila svoj tržišni udio kako bi ostala profitabilna.

4.3.   Analiza usmjerena na budućnost

(82)

Nakon što je ocijenila primjedbe zainteresiranih strana i opisala odgovore na upitnik koje su dostavili korisnici i proizvođači, uključujući kretanja gospodarskih pokazatelja proizvođača iz Unije, Komisija je tu analizu dopunila ocjenom vjerojatnih budućih kretanja nekih elemenata ako se mjera ukine do 30. lipnja 2023. Komisija je posebno ispitala može li se očekivati povećanje obujma uvoza ako se mjera ukine prije nego što se prvotno očekivalo.

(83)

Kao prvo, Komisija je ocijenila je li tržište Unije i dalje privlačno, kako je utvrdila u prethodnim postupcima preispitivanja. Informacije koje je Komisija ocijenila pokazale su da je tržište Unije i dalje najveće svjetsko tržište za uvoz čelika. Štoviše, njegov udio u ukupnom svjetskom uvozu 2022. povećao se za više od tri postotna boda u usporedbi s 2021. (45) To je pokazalo da je tržište Unije općenito i dalje najveće uvozno tržište, ali i da se njegov vodeći položaj dodatno učvrstio 2022.

(84)

Komisija je zatim ocijenila privlačnost tržišta Unije u pogledu cijena. Kad je riječ o razinama cijena, ocjena je pokazala da su uvozne cijene u Uniju iz njezinih glavnih zemalja dobavljača redovito bile više od izvoznih cijena tih dobavljača na ostala tržišta trećih zemalja za veliku većinu njihova izvoza čelika (vrijednosti izvoza u Uniju bile su više od vrijednosti izvoza na ostala tržišta trećih zemalja za ukupno 50–81 % carinskih oznaka koje podliježu mjeri; u prosjeku se 69 % predmetnih carinskih oznaka u Uniji prodavalo po višoj cijeni nego na ostalim tržištima trećih zemalja) (46). Nadalje, ocjena je pokazala da je tržište Unije važno relevantno izvozno tržište za te zemlje (47). Carinske kvote uglavnom su iscrpile glavne zemlje dobavljači čelika za Uniju.

(85)

Stoga je Komisija zaključila da je tržište Unije i dalje privlačno zemljama izvoznicama i u pogledu obujma i u pogledu cijena.

(86)

Komisija je zatim napomenula da je obujam uvoza u Uniju ostao na visokoj razini u usporedbi s povijesnim podacima (posljednje desetljeće). Udio uvoza bio je visok i u usporedbi s prethodnim razinama te blizu vrhunca dosegnutog 2018. prije uvođenja konačne zaštitne mjere (48). Nadalje, u usporedbi s potrošnjom na tržištu Unije u razdoblju 2021.–2022., koja se smanjila za 11 % (21,3 milijuna tona), uvoz se smanjio za 8 % (s 33,8 milijuna tona na 31,1 milijun tona), a domaća prodaja smanjila se bržim tempom, za 12 %. Stoga se tržišni udio uvoza povećao unatoč dvoznamenkastom smanjenju potrošnje na tržištu Unije. Komisija je stoga zaključila da je razina prodora uvoza na tržište Unije i dalje visoka te da se 2022. čak povećala u usporedbi s 2021., unatoč smanjenju potrošnje.

(87)

Komisija je potvrdila i da je, kako je navedeno u uvodnim izjavama 39. i 40., globalni višak kapaciteta u sektoru čelika 2022. nastavio slijediti isti uzlazni trend. U skladu s tim, te u nedostatku dokaza zainteresiranih strana koji bi pokazali suprotno, Komisija je zaključila da su njezini prethodni nalazi u pogledu učinka viška kapaciteta na tržište i rezultate proizvođača čelika i dalje valjani.

(88)

Isto tako, Komisija je zaključila da zemlje izvoznice općenito nisu uspjele pronaći druga tržišta kako bi nadoknadile obujam trgovine izgubljen na tržištu SAD-a i Unije od 2018. Štoviše, njihov je ukupni izvoz na druga tržišta općenito bio niži nego 2018.

(89)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da bi se uvoz u Uniju povećao u slučaju ukidanja zaštitne mjere do 30. lipnja 2023. Doista, kretanje uvoza, iskorištenost carinskih kvota i tržišni udio uvoza u nedavnom razmatranom razdoblju potvrdili su da je tržište Unije privlačno i da najveći izvoznici čelika žele dobiti bolji pristup tržištu Unije, posebno u nekim kategorijama proizvoda.

4.4.   Zaključak

(90)

Na temelju pažljive analize podnesaka i protuargumenata zaprimljenih od zainteresiranih strana koje su zatražile ukidanje zaštitne mjere do 30. lipnja 2023. (odjeljak 4.1.) i odgovora na upitnik (odjeljak 4.2.) te zaključka donesenog u ocjeni budućih kretanja (odjeljak 4.3.), Komisija je zaključila da na temelju trenutačnih okolnosti i dostupnih informacija ukidanje mjere do 30. lipnja 2023. nije opravdano. Ako bi se mjera u ovoj fazi ukinula, vjerojatno povećanje obujma uvoza moglo bi ugroziti stanje industrije Unije. Na temelju tog zaključka i s obzirom na to da će se mjera nastaviti primjenjivati do 30. lipnja 2024., Komisija je zatim, kako je predviđeno u Obavijesti o pokretanju postupka, na temelju ažuriranih podataka o uvozu (odjeljak 5.) ocijenila popis zemalja u razvoju na koje bi se mjera trebala primjenjivati i koje bi iz nje trebalo isključiti. Ocijenila je i je li trenutačna razina liberalizacije od 4 % i dalje primjerena (odjeljak 6.).

5.   AŽURIRANJE POPISA ZEMALJA U RAZVOJU NA KOJE SE PRIMJENJUJE MJERA

(91)

Sve zemlje u razvoju koje su članice WTO-a isključene su iz primjene konačne mjere dok god njihov udio uvoza u EU čini manje od 3 % ukupnog uvoza za svaku kategoriju proizvoda. Isto tako, ako u određenoj kategoriji zajednički udio uvoza iz zemalja u razvoju (čiji je pojedinačni udio manji od 3 %) premašuje 9 %, tada će se mjera u toj kategoriji proizvoda primjenjivati na sve zemlje u razvoju (49). Komisija se obvezala na praćenje kretanja uvoza nakon donošenja mjere i redovitu reviziju popisa isključenih zemalja.

(92)

Posljednje ažuriranje provedeno je u okviru posljednjeg postupka preispitivanja funkcioniranja iz lipnja 2022., a temeljilo se na podacima o uvozu iz 2021. Stoga, kako bi prilagodila popis zemalja u razvoju na koje se mjera primjenjuje i onih koje su iz nje isključene, Komisija je ažurirala izračune na temelju najnovijih dostupnih konsolidiranih podataka o uvozu, tj. statističkih podataka o uvozu za 2022. (50)

(93)

U nastavku su navedene promjene koje proizlaze iz tog ažuriranja (ažurirana tablica dostupna je u Prilogu ovoj Uredbi):

sve zemlje u razvoju uključene su u kategorije 4B, 5, 25B i 28 jer je zbroj ukupnih udjela uvoza 2022. koji su bili manji od 3 % veći od 9 % (51),

Brazil je uključen u kategorije 1 i 2 te isključen iz kategorije 6,

Kina je uključena u kategorije 7 i 25A,

Egipat je uključen u kategorije 13 i 16;

Indija je uključena u kategorije 3B, 12, 16 i 17,

Indonezija je uključena u kategoriju 16,

Malezija je uključena u kategorije 9 i 16,

Moldova je isključena iz kategorije 12,

Sjeverna Makedonija uključena je u kategoriju 26,

Oman je uključen u kategoriju 13,

Južna Afrika je uključena u kategoriju 4A,

Turska je uključena u kategorije 3A i 25A,

Ujedinjeni Arapski Emirati isključeni su iz kategorije 16,

Vijetnam je uključen u kategoriju 26 i isključen iz kategorije 3A.

(94)

U pogledu te prilagodbe neke zainteresirane strane tvrdile su da Komisija pri ažuriranju svojeg popisa zemalja u razvoju ne bi trebala automatski uključiti one zemlje u razvoju koje su trenutačno isključene iz mjere i čiji bi uvoz nadoknadio obujam koji se prije zabrane uvoza uvozio iz Rusije i Bjelarusa. Te su strane tvrdile da metodologija koju je Komisija upotrijebila za izračun udjela uvoza na temelju pragova utvrđenih osnovnom uredbom o zaštitnoj mjeri EU-a nije primjerena s obzirom na izvanrednu političku situaciju koja proizlazi iz ničim izazvane i neopravdane vojne agresije Rusije na Ukrajinu. Drugim riječima, te su strane tražile da Komisija promijeni nazivnik koji se upotrebljava za izračun udjela uvoza zemalja u razvoju uklanjanjem određenih zemalja podrijetla iz nekih kategorija proizvoda.

(95)

Komisija je napomenula da su pravila o isključenju zemalja u razvoju utvrđena u članku 9. stavku 1. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama i članku 18. osnovne uredbe o zaštitnoj mjeri EU-a. Stoga prema Komisijinu tumačenju tih odredaba nema prostora za isključivanje nekih uvoza iz izračuna.

(96)

Štoviše, i neovisno o navedenim posebnim razlozima, Komisija je smatrala da bi, ako bi istražnom tijelu bilo dopušteno birati koji će uvoz uključiti u odgovarajući izračun pragova u skladu s tim odredbama, to neizbježno moglo dovesti do potencijalno diskriminirajućeg postupanja prema zainteresiranim stranama.

(97)

Stoga Komisija nije mogla prihvatiti tumačenje relevantnih odredbi za izračun pragova za isključenje zemalja u razvoju koje su predložile neke zainteresirane strane.

6.   RAZINA LIBERALIZACIJE

(98)

Trenutačna stopa liberalizacije zaštitne mjere utvrđena je na godišnjoj razini od 4 % (52). Komisija je u ovom ispitnom postupku ocijenila je li ta razina liberalizacije i dalje primjerena.

(99)

Neke zainteresirane strane zatražile su da se razina liberalizacije poveća na primjerice 5 %. S druge strane, druge zainteresirane strane odbile su zahtjeve za daljnje povećanje stope liberalizacije kao neopravdane.

(100)

S obzirom na nedavne negativne trendove na tržištu čelika u Uniji, nesigurnost u pogledu gospodarskih prognoza za bližu budućnost, posebno za Uniju, te činjenicu da su tijekom cijelog razdoblja postojale carinske kvote za sve kategorije proizvoda, Komisija je smatrala da povećanje razine liberalizacije iznad trenutačne stope nije opravdano.

(101)

Stoga će se carinske kvote nastaviti povećavati za 4 % od 1. srpnja 2023. za sve kategorije proizvoda. Opseg određenih carinskih kvota za razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. (na tromjesečnoj osnovi) utvrđen je u Prilogu II. Uredbi o trećem preispitivanju funkcioniranja.

(102)

Konačno, ovo preispitivanje o izmjeni postojeće zaštitne mjere u skladu je i s obvezama koje proizlaze iz bilateralnih sporazuma potpisanih s određenim trećim zemljama.

(103)

Mjere utvrđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za zaštitne mjere osnovanog u skladu s člankom 3. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/478 i člankom 22. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/755,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) 2019/159 mijenja se kako slijedi:

 

Prilog III.2. u Prilogu III. zamjenjuje se Prilogom I. ovoj Uredbi.

Dijelovi tablice koji se odnose na broj proizvoda 9 u dijelu IV.1. i IV.2. Priloga IV. zamjenjuju se tablicama u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Primjenjuje se od 1. srpnja 2023.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. lipnja 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  Uredba (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz (SL L 83, 27.3.2015., str. 16.).

(2)  Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/159 od 31. siječnja 2019. o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L 31, 1.2.2019., str. 27.) („Uredba o konačnim zaštitnim mjerama”).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1029 od 24. lipnja 2021. o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/159 radi produljenja zaštitne mjere protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L 225 I, 25.6.2021., str. 1.).

(5)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1590 оd 26. rujna 2019. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2019/159 o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L 248, 27.9.2019., str. 28.).

(6)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/894 оd 29. lipnja 2020. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2019/159 o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L 206, 30.6.2020., str. 27.).

(7)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/978 оd 23. lipnja 2022. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2019/159 o uvođenju konačne zaštitne mjere protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L 167, 24.6.2022., str. 58.).

(8)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2037 оd 10. prosinca 2020. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2019/159 o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L 416, 11.12.2020., str. 32.).

(9)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/434 od 15. ožujka 2022. o izmjeni Uredbe (EU) 2019/159 o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L 88, 15.3.2022., str. 181.).

(10)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/664 od 21. travnja 2022. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2019/159 o uvođenju konačne zaštitne mjere protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L 121, 22.4.2022., str. 12.).

(11)  SL C 459, 2.12.2022., str. 6.

(12)  https://tron.trade.ec.europa.eu/tron/TDI

(13)  https://tron.trade.ec.europa.eu/investigations/case-history?caseId=2645

(14)  Vidjeti, među ostalim, odjeljak 3.2.1. Uredbe o drugom preispitivanju funkcioniranja, uvodne izjave 27. i 28. Uredbe o preispitivanju radi produljenja mjere i uvodnu izjavu 56. Uredbe o trećem preispitivanju funkcioniranja.

(15)  Izvor: Europska komisija na temelju informacija o dnevnoj iskorištenosti carinskih kvota dostupnih na: https://ec.europa.eu/taxation_customs/dds2/taric/quota_consultation.jsp?callbackuri=CBU-1&Lang=hr

(16)  Osim bescarinskog čelika iz izvora iz ostalih trećih zemalja, korisnici iz Unije možda su imali mogućnost, barem u nekim situacijama, upotrijebiti i čelik od proizvođača iz Unije.

(17)  Vidjeti, primjerice, odjeljak 3.5. Uredbe o trećem preispitivanju funkcioniranja.

(18)  Vidjeti izjavu Adama Hodgea, glasnogovornika predstavnika SAD-a za trgovinu, od 9. prosinca 2022.: https://ustr.gov/about-us/policy-offices/press-office/press-releases/2022/december/statement-ustr-spokesperson-adam-hodge

(19)  Vidjeti uvodne izjave od 54. do 59. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/978 оd 23. lipnja 2022. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2019/159 o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika; SL L 167, 24.6.2022., str. 58.

(20)  Izvor: https://dataweb.usitc.gov/

(21)  U izračun nije uključen uvoz iz EU-a u SAD jer je analiza iz ovog odjeljka usmjerena na ocjenjivanje mogućeg preusmjeravanja trgovine iz trećih zemalja na tržište Unije.

(22)  S&P Global: Current gas, electricity prices threaten European steelmaking viability: https://www.spglobal.com/commodityinsights/en/market-insights/latest-news/metals/090922-current-gas-electricity-prices-threaten-european-steelmaking-viability-eurofer (9. rujna 2022.); Steel makers fear deepening crisis from energy crunch as output halted: https://www.reuters.com/business/energy/steel-makers-fear-deepening-crisis-energy-crunch-output-halted-2022-09-23/ (Reuters, 23. rujna 2022.). Za pregled kretanja cijena prirodnog plina u Uniji vidjeti, na primjer, Trading Economics: https://tradingeconomics.com/commodity/eu-natural-gas (posljednji pristup 30. travnja 2023.).

(23)  Vidjeti, kao primjer: ArcelorMittal To Idle Parts of Three Plants as Energy Costs Bite: https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-09-02/arcelormittal-to-idle-parts-of-three-plants-as-energy-costs-bite#xj4y7vzkg (Bloomberg, 2. rujna 2022.); Steel Plants Across Europe Cut Production as Power Prices Soar: https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-03-09/spanish-steel-production-curbed-as-power-costs-soar-to-a-record#xj4y7vzkg (Bloomberg, 9. ožujka 2022.).

(24)  S&P Global: Back in action: European mills restart idled blast furnaces on higher flat steel prices, 13. ožujka 2023.: https://www.spglobal.com/commodityinsights/en/market-insights/blogs/metals/031323-back-in-action-european- mills-restart-idled-blast-furnaces-on-higher-flat-steel-prices. Vidjeti i: Eurometal: Flat steel producer Acciaierie d'Italia to boost production in 2023, 2024: Flat steel producer Acciaierie d'Italia to boost production in 2023, 2024 - EUROMETAL; GMK: US Steel Kosice resumed operation of the blast furnace after a month and a half of downtime: https://gmk.center/en/news/us-steel-kosice-resumed-operation-of-the-blast-furnace-after-a-month-and-a-half-ofdowntime/

(25)  Za udio uvoza u razdoblju od 2013. do 2017. vidjeti tablicu 2. Uredbe o konačnim zaštitnim mjerama. Za udio uvoza u razdoblju od 2018. do 2020. vidjeti tablicu 10. Uredbe o preispitivanju radi produljenja mjere. Udio uvoza 2021. iznosio je 18,1 %.

Izvor: Eurostat za uvoz; sektorski podaci i odgovori na upitnik za potrošnju.

(26)  Vidjeti upućivanja u bilješci 14. uvodne izjave 13. ove Uredbe.

(27)  OECD, Latest Developments in Steelmaking Capacity (17. veljače 2023.).

(28)  Ibidem.

(29)  Za kretanje cijena energije i očekivane razine cijena energije u Uniji u usporedbi s povijesnim podacima vidjeti Economist Intelligence Unit: Commodities Outlook 2023, stranica 3. (dostupno uz pretplatu); i Trading Economics: https://tradingeconomics.com/commodity/eu-natural-gas. Iz oba je izvora vidljivo da su trenutačne cijene energije u Uniji, iako znatno niže od najviših cijena 2022., i dalje na znatno višoj razini nego što su bile prethodnih godina.

(30)  OECD, Steel Market Developments, Q4 2022 (16. prosinca 2022.).

(31)  OECD, Steel Market Developments, Q2 2023 (21. veljače 2023.).

(32)  Fitch Ratings: Global Steel Outlook 2023 (12. prosinca 2022.), https://www.fitchratings.com/research/corporate-finance/global-steel-outlook-2023-13-12-2022#:~:text=We%20forecast%20global%20steel%20consumption,tonnes%20(mt)%20in%202022.

(33)  S&P Platts Global: Steel Price Forecast and Steel Market Outlook 2023 (dostupno uz pretplatu).

(34)  Svjetsko udruženje za čelik: Short Range Outlook, listopad 2022.

(35)  Svjetsko udruženje za čelik: Short Range Outlook, travanj 2023.

(36)  Vidjeti, u vezi sa sličnim tvrdnjama iznesenima u prethodnim ispitnim postupcima, nalaze Komisije iz odjeljka 4.5. Uredbe o trećem preispitivanju funkcioniranja, odjeljka 7.6. Uredbe o preispitivanju radi produljenja mjere, uvodne izjave 123. Uredbe o drugom preispitivanju funkcioniranja te uvodnih izjava 159. i 163. Uredbe o prvom preispitivanju funkcioniranja.

(37)  Vidjeti odjeljak 7.10. Uredbe o preispitivanju radi produljenja mjere.

(38)  Uredba (EU) 2015/477 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o mjerama koje Unija može poduzeti u vezi s kombiniranim učinkom antidampinških ili antisubvencijskih mjera sa zaštitnim mjerama; SL L 83, 27.3.2015., str. 11.

(39)  WT/DS595/R Europska unija – Zaštitne mjere za određene proizvode od čelika, 29. travnja 2022.

(40)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/104 оd 12. siječnja 2023. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2019/159 o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika na temelju izvješća koje je donijelo Tijelo za rješavanje sporova Svjetske trgovinske organizacije; SL L 12, 13.1.2023., str. 7.

(41)  Vidjeti OECD-ovo izvješće Steel trade and trade policy developments – 2021-22 (16.12.22.), tablica B.1., str. 47.

(42)  Vidjeti odjeljak 1.1.2. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2023/104.

(43)  Vidjeti uvodne izjave 47. i 48. Uredbe o preispitivanju radi produljenja mjere.

(44)  Odgovori tih udruženja na upitnik uključivali su i pojedinačne odgovore njihovih članova koji su sudjelovali u postupku. Oba skupa podataka bila su dostupna u dokumentaciji o predmetu (na platformi TRON).

(45)  Vidjeti OECD-ovo izvješće Steel Market Developments, Q4 (prosinac 2022.), str. 22., tablica 4. Dostupno na: https://www.oecd.org/industry/ind/steel-market-developments-Q4-2022.pdf

(46)  Izvor neobrađenih podataka: Global Trade Atlas (GTA), https://www.gtis.com/gta/. Podaci se odnose na 2022. za izvoz iz glavnih zemalja izvoznica čelika u Uniju, odnosno iz Kine, Indije, Južne Koreje, Tajvana i Turske (njihov kombinirani izvoz čelika u Uniju 2022. činio je 52 % ukupnog uvoza). Podaci iz Rusije, nekad druge najveće zemlje izvoznice čelika u Uniju, nisu uzeti u obzir jer je njezin izvoz čelika u određene jurisdikcije, uključujući tržište Unije, trenutačno zabranjen zbog sankcija uvedenih zbog ničim izazvane i neopravdane vojne agresije na Ukrajinu.

(47)  Za većinu tih zemalja podrijetla tržište Unije imalo je dvoznamenkasti udio u ukupnom izvozu, koji je dosegnuo 27 %.

(48)  Uvoz u Uniju smanjio se 2022. za 9 % u odnosu na vrhunac dosegnut 2018., što predstavlja smanjenje od 3,2 milijuna tona.

(49)  U skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2015/478 i člankom 9. stavkom 1. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama.

(50)  Izvor: Eurostat.

(51)  Do ovog postupka preispitivanja na sve zemlje u razvoju koje su članice WTO-a primjenjivala se mjera iz kategorije 24 jer je premašen prag od 9 %. Budući da taj prag 2022. više nije bio premašen, mjera će se primjenjivati samo na one zemlje u razvoju koje su članice WTO-a i koje premašuju prag od 3 %.

(52)  Vidjeti uvodnu izjavu 42. Uredbe o trećem preispitivanju funkcioniranja.


PRILOG I.

„PRILOG III.2

Popis kategorija proizvoda podrijetlom iz zemalja u razvoju na koje se primjenjuju konačne mjere

Zemlja/skupina proizvoda

1

2

3A

3B

4A

4B

5

6

7

8

9

10

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

24

25A

25B

26

27

28

Argentina

 

 

 

 

 

X

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

 

 

X

Brazil

X

X

 

 

 

X

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

 

 

X

Kina

 

X

X

X

 

X

X

X

X

X

X

X

X

 

X

X

 

 

X

X

 

X

X

X

X

X

X

X

X

Egipat

X

 

 

 

 

X

X

 

 

 

 

 

 

X

 

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

 

X

Indija

X

X

 

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

 

X

X

X

X

 

 

X

 

X

X

 

X

X

 

X

Indonezija

 

 

 

 

 

X

X

 

X

X

X

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

 

X

Kazahstan

 

 

 

 

 

X

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

X

 

 

X

Malezija

 

 

 

 

 

X

X

 

 

 

X

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

 

X

Meksiko

 

 

 

 

 

X

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

 

 

X

Moldova

 

 

 

 

 

X

X

 

 

 

 

 

 

X

 

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

 

X

Sjeverna Makedonija

 

 

 

 

 

X

X

 

X

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

 

X

X

 

 

 

X

X

 

X

Oman

 

 

 

 

 

X

X

 

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

 

X

Južna Afrika

 

 

 

 

X

X

X

 

 

X

X

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

 

X

Turska

X

X

X

 

X

X

X

X

 

X

X

 

X

X

 

 

X

X

 

X

X

X

 

 

X

X

X

X

X

Ukrajina

X

X

 

 

 

X

X

 

X

 

 

 

 

X

 

 

X

 

 

 

X

X

X

X

 

X

 

X

X

Ujedinjeni Arapski Emirati

 

 

 

 

 

X

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

 

X

 

 

X

 

X

 

 

X

Vijetnam

X

 

 

X

X

X

X

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

 

X

Sve ostale zemlje u razvoju

 

 

 

 

 

X

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

 

X


PRILOG II.

„PRILOG IV.

IV.1   – Opseg carinskih kvota

Broj proizvoda

Kategorija proizvoda

Oznake KN

Dodjela po zemlji (ako je primjenjivo)

Godina 6.

Stopa dodatne pristojbe

Redni broj

od 1.7.2023. do 30.9.2023.

od 1.10.2023. do 31.12.2023.

od 1.1.2024. do 31.3.2024.

od 1.4.2024. do 30.6.2024.

Opseg carinske kvote (u neto tonama)

9

Nehrđajući hladnovaljani limovi i trake

7219 31 00 , 7219 32 10 , 7219 32 90 , 7219 33 10 , 7219 33 90 , 7219 34 10 , 7219 34 90 , 7219 35 10 , 7219 35 90 , 7219 90 20 , 7219 90 80 , 7220 20 21 , 7220 20 29 , 7220 20 41 , 7220 20 49 , 7220 20 81 , 7220 20 89 , 7220 90 20 , 7220 90 80

(Republika) Koreja

49 549,16

49 549,16

49 010,58

49 010,58

25  %

09.8846

Tajvan

45 948,59

45 948,59

45 449,15

45 449,15

25  %

09.8847

Indija

30 710,50

30 710,50

30 376,69

30 376,69

25  %

09.8848

Južna Afrika

26 723,10

26 723,10

26 432,63

26 432,63

25  %

09.8853

Sjedinjene Američke Države

24 986,11

24 986,11

24 714,52

24 714,52

25  %

09.8849

Turska

20 791,56

20 791,56

20 565,57

20 565,57

25  %

09.8850

Malezija

13 172,38

13 172,38

13 029,20

13 029,20

25  %

09.8851

Ostale zemlje

52 837,87

52 837,87

52 263,55

52 263,55

25  %

 (1)

IV.2 –   Opseg globalnih i preostalih carinskih kvota po tromjesečju

Broj proizvoda

Dodjela po zemlji (ako je primjenjivo)

Godina 3.

od 1.7.2023. do 30.9.2023.

od 1.10.2023. do 31.12.2023.

od 1.1.2024. do 31.3.2024.

od 1.4.2024. do 30.6.2024.

Opseg carinske kvote (u neto tonama)

Opseg carinske kvote (u neto tonama)

Opseg carinske kvote (u neto tonama)

Opseg carinske kvote (u neto tonama)

9

Ostale zemlje

52 837,87

52 837,87

52 263,55

52 263,55


(1)  Od 1.7. do 31.3.: 09.8621

Od 1.4. do 30.6.: 09.8622

Od 1.4. do 30.6.: za (Republiku) Koreju*, Tajvan*, Indiju*, Južnu Afriku*, Sjedinjene Američke Države*, Tursku* i Maleziju*: 09.8578 *U slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.


ODLUKE

27.6.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 161/62


ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2023/1302

od 26. lipnja 2023.

o izmjeni Odluke 2013/354/ZVSP o Policijskoj misiji Europske unije za palestinska područja (EUPOL COPPS)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 42. stavak 4. i članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Vijeće je 3. srpnja 2013. donijelo Odluku 2013/354/ZVSP (1) kojom se misija EUPOL COPPS nastavlja od 1. srpnja 2013.

(2)

Vijeće je 27. lipnja 2022. donijelo Odluku (ZVSP) 2022/1018 (2) o izmjeni Odluke 2013/354/ZVSP i njezinu produljenju od 1. srpnja 2022. do 30. lipnja 2023.

(3)

U kontekstu koordiniranog strateškog preispitivanja misija EUBAM Rafah i EUPOL COPPS Politički i sigurnosni odbor postigao je 28. veljače 2023. dogovor o tome da bi te dvije misije trebalo produljiti u obliku dvaju produljenja po godinu dana, do 30. lipnja 2025.

(4)

Uzimajući u obzir informacije koje su dostavili Izrael i Palestinska samouprava, misiju EUPOL COPPS u ovoj bi fazi trebalo produljiti za godinu dana, do 30. lipnja 2024.

(5)

Odluku 2013/354/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Misija EUPOL COPPS provodit će se u kontekstu situacije koja se može pogoršati i koja bi mogla ugroziti ostvarenje ciljeva vanjskog djelovanja Unije kako su navedeni u članku 21. Ugovora,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka 2013/354/ZVSP mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 12. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Financijski referentni iznos namijenjen pokrivanju rashoda povezanih s misijom EUPOL COPPS za razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. iznosi 11 360 000 EUR.”;

2.

u članku 15. treći stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Prestaje važiti 30. lipnja 2024.”.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Primjenjuje se od 1. srpnja 2023.

Sastavljeno u Luxembourgu 26. lipnja 2023.

Za Vijeće

Predsjednik

J. BORRELL FONTELLES


(1)  Odluka Vijeća 2013/354/ZVSP od 3. srpnja 2013. o Policijskoj misiji Europske unije za palestinska područja (EUPOL COPPS) (SL L 185, 4.7.2013., str. 12.).

(2)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2022/1018 od 27. lipnja 2022. o izmjeni Odluke 2013/354/ZVSP o Policijskoj misiji Europske unije za palestinska područja (EUPOL COPPS) (SL L 170, 28.6.2022., str. 76.).


27.6.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 161/64


ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2023/1303

od 26. lipnja 2023.

o izmjeni Zajedničke akcije 2005/889/ZVSP o uspostavi Misije pomoći Europske unije za granični prijelaz Rafah (EU BAM Rafah)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 42. stavak 4. i članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Vijeće je 25. studenog 2005. donijelo Zajedničku akciju 2005/889/ZVSP (1), kojom se uspostavlja Misija pomoći Europske unije za granični prijelaz Rafah (EU BAM Rafah).

(2)

Vijeće je 27. lipnja 2022. donijelo Odluku (ZVSP) 2022/1017 (2) o izmjeni Zajedničke akcije 2005/889/ZVSP i njezinu produljenju do 30. lipnja 2023.

(3)

U kontekstu koordiniranog strateškog preispitivanja misija EU BAM Rafah i EUPOL COPPS Politički i sigurnosni odbor (PSO) postigao je 28. veljače 2023. dogovor o tome da bi te dvije misije trebalo produljiti u obliku dvaju produljenja po godinu dana, do 30. lipnja 2025.

(4)

Uzimajući u obzir informacije koje su dostavili Izrael i Palestinska samouprava, misiju EU BAM Rafah u ovoj bi fazi trebalo produljiti za godinu dana, do 30. lipnja 2024.

(5)

Zajedničku akciju 2005/889/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Misija EU BAM Rafah provodit će se u kontekstu situacije koja se može pogoršati i koja bi mogla ugroziti ostvarenje ciljeva vanjskog djelovanja Unije kako su navedeni u članku 21. Ugovora,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Zajednička akcija 2005/889/ZVSP mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 13. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Financijski referentni iznos namijenjen pokrivanju rashoda povezanih s misijom EU BAM Rafah za razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. iznosi 2 360 000 EUR.”;

2.

u članku 16. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Prestaje važiti 30. lipnja 2024.”.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Primjenjuje se od 1. srpnja 2023.

Sastavljeno u Luxembourgu 26. lipnja 2023.

Za Vijeće

Predsjednik

J. BORRELL FONTELLES


(1)  Zajednička akcija Vijeća 2005/889/ZVSP od 25. studenoga 2005. o uspostavi Misije pomoći Europske unije za granični prijelaz Rafah (EU BAM Rafah) (SL L 327,14.12.2005., str. 28.).

(2)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2022/1017 od 27. lipnja 2022. o izmjeni Zajedničke akcije 2005/889/ZVSP o uspostavi Misije pomoći Europske unije za granični prijelaz Rafah (EU BAM Rafah) (SL L 170, 28.6.2022., str. 74.).


27.6.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 161/66


ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2023/1304

od 26. lipnja 2023.

o izmjeni Odluke (ZVSP) 2021/509 o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 28. stavak 1., članak 41. stavak 2., članak 42. stavak 4. i članak 30. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, uz potporu Komisije,

budući da:

(1)

Vijeće je 12. prosinca 2022. postiglo dogovor o tome da bi ukupnu financijsku gornju granicu Europskog instrumenta mirovne pomoći („Instrument”) trebalo povećati za 2 000 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.) za godine od 2024. do 2027. Pri provedbi tog povećanja treba se poštovati gornja granica za plaćanja dogovorena za 2023. Vijeće je potvrdilo i da bi se s obzirom na razvoj međunarodnog sigurnosnog okružja ukupna financijska gornja granica Instrumenta do 2027. mogla dodatno povećati. O svakom daljnjem povećanju jednoglasno odlučuje Vijeće te ono treba biti utvrđeno u izmjeni Odluke Vijeća (ZVSP) 2021/509 (1). Ukupno povećanje financijske gornje granice Instrumenta do 2027. ne smije premašiti 5 500 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.).

(2)

U svojim zaključcima od 15. prosinca 2022. Europsko vijeće ponovno je istaknulo globalnu dimenziju Instrumenta i pozdravilo dogovor postignut na sastanku Vijeća 12. prosinca 2022. kako bi se osigurala njegova financijska održivost.

(3)

Vijeće je 13. ožujka 2023. donijelo Odluku (ZVSP) 2023/577 (2) o izmjeni Odluke (ZVSP) 2021/509.

(4)

Vijeće je 20. ožujka 2023. postiglo dogovor o tome da će razmotriti daljnje povećanje ukupne financijske gornje granice Instrumenta za 3 500 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.). Pri provedbi tog povećanja treba poštovati globalno područje primjene i predvidljivost Instrumenta i njegove potrebe za dugoročnim financiranjem mjera pomoći kojima se osiguravaju kako smrtonosna tako i nesmrtonosna oprema te misija i operacija zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP). Osim toga, pri provedbi tog povećanja treba poštovati gornju granicu za plaćanja dogovorenu za 2023. Odluku (ZVSP) 2021/509 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka (ZVSP) 2021/509 mijenja se kako slijedi:

1.

članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

1.   Financijska gornja granica za provedbu Instrumenta za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 12 040 000 000 EUR u tekućim cijenama.

2.   Godišnja raspodjela financijske gornje granice utvrđena je u Prilogu I.

3.   Financijska gornja granica upotrebljava se na način kojim se čuva globalno zemljopisno područje primjene Instrumenta i sposobnost Unije da spriječi krize i sukobe te brzo odgovori na njih, prije svega, ali ne isključivo, u područjima koja predstavljaju najhitnije i najkritičnije sigurnosne prijetnje za Uniju, postupajući, na temelju članka 9. stavka 1., u skladu sa strateškim prioritetima koje su utvrdili Europsko vijeće i Vijeće. Odbor za Instrument iz članka 11. odlučuje o upotrebi financijske gornje granice utvrđivanjem ukupnih iznosa namijenjenih za mjere pomoći i ukupnih iznosa namijenjenih za operacije koje se financiraju u okviru Instrumenta kako bi se osigurala njegova financijska održivost. Odbor za Instrument prema potrebi revidira te ukupne iznose u skladu sa strateškim usmjerenjem koje Politički i sigurnosni odbor (PSO) pruža na temelju članka 9. stavka 2.”

;

2.

u članku 73. dodaje se sljedeći stavak:

„10.   Odbor odlučuje o upotrebi financijske gornje granice na temelju članka 2. stavka 3. do 30. rujna 2023.”

;

3.

Prilog I. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG I.

GODIŠNJE FINANCIJSKE GORNJE GRANICE

Godišnja odobrena sredstva odobravaju se u okviru sljedećih iznosa, ne dovodeći u pitanje članak 17. stavke 3. i 3.a te podložno članku 73. stavku 2.:

Tekuće cijene, u milijunima EUR

 

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Tekuće cijene

399

591

980

2 785

2 380

2 425

2 480

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Luxembourgu 26. lipnja 2023.

Za Vijeće

Predsjednik

J. BORRELL FONTELLES


(1)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2021/509 od 22. ožujka 2021. o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći i o stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2015/528 (SL L 102, 24.3.2021., str. 14.).

(2)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2023/577 od 13. ožujka 2023. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2021/509 o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći (SL L 75, 14.3.2023., str. 23.)


27.6.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 161/68


ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2023/1305

od 26. lipnja 2023.

o izmjeni Odluke 2013/233/ZVSP o misiji Europske unije za pomoć u integriranom upravljanju granicama u Libiji (EUBAM Libya)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 42. stavak 4. i članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Vijeće je 22. svibnja 2013. donijelo Odluku 2013/233/ZVSP (1) kojom je uspostavljena misija Europske unije za pomoć u integriranom upravljanju granicama u Libiji (EUBAM Libya).

(2)

Vijeće je 18. lipnja 2021. donijelo Odluku (ZVSP) 2021/1009 (2) o prilagodbi mandata misije EUBAM Libya i njezinu produljenju do 30. lipnja 2023.

(3)

U kontekstu strateškog preispitivanja misije EUBAM Libya Politički i sigurnosni odbor (PSO) složio se da bi misiju trebalo produljiti za dvije godine, do 30. lipnja 2025., te da bi u tom razdoblju misija trebala doprinijeti jačanju kapaciteta relevantnih libijskih tijela i agencija za upravljanje libijskim granicama, borbu protiv prekograničnog kriminala, uključujući trgovinu ljudima i krijumčarenje migranata, i borbu protiv terorizma.

(4)

Razdoblje obuhvaćeno financijskim referentnim iznosom predviđenim Odlukom (ZVSP) 2021/1009 trebalo bi produljiti do 30. rujna 2023. Vijeće bi u kasnijoj fazi trebalo odlučiti o referentnom iznosu za razdoblje od 1. listopada 2023. do 30. lipnja 2025.

(5)

Odluku 2013/233/ZVSP trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Misija EUBAM Libya provodit će se u kontekstu situacije koja se može pogoršati i koja bi mogla ugroziti ostvarenje ciljeva vanjskog djelovanja Unije kako su određeni u članku 21. Ugovora,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka 2013/233/ZVSP mijenja se kako slijedi:

1.

članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

Cilj

Misija EUBAM Libya doprinosi jačanju kapaciteta relevantnih libijskih tijela i agencija za upravljanje libijskim granicama, borbu protiv prekograničnog kriminala, uključujući trgovinu ljudima i krijumčarenje migranata, i borbu protiv terorizma.”

;

2.

u članku 3. stavci 1. i 1.a zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Radi postizanja cilja utvrđenog u članku 2. misija EUBAM Libya:

(a)

podupire libijska tijela i agencije odgovorne za upravljanje granicama, među ostalim u olakšavanju suradnje unutar agencija te međuagencijske i međunarodne suradnje kao vodećih načela integriranog upravljanja granicama;

(b)

podupire libijska tijela i agencije uključene u borbu protiv prekograničnog kriminala, uključujući trgovinu ljudima i krijumčarenje migranata, i borbu protiv terorizma, u skladu s međunarodnim standardima u tim područjima;

(c)

olakšava i podupire suradnju i interoperabilnost libijskih tijela i agencija u tim tematskim područjima kako bi im se pomoglo u ublažavanju mogućih nedostataka ili preklapanja u upravljanju granicama, rješavanju problema prekograničnog kriminala, uključujući trgovinu ljudima i krijumčarenje migranata, i borbi protiv terorizma;

(d)

pruža procjene posebnih potreba i razvija povezane projekte radi potpore operativnim aktivnostima misije.

1.a   U obavljanju svojih zadaća misija EUBAM Libya pruža tehničke savjete, aktivnosti izgradnje kapaciteta na operativnoj i tehničkoj razini, i provodi projekte, prema potrebi dopunjene, i na pojedinačnoj osnovi specijaliziranim osposobljavanjem. Misija EUBAM Libya usto pruža strateške savjete na zahtjev libijskih tijela.”

;

3.

u članku 13. stavku 1. zadnji podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Financijski referentni iznos namijenjen pokrivanju rashoda misije EUBAM Libya od 1. srpnja 2021. do 30. rujna 2023. iznosi 84 850 000 EUR.

O financijskom referentnom iznosu namijenjenom pokrivanju rashoda misije EUBAM Libya od 1. listopada 2023. do 30. lipnja 2025. odlučuje Vijeće.”;

4.

u članku 16. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„PSO provodi stratešku procjenu misije EUBAM Libya i njezina mandata do 30. lipnja 2024. Strateško preispitivanje misije EUBAM Libya provodi se pravodobno prije prestanka važenja ove Odluke.

Ova Odluka primjenjuje se do 30. lipnja 2025.”.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Primjenjuje se od 1. srpnja 2023.

Sastavljeno u Luxembourgu 26. lipnja 2023.

Za Vijeće

Predsjednik

J. BORRELL FONTELLES


(1)  Odluka Vijeća 2013/233/ZVSP od 22. svibnja 2013. o misiji Europske unije za pomoć u integriranom upravljanju granica u Libiji (EUBAM Libya) (SL L 138, 24.5.2013., str. 15.).

(2)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2021/1009 od 18. lipnja 2021. o izmjeni Odluke 2013/233/ZVSP o misiji Europske unije za pomoć u integriranom upravljanju granicama u Libiji (EUBAM Libya) (SL L 222, 22.6.2021., str. 18.).


27.6.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 161/70


ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2023/1306

od 26. lipnja 2023.

o potpori projektu o području bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku u promjenjivom regionalnom sigurnosnom okruženju

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 28. stavak 1. i članak 31. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Globalna strategija Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Unije iz 2016. kao i Strategija Europske unije protiv širenja oružja za masovno uništenje iz 2003. temelje se na uvjerenju da je multilateralni pristup sigurnosti, među ostalim razoružanju i neširenju oružja, najbolji način za održavanje međunarodnog poretka.

(2)

Stoga je politika Unije poštovati, provoditi i jačati provedbu i univerzalizaciju postojećih ugovora, sporazuma i normi o razoružanju i neširenju oružja te surađivati s trećim zemljama i pomagati im u ispunjavanju njihovih obveza u skladu s multilateralnim konvencijama i režimima.

(3)

U Zajedničkoj deklaraciji sa Sastanka na vrhu za Mediteran u Parizu od 13. srpnja 2008., kojom je osnovana Unija za Mediteran, ponovno je potvrđena zajednička težnja postizanju mira i regionalne sigurnosti, kako je navedeno u Deklaraciji iz Barcelone usvojenoj na Euromediteranskoj konferenciji održanoj 27. i 28. studenoga 1995., među ostalim pridržavanjem međunarodnih ugovora i konvencija o oružju za masovno uništenje, kao i s pomoću regionalnih dogovora, poput onih o uspostavi područjâ bez nuklearnog oružja.

(4)

Na Revizijskoj konferenciji Ugovora o neširenju oružja održanoj 2010. naglašena je važnost procesa koji vodi potpunoj provedbi Rezolucije iz 1995. o Bliskom istoku („Rezolucija iz 1995.”). U tu su svrhu na Revizijskoj konferenciji Ugovora o neširenju oružja održanoj 2010. podržani konkretni koraci, među ostalim razmatranje svih ponuda čiji je cilj podržati provedbu Rezolucije iz 1995., uključujući ponudu Unije da bude domaćin seminaru posvećenom daljnjem djelovanju, koji je povezan sa seminarom organiziranim u lipnju 2008.

(5)

Na Revizijskoj konferenciji Ugovora o neširenju oružja održanoj 2010. prepoznata je usto važna uloga civilnog društva u doprinošenju provedbi Rezolucije iz 1995. te su potaknuta sva nastojanja u tom pogledu.

(6)

U svojem programu za razoružanje naslovljenom „Osiguravanje naše zajedničke budućnosti”, predstavljenom 24. svibnja 2018., glavni tajnik Ujedinjenih naroda obvezao se da će surađivati s državama članicama UN-a na jačanju i konsolidaciji područja bez nuklearnog oružja, među ostalim podupiranjem daljnje uspostave takvih područja, posebice na Bliskom istoku.

(7)

Unija je kontinuirano izražavala svoju spremnost da pomogne u procesu uspostave područja bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku podupiranjem procesa izgradnje povjerenja, posebno u okviru seminara i radionica Unije poput onih održanih 2008., 2011. i 2012., kao i u okviru projekta koji Institut Ujedinjenih naroda za istraživanje razoružanja (UNIDIR), uz potporu Unije, provodi od 2019. do 2023. o mjerama za izgradnju povjerenja koje vode uspostavi takvog područja, na temelju Odluke Vijeća (ZVSP) 2019/938 (1).

(8)

Unija želi nastaviti podupirati proces koji vodi uspostavi područja bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku pružanjem daljnje potpore radu UNIDIR-a u tu svrhu,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Kako bi se pospješio angažman Unije na uspostavi područja bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku, Unija podupire projekt UNIDIR-a sa sljedećim sveobuhvatnim ciljevima:

pomoći u ublažavanju regionalnih trendova povezanih sa širenjem oružja za masovno uništenje,

poticati dogovore u pogledu regionalne sigurnosti, kao i norme i procese povezane s kontrolom i neširenjem oružja te razoružanjem,

razviti dublje razumijevanje povezanosti područja bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku i sadašnjih regionalnih i međunarodnih događanja, i

promicati djelotvorno, provjerljivo, uključivo i održivo područje bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku.

2.   Podroban opis projekta naveden je u projektnom dokumentu u Prilogu.

Članak 2.

1.   Visoki predstavnik odgovoran je za provedbu ove Odluke.

2.   Tehničku provedbu projekta iz članka 1. stavka 1. izvršava UNIDIR, koji tu zadaću obavlja pod nadležnošću Visokog predstavnika. Visoki predstavnik u tu svrhu sklapa potrebne aranžmane s UNIDIR-om.

Članak 3.

1.   Financijski referentni iznos za provedbu projekta iz članka 1. stavka 1. iznosi 2 099 969 EUR.

2.   Rashodima koji se financiraju iznosom utvrđenim u stavku 1. upravlja se u skladu s pravilima i postupcima koji se primjenjuju na opći proračun Unije.

3.   Komisija nadzire ispravnost upravljanja rashodima koji se financiraju iznosom utvrđenim u stavku 1. U tu svrhu sklapa sporazum o doprinosu s UNIDIR-om. Tim sporazumom utvrđuje se da UNIDIR osigurava vidljivost doprinosa Unije, u skladu s njegovom veličinom.

4.   Komisija nastoji sklopiti sporazum o doprinosu iz stavka 3. u najkraćem mogućem roku nakon stupanja na snagu ove Odluke. Ona obavješćuje Vijeće o svim poteškoćama u tom procesu i o datumu sklapanja tog sporazuma.

Članak 4.

1.   Visoki predstavnik izvješćuje Vijeće o provedbi ove Odluke na temelju podrobnih dvanaestomjesečnih izvješća koje priprema UNIDIR. Ta su izvješća temelj za evaluaciju koju na kraju projekta provodi Vijeće.

2.   Komisija dostavlja informacije o financijskim aspektima provedbe projekta iz članka 1. stavka 1.

Članak 5.

1.   Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

2.   Ova Odluka prestaje važiti 36 mjeseci nakon datuma sklapanja sporazuma o doprinosu iz članka 3. stavka 3. Međutim, ona prestaje važiti šest mjeseci nakon stupanja na snagu ako se u tom roku ne sklopi sporazum o financiranju.

Sastavljeno u Luxembourgu 26. lipnja 2023.

Za Vijeće

Predsjednik

J. BORRELL FONTELLES


(1)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2019/938 od 6. lipnja 2019. za potporu procesu izgradnje povjerenja koji vodi uspostavi područja bez nuklearnog oružja i svog drugog oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku (SL L 149, 7.6.2019., str. 63.).


PRILOG

Projekt za potporu području bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku u promjenjivom regionalnom sigurnosnom okruženju

Na Bliskom istoku događaju se promjene i raste nestabilnost, povećavaju se izvori nesigurnosti i nabava i upotreba konvencionalnog oružja, ali i raste zabrinutost zbog daljnje upotrebe i širenja nekonvencionalnog oružja. Kao rezultat toga, ali i drugih događaja u svijetu, regionalno sigurnosno okruženje uvelike se mijenja, što bi moglo imati trajne posljedice za regionalno i međunarodno širenje oružja za masovno uništenje. Projektom koji je UNIDIR predložio promicat će se neširenje oružja za masovno uništenje, kontrola oružja i norme i ciljevi povezani s razoružanjem na Bliskom istoku na način da će se kroz istraživanja povezana s tom temom, izgradnju kapaciteta i dijalog podupirati inicijativa za područje bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku i procesi važni za regionalnu sigurnost.

Kontekst i svrha

Na svjetskoj razini došlo je do krize povezane s režimima za neširenje oružja. Ti su instrumenti tijekom posljednja dva desetljeća oslabjeli jer su geopolitički interesi imali prednost nad mjerama za neširenje oružja, kontrolu oružja i razoružanje. Nedonošenje konačnog dokumenta za drugu uzastopnu revizijsku konferenciju o neširenju nuklearnog oružja samo je jedan od primjera, koji je jasan dokaz te krize. U tom širem geostrateškom kontekstu opažaju se velike promjene u sigurnosnom okruženju Bliskog istoka. Socijalni nemiri i građanski ratovi doveli su do stalne nestabilnosti, što je uzrokovalo raseljavanje stanovništva i utjecalo na sigurnost i stabilnost u susjednim regijama. Trenutačna nestabilnost utjecala je i na sposobnost vlada u regiji da se pozabave vanjskopolitičkim pitanjima, poput sudjelovanja u multilateralnim i regionalnim inicijativama za suzbijanje širenja oružja za masovno uništenje. Na regionalnoj razini došlo je do promjena u savezništvima, što je utjecalo na dugotrajne regionalne odnose snaga. Osim toga, mjere koje poduzimaju akteri izvan regije, kao što su vojna prisutnost, aktivnosti i potpora, ali i vojna povlačenja, narušile su sigurnosno okruženje u regiji.

Kombinacija domaćih i regionalnih nestabilnosti dovela je do dvaju usporednih procesa koji bi mogli trajno utjecati na širenje oružja za masovno uništenje na regionalnoj i međunarodnoj razini. S jedne strane, u regiji je zabilježen porast nabave i upotrebe konvencionalnog i potencijalno nekonvencionalnog oružja, kao i uspostava (ili prijetnja uspostavom) kapaciteta za proizvodnju nuklearnog oružja, uz već postojeće kapacitete u području oružja za masovno uništenje. S druge strane, regionalne države pokazale su veću spremnost da riješe svoje regionalne sigurnosne probleme u okviru regionalnih i podregionalnih pregovora, a primjer toga su Abrahamovi sporazumi, prekid vatre u Jemenu, sporazum o pomorskom razgraničenju između Izraela i Libanona, dijalog između Irana i Saudijske Arabije te Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, te trenutačni pregovori u okviru Ujedinjenih naroda o području bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku. Ta se dva trenda mogu činiti proturječnima u pogledu njihovih implikacija na širenje oružja za masovno uništenje, no mogu se (i vjerojatno će se) nastaviti usporedno.

Ciljevi projekta

Predloženi projekt imat će četiri glavna cilja:

pomoći u ublažavanju regionalnih trendova povezanih sa širenjem oružja za masovno uništenje,

poticati dogovore u pogledu regionalne sigurnosti, kao i norme i procese povezane s kontrolom i neširenjem oružja te razoružanjem,

razviti dublje razumijevanje povezanosti područja bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku i trenutačnih regionalnih i međunarodnih događanja,

promicati djelotvorno, provjerljivo, uključivo i održivo područje bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku.

Pristup u okviru projekta

U okviru projekta primijenit će se holistički pristup kojim će se obuhvatiti sve komponente istraživanja, prikupiti ideje, izraditi novi prijedlozi, izgraditi kapaciteti i potaknuti dijalog te će se nastojati zainteresirati i uključiti različite sudionike i publiku. To će se postići provedbom triju područja djelovanja (ishoda) i s njima povezanih rezultata:

Područje djelovanja br. 1: produbiti razumijevanje i uvažavanje uzroka, motiva i rizika povezanih s regionalnim širenjem oružja za masovno uništenje kako bi se pronašla rješenja za poboljšanje regionalne sigurnosti i promicala regionalna rješenja za pitanje širenja oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku. U okviru područja djelovanja br. 1 nastoji se povećati svijest i razumijevanje o čimbenicima koji potiču širenje oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku. Cilj je utvrditi temeljne uzroke širenja oružja za masovno uništenje, uključujući strateške, političke ili druge motive, kao i povezane rizike i posljedice. Krajnji je opći cilj ovog područja djelovanja utvrditi praktična rješenja za poboljšanje regionalne sigurnosti i sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku. To uključuje promicanje aktualnih i novih procesa u području regionalne sigurnosti, kao i inicijative za područje bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku, kojima bi se zabranilo posjedovanje, proizvodnja i upotreba oružja za masovno uništenje u regiji i promicali napori za razoružanje i neširenje oružja. Produbljivanjem razumijevanja izazova i razmatranjem mogućih rješenja, u okviru područja djelovanja br. 1 nastoji se poduprijeti razvoj sigurnijeg i stabilnijeg Bliskog istoka.

Područje djelovanja br. 2: izgraditi regionalne kapacitete kako bi se poboljšali razumijevanje problema i sposobnost utvrđivanja rješenja u vezi s pregovorima o području bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku i njegovom provedbom. Cilj je područja djelovanja br. 2 povećati sposobnost zemalja Bliskog istoka da se učinkovito uključe u pregovore i provedbu procesa u području regionalne sigurnosti općenito, a posebno u inicijativu za područje bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku. To podrazumijeva jačanje sposobnosti regionalnih aktera da razumiju složenost problema širenja oružja za masovno uništenje, kao i poboljšanje njihovih kapaciteta za utvrđivanje i provedbu praktičnih rješenja. Aktivnosti u tom području djelovanja uključivat će programe osposobljavanja i izgradnje kapaciteta za vladine dužnosnike, stručnjake i druge relevantne dionike te pomoć u privlačenju nove ciljane publike u regiji. Opći je cilj stvoriti informiraniju i angažiraniju regionalnu zajednicu koja je spremnija za suočavanje s izazovima povezanima s širenjem oružja za masovno uništenje, kao i za promicanje regionalne sigurnosti. Izgradnjom regionalnih kapaciteta i boljim razumijevanjem navedenih pitanja, u okviru ovog područja djelovanja nastoji se poduprijeti učinkovito pregovaranje i provedbu tekućeg i novog procesa u području regionalne sigurnosti, uključujući područje bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku, te time potaknuti ostale dogovore u području regionalne sigurnosti, kao i kontrolu oružja, neširenje oružja i razoružanje.

Područje djelovanja br. 3: podupirati djelotvorno, provjerljivo, uključivo i održivo područje bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku. Kako bi se osiguralo da područje bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku bude sveobuhvatno, djelotvorno i provjerljivo, područje djelovanja br. 3 bit će usmjereno i na potporu tehničkim i pravnim aspektima povezanima s pregovorima o području bez oružja te njegovom provedbom. Naposljetku, cilj je ovog područja djelovanja promicati područje bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku koje je ostvarivo i održivo, tj. koje se može postići, trajati i u budućnosti postati ključni instrument za poboljšanje regionalne sigurnosti i sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku.

Projektne aktivnosti i očekivani rezultati

U okviru projekta provodit će se aktivnosti, održavati događanja i objavljivati izvješća u cilju promicanja četiriju aktivnosti reforme u sva tri područja djelovanja.

Područje djelovanja br. 1: produbiti razumijevanje i uvažavanje uzroka, motiva i rizika povezanih s regionalnim širenjem oružja za masovno uništenje kako bi se pronašla rješenja za poboljšanje regionalne sigurnosti i promicalo područje bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku kao jedno od rješenja za pitanje širenja oružja za masovno uništenje u toj regiji. Kao dio ovog područja djelovanja, u okviru projekta će se:

sazvati dva ili više okruglih stolova kako bi se raspravljalo o aktualnim regionalnim i međunarodnim događajima i njihovu utjecaju na percepciju regionalnih prijetnji. Na njima će se okupiti stručnjaci, vladini dužnosnici i drugi relevantni dionici kako bi razmijenili stajališta o regionalnim sigurnosnim izazovima te razgovarali o načinima jačanja regionalne suradnje i stabilnosti,

provesti istraživanje radi mapiranja percepcije regionalnih prijetnji, preispitivanja instrumenata za postizanje kontrole oružja, neširenja oružja, razoružanja, kao i regionalne sigurnosti, te radi utvrđivanja načina na koji procesi u području regionalne sigurnosti i područje bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku mogu pomoći u prevladavanju tih izazova. To će istraživanje uključivati sveobuhvatnu analizu čimbenika koji potiču širenje oružja za masovno uništenje u regiji, kao i ispitivanje prednosti i nedostataka postojećih procesa i mehanizama u području regionalne sigurnosti,

objaviti dokument u kojem se sažimaju rezultati istraživanja i utvrđuju načini za ublažavanje uzroka, motiva i rizika povezanih s regionalnim širenjem oružja za masovno uništenje. Taj će dokument sadržavati političke zaključke za poboljšanje procesa u području regionalne sigurnosti i promicanje područja bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku kao jednog od ključnih instrumenata za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje u toj regiji.

Sazivanjem okruglih stolova, provođenjem istraživanja i objavljivanjem dokumenta nastoji se povećati razumijevanje percepcije regionalnih prijetnji i utvrditi praktična rješenja za poboljšanje regionalne sigurnosti i sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku.

Područje djelovanja br. 2: izgraditi regionalne kapacitete kako bi se poboljšali razumijevanje problema i sposobnost utvrđivanja rješenja u vezi s pregovorima o području bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku i njegovom provedbom. Kao dio ovog područja djelovanja, u okviru projekta će se:

uspostaviti mreže pojedinaca i institucija koji rade na regionalnoj sigurnosti i promiču regionalnu sigurnost, među ostalim i područje bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku, kako bi još bolje razumjeli tu temu i mogli utjecati na svoje nacionalne politike i sudjelovati u tekućim i budućim raspravama. To će uključivati uspostavu partnerstava s postojećim organizacijama i inicijativama te potporu razvoju novih mreža i saveza čiji je zajednički cilj promicanje područja bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku. Cilj je uspostaviti, ojačati i integrirati postojeće napore za promicanje područja bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku i maksimalno povećati njegov utjecaj na regionalnu sigurnost,

organizirati najmanje dvije radionice za izgradnju kapaciteta za regionalne dužnosnike i stručnjake kako bi se poboljšalo razumijevanje pitanja povezanih s regionalnom sigurnošću, širenjem oružja za masovno uništenje i naporima za njihovo rješavanje, što uključuje i pregovore o području bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku i njegovu provedbu. Te će radionice sudionicima pružiti prilike za osposobljavanje i obrazovanje kako bi produbili svoje znanje i vještine te razvili praktična rješenja za pregovore i provedbu,

na internetskim stranicama UNIDIR-a održavati i poboljšavati internetski alati koji se odnose na područje bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku. To će uključivati ažuriranje postojećih resursa i materijala te razvoj novih internetskih alata i resursa za potporu promicanju i provedbi područja bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku,

najmanje tri publikacije prevesti na regionalne jezike. Time će se doprinijeti razvoju terminologije na lokalnim jezicima i posljedično sadašnjim i budućim regionalnim stručnjacima omogućiti lakše razumijevanje, regionalnoj publici omogućit će se bolji pristup informacijama i resursima povezanima s područjem bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku te će se promicati vidljivost područja bez oružja i njegovo shvaćanje u regiji.

Uspostavom mreža, organiziranjem radionica za izgradnju kapaciteta, održavanjem i poboljšanjem internetskih alata te prevođenjem publikacija nastoje se promicati napori u pogledu regionalne sigurnosti i područja bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku, kao i povećati regionalni kapaciteti za učinkovito sudjelovanje u pregovorima o njima i njihovoj provedbi.

Područje djelovanja br. 3: promicati djelotvorno, provjerljivo, uključivo i održivo područje bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku.

objaviti najmanje tri dokumenta o toj temi koja se bave pitanjima koja predstavljaju izazove u pregovorima i/ili provedbi područja bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku. Ti će dokumenti obuhvatiti niz pitanja povezanih s regionalnom sigurnošću, razoružanjem i neširenjem oružja te će sadržavati implikacije i opcije za rješavanje tih izazova. U njima će se pružiti sveobuhvatna i utemeljena analiza ključnih izazova u vezi s područjem bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku te će doprinijeti uspješnim pregovorima i provedbi tog područja,

organizirati najmanje dva javna događanja kao rasprave o pitanjima koja se odnose na pregovore o području bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istok i njegovu provedbu. Na tim će se događanjima okupiti stručnjaci, vladini dužnosnici i drugi relevantni dionici kako bi raspravljali i razmijenili mišljenja o izazovima i mogućnostima povezanima s područjem bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku,

organizirati informativni sastanci i pružati potpora tekućim naporima u vezi s područjem bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku koji se odnose na njegovu provedbu i ostale procese u području regionalne sigurnosti. To će uključivati pružanje potpore i savjeta relevantnim dionicima.

Objavljivanjem dokumenata o toj temi, organiziranjem javnih događanja i informativnih sastanaka te pružanjem potpore nastoji se doprinijeti pregovorima o području bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku i njegovoj provedbi te prevladavanju ključnih izazova koji se mogu pojaviti tijekom tih procesa.

Ciljana publika

Predloženim projektom doprinijet će se naporima u području kontrole oružja, neširenja oružja i razoružanja na regionalnoj i međunarodnoj razini. Ciljana publika uključuje tri skupine koje se isprepliću, a one su:

oblikovatelji politika i diplomati u regiji koji rade na kontroli oružja, neširenju oružja, razoružanju i pitanjima regionalne sigurnosti. To podrazumijeva i regionalne dužnosnike i stručnjake, kao i osobe koje rade u okviru regionalnih i multilateralnih foruma, uključujući revizijske konferencije Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, Konvencije o kemijskom oružju i Konvencije o biološkom oružju te Konferenciju o području bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku. Poseban naglasak stavit će se na uspostavu kontakta s manje zastupljenim skupinama kao što su mladi oblikovatelji politika, stručnjaci, žene i znanstvenici iz regije koji ne sudjeluju često u tim raspravama,

oblikovatelji međunarodnih sigurnosnih politika, diplomati i istraživači, posebno oni koji su usmjereni na kontrolu oružja, razoružanje i neširenje nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja i sustava njegove isporuke na Bliskom istoku, kao i na područje bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku i regionalnu sigurnost ili tehnologije u nastajanju,

znanstvenici i stručnjaci s Bliskog istoka koji nastoje pratiti i razumjeti brze promjene dinamike u regiji, državama regije i među tamošnjim stanovništvom, posljedice koje nestabilna savezništva i kapaciteti imaju za regionalnu sigurnost te izglede za sprečavanje i ublažavanje postojećih i budućih izvora napetosti i sukoba, kao i širenja oružja.

Vremenski okvir projekta

Očekuje se da će projekt započeti sredinom srpnja 2023. i trajati 36 mjeseci. Planirani završetak je u srpnju 2026. Završni detaljni prikaz i financijska izvješća u vezi s projektom trebali bi biti dovršeni do kraja 2026.

Upravljanje projektom i nadzor nad projektom

Projekt će se provoditi pod pokroviteljstvom Instituta Ujedinjenih naroda za istraživanje razoružanja (UNIDIR). UNIDIR je autonomna institucija u okviru Ujedinjenih naroda osnovana 1980. u svrhu provedbe neovisnih istraživanja o razoružanju i povezanim problemima, posebice o pitanjima međunarodne sigurnosti. Sjedište te institucije s globalnim ugledom nalazi se u Ženevi, a ona već dugi niz godina raspolaže stručnim znanjem o pitanjima povezanima s oružjem za masovno uništenje i, među ostalim, znatnom institucionalnom memorijom i arhivom o procesima razoružanja, uključujući Ugovor o neširenju nuklearnog oružja i područja bez nuklearnog oružja širom svijeta, te znatnim brojem objavljenih publikacija koje su sve javno i besplatno dostupne na internetu.

Važna sastavnica djelovanja UNIDIR-a jest organiziranje i olakšavanje neformalnog dijaloga među različitim stručnjacima o pitanjima razoružanja koja se kreću od pitanja povezanih s oružjem za masovno uništenje do novih oružanih tehnologija. Stoga UNIDIR raspolaže širokom mrežom koja mu služi kao oslonac te iskustvom u organizaciji sastanaka u Ženevi i drugdje kao i pripremi sažetih izvješća i provedbi popratnog djelovanja.

UNIDIR-om upravlja Upravni odbor koji također djeluje kao savjetodavni odbor za pitanja razoružanja. Direktor UNIDIR-a odgovara Upravnom odboru. Upravni odbor okuplja raznoliku skupinu stručnjaka iz cijelog svijeta koji djeluju u osobnom svojstvu i sastaju se dvaput godišnje radi preispitivanja materijalnih i financijskih aktivnosti UNIDIR-a. Upravni odbor svake godine podnosi izvješće o radu glavnom tajniku UN-a. Direktor UNIDIR-a odgovoran je za organizaciju i usmjeravanje UNIDIR-a te za upravljanje njime, što uključuje sadržajne rezultate istraživanja i njegove financijske i administrativne procese.

Iako se radi o autonomnoj organizaciji, UNIDIR slijedi financijska pravila i propise UN-a, a njegova financijska dokumentacija podliježe reviziji koju provodi Odbor revizora UN-a. Svim financijskim aspektima projekta upravlja se u okviru programa Umoja, a preispituju se jedanput u tri mjeseca. UNIDIR relevantne donatore izvješćuje o napretku pojedinačnih projekata i njihovu financiranju najmanje jednom godišnje, a najviše jedanput u tri mjeseca, ovisno o zahtjevima pojedinog donatora.


27.6.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 161/77


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2023/1307

od 26. lipnja 2023.

o financijskim doprinosima koje stranke Europskog razvojnog fonda trebaju platiti kao drugi obrok za 2023.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Unutarnji sporazum predstavnika vlada država članica Europske unije koji su se sastali u okviru Vijeća, o financiranju pomoći Europske unije na temelju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020., u skladu sa Sporazumom o partnerstvu AKP-EU, i o dodjeli financijske pomoći za prekomorske zemlje i područja na koje se primjenjuje dio četvrti Ugovora o funkcioniranju Europske unije (1), a posebno njegov članak 7. stavak 2. u vezi s člankom 14. stavkom 3.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2018/1877 od 26. studenoga 2018. o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2015/323 (2), a posebno njezin članak 19. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 46. Uredbe (EU) 2018/1877 Europska investicijska banka (EIB) Komisiji šalje svoje ažurirane procjene obveza i plaćanja u okviru instrumenata kojima upravlja.

(2)

U skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) 2018/1877 Komisija do 15. lipnja 2023. podnosi prijedlog u kojem određuje iznos drugog obroka doprinosa za 2023.

(3)

U skladu s člankom 20. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1877 u okviru poziva za doprinose prvo se iskorištavaju iznosi utvrđeni za prethodne europske razvojne fondove („ERF”). Stoga bi trebalo uputiti poziv za sredstva u skladu s Uredbom (EU) 2018/1877 za EIB i za Komisiju.

(4)

U skladu s člankom 152. Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju („Sporazum o povlačenju”) Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske („Ujedinjena Kraljevina”) ostaje sudionica u ERF-u do zaključenja 11. ERF-a i svih prethodnih nezaključenih ERF-ova. Međutim, u skladu s člankom 153. Sporazuma o povlačenju ne smije se ponovno upotrijebiti udio Ujedinjene Kraljevine u opozvanim sredstvima iz projekata u okviru 11. ERF-a ako su ta sredstva opozvana nakon 31. prosinca 2020., ili iz prethodnih ERF-ova.

(5)

Odlukom Vijeća (EU) 2022/2242 (3) utvrđen je godišnji iznos doprinosa koje stranke ERF-a trebaju uplatiti za 2023. od 1 800 000 000 EUR za Komisiju, odnosno 300 000 000 EUR za EIB.

(6)

Kako bi se omogućila brza primjena mjera predviđenih u ovoj Odluci, ova bi Odluka trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Utvrđuje se iznos doprinosa koje stranke ERF-a trebaju platiti kao drugi obrok za 2023. od 750 000 000 EUR. Od tog je iznosa 650 000 000 EUR namijenjeno Komisiji, a 100 000 000 EUR EIB-u.

Članak 2.

Pojedinačne doprinose za ERF stranke ERF-a plaćaju Komisiji i EIB-u kao drugi obrok za 2023. u skladu s Prilogom.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Luxembourgu 26. lipnja 2023.

Za Vijeće

Predsjednik

J. BORRELL FONTELLES


(1)  SL L 210, 6.8.2013., str. 1.

(2)  SL L 307, 3.12.2018., str. 1.

(3)  Odluka Vijeća (EU) 2022/2242 od 14. studenoga 2022. o financijskim doprinosima koje stranke Europskog razvojnog fonda trebaju platiti radi financiranja tog fonda, određivanja gornje granice za 2024., godišnjeg iznosa za 2023., iznosa prvog obroka za 2023. i indikativnih, neobvezujućih predviđanja za očekivane godišnje iznose doprinosa za godine 2025. i 2026. (SL L 294, 15.11.2022., str. 17.).


PRILOG

Drugi obrok doprinosa ERF-u za 2023. (EUR) koji treba isplatiti Komisiji i EIB-u

DRŽAVE ČLANICE I UJEDINJENA KRALJEVINA

Ključ za doprinose 11. ERF-u (%)

Drugi obrok za 2023. (EUR)

Ukupno

Komisija

EIB

11. ERF

11. ERF

BELGIJA

3,24927

21 120 255

3 249 270

24 369 525

BUGARSKA

0,21853

1 420 445

218 530

1 638 975

ČEŠKA

0,79745

5 183 425

797 450

5 980 875

DANSKA

1,98045

12 872 925

1 980 450

14 853 375

NJEMAČKA

20,57980

133 768 700

20 579 800

154 348 500

ESTONIJA

0,08635

561 275

86 350

647 625

IRSKA

0,94006

6 110 390

940 060

7 050 450

GRČKA

1,50735

9 797 775

1 507 350

11 305 125

ŠPANJOLSKA

7,93248

51 561 120

7 932 480

59 493 600

FRANCUSKA

17,81269

115 782 485

17 812 690

133 595 175

HRVATSKA

0,22518

1 463 670

225 180

1 688 850

ITALIJA

12,53009

81 445 585

12 530 090

93 975 675

CIPAR

0,11162

725 530

111 620

837 150

LATVIJA

0,11612

754 780

116 120

870 900

LITVA

0,18077

1 175 005

180 770

1 355 775

LUKSEMBURG

0,25509

1 658 085

255 090

1 913 175

MAĐARSKA

0,61456

3 994 640

614 560

4 609 200

MALTA

0,03801

247 065

38 010

285 075

NIZOZEMSKA

4,77678

31 049 070

4 776 780

35 825 850

AUSTRIJA

2,39757

15 584 205

2 397 570

17 981 775

POLJSKA

2,00734

13 047 710

2 007 340

15 055 050

PORTUGAL

1,19679

7 779 135

1 196 790

8 975 925

RUMUNJSKA

0,71815

4 667 975

718 150

5 386 125

SLOVENIJA

0,22452

1 459 380

224 520

1 683 900

SLOVAČKA

0,37616

2 445 040

376 160

2 821 200

FINSKA

1,50909

9 809 085

1 509 090

11 318 175

ŠVEDSKA

2,93911

19 104 215

2 939 110

22 043 325

UJEDINJENA KRALJEVINA (*1)

14,67862

95 411 030  (*1)

14 678 620

110 089 650  (*1)

UKUPNO EU-27 I UJEDINJENA KRALJEVINA

100,00

650 000 000

100 000 000

750 000 000


(*1)  U skladu s člankom 153. Sporazuma o povlačenju Ujedinjena Kraljevina u ožujku 2023. službeno je zatražila da Komisija 2023. vrati svoj nepodmireni udio u pričuvama 10. i 11. ERF-a prebijanjem nepodmirenog doprinosa Ujedinjene Kraljevine ERF-u za 2023. (drugi i treći obrok, tj. ukupno 154,12 milijuna EUR). To će prebijanje biti navedeno u odgovarajućim uputama za plaćanje.