28.2.2023

Službeni list Europske unije

L 63/1

UREDBA (EU) 2023/435 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 27. veljače 2023.

o izmjeni Uredbe (EU) 2021/241 u pogledu poglavljâ o planu REPowerEU u planovima za oporavak i otpornost i o izmjeni uredaba (EU) br. 1303/2013, (EU) 2021/1060 i (EU) 2021/1755 te Direktive 2003/87/EZ

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 175. treći stavak, članak 177. prvi stavak, članak 192. stavak 1., članak 194. stavak 2. i članak 322. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Od donošenja Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (4), kojom je uspostavljen Mehanizam za oporavak i otpornost („Mehanizam”), dosad nezabilježeni geopolitički događaji prouzročeni agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine te njihovo izravno i neizravno pogoršavanje posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 znatno su utjecali na društvo i gospodarstvo Unije, njezine građane i njezinu ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. Osobito je jasnije nego ikad prije da su energetska sigurnost i energetska neovisnost Unije nužne za uspješan, održiv i uključiv oporavak od krize uzrokovane bolešću COVID-19 jer su one ujedno i važni čimbenici koji doprinose otpornosti gospodarstva Unije.

(2)

S obzirom na izravne poveznice između održivog oporavka, izgradnje otpornosti i energetske sigurnosti Unije, smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima, posebno iz Rusije, te uloge Unije u pravednoj i uključivoj tranziciji, Mehanizam je prikladan instrument za doprinos odgovoru Unije na te nove izazove. To je slučaj i s obzirom na zakonodavstvo Unije u području klime i okoliša te međunarodne obveze Unije, a posebno Pariški sporazum donesen u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (5).

(3)

U Izjavi iz Versaillesa od 10. i 11. ožujka 2022. šefovi država i vlada pozvali su Komisiju da do kraja svibnja iste godine predloži plan REPowerEU za postupno ukidanje ovisnosti Unije o uvozu fosilnih goriva iz Rusije te je taj poziv ponovljen u zaključcima Europskog vijeća od 24. i 25. ožujka 2022. Taj bi cilj trebalo ostvariti znatno prije 2030. na način koji je u skladu s europskim zelenim planom, navedenim u Komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019., te s klimatskim ciljevima za 2030. i 2050. utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(4)

Trebalo bi poboljšati sposobnost Mehanizma za podupiranje reformi i ulaganja namijenjenih diversifikaciji opskrbe energijom, posebno fosilnim gorivima, te za povećanje otpornosti, sigurnosti i održivosti energetskog sustava Unije, čime bi se doprinijelo cjenovnoj pristupačnosti energije te ojačalo stratešku autonomiju Unije uz otvoreno gospodarstvo. Kako bi ostvarila te ciljeve, Unija treba povećati energetsku učinkovitost te pouzdanost i otpornost prijenosnih i distribucijskih mreža, promicati fleksibilnost sustava, minimizirati zagušenja, među ostalim povećanjem kapaciteta mreže i skladištenja električne energije, promicati digitalizaciju te osigurati otporne lance opskrbe, kibersigurnost i zaštitu sve infrastrukture i njezinu prilagodbu klimatskim promjenama, uz istodobno smanjenje strateških energetskih ovisnosti.

(5)

Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećale komplementarnost, dosljednost i koherentnost politika i djelovanja koje Unija i države članice poduzimaju u cilju poticanja neovisnosti, sigurnosti i održivosti opskrbe energijom u Uniji, te bi reforme i ulaganja povezane s energijom trebalo utvrditi u okviru posebnog „poglavlja o planu REPowerEU” u planovima za oporavak i otpornost.

(6)

Za djelotvornu tranziciju prema zelenoj energiji i brzo smanjenje ovisnosti o energiji iz fosilnih goriva na uključiv način potrebne su mjere za povećanje energetske učinkovitosti i ušteda u zgradama i povezanoj kritičnoj energetskoj infrastrukturi te za bržu dekarbonizaciju industrija. Nužno je brzo povećati ulaganja u mjere energetske učinkovitosti, kao što je uvođenje održivih i učinkovitih rješenja za grijanje i hlađenje, koje predstavljaju djelotvoran način za svladavanje nekih od najhitnijih izazova opskrbe energijom i troškova energije. Stoga bi trebalo poduprijeti i reforme i ulaganja kojima se povećava energetska učinkovitost, dekarboniziraju industrije, među ostalim upotrebom niskougljičnih goriva, kao što je niskougljični vodik, i uvođenjem vodika iz obnovljivih izvora i drugih obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla, te kojima se povećavaju uštede energije gospodarstava država članica, u skladu s energetskim i klimatskim ciljevima Unije i pravnim okvirom. Komisija bi posebno trebala poticati države članice da u svoja poglavlja o planu REPowerEU uključe mjere kojima se podupire dekarbonizacija industrije.

(7)

Očekuje se da će postupno ukidanje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva iz Rusije dovesti do smanjenja ukupne energetske ovisnosti Unije. Poglavlja o planu REPowerEU trebala bi doprinijeti povećanju i jačanju strateške autonomije Unije bez prekomjernog povećanja njezine ovisnosti o uvozu sirovina iz trećih zemalja.

(8)

Pri pripremi planova za oporavak i otpornost te poglavljâ o planu REPowerEU države članice trebale bi koordinirati svoje ekonomske politike tako da se ostvare ciljevi ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije navedeni u članku 174. Ugovora, kojima se nastoje smanjiti razlike u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem položaju, pri čemu se posebna pozornost posvećuje udaljenim, perifernim i izoliranim područjima i otocima, koji se već suočavaju s dodatnim ograničenjima.

(9)

Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao opseg odgovora Unije, od svih država članica koje nakon stupanja na snagu ove Uredbe podnesu plan za oporavak i otpornost koji zahtijeva upotrebu dodatnih sredstava u obliku zajmova ili, u skladu s novim pravilima koja treba uspostaviti ovom Uredbom o izmjeni, iz prodaje emisijskih jedinica na dražbi iz sustava trgovanja emisijama na temelju Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) ili iz prijenosâ iz pričuve za prilagodbu Brexitu uspostavljene Uredbom (EU) 2021/1755 Europskog parlamenta i Vijeća (8), trebalo bi zahtijevati da u svoj plan za oporavak i otpornost uključe poglavlje o planu REPowerEU. U skladu s postojećom mogućnošću podnošenja nacrta plana za oporavak i otpornost na temelju Uredbe (EU) 2021/241 te kako bi se osigurala pravilna priprema poglavljâ o planu REPowerEU, države članice mogu podnijeti nacrt poglavlja o planu REPowerEU prije nego što podnesu izmijenjeni plan za oporavak i otpornost. Trebalo bi izbjegavati nepotrebno administrativno opterećenje.

(10)

Poglavlja o planu REPowerEU trebala bi uključivati nove reforme i ulaganja, koji počinju od 1. veljače 2022., kojima se doprinosi ciljevima plana REPowerEU i rješavanju krize uzrokovane nedavnim geopolitičkim događajima. Međutim, mjere koje su uključene u već donesene provedbene odluke Vijeća i koje doprinose ciljevima plana REPowerEU mogu se uključiti u poglavlje o planu REPowerEU ako dotična država članica, nakon ažuriranja maksimalnog financijskog doprinosa, podliježe smanjenju svojeg maksimalnog financijskog doprinosa. U tom bi slučaju država članica trebala moći uključiti takve mjere u svoje poglavlje o planu REPowerEU do iznosa procijenjenih troškova koji je jednak smanjenju maksimalnog financijskog doprinosa.

(11)

Država članica trebala bi moći uključiti u svoje poglavlje o planu REPowerEU prošireni dio mjera uključenih u već donesenu provedbenu odluku Vijeća, zajedno s odgovarajućim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima. Takvim bi se proširenjem trebala uvesti znatna poboljšanja razine ambicioznosti mjera, što se odražava u obliku ili razini odgovarajućih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, nadovezujući se pritom na mjere uključene u već donesenu provedbenu odluku Vijeća.

(12)

Država članica trebala bi podnijeti svoje poglavlje o planu REPowerEU u obliku dopune svojem planu za oporavak i otpornost. Poglavlje o planu REPowerEU trebalo bi sadržavati objašnjenje o tome na koji su način mjere uključene u njega koherentne s nastojanjima dotične države članice da ostvari ciljeve plana REPowerEU, uzimajući u obzir mjere uključene u već donesenih provedbenih odluka Vijeća, kao i objašnjenje ukupnog doprinosa tih mjera i drugih komplementarnih ili popratnih mjera koje financira država članica ili Unija u odnosu na ciljeve plana REPowerEU.

(13)

Poglavlja o planu REPowerEU trebala bi, među ostalim, doprinijeti povećanju udjela održive i obnovljive energije u kombinaciji izvora energije i uklanjanju uskih grla energetske infrastrukture. Kad je riječ o infrastrukturi za prirodni plin, reforme i ulaganja iz poglavljâ o planu REPowerEU s ciljem diversifikacije opskrbe u svrhu njezina odmaka od Rusije trebali bi se temeljiti na potrebama koje su trenutačno utvrđene procjenom koju je provela i dogovorila Europska mreža operatora transportnih sustava za plin, uspostavljena u duhu solidarnosti u pogledu sigurnosti opskrbe, te bi u njima trebalo uzeti u obzir strateške potrebe u pogledu energetske sigurnosti dotične države članice i mjere pojačane pripravnosti, uključujući skladištenje energije, poduzete radi prilagodbe novim geopolitičkim prijetnjama, bez umanjivanja dugoročnog doprinosa zelenoj tranziciji.

(14)

Trebalo bi dodati odgovarajući kriterij za ocjenjivanje na temelju kojeg bi Komisija ocjenjivala reforme i ulaganja u poglavljima o planu REPowerEU te kako bi se osiguralo da su te reforme i ulaganja prikladni za postizanje specifičnih ciljeva plana REPowerEU. Na temelju tog novog kriterija za ocjenjivanje ocjena A trebala bi biti uvjet za Komisijinu pozitivnu ocjenu relevantnog plana za oporavak i otpornost.

(15)

Ulaganja u infrastrukturu i tehnologije sama po sebi nisu dovoljna za osiguranje manje ovisnosti o fosilnim gorivima s obzirom na postojeći manjak radne snage i vještina. U tom kontekstu već je moguće namijeniti sredstva za prekvalifikaciju i usavršavanje, za pružanje dodatnih zelenih vještina radnoj snazi te za istraživanje i razvoj inovativnih rješenja povezanih sa zelenom tranzicijom. Države članice potiču se na dodatna ulaganja u prekvalifikaciju i usavršavanje, posebno za zelene i povezane digitalne vještine i tehnologije, kako bi se osiguralo da tijekom zelene tranzicije nitko ne bude zapostavljen. Ako država članica u svoje poglavlje o planu REPowerEU uključi mjere koje se odnose na prekvalifikaciju i usavršavanje, Komisija bi trebala procijeniti doprinose li takve mjere znatno podupiranju prekvalifikacije radne snage radi stjecanja zelenih i povezanih digitalnih vještina.

(16)

S obzirom na gospodarske i socijalne posljedice trenutačne energetske krize, u kojoj trajno visoke i nestabilne cijene energije pogoršavaju posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 jer se dodatno povećava financijsko opterećenje za potrošače, posebno za one najranjivije, uključujući kućanstva s niskim dohotkom, i za ranjiva poduzeća, uključujući mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, te uz priznavanje načelâ europskog stupa socijalnih prava, u poglavlja o planu REPowerEU trebalo bi biti moguće uključiti i mjere kojima se doprinosi strukturnom rješavanju situacija energetskog siromaštva s pomoću dugoročnih reformi i ulaganja. Reformama i ulaganjima kojima se nastoji riješiti problem energetskog siromaštva trebala bi se osigurati viša razina financijske potpore programima energetske učinkovitosti, među ostalim putem namjenskih financijskih instrumenata, politikama u području čiste energije i programima za smanjenje potražnje za energijom u onim kućanstvima i poduzećima, uključujući mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, koja se suočavaju s ozbiljnim poteškoćama zbog visokih računa za energiju.

(17)	Mjerama za smanjenje potražnje za energijom koje provode države članice trebala bi se potaknuti ulaganja u uštede energije.

(18)	Primjenom novog sustava u vezi s poglavljima o planu REPowerEU ne bi se smjeli dovoditi u pitanje svi ostali pravni zahtjevi iz Uredbe (EU) 2021/241, osim ako je drukčije predviđeno.

(19)

Plan za oporavak i otpornost, uključujući poglavlje o planu REPowerEU, trebao bi doprinijeti djelotvornom svladavanju svih ili znatnog dijela izazova utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedine zemlje, uključujući preporuke za pojedine zemlje donesene u okviru ciklusa europskog semestra 2022., u kojima se među ostalim upućuje na energetske izazove s kojima se suočavaju države članice.

(20)

Djelotvoran prelazak na zelenu energiju i smanjenje energetske ovisnosti zahtijevaju znatna digitalna ulaganja. S obzirom na Uredbu (EU) 2021/241 države članice trebale bi objasniti na koji način mjere iz plana za oporavak i otpornost, među ostalim one iz poglavlja o planu REPowerEU, trebaju doprinijeti digitalnoj tranziciji i svladavanju izazova koji iz nje proizlaze te otpada li na njih iznos kojim se doprinosi digitalnom cilju na temelju metode za digitalno označivanje. Međutim, s obzirom na dosad nezabilježenu hitnost i važnost energetskih izazova s kojima se Unija suočava, reforme i ulaganja u poglavlju o planu REPowerEU ne bi trebalo uzeti u obzir pri izračunu ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana za potrebe primjene zahtjeva u pogledu digitalnog cilja utvrđenog Uredbom (EU) 2021/241. Ipak, države članice trebale bi nastojati u najvećoj mogućoj mjeri u poglavlja o planu REPowerEU uključiti mjere kojima se doprinosi digitalnom cilju na temelju metode za digitalno označivanje.

(21)

Dugotrajni administrativni postupci neke su od glavnih prepreka uvođenju energije iz obnovljivih izvora Te prepreke uključuju složenost primjenjivih pravila za odabir lokacija i administrativna odobrenja za projekte, složenost i trajanje procjene učinaka projekta na okoliš, pitanja priključenja na mrežu i ograničenja u pogledu osoblja tijelâ koja izdaju dozvole ili mrežnih operatora. Potrebno je dodatno pojednostavniti i ubrzati administrativne postupke izdavanja dozvola za energiju iz obnovljivih izvora i povezanu infrastrukturu elektroenergetske mreže kako bi se osiguralo da Unija ostvari svoje energetske i klimatske ciljeve. Državama članicama u kontekstu europskog semestra 2022. dane su preporuke za ubrzavanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora. Kako je najavljeno u Komunikaciji Komisije od 18. svibnja 2022. naslovljenoj „Plan REPowerEU”, Komisija je predložila izmjenu Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (9) o energiji iz obnovljivih izvora s ciljem uspostavljanja bržeg postupka izdavanja dozvola za energiju iz obnovljivih izvora. Osim toga, Uredbom Vijeća (EU) 2022/2577 (10), kojom se utvrđuje okvir za ubrzavanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora, uvedena su privremena pravila za hitne slučajeve.

(22)

Na temelju članka 18. stavka 4. točke (q) Uredbe (EU) 2021/241 države članice trebale bi dostaviti sažetak postupka savjetovanja, provedenog u skladu s nacionalnim pravnim okvirom, s lokalnim i regionalnim vlastima, socijalnim partnerima i drugim relevantnim dionicima na koje utječe provedba njihovih planova za oporavak i otpornost. To bi savjetovanje trebalo dopuniti kako bi obuhvatilo reforme i ulaganja koje treba uključiti u potencijalno poglavlje o planu REPowerEU, na način da se dionicima omogući dovoljno vremena za odgovor te da se istodobno osigura da dotična država članica brzo dovrši poglavlje o planu REPowerEU. U ažuriranom sažetku trebalo bi navesti dionike s kojima je provedeno savjetovanje, objasniti ishod dopunskog savjetovanja i navesti na koji su način informacije dobivene od dionika uključene u poglavlja o planu REPowerEU.

(23)

Primjena načela „ne nanosi bitnu štetu” u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (11) (načelo „ne nanosi bitnu štetu”) nužna je kako bi se osiguralo da se reforme i ulaganja poduzeti u okviru oporavka od krize uzrokovane bolešću COVID-19 provode na održiv način. Ono bi se trebalo i dalje primjenjivati na reforme i ulaganja koji se podupiru Mehanizmom, uz jednu ciljanu iznimku kako bi se vodilo računa o neposrednim bojaznima Unije u pogledu energetske sigurnosti. S obzirom na cilj diversifikacije opskrbe energijom u svrhu njezina odmaka od ruskih dobavljača, reforme i ulaganja utvrđeni u poglavljima o planu REPowerEU koji su potrebni za poboljšanje energetske infrastrukture i objekata kako bi se zadovoljile neposredne potrebe za sigurnošću opskrbe plinom, trebali bi biti prihvatljivi za financijsku potporu u okviru Mehanizma čak i ako nisu usklađeni s načelom „ne nanosi bitnu štetu”. Naftna infrastruktura i objekti u pravilu su isključeni iz poglavlja o planu REPowerEU. Odstupajući od navedenog, država članica na koju se do stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni primjenjuje iznimno privremeno odstupanje iz članka 3.m stavka 4. Uredbe Vijeća (EU) br. 833/2014 (12) zbog njezine posebne ovisnosti o sirovoj nafti i zemljopisnog položaja trebala bi moći uključiti u poglavlje o planu REPowerEU naftnu infrastrukturu i objekte potrebne za zadovoljavanje neposrednih potreba za sigurnošću opskrbe.

Komisija bi trebala ocijeniti jesu li mjere za koje se očekuje da će riješiti neposrednu potrebu za sigurnošću opskrbe energijom prihvatljive za odstupanje od načela „ne nanosi bitnu štetu”. Za potrebe te ocjene Komisija bi, među ostalim uvjetima, trebala razmotriti rizik od učinaka ovisnosti i nedostupnost čišćih, tehnološki i gospodarski izvedivih alternativnih rješenja koja bi se mogla uvesti u usporedivom vremenskom okviru. Takva bi ocjena trebala biti razmjerna, uzimajući u obzir hitnost postizanja ciljeva plana REPowerEU. U slučaju dvojbi Komisija bi trebala moći zatražiti od država članica da dostave relevantne informacije kojima se potkrepljuje ocjena. Evaluacija čišćih alternativnih rješenja trebala bi se provesti u razumnim granicama.

(24)

Sve mjere u planovima za oporavak i otpornost trebalo bi poduzeti u skladu s primjenjivom pravnom stečevinom Unije i nacionalnom pravnom stečevinom u području okoliša, posebno u pogledu procjene učinka na okoliš i zaštite prirode. Za mjere na koje se primjenjuje odstupanje od načela „ne nanosi bitnu štetu” države članice trebale bi poduzeti zadovoljavajuće napore kako bi ograničile moguću štetu za okolišne ciljeve u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, ako je to izvedivo, i ublažile štetu drugim mjerama, uključujući mjere iz poglavljâ o planu REPowerEU.

(25)	Poglavlja o planu REPowerEU trebala bi biti usklađena s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima država članica i s klimatskim ciljevima Unije utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119.

(26)

Uzimajući u obzir europski zeleni plan kao strategiju održivog rasta Europe i važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Mehanizam treba doprinijeti uključivanju djelovanja u području klime i okolišne održivosti u politike te postizanju općeg cilja da se 30 % proračunskih rashoda Unije namijeni potpori klimatskih ciljeva. U tu bi svrhu mjere koje se podupiru Mehanizmom i koje su uključene u planove za oporavak i otpornost država članica trebale doprinijeti zelenoj tranziciji, uključujući biološku raznolikost, ili svladavanju izazova koji iz toga proizlaze, i na njih bi trebao otpadati iznos koji čini najmanje 37 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana za oporavak i otpornost te najmanje 37 % ukupnih procijenjenih troškova mjera iz poglavlja o planu REPowerEU, na temelju metode za praćenje klimatskih mjera utvrđene u Prilogu VI. Uredbi (EU) 2021/241. Ta metoda trebala bi se na odgovarajući način upotrebljavati za mjere koje se ne mogu izravno pripisati nekom od područja intervencije navedenih u tom prilogu. Ako se dotična država članica i Komisija slože, koeficijenti za potporu za klimatske ciljeve trebali bi se moći povećati na 40 % ili 100 % za pojedinačna ulaganja, kao što je pojašnjeno u planu za oporavak i otpornost, kako bi se u obzir uzele popratne reformske mjere koje uvjerljivo povećavaju njihov učinak na klimatske ciljeve. U tu svrhu koeficijenti za potporu za klimatske ciljeve trebali bi se moći povećati do ukupnog iznosa od 3 % sredstava dodijeljenih za pojedinačna ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost. Mehanizmom bi trebalo podupirati aktivnosti kojima se u potpunosti poštuju klimatski i okolišni standardi i prioriteti Unije te načelo „ne nanosi bitnu štetu”.

(27)

Države članice trebale bi, prema potrebi, u poglavlja o planu REPowerEU uključiti mjere koje imaju prekograničnu ili višedržavnu dimenziju ili učinak, kako je utvrđeno u najnovijoj Komisijinoj procjeni potreba, čime se, među ostalim, doprinosi stvaranju europske dodane vrijednosti. Također bi trebalo uzeti u obzir da bi mjere provedene u jednoj državi članici mogle imati učinke prelijevanja na druge države članice. Komisija bi trebala što prije olakšati suradnju među državama članicama s ciljem osmišljavanja mjera koje imaju prekograničnu ili višedržavnu dimenziju ili učinak koje treba uključiti u poglavlja o planu REPowerEU. Države članice trebale bi nastojati osigurati da na te mjere otpada iznos koji čini najmanje 30 % procijenjenih troškova mjera iz poglavlja o planu REPowerEU. Uz mjere koje imaju prekograničnu ili višedržavnu dimenziju ili učinak, za mjere na nacionalnoj razini kojima se doprinosi osiguravanju opskrbe energijom u Uniji u cjelini, u skladu s ciljevima plana REPowerEU, posebno u pogledu rješavanja pitanja postojećih uskih grla u pogledu prijenosa, distribucije i skladištenja energije, kako je utvrđeno u najnovijoj Komisijinoj procjeni potreba, čime se povećava mogućnost za prekogranične protoke među državama članicama, trebalo bi smatrati da imaju prekograničnu ili višedržavnu dimenziju ili učinak. Trebalo bi smatrati i da mjere za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i potražnje za energijom imaju pozitivan prekogranični učinak jer se njima dodatno oslobađaju kapaciteti ili opskrba za druge države članice.

(28)	Trebalo bi dodati odgovarajući kriterij za ocjenjivanje na temelju kojeg bi Komisija ocjenjivala prekograničnu ili višedržavnu dimenziju ili učinak reformi i ulaganja u poglavljima o planu REPowerEU.

(29)

Državama članicama trebalo bi pružiti dodatne poticaje da traže potporu u obliku zajma kako bi se osiguralo da države članice upotrebljavaju dostupna sredstva, uz istodobno poštovanje načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti. U tu svrhu države članice trebale bi što je jasnije moguće, najkasnije 30 dana nakon stupanja na snagu ove Uredbe, obavijestiti Komisiju o tome namjeravaju li podnijeti zahtjev za potporu u obliku zajma. Komisija bi bez nepotrebne odgode Europskom parlamentu i Vijeću istodobno i pod jednakim uvjetima trebala predstaviti pregled namjera koje su izrazile države članice te predložene daljnje korake za raspodjelu raspoloživih sredstava. Obaviješću o namjeri ne bi se smjela dovoditi u pitanje mogućnost država članica da do 31. kolovoza 2023. zatraže potporu u obliku zajma u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2021/241, među ostalim u slučaju zahtjevâ koji premašuju 6,8 % njihova bruto nacionalnog dohotka (BND) ako se primjenjuju relevantni uvjeti. Njome se ne bi smjelo dovoditi u pitanje ni Komisijino sklapanje odgovarajućeg sporazuma o zajmu nakon donošenja relevantne provedbene odluke Vijeća.

(30)

Države članice potiču se da poglavlja o planu REPowerEU podnesu što je prije moguće, po mogućnosti do dva mjeseca od stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni. U skladu s člankom 19. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/241 Komisija bi u roku od dva mjeseca trebala ocijeniti izmijenjeni plan za oporavak i otpornost koji je podnijela država članica te bi trebala podnijeti prijedlog provedbene odluke Vijeća. S obzirom na hitnost izazova s kojima se suočavaju države članice, Komisija bi trebala nastojati dovršiti ocjenu izmijenjenih planova za oporavak i otpornost bez nepotrebne odgode.

(31)	Osim toga, kako bi se potaknula visoka razina ambicije za reforme i ulaganja koje treba uključiti u poglavlje o planu REPowerEU, trebalo bi osigurati nove namjenske izvore financiranja.

(32)

Uredbom Vijeća (EU) 2022/1854 (13) uvodi se privremeni solidarni doprinos za poduzeća i stalne poslovne jedinice iz Unije koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, koji se primjenjuje u svim državama članicama. Države članice pozivaju se da dio prihoda ostvarenih tim privremenim doprinosom iskoriste za financiranje mjera koje trebaju provesti na nacionalnoj razini u skladu s ciljevima plana REPowerEU kako bi koherentno poticale sinergije i komplementarnosti s reformama i ulaganjima u svojim poglavljima o planu REPowerEU.

(33)

Trenutačna gospodarska i geopolitička situacija zahtijeva da Unija mobilizira raspoloživa sredstva kako bi se brzo diversificirala opskrba energijom u Uniji i smanjila ovisnost o fosilnim gorivima prije 2030. U tom bi kontekstu Direktivom 2003/87/EZ trebalo omogućiti iznimnu monetizaciju prodajom na dražbi dijela emisijskih jedinica iz inovacijskog fonda i emisijskih jedinica dodijeljenih državama članicama, uz iznimku emisijskih jedinica koje su raspodijeljene za potrebe solidarnosti, rasta i međusobne povezanosti, te bi trebalo usmjeriti prihode na reforme i ulaganja kojima se doprinosi ciljevima plana REPowerEU, u okviru Mehanizma. Prodaju na dražbi emisijskih jedinica iz inovacijskog fonda i emisijskih jedinica dodijeljenih državama članicama također bi trebalo pojačati na početku. Dio emisijskih jedinica iz rezerve za stabilnost tržišta, koji bi inače prestao vrijediti, trebao bi se upotrijebiti za nadopunu inovacijskog fonda.

(34)

U kontekstu hitne intervencije Unije za rješavanje pitanja visokih cijena energije, koje su posljedica agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, ciljane iznimne privremene mjere u okviru kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020., utvrđene u Uredbi (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14), fleksibilnom upotrebom sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Kohezijskog fonda trebale bi od 1. veljače 2022. pomoći malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) koji su posebno pogođeni povećanjem cijena energije te ranjivim kućanstvima da pokriju nastale i plaćene troškove energije. Takva je potpora u potpunosti u skladu s ciljevima plana REPowerEU.

(35)

Osobito, EFRR bi se iznimno trebao upotrebljavati za pružanje potpore za obrtni kapital MSP-ovima koji su posebno pogođeni povećanjem cijena energije. Potpora koja se pruža MSP-ovima koji su posebno pogođeni povećanjem cijena energije trebala bi biti razmjerna i njome bi se trebala poštovati primjenjiva pravila o državnim potporama. Nadalje, ESF bi se iznimno trebao upotrebljavati za pružanje potpore ranjivim kućanstvima, kako su definirana u nacionalnim pravilima, kako bi im se pomoglo da pokriju troškove potrošnje energije čak i u nedostatku mjera kojima se povećava zapošljivost osoba kojima se pruža potpora, to jest aktivnih mjera. Riječ je o iznimnim mjerama koje su nužne za rješavanje energetske krize koja je posljedica agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine. Njima se osigurava da osobe koje primaju potporu imaju pristup osnovnim uslugama, čime se doprinosi i zdravstvenim uvjetima koji su potrebni za sudjelovanje na tržištu rada. Potpora se može pružati naizmjenično iz EFRR-a, ESF-a i Kohezijskog fonda. Nadalje, uz ESF, potpora mjerama za očuvanje radnih mjesta putem programa skraćenog radnog vremena i drugih istovrijednih programa, uključujući potporu samozaposlenim osobama, trebala bi se moći pružati i iz EFRR-a i Kohezijskog fonda. Cilj je takvih programa zaštititi zaposlenike i samozaposlene osobe od rizika od nezaposlenosti. Sredstva dodijeljena takvim programima trebaju se upotrebljavati isključivo za potporu radnicima i samozaposlenim osobama. Potpora Unije za takve programe skraćenog radnog vremena i druge istovjetne programe trebala bi biti vremenski ograničena. Sredstva REACT-EU iz članka 92.a Uredbe (EU) br. 1303/2013 također bi se trebala moći upotrijebiti za te tri vrste potpore kako bi se ojačali aktualni napori država članica za otporni oporavak njihovih gospodarstava nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19.

(36)

Posebnim mehanizmima programiranja trebalo bi omogućiti programiranje sredstava isključivo u okviru namjenskih prioritetnih osi i doprinijeti posebnim investicijskim prioritetima. Kako bi se državama članicama pružila znatna potpora u njihovim nastojanjima da obuzdaju posljedice energetske krize, države članice trebale bi iznimno iskoristiti stopu sufinanciranja od 100 % koja se treba primjenjivati na namjenske prioritetne osi operativnih programa kojima se pruža isključivo takva potpora do kraja programskog razdoblja 2014. – 2020. Tim ograničenim i ciljanim mjerama trebale bi se dopuniti strukturne intervencije u okviru kohezijske politike kojima se podupire proizvodnja čiste energije i promicanje energetske učinkovitosti. Kako bi se uzela u obzir proračunska ograničenja Unije, plaćanja Komisije za takve operacije u okviru namjenskih prioriteta u 2023. bi trebala biti ograničena na 5 000 000 000 milijardi EUR.

(37)

Kako bi se državama članicama i regijama omogućila dostatna fleksibilnost u odgovoru na nove izazove, Uredbom (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (15) trebalo bi predvidjeti mogućnost da države članice zatraže do 7,5 % sredstava iz EFRR-a, Europskog socijalnog fonda plus i Kohezijskog fonda radi doprinosa ciljevima plana REPowerEU. Sredstvima iz tih fondova trebala bi se moći pružiti potpora ciljevima plana REPowerEU ako je takva potpora obuhvaćena područjem primjene dotičnog fonda, ako doprinosi njegovim specifičnim ciljevima te ako je u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1060 i relevantnoj uredbi za pojedini fond, uključujući načelo „ne nanosi bitnu štetu”.

(38)

Države članice trebale bi moći prenijeti sva svoja privremeno dodijeljena sredstava ili dio tih sredstava iz sredstava pričuve za prilagodbu Brexitu u Mehanizam. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19, otežana prijetnjom energetskoj sigurnosti Unije, pogoršala je negativne posljedice povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije u državama članicama, uključujući njihove regije i lokalne zajednice, te u sektorima, posebno onima koji su najteže pogođeni tim povlačenjem. Mjere koje se trebaju financirati iz pričuve za prilagodbu Brexitu te reforme i ulaganja koji se trebaju financirati iz Mehanizma mogu poslužiti u slične svrhe i imati sličan sadržaj. I pričuva za prilagodbu Brexitu i Mehanizam u konačnici su usmjereni na ublažavanje negativnih učinaka na ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. U tom kontekstu, iako su reforme i ulaganja u okviru Mehanizma ponajprije usmjereni na suočavanje s gospodarskim posljedicama pandemije, njima se također može doprinijeti suzbijanju nepredviđenih i štetnih posljedica u državama članicama i sektorima koji su najteže pogođeni Brexitom. Naposljetku, odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje u okviru pričuve za prilagodbu Brexitu i Mehanizma unose se iznad gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira. U skladu s tim scenarijem i imajući na umu poremećaje na globalnom energetskom tržištu uzrokovane nedavnim geopolitičkim kretanjima, prikladno je državama članicama omogućiti fleksibilnost tako da se dopusti prijenos iz pričuve za prilagodbu Brexitu u Mehanizam, čime će se omogućiti ispunjavanje ciljeva obaju instrumenata, a u konačnici i ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija.

(39)	Isplate dodatnih sredstava državama članicama koje u svoj plan za oporavak i otpornost uključe poglavlje o planu REPowerEU trebale bi se izvršavati u skladu s pravilima Mehanizma do kraja 2026.

(40)

Zahtjev, podnesen u planu za oporavak i otpornost, za namjensko financiranje, uključujući dodjelu iz dražbi emisijskih jedinica u okviru sustava trgovanja emisijama na temelju Direktive 2003/87/EZ, prijenose sredstava iz EFRR-a, Europskog socijalnog fonda plus ili Kohezijskog fonda uređene člankom 26. Uredbe (EU) 2021/1060 i prijenose sredstava iz pričuve za prilagodbu Brexitu, za mjere sadržane u poglavlju o planu REPowerEU trebao bi odražavati veću financijsku potrebu povezanu s reformama i ulaganjima uključenima u to poglavlje.

(41)

Kako bi se osigurala pojačana početna financijska potpora u cilju boljeg odgovora na trenutačnu energetsku krizu, na zahtjev države članice koji treba podnijeti zajedno s poglavljem o planu REPowerEU u izmijenjenom planu za oporavak i otpornost, iznos dodatnih sredstava potrebnih za financiranje mjera iz poglavlja o planu REPowerEU trebalo bi biti moguće platiti u obliku dvaju plaćanja pretfinanciranja.

Komisija bi, u mjeri u kojoj je to moguće, trebala izvršiti prvo plaćanje pretfinanciranja u roku od dva mjeseca nakon što preuzme pravnu obvezu za potrebe Uredbe (EU) 2021/241, a drugo plaćanje pretfinanciranja u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu provedbene odluke Vijeća o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost koji uključuje poglavlje o planu REPowerEU. Ta plaćanja trebala bi podlijegati raspoloživosti sredstava, a posebno raspoloživosti sredstava s računa instrumenta NextGenerationEU, sredstava odobrenih u godišnjem proračunu Unije i prihoda ostvarenog prodajom na dražbi emisijskih jedinica u okviru sustava trgovanja emisijama na temelju Direktive 2003/87/EZ, te bi trebala podlijegati djelotvornom prethodnom prijenosu sredstava iz programâ podijeljenog upravljanja, ako je zatraženo.

(42)	Kako bi se poštovale gornje granice za plaćanje iz višegodišnjeg financijskog okvira, trebalo bi utvrditi gornju granicu za plaćanja koja odgovaraju pretfinanciranju za iznose prenesene na temelju Uredbe (EU) 2021/1060.

(43)

Komisija bi trebala pratiti provedbu reformi i ulaganja navedenih u poglavlju o planu REPowerEU i njihov doprinos ciljevima plana REPowerEU te bi u vezi s tim trebala pružati informacije, posebno razmjenama tijekom dijaloga o oporavku i otpornosti, izvješćivanjem u tablici pokazatelja za oporavak i otpornost te putem posebnog odjeljka u godišnjem izvješću koje se podnosi Europskom parlamentu i Vijeću.

(44)

Nedavni geopolitički događaji znatno su utjecali na cijene energije, hrane i građevinskih materijala te su uzrokovali nestašice u globalnim lancima opskrbe, doveli do povećane inflacije i stvorili nove izazove, uključujući rizik od energetskog siromaštva i više troškove života. Ti izazovi mogli bi zahtijevati odgovor. Taj razvoj događaja mogao bi izravno utjecati na sposobnost provedbe mjera iz planova za oporavak i otpornost. U mjeri u kojoj države članice mogu dokazati da zbog takvog razvoja događaja određena ključna etapa ili ciljna vrijednost više nisu ostvarive, bilo u cijelosti ili djelomično, moglo bi se pozvati na takve situacije kao na objektivne okolnosti u skladu s Uredbom (EU) 2021/241. Nadalje, u mjeri u kojoj države članice mogu dokazati da je ostvarivanje određene ključne etape ili ciljne vrijednosti u suprotnosti s ostvarivanjem ciljeva plana REPowerEU, i na takve bi se situacije moglo pozvati kao na objektivne okolnosti u skladu s tom uredbom. Osim toga, nijedan zahtjev za izmjene ne bi trebao ugroziti opću provedbu planova za oporavak i otpornost, uključujući nastojanja država članica u pogledu reformi i ulaganja.

(45)	Uredbe (EU) 2021/241, (EU) br. 1303/2013, (EU) 2021/1060 i (EU) 2021/1755 te Direktivu 2003/25/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(46)	Kako bi se omogućila brza primjena mjera predviđenih ovom Uredbom, ona bi trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) 2021/241

Uredba (EU) 2021/241 mijenja se kako slijedi:

u članku 4. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Imajući u vidu šest stupova iz članka 3. ove Uredbe te koherentnost i sinergije koje oni stvaraju, a u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19, opći je cilj Mehanizma promicanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije poboljšanjem otpornosti, pripravnosti za krize, sposobnosti prilagodbe i potencijala rasta država članica, ublažavanjem, osobito za žene, socijalnih i gospodarskih posljedica te krize, sudjelovanjem u provedbi europskog stupa socijalnih prava, podupiranjem zelene tranzicije, davanjem doprinosa postizanju klimatskih ciljeva Unije za 2030., utvrđenih u članku 2. točki 11. Uredbe (EU) 2018/1999, usklađivanjem s ciljem klimatske neutralnosti EU-a do 2050. i digitalne tranzicije te povećanjem otpornosti, sigurnosti i održivosti energetskog sustava Unije potrebnim smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima i diversifikacijom opskrbe energijom na razini Unije, među ostalim povećanjem uvođenja energije iz obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti i kapaciteta za skladištenje energije, čime se doprinosi uzlaznoj gospodarskoj i socijalnoj konvergenciji, obnavljaju i promiču održivi rast i povezivanje gospodarstava Unije, potiče otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta i doprinosi strateškoj autonomiji Unije uz otvorenu ekonomiju te generira europska dodana vrijednost.”;

2.	u članku 5. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Iz Mehanizma se smiju financirati samo mjere kojima se poštuje načelo „ne nanosi bitnu štetu”, koje se primjenjuje i na mjere iz poglavljâ o planu REPowerEU, osim ako je u ovoj Uredbi navedeno drukčije.”;

članak 14. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 3. dodaje se sljedeća točka:

„(d)	ako je to primjenjivo, reforme i ulaganja u skladu s člankom 21.c.”;

(b)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Potpora u obliku zajma za plan za oporavak i otpornost dotične države članice ne smije biti viša od razlike između ukupnog troška plana za oporavak i otpornost, kako je prema potrebi revidiran, i maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 11., uključujući, prema potrebi, prihod iz članka 21.a te sredstva prenesena iz programâ podijeljenog upravljanja .”;

(c)

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Odstupajući od stavka 5., iznos potpore u obliku zajma može se u iznimnim okolnostima povećati podložno raspoloživosti sredstava, uzimajući u obzir potrebe države članice koja podnosi zahtjev, kao i zahtjeve za potporu u obliku zajma koje su već podnijele ili ih planiraju podnijeti druge države članice, uz primjenu načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti. Kako bi se olakšala primjena tih načela, države članice Komisiju do 31. ožujka 2023. obavješćuju o tome namjeravaju li zatražiti potporu u obliku zajma. Komisija bez nepotrebne odgode Europskom parlamentu i Vijeću istodobno i pod jednakim uvjetima predstavlja pregled namjera koje su izrazile države članice te predložene daljnje korake za raspodjelu raspoloživih sredstava. Ta obavijest o namjeri traženja potpore u obliku zajma ne dovodi u pitanje mogućnost država članica da do 31. kolovoza 2023. zatraže potporu u obliku zajma, među ostalim u slučaju zahtjeva koji premašuju 6,8 % BND-a ako se primjenjuju relevantni uvjeti. Time se ne dovodi u pitanje ni sklapanje odgovarajućeg sporazuma o zajmu nakon donošenja relevantne provedbene odluke Vijeća.”;

u članku 17. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Mjere započete od 1. veljače 2020. nadalje prihvatljive su pod uvjetom da su u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi.

Međutim, nove reforme i ulaganja iz članka 21.c stavka 1. prihvatljivi su samo ako su započeti od 1. veljače 2022. nadalje.”;

u članku 18. stavak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeća točka:

„(ca)

objašnjenje načina na koji poglavlje o planu REPowerEU doprinosi rješavanju problema energetskog siromaštva, uključujući, prema potrebi, davanje odgovarajuće prednosti potrebama skupina koje su pogođene energetskim siromaštvom i smanjenju ranjivosti tijekom sljedećih zimskih sezona;”;

(b)

točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)

kvalitativno objašnjenje načina na koji mjere iz plana za oporavak i otpornost trebaju doprinijeti zelenoj tranziciji, uključujući biološku raznolikost, ili rješavanju izazova koji iz toga proizlaze, i otpada li na njih iznos koji čini najmanje 37 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana za oporavak i otpornost te otpada li na mjere te vrste iz poglavlja o planu REPowerEU iznos koji čini najmanje 37 % ukupnih procijenjenih troškova mjera uključenih u to poglavlje, na temelju metode za praćenje klimatskih mjera utvrđene u Prilogu VI.; ta se metoda na odgovarajući način upotrebljava za mjere koje se ne mogu izravno pripisati području intervencije navedenom u Prilogu VI.; koeficijenti za potporu za klimatske ciljeve mogu se povećati do ukupnog iznosa od 3 % sredstava dodijeljenih za pojedinačna ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost kako bi se u obzir uzele popratne reformske mjere koje uvjerljivo povećavaju njihov učinak na klimatske ciljeve, kako je objašnjeno u planu za oporavak i otpornost;”;

(c)

točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

„(h)

informacija o tome obuhvaćaju li mjere uključene u plan za oporavak i otpornost prekogranične ili višedržavne projekte, objašnjenje načina na koji relevantne mjere u poglavlju o planu REPowerEU, uključujući mjere za rješavanje izazova utvrđenih u najnovijoj Komisijinoj procjeni potreba, imaju prekograničnu ili višedržavnu dimenziju ili učinak te informacija o tome otpada li na ukupne troškove tih mjera iznos koji čini najmanje 30 % procijenjenih troškova poglavlja o planu REPowerEU;”;

(d)

točka (q) zamjenjuje se sljedećim:

„(q)

za izradu i, ako je to moguće, provedbu plana za oporavak i otpornost, sažetak postupka savjetovanja, provedenog u skladu s nacionalnim pravnim okvirom, s lokalnim i regionalnim vlastima, socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva, organizacijama mladih i drugim relevantnim dionicima, te način na koji je doprinos dionika uzet u obzir u planu za oporavak i otpornost, pri čemu se taj sažetak dopunjuje, ako je uključeno poglavlje o planu REPowerEU, navođenjem dionika s kojima je provedeno savjetovanje, opisom ishoda postupka savjetovanja u pogledu tog poglavlja te opisom načina na koji su primljeni doprinosi uzeti u obzir u tom poglavlju;”;

u članku 19. stavak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeću se sljedeće točke:

„(da)

sadržava li poglavlje o planu REPowerEU reforme i ulaganja iz članka 21.c koje djelotvorno doprinose energetskoj sigurnosti, diversifikaciji opskrbe energijom Unije, povećanju uvođenja energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti, povećanju kapaciteta za skladištenje energije ili potrebnom smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima prije 2030.;

(db)	sadržava li poglavlje o planu REPowerEU reforme i ulaganja iz članka 21.c stavka 2. za koje se očekuje da će imati prekograničnu ili višedržavnu dimenziju ili učinak;”;

(b)

točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)

sadržava li plan za oporavak i otpornost mjere koje djelotvorno doprinose zelenoj tranziciji, uključujući biološku raznolikost, ili rješavanju izazova koji iz toga proizlaze, otpada li na njih iznos koji čini najmanje 37 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana za oporavak i otpornost te otpada li na takve mjere iz poglavlja o planu REPowerEU iznos koji čini najmanje 37 % ukupnih procijenjenih troškova mjera uključenih u to poglavlje, na temelju metode za praćenje klimatskih mjera utvrđene u Prilogu VI.; ta se metoda na odgovarajući način upotrebljava za mjere koje se ne mogu izravno pripisati području intervencije navedenom u Prilogu VI.; koeficijenti za potporu za klimatske ciljeve mogu se povećati do ukupnog iznosa od 3 % sredstava dodijeljenih za pojedinačna ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost kako bi se u obzir uzele popratne reformske mjere koje uvjerljivo povećavaju njihov učinak na klimatske ciljeve, podložno suglasnosti Komisije;”;

u članku 20. stavku 5. umeće se sljedeća točka:

„(ca)

sažetak mjera predloženih u poglavlju o planu REPowerEU koje imaju prekograničnu ili višedržavnu dimenziju ili učinak, uključujući mjere za rješavanje izazova utvrđenih u najnovijoj Komisijinoj procjeni potreba; ako na procijenjene troškove tih mjera otpada iznos koji čini manje od 30 % procijenjenih troškova svih mjera uključenih u poglavlje o planu REPowerEU, sažetak uključuje objašnjenje s razlozima za niži postotak, posebno činjenice iz kojih je vidljivo da se drugim mjerama uključenima u poglavlje o planu REPowerEU bolje ispunjavaju ciljevi navedeni u članku 21.c stavku 3. ili da nema dovoljno dostupnih realističnih projekata s prekograničnom ili višedržavnom dimenzijom ili učinkom, posebno s obzirom na trajanje Mehanizma;”;

iza poglavlja III. umeće se sljedeće poglavlje:

„POGLAVLJE III.a

PLAN REPOWEREU

Članak 21.a

Prihod od sustava trgovanja emisijama na temelju Direktive 2003/87/EZ

1. Iznos od 20 000 000 000 EUR u tekućim cijenama, dobiven u skladu s člankom 10.e Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*1) , stavlja se na raspolaganje kao dodatna bespovratna financijska potpora u okviru Mehanizma za provedbu u okviru ove Uredbe kako bi se povećala otpornost energetskog sustava Unije smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima i diversifikacijom opskrbe energijom na razini Unije. Kako je predviđeno u članku 10.e Direktive 2003/87/EZ, ti iznosi čine vanjske namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe.

2. Udio iznosa iz stavka 1. koji je na raspolaganju za dodjelu svakoj državi članici izračunava se na temelju pokazatelja utvrđenih u metodi iz Priloga IV.a.

3. Iznos iz stavka 1. dodjeljuje se isključivo za mjere iz članka 21.c, uz iznimku mjera iz članka 21.c stavka 3. točke (a). Njime se mogu pokrivati i troškovi iz članka 6. stavka 2.

4. Odobrena sredstva za preuzimanje obveza koja obuhvaćaju iznos iz stavka 1. automatski se stavljaju na raspolaganje za taj iznos od 1. ožujka 2023.

5. Svaka država članica može Komisiji podnijeti zahtjev za dodjelu iznosa koji ne premašuje njezin udio tako da u svoj plan uključi reforme i ulaganja iz članka 21.c te navede njihove procijenjene troškove.

6. Provedbenom odlukom Vijeća donesenom na temelju članka 20. stavka 1. utvrđuje se iznos prihoda iz stavka 1. ovog članka koji je dodijeljen državi članici nakon podnošenja zahtjeva u skladu sa stavkom 5. ovog članka. Odgovarajući iznos isplaćuje se u obrocima, podložno raspoloživosti sredstava, u skladu s člankom 24., nakon što je dotična država članica u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u vezi s provedbom mjera iz članka 21.c.

Članak 21.b

Sredstva iz programâ podijeljenog upravljanja za potporu ciljevima plana REPowerEU

1. U okviru sredstava koja su im dodijeljena, države članice mogu na temelju Uredbe o zajedničkim odredbama za razdoblje 2021.–2027. zatražiti potporu ciljevima navedenima u članku 21.c stavku 3. ove Uredbe iz programa koji primaju potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda plus i Kohezijskog fonda, podložno uvjetima utvrđenima u članku 26.a Uredbe o zajedničkim odredbama za razdoblje 2021.–2027. i uredbama za pojedine fondove. Takva se potpora provodi u skladu s Uredbom o zajedničkim odredbama za razdoblje 2021.–2027. i uredbama za pojedine fondove.

2. Sredstva se mogu prenositi na temelju članka 4.a Uredbe (EU) 2021/1755 Europskog parlamenta i Vijeća (*2) radi potpore mjerama iz članka 21.c ove Uredbe.

Članak 21.c

Poglavlja o planu REPowerEU u planovima za oporavak i otpornost

1. Planovi za oporavak i otpornost koji se podnesu Komisiji nakon 1. ožujka 2023. i koji zahtijevaju upotrebu dodatnih sredstava na temelju članka 14., 21.a ili 21.b ove Uredbe uključuju poglavlje o planu REPowerEU koje sadržava mjere te njihove odgovarajuće ključne etape i ciljne vrijednosti. Mjere iz poglavlja o planu REPowerEU ili su nove reforme i ulaganja, započeti od 1. veljače 2022. nadalje, ili prošireni dio reformi i ulaganja uključenih u već donesenu provedbenu odluku Vijeća za dotičnu državu članicu.

2. Odstupajući od stavka 1., države članice koje podliježu smanjenju maksimalnog financijskog doprinosa u skladu s člankom 11. stavkom 2. mogu u poglavlja o planu REPowerEU uključiti i mjere uključene u već donesene provedbene odluke Vijeća bez njihova proširenja, do iznosa procijenjenih troškova koji je jednak tom smanjenju.

3. Reformama i ulaganjima iz poglavlja o planu REPowerEU nastoji se doprinijeti barem jednom od sljedećih ciljeva:

(a)

poboljšanje energetske infrastrukture i objekata kako bi se zadovoljile neposredne potrebe za sigurnošću opskrbe plinom, uključujući ukapljeni prirodni plin, a posebno kako bi se omogućila diversifikacija opskrbe u interesu Unije u cjelini; mjere koje se odnose na naftnu infrastrukturu i objekte koji su potrebni za zadovoljavanje neposrednih potreba za sigurnošću opskrbe mogu se uključiti u poglavlje o planu REPowerEU države članice samo ako se na tu državu članicu do 1. ožujka 2023. primjenjivalo iznimno privremeno odstupanje iz članka 3.m stavka 4. Uredbe (EU) br. 833/2014 zbog njezine posebne ovisnosti o sirovoj nafti i njezina zemljopisnog položaja;

(b)	povećanje energetske učinkovitosti zgrada i kritične energetske infrastrukture, dekarbonizacija industrije, povećanje proizvodnje i upotrebe održivog biometana i vodika iz obnovljivih ili nefosilnih izvora te povećanje udjela i ubrzavanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora;

(c)	suzbijanje energetskog siromaštva;

(d)	poticanje smanjenja potražnje za energijom;

(e)	rješavanje pitanja unutarnjih i prekograničnih uskih grla u prijenosu i distribuciji energije, podupiranje skladištenja električne energije i ubrzavanje integracije obnovljivih izvora energije te podupiranje prometa s nultom stopom emisija i njegove infrastrukture, uključujući željeznice;

(f)	podupiranje ciljeva navedenih u točkama od (a) do (e) ubrzanom prekvalifikacijom radne snage radi stjecanja zelenih i povezanih digitalnih vještina te podupiranjem lanaca vrijednosti u području kritičnih sirovina i tehnologija povezanih sa zelenom tranzicijom.

4. Poglavlje o planu REPowerEU sadržava i objašnjenje načina na koji su mjere iz tog poglavlja koherentne s nastojanjima dotične države članice da ostvari ciljeve navedene u stavku 3., uzimajući u obzir mjere uključene u već donesene provedbene odluke Vijeća, kao i objašnjenje ukupnog doprinosa tih mjera i drugih komplementarnih ili popratnih mjera koje financira država članica ili Unija u odnosu na te ciljeve.

5. Procijenjeni troškovi reformi i ulaganja iz poglavlja o planu REPowerEU ne uzimaju se u obzir za izračun ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana za oporavak i otpornost na temelju članka 18. stavka 4. točke (f) i članka 19. stavka 3. točke (f).

6. Odstupajući od članka 5. stavka 2., članka 17. stavka 4., članka 18. stavka 4. točke (d) i članka 19. stavka 3. točke (d), načelo „ne nanosi bitnu štetu” ne primjenjuje se na reforme i ulaganja iz stavka 3. točke (a) ovog članka, pod uvjetom da Komisija pozitivno ocijeni da su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)	mjera je potrebna i razmjerna kako bi se zadovoljile neposredne potrebe za sigurnošću opskrbe u skladu sa stavkom 3. točkom (a) ovog članka, uzimajući u obzir čišća izvediva alternativna rješenja i rizike od učinaka ovisnosti;

(b)	dotična država članica poduzela je zadovoljavajuće napore kako bi ograničila moguću štetu za okolišne ciljeve u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, ako je to izvedivo, i ublažila štetu drugim mjerama, uključujući mjere iz poglavlja o planu REPowerEU;

(c)	mjerom se ne ugrožava postizanje klimatskih ciljeva Unije za 2030. i cilja klimatske neutralnosti EU-a do 2050. na temelju kvalitativnih razmatranja;

(d)	planira se da će se s provedbom mjere započeti do 31. prosinca 2026.

7. Pri provedbi ocjenjivanja iz stavka 6. Komisija djeluje u bliskoj suradnji s dotičnom državom članicom. Komisija može iznijeti primjedbe ili zatražiti dodatne informacije. Dotična država članica dostavlja zatražene dodatne informacije.

8. Prihodom stavljenim na raspolaganje u skladu s člankom 21.a ne doprinosi se reformama i ulaganjima iz stavka 3. točke (a) ovog članka.

9. Ukupni procijenjeni troškovi mjera koje podliježu pozitivnoj ocjeni Komisije na temelju stavka 6. ne premašuju 30 % ukupnih procijenjenih troškova mjera uključenih u poglavlje o planu REPowerEU.

Članak 21.d

Pretfinanciranje plana REPowerEU

1. Uz plan za oporavak i otpornost koji sadržava poglavlje o planu REPowerEU može se priložiti zahtjev za pretfinanciranje. Pod uvjetom da Vijeće do 31. prosinca 2023. donese provedbenu odluku iz članka 20. stavka 1. i članka 21. stavka 2., Komisija izvršava do dva plaćanja pretfinanciranja u ukupnom iznosu do 20 % dodatnih sredstava koje je zatražila dotična država članica za financiranje njezina poglavlja o planu REPowerEU, na temelju članaka 7., 12., 14., 21.a i 21.b, uz poštovanje načela jednakog postupanja među državama članicama i proporcionalnosti.

2. U pogledu sredstava prenesenih pod uvjetima navedenima u članku 26. Uredbe (EU) 2021/1060 svaki od dvaju skupova plaćanja pretfinanciranja ne premašuje 1 000 000 000 EUR.

3. Odstupajući od članka 116. stavka 1. Financijske uredbe, Komisija, u mjeri u kojoj je to moguće i podložno raspoloživosti sredstava, izvršava plaćanja pretfinanciranja kako slijedi:

(a)	u pogledu prvog plaćanja pretfinanciranja, u roku od dva mjeseca nakon što Komisija i dotična država članica sklope sporazum koji čini pravnu obvezu, kako je navedeno u članku 23.;

(b)	u pogledu drugog plaćanja pretfinanciranja, u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu provedbene odluke Vijeća o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost koji uključuje poglavlje o planu REPowerEU.

4. Plaćanje pretfinanciranja u pogledu sredstava iz stavka 2. izvršava se nakon primitka informacija od svih država članica o tome namjeravaju li zatražiti pretfinanciranje takvih sredstava i, prema potrebi, na proporcionalnoj osnovi kako bi se poštovala ukupna gornja granica od 1 000 000 000 EUR.

5. U slučaju pretfinanciranja na temelju stavka 1. financijski doprinos kako je navedeno u članku 20. stavku 5. točki (a) i, ako je to primjenjivo, iznos zajma koji treba platiti kako je navedeno u članku 20. stavku 5. točki (h) proporcionalno se prilagođavaju.

(*1) Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.)."

(*2) Uredba (EU) 2021/1755 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2021. o uspostavi pričuve za prilagodbu Brexitu (SL L 357, 8.10.2021., str. 1.).”;"

u članku 23. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Nakon što Vijeće donese provedbenu odluku kako je navedeno u članku 20. stavku 1. Komisija s dotičnom državom članicom sklapa sporazum koji čini pojedinačnu pravnu obvezu u smislu Financijske uredbe. Za svaku državu članicu pravna obveza ne smije premašivati ukupni financijski doprinos iz članka 11. stavka 1. točke (a) za 2021. i 2022., ažurirani financijski doprinosi iz članka 11. stavka 2. za 2023. i iznos izračunan u skladu s člankom 21.a stavkom 2.”;

10.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 25.a

Transparentnost u pogledu krajnjih primatelja

1. Svaka država članica stvara javni portal koji je jednostavan za upotrebu i koji sadržava podatke o 100 krajnjih primatelja koji primaju najveći iznos sredstava za provedbu mjera u okviru Mehanizma. Države članice ažuriraju te podatke dvaput godišnje.

2. Za krajnje primatelje iz stavka 1. objavljuju se sljedeće informacije:

(a)	u slučaju pravnih osoba, puni pravni naziv primatelja i identifikacijski broj za PDV ili porezni identifikacijski broj, ako je dostupan, ili drugu jedinstvenu identifikacijsku oznaku utvrđenu na nacionalnoj razini;

(b)	u slučaju fizičkih osoba, ime i prezime primatelja;

(c)	iznos koji je primio svaki primatelj i povezane mjere za koje je država članica primila financijska sredstva u okviru Mehanizma.

3. Informacije iz članka 38. stavka 3. Financijske uredbe ne objavljuju se.

4. Ako su objavljeni osobni podaci, dotične države članice brišu informacije iz stavka 2. dvije godine nakon završetka financijske godine u kojoj su financijska sredstva isplaćena krajnjem primatelju.

5. Komisija centralizira javne portale država članica i objavljuje podatke iz stavka 1. u tablici pokazatelja za oporavak i otpornost iz članka 30.”;

11.

u članku 26. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(h)	napretku u provedbi reformi i ulaganja u poglavljima o planu REPowerEU.”;

12.

u članku 29. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija prati provedbu Mehanizma i mjeri ostvarivanje ciljeva utvrđenih u članku 4., uključujući provedbu reformi i ulaganja u poglavljima o planu REPowerEU i njihov doprinos ciljevima navedenima u članku 21.c stavku 3. Praćenje provedbe usmjereno je i razmjerno aktivnostima koje se provode u okviru Mehanizma.”;

13.

u članku 30. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. U tablici pokazatelja također se prikazuje napredak u provedbi planova za oporavak i otpornost u odnosu na zajedničke pokazatelje iz članka 29. stavka 4. Uključuje i napredak u provedbi mjera iz poglavljâ o planu REPowerEU i njihov doprinos ciljevima navedenima u članku 21.c stavku 3. te se u njoj prikazuju informacije o smanjenju uvoza fosilnih goriva u Uniju i diversifikaciji opskrbe energijom.”;

14.

članak 31. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 3. mijenja se kako slijedi:

i.	[ne odnosi se na verziju na hrvatskom jeziku];

ii.

dodaju se sljedeće točke:

„(d)

pregled mjera koje imaju prekograničnu ili višedržavnu dimenziju ili učinak, a koje su uključene u sva poglavlja o planu REPowerEU, njihove ukupne procijenjene troškove te informaciju o tome otpada li na ukupne troškove tih mjera iznos koji čini najmanje 30 % ukupnih procijenjenih troškova mjera uključenih u sva poglavlja o planu REPowerEU;

(e)	broj mjera obuhvaćenih člankom 21.c stavkom 3. točkom (a), koje su uključene u sva poglavlja o planu REPowerEU, te njihove ukupne procijenjene troškove;

(f)	napredak u provedbi reformi i ulaganja u poglavlju o planu REPowerEU, u posebnom odjeljku koji uključuje iskustva stečena nakon analize dostupnih podataka o krajnjim primateljima i primjere najboljih praksi.”;

(b)	umeće se sljedeći stavak: „3.a Informacije iz stavka 3. točaka (d) i (e) uključuju se u godišnje izvješće tek nakon odobrenja ocjene svih planova za oporavak i otpornost koji sadržavaju poglavlje o planu REPowerEU.”;

15.

u članku 32. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. U izvješću o evaluaciji posebice se ocjenjuje u kojoj su mjeri ostvareni ciljevi, učinkovitost upotrebe resursa i europska dodana vrijednost. U njemu se isto tako utvrđuje jesu li svi ciljevi i djelovanja i dalje relevantni te ocjenjuje provedba poglavljâ o planu REPowerEU i njihovi doprinosi ciljevima navedenima u članku 21.c stavku 3.”;

16.	tekst iz Priloga I. ovoj Uredbi umeće se kao Prilog IV.a;

17.	Prilog V. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Izmjene Uredbe (EU) br. 1303/2013

U Uredbi (EU) br. 1303/2013 umeće se sljedeći članak:

„Članak 25.b

Iznimne mjere za korištenje fondova radi pružanja potpore MSP-ovima koji su posebno pogođeni povećanjem cijena energije, ranjivim kućanstvima i programima skraćenog radnog vremena te drugim istovrijednim programima

1. Kao iznimnu mjeru koja je nužna za rješavanje energetske krize koja je posljedica agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine EFRR-om se može pružiti potpora financiranju obrtnog kapitala u obliku bespovratnih sredstava za MSP-ove koji su posebno pogođeni povećanjem cijena energije, u okviru investicijskog prioriteta iz članka 5. stavka 3. točke (d) Uredbe (EU) br. 1301/2013. MSP-ovi koji su posebno pogođeni povećanjem cijena energije jesu oni koji su prihvatljivi za primanje pomoći za dodatne troškove zbog iznimno velikog povećanja cijene prirodnog plina i električne energije u sklopu privremenog okvira za mjere državne potpore u kriznim situacijama.

Kao dodatnu iznimnu mjeru koja je nužna za rješavanje energetske krize koja je posljedica agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine ESF-om se može pružiti potpora ranjivim kućanstvima kako bi im se pomoglo da pokriju troškove potrošnje energije, čak i bez odgovarajućih aktivnih mjera, u okviru investicijskog prioriteta iz članka 3. stavka 1. točke (b) podtočke iv. Uredbe (EU) br. 1304/2013.

2. Operacije kojima se pruža potpora iz stavka 1. mogu se financirati iz EFRR-a ili iz ESF-a na temelju pravila koja se primjenjuju na drugi fond. Osim toga, ako se takvim operacijama doprinosi jednom od investicijskih prioriteta iz stavka 1., one se mogu financirati iz Kohezijskog fonda na temelju pravila koja se primjenjuju na EFRR ili na ESF. Nadalje, iz EFRR-a i Kohezijskog fonda može se financirati i pristup tržištu rada zadržavanjem radnih mjesta zaposlenika i samozaposlenih osoba putem programâ skraćenog radnog vremena i drugih istovrijednih programa, na temelju pravila koja se primjenjuju na ESF u okviru investicijskog prioriteta iz članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke v. Uredbe (EU) br. 1304/2013.

3. Operacije kojima se pruža potpora iz stavaka 1. i 2. programiraju se isključivo u okviru nove namjenske prioritetne osi. Namjenska prioritetna os može obuhvaćati financiranje iz EFRR-a i ESF-a iz različitih kategorija regija i iz Kohezijskog fonda. Potpora koja se pruža iz sredstava REACT-EU, u smislu članka 92.a, programira se u okviru zasebne namjenske prioritetne osi kojom se doprinosi investicijskom prioritetu iz članka 92.b stavka 9. trećeg podstavka.

Iznosi dodijeljeni namjenskim prioritetnim osima iz prvog podstavka ovog stavka ne premašuju 10 % ukupnih sredstava iz EFRR-a, ESF-a i Kohezijskog fonda, uključujući sredstva REACT-EU u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta”, dodijeljenih dotičnoj državi članici za programsko razdoblje 2014. – 2020., kako je utvrđeno u relevantnim provedbenim aktima Komisije. Odstupajući od članka 120. stavka 3. prvog i drugog podstavka, na namjensku prioritetnu os ili namjenske prioritetne osi primjenjuje se stopa sufinanciranja od 100 %.

4. Zahtjevi za izmjenu postojećeg operativnog programa koje podnosi država članica s ciljem uvođenja namjenske prioritetne osi ili namjenskih prioritetnih osi iz stavka 3. moraju biti valjano opravdani te se uz njih prilaže revidirani program. Elementi navedeni u članku 96. stavku 2. točki (b) podtočkama v. i vii. ne zahtijevaju se u opisu prioritetne osi ili prioritetnih osi u revidiranom operativnom programu.

5. Odstupajući od članka 65. stavka 9., rashodi za operacije kojima se pruža potpora financiranju obrtnog kapitala u obliku bespovratnih sredstava MSP-ovima koji su posebno pogođeni povećanjem cijena energije, za operacije kojima se pruža potpora ranjivim kućanstvima kako bi im se pomoglo da pokriju troškove potrošnje energije te za programe skraćenog radnog vremena i druge istovrijedne programe prihvatljivi su od 1. veljače 2022. Članak 65. stavak 6. ne primjenjuje se na takve operacije i programe.

6. Odstupajući od članka 125. stavka 3. točke (b), operacije kojima se pruža potpora financiranju obrtnog kapitala u obliku bespovratnih sredstava MSP-ovima koji su posebno pogođeni povećanjem cijena energije, operacije kojima se pruža potpora ranjivim kućanstvima kako bi im se pomoglo da pokriju troškove potrošnje energije te programi skraćenog radnog vremena i drugi istovrijedni programi mogu se odabrati za potporu iz EFRR-a, ESF-a ili Kohezijskog fonda prije odobrenja revidiranog programa.

7. Za operacije kojima se pruža potpora financiranju obrtnog kapitala u obliku bespovratnih sredstava MSP-ovima koji su posebno pogođeni povećanjem cijena energije koje se provode izvan programskog područja, ali unutar države članice, primjenjuje se samo članak 70. stavak 2. prvi podstavak točka (d). Odstupajući od članka 70. stavka 4., članak 70. stavak 2. prvi podstavak točka (d) primjenjuje se i na operacije koje primaju potporu iz ESF-a, a kojima se pruža potpora ranjivim kućanstvima kako bi im se pomoglo da pokriju troškove potrošnje energije te na programe skraćenog radnog vremena i druge istovrijedne programe koji se provode izvan programskog područja, ali unutar države članice.

8. Ukupna plaćanja Komisije državama članicama iz EFRR-a, ESF-a i Kohezijskog fonda, isključujući sredstva REACT-EU, za namjenske prioritete iz stavka 3. u 2023. ne premašuju 5 000 000 000 EUR. Iznosi se plaćaju, podložno raspoloživosti sredstava, u okviru gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira 2014. - 2020.

9. Ovaj članak ne primjenjuje se na programe u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja.”.”

Članak 3.

Izmjene Uredbe (EU) 2021/1060

Uredba (EU) 2021/1060 mijenja se kako slijedi:

u članku 22. stavku 3. točki (g) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i.

tablicu u kojoj su utvrđene ukupne financijske dodjele za svaki od fondova i, ako je to primjenjivo, za svaku kategoriju regije za cijelo programsko razdoblje i po godinama, uključujući sve iznose koji su preneseni na temelju članka 26. ili 27., te zahtjev države članice za mjere potpore kojima se doprinosi ciljevima navedenima u članku 21.c stavku 3. Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (*3);

(*3) Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (SL L 57, 18.2.2021., str. 17.).”;"

u članku 24. dodaje se sljedeći stavak:

„8. Za programe koji primaju potporu iz EFRR-a, fonda ESF+ ili Kohezijskog fonda država članica može podnijeti izmjenu programa, u skladu s ovim člankom, kojom se traži da se mjere kojima se doprinosi ciljevima navedenima u članku 21.c stavku 3. Uredbe (EU) 2021/241 uključe u program ako se takvom potporom doprinosi specifičnim ciljevima dotičnog fonda kako su utvrđeni u uredbama za pojedine fondove. Iznosi zatraženi za takve mjere programiraju se u okviru specifičnog cilja u skladu s uredbama za pojedine fondove i uključuju se u prioritet. Ti iznosi ukupno ne premašuju granicu od 7,5 % početnih nacionalnih dodijeljenih sredstava za svaki fond.”;

umeće se sljedeći članak:

„Članak 26.a

Potpora za ciljeve iz članka 21.c stavka 3. Uredbe (EU) 2021/241

1. Države članice koje Komisiji u skladu s Uredbom (EU) 2021/241 podnose planove za oporavak i otpornost koji sadržavaju poglavlje o planu REPowerEU mogu putem izmjene programa u skladu s člankom 24. ove Uredbe zatražiti da se do 7,5 % njihovih početnih nacionalnih dodijeljenih sredstava u okviru EFRR-a, fonda ESF+ i Kohezijskog fonda uključi u prioritete koji doprinose ciljevima navedenima u članku 21.c stavku 3. Uredbe (EU) 2021/241, pod uvjetom da se takvom potporom doprinosi specifičnim ciljevima dotičnog fonda kako su utvrđeni u uredbama za pojedine fondove. Mogućnost takvog zahtjeva ne dovodi u pitanje mogućnost prijenosa sredstava predviđenu na temelju članka 26. ove Uredbe.

2. Sredstva koja države članice zatraže na temelju ovog članka izvršavaju se u skladu s ovom Uredbom i uredbama za pojedine fondove.

3. U zahtjevima za izmjenu programa navodi se ukupni iznos sredstava kojima se doprinosi ciljevima navedenima u članku 21.c stavku 3. Uredbe (EU) 2021/241 za svaku godinu po fondu i kategoriji regije, ako je to primjenjivo.”;

4.	Prilog V. mijenja se u skladu s Prilogom III. ovoj Uredbi.

Članak 4.

Izmjene Uredbe (EU) 2021/1755

U Uredbi (EU) 2021/1755 umeće se sljedeći članak:

„Članak 4.a

Prijenos u Mehanizam za oporavak i otpornost

1. Države članice do 1. ožujka 2023. mogu Komisiji podnijeti obrazloženi zahtjev za prijenos u Mehanizam za oporavak i otpornost uspostavljen Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (*4) svih svojih privremeno dodijeljenih sredstava ili dijela iznosa tih sredstava utvrđenih u provedbenom aktu Komisije iz članka 4. stavka 5.. Ako se zahtjev za prijenos odobri, Komisija mijenja provedbeni akt kako bi on odražavao iznose prilagođene nakon prijenosa.

2. Ako prijenos utječe na obroke koji su već plaćeni ili trebaju biti isplaćeni kao pretfinanciranje, Komisija na odgovarajući način mijenja provedbeni akt iz članka 9. stavka 1. za dotičnu državu članicu. Komisija prema potrebi osigurava povrat, u skladu s Financijskom uredbom, svih obroka ili dijela tih obroka za 2021. i 2022. koji su toj državi članici isplaćeni kao pretfinanciranje. U tom se slučaju iznosi za koje je osiguran povrat prenose u Mehanizam za oporavak i otpornost isključivo u korist dotične države članice.

3. Ako država članica odluči prenijeti sva svoja privremeno dodijeljena sredstva ili dio tih sredstava u Mehanizam za oporavak i otpornost u skladu s ovim člankom, iznosi koje treba potrošiti u svrhu navedenu u članku 4. stavku 4. prvom podstavku razmjerno se smanjuju.

4. Ako država članica odluči prenijeti sva svoja privremeno dodijeljena sredstva u Mehanizam za oporavak i otpornost, ne primjenjuje se članak 10. stavak 1.

5. Članak 10. stavak 2. ne primjenjuje se na iznose prenesene u Mehanizam za oporavak i otpornost.

Članak 5.

Izmjene Direktive 2003/87/EZ

U Direktivi 2003/87/EZ umeće se sljedeći članak:

„Članak 10.e

Mehanizam za oporavak i otpornost

1. Kao izvanredna jednokratna mjera, do 31. kolovoza 2026. emisijske jedinice koje se prodaju na dražbi na temelju stavaka 2. i 3. ovog članka prodaju se na dražbi sve dok ukupni iznos prihoda ostvaren takvom prodajom na dražbi ne dosegne 20 milijardi EUR. Taj prihod stavlja se na raspolaganje Mehanizmu za oporavak i otpornost uspostavljenom Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (*5) i izvršavaju se u skladu s odredbama te uredbe.

2. Odstupajući od članka 10.a stavka 8., do 31. kolovoza 2026. dio emisijskih jedinica iz tog stavka prodaje se na dražbi u svrhu potpore ciljevima navedenima u članku 21.c stavku 3. točkama od (b) do (f) Uredbe (EU) 2021/241 sve dok iznos prihoda ostvaren takvom prodajom na dražbi ne dosegne 12 milijardi EUR.

3. Do 31. kolovoza 2026. broj emisijskih jedinica iz dijela koji bi države članice inače prodale na dražbi od 1. siječnja 2027. do 31. prosinca 2030. na temelju članka 10. stavka 2. točke (a) prodaje se na dražbi u svrhu potpore ciljevima navedenima u članka 21.c stavku 3. točkama od (b) do (f) Uredbe (EU) 2021/241 sve dok iznos prihoda ostvaren takvom prodajom na dražbi ne dosegne 8 milijardi EUR. Te se emisijske jedinice u načelu prodaju na dražbi u jednakim godišnjim količinama tijekom relevantnog razdoblja.

4. Odstupajući od članka 1. stavka 5.a Odluke (EU) 2015/1814, do 31. prosinca 2030., 27 milijuna nedodijeljenih emisijskih jedinica u rezervi za stabilnost tržišta iz dijela koji bi inače prestao vrijediti upotrebljava se za potporu inovacijama, kako je navedeno u članku 10.a stavku 8. prvom podstavku ove Direktive.

5. Komisija osigurava da se emisijske jedinice koje se prodaju na dražbi na temelju stavaka 2. i 3., uključujući, prema potrebi, za plaćanja pretfinanciranja u skladu s člankom 21.d Uredbe (EU) 2021/241, prodaju na dražbi u skladu s načelima i modalitetima utvrđenima u članku 10. stavku 4. ove Direktive te u skladu s člankom 24. Uredbe Komisije (EU) br. 1031/2010 (*6) kako bi se osigurao odgovarajući iznos sredstava za inovacijski fond u razdoblju od 2023. do 2026. Razdoblje za prodaju na dražbi iz ovog članka preispituje se godinu dana nakon njegova početka s obzirom na učinak prodaje na dražbi predviđene u ovom članku na tržište i cijenu ugljika.

6. EIB je dražbovatelj emisijskih jedinica koje se prodaju na dražbi u skladu s ovim člankom na dražbovnoj platformi imenovanoj na temelju članka 26. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1031/2010.te Komisiji predaje prihode ostvarene prodajom na dražbi.

7. Prihodi ostvareni prodajom emisijskih jedinica na dražbi čine vanjske namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 5. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (*7).

Članak 6.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. veljače 2023.

Za Europski parlament

Predsjednica

R. METSOLA

Za Vijeće

Predsjednica

J. ROSWALL

(1) SL C 486, 21.12.2022., str. 185.

(2) SL C 333, 1.9.2022., str. 5.

(3) Stajalište Europskog parlamenta od 14. veljače 2023. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 21. veljače 2023.

(4) Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (SL L 57, 18.2.2021., str. 17.).

(5) SL L 282, 19.10.2016., str. 4.

(6) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(7) Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(8) Uredba (EU) 2021/1755 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2021. o uspostavi pričuve za prilagodbu Brexitu (SL L 357, 8.10.2021., str. 1.).

(9) Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(10) Uredba Vijeća (EU) 2022/2577 od 22. prosinca 2022. o utvrđivanju okvira za ubrzavanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora (SL L 335, 29.12.2022., str. 36.).

(11) Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(12) Uredba Vijeća (EU) br. 833/2014 od 31. srpnja 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (SL L 229, 31.7.2014., str. 1.).

(13) Uredba Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije (SL L 261 I, 7.10.2022., str. 1.).

(14) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(15) Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (SL L 231, 30.6.2021., str. 159.).

PRILOG I.

U Uredbi (EU) 2021/241 umeće se sljedeći prilog:

„PRILOG IV.a

Ovim Prilogom utvrđuje se metoda za izračun udjela sredstava u obliku dodatne bespovratne financijske potpore u okviru Mehanizma iz članka 21.a stavka 1. koja su na raspolaganju za dodjelu svakoj državi članici. Metodom se uzima u obzir, u odnosu na svaku državu članicu:

—	broj stanovnika,

—	obrnuto proporcionalni BDP po stanovniku,

—	deflator cijena bruto investicija u fiksni kapital,

—	udio fosilnih goriva u bruto domaćoj potrošnji energije.

Kako bi se izbjegla prekomjerna koncentracija resursa:

—	obrnuto proporcionalni BDP po stanovniku ograničen je na maksimum od 160 % ponderiranog prosjeka Unije;

—	obrnuto proporcionalni BDP po stanovniku ograničen je na maksimum od 55 % ponderiranog prosjeka Unije ako je BDP po stanovniku dotične države članice iznad 130 % prosjeka za 27 država članica Unije;

—	najmanji udio koji je na raspolaganju za dodjelu iznosi 0,15 %;

—	najveći udio koji je na raspolaganju za dodjelu iznosi 13,80 %.

Ključ za raspodjelu koji se primjenjuje na iznos iz članka 21.a stavka 1., ρi, definiran je kako slijedi:

pri čemu su države članice od i do z države članice koje imaju najmanji udio koji je na raspolaganju za dodjelu, a države članice od i do q su države članice koje imaju najveći udio koji je na raspolaganju za dodjelu

pri čemu

pri čemu

za države članice i s

Definicije (1):

—	popi,2021 je ukupan broj stanovnika države članice i u 2021.;

—	popEU, 2021 je ukupan broj stanovnika 27 država članica Unije u 2021.;

—	je ponderirani prosjek nominalnog BDP-a po stanovniku u 27 država članica Unije u 2021.;

—	je nominalni BDP po stanovniku države članice i u 2021.;

—	FFGICi,2020 je udio fosilnih goriva u bruto domaćoj potrošnji energije države članice i u 2020.;

—	FFGICEU,2020 je ponderirani prosječni udio fosilnih goriva u bruto domaćoj potrošnji energije 27 država članica Unije u 2020.;

—

je omjer indeksa cijena bruto investicija u fiksni kapital u drugom tromjesečju 2022. (implicitni deflator, 2015 = 100, nacionalna valuta, sezonski i kalendarski prilagođeni podaci) države članice i te indeksa cijena bruto investicija u fiksni kapital u drugom tromjesečju 2021. (implicitni deflator, 2015 = 100, nacionalna valuta, sezonski i kalendarski prilagođeni podaci) države članice i;

—

je omjer indeksa cijena bruto investicija u fiksni kapital u drugom tromjesečju 2022. (implicitni deflator, 2015 = 100, nacionalna valuta, sezonski i kalendarski prilagođeni podaci) ukupno za 27 država članica Unije te indeksa cijena bruto investicija u fiksni kapital u drugom tromjesečju 2021. (implicitni deflator, 2015 = 100, podaci o nacionalnoj valuti, sezonski i kalendarski prilagođeni podaci) ukupno za 27 država članica Unije.

Primjenom metode na iznos iz članka 21.a stavka 1. dobiva se sljedeći udio i iznos po državi članici:

Država članica	Udio kao % ukupnog iznosa	Iznos (u 1 000 EUR, tekuće cijene)
Belgija	1,41 %	282 139
Bugarska	2,40 %	480 047
Češka	3,41 %	681 565
Danska	0,65 %	130 911
Njemačka	10,45 %	2 089 555
Estonija	0,42 %	83 423
Irska	0,45 %	89 598
Grčka	3,85 %	769 222
Španjolska	12,93 %	2 586 147
Francuska	11,60 %	2 320 955
Hrvatska	1,35 %	269 441
Italija	13,80 %	2 760 000
Cipar	0,26 %	52 487
Latvija	0,62 %	123 983
Litva	0,97 %	194 020
Luksemburg	0,15 %	30 000
Mađarska	3,51 %	701 565
Malta	0,15 %	30 000
Nizozemska	2,28 %	455 042
Austrija	1,05 %	210 620
Poljska	13,80 %	2 760 000
Portugal	3,52 %	704 420
Rumunjska	7,00 %	1 399 326
Slovenija	0,58 %	116 910
Slovačka	1,83 %	366 959
Finska	0,56 %	112 936
Švedska	0,99 %	198 727
EU-27	100,00 %	20 000 000

”

(1) Svi su podaci u ovoj Uredbi preuzeti iz Eurostata. Zaključni datum 20. rujna 2022. za povijesne podatke upotrijebljene za primjenu ključa za raspodjelu u ovom Prilogu. Fosilna goriva uključuju kruta fosilna goriva, industrijske plinove, treset i proizvode od treseta, naftni škriljevac i naftni pijesak, naftu i naftne derivate (ne uključujući udio biogoriva), prirodni plin i neobnovljivi otpad.

PRILOG II.

Prilog V. Uredbi (EU) 2021/241 mijenja se kako slijedi:

u odjeljku 2. točki 2.5. prvi odlomak zamjenjuje se sljedećim:

„2.5.

Plan za oporavak i otpornost sadržava mjere koje djelotvorno doprinose zelenoj tranziciji, uključujući biološku raznolikost, ili rješavanju izazova koji iz toga proizlaze, i na njih otpada iznos koji čini najmanje 37 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana za oporavak i otpornost te na takve mjere iz poglavlja o planu REPowerEU otpada iznos koji čini najmanje 37 % ukupnih procijenjenih troškova mjera iz poglavlja o planu REPowerEU, na temelju metode za praćenje klimatskih mjera utvrđene u Prilogu VI.; ta se metoda na odgovarajući način upotrebljava za mjere koje se ne mogu izravno pripisati području intervencije navedenom u Prilogu VI.; koeficijenti za potporu za klimatske ciljeve mogu se povećati do ukupnog iznosa od 3 % sredstava dodijeljenih za pojedinačna ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost kako bi se u obzir uzele popratne reformske mjere koje uvjerljivo povećavaju njihov učinak na klimatske ciljeve, podložno suglasnosti Komisije.”;

u odjeljku 2. dodaju se sljedeće točke:

„2.12.

Očekuje se da mjere iz članka 21.c djelotvorno doprinose energetskoj sigurnosti, diversifikaciji opskrbe energijom Unije, povećanju uvođenja energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti, povećanju kapaciteta za skladištenje energije ili potrebnom smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima prije 2030.

Pri ocjeni mjera iz članka 21.c u okviru ovog kriterija Komisija uzima u obzir specifične izazove i dodatna sredstva u okviru Mehanizma koja su na raspolaganju dotičnoj državi članici. Komisija u obzir uzima i sljedeće elemente:

Opseg

—

očekuje se da će provedba predviđenih mjera djelotvorno doprinijeti poboljšanju energetske infrastrukture i objekata kako bi se zadovoljile neposredne potrebe za sigurnošću opskrbe plinom, uključujući ukapljeni prirodni plin, ili naftom ako se primjenjuje odstupanje na temelju članka 21.c stavka 3. točke (a), posebno kako bi se omogućila diversifikacija opskrbe u interesu Unije u cjelini;

ili

—

očekuje se da će provedba predviđenih mjera djelotvorno doprinijeti povećanju energetske učinkovitosti zgrada i kritične energetske infrastrukture, dekarbonizaciji industrije, povećanju proizvodnje i upotrebe održivog biometana i vodika iz obnovljivih ili nefosilnih izvora te povećanju udjela i ubrzavanju uvođenja energije iz obnovljivih izvora;

ili

—	očekuje se da će provedba predviđenih mjera djelotvorno doprinijeti rješavanju problema energetskog siromaštva i, prema potrebi, davati odgovarajuću prednost potrebama skupina koje su pogođene energetskim siromaštvom i smanjenju ranjivosti tijekom sljedećih zimskih sezona; ili

—	očekuje se da će provedba predviđenih mjera djelotvorno doprinijeti poticanju smanjenja potražnje za energijom; ili

—

očekuje se da će provedba predviđenih mjera rješavati pitanja unutarnjih i prekograničnih uskih grla u prijenosu i distribuciji energije, uz podupiranje skladištenja električne energije i ubrzavanje integracije obnovljivih izvora energije te podupiranje prometa s nultom stopom emisija i njegove infrastrukture, uključujući željeznice;

ili

—

očekuje se da će provedba predviđenih mjera djelotvorno doprinijeti podupiranju ciljeva navedenih u članku 21.c stavku 3. točkama od (a) do (e) ubrzanom prekvalifikacijom radne snage radi stjecanja zelenih i povezanih digitalnih vještina te podupiranjem lanaca vrijednosti u području kritičnih sirovina i tehnologija povezanih sa zelenom tranzicijom;

—

predviđene mjere koherentne su s nastojanjima dotične države članice da ostvari ciljeve navedene u članku 21.c stavku 3., uzimajući u obzir mjere uključene u već donesenu provedbenu odluku Vijeća te druge komplementarne ili popratne mjere koje financira država članica ili Unija u odnosu na ciljeve navedene u članku 21.c stavku 3.

Ocjena

A – u velikoj mjeri

B – donekle

C – u maloj mjeri

2.13.

Očekuje se da će mjere iz članka 21.c imati prekograničnu ili višedržavnu dimenziju ili učinak.

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje sljedeće elemente:

Opseg

—

očekuje se da će provedba predviđenih mjera na nacionalnoj razini doprinijeti osiguravanju opskrbe energijom u Uniji u cjelini, uključujući rješavanjem izazova utvrđenih u najnovijoj Komisijinoj procjeni potreba, u skladu s ciljevima navedenima u članku 21.c stavku 3., uzimajući u obzir financijski doprinos na raspolaganju dotičnoj državi članici i njezin zemljopisni položaj;

ili

—	očekuje se da će provedba predviđenih mjera doprinijeti smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima i smanjenju potražnje za energijom.

Ocjena

A – u velikoj mjeri

B – donekle

C – u maloj mjeri”;

odjeljak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)	alineja koja glasi „– ocjenu A za kriterije 2.2., 2.3., 2.5. i 2.6.” zamjenjuje se riječima „– ocjenu A za kriterije 2.2., 2.3., 2.5., 2.6. i 2.12.”;

(b)	alineja koja glasi „– ocjenu koja nije A za kriterije 2.2., 2.3., 2.5. i 2.6.” zamjenjuje se riječima „– ocjenu koja nije A za kriterije 2.2., 2.3., 2.5., 2.6. i 2.12.”;

PRILOG III.

Prilog V. Uredbi (EU) 2021/1060 mijenja se kako slijedi:

1.	tekst u točki 3. zamjenjuje se sljedećim: „Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (g) podtočke i., ii. i iii., članak 112. stavci 1., 2. i 3. te članci 14., 26. i 26.a UZO-a”;

točka 3.1. mijenja se kako slijedi:

(a)

prvi odlomak i tablica neoznačena brojem zamjenjuju se sljedećim:

„3.1.

Prijenosi i doprinosi (*1)

Upućivanje: članci 14., 26., 26.a i 27. UZO-a

Izmjena programa povezana s

☐	doprinosom programu InvestEU

☐	prijenosom u instrumente u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja

☐	prijenosom među EFRR-om, fondom ESF+, Kohezijskim fondom ili drugim fondom odnosno fondovima

☐	doprinosom fondova ciljevima navedenima u članku 21.c stavku 3. Uredbe (EU) 2021/241 (*2)

(*1) Primjenjivo samo na izmjene programa u skladu s člancima 14., 26. i 26.a, osim dopunskih prijenosa u FPT u skladu s člankom 27. UZO-a. Prijenosi ne utječu na godišnju raščlambu odobrenih financijskih sredstava na razini VFO-a za državu članicu."

(b)

iza tablice 17.B umeće se sljedeća tablica:

„Tablica 21.: Sredstva kojima se doprinosi ciljevima navedenima u članku 21.c stavku 3. Uredbe (EU) 2021/241

Fond	Kategorija regije	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	Ukupno
EFRR	Razvijenije regije
	Tranzicijske regije
	Slabije razvijene regije
Ukupno
ESF+	Razvijenije regije
	Tranzicijske regije
	Slabije razvijene regije
Ukupno
Kohezijski fond	Nije primjenjivo”
Ukupno

28.2.2023

Službeni list Europske unije

L 63/28

Drugi dodatni protokol uz Konvenciju o kibernetičkom kriminalu o pojačanoj suradnji i otkrivanju elektroničkih dokaza

Preambula

DRŽAVE ČLANICE VIJEĆA EUROPE I OSTALE DRŽAVE STRANKE KONVENCIJE o kibernetičkom kriminalu (ETS br. 185, dalje u tekstu „Konvencija”), otvorene za potpisivanje u Budimpešti 23. studenoga 2001., potpisnice ovog Protokola,

IMAJUĆI NA UMU doseg i učinak Konvencije u svim regijama svijeta,

PODSJEĆAJUĆI da je Konvencija već dopunjena Dodatnim protokolom o inkriminiranju djela rasističke i ksenofobne naravi počinjenih pomoću računalnih sustava (ETS br. 189), otvorenim za potpisivanje u Strasbourgu 28. siječnja 2003. (dalje u tekstu „Prvi protokol”), između stranaka tog protokola,

UZIMAJUĆI U OBZIR postojeće ugovore Vijeća Europe o suradnji u kaznenim stvarima, kao i druge sporazume i dogovore o suradnji u kaznenim stvarima između stranaka Konvencije,

UZIMAJUĆI U OBZIR i Konvenciju Vijeća Europe za zaštitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podataka (ETS br. 108) kako je izmijenjena Protokolom o izmjeni (CETS br. 223), otvorenim za potpisivanje u Strasbourgu 10. listopada 2018., kojoj svaka država može biti pozvana da pristupi,

PREPOZNAJUĆI sve veću uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije, uključujući internetske usluge, i rastući kibernetički kriminal koji predstavlja prijetnju demokraciji i vladavini prava te koji mnoge države ujedno smatraju prijetnjom ljudskim pravima,

PREPOZNAJUĆI i sve veći broj žrtava kibernetičkog kriminala i važnost ostvarivanja pravde za te žrtve,

PODSJEĆAJUĆI na to da su vlade odgovorne za zaštitu društva i pojedinaca od kriminala ne samo izvan interneta nego i na internetu, među ostalim učinkovitim kaznenim istragama i kaznenim progonima,

SVJESNE da se dokazi o bilo kojem kaznenom djelu sve više pohranjuju u elektroničkom obliku na računalnim sustavima u stranim, višestrukim ili nepoznatim jurisdikcijama te uvjerene da su potrebne dodatne mjere za zakonito pribavljanje takvih dokaza kako bi se omogućio učinkovit odgovor kaznenog pravosuđa i očuvala vladavina prava,

PREPOZNAJUĆI potrebu za povećanom i učinkovitijom suradnjom država i privatnog sektora te da u tom kontekstu postoji potreba za većom jasnoćom ili pravnom sigurnošću za pružatelje usluga i druge subjekte u pogledu okolnosti u kojima oni mogu odgovoriti na zahtjeve tijela kaznenog pravosuđa drugih stranaka za otkrivanje elektroničkih podataka,

NASTOJEĆI stoga dodatno pojačati suradnju u području kibernetičkog kriminala i prikupljanja dokaza u elektroničkom obliku za bilo koje kazneno djelo za potrebe specifičnih kaznenih istraga ili postupaka s pomoću dodatnih alata koji se odnose na učinkovitiju uzajamnu pomoć i druge oblike suradnje među nadležnim tijelima, suradnju u hitnim situacijama i izravnu suradnju nadležnih tijela i pružatelja usluga i drugih subjekata koji posjeduju ili kontroliraju relevantne informacije,

UVJERENE da su za učinkovitu prekograničnu suradnju za potrebe kaznenog pravosuđa, među ostalim između javnog i privatnog sektora, korisni učinkoviti uvjeti i mjere za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

PREPOZNAJUĆI da se prikupljanje elektroničkih dokaza za kaznene istrage često odnosi na osobne podatke i prepoznajući da mnoge stranke moraju štititi privatnost i osobne podatke kako bi ispunile svoje ustavne i međunarodne obveze, i

IMAJUĆI NA UMU potrebu da se osigura da učinkovite mjere kaznenog pravosuđa u vezi s kibernetičkim kriminalom i prikupljanjem dokaza u elektroničkom obliku podliježu uvjetima i zaštitnim mjerama kojima se osigurava odgovarajuća zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući prava koja proizlaze iz obveza koje su države preuzele u okviru primjenjivih međunarodnih instrumenata o ljudskim pravima, kao što su Konvencija Vijeća Europe za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. (ETS br. 5), Međunarodni pakt Ujedinjenih naroda o građanskim i političkim pravima iz 1966., Afrička povelja o ljudskim pravima i pravima narodâ iz 1969., Američka konvencija o ljudskim pravima iz 1981. i drugi međunarodni ugovori o ljudskim pravima,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 1.

Svrha

Svrha je ovog Protokola dopuniti:

a.	Konvenciju između stranaka ovog Protokola; i

b.	Prvi protokol između stranaka ovog Protokola koje su ujedno stranke Prvog protokola.

Članak 2.

Područje primjene

1. Osim ako je u ovom Protokolu navedeno drukčije, mjere opisane u ovom Protokolu primjenjuju se:

a.	između stranaka Konvencije koje su stranke ovog Protokola, na specifične kaznene istrage ili postupke koji se odnose na kaznena djela povezana s računalnim sustavima i podacima te na prikupljanje dokaza o kaznenom djelu u elektroničkom obliku; i

b.	između stranaka Prvog protokola koje su stranke ovog Protokola, na specifične kaznene istrage ili postupke koji se odnose na kaznena djela utvrđena u skladu s Prvim protokolom.

2. Svaka stranka donosi zakonodavne i druge mjere koje su potrebne za izvršavanje obveza utvrđenih u ovom Protokolu.

Članak 3.

Definicije

1. Definicije iz članka 1. i članka 18. stavka 3. Konvencije primjenjuju se na ovaj Protokol.

2. Za potrebe ovog Protokola primjenjuju se sljedeće dodatne definicije:

„središnje tijelo” znači tijelo ili tijela imenovana ugovorom ili dogovorom o uzajamnoj pomoći na temelju jedinstvenog ili recipročnog zakonodavstva koje je na snazi između predmetnih stranaka ili, ako on ne postoji, tijelo ili tijela koja je stranka imenovala u skladu s člankom 27. stavkom 2.a Konvencije;

„nadležno tijelo” znači pravosudno, upravno ili drugo tijelo za izvršavanje zakonodavstva koje je u skladu s unutarnjim pravom ovlašteno naložiti, odobriti ili poduzeti mjere na temelju ovog Protokola u svrhu prikupljanja ili podnošenja dokaza u vezi sa specifičnim kaznenim istragama ili postupcima;

c.	„hitna situacija” znači situacija u kojoj postoji znatna i neposredna opasnost za život ili sigurnost bilo koje fizičke osobe;

d.	„osobni podaci” znači podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi;

„stranka koja prenosi podatke” znači stranka koja prenosi podatke kao odgovor na zahtjev ili u okviru zajedničkog istražnog tima ili, za potrebe poglavlja II. odjeljka 2., stranka na čijem se državnom području nalazi pružatelj usluge prijenosa ili subjekt koji pruža usluge registracije naziva domene.

Članak 4.

Jezik

1. Zahtjevi, nalozi i popratne informacije dostavljene stranci moraju biti na jeziku prihvatljivom stranci primateljici ili stranci koja je obaviještena u skladu s člankom 7. stavkom 5. ili im se prilaže prijevod na takav jezik.

2. Nalozi na temelju članka 7. i zahtjevi na temelju članka 6. te sve popratne informacije:

a.	dostavljaju se na jeziku druge stranke na kojem ih pružatelj usluga ili subjekt prihvaća u usporedivom unutarnjem postupku;

b.	dostavljaju se na drugom jeziku koji je prihvatljiv pružatelju usluga ili subjektu; ili

c.	popraćeni su prijevodom na jedan od jezika iz stavka 2.a ili 2.b.

POGLAVLJE II.

Mjere za pojačanu suradnju

Odjeljak 1.

Opća načela koja se primjenjuju na poglavlje II.

Članak 5.

Opća načela koja se primjenjuju na poglavlje II.

1. Stranke surađuju u skladu s odredbama ovog poglavlja u najvećoj mogućoj mjeri.

2. Odjeljak 2. ovog poglavlja sastoji se od članaka 6. i 7. Njime se predviđaju postupci za jačanje izravne suradnje s pružateljima i subjektima na državnom području druge stranke. Odjeljak 2. primjenjuje se neovisno o tome postoji li ugovor ili dogovor o uzajamnoj pomoći na temelju jedinstvenog ili recipročnog zakonodavstva koje je na snazi između predmetnih stranaka.

3. Odjeljak 3. ovog poglavlja sastoji se od članaka 8. i 9. Njime se predviđaju postupci za jačanje međunarodne suradnje među tijelima u otkrivanju pohranjenih računalnih podataka. Odjeljak 3. primjenjuje se neovisno o tome postoji li ugovor ili dogovor o uzajamnoj pomoći na temelju jedinstvenog ili recipročnog zakonodavstva koje je na snazi između stranke pošiljateljice i stranke primateljice.

4. Odjeljak 4. ovog poglavlja sastoji se od članka 10. Njime se predviđaju postupci koji se odnose na uzajamnu pomoć u hitnim situacijama. Odjeljak 4. primjenjuje se neovisno o tome postoji li ugovor ili dogovor o uzajamnoj pomoći na temelju jedinstvenog ili recipročnog zakonodavstva koje je na snazi između stranke pošiljateljice i stranke primateljice.

5. Odjeljak 5. ovog poglavlja sastoji se od članaka 11. i 12. Odjeljak 5. primjenjuje se ako ne postoji ugovor ili dogovor o uzajamnoj pomoći na temelju jedinstvenog ili recipročnog zakonodavstva koje je na snazi između stranke pošiljateljice i stranke primateljice. Odredbe odjeljka 5. ne primjenjuju se ako takav ugovor ili dogovor postoji, osim kako je predviđeno člankom 12. stavkom 7. Međutim, predmetne stranke mogu uzajamno odlučiti da se umjesto toga primjenjuju odredbe odjeljka 5. ako to ugovorom ili dogovorom nije zabranjeno.

6. Ako je, u skladu s odredbama ovog Protokola, stranci primateljici dopušteno uvjetovati suradnju postojanjem dvostruke kažnjivosti, taj se uvjet smatra ispunjenim ako se ponašanje koje tvori djelo u pogledu kojeg se traži pomoć smatra kaznenim djelom prema njezinu pravu, bez obzira na to kategorizira li njezino pravo to djelo jednako kao i pravo stranke pošiljateljice zahtjeva te bez obzira na to naziva li ga istom terminologijom.

7. Odredbama ovog poglavlja ne ograničava se suradnja među strankama ni između stranaka i pružatelja usluga ili drugih subjekata u okviru drugih primjenjivih sporazuma, dogovora, praksi ili unutarnjeg prava.

Odjeljak 2.

Postupci za jačanje izravne suradnje s pružateljima i subjektima u drugim strankama

Članak 6.

Zahtjev za informacijama o registraciji naziva domene

1. Svaka stranka donosi zakonodavne i druge mjere koje su potrebne kako bi se njezina nadležna tijela ovlastila, za potrebe specifičnih kaznenih istraga ili postupaka, za izdavanje zahtjeva subjektu koji pruža usluge registracije naziva domene na državnom području druge stranke za informacijama koje taj subjekt posjeduje ili kontrolira, radi identifikacije ili kontaktiranja podnositelja registracije naziva domene.

2. Svaka stranka donosi zakonodavne i druge mjere koje su potrebne kako bi se subjektu na njezinu državnom području omogućilo otkrivanje takvih informacija kao odgovor na zahtjev iz stavka 1., podložno razumnim uvjetima predviđenima unutarnjim pravom.

3. Zahtjev iz stavka 1. uključuje:

a.	datum izdavanja zahtjeva te identitet i podatke za kontakt nadležnog tijela koje je izdalo zahtjev;

b.	naziv domene o kojoj se traže informacije i detaljan popis traženih informacija, uključujući određene podatkovne elemente;

c.	izjavu da je zahtjev izdan u skladu ovim Protokolom, da potreba za informacijama proizlazi iz njihove važnosti za specifičnu kaznenu istragu ili postupak te da će se informacije upotrebljavati samo u toj specifičnoj kaznenoj istrazi ili postupku; i

d.	vremenski okvir i način otkrivanja informacija te sve druge posebne postupovne upute.

4. Ako je to prihvatljivo subjektu, stranka može podnijeti zahtjev iz stavka 1. u elektroničkom obliku. Mogu se zahtijevati odgovarajuće razine sigurnosti i autentifikacije.

5. U slučaju nesuradnje subjekta opisanog u stavku 1. stranka pošiljateljica može zatražiti da subjekt navede razlog zbog kojeg ne otkriva tražene informacije. Stranka pošiljateljica može zatražiti savjetovanje sa strankom u kojoj se subjekt nalazi radi utvrđivanja dostupnih mjera za dobivanje informacija.

6. Svaka stranka u trenutku potpisivanja ovog Protokola ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, ili u bilo kojem drugom trenutku, priopćuje glavnom tajniku Vijeća Europe tijelo imenovano za potrebe savjetovanja u skladu sa stavkom 5.

7. Glavni tajnik Vijeća Europe sastavlja i ažurira registar tijela koja su stranke imenovale u skladu sa stavkom 6. Svaka stranka osigurava da su podaci koje je dostavila za registar u svakom trenutku točni.

Članak 7.

Otkrivanje podataka o pretplatnicima

1. Svaka stranka donosi zakonodavne i druge mjere koje su potrebne kako bi se njezina nadležna tijela ovlastila za izdavanje naloga koji se dostavlja izravno pružatelju usluga na državnom području druge stranke kako bi se ishodilo otkrivanje određenih pohranjenih podataka o pretplatnicima koje posjeduje ili kontrolira taj pružatelj usluga, ako su podaci o pretplatnicima potrebni za specifične kaznene istrage ili postupke stranke izdavateljice.

Svaka stranka donosi zakonodavne i druge mjere koje su potrebne kako bi pružatelj usluga na njezinu državnom području otkrio podatke o pretplatnicima kao odgovor na nalog iz stavka 1.

U trenutku potpisivanja ovog Protokola ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, stranka može – u vezi s nalozima izdanima pružateljima usluga na njezinu državnom području – dati sljedeću izjavu: „Nalog u skladu s člankom 7. stavkom 1. mora se izdati od strane ili pod nadzorom tužitelja ili drugog pravosudnog tijela ili se mora izdati na neki drugi način pod neovisnim nadzorom.”

3. U nalogu iz stavka 1. navode se:

a.	tijelo izdavatelj i datum izdavanja;

b.	izjava da je nalog izdan u skladu s ovim Protokolom;

c.	ime i adresa jednog ili više pružatelja usluga kojima treba uručiti nalog;

d.	kazneno djelo odnosno kaznena djela koja su predmet kaznene istrage ili postupka;

e.	tijelo koje traži konkretne podatke o pretplatnicima, ako nije riječ o tijelu izdavatelju; i

f.	detaljni opis konkretnih podataka o pretplatnicima koji se traže.

4. Nalogu iz stavka 1. prilažu se sljedeće dopunske informacije:

a.	pravna osnova unutarnjeg prava na temelju koje je tijelo ovlašteno za izdavanje naloga;

b.	upućivanje na zakonske odredbe i primjenjive kazne za kazneno djelo koje se istražuje ili kazneno goni;

c.	podaci za kontakt tijela kojem pružatelj usluga šalje podatke o pretplatnicima, od kojeg može zatražiti dodatne informacije ili kojem na neki drugi način odgovara;

d.	vremenski okvir i način na koji se trebaju poslati podaci o pretplatnicima;

e.	je li čuvanje podataka već zatraženo, uključujući datum čuvanja i sve primjenjive referentne brojeve;

f.	sve posebne postupovne upute;

g.	ako je primjenjivo, izjava da je istodobno poslana obavijest u skladu sa stavkom 5.; i

h.	sve informacije koje mogu pomoći u ishođenju otkrivanja podataka o pretplatnicima.

Stranka može u trenutku potpisivanja ovog Protokola ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju i u bilo kojem drugom trenutku obavijestiti glavnog tajnika Vijeća Europe da, kad se u skladu sa stavkom 1. izdaje nalog pružatelju usluga na njezinu državnom području, ona zahtijeva, u svakom slučaju ili utvrđenim okolnostima, istodobnu obavijest o nalogu, dopunske informacije i sažetak činjenica povezanih s istragom ili postupkom.

Neovisno o tome zahtijeva li stranka obavijest u skladu sa stavkom 5.a, ona može zatražiti od pružatelja usluga da se u utvrđenim okolnostima prije otkrivanja savjetuje s njezinim tijelima.

Tijela koja su obaviještena u skladu sa stavkom 5.a ili s kojima se savjetovalo u skladu sa stavkom 5.b mogu bez nepotrebne odgode naložiti pružatelju usluga da ne otkriva podatke o pretplatnicima:

i.	ako bi otkrivanje moglo ugroziti kaznene istrage ili postupke u toj stranci; ili

ii.	ako bi se uvjeti ili razlozi za odbijanje primjenjivali u skladu s člankom 25. stavkom 4. i člankom 27. stavkom 4. Konvencije da su podaci o pretplatnicima bili traženi u okviru uzajamne pomoći.

Tijela koja su obaviještena u skladu sa stavkom 5.a ili s kojima se savjetovalo u skladu sa stavkom 5.b:

i.	mogu zatražiti dodatne informacije od tijela iz stavka 4.c za potrebe primjene stavka 5.c i ne smiju ih otkriti pružatelju usluga bez suglasnosti tog tijela; i

ii.	odmah obavješćuju tijelo iz stavka 4.c ako je pružatelju usluga naloženo da ne otkriva podatke o pretplatnicima i navode razloge za to.

Stranka imenuje jedno tijelo za primanje obavijesti u skladu sa stavkom 5.a i obavljanje radnji opisanih u stavcima 5.b, 5.c i 5.d. U trenutku prve obavijesti glavnom tajniku Vijeća Europe u skladu sa stavkom 5.a stranka priopćuje glavnom tajniku podatke za kontakt tog tijela.

Glavni tajnik Vijeća Europe sastavlja i ažurira registar tijela koja su stranke imenovale u skladu sa stavkom 5.e te u njemu navodi zahtijevaju li i u kojim okolnostima obavijest u skladu sa stavkom 5.a. Svaka stranka osigurava da su podaci koje dostavlja za registar u svakom trenutku točni.

6. Ako je to prihvatljivo pružatelju usluga, stranka može dostaviti nalog iz stavka 1. i dopunske informacije iz stavka 4. u elektroničkom obliku. Stranka može dostaviti obavijest i dodatne informacije iz stavka 5. u elektroničkom obliku. Mogu se zahtijevati odgovarajuće razine sigurnosti i autentifikacije.

7. Ako pružatelj usluga obavijesti tijelo iz stavka 4.c da neće otkriti tražene podatke o pretplatnicima ili ako ne otkrije podatke o pretplatnicima kao odgovor na nalog iz stavka 1. u roku od trideset dana od primitka naloga ili u roku određenom u stavku 4.d, ovisno o tome koji je rok dulji, nadležna tijela stranke izdavateljice zatim mogu zatražiti izvršenje naloga samo na temelju članka 8. ili drugih oblika uzajamne pomoći. Stranke mogu zahtijevati od pružatelja usluga da navede razlog za odbijanje otkrivanja podataka o pretplatnicima koji se traže u nalogu.

8. Stranka može, u trenutku potpisivanja ovog Protokola ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, izjaviti da stranka izdavateljica mora od pružatelja usluga tražiti otkrivanje podataka o pretplatnicima prije nego što ih zatraži u skladu s člankom 8., osim ako stranka izdavateljica dostavi razumno objašnjenje zašto to nije učinila.

9. U trenutku potpisivanja ovog Protokola ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, stranka:

a.	može pridržati pravo neprimjenjivanja ovog članka; ili

b.	ako otkrivanje određene vrste pristupnih brojeva na temelju ovog članka ne bi bilo u skladu s temeljnim načelima njezina unutarnjeg pravnog sustava, može pridržati pravo neprimjenjivanja ovog članka na takve brojeve.

Odjeljak 3.

Postupci za jačanje međunarodne suradnje među tijelima u otkrivanju pohranjenih računalnih podataka

Članak 8.

Izvršavanje naloga druge stranke za ubrzano podnošenje podataka o pretplatnicima i podataka o prometu

1. Svaka stranka donosi zakonodavne i druge mjere koje su potrebne kako bi se njezina nadležna tijela ovlastila za izdavanje naloga koji se kao dio zahtjeva dostavlja drugoj stranci u svrhu prisile pružatelja usluga na državnom području stranke primateljice da dostavi navedene i pohranjene

a.	podatke o pretplatnicima, i

b.	podatke o prometu

koje posjeduje ili kontrolira taj pružatelj usluga, a koji su potrebni za specifične kaznene istrage ili postupke stranke.

2. Svaka stranka donosi zakonodavne i druge mjere koje su potrebne za izvršavanje naloga iz stavka 1. koji je dostavila stranka pošiljateljica.

3. U svojem zahtjevu stranka pošiljateljica dostavlja nalog iz stavka 1., popratne informacije i sve posebne postupovne upute stranci primateljici.

U nalogu se navode:

i.	tijelo izdavatelj i datum izdavanja naloga;

ii.	izjava da je nalog dostavljen u skladu s ovim Protokolom;

iii.	ime i adresa jednog ili više pružatelja usluga kojima treba uručiti nalog;

iv.	kazneno djelo odnosno kaznena djela koja su predmet kaznene istrage ili postupka;

v.	tijelo koje traži informacije ili podatke, ako nije riječ o tijelu izdavatelju; i

vi.	detaljni opis konkretnih informacija ili podataka koji se traže.

U popratnim informacijama, koje su dostavljene kako bi se stranci primateljici pomoglo u izvršenju naloga i koje se pružatelju usluga ne smiju otkriti bez suglasnosti stranke pošiljateljice, navode se:

i.	pravna osnova unutarnjeg prava na temelju koje je tijelo ovlašteno za izdavanje naloga;

ii.	zakonske odredbe i primjenjive kazne za kazneno djelo odnosno kaznena djela koja se istražuju ili kazneno gone;

iii.	razlozi zbog kojih stranka pošiljateljica smatra da pružatelj usluga posjeduje ili kontrolira podatke;

iv.	sažetak činjenica povezanih s istragom ili postupkom;

v.	relevantnost informacija ili podataka za istragu ili postupak;

vi.	podaci za kontakt jednog li više tijela koja mogu pružiti dodatne informacije;

vii.	je li čuvanje informacija ili podataka već zatraženo, uključujući datum čuvanja i sve primjenjive referentne brojeve; i

viii.

jesu li informacije ili podaci već zatraženi drugim sredstvima, te ako jesu, na koji način.

c.	Stranka pošiljateljica može zatražiti da stranka primateljica provede posebne postupovne upute.

4. Stranka može u trenutku potpisivanja ovog Protokola ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju i u bilo kojem drugom trenutku izjaviti da su za izvršenje naloga iz stavka 1. potrebne dodatne popratne informacije.

5. Stranka primateljica prihvaća zahtjeve u elektroničkom obliku. Prije nego što prihvati zahtjev, može zahtijevati odgovarajuće razine sigurnosti i autentifikacije.

Stranka primateljica, od datum primitka svih informacija navedenih u stavcima 3. i 4. poduzima razumne napore kako bi pružatelju usluga uručila zahtjev u roku od najkasnije četrdeset pet dana i nalaže slanje traženih informacija ili podataka u roku od:

i.	dvadeset dana za podatke o pretplatnicima; i

ii.	četrdeset pet dana za podatke o prometu.

Stranka primateljica bez nepotrebne odgode osigurava prijenos dostavljenih informacija ili podataka stranci pošiljateljici.

7. Ako stranka primateljica ne može postupiti u skladu s uputama iz stavka 3.c na zatraženi način, odmah obavješćuje stranku pošiljateljicu i, prema potrebi, navodi sve uvjete pod kojima bi mogla ispuniti zahtjev, nakon čega stranka pošiljateljica odlučuje treba li se zahtjev svejedno izvršiti.

8. Stranka primateljica može odbiti izvršiti zahtjev na temelju razloga utvrđenih u članku 25. stavku 4. ili članku 27. stavku 4. Konvencije ili može odrediti uvjete koje smatra potrebnima da dopusti izvršenje zahtjeva. Stranka primateljica može odgoditi izvršenje zahtjeva iz razloga utvrđenih u članku 27. stavku 5. Konvencije. Stranka primateljica što prije obavješćuje stranku pošiljateljicu o odbijanju, uvjetima ili odgodi. Stranka primateljica obavješćuje stranku pošiljateljicu i o drugim okolnostima koje će vjerojatno znatno odgoditi izvršenje zahtjeva. Članak 28. stavak 2.b Konvencije primjenjuje se na ovaj članak.

a.	Ako stranka pošiljateljica ne može ispuniti uvjet koji je odredila stranka primateljica u skladu sa stavkom 8., odmah obavješćuje stranku primateljicu. Stranka primateljica zatim odlučuje treba li svejedno dostaviti informacije ili materijale.
b.	Ako stranka pošiljateljica prihvati uvjet, obvezana je njime. Stranka primateljica koja dostavlja informacije ili materijale pod takvim uvjetom može od stranke pošiljateljice zahtijevati da u vezi s tim uvjetom objasni uporabu takvih informacija ili materijala.

10. Svaka stranka u trenutku potpisivanja ovog Protokola ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju glavnom tajniku Vijeća Europe priopćuje i ažurira podatke za kontakt tijela imenovanih za:

a.	dostavljanje naloga u skladu s ovim člankom; i

b.	primanje naloga u skladu s ovim člankom.

11. Stranka može, u trenutku potpisivanja ovog Protokola ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, izjaviti da zahtijeva da joj zahtjeve drugih stranaka u skladu s ovim člankom šalje središnje tijelo stranke pošiljateljice ili drugo takvo tijelo koje su uzajamno odredile predmetne stranke.

12. Glavni tajnik Vijeća Europe sastavlja i ažurira registar tijela koja su stranke imenovale u skladu sa stavkom 10. Svaka stranka osigurava da su podaci koje je dostavila za registar u svakom trenutku točni.

13. U trenutku potpisivanja ovog Protokola ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju stranka može pridržati pravo neprimjenjivanja ovog članka na podatke o prometu.

Članak 9.

Ubrzano otkrivanje pohranjenih računalnih podataka u hitnim situacijama

Svaka stranka donosi zakonodavne i druge mjere koje su potrebne da njezina kontaktna točka za mrežu dostupnu 24 sata dnevno sedam dana u tjednu iz članka 35. Konvencije („kontaktna točka”) u hitnim situacijama šalje zahtjeve kontaktnoj točki i prima zahtjeve od kontaktne točke u drugoj stranci koja traži neposrednu pomoć kako bi od pružatelja usluga na državnom području te stranke osigurala ubrzano otkrivanje navedenih pohranjenih računalnih podataka koje posjeduje ili kontrolira taj pružatelj usluga, bez zahtjeva za uzajamnu pomoć.

Stranka može, u trenutku potpisivanja ovog Protokola ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, izjaviti da neće izvršiti zahtjeve iz stavka 1.a kojima se traži samo otkrivanje podataka o pretplatnicima.

2. Svaka stranka donosi zakonodavne i druge mjere koje su potrebne kako bi u skladu sa stavkom 1. omogućila:

a.	svojim tijelima da od pružatelja usluga na njezinu državnom području traže podatke nakon zahtjeva iz stavka 1.;

b.	pružatelju usluga na njezinu državnom području da otkrije zatražene podatke njezinim tijelima kao odgovor po zahtjevu iz stavka 2.a; i

c.	svojim tijelima da pruže zatražene podatke stranci pošiljateljici.

3. U zahtjevu iz stavka 1. navode se:

a.	nadležno tijelo koje traži podatke i datum kad je zahtjev izdan;

b.	izjava da je zahtjev izdan u skladu s ovim Protokolom;

c.	ime i adresa jednog ili više pružatelja usluga koji posjeduju ili kontroliraju tražene podatke;

d.	kazneno djelo odnosno kaznena djela koja su predmet kaznene istrage ili postupka i upućivanje na zakonske odredbe i primjenjive kazne;

e.	činjenice koje dostatno dokazuju da postoji hitna situacija i objašnjenje kako se traženi podaci odnose na nju;

f.	detaljni opis traženih podataka;

g.	sve posebne postupovne upute; i

h.	sve informacije koje mogu pomoći u ishođenju otkrivanja traženih podataka.

4. Stranka primateljica prihvaća zahtjev u elektroničkom obliku. Stranka može prihvatiti i zahtjev poslan usmenim putem i može zahtijevati potvrdu u elektroničkom obliku. Prije nego što prihvati zahtjev, može zahtijevati odgovarajuće razine sigurnosti i autentifikacije.

5. Stranka može, u trenutku potpisivanja ovog Protokola ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, izjaviti da zahtijeva od stranaka pošiljateljica da nakon izvršenja zahtjeva predaju zahtjev i sve dopunske informacije poslane njemu u prilog u takvom formatu i takvim kanalom, koji može uključivati uzajamnu pomoć, kako je odredila stranka primateljica.

6. Stranka primateljica žurno obavješćuje stranku pošiljateljicu o svojoj odluci u vezi sa zahtjevom iz stavka 1. i, prema potrebi, navodi sve uvjete pod kojima bi osigurala podatke i sve druge oblike suradnje koji bi mogli biti dostupni.

a.	Ako stranka pošiljateljica ne može ispuniti uvjet koji je odredila stranka primateljica u skladu sa stavkom 6., odmah obavješćuje stranku primateljicu. Stranka primateljica zatim odlučuje treba li svejedno dostaviti informacije ili materijale. Ako stranka pošiljateljica prihvati uvjet, obvezana je njime.
b.	Stranka primateljica koja dostavlja informacije ili materijale pod takvim uvjetom može od stranke pošiljateljice zahtijevati da u vezi s tim uvjetom objasni uporabu takvih informacija ili materijala.

Odjeljak 4.

Postupci koji se odnose na uzajamnu pomoć u hitnim situacijama

Članak 10.

Uzajamna pomoć u hitnim situacijama

1. Svaka stranka može žurno zatražiti uzajamnu pomoć ako smatra da postoji hitna situacija. Zahtjev u skladu s ovim člankom uključuje, uz ostali potreban sadržaj, opis činjenica koje dokazuju da postoji hitna situacija i objašnjenje kako se tražena pomoć odnosi na nju.

2. Stranka primateljica prihvaća takav zahtjev u elektroničkom obliku. Prije nego što prihvati zahtjev, može zahtijevati odgovarajuće razine sigurnosti i autentifikacije.

3. Stranka primateljica može žurno zatražiti dopunske informacije kako bi ocijenila zahtjev. Stranka pošiljateljica žurno osigurava takve dopunske informacije.

4. Nakon što se uvjeri da postoji hitna situacija i da su ispunjeni ostali zahtjevi za uzajamnu pomoć, stranka primateljica žurno odgovara na zahtjev.

5. Svaka stranka osigurava da osoba iz njezina središnjeg tijela ili drugih tijela odgovornih za odgovaranje na zahtjeve za uzajamnu pomoć bude dostupna dvadeset i četiri sata, sedam dana u tjednu za potrebe odgovaranja na zahtjev u skladu s ovim člankom.

6. Središnje tijelo ili druga tijela odgovorna za uzajamnu pomoć stranke pošiljateljice i stranke primateljice mogu uzajamno odrediti da se rezultati izvršenja zahtjeva u skladu s ovim članom, ili njihov prethodni primjerak, mogu dostaviti stranci pošiljateljici putem kanala koji nije upotrijebljen za zahtjev.

7. Ako ne postoji ugovor ili dogovor o uzajamnoj pomoći na temelju jedinstvenog ili recipročnog zakonodavstva koje je na snazi između stranke pošiljateljice i stranke primateljice, na ovaj se članak primjenjuje članak 27. stavci 2.b i od 3. do 8. te članak 28. stavci od 2. do 4. Konvencije.

8. Ako takav ugovor ili dogovor postoji, ovaj se članak dopunjuje odredbama takvog ugovora ili dogovora, osim ako predmetne stranke zajednički odluče umjesto toga primijeniti bilo koju ili sve odredbe Konvencije iz stavka 7. ovog članka.

9. Svaka stranka može, u trenutku potpisivanja ovog Protokola ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, izjaviti da se zahtjevi mogu poslati i izravno njezinim pravosudnim tijelima ili kanalima Međunarodne organizacije kriminalističke policije (INTERPOL) ili njezinoj kontaktnoj točki dostupnoj 24 sata dnevno sedam dana u tjednu, uspostavljenoj u skladu s člankom 35. Konvencije. U takvim slučajevima primjerak se istodobno šalje središnjem tijelu stranke primateljice preko središnjeg tijela stranke pošiljateljice. Ako je zahtjev poslan izravno pravosudnom tijelu stranke primateljice, a to tijelo nije nadležno za rješavanje zahtjeva, ono zahtjev upućuje nadležnom nacionalnom tijelu i o tome izravno obavješćuje stranku pošiljateljicu.

Odjeljak 5.

Postupci koji se odnose na međunarodnu suradnju ako nema primjenjivih međunarodnih sporazuma

Članak 11.

Videokonferencije

1. Stranka pošiljateljica može zatražiti, a stranka primateljica može dopustiti svjedočenje i izjave svjedoka ili vještaka putem videokonferencije. Stranka pošiljateljica i stranka primateljica savjetuju se kako bi olakšale rješavanje svih pitanja koja se mogu pojaviti u vezi s izvršenjem zahtjeva, uključujući, prema potrebi: koja stranka predsjeda; tijela i osobe koje su nazočne; hoće li jedna ili obje stranke zaprisegnuti svjedoka ili vještaka, dati im upozorenja ili upute; način ispitivanja svjedoka ili vještaka; način na koji se prava svjedoka ili vještaka osiguravaju na odgovarajući način; postupanje s povlasticom ili imunitetom; postupanje s prigovorima na pitanja ili odgovore; i pružaju li jedna ili obje stranke usluge pismenog i usmenog prevođenja i prijepisa.

a.	Središnja tijela stranke primateljice i stranke pošiljateljice međusobno izravno komuniciraju za potrebe ovog članka. Stranka primateljica može prihvatiti zahtjev u elektroničkom obliku. Prije nego što prihvati zahtjev, može zahtijevati odgovarajuće razine sigurnosti i autentifikacije.
b.	Stranka primateljica obavješćuje stranku pošiljateljicu o razlozima za neizvršenje ili odgodu izvršenja zahtjeva. Članak 27. stavak 8. Konvencije primjenjuje se na ovaj članak. Ne dovodeći u pitanje nijedan drugi uvjet koji stranka primateljica može odrediti u skladu s ovim člankom, na ovaj se članak primjenjuje članak 28. stavci 2. do 4. Konvencije.

3. Stranka primateljica koja pruža pomoć u skladu s ovim člankom nastoji osigurati prisutnost osobe čije se svjedočanstvo ili izjava traži. Prema potrebi, stranka primateljica može, u mjeri u kojoj je to moguće u skladu s njezinim pravom, poduzeti potrebne mjere kako bi se svjedoka ili vještaka primoralo da se pojavi u stranci primateljici u utvrđenom vremenu na utvrđenoj lokaciji.

4. Postupa se u skladu s postupcima koji se odnose na provedbu videokonferencije koje je odredila stranka pošiljateljica, osim ako su nespojivi s unutarnjim pravom stranke primateljice. U slučaju nespojivosti ili ako stranka pošiljateljica nije odredila postupak, stranka primateljica primjenjuje postupak u skladu sa svojim unutarnjim pravom, osim ako stranka pošiljateljica i stranka primateljica zajednički odrede drukčije.

5. Ne dovodeći u pitanje bilo koju nadležnost u skladu s unutarnjim pravom stranke pošiljateljice, ako tijekom videokonferencije svjedok ili vještak:

a.	daje namjerno netočnu izjavu nakon što je stranka primateljica, u skladu s unutarnjim pravom stranke primateljice, obvezala tu osobu da istinito svjedoči;

b.	odbije svjedočenje nakon što je stranka primateljica, u skladu s unutarnjim pravom stranke primateljice, obvezala tu osobu da svjedoči; ili

c.	počini drugu povredu dužnosti koja je zabranjena unutarnjim pravom stranke primateljice tijekom takvog postupka;

ta se osoba može sankcionirati u stranci primateljici na isti način kao da je takva radnja počinjena u njezinu unutarnjem postupku.

Osim ako stranka pošiljateljica i stranka primateljica zajednički odrede drukčije, stranka primateljica snosi sve troškove povezane s izvršenjem zahtjeva na temelju ovog članka, osim:

i.	naknada vještaka;

ii.	troškova pismenog i usmenog prevođenja te prijepisa; i

iii.	izvanrednih troškova.

Ako bi izvršenje zahtjeva izazvalo izvanredne troškove, stranka pošiljateljica i stranka primateljica međusobno se savjetuju kako bi odredile uvjete pod kojima se zahtjev može izvršiti.

7. Ako se stranka pošiljateljica i stranka primateljica uzajamno dogovore:

a.	odredbe ovog članka mogu se primjenjivati za potrebe održavanja audiokonferencija;

b.	tehnologija za videokonferencije može se upotrebljavati u svrhe, ili za saslušanja, koji nisu oni opisani u stavku 1., među ostalim za potrebe identifikacije osoba ili predmeta.

8. Ako stranka primateljica odluči dopustiti saslušanje osumnjičene ili optužene osobe, ona može zahtijevati posebne uvjete i zaštitne mjere u pogledu uzimanja iskaza ili izjave od te osobe ili dostavljanja obavijesti takvoj osobi ili primjene postupovnih mjera na takvu osobu.

Članak 12.

Zajednički istražni timovi i zajedničke istrage

1. Nadležna tijela dviju ili više stranaka mogu na temelju uzajamnog dogovora osnovati i voditi zajednički istražni tim na svojim državnim područjima kako bi se olakšale kaznene istrage ili postupci ako se smatra da je pojačana koordinacija od posebne koristi. Predmetne stranke određuju nadležna tijela.

2. Dogovorom tih nadležnih tijela utvrđuju se postupci i uvjeti kojima se uređuje rad zajedničkih istražnih timova, kao što su njihove posebne svrhe; sastav; funkcije; trajanje i sva razdoblja produljenja; lokacija; organizacija; uvjeti prikupljanja, prijenosa i upotrebe informacija ili dokaza; uvjeti povjerljivosti; i uvjeti za uključivanje sudjelujućih tijela stranke u istražne aktivnosti koje se odvijaju na državnom području druge stranke.

3. Stranka može, u trenutku potpisivanja ovog Protokola ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, izjaviti da njezino središnje tijelo mora biti potpisnik sporazuma o osnivanju tima ili ga mora prihvaćati na drugi način.

4. Ta nadležna i sudjelujuća tijela komuniciraju izravno, osim što stranke mogu uzajamno odrediti druge odgovarajuće komunikacijske kanale kad iznimne okolnosti zahtijevaju veću središnju koordinaciju.

5. Ako je potrebno poduzeti istražne mjere na državnom području jedne od predmetnih stranaka, sudjelujuća tijela iz te stranke mogu zatražiti od svojih vlastitih tijela da poduzmu te mjere, a da druge stranke ne moraju podnijeti zahtjev za uzajamnu pomoć. Te mjere provode tijela te stranke na njezinu državnom području pod uvjetima koji se primjenjuju na temelju unutarnjeg prava u nacionalnoj istrazi.

6. Uporaba informacija ili dokaza koje sudjelujuća tijela jedne stranke dostavljaju sudjelujućim tijelima drugih predmetnih stranaka može se odbiti ili ograničiti na način utvrđen dogovorom opisanim u stavcima 1. i 2. Ako tim dogovorom nisu utvrđeni uvjeti za odbijanje ili ograničavanje uporabe, stranke mogu upotrijebiti dostavljene informacije ili dokaze:

a.	za potrebe za koje je sporazum sklopljen;

za otkrivanje, istragu i progon kaznenih djela koja nisu ona za koja je sporazum sklopljen, uz prethodnu suglasnost tijela koja su dostavila informacije ili dokaze. Međutim, suglasnost nije potrebna ako se temeljnim pravnim načelima stranke koja upotrebljava informacije ili dokaze zahtijeva otkrivanje informacija ili dokaza radi zaštite prava optužene osobe u kaznenom postupku. U tom slučaju ta tijela bez nepotrebne odgode obavješćuju tijela koja su dostavila informacije ili dokaze; ili

c.	za sprečavanje hitne situacije. U tom slučaju sudjelujuća tijela koja su primila informacije ili dokaze bez nepotrebne odgode obavješćuju sudjelujuća tijela koja su dostavila informacije ili dokaze, osim ako je uzajamno određeno drukčije.

7. Ako ne postoji dogovor opisan u stavcima 1. i 2., zajedničke istrage mogu se poduzeti pod uzajamno dogovorenim uvjetima na pojedinačnoj osnovi. Ovaj stavak primjenjuje se neovisno o tome postoji li ugovor ili dogovor o uzajamnoj pomoći na temelju jedinstvenog ili recipročnog zakonodavstva koje je na snazi između predmetnih stranaka.

POGLAVLJE III.

Uvjeti i zaštitne mjere

Članak 13.

Uvjeti i zaštitne mjere

U skladu s člankom 15. Konvencije svaka stranka osigurava da uspostava, provedba i primjena ovlasti i postupaka predviđenih ovim Protokolom podliježe uvjetima i zaštitnim mjerama predviđenima unutarnjim pravom te stranke, kojima se osigurava odgovarajuća zaštita ljudskih prava i sloboda.

Članak 14.

Zaštita osobnih podataka

1. Područje primjene

a.	Osim ako je drukčije predviđeno u stavcima 1.b i 1.c, svaka stranka obrađuje osobne podatke koje primi na temelju ovog Protokola u skladu sa stavcima od 2. do 15. ovog članka.

Ako su u trenutku primitka osobnih podataka na temelju ovog Protokola stranka koja prenosi podatke i stranka koja ih prima uzajamno obvezane međunarodnim sporazumom o uspostavi sveobuhvatnog okvira između tih stranaka za zaštitu osobnih podataka, koji se primjenjuje na prijenos osobnih podataka u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i progona kaznenih djela i kojim se predviđa da je obrada osobnih podataka na temelju tog sporazuma u skladu sa zahtjevima zakonodavstva o zaštiti podataka predmetnih stranaka, uvjeti takvog sporazuma primjenjuju se, za mjere koje su obuhvaćene područjem primjene takvog sporazuma, na osobne podatke primljene na temelju Protokola umjesto stavaka od 2. do 15., osim ako su predmetne stranke dogovorile drukčije.

Ako stranka koja prenosi podatke i stranka koja prima podatke nisu uzajamno obvezane sporazumom opisanim u stavku 1.b, one mogu uzajamno odrediti da se prijenos osobnih podataka na temelju ovog Protokola može izvršiti na temelju drugih sporazuma ili dogovora između predmetnih stranaka umjesto stavaka od 2. do 15.

Svaka stranka smatra da obrada osobnih podataka u skladu sa stavcima 1.a i 1.b ispunjava zahtjeve njezina pravnog okvira za zaštitu osobnih podataka za međunarodne prijenose osobnih podataka te da se na temelju tog pravnog okvira ne zahtijevaju daljnje odobrenje za prijenos. Stranka smije odbiti ili spriječiti prijenos podataka drugoj stranci na temelju ovog Protokola samo zbog zaštite podataka u skladu s uvjetima utvrđenima u stavku 15. kad se primjenjuje stavak 1.a; ili u skladu s uvjetima sporazuma ili dogovora iz stavka 1.b ili 1.c kad se primjenjuje jedan od tih stavaka.

e.	Ništa u ovom članku ne sprečava stranku da primijeni strože zaštitne mjere na obradu, od strane njezinih tijela, osobnih podataka koji su primljeni na temelju ovog Protokola.

2. Svrha i uporaba

Stranka koja je primila osobne podatke obrađuje ih u svrhe opisane u članku 2. Ona ne smije dalje obrađivati osobne podatke u neodgovarajuću svrhu i ne smije dalje obrađivati podatke kad to nije dopušteno njezinim unutarnjim pravnim okvirom. Ovim se člankom ne dovodi u pitanje mogućnost stranke koja prenosi podatke da u određenom slučaju odredi dodatne uvjete u skladu s ovim Protokolom, međutim, takvi uvjeti ne uključuju opće uvjete zaštite podataka.

b.	Stranka koja prima podatke osigurava, u skladu sa svojim unutarnjim pravnim okvirom, da su traženi i obrađeni osobni podaci relevantni i da nisu pretjerani u odnosu na svrhe takve obrade.

3. Kvaliteta i cjelovitost

Svaka stranka poduzima razumne korake kako bi osigurala da se osobni podaci čuvaju s onoliko točnosti i potpunosti te da su ažurirani koliko je to potrebno i primjereno za zakonitu obradu osobnih podataka, uzimajući u obzir svrhe u koje se obrađuju.

4. Osjetljivi podaci

Obrada, od strane stranke, osobnih podataka koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja ili vjerska ili druga uvjerenja ili članstvo u sindikatima; genetskih podataka; biometrijskih podataka koji se smatraju osjetljivima s obzirom na postojeće rizike; ili osobnih podataka koji se odnose na zdravlje ili spolni život provodi se samo uz odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se spriječio rizik od neopravdanog štetnog učinka uporabe takvih podataka, posebno od nezakonite diskriminacije.

5. Razdoblja zadržavanja

Svaka stranka zadržava osobne podatke samo onoliko dugo koliko je to potrebno i primjereno s obzirom na svrhe obrade podataka u skladu sa stavkom 2. Kako bi ispunila tu obvezu, ona u svojem unutarnjem pravnom okviru predviđa posebna razdoblja zadržavanja ili periodičko preispitivanje potrebe za daljnjim zadržavanjem podataka.

6. Automatizirane odluke

Odluke koje proizvode znatne negativne posljedice za relevantne interese pojedinca na kojeg se odnose osobni podaci ne smiju se temeljiti isključivo na automatiziranoj obradi osobnih podataka, osim ako je to dopušteno na temelju unutarnjeg prava te uz odgovarajuće zaštitne mjere uključujući mogućnost ljudske intervencije.

7. Sigurnost podataka i sigurnosni incidenti

a.	Svaka stranka osigurava da ima uspostavljene odgovarajuće tehnološke, fizičke i organizacijske mjere za zaštitu osobnih podataka, posebno od gubitka ili slučajnog ili neovlaštenog pristupa, otkrivanja, izmjene ili uništenja („sigurnosni incident”).

Nakon otkrivanja sigurnosnog incidenta u kojem postoji znatan rizik od materijalne ili nematerijalne štete pojedincima ili drugoj stranci, stranka koja prima podatke odmah procjenjuje njegovu vjerojatnost i opseg te odmah poduzima odgovarajuće mjere za ublažavanje takve štete. Takve mjere uključuju obavijest tijelu koje obavlja prijenos ili, za potrebe poglavlja II. odjeljka 2., tijelu ili tijelima imenovanima u skladu sa stavkom 7.c. Međutim, obavijest može uključivati odgovarajuća ograničenja u pogledu daljnjeg prijenosa obavijesti; može se odgoditi ili izostaviti ako bi takva obavijest mogla ugroziti nacionalnu sigurnost ili odgoditi ako bi takva obavijest mogla ugroziti mjere za zaštitu javne sigurnosti. Takve mjere uključuju i obavješćivanje dotičnog pojedinca, osim ako je stranka poduzela odgovarajuće mjere kako više ne bi postojao znatan rizik. Obavješćivanje pojedinca može se odgoditi ili izostaviti pod uvjetima iz stavka 12.a.i. Obaviještena stranka može zatražiti savjetovanje i dodatne informacije o incidentu i odgovoru na njega.

Svaka stranka u trenutku potpisivanja ovog Protokola ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju priopćuje glavnom tajniku Vijeća Europe tijelo ili tijela koja treba obavijestiti na temelju stavka 7.b za potrebe poglavlja II. odjeljka 2.; dostavljene informacije mogu se naknadno izmijeniti.

8. Vođenje evidencije

Svaka stranka vodi evidenciju ili raspolaže drugim prikladnim sredstvima kojima pokazuje kako se u određenom slučaju pristupa podacima pojedinca, kako ih se upotrebljava i kako se oni otkrivaju.

9. Daljnje dijeljenje unutar stranke

a.	Ako tijelo stranke dostavi osobne podatke koje je prvotno primilo na temelju ovog Protokola drugom tijelu te stranke, to drugo tijelo obrađuje ih u skladu s ovim člankom, podložno stavku 9.b.

Neovisno o stavku 9.a, stranka koja je izrazila rezervu u skladu s člankom 17. može svojim članicama saveza ili sličnim teritorijalnim jedinicama dostaviti osobne podatke koje je primila pod uvjetom da je stranka uvela mjere kako bi tijela koja ih primaju nastavila učinkovito štititi podatke osiguravajući razinu zaštite podataka usporedivu s onom koja se pruža ovim člankom.

c.	U slučaju naznaka nepravilne provedbe ovog stavka stranka koja prenosi podatke može zatražiti savjetovanje i relevantne informacije o tim naznakama.

10. Daljnji prijenos drugoj državi ili međunarodnoj organizaciji

a.	Stranka koja prima podatke može prenijeti osobne podatke drugoj državi ili međunarodnoj organizaciji samo uz prethodno odobrenje tijela koje obavlja prijenos ili, za potrebe poglavlja II. odjeljka 2., jednog ili više tijela imenovanih u skladu sa stavkom 10.b.

b.	Svaka stranka u trenutku potpisivanja ovog Protokola ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju priopćuje glavnom tajniku Vijeća Europe tijelo ili tijela koja mogu dati odobrenje za potrebe poglavlja II. odjeljka 2.; dostavljene informacije mogu se naknadno izmijeniti.

11. Transparentnost i obavješćivanje

Svaka stranka objavom općih obavijesti ili osobnom obaviješću pojedincu čiji su osobni podaci prikupljeni obavješćuje o:

i.	pravnoj osnovi i svrsi odnosno svrhama obrade;

ii.	razdoblju zadržavanja ili preispitivanja u skladu sa stavkom 5., kako je primjenjivo;

iii.	primateljima ili kategorijama primatelja kojima se takvi podaci otkrivaju; i

iv.	dostupnim mogućnostima pristupa, ispravka i pravne zaštite.

b.	Stranka može za svaki zahtjev osobnog obavješćivanja primijeniti razumna ograničenja na temelju svojeg unutarnjeg pravnog okvira u skladu s uvjetima utvrđenima u stavku 12.a.i.

Ako se unutarnjim pravnim okvirom stranke koja prenosi podatke zahtijeva osobna obavijest pojedincu čiji su podaci dostavljeni drugoj stranci, stranka koja prenosi podatke poduzima mjere kako bi drugu stranku u trenutku prijenosa obavijestila o tom zahtjevu i odgovarajućim informacijama za kontakt. Osobna obavijest ne daje se ako je druga stranka zatražila da pružanje podataka ostane povjerljivo, ako se primjenjuju uvjeti za ograničenja utvrđeni u stavku 12.a.i. Nakon što se ta ograničenja prestanu primjenjivati i kad se može dostaviti osobna obavijest, druga stranka poduzima mjere kako bi se obavijestilo stranku koja prenosi podatke. Ako još nije obaviještena, stranka koja prenosi podatke ima pravo uputiti zahtjeve stranci koja prima podatke koja će informirati stranku koja prenosi podatke treba li zadržati ograničenje.

12. Pristup i ispravak

Svaka stranka osigurava da svaki pojedinac čiji su osobni podaci primljeni na temelju ovog Protokola ima pravo tražiti i dobiti, u skladu s postupcima utvrđenima u njezinu unutarnjem pravnom okviru i bez nepotrebne odgode:

pisani ili elektronički primjerak dokumentacije pohranjene o toj osobi koja sadržava osobne podatke pojedinca i dostupne informacije o pravnoj osnovi i svrsi obrade, razdobljima zadržavanja te primateljima ili kategorijama primatelja podataka („pristup”) te informacije o dostupnim mogućnostima za pravnu zaštitu; pod uvjetom da se na pristup u određenom slučaju mogu primjenjivati proporcionalna ograničenja dopuštena njezinim unutarnjim pravnim okvirom, koja su u trenutku donošenja odluke potrebna za zaštitu prava i sloboda drugih osoba ili važnih ciljeva od općeg javnog interesa i kojima se uzimaju u obzir legitimni interesi dotičnog pojedinca;

ii.	ispravak ako su osobni podaci pojedinca netočni ili su nepravilno obrađeni; ispravak uključuje – prema potrebi i razumno uzimajući u obzir razloge za ispravak i konkretan kontekst obrade – ispravak, dopunu, brisanje ili anonimizaciju, ograničavanje obrade ili blokiranje.

Ako je pristup ili ispravak uskraćen ili ograničen, stranka bez nepotrebne odgode pojedincu dostavlja pisani odgovor koji se može dati i u elektroničkom obliku u kojem se tog pojedinca obavješćuje o uskraćivanju ili ograničenju. U njemu se navode razlozi za takvo uskraćivanje ili ograničenje i pružaju informacije o dostupnim mogućnostima pravne zaštite. Svi troškovi nastali pri dobivanju pristupa trebali bi biti ograničeni na ono što je razumno i nije pretjerano.

13. Sudski i izvansudski pravni lijekovi

Svaka stranka ima djelotvorne sudske i izvansudske pravne lijekove za pružanje pravne zaštite u slučaju kršenja ovog članka.

14. Nadzor

Svaka stranka ima jedno ili više javnih tijela koja samostalno ili zajednički izvršavaju neovisne i učinkovite nadzorne funkcije i ovlasti u odnosu na mjere utvrđene u ovom članku. Funkcije i ovlasti tih tijela koja djeluju samostalno ili zajednički uključuju istražne ovlasti, ovlast djelovanja po pritužbama i sposobnost poduzimanja korektivnih mjera.

15. Savjetovanje i suspenzija

Stranka može suspendirati prijenos osobnih podataka drugoj stranci ako ima bitne dokaze da druga stranka sustavno ili materijalno krši uvjete iz ovog članka ili da je materijalno kršenje neizbježno. Ona ne suspendira prijenose bez primjerene obavijesti i čini to tek nakon što su predmetne stranke sudjelovale u primjerenom razdoblju savjetovanja bez postizanja rješenja. Međutim, stranka može privremeno suspendirati prijenose u slučaju sustavnog ili materijalnog kršenja koje predstavlja znatnu i neposrednu opasnost za život ili sigurnost ili znatnu štetu za ugled ili novčanu štetu fizičke osobe; u tom slučaju odmah nakon toga obavješćuje drugu stranku i započinje savjetovanje s njom. Ako savjetovanje nije dovelo do rješenja, druga stranka može recipročno suspendirati prijenose ako ima bitne dokaze da je suspenzija od strane stranke koja suspendira prijenos bila u suprotnosti s uvjetima iz ovog stavka. Stranka koja suspendira prijenos ukida suspenziju čim se ispravi kršenje koje opravdava suspenziju; svaka recipročna suspenzija ukida se u tom trenutku. Osobni podaci preneseni prije suspenzije i dalje se obrađuju u skladu s ovim Protokolom.

POGLAVLJE IV.

Završne odredbe

Članak 15.

Učinci ovog Protokola

a.	Članak 39. stavak 2. Konvencije primjenjuje se na ovaj Protokol.
b.	Stranke koje su članice Europske unije mogu u svojim međusobnim odnosima primjenjivati pravo Europske unije kojim se uređuju pitanja iz ovog Protokola.
c.	Stavak 1.b ne utječe na punu primjenu ovog Protokola između stranaka koje su članice Europske unije i drugih stranaka.

2. Članak 39. stavak 3. Konvencije primjenjuje se na ovaj Protokol.

Članak 16.

Potpisivanje i stupanje na snagu

1. Ovaj je Protokol otvoren za potpisivanje strankama Konvencije koje mogu izraziti svoj pristanak da budu obvezane:

a.	potpisivanjem bez rezerve u pogledu ratifikacije, prihvata ili odobrenja; ili

b.	potpisivanjem uz rezervu u pogledu ratifikacije, prihvata ili odobrenja, nakon čega slijedi ratifikacija, prihvat ili odobrenje.

2. Isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog tajnika Vijeća Europe.

3. Ovaj Protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je pet stranaka Konvencije izrazilo pristanak da budu obvezane ovim Protokolom u skladu s odredbama stavaka 1. i 2. ovog članka.

4. Za svaku stranku Konvencije koja naknadno izrazi svoj pristanak da bude obvezana ovim Protokolom Protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je stranka izrazila svoj pristanak da bude obvezana ovim Protokolom u skladu s odredbama stavaka 1. i 2. ovog članka.

Članak 17.

Federalna klauzula

1. Savezna država može pridržati pravo na preuzimanje obveza na temelju ovog Protokola u skladu sa svojim temeljnim načelima kojima se uređuje odnos između njezine središnje vlasti i članica saveza ili drugih sličnih teritorijalnih jedinica, pod uvjetom:

a.	da se Protokol primjenjuje na središnju vlast savezne države;

b.	da takva rezerva ne utječe na obveze suradnje koju traže druge stranke u skladu s odredbama poglavlja II.; i

c.	da se odredbe članka 13. primjenjuju na članice saveza savezne države ili druge slične teritorijalne jedinice.

2. Druga stranka može spriječiti tijela, pružatelje ili subjekte na svojem državnom području da surađuju radi odgovora na zahtjev ili nalog koji je izravno podnijela članica saveza ili druga slična teritorijalna jedinica savezne države koja je izrazila rezervu u skladu sa stavkom 1., osim ako ta savezna država obavijesti glavnog tajnika Vijeća Europe da članica saveza ili druga slična teritorijalna jedinica primjenjuje obveze iz ovog Protokola koje se primjenjuju na tu saveznu državu. Glavni tajnik Vijeća Europe sastavlja i ažurira registar takvih obavijesti.

3. Druga stranka ne sprečava tijela, pružatelje ili subjekte na svojem državnom području da surađuju s članicom saveza ili drugom sličnom teritorijalnom jedinicom na temelju rezerve u skladu sa stavkom 1. ako je nalog ili zahtjev podnesen preko središnje vlasti ili ako je dogovor o zajedničkom istražnom timu u skladu s člankom 12. sklopljen uz sudjelovanje središnje vlasti. U takvim situacijama središnja vlast osigurava ispunjavanje primjenjivih obveza iz Protokola, pod uvjetom da se, u pogledu zaštite osobnih podataka dostavljenih članicama saveza ili sličnim teritorijalnim jedinicama, primjenjuju samo uvjeti iz članka 14. stavka 9. ili, ako je primjenjivo, uvjeti sporazuma ili dogovora iz članka 14. stavka 1.b ili 1.c.

4. U pogledu odredaba ovog Protokola čija primjena spada u nadležnost članica saveza ili drugih sličnih teritorijalnih jedinica koje prema ustavu saveza nisu obvezne poduzimati zakonodavne mjere, središnja vlast obavješćuje nadležna tijela tih članica o navedenim odredbama zajedno sa svojim pozitivnim mišljenjem, uz preporuku da poduzmu odgovarajuće mjere za njihovu primjenu.

Članak 18.

Teritorijalna primjena

1. Ovaj Protokol primjenjuje se na područje ili područja navedena u izjavi stranke u skladu s člankom 38. stavcima 1. ili 2. Konvencije ako takva izjava nije povučena na temelju članka 38. stavka 3.

2. Stranka može, u trenutku potpisivanja ovog Protokola ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, izjaviti da se ovaj Protokol neće primjenjivati na jedno ili više područja navedenih u izjavi stranke u skladu s člankom 38. stavcima 1. i/ili 2. Konvencije.

3. Izjava iz stavka 2. ovog članka može se, u odnosu na svako područje navedeno u takvoj izjavi, povući obaviješću upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. Povlačenje počinje proizvoditi učinke prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji glavni tajnik primi takvu obavijest.

Članak 19.

Rezerve i izjave

1. Pisanom obaviješću upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe svaka stranka Konvencije može, u trenutku potpisivanja ovog Protokola ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, izjaviti da koristi rezervu odnosno rezerve predviđene u članku 7. stavcima 9.a i 9.b, članku 8. stavku 13. i članku 17. ovog Protokola. Druge rezerve nisu dopuštene.

2. Pisanom obaviješću upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe svaka stranka Konvencije može, u trenutku potpisivanja ovog Protokola ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, dati izjavu odnosno izjave iz članka 7. stavaka 2.b i 8.; članka 8. stavka 11.; članka 9. stavaka 1.b i 5.; članka 10. stavka 9.; članka 12. stavka 3.; i članka 18. stavka 2. ovog Protokola.

3. Pisanom obaviješću upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe svaka stranka Konvencije daje izjavu odnosno izjave, obavijesti ili priopćenja iz članka 7. stavaka 5.a i e; članka 8. stavaka 4. te 10.a i b; članka 14. stavaka 7.c i 10.b; i članka 17. stavka 2. ovog Protokola u skladu s uvjetima koji su tamo utvrđeni.

Članak 20.

Status i povlačenje rezervi

1. Stranka koja je izrazila rezervu u skladu s člankom 19. stavkom 1. povlači tu rezervu, u cijelosti ili djelomično, čim to okolnosti dopuste. Takvo povlačenje počinje proizvoditi učinke na dan primitka obavijesti upućene glavnom tajniku Vijeća Europe. Ako je u obavijesti navedeno da povlačenje rezerve počinje proizvoditi učinke na datum koji je u njoj naveden, a taj je datum kasniji nego datum kada je glavni tajnik primio obavijest, povlačenje počinje proizvoditi učinke na taj kasniji datum.

2. Glavni tajnik Vijeća Europe može periodički pitati stranke koje su izrazile jednu ili više rezervi u skladu s člankom 19. stavkom 1. o mogućnostima povlačenja takve rezerve odnosno takvih rezervi.

Članak 21.

Izmjene

1. Izmjene ovog Protokola može predložiti bilo koja stranka ovog Protokola, a glavni tajnik Vijeća Europe priopćuje ih državama članicama Vijeća Europe, strankama i potpisnicama Konvencije, kao i svakoj državi pozvanoj da pristupi Konvenciji.

2. Svaka izmjena koju predloži stranka priopćuje se Europskom odboru za probleme povezane s kriminalom (CDPC), koji Odboru ministara podnosi svoje mišljenje o predloženoj izmjeni.

3. Odbor ministara razmatra predloženu izmjenu i mišljenje koje je podnio CDPC te, nakon savjetovanja sa strankama Konvencije, može donijeti izmjenu.

4. Tekst svake izmjene koju donese Odbor ministara u skladu sa stavkom 3. prosljeđuje se strankama ovog Protokola na prihvat.

5. Svaka izmjena donesena u skladu sa stavkom 3. stupa na snagu tridesetog dana nakon što su sve stranke ovog Protokola obavijestile glavnog tajnika o njihovu prihvatu.

Članak 22.

Rješavanje sporova

Članak 45. Konvencije primjenjuje se na ovaj Protokol.

Članak 23.

Savjetovanja stranaka i procjena provedbe

1. Članak 46. Konvencije primjenjuje se na ovaj Protokol.

2. Stranke periodično procjenjuju učinkovitu primjenu i provedbu odredaba ovog Protokola. Članak 2. Poslovnika Odbora za Konvenciju o kibernetičkom kriminalu kako je revidiran 16. listopada 2020. primjenjuje se mutatis mutandis. Stranke prvotno preispituju i mogu sporazumno izmijeniti postupke iz tog članka kako se primjenjuju na ovaj Protokol pet godina nakon stupanja na snagu ovog Protokola.

3. Preispitivanje članka 14. počinje nakon što deset stranaka Konvencije izrazi pristanak da budu obvezane ovim Protokolom.

Članak 24.

Otkaz

1. Svaka stranka može u svakom trenutku otkazati ovaj Protokol obaviješću upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe.

2. Takav otkaz počinje proizvoditi učinke prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji glavni tajnik primi obavijest.

3. Otkaz Konvencije od strane stranke ovog Protokola predstavlja otkaz ovog Protokola.

4. S informacijama ili dokazima prenesenima prije datuma na koji otkaz počinje proizvoditi učinke i dalje se postupa u skladu s ovim Protokolom.

Članak 25.

Obavijest

Glavni tajnik Vijeća Europe obavješćuje države članice Vijeća Europe, stranke i potpisnice Konvencije te svaku državu pozvanu da pristupi Konvenciji o:

a.	svakom potpisu;

b.	polaganju svake isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju;

c.	svakom datumu stupanja na snagu ovog Protokola u skladu s člankom 16. stavcima 3. i 4.;

d.	svim izjavama ili rezervama u skladu s člankom 19. ili povlačenju rezervi u skladu s člankom 20.;

e.	svakom drugom činu, obavijesti ili priopćenju koji se odnose na ovaj Protokol.

U potvrdu toga niže potpisani, za to propisno ovlašteni, potpisali su ovaj Protokol.

Sastavljeno u Strasbourgu 12. svibnja 2022., na engleskom i francuskom jeziku, pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se pohranjuje u arhivu Vijeća Europe. Glavni tajnik Vijeća Europe prosljeđuje ovjerene primjerke svakoj državi članici Vijeća Europe, strankama i potpisnicama Konvencije te svakoj državi pozvanoj da pristupi Konvenciji.

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 63

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 66. 28. veljače 2023.

Sadržaj		I. Zakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Uredba (EU) 2023/435 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. veljače 2023. o izmjeni Uredbe (EU) 2021/241 u pogledu poglavljâ o planu REPowerEU u planovima za oporavak i otpornost i o izmjeni uredaba (EU) br. 1303/2013, (EU) 2021/1060 i (EU) 2021/1755 te Direktive 2003/87/EZ	1

	II. Nezakonodavni akti
	MEĐUNARODNI SPORAZUMI
*	Drugi dodatni protokol uz Konvenciju o kibernetičkom kriminalu o pojačanoj suradnji i otkrivanju elektroničkih dokaza	28
	ODLUKE
*	Odluka Vijeća (EU) 2023/436 od 14. veljače 2023. o ovlašćivanju država članica da u interesu Europske unije ratificiraju Drugi dodatni protokol uz Konvenciju o kibernetičkom kriminalu o pojačanoj suradnji i otkrivanju elektroničkih dokaza	48
*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2023/437 оd 22. veljače 2023. o zahtjevu za registraciju europske građanske inicijative pod nazivom Za dostojanstven prihvat migranata u Europi, u skladu s Uredbom (EU) 2019/788 Europskog parlamenta i Vijeća (priopćeno pod brojem dokumenta C(2023) 1121)	54
*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2023/438 оd 24. veljače 2023. o odobravanju odstupanja koje su zatražile određene države članice na temelju Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća radi upotrebe sredstava koja nisu tehnike elektroničke obrade podataka za razmjenu i pohranu informacija za drugo izdanje sustava za kontrolu uvoza druge generacije (priopćeno pod brojem dokumenta C(2023) 1174)	56