(1)

U zaključcima Europskog vijeća od 19. i 20. prosinca 2013. pozdravljena je priprema za sljedeću generaciju satelitskih komunikacija za državne potrebe koja se ostvaruje bliskom suradnjom država članica, Komisije i Europske svemirske agencije (ESA). Satelitske komunikacije za državne potrebe utvrđene su i kao jedan od elemenata Globalne strategije za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije iz lipnja 2016. Satelitske komunikacije za državne potrebe trebaju doprinijeti odgovoru EU-a na hibridne prijetnje te pružiti potporu Strategiji pomorske sigurnosti EU-a i politici EU-a za Arktik.

(2)

U zaključcima Europskog vijeća od 21. i 22. ožujka 2019. istaknuto je da Unija treba ići korak dalje u razvoju konkurentnog, sigurnog, uključivog i etičkog digitalnog gospodarstva s vrhunskom povezivošću.

(3)

U Komunikaciji Komisije od 22. veljače 2021. naslovljenoj „Akcijski plan za postizanje sinergije između civilne, obrambene i svemirske industrije” navodi se da mu je cilj „omogućiti dostupnost veza visoke brzine svima u Europi te osigurati otporan sustav povezivosti zahvaljujući kojem će Europa ostati povezana što god da se dogodi”.

(4)

U „Strateškom kompasu za sigurnost i obranu”, koji je Vijeće donijelo 21. ožujka 2022., prepoznaje se da svemirska infrastruktura Unije i njezinih država članica doprinosi našoj otpornosti i nudi ključne usluge koje zamjenjuju ili dopunjuju zemaljsku telekomunikacijsku infrastrukturu. Stoga se u njemu Uniju poziva da radi na prijedlogu za siguran i globalan svemirski komunikacijski sustav Unije.

(5)

Jedna od komponenti Svemirskog programa Unije, uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/696 Europskog parlamenta i Vijeća (2), jest GOVSATCOM, kojim se korisnicima GOVSATCOM-a želi osigurati dugoročna dostupnost pouzdanih, sigurnih, prilagodljivih i troškovno učinkovitih satelitskih komunikacijskih usluga. Uredbom (EU) 2021/696 predviđeno je da će se u prvoj fazi komponente GOVSATCOM, približno do 2025., postojeći kapaciteti objediniti i dijeliti s pomoću GOVSATCOM-ova centra. U tom kontekstu Komisija treba nabaviti kapacitete GOVSATCOM-a od država članica s nacionalnim sustavima i svemirskim kapacitetima te od komercijalnih pružatelja satelitskih komunikacija ili usluga, vodeći računa o ključnim sigurnosnim interesima Unije.

U toj prvoj fazi usluge GOVSATCOM-a treba uvesti na temelju postupnog pristupa, s obzirom na povećanje infrastrukturnih kapaciteta GOVSATCOM-ova centra. Taj pristup temelji se i na pretpostavci da ako tijekom prve faze detaljna analiza buduće ponude i potražnje pokaže da on nije dovoljan za zadovoljavanje sve veće potražnje, bit će potrebno prijeći na drugu fazu te u suradnji s privatnim sektorom, primjerice u suradnji sa satelitskim operaterima Unije, razviti dodatnu prilagođenu svemirsku infrastrukturu ili kapacitete.

(6)

Politički i sigurnosni odbor Vijeća odobrio je 22. ožujka 2017. dokument naslovljen „Potrebe civilnih i vojnih korisnika za državnim satelitskim komunikacijama (GOVSATCOM) na visokoj razini”, koji je izradila Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) i u kojem su objedinjene potrebe u vidu zahtjeva vojnih korisnika koje je Europska obrambena agencija utvrdila u svojem zajedničkom cilju u pogledu osoblja, donesenom 2013., i potrebe civilnih korisnika koje je prikupila Komisija. Naknadne analize Komisije pokazale su da trenutačna ponuda satelitske komunikacije Unije, koja se temelji na kapacitetima država članica s nacionalnim sustavima kao i na privatnom sektoru, ne može zadovoljiti određene nove potrebe državne potražnje koje se kreću prema rješenjima s većom sigurnošću, niskoj latenciji i globalnoj pokrivenosti. Te potrebe trebalo bi redovito pratiti i iznova procjenjivati.

(7)

Nedavni tehnički napredak omogućio je pojavu komunikacijskih konstelacija koje nisu u geostacionarnoj orbiti (NGSO) i postupno pružanje usluga povezivosti velike brzine i niske latencije. Stoga postoji prilika da se rješenje za sve veće potrebe korisnika koje je ovlastila vlada nađe u razvoju i uvođenju dodatne infrastrukture jer su u Uniji trenutačno dostupne registracije za frekvencije pri Međunarodnoj uniji za telekomunikacije, potrebne za pružanje traženih usluga. Ako se ne iskoriste, te će registracije za frekvencije isteći i bit će dodijeljene drugim subjektima. Budući da su frekvencije i orbitalni slotovi sve manje dostupan resurs, Komisija bi u otvorenom i transparentnom postupku s državama članicama trebala iskoristiti tu priliku da s državama članicama koje pružaju registracije za frekvencije sklopi namjenske sporazume o licenciranju za pružanje usluga za državne potrebe koje se temelje na državnoj infrastrukturi. Privatni sektor odgovoran je za stjecanje prava na registracije za frekvencije potrebne za pružanje komercijalnih usluga.

(8)

Među državnim akterima u Uniji sve je veća potražnja za sigurnim i pouzdanim uslugama svemirskih satelitskih komunikacija, posebno zato što su one najodrživija opcija u situacijama u kojima zemaljski komunikacijski sustavi ne postoje ili u kojima su ti sustavi poremećeni ili nepouzdani. Cjenovno pristupačan i troškovno učinkovit pristup satelitskoj komunikaciji neophodan je i na područjima na kojima nema zemaljske infrastrukture, među ostalim iznad oceana i u zračnom prostoru, na udaljenim područjima, i tamo gdje se zemaljska infrastruktura suočava s čestim poremećajima ili tamo gdje nije pouzdana u kriznim situacijama. Satelitska komunikacija može povećati sveukupnu otpornost komunikacijskih mreža, primjerice time što nudi alternativu u slučaju fizičkih napada ili kibernapada na lokalnu zemaljsku infrastrukturu, nesreća ili prirodnih katastrofa odnosno katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem.

(9)

Unija bi zbog državnih potreba i zahtjeva koji se razvijaju trebala osigurati pružanje otpornih, globalnih, sigurnih, zaštićenih, neprekinutih, zajamčenih i fleksibilnih satelitskih komunikacijskih rješenja, koja se temelje na tehnološkoj i industrijskoj bazi Unije, kako bi se povećala otpornost operacija država članica i institucija Unije.

(10)

Stoga je važno uspostaviti novi program, odnosno Program Unije za sigurnu povezivost („Program”), kako bi se Uniji osigurala satelitska, višeorbitalna komunikacijska infrastruktura za državne potrebe, uz istodobne integraciju i dopunjavanje postojećih i budućih nacionalnih i europskih kapaciteta u okviru komponente GOVSATCOM te uz daljnji razvoj i postupnu integraciju Inicijative za europsku kvantnu komunikacijsku infrastrukturu (EuroQCI) u sustav za sigurnu povezivost.

(11)

Programom bi trebalo zadovoljiti nove državne potrebe za rješenjima veće sigurnosti, niže latencije i globalne pokrivenosti. Njime bi trebalo osigurati pružanje i dugoročnu dostupnost diljem svijeta neprekinutog pristupa sigurnim, autonomnim, pouzdanim i troškovno učinkovitim satelitskim komunikacijskim uslugama za državne potrebe, uz podupiranje otpornosti i zaštite kritične infrastrukture, svijesti o situaciji, vanjskog djelovanja, upravljanja krizama te aplikacija koje su ključne za gospodarstvo, sigurnost i obranu Unije i država članica, putem namjenske državne infrastrukture, kojom se integriraju i dopunjuju kapaciteti GOVSATCOM-a. Nadalje, Programom bi se prednost trebala dati pružanju usluga za državne potrebe te omogućiti europskom privatnom sektoru da putem komercijalne infrastrukture pruža komercijalne usluge, uzimajući u obzir istraživanje tržišta koje uključuje savjetovanje s korisnicima koje je ovlastila vlada.

(12)

Odlukom (EU) 2022/2481 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđuje se niz ciljeva za promicanje razvoja otpornih, sigurnih, učinkovitih i održivih digitalnih infrastruktura u Uniji, među ostalim i digitalni cilj za Komisiju i države članice da ostvare gigabitnu povezivost za sve do 2030. Program bi trebao omogućiti povezivost diljem Unije i diljem svijeta za građane i poduzeća, uključujući, ali ne ograničavajući se na, osiguravanje pristupa cjenovno pristupačnom širokopojasnom internetu, što može pomoći u uklanjanju komunikacijskih mrtvih zona i povećanju kohezije diljem Unije, uključujući njezine najudaljenije regije, ruralna, periferna, udaljena i izolirana područja i otoke. Satelitske usluge trenutačno ne mogu zamijeniti uspješnost zemaljskih mreža, ali mogu premostiti digitalni jaz i čak doprinijeti, ako je primjenjivo, općim ciljevima Direktive (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(13)

Program bi se stoga trebao sastojati od aktivnosti određivanja, osmišljavanja, razvoja, validacije i povezanih aktivnosti uvođenja za izgradnju početne svemirske infrastrukture i početne zemaljske infrastrukture za povezivanje sa satelitima koje su potrebne za pružanje prvih usluga za državne potrebe. Program bi zatim trebao uključivati aktivnosti postupnog uvođenja usmjerene na dovršetak i svemirske infrastrukture i zemaljske infrastrukture za povezivanje sa satelitima koje su potrebne za pružanje naprednih usluga za državne potrebe, koje trenutačno nisu dostupne i nadilaze najsuvremenije postojeće europske satelitske komunikacijske usluge. Nadalje, Programom bi se trebao promicati razvoj korisničkih terminala koji se mogu služiti naprednim komunikacijskim uslugama. Kako bi se što prije zadovoljile potrebe korisnika koje je ovlastila vlada, aktivnosti iskorištavanja trebale bi započeti što je prije moguće pružanjem prvih usluga za državne potrebe do 2024. Program bi zatim trebao uključivati aktivnosti usmjerene na dovršetak i svemirske infrastrukture i zemaljske infrastrukture za povezivanje sa satelitima koje su potrebne za potpunu operativnost do 2027. Pružanje usluga za državne potrebe, rad, održavanje i kontinuirano unapređivanje svemirske infrastrukture i zemaljske infrastrukture za povezivanje sa satelitima, nakon njezina uvođenja, te razvoj budućih generacija usluga za državne potrebe trebali bi biti dio aktivnosti iskorištavanja.

(14)

Države članice potpisale su u lipnju 2019. Deklaraciju o europskoj kvantnoj komunikacijskoj infrastrukturi (EuroQCI) („Deklaracija”) u okviru koje su se dogovorile da će raditi zajedno, te s Komisijom i uz potporu ESA-e, na razvoju kvantne komunikacijske infrastrukture koja obuhvaća cijelu Uniju. U skladu s Deklaracijom, cilj je EuroQCI-ja uvođenje infrastrukture za certificiranu sigurnu kvantnu komunikaciju među krajnjim korisnicima, kojom se omogućuju prijenos i pohrana informacija i podataka te koja može povezati ključna javna komunikacijska sredstva u cijeloj Uniji. Programom će se doprinijeti postizanju ciljeva Deklaracije putem razvoja svemirske infrastrukture u okviru EuroQCI-ja i zemaljske infrastrukture za povezivanje sa satelitima u okviru EuroQCI-ja koje su integrirane u državnu infrastrukturu Programa, kao i putem razvoja i uvođenja zemaljske infrastrukture u okviru EuroQCI-ja, koja će biti u vlasništvu država članica. Svemirsku infrastrukturu u okviru EuroOCI-ja, zemaljsku infrastrukturu za povezivanje sa satelitima u okviru EuroOCI-ja i zemaljsku infrastrukturu u okviru EuroQCI-ja trebalo bi u okviru Programa razviti u dvjema glavnim fazama: u preliminarnoj fazi validacije, koja bi mogla uključivati razvoj i validaciju nekoliko različitih tehnologija i komunikacijskih protokola, i u fazi potpunog uvođenja, uključujući odgovarajuća rješenja za međusatelitsku povezivost i prijenos podataka između satelita, zemaljske infrastrukture za povezivanje sa satelitima i zemaljske infrastrukture.

(15)

Jedna od glavnih funkcija EuroQCI-ja bit će omogućavanje kvantne distribucije kriptografskih ključeva (QKD). Tehnologija i proizvodi QKD-a još nisu dovoljno zreli da bi se upotrebljavali za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (EUCI). I dalje je potrebno riješiti glavna pitanja povezana sa sigurnošću QKD-a, kao što su standardizacija protokolâ QKD-a, analiza popratnih kanala i metodologija evaluacije. Programom bi stoga trebalo podupirati EuroQCI i omogućiti uključivanje odobrenih kriptografskih proizvoda u infrastrukturu, ako su dostupni.

(16)

Kako bi se klasificirani podaci EU-a zaštitili na zadovoljavajuće siguran način, primarna rješenja za suzbijanje prijetnji koje predstavlja kvantno računalstvo trebala bi biti kombinacija konvencionalnih rješenja, postkvantne kriptografije i, po mogućnosti, QKD-a u hibridnim pristupima. Program bi stoga trebao primjenjivati takve pristupe kako bi se osigurala i vrhunska kriptografija i distribucija ključeva.

(17)

Kako bi se proširili kapaciteti Unije za satelitsku komunikaciju, infrastruktura Programa trebala bi se temeljiti na infrastrukturi razvijenoj za potrebe komponente GOVSATCOM te integrirati i dopunjivati tu infrastrukturu. Zemaljska infrastruktura za povezivanje sa satelitima Programa trebala bi se posebice temeljiti na GOVSATCOM-ovim centrima kako su postupno prošireni na temelju potreba korisnika na druga sredstva zemaljskih segmenata, uključujući sredstva država članica koje su voljne dodatno doprinijeti, na temelju operativnih i sigurnosnih zahtjeva.

(18)

Program bi trebao poboljšati sigurnu povezivost na zemljopisnim područjima od strateškog interesa, kao što su Afrika i Arktik, kao i Baltik, Crno more, sredozemna područja i Atlantik. Usluge koje se pružaju u okviru Programa trebale bi također doprinijeti geopolitičkoj otpornosti nuđenjem dodatne povezivosti u skladu s ciljevima politike u tim regijama i u skladu sa Zajedničkom komunikacijom Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 1. prosinca 2021. naslovljenom „The Global Gateway”.

(19)

Ne dovodeći u pitanje komunikacijske usluge, sateliti izgrađeni za potrebe Programa mogli bi biti opremljeni podsustavima, uključujući korisni teret, koji mogu omogućiti povećanje kapaciteta i usluga komponenata Svemirskog programa Unije, čime se omogućuje razvoj dodatnih nekomunikacijskih usluga o kojima će odlučivati Programski odbor u relevantnom sastavu, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/696, i koje će se provesti pod uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi. Ako se propisno utvrdi korist za komponente Svemirskog programa Unije, uzimajući u obzir potrebe korisnika i proračunska ograničenja, ti bi se podsustavi mogli razviti kako bi ponudili alternativne usluge određivanja položaja, navigacije i mjerenja vremena koje dopunjuju Galileo, osigurali emitiranje poruka Europskog geostacionarnog navigacijskog sustava (EGNOS) s nižom latencijom, uveli svemirske senzore za nadzor u svemiru i poduprli poboljšanje postojećih kapaciteta Copernicusa, posebno onih za hitne službe i službe civilne sigurnosti. Osim toga, ti podsustavi mogli bi pružati nekomunikacijske usluge državama članicama, pod uvjetom da to ne utječe na sigurnost i proračun Programa.

(20)

Uzimajući u obzir važnost za Program njegove zemaljske državne infrastrukture za povezivanje sa satelitima te njezin utjecaj na sigurnost Programa, lokaciju takve infrastrukture trebala bi odrediti Komisija u skladu s općim sigurnosnim zahtjevima i slijedeći otvoren i transparentan postupak kako bi se osigurala uravnotežena raspodjela među državama članicama. Agencija Europske unije za svemirski program („Agencija”) ili ESA, ako je to primjereno i u okviru područja nadležnosti ESA-e, mogle bi biti uključene u uvođenje zemaljske državne infrastrukture za povezivanje sa satelitima Programa, u koju je integrirana i infrastruktura razvijena u okviru komponente GOVSATCOM.

(21)

Za sigurnost Unije i njezinih država članica te za jamčenje sigurnosti i integriteta usluga za državne potrebe ključno je da se svemirski resursi Programa lansiraju s područja Unije. U iznimnim i opravdanim okolnostima trebalo bi biti moguće da se takva lansiranja odvijaju s državnog područja treće zemlje. Osim teških i srednjih raketa nosača, male rakete nosači i mikro rakete nosači mogle bi pružiti dodatnu fleksibilnost kako bi se omogućilo brzo raspoređivanje svemirskih resursa.

(22)

Važno je da sva materijalna i nematerijalna imovina povezana s državnom infrastrukturom razvijenom u okviru Programa, osim zemaljske infrastrukture u okviru EuroQCI-ja, bude u vlasništvu Unije, pri čemu se mora osigurati usklađenost s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, uključujući njezin članak 17. Usprkos tome što bi Unija bila vlasnik te imovine, Unija bi trebala imati mogućnost da, u skladu s ovom Uredbom i kad to ocijeni prikladnim na temelju procjene pojedinačnog slučaja, tu imovinu učini dostupnom trećim stranama ili da je otuđi.

(23)

Za inicijative na razini cijele Unije, kao što je inicijativa za sigurnu povezivost, presudno je široko sudjelovanje inovativnih malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), start-up poduzeća i velikih poduzeća iz uspostavnog i primijenjenog svemirskog sektora (upstream and downstream space sector) iz cijele Unije. Posljednjih godina neki od aktera u području svemira doveli su u pitanje ustaljene prakse u svemirskom sektoru, posebno start-up poduzeća i MSP-ovi koji su razvili tržišno usmjerene svemirske tehnologije i aplikacije, ponekad s pomoću drugačijih poslovnih modela. Kako bi se osigurala konkurentnost svemirskog ekosustava Unije, Program bi trebao maksimalno povećati upotrebu inovativnih i disruptivnih tehnologija te novih poslovnih modela razvijenih u europskom svemirskom ekosustavu, uključujući novi svemir, posebno od strane MSP-ova, poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i start-up poduzeća koja razvijaju tržišno usmjerene nove svemirske tehnologije i aplikacije, te istodobno obuhvatiti cijeli lanac vrijednosti svemirskog sektora, uključujući uspostavne i primijenjene segmente.

(24)

Ključno je poticati ulaganja privatnog sektora odgovarajućom nabavom i objedinjavanjem ugovora o uslugama, čime se smanjuje nesigurnost i osigurava dugoročna vidljivost i predvidljivost potreba za uslugama javnog sektora. Kako bi se u budućnosti osigurala konkurentnost europske svemirske industrije, Programom bi se također trebalo doprinijeti razvoju naprednih vještina u sektorima povezanima sa svemirom te podržavati aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja, kao i promicati jednake mogućnosti, rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena, u cilju ostvarenja punog potencijala građana Unije u tom području.

(25)

U skladu s ciljevima utvrđenima u Komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenoj „Europski zeleni plan”, Program bi trebao maksimalno smanjiti, u mjeri u kojoj je to moguće, svoj utjecaj na okoliš. Iako svemirski resursi sami po sebi ne ispuštaju stakleničke plinove dok su u upotrebi, njihova proizvodnja i povezana zemaljska oprema utječu na okoliš. Trebalo bi donijeti mjere za ublažavanje tog utjecaja. U tu bi svrhu javna nabava predviđena u okviru Programa trebala uključivati načela i mjere o održivosti, kao što su odredbe za smanjenje na najmanju moguću razinu i kompenzaciju emisija stakleničkih plinova nastalih razvojem, proizvodnjom i uvođenjem infrastrukture, te mjere za sprečavanje svjetlosnog onečišćenja, kao što je utjecaj na astronomsko promatranje sa zemlje.

(26)

S obzirom na sve veći broj svemirskih letjelica i svemirskog otpada u orbiti, nova europska konstelacija trebala bi također zadovoljiti kriterije svemirske održivosti i biti primjer dobre prakse u upravljanju svemirskim prometom te u nadzoru i praćenju u svemiru (SST) kako bi se smanjila količina nastalog svemirskog otpada, spriječili raspadi i sudari u orbiti te osigurale odgovarajuće mjere za svemirske letjelice na kraju vijeka trajanja. S obzirom na to da se o opravdanim razlozima za zabrinutost u pogledu zaštite svemirskog prostora raspravlja u međunarodnim forumima, primjerice u okviru Odbora Ujedinjenih naroda za miroljubivo korištenje svemira, od presudne je važnosti da Unija bude predvodnik u području svemirske održivosti. Ugovorima koji se dodjeljuju u okviru Programa trebalo bi osigurati da uvedena tehnologija omogućuje najviše moguće standarde u pogledu održivosti te energetske i resursne učinkovitosti.

(27)

Operativni zahtjevi za usluge za državne potrebe trebali bi se temeljiti na procjeni potreba korisnika koje je ovlastila vlada, pri čemu bi također trebalo voditi računa o kapacitetima trenutačne tržišne ponude. Pri procjeni tih zahtjeva trebale bi se u najvećoj mogućoj mjeri uzimati u obzir trenutačne mogućnosti tržišta. Polazeći od tih operativnih zahtjeva, u kombinaciji s općim sigurnosnim zahtjevima i sve većom potražnjom za uslugama za državne potrebe, trebalo bi razviti portfelj usluga za usluge za državne potrebe. Taj portfelj usluga trebao bi služiti kao referenca za osnovnu razinu usluga za državne potrebe. Njime bi trebalo ujedno utvrditi kategorije usluga koje dopunjuju portfelj usluga za usluge GOVSATCOM-a uspostavljen u okviru Uredbe (EU) 2021/696. Komisija bi trebala osigurati dosljednost i koherentnost operativnih i sigurnosnih zahtjeva između komponente GOVSATCOM i Programa. Kako bi se održala najbolja moguća usklađenost između potražnje za uslugama i ponude usluga, portfelj usluga za usluge za državne potrebe trebalo bi utvrditi 2023. i trebalo bi ga moći redovito ažurirati, nakon savjetovanja s državama članicama na temelju tih operativnih i sigurnosnih zahtjeva.

(28)

Satelitska komunikacija konačan je resurs ograničen satelitskim kapacitetom, frekvencijom i zemljopisnom pokrivenošću. Stoga u cilju postizanja troškovne učinkovitosti i iskorištavanja ekonomije razmjera, Programom bi trebalo optimizirati usklađenost ponude usluga za državne potrebe i potražnje za njima te izbjeći višak kapaciteta. Budući da se potražnja i potencijalna ponuda mijenjaju s vremenom, Komisija bi trebala pratiti potrebe kako bi prilagodila portfelj usluga za državne potrebe kad god se to čini potrebnim.

(29)

Države članice, Vijeće, Komisija i ESVD, kao i agencije i tijela Unije, trebali bi moći postati sudionici Programa u mjeri u kojoj odluče ovlastiti korisnike usluga za državne potrebe ili osigurati kapacitete, lokacije ili objekte. Uzimajući u obzir to da države članice trebaju odlučiti hoće li ovlastiti nacionalne korisnike usluga za državne potrebe, države članice ne bi trebale biti obvezne doprinositi Programu niti biti domaćini infrastrukture Programa.

(30)

Svaki sudionik Programa trebao bi imenovati nadležno tijelo za sigurnu povezivost koje će pratiti poštuju li korisnici i drugi nacionalni subjekti koji imaju ulogu u Programu primjenjiva pravila i sigurnosne postupke utvrđene u općim sigurnosnim zahtjevima. Sudionici programa mogu prenijeti funkcije takvog tijela nekom postojećem tijelu.

(31)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za cijelo trajanje Programa, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (5), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(32)

Ciljevi Programa usklađeni su i komplementarni s ciljevima drugih programa Unije, posebno programa Obzor Europa uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i Odlukom Vijeća (EU) 2021/764 (7), programa Digitalna Europa uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća (8), Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća (9), Instrumenta za povezivanje Europe uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1153 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i, posebno, Svemirskog programa Unije.

(33)

U okviru programa Obzora Europa namjenski udio komponenata njegova klastera „Digitalizacija, industrija i svemir” dodijelit će se za aktivnosti istraživanja i inovacija povezane s razvojem i validacijom sustava za sigurnu povezivost, među ostalim za potencijalne tehnologije koje bi se razvile u okviru svemirskog ekosustava, uključujući novi svemir. U okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI) dodijelit će se namjenski udio sredstava u okviru „Globalne Europe” za aktivnosti povezane s radom sustava za sigurnu povezivost i globalnim pružanjem usluga kojim će se omogućiti da se međunarodnim partnerima ponudi niz usluga. U okviru Svemirskog programa Unije dodijelit će se namjenski udio aktivnosti komponente GOVSATCOM za aktivnosti povezane s razvojem GOVSATCOM-ova centra koji će biti dio zemaljske infrastrukture za povezivanje sa satelitima sustava za sigurnu povezivost. Financiranje koje potječe iz tih programa trebalo bi se provoditi u skladu s pravilima tih programa.

(34)

Zbog svojih inherentnih posljedica za sigurnost Unije i njezinih država članica Program dijeli ciljeve i načela i s Europskim fondom za obranu uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/697 Europskog parlamenta i Vijeća (11). Stoga bi dio financiranja iz Europskog fonda za obranu trebalo dodijeliti za financiranje aktivnosti u okviru Programa, posebno aktivnosti povezanih s uvođenjem njegove infrastrukture.

(35)

Kako bi se osigurala uspješna provedba Programa, važno je osigurati dostatna sredstva. Države članice trebale bi moći doprinijeti svojom tehničkom stručnošću, znanjem i iskustvom i pomoći, osobito u područjima sigurnosti i zaštite, ili kada je to potrebno i moguće, tako što Programu stavljaju na raspolaganje podatke, informacije, usluge i infrastrukturu koji se nalaze na njihovu državnom području. Program bi trebao moći primati dodatne financijske doprinose ili doprinose u naravi od trećih strana, uključujući agencije i tijela Unije, države članice, treće zemlje koje sudjeluju u Programu ili međunarodne organizacije, u skladu s relevantnim sporazumima.

(36)

Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (12) („Financijska uredba”) primjenjuje se na Program. Financijskom uredbom utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima, financijskoj pomoći i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima.

(37)

U skladu s člankom 191. stavkom 3. Financijske uredbe isti se troškovi ni u kakvim okolnostima ne smiju dvaput financirati iz proračuna Unije.

(38)

Komisija bi trebala moći, prema potrebi i u mjeri u kojoj je to nužno, iskoristiti tehničku podršku određenih vanjskih strana ako su očuvani sigurnosni interesi Unije. Ostali subjekti uključeni u javno upravljanje Programom također bi trebali moći upotrebljavati istu tehničku podršku pri obavljanju zadaća koje su im povjerene ovom Uredbom.

(39)

Ugovori o javnoj nabavi sklopljeni u okviru Programa za aktivnosti financirane iz Programa trebali bi biti u skladu s pravilima Unije. U tom kontekstu Unija bi trebala biti odgovorna i za definiranje ciljeva u pogledu javne nabave koje treba nastojati ostvariti.

(40)

Program se oslanja na složene tehnologije koje se neprestano mijenjaju. Oslanjanje na takve tehnologije rezultira nesigurnošću i rizikom za ugovore o javnoj nabavi sklopljene u okviru Programa u onoj mjeri u kojoj ti ugovori uključuju dugoročne obveze u vezi s opremom ili uslugama. Stoga su uz pravila utvrđena u Financijskoj uredbi potrebne specifične mjere koje se odnose na ugovore o javnoj nabavi. Trebalo bi stoga biti moguće odrediti minimalnu razinu podugovaranja. Kada je riječ o podugovaranju, prednost bi, kada je to moguće, trebalo dati start-up poduzećima i MSP-ovima, posebno kako bi im se omogućilo prekogranično sudjelovanje.

(41)

Kako bi se ispunili ciljevi Programa, važno je moći iskoristiti, prema potrebi, kapacitete koje nude javni i privatni subjekti Unije koji su aktivni u području svemira te također moći raditi na međunarodnoj razini s trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama. Zbog toga je potrebno predvidjeti mogućnost upotrebe svih relevantnih alata i metoda upravljanja predviđenih Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Financijskom uredbom te postupaka zajedničke nabave.

(42)

Javno-privatna suradnja najprikladniji je model kojim se osigurava da se ciljevi Programa mogu ostvariti. Njome bi se trebalo dopustiti da se nadogradi postojeća tehnološka i industrijska baza satelitskih komunikacija Unije, uključujući privatne resurse, i da se pruže pouzdane i inovativne usluge za državne potrebe te da se privatnim partnerima omogući da dopune infrastrukturu Programa dodatnim sposobnostima za pružanje komercijalnih usluga po tržišnim uvjetima putem dodatnih vlastitih ulaganja. Takvim bi modelom trebalo dodatno optimizirati troškove uvođenja i rada dijeljenjem troškova razvoja i uvođenja za komponente koje su zajedničke i državnoj i komercijalnoj infrastrukturi, kao i operativne troškove, i to omogućavanjem visoke razine objedinjavanja kapaciteta. Njime bi također trebalo poticati inovacije u europskom svemirskom ekosustavu, uključujući „novi svemir”, omogućavanjem dijeljenja rizika u području istraživanja i razvoja između javnih i privatnih partnera.

(43)

Za provedbu Programa ugovori o koncesiji, ugovori o nabavi, uslugama, radovima ili mješoviti ugovori trebali bi slijediti ključna načela. U takvim ugovorima trebalo bi utvrditi jasnu raspodjelu zadaća i odgovornosti između javnih i privatnih partnera, što uključuje jasnu raspodjelu rizika među njima, kako bi se osiguralo da ugovaratelji preuzmu odgovornost za posljedice svih propusta za koje su odgovorni. U ugovorima bi trebalo osigurati da ugovaratelji ne prime prekomjernu naknadu za pružanje usluga za državne potrebe, omogućiti privatnom sektoru da uvede pružanje komercijalnih usluga i osigurati odgovarajuće određivanje prioriteta u pogledu potreba korisnika koje je ovlastila vlada. U ugovorima bi trebalo osigurati da se pružanjem usluga na temelju komercijalne infrastrukture čuvaju ključni interesi Unije te opći i posebni ciljevi Programa. Stoga je važno da postoje mjere kojima se osigurava očuvanje tih ključnih interesa i ciljeva. Komisija bi posebno trebala poduzimati potrebne mjere kako bi osigurala kontinuitet usluga u slučaju da ugovaratelj ne može ispuniti svoje obveze.

Ugovori bi trebali uključivati odgovarajuće zaštitne mjere za sprečavanje, među ostalim, sukoba interesa i mogućih narušavanja tržišnog natjecanja koja proizlaze iz pružanja komercijalnih usluga, neopravdane diskriminacije ili bilo kojih drugih skrivenih neizravnih prednosti. Takve zaštitne mjere mogu uključivati razdvajanje računa između usluga za državne potrebe i komercijalnih usluga, uključujući uspostavu subjekta koji je strukturno i pravno odvojen od vertikalno integriranog operatera za pružanje usluga za državne potrebe, kao i otvoren, pošten, razuman i nediskriminirajući pristup infrastrukturi potrebnoj za pružanje komercijalnih usluga. Stoga bi komercijalne usluge trebale biti dostupne postojećim pružateljima zemaljskih usluga pod transparentnim i nediskriminirajućim uvjetima. Ugovorima bi se trebalo poticati sudjelovanje start-up poduzeća i MSP-ova duž cijelog lanca vrijednosti i u svim državama članicama.

(44)

Važan je cilj Programa osigurati sigurnost Unije i država članica te ojačati otpornost u svim ključnim tehnologijama i lancima vrijednosti, uz očuvanje otvorenog gospodarstva. U određenim slučajevima za taj je cilj potrebno utvrditi uvjete prihvatljivosti i sudjelovanja kako bi se osigurala zaštita integriteta, sigurnosti i otpornosti operativnih sustava Unije. Time se ne bi trebala ugroziti potreba za konkurentnošću i troškovnom učinkovitošću.

(45)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (13) i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (14), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (15) i (EU) 2017/1939 (16) financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije.

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(46)

Kako bi se osigurala zaštita financijskih interesa Unije, potrebno je od trećih zemalja zahtijevati da odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, OLAF-u i Revizorskom sudu dodijele potrebna prava i potreban pristup za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti.

(47)

Kako bi se optimizirali učinkovitost i učinak Programa, trebalo bi poduzeti mjere kojima se u arhitekturi sustava za sigurnu povezivost promiču upotreba i razvoj otvorenih standarda, tehnologijâ otvorenog koda i interoperabilnosti. Otvoreniji koncept tog sustava mogao bi omogućiti bolju sinergiju s ostalim komponentama Svemirskog programa Unije ili nacionalnim uslugama i aplikacijama, optimizirati troškove izbjegavanjem udvostručavanja u razvoju iste tehnologije, povećati pouzdanost, poticati inovacije i iskoristiti prednosti širokog tržišnog natjecanja.

(48)

Dobro javno upravljanje Programom iziskuje jasnu raspodjelu odgovornosti i zadaća među različitim uključenim akterima kako bi se izbjeglo nepotrebno preklapanje te smanjila prekoračenja troškova i kašnjenja. Svi akteri koji sudjeluju u upravljanju trebali bi podupirati, u okviru svojeg područja nadležnosti i u skladu sa svojim odgovornostima, ostvarivanje ciljeva Programa.

(49)

Države članice već su dugo aktivne u području svemira. Raspolažu sustavima, infrastrukturom, nacionalnim agencijama i tijelima u tom području. Stoga mogu znatno doprinijeti Programu, a osobito njegovoj provedbi. Mogle bi surađivati s Unijom na promicanju usluga i aplikacija Programa i osiguravati koherentnost između relevantnih nacionalnih inicijativa i Programa. Komisija bi mogla biti u mogućnosti mobilizirati sredstva koja na raspolaganju imaju države članice, ostvariti korist od njihove pomoći i, podložno zajednički dogovorenim uvjetima, povjeravati državama članicama zadaće u provedbi Programa. Prema potrebi, države članice trebale bi nastojati osigurati koherentnost i komplementarnost svojih planova za oporavak i otpornost s Programom. Nadalje, države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale zaštitu zemaljske infrastrukture za povezivanje sa satelitima koja se nalazi na njihovim državnim područjima. Povrh toga, države članice trebale bi moći osigurati da su frekvencije potrebne za Program dostupne i zaštićene na odgovarajućoj razini kako bi se omogućio potpun razvoj i provedba aplikacija na temelju ponuđenih usluga, u skladu s Odlukom br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća (18). Frekvencije koje se stavljaju na raspolaganje Programu ne bi trebale imati financijski učinak na Program.

(50)

U skladu s člankom 17. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) odgovornost je Komisije kao promicateljice općeg interesa Unije da provodi Program, preuzme sveukupnu odgovornost i promiče upotrebu Programa. Kako bi optimizirala resurse i nadležnosti različitih dionika, Komisija bi u opravdanim okolnostima trebala moći povjeriti određene zadaće drugim subjektima. Komisija bi trebala utvrditi glavne tehničke i operativne zahtjeve potrebne za daljnji razvoj sustavâ i usluga. To bi trebala učiniti nakon savjetovanja sa stručnjacima iz država članica, korisnicima i drugim relevantnim javnim ili privatnim dionicima. Naposljetku, u skladu s člankom 4. stavkom 3. UFEU-a, izvršavanje nadležnosti Unije ne dovodi do toga da se države članice sprečava u izvršavanju njihovih nadležnosti. Međutim, kako bi se sredstva Unije dobro iskoristila, primjereno je da Komisija u najvećoj mogućoj mjeri osigura dosljednost aktivnosti koje se provode u kontekstu Programa s aktivnostima država članica, kako ne bi došlo do nepotrebnog udvostručavanja naporâ.

(51)

U članku 154. Financijske uredbe propisano je da se, na temelju rezultata ex ante ocjene, Komisija mora moći osloniti na sustave i postupke osoba ili subjekata kojima je povjereno izvršenje sredstava Unije. Ako je potrebno, u odgovarajućem sporazumu o doprinosu trebalo bi utvrditi posebne prilagodbe za te sustave i postupke (mjere nadzora) kao i aranžmane za postojeće ugovore.

(52)

S obzirom na pokrivenost Programom na globalnoj razini, Program ima snažnu međunarodnu dimenziju. Međunarodni partneri, njihove vlade i građani bit će primatelji niza usluga Programa s pripadajućim koristima za međunarodnu suradnju Unije i država članica i tih partnera. Kada je riječ o pitanjima koja se odnose na Program, Komisija može u okviru svojeg područja nadležnosti i u ime Unije koordinirati aktivnosti na međunarodnoj sceni.

(53)

Na temelju stručnog znanja stečenog proteklih godina u području upravljanja, rada i pružanja usluga povezanih s komponentama Galileo i EGNOS Svemirskog programa Unije, Agencija je najprikladnije tijelo za provedbu, pod nadzorom Komisije, zadaća povezanih s radom državne infrastrukture i pružanjem usluga za državne potrebe. Stoga bi u tu svrhu trebala razviti dodatne relevantne kapacitete. Agenciji bi potom trebalo povjeriti pružanje usluga za državne potrebe i trebalo bi joj biti moguće povjeriti cjelokupno ili djelomično operativno upravljanje državnom infrastrukturom.

(54)

Kada je riječ o sigurnosti i imajući u vidu iskustvo Agencije u tom području, Agencija bi trebala biti odgovorna za osiguravanje, s pomoću svojeg Odbora za sigurnosnu akreditaciju, sigurnosne akreditacije usluga za državne potrebe i državne infrastrukture. Nadalje, podložno operativnoj spremnosti Agencije, posebno s obzirom na odgovarajuće razine ljudskih resursa, Agencija bi trebala obavljati zadaće koje joj je Komisija povjerila. Kad god je to moguće, Agencija bi trebala iskoristiti svoje stručno znanje, primjerice u svim aktivnostima Europskog globalnog navigacijskog satelitskog sustava (EGNSS). Pri povjeravanju zadaća Agenciji, trebalo bi na raspolaganje staviti odgovarajuće ljudske, administrativne i financijske resurse kako bi se Agenciji omogućilo da u potpunosti izvrši svoje zadaće i misije.

(55)

Kako bi se osigurao rad državne infrastrukture i olakšalo pružanje usluga za državne potrebe, Agencija bi trebala moći sporazumima o doprinosu povjeriti provedbu specifičnih aktivnosti drugim subjektima, u okviru područja njihove nadležnosti, pod uvjetima neizravnog upravljanja koji se primjenjuju na Komisiju kako su utvrđeni u Financijskoj uredbi.

(56)

ESA je međunarodna organizacija s opsežnim stručnim znanjem u području svemira, uključujući satelitsku komunikaciju, te je stoga važan partner u provedbi različitih aspekata svemirske politike Unije. U tom bi pogledu ESA trebala moći Komisiji pružiti stručno znanje, među ostalim za pripremu specifikacija i provedbu tehničkih aspekata Programa. U tu bi svrhu ESA-i trebalo povjeriti nadzor nad aktivnostima razvoja i validacije Programa te bi ESA trebala pružati podršku pri evaluaciji ugovora sklopljenih u kontekstu provedbe Programa.

(57)

Zbog važnosti aktivnosti povezanih sa svemirom za gospodarstvo Unije i živote građana Unije, postizanje i održavanje visokog stupnja sigurnosti trebao bi biti jedan od ključnih prioriteta Programa, osobito kako bi se zaštitili interesi Unije i država članica, među ostalim i u pogledu klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka.

(58)

S obzirom na posebno stručno znanje ESVD-a i njegove redovite kontakte s tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama, ESVD bi trebao moći pomoći Komisiji u obavljanju određenih zadaća koje se odnose na sigurnost Programa u području vanjskih odnosa, u skladu s Odlukom Vijeća 2010/427/EU (19).

(59)

Ne dovodeći u pitanje isključivu odgovornost država članica u području nacionalne sigurnosti, kao što je predviđeno u članku 4. stavku 2. UEU-a, ni pravo država članica da zaštite svoje ključne sigurnosne interese u skladu s člankom 346. UFEU-a, trebalo bi uspostaviti posebno upravljanje sigurnošću kako bi se osigurala neometana provedba Programa. To bi se upravljanje trebalo temeljiti na tri ključna načela. Kao prvo, od presudne je važnosti da se u najvećoj mogućoj mjeri uzmu u obzir opsežna i jedinstvena iskustva koja su države članice stekle u sigurnosnim pitanjima. Kao drugo, kako bi se spriječili sukobi interesa i bilo kakvi nedostaci u primjeni sigurnosnih pravila, operativne funkcije trebale bi biti odvojene od funkcija sigurnosne akreditacije. Kao treće, subjekt nadležan za upravljanje cjelokupnom infrastrukturom Programa ili nekim njezinim dijelom ujedno je najprikladniji za upravljanje sigurnošću zadaća koje su mu povjerene. Sigurnost Programa temeljila bi se na iskustvu stečenom u provedbi Svemirskog programa Unije tijekom proteklih godina. Dobro upravljanje sigurnošću iziskuje i primjerenu raspodjelu uloga među različitim akterima. Budući da je Komisija odgovorna za Program, ona bi, ne dovodeći u pitanje ovlasti država članica u području nacionalne sigurnosti, trebala zajedno s državama članicama odrediti opće sigurnosne zahtjeve koji se primjenjuju na Program. Posebno u području klasificiranih podataka, upravljanje sigurnošću Programa trebalo bi odražavati uloge i područja nadležnosti Vijeća i država članica u evaluaciji i odobravanju kriptografskih proizvoda za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.

(60)

Kibersigurnost i fizička sigurnost infrastrukture Programa, i na Zemlji i u svemiru, kao i njezina fizička redundancija, ključne su za osiguravanje kontinuiteta usluge i operacija sustava. Stoga bi u utvrđivanju općih sigurnosnih zahtjeva trebalo na odgovarajući način uzeti u obzir potrebu za zaštitom sustava i njegovih usluga od kibernapada i prijetnji satelitima, među ostalim i primjenom novih tehnologija i podupiranjem odgovora na takve kibernapade i oporavka od njih.

(61)

Komisija bi nakon analize rizika i prijetnji prema potrebi trebala utvrditi strukturu za praćenje sigurnosti. Ta struktura za praćenje sigurnosti trebala bi biti subjekt koji postupa u skladu s uputama izrađenima u okviru područja primjene Odluke Vijeća (ZVSP) 2021/698 (20).

(62)

Ne dovodeći u pitanje ovlasti država članica u području nacionalne sigurnosti, Komisija i Visoki predstavnik, svatko u okviru svojeg područja nadležnosti, trebali bi zajamčiti sigurnost Programa u skladu s ovom Uredbom i, ako je to relevantno, s Odlukom (ZVSP) 2021/698.

(63)

Državni akteri iz Unije upotrebljavat će usluge za državne potrebe koje se pružaju u okviru Programa u misijama i operacijama koje su ključne za sigurnost, obranu i zaštitu kao i za zaštitu kritične infrastrukture. Stoga bi takve usluge i takva infrastruktura trebale podlijegati sigurnosnoj akreditaciji.

(64)

Neophodno je da se aktivnosti sigurnosne akreditacije provode na temelju kolektivne odgovornosti za sigurnost Unije i njezinih država članica, uz nastojanje da se postigne konsenzus i uključe svi koji se bave pitanjima sigurnosti, te da se uspostavi postupak za stalno praćenje rizika. Potrebno je i da tehničke aktivnosti sigurnosne akreditacije provode stručnjaci s odgovarajućim stupnjem sigurnosne provjere koji su kvalificirani u području akreditacije složenih sustava.

(65)

U skladu s člankom 17. UEU-a Komisija je odgovorna za upravljanje programima koji se, u skladu s pravilima utvrđenima u Financijskoj uredbi, mogu dalje delegirati trećim stranama u okviru neizravnog upravljanja. U tom kontekstu potrebno je da Komisija osigura da zadaće koje obavljaju treće strane za provedbu Programa u okviru neizravnog upravljanja ne ugrožavaju sigurnost Programa, posebno u pogledu kontrole klasificiranih podataka. Stoga bi trebalo pojasniti da se, ako Komisija ESA-i povjeri obavljanje zadaća u okviru Programa, odgovarajućim sporazumima o doprinosu treba osigurati da se klasificirani podaci koje generira ESA smatraju klasificiranim podacima EU-a generiranima pod nadležnosti Komisije u skladu s Odlukom Vijeća 2013/488/EU (21) i Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444 (22).

(66)

Uslugama za državne potrebe u okviru Programa mogli bi se koristiti akteri iz Unije i akteri iz država članica u ključnim misijama i operacijama sigurnosti i zaštite. Stoga su, kako bi se zaštitili ključni sigurnosni interesi Unije i njezinih država članica, potrebne mjere kojima se osigurava potrebna razina neovisnosti o trećim stranama (trećim zemljama i subjektima iz trećih zemalja) koje obuhvaćaju sve elemente Programa. Takve mjere mogle bi obuhvaćati svemirske tehnologije i zemaljske tehnologije na razini komponente, podsustava ili sustava, proizvodne industrije, vlasnike i operatere svemirskih sustava i fizičku lokaciju komponenata zemaljskog sustava.

(67)

Isključivo na temelju sporazuma koji treba sklopiti u skladu s člankom 218. UFEU-a može se dopustiti sudjelovanje u Programu članicama Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP), zemljama pristupnicama, zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama kao i zemljama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva i ostalim trećim zemljama.

(68)

Na temelju Odluke Vijeća (EU) 2021/1764 (23) osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama ili područjima prihvatljivi su za financiranje podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(69)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (24) trebalo bi provesti evaluaciju Programa na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka Programa. U evaluaciji Programa trebalo bi uzeti u obzir nalaze evaluacije Svemirskog programa Unije u pogledu komponente GOVSATCOM provedene u okviru Uredbe (EU) 2021/696.

(70)

Kako bi se osigurala kontinuirana primjerenost pokazatelja za izvješćivanje o napretku Programa, kao i okvira za praćenje i evaluaciju Programa, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom Priloga ovoj Uredbi u pogledu pokazatelja, dopunom ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju te dopunom ove Uredbe utvrđivanjem značajki baze podataka o svemirskim resursima Programa, kao i metodologije i postupaka za njezino održavanje i ažuriranje. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, u cilju osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(71)

U interesu dobrog javnog upravljanja i s obzirom na sinergije između Programa i komponente GOVSATCOM, Programski odbor osnovan u okviru Uredbe (EU) 2021/696 u sastavu GOVSATCOM-a trebao bi služiti i kao odbor za potrebe Programa. Kada je riječ o pitanjima koja se odnose na sigurnost Programa, Programski odbor trebao bi se sastajati u posebnom sastavu za sigurnost.

(72)

S obzirom na to da dobro javno upravljanje iziskuje jedinstveno upravljanje Programom, brže donošenje odluka i ravnopravan pristup informacijama, predstavnicima subjekata kojima su povjerene zadaće povezane s Programom moglo bi se omogućiti da kao promatrači sudjeluju u radu Programskog odbora osnovanog primjenom Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (25). Iz istih razloga predstavnicima trećih zemalja i međunarodnih organizacija koje su sklopile međunarodni sporazum s Unijom u vezi s Programom moglo bi se omogućiti da sudjeluju u radu Programskog odbora, podložno sigurnosnim ograničenjima i kako je predviđeno u uvjetima takvog sporazuma. Predstavnici subjekata kojima su povjerene zadaće povezane s Programom, trećih zemalja i međunarodnih organizacija ne bi trebali imati pravo sudjelovanja u postupcima glasovanja u Programskom odboru. Uvjete za sudjelovanje promatrača i ad hoc sudionika trebalo bi utvrditi u poslovniku Programskog odbora.

(73)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s donošenjem: detaljnih pravila o pružanju usluga za državne potrebe, operativnih zahtjeva za usluge za državne potrebe, portfelja usluga za usluge za državne potrebe, odluka o doprinosu povezanih sa sporazumima o doprinosu i programâ rada, kao i s uspostavom dodatnih zahtjeva za sudjelovanje trećih zemalja i međunarodnih organizacija u Programu. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(74)

Usluge za državne potrebe koje se temelje na državnoj infrastrukturi trebale bi se, u pravilu, besplatno pružati korisnicima koje je ovlastila vlada. Međutim, kapacitet za pružanje tih usluga ograničen je. Ako nakon analize Komisija zaključi da postoji manjak kapaciteta, trebalo bi joj dopustiti da u propisno opravdanim slučajevima u kojima potražnja premašuje pristupni kapacitet donese politiku određivanja cijena kao dio tih detaljnih pravila o pružanju usluga, kako bi se uskladila ponuda usluga i potražnja za njima. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s donošenjem takve politike određivanja cijena. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(75)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s utvrđivanjem mjera potrebnih za određivanje lokacije centara koji pripadaju zemaljskoj državnoj infrastrukturi za povezivanje sa satelitima. Kada je riječ o odabiru takvih lokacija, Komisija bi trebala moći uzeti u obzir operativne i sigurnosne zahtjeve te postojeću infrastrukturu. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(76)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti u vezi s utvrđivanjem općih sigurnosnih zahtjeva trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. Države članice trebale bi moći izvršavati maksimalnu kontrolu nad općim sigurnosnim zahtjevima Programa. Komisiji bi u donošenju provedbenih akata u području sigurnosti Programa trebao pomagati Programski odbor koji se sastaje u posebnom sastavu za sigurnost. S obzirom na osjetljivost sigurnosnih pitanja predsjednik Programskog odbora trebao bi nastojati pronaći rješenja koja imaju najširu moguću potporu u okviru Programskog odbora. Ako Programski odbor nije dao mišljenje, Komisija ne bi trebala donositi provedbene akte kojima se utvrđuju opći sigurnosni zahtjevi Programa. Ako je sudjelovanje Programskog odbora u sastavu za sigurnost predviđeno u drugim slučajevima, takvo bi se sudjelovanje trebalo odvijati u skladu s poslovnikom Programskog odbora.

(77)

Program dopunjuje postojeći Svemirski program Unije integriranjem i širenjem njegovih ciljeva i djelovanja kako bi se stvorio siguran svemirski sustav Unije za povezivost. To bi trebalo uzeti u obzir pri evaluaciji Programa.

(78)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka djelovanja koji nadilaze financijske i tehničke kapacitete svake države članice pojedinačno oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(79)

Program bi trebalo uspostaviti na razdoblje od pet godina kako bi se njegovo trajanje uskladilo s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (26) („VFO za razdoblje 2021.–2027.”).

(80)

Kako bi se radi postizanja njezinih ciljeva omogućio što raniji početak provedbe ove Uredbe, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu,

(1)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2016/127 (2) utvrđuju se, među ostalim, posebni zahtjevi u pogledu sastojaka početne i prijelazne hrane za dojenčad proizvedene od hidrolizatâ bjelančevina. Njome je predviđeno da početna i prijelazna hrana za dojenčad proizvedena od hidrolizatâ bjelančevina mora ispunjavati zahtjeve u pogledu sadržaja bjelančevina, izvora bjelančevina i prerade bjelančevina te zahtjeve za esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline i L-karnitin kako su utvrđeni u točki 2.3. Priloga I. i točki 2.3. Priloga II. toj uredbi.

(2)

Kako je navedeno u Delegiranoj uredbi (EU) 2016/127, u svojem mišljenju od 24. srpnja 2014. o osnovnom sastavu početne i prijelazne hrane za dojenčad (3) Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) navela je da se sigurnost i primjerenost svake pojedinačne hrane za dojenčad koja sadržava hidrolizate bjelančevina mora utvrditi kliničkom evaluacijom u ciljnoj populaciji. Agencija je dosad pozitivno ocijenila dva hidrolizata bjelančevina koji se upotrebljavaju u početnoj i prijelaznoj hrani za dojenčad. Sastav tih dvaju hidrolizata bjelančevina uvršten je u zahtjeve koji su trenutačno propisani Delegiranom uredbom (EU) 2016/127. Međutim, ti se zahtjevi mogu ažurirati kako bi se dopustilo stavljanje na tržište hrane za dojenčad proizvedene od hidrolizatâ bjelančevina sa sastavom drukčijim od onih koji su već pozitivno ocijenjeni, i to na temelju zasebne evaluacije njihove sigurnosti i primjerenosti koju bi provela Agencija.

(3)

Komisija je 6. veljače 2019. primila zahtjev od društva meyer.science GmbH, u ime društava HIPP-Werk Georg Hipp OHG i Arla Foods Ingredients, da Agencija provede evaluaciju sigurnosti i primjerenosti početne i prijelazne hrane za dojenčad proizvedene od određenog hidrolizata bjelančevina čiji sastav nije u skladu sa zahtjevima utvrđenima u točki 2.3. Priloga I. i točki 2.3. Priloga II. Delegiranoj uredbi (EU) 2016/127.

(4)

Agencija je 9. ožujka 2022. na zahtjev Komisije izdala znanstveno mišljenje o nutritivnoj sigurnosti i primjerenosti te početne i prijelazne hrane za dojenčad (4). U mišljenju je zaključila da je dotični hidrolizat bjelančevina nutritivno siguran i primjeren izvor bjelančevina za upotrebu u početnoj i prijelaznoj hrani za dojenčad, pod uvjetom da hrana za dojenčad u kojoj se upotrebljava sadržava minimalno 0,45 g/100 kJ (1,9 g/100 kcal) bjelančevina te da ispunjava ostale kriterije u pogledu sastojaka utvrđene u Delegiranoj uredbi (EU) 2016/127 i profil aminokiselina iz odjeljka A. Priloga III. toj uredbi.

(5)

Uzimajući u obzir zaključke Agencije, primjereno je dopustiti stavljanje na tržište početne i prijelazne hrane za dojenčad proizvedene od dotičnog hidrolizata bjelančevina. Stoga bi zahtjeve za hidrolizate bjelančevina utvrđene u Delegiranoj uredbi (EU) 2016/127 trebalo ažurirati i prilagoditi kako bi se uključili i zahtjevi koji se odnose na taj hidrolizat bjelančevina.

(6)

Priloge I., II. i III. Delegiranoj uredbi (EU) 2016/127 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Delegirana uredba (EU) 2016/127 primjenjuje se na početnu i prijelaznu hranu za dojenčad proizvedenu od hidrolizatâ bjelančevina od 22. veljače 2022. Kako bi se omogućilo da se početna i prijelazna hrana za dojenčad proizvedena od hidroliziranih bjelančevina u skladu sa zahtjevima iz ove Uredbe stavlja na tržište bez nepotrebne odgode, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu,

(1)

Latvijska jezična verzija Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/2035 (2) sadržava pogreške u naslovu i u uvodnoj izjavi 1. u pogledu pravila za objekte u kojima se drže kopnene životinje i valionice, u uvodnoj izjavi 2.u pogledu odobrenja valionica te u uvodnoj izjavi 11. u pogledu valionica ptica u zatočeništvu i valionica peradi. Ta uredba sadržava i nekoliko pogrešaka koje utječu na područje primjene sljedećih odredaba: u članku 1. stavku 3., u pogledu valionica ptica u zatočeništvu; u članku 1. stavku 3. drugom podstavku točki (b), u pogledu jaja za valenje iz valionica; u članku 1. stavku 6. točki (b), u pogledu obveza informiranja nadležnog tijela u pogledu njegovih registara valionica; u članku 1. stavku 9., u pogledu registriranih ili odobrenih valionica; u dijelu II. glavi I. u naslovu poglavlja 2., u pogledu valionica; u članku 7. u naslovu i uvodnoj rečenici, u pogledu zahtjevâ za izdavanje odobrenja za valionice iz kojih se jaja za valenje peradi ili jednodnevni pilići premještaju u drugu državu članicu; u članku 18. u naslovu i uvodnoj rečenici, u pogledu registara objekata u kojima se drže kopnene životinje i registara valionica; u dijelu II. glavi III. u naslovu poglavlja 2., u pogledu valionica; u članku 33. u naslovu u uvodnoj rečenici i točki (a), u pogledu obveza vođenja evidencije za subjekte koji su odgovorni za valionice; u Prilogu I. dijelu 3. u naslovu, u pogledu zahtjevâ za izdavanje odobrenja za valionice; u Prilogu I. dijelu 3. točki 1. u uvodnoj rečenici i točkama (a) i (b), u pogledu zahtjevâ u pogledu biosigurnosnih mjera u valionicama; u Prilogu I. dijelu 3. točki 2. u uvodnoj rečenici i točki (b), u pogledu zahtjevâ u pogledu nadziranja u valionicama; u Prilogu I. dijelu 3. točki 3. u uvodnoj rečenici i točkama (a), (c) i (f), u pogledu zahtjevâ u pogledu prostorâ i opreme valionica; u Prilogu I. dijelu 3. točki 5. u uvodnoj rečenici i točki (a) podtočki i., u pogledu zahtjevâ u pogledu nadzora valionica koji provodi nadležno tijelo; u Prilogu I. dijelu 4. točki 1. podtočki (a) podpodtočki ii., u pogledu zahtjevâ u pogledu biosigurnosnih mjera u objektima u kojima se drži perad; u Prilogu I. dijelu 4. točki 2. podtočki (b), u pogledu zahtjevâ u pogledu nadziranja u objektima u kojima se drži perad; u Prilogu I. dijelu 4. točki 3. podtočki (b) podpodtočki iii. i točki 3. podtočki (e), u pogledu zahtjevâ u pogledu prostorâ i opreme objekata u kojima se drži perad; u Prilogu II. u naslovu, u pogledu programa mikrobiološke kontrole u valionicama i programâ nadziranja bolesti u objektima u kojima se drži perad i u valionicama; u Prilogu II. dijelu 1. u naslovu, u pogledu programa mikrobiološke kontrole u valionicama; u Prilogu II. dijelu 2. u naslovu, u pogledu programâ nadziranja bolesti u valionicama i u objektima u kojima se drži perad; u Prilogu II. dijelu 2. točki 2.4. podtočki (b) u uvodnoj rečenici i podpodtočki iv., u pogledu zahtjeva povezanih s matricom uzorkovanja; u Prilogu II. dijelu 2. točki 2.5. podtočki (b) prvoj rečenici i podpodtočkama i. i ii., u pogledu zahtjevâ povezanih s okvirom i učestalošću uzorkovanja.

(2)

Latvijsku jezičnu verziju Delegirane uredbe (EU) 2019/2035 trebalo bi stoga na odgovarajući način ispraviti. To ne utječe na ostale jezične verzije,

(1)

Komisija je 17. siječnja 2019. Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2019/73 („izvorna uredba”) uvela konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz električnih bicikala podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetni proizvod”) u Uniju.

(2)

U početnom ispitnom postupku odabran je uzorak proizvođača izvoznika u Narodnoj Republici Kini u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2016/1036.

(3)

Komisija je za proizvođače izvoznike iz Narodne Republike Kine u uzorku uvela pojedinačne stope antidampinške pristojbe na uvoz električnih bicikala u rasponu od 10,3 % do 62,1 %. Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak (uz iznimku društava na koja se primjenjuje usporedna stopa kompenzacijske pristojbe za sva ostala društva iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/72 (3)), uvedena je ponderirana prosječna pristojba od 24,2 %. Proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak, navedeni su u Prilogu I. izvornoj uredbi. Za ostala društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak (na koja se primjenjuje usporedna stopa kompenzacijske pristojbe za sva ostala društva iz Provedbene uredbe (EU) 2019/72), uvedena je ponderirana prosječna pristojba od 16,2 %. Ta su društva navedena u Prilogu II. izvornoj uredbi. Nadalje, na električne bicikle društava iz Narodne Republike Kine koja se nisu javila ili nisu surađivala u antidampinškom ispitnom postupku, ali su surađivala u usporednom antisubvencijskom ispitnom postupku (navedena u Prilogu III. izvornoj uredbi), uvedena je stopa pristojbe od 70,1 % na razini države.

(4)

U skladu s člankom 1. stavkom 6. izvorne uredbe stavak 2. tog članka može se izmijeniti dodavanjem novog proizvođača izvoznika u odgovarajući prilog s društvima koja surađuju, a nisu uključena u uzorak i na koja se stoga primjenjuje odgovarajuća ponderirana prosječna stopa antidampinške pristojbe, ako novi proizvođač izvoznik iz Narodne Republike Kine Komisiji dostavi dostatne dokaze:

(5)

Društvo Zhejiang Jollo Technology Co., Ltd („podnositelj zahtjeva”) zatražilo je od Komisije da ga tretira kao novog proizvođača izvoznika i stoga na njega primjenjuje stopu pristojbe za društva u Narodnoj Republici Kini koja surađuju, a nisu uključena u uzorak, na koja se primjenjuje usporedna stopa kompenzacijske pristojbe za sva ostala društva od 16,2 % („tretman novog proizvođača izvoznika”), tvrdeći da ispunjava sva tri uvjeta iz članka 1. stavku 6. izvorne uredbe.

(6)

Kako bi se utvrdilo ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjete za odobrenje tretmana novog proizvođača izvoznika kako su utvrđeni u članku 1. stavku 6. izvorne uredbe („uvjeti za tretman novog proizvođača izvoznika”), Komisija je podnositelju zahtjeva prvo poslala upitnik u kojemu je zatražila dokaze o ispunjavanju tih uvjeta. Podnositelj zahtjeva odgovorio je na upitnik.

(7)

Komisija je nastojala provjeriti sve podatke koje je smatrala potrebnima kako bi utvrdila ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjete za tretman novog proizvođača izvoznika.

(8)

Kad je riječ o uvjetu iz članka 1. stavka 6. izvorne uredbe da podnositelj zahtjeva nije izvozio predmetni proizvod u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka na kojem se temelje mjere, odnosno od 1. listopada 2016. do 30. rujna 2017. („razdoblje početnog ispitnog postupka”), Komisija je u ispitnom postupku utvrdila da podnositelj zahtjeva nije mogao izvoziti električne bicikle u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka jer je dokazao da je osnovan 2021.

(9)

Kad je riječ o uvjetu iz članka 1. stavka 6. izvorne uredbe da podnositelj zahtjeva nije povezan ni s jednim izvoznikom ili proizvođačem na kojeg se primjenjuju antidampinške mjere uvedene tom uredbom, Komisija je u ispitnom postupku utvrdila da podnositelj zahtjeva nije povezan ni s jednim od izvoznika ili proizvođača u Narodnoj Republici Kini na koje se primjenjuju antidampinške mjere uvedene izvornom uredbom i koji su mogli surađivati u početnom ispitnom postupku.

(10)

Kad je riječ o uvjetu iz članka 1. stavka 6. izvorne uredbe da je podnositelj zahtjeva stvarno izvozio predmetni proizvod u Uniju nakon razdoblja početnog ispitnog postupka ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda u Uniju, Komisija je u ispitnom postupku na temelju dokaza iz dostavljene dokumentacije utvrdila da je podnositelj zahtjeva stvarno izvozio električne bicikle u Uniju nakon razdoblja početnog ispitnog postupka. Podnositelj zahtjeva dostavio je dokumentaciju o transakcijama prodaje u Španjolskoj (lipanj 2021.) i Italiji (kolovoz 2022.).

(11)

Stoga je Komisija zaključila da podnositelj zahtjeva ispunjava uvjet iz članka 1. stavka 6. izvorne uredbe.

(12)

Podnositelj zahtjeva, dakle, ispunjava sva tri uvjeta utvrđena u članku 1. stavku 6. izvorne uredbe za odobrenje tretmana novog proizvođača izvoznika, te bi njegov zahtjev stoga trebalo prihvatiti. Stoga bi se na podnositelja zahtjeva trebala primjenjivati antidampinška pristojba od 16,2 % za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak iz početnog ispitnog postupka i na koja se primjenjuje usporedna stopa kompenzacijske pristojbe za sva ostala društva iz Provedbene uredbe (EU) 2019/72.

(13)

Podnositelj zahtjeva i industrija Unije obaviješteni su o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se smatra primjerenim društvu Zhejiang Jollo Technology Co., Ltd odobriti stopu antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak iz početnog ispitnog postupka.

(14)

Stranama je bilo omogućeno iznošenje primjedbi. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(15)

Ova je Uredba u skladu s mišljenjem odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

(1)

Na uvoz biodizela podrijetlom iz Argentine naplaćuju se konačne kompenzacijske pristojbe uvedene Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/244 (2) (početni ispitni postupak).

(2)

Društvo Oleaginosa Moreno Hermanos S.A.C.I.F.I. y A (podnositelj zahtjeva), argentinski proizvođač izvoznik s dodatnom oznakom TARIC (3) C497 na kojeg se primjenjuje pojedinačna stopa kompenzacijske pristojbe od 25,0 %, obavijestilo je 23. svibnja 2022. Komisiju da je promijenilo naziv u Viterra Argentina S.A.

(3)

To je društvo smatralo da promjena naziva ne utječe na njegova prava na ostvarivanje koristi od pojedinačne stope kompenzacijske pristojbe koja se na njega primjenjivala pod njegovim prijašnjim nazivom te je od Komisije zatražilo da to potvrdi.

(4)

Europsko udruženje proizvođača biodizela (EBB) nije se složilo s podnositeljem zahtjeva tvrdeći da su se u tom društvu dogodile složenije strukturne promjene koje utječu na njegovo pravo na daljnje ostvarivanje koristi od mjere na razini koja je utvrđena u početnom ispitnom postupku.

(5)

Komisija je prikupila informacije i razmotrila dokaze koje je dostavio podnositelj zahtjeva te je zaključila da je promjena naziva pravilno registrirana pri nadležnim tijelima i da nije dovela do novih odnosa s drugim skupinama društava koje Komisija nije ispitala u početnom ispitnom postupku.

(6)

Dokazi u dokumentaciji potvrdili su izjavu podnositelja zahtjeva da su promjenu naziva odobrili argentinski Javni trgovački registar (3. svibnja 2022.) i Savezna uprava za javne prihode (1. srpnja 2022.). Komisija je stoga zaključila da promjena naziva ne utječe na nalaze iz Provedbene uredbe (EU) 2019/244 ni na stopu kompenzacijske pristojbe koja se primjenjuje na to društvo.

(7)

Slijedom navedenog promjena naziva trebala bi proizvoditi učinke od datuma od kojeg trgovačko društvo službeno posluje pod novim nazivom, tj. od 1. srpnja 2022.

(8)

Industrija Unije (EBB) u svojim je primjedbama na objavu ponovila argumente koje je izvorno dostavila u pogledu zahtjeva za promjenu naziva. Tvrdila je da se iza promjene naziva skriva složenija strukturna promjena, da je podnositelj zahtjeva povećao poslovanje u području biodizela raznim preuzimanjima, promijenio glavnog izvršnog direktora i postao vodeći proizvođač u poljoprivrednom sektoru u Argentini te da je na neki način povezan s drugim proizvođačem izvoznikom, koji je u stečaju.

(9)

Podsjeća se da su svi proizvođači izvoznici u Argentini preuzeli obvezu u vezi s cijenama prema kojoj moraju poštovati najnižu uvoznu cijenu i izvoziti biodizel u Uniju ispod praga za obujam izvoza, koji se svake godine revidira za cijelu zemlju.

(10)

The Commission examined the above allegations and noted that the industry did not provide sufficient evidence corroborating their claims. Komisija nije pronašla dokaze koji bi upućivali na to da su aktivnosti podnositelja zahtjeva u poljoprivrednom sektoru ili navodno povećanje njegova proizvodnog kapaciteta utjecali na mjere koje su trenutačno na snazi. Sama promjena naziva neće omogućiti podnositelju zahtjeva da poveća obujam izvoza u Uniju ili da prodaje ispod najniže cijene koju Komisija periodično utvrđuje te stoga ne može utjecati na mjere koje su trenutačno na snazi niti ih može ugroziti. Tvrdnje industrije Unije nisu se mogle uzeti u obzir i stoga su odbačene.

(11)

S obzirom na prethodne uvodne izjave, Komisija je smatrala da je primjereno izmijeniti Provedbenu uredbu (EU) 2019/244 kako bi se ažurirao naziv društva na koji se prethodno odnosila dodatna oznaka TARIC C497.

(12)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (4),

(1)

Nakon antidampinškog ispitnog postupka u skladu s člankom 5. osnovne uredbe, Komisija je 2. svibnja 2017. donijela Provedbenu uredbu (EU) 2017/763 (2) o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz u Uniju određenog laganog termalnog papira podrijetlom iz Republike Koreje („predmetna zemlja”) („sporna uredba”). Mjere su bile u obliku fiksne carinske stope: 104,46 EUR po toni neto za grupu Hansol i sva ostala društva.

(2)

Grupa Hansol (Hansol Paper Co. Ltd. i Hansol Artone Paper Co. Ltd.) („Hansol”) pokrenula je postupak za poništenje sporne uredbe pred Općim sudom. Opći sud donio je 2. travnja 2020. presudu u predmetu T-383/17 kojom se poništava Provedbena uredba (EU) 2017/763 u dijelu koji se odnosi na grupu Hansol. Komisija je 11. lipnja 2020. podnijela žalbu na presudu Općeg suda (predmet C-260/20 P). Sud Europske unije tu je žalbu odbio 12. svibnja 2022.

(3)

Opći sud utvrdio je da je Komisija počinila pogrešku pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti za barem jednu vrstu proizvoda koju je prodavalo društvo Hansol Artone Paper Co. Ltd. („Artone”). Bez podataka o domaćoj prodaji te vrste proizvoda Komisija je, u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne uredbe, izračunala uobičajenu vrijednost za društvo Artone na temelju troška proizvodnje društva Artone. Budući da je društvo Hansol Paper Co. Ltd. („Hansol Paper”) imalo reprezentativnu domaću prodaju u uobičajenom tijeku trgovine tom vrstom proizvoda, Opći sud ocijenio je da je Komisija u skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe trebala upotrijebiti domaću prodajnu cijenu te stranke kao uobičajenu vrijednost.

(4)

Opći sud također je smatrao da je Komisija počinila očitu pogrešku u ocjeni pri utvrđivanju pondera za prodaju velikih svitaka nezavisnim kupcima u Uniji u odnosu na prodaju povezanim prerađivačima radi prerade u male svitke. Komisija je taj ponder primijenila kako bi na primjeren način utvrdila opće dampinško ponašanje društva Hansol, a društvo Hansol na svoj je zahtjev bilo izuzeto iz obveze ispunjavanja upitnika za tri svoja povezana prerađivača. Opći sud utvrdio je da je zbog toga što nije uzela u obzir određeni obujam preprodaje društva Schades Nordic, jednog od tih triju povezanih prerađivača u Uniji, Komisija prenisko utvrdila ponder prodaje velikih svitaka društva Hansol nezavisnim kupcima, koji su imali znatno nižu dampinšku maržu, u odnosu na ponder prodaje povezanim prerađivačima za preprodaju u obliku malih svitaka nezavisnim trgovcima. Komisija je stoga prekršila članak 2. stavak 11. osnovne uredbe jer njezini izračuni nisu u potpunosti odražavali opseg dampinga koji je provodilo društvo Hansol.

(5)

Opći sud na kraju je utvrdio da je pogreška u ponderiranju opisana u uvodnoj izjavi 4. utjecala i na izračun marže sniženja cijena i marže štete jer je Komisija upotrijebila isti ponder za te izračune. Stoga je utvrdio da je Komisija prekršila članak 3. stavke 2. i 3. osnovne uredbe.

(6)

Te je nalaze potvrdio Sud Europske unije (5).

(7)

U skladu s člankom 266. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) institucije Unije dužne su poduzeti potrebne korake kako bi postupile sukladno presudama sudova Unije. U slučaju poništenja akta koji su donijele institucije Unije u kontekstu upravnog postupka, kao što je to antidampinški ispitni postupak u ovom slučaju, postupanje u skladu s presudom Općeg suda sastoji se od zamjene poništenog akta novim aktom, iz kojeg je uklonjena nezakonitost koju je utvrdio Opći sud (6).

(8)

U skladu sa sudskom praksom Općeg suda i Suda postupak zamjene poništenog akta može se nastaviti u točki u kojoj je došlo do nezakonitosti (7). To konkretno znači da, ako se poništi akt kojim se zaključuje neki upravni postupak, to poništenje ne utječe nužno na pripremne akte, kao što je pokretanje antidampinškog postupka. Primjerice, ako se uredba kojom se uvode konačne antidampinške mjere poništi, to znači da je taj postupak i dalje otvoren jer je samo akt kojim se taj postupak zaključuje prestao biti dijelom pravnog poretka Unije (8), osim ako je do nezakonitosti došlo u fazi pokretanja postupka. Nastavak upravnog postupka ponovnim uvođenjem antidampinških pristojbi na uvoz koji je proveden tijekom razdoblja primjene poništene uredbe ne može se smatrati protivnim pravilu o zabrani retroaktivnosti (9).

(9)

U ovom predmetu Opći sud poništio je spornu uredbu u dijelu koji se odnosi na društvo Hansol na temelju razloga navedenih u uvodnim izjavama od 3. do 5.

(10)

Nalazi iz sporne uredbe koji nisu osporeni ili koji su bili osporavani, ali je to Opći sud odbacio ili nije ispitao, te stoga nisu doveli do poništenja sporne uredbe, i dalje su u potpunosti valjani (10).

(11)

Nakon presude Suda u predmetu C-260/20 P Komisija je odlučila djelomično ponovno pokrenuti antidampinški ispitni postupak u pogledu uvoza određenog laganog termalnog papira koji je doveo do donošenja sporne uredbe i nastaviti ga od točke u kojoj su nastale nepravilnosti. Obavijest („Obavijest o ponovnom pokretanju postupka”) objavljena je u Službenom listu Europske unije30. lipnja 2022. (11) Ponovno pokretanje postupka bilo je ograničeno na provedbu presude Suda u pogledu društva Hansol.

(12)

Komisija je istodobno odlučila uvesti obvezu evidentiranja uvoza laganog termalnog papira podrijetlom iz Republike Koreje koji proizvodi društvo Hansol te je od nacionalnih carinskih tijela zatražila da pričekaju objavu relevantne provedbene uredbe Komisije kojom se ponovno uvode pristojbe prije nego što donesu odluku o zahtjevu za povrat i otpust antidampinških pristojbi koje se odnose na uvoz proizvoda društva Hansol (12) („uredba o evidentiranju”).

(13)

Komisija je zainteresirane strane obavijestila o ponovnom pokretanju postupka i pozvala ih da iznesu primjedbe.

(14)

Komisija je primila primjedbe od društva Hansol i od Europskog udruženja proizvođača termalnog papira („ETPA”) i njegovih članova.

(15)

Društvo Hansol napomenulo je da je u uredbi o evidentiranju Komisija na temelju presuda Općeg suda u predmetima T-440/20 i T-441/20 („Jindal Saw”) (13) zaključila da je evidentiranje instrument kojim se mjere mogu naknadno primijeniti na uvoz od datuma evidentiranja. Društvo Hansol iznijelo je primjedbu da te presude još nisu konačne i da se ne primjenjuju na postojeću situaciju jer je u predmetu T-383/17 Opći sud utvrdio da je Uredba nezakonita, što nije učinio u predmetima T-440/20 i T-441/20. Tvrdilo je i da je u predmetu „Jindal Saw” predmetno društvo, tj. Jindal Saw, bio jedan od nekoliko proizvođača izvoznika i da je bilo više predmetnih zemalja, a Hansol je jedini proizvođač izvoznik u ovom predmetu i on se odnosi samo na Koreju. Stoga je društvo Hansol tvrdilo da se Komisija ne može osloniti na presude u predmetu „Jindal Saw” kako bi utvrdila konačnu odgovornost za retroaktivno plaćanje antidampinških pristojbi na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi društvo Hansol.

(16)

Kad je riječ o činjenici da se protiv presude u predmetu „Jindal Saw” još uvijek mogla podnijeti žalba, udruženje ETPA tvrdilo je da se u tim presudama ponavlja ustaljena sudska praksa. Udruženje ETPA osporavalo je i razlike koje je navelo društvo Hansol između presude u predmetu „Jindal Saw” i one u predmetu T-383/17, jer je u izreci presuda u predmetima T-300/16 i T-301/16 (predmeti koji su prethodili presudama T-440/20 i T-441/20 i kojima su poništene izvorne uredbe o predmetu „Jindal Saw”), kao i u predmetu T-383/17, Opći sud u cijelosti poništio pobijanu uredbu u dijelu koji se odnosi na podnositelja zahtjeva. Prema udruženju ETPA, činjenica da je presudom poništena sporna uredba samo za društvo Hansol podrazumijeva i da je, suprotno tvrdnji društva Hansol, ta uredba i dalje dio pravnog poretka Unije.

(17)

Komisija je u tom pogledu napomenula da to što presuda u predmetu T-440/20 još nije bila pravomoćna u trenutku objave uredbe o evidentiranju ne znači da u ovom slučaju evidentiranje nije moguće. Opći sud u tom je predmetu podržao Komisijinu praksu evidentiranja uvoza pri provedbi presuda i potvrdio činjenicu da Komisija doista može evidentirati uvoz u takvim situacijama. Opći sud naveo je da članak 14. osnovne uredbe, kojim je Komisija ovlaštena zahtijevati od nacionalnih tijela da poduzmu odgovarajuće mjere evidentiranja uvoza, ima opću primjenu. Opći sud posebno je napomenuo da „članak 14. stavak 5. te uredbe ne podliježe nikakvom ograničenju u pogledu okolnosti u kojima je Komisija ovlaštena od nacionalnih carinskih tijela zahtijevati evidentiranje robe”. Opći sud dalje je naveo da „uskraćivanje Komisiji prava na uvođenje obveze evidentiranja u okviru postupka za ponovno uvođenje konačne antidampinške pristojbe može ugroziti učinkovitost uredbi koje su dovele do takvog ponovnog uvođenja”. Presuda je u svakom slučaju u međuvremenu postala pravomoćna. Tvrdnja je stoga odbačena.

(18)

Kad je riječ o tvrdnji društva Hansol da sporna uredba više nema temelja jer je to društvo, u pogledu kojeg je uredba poništena, bio jedini proizvođač izvoznik na kojeg se odnosila, Komisija je bez ulaženja u pravnu relevantnost tvrdnje napomenula da ta tvrdnja nije točna. Konkretno, činjenica da u razdoblju ispitnog postupka nije utvrđen nijedan drugi proizvođač iz Republike Koreje koji izvozi u Uniju ne znači da se Provedbena uredba (EU) 2017/763 primjenjuje samo na društvo Hansol. Komisija je naime spornom uredbom uvela pristojbe i za druge proizvođače izvoznike u obliku preostale pristojbe (14). Nadalje, Opći sud poništio je spornu uredbu samo „u dijelu u kojem se odnosi na društvo Hansol Paper Co. Ltd.”. Tvrdnja je stoga odbačena.

(19)

Hansol je nadalje izrazio zabrinutost da Komisija možda neće pravilno razumjeti kako ispraviti problem ponderiranja. Društvo Hansol tvrdilo je da bi, prema presudi Općeg suda, postotak kojim je iskazan udio preprodaje velikih svitaka društva Schades Ltd. u ukupnoj prodaji velikih svitaka društava Hansol Paper i Artone te s njima povezanog trgovca Hansol Europe njegovu povezanom trgovcu Schades Ltd. trebalo primijeniti na količinu velikih svitaka prodanu njegovim povezanim prerađivačima (Schades Nordic, Heipa i R+S) radi preprodaje. Dobivena količina trebala bi se dodati količini prodaje velikih svitaka (izravne i neizravne) upotrijebljenoj za izračun dampinške marže i oduzeti od količine prodaje velikih svitaka društvima Schades Nordic, Heipa i R+S za preradu. Na temelju toga društvo Hansol dostavilo je ponovni izračun pondera za izravnu i neizravnu prodaju velikih svitaka nezavisnim kupcima u odnosu na prodaju povezanim prerađivačima radi preprodaje u obliku malih svitaka nezavisnim kupcima. Udruženje ETPA naglasilo je da je tijekom ispitnog postupka jedini prerađivač povezan s društvom Hansol koji je osim društva Schades Ltd. preprodavao i velike svitke bilo društvo Schades Nordic i da samo zbog tog razloga takav pristup već ne bi bio u skladu s dokazima koji su dostupni Komisiji. ETPA je također naglasila da, iako je utvrdio određene pogreške u pristupu koji je Komisija primijenila u početnom ispitnom postupku, Opći sud nije odredio pristup za reviziju izračuna pondera te je pojasnio da je na Komisiji da odluči koje su mjere prikladne za postupanje u skladu s presudom.

(20)

Komisija je u tom pogledu napomenula da se metoda koju je predložilo društvo Hansol bitno razlikuje od metode koju je Komisija upotrijebila u svojem izračunu dampinga za spornu uredbu. U tom izračunu kojim su utvrđene marže društva Hansol Komisija je kvantificirala ukupnu izravnu i neizravnu prodaju velikih svitaka nepovezanim kupcima koju je ostvarila grupa Hansol u cjelini prema podacima iz odgovora na upitnik koje su naveli različiti subjekti u okviru te grupe u svojim tablicama prodaje. Komisija je na temelju toga utvrdila ponder takve prodaje u usporedbi s ponderom velikih svitaka za preradu u male svitke. Prijedlog društva Hansol da se izračunani udio preprodaje velikih svitaka društva Schades Ltd. u ukupnom obujmu kupnje društva Schades Ltd primijeni na ostala tri povezana prerađivača bitno je drugačija i manje točna metoda s obzirom na obujam preprodaje velikih svitaka triju povezanih prerađivača koji nisu odgovorili na upitnik, kako ga je društvo Hansol dostavilo tijekom postupka.

(21)

Komisija je nadalje pojasnila da, iako je Opći sud utvrdio da je Komisija pogriješila što u izračun nije uključila obujam preprodaje velikih svitaka koji je društvo Schades Nordic prijavilo u postupku (15), to ne diskvalificira Komisijinu metodologiju kao takvu. Komisija se strogo pridržavala presude Općeg suda time što je zadržala istu metodologiju za utvrđivanje odgovarajućeg pondera, osim što je, u skladu sa zahtjevom Općeg suda, dodala količine velikih svitaka koje su prodala društva Schades Nordic, Heipa i R+S. Taj je izračun dodatno objašnjen u ograničenoj objavi za dotično društvo.

(22)

Za dvije vrste proizvoda koje je društvo Artone izvozilo u Uniju Komisija je u svojem izračunu dampinga konstruirala uobičajenu vrijednost bez reprezentativne domaće prodaje te stranke. U točki 148. i točkama od 152. do 158. presude u predmetu T-383/17 te točkama 79. i 85. presude u predmetu C-260/20 P, sudovi Unije utvrdili su da se, u skladu s tekstom i strukturom članka 2. stavka 1. prvog podstavka osnovne uredbe, za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u prvom redu mora uzeti u obzir stvarno plaćena ili naplativa cijena u uobičajenom tijeku trgovine. Ako izvoznik ne prodaje istovjetni proizvod na domaćem tržištu, uobičajena vrijednost prioritetno se utvrđuje na temelju cijena drugih prodavatelja ili proizvođača, a ne na temelju troškova proizvodnje dotičnog trgovačkog društva,

(23)

Jednu od dvije vrste proizvoda iz uvodne izjave 22. doista je na domaćem tržištu prodavalo povezano društvo Hansol Paper u reprezentativnim količinama i u uobičajenom tijeku trgovine i zato je Opći sud utvrdio da je Komisija prekršila članak 2. stavak 1. osnovne uredbe u kontekstu izračuna uobičajene vrijednosti za društvo Artone.

(24)

Stoga je Komisija revidirala izračun uobičajene vrijednosti za tu vrstu proizvoda zamijenivši izračunanu uobičajenu vrijednosti društva Artone uobičajenom vrijednošću društva Hansol Paper za tu vrstu proizvoda.

(25)

Ni za drugu vrstu proizvoda koji izvozi društvo Artone za koju je izračunana uobičajena vrijednost nije bilo podataka o reprezentativnoj domaćoj prodaji društva Hansol Paper. Naime, obujam domaće prodaje društva Hansol Paper smanjio se znatno ispod praga od 5 % iz članka 2. stavka 2. osnovne uredbe. Slijedom toga i u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne uredbe, uobičajena vrijednost te vrste proizvoda izračunana je i za društvo Hansol Paper. U nedostatku reprezentativnih prodajnih cijena u uobičajenom tijeku trgovine drugih prodavatelja ili proizvođača u zemlji izvoznici, zadržan je izračun uobičajene vrijednosti društva Artone za tu vrstu proizvoda.

(26)

U ispitnom postupku koji je doveo do donošenja sporne uredbe Komisija je primila odgovore na upitnike od društava Hansol, Artone, Hansol Europe (povezani trgovac u Uniji) i od društva Schades UK Ltd., povezanog trgovca/prerađivača u Uniji. Tri prerađivača koji se nalaze u Uniji i povezani su s društvom Hansol Group, tj. Schades Nordic, Heipa i R+S, zatražili su izuzeće od obveze ispunjavanja upitnika za društva povezana s proizvođačem izvoznikom (Prilog I. upitniku). Te su stranke prerađivale predmetni proizvod radi preprodaje u malim svitcima nezavisnim kupcima. Komisija je prihvatila njihov zahtjev za izuzeće jer te stranke nisu prodavale predmetni proizvod ili su ga prodavale u ograničenim količinama.

(27)

U skladu s člankom 2. stavkom 11. osnovne uredbe Komisija je pri izračunu dampinške marže obvezna uzeti u obzir sve izvozne transakcije u Uniju. Kako bi u izračun dampinga uključila znatan obujam prodaje društva Hansol Group povezanim prerađivačima koji su izuzeti od obveze ispunjavanja upitnika Komisija je proširila rezultate izračuna dampinga primjenom pondera za dampinške marže izračunanog na temelju provjerenih odgovora na upitnik društava Hansol Paper, Artone, Hansol Europe i Schades UK Ltd. Komisija je u tu svrhu dampinškoj marži utvrđenoj za izravnu prodaju i prodaju predmetnog proizvoda putem povezanih društava dodijelila ponder od 15 % do 25 %, a dampinškoj marži utvrđenoj za prodaju povezanim prerađivačima radi preprodaje u malim svitcima nepovezanim stranama ponder od 75 % do 85 % (16).

(28)

Opći sud i Sud utvrdili su da je Komisija prekršila članak 2. stavak 11. i članak 9. stavak 4. osnovne uredbe. Smatrali su da je počinjena očita pogreška pri ponderiranju jer je zanemarena određena količina predmetnog proizvoda koju je preprodalo društvo Schades Nordic. Stoga je obujam izravne i neizravne prodaje predmetnog proizvoda bio podcijenjen u izračunu pondera i zbog toga u izračunima nije uzet u obzir cijeli razmjer dampinga (17).

(29)

S obzirom na nalaze sudova Unije kako su sažeti u uvodnoj izjavi 28., Komisija je preispitala izračun pondera. To je učinila tako da je obujmu izravne i neizravne prodaje predmetnog proizvoda upotrijebljenog za taj izračun dodala obujam preprodaje velikih svitaka društva Hansol preko društva Schades Nordic koji je prijavilo društvo Hansol tijekom ispitnog postupka. Ponder izravne i neizravne prodaje predmetnog proizvoda društva Hansol u usporedbi s njegovom ukupnom prodajom u Uniji time se povećao za 0,7 postotnih bodova, dok se ponder njegove prodaje povezanim prerađivačima za preprodaju u obliku malih svitaka nepovezanim stranama smanjio za isti postotak.

(30)

Komisija je ponovno izračunala dampinšku maržu za društvo Hansol tako što je izračunanu uobičajenu vrijednost jedne vrste proizvoda koju prodaje društvo Artone zamijenila uobičajenom vrijednošću na temelju domaće prodajne cijene te vrste proizvoda koju je ostvarilo društvo Hansol Paper, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 24., i revidiranjem pondera utvrđenih dampinških marži za te dvije vrste prodaje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 29.

(31)

Na temelju toga revidirana konačna ponderirana prosječna dampinška marža društva Hansol Group, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, snižena je s 10,3 % na 10,2 %.

(32)

U spornoj uredbi ponder koji je primijenjen na dampinške marže za izravnu i neizravnu prodaju predmetnog proizvoda, s jedne strane, i na prodaju povezanim prerađivačima radi preprodaje u malim svitcima nepovezanim stranama, s druge strane, primijenjen je i na izračun marže sniženja cijena društva Hansol.

(33)

Sudovi Unije utvrdili su da je pogreška koja je utjecala na izračun pondera prodaje utjecala i na izračun sniženja cijena i procjenu učinka dampinškog uvoza na istovjetne proizvode industrije Unije (18).

(34)

Kad je riječ o izračunu sniženja cijena, Komisija je provela presudu Suda time što je revidirane stope ponderiranja, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 29., primijenila i na marže sniženja cijena za izravnu i neizravnu prodaju predmetnog proizvoda, s jedne strane, i na prodaju povezanim prerađivačima radi preprodaje u malim svitcima nepovezanim stranama, s druge strane.

(35)

Rezultat te usporedbe, izražen kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka, bio je ponderirani prosjek marže sniženja cijena od 9,3 %.

(36)

Marža sniženja cijena utvrđena u ispitnom postupku koji je doveo do sporne uredbe iznosila je 9,4 %. S obzirom na neznatnu razliku između te marže i revidirane marže sniženja cijena, Komisija je zaključila da ta promjena ne opravdava ponovnu procjenu štete ili analizu uzročnosti. Stoga je potvrdila nalaze u tom pogledu kako su sažeti u odjeljcima 4. i 5. Uredbe o uvođenju privremenih mjera (19) i uvodnoj izjavi 102. sporne uredbe.

(37)

Komisija je 14. studenoga 2022. obavijestila sve zainteresirane strane o prethodno navedenim nalazima na temelju kojih namjerava predložiti ponovno uvođenje antidampinške pristojbe na uvoz određenog laganog termalnog papira podrijetlom iz Republike Koreje koji proizvodi društvo Hansol, na temelju prikupljenih i dostavljenih činjenica koje se odnose na početni ispitni postupak. Nakon konačne objave primljene su primjedbe od društva Hansol, udruženja ETPA i Vlade Republike Koreje.

(38)

Korejska vlada izrazila je zabrinutost u pogledu načina na koji je Komisija provela presude sudova Unije jer revidiranim izračunima dampinga nisu u potpunosti ispravljene pogreške utvrđene u tim presudama. Međutim, korejska vlada nije dodatno precizirala u čemu je Komisija pogriješila.

(39)

Udruženje ETPA izrazilo je snažnu potporu planiranom djelovanju Komisije.

(40)

U svojim primjedbama na objavu društvo Hansol navelo je da Komisija nije ispravila pogrešku u pogledu izračuna uobičajene vrijednosti. Društvo Hansol tvrdilo je i da Komisija nije ispravila pogrešku u ponderiranju koju je utvrdio Opći sud i potvrdio Sud.

(41)

Društvo Hansol navelo je da se slaže s tim da je Komisija provela presude sudova Unije time što je za usporedbu s izvoznom cijenom društva Artone upotrijebila domaću prodajnu cijenu društva Hansol Paper za vrstu proizvoda koju je ta stranka prodavala na domaćem tržištu u reprezentativnim količinama i u uobičajenom tijeku trgovine (vidjeti uvodne izjave 23. i 24.). Međutim, društvo Hansol nije se složilo s tim da Komisija, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 25., to nije učinila za drugu vrstu proizvoda koju društvo Artone nije prodavalo na domaćem tržištu.

(42)

Društvo Hansol tvrdilo je da je Komisija ipak trebala upotrijebiti prodajne cijene društva Hansol Paper za tu vrstu proizvoda koja se dalje u tekstu naziva i „vrsta proizvoda X” (stvarni broj vrste proizvoda je povjerljiv). Hansol je tvrdio da je Opći sud presudio da bi Komisija trebala „kao prioritet” upotrijebiti prodajne cijene drugih strana, ako su dostupne. U tom je pogledu tvrdio da je sva domaća prodaja vrste proizvoda X društva Hansol bila profitabilna i da je stoga izračunana uobičajena vrijednost društva Hansol Paper za tu vrstu proizvoda bila jednaka uobičajenoj vrijednosti na temelju prodajnih cijena. Budući da je izračunana uobičajena vrijednost jednaka prodajnoj cijeni, društvo Hansol tvrdilo je da je Komisija bila obvezna upotrijebiti prodajnu cijenu društva Hansol Paper.

(43)

Komisija se s tim nije složila. Prvo, pojasnila je da je Opći sud potvrdio da, u skladu s člankom 2. stavkom 3. prvim podstavkom osnovne uredbe, ako nema prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine ili je ona nedostatna, Komisija odstupa od načela upotrebe prodajnih cijena za utvrđivanje uobičajene vrijednosti i temelji uobičajenu vrijednost na cijenama drugih prodavatelja ili proizvođača ili, ako one nisu dostupne, izračunava uobičajenu vrijednost na temelju troška proizvodnje. U točki 150. presude u predmetu T-383/17 navela je da nedostatak prodaje obuhvaća situaciju u kojoj prodaja istovjetnog proizvoda u zemlji izvoznici čini manje od 5 % obujma prodaje predmetnog proizvoda u Uniji. Opći sud stoga je potvrdio da u tom scenariju Komisija ne upotrebljava domaće prodajne cijene (20). U tom slučaju obujam domaće prodaje vrste proizvoda X društva Hansol Paper činio je manje od 1 % prodaje te vrste proizvoda u Uniji, što je znatno ispod praga od 5 % navedenog u članku 2. stavku 2. osnovne uredbe, te je stoga Komisija izračunala njegovu uobičajenu vrijednost te vrste proizvoda. Podsjetila je i da tijekom ispitnog postupka društvo Hansol nikada nije tvrdilo da Komisija nije trebala izračunati uobičajenu vrijednost te vrste proizvoda za društvo Hansol Paper. Budući da je zbog nedostatka drugih proizvođača koji surađuju Komisija izračunala uobičajenu vrijednost vrste proizvoda X za društvo Hansol Paper, kako je prethodno objašnjeno, i stoga nije bila dostupna alternativna domaća prodajna cijena te vrste proizvoda, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost vrste proizvoda X za društvo Artone.

(44)

Drugo, iako je izračunana uobičajena vrijednost određene vrste proizvoda jednaka njezinoj prodajnoj cijeni, ona time ne postaje uobičajena vrijednost koja se temelji na prodajnim cijenama. Uobičajena vrijednost utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne uredbe izračunana je uobičajena vrijednost. Dakle, za potrebe izračuna dampinga ta se izračunana uobičajena vrijednost ne može upotrijebiti za usporedbu s izvoznim cijenama drugih stranaka jer u osnovnoj uredbi nema odredbe na temelju koje bi se to moglo učiniti. Stoga je odbačena tvrdnja društva Hansol da su presude sudova Unije obvezale Komisiju da upotrijebi domaću prodajnu cijenu društva Hansol Paper u izračunu dampinga društva Artone za tu određenu vrstu proizvoda.

(45)

Društvo Hansol nadalje je tvrdilo da Komisija nije pravilno razumjela metodu koju je trebala primijeniti kako bi ispravila pogrešku u ponderiranju. Na temelju točke 86. presude u predmetu T-383/17 i točke 64. presude u predmetu C-260/20 P tvrdilo je da je Komisija trebala uzeti u obzir udio prodaje društva Schades UK Ltd. bez prerade u prodaji društva Hansol njegovim drugim povezanim trgovcima, a ne samo dodati obujam prodaje društva Schades Nordic bez prerade izravnoj i neizravnoj prodaji društva Hansol nezavisnim kupcima. Hansol je istaknuo i to da, da je Opći sud smatrao da će Komisija ispraviti pogrešku u ponderiranju kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 29., on zbog ograničenog učinka ne bi došao do zaključka da je pogreška u ponderiranju mogla utjecati na izračun sniženja cijena i na procjenu učinka dampinškog uvoza na istovjetne proizvode industrije Unije.

(46)

Preliminarno, tvrdnja društva Hansol upućuje na zaključak da je Komisija odabrala uzorak, tj. da je primijenila članak 17. stavak 1. osnovne uredbe kad je odlučila upotrijebiti podatke društva Schades UK Ltd. za izračun dampinške marže za prodaju predmetnog proizvoda povezanim prerađivačima. Komisija je napomenula da je u točkama od 63. do 69. presude u predmetu T-383/17 Opći sud odbacio istu tu tvrdnju. Komisija je doista odlučila izračunati dampinšku maržu na prodaju društva Hansol ostalim trima povezanim prerađivačima na temelju podataka o izvoznim cijenama društva Schades UK Ltd jer je smatrala da će se time pružiti najtočniji podaci o većini prodaje društva Hansol Group povezanim prerađivačima u Uniji radi naknadne preprodaje u malim svitcima nepovezanim kupcima (21). Za potrebe izračuna dampinga društva Hansol Group Komisija je zauzela stajalište da je društvo Schades UK Ltd. jedini prerađivač povezan s društvom Hansol Group koji je preprodavao predmetni proizvod nezavisnim kupcima. Sudovi Unije smatrali su da je taj zaključak netočan s obzirom na dostupne dokaze u dokumentaciji koji se odnose na društvo Schades Nordic.

(47)

Naime, Komisija je napomenula da je društvo Hansol u početnom ispitnom postupku obavijestilo Komisiju da je društvo Schades Nordic nezavisnim kupcima preprodalo 170–190 tona proizvoda bez prerade. Izvijestio je i da druga dva povezana prerađivača koja su bila izuzeta, Heipa i R+S, nisu ostvarili preprodaje bez prerade (22). Društvo Hansol nije dostavilo nikakve dokaze o prodaji velikih svitaka društva Heipa ili društva R+S. Stoga je tvrdnja društva Hansol bila u izravnoj suprotnosti s informacijama koje je to društvo dostavilo tijekom ispitnog postupka.

(48)

U presudi u predmetu C-260/20 P Sud je jasno naveo da Komisija ne može isključiti informacije koje su dostavile zainteresirane strane samo zato što nisu dostavljene odgovaranjem na antidampinški upitnik (23). Nakon što je ponovno pokrenula ispitni postupak, Komisija je postupila u skladu s tim nalazom jer je uzela u obzir informacije koje je društvo Hansol dostavilo u ispitnom postupku o preprodaji velikih svitaka društava Schades Nordic, Heipa i R+S. Budući da je društvo Hansol izvijestilo da društva Heipa i R+S nisu preprodavala predmetni proizvod, nije bilo potrebno ispraviti količine utvrđene za te stranke.

(49)

Osim toga, društvo Hansol svoju je tvrdnju da bi Komisija trebala primijeniti udio prodaje društva Schades UK Ltd. bez prerade ostalim trima povezanim trgovcima društva Hansol temeljilo na rečenici iz točke 86. presude u predmetu T-383/17 koja glasi: „[…] treba napomenuti da je Komisija odlučila upotrijebiti podatke društva Schades (UK Ltd) za izračun dampinške marže na prodaju podnositelja zahtjeva trima drugim povezanim prerađivačima.[…]”. U tom je pogledu uputilo i na sljedeću tvrdnju Suda u točki 64. presude u predmetu C-260/20 P: „kao što to proizlazi iz točaka 85. i 86. pobijane presude, Komisija je odlučila upotrijebiti podatke društva Schades (UK Ltd) kako bi izračunala dampinšku maržu na prodaje društva Hansol drugim trima povezanim prerađivačima. […] Uzimajući u obzir činjenicu da je Komisija znala da je društvo Schades preprodalo određene količine predmetnog proizvoda nezavisnim kupcima bez prerade, Opći sud je smatrao da je ona tu situaciju trebala odraziti na razinu prodaja predmetnog proizvoda drugim povezanim prerađivačima. […]”.

(50)

Komisija je smatrala da je Hansol pogrešno protumačio izjave sudova Unije. Naime, podaci društva Schades UK Ltd upotrijebljeni su za izračun dampinške marže na prodaju društva Hansol ostalim trima povezanim prerađivačima jer je dampinška marža utvrđena za prodaju velikih svitaka prerađenih u male svitke društva Schades UK Ltd primijenjena na primjenjive količine proizvoda za preradu korejskog podrijetla prodane tim ostalim trima povezanim prerađivačima. Međutim, u točki 64. Sud je istaknuo da reprezentativnost podataka društva Schades UK Ltd. „ni na koji način nije isključila mogućnost da izračun koji se temelji na tim podacima ne sadržava pogreške s obzirom na to da nisu uzeti u obzir svi relevantni podaci u tom pogledu”. Drugim riječima, Sud je utvrdio da upotreba društva Schades UK Ltd. kao reprezentativnog za prodaju društva Hansol drugim povezanim prerađivačima ne znači da je Komisija mogla zanemariti dokaze u dokumentaciji koji se odnose na prodaju velikih svitaka nezavisnim kupcima koju je prijavilo društvo Schades Nordic. Komisija zbog toga nije bila dužna uključiti odnosno primijeniti taj isti udio prodaje društva Schades Ltd. bez prerade na prodaju društva Hansol njegovim drugim povezanim trgovcima. To bi bilo u suprotnosti sa stvarnim dokazima u dokumentaciji, koje društvo Hansol nije osporilo. Ponovnim pokretanjem ispitnog postupka Komisija je, za razliku od prethodnog postupka, u potpunosti uzela u obzir količine velikih svitaka prodanih povezanim prerađivačima društva Hansol u Uniji koji su preprodavali velike svitke bez prerade.

(51)

Kad je riječ o količini od 170–190 tona predmetnog proizvoda preprodanog nezavisnim kupcima društva Schades Nordic, Opći sud i Sud utvrdili su pogrešku jer Komisija nije uzela u obzir tu preprodaju, koju društvo Hansol tijekom postupka nije prijavilo odgovaranjem na upitnik, nego drugim putem. To je ispravljeno, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 29., tako što je obujmu izravne i neizravne prodaje predmetnog proizvoda dodan obujam preprodaje velikih svitaka društva Hansol preko društva Schades Nordic koji je društvo Hansol prijavilo tijekom ispitnog postupka. Nisu bile potrebne dodatne prilagodbe jer je Hansol izvijestio da prerađivači Heipa i R+S nisu preprodavali predmetni proizvod nezavisnim kupcima.

(52)

Na kraju, Komisija je odbacila tvrdnju da činjenica da ispravak koji je provela Komisija neznatno utječe samo na maržu sniženja cijena i uopće ne utječe na analizu štete i uzročnosti dokazuje da je Komisija pogrešno shvatila presude sudova Unije. U presudi Općeg suda navodi se da se „ne može isključiti” da je pogreška Komisije mogla utjecati, a ne da je utjecala na analizu štete i uzročnosti (24). Slično tomu, Sud je u točki 62. naveo: „Činjenica da je s obzirom na navedene podatke bilo moguće da je Komisija stavila preveliko ponderacijsko težište na prodaje povezanim prerađivačima radi prerade u male svitke, čime je povećan stvarni damping koji je primjenjivalo društvo Hansol, bila je dovoljna da dovede u pitanje pouzdanost i objektivnost Komisijine ocjene dampinga koji primjenjuje društvo Hansol”. Stoga činjenica da je ispravak pondera neznatno utjecao na revidirano sniženje cijena ne pokazuje ništa osim toga da pogreška koju je utvrdio Opći sud nije bila relevantna. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(53)

Pogreška u ponderiranju prodaje, koju je utvrdio Opći sud i potvrdio Sud, utjecala je i na izračun marže štete. Komisija je provela presude sudova Unije time što je revidirane stope ponderiranja, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 29., primijenila i na marže štete za izravnu i neizravnu prodaju predmetnog proizvoda, s jedne strane, i na prodaju povezanim prerađivačima radi preprodaje u malim svitcima nepovezanim strankama, s druge strane.

(54)

Usporedbom je dobivena marža štete od 36,9 % za društvo Hansol, dok je marža štete utvrđena tijekom ispitnog postupka koji je doveo do sporne uredbe iznosila 37 % (25). S obzirom na to da je ponovno utvrđena dampinška marža niža od marže štete, u skladu s primjenjivim pravilima stopu antidampinške pristojbe trebalo bi utvrditi na razini dampinške stope. Prema tome, stopa ponovno uvedene antidampinške pristojbe za društvo Hansol iznosi 10,2 %.

(55)

Komisija je podsjetila da je antidampinška pristojba uvedena kao fiksni iznos u eurima po toni neto. Revidirana konačna stopa pristojbe od 10,2 % predstavlja fiksnu stopu pristojbe od 103,16 EUR po toni neto.

(56)

Komisija je podsjetila i da je razina suradnje u ovom predmetu bila visoka jer je uvoz društva Hansol činio ukupni izvoz u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga je preostala antidampinška pristojba utvrđena na razini društva koje surađuje. Prema tome, stopa preostale konačne pristojbe koja se primjenjuje na sva ostala društva revidirana je u fiksnu stopu pristojbe od 103,16 EUR po toni neto.

(57)

Revidirana razina antidampinške pristojbe primjenjuje se bez vremenskog prekida od stupanja na snagu sporne uredbe (to jest, od 4. svibnja 2017. nadalje). Carinskim tijelima nalaže se da naplate odgovarajući iznos na uvoz proizvoda društva Hansol i da izvrše povrat preplaćenog iznosa koji je dosad naplaćen u skladu s primjenjivim carinskim propisima.

(58)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (26), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(59)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je smatrala primjerenim ponovno uvesti konačnu antidampinšku pristojbu u fiksnom iznosu od 103,16 EUR po toni na uvoz određenog laganog termalnog papira težine 65 g/m2 ili manje, u svitcima širine od 20 cm ili više, težine svitka (uključujući papir) od 50 kg ili više i promjera svitka (uključujući papir) 40 cm ili više („veliki svitci”), s temeljnim premazom ili bez njega, na jednoj strani ili na obje strane, premazanog toplinski osjetljivom tvari na jednoj strani ili na obje strane i s premazom na gornjoj strani ili bez njega, trenutačno razvrstanog u oznake KN ex 4809 90 00, ex 4811 90 00, ex 4816 90 00 i ex 4823 90 85 (oznake TARIC: 4809900010, 4811900010, 4816900010, 4823908520), podrijetlom iz Republike Koreje.

(60)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

(1)

Afrička svinjska kuga zarazna je virusna bolest koja pogađa držane i divlje svinje te može ozbiljno utjecati na populaciju tih životinja i unosnost uzgoja jer uzrokuje poremećaje pri premještanjima pošiljaka tih životinja i od njih dobivenih proizvoda unutar Unije te pri izvozu u treće zemlje.

(2)

Uredbom (EU) 2016/429 uspostavljen je zakonodavni okvir za sprečavanje i kontrolu bolesti koje su prenosive na životinje ili ljude. Afrička svinjska kuga obuhvaćena je definicijom bolesti s popisa iz te uredbe i podliježe pravilima za sprečavanje i kontrolu bolesti utvrđenima u toj uredbi. Osim toga, u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 (2) afrička svinjska kuga navedena je kao bolest kategorija A, D i E koja zahvaća Suidae (prave svinje), dok su Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/687 (3) dopunjena pravila za kontrolu bolesti kategorija A, B i C utvrđena Uredbom (EU) 2016/429, uključujući mjere za kontrolu afričke svinjske kuge.

(3)

Uredbom (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (4) utvrđena su pravila o zdravlju životinja za nusproizvode životinjskog podrijetla kako bi se spriječili i smanjili rizici za zdravlje životinja povezani s tim nusproizvodima. Osim toga, Uredbom Komisije (EU) br. 142/2011 (5) utvrđena su određena pravila o zdravlju životinja za nusproizvode životinjskog podrijetla obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1069/2009, uključujući pravila o zahtjevima certificiranja za premještanja pošiljaka tih nusproizvoda u Uniji. Tim uredbama nisu obuhvaćene sve specifične pojedinosti i aspekti povezani s rizikom od širenja afričke svinjske kuge putem nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III te putem nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od divljih svinja iz zona ograničenja I, II i III. Stoga je primjereno u ovoj Uredbi utvrditi posebne mjere za kontrolu bolesti koje se odnose na te nusproizvode životinjskog podrijetla i premještanja pošiljaka takvih nusproizvoda životinjskog podrijetla iz zona ograničenja I, II i III.

(4)

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/605 (6) donesena je u okviru Uredbe (EU) 2016/429 i u njoj su utvrđene posebne mjere za kontrolu afričke svinjske kuge koje države članice koje su uvrštene na popis u Prilogu I. toj uredbi trebaju u ograničenom razdoblju primjenjivati u zonama ograničenja I, II i III navedenima na popisu u tom prilogu. Pravila utvrđena u toj provedbenoj uredbi u najvećoj su mogućoj mjeri usklađena s međunarodnim normama, kao što su norme utvrđene u poglavlju 15.1. („Zaraza virusom afričke svinjske kuge”) Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (7) (Kodeks WOAH-a).

(5)

U ovoj bi Uredbi trebalo utvrditi i pristup regionalizacije, koji bi se trebao primjenjivati uz mjere za kontrolu bolesti utvrđene Delegiranom uredbom (EU) 2020/687, te navesti popis zona ograničenja država članica koje su pogođene izbijanjem afričke svinjske kuge ili koje su izložene riziku zbog blizine takvih izbijanja („predmetne države članice”). Te bi zone ograničenja trebalo razlikovati prema epidemiološkoj situaciji u pogledu afričke svinjske kuge i prema razini rizika te klasificirati kao zone ograničenja I, II i III, pri čemu bi popis zona ograničenja III obuhvaćao područja s najvećom razinom rizika od širenja te bolesti i najpromjenjivijom situacijom u pogledu bolesti kod držanih svinja. Osim toga, te bi zone ograničenja trebalo uvrstiti na popis u Prilogu I. ovoj Uredbi uzimajući u obzir informacije primljene od nadležnih tijela predmetnih država članica o situaciji u pogledu afričke svinjske kuge, znanstveno utemeljena načela i kriterije za geografsko određivanje regionalizacije u vezi s afričkom svinjskom kugom, smjernice Unije o afričkoj svinjskoj kugi dogovorene s državama članicama u okviru Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, koje su javno dostupne na internetskim stranicama Komisije (8), te razinu rizika od širenja afričke svinjske kuge i ukupnu epidemiološku situaciju u pogledu afričke svinjske kuge u predmetnim državama članicama i, prema potrebi, susjednim državama članicama ili trećim zemljama. Nadalje, sve buduće izmjene granica zona ograničenja I, II i III u Prilogu I. ovoj Uredbi trebale bi se temeljiti na sličnim čimbenicima kao uvrštavanje na popis tih zona te bi u obzir trebalo uzeti međunarodne norme, kao što je Kodeks WOAH-a, prema kojima bolest ne smije biti prisutna u predmetnoj zoni ili zemlji u razdoblju od najmanje 12 mjeseci. Uzimajući u obzir obrazloženje nadležnih tijela predmetne države članice, znanstveno utemeljena načela i kriterije za geografsko određivanje regionalizacije u vezi s afričkom svinjskom kugom te smjernice dostupne na razini Unije, u određenim bi situacijama to razdoblje trebalo skratiti na tri mjeseca.

(6)

Od datuma donošenja Provedbene uredbe (EU) 2021/605 epidemiološka situacija u Uniji se promijenila, a u državama članicama stečeno je novo iskustvo i znanje o epidemiologiji afričke svinjske kuge. Stoga je radi sprečavanja širenja te bolesti u Uniji primjereno revidirati i prilagoditi postojeće posebne mjere za kontrolu afričke svinjske kuge koje su utvrđene u toj provedbenoj uredbi, uzimajući u obzir te promjene. U skladu s tim, u okviru posebnih mjera za kontrolu bolesti utvrđenih u ovoj Uredbi trebalo bi uzeti u obzir iskustvo stečeno u primjeni Provedbene uredbe (EU) 2021/605.

(7)

Provedbenom uredbom (EU) 2021/605 utvrđene su posebne mjere za kontrolu afričke svinjske kuge koje se općenito primjenjuju na premještanja iz zona ograničenja I, II i III pošiljaka svinja držanih u tim zonama ograničenja te od njih dobivenih proizvoda. Međutim, i premještanja unutar zona ograničenja pošiljaka svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III i od njih dobivenih proizvoda predstavljaju rizik od širenja te bolesti i doprinose dugotrajnoj prisutnosti bolesti u tim zonama ograničenja. Stoga je, uzimajući u obzir epidemiološku situaciju u pogledu afričke svinjske kuge u predmetnim državama članicama, primjereno utvrditi posebne zabrane i mjere za umanjivanje rizika za premještanja pošiljaka držanih svinja unutar tih zona ograničenja te u skladu s tim proširiti područje primjene postojećih posebnih mjera za kontrolu bolesti utvrđenih u propisima Unije.

(8)

Radi djelotvornog i brzog odgovora na nove rizike, kao što je potvrđivanje izbijanja afričke svinjske kuge u državi članici ili zoni koja je prije bila slobodna od bolesti, ranije su se, prema potrebi, donosile pojedinačne provedbene odluke Komisije kako bi se na razini Unije u slučaju izbijanja afričke svinjske kuge kod držanih svinja brzo utvrdila zona ograničenja koja obuhvaća zone zaštite i zone nadziranja, ili zaražena zona u slučaju izbijanja te bolesti kod divljih svinja, kako je propisano Delegiranom uredbom (EU) 2020/687. Radi jasnoće i transparentnosti propisa Unije primjereno je da se nakon potvrđivanja izbijanja afričke svinjske kuge kod držanih ili divljih svinja u državi članici ili zoni koja je prije bila slobodna od bolesti na razini Unije utvrde predmetna područja kao zone zaštite i zone nadziranja ili, u slučaju divljih svinja, kao zaražena zona te uvrste na popis u Prilogu II. ovoj Uredbi uz navođenje trajanja te regionalizacije. Osim toga, radi osiguravanja teritorijalnog kontinuiteta zona ograničenja za držane ili divlje svinje u određenim bi situacijama, uzimajući u obzir procjenu rizika, prema potrebi, trebalo biti moguće zone koje su prije bile slobodne od bolesti nakon izbijanja afričke svinjske kuge navesti kao zone ograničenja II ili III u Prilogu I. ovoj Uredbi umjesto da ih se navede u Prilogu II. ovoj Uredbi.

(9)

Uzimajući u obzir promjene epidemiološke situacije u pogledu afričke svinjske kuge kod divljih svinja u Uniji, posebne mjere za kontrolu bolesti, uključujući relevantna odstupanja, koje se primjenjuju na zone ograničenja II utvrđene u ovoj Uredbi trebale bi se primjenjivati i u zaraženim zonama navedenima na popisu u Prilogu II. ovoj Uredbi, uz mjere koje su utvrđene u člancima od 63. do 66. Delegirane uredbe (EU) 2020/687. Međutim, zbog neposrednog rizika od daljnjeg širenja te bolesti otkrivene kod divljih svinja, ne bi se smjela odobravati premještanja pošiljaka držanih svinja i od njih dobivenih proizvoda iz zaraženih zona s popisa u Prilogu II. ovoj Uredbi u druge države članice i u treće zemlje.

(10)

Člankom 16. stavkom 2. Provedbene uredbe (EU) 2021/605 predviđeno je odstupanje od zahtjeva za postavljanje zaštitne ograde za životinje za određene objekte u kojima se drže svinje, i to u trajanju od tri mjeseca od potvrde prvog izbijanja afričke svinjske kuge u državi članici podložno određenim uvjetima. Uzimajući u obzir konkretnu situaciju u državama članicama u kojoj se takve zaštitne ograde za životinje zbog tehničkih i administrativnih razloga ne mogu izgraditi u kratkom roku, primjereno je ovom Uredbom predvidjeti produljeno razdoblje od šest mjeseci kako bi se osigurala pravilna provedba posebnih pravila za kontrolu afričke svinjske kuge u državi članici ili zoni koja je prije bila slobodna od bolesti.

(11)

Člancima 166. i 167. Uredbe (EU) 2016/429 propisano je da pošiljke proizvoda životinjskog podrijetla od kopnenih životinja koji su proizvedeni ili prerađeni u objektima, poduzećima za poslovanje s hranom ili zonama na koje se primjenjuju hitne mjere ili ograničenja premještanja moraju pratiti odgovarajući certifikati o zdravlju životinja. U članku 19. Provedbene uredbe (EU) 2021/605 utvrđene su obveze subjekata u pogledu certifikata o zdravlju životinja za premještanja pošiljaka svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja iz zona ograničenja I, II i III te su navedene pošiljke za koje oznaka zdravstvene ispravnosti ili identifikacijska oznaka može zamijeniti certifikat o zdravlju životinja za premještanja određenih pošiljaka iz tih zona ograničenja. Kako bi se osigurala provedba posebnih pravila za kontrolu afričke svinjske kuge, potrebno je u ovoj Uredbi utvrditi prilagođene odredbe o popisu objekata za koje nadležno tijelo predmetne države članice certifikat o zdravlju životinja može zamijeniti oznakom zdravstvene ispravnosti ili identifikacijskom oznakom za premještanja određenih pošiljaka.

(12)

U članku 10. Provedbene uredbe (EU) 2021/605 utvrđene su posebne zabrane koje se odnose na premještanja pošiljaka zametnih proizvoda dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III izvan tih zona ograničenja. Osim toga, u članku 31. te provedbene uredbe utvrđeni su posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka zametnih proizvoda dobivenih od svinja držanih u zoni ograničenja II iz te zone ograničenja na državnom području iste države članice. Uzimajući u obzir visoku razinu biosigurnosnih mjera koje se provode u odobrenim objektima za zametne proizvode, u ovoj bi Uredbi trebalo utvrditi posebne uvjete za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka zametnih proizvoda dobivenih od svinja držanih u zoni ograničenja III iz te zone ograničenja na državnom području iste države članice. Među ostalim uvjetima, nadležno tijelo predmetne države članice takva bi premještanja trebalo odobriti samo ako su mužjaci donori i ženke donori držani u odobrenim objektima za zametne proizvode od rođenja ili tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca prije prikupljanja zametnih proizvoda, kako je utvrđeno u Kodeksu WOAH-a. U skladu s Kodeksom WOAH-a, primjereno je utvrditi i obvezu da sve držane svinje u odobrenim objektima za zametne proizvode iz kojih su odobrena premještanja pošiljaka zametnih proizvoda iz zone ograničenja III budu podvrgnute testiranju na afričku svinjsku kugu najmanje jednom godišnje.

(13)

U članku 14. Provedbene uredbe (EU) 2021/605 utvrđeni su opći uvjeti za odstupanja od posebnih zabrana koje se odnose na premještanja pošiljaka svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III izvan tih zona. U članku 14. stavku 1. točki (a) te uredbe upućuje se na opći uvjet iz članka 28. stavka 2. točke (a) Delegirane uredbe (EU) 2020/687 prema kojem se sva odobrena premještanja u zoni zaštite moraju provoditi isključivo utvrđenim rutama. Uzimajući u obzir druge mjere za umanjivanje rizika koje se primjenjuju na premještanja pošiljaka svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III iz ove Uredbe te kako bi se izbjegla nepotrebna ograničenja, upućivanje na opće uvjete za odobravanje odstupanja od zabrana u zoni zaštite iz članka 28. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 trebalo bi zamijeniti upućivanjem na opće uvjete za odobravanje odstupanja od zabrana relevantnih za zonu nadziranja iz članka 43. te delegirane uredbe, kojim se, među ostalim, propisuje da se sva odobrena premještanja provode prvenstveno glavnim autocestama ili željezničkim prugama.

(14)

U članku 35. Provedbene uredbe (EU) 2021/605 utvrđeni su posebni uvjeti za odobravanje premještanja pošiljaka materijala kategorije 3. dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II izvan tih zona ograničenja unutar iste države članice radi prerade nusproizvoda životinjskog podrijetla sterilizacijom pod tlakom ili određenim alternativnim metodama, radi proizvodnje hrane za kućne ljubimce i pretvorbe nusproizvoda životinjskog podrijetla i dobivenih proizvoda u bioplin ili kompost kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1069/2009. Uzimajući u obzir djelotvornost relevantnih metoda prerade u pogledu umanjivanja rizika od afričke svinjske kuge, primjereno je u ovoj Uredbi utvrditi i posebne uvjete za odobravanje premještanja pošiljaka materijala kategorije 3. dobivenih od svinja držanih u zoni ograničenja III izvan te zone ograničenja unutar iste države članice radi prerade nusproizvoda životinjskog podrijetla sterilizacijom pod tlakom ili određenim alternativnim metodama, proizvodnje hrane za kućne ljubimce i pretvorbe nusproizvoda životinjskog podrijetla i dobivenih proizvoda u bioplin ili kompost.

(15)

U članku 44. Provedbene uredbe (EU) 2021/605 utvrđene su posebne oznake zdravstvene ispravnosti ili, ovisno o slučaju, identifikacijske oznake za određene proizvode životinjskog podrijetla. Ti bi se proizvodi trebali označiti posebnom oznakom zdravstvene ispravnosti ili, ovisno o slučaju, identifikacijskom oznakom, koja nije ovalna i ne može se zamijeniti s oznakom zdravstvene ispravnosti ili identifikacijskom oznakom iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (9). Uzimajući u obzir pravila utvrđena u toj uredbi te radi djelotvorne primjene posebnih pravila za kontrolu afričke svinjske kuge u pogledu premještanja određenih pošiljaka svježeg mesa i mesnih proizvoda dobivenih od držanih ili divljih svinja unutar ili iz zona ograničenja te radi jasnoće, u ovoj bi Uredbi trebalo utvrditi konkretan oblik posebnih oznaka i sveobuhvatne tehničke mjere za kontrolu te bolesti. Osim toga, trebalo bi uvesti prijelazno razdoblje za usklađeni oblik takvih posebnih oznaka kako bi se u obzir uzela posebna situacija nadležnih tijela i subjekata u poslovanju s hranom u državama članicama zahvaćenima afričkom svinjskom kugom koji moraju poduzeti potrebne mjere za osiguravanje usklađenosti s ovom Uredbom.

(16)

Iskustvo stečeno u borbi protiv afričke svinjske kuge u Uniji pokazuje da su neophodne određene mjere za umanjivanje rizika i pojačane biosigurnosne mjere kako bi se spriječilo širenje te bolesti u objektima u kojima se drže svinje. Te bi mjere trebalo utvrditi u Prilogu III. ovoj Uredbi i one bi trebale obuhvaćati objekte na koje se primjenjuju odstupanja utvrđena za premještanja pošiljaka svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III.

(17)

Od datuma donošenja Provedbene uredbe (EU) 2021/605 dodatno se promijenila epidemiološka situacija u Uniji u pogledu afričke svinjske kuge u nekoliko država članica, posebno u populacijama divljih svinja, koje imaju važnu ulogu u prijenosu i prisutnosti virusa u Uniji. Unatoč mjerama kontrole bolesti koje su države članice poduzele u skladu s pravilima Unije, divlje svinje i dalje su glavni izvor prijenosa i daljnje prisutnosti te bolesti u Uniji. Izbijanja te bolesti kod svinja predstavljaju rizik i za države članice slobodne od bolesti zbog premještanja divljih svinja ili širenja koje uzrokuju ljudi putem zaraženih materijala. Uzimajući u obzir trenutačnu epidemiološku situaciju u Uniji u pogledu afričke svinjske kuge, države članice trebale bi poduzeti dobro koordinirane i dosljedne mjere kontrole. Primjenu posebnih mjera kontrole bolesti prije unošenja afričke svinjske kuge preporučila je i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u svojem znanstvenom mišljenju od 12. lipnja 2018. o afričkoj svinjskoj kugi kod divljih svinja (10) te u Znanstvenom izvješću od 18. prosinca 2019. o epidemiološkoj analizi afričke svinjske kuge u Europskoj uniji (11).

(18)

Stoga su, kako bi se spriječilo širenje afričke svinjske kuge preko divljih svinja, ključne dobro koordinirane mjere država članica kojima će se spriječiti udvostručivanje napora. Ovom bi Uredbom stoga trebalo propisati da su država članica obvezne izraditi nacionalne akcijske planove za divlje svinje kako bi se spriječilo širenje afričke svinjske kuge u Uniji osiguravanjem koordiniranog i dosljednog pristupa u svim državama članicama (nacionalni akcijski planovi). Pri utvrđivanju minimalnih zahtjeva za nacionalne akcijske planove trebalo bi uzeti u obzir znanstvena mišljenja EFSA-e, posebno o preventivnim mjerama za smanjenje i stabilizaciju gustoće divljih svinja prije unošenja bolesti, pasivnom nadziranju i biosigurnosnim mjerama tijekom lova na divlje svinje, kako bi se zajamčio usklađen pristup u državama članicama. Te nacionalne akcijske planove i godišnje rezultate njihove provedbe trebalo bi dostaviti Komisiji i drugim državama članicama.

(19)

Mjere upravljanja divljim svinjama poduzete u okviru nacionalnih akcijskih planova trebale bi biti usklađene, prema potrebi, s pravilima Unije o okolišu, uključujući zahtjeve za zaštitu prirode, utvrđenima u Direktivi 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12) i Direktivi Vijeća 92/43/EEZ (13).

(20)

Kako bi se u obzir uzele nedavne promjene epidemiološke situacije u pogledu afričke svinjske kuge u Uniji te nova iskustva i znanje stečeno u Uniji te kako bi se proaktivno odgovorilo na rizike povezane sa širenjem te bolesti, u ovoj bi Uredbi trebalo utvrditi revidirana i proširena posebna pravila za kontrolu bolesti. Stoga bi Provedbenu uredbu (EU) 2021/605 trebalo staviti izvan snage i zamijeniti ovom Uredbom.

(21)

Provedbena uredba (EU) 2021/605 primjenjuje se do 20. travnja 2028. Uzimajući u obzir trenutačnu epidemiološku situaciju u pogledu afričke svinjske kuge u Uniji, potrebno je do tog datuma zadržati posebne mjere za kontrolu bolesti utvrđene u ovoj Uredbi.

(22)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,