(1)

Ničim izazvan i neopravdan agresivni rat Ruske Federacije protiv Ukrajine i dosad nezabilježeno smanjenje opskrbe država članica prirodnim plinom iz Ruske Federacije ugrožavaju sigurnost opskrbe Unije i njezinih država članica. U isto vrijeme, Ruska Federacija služi se opskrbom plina kao oružjem i manipulira tržištem namjernim poremećajima u protoku plina, što je dovelo do naglog porasta cijena energije u Uniji i tako ne samo ugrozilo gospodarstvo Unije, nego i ozbiljno narušilo sigurnost opskrbe.

(2)

To stanje iziskuje snažan i koordiniran odgovor Unije kako bi zaštitila svoje građane i svoje gospodarstvo od prekomjernih i manipuliranih tržišnih cijena i osigurala prekogranični protok plina do svih potrošača kojima je potreban, među ostalim u situacijama nestašice plina. Za smanjenje ovisnosti o opskrbi prirodnim plinom iz Ruske Federacije i sniženje prekomjernih cijena ključna je bolja koordinacija kupnje plina od vanjskih dobavljača.

(3)

Člankom 122. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) omogućuje se Vijeću da, na prijedlog Komisije i u duhu solidarnosti među državama članicama, odluči o mjerama primjerenima gospodarskim prilikama, osobito ako se pojave ozbiljne poteškoće u opskrbi određenim proizvodima, poglavito u području energetike. Visok rizik od potpunog zaustavljanja opskrbe ruskim plinom i ekstremno povećanje cijena energije koji ugrožavaju gospodarstvo Unije čine takve ozbiljne poteškoće.

(4)

Komisija je u svojoj Komunikaciji od 18. svibnja 2022. naslovljenoj „Plan REPowerEU” najavila da će u suradnji s državama članicama uspostaviti platformu EU-a za kupnju energije radi zajedničke kupnje plina, ukapljenog prirodnog plina (UPP) i vodika. Europsko Vijeće na sjednici održanoj 30. i 31. svibnja 2022. podržalo je tu najavu. U okviru plana REPowerEU Komisija je također predstavila strategiju EU-a za vanjsko djelovanje u području energetike, u kojoj se pojašnjava na koji način Unija podupire globalnu, čistu i pravednu energetsku tranziciju radi osiguravanja održive, sigurne i cjenovno pristupačne energije, među ostalim diversifikacijom opskrbe Unije energijom, a posebno postizanjem dogovora o političkim obvezama s postojećim ili novim dobavljačima plina kako bi se povećale isporuke plina i na taj način zamijenile isporuke ruskog plina u Europu.

(5)

Platforma EU-a za kupnju energiju može imati ključnu ulogu u traženju uzajamno korisnih partnerstava kojima se povećava sigurnost opskrbe i koja dovode do smanjenja uvoznih cijena plina kupljenog od trećih zemalja, iskorištavajući pritom u cijelosti zajedničku snagu Unije. U tu je svrhu ključna bolja međunarodna suradnja s dobavljačima plina (i kroz plinovode i u obliku UPP-a) kao i s budućim dobavljačima zelenog vodika. Posebice, znatno snažnija koordinacija s državama članicama i među državama članicama u odnosima prema trećim zemljama u okviru platforme EU-a za kupnju energiju osigurala bi djelotvornije korištenje zajedničke snage Unije.

(6)

Budući da i dalje postoje ozbiljne poteškoće u osiguravanju sigurnosti opskrbe, zajednička kupnja trebala bi poduzećima u svim državama članicama pomoći osigurati ravnopravniji pristup novim ili dodatnim izvorima plina te bi trebala, u korist krajnjih potrošača, pomoći osigurati niže cijene od onih koje bi se inače primjenjivale na poduzeća koja plin kupuju pojedinačno preko pružatelja usluga.

(7)

Zajednička kupnja mogla bi dovesti do povoljnijeg tretmana opskrbe plinom iz obnovljivih izvora kao što su biometan i vodik – u mjeri u kojoj se mogu sigurno ubrizgavati u plinski sustav – te opskrbe plinom koji bi se inače ispustio ili spalio na baklji ili do potpore takvoj opskrbi plinom. Budući da ni u jednoj relevantnoj jurisdikciji ne postoje formalni pravni zahtjevi, poduzeća koja sklapaju ugovore na temelju ove Uredbe moći će se za mjerenje i provjeravanje emisija metana u cjelokupnom lancu opskrbe u Uniju te za izvješćivanje o njima koristiti verzijom 2.0 okvira za izvješćivanje UN-ova Partnerstva za kontrolu metana iz nafte i plina.

(8)

Novi mehanizam razvijen u okviru ove Uredbe trebao bi se sastojati od dvije etape. U prvoj etapi poduzeća za prirodni plin s poslovnim nastanom u Uniji ili poduzeća koja su potrošači plina s poslovnim nastanom u Uniji agregirala bi svoju potražnju za plinom preko pružatelja usluga s kojim je Komisija sklopila ugovor. To bi dobavljačima plina omogućilo da daju ponude na temelju velikih agregiranih količina umjesto da daju mnogobrojne manje ponude kupcima koji im pristupaju pojedinačno. U drugoj fazi poduzeća za prirodni plin s poslovnim nastanom u Uniji ili poduzeća koja su potrošači plina s poslovnim nastanom u Uniji mogu sklapati ugovore o kupnji plina, pojedinačno ili na koordiniran način zajedno s drugima, s dobavljačima ili proizvođačima prirodnog plina koji su odgovorili na agregiranu potražnju.

(9)

Budući da i dalje postoje ozbiljne poteškoće u osiguravanju sigurnosti opskrbe, agregiranje potražnje i zajednička kupnja trebali bi poduzećima u svim državama članicama pomoći osigurati ravnopravniji pristup novim ili dodatnim izvorima plina te bi trebali, u korist krajnjih potrošača, pomoći osigurati niže cijene od onih koje bi se inače primjenjivale na poduzeća koja plin kupuju preko pružatelja usluga. U Komisijinu Prijedlogu uredbe o unutarnjim tržištima plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika po prvi put se upućuje na mogućnost vrlo ograničenog oblika zajedničke kupnje plina u svrhu uravnoteženja. Međutim, taj prijedlog potječe iz vremena prije agresivnog rata Ruske Federacije protiv Ukrajine. Osim toga, taj prijedlog nije sadržavao detaljni koncept, nego se odnosio samo na vrlo specifične potrebe operatorâ transportnih sustava za uravnoteženje energije. Budući da je potrebno odmah primjenjivo i znatno sveobuhvatnije rješenje problema nepostojećih struktura za koordiniranu kupnju plina, primjereno je predložiti privremeno brzo rješenje.

(10)

Agregiranjem potražnje i zajedničkom kupnjom mogla bi se stoga ojačati solidarnost u Uniji u pogledu kupnje i distribucije plina. U duhu solidarnosti zajedničkom kupnjom poduprla bi se posebno ona poduzeća koja su plin prethodno isključivo ili uglavnom kupovala od ruskih dobavljača tako što im se pomogne da se, kao rezultat agregiranja potražnje i zajedničke kupnje, pod povoljnim uvjetima opskrbe kod alternativnih dobavljača prirodnog plina ili alternativnih opskrbljivača prirodnim plinom.

(11)

Agregiranje potražnje i zajednička kupnja trebali bi pomoći u popunjavanju sustavâ skladišta plina u postojećem izvanrednom stanju ako se većina europskih sustava skladišta plina iscrpi nakon predstojeće zime. Nadalje, te mjere trebale bi pomoći u kupnji plina na koordiniraniji način u duhu solidarnosti.

(12)

Stoga je potrebno hitno i na privremenoj osnovi uspostaviti agregiranu potražnju i zajedničku kupnju. Time bi se dopustilo brzo aktiviranje pružatelja usluga koje bi omogućilo agregiranje potražnje. Pružatelj usluga s kojim je Komisija sklopila ugovor imao bi samo neke osnovne funkcije, a proces koji on organizira imao bi obvezne elemente samo u pogledu sudjelovanja u agregiranju potražnje, ali zasad ne bi uključivao obveznu koordinacija ugovornih uvjeta ni obvezu da se preko tog pružatelja usluga podnose obvezujuće ponude za kupnju plina.

(13)

Ne bi trebalo uvesti obvezu poduzećima za prirodni plin ili poduzećima koja su potrošači plina da kupuju plin preko pružatelja usluge sklapanjem ugovorâ o opskrbi plinom ili memorandumâ o razumijevanju s dobavljačima ili proizvođačima plina koji su odgovorili na agregiranu potražnju. Međutim, poduzeća za prirodni plin ili poduzeća koja su potrošači plina snažno se potiče da istraže oblike suradnje koji su u skladu s pravom tržišnog natjecanja i da iskoriste pružatelja usluga kako bi u cijelosti ostvarila koristi zajedničke kupnje. Između pružatelja usluga i poduzeća koja sudjeluju mogao bi se stoga razviti mehanizam u kojem se utvrđuju glavni uvjeti pod kojima bi se ta poduzeća obvezala na kupnju plina koji odgovara agregiranoj potražnji.

(14)

Važno je da Komisija i države članice imaju jasan pregled planiranih i sklopljenih ugovora o opskrbi plinom u cijeloj Uniji kako bi se procijenilo jesu li ispunjeni ciljevi sigurnosti opskrbe i energetske solidarnosti. Stoga bi poduzeća ili tijela država članica trebala obavijestiti Komisiju i države članice u kojima ta poduzeća imaju poslovni nastan o planiranim velikim kupnjama plina koje premašuju 5 TWh godišnje. To bi se posebno trebalo primjenjivati na osnovne informacije o novim ili obnovljenim ugovorima. Komisiji bi trebalo omogućiti izdavanje preporuka poduzećima za prirodni plin ili tijelima relevantnih država članica, osobito ako bi se snažnijom koordinacijom moglo poboljšati funkcioniranje zajedničke kupnje ili ako bi pokretanje nadmetanja za kupnju plina ili planiranu kupnju plina moglo negativno utjecati na sigurnost opskrbe, unutarnje tržište ili energetsku solidarnost. Izdavanje preporuke ne bi trebalo spriječiti poduzeća za prirodni plin ili tijela relevantnih država članica da u međuvremenu nastave s pregovorima.

(15)

Države članice trebale bi pomagati Komisiji prilikom procjene povećavaju li dotične kupnje plina sigurnost opskrbe u Uniji i jesu li u skladu s načelom energetske solidarnosti. Stoga bi trebalo uspostaviti ad hoc upravljački odbor, koji se sastoji od predstavnika država članica i Komisije, kako bi pružio pomoć u koordinaciji te procjene.

(16)

Prikladni pružatelj usluga trebao bi provesti proces agregiranja potražnje u svrhu zajedničke kupnje. Komisija bi stoga u okviru postupka nabave u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (1) trebala sklopiti ugovor s pružateljem usluga koji može razviti odgovarajući informatički alat i organizirati proces agregiranja potražnje. Sudionicima u zajedničkoj kupnji mogle bi se naplaćivati pristojbe za pokrivanje operativnih troškova.

(17)

Pri dodjeli prava pristupa opskrbi poduzećima koja sudjeluju u agregiranju potražnje pružatelj usluga trebao bi primjenjivati metode kojima se ne diskriminira između manjih i većih sudionika u agregiranju potražnje i koje bi trebale biti pravedne neovisno o količini plina koju su zatražile pojedinačna poduzeća. Na primjer, pružatelj usluga trebao bi dodijeliti prava pristupa koja su razmjerna količinama plina za koje su pojedinačna poduzeća navela da će ih kupiti za određeno vrijeme isporuke i mjesto isporuke. To bi moglo biti relevantno u slučajevima kad na tržištu Unije potražnja nije dovoljno pokrivena ponudom.

(18)

Agregiranje potražnje i kupnja prirodnog plina složeni su procesi u kojima se moraju uzeti u obzir različiti elementi koji nisu ograničeni na cijene, već uključuju i količine, točke isporuke i druge parametre. Odabrani pružatelj usluga trebao bi stoga imati potrebno iskustvo u upravljanju kupnjom prirodnog plina, agregiranju kupnje prirodnog plina ili povezanim uslugama na razini Unije. Osim toga, agregiranje potražnje i kupnja prirodnog plina ključan su element za osiguravanje sigurnosti opskrbe plinom i očuvanje načela energetske solidarnosti u Uniji.

(19)

Zaštita poslovno osjetljivih informacija iznimno je važna kad se informacije stavljaju na raspolaganje Komisiji, članovima ad hoc upravljačkog odbora ili pružatelju usluga koji uspostavlja informatički alat za agregiranje potražnje ili upravlja tim informatičkim alatom. Komisija bi stoga trebala primijeniti djelotvorne instrumente za zaštitu tih informacija od svih rizika u pogledu neovlaštenog pristupa i svih rizika u pogledu kibersigurnosti. Svi osobni podaci koji bi se mogli obrađivati u okviru agregiranja potražnje i zajedničke kupnje trebali bi se obrađivati u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (2) 1 i Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (3) 2.

(20)

Zajednička kupnja mogla bi imati različite oblike. Mogla bi se provoditi putem nadmetanja ili aukcija koje organizira pružatelj usluga koji agregira potražnju poduzećâ za prirodni plin i poduzećâ koja su potrošači plina kako bi je potencijalno uskladio s ponudama dobavljačâ ili proizvođačâ prirodnog plina služeći se pritom informatičkim alatom.

(21)

Jedan je od ciljeva agregiranja potražnje i zajedničke kupnje smanjiti rizik od nepotrebnih povećanja cijena do kojih dolazi kad se poduzeća nadmeću za istu tranšu plina. Osiguravanje da se sve koristi od zajedničke kupnje prenesu na krajnje potrošače ovisi u konačnici o odlukama samih poduzeća. Trebalo bi uvesti ograničenja za velika poduzeća čak i ako mogu plin dalje prodavati po višim cijenama. Poduzeća koja imaju koristi od nižih kupovnih cijena plina u okviru zajedničke kupnje trebala bi te koristi prenijeti na potrošače. Mjera u kojoj se niže cijene prenose dalje bila bi važan pokazatelj uspjeha zajedničke kupnje jer je to ključno za potrošače.

(22)

Agregiranje potražnje i zajednička kupnja trebali bi biti otvoreni za poduzeća za prirodni plin s poslovnim nastanom u Uniji i za poduzeća koja su potrošači plina s poslovnim nastanom u Uniji. Posebice, industrijski potrošači koji intenzivno koriste plin u svojim proizvodnim procesima, kao što su proizvođači gnojiva, čelika, keramike i stakla, također mogu imati koristi od zajedničke kupnje tako što im ona omogućuje da udruže svoju potražnju, ugovaraju pošiljke plina i UPP-a te strukturiraju opskrbu u skladu sa svojim specifičnim potrebama. Proces organiziranja zajedničke kupnje trebao bi uključivati transparentna pravila o načinu sudjelovanja u zajedničkoj kupnji te bi njime trebalo osigurati otvorenost zajedničke kupnje.

(23)

Jedan od deklariranih političkih ciljeva Unije jest otvaranje agregiranja potražnje i zajedničke kupnje i za zapadni Balkan i tri pridružene zemlje Istočnog partnerstva. Stoga bi poduzećima s poslovnim nastanom u ugovornim strankama Energetske zajednice trebalo omogućiti sudjelovanje u agregiranju potražnje i zajedničkoj kupnji koji se uspostavljaju ovom Uredbom pod uvjetom da su uspostavljeni potrebni aranžmani.

(24)

Potrebno je smanjiti ovisnost Unije o opskrbi plinom iz Ruske Federacije. Poduzeća koja su pod kontrolom Ruske Federacije ili bilo koje ruske fizičke ili pravne osobe ili poduzeća koja su cilj mjera ograničavanja Unije donesenih na temelju članka 215. UFEU-a ili koja su u vlasništvu ili pod kontrolom bilo koje druge fizičke ili pravne osobe koja podliježe takvim mjerama ograničavanja trebalo bi stoga isključiti iz sudjelovanja u zajedničkoj kupnji kao i iz organiziranja procesa zajedničke kupnje.

(25)

Kako sudjelovanje poduzeća ili drugih tijela pod kontrolom ruskih fizičkih ili pravnih osoba ili poduzeća s poslovnim nastanom u Ruskoj Federaciji u agregiranju potražnje i zajedničkoj kupnji ne bi ugrozilo cilj diversifikacije u odnosu na opskrbu plinom iz Ruske Federacije, navedene subjekte trebalo bi također isključiti iz sudjelovanja.

(26)

Povrh toga, prirodni plin koji potječe iz Ruske Federacije ne bi trebao biti predmet zajedničke kupnje. U tu svrhu prirodni plin koji ulazi u države članice ili ugovorne stranke Energetske zajednice preko utvrđenih ulaznih točaka ne bi trebao biti predmet zajedničke kupnje jer preko tih ulaznih točaka u države članice ili ugovorne stranke Energetske zajednice vjerojatno ulazi prirodni plin podrijetlom iz Ruske Federacije.

(27)

Sudionici zajedničke kupnje plina možda će trebati financijska jamstva ako neko od poduzeća ne bi moglo platiti konačni ugovoreni iznos. Države članice ili drugi dionici mogli bi sudionicima u zajedničkoj kupnji pružiti financijsku potporu, uključujući jamstva. Pružanje financijske potpore trebalo bi se odvijati u skladu s pravilima Unije o državnim potporama, uključujući, ako je to primjenjivo, privremeni okvir u kriznim situacijama koji je Komisija donijela 23. ožujka 2022., kako je izmijenjen 28. listopada 2022.

(28)

Popunjavanje sustavâ skladišta plina ključno je za osiguravanje sigurnosti opskrbe u Uniji. Zbog smanjenja opskrbe prirodnim plinom iz Ruske Federacije države članice mogle bi se suočiti s izazovima u popunjavanju sustavâ skladišta plina radi osiguravanja sigurnosti opskrbe plinom za zimu 2023./2024. kako je propisano Uredbom (EU) 2022/1032 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Korištenje mogućnosti agregiranja potražnje, koju ima pružatelj usluga, moglo bi pomoći državama članicama da ublaže te izazove. Time bi se, u okviru granica određenih pravom tržišnog natjecanja, osobito moglo poduprijeti koordinirano upravljanje punjenjem i skladištenjem za sljedeću sezonu punjenja, čime bi se izbjegle prekomjerne vršne cijene uzrokovane, među ostalim, nekoordiniranim punjenjem skladišta.

(29)

Kako bi osigurale da zajednička kupnja doprinosi punjenju sustavâ skladišta plina u skladu s prijelaznim ciljevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2022/1032, države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurale da poduzeća za prirodni plin pod njihovom jurisdikcijom i poduzeća koja su potrošači plina pod njihovom jurisdikcijom upotrebljavaju proces koji organizira pružatelj usluga kao moguće sredstvo za postizanje ciljeva punjenja.

(30)

Uredbom (EU) 2022/1032 zahtijeva se od država članica da do 1. studenoga 2023. napune svoje sustave skladišta plina do 90 % kapaciteta. Taj je cilj viši od cilja za 1. studenoga 2022. (80 %). Zajednička kupnja mogla bi pomoći državama članicama da postignu taj novi cilj. Pritom bi države članice od domaćih poduzeća trebale zahtijevati da preko pružatelja usluga agregiraju potražnju s dovoljno velikim količinama plina kako bi se smanjio rizik da se njihovi sustavi skladišta plina ne mogu napuniti. Države članice trebale bi zahtijevati da njihova poduzeća u proces agregiranja potražnje uključe količine koje odgovaraju količini od najmanje 15 % njihova cilja punjenja skladišta za sljedeću godinu, što odgovara količini od oko 13,5 milijardi kubičnih metara za cijelu Uniju. Države članice koje nemaju podzemne sustave skladišta plina na svojem državnom području trebale bi sudjelovati u procesu agregiranja potražnje s količinama koje odgovaraju 15 % njihove obveze raspodjele opterećenja na temelju članka 6.c Uredbe (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća (5) 1.

(31)

Agregiranjem potražnje i zajedničkom kupnjom ne propisuje se upravljanje sustavima skladišta plina, među ostalim ni strateškim sustavima skladišta plina, te se njima ne dovode u pitanje uredbe (EU) 2017/1938 i (EU) 2022/1032.

(32)

Kako bi djelotvorno iskoristila zajedničku kupnju i sklopila ugovore o plinu s dobavljačima koji pružatelju usluga nude plin, poduzeća bi trebala moći koordinirati, u okviru granica određenih pravom Unije, uvjete kupnje kao što su količine, cijena plina, točke isporuke i vrijeme isporuke. Poduzeća koja sudjeluju u konzorciju za kupnju plina trebala bi ipak osigurati da se u skladu s člankom 101. UFEU-a informacije koje se izravno ili neizravno razmjenjuju ograničene na ono što je nužno za postizanje cilja. Osim toga, odredbama o transparentnosti i upravljanju iz ove Uredbe trebalo bi osigurati da se ugovorima konzorcija za kupnju plina ne ugrožava sigurnost opskrbe ili energetska solidarnost, posebno ako su države članice izravno ili neizravno uključene u proces kupnje.

(33)

Iako se može osnovati više konzorcija za kupnju plina, najdjelotvornija opcija bila bi uspostava jedinstvenog konzorcija za kupnju plina koji obuhvaća što više poduzeća kako bi se preko pružatelja usluga agregirala potražnja i kako bi se koncipirala na način koji je u skladu s Unijinim pravom tržišnog natjecanja. Uz to, udruživanje snaga u jedinstveni konzorcij za kupnju plina trebalo bi povećati pregovaračku moć Unije na tržištu i omogućiti povoljne uvjete koji bi bili teško dostižni za mala poduzeća ili u slučaju fragmentiranog djelovanja.

(34)

Osnivanje i provedba konzorcija za kupnju plina u okviru ove Uredbe trebali bi se ostvarivati u skladu s pravilima Unije o tržišnom natjecanju, kako su primjenjiva s obzirom na postojeće iznimne okolnosti na tržištu. Komisija je navela da je spremna pružiti potporu poduzećima u koncipiranju takvog konzorcija za kupnju plina te na temelju članka 10. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 (6) 1 donijeti odluku o neprimjenjivosti članaka 101. i 102. UFEU-a ako se uvedu i poštuju relevantne zaštitne mjere. Komisija je također izrazila spremnost pružiti neformalne smjernice u mjeri u kojoj se poduzeća koja sudjeluju u drugim konzorcijima suočavaju s nesigurnošću u pogledu ocjenjivanja jednog ili više elemenata njihova dogovora o zajedničkoj kupnji u okviru pravilâ Unije o tržišnom natjecanju.

(35)

U skladu s načelom proporcionalnosti, mjere koje se odnose na agregiranje potražnje i zajedničku kupnju ne prelaze ono što je potrebno za ostvarivanje njihova cilja jer će se te mjere provoditi na dobrovoljnoj osnovi, uz samo ograničenu iznimku u pogledu obveznog sudjelovanja u agregiranju potražnje u svrhu popunjavanja sustavâ skladišta plina, a privatna poduzeća i dalje će biti strane ugovora o opskrbi plinom sklopljenih u okviru zajedničke kupnje.

(36)

Kako bi se optimizirao apsorpcijski kapacitet Unijinih terminala za UPP i korištenje sustavâ skladišta plina, potrebni su poboljšani mehanizmi za transparentnost i organizirano tržište koje olakšava sekundarnu trgovinu skladišnim kapacitetima za plin i kapacitetima terminalâ za UPP, slični onima kakvi već postoje za transport plina plinovodima. To je posebno važno u kontekstu izvanrednog stanja i prijelaza s protoka plina iz plinovoda iz Ruske Federacije na UPP. Odredbe u tu svrhu već postoje u Prijedlogu Komisije o direktivi o zajedničkim pravilima za unutarnja tržišta plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika i u Prijedlogu Komisije o uredbi o unutarnjim tržištima plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika. Ubrzana primjena tih odredbi kao dio odgovora na krizu ključna je za korištenje terminalâ za UPP i sustavâ skladišta plina na učinkovitiji način i uz potrebnu transparentnost. Kad je riječ o platformama za transparentnost na europskoj razini, države članice trebale bi moći koristiti se postojećim platformama Unije za transparentnost za terminale za UPP i sustave skladišta plina kako bi se osigurala brza provedba ove Uredbe. Kad je riječ o platformi za rezerviranje sekundarnih kapaciteta, operatori terminalâ za UPP i operatori sustavâ skladišta plina trebali bi se moći koristiti svojim postojećim platformama opremajući ih potrebnim značajkama.

(37)

Kad je riječ o dugoročnom rezerviranju kapaciteta za transport plina, postojećim pravilima za upravljanje zagušenjem utvrđeni su postupci u skladu s načelom „koristi ili izgubi”. Ti su postupci, međutim, spori jer je njihov učinak vidljiv tek nakon najmanje šest mjeseci i zahtijevaju složene administrativne postupke nacionalnih regulatornih tijela. Ta bi pravila stoga trebalo ojačati i pojednostavniti kako bi se operatorima plinskih sustava pružili alati za brzu reakciju na promjene u protoku plina i rješavanje mogućih zagušenja. Novim bi se pravilima posebice moglo ubrzati stavljanje na tržište neiskorištenih dugoročnih kapaciteta koji bi inače ostali neiskorišteni i tako povećati učinkovitost plinovoda.

(38)

Operatori transportnih sustava trebali bi analizirati dostupne informacije o tome kako korisnici mreže koriste transportnu mrežu i utvrditi postoji li nedovoljna iskorištenost ugovorenog stalnog kapaciteta. Takva nedovoljna iskorištenost trebala bi se definirati kao situacija u kojoj je korisnik mreže iskoristio ili na tržištu nudio u prosjeku manje od 80 % rezerviranog stalnog kapaciteta u prethodnih 30 dana. U slučaju nedovoljne iskorištenosti, operator transportnog sustava trebao bi objaviti raspoloživi kapacitet za sljedeću mjesečnu aukciju i potom ga ponuditi na prodaju na aukciji. Alternativno bi nacionalna regulatorna tijela trebala imati mogućnost odlučiti se za primjenu mehanizma „koristi ili izgubi” za stalni kapacitet za dan unaprijed. U potonjem slučaju taj bi se mehanizam trebao primjenjivati na sve točke međusobnog povezivanja, bez obzira na to jesu li zagušene ili ne.

(39)

Poduzeća koja kupuju plin ili nude isporuku plina na unaprijed utvrđena odredišta u okviru zajedničke kupnje trebala bi osigurati kapacitete za transport od točaka isporuke plina do odredišta plina. Primjenjuju se važeća pravila unutarnjeg tržišta, uključujući kodekse plinske mreže, kako bi se pomoglo u osiguravanju kapacitetâ za transport. Nacionalna regulatorna tijela, operatori transportnih sustava, operatori terminalâ za UPP i operatori sustavâ skladišta plina te platforme za rezerviranje trebali bi istražiti mogućnosti kako poboljšati upotrebu infrastrukture na cjenovno pristupačan način istraživanjem mogućnosti za razvoj novih proizvoda u području transportnih kapaciteta koji povezuju točke međusobnog povezivanja unutar EU-a, terminale za UPP i sustave skladišta plina uz poštovanje primjenjivih pravila unutarnjeg tržišta, osobito Uredbe Komisije (EU) 2017/459 (7) 1.

(40)

Iako izvanredne krizne okolnosti dovode do promjena u obrascima protoka u europskim plinskim mrežama, što rezultira iznimno visokim naknadama za zagušenje na određenim točkama međusobnog povezivanja u Uniji, određene fleksibilnosti mogle bi se pronaći u dijalogu s relevantnim regulatornim tijelima pogođenih država članica na temelju postojećih pravila, ako je to primjereno uz posredovanje Komisije.

(41)

Invazija Ruske Federacije na Ukrajinu dovela je do velikih nesigurnosti i poremećaja na europskim tržištima prirodnog plina. Posljedično, nesigurnost na tim tržištima tijekom proteklih se mjeseci odražava na ponudu, a ta nesigurnost preokrenula je tržišna očekivanja koja su iz nje proizašla u iznimno visoke i volatilne cijene prirodnog plina. To je pak povećalo pritisak na sudionike na tržištu i ugrozilo neometano funkcioniranje energetskih tržišta Unije.

(42)

Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (8) utvrđena su pravila kojima se osigurava pravilno funkcioniranje mjesta trgovanja na kojima se trguje i energetskim robnim izvedenicama. U toj direktivi utvrđeno je da države članice zahtijevaju da su na uređenom tržištu uspostavljeni mehanizmi kojima se jamči pravedno i uredno funkcioniranje financijskih tržišta. Međutim, takvi mehanizmi nisu namijenjeni ograničavanju unutardnevnog kretanja cijena i nisu uspjeli spriječiti slučajeve iznimne volatilnosti uočene na tržištima izvedenica plina i električne energije.

(43)

S obzirom na poteškoće s kojima se suočavaju sudionici na tržištu na mjestima trgovanja na kojima se trguje energetskim robnim izvedenicama i hitnu potrebu da se osigura da tržišta energetskih izvedenica i dalje ispunjavaju svoju ulogu u ograničavanju rizika za realno gospodarstvo, primjereno je od mjesta trgovanja na kojima se trguje energetskim robnim izvedenicama zahtijevati da uspostave privremene mehanizme za upravljanje unutardnevnom volatilnosti kako bi se učinkovitije spriječilo prekomjerno kretanje cijena. Kako bi se osiguralo da se takvi mehanizmi primjenjuju na najrelevantnije ugovore, oni bi se trebali primjenjivati na energetske izvedenice čije dospijeće ne premašuje 12 mjeseci.

(44)

Mjesta trgovanja koja nude energetske robne izvedenice često dopuštaju sudjelovanje raznih energetskih poduzeća iz svih država članica. Takva energetska poduzeća u velikoj se mjeri oslanjaju na izvedenice kojima se trguje na takvim mjestima trgovanja kako bi osigurala ključnu opskrbu plinom i električnom energijom u cijeloj Uniji. Prekomjerno kretanje cijena na mjestima trgovanja na kojima se trguje energetskim robnim izvedenicama stoga utječe na funkcioniranje energetskih poduzeća u cijeloj Uniji te u konačnici negativno utječe i na krajnje potrošače. Stoga bi u duhu solidarnosti među državama članicama trebalo koordinirati provedbu i primjenu mehanizama za upravljanje unutardnevnom volatilnosti kako bi se osiguralo da operatori ključni za sigurnost opskrbe energijom u svim državama članicama imaju koristi od zaštitnih mjera protiv velikih kretanja cijena koja imaju nepovoljan učinak na nastavljanje njihova poslovanja te imaju nepovoljan učinak i na krajnje potrošače.

(45)

Mehanizmi za upravljanje unutardnevnom volatilnosti trebali bi spriječiti prekomjerna kretanja cijena unutar jednog dana trgovanja. Ti mehanizmi trebali bi se temeljiti na tržišnoj cijeni promatranoj u redovitim intervalima. S obzirom na veliku raznolikost instrumenata na tržištima energetskih izvedenica i posebnosti mjesta trgovanja povezanih s takvim instrumentima, mehanizmi za upravljanje unutardnevnom volatilnosti trebali bi biti prilagođeni posebnostima tih instrumenata i tržišta. Stoga da bi granične vrijednosti cijena trebala određivati mjesta trgovanja, uzimajući u obzir posebnosti svake relevantne energetske robne izvedenice, profil likvidnosti tržišta za takvu izvedenicu i njezin profil volatilnosti.

(46)

Pri određivanju početne cijene za potrebe utvrđivanja prve referentne cijene u danu trgovanja mjesto trgovanja trebalo bi se osloniti na metodologiju koju uobičajeno primjenjuje za određivanje cijene po kojoj se određenom energetskom robnom izvedenicom prvi put trguje na početku dana trgovanja. Pri određivanju početne cijene nakon svakog prekida trgovanja do kojeg bi moglo doći tijekom dana trgovanja mjesto trgovanja trebalo bi primijeniti metodologiju koju smatra najprikladnijom za osiguravanje nastavka urednog trgovanja.

(47)

Mjesta trgovanja trebala bi moći provoditi mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnosti tako da ga integriraju u svoje postojeće sustave za prekid trgovanja koji su već uspostavljeni u skladu s Direktivom 2014/65/EU ili kao dodatni mehanizam.

(48)

Kako bi mjesta trgovanja osigurala transparentnost u funkcioniranju mehanizma za upravljanje unutardnevnom volatilnosti koji provode, ona bi trebala bez odgode objaviti opis njegovih općih značajki svaki put kad provedu izmjenu. Međutim, kako bi se zaštitilo pošteno i uredno trgovanje, mjesta trgovanja ne bi trebala biti obvezna objaviti sve tehničke parametre mehanizma koji su uspostavila.

(49)

Ako informacije koje je prikupila Europska agencija za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) o provedbi mehanizma za upravljanje volatilnosti od strane mjesta trgovanja na kojima se trguje energetskim robnim izvedenicama u Uniji pokazuju da je potrebna dosljednija provedba mehanizma kako bi se osiguralo učinkovitije upravljanje prekomjernom volatilnosti cijena u cijeloj Uniji, Komisija bi trebala moći odrediti jedinstvene uvjete za provedbu mehanizma za upravljanje unutardnevnom volatilnosti, kao što je učestalost obnavljanja graničnih vrijednosti cijena, ili mjere koje se moraju poduzeti ako se u okviru trgovanja prekorače te granične vrijednosti cijena. Komisija bi trebala moći uzeti u obzir posebnosti svake energetske robne izvedenice, profil likvidnosti tržišta za takvu izvedenicu i njezin profil volatilnosti.

(50)

Kako bi mjesta trgovanja imala dovoljno vremena za solidnu provedbu mehanizma za upravljanje unutardnevnom volatilnosti utvrđenog u ovoj Uredbi, mjestima trgovanja trebalo bi dati vremena do 31. siječnja 2023. za uspostavu tog mehanizma. Kako bi se osiguralo da mjesta trgovanja mogu brzo odgovoriti na prekomjerna kretanja cijena čak i prije uspostave tog mehanizma, trebala bi imati preliminarni mehanizam kojim se u velikoj mjeri može postići isti cilj kao i mehanizmom za upravljanje unutardnevnom volatilnosti.

(51)

Obveze i ograničenja koji se mjestima trgovanja i trgovcima nameću mehanizmom za upravljanje unutardnevnom volatilnosti ne prelaze ono što je potrebno kako bi se energetskim poduzećima omogućilo da nastave sudjelovati na tržištima plina i tržištima električne energije i zadovolje svoje potrebe za zaštitom od rizika, čime se doprinosi sigurnosti opskrbe krajnjih potrošača energijom.

(52)

Kako bi se osigurala učinkovita primjena mehanizama za upravljanje unutardnevnom volatilnosti, nadležna tijela trebala bi nadzirati njihovu provedbu od strane mjestâ trgovanja i redovito izvješćivati ESMA-u o takvoj provedbi. Kako bi se osigurala dosljedna provedba mehanizama za upravljanje unutardnevnom volatilnosti, nadležna tijela trebala bi također osigurati da su razlike u provedbi tih mehanizama od strane mjestâ trgovanja primjereno obrazložene.

(53)

Kako bi se uklonile moguće razlike u primjeni mehanizama za upravljanje unutardnevnom volatilnosti među državama članicama i na temelju izvješća koja podnose nadležna tijela, ESMA bi trebala koordinirati djelovanje nadležnih tijela država članica i dokumentirati sva uočena odstupanja u načinu na koji mjesta trgovanja provode mehanizme za upravljanje unutardnevnom volatilnosti u različitim jurisdikcijama u Uniji.

(54)

S obzirom na dosad nezabilježeno smanjenje opskrbe prirodnim plinom iz Ruske Federacije i stalni rizik od daljnjih iznenadnih poremećaja u opskrbi, Unija je suočena s hitnom potrebom za diversifikacijom svoje opskrbe plinom. Međutim, tržište UPP-a za Europu i dalje je u razvoju te je teško procijeniti točnost cijena koje na njemu prevladavaju. Kako bi se dobila točna, objektivna i pouzdana procjena cijene za isporuke UPP-a u Uniju, Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER) osnovana Uredbom (EU) 2019/942 Europskog parlamenta i Vijeća (9) 1 trebala bi prikupljati sve podatke o tržištu UPP-a koji su potrebni za utvrđivanje dnevne procjene cijene UPP-a.

(55)

Procjena cijene trebala bi se temeljiti na svim transakcijama koje se odnose na isporuke UPP-a u Uniju. ACER bi trebalo ovlastiti za prikupljanje tih podataka o tržištu od svih sudionika aktivnih u isporukama UPP-a u Uniju. Svi takvi sudionici trebali bi biti obvezni izvijestiti ACER o svim svojim podacima o tržištu UPP-a što je u tehničkom smislu moguće bliže stvarnom vremenu nakon zaključenja transakcije ili nakon objave ponude za kupnju ili prodaju radi sklapanja transakcije. ACER-ova procjena cijene trebala bi obuhvaćati najpotpuniji skup podataka, uključujući transakcijske cijene i, od 31. ožujka 2023., ponude za kupnju i prodaju za isporuke UPP-a u Uniju. Svakodnevnom objavom te objektivne procjene cijene i raspona (eng. spread) utvrđenog u usporedbi s drugim referentnim cijenama na tržištu u obliku referentne vrijednosti za UPP stvara se mogućnost da je sudionici na tržištu dobrovoljno prihvate kao referentnu cijenu u svojim ugovorima i transakcijama. Nakon što se uspostave, procjena cijene UPP-a i referentna vrijednost za UPP mogle bi postati referentnom stopom za ugovore o izvedenicama koji se upotrebljavaju za zaštitu cijene UPP-a ili razlike u cijeni između cijene UPP-a i drugih cijena plina. S obzirom na hitnu potrebu uvođenja procjene cijene UPP-a, prva objava te procjene trebala bi uslijediti najkasnije 13. siječnja 2023.

(56)

Postojeće ovlasti dodijeljene ACER-u Uredbom (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1348/2014 (11) (zajedno „REMIT”) nisu dovoljne za stvaranje potpunog i sveobuhvatnog skupa podataka o svim isporukama UPP-a u Uniju. Međutim, takav sveobuhvatan i potpun skup podataka za dnevnu procjenu cijene potreban je kako bi Unija, u duhu solidarnosti, upravljala svojim politikama nabave za međunarodni uvoz UPP-a, posebno tijekom krizne situacije koja je u tijeku. Relevantni podaci i relevantne informacije o ugovorima o UPP-u također su potrebni za osiguravanje praćenja kretanja cijena, provođenje kontrole kvalitete podataka i za osiguravanje kvalitete. Taj ad hoc instrument trebao bi ACER-u omogućiti prikupljanje svih podataka o tržištu koji su potrebni za uspostavu sveobuhvatne i reprezentativne procjene cijene isporuka UPP-a u Uniju.

(57)

Iako bi utvrđivanje dnevne procjene cijene UPP-a i referentne vrijednosti za UPP-a na trajnoj osnovi trebalo u kasnijoj fazi uključiti u sveobuhvatniju reviziju REMIT-a, krizna situacija koje je u tijeku već sad iziskuje hitne mjere kako bi se suočili s aktualnim ozbiljnim poteškoćama u opskrbi i s točnim određivanjem cijena isporuka UPP-a u Uniju na privremenoj osnovi dok ne bude bilo moguće donijeti takvu reviziju REMIT-a u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom.

(58)

Kako bi se odmah povećala transparentnost cijena i sigurnost planiranja na uvoznom tržištu UPP-a, trebalo bi utvrditi da bi relevantni skup podataka trebao sadržavati kako informacije o cijenama i količinama dovršenih transakcija UPP-a, cijenama i količinama ponuda za kupnju i prodaju koje se odnose na isporuke UPP-a u Uniju tako i formulu za određivanje cijene u dugoročnom ugovoru ako je to relevantno.

(59)

Kao sudionike na tržištu UPP-a koji podliježu obvezi izvješćivanja trebalo bi definirati sve sudionike uključene u kupnju ili prodaju pošiljki UPP-a namijenjenih za isporuku u Uniju. Ti sudionici na tržištu UPP-a trebali bi podlijegati obvezama i zabranama koje se primjenjuju na sudionike na tržištu u skladu s REMIT-om.

(60)

ACER bi u suradnji s Komisijom trebao imati širok mandat za utvrđivanje kvalitete i sadržaja podataka o tržištu koje prikuplja kako bi utvrdio dnevnu procjenu cijene za isporuke UPP-a u Uniju. ACER bi trebao imati i široku diskrecijsku ovlast pri odabiru svojeg preferiranog protokola za prijenos. Kako bi se postigla najveća moguća kvaliteta podataka o tržištu o kojima se mora izvješćivati, ACER bi trebalo ovlastiti za određivanje svih parametara podataka o tržištu o kojima bi ga trebalo izvijestiti. Takvi parametri trebali bi uključivati, među ostalim, referentne jedinice u kojima se dostavljaju podaci o cijenama, referentne jedinice u kojima se dostavljaju podaci o količinama, terminske rokove dospijeća transakcije i podatke o ponudi za kupnju i prodaju prije transakcije, kao i protokole za prijenos koji se mora upotrebljavati za slanje potrebnih podataka ACER-u.

(61)

ACER bi također trebao utvrditi metodologiju koju primjenjuje za pružanje dnevne procjene cijene UPP-a i referentne vrijednosti za UPP, kao i postupak za redovito preispitivanje te metodologije.

(62)

Procjena cijene objavljena u skladu s ovom Uredbom trebala bi državama članicama i drugim sudionicima na tržištu omogućiti veću transparentnost u pogledu prevladavajuće cijene uvoza UPP-a u Europu. S druge strane, veća transparentnost u pogledu cijena trebala bi omogućiti državama članicama i privatnim subjektima sa sjedištem u Uniji da postupaju na informiraniji i usklađeniji način kad kupuju UPP na globalnim tržištima, a posebno kad koriste pružatelja usluga. Snažnija koordinacija pri kupnji UPP-a trebala bi omogućiti državama članicama da spriječe međusobno nadmetanje višim ponudama ili nuđenje cijena koje nisu u skladu s prevladavajućom tržišnom cijenom. Stoga su procjene cijene i rasponi referentnih vrijednosti objavljeni u skladu s ovom Uredbom ključni za postizanje veće solidarnosti među državama članicama u nabavi zaliha UPP-a čija je ponuda ograničena.

(63)

Obveza tržišnih operatera da ACER-u pružaju informacije o transakcijama UPP-a potrebna je i razmjerna kako bi se ostvario cilj da se ACER-u omogući da utvrdi referentnu vrijednost za UPP, posebno s obzirom na to da je usklađena s postojećim obvezama tržišnih operatora u skladu s REMIT-om i da će ACER čuvati povjerljivost osjetljivih poslovnih informacija.

(64)

Uz sustav za prekid trgovanja i referentnu vrijednost za UPP dostupne su i druge mjere intervencije, među ostalim privremeni dinamični cjenovni raspon, kako je zatraženo u zaključcima Europskog Vijeća od 20. i 21. listopada 2022., uzimajući u obzir sljedeće zaštitne mjere: privremeni dinamični cjenovni raspon trebao bi se primjenjivati na transakcije prirodnog plina na virtualnoj točki trgovanja TTF (Title Transfer Facility – TTF) kojom upravlja Gasunie Transport Services B.V.; druga plinska čvorišta u Uniji mogu se povezati s korigiranom promptnom cijenom TTF-a putem privremenog dinamičnog cjenovnog raspona; i njime se ne bi trebalo dovoditi u pitanje trgovanje plinom izvan burze, on ne bi trebao ugrožavati Unijinu sigurnost opskrbe plinom, ne bi trebao ovisiti o napretku postignutom u ostvarivanju ciljeva uštede plina, ne bi trebao dovoditi do ukupnog povećanja potrošnje plina, trebao bi biti osmišljen na takav način da se njime neće onemogućiti tržišno bazirani protoci plina unutar EU-a, ne bi trebao utjecati na stabilnost i uredno funkcioniranje tržišta energetskih izvedenica te bi se njime trebale uzeti u obzir tržišne cijene plina na različitim organiziranim tržištima u cijeloj Uniji.

(65)

Uredbom (EU) 2017/1938 već je predviđena mogućnost da države članice tijekom izvanrednog stanja daju prednost u opskrbi plinom određenim kritičnim elektranama na plin s obzirom na njihovu važnost za osiguravanje sigurnosti opskrbe električnom energijom i izbjegavanje neravnoteža u mreži. Kritične elektrane na plin i povezane količine plina mogu znatno utjecati na količine plina raspoložive za solidarnost u izvanrednoj situaciji. U tom bi kontekstu države članice trebale, odstupajući od članka 13. stavaka 1., 3. i 8. Uredbe (EU) 2017/1938, privremeno imati mogućnost zatražiti hitne mjere solidarnosti i kad ne mogu nabaviti kritične količine plina potrebne za osiguravanje nastavka proizvodnje električne energije u kritičnim elektranama na plin. Iz istog bi razloga države članice koje pružaju solidarnost također trebale imati pravo osigurati da opskrba za njihove kupce zaštićene mehanizmom solidarnosti ili za druge ključne usluge, kao što je centralizirano grijanje, i rad njihovih kritičnih elektrana na plin nisu ugroženi kad pružaju solidarnost drugoj državi članici.

(66)

Trebalo bi utvrditi najveće ograničenje kritičnih količina plina potrebnih u svakoj državi članici radi očuvanja sigurnosti opskrbe električnom energijom kako bi se izbjegli nepotrebni zahtjevi za solidarnost ili zlouporaba zahtjeva za solidarnost ili neopravdana ograničenja solidarnosti koja se pruža državi članici u potrebi. Metodologija koja se upotrebljava u zimskim predviđanjima Europske mreže operatora prijenosnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E) pruža osnovu za utvrđivanje kritične količine plina za sigurnost opskrbe električnom energijom i za određivanje takvih ograničenja. Kritične količine plina za sigurnost opskrbe električnom energijom koje je ENTSO-E izračunao odražavaju količine plina koje su nužne za osiguravanje paneuropske adekvatnosti opskrbe električnom energijom iz svih izvora na tržištu, pri čemu se plin uvijek smatra posljednjim u redoslijedu prioriteta. Metodologija ENTSO-E-a temelji se na velikom uzorku najgorih mogućih klimatskih scenarija i scenarija prisilnih isključenja. Činjenica da se metodologijom ENTSO-E-a ne uzima u obzir sva kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije ne sprečava države članice da postrojenja centraliziranog grijanja zaštićenih kupaca smatraju zaštićenima na temelju definicije iz Uredbe (EU) 2017/1938. Za države članice u kojima proizvodnja električne energije ovisi isključivo o isporukama UPP-a i koje nemaju znatne skladišne kapacitete trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi kritične količine plina za sigurnost opskrbe električnom energijom. Kritična količina plina za sigurnost opskrbe električnom energijom može biti niža od povijesne razine plina potrošenog za proizvodnju električne energije jer se adekvatnost opskrbe električnom energijom može osigurati drugim sredstvima, među ostalim isporukama među državama članicama.

(67)

Time se, međutim, ne isključuje mogućnost da bi stvarne minimalne količine plina koje zahtijeva država članica koja je zatražila solidarnost ili država članica koja pruža solidarnost mogle biti više od vrijednosti koje su modelirane u okviru ENTSO-E-a kako bi se izbjegla elektroenergetska kriza. U takvim slučajevima država članica koja je zatražila solidarnost ili država članica koja pruža solidarnost trebala bi moći premašiti najveće vrijednosti utvrđene u ovoj Uredbi ako može opravdati da je to potrebno za izbjegavanje elektroenergetske krize, kao što su slučajevi u kojima se moraju upotrijebiti rezerve za ponovnu uspostavu zadane frekvencije i alternativna goriva, ili u iznimnim situacijama koje nisu uzete u obzir u zimskim predviđanjima ENTSO-E-a, posebno s obzirom na hidrološke razine ili neočekivani razvoj događaja. Kritična količina plina za sigurnost opskrbe električnom energijom prema definiciji uključuje sav plin potreban za osiguravanje stabilne opskrbe električnom energijom te stoga uključuje električnu energiju potrebnu za proizvodnju i transport plina, kao i ključne sektore kritične infrastrukture i postrojenja koja su ključna za funkcioniranje vojnih službi, službi zaduženih za nacionalnu sigurnost i humanitarnih službi.

(68)

Ograničenja nametnuta tržišnim operaterima proširenjem zaštite solidarnosti na kritične količine plina potrebna su kako bi se osigurala sigurnost opskrbe plinom tijekom stanja smanjene opskrbe plinom i povećane potražnje tijekom zimske sezone. Ta ograničenja temelje se na postojećim mjerama utvrđenima u Uredbi (EU) 2017/1938 odnosno u Uredbi Vijeća (EU) 2022/1369 (12) s ciljem povećanja djelotvornosti tih mjera u postojećim okolnostima.

(69)

Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje sloboda država članica da u obzir uzmu moguću dugotrajnu štetu na industrijskim postrojenjima pri davanju prednosti potražnji koju bi trebalo smanjiti ili ograničiti kako bi mogle pružiti solidarnost drugoj državi članici.

(70)

Određeni kupci, uključujući kućanstva i kupce koji pružaju temeljne socijalne usluge, posebno su osjetljivi na negativne učinke poremećaja u opskrbi plinom. Stoga je Uredbom (EU) 2017/1938 uveden mehanizam solidarnosti među državama članicama kako bi se ublažili učinci ozbiljnoga izvanrednog stanja u Uniji i osigurao dotok plina do kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti. Međutim, u određenim bi se slučajevima moglo smatrati da ni potrošnja plina od strane zaštićenih kupaca nije ključna. Smanjenjem te vrste potrošnje, koja je očito veća od onog što je potrebno, ne bi se ugrozili ciljevi utvrđeni u Uredbi (EU) 2017/1938, posebno s obzirom na to da bi nedostatak plina potrošenog u svrhe koje nisu ključne mogao dovesti do ozbiljne štete u drugim privatnim ili komercijalnim sektorima. Stoga bi države članice trebale imati mogućnost da u posebnim okolnostima uštedu plina ostvare i smanjenjem potrošnje zaštićenih kupaca koja nije ključna ako je takvo smanjenje fizički izvedivo bez utjecaja na potrošnju koja je ključna. Međutim, sve mjere za smanjenje potrošnje koje poduzimaju države članice trebale bi biti strogo ograničene na potrošnju koja nije ključna i nikako ne bi trebale smanjiti osnovnu potrošnju zaštićenih kupaca niti ograničiti njihovu sposobnost da na odgovarajući način griju svoje domove.

(71)

Države članice i njihova nadležna tijela trebali bi moći slobodno odrediti primjenjive mjere za smanjenje potrošnje i aktivnosti koje odgovaraju potrošnji koja nije ključna, kao što su grijanje na otvorenom, grijanje bazena u stambenim objektima i grijanje drugih dopunskih prostora u stambenim zgradama. Zahvaljujući mogućnosti ograničavanja potrošnje koja nije ključna, države članice trebale bi moći ojačati zaštitne mjere i osigurati opskrbu plinom drugih ključnih sektora, usluga i industrija, čime im se omogućuje da nastave s radom tijekom krize.

(72)

Sve mjere za smanjenje potrošnje zaštićenih kupaca koja nije ključna trebale bi biti potrebne i razmjerne te bi se trebale primjenjivati posebno u situacijama proglašene krize na temelju članka 11. stavka 1. i članka 12. Uredbe (EU) 2017/1938 ili uzbunjivanja na razini Unije na temelju Uredbe (EU) 2022/1369. Unatoč primjeni mjera za smanjenje potrošnje koja nije ključna, zaštićeni kupci trebali bi i dalje uživati zaštitu od isključivanja. Države članice trebale bi također osigurati da se takvim mjerama ne ograničava zaštita koja se zahtijeva za ugrožene kupce čija bi se aktualna potrošnja trebala smatrati ključnom, pri čemu se ne dovodi u pitanje prekid opskrbe zbog tehničkih razloga.

(73)

Države članice mogu slobodno odlučiti hoće li i na koji način razlikovati potrošnju zaštićenih kupaca koja je ključna od potrošnje zaštićenih kupaca koja nije ključna. Od države članice koja je zatražila mjere solidarnosti i koja se nije odlučila za to razlikovanje ne bi trebalo zahtijevati da dokaže da bi se potrošnja koja nije ključna mogla smanjiti prije zahtjeva za solidarnost. Od države članice koja pruža solidarnost ne bi trebalo zahtijevati da razlikuje ključne kupce od kupaca koji nisu ključni kako bi utvrdila količinu plina koja je raspoloživa za mjere solidarnosti.

(74)

U slučaju izvanrednog stanja države članice i Unija trebale bi osigurati protok plina na unutarnjem tržištu. To znači da mjere poduzete na nacionalnoj razini ne bi trebale dovesti do problema sa sigurnošću opskrbe u drugoj državi članici i da bi pristup prekograničnoj infrastrukturi trebao ostati siguran i tehnički moguć u svakom trenutku. U postojećem zakonodavnom okviru nije predviđen postupak kojim se mogu djelotvorno riješiti neslaganja dviju država članica u pogledu mjera koje negativno utječu na prekogranične protoke. Budući da su plinske mreže i elektroenergetske mreže Unije međusobno povezane, to bi moglo dovesti ne samo do ozbiljnih problema povezanih sa sigurnošću opskrbe, nego bi moglo i oslabiti jedinstvo Unije u odnosu na treće zemlje. Odstupajući od članka 12. stavka 6. Uredbe (EU) 2017/1938, Komisiji bi stoga trebalo dati ovlast za evaluaciju poduzetih nacionalnih mjera i za provedbu arbitraže u razumnom roku, prema potrebi. U tu bi svrhu Komisija trebala moći zatražiti izmjenu takvih nacionalnih mjera ako uoči prijetnje sigurnosti opskrbe plinom drugih država članica ili Unije. S obzirom na iznimnu prirodu aktualne energetske krize, odluku Komisije trebalo bi primijeniti bez odgoda koje bi mogle omesti opskrbu Unije plinom. Stoga bi tijekom razdoblja primjene ove Uredbe trebalo suspendirati primjenu postupaka mirenja kako bi se osiguralo funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(75)

Načelo energetske solidarnosti opće je načelo prava Unije (13) i primjenjuje se na sve, a ne samo na susjedne države članice. Nadalje, učinkovito iskorištavanje postojeće infrastrukture, među ostalim i prekograničnih transportnih kapaciteta i terminalâ za UPP, važno je za zaštitu sigurnosti opskrbe plinom u duhu solidarnosti. U vrijeme poremećaja u opskrbi plinom na razini Unije, na regionalnoj razini ili na nacionalnoj razini i znatnog prelaska s plina iz plinovoda na UPP države članice koje se nalaze u teškoj kriznoj situaciji trebale bi moći iskoristiti ne samo mogućnosti opskrbe iz susjednih plinovoda, nego i opskrbu iz zemalja koje imaju terminal za UPP. Pojedine države članice trebale bi biti u mogućnosti pružiti solidarnost drugim državama članicama čak i ako nisu izravno povezane plinovodom niti su povezane preko treće zemlje ili drugih država članica, pod uvjetom da je država članica koja je za tražila solidarnost iscrpila sve tržišno utemeljene mjere iz svojeg interventnog plana, uključujući kupnju UPP-a na globalnom tržištu. Stoga je obvezu pružanja solidarnosti primjereno proširiti na nepovezane države članice koje imaju terminale za UPP, uzimajući u obzir razlike u smislu tržištâ i infrastrukture između plina iz plinovoda i UPP-a, uključujući brodove i tankere za prijevoz UPP-a, pri nametanju obveza operatorima, te uzimajući u obzir nedostatak izvršnih ovlasti u pogledu imovine za UPP, kao što su tankeri za prijevoz UPP-a, i uz uvažavanje mogućnosti za zamjenu između prirodnog plina i UPP-a ako na državnom području države članice koja pruža solidarnost ne postoji terminal za ukapljivanje plina.

(76)

Država članica koja ima terminale za UPP i koja pruža solidarnost drugoj državi članici ne bi se trebala smatrati odgovornom za uska grla ili druge moguće probleme koji bi se mogli pojaviti izvan njezina državnog područja ili koji su posljedica nedostatka izvršnih ovlasti nad brodovima i tankerima za prijevoz UPP-a koji su u vlasništvu operatora iz treće zemlje, ako takva uska grla ili drugi problemi utječu na stvarni protok plina i u konačnici sprječavaju da potrebna količina plina stigne u državu članicu koja je zatražila solidarnost. Ako država članica koja pruža solidarnost nema izvršne ovlasti, ne bi trebala biti odgovorna za činjenicu da se neka pošiljka UPP-a ne može zamijeniti za prirodni plin.

(77)

U okviru provedbe načela energetske solidarnosti Uredbom (EU) 2017/1938 uveden je mehanizam solidarnosti namijenjen jačanju suradnje i povjerenja među državama članicama u slučaju ozbiljne krize. Kako bi se olakšala provedba mehanizma solidarnosti, države članice moraju se u okviru svojih bilateralnih aranžmana dogovoriti o nizu tehničkih, pravnih i financijskih pitanja na temelju članka 13. stavka 10. Uredbe (EU) 2017/1938.

(78)

Unatoč pravnoj obvezi sklapanja bilateralnih aranžmana o solidarnosti do 1. prosinca 2018. tek je nekoliko takvih aranžmana dovršeno, što ugrožava provedbu pravne obveze pružanja solidarne potpore u izvanrednoj situaciji. Komisijin Prijedlog uredbe o unutarnjim tržištima plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika uključivao je prvi model predloška sporazuma o solidarnosti. Međutim, budući da je taj predložak izrađen prije invazije Ruske Federacije na Ukrajinu i s obzirom na aktualnu situaciju ekstremne nestašice plina i enormnog povećanja cijena te hitnu potrebu za uspostavom privremenih standardnih pravila već za nadolazeću zimu, primjereno je uspostaviti privremeni okvir sa standardnim pravilima za pružanje zatraženih mjera solidarnosti, odstupajući od članka 13. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) 2017/1938, koja su djelotvorna i brzo provediva, koja ne ovise o dugim bilateralnim pregovorima i koja su prilagođena aktualnoj situaciji prekomjernih cijena i vrlo nestabilnih cijena plina. Posebno bi trebalo uvesti jasnija standardna pravila za naknadu troškova isporučenog plina i, u duhu solidarnosti među državama članicama, za ograničenje mogućih dodatnih troškova koje država članica koja pruža solidarnost može zaračunati. Pravila o mjerama solidarnosti na temelju članka 13. Uredbe (EU) 2017/1938 trebala bi se nastaviti primjenjivati, osim ako je izričito predviđeno drukčije.

(79)

Solidarnost bi u načelu trebalo pružati na temelju pravedne naknade koju izravno plaća država članica koja je zatražila solidarnost ili njezini delegirani subjekti. Naknada bi trebala obuhvaćati cijenu plina, sve stvarne ili potencijalne troškove skladištenja, prekogranični transport i povezane troškove. Naknada bi trebala biti pravedna i za države članice koje su zatražile solidarnost i za države članice koje pružaju solidarnost.

(80)

Aktualna kriza dovodi do razina cijena i redovitih vršnih cijena koje su daleko više od onih u mogućoj krizi opskrbe predviđenoj u vrijeme donošenja Uredbe (EU) 2017/1938. Stoga bi pri određivanju iznosa naknade za države članice koje pružaju solidarnost trebalo uzeti u obzir unutardnevnu volatilnost cijena koja je trenutačno svojstvena tržištu plina zbog postojeće plinske krize. Na temelju solidarnosti i kako bi se izbjeglo određivanje cijena u ekstremnim tržišnim okolnostima, bilo bi problematično uzeti promjenjivu unutardnevnu tržišnu cijenu kao osnovu za standardnu cijenu mjere solidarnosti. Cijena plina trebala bi odražavati prosjek tržišne cijene za dan unaprijed na datum koji prethodi zahtjevu za solidarnost u državi članici koja pruža solidarnost. Uzimajući navedeno u obzir, naknada se i dalje temelji na tržišnoj cijeni, kako je propisano u Preporuci Komisije (EU) 2018/177 (14). Prosječna tržišna cijena za dan unaprijed neovisnija je od volatilnosti i vrlo visokih promptnih cijena tijekom kriznih situacija te kao takva ograničava eventualne neželjene poticaje.

(81)

Kako je istaknuto u Preporuci (EU) 2018/177, trošak odštete za ograničavanje rada industrije smije biti obuhvaćen naknadom samo ako nije pokriven cijenom plina koju država članica koja je zatražila solidarnost mora platiti te država članica koja je zatražila solidarnost ne bi trebala morati dvaput platiti naknadu za iste troškove. Uzimajući u obzir iznimne okolnosti u kojima su cijene plina dosegle dosad nezabilježene razine, država članica koja prima solidarnost ne bi trebala biti automatski obvezna u punoj mjeri pokriti druge troškove, kao što su naknade štete ili troškovi sudskih postupaka, koji nastanu u državi članici koja pruža solidarnost, osim ako je u sporazumu o solidarnosti dogovoreno neko drugo rješenje. Iskustvo je pokazalo da je ključna prepreka za sklapanje sporazumâ o solidarnosti obveza države članice koja prima solidarnost da u cijelosti snosi financijski rizik za sve izravne ili neizravne troškove naknada koji bi mogli proizaći iz pružanja mjera solidarnosti. Stoga bi u standardnim pravilima za sporazume o solidarnosti trebalo ublažiti neograničenu odgovornost kako bi se što prije omogućilo sklapanje preostalih sporazuma jer su ti sporazumi kamen temeljac Uredbe (EU) 2017/1938 te se njima odražava Unijino načelo energetske solidarnosti. Ako naknada za neizravne troškove ne premašuje 100 % cijene plina, ako je opravdana i nije pokrivena cijenom plina, te bi troškove trebala pokriti država članica koja prima solidarnost.

Međutim, ako zatraženi trošak premašuje 100 % cijene plina, Komisija bi nakon savjetovanja s relevantnim nadležnim tijelima trebala utvrditi pravednu naknadu troškova i stoga imati mogućnost provjeriti je li ograničenje naknade troškova primjereno. Komisija bi stoga u pojedinačnim slučajevima trebala moći dopustiti naknadu koja je drukčija od naknade utvrđene u Uredbi (EU) 2017/1938, uzimajući u obzir posebne okolnosti dotičnog slučaja, što uključuje mjere za štednju plina i za smanjenje potražnje za plinom, i načelo energetske solidarnosti. Komisija bi u procjeni na odgovarajući način trebala razmotriti izbjegavanje prekomjernih neizravnih troškova kao posljedice ograničavanja opskrbe kupcima plina ili isključivanja kupaca plina.

(82)

Pravilima ove Uredbe koja se odnose na plaćanje naknade za mjere solidarnosti među državama članicama ne dovode se u pitanje načela naknade štete u okviru nacionalnog ustavnog prava.

(83)

Sklapanje aranžmanâ o solidarnosti sa susjednim državama članicama, kako se zahtijeva na temelju članka 13. stavka 10. Uredbe (EU) 2017/1938, najprikladniji je instrument za provedbu obveze pružanja mjera solidarnosti na temelju članka 13. stavaka 1. i 2. te uredbe. Stoga bi državama članicama trebalo dopustiti da odstupe od standardnih pravila o naknadi utvrđenih u toj uredbi ako se u sporazumu o solidarnosti dogovore o drugim pravilima. Posebice, države članice trebale bi zadržati mogućnost bilateralnog dogovora o dodatnoj naknadi kojom se pokrivaju drugi troškovi, kao što su puni troškovi nastali zbog obveze plaćanja naknade u državi članici koja pruža solidarnost, uključujući odštetu za ograničavanje rada industrije. U bilateralnim sporazumima o solidarnosti takvi troškovi mogu biti obuhvaćeni naknadom povrh cijene plina ako je nacionalnim pravnim okvirom predviđena obveza plaćanja odštete za ograničavanje rada industrije, među ostalim naknade za gospodarsku štetu.

(84)

Država članica koja je zatražila solidarnost trebala bi aktivirati mehanizam standardne solidarnost kao krajnju mjeru samo ako se na tržištu ne nude dostatne količine plina, uključujući UPP i količine plina koje su dobrovoljno ponudili nezaštićeni kupci, kako bi se zadovoljila potražnja kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti. Na temelju Uredbe (EU) 2017/1938 od država članica zahtijeva se da iscrpe sve mjere iz svojih interventnih planova, uključujući prisilno ograničavanje opskrbe do razine kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti.

(85)

Hitna priroda i posljedice moguće aktivacije mehanizma solidarnosti trebale bi podrazumijevati blisku suradnju među uključenim državama članicama, s Komisijom i nadležnim kriznim upraviteljima koje su imenovale države članice u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (g) Uredbe (EU) 2017/1938. Zahtjev bi stoga trebalo pravodobno dostaviti svim stranama te bi on trebao sadržavati minimalni skup elemenata koje državama članicama koje pružaju solidarnost omogućuju da odgovore bez odgode. Odgovor država članica koje pružaju solidarnost trebao bi uključivati informacije o količini plina koja bi se mogla isporučiti državi članici koja je zatražila solidarnost, uključujući količine koje bi se mogle osloboditi kad se primjenjuju netržišne mjere. Države članice mogu se dogovoriti o dodatnim tehničkim i koordinacijskim aranžmanima kako bi se olakšao pravodoban odgovor na zahtjev za solidarnost. Pri pružanju solidarnosti države članice i njihova nadležna tijela trebali bi osigurati operativnu sigurnost mreže i pouzdanost mreže.

(86)

Država članica koja je zatražila solidarnost trebala bi moći primiti solidarnost od više država članica. Mehanizam standardne solidarnosti trebao bi se aktivirati samo ako država članica koja pruža solidarnost nije sklopila nikakav bilateralni aranžman s državom članicom koja je zatražila solidarnost. Ako postoji bilateralni aranžman između države članice koja je zatražila solidarnost i države članice koja pruža solidarnost, taj bi aranžman trebao imati prednost i primjenjivati se među njima.

(87)

Komisija bi trebala moći pratiti primjenu mehanizma standardne solidarnosti i, ako se to bude smatralo potrebnim, trebala bi moći olakšati pružanje odgovora na zahtjeve za solidarnost. U tu bi svrhu Komisija trebala osigurati interaktivnu platformu na kojoj bi trebao biti dostupan predložak i koja bi trebala omogućiti kontinuirano podnošenje zahtjeva za solidarnost u stvarnom vremenu i njihovo povezivanje s odgovarajućim dostupnim količinama.

(88)

Države članice i ugovorne stranke Energetske zajednice također mogu sklopiti dobrovoljne aranžmane za primjenu mjera solidarnosti.

(89)

Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

(90)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

(1)

Agresivni rat Ruske Federacije protiv Ukrajine i dosad nezabilježeno smanjenje opskrbe država članica prirodnim plinom iz Ruske Federacije ugrožavaju sigurnost opskrbe u Uniji i njezinim državama članicama. Ruska Federacija služi se plinom kao oružjem i manipulira tržištem namjernim prekidima protoka plina, što je dovelo do naglog porasta cijena energije u Uniji i tako ugrozilo ne samo gospodarstvo Unije nego i sigurnost opskrbe. Brzim uvođenjem obnovljivih izvora energije kao zaštite od djelovanja Rusije mogu se ublažiti učinci trenutačne energetske krize. Energija iz obnovljivih izvora može znatno doprinijeti odgovoru na rusko služenje energijom kao oružjem tako što će ojačati sigurnost opskrbe u Uniji, smanjiti nestabilnost na tržištu i sniziti cijene energije.

(2)

Posljednjih mjeseci djelovanjem Rusije dodatno se pogoršalo stanje na tržištu, posebno zbog većeg rizika od potpunog prekida opskrbe Unije ruskim plinom u bliskoj budućnosti, što je utjecalo na sigurnost opskrbe u Uniji. To je dovelo do naglog rasta nestabilnosti cijena energije u Uniji i povećanja cijene plina i električne energije tijekom ljeta na rekordnu razinu, zbog čega su porasle maloprodajne cijene električne energije za koje se očekuje da će se postepeno odraziti na većinu potrošačkih ugovora i sve više opteretiti kućanstva i poduzeća. Pogoršanje stanja na energetskim tržištima znatno je doprinijelo općoj inflaciji u europodručju i usporavanju gospodarskog rasta diljem Unije. Taj će rizik i dalje postojati bez obzira na privremena smanjenja veleprodajnih cijena i bit će još relevantniji iduće godine, kako je prepoznato u najnovijem hitnom prijedlogu Komisije priloženom Komunikaciji Komisije od 18. listopada 2022. o Izvanrednoj energetskoj situaciji – zajednička priprema, nabava i zaštita EU-a. Europska energetska poduzeća sljedeće godine mogla bi se suočiti s velikim poteškoćama u popunjavanju skladišta plina jer je vrlo vjerojatno da će zbog trenutačne političke situacije plinovodima u Uniju iz Rusije stići manje plina ili da ga uopće neće biti. Osim toga, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2022/1032 Europskog parlamenta i Vijeća (1), cilj je za 2023. da kapaciteti Unije za skladištenje plina budu napunjeni 90 %, za razliku od 80 % za ovu zimu. Također, nepredvidivi događaji kao što su sabotaža plinovoda i drugi rizici od poremećaja u sigurnosti opskrbe mogli bi stvoriti dodatne napetosti na tržištima plina. Usto, izgledi za konkurentnost europskog sektora tehnologije za energiju iz obnovljivih izvora pogoršani su zbog nedavnih politika u drugim svjetskim regijama kojima je pružena potpora širenju i ubrzanju čitavih lanaca vrijednosti tehnologije energije iz obnovljivih izvora.

(3)

U tom kontekstu i kako bi se riješio problem izloženosti europskih potrošača i poduzeća visokim i nestabilnim cijenama koje uzrokuju gospodarske i socijalne poteškoće, olakšalo neophodno smanjenje potražnje za energijom zamjenom prirodnog plina energijom iz obnovljivih izvora te povećala sigurnost opskrbe, Unija treba poduzeti daljnje hitno i privremeno djelovanje kako bi ubrzala uvođenje obnovljivih izvora energije, osobito ciljanim mjerama kojima se u kratkom roku može ubrzati uvođenje energije iz obnovljivih izvora u Uniji.

(4)

Te hitne mjere odabrane su zbog svoje prirode i potencijala da u kratkom roku doprinesu rješavanju energetske krize. Konkretnije, nekoliko mjera iz ove Uredbe države članice mogu brzo provesti kako bi se pojednostavnio postupak izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora, bez potrebe da provode složene izmjene svojih nacionalnih postupaka i pravnih sustava i tako u kratkom roku ubrzati uvođenje energije iz obnovljivih izvora. Neke su od tih mjera općenite, primjerice uvođenje oborive pretpostavke da su projekti u području energije iz obnovljivih izvora od prevladavajućeg javnog interesa za potrebe relevantnog zakonodavstva o zaštiti okoliša ili uvođenje pojašnjenja u pogledu područja primjene direktiva o okolišu te pojednostavnjenje okvira za izdavanje dozvola za obnovu kapaciteta proizvodnih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora usmjeravanjem na učinke koji proizlaze iz promjena ili proširenja u usporedbi s izvornim projektom. Ostale mjere usmjerene su na specifične tehnologije, kao što su znatno kraće i brže izdavanje dozvola za opremu za solarnu energiju na postojećim konstrukcijama. Primjereno je te hitne mjere provesti što je prije moguće i prilagoditi ih koliko je potrebno da bi se ciljano odgovorilo na aktualne probleme.

(5)

Potrebno je uvesti dodatne hitne i ciljane mjere usmjerene na posebne tehnologije i vrste projekata koji imaju najveći potencijal za brzo uvođenje i izravan učinak na ciljeve smanjenja nestabilnosti cijena i smanjenja potražnje za prirodnim plinom bez ograničavanja sveukupne potražnje za energijom. Osim bržih postupaka izdavanja dozvola, kad je riječ o opremi za solarnu energiju na umjetnim konstrukcijama, primjereno je promicati i ubrzati ugradnju malih solarnih instalacija, uključujući za potrošače vlastite energije iz obnovljivih izvora i kolektivne potrošače vlastite energije kao što su lokalne energetske zajednice, zato što su to najjeftinije i najpristupačnije opcije s najmanjim utjecajem na okoliš ili drugim učincima zahvaljujući kojima se može postići brzo uvođenje novih instalacija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Osim toga, tim se projektima izravno podupiru kućanstva i poduzeća koja se suočavaju s visokim cijenama energije, a potrošače štiti od nestabilnosti cijena. Obnova kapaciteta proizvodnih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora opcija je za brzo povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora s najmanjim učinkom na mrežnu infrastrukturu i okoliš, uključujući i tehnologije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kao što je energija vjetra, za koje su postupci izdavanja dozvola obično dulji. Naposljetku, dizalice topline neposredna su i obnovljiva alternativa kotlovima na prirodni plin te imaju potencijal za znatno smanjenje potražnje za prirodnim plinom tijekom sezone grijanja.

(6)

Zbog hitne i iznimne energetske situacije države članice trebale bi moći uvesti izuzeća od određenih obveza procjene utvrđenih u zakonodavstvu Unije o okolišu za projekte u području energije iz obnovljivih izvora, projekte skladištenja energije i projekte elektroenergetske mreže koji su potrebni za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav. Kako bi se ta izuzeća uvela trebala bi biti ispunjena dva uvjeta, odnosno da se projekt provodi na posebnom području za energiju iz obnovljivih izvora ili mrežu i da je takvo područje predmet strateške procjene okoliša. Osim toga, trebalo bi donijeti razmjerne mjere ublažavanja ili, ako one nisu dostupne, kompenzacijske mjere kako bi se osigurala zaštita vrsta.

(7)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na postupke izdavanja dozvola koji imaju datum početka unutar razdoblja njezine primjene. S obzirom na cilj ove Uredbe, hitnu situaciju i iznimne okolnosti u kojem se ona donosi, posebno uzimajući u obzir činjenicu da kratkoročno ubrzanje tempa uvođenja obnovljivih izvora energije u Uniji opravdava primjenu odredaba ove Uredbe na postupke izdavanja dozvola koji su u tijeku, državama članicama trebalo bi dopustiti primjenu ove Uredbe ili nekih njezinih odredaba na postupke izdavanja dozvola koje su u tijeku, a za koje nadležno tijelo nije donijelo konačnu odluku, pod uvjetom da se primjenom tih pravila poštuju postojeća prava trećih strana i njihova legitimna očekivanja. Države članice trebale bi stoga osigurati da je primjena ove Uredbe na postupke izdavanja dozvola koji su u tijeku proporcionalna i da se njome na odgovarajući način štite prava i legitimna očekivanja svih zainteresiranih strana.

(8)

Jedna od privremenih mjera sastoji se od uvođenja oborive pretpostavke da su projekti u području energije iz obnovljivih izvora od prevladavajućeg javnog interesa i da služe javnom zdravlju i sigurnosti, za potrebe relevantnog zakonodavstva Unije o okolišu, osim ako postoje jasni dokazi da ti projekti imaju veliki štetni utjecaj na okoliš koji se ne mogu ublažiti ili nadoknaditi. Postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uključujući dizalice topline i energiju vjetra, ključna su za borbu protiv klimatskih promjena i onečišćenja, smanjenje cijena energije i ovisnosti Unije o fosilnim gorivima te osiguravanje sigurnosti opskrbe u Uniji. Pretpostavka da su postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uključujući dizalice topline, od prevladavajućeg javnog interesa i služe javnom zdravlju i sigurnosti omogućila bi da takvi projekti, prema potrebi, budu predmetom pojednostavnjene procjene u okviru specifičnih odstupanja predviđenih relevantnim zakonodavstvom Unije o okolišu, s trenutačnim učinkom. Uzimajući u obzir njihove nacionalne posebnosti, državama članicama trebalo bi dopustiti da ograniče primjenu te pretpostavke na određene dijelove svojih državnih područja ili određene tehnologije ili projekte. Države članice mogu razmotriti primjenu te pretpostavke u svojem relevantnom nacionalnom zakonodavstvu o prostornom uređenju.

(9)

Na taj se način uzima u obzir važna uloga koju energija iz obnovljivih izvora može imati u dekarbonizaciji energetskog sustava Unije zahvaljujući tome što nudi izravna rješenja za zamjenu energije koja se temelji na fosilnim gorivima i rješavanje teškog stanja na tržištu. Kako bi se eliminirala uska grla u postupku izdavanja dozvola i radu postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, u postupku planiranja i izdavanja dozvola prednost bi trebalo dati izgradnji i radu postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te razvoju povezane mrežne infrastrukture pri uravnoteženju pravnih interesa u pojedinačnom slučaju, barem za projekte koji su prepoznati kao projekti od javnog interesa. Kad je riječ o zaštiti vrsta, taj bi se prioritet trebao primjenjivati samo ako i u mjeri u kojoj su poduzete odgovarajuće mjere za očuvanje ili povrat populacija vrste u povoljno stanje očuvanosti i ako su u tu svrhu osigurana dostatna financijska sredstva i odgovarajuća područja.

(10)

Solarna energija ključan je obnovljivi izvor energije za okončanje ovisnosti Unije o ruskim fosilnim gorivima i istodobnu tranziciju prema klimatski neutralnom gospodarstvu. Solarna fotonaponska energija kao jedan od najjeftinijih dostupnih izvora električne energije i solarne toplinske tehnologije koje omogućuju grijanje iz obnovljivih izvora s niskim troškovima po jedinici topline mogu se brzo uvesti i izravno koristiti građanima i poduzećima. U tom kontekstu i u skladu s Komunikacijom Komisije od 18. svibnja 2022. pod naslovom „Strategija EU-a za solarnu energiju” pružit će se potpora razvoju otpornog industrijskog lanca vrijednosti solarne energije u Uniji, uključujući u okviru saveza za solarnu fotonaponsku industriju koji će se uspostaviti krajem 2022. Ubrzavanjem i poboljšanjem postupka izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora doprinijet će se proširenju Unijinih kapaciteta za proizvodnju tehnologija čiste energije. Trenutačne okolnosti, a posebno vrlo velika nestabilnost cijena energije, zahtijevaju hitno djelovanje kako bi se osigurali znatno brži postupci izdavanja dozvola i znatno ubrzao tempo ugradnje opreme za solarnu energiju na umjetne konstrukcije, koja je općenito manje složena od instalacija na tlu i koja može brzo doprinijeti ublažavanju učinaka trenutačne energetske krize, pod uvjetom da se održe stabilnost, pouzdanost i sigurnost mreže. Ta bi ugradnja stoga trebala biti predmet kraćih postupaka izdavanja dozvola u usporedbi s drugim projektima u području energije iz obnovljivih izvora.

(11)

Maksimalni rok trajanja postupka izdavanja dozvola za ugradnju opreme za solarnu energiju i s njom povezanih kapaciteta za skladištenje na istoj lokaciji te priključenje na mrežu za postojeće ili buduće konstrukcije izgrađene u svrhe koje nisu proizvodnja solarne energije trebao bi biti tri mjeseca. Za tu bi ugradnju trebalo bi uvesti i posebno odstupanje od zahtjeva za provedbom procjena utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2) jer nije vjerojatno da će one izazvati zabrinutost u vezi s upotrebom prostora ili utjecajem na okoliš. Ulaganje u male decentralizirane instalacije za solarnu energiju kako bi postali potrošači vlastite energije iz obnovljivih izvora jedan je od najučinkovitijih načina na koji potrošači energije mogu smanjiti svoje račune za energiju i osjetljivost na nestabilnost cijena. Državama članicama trebalo bi dopustiti da iz područja primjene tog kraćeg roka i tog odstupanja izuzmu određena područja ili konstrukcije zbog određenih opravdanih razloga.

(12)

Instalacije za potrošnju vlastite energije, među ostalim za kolektivne potrošače vlastite energije kao što su lokalne energetske zajednice, doprinose i smanjenju ukupne potražnje za prirodnim plinom, povećanju otpornosti sustava i postizanju ciljeva Unije u pogledu energije iz obnovljivih izvora. Ugradnja opreme za solarnu energiju kapaciteta do 50 kW, uključujući instalacije kolektivnih potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora, vjerojatno neće imati veliki štetni utjecaj na okoliš ili mrežu i ne izaziva sigurnosne probleme. Osim toga, male instalacije uglavnom ne zahtijevaju proširenje kapaciteta na mjestu priključenja na mrežu. S obzirom na trenutačne pozitivne učinke takvih instalacija na potrošače i ograničeni utjecaj na okoliš koji bi mogao nastati, primjereno je dodatno pojednostavniti postupak izdavanja dozvola koji se na njih primjenjuje, pod uvjetom da ne premašuje postojeći kapacitet priključka na distribucijsku mrežu, uvođenjem koncepta pozitivne šutnje administracije u relevantne postupke izdavanja dozvola kako bi se promicala i ubrzala ugradnja takvih instalacija te kako bi se u kratkom roku iskoristile njihove prednosti. Državama članicama trebalo bi dopustiti primjenu praga nižeg od 50 kW zbog njihovih unutarnjih ograničenja, pod uvjetom da prag ostane viši od 10,8 kW. U svakom slučaju, nadležna tijela ili subjekti mogu tijekom postupka izdavanja dozvole u trajanju od mjesec dana odbiti zahtjeve zaprimljene za takve instalacije zbog razloga povezanih sa sigurnošću, stabilnošću i pouzdanošću mreže uz propisno obrazložen odgovor.

(13)

Obnova kapaciteta postojećih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ima znatan potencijal za brzo povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, omogućavajući tim smanjenje potrošnje plina. Njome se omogućuje daljnja upotreba lokacija sa znatnim potencijalom za energiju iz obnovljivih izvora, čime se smanjuje potreba za određivanjem novih lokacija za projekte u području energije iz obnovljivih izvora. Obnova kapaciteta vjetroelektrana učinkovitijim turbinama omogućuje održavanje ili povećanje postojećeg kapaciteta, s manjim brojem većih i učinkovitijih turbina. Prednosti obnove kapaciteta su i to što se radi o već postojećem priključku na mrežu, vjerojatna veća potpora javnosti te znanje o utjecajima na okoliš.

(14)

Procjenjuje se da će se kapacitet proizvodnje energije vjetra na kopnu od 38 GW približiti kraju uobičajenog radnog vijeka od 20 godina između 2021. i 2025. Stavljanje tih kapaciteta izvan pogona umjesto obnove dovelo bi do znatnog smanjenja trenutačno instaliranih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i dodatno otežalo situaciju na energetskom tržištu. Za održavanje i povećanje kapaciteta Unije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ključno je hitno pojednostavnjenje i ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola za obnovu kapaciteta. U tu se svrhu ovom Uredbom uvode dodatne mjere za daljnje pojednostavnjenje postupka izdavanja dozvola koji se primjenjuje na obnovu kapaciteta projekata u području energije iz obnovljivih izvora. Konkretno, rok od najviše šest mjeseci primjenjiv na postupak izdavanja dozvola za obnovu kapaciteta projekata u području energije iz obnovljivih izvora trebao bi obuhvatiti sve relevantne procjene utjecaja na okoliš. Nadalje, kad god obnova kapaciteta postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ili nadogradnja povezane mrežne infrastrukture koja je potrebna za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav podliježe prethodnoj provjeri ili procjeni utjecaja na okoliš, ona bi trebala biti ograničena na procjenu mogućih znatnih učinaka koji bi proizašli iz promjene ili proširenja u usporedbi s izvornim projektom.

(15)

Kako bi se promicala i ubrzala obnova kapaciteta postojećih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, trebalo bi odmah uspostaviti pojednostavnjeni postupak za priključivanje na mrežu ako obnova kapaciteta dovede do ograničenog povećanja ukupnog kapaciteta u usporedbi s izvornim projektom.

(16)

Kad je riječ o obnovi kapaciteta solarne instalacije, povećanje učinkovitosti i kapaciteta može se postići bez povećanja zauzetog prostora. Time se utjecaj na okoliš instalacije obnovljenog kapaciteta ne bi razlikovao od utjecaja na okoliš izvorne instalacije pod uvjetom da se tijekom postupka ne poveća iskorišteni prostor i da se i dalje poštuju izvorno propisane mjere za ublažavanje utjecaja na okoliš.

(17)

Tehnologija dizalice topline ključna je za proizvodnju grijanja i hlađenja upotrebom obnovljivih izvora energije iz okoliša, među ostalim iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i geotermalne energije. Dizalice topline omogućuju i iskorištavanje otpadne topline i hladnoće. Brzo uvođenje dizalica topline koje upotrebljavaju nedovoljno iskorištene obnovljive izvore energije kao što su energija iz okoliša, geotermalna energija i otpadna toplina iz industrijskog i tercijarnog sektora, uključujući podatkovne centre, omogućuje zamjenu prirodnog plina i drugih kotlova na fosilna goriva rješenjem za grijanje iz obnovljivih izvora, uz istodobno povećanje energetske učinkovitosti. Na taj će se način ubrzati smanjenje upotrebe plina za grijanje, kako u zgradama tako i u industriji. Kako bi se ubrzala ugradnja i upotreba dizalica topline, primjereno je uvesti ciljane kraće postupke izdavanja dozvola za takve instalacije, uključujući pojednostavnjeni postupak za priključivanje manjih dizalica topline na elektroenergetsku mrežu ako ne postoje sigurnosni problemi, ako nisu potrebni daljnji radovi na priključivanje na mrežu i ako ne postoji tehnička nekompatibilnost sastavnih dijelova sustava, osim u slučaju da takvi postupci nisu propisani nacionalnim pravom. Zahvaljujući bržoj i jednostavnijoj ugradnji dizalica topline i većoj upotrebi energije iz obnovljivih izvora u sektoru grijanja koji čini gotovo polovinu potrošnje energije u Uniji povećat će se sigurnost opskrbe i pomoći u rješavanju složene situacije na tržištu.

(18)

Pri primjeni rokova za instalaciju opreme za solarnu energiju, obnovu kapaciteta proizvodnih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i za uvođenje dizalica topline, vrijeme tijekom kojeg se postrojenja, njihovi priključci na mrežu i povezana potrebna mrežna infrastruktura grade ili obnavljaju ne bi se trebalo uračunati u te rokove, osim ako se podudara s administrativnom etapom postupka izdavanja dozvola. Usto, vrijeme utrošeno na administrativne etape potrebne za završetak znatnih nadogradnji mreže koje su potrebne da bi se osigurala stabilnost, pouzdanost i sigurnost mreže ne bi se trebalo uračunavati u te rokove.

(19)

Kako bi se dodatno olakšalo uvođenje energije iz obnovljivih izvora, državama članicama trebalo bi dopustiti da zadrže mogućnost dodatnog skraćivanja rokova postupka izdavanja dozvola.

(20)

I dalje se primjenjuju odredbe Konvencije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša („Aarhuška konvencija”) u pogledu pristupa informacijama, sudjelovanja javnosti u odlučivanju i pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša, a posebno obveze država članica koje se odnose na sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu.

(21)

Načelo energetske solidarnosti opće je načelo u skladu s pravom Unije kako je utvrdio Sud EU-a u svojoj presudi od 15. srpnja 2021. u predmetu C-848/19 P (3), Njemačka/Poljska, i primjenjuje se na sve države članice. Zahvaljujući provedbi načela energetske solidarnosti, ovom se Uredbom omogućuje prekogranična distribucija učinaka bržeg pokretanja projekata u području energije iz obnovljivih izvora. Mjere utvrđene u ovoj Uredbi usmjerene su na instalacije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u svim državama članicama i obuhvaćaju širok raspon projekata, uključujući projekte za postojeće konstrukcije, nove instalacije opreme za solarnu energiju potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora i obnovu kapaciteta postojećih postrojenja. S obzirom na stupanj integracije energetskih tržišta u Uniji, svaki rast udjela energije iz obnovljivih izvora u bilo kojoj državi članici trebao bi koristiti i drugim državama članicama u smislu sigurnosti opskrbe i nižih cijena. To bi trebalo pomoći prekograničnom protoku električne energije iz obnovljivih izvora do mjesta gdje je najpotrebnija i osigurati da se električna energija iz obnovljivih izvora proizvedena uz niske troškove izvozi u države članice u kojima je trošak proizvodnje električne energije veći. Osim toga, novougrađeni kapaciteti za energiju iz obnovljivih izvora u državama članicama utjecat će na ukupno smanjenje potražnje za plinom u cijeloj Uniji.

(22)

Člankom 122. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije omogućuje se Vijeću da, na prijedlog Komisije i u duhu solidarnosti među državama članicama, odluči o mjerama primjerenima gospodarskim prilikama, posebno ako se pojave ozbiljne poteškoće u opskrbi određenim proizvodima, osobito u području energetike. S obzirom na nedavne događaje i nedavna djelovanja Rusije, visok rizik od potpunog prekida opskrbe ruskim plinom u kombinaciji s neizvjesnim izgledima za alternative dovodi do ozbiljne prijetnje od poremećaja u opskrbi energijom, daljnjeg povećanja cijena energije i posljedičnog dodatnog pritiska na gospodarstvo Unije. Stoga je potrebno hitno djelovanje.

(23)

Uzimajući u obzir razmjere energetske krize, razinu njezina društvenog, gospodarskog i financijskog učinka te potrebu za što bržim djelovanjem, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Njezina valjanost ograničena je na 18 mjeseci, uz odredbu o preispitivanju kako bi Komisija, prema potrebi, predložila njezinu valjanost.

(24)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

1.

„postupak izdavanja dozvola” znači postupak koji:

2.

„oprema za solarnu energiju” znači oprema koja pretvara energiju iz sunca u toplinsku ili električnu energiju, uključujući solarnu toplinsku opremu i solarnu fotonaponsku opremu.

(a)

vrijeme tijekom kojeg se postrojenja, njihovi priključci na mrežu i, s ciljem osiguravanja stabilnosti, pouzdanosti i sigurnosti mreže, povezana potrebna mrežna infrastruktura grade ili se njihov kapacitet obnavlja; i

(b)

vrijeme utrošeno na administrativne etape potrebne za završetak znatnih nadogradnji mreže koje su potrebne da bi se osigurala stabilnost, pouzdanost i sigurnost mreže.

(1)

Ničim izazvan i neopravdan agresivni rat Ruske Federacije („Rusija”) protiv Ukrajine i dosad nezabilježeno smanjenje opskrbe država članica prirodnim plinom iz Rusije ugrožavaju sigurnost opskrbe u Uniji i državama članicama. Rusija se istodobno služi plinom kao oružjem i manipulira tržištem namjernim prekidima protoka plina, što je dovelo do naglog porasta cijena energije u Uniji. Promjena putova opskrbe, koja dovodi do zagušenja u europskoj plinskoj infrastrukturi, potreba za pronalaženjem alternativnih izvora opskrbe plinom i sustavi formiranja cijena koji nisu prilagođeni situaciji šoka u opskrbi doprinijeli su nestabilnosti i povećanju cijena. Više cijene prirodnog plina ugrožavaju gospodarstvo Unije stalnom visokom inflacijom uzrokovanom višim cijenama električne energije, zbog čega slabi kupovna moć potrošača, kao i povećanjem troškova proizvodnje, posebno u energetski intenzivnim industrijama, te tako ozbiljno ugrožavaju sigurnost opskrbe.

(2)

Cijene prirodnog plina 2022. bile su iznimno nestabilne, a neke su referentne vrijednosti u kolovozu 2022. dosegnule rekordnu razinu. Neuobičajena razina cijena prirodnog plina zabilježena u kolovozu 2022. rezultat je više čimbenika, uključujući labilnu ravnotežu između ponude i potražnje povezanu s ponovnim punjenjem skladišta i smanjenjem protoka plina u plinovodima, strah od daljnjih poremećaja u opskrbi i manipuliranja tržištem koje Rusija provodi te mehanizam formiranja cijena koji nije bio prilagođen takvim ekstremnim promjenama ponude i potražnje i koji je još pogoršao pretjerano povećanje cijena. Tijekom prethodnog desetljeća cijene su bile u rasponu od 5 EUR/MWh do 35 EUR/MWh, a sad su europske cijene prirodnog plina dosegnule razine 1 000 % više od ranijih prosječnih cijena u Uniji. Plinskim budućnosnicama u okviru nizozemskog Title Transfer Facilityja (TTF) (tromjesečni proizvodi) kojima se trguje na burzi ICE Endex (2) trgovalo se po cijenama nešto nižima od 350 EUR/MWh i cijene plina TTF-a za dan unaprijed kojim se trgovalo na burzi European Energy Exchange dosegnule su 316 EUR/MWh. Cijene plina nikada ranije nisu dosegnule razine poput onih zabilježenih u kolovozu 2022.

(3)

Nakon štete na plinovodu Sjeverni tok 1, koja je vjerojatno bila uzrokovana sabotažom u rujnu 2022., nije izgledno da će se u bliskoj budućnosti opskrba Unije plinom iz Rusije nastaviti na predratnim razinama. Europski potrošači i poduzeća i dalje su izloženi očitom riziku od daljnjih mogućih gospodarski štetnih skokova cijena plina. Nepredvidivi događaji, kao što su nesreće ili sabotaža plinovoda, koji ometaju opskrbu Europe plinom ili drastično povećavaju potražnju mogu ugroziti sigurnost opskrbe. Tržišne napetosti izazvane strahom od iznenadne nestašice vjerojatno će potrajati i nakon ove zime i u sljedećoj godini jer se očekuje da će prilagodba šokovima u opskrbi i uspostava novih veza za opskrbu i infrastrukture trajati godinu dana ili više godina.

(4)

Iako postoje izvedenice povezane s drugim virtualnim točkama trgovanja, TTF u Nizozemskoj obično se smatra „standardnom” zamjenskom vrijednošću za određivanje cijena na europskim tržištima plina. Razlog tomu je njegova obično visoka likvidnost, koja je posljedica nekoliko čimbenika, među ostalim zemljopisnog položaja, koji mu je u predratnom okruženju omogućio primanje prirodnog plina iz nekoliko izvora, uključujući znatne količine iz Rusije. Stoga se u velikoj mjeri upotrebljava kao referentna cijena u formulama za određivanje cijena u ugovorima o opskrbi plinom i kao cjenovna osnova za operacije zaštite od rizika ili transakcije s izvedenicama u cijeloj Uniji, među ostalim u čvorištima koja nisu izravno povezana s TTF-om. Prema tržišnim podacima na čvorištu TTF odvijalo se približno 80 % trgovine prirodnim plinom u prvih osam mjeseci 2022. u Uniji i Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske („Ujedinjena Kraljevina”) zajedno.

(5)

Međutim, disruptivne promjene na energetskim tržištima Unije od veljače 2022. utjecale su na funkcioniranje i djelotvornost tradicionalnih mehanizama formiranja cijena na veleprodajnom tržištu plina, posebno na referentnu vrijednost TTF-a. Iako je TTF u prošlosti bio dobra zamjenska vrijednost za cijene plina u drugim regijama Europe, od travnja 2022. razdvojio se od cijena u drugim čvorištima i trgovinskim mjestima u Europi, kao i od procjena cijena koje agencije za izvješćivanje o cijenama provode za uvoz ukapljenog prirodnog plina (UPP). To se prije svega dogodilo jer plinski sustav sjeverozapadne Europe ima posebna infrastrukturna ograničenja, u pogledu transporta plinovodima (zapad–istok) i u pogledu kapaciteta ponovnog uplinjavanja UPP-a. Takva su ograničenja djelomično bila odgovorna za opće povećanje cijena plina od početka krize u Europi nakon što je Rusija počela koristiti energiju kao oružje. Neuobičajena razlika između TTF-a i drugih regionalnih čvorišta u kolovozu 2022. upućuje na to da u trenutačnim posebnim tržišnim okolnostima TTF možda nije dobra zamjenska vrijednost za stanje na tržištu izvan sjeverozapadne Europe, u kojoj se tržišta suočavaju s infrastrukturnim ograničenjima. Tijekom nestašice na sjeverozapadnom europskom tržištu druga regionalna tržišta izvan tog područja mogu imati povoljnije tržišne uvjete i stoga na njih neopravdano utječe indeksacija ugovora s TTF-om. Iako TTF i dalje ostvaruje svoj cilj uravnoteženja ponude i potražnje u sjeverozapadnoj Europi, potrebno djelovati kako bi se ograničio učinak koji neuobičajene pojave pretjerano visokih cijena TTF-a imaju na druga regionalna tržišta u Uniji. Nedostaci u formiranju cijena u manjoj mjeri mogu postojati i na drugim čvorištima.

(6)

Dostupne su različite mjere za rješavanje problema s trenutačnim mehanizmima formiranja cijena. Jedna je od mogućnosti za europska poduzeća pogođena nedavnim poremećajima na tržištu i nedostacima sustava formiranja cijena ponovno pregovarati o postojećim ugovorima koji se temelje na TTF-u. Budući da su referentne cijene povezane s plinskim budućnosnicama TTF-a relevantne na drukčiji način nego u prošlosti i nisu nužno reprezentativne za stanje na tržištu plina izvan sjeverozapadne Europe, određeni kupci mogu pokušati riješiti trenutačne probleme povezane s formiranjem cijena i referentnom vrijednošću TTF-a ponovnim pregovaranjem sa svojim postojećim ugovornim partnerima, bilo pod izričitim uvjetima ugovora ili u skladu s općim načelima ugovornog prava.

(7)

Isto tako, uvozna trgovačka društva ili države članice koje djeluju u njihovo ime mogu surađivati s međunarodnim partnerima kako bi ponovno pregovarali o postojećim ugovorima o opskrbi ili postigli dogovor o novim ugovorima o opskrbi s prikladnijim formulama za određivanje cijena prilagođenima trenutačnoj situaciji volatilnosti. Koordinirana kupnja putem informatičkog alata utvrđenog na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2022/2576 (3) može omogućiti snižavanje cijene uvoza energije, čime bi se smanjila potreba za intervencijom na tržištu.

(8)

Usto, Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) već uključuje određene zaštitne mjere za ograničavanje epizoda ekstremne volatilnosti, na primjer zahtjev da uređena tržišta kako su definirana u članku 4. stavku 1. točki 21. te direktive imaju tzv. sustave za kratkotrajni prekid trgovanja kojima se na nekoliko sati ograničavaju ekstremna povećanja cijena. Privremeni unutardnevni alat za upravljanje prekomjernom volatilnosti na tržištima energetskih izvedenica uveden Uredbom (EU) 2022/2576 doprinosi ograničavanju ekstremne volatilnosti cijena na tržištima energetskih izvedenica u danu. Međutim, takvi mehanizmi djeluju samo kratkoročno i nisu namijenjeni sprečavanju toga da tržišne cijene dosegnu prekomjerne razine.

(9)

Smanjenje potražnje dodatan je važan element za rješavanje problema ekstremnih skokova cijena. Smanjenje potražnje za plinom i električnom energijom može smanjiti tržišne cijene i tako doprinijeti ublažavanju problema s neuobičajeno visokim cijenama plina. Stoga bi se ovom Uredbom, u skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 20. i 21. listopada 2022., trebalo osigurati da aktivacija mehanizma uspostavljenog ovom Uredbom ne dovede do ukupnog povećanja potrošnje plina.

(10)

U ljeto 2022. napori subjekata koje subvencionira država u pogledu kupnje plina za skladištenje bez uzimanja u obzir učinka nekoordinirane kupnje na cijene doprinijeli su povećanju referentnih vrijednosti cijena, a posebno cijena na TTF-u. Stoga je, ako je to potrebno, bolja koordinacija između država članica koje za kupnju plina za punjenje podzemnih sustava skladišta plina angažiraju subjekte koje financira država važna za izbjegavanje ekstremnih skokova cijena u budućnosti. Primjena mehanizma zajedničke nabave uspostavljenog Uredbom (EU) 2022/2576 može imati važnu ulogu u ograničavanju epizoda pretjerano visokih cijena plina u tom pogledu.

(11)

Postojećim mjerama mogu se rješavati neki od elemenata koji uzrokuju probleme s formiranjem cijena na tržištima plina, ali se tim mjerama ne jamči trenutačno i dovoljno pouzdano rješenje aktualnih problema.

(12)

Stoga je potrebno uspostaviti privremeni mehanizam za korekciju tržišta („MCM”) za transakcije prirodnim plinom na glavnim tržištima izvedenica TTF-a i izvedenica povezanih s drugim virtualnim točkama trgovanja s dospijećima od jednog mjeseca unaprijed do godine dana unaprijed kao instrument protiv epizoda pretjerano visokih cijena plina s trenutačnim učinkom.

(13)

U zaključcima od 20. i 21. listopada 2022. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da hitno podnese prijedlog za privremeni dinamični cjenovni raspon za transakcije prirodnim plinom kako bi se odmah ograničili slučajevi pretjerano visokih cijena plina, uzimajući u obzir zaštitne mjere utvrđene u članku 23. stavku 2. Prijedloga Komisije za Uredbu (EU) 2022/2576.

(14)

Sljedeće zaštitne mjere trebalo bi, s jedne strane, razmotriti pri osmišljavanju MCM-a i, s druge strane, upotrijebiti kako bi se zajamčilo da će moguća aktivacija MCM-a biti prekinuta ako više ne postoje uvjeti za njegovu aktivaciju ili ako dođe do nenamjernih poremećaja na tržištu: MCM bi se trebao primjenjivati na transakcije prirodnim plinom na virtualnoj točki trgovanja TTF kojom upravlja Gasunie Transport Services B.V.; druga plinska čvorišta u Uniji mogu se povezati s korigiranom promptnom cijenom na TTF-u putem dinamičnog cjenovnog raspona; njime se ne bi trebala dovoditi u pitanje izvanburzovna (OTC) trgovina plinom; njime se ne bi trebala ugroziti sigurnost opskrbe plinom u Uniji; ne bi trebao ovisiti o napretku ostvarenom u provedbi cilja smanjenja potrošnje plina; ne bi smio dovesti do ukupnog povećanja potrošnje plina; trebao bi biti osmišljen tako da se njime ne spriječi tržišno utemeljen protok plina unutar Unije; ne bi smio utjecati na stabilnost i uredno funkcioniranje tržišta energetskih izvedenica te bi se njime trebale uzimati u obzir tržišne cijene plina na različitim organiziranim tržištima diljem Unije.

(15)

Kako bi se izbjegli znatni poremećaji na tržištu i poremećaji u ugovorima o opskrbi, koji bi mogli dovesti do ozbiljnih rizika za sigurnost opskrbe, MCM bi trebao biti osmišljen tako da ispunjava dva osnovna kriterija: da djeluje kao djelotvoran instrument protiv epizoda izvanredno visokih cijena plina i da se aktivira samo ako cijene dosegnu iznimne razine u usporedbi sa svjetskim tržištima.

(16)

Intervencija u okviru MCM-a trebala bi biti ograničena na uklanjanje najvažnijih nedostataka u sustavu formiranja cijena. Cijena namire na TTF-u za mjesec unaprijed za izvedenice daleko je najčešće korištena referentna vrijednost u ugovorima o opskrbi plinom u cijelom Unije, a nakon toga slijede one s dospijećem od dva mjeseca unaprijed i godine dana unaprijed. Međutim, premještanje trgovanja na izvedenice povezane s drugim virtualnim točkama trgovanja može dovesti do poremećaja na energetskim ili financijskim tržištima Unije, primjerice zbog arbitraže sudionika na tržištu između korigiranih i nekorigiranih izvedenica, na štetu potrošača. Stoga bi u MCM u načelu trebale biti uključene izvedenice povezane sa svim virtualnim točkama trgovanja u Uniji. Međutim, primjena MCM-a na izvedenice povezane s virtualnim točkama trgovanja koje nisu TTF složena je i iziskuje dodatnu tehničku pripremu. Budući da je MCM potrebno hitno uvesti za najvažnije izvedenice, TTF izvedenice, Komisiju bi trebalo ovlastiti da provedbenim aktom utvrdi tehničke pojedinosti primjene MCM-a na izvedenice povezane s drugim virtualnim točkama trgovanja i na određene izvedenice povezane s drugim virtualnim točkama trgovanja koje bi na temelju unaprijed definiranih kriterija mogle biti isključene.

(17)

Uspostava MCM-a trebala bi tržištu odaslati jasnu poruku da Unija neće prihvatiti pretjerano visoke cijene koje su posljedica manjkavog formiranja cijena. Ona bi također trebala pružiti sigurnost sudionicima na tržištu u pogledu pouzdanih ograničenja za trgovanje plinom te bi se njome mogla ostvariti znatna gospodarska ušteda i za poduzeća i za kućanstva, koja ne bi više bila toliko izložena epizodama pretjerano visokih cijena energije.

(18)

MCM-om bi se trebala uvesti dinamična sigurnosna gornja granica za cijenu izvedenica s dospijećem od jednog mjeseca unaprijed do godine dana unaprijed. Dinamičnu sigurnosnu gornju granicu trebalo bi aktivirati ako cijena izvedenica dosegne unaprijed utvrđenu razinu i ako povećanje cijena ne odgovara sličnom povećanju na razini regionalnih ili svjetskih tržišta.

(19)

Stoga bi se dinamičnom sigurnosnom gornjom granicom trebalo osigurati da se ne prihvaćaju nalozi za trgovanje koji bi bili znatno viši od cijena UPP-a u drugim regijama svijeta. Za utvrđivanje referentne cijene koja odražava globalna kretanja cijena UPP-a trebalo bi upotrebljavati odgovarajuće referentne vrijednosti. Referentna cijena trebala bi se temeljiti na procjenama cijena UPP-a koje su reprezentativne za uvjete na europskom tržištu te, zbog posebne važnosti Ujedinjene Kraljevine i Azije kao konkurenata na globalnom tržištu UPP-a, i na odgovarajućoj referentnoj vrijednosti za Ujedinjenu Kraljevinu i azijske regije. Za razliku od plina iz plinovoda, UPP-om se trguje u cijelom svijetu. Stoga cijene UPP-a bolje odražavaju kretanja cijena plina na globalnoj razini i mogu poslužiti kao referentna vrijednost kako bi se procijenilo odstupaju li razine cijena u kontinentalnim čvorištima neuobičajeno od međunarodnih cijena.

(20)

Uzorak cijena UPP-a koji se uzima u obzir trebao bi biti dovoljno velik da bude informativan čak i u slučaju da određena cijena UPP-a ne bude dostupna određenog dana. Kako bi se utvrdila reprezentativna košarica europskih i međunarodnih cijena te kako bi se osiguralo da subjekti koji pružaju informacije o cijenama podliježu relevantnim propisima Unije, procjene cijena trebale bi odabrati agencije za izvješćivanje koje su navedene u Registru administratora i referentnih vrijednosti uspostavljenom Uredbom (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća (5). Budući da su pravodobne informacije ključne za dinamični MCM, u obzir bi trebalo uzeti samo informacije o cijenama od subjekata koji pružaju informacije koje se odnose na dan objave. Kako bi se Agenciji Europske unije za suradnju energetskih regulatora osnovanoj Uredbom (EU) 2019/942 Europskog parlamenta i Vijeća (6) (ACER) omogućilo da izvršava svoje dužnosti nadzora tržišta na temelju ove Uredbe i da pravodobno izračuna referentnu cijenu, potrebno je obvezati agencije za izvješćivanje koje objavljuju procjene cijena da ACER-u dostave procjene do 21.00 sat po srednjoeuropskom vremenu, pod uvjetom da su dostupne, kako bi ACER mogao objaviti referentnu cijenu prije kraja dana. Iako se takve obveze izvješćivanja odnose samo na postojeće podatke i ne predstavljaju znatno dodatno opterećenje za agencije za izvješćivanje te su česte u regulaciji energetskog i financijskog tržišta, ACER bi trebao osigurati povjerljivo postupanje s primljenim informacijama, zaštititi sva prava intelektualnog vlasništva povezana s informacijama i upotrebljavati te informacije isključivo u regulatorne svrhe. ACER bi trebao moći izdati smjernice o formatu u kojem se relevantni podaci trebaju dostaviti.

(21)

Zbog njihove visoke likvidnosti primjereno je uključiti i izvedenice s najkraćim dospijećem povezane s nacionalnom točkom uravnoteženja u Ujedinjenoj Kraljevini. Dnevna procjena cijena koju ACER provodi u skladu s Uredbom (EU) 2022/2576 trebala bi biti dio košarice procjena cijena UPP-a.

(22)

Iako su referentne vrijednosti koje se uzimaju u obzir za referentnu cijenu dobra zamjenska vrijednost za globalna kretanja cijena UPP-a, one ne mogu jednostavno zamijeniti cijene izvedenica. To je uglavnom zbog toga što referentna cijena odražava cijene na različitim lokacijama u odnosu na TTF i druge virtualne točke trgovanja u Uniji. Na primjer, njima se ne uzimaju u obzir troškovi povezani s mogućim zagušenjima infrastrukture do kojih dolazi pri premještanju plina iz terminala za UPP u mjesto na kojem se nalazi čvorište TTF. Stoga su cijene na TTF-u obično više od cijena koje se uzimaju u obzir za referentnu cijenu. Razlika je u prosjeku iznosila oko 35/MWh između lipnja i kolovoza 2022. Nadalje, za sigurnost opskrbe ključno je da se ispravljena cijena izvedenica TTF-a postavi na dovoljno visoku razinu kako bi se privukao uvoz ukapljenog prirodnog plina iz drugih regija u svijetu. Stoga bi na referentnu cijenu za izračun ispravljene cijene izvedenica TTF-a trebalo dodati premiju za sigurnost opskrbe. Formula za sigurnosnu gornju granicu trebala bi biti u potpunosti dinamična, utemeljena na košarici cijena koja se dinamično razvija i odražava cijene na svjetskom tržištu te bi trebala služiti kao određena sigurnosna marža, kako bi se osiguralo da sigurnost opskrbe nije ugrožena. Dinamična sigurnosna gornja granica može svakodnevno varirati na temelju kretanja globalnih cijena sadržanih u košarici.

(23)

Sigurnosna gornja granica ne bi trebala biti statična. Ona bi se trebala svakodnevno i dinamično prilagođavati. Objavljivanjem dnevne cijene namire omogućuje se da dinamična sigurnosna gornja granica ostane u skladu s kretanjima na tržištu ukapljenog prirodnog plina te da se očuva proces formiranja cijena na burzama i ublaže mogući učinci na uredno funkcioniranje tržištâ izvedenica. Osmišljavanjem dinamične sigurnosne gornje granice smanjit će se i rizici za središnje druge ugovorne strane i ograničiti učinak na sudionike na tržištima budućnosnica, kao što su članovi sustava poravnanja i njihovi klijenti. Dinamičnom sigurnosnom gornjom granicom ne bi se trebale korigirati tržišne cijene ispod određene granice.

(24)

Kako bi se izbjegao bilo kakav rizik da dinamično ograničenje trgovanja za cijenu izvedenica s dospijećem od jednog mjeseca unaprijed do godine dana unaprijed dovede do nezakonitog tajnog dogovaranja među opskrbljivačima ili trgovcima prirodnim plinom, financijski regulatori, ACER i tijela nadležna za tržišno natjecanje trebali bi posebno pažljivo promatrati tržišta izvedenica za plin i energiju u razdoblju u kojem je MCM aktiviran.

(25)

MCM bi trebao biti privremene prirode i trebalo bi ga aktivirati samo kako bi se ograničilo epizode iznimno visokih cijena prirodnog plina koje nisu povezane s cijenama na drugim burzama plina. U tu bi svrhu trebalo ispuniti dva kumulativna uvjeta za aktivaciju MCM-a.

(26)

MCM bi se trebao aktivirati samo kad cijene namire za izvedenice TTF-a s najkraćim dospijećem dostignu unaprijed određenu iznimno visoku razinu, kako bi se osiguralo da se MCM-om ispravljaju nedostaci na tržištu, a da se ne utječe bitno na ponudu i potražnju ni na uobičajeno određivanje cijena. Ako se ne utvrdi na dovoljno visokoj razini, sigurnosna gornja granica mogla bi spriječiti sudionike na tržištu da se uspješno zaštite od rizika jer bi formiranje pouzdanih cijena za proizvode s datumom isporuke u budućnosti i funkcioniranje tržišta izvedenica mogli biti narušeni. Kad bi se MCM aktivirao kako bi se cijene umjetno smanjile, a ne kako bi se ispravio poremećaj tržišta, to bi imalo znatan negativan učinak na sudionike na tržištu, uključujući energetska poduzeća, koja bi mogla imati poteškoća s ispunjavanjem maržnih poziva i ograničenjima likvidnosti, što bi moglo dovesti do neispunjavanja obveza. Nekim sudionicima na tržištu, posebno manjima, moglo bi se onemogućiti da zaštite svoje pozicije, što bi dodatno pogoršalo volatilnost na promptnim tržištima i dovelo do možda i većih skokova cijena. S obzirom na znatan obujam trgovanja, takav bi razvoj događaja predstavljao očit rizik za gospodarstvo, koji bi trebalo spriječiti osmišljavanjem MCM-a. Stoga bi na temelju prošlih iskustava, kao što je izniman porast cijena zabilježen u kolovozu 2022., trebalo odrediti razine cijena na kojima bi se trebao aktivirati MCM. Dostupni podaci pokazuju da su u kolovozu 2022. cijene izvedenica TTF-a s najkraćim dospijećem dosegle razine iznad 180 EUR/MWh. Cilj MCM-a trebalo bi biti izbjegavanje neuobičajenih cijena na razini dosegnutoj u kolovozu 2022.

(27)

Nadalje, MCM bi se trebao aktivirati samo kad cijene na TTF-u dosegnu razine koje su znatno i neuobičajeno visoke u usporedbi s cijenama UPP-a koje odražavaju cijene na svjetskom tržištu. Ako se cijene na svjetskim tržištima povećavaju jednakom brzinom i u jednakoj mjeri kao cijene na TTF-u, aktivacija MCM-a mogla bi spriječiti kupnju zaliha na svjetskim tržištima, što može predstavljati rizik za sigurnost opskrbe. Stoga bi se MCM trebao aktivirati samo u situacijama u kojima su cijene na TTF-u duže vrijeme znatno više od cijena na svjetskim tržištima. Isto tako, ako se razlika u odnosu na cijene na TTF-u smanji ili nestane, MCM bi se trebao deaktivirati kako bi se izbjegao rizik za sigurnost opskrbe.

(28)

Kako bi se postigla potpuna usklađenost s Uredbom Vijeća (EU) 2022/1369 (7) i ciljevima smanjenja potražnje utvrđenima u toj uredbi, Komisija bi trebala moći suspendirati aktivaciju MCM-a ako on negativno utječe na napredak u provedbi ciljeva dobrovoljnog smanjenja potražnje u skladu s Uredbom (EU) 2022/1369 ili vodi do ukupnog povećanja potrošnje plina za 15 % u mjesec dana ili za 10 % tijekom dva uzastopna mjeseca u usporedbi s odgovarajućom prosječnom potrošnjom tijekom usporedivih mjeseci prethodnih godina. Kako bi se u obzir uzele regionalne varijacije ili varijacije na razini Unije prouzročene sezonalnošću, promjenama vremena i drugim čimbenicima, kao što je kriza uzrokovana bolešću COVID-19, potrošnju plina trebalo bi mjeriti u odnosu na potrošnju tijekom pet godina koje su prethodile stupanju ove Uredbe na snagu, u skladu s pristupom iz Uredbe (EU) 2022/1369, i na temelju podataka o potrošnji plina i smanjenju potražnje za plinom primljenih od država članica u skladu s tom uredbom. Učinak smanjenja cijena prirodnog plina koji bi MCM mogao imati ne bi trebao dovesti do umjetnog poticanja potrošnje prirodnog plina u Uniji do te mjere da se ometaju nastojanja potrebna za smanjenje potražnje za prirodnim plinom u okviru ciljeva dobrovoljnog i obveznog smanjenja potražnje u skladu s Uredbom (EU) 2022/1369 i ciljeva smanjenja potražnje u skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2022/1854 (8). Komisija bi trebala osigurati da se aktivacijom MCM-a ne uspori napredak država članica u postizanju njihovih ciljeva smanjenja potrošnje energije.

(29)

Ovisno o razini intervencije, MCM može uključivati financijske rizike, ugovorne rizike te rizike u pogledu sigurnosti opskrbe. Razina rizika ovisi o učestalosti aktivacije MCM-a i stoga može ometati normalno funkcioniranje tržišta. Što je niži prag za intervenciju, to će se češće MCM aktivirati te povećati vjerojatnost ostvarenja relevantnog rizika. Stoga bi uvjete za aktivaciju MCM-a trebalo utvrditi na razini koja je povezana s neuobičajenim i iznimno visokim razinama cijene na TTF-u za mjesec unaprijed ujedno osiguravajući da je mehanizam djelotvoran instrument protiv pojave epizoda pretjerano visokih cijena koje ne odražavaju kretanja na međunarodnom tržištu.

(30)

Važno je da MCM bude osmišljen tako da se njime ne remeti temeljna ugovorna ravnoteža ugovora o opskrbi plinom, nego rješavaju slučajevi neuobičajenih kretanja na tržištu. Ako se pokretači za intervenciju utvrde na razini na kojoj se njima ispravljaju postojeći problemi u formiranju cijena, a nisu namijenjeni utjecaju na ravnotežu između ponude i potražnje, rizik da se MCM-om odnosno njegovom aktivacijom promijeni ugovorna ravnoteža postojećih ugovora može se svesti na najmanju moguću mjeru.

(31)

Kako bi se osiguralo da MCM djeluje trenutačno, dinamično ograničenje trgovanja trebalo bi se trenutačno i automatski aktivirati, bez potrebe za daljnjom odlukom ACER-a ili Komisije.

(32)

Kako bi se rano otkrili mogući problemi koji proizlaze iz aktivacije MCM-a, Komisija bi trebala ovlastiti Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala uspostavljeno Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (9) (ESMA) i ACER da izdaju izvješće o mogućim negativnim učincima MCM-a na financijska i energetska tržišta te na sigurnost opskrbe.

(33)

ACER bi trebao kontinuirano pratiti jesu li ispunjeni uvjeti za djelovanje MCM-a. ACER je najprikladnije tijelo za provedbu takvog praćenja jer ima pregled tržišta plina u cijeloj Uniji i potrebno stručno znanje o funkcioniranju tržišta plina te je već ovlašten pratiti aktivnosti trgovanja veleprodajnim energetskim proizvodima u skladu s pravom Unije. ACER bi stoga trebao pratiti razvoj cijene namire izvedenica TTF-a s najkraćim dospijećem i uspoređivati je s referentnom cijenom utvrđenom na temelju prosječne cijene iz procjena cijena UPP-a povezanih s europskim trgovinskim čvorištima kako bi provjerio jesu li ispunjeni uvjeti kojima se opravdava aktivacija ili deaktivacija MCM-a. Nakon što se ispune uvjeti za aktivaciju MCM-a, ACER bi na svojoj internetskoj stranici trebao odmah objaviti obavijest o tome da su ispunjeni uvjeti za njegovu aktivaciju. Sljedeći dan tržišni operateri ne bi trebali prihvaćati naloge iznad dinamičkog ograničenja trgovanja, a sudionici na tržištu izvedenica TTF-a ne bi smjeli podnositi takve naloge. Tržišni operateri i sudionici na tržištu izvedenica TTF-a trebali bi pratiti internetske stranice ACER-a na kojima bi dnevna referentna cijena trebala biti objavljena. Slično dinamično ograničenje trgovanja trebalo bi se primjenjivati na izvedenice povezane s drugim virtualnim točkama trgovanja pod uvjetima utvrđenima u provedbenom aktu koji se odnosi na primjenu MCM-a na takve izvedenice.

(34)

Aktivacija MCM-a može imati neželjene i nepredvidive učinke na gospodarstvo, uključujući rizike za sigurnost opskrbe i za financijsku stabilnost. Kako bi se osigurala brza reakcija u slučaju nenamjernih poremećaja na tržištu, trebalo bi utvrditi učinkovite zaštitne mjere, na temelju objektivnih kriterija, kojima se osigurava da se MCM u svakom trenutku može suspendirati. U slučaju nenamjernih poremećaja na tržištu, na temelju rezultata ACER-ova praćenja i konkretnih naznaka da je korekcija tržišta neminovna, Komisija bi trebala moći zatražiti mišljenje ESMA-e, ACER-a i, prema potrebi, Europske mreže operatora transportnih sustava za plin (ENTSOG) i Koordinacijske skupine za plin (GCG) uspostavljenih Uredbom (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća (10) o učinku moguće korekcije tržišta na sigurnost opskrbe, protok plina unutar Unije i financijsku stabilnost kako bi Komisija provedbenom odlukom prema potrebi mogla brzo suspendirati aktivaciju MCM-a od strane ACER-a.

(35)

Osim dnevnog preispitivanja postoje li još uvijek uvjeti za dinamično ograničenje trgovanja, trebalo bi utvrditi dodatne zaštitne mjere kako bi se izbjegli neželjeni poremećaji na tržištu.

(36)

Dinamično ograničenje trgovanja ne bi trebalo utjecati na OTC transakcije jer bi primjena tog ograničenja na OTC transakcije dovela do ozbiljnih problema u praćenju, a mogla bi dovesti i do problema u pogledu sigurnosti opskrbe. Međutim, trebao bi se primjenjivati mehanizam preispitivanja kako bi se procijenilo može li isključivanje OTC transakcija dovesti do znatnih premještanja trgovanja izvedenicama TTF-a na OTC tržišta te pritom ugroziti stabilnost financijskih ili energetskih tržišta.

(37)

MCM bi se trebao automatski deaktivirati ako njegovo djelovanje više nije opravdano stanjem na tržištu prirodnog plina. Osim ako dođe do poremećaja na tržištu, MCM bi se trebao deaktivirati tek nakon određenog vremena kako bi se izbjegla česta aktivacija i deaktivacija. MCM bi se stoga trebao automatski deaktivirati nakon 20 dana ako dinamično ograničenje trgovanja iznosi 180 EUR/MWh za određeno razdoblje. Za deaktivaciju MCM-a ne bi trebala biti potrebna nikakva procjena ACER-a ili Komisije, već bi se ona trebala dogoditi automatski kada se za to ispune uvjeti.

(38)

Ako dođe do znatnog smanjenja opskrbe plinom i u slučaju kada opskrba plinom nije dovoljna za zadovoljavanje preostale potražnje za plinom, Komisija u skladu s Uredbom (EU) 2017/1938 može proglasiti izvanredno stanje na regionalnoj razini ili razini Unije na zahtjev države članice koja je proglasila izvanredno stanje te treba proglasiti izvanredno stanje na regionalnoj razini ili razini Unije ako su dvije ili više država članica proglasile izvanredno stanje. Kako bi se spriječila situacija da kontinuirana aktivacija MCM-a dovede do problema u pogledu sigurnosti opskrbe, MCM bi se trebao automatski deaktivirati ako je Komisija proglasila izvanredno stanje na regionalnoj razini ili razini Unije.

(39)

Ključno je da MCM uključuje djelotvoran instrument za suspenziju, na temelju objektivnih kriterija, dinamične sigurnosne gornje granice odmah i u bilo kojem trenutku ako bi primjena dinamične sigurnosne gornje granice uzrokovala ozbiljne poremećaje na tržištu, što bi utjecalo na sigurnost opskrbe i protok plina unutar Unije.

(40)

Budući da je važno temeljito procijeniti sve zaštitne mjere koje treba uzeti u obzir pri procjeni moguće suspenzije MCM-a, MCM bi se trebao suspendirati provedbenom odlukom Komisije. Pri donošenju takve odluke, što bi trebalo učiniti bez nepotrebne odgode, Komisija bi trebala procijeniti ugrožava li primjena dinamičnog ograničenja trgovanja sigurnost opskrbe Unije, je li popraćen dostatnim naporima za smanjenje potražnje, sprečava li tržišno utemeljen protok plina unutar Unije, utječe li negativno na tržišta energetskih izvedenica, uzimaju li se pri njemu u obzir tržišne cijene plina na raznim organiziranim tržištima u Uniji ili može li negativno utjecati na postojeće ugovore o opskrbi plinom. U takvim slučajevima Komisija bi trebala provedbenom odlukom suspendirati MCM. S obzirom na to da je potrebna brza reakcija, od Komisije se ne bi trebalo zahtijevati da djeluje u skladu s postupkom odbora.

(41)

MCM ne bi trebao ugroziti sigurnost opskrbe plinom u Uniji ograničavanjem cjenovnih signala koji su ključni za privlačenje potrebnih zaliha plina i za protok plina unutar Unije Opskrbljivači plinom zapravo mogu obustaviti opskrbu kad se aktivira MCM kako bi povećali dobit prodajom netom nakon deaktivacije sigurnosnih gornjih granica. U slučaju da MCM prouzroči takve rizike za sigurnost opskrbe plinom u Uniji, ali se ne proglasi izvanredno stanje na regionalnoj razini ili razini Unije, Komisija bi trebala odmah suspendirati MCM. Elementi koje treba uzeti u obzir pri procjeni rizika za sigurnost opskrbe trebali bi uključivati moguće znatno odstupanje jedne od sastavnica referentne cijene u usporedbi s povijesnim trendom te znatan pad tromjesečnog uvoza UPP-a u Uniju u usporedbi istim tromjesečjem prethodne godine.

(42)

Budući da je neograničeni protok plina unutar Unije ključan element sigurnosti opskrbe u Uniji, aktivaciju MCM-a trebalo bi suspendirati i ako neopravdano ograničava protok plina unutar Unije, ugrožavajući time sigurnost opskrbe u Uniji.

(43)

MCM ne bi trebao umanjiti ulogu koju cjenovni signali imaju na unutarnjem tržištu prirodnog plina Unije ni sprečavati tržišno utemeljen protok plina unutar Unije jer je ključno da se nastavi dotok prirodnog plina tamo gdje je najpotrebniji.

(44)

MCM ne bi trebao neopravdano ugroziti nastavak pravilnog funkcioniranja tržišta energetskih izvedenica. Ta tržišta imaju ključnu ulogu u omogućavanju sudionicima na tržištu da zaštite svoje pozicije kako bi upravljali rizicima, posebno u pogledu volatilnosti cijena. Usto, intervencije u cijene putem MCM-a mogu dovesti do znatnih financijskih gubitaka za sudionike na tržištu izvedenica. S obzirom na veličinu tržišta plina u Uniji, takvi gubici mogu ne samo utjecati na specijalizirana tržišta izvedenica, nego i imati znatne popratne učinke na druga financijska tržišta. Intervencije u cijene mogle bi dovesti i do štetnog povećanja maržnih poziva uslijed neizvjesnosti. Bitno povećanje maržnih poziva moglo bi dovesti do znatnih financijskih gubitaka i gubitaka likvidnosti za sudionike na tržištu, a time i do neispunjavanja obveza člana sustava poravnanja ili krajnjeg klijenta. Relevantni sudionici na tržištu trebali bi djelovati u dobroj vjeri i ne bi trebali neopravdano mijenjati postupke upravljanja rizicima i tako prouzročiti povećanje maržnih poziva, posebno ako to nije u skladu s uobičajenim tržišnim postupcima. Komisija bi stoga trebala odmah suspendirati MCM ako se njime ugrožava uredno funkcioniranje tržišta izvedenica, primjerice ako dovodi do znatnog smanjenja transakcija izvedenicama TTF-a unutar Unije ili do znatnog premještanja transakcija izvedenicama TTF-a na mjesta trgovanja izvan Unije. U tom je pogledu važno da Komisija uzme u obzir dostupno stručno znanje relevantnih tijela Unije. ESMA je neovisno tijelo koje doprinosi zaštiti stabilnosti financijskog sustava Unije, posebice promicanjem stabilnih i urednih financijskih tržišta, kao što su tržišta izvedenica.

Komisija bi stoga trebala uzeti u obzir izvješća ESMA-e o takvim aspektima. Osim toga, Komisija bi trebala uzeti u obzir sve savjete Europske središnje banke (ESB) u vezi sa stabilnošću financijskog sustava u skladu s člankom 127. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i člankom 25.1 Protokola 4. o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, priloženog UFEU-u („Protokol”). S obzirom na volatilnost financijskih tržišta i potencijalno velik učinak tržišnih intervencija na njima, važno je osigurati da Komisija može brzo suspendirati MCM. Izvješće ESMA-e trebalo bi izdati najkasnije u roku od 48 sati ili u hitnim slučajevima isti dan na zahtjev Komisije.

(45)

MCM bi trebao biti osmišljen tako da se njime rješavaju samo iznimna povećanja cijena plina uzrokovana nedostacima u mehanizmu formiranja cijena i kao takav ne bi trebao utjecati na valjanost postojećih ugovora o opskrbi plinom. Međutim, u situacijama u kojima ACER ili Komisija zamijeti da aktivacija MCM-a negativno utječe na postojeće ugovore o opskrbi plina, Komisija bi ga trebala suspendirati.

(46)

U osmišljavanju i mogućnostima suspenzije MCM-a trebalo bi uzeti u obzir da trgovci prirodnim plinom mogu premjestiti trgovinu prirodnim plinom u regije izvan Unije, smanjujući time djelotvornost MCM-a. To bi bio slučaj, na primjer, kad bi se trgovci počeli baviti OTC trgovinom plina, koja je manje transparentna, manje podliježe regulatornom nadzoru i za uključene strane znači veći rizik od neispunjavanja obveza. To bi bio slučaj i kad bi trgovci, čija zaštita od rizika može biti ograničena MCM-om, tražili zaštitu od rizika u drugim jurisdikcijama, zbog čega bi druga ugovorna strana u poravnanju trebala izvršiti rebalans novčanih sredstava na kojima se temelje pozicije u izvedenicama kako bi se odrazila ograničena cijena namire, čime bi se aktivirali maržni pozivi.

(47)

ACER, ESMA, ENTSOG i GCG trebali bi pomagati Komisiji u praćenju MCM-a.

(48)

Pri obavljanju svojih zadaća na temelju ove Uredbe, Komisija bi također trebala imati mogućnost konzultirati se s ESB-om i zatražiti njegov savjet, u skladu s ulogom ESB-a na temelju članka 127. stavka 5. UFEU-a, kako bi doprinijela nesmetanom vođenju politika koje se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija i stabilnost financijskog sustava te na temelju članka 25. stavka 1. Protokola kako bi ponudila savjete, među ostalim, Komisiji, i s njom se savjetovala, o području primjene i provedbi zakonodavstva Unije koje se odnosi na bonitetni nadzor kreditnih institucija i stabilnost financijskog sustava. Takav postupak savjetovanja trebao bi se organizirati tako da se, prema potrebi, omogući brza suspenzija MCM-a.

(49)

S obzirom na hitnu potrebu za rješavanjem problemâ, posebno u određivanju cijena izvedenica TTF-a u Uniji, brza provedba MCM-a od ključne je važnosti. ESMA i ACER trebali bi provesti procjenu učinka MCM-a („procjena učinaka”) kako bi analizirali bi li njegova brza provedba mogla dovesti do neželjenih negativnih posljedica za financijska ili energetska tržišta ili za sigurnost opskrbe. Procjenu učinaka trebalo bi dostaviti Komisiji do 1. ožujka 2023. U njoj bi prije svega trebalo analizirati elemente potrebne za provedbeni akt koji se odnosi na pojedinosti modaliteta vezanih za proširenje MCM-a na izvedenice povezane s drugim virtualnim točkama trgovanja i provjeriti jesu li ključni elementi MCM-a i dalje primjereni s obzirom na kretanja na financijskom i energetskom tržištu te u odnosu na sigurnost opskrbe. ESMA i ACER do 23. siječnja 2023. objavljuju izvješće s preliminarnim podacima o uvođenju MCM-a. Uzimajući u obzir rezultate procjene učinaka, Komisija bi, prema potrebi, bez nepotrebne odgode trebala predložiti izmjenu ove Uredbe kako bi se prilagodio izbor proizvoda obuhvaćenih MCM-om.

(50)

Komisija na temelju procjene učinaka ili nakon korekcije tržišta ili odluke o suspenziji, ili s obzirom na kretanja na tržištu i kretanja u vezi sa sigurnošću opskrbe može predložiti i druge izmjene ove Uredbe.

(51)

Kako bi se očuvalo dobro funkcioniranje tržišta izvedenica, a posebno postupci upravljanja rizicima kod središnjih drugih ugovornih strana, te kako bi se potreba za zahtijevanjem dodatne marže kao kolaterala svela na najmanju moguću mjeru, ugovorne strane trebale bi moći na uredan način prebijati ili smanjivati pozicije na tržištu izvedenica TTF-a ako to žele. Stoga se dinamično ograničenje trgovanja ne bi trebalo primjenjivati na ugovore sklopljene prije stupanja na snagu ove Uredbe ni na transakcije na temelju kojih sudionici na tržištu prebijaju ili smanjuju pozicije, a koje proizlaze iz ugovora o izvedenicama TTF-a sklopljenih prije stupanja na snagu ove Uredbe.

(52)

Središnje druge ugovorne strane imaju ključnu ulogu u osiguravanju urednog funkcioniranja tržištâ izvedenica TTF-a jer smanjuju rizik druge ugovorne strane. Stoga je nužno da se MCM-om ne ometaju aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana, osobito kad je riječ o upravljanju pozicijama neispunjavanja obveza. Radi toga se dinamično ograničenje trgovanja ne bi trebalo primjenjivati na transakcije izvršene u okviru postupka za upravljanje neispunjenim obvezama koji organizira središnja druga ugovorna strana.

(53)

MCM je nužan i proporcionalan za postizanje cilja ispravljanja pretjerano visokih cijena plina na TTF-u i izvedenice povezane s drugim virtualnim točkama trgovanja. Neizravni učinci skokova cijena, kao što su povećanje cijena energije i inflacija, pogađaju sve države članice. Kad je riječ o nedostacima u sustavu formiranja cijena, oni se različito odražavaju u različitim državama članicama, odnosno povećanja cijena su izraženija u nekim državama članicama (npr. u državama srednje Europe) nego u drugima državama članicama (npr. državama članicama na periferiji ili onima koje imaju druge mogućnosti opskrbe). Kako bi se izbjeglo fragmentirano djelovanje, koje bi moglo dovesti do podjele integriranog tržišta plina Unije, potrebno je zajedničko djelovanje u duhu solidarnosti. To je ključno i za sigurnost opskrbe u Uniji. Osim toga, zajedničkim zaštitnim mjerama, koje bi mogle biti potrebnije u državama članicama bez alternativnih izvora opskrbe nego u onima s više alternativa, osigurava se koordiniran pristup kao izraz energetske solidarnosti. Naime, premda su financijski rizici i koristi vrlo različiti za različite države članice, MCM bi trebao predstavljati kompromis u duhu solidarnosti, u kojem su sve države članice suglasne doprinijeti korekciji tržišta i prihvatiti ista ograničenja za formiranje cijena, iako se razina nepravilnog funkcioniranja mehanizma formiranja cijena i financijski učinci cijena izvedenica na gospodarstvo razlikuju među državama članicama. MCM bi stoga ojačao solidarnost Unije u izbjegavanju pretjerano visokih cijena, koje su za mnoge države članice neodržive čak i u kratkim razdobljima. MCM će pomoći u nastojanjima da poduzeća za opskrbu plinom iz svih država članica mogu kupovati plin po razumnim cijenama u duhu solidarnosti.

(54)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti za utvrđivanje tehničkih pojedinosti primjene MCM-a na izvedenice povezane s drugim virtualnim točkama trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(55)

Zbog nestabilne i nepredvidive situacije tržišta prirodnog plina na početku zimske sezone važno je osigurati da se MCM primjenjuje što je prije moguće ako su ispunjeni uvjeti koji opravdavaju njegovu aktivaciju. Ova bi Uredba stoga trebala stupiti na snagu 1. veljače 2023. Dinamično ograničenje trgovanja trebalo bi se primjenjivati od 15. veljače 2023. Obveza ESMA-e i ACER-a da dostave izvješće s preliminarnim podacima trebala bi se primjenjivati retroaktivno od 1. siječnja 2023. kako bi se potrebne informacije dobile što je prije moguće,

(1)

U skladu s člankom 8.a Direktive 2013/36/EU, investicijska društva koja ispunjavaju uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2) trebala bi podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad kao kreditne institucije. Ta bi društva trebala nadležnim tijelima dostaviti dovoljno informacija kako bi ta tijela mogla provesti sveobuhvatnu procjenu kreditnih institucija koje podnose zahtjev.

(2)

Popis informacija koje u zahtjevu trebaju dostaviti subjekti koji žele dobiti odobrenje za rad iz članka 8.a Direktive 2013/36/EU trebalo bi utvrditi u uredbi. U te bi informacije trebalo uključiti identifikacijske podatke i povijesne informacije o kreditnoj instituciji koja podnosi zahtjev, uključujući njezine postojeće licencije, predložene djelatnosti, trenutačni financijski položaj, program rada i inicijalni kapital.

(3)

Kako bi se osigurala dosljednost i usklađenost potrebnih informacija za odobrenje za rad kreditnih institucija koje podnose zahtjev, ova bi Uredba trebala upućivati na Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2022/2580 (3) za informacije koje treba dostaviti za odobrenje za rad kreditnih institucija, zahtjeve koji se primjenjuju na dioničare i članove koji imaju kvalificirane udjele i prepreke koje mogu sprečavati učinkovito izvršavanje nadzornih funkcija i trebala bi područje djelovanja proširiti na investicijska društva klasificirana kao kreditne institucije.

(4)

Člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 utvrđuje se vrsta kreditnih institucija koja prima depozite ili ostala povratna sredstva od javnosti te odobrava kredite za vlastiti račun, kao i druga vrsta kreditnih institucija koja je obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe. S druge strane, kreditne institucije čije poslovanje uključuje primanje depozita ili ostalih povratni h sredstava od javnosti te odobravanje kredita za vlastiti račun trebale bi poštovati zahtjeve Delegirane uredbe (EU) 2022/2580.

(5)

U popisu zahtjeva za informacije iz ove Uredbe za kreditne institucije koje podnose zahtjev trebalo bi uzeti u obzir specifičnosti poslovnog modela investicijskih društava i sve prethodne licencije koje je izdalo nadležno tijelo.

(6)

Nadležna tijela možda će trebati proširiti zatražene informacije kako bi mogla temeljito procijeniti kreditnu instituciju koja podnosi zahtjev, uzimajući u obzir niz različitih poslovnih modela i pravnih oblika koje mogu imati institucije koje podnose zahtjev. Ovom bi se Uredbom nadležnim tijelima trebalo omogućiti da od investicijskog društva zatraže dodatne informacije pri procjeni zahtjeva za odobrenje za rad kreditnih institucija.

(7)

Nadležno tijelo može razmotriti odustajanje od određenih zahtjeva za informacije s obzirom na veličinu, prirodu, opseg i složenost djelatnosti predmetne kreditne institucije koja podnosi zahtjev i uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti i opterećenje provedbe za institucije. Međutim, to ne bi trebalo ugroziti mogućnost provođenja sveobuhvatne procjene zahtjeva za kreditnu instituciju.

(8)

Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) dostavilo Komisiji.

(9)

EBA je provela otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirala moguće povezane troškove i koristi te zatražila mišljenje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4),

(1)

Informacije koje se dostavljaju u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije u skladu s člankom 8. stavkom 1. Direktive 2013/36/EU trebale bi biti dovoljno detaljne i sveobuhvatne kako bi se nadležnom tijelu omogućilo da procijeni ispunjava li kreditna institucija koja podnosi zahtjev uvjete iz članaka od 10. do 14. te direktive i iz nacionalnog prava.

(2)

Informacije dostavljene u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije trebale bi biti istinite, točne, potpune i ažurirane od trenutka podnošenja zahtjeva do izdavanja odobrenja za rad i početka obavljanja djelatnosti. U tu bi svrhu nadležna tijela trebala biti obaviještena o svim promjenama informacija dostavljenih u prvotnom zahtjevu te bi trebala moći utvrditi je li prije početka obavljanja djelatnosti bilo kakvih promjena ili ažuriranja. Kako bi nadležna tijela dobila potpun uvid u kreditnu instituciju koja podnosi zahtjev, trebalo bi im omogućiti da prema potrebi zatraže posebna pojašnjenja ili dodatne informacije o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad kreditnoj instituciji.

(3)

Radi učinkovitosti i da se izbjegne udvostručavanje posla, nadležna tijela trebala bi se moći odreći zahtjeva za dostavu informacija kojima već raspolažu ili informacija o djelatnostima koje kreditna institucija koja podnosi zahtjev neće obavljati ako joj se izda odobrenje za rad.

(4)

U zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije trebalo bi opisati kreditnu instituciju koja podnosi zahtjev i navesti informacije o svim prethodnim komercijalnim djelatnostima te kreditne institucije i njezinih društava kćeri te o svim dozvolama, odobrenjima za rad, registracijama ili drugim suglasnostima koji su im izdani, o čijem se izdavanju još odlučuje, koji su odbijeni ili ukinuti.

(5)

Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije trebao bi sadržavati program s opisom aktivnosti koje će obavljati ako joj se izda odobrenje za rad, uključujući aktivnosti iz prilog I. Direktive 2013/36/EU.

(6)

Kako bi nadležna tijela mogla procijeniti ukupni profil rizičnosti kreditne institucije koja podnosi zahtjev, kako bi se zaštitili svi uključeni dionici, a posebno deponenti, te kako bi se očuvala stabilnost financijskih tržišta na kojima će ta kreditna institucija poslovati, zahtjev za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije trebao bi sadržavati informacije o operativnoj strukturi, poslovnim linijama i ciljanim tržištima kreditne institucije koja podnosi zahtjev, uključujući zemljopisnu rasprostranjenost poslovanja. Nadalje, kreditne institucije bi u zahtjevu trebale navesti ako su članice sustava osiguranja depozita kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 1. Direktive 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(7)

Kako bi nadležna tijela mogla procijeniti financijsku stabilnost kreditnih institucija koje podnose zahtjev, zahtjev za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije trebao bi sadržavati financijske informacije o toj kreditnoj instituciji, uključujući, prema potrebi, informacije na pojedinačnoj, konsolidiranoj i potkonsolidiranoj osnovi. Iz istog bi razloga nadležna tijela trebala moći odrediti kvalitetu, podrijetlo i sastav inicijalnog kapitala kreditne institucije koja podnosi zahtjev, kao i kapacitet te kreditne institucije za ispunjenje bonitetnih zahtjeva. Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije stoga bi trebao sadržavati informacije o iznosu kapitala koji je izdan ili će biti izdan i o sastavu regulatornog kapitala te, prema potrebi, dokaz da će inicijalni kapital biti u cijelosti uplaćen prije početka obavljanja djelatnosti. Kako bi nadležna tijela mogla ocijeniti je li djelatnost kojom je ostvaren inicijalni kapital zakonita, zahtjev za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije trebao bi sadržavati i informacije o podrijetlu tog inicijalnog kapitala.

(8)

Potrebno je osigurati da se kreditnom institucijom koja podnosi zahtjev od samog početka dobro, razborito i pouzdano upravlja u skladu sa zahtjevima koje je kreditna institucija dužna ispunjavati za potrebe kontinuiranog nadzora. Informacije navedene u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije stoga bi trebale nadležnim tijelima omogućiti da ocijene ugled, poštenje, integritet, neovisnost mišljenja i vrijeme koje svaki član upravljačkog tijela kreditne institucije koja podnosi zahtjev može posvetiti obavljanju svojih funkcija, kao i znanje, vještine i iskustvo članova upravljačkog tijela u cjelini i svakog njegovog pojedinog člana. Osim toga, informacije u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije trebale bi nadležnim tijelima omogućiti da ocijene ugled, poštenje, integritet, znanje, vještine i iskustvo voditeljâ funkcija unutarnje kontrole i glavnog financijskog direktora u posebnim slučajevima u kojima oni već nisu ocijenjeni kao članovi upravljačkog tijela. Te bi informacije trebale nadležnim tijelima omogućiti i da ocijene primjerenost voditeljâ funkcija unutarnje kontrole i glavnog financijskog direktora, ako te osobe nisu članovi upravljačkog tijela, kad je riječ o značajnim kreditnim institucijama u smislu članka 76. stavka 3. Direktive 2013/36/EU, ako takva kreditna institucija nije dio grupe, ako je dio grupe i konsolidirajuća je kreditna institucija ili ako je dio grupe čija konsolidirajuća kreditna institucija nije značajna u smislu članka 76. stavka 3. Direktive 2013/36/EU.

(9)

Potrebno je osigurati transparentnost dioničarske strukture kreditne institucije koja podnosi zahtjev i onemogućiti da kriminalci i njihovi suradnici drže kvalificirane udjele u kreditnim institucijama ili budu njihovi stvarni vlasnici. Zahtjevi za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije stoga bi trebali sadržavati informacije o osobama ili subjektima koji imaju ili koji će, u slučaju izdavanja odobrenja za rad kreditnoj instituciji koja podnosi zahtjev, imati kvalificirane udjele u toj kreditnoj instituciji. Iz istog razloga te ako ni jedna osoba ili drugi subjekt nema ili neće, u slučaju izdavanja odobrenja za rad kreditnoj instituciji koja podnosi zahtjev, imati kvalificirani udjel u toj kreditnoj instituciji, zahtjevi za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije trebali bi sadržavati informacije o osobama koje jesu ili će, u slučaju izdavanja odobrenja za rad kreditnoj instituciji koja podnosi zahtjev, biti dvadeset najvećih dioničara ili članova te o svakoj osobi koja ima ili će u slučaju izdavanja odobrenja za rad imati bliske veze s tom kreditnom institucijom.

(10)

Kako bi se ispitali prošli događaji koji se odnose na kreditnu instituciju koja podnosi zahtjev i ocijenila primjerenost njezinih dioničara i članova te članova upravljačkog tijela, ta kreditna institucija trebala bi nadležnim tijelima dostaviti sve informacije o prethodnim presudama i kaznenim istragama, građanskim i upravnim postupcima te drugim sudskim postupcima koji su u tijeku, a povezani su s kreditnom institucijom koja podnosi zahtjev, njezinim dioničarima i članovima te članovima upravljačkog tijela.

(11)

Nadležna tijela trebala bi moći procijeniti postoje li prepreke učinkovitom obavljanju njihovih nadzornih funkcija, uzimajući u obzir sve relevantne informacije, okolnosti ili situacije i značajke koje se odnose na zemljopisnu prisutnost, strukturu grupe i nadzorne mehanizme utvrđene u Direktivi 2013/36/EU.

(12)

Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA).

(13)

EBA je provela otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirala moguće povezane troškove i koristi te zatražila savjet Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3),

(14)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati od XX.XX.XXXX. kako bi se nadležnim tijelima i kreditnim institucijama koje podnose zahtjev dalo dovoljno vremena za usklađivanje sa zahtjevima iz ove Uredbe,

(a)

ime i podatke za kontakt osobe za kontakt u vezi sa zahtjevom;

(b)

ako je relevantno, ime i podatke za kontakt glavnog stručnog savjetnika koji je sudjelovao u pripremi zahtjeva;

(c)

sadašnju tvrtku, skraćenu tvrtku i logotip kreditne institucije koja podnosi zahtjev te, ako je primjenjivo, sve planirane promjene tih imena ili logotipa;

(d)

pravni oblik kreditne institucije koja podnosi zahtjev;

(e)

datum i državu osnivanja kreditne institucije koja podnosi zahtjev;

(f)

adresu registriranog sjedišta kreditne institucije koja podnosi zahtjev i, ako je različita, adresu njezina sjedišta i glavnog mjesta poslovanja;

(g)

podatke za kontakt kreditne institucije koja podnosi zahtjev ako se razlikuju od podataka za kontakt iz točke (a);

(h)

ako je kreditna institucija koja podnosi zahtjev upisana u središnji registar, trgovački registar, registar trgovačkih društava ili sličan javni registar, naziv tog registra i registracijski broj kreditne institucije koja podnosi zahtjev ili jednakovrijedno sredstvo identifikacije u tom registru;

(i)

ako je dostupna, identifikacijsku oznaku pravne osobe (LEI) kreditne institucije koja podnosi zahtjev;

(j)

datum završetka računovodstvene godine za kreditnu instituciju koja podnosi zahtjev;

(k)

ako je dostupna, adresu internetskih stranica kreditne institucije koja podnosi zahtjev;

(l)

statut kreditne institucije koja podnosi zahtjev ili jednakovrijedne osnivačke akte i, ako je primjenjivo, dokaz o upisu u registar propisan pravom dotične države članice u skladu s člankom 16. Direktive (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(a)

podatke o svim dozvolama, odobrenjima za rad, registracijama ili drugim suglasnostima za obavljanje djelatnosti u sektoru financijskih usluga koje je kreditnoj instituciji koja podnosi zahtjev ili bilo kojem njezinu društvu kćeri izdalo javno tijelo ili drugi subjekt koji obavlja javne funkcije u bilo kojoj državi članici ili trećoj zemlji i koji pripadaju jednoj ili više sljedećih kategorija:

(b)

podatke o svakom značajnom događaju koji se odnosi na kreditnu instituciju koja podnosi zahtjev ili na bilo koje njezino društvo kćer koji je nastao ili je u tijeku i može se opravdano smatrati relevantnim za izdavanje odobrenja za rad, uključujući bilo koje od sljedećih pitanja:

(c)

informacije o događajima iz točke (b) podtočke ii., uključujući naziv i adresu dotičnog kaznenog ili građanskog suda ili tijela parničnog ili upravnog postupka, datum događaja, uključeni iznos, ishod postupka i objašnjenje okolnosti događaja zbog kojih je pokrenut postupak;

(d)

elemente potrebne za izračun primjenjivih naknada ako se, u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom, naknada za podnošenje zahtjeva ili naknada za nadzor koju plaća kreditna institucija koja podnosi zahtjev izračunava na temelju djelatnosti ili značajki kreditne institucije koja podnosi zahtjev;

(e)

dokaz o plaćanju naknada iz točke (d).

(a)

popis aktivnosti koje kreditna institucija koja podnosi zahtjev namjerava obavljati, uključujući aktivnosti navedene u Prilogu I. Direktivi 2013/36/EU;

(b)

opis usklađenosti programa rada (poslovni plan) s predloženim aktivnostima.

(a)

projekcije financijskih pokazatelja kreditne institucije koja podnosi zahtjev na pojedinačnoj osnovi i, prema potrebi, na konsolidiranoj osnovi i potkonsolidiranoj osnovi, uz navođenje udjela kreditne institucije, koje se temelje na osnovnom i stresnom scenariju, uključujući:

(b)

propisane financijske izvještaje kreditne institucije koja podnosi zahtjev, na pojedinačnoj osnovi i, ako je primjenjivo, na konsolidiranoj i potkonsolidiranoj osnovi, koje je odobrio ovlašteni revizor ili revizorsko društvo, za najmanje tri financijske godine koje prethode zahtjevu ili, ako kreditna institucija koja podnosi zahtjev djelatnost obavlja manje od tri godine, za razdoblje od početka obavljanja te djelatnosti, uključujući:

(c)

opis zaduženosti koja je nastala ili se očekuje da će nastati za kreditnu instituciju koja podnosi zahtjev prije početka obavljanja djelatnosti kreditne institucije, uključujući, ako je primjenjivo, imena zajmodavaca, dospijeća i uvjete takve zaduženosti, namjenu sredstava i, ako zajmodavac nije nadzirana financijska institucija, informacije o izvorima sredstava koja su pozajmljena ili se očekuje da će biti pozajmljena;

(d)

pregled svih založnih prava, jamstava ili osiguranja koje je kreditna institucija koja podnosi zahtjev izdala ili za koje se očekuje da će ih izdati prije početka obavljanja djelatnosti kreditne institucije;

(e)

ako su dostupne, informacije o kreditnom rejtingu kreditne institucije koja podnosi zahtjev i ukupnom rejtingu njezine grupe;

(f)

ako su, u skladu s člankom 11. stavcima 1., 2. i 3. i člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditna institucija koja podnosi zahtjev ili njezino matično društvo dužni ispunjavati zahtjeve iz dijelova od drugog do šestog ili iz dijela osmog te uredbe, analizu opsega konsolidiranog nadzora, uključujući informacije o tome koji će subjekti grupe biti obuhvaćeni konsolidiranim nadzorom, te analizu učinka mogućih izuzeća, odstupanja, isključenja ili posebne metode ili tretmana iz dijela prvog glave II. te uredbe;

(g)

pregled sljedećih okvira i politika kreditne institucije koja podnosi zahtjev:

(h)

opis postupka izrade plana oporavka kreditne institucije koja podnosi zahtjev, kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 32. Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7) i, prema potrebi, plana oporavka grupe, kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 33. te direktive;

(i)

izjavu ili potvrdu da je, prije ili najkasnije na dan izdavanja odobrenja za rad, kreditna institucija koja podnosi zahtjev postala član sustava osiguranja depozita koji je službeno priznat u državi članici u kojoj je zahtjev podnesen, u skladu s člankom 4. stavkom 3. Direktive 2014/49/EU, uz navođenje tog sustava osiguranja depozita;

(j)

svaki institucionalni sustav zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013 čiji je kreditna institucija koja podnosi zahtjev član ili čiji član namjerava postati.

(a)

grafički prikaz iz točke 1. podtočke (a) Priloga II.;

(b)

informacije s popisa iz točke 1. podtočke (b) Priloga II.;

(c)

popis 20 najvećih dioničara ili članova kreditne institucije koja podnosi zahtjev, ovisno o slučaju;

(d)

ako kreditna institucija ima manje od 20 dioničara ili članova, popis svih njezinih dioničara ili članova;

(e)

informacije o tome podliježe li bilo koji dioničar ili član iz točke (c) ili (d) nadzoru nadležnog tijela.

(a)

nadležno tijelo već raspolaže informacijama i one su na dan izdavanja odobrenja za rad još istinite, točne, potpune i ažurirane, što je potvrdila kreditna institucija koja podnosi zahtjev;

(b)

na zahtjev za dostavljanje informacija može se primijeniti izuzeće u skladu s člankom 21. Direktive 2013/36/EU.

(a)

odnos zakona i drugih propisa treće zemlje kojima se uređuju fizičke ili pravne osobe s kojima kreditna institucija ima ili će u slučaju dobivanja odobrenja za rad imati bliske veze, uključujući poteškoće u provedbi tih zakona i drugih propisa ili u dobivanju informacija od nadležnih tijela u tim trećim zemljama ili od takvih osoba;

(b)

mogućnost razmjene informacija s tijelom koje nadzire osobe koje su usko povezane s kreditnom institucijom, ako ono postoji;

(c)

složenost i transparentnost strukture grupe kreditne institucije ili osoba koje su s njom usko povezane;

(d)

lokaciju članova grupe kreditne institucije ili osoba koje su s njom usko povezane;

(e)

aktivnosti koje obavljaju ili će obavljati članovi grupe kreditne institucije ili osobe koje su s njom usko povezane.