ISSN 1977-0847 |
||
Službeni list Europske unije |
L 65 |
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Godište 66. |
|
|
Ispravci |
|
|
* |
||
|
* |
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP. |
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
II. Nezakonodavni akti
UREDBE
2.3.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 65/1 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/444
оd 16. prosinca 2022.
o dopuni Direktive (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća mjerama za osiguravanje učinkovitog pristupa hitnim službama putem komunikacije prema hitnim službama na jedinstveni europski broj za hitne slučajeve 112
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (1), a posebno njezin članak 109. stavak 8.,
budući da:
(1) |
U skladu s člankom 109. stavkom 8. Direktive (EU) 2018/1972 Komisija donosi delegirane akte kako bi se osigurao učinkovit pristup hitnim službama komunikacijom prema tim službama na jedinstveni europski broj za hitne slučajeve 112 u državama članicama, pri čemu prvi takav akt treba donijeti do 21. prosinca 2022. Tim delegiranim aktima dopunjuje se članak 109. stavci 2., 5. i 6. te direktive o mjerama potrebnima za osiguravanje kompatibilnosti, interoperabilnosti, kvalitete, pouzdanosti i neprekinutosti komunikacije prema hitnim službama u Uniji u pogledu rješenja za informacije o lokaciji pozivatelja, pristupa za krajnje korisnike s invaliditetom i usmjeravanja prema najprimjerenijoj pristupnoj točki sigurnosnog poziva (PSAP). |
(2) |
Komunikacija prema hitnim službama važan je element ostvarivanja javne sigurnosti, zaštite i zdravlja. Građani Unije već više od 30 godina za pristup hitnim službama koriste jedinstveni europski broj za hitne slučajeve 112. To bi trebali moći nastaviti i u digitalnom svijetu. Za građane bi trebalo postojati pravovremeno i cjelovito pružanje kontekstualnih informacija potrebnih za rješavanje kriznih situacija. Zbog digitalne transformacije Europe kojom se želi postići visoka razina povezivosti, kako je navedeno u Odluci o uspostavi programa politike za digitalno desetljeće do 2030. (2), elektroničke komunikacijske usluge kojima se koriste građani, osobito oni s invaliditetom, prelaze na tehnologije koje se u potpunosti temelje na internetskom protokolu (engl. all-IP). Prelazak s tehnologija s komutacijom kanala na tehnologije s komutacijom paketa u elektroničkim komunikacijskim mrežama potaknuo je uvođenje glasovnih usluga putem pokretnih i nepokretnih upravljanih VoIP tehnologija koje se temelje na IP multimedijskom podsustavu, kao što su Voice over Long Term Evolution (VoLTE), Voice over New Radio (VoNR u 5G mreži) i Voice over Wi-Fi (VoWiFi). Tehnologije s komutacijom paketa usto omogućuju tekstualne usluge i videousluge kao što su usluge tekstualne komunikacije u stvarnom vremenu i usluge cjelokupnog razgovora. Te komunikacijske usluge koje se temelje na IP-u ne mogu raditi na starim mrežama s komutacijom kanala, npr. 2G i 3G mrežama koje se postupno isključuju. Potreba za primjenom tehnologije komutacije paketa postoji, dakle, i u komunikaciji prema hitnim službama. Cilj je ove Uredbe održati kvalitetu i pouzdanost komunikacije prema hitnim službama u tom transformacijskom procesu. |
(3) |
Hitne službe služe tome da hitnim intervencijama sprečavaju ili ublažavaju posljedice hitnih situacija ili upravljaju tim posljedicama. Vrijeme potrebno za hitnu intervenciju bitno utječe na ishod hitnih situacija. Za uspješnu hitnu intervenciju potrebno je žurno aktivirati interventne resurse koji bi mogli uspješno razriješiti hitnu situaciju i brzo stići na mjesto intervencije. |
(4) |
Svrha je komunikacije prema hitnim službama omogućiti krajnjim korisnicima pristup tim službama radi traženja i primanja hitne pomoći od njih. Iako se ona općenito uspostavlja između krajnjeg korisnika i PSAP-a, najprimjereniji PSAP je taj koji bi trebao obrađivati primljene informacije i prosljeđivati zahtjeve hitnim službama te tako osigurati pristup tim službama. Ovisno o nacionalnoj organizaciji PSAP sustavâ i sustavâ hitnih službi, PSAP-ovi i hitne službe mogu se preklapati ili biti autonomna tijela. |
(5) |
Kako bi se omogućio pristup hitnim službama, učinkovita komunikacija prema tim službama trebala bi podrazumijevati pravodobnu komunikaciju krajnjeg korisnika i najprimjerenijeg PSAP-a te pravodobno pružanje kontekstualnih informacija, što uključuje informacije o lokaciji pozivatelja. Kontekstualne informacije poboljšavaju opis hitne situacije jer se iz njih može saznati više o, primjerice, opisu fizičke okoline, stanju i sposobnostima sudionika, mjestu događaja itd. Dostupnost i točnost kontekstualnih informacija omogućuju da se na vrijeme odrede prikladni interventni resursi i brzo stigne na mjesto intervencije, npr. kad je dostupna točna lokacija pozivatelja. Te informacije hitnim službama može prenijeti krajnji korisnik u komunikaciji s njima ili se mogu automatski dobiti iz uređaja krajnjeg korisnika ili mreže. |
(6) |
Lokacija pozivatelja jedna je od najvažnijih vrsta kontekstualnih informacija povezanih s komunikacijom prema hitnim službama i uvelike utječe na njezinu učinkovitost. Točnost i pouzdanost informacija o lokaciji pozivatelja utječu na vrijeme potrebno za prepoznavanje lokacije hitne situacije i dolazak hitnih službi na to mjesto. |
(7) |
Direktivom (EU) 2018/1972 od nadležnih regulatornih tijela zahtijeva se da utvrde kriterije točnosti i pouzdanosti lokacije pozivatelja. Ti su kriteriji minimalne razine točnosti i pouzdanosti informacija o lokaciji pozivatelja koje se na državnom području države članice moraju implementirati pomoću tehnologija koje te informacije temelje na mreži i onih koje ih dobivaju iz uređaja. U skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije (3) kriterijima bi se trebalo osigurati, u mjeri u kojoj je to tehnički izvedivo, da se položaj krajnjeg korisnika locira onoliko pouzdano i točno koliko je potrebno da hitne službe mogu stvarno pomoći tom korisniku. Kombinacijom tih tehnologija postiže se to da se hitne službe mogu osloniti na lokaciju određenu na temelju mrežnih parametara, u skladu s kriterijima točnosti i pouzdanosti lokacije korisnika koje su utvrdile države članice, kako bi korisno pritekle u pomoć krajnjem korisniku čak i ako tehnologija koja lokaciju pozivatelja dobiva iz mobilnog uređaja zakaže u pružanju te informacije najprimjerenijem PSAP-u. Ako se na temelju kriterija za lokaciju pozivatelja ne mogu uspostaviti minimalne razine točnosti i pouzdanosti, implementacijom se možda neće osigurati da hitne službe primaju informacije o lokaciji pozivatelja koje mogu svrhovito upotrijebiti. Države članice trebale bi biti te koje će procijeniti kombinirani učinak tehnički izvedivih rješenja za lociranje pozivatelja i utvrditi minimalne kriterije točnosti i pouzdanosti lokacije pozivatelja koji bi, ako se uvedu, omogućili hitnim službama da korisno interveniraju. Korisnost točnosti informacija o lokaciji pozivatelja može se razlikovati ovisno o području iz kojeg je upućena komunikacija prema hitnim službama (npr. gradsko ili ruralno) i to se može primjereno uvažiti u utvrđenim kriterijima. Kako bi pristup utvrđivanju kriterija točnosti i pouzdanosti kojima se osigurava minimum kontekstualnih informacija bio usklađen na razini Unije, potrebno je definirati parametre koje bi nadležna regulatorna tijela trebala uzeti u obzir pri utvrđivanju takvih kriterija. Nadalje, važno je podsjetiti da, prema načelu lojalne suradnje iz članka 4. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji i kako bi se osigurala potpuna učinkovitost članka 109. stavka 6. Direktive (EU) 2018/1972, nadležna regulatorna tijela moraju međusobno surađivati pri utvrđivanju kriterija točnosti i pouzdanosti informacija o lokaciji pozivatelja u okviru savjetovanja s Tijelom europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) ili drugim relevantnim forumima kompetentnima za davanje smjernica u tom pogledu. |
(8) |
Točnost informacija o lokaciji pozivatelja može se izraziti kao najveći polumjer područja potrage za danu intervenciju koje se predočava hitnim službama. Vrijeme potrebno za hitnu intervenciju moglo bi se znatno skratiti kad bi najprimjerenijem PSAP-u na raspolaganju bile točne i pouzdane informacije o lokaciji pozivatelja na temelju mreže i one dobivene iz mobilnog uređaja, posebice ako krajnji korisnici koji traže hitnu pomoć ne mogu dati svoju lokaciju. Prema tome, države članice trebale bi za nepokretne mreže izraziti minimalne razine točnosti koje će se na njihovu državnom području primjenjivati kao informacije o lokaciji pozivatelja povezane s fizičkom adresom završne točke mreže, na primjer upućivanjem na određenu adresu, stan, kat ili sličnu informaciju. Kad je riječ o pokretnim mrežama, minimalne razine točnosti trebale bi biti izražene u metrima i označavati najveći polumjer horizontalnog područja potrage koje se predočava hitnim službama za potrebe intervencije. Ako je primjenjivo i tehnički izvedivo, kriterij elevacije ili vertikalne točnosti također bi trebao biti izražen u metrima. Države članice trebale bi procijeniti izvedivost primjene tih parametara na pružatelje brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga koji su neovisni o mreži ako se one koriste u nepokretnim ili pokretnim mrežama. |
(9) |
Pouzdanost lokacije pozivatelja trebala bi se odnositi na dva aspekta informacija o lokaciji pozivatelja: utvrđivanje i prijenos. Pouzdanost informacija o lokaciji pozivatelja trebalo bi utvrditi prema statističkim mjerenjima koja ukazuju na stopu uspješnosti poklapanja stvarne lokacije uređaja koji je izvor komunikacije prema hitnim službama s fizičkim područjem određenim na temelju informacija o lokaciji pozivatelja. Komunikacija prema hitnim službama trebala bi aktivirati informacije o lokaciji pozivatelja koje se temelje na mreži i, ako su dostupne, one iz mobilnog uređaja. Pouzdanost informacija o lokaciji pozivatelja za hitne službe trebalo bi utvrditi kao kombinirani učinak tih dviju tehnologija. Pouzdanost prijenosa informacija o lokaciji pozivatelja trebala bi biti izražena kao stopa uspješnosti tehničkog rješenja u prenošenju informacija o lokaciji pozivatelja najprimjerenijem PSAP-u. Stopa uspješnosti ovisi, u slučaju lokacije pozivatelja na temelju mreže, o sposobnosti mreže da prenese informacije, odnosno, u slučaju lokacije pozivatelja izvedene iz mobilnog uređaja, o interoperabilnosti mobilnog uređaja i mrežnih resursa koja omogućuje prijenos te o sposobnostima najprimjerenijeg PSAP-a da primi informacije. |
(10) |
Kako bi se Komisiji omogućilo praćenje kriterija za lokaciju pozivatelja utvrđenih u skladu s ovom Uredbom, države članice trebale bi izvijestiti o donošenju kriterija i objasniti kako su uvažile parametre utvrđene u ovoj Uredbi. |
(11) |
Direktivom (EU) 2018/1972 zahtijeva se da pristup hitnim službama koji komunikacijom prema njima ostvaruju krajnji korisnici s invaliditetom bude jednak pristupu drugih krajnjih korisnika. Načelo ekvivalentnosti podrazumijeva da bi krajnji korisnici s invaliditetom trebali moći pristupati hitnim službama komunikacijom prema njima na način koji je funkcionalno ekvivalentan onom na koji hitnim službama pristupaju drugi krajnji korisnici, ponajprije pozivom na broj 112 putem glasovnih usluga. Budući da se zahtjevi u pogledu funkcionalne ekvivalentnosti različito shvaćaju, trebalo bi utvrditi zahtjeve u kojima bi se navele funkcionalnosti komunikacije prema hitnim službama koje su na raspolaganju drugim krajnjim korisnicima, uglavnom glasovne usluge. Ako iz tehničkih razloga države članice ne mogu ispuniti zahtjeve u pogledu funkcionalne ekvivalentnosti utvrđene ovom Uredbom, trebale bi obavijestiti Komisiju o razlozima zbog kojih to nije moguće. Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju ako tehnička izvedba propisanih načina pristupa hitnim službama ne zahtijeva ili ne dopušta upotrebu jedinstvenog europskog broja za hitne slučajeve 112 te o tome kako se postiže jednaka ili veća informiranost krajnjih korisnika s invaliditetom o tim načinima pristupa. |
(12) |
Kako bi se Komisiji omogućilo praćenje kompatibilnosti, kvalitete, pouzdanosti, interoperabilnosti i neprekinutosti načina na koje hitnim službama pristupaju krajnji korisnici s invaliditetom, države članice trebale bi prijaviti načine pristupa hitnim službama koji su u njihovoj jurisdikciji propisani za krajnje korisnike s invaliditetom, uključujući one koji se koriste uslugama roaminga. Izvješće bi trebalo sadržavati prvu procjenu sukladnosti prijavljenih načina pristupa sa zahtjevima u pogledu funkcionalne ekvivalentnosti u skladu s ovom Uredbom. Prelazak na all-IP mreže omogućit će uvođenje novih, pristupačnih komunikacijskih usluga kao što su usluge tekstualne komunikacije u stvarnom vremenu i usluge cjelokupnog razgovora. Države članice trebale bi stoga prijavljivati probleme s interoperabilnosti, kompatibilnosti ili neprekinutosti pri uvođenju takvih usluga, osobito za krajnje korisnike u roamingu. Kako bi ispunila obvezu izvješćivanja BEREC-a, koju imaju prema članku 16. Uredbe (EU) 2022/612 Europskog parlamenta i Vijeća (4), o načinima pristupa hitnim službama koji su propisani u njihovoj državi članici i za koje je tehnički izvedivo da ih koriste korisnici roaminga, nacionalna regulatorna tijela ili druga nadležna tijela trebala bi utvrditi, ako je primjenjivo, tehničke razloge za nedostupnost usluge komunikacije prema hitnim službama za krajnje korisnike u roamingu ako su te usluge dostupne domaćim krajnjim korisnicima. Prvo izvješće, kao i informacije koje se dostave u narednim godinama, omogućit će Komisiji da procijeni potrebu za donošenjem dodatnih mjera za rješavanje takvih pitanja, među ostalim upućivanje zahtjeva za normizaciju. |
(13) |
Komunikacija prema hitnim službama i informacije o lokaciji pozivatelja moraju se usmjeravati prema najprimjerenijem PSAP-u da se omogući prikladno javljanje na tu komunikaciju i njezina obrada. Učinkovito usmjeravanje komunikacije prema hitnim službama trebalo bi osigurati i u kontekstu tehnološkog prelaska s tehnologija s komutacijom kanala na tehnologije s komutacijom paketa. Najprimjereniji PSAP obično određuje država članica na temelju teritorijalne nadležnosti za obradu komunikacije prema hitnim službama ili nadležnosti za obradu određene vrste komunikacije, na primjer PSAP koji je opremljen za obradu tekstualne komunikacije u stvarnom vremenu ili komunikacije na znakovnom jeziku. Interpersonalne komunikacijske usluge pomoću tehnologija s komutacijom paketa koje omogućuju govornu komunikaciju, tekstualnu komunikaciju, uključujući u stvarnom vremenu, i videokomunikaciju mogu se usmjeriti u domenu javne mreže ili domenu PSAP-a. Ovisno o nacionalnoj organizaciji PSAP-ova, komunikaciju prema hitnim službama koja javnim mrežama uđe u PSAP sustav, možda će biti potrebno dalje usmjeriti unutar PSAP domene da bi došla do najprimjerenijeg PSAP-a. Kako bi učinkovita komunikacija prema hitnim službama bila dostupna svim krajnjim korisnicima, države članice trebale bi se pobrinuti za to da se sve vrste komunikacije prema hitnim službama i informacije o lokaciji pozivatelja koje su propisane na njihovu državnom području pravodobno usmjeravaju prema najprimjerenijem PSAP-u. |
(14) |
Učinkovitost pristupa hitnim službama ovisi o pravodobnosti prijenosa kontekstualnih informacija hitnim službama. Države članice trebale bi se pobrinuti da je najprimjereniji PSAP kojem se usmjerava komunikacija prema hitnim službama tehnički sposoban pravodobno prenijeti kontekstualne informacije hitnim službama od trenutka kad ih alarmira. Ovisno o nacionalnoj organizaciji PSAP-ova, najprimjereniji PSAP može procijeniti korisnost kontekstualnih podataka i filtrirati informacije prema hitnim službama. |
(15) |
Kako bi se Komisiji omogućilo praćenje učinkovitosti usmjeravanja prema najprimjerenijem PSAP-u, države članice trebale bi izvješćivati o uspješnosti usmjeravanja komunikacije prema hitnim službama najprimjerenijem PSAP-u s obzirom na njezinu pravodobnost, među ostalim pri korištenju glasovnih i tekstualnih usluga te videousluga. |
(16) |
Jedna država članica možda ne može sama osigurati neometan pristup hitnim službama, bez prethodne registracije, za krajnje korisnike, uključujući one s invaliditetom, koji putuju u drugu državu članicu i zato je potrebna sukladnost sa zajednički dogovorenim zahtjevima u pogledu interoperabilnosti. Ne dovodeći u pitanje implementaciju usluga tekstualne komunikacije u stvarnom vremenu i usluga cjelokupnog razgovora u skladu s Direktivom (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća (5), trebalo bi biti moguće implementirati pristup hitnim službama putem glasovnih ili tekstualnih usluga ili videousluga u okviru komunikacije prema hitnim službama putem mobilnih aplikacija. Mobilne aplikacije mogu imati funkciju prijenosa bogatih kontekstualnih podataka najprimjerenijem PSAP-u. Nakon preuzimanja i instaliranja mobilne aplikacije krajnji korisnik može komunicirati s najprimjerenijim PSAP-om u cijeloj Uniji ako to omogućuju zajednički zahtjevi u pogledu interoperabilnosti i ako pružatelji mobilnih aplikacija i nacionalni PSAP sustavi ispunjavaju te zahtjeve. Države članice trebale bi surađivati s Komisijom u dobroj vjeri kako bi se utvrdili zajednički zahtjevi u pogledu interoperabilnosti čija bi provedba omogućila upotrebu takve komunikacije prema najprimjerenijem PSAP-u putem mobilnih aplikacija unutar Unije. |
(17) |
PSAP sustavi koji su razvijeni za javljanje na komunikaciju u kojoj se koristi komutacija kanala i njezinu obradu možda neće biti sposobni za javljanje na komunikaciju prema hitnim službama koja je upućena pomoću tehnologije s komutacijom paketa niti za njezinu obradu. Radi transparentnosti prema relevantnim dionicima, posebice pružateljima elektroničkih komunikacijskih usluga i mrežnih usluga, te usklađene i pravovremene nadogradnje PSAP sustava na svojem državnom području, države članice trebale bi izraditi plan nadogradnje svojih PSAP sustava koja će omogućiti javljanje na komunikaciju prema hitnim službama pomoću tehnologija s komutacijom paketa i njezinu obradu. Plan bi trebao sadržavati očekivane rokove i datum uvođenja novih načina pristupa hitnim službama putem komunikacije prema njima pomoću tehnologija s komutacijom paketa, bez obzira na to jesu li one omogućene u osnovnoj mreži kao brojevno utemeljene interpersonalne komunikacijske usluge ili uvedene putem mobilne aplikacije. Plan bi trebao sadržavati informacije o rokovima nadogradnje mogućnosti PSAP sustava, uzimajući u obzir obveze utvrđene u Direktivi (EU) 2019/882 i u njoj propisane zakonske rokove. To se posebice odnosi na prikladno javljanje najprimjerenijeg PSAP-a na komunikaciju prema hitnim službama na jedinstveni europski broj za hitne slučajeve 112 upotrebom sinkronizirane glasovne i tekstualne komunikacije (uključujući tekstualnu komunikaciju u stvarnom vremenu) ili, ako je moguća videokomunikacija, upotrebom glasovne i tekstualne komunikacije (uključujući tekstualnu komunikaciju u stvarnom vremenu) te videokomunikacije sinkroniziranih kao cjelokupni razgovor. Ako je primjenjivo, trebalo bi navesti očekivanu zakonsku obvezu uvođenja komunikacije prema hitnim službama pomoću tehnologija s komutacijom paketa na temelju nacionalnih propisa. U planu bi trebalo navesti međuetape, primjerice savjetovanja s javnošću i dionicima, zakonodavne mjere, testiranja interoperabilnosti, neprekinutosti i pouzdanosti, javnu nabavu itd. Države članice plan bi trebale dostaviti Komisiji te izvješćivati o napretku njegove provedbe. Države članice trebale bi izvješćivati i o problemima s interoperabilnosti i neprekinutosti pri pružanju elektroničkih komunikacijskih usluga koje se upotrebljavaju za pristup hitnim službama kako bi se Komisiji omogućilo da procijeni potrebu za donošenjem dodatnih mjera, uključujući zahtjeve za normizaciju, kojima bi se uklonila takva uska grla. |
(18) |
Države članice trebaju redovito i strukturirano prikupljati informacije o nekoliko aspekata koji se odnose na učinkovitost komunikacije prema hitnim službama u Uniji kako bi se Komisiji omogućilo praćenje njezine implementacije i poštovanja obveza iz članka 109. Direktive (EU) 2018/1972, kako je dopunjena ovom Uredbom. Nakon prvog izvješća, kako je propisano u ovoj Uredbi, države članice Komisiji bi trebale dostavljati ažurirane informacije zatražene u okviru bilo kojeg prikupljanja podataka koje Komisija pokrene radi ispunjavanja svoje obveze izvješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća na temelju članka 109. stavka 4. Direktive (EU) 2018/1972. |
(19) |
Provedeno je savjetovanje s Tijelom europskih regulatora za elektroničke komunikacije u skladu s člankom 109. stavkom 8. Direktive (EU) 2018/1972, koje je dostavilo mišljenje 14. listopada 2022. |
(20) |
Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (6), koji je dostavio mišljenje 15. studenoga 2022., |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
POGLAVLJE 1.
PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE
Članak 1.
Ovom se Uredbom utvrđuju mjere za osiguravanje učinkovitog pristupa hitnim službama putem komunikacije prema hitnim službama koje se odnose na rješenja za informacije o lokaciji pozivatelja, pristup krajnjih korisnika s invaliditetom i usmjeravanje prema najprimjerenijem PSAP-u.
Članak 2.
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
1. |
„učinkovita komunikacija prema hitnim službama” znači komunikacija prema hitnim službama kako je definirana u članku 2. točki 38. Direktive (EU) 2018/1972 kojom se osigurava:
|
2. |
„kontekstualne informacije” znači informacije koje krajnji korisnik prenosi komunikacijom prema hitnim službama ili koje se automatski dobivaju i prenose iz uređaja krajnjeg korisnika ili relevantne mreže kako bi se omogućili pravodobna identifikacija interventnih resursa hitnih službi i brz dolazak hitnih službi na mjesto intervencije. |
POGLAVLJE 2.
INFORMACIJE O LOKACIJI POZIVATELJA
Članak 3.
1. Nadležna regulatorna tijela utvrđuju kriterije točnosti i pouzdanosti informacija o lokaciji pozivatelja na temelju članka 109. stavka 6. Direktive (EU) 2018/1972 kojima se osigurava, u mjeri u kojoj je to tehnički izvedivo, da se položaj krajnjeg korisnika locira onoliko pouzdano i točno koliko je potrebno da hitne službe mogu doći u pomoć krajnjem korisniku. Nadležna regulatorna tijela te kriterije utvrđuju uzimajući u obzir parametre iz stavaka 2. i 3. ovog članka.
2. Za nepokretne mreže:
(a) |
kriterij točnosti informacija o lokaciji pozivatelja izražava se kao informacija povezana s fizičkom adresom završne točke mreže; |
(b) |
kriterij pouzdanosti informacija o lokaciji pozivatelja izražava se kao stopa uspješnosti, izražena postotkom, tehničkog rješenja ili kombinacije tehničkih rješenja u utvrđivanju i prenošenju informacija o lokaciji pozivatelja koje ispunjavaju kriterij točnosti najprimjerenijem PSAP-u. |
3. Za pokretne mreže:
(a) |
kriterij točnosti podataka o lokaciji pozivatelja izražava se u metrima. Ako je primjenjivo, kriterij elevacije ili vertikalne točnosti također se izražava u metrima; |
(b) |
kriterij pouzdanosti informacija o lokaciji pozivatelja izražava se kao stopa uspješnosti, izražena postotkom, tehničkog rješenja ili kombinacije tehničkih rješenja da utvrdi i prenese najprimjerenijem PSAP-u područje pretrage koje ispunjava kriterij točnosti. |
POGLAVLJE 3.
PRISTUP KRAJNJIH KORISNIKA S INVALIDITETOM HITNIM SLUŽBAMA
Članak 4.
Kad implementiraju načine pristupa hitnim službama putem komunikacije prema tim službama za krajnje korisnike s invaliditetom, države članice moraju osigurati da su, ovisno o tehničkoj izvedivosti, ispunjeni sljedeći zahtjevi u pogledu funkcionalne ekvivalentnosti:
(a) |
komunikacija prema hitnim službama omogućuje dvosmjernu interaktivnu komunikaciju između krajnjeg korisnika s invaliditetom i PSAP-a; |
(b) |
komunikacija prema hitnim službama dostupna je neometano, bez prethodne registracije, krajnjim korisnicima s invaliditetom koji putuju u drugoj državi članici; |
(c) |
komunikacija prema hitnim službama besplatna je za krajnje korisnike s invaliditetom; |
(d) |
komunikacija prema hitnim službama bez odgode se usmjerava prema najprimjerenijem PSAP-u koji je kvalificiran i opremljen za primjereno javljanje na komunikaciju krajnjih korisnika s invaliditetom prema hitnim službama te njezinu obradu; |
(e) |
razina točnosti i pouzdanosti informacija o lokaciji pozivatelja u komunikaciji prema hitnim službama krajnjih korisnika s invaliditetom ekvivalentna je onoj za pozive prema hitnim službama drugih krajnjih korisnika; |
(f) |
krajnji korisnici s invaliditetom mogu se o načinima pristupa hitnim službama putem komunikacije prema tim službama informirati barem u mjeri u kojoj se drugi krajnji korisnici mogu informirati o pozivima prema hitnim službama na broj 112, bilo izvedbom načina pristupa bilo mjerama informiranja. |
POGLAVLJE 4.
USMJERAVANJE PREMA NAJPRIMJERENIJOJ PRISTUPNOJ TOČKI SIGURNOSNOG POZIVA
Članak 5.
Države članice moraju se pobrinuti da se komunikacija prema hitnim službama i informacije o lokaciji pozivatelja bez odgode usmjere prema najprimjerenijem PSAP-u koji je tehnički sposoban prenijeti kontekstualne informacije hitnim službama kad ih alarmira.
Članak 6.
Kako bi se zajamčila tehnička izvedivost neometanog pristupa hitnim službama kako je propisano u članku 4. stavku 1. točki (b) ove Uredbe, ne dovodeći u pitanje provedbu Direktive (EU) 2019/882, države članice surađuju s Komisijom na utvrđivanju zajedničkih zahtjeva u pogledu interoperabilnosti kojima se omogućuje da se komunikacija prema hitnim službama pomoću mobilne aplikacije bilo gdje u Uniji usmjerava prema najprimjerenijem PSAP-u.
POGLAVLJE 5.
IZVJEŠĆIVANJE
Članak 7.
1. Države članice redovito izvješćuju Komisiju o uspješnosti usmjeravanja prema najprimjerenijem PSAP-u na temelju članka 5. koje se primjenjuje za komunikaciju prema hitnim službama i informacije o lokaciji pozivatelja.
2. Države članice najkasnije 5. studenoga 2023. sastavljaju plan za nadogradnju nacionalnog PSAP sustava kako bi bio sposoban za primanje, javljanje na i obradu komunikacije prema hitnim službama pomoću tehnologije s komutacijom paketa. U planu se navodi datum očekivanog uvođenja glasovne ili tekstualne komunikacije ili videokomunikacije prema hitnim službama pomoću tehnologija s komutacijom paketa. Plan sadržava i okvirni datum do kojeg će PSAP-ovi biti spremni za primanje takve komunikacije prema hitnim službama. Države članice dostavljaju ažurirane informacije o provedbi međuetapa plana u skladu s člankom 8.
Članak 8.
1. Države članice najkasnije 5. ožujka 2024. izvješćuju Komisiju o:
(a) |
kriterijima točnosti i pouzdanosti informacija o lokaciji pozivatelja izraženima u skladu s parametrima iz članka 3.; |
(b) |
načinima pristupa hitnim službama putem komunikacije prema tim službama koji su namijenjeni krajnjim korisnicima s invaliditetom, među njima i onima koji se koriste uslugama roaminga, te procjenu njihove sukladnosti sa zahtjevima u pogledu funkcionalne ekvivalentnosti iz članka 5. |
2. Države članice dostavljaju Komisiji informacije iz ovog članka i članka 7., ne dovodeći u pitanje početne rokove propisane u njima, u okviru bilo kojeg prikupljanja podataka koje Komisija pokrene radi ispunjavanja svoje obveze izvješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća na temelju članka 109. stavka 4. Direktive (EU) 2018/1972.
POGLAVLJE 6.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 9.
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 16. prosinca 2022.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 321, 17.12.2018., str. 36.
(2) Odluka (EU) 2022/2481 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o uspostavi programa politike za digitalno desetljeće do 2030. (SL L 323, 19.12.2022., str. 4.).
(3) Predmet C 417/18; Presuda Suda (četvrto vijeće) od 5. rujna 2019., AW i dr./Lietuvos valstybė.
(4) Uredba (EU) 2022/612 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji (SL L 115, 13.4.2022., str. 1.).
(5) Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7.6.2019., str. 70.).
(6) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
2.3.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 65/9 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/445
оd 23. veljače 2023.
o odobrenju izmjena specifikacije zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla („Colli Bolognesi Classico Pignoletto” (ZOI))
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 99.,
budući da:
(1) |
Komisija je ispitala zahtjev za odobrenje izmjena specifikacije zaštićene oznake izvornosti „Colli Bolognesi Classico Pignoletto”, koji je podnijela Italija u skladu s člankom 105. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Promjene uključuju promjenu naziva iz „Colli Bolognesi Classico Pignoletto” u „Colli Bolognesi Pignoletto”. |
(2) |
Komisija je zahtjev za odobrenje izmjena specifikacije objavila u Službenom listu Europske unije (2) u skladu s člankom 97. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013. |
(3) |
Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013. |
(4) |
Stoga bi izmjene specifikacije trebalo odobriti u skladu s člankom 99. Uredbe (EU) br. 1308/2013. |
(5) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Odobrava se izmjena specifikacije objavljena u Službenom listu Europske unije za naziv „Colli Bolognesi Classico Pignoletto” (ZOI).
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 23. veljače 2023.
Za Komisiju,
u ime predsjednice,
Janusz WOJCIECHOWSKI
Član Komisije
2.3.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 65/11 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/446
оd 27. veljače 2023.
o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2018/2019 u pogledu određenog bilja za sadnju vrsta Ligustrum delavayanum i Ligustrum japonicum podrijetlom iz Ujedinjene Kraljevine te Provedbene uredbe (EU) 2020/1213 u pogledu fitosanitarnih mjera za unos tog bilja za sadnju na područje Unije
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (1), a posebno njezin članak 42. stavak 4. četvrti podstavak,
budući da:
(1) |
Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/2019 (2) utvrđen je popis visokorizičnog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta na temelju preliminarne procjene rizika. |
(2) |
Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/2018 (3) utvrđena su posebna pravila o postupku koji treba slijediti kako bi se provela procjena rizika povezanog s tim visokorizičnim biljem, biljnim proizvodima i drugim predmetima u smislu članka 42. stavka 4. Uredbe (EU) 2016/2031. |
(3) |
Nakon preliminarne procjene, 34 roda i jedna vrsta bilja za sadnju podrijetlom iz trećih zemalja privremeno su uvršteni u Provedbenu uredbu (EU) 2018/2019 kao visokorizično bilje. Taj popis obuhvaća rod Ligustrum L. |
(4) |
U Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/1213 (4) utvrđene su fitosanitarne mjere za unos na područje Unije određenog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta koji su uklonjeni iz Priloga Provedbenoj uredbi (EU) 2018/2019, ali za koje fitosanitarni rizici još nisu u potpunosti procijenjeni. Razlog je tomu što jedan ili više štetnih organizama kojima su te biljke domaćini još nisu uvršteni na popis karantenskih štetnih organizama Unije iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/2072 (5), ali možda će nakon daljnje potpune procjene rizika ispuniti uvjete za uvrštenje. |
(5) |
Ujedinjena Kraljevina (6) Komisiji je 3. prosinca 2021. podnijela zahtjev za izvoz u Uniju velikih skulpturiranih zimzelenih biljki vrste Ligustrum delavayanum cijepljenih na podloge vrste Ligustrum japonicum uzgojenih u posudama, starosti do 20 godina i maksimalnog promjera od 18 cm pri dnu stabljike. Zahtjev je potkrijepljen odgovarajućom tehničkom dokumentacijom. |
(6) |
Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) donijela je 28. rujna 2022. znanstveno mišljenje o procjeni rizika bilja za sadnju vrste Ligustrum delavayanum i bilja za sadnju vrste Ligustrum japonicum, u uzgojnom supstratu, starosti do dvadeset godina i maksimalnog promjera od 18 cm pri dnu stabljike, neovisno o tome je li cijepljeno ili ne („relevantno bilje”) (7). Agencija je utvrdila da su Bemisia tabaci, Diaprepes abbreviatus, Epiphyas postvittana i Scirtothrips dorsalis štetni organizmi relevantni za to bilje te je procijenila vjerojatnost nezaraženosti robe štetnim organizmima. |
(7) |
Na temelju tog mišljenja smatra se da je fitosanitarni rizik od unošenja relevantnog bilja na područje Unije smanjen na prihvatljivu razinu, pod uvjetom da se primjenjuju odgovarajuće mjere za uklanjanje rizika od štetnih organizama povezanih s tim biljem i da su ispunjeni odgovarajući posebni zahtjevi iz Priloga VII. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072. |
(8) |
Mjere koje je Ujedinjena Kraljevina opisala u tehničkoj dokumentaciji smatraju se dostatnima za smanjenje rizika unošenja relevantnog bilja na područje Unije na prihvatljivu razinu. Te bi mjere stoga trebalo donijeti kao fitosanitarne uvozne zahtjeve kako bi se osigurala fitosanitarna zaštita područja Unije od unosa relevantnog bilja. |
(9) |
Stoga se relevantno bilje više ne bi trebalo smatrati visokorizičnim biljem. |
(10) |
Provedbenu uredbu (EU) 2018/2019 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(11) |
Organizam Bemisia tabaci uvršten je na popis karantenskih štetnih organizama zaštićenih područja u Prilogu III. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072, a Scirtothrips dorsalis uvršten je na popis karantenskih štetnih organizama Unije u Prilogu II. toj provedbenoj uredbi. |
(12) |
Organizam Diaprepes abbreviatus još nije uvršten na popis karantenskih štetnih organizama Unije iz Provedbene uredbe (EU) 2019/2072 te se stoga mjere za taj štetni organizam temelje na mjerama koje je Ujedinjena Kraljevina opisala u dokumentaciji. Kad postane dostupna potpuna procjena rizika od tog štetnog organizma, utvrdit će se ispunjava li taj štetni organizam uvjete za uvrštenje na popis u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072, a relevantno bilje na popis u Prilogu VII. toj uredbi, zajedno s odgovarajućim mjerama. |
(13) |
Provedbenu uredbu (EU) 2020/1213 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(14) |
Organizam Epiphyas postvittana nije uvršten na popis karantenskih štetnih organizama Unije. Taj je štetni organizam prisutan u više država članica te se na njega ne primjenjuju službene mjere kontrole. Nadalje, učinak tog štetnog organizma u Uniji ne smatra se značajnim. Stoga u pogledu tog štetnog organizma nisu potrebni nikakvi uvozni zahtjevi. |
(15) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2018/2019 mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi.
Članak 2.
Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2020/1213 mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 27. veljače 2023.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 317, 23.11.2016., str. 4.
(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/2019 od 18. prosinca 2018. o utvrđivanju privremenog popisa visokorizičnog bilja, biljnih proizvoda ili drugih predmeta u smislu članka 42. Uredbe (EU) 2016/2031 te popisa bilja za koje nije obvezan fitosanitarni certifikat za unos u Uniju u smislu članka 73. te uredbe (SL L 323, 19.12.2018., str. 10.).
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/2018 оd 18. prosinca 2018. o utvrđivanju posebnih pravila u vezi s postupkom koji treba slijediti kako bi se provela procjena rizika visokorizičnog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta u smislu članka 42. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 323, 19.12.2018., str. 7.).
(4) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1213 оd 21. kolovoza 2020. o fitosanitarnim mjerama za unos u Uniju određenog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta koji su uklonjeni iz Priloga Provedbenoj uredbi (EU) 2018/2019 (SL L 275, 24.8.2020., str. 5.).
(5) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2072 оd 28. studenoga 2019. o utvrđivanju jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zaštitnih mjera protiv organizama štetnih za bilje te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 690/2008 i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/2019 (SL L 319, 10.12.2019., str. 1.).
(6) U skladu sa Sporazumom o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno s člankom 5. stavkom 4. Protokola o Irskoj/Sjevernoj Irskoj u vezi s Prilogom 2. tom protokolu, za potrebe ovog akta upućivanja na Ujedinjenu Kraljevinu ne obuhvaćaju Sjevernu Irsku.
(7) Odbor PLH EFSA-e (Odbor EFSA-e za zdravlje bilja), 2022. Znanstveno mišljenje o procjeni rizika robe za skulpturirane biljke vrste Ligustrum delavayanum cijepljene na podlogu vrste Ligustrum japonicum iz Ujedinjene Kraljevine. EFSA Journal 2022.;20(11):7593.
PRILOG I.
U Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) 2018/2019, u tablici u točki 1., u drugom stupcu „Opis”, unos „Ligustrum L.” zamjenjuje se sljedećim:
„Ligustrum L., osim biljaka za sadnju vrsta Ligustrum delavayanum i Ligustrum japonicum u uzgojnom supstratu, starosti do 20 godina, maksimalnog promjera od 18 cm pri dnu stabljike, podrijetlom iz Ujedinjene Kraljevine”.
PRILOG II.
U tablici u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) 2020/1213 nakon riječi „Juglans regia L., biljke za sadnju stare najviše dvije godine, golog korijenja, bez lišća i maksimalnog promjera 2 cm (mjereno pri dnu stabljike)” umeće se sljedeći unos:
Bilje, biljni proizvodi i drugi predmeti |
Oznaka KN |
Treće zemlje podrijetla |
Mjere |
||||||||||||||
„Biljke za sadnju Ligustrum delavayanum i Ligustrum japonicum, starosti do 20 godina, u uzgojnom supstratu, maksimalnog promjera od 18 cm pri dnu stabljike. |
ex 0602 10 90 |
Ujedinjena Kraljevina |
|
2.3.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 65/16 |
UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/447
оd 1. ožujka 2023.
o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Priloga Uredbi Komisije (EU) br. 231/2012 u pogledu uporabe glukoziliranih steviol glikozida kao sladila
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (1), a posebno njezin članak 10. stavak 3. i članak 14.,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1331/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o uspostavi zajedničkog postupka odobravanja prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma (2), a posebno njezin članak 7. stavak 5.,
budući da:
(1) |
U Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 utvrđen je popis prehrambenih aditiva odobrenih u Uniji za uporabu u hrani te uvjeti njihove uporabe. |
(2) |
Uredbom Komisije (EU) br. 231/2012 (3) utvrđene su specifikacije za prehrambene aditive navedene u prilozima II. i III. Uredbi (EZ) br. 1333/2008. |
(3) |
Ti se popisi mogu ažurirati u skladu sa zajedničkim postupkom iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1331/2008 na inicijativu Komisije ili na temelju zahtjeva. |
(4) |
U siječnju 2019. podnesen je zahtjev za odobrenje glukoziliranih steviol glikozida kao novog prehrambenog aditiva za uporabu kao sladilo. Zahtjev je stavljen na raspolaganje državama članicama u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1331/2008. |
(5) |
Glukozilirani steviol glikozidi proizvode se enzimskom biokonverzijom uporabom ciklomaltodekstrin glukanotransferaze, koja katalizira prijenos glukoze iz škroba u mješavine obogaćene jednim ili više pojedinačnih steviol glikozida iz pročišćenih ekstrakata lista biljke Stevia Rebaudiana. Sastoje se od mješavine glukoziliranih steviol glikozida koja sadržava 1–20 dodatnih jedinica glukoze vezanih na osnovne steviol glikozide. Imaju bolji profil slatkoće u usporedbi s drugim odobrenim sladilima, uključujući steviol glikozide iz stevije (E 960a). |
(6) |
Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) ocijenila je sigurnost glukoziliranih steviol glikozida i 15. prosinca 2021. iznijela je svoje mišljenje (4). Agencija je zaključila da je metabolizam glukoziliranih steviol glikozida dovoljno sličan već odobrenim steviol glikozidima te se stoga smatra da toksikološki podaci koje je Agencija prethodno ocijenila za steviol glikozide (E 960a) potvrđuju da su glukozilirani steviol glikozidi sigurni za uporabu kao prehrambeni aditiv. Enzim ciklomaltodekstrin glukanotransferaza (EZ 2.4.1.19) dobiven iz genetski nemodificiranog soja bakterije Anoxybacillus caldiproteolyticus i namijenjen za uporabu u proizvodnji modificiranih steviol glikozida na temelju podataka dostavljenih Agenciji ne izaziva zabrinutost u pogledu sigurnosti u predviđenim uvjetima uporabe (5). Agencija je zaključila da nema zabrinutosti u pogledu sigurnosti pri uporabi glukoziliranih steviol glikozida kao prehrambenog aditiva za iste predložene uporabe i razine uporabe kao za steviol glikozide (E 960a–960c) koji se upotrebljavaju kao sladila. |
(7) |
Stoga je primjereno odobriti prehrambeni aditiv „glukozilirani steviol glikozidi” (E 960d) kao sladilo u kategorijama hrane za koje su trenutačno odobreni steviol glikozidi (E 960a–960c), i to s jednakim najvećim dopuštenim količinama. |
(8) |
Specifikacije za prehrambeni aditiv glukozilirani steviol glikozidi trebalo bi uvrstiti u Uredbu (EU) br. 231/2012 jer se on prvi put uvrštava na Unijin popis prehrambenih aditiva utvrđen u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008. |
(9) |
Uredbe (EZ) br. 1333/2008 i (EU) br. 231/2012 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(10) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi.
Članak 2.
Prilog Uredbi (EU) br. 231/2012 mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 1. ožujka 2023.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 354, 31.12.2008., str. 16.
(2) SL L 354, 31.12.2008., str. 1.
(3) Uredba Komisije (EU) br. 231/2012 od 9. ožujka 2012. o utvrđivanju specifikacija za prehrambene aditive navedene u prilozima II. i III. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 83, 22.3.2012., str. 1.).
(4) EFSA Journal 2022.;20(2):7066.
(5) EFSA Journal 2022.;20(1):7004.
PRILOG I.
Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 mijenja se kako slijedi:
(a) |
u dijelu B, odjeljku „2. Sladila” iza unosa za prehrambeni aditiv E 960c umeće se sljedeći unos:
|
(b) |
u dijelu C, odjeljku „5. Ostali aditivi koji se mogu upotrebljavati u kombinaciji” točka (v) zamjenjuje se sljedećim:
|
(c) |
dio E mijenja se kako slijedi:
|
PRILOG II.
U Prilogu Uredbi (EU) br. 231/2012 iza unosa za prehrambeni aditiv E 960c(iv) umeće se sljedeći unos:
„E 960d GLUKOZILIRANI STEVIOL GLIKOZIDI
Sinonimi |
|
||
Definicija |
Mješavina većih glikozida steviola dobivenih glukozilacijom steviol glikozida ekstrahiranih iz listova biljke Stevia rebaudiana Bertoni. Mješavina se sastoji od glukoziliranih steviol glikozida i ostataka osnovnih steviol glikozida iz lista stevije. Glukozilirani steviol glikozidi proizvode se tretiranjem steviol glikozida, ekstrahiranih iz lista stevije, i škroba pogodnog za prehranu ljudi s enzimom ciklomaltodekstrin glukanotransferaza (EZ 2.4.1.19) dobivenim iz genetski nemodificiranog soja bakterije Anoxybacillus caldiproteolyticus St-88. Taj enzim prenosi jedinice glukoze iz škroba u steviol glikozide. Dobiveni se materijal zagrijava i obrađuje aktivnim ugljenom kako bi se uklonio enzim, zatim se propušta kroz adsorpcijsku/desorpcijsku smolu kako bi se uklonili ostaci hidroliziranog škroba (dekstrin), a nakon toga slijedi pročišćavanje i priprema konačnog proizvoda postupcima koji mogu uključivati dekolorizaciju, koncentraciju i sušenje raspršivanjem. |
||
Kemijsko ime |
Steviolbiozid: 13-[(2-O-β-D-glukopiranozil-β-D-glukopiranozil)oksi]kaur-16-en-18-onska kiselina Rubuzozid: 13-β-D-glukopiranoziloksikaur-16-en-18-onska kiselina, β-D-glukopiranozil ester Dulkozid A: 13-[(2-O-α–L-ramnopiranozil-β–D-glukopiranozil)oksi]kaur-16-en-18-onska kiselina, β-D-glukopiranozil ester Steviozid: 13-[(2-O-β-D-glukopiranozil-β-D-glukopiranozil)oksi]kaur-16-en-18-onska kiselina, β-D-glukopiranozil ester Rebaudiozid A: 13-[(2-O-β-D-glukopiranozil-3-O-β-D-glukopiranozil-β-D-glukopiranozil)oksi]kaur-16-en-18-onska kiselina, β-D-glukopiranozil ester Rebaudiozid B: 13-[(2-O-β-D-glukopiranozil-3-O-β-D-glukopiranozil-β-D-glukopiranozil)oksi]kaur-16-en-18-onska kiselina Rebaudiozid C: 13-[(2-O-α–L-ramnopiranozil-3-O-β–D-glukopiranozil-β-D-glukopiranozil)oksi]kaur-16-en-18-onska kiselina, β-D-glukopiranozil ester Rebaudiozid D: 13-[(2-O-β-D-glukopiranozil-3-O-β-D-glukopiranozil-β-D-glukopiranozil)oksi]kaur-16-en-18-onska kiselina, 2-O-β-D-glukopiranozil-β-D-glukopiranozil ester Rebaudiozid E: 13-[(2-O-β-D-glukopiranozil-β-D-glukopiranozil)oksi]kaur-16-en-18-onska kiselina, 2-O-β-D-glukopiranozil-β-D-glukopiranozil ester Rebaudiozid F: 13-[(2-O-β-D-ksilofurananozil-3-O-β-D-glukopiranozil-β-D-glukopiranozil)oksi]kaur-16-en-18-onska kiselina, β-D-glukopiranozil ester Rebaudiozid M: 13-[(2-O-β-D-glukopiranozil-3-O-β-D-glukopiranozil-β-D-glukopiranozil)oksi]kaur-16-en-18-onska kiselina, 2-O-β-D-glukopiranozil-3-O-β-D-glukopiranozil-β-D-glukopiranozil ester I njihovi glukozilirani derivati (1–20 dodanih jedinica glukoze) |
||
Molekulska formula |
Uobičajeni naziv |
Formula |
Konverzijski faktor |
|
n-Glukozilirani steviolbiozid |
C(32+n*6)H(50+n*10)O(13+n*5) |
|
n-Glukozilirani rubuzozid |
C(32+n*6)H(50+n*10)O(13+n*5) |
|
|
n-Glukozilirani dulkozid A |
C(38+n*6)H(60+n*10)O(17+n*5) |
|
|
n-Glukozilirani steviozid |
C(38+n*6)H(60+n*10)O(18+n*5) |
|
|
n-Glukozilirani rebaudiozid A |
C(44+n*6)H(70+n*10)O(23+n*5) |
|
|
n-Glukozilirani rebaudiozid B |
C(38+n*6)H(60+n*10)O(18+n*5) |
|
|
n-Glukozilirani rebaudiozid C |
C(44+n*6)H(70+n*10)O(22+n*5) |
|
|
n-Glukozilirani rebaudiozid D |
C(50+n*6)H(80+n*10)O(28+n*5) |
|
|
n-Glukozilirani rebaudiozid E |
C(44+n*6)H(70+n*10)O(23+n*5) |
|
|
n-Glukozilirani rebaudiozid F |
C(43+n*6)H(68+n*10)O(22+n*5) |
|
|
n-Glukozilirani rebaudiozid M |
C(56+n*6)H(90+n*10)O(33+n*5) |
|
|
n: broj jedinica glukoze dodanih osnovnom steviol glikozidu s pomoću enzima (n = 1–20) Uobičajeni faktor konverzije za mješavine glukoziliranih steviol glikozida = 0,20 (na osnovi suhe tvari bez dekstrina) |
|||
|
Steviol |
C20H30O3 |
1,00 |
|
Steviolbiozid |
C32H50O13 |
0,50 |
Rubuzozid |
C32H50O13 |
0,50 |
|
Dulkozid A |
C38H60O17 |
0,40 |
|
Steviozid |
C38H60O18 |
0,40 |
|
Rebaudiozid A |
C44H70O23 |
0,33 |
|
Rebaudiozid B |
C38H60O18 |
0,40 |
|
Rebaudiozid C |
C44H70O22 |
0,34 |
|
Rebaudiozid D |
C50H80O28 |
0,29 |
|
Rebaudiozid E |
C44H70O23 |
0,33 |
|
Rebaudiozid F |
C43H68O22 |
0,34 |
|
Rebaudiozid M |
C56H90O33 |
0,25 |
|
Molekulska masa i CAS broj |
Uobičajeni naziv |
CAS broj |
Molekulska masa (g/mol) |
n-Glukozilirani steviolbiozid |
nije dostupno |
642,73+n*162,15 |
|
n-Glukozilirani rubuzozid |
nije dostupno |
642,73+n*162,15 |
|
n-Glukozilirani dulkozid A |
nije dostupno |
788,87+n*162,15 |
|
n-Glukozilirani steviozid |
nije dostupno |
804,88+n*162,15 |
|
n-Glukozilirani rebaudiozid A |
nije dostupno |
967,01+n*162,15 |
|
n-Glukozilirani rebaudiozid B |
nije dostupno |
804,88+n*162,15 |
|
n-Glukozilirani rebaudiozid C |
nije dostupno |
951,02+n*162,15 |
|
n-Glukozilirani rebaudiozid D |
nije dostupno |
1129,15+n*162,15 |
|
n-Glukozilirani rebaudiozid E |
nije dostupno |
967,01+n*162,15 |
|
n-Glukozilirani rebaudiozid F |
nije dostupno |
936,99+n*162,15 |
|
n-Glukozilirani rebaudiozid M |
nije dostupno |
1291,30+n*162,15 |
|
Steviol |
|
318,46 |
|
Steviolbiozid |
41093-60-1 |
642,73 |
|
Rubuzozid |
64849-39-4 |
642,73 |
|
Dulkozid A |
64432-06-0 |
788,87 |
|
Steviozid |
57817-89-7 |
804,88 |
|
Rebaudiozid A |
58543-16-1 |
967,01 |
|
Rebaudiozid B |
58543-17-2 |
804,88 |
|
Rebaudiozid C |
63550-99-2 |
951,02 |
|
Rebaudiozid D |
63279-13-0 |
1 129,15 |
|
Rebaudiozid E |
63279-14-1 |
967,01 |
|
Rebaudiozid F |
438045-89-7 |
936,99 |
|
Rebaudiozid M |
1220616-44-3 |
1 291,30 |
|
Analiza |
Najmanje 95 % ukupnih steviol glikozida, koji se sastoje od prethodno navedenih steviol glikozida i njihovih glukoziliranih derivata (1–20 dodanih jedinica glukoze), na osnovi suhe tvari bez dekstrina. |
||
Opis |
Bijeli do svijetložuti prah, oko 100 do 200 puta slađi od saharoze (kod 5 %-tnog ekvivalenta saharoze). |
||
Identifikacija |
|||
Topljivost |
Topljiv u vodi |
||
pH |
Između 4,5 i 7,0 (otopina 1-u-100) |
||
Čistoća |
|||
Ukupan pepeo |
Najviše 1 % |
||
Gubitak pri sušenju |
Najviše 6 % (105 °C, 2 sata) |
||
Ostaci otapala |
Najviše 200 mg/kg metanol Najviše 3 000 mg/kg metanol |
||
Arsen |
Najviše 0,015 mg/kg |
||
Olovo |
Najviše 0,1 mg/kg |
||
Kadmij |
Najviše 0,1 mg/kg |
||
Živa |
Najviše 0,1 mg/kg |
||
Mikrobiološki kriteriji |
|||
Ukupan broj (aerobnih) kolonija |
Najviše 1 000 CFU/g |
||
Kvasci i plijesni |
Najviše 200 CFU/g |
||
E. coli |
Negativno u 1 g |
||
Salmonella |
Negativno u 25 g” |
2.3.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 65/28 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/448
оd 1. ožujka 2023.
o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2018/574 o tehničkim standardima za uspostavu i rad sustava sljedivosti duhanskih proizvoda
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu 2014/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive 2001/37/EZ (1), a posebno njezin članak 15. stavak 11.,
budući da:
(1) |
Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/574 (2) utvrđuju se pravila za uspostavu i rad sustava sljedivosti duhanskih proizvoda. Cilj je sustava sljedivosti državama članicama i Komisiji pružiti učinkovito sredstvo za praćenje i slijeđenje duhanskih proizvoda u cijeloj Uniji te otkrivanje prijevarnih radnji koje dovode do toga da se potrošačima nude nezakoniti proizvodi. |
(2) |
Operativna pravila za sustav sljedivosti u tom su pogledu važna kako bi se osiguralo da Komisija i države članice primaju podatke potrebne za pravilno funkcioniranje sustava sljedivosti duhanskih proizvoda, kontrolu primjene zakonodavstva o sljedivosti duhanskih proizvoda i njegovu provedbu. |
(3) |
Sustav sljedivosti uspostavljen Provedbenom uredbom (EU) 2018/574 počeo je prikupljati podatke o kretanju duhanskih proizvoda i podatke o transakcijama 20. svibnja 2019. Iskustvo stečeno tijekom njegove primjene dodatno je potvrdilo važnost visoke kvalitete, točnosti, potpunosti i usporedivosti podataka koje je potrebno pravodobno bilježiti i prenositi u sustav. |
(4) |
U svojem izvješću o primjeni Direktive 2014/40/EU od 20. svibnja 2021. (3) Komisija je istaknula da su države članice i Komisija imale znatne probleme s kvalitetom podataka o sljedivosti, npr. u odnosu na PDV brojeve te informacije o strojevima za proizvodnju ili o posljednjim kretanjima proizvoda do maloprodajnih mjesta. Posebice, postojeću definiciju strojeva trebalo bi izmijeniti kako bi se uzele u obzir različite konfiguracije strojeva u sektoru i kako bi se riješio problem uočene loše kvalitete informacija o strojevima. U izvješću je usto zaključeno da je kvaliteta podataka i dalje presudna za provedbu zakonodavstva o sljedivosti duhanskih proizvoda i potpuno postizanje ciljeva sustava sljedivosti. |
(5) |
Rasprave između Komisije i država članica koje se redovito održavaju u okviru Stručne podskupine za sljedivost i sigurnosna obilježja dodatno su potvrdile da se samo pouzdanim, potpunim i kvalitetnim podacima može osigurati potpuno funkcionalan i uspješan sustav sljedivosti. Kako bi mogle pratiti i upotrebljavati te podatke, države članice i Komisija moraju imati učinkovite analitičke alate i tehnička rješenja, osobito sučelja koja im omogućuju pristup podacima pohranjenima u repozitorijskom sustavu i pretraživanje tih podataka. |
(6) |
Na temelju stečenog iskustva i znanja potrebno je izmijeniti određena tehnička pravila utvrđena Provedbenom uredbom (EU) 2018/574 kako bi se svim akterima uključenima u trgovinu duhanskim proizvodima olakšalo izvješćivanje i ojačala dobra praksa u pogledu upravljanja podacima i njihove analize te time poboljšalo funkcioniranje sustava sljedivosti duhanskih proizvoda. Ta se tehnička pravila odnose na funkcioniranje različitih komponenti repozitorijskog sustava, zadaće izdavatelja identifikacijskih oznaka i postupke kojih se oni trebaju pridržavati, kao i na aktivnosti izvješćivanja gospodarskih subjekata i tehničke alate dostupne državama članicama u kontekstu njihovih provedbenih dužnosti, osobito sva sučelja za pristup, među ostalim u svrhu mobilnih inspekcijskih pregleda. |
(7) |
Izmjene obuhvaćaju niz iznimaka i posebnih slučajeva koji su se pojavili nakon pokretanja sustava sljedivosti, među ostalim gospodarske subjekte koji obavljaju isključivo nelogističke trgovinske aktivnosti, uključenost subjekata izvan EU-a u lanac opskrbe EU-a, objekte koji kombiniraju maloprodajne funkcije i funkcije koje nisu maloprodaja, slučajeve gubitka identifikacijskih oznaka, slučajeve povrata ukradene robe, informatičke incidente koji zahtijevaju ponovnu obradu podataka i netipična netrgovinska odredišta kao što su laboratoriji ili centri za zbrinjavanje otpada. Stvarnom upotrebom sustava sljedivosti dobivena je i bolja predodžba o veličini skupova podataka koji se pohranjuju i obrađuju u repozitorijskom sustavu, što iziskuje određene izmjene pravila o mogućnostima i značajkama repozitorijskog sustava i izmjene zadaća pružatelja usluga sekundarnog repozitorija. |
(8) |
U Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2018/574 utvrđeni su postupci za odabir operatera primarnog i sekundarnog repozitorija. Kako bi se zajamčila dosljednost u podnošenju obavijesti o identitetu predloženog pružatelja usluga koje grupa poduzetnika, uvoznici i proizvođači izvan Unije dostavljaju Komisiji te u potpisivanju relevantnih ugovora o pohrani podataka, primjereno je dodatno objasniti određena pravila o dostavljanju obavijesti i potpisivanju ugovora o pohrani podataka. Budući da se broj tih obavijesti i ugovora o pohrani podataka može povećati zbog proširenja primjene sustava sljedivosti duhanskih proizvoda na sve duhanske proizvode, kako je predviđeno člankom 15. stavkom 13. Direktive 2014/40/EU, potrebno je utvrditi dodatne pojedinosti o postupku za odobrenje izmjena ključnih elemenata ugovora o pohrani podataka, uključujući izričitu mogućnost da Komisija prešutno odobri te izmjene. |
(9) |
Primjereno je i izmijeniti rok u kojem se ugovori između svakog pružatelja usluga primarnog repozitorija i pružatelja usluga sekundarnog repozitorija potpisuju i dostavljaju Komisiji kako bi ti subjekti imali dovoljno vremena za ispunjavanje obveza. Kad je riječ o zahtjevima u vezi s raskidom ugovornog odnosa između Komisije i pružatelja sekundarnog repozitorija, potrebno je utvrditi dodatne pojedinosti o roku za dostavu obavijesti koji pružatelj sekundarnog repozitorija mora poštovati kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja i neprekinuti protok podataka u sustavu. |
(10) |
Protokol o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima uz Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom (4), kojim se predviđa paket mjera koje stranke trebaju poduzeti za uklanjanje nezakonite trgovine duhanskim proizvodima, stupio je na snagu 25. rujna 2018. Primjereno je da sustav sljedivosti u EU-u bude u skladu s tehničkim razvojem u pogledu uspostave globalnog sustava za praćenje i slijeđenje. |
(11) |
Provedbenu uredbu (EU) 2018/574 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(12) |
Neke odredbe ove Uredbe trebale bi se početi primjenjivati nakon datuma njezina stupanja na snagu kako bi se izdavatelji identifikacijskih oznaka, pružatelji usluga repozitorijskog sustava, pružatelji uređaja za zaštitu od neovlaštenog rukovanja i drugi gospodarski subjekti mogli pripremiti za ispunjavanje zahtjeva iz tih odredaba. |
(13) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora iz članka 25. Direktive 2014/40/EU, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Provedbena uredba (EU) 2018/574 mijenja se kako slijedi:
1. |
članak 2. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 2. Definicije Za potrebe ove Uredbe uz definicije utvrđene u članku 2. Direktive 2014/40/EU, primjenjuju se i sljedeće definicije:
|
2. |
u članku 3. stavak 9. zamjenjuje se sljedećim: „9. Izdavatelj identifikacijskih oznaka ima pravo utvrditi i naplatiti naknade gospodarskim subjektima za generiranje i izdavanje jedinstvenih identifikacijskih oznaka. Naknade moraju biti nepristrane, utemeljene na troškovima i razmjerne broju jedinstvenih identifikacijskih oznaka generiranih i izdanih gospodarskim subjektima, uzimajući u obzir način isporuke. Naknade mogu odražavati sve fiksne i varijabilne troškove koje izdavatelj identifikacijskih oznaka snosi pri ispunjavanju zahtjeva iz ove Uredbe.” |
3. |
u članku 7. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Postupak iz stavka 1. zaštićuje se uređajem za zaštitu od neovlaštenog rukovanja koji je isporučila i ugradila neovisna treća strana koja relevantnim državama članicama i Komisiji dostavlja izjavu da ugrađeni uređaj ispunjava zahtjeve iz ove Uredbe. S pomoću evidencije koju generira uređaj dokazuje se da je jedinstvena identifikacijska oznaka na razini jediničnog pakiranja ispravno stavljena i čitljiva. Uređaj osigurava bilježenje eventualnih propusta u postupku označivanja iz članka 6.” |
4. |
u članku 8. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Za generiranje koda koji se sastoji od elemenata navedenih u stavku 1. točkama (a), (b) i (c) odgovorni su izdavatelji identifikacijskih oznaka. Izdavatelji identifikacijskih oznaka izrađuju i objavljuju upute za kodiranje i dekodiranje jedinstvenih identifikacijskih oznaka na razini jediničnog pakiranja u skladu s Prilogom III.” |
5. |
članak 9. mijenja se kako slijedi:
|
6. |
u članku 11. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Za generiranje koda koji se sastoji od elemenata navedenih u stavku 1. točkama (a), (b) i (c) odgovorni su izdavatelji identifikacijskih oznaka. Izdavatelji identifikacijskih oznaka izrađuju i objavljuju upute za kodiranje i dekodiranje jedinstvenih identifikacijskih oznaka na razini skupnog pakiranja.” |
7. |
članak 14. mijenja se kako slijedi:
|
8. |
članak 15. mijenja se kako slijedi:
|
9. |
članak 16. mijenja se kako slijedi:
|
10. |
u članku 17. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Sve informacije koje se dostavljaju izdavatelju identifikacijskih oznaka u skladu s člankom 16. stavkom 2., kao i odgovarajući identifikacijski kodovi, dio su registra koji uspostavlja, vodi i redovito ažurira nadležni izdavatelj identifikacijskih oznaka. Nadležni izdavatelj identifikacijskih oznaka dužan je voditi evidenciju informacija pohranjenih u registru sve dok je sustav sljedivosti operativan.” |
11. |
članak 18. mijenja se kako slijedi:
|
12. |
u članku 19. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Sve informacije koje se dostavljaju izdavatelju identifikacijskih oznaka u skladu s člankom 18. stavkom 2., kao i odgovarajući identifikacijski kodovi, dio su registra koji uspostavlja, vodi i redovito ažurira nadležni izdavatelj identifikacijskih oznaka. Nadležni izdavatelj identifikacijskih oznaka dužan je voditi evidenciju informacija pohranjenih u registru sve dok je sustav sljedivosti operativan.” |
13. |
u članku 20. dodaje se sljedeći stavak 5.: „5. Izdavatelji identifikacijskih oznaka gospodarskim subjektima i subjektima prvog maloprodajnog mjesta pružaju sigurnu internetsku uslugu koja im omogućuje uvid u registre iz stavka 1. u pogledu njihovih identifikacijskih kodova gospodarskog subjekta, objekta i stroja. Ta usluga obuhvaća siguran postupak u kojem gospodarski subjekti i subjekti prvog maloprodajnog mjesta mogu ponovno zatražiti svoje identifikacijske kodove gospodarskog subjekta.” |
14. |
članak 21. mijenja se kako slijedi:
|
15. |
u članku 25. stavku 1. točka (g) zamjenjuje se sljedećim:
|
16. |
članak 27. mijenja se kako slijedi:
|
17. |
članak 28. mijenja se kako slijedi:
|
18. |
u članku 29. dodaju se sljedeći stavci 5. i 6.: „5. Proizvođači i uvoznici koji sumnjaju u ispravno funkcioniranje svojih primarnih repozitorija mogu se savjetovati s operaterom usmjerivača kako bi provjerili jesu li poruke u vezi s konačnom otpremom proizvoda iz njihova fizičkog posjeda koje su poslane primarnim repozitorijima ispravno prenesene. Operater usmjerivača može utvrditi dnevno ograničenje uporabe te funkcije. 6. Pružatelj usluga sekundarnog repozitorija utvrđuje uvjete uporabe sekundarnog repozitorija i usmjerivača, uključujući politiku pravedne uporabe, te o njima obavješćuje gospodarske subjekte i pružatelje IT usluga. Uvjetima se jamči pravo gospodarskih subjekata na uporabu sekundarnog repozitorija i usmjerivača u skladu s njihovim poslovnim potrebama te se sprečavaju ponovljeni slučajevi nemarne uporabe.” |
19. |
članak 30. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 30. Troškovi repozitorijskog sustava 1. Sve redovne troškove povezane s repozitorijskim sustavom iz članka 24. stavka 1., uključujući one koji proizlaze iz njegove uspostave, rada i održavanja, snose proizvođači i uvoznici duhanskih proizvoda. Ti troškovi moraju biti pošteni, razumni i razmjerni:
2. Redovni troškovi, ako je primjenjivo, uspostave, rada i održavanja sekundarnog repozitorija i usmjerivača prenose se na proizvođače i uvoznike duhanskih proizvoda u okviru troškova koje im naplaćuju pružatelji usluga primarnih repozitorija. 3. Svi izvanredni troškovi povezani s radnjama ponovne obrade iz članka 28. stavka 4. koje pružatelj usluga sekundarnog repozitorija zaračunava pružatelju usluga primarnog repozitorija koji je podnio zahtjev moraju biti pošteni, razumni i razmjerni pruženim uslugama. Međutim, pružatelj usluga sekundarnog repozitorija sam snosi sve izvanredne troškove radnji ponovne obrade iz članka 28. stavka 4. u mjeri u kojoj je odgovoran za uzroke koji su doveli do radnji ponovne obrade.” |
20. |
članak 32. mijenja se kako slijedi:
|
21. |
u članku 33. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Bilježenje i prijenos informacija iz stavka 2. odgovornost je gospodarskog subjekta koji je prodavač. U tu se svrhu u svim aktivnostima izvješćivanja upotrebljava identifikacijski kôd tog gospodarskog subjekta. Pružatelji IT usluga također mogu prenositi te informacije u ime gospodarskog subjekta koji je prodavač duhanskih proizvoda.” |
22. |
članak 34. mijenja se kako slijedi:
|
23. |
u članku 36. stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:
|
24. |
umeće se sljedeći članak 36.a: „Članak 36.a Kvaliteta podataka 1. Države članice mogu objaviti izvješća o neodgovarajućoj kvaliteti podataka koje su gospodarski subjekti poslali u repozitorijski sustav. Ta se izvješća dostavljaju predmetnim gospodarskim subjektima i uključuju primjere pogrešnog izvješćivanja. 2. Države članice zahtijevaju od izdavatelja identifikacijskih oznaka da provjeravaju adrese i druge elektronički provjerljive podatke koje u sustav dostavljaju gospodarski subjekti i subjekti prvog maloprodajnog mjesta preko izdavatelja identifikacijskih oznaka.” |
25. |
prilozi I. i II. mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi. |
26. |
Prilog III. dodaje se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi. |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 1. primjenjuje se od 21. prosinca 2023.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 1. ožujka 2023.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 127, 29.4.2014., str. 1.
(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/574 od 15. prosinca 2017. o tehničkim standardima za uspostavu i rad sustava sljedivosti duhanskih proizvoda (SL L 96, 16.4.2018., str. 7.).
(3) Izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o primjeni Direktive 2014/40/EU o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda, COM(2021) 249 final.
(4) Protokol o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima uz Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom (SL L 268, 1.10.2016., str. 1.).
PRILOG
Provedbena uredba (EU) 2018/574 mijenja se kako slijedi:
1. |
Prilog I. mijenja se kako slijedi:
|
2. |
Prilog II. mijenja se kako slijedi:
|
3. |
Dodaje se sljedeći Prilog III.: „PRILOG III. Struktura jedinstvene identifikacijske oznake na razini jediničnog pakiranja
|
Ispravci
2.3.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 65/58 |
Ispravak Provedbene direktive Komisije (EU) 2022/1647 оd 23. rujna 2022. o izmjeni Direktive 2003/90/EZ u pogledu odstupanja za ekološke sorte poljoprivrednih biljnih vrsta prikladne za ekološku proizvodnju
( Službeni list Europske unije L 248 od 26. rujna 2022 .)
Na stranici 47., u članku 1. stavku 1. točki (b) (o izmjeni članka 1. stavka 3. Direktive 2003/90/EZ), u prvom odjeljku:
umjesto:
„Odstupajući od prvog podstavka, u pogledu vrijednosti za uzgoj ili uporabu, ekološke sorte prikladne za ekološku proizvodnju koje pripadaju vrstama navedenima u Prilogu IV. dijelu A smiju umjesto toga ispunjavati uvjete utvrđene u dijelu B tog priloga.;”;
treba stajati:
„Odstupajući od prvog podstavka, u pogledu vrijednosti za uzgoj ili uporabu, ekološke sorte prikladne za ekološku proizvodnju koje pripadaju vrstama navedenima u Prilogu V. dijelu A smiju umjesto toga ispunjavati uvjete utvrđene u dijelu B tog priloga.”
2.3.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 65/59 |
Ispravak Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/2307 od 21. listopada 2021. o utvrđivanju pravila o dokumentima i obavijestima obaveznima za ekološke proizvode i proizvode iz prijelaznog razdoblja namijenjene uvozu u Uniju
( Službeni list Europske unije L 461 od 27. prosinca 2021 .)
Na stranici 31. u članku 1. točki (a):
umjesto:
„(a) |
izjavama i komunikacijama uvoznikâ, subjektima odgovornima za pošiljke, prvih primatelja i primatelja za uvoz proizvoda iz trećih zemalja u svrhu stavljanja tih proizvoda na tržište unutar Unije kao ekoloških proizvoda ili proizvoda iz prijelaznog razdoblja; i”; |
treba stajati:
„(a) |
izjavama i komunikacijama uvoznikâ, subjekata odgovornih za pošiljke, prvih primatelja i primatelja u pogledu uvoza proizvoda iz trećih zemalja u svrhu stavljanja tih proizvoda na tržište unutar Unije kao ekoloških proizvoda ili proizvoda iz prijelaznog razdoblja; i”. |