(1)

Cilj je Uredbe Vijeća (EU) 2022/1369 (1) dobrovoljno i, prema potrebi, obvezno smanjenje potražnje za plinom u Uniji, što bi olakšalo punjenje skladišta plina i zajamčilo veću spremnost na sve daljnje poremećaje u opskrbi. Uredba (EU) 2022/1369 donesena je na temelju članka 122. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) s obzirom na neposrednu krizu opskrbe plinom prouzročenu ničim izazvanom i neopravdanom invazijom Rusije na Ukrajinu u veljači 2022. i potrebu da Unija reagira privremenim mjerama u duhu solidarnosti među državama članicama.

(2)

U skladu s Uredbom (EU) 2022/1369 države članice trebale su uložiti sve napore kako bi u razdoblju od 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2023. smanjile svoju potrošnju plina za 15 %. Za slučaj da se dobrovoljne mjere za smanjenje potražnje pokažu nedostatnima za uklanjanje rizika od ozbiljne nestašice u opskrbi, Vijeće je na prijedlog Komisije ovlašteno proglasiti uzbunjivanje na razini Unije, što bi aktiviralo obvezu smanjenja potražnje. Posljednjih mjeseci države članice marljivo su radile i donijele mjere za smanjenje potražnje za plinom za 15 % po državi članici, u duhu solidarnosti. To je već dovelo do stvarnog smanjenja potražnje za plinom u cijeloj Uniji za više od 15 %, od kolovoza 2022. do siječnja 2023.

(3)

Međutim, i dalje je ozbiljno narušena sigurnost opskrbe energijom. Globalno stanje na tržištu plina nije se poboljšalo od veljače 2022. i Unija se i dalje oslanja na određene količine ruskog plina kako bi zadovoljila svoju ukupnu potražnju za plinom, unatoč smanjenju potražnje postignutom Uredbom (EU) 2022/1369. Prošle je godine nije bilo potrebe za ograničavanjem potražnje za energijom za građane Unije zahvaljujući djelotvornim mjerama u pogledu punjenja skladišta i smanjenja potražnje. Međutim, u 11 država članica još je snazi rano upozorenje i u jednoj državi članici razina uzbunjivanja u skladu s Uredbom (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća (2). S obzirom na to da su cijene plina i dalje iznimno visoke i da se stanje globalne opskrbe nije poboljšalo od kolovoza 2022. kad je donesena Uredba (EU) 2022/1369, hitno je potrebno produljiti mjere koje su doprinijele zauzdavanju krize, posebno nastaviti sa smanjivanjem potražnje. Ukidanje mjera za smanjenje potražnje narušilo bi stabilno, ali krhko stanje dosad ostvareno u Uniji te bi ugrozilo njezinu otpornost odgovora na vjerojatni razvoj događaja u budućnosti, kao što je potpuni prekid ruskog uvoza. Stoga je izuzetno važno nastaviti sprečavati izloženost Unije nestašici plina i visokoj nestabilnosti cijena u Uniji.

(4)

Zbog znatnog smanjenja uvoza plina putem ruskih plinovoda prošle godine, kapacitet Unije za punjenje skladišta trenutačno je znatno smanjen, među ostalim i u usporedbi sa stanjem u ljeto 2022. Unatoč činjenici da je energetska kriza započela 2020., Unija je iz Rusije uvezla približno 60 milijardi kubičnih metara plina kojim je napunila skladišta plina tijekom te godine, uključujući putem plinovoda NordStream 1. Međutim, tijekom ljeta 2022. Rusija je obustavila i u konačnici potpuno prekinula opskrbu plinom tim plinovodom, koje oštećen radnjama sabotaže u rujnu 2022. u tolikoj mjeri da se njime trenutačno ne može transportirati plin, a neće se ni moći u doglednoj budućnosti. Uzimajući u obzir trenutačne razine uvoza plina putem plinovoda, Unija će primiti najviše 20 milijardi kubičnih metara ruskog plina uvezenog plinovodom, ako se taj ionako nepouzdani uvoz u potpunosti ne prekine. Stoga postoji ozbiljan rizik od nestašice plina u Uniji nadolazeće zime 2023.-2024.

(5)

Te ozbiljne poteškoće pogoršavaju brojni dodatni rizici i novi čimbenici, uključujući oporavak azijske potražnje za ukapljenim prirodnim plinom, čime se smanjuje dostupnost plina na globalnom tržištu, vremenske uvjete koji su se nedavno dodatno pogoršali, što utječe na skladištenje hidroenergije i proizvodnju nuklearne energije zbog niskih razina vode, nova tehnička dostignuća kojima se povećava razina nesigurnosti u pogledu dostupnosti postojeće proizvodnje nuklearne energije i koja zahtijevaju veću upotrebu proizvodnje električne energije na plin te daljnje moguće poremećaje u opskrbi plinom, uključujući potpuni prekid uvoza plina iz Rusije.

(6)

Te postojane i nove ozbiljne poteškoće utječu na sposobnost Unije da zadovolji potražnju za plinom u Uniji, posebno na pravodobno i učinkovito punjenje podzemnih skladišta za zimu 2023.-2024., kao i na primjerenost ponude i potražnje tijekom zime 2023.-2024.

(7)

U skladu s Uredbom (EU) 2022/1369 Komisija je provela preispitivanje te uredbe te su rezultati tog preispitivanja sažeti u izvješću koje je Komisija predstavila Vijeću. U izvješću se analiziraju različiti scenariji, uz produljenje aktivnosti za smanjenje potražnje na temelju Uredbe (EU) 2022/1369 i bez produljenja, uključujući produljenje za sedam mjeseci, od travnja do listopada 2023., produljenje za osam mjeseci, od kolovoza 2023. do ožujka 2024., i produljenje za godinu dana, od travnja 2023. do ožujka 2024. U izvješću se zaključuje da bi bez nastavka smanjenja potražnje razine skladištenja do kraja listopada 2023. dosegnule tek 69 milijardi kubičnih metara, što je znatno ispod cilja od 90 % (89,4 milijarde kubičnih metara) do 1. studenoga utvrđenog u Uredbi (EU) 2017/1938, te da bi se razina skladištenja u potpunosti iscrpila do veljače 2024.

(8)

Kad je riječ o različitim scenarijima koji su razmotreni u izvješću, u slučaju produljenja za sedam mjeseci, od travnja do listopada 2023., skladišta bi se dostatno popunila do kraja ljeta 2023. (95 milijardi kubičnih metara do kraja listopada 2023., čime bi se ostvario cilj od 90 %). Međutim, budući da je potražnja za plinom čak i u uobičajenoj zimi dvostruko veća nego ljeti, skladišta bi se gotovo u potpunosti ispraznila do kraja zime 2023.-2024. (9 milijardi kubičnih metara do kraja ožujka 2024.). To znači da bi sigurnost opskrbe bila izrazito ozbiljno ugrožena i bilo bi vrlo teško dostatno popuniti skladišta za sljedeću zimu. U slučaju produljenja za osam mjeseci, od kolovoza 2023. do ožujka 2024. skladišta bi se presporo punila te bi do kraja listopada 2023. dosegnula samo 80 milijardi kubičnih metara što je znatno ispod ciljne vrijednosti, a razine skladištenja pale bi na manje od 30 % do kraja zime 2023.-2024. (manje od 28 milijardi kubičnih metara), što bi znatno ugrozilo sigurnost opskrbe i skladišta se ne bi mogla popuniti dostatno za sljedeću zimu. Samo bi u slučaju produljenja za godinu dana uz nastavak smanjenja potražnje za 15 % od travnja 2023. do ožujka 2024. razine skladištenja mogle doseći cilj skladištenja od 90 % i 89,4 milijarde kubičnih metara do 1. studenoga 2023., čime bi države članice bile na dobrom putu da osiguraju opskrbu plinom za zimu 2023.-2024., odnosno da do kraja ožujka 2024. uskladište 43 milijarde kubičnih metara plina na razini Unije.

(9)

S obzirom na te scenarije, u izvješću se zaključuje da je potrebno nastaviti smanjenje potražnje od 15 % tijekom razdoblja od 12 mjeseci do kraja ožujka 2024. kako bi se osiguralo da države članice mogu ispuniti cilj skladištenja od 90 % utvrđen u Uredbi (EU) 2017/1938, što je neophodno za sigurnost opskrbe plinom, te kako bi se spriječili eventualni nedostaci u opskrbi tijekom zime 2023.-2024.

(10)

Iako države članice mogu odlučiti kojim mjerama najbolje mogu ostvariti ciljeve skladištenja, to se ne može postići bez mjera za smanjenje potražnje. U izvješću se zaključuje da količina plina na tržištu nije dostatna za ispunjenje te obveze u svim državama članicama. To znači da sve države članice nisu fizički u mogućnosti popuniti skladišta do odgovarajućih razina, što ozbiljno ugrožava sigurnost opskrbe do kraja zime 2023.-2024.

(11)

U izvješću se navodi i da je u razdoblju od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024. potrebno smanjiti potrošnju plina razmjerno smanjenju iz Uredbe (EU) 2022/1369. Nakon produljenja bilo bi potrebno ostvariti smanjenje od 15 % u razdoblju od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024. u usporedbi s referentnim razdobljem od 1. travnja 2017. do 31. ožujka 2022. Produljenjem mjera za smanjenje potražnje i razdoblja smanjenja omogućila bi se i fleksibilnost tržišta da ograniči nestabilnost cijena plina i spriječi nagli rast cijena poput onog 2022.

(12)

S obzirom na trenutačno krhku ravnotežu ponude i potražnje, čak i umjereni poremećaji opskrbe plinom mogu imati velik učinak na tržište plina i uzrokovati trajnu štetu gospodarstvu i građanima Unije. Obveza punjenja skladišta plina primjenjuje se osim ako je proglašeno izvanredno stanje na regionalnoj razini ili na razini Unije u skladu s Uredbom (EU) 2017/1938. Stoga bi u slučaju da uvoz plina u Uniju putem plinovoda naglo padne za 10 % države članice morale uvoditi drastične izolirane mjere kako bi ispunile obvezu skladištenja ili bi se moralo proglasiti izvanredno stanje na regionalnoj razini ili na razini Unije, osim ako se nastavi dobrovoljno koordinirano smanjenje potražnje. Takvo dugotrajno koordinirano smanjenje potražnje u svim državama članicama u duhu solidarnosti ključno je za učinkovito punjenje skladišnih kapaciteta i uz minimalne poremećaje na tržištu, što je i dalje neophodno za sigurnost opskrbe plinom prije zime 2023.-2024.

(13)

Produljenje Uredbe (EU) 2022/1369 hitna je mjera i odgovor na postojane i nove ozbiljne poteškoće u opskrbi energijom koje uključuju rizik od neposredne krize i zahtijevaju da se razdoblje smanjenja potražnje za plinom prilagodi kako bi se produljilo dobrovoljno smanjenje potražnje za plinom te kako bi se stvorila mogućnost da se proglasi uzbunjivanje na razini Unije i aktivira odgovarajuće obvezno smanjenje potražnje za plinom nakon ožujka 2023.

(14)

Trenutačna kriza izlaže cijelu Uniju riziku od nestašice energije i visokih cijena energije. Budući da je Unija jedinstveno tržište, nestašica plina u jednoj državi članici imala bi ozbiljne posljedice u svim drugim državama članicama zbog fizičke nestašice plina, nestabilnosti cijena ili poremećaja u industrijskim lancima koji su posljedica mogućih ograničenja za određene industrije u nekoj državi članici. Nadalje, u duhu solidarnosti sve države članice mogu doprinijeti daljnjem smanjenju rizika od nestašice energije i mogu ograničiti nestabilnost cijena plina smanjenjem svoje potražnje. Pozitivni učinak tog duha solidarnosti znatno se povećao tijekom protekle godine razvojem novih interkonekcijskih kapaciteta prema istoku i dodatnih kapaciteta za uvoz ukapljenog prirodnog plina kojima se države članice fizički ili virtualno bolje povezuju s postrojenjima za uplinjavanje UPP-a. Stoga bi sve države članice imale koristi od nastavka koordiniranog djelovanja putem mjera poduzetih na razini Unije za smanjenje potražnje jer bi se smanjio rizik od većeg utjecaja na njihova gospodarstva.

(15)

Potrebno je hitno djelovati jer sezona punjenja skladišta plina počinje u travnju 2023. S obzirom na prethodno opisane postojane i nove ozbiljne poteškoće, neproduljenje koordiniranog smanjenja potražnje na vrijeme, tj. prije punjenja skladišta imalo bi neposredne učinke na putanje punjenja skladišta, na tržišne uvjete koji utječu na sigurnost opskrbe i na nestabilnost cijena.

(16)

Člankom 122. stavkom 1. UFEU-a omogućuje se Vijeću da, na prijedlog Komisije i u duhu solidarnosti među državama članicama, odluči o mjerama primjerenima gospodarskim prilikama, osobito ako se pojave ozbiljne poteškoće u opskrbi određenim proizvodima, ponajprije u području energetike. S obzirom na prethodno navedeno, trenutačna kriza u opskrbi plinom, koji je energent, predstavlja takvu situaciju. Zbog toga je, kako bi se odgovorilo na aktualnu situaciju u duhu solidarnosti među državama članicama, potrebno privremeno produljiti mjere poduzete na temelju Uredbe (EU) 2022/1369 i provesti njihove ciljane izmjene. Stoga je opravdano da kao pravna osnova za ovu Uredbu služi članak 122. stavak 1. UFEU-a.

(17)

Odredbe Uredbe (EU) 2022/1369 kojima se priznaju posebne nacionalne okolnosti u slučaju obveznog smanjenja potražnje koje se aktivira zbog uzbunjivanja na razini Unije nastavljaju se primjenjivati. Države članice i dalje su u mogućnosti privremeno ograničiti obvezno smanjenje potražnje ako je pojedina država članica suočena s elektroenergetskom krizom, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2019/941 Europskog parlamenta i Vijeća (3). Takav scenarij može uključivati ograničenje koje je razmjerno znatno pojačanoj upotrebi plina za proizvodnju električne energije, potrebno za izvoz znatno više električne energije u susjednu državu članicu, uslijed iznimnih okolnosti kao što je niska dostupnost hidroenergije ili nuklearne energije u dotičnoj državi članici, ili u susjednu državu članicu u koju se izvozi znatno više električne energije. To ograničenje ne bi trebalo premašivati količinu plina koja odgovara navedenom dodatnom izvozu. Države članice trebale bi uzeti u obzir to ograničenje pri izvješćivanju o svojoj raščlambi potrošnje plina prema sektoru.

(18)

Države članice koje uvode znatne mjere dekarbonizacije prelaskom s ugljena na plin za potrebe centraliziranog grijanja trebale bi biti u mogućnosti umanjiti svoje obveze smanjenja potražnje za te količine plina, pod uvjetom da se te količine plina mogu izravno pripisati prelasku s ugljena na plin.

(19)

Države članice trebale bi izvješćivati Komisiju o svojoj potrošnji plina najmanje svaka dva mjeseca, a najkasnije do 15. dana sljedećeg mjeseca, putem Eurostata. Kako bi dostavile ažurirane brojke, države članice potiču se da svakog mjeseca izvješćuju o svojoj potrošnji plina u svrhu procjene postignutog smanjenja potražnje. Ako se proglasi uzbunjivanje na razini Unije, te bi se informacije trebale dostavljati na mjesečnoj osnovi. Kako bi bolje usmjerile mjere za smanjenje potražnje i poboljšalo praćenje potrošnje plina, države članice potiču se da u svoja izvješća uključe raščlambu potrošnje plina prema sektoru, uključujući ulaznu količinu plina za proizvodnju električne i toplinske energije, potrošnje plina u industriji te potrošnje plina u kućanstvima i uslugama, prema definicijama i statističkim konvencijama utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(20)

U skladu s Uredbom (EU) 2022/1369 Komisija treba provesti preispitivanje na temelju čijih nalaza ima pravo predložiti produljenje razdoblja primjene te uredbe. Kako bi se uzelo u obzir daljnje produljenje razdoblja primjene Uredbe (EU) 2022/1369, trebalo bi odrediti 1. ožujka 2024. kao novi datum preispitivanja.

(21)

Produljene i izmijenjene mjere za smanjenje potražnje trebale bi biti privremene i ostati na snazi do kraja zime 2023.-2024. Na temelju novog preispitivanja koje treba provesti do 1. ožujka 2024. Komisija bi, prema potrebi, trebala moći predložiti produljenje razdoblja njihove primjene.

(22)

Ova Uredba trebala bi stupiti na snagu do 1. travnja 2023. kako bi se osigurao nastavak smanjenja potražnje od 15 % tijekom razdoblja od 12 mjeseci od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024. i kako bi se gospodarskim subjektima, državama članicama i Komisiji omogućilo da poduzmu potrebne mjere za postizanje tog cilja.

(23)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(24)

Uredbu (EU) 2022/1369 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

u članku 2. točke 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:

2.

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

3.

u članku 5. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

4.

u članku 5. dodaje se sljedeći stavak:

5.

u članku 8. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

(*1)  Uredba (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici (SL L 304, 14.11.2008., str. 1.).”;"

6.

u članku 9. datum „1. svibnja 2023.” zamjenjuje se datumom „1. ožujka 2024.”;

7.

u članku 10. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Primjenjuje se do 31. ožujka 2024.”.

(1)

Dijelovi od 2. do 5. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 sadržavaju usklađene kriterije za razvrstavanje tvari, smjesa i određenih proizvoda u razrede opasnosti i za razlikovanje tih razreda opasnosti te se u njima utvrđuju odredbe o tome kako te kriterije treba ispuniti i relevantni zahtjevi za označivanje. Dio 3. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 sadržava kriterije za opasnosti za zdravlje, a dio 4. tog priloga kriterije za opasnosti za okoliš.

(2)

Europskim zelenim planom (2) nastoji se ostvariti bolja zaštita ljudskog zdravlja i okoliša u okviru ambicioznog pristupa borbi protiv onečišćenja iz svih izvora i prelasku na netoksičan okoliš.

(3)

Potreba da se utvrdi pravno obvezujuća metoda utvrđivanja opasnosti endokrinih disruptora, na temelju definicije koju je 2002. donijela Svjetska zdravstvena organizacija (3) i već razvijenih kriterija za sredstva za zaštitu bilja (4) i biocidne proizvode (5), te da se ona potom primijeni u zakonodavstvu Unije istaknuta je u Komunikaciji Komisije „Strategija održivosti u području kemikalija – Prelazak na netoksični okoliš” (6). U Komunikaciji se upućuje i na potrebu za uključivanjem novih razreda opasnosti i kriterija u Uredbu (EZ) br. 1272/2008 kako bi se u potpunosti riješila pitanja toksičnosti za okoliš, postojanosti, mobilnosti i bioakumulacije.

(4)

Komisija je provela procjenu učinka uvođenja novih razreda opasnosti i kriterija u Uredbu (EZ) br. 1272/2008, uključujući otvoreno javno savjetovanje i savjetovanje s dionicima. Komisija se o novim razredima opasnosti i kriterijima za razvrstavanje i označivanje tvari i smjesa savjetovala i sa stručnom skupinom Europske agencije za kemikalije za postojane, bioakumulativne i toksične kemikalije, nadležnim tijelima za REACH i CLP (CARACAL) te podskupinom te stručne skupine za endokrine disruptore i uzela u obzir njihove znanstvene savjete.

(5)

Na temelju iskustva i novih znanstvenih spoznaja u području označivanja tvari kao posebno zabrinjavajućih tvari zbog svojstava endokrine disrupcije te označivanja tvari kao PBT (postojane, bioakumulativne, toksične tvari), vPvB (vrlo postojane,vrlo bioakumulativne tvari), PMT (postojane, mobilne, toksične tvari) i vPvM (vrlo postojane, vrlo mobilne tvari) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (7), Uredbu (EZ) br. 1272/2008 treba prilagoditi tehničkom i znanstvenom napretku uvođenjem novih razreda i kriterija opasnosti. Znanstveni kriteriji prema kojima se ocjenjuju dostupni dokazi za razvrstavanje u te razrede opasnosti trebali bi odražavati trenutačno stanje znanstvenih spoznaja.

(6)

Tvari i smjese koje imaju svojstva endokrine disrupcije opasnost su za javno zdravlje i okoliš. Dokazano je da endokrina disrupcija može dovesti do određenih poremećaja kod ljudi, među ostalim urođenih mana, razvojnih, reproduktivnih i neurorazvojnih poremećaja, raka, dijabetesa i pretilosti, te da ti poremećaji imaju visoku incidenciju i u djece i u odraslih, koja i dalje raste. Pokazalo se i da svojstva endokrine disrupcije mogu negativno utjecati na životinjske populacije.

(7)

Iskustvo pokazuje da su tvari i smjese sa svojstvima PBT ili vPvB iznimno zabrinjavajuće. Teško se razgrađuju u okolišu i imaju tendenciju nakupljanja u živim organizmima duž hranidbene mreže. Nakupljanje tih tvari u okolišu teško je preokrenuti jer se njihova koncentracija u okolišu ne smanjuje ako se smanje njihove emisije, a dugoročne učinke tog nakupljanja teško je predvidjeti. Nadalje, neke tvari sa svojstvima PBT i vPvB koje se prevoze na velike udaljenosti mogu kontaminirati udaljena netaknuta područja. Nakon što se te tvari ispuste u okoliš, izlaganje je teško spriječiti, što dovodi do kumulativne izloženosti životinja i ljudi kroz okoliš.

(8)

Tvari sa svojstvima PMT i vPvM izazivaju zabrinutost jer zbog svoje velike postojanosti u kombinaciji s velikom mobilnošću koja proizlazi iz njihova niskog adsorpcijskog potencijala mogu ući u ciklus vode, uključujući pitku vodu, i proširiti se na velike udaljenosti. Mnoge tvari sa svojstvima PMT i vPvM samo se djelomično uklanjaju prilikom pročišćavanja otpadnih voda i mogu prodrijeti kroz najnaprednije postupke pročišćavanja u postrojenjima za tretiranje vode za piće. Zbog tog nepotpunog uklanjanja u kombinaciji s novim emisijama koncentracija tih tvari sa svojstvima PMT i vPvM u okolišu s vremenom se povećava. Nakon ispuštanja u okoliš izlaganje tvarima sa svojstvima PMT i vPvM teško je spriječiti, što dovodi do kumulativne izloženosti životinja i ljudi kroz okoliš. Učinci te izloženosti dugoročno su nepredvidivi.

(9)

U kontekstu novih znanstvenih spoznaja i iskustva stečenog u utvrđivanju endokrinih disruptora za zdravlje ljudi i okoliš te tvari i smjesa sa svojstvima PBT, vPvB, PMT i vPvM, primjereno je uvesti razrede opasnosti i zahtjeve u pogledu označivanja za te tvari i smjese te odgovarajuće znanstvene kriterije za njihovo utvrđivanje.

(10)

Razina dokaza u pogledu svojstava endokrine disrupcije može biti različite znanstvene snage. Stoga je primjereno utvrditi dvije kategorije endokrinih disruptora: tvari za koje je poznato ili se pretpostavlja da su endokrini disruptori (1. kategorija) i tvari za koje se sumnja da su endokrini disruptori (2. kategorija), kako za zdravlje ljudi tako i za okoliš.

(11)

Pri izradi smjernica o primjeni kriterija za endokrine disruptore Europska agencija za kemikalije može primijeniti iskustvo stečeno u provedbi zakonodavstva o sredstvima za zaštitu bilja i biocidnim proizvodima te druga znanstvena obrazloženja kako bi pružila smjernice kojima se pojašnjava koji bi učinci koji ne dovode do kroničnih ishoda za zdravlje ljudi i okoliš mogli biti izvan definicije „štetnog učinka”.

(12)

Intrinzična svojstva tvari i smjesa sa svojstvima PBT i vPvB imaju međusobnih sličnosti, ali se znatno razlikuju u pogledu kriterija toksičnosti. Stoga je primjereno utvrditi novi razred opasnosti s unutarnjim razlikovanjem te odrediti zajednička pravila za znanstvenu procjenu intrinzičnih svojstava povezanih s postojanošću i bioakumulacijom.

(13)

Intrinzična svojstva tvari i smjesa sa svojstvima PMT i vPvM imaju međusobnih sličnosti, ali se znatno razlikuju u pogledu kriterija toksičnosti. Stoga je primjereno utvrditi novi razred opasnosti s unutarnjim razlikovanjem te odrediti zajednička pravila za znanstvenu procjenu intrinzičnih svojstava povezanih s postojanošću i mobilnošću.

(14)

Kako bi se omogućilo primjereno razvrstavanje tvari i smjesa kao tvari i smjesa sa svojstvima PBT i vPvB, neovisno o tome jesu li registrirane u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006, u Uredbu (EZ) br. 1272/2008 trebalo bi uključiti postojeće kriterije za utvrđivanje tvari sa svojstvima PBT i vPvB iz odjeljka 1. Priloga XIII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006. U tom pogledu, uvođenje kategorija opasnosti za PBT i vPvB u Uredbu (EZ) br. 1272/2008 ne bi bilo primjereno s obzirom na visoku razinu znanstvene snage dokaza potrebnih za ispunjavanje kriterija PBT i vPvB, a koji su jednaki onima koji su već utvrđeni u Prilogu XIII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006. Nadalje, informacije za pretraživanje utvrđene u tom prilogu koje treba uzeti u obzir pri pretraživanju svojstava P, vP, B, vB i T namijenjene su drugoj svrsi, a ne utvrđivanju opasnosti i razvrstavanju. Osim toga, izrada kriterija za dodatne kategorije opasnosti na temelju tih informacija za pretraživanje dovela bi do prekomjernog razvrstavanja i znatnih preklapanja s postojećim razvrstavanjem u kontekstu zaštite okoliša. Stoga ne bi bilo primjereno uvesti dodatne kategorije opasnosti za PBT i vPvB u Uredbu (EZ) br. 1272/2008.

(15)

Kriteriji razvrstavanja za M/vM odnose se konkretno na vrijednost log Koc (koeficijent adsorpcije u tlu). Vrijednost Koc je koeficijent raspodjele organskog ugljika i vode i odražava sposobnost tvari da se adsorbira u organski dio krutih segmenata okoliša kao što su tlo, mulj i sediment te je stoga obrnuto povezana s potencijalom tvari da prodre u podzemne vode. Stoga je primjereno ocijeniti kriterij mobilnosti u kontekstu vrijednosti log Koc pojedine tvari, pri čemu nizak Koc sugerira veliku mobilnost.

(16)

Utvrđivanje novih razreda opasnosti podrazumijeva uvođenje tih razreda s nazivom, odgovarajućim oznakama upozorenja i šiframa kategorija opasnosti. Stoga je te razrede opasnosti, oznake upozorenja i šifre kategorija opasnosti potrebno uvrstiti u priloge I., III. i VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008. Trebalo bi uključiti i „oznake EUH” (oznake upozorenja EU-a), koje bi trebale funkcionirati kao „oznake H” („glavne” oznake upozorenja).

(17)

Piktogrami su ključan alat za priopćavanje informacija o opasnosti. Trebalo bi ih dodati informacijama o opasnostima za nove razrede opasnosti nakon što ih donese UN GHS kako bi se izbjeglo ometanje uporabe postojećih piktograma, kojima su obuhvaćene postojeće opasnosti. Ako se za te nove razrede opasnosti izrade novi piktogrami, prvo bi ih trebalo dogovoriti na razini UN GHS-a kako bi se mogli primjenjivati u svim njegovim članicama.

(18)

Kako bi se osiguralo da dobavljači tvari i smjesa imaju vremena za prilagodbu novim zahtjevima za razvrstavanje i označivanje, u Prilog I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 trebalo bi uključiti odredbe o odgodi primjene obveze razvrstavanja i označivanja tvari i smjesa u skladu s ovom Uredbom. Kako bi se izbjeglo dodatno opterećenje dobavljača tvari i smjesa, u tom bi prilogu trebalo predvidjeti i mogućnost da se tvari i smjese koje su već stavljene na tržište prije isteka tog razdoblja odgode nastave stavljati na tržište bez razvrstavanja i označivanja u skladu s ovom Uredbom.

(19)

U skladu s prijelaznim odredbama utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1272/2008 kojima se omogućuje ranija primjena novih odredaba na dobrovoljnoj osnovi, dobavljači bi trebali imati mogućnost primjene novih odredaba o razvrstavanju i označivanju prije datuma početka primjene obveza razvrstavanja i označivanja tvari i smjesa u skladu s ovom Uredbom.

(20)

Uredbu (EZ) br. 1272/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi;

2.

Prilog II. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi;

3.

Prilog III. mijenja se u skladu s Prilogom III. ovoj Uredbi.

4.

Prilog VI. mijenja se u skladu s Prilogom IV. ovoj Uredbi.

(1)

Društvo Veltek Associates Inc. Europe podnijelo je 20. prosinca 2018. Europskoj agenciji za kemikalije („Agencija”) zahtjev u skladu s člankom 43. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 528/2012 za odobrenje Unije za skupinu biocidnih proizvoda pod nazivom „HYPO-CHLOR Product Family” vrste proizvoda 2, kako je opisana u Prilogu V. toj uredbi, uz priloženu pisanu potvrdu da je nadležno tijelo Francuske pristalo ocijeniti taj zahtjev. Zahtjev je evidentiran u registru biocidnih proizvoda pod brojem predmeta BC-EF047438-44.

(2)

„HYPO-CHLOR Product Family” kao aktivnu tvar sadržava aktivni klor oslobođen iz natrijeva hipoklorita, koji je uvršten na popis odobrenih aktivnih tvari Unije iz članka 9. stavka 2. Uredbe (EU) br. 528/2012 za vrstu proizvoda 2.

(3)

Nadležno ocjenjivačko tijelo Agenciji je 24. kolovoza 2021., u skladu s člankom 44. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 528/2012, podnijelo izvješće o ocjenjivanju i zaključke ocjenjivanja.

(4)

Agencija je 23. ožujka 2022. Komisiji dostavila mišljenje (2), uključujući nacrt sažetka svojstava biocidnog proizvoda (SPC) „HYPO-CHLOR Product Family” i konačno izvješće o ocjenjivanju skupine biocidnih proizvoda u skladu s člankom 44. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 528/2012.

(5)

U mišljenju se zaključuje da je skupina biocidnih proizvoda „HYPO-CHLOR Product Family” skupina biocidnih proizvoda u smislu članka 3. stavka 1. točke (s) Uredbe (EU) br. 528/2012, da ispunjava uvjete za odobrenje Unije u skladu s člankom 42. stavkom 1. te uredbe te da, podložno sukladnosti s nacrtom sažetka svojstava biocidnog proizvoda, ispunjava uvjete utvrđene u članku 19. stavcima 1. i 6. te uredbe.

(6)

Agencija je 12. travnja 2022. Komisiji dostavila nacrt sažetka svojstava biocidnog proizvoda na svim službenim jezicima Unije u skladu s člankom 44. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 528/2012.

(7)

Komisija je suglasna s mišljenjem Agencije te stoga smatra da je primjereno izdati odobrenje Unije za „HYPO-CHLOR Product Family”.

(8)

Agencija u svojem mišljenju preporučuje da nositelj odobrenja kao uvjet za odobrenje provede ispitivanje stabilnosti proizvodâ iz meta-SPC-ova 2 A i 2B pri dugoročnom skladištenju na sobnoj temperaturi u komercijalnom pakiranju u kojem se proizvodi stavljaju na raspolaganje na tržištu. Ispitivanje bi trebalo obuhvatiti relevantna fizikalna, kemijska i tehnička svojstva tih proizvoda prije i nakon skladištenja, kako bi se potvrdio rok valjanosti od 24 mjeseca. Komisija se slaže s tom preporukom i smatra da bi dostavljanje rezultata tog ispitivanja trebalo biti uvjet za stavljanje na raspolaganje na tržištu i uporabu skupine biocidnih proizvoda „HYPO-CHLOR Product Family” na temelju članka 22. stavka 1. Uredbe (EU) br. 528/2012. Komisija smatra i da činjenica da se podaci trebaju dostaviti nakon izdavanja odobrenja ne utječe na zaključak o ispunjavanju uvjeta iz članka 19. stavka 1. točke (d) te uredbe na temelju postojećih podataka.

(9)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za biocidne proizvode,

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1484/95 (3) utvrđena su detaljna pravila za provedbu sustava dodatnih uvoznih carina i određene su reprezentativne cijene u sektorima mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja.

(2)

Iz redovitog praćenja podataka na temelju kojih se određuju reprezentativne cijene za proizvode od mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja proizlazi da je reprezentativne uvozne cijene za određene proizvode potrebno izmijeniti, uzimajući u obzir razlike u cijeni ovisno o podrijetlu.

(3)

Uredbu (EZ) br. 1484/95 stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(4)

Budući da je potrebno osigurati što skoriju primjenu te mjere nakon što ažurirani podaci postanu dostupni, ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave,

(1)

Maksimalne razine ostataka (MRO) za kloridazon, fenpropimorf i tralkoksidim utvrđene su u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 396/2005. MRO-i za bromopropilat utvrđeni su u Prilogu II. i dijelu B Priloga III. toj uredbi, ovisno o proizvodu. MRO-i za imazakvin utvrđeni su u dijelu A Priloga III. toj uredbi.

(2)

Bromopropilat nikad nije odobren u Uniji kao aktivna tvar u sredstvima za zaštitu bilja. MRO-i za tu tvar utvrđeni su na granici određivanja. Stoga bi ih trebalo premjestiti u Prilog V. Uredbi (EZ) br. 396/2005.

(3)

Odobrenja aktivnih tvari kloridazon i imazakvin istekla su 31. prosinca 2018., a odobrenja za fenpropimorf i tralkoksidim 30. travnja 2019. (2)

(4)

Sva su postojeća odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju aktivne tvari kloridazon, fenpropimorf, imazakvin i tralkoksidim ukinuta. Stoga je postojeće MRO-e utvrđene za te aktivne tvari u prilozima II. i III. Uredbi (EZ) br. 396/2005 primjereno izbrisati u skladu s člankom 17. te uredbe u vezi s njezinim člankom 14. stavkom 1. točkom (a) i člankom 14. stavkom 2. Neki se MRO-i mogu zadržati, osobito oni koji se temelje na zahtjevima za uvoznu tolerancu i koji su sigurni za potrošače te oni koji se temelje na maksimalnim razinama ostataka iz Codexa („CXL”), koji nisu utvrđeni na temelju zastarjelih uporaba u Uniji i koji su sigurni za potrošače.

(5)

MRO za fenpropimorf u banani odgovara zahtjevu Venezuele za uvoznu tolerancu i siguran je za potrošače (3). MRO-i za fenpropimorf u ječmu, zobi, raži, pšenici, korijenu šećerne repe, svim tkivima sisavaca i mlijeku odgovaraju CXL-ima koji su sigurni za potrošače (4). Te bi MRO-e trebalo zadržati na postojećim razinama u skladu s člankom 3. stavkom 2. točkom (g) i člankom 14. stavkom 2. točkama (a), (c) i (e) Uredbe (EZ) br. 396/2005. Za sve ostale proizvode primjereno je smanjiti postojeće MRO-e za fenpropimorf utvrđene u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 396/2005 na granicu određivanja u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (a) u vezi s člankom 17. te uredbe.

(6)

Komisija je zatražila mišljenje referentnih laboratorija Europske unije za ostatke pesticida u vezi s potrebom prilagođavanja određenih granica određivanja. Ti su laboratoriji preporučili granice određivanja za sve tvari i proizvode koje je moguće analitički postići.

(7)

Preko Svjetske trgovinske organizacije od trgovinskih partnera Unije zatraženo je mišljenje o novim MRO-ima te su njihove napomene uzete u obzir.

(8)

Uredbu (EZ) br. 396/2005 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(9)

Za sve djelatne tvari obuhvaćene ovom Uredbom, kako bi se omogućilo uobičajeno stavljanje na tržište, prerada i potrošnja proizvoda, ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na proizvode koji su proizvedeni u Uniji ili uvezeni u Uniju prije početka primjene izmijenjenih MRO-a i za koje postoje informacije koje pokazuju da je zadržana visoka razina zaštite potrošača.

(10)

Državama članicama, trećim zemljama i subjektima u poslovanju s hranom trebalo bi ostaviti razuman rok prije početka primjene izmijenjenih MRO-a kako bi se mogli pripremiti za ispunjavanje novih uvjeta koji proizlaze iz izmjene MRO-a.

(11)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,