8.12.2022

Službeni list Europske unije

L 316/1

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/2387

оd 30. kolovoza 2022.

o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2017/655 u pogledu prilagodbe odredaba o praćenju emisija plinovitih onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem u uporabi ugrađenih u necestovne pokretne strojeve kako bi se uključili motori snage manje od 56 kW i veće od 560 kW

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1628 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o zahtjevima koji se odnose na ograničenja emisija plinovitih i krutih onečišćujućih tvari i homologaciju tipa za motore s unutarnjim izgaranjem za necestovne pokretne strojeve, o izmjeni uredbi (EU) br. 1024/2012 i (EU) br. 167/2013 te o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 97/68/EZ (1), a posebno njezin članak 19. stavak 2.,

budući da:

(1)

Komisija je u suradnji s proizvođačima provela dodatne programe praćenja u uporabi kako bi procijenila prikladnost ispitivanja praćenjem i analiza podataka za mjerenje emisija iz necestovnih pokretnih strojeva u pogledu motora koji ne pripadaju potkategorijama NRE-v-5 i NRE-v-6 tijekom stvarnog rada u uobičajenim radnim ciklusima. Stoga bi u Delegiranoj uredbi (EU) 2017/655 (2) trebalo utvrditi odgovarajuće odredbe o praćenju u uporabi za te potkategorije.

(2)

Uzimajući u obzir poremećaje uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 i njihov utjecaj na sposobnost proizvođača da provode ispitivanja praćenjem u uporabi, potrebno je izmijeniti rokove za dostavljanje izvješća o ispitivanju praćenjem u uporabi kako bi se proizvođačima dalo dovoljno vremena da provedu ispitivanja, a Komisiji da ocijeni ispitne rezultate i podnese izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s Uredbom (EU) 2016/1628.

(3)

Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da neočekivani događaji koji nisu pod kontrolom proizvođača mogu učiniti nemogućim planirano praćenje motora u uporabi. S obzirom na to da poremećaji uzrokovani pandemijom bolesti COVID-19 i dalje traju, homologacijsko tijelo trebalo bi prihvatiti razumnu prilagodbu izvornog plana praćenja za svaku skupinu motora za praćenje u uporabi (ISM skupina).

(4)

Izmjene utvrđene ovom Uredbom ne bi trebale utjecati na praćenje emisija plinovitih onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem u uporabi snage između 56 kW i 560 kW (potkategorije NRE-v-5 i NRE-v-6). Za te potkategorije uvedene promjene ograničene su na administrativne prilagodbe koje obuhvaćaju njihovo uključivanje u ISM skupinu te stoga nisu relevantne za to praćenje. Stoga je primjereno da EU homologacije tipa motora ili porodice motora dodijeljene u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2017/655 prije stupanja na snagu ove Uredbe ostanu valjane.

(5)	Delegiranu uredbu (EU) 2017/655 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Delegirane uredbe (EU) 2017/655

Delegirana uredba (EU) 2017/655 mijenja se kako slijedi:

u članku 2. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ova se Uredba primjenjuje na praćenje emisija plinovitih onečišćujućih tvari iz sljedećih kategorija motora stupnja emisija V. u uporabi ugrađenih u necestovne pokretne strojeve bez obzira na to kad je dodijeljena EU homologacija tipa za te motore:

(a)	NRE i NRG (sve potkategorije);

(b)	NRS-vi-1b, NRS-vr-1b, NRS-v-2a, NRS-v-2b i NRS-v-3;

(c)	IWP i IWA (sve potkategorije);

(d)	RLL i RLR (sve potkategorije);

(e)

ATS;

(f)

SMB;

(g)	NRSh (sve potkategorije);

(h)	NRS-vi-1a i NRS-vr-1a.”;

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

Postupci i zahtjevi za praćenje emisija motora u uporabi

Emisije plinovitih onečišćujućih tvari iz motora u uporabi iz članka 19. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/1628 prate se u skladu sa sljedećim:

(a)	Za motore iz članka 2. stavka 1. točaka od (a) do (f) praćenje se provodi u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

(b)

Za motore iz članka 2. stavka 1. točaka (g) i (h):

i.	Prilog ovoj Uredbi se ne primjenjuje;

ii.

postupak starenja koji se upotrebljava za utvrđivanje faktora pogoršanja (DF) za tip motora ili, ako je primjenjivo, porodicu motora, u skladu s odjeljkom 4.3. Priloga III. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2017/654 (*1), uključujući sve automatizirane elemente, mora biti takav da proizvođač može na odgovarajući način predvidjeti očekivano pogoršanje emisija u uporabi tijekom razdoblja trajnosti emisije (EDP) tih motora u uobičajenoj uporabi;

iii.

Komisija svakih pet godina u suradnji s proizvođačima provodi pilot-program koji uključuje najnovije tipove motora kako bi se osiguralo da je postupak za određivanje faktora pogoršanja utvrđen u odjeljku 4. Priloga III. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654 i dalje odgovarajući i djelotvoran za kontrolu emisija onečišćujućih tvari tijekom uporabnog vijeka motora.

(*1) Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/654 оd 19. prosinca 2016. o dopuni Uredbe (EU) 2016/1628 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu tehničkih i općih zahtjeva koji se odnose na granične vrijednosti emisija i homologaciju tipa za motore s unutarnjim izgaranjem u necestovnim pokretnim strojevima (SL L 102, 13.4.2017., str. 1.).”;"

3.	u članku 3.a dodaje se sljedeći stavak 3.: „3. EU homologacije tipa motora ili porodice motora dodijeljene u skladu s ovom Delegiranom uredbom prije 26. prosinca 2022. neće se morati revidirati niti produljivati zbog ispitivanja provedenog u skladu sa zahtjevima Priloga.”;

4.	Prilog Delegiranoj uredbi (EU) 2017/655 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. kolovoza 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 252, 16.9.2016., str. 53.

(2) Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/655 od 19. prosinca 2016. o dopuni Uredbe (EU) 2016/1628 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu praćenja emisija plinovitih onečišćujućih tvari motora s unutarnjim izgaranjem u uporabi ugrađenih u necestovne pokretne strojeve (SL L 102, 13.4.2017., str. 334.).

PRILOG

Prilog Delegiranoj uredbi (EU) 2017/655 mijenja se kako slijedi:

iza točke 1.2. umeću se točke 1.2.a i 1.2.b:

„1.2.a Skupina motora za praćenje u uporabi (ISM skupina)

Za provedbu ispitivanja u uporabi svi tipovi motora i porodice motora koje proizvede proizvođač razvrstavaju se u skladu s njihovom potkategorijom kako je navedeno u tablici 1. i prikazano na slici 1. Jedan proizvođač može imati jednu ISM skupinu za svaki mogući tip ISM skupine.

Tablica 1.

ISM skupine

ISM skupina	(Pot)kategorije motora
A	NRE-v-5, NRE-v-6
B	NRE-c-5, NRE-c-6
C	NRE-v-3, NRE-v-4
D	NRE-c-3, NRE-c-4
E	NRE-v-1, NRE-c-1, NRE-v-2, NRE-c-2
F	NRE-v-7, NRE-c-7
G	NRG-v-1, NRG-c-1
H	NRS-v-2b, NRS-v-3
I	NRS-vr-1b, NRS-vi-1b, NRS-v-2a
J	IWP-v-1, IWP-c-1, IWA-v-1, IWA-c-1, IWP-v-2, IWP-c-2, IWA-v-2, IWA-c-2
K	IWP-v-3, IWP-c-3, IWA-v-3, IWA-c-3
L	IWP-v-4, IWP-c-4, IWA-v-4, IWA-c-4
M	RLL-v-1, RLL-c-1
N	RLR-v-1, RLR-c-1
O	SMB-v-1
P	ATS-v-1

Slika 1.

Prikaz ISM skupina

1.2.b

Homologacijsko tijelo odgovorno za sukladnost s ovom Uredbom je:

(a)	ako ISM skupina sadržava jednu homologaciju tipa, homologacijsko tijelo koje je dodijelilo homologaciju tipa motora ili porodice motora;

(b)	homologacijsko tijelo koje je dodijelilo homologaciju više tipova motora i/ili porodica motora unutar iste ISM skupine;

(c)	ako ISM skupina sadržava tipove motora i/ili porodice motora koje su homologirala različita homologacijska tijela, homologacijsko tijelo koje su imenovala sva uključena homologacijska tijela”;

2.	u točki 1.3. briše se podtočka (a);

točka 1.4. zamjenjuje se sljedećim:

„1.4.

Motori s elektroničkom upravljačkom jedinicom (ECU) i komunikacijskim sučeljem namijenjenim za pružanje podataka u skladu s Dodatkom 7., ali kojima nedostaje neko sučelje ili koji ne pruža sve podatke ili kod kojih nije moguće postići jasnu identifikaciju i provjeru valjanosti potrebnih signala, nisu prihvatljivi za ispitivanje praćenjem u uporabi pa je nužno izabrati alternativni motor.

Homologacijsko tijelo ne prihvaća nepostojanje ECU-a ili sučelja, nepostojeće ili nevaljane signale ili nesukladnost signala zakretnog momenta ECU-a kao razlog za smanjenje broja motora koji se ispituju u skladu s ovom Uredbom.”;

točka 2.1. zamjenjuje se sljedećim:

„2.1.

Proizvođač homologacijskom tijelu dostavlja početni plan za praćenje svake ISM skupine u sljedećim rokovima:

(a)	za ISM skupinu A, mjesec dana od početka proizvodnje bilo kojeg tipa motora ili porodice motora unutar ISM skupine;

(b)

za svaku drugu ISM skupinu, kasniji datum od sljedećih:

i.	26. lipnja 2023.;

ii.	mjesec dana od početka proizvodnje bilo kojeg tipa motora ili porodice motora unutar ISM skupine.”;

u točki 2.2. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„2.2.

Početni plan mora sadržavati popis tipova motora i porodica motora u ISM skupini, zajedno s kriterijima i obrazloženjem odabira:”;

točka 2.3. zamjenjuje se sljedećim:

„2.3

Proizvođači moraju homologacijskom tijelu dostaviti ažurirani plan za praćenje motora u uporabi svaki put kad promijene popis porodica motora u ISM skupini ili upotpune ili revidiraju popis izabranih pojedinačnih motora i necestovnih pokretnih strojeva. Ažurirani plan mora sadržavati obrazloženje kriterija izbora i, prema potrebi, razloge revidiranja prethodnog popisa. Ako se promijeni broj porodica motora u ISM skupini ili godišnji obujam proizvodnje za tržište Unije, prilagođava se plan s brojem ispitivanja koja treba provesti u skladu s točkom 2.6.”;

točke od 2.6. do 2.6.4. zamjenjuju se sljedećim:

„2.6. Kriteriji za odabir motora koji se ispituju

Broj motora koji se ispituju odnosi se na ISM skupinu, a ne na potkategorije motora, porodice motora ili tipove motora koji pripadaju ISM skupini.

Proizvođač odabire motore koji su reprezentativni za potkategorije, porodice motora i tipove motora koji pripadaju ISM skupini. To ne bi nužno trebalo podrazumijevati da se ispituju motori iz svake potkategorije motora, porodice motora ili tipa motora.

Za ISM skupine koje sadržavaju kategorije IWP i IWA u izbor motora uključuju se, u mjeri u kojoj je to moguće, motori iz obje kategorije.

2.6.1. Program ispitivanja za ISM skupinu A

Proizvođač mora izabrati jedan od programa ispitivanja opisanih u točkama 2.6.1.1. i 2.6.1.2. za praćenje u uporabi:

2.6.1.1. Program ispitivanja na temelju razdoblja trajnosti emisije (EDP)

2.6.1.1.1.

Ispitivanje devet motora iz ISM skupine čiji je broj akumuliranih sati rada manji od a % EDP-a, u skladu s tablicom 2. Ispitni se rezultati moraju dostaviti homologacijskom tijelu do 26. prosinca 2024.

2.6.1.1.2.

Ispitivanje devet motora iz ISM skupine čiji je broj akumuliranih sati rada veći od b % EDP-a, u skladu s tablicom 2. Ispitna se izvješća moraju dostaviti homologacijskom tijelu do 26. prosinca 2026.

2.6.1.1.3.

Ako proizvođač ne može ispuniti zahtjev iz točke 2.6.1.1. zbog toga što motori sa zahtijevanim akumuliranim satima rada iz točke 2.6.1.1.2. nisu dostupni, homologacijsko tijelo može dopustiti ispitivanje motora iz te točke tako da su akumulirani sati rada između dvaput a % i b % EDP-a, pod uvjetom da proizvođač dostavi čvrste dokaze da je odabrao motore s najvećim mogućim brojem akumuliranih sata rada. Alternativno, homologacijsko tijelo prihvaća zamjenu programa ispitivanja programom na temelju četverogodišnjeg razdoblja utvrđenog u točki 2.6.1.2. U tom se slučaju ukupni broj motora koji se ispituju u skladu s točkom 2.6.1.2. smanjuje za broj motora koji su već ispitani i o kojima se izvješćuje u skladu s točkom 2.6.1.1.

Tablica 2.

% vrijednosti EDP-a za ISM skupinu definiranu u točki 2.6.1.

Referentna snaga odabranog motora (kW)	a	b
56 ≤ P < 130	20	55
130 ≤ P ≤ 560	30	70

2.6.1.2. Program ispitivanja na temelju četverogodišnjeg razdoblja

Svaki proizvođač mora godišnje ispitati prosječno devet motora iz ISM skupine tijekom četiri uzastopne godine. Ispitna izvješća za provedena ispitivanja dostavljaju se homologacijskom tijelu svake godine. Raspored ispitivanja i dostavljanja rezultata mora biti uključen u početni plan i svaki naknadno ažurirani plan za praćenje motora u uporabi koji dostavlja proizvođač i odobrava homologacijsko tijelo.

2.6.1.2.1.

Ispitni rezultati za prvih devet motora moraju se dostaviti u roku od 24 mjeseca od ugradnje prvog motora u necestovni pokretni stroj, a najkasnije 30 mjeseci od početka proizvodnje homologiranog tipa motora ili homologirane porodice motora u ISM skupini.

2.6.1.2.2.

Ako proizvođač dokaže homologacijskom tijelu da u razdoblju od 30 mjeseci od početka proizvodnje nijedan motor nije ugrađen necestovne pokretne strojeve, ispitni se rezultati dostavljaju nakon ugradnje prvog motora na datum dogovoren s homologacijskim tijelom.

2.6.1.2.3.

Mali proizvođači

Ako je riječ o malim proizvođačima, broj ispitanih motora prilagođuje se kako slijedi:

(a)	proizvođači koji proizvode samo dvije porodice motora iz jedne ISM skupine moraju dostaviti ispitne rezultate za prosječno šest motora godišnje;

(b)	proizvođači koji za tržište Unije godišnje proizvedu više od 250 motora u ISM skupini sa samo jednom porodicom motora moraju dostaviti ispitne rezultate za prosječno tri motora godišnje;

(c)	proizvođači koji za tržište Unije godišnje proizvedu između 125 i 250 motora u ISM skupini sa samo jednom porodicom motora moraju dostaviti ispitne rezultate za prosječno dva motora godišnje;

(d)	proizvođači koji za tržište Unije godišnje proizvedu manje od 125 motora u ISM skupini sa samo jednom porodicom motora moraju dostaviti ispitne rezultate za prosječno jedan motor godišnje.

Homologacijsko tijelo mora provjeravati da deklarirane proizvodne količine nisu premašene u četverogodišnjem razdoblju tijekom kojeg proizvođač provodi ispitivanje. Ako se te količine prekorače u bilo kojem trenutku, proizvođač za preostale godine četverogodišnjeg razdoblja za koje rezultati nisu dostavljeni mora ispitati prosječno devet motora godišnje.

2.6.2. Program ispitivanja za ISM skupine B, F, G, J, K, L, M i N

Proizvođač za svaku skupinu mora izabrati jedan od programa ispitivanja opisanih u točkama 2.6.2.1. i 2.6.2.2. za praćenje u uporabi.

2.6.2.1. Program ispitivanja na temelju razdoblja trajnosti emisije (EDP)

2.6.2.1.1.

Ispitivanje x motora iz ISM skupine čiji je broj akumuliranih sati rada manji od c % EDP-a, u skladu s tablicom 3. Ispitni se rezultati moraju dostaviti homologacijskom tijelu do 26. prosinca 2024.

2.6.2.1.2.

Ispitivanje x motora iz ISM skupine čiji je broj akumuliranih sati rada veći od d % EDP-a, u skladu s tablicom 3. Ispitni se rezultati moraju dostaviti homologacijskom tijelu do 26. prosinca 2026.

2.6.2.1.3.

Ako proizvođač ne može ispuniti zahtjeve iz točaka 2.6.2.1.1 i 2.6.2.1.2 zbog toga što motori sa zahtijevanim akumuliranim satima rada nisu dostupni, homologacijsko tijelo može dopustiti ispitivanje motora iz te točke čiji je broj akumuliranih sati rada između dvaput c % i d % EDP-a, pod uvjetom da proizvođač dostavi čvrste dokaze da je odabrao motore s najvećim mogućim brojem akumuliranih sata rada. Alternativno, homologacijsko tijelo prihvaća zamjenu programa ispitivanja programom na temelju četverogodišnjeg razdoblja utvrđenog u točki 2.6.2.2. U tom se slučaju ukupni broj motora koji se ispituju u skladu s točkom 2.6.2.2. smanjuje za broj motora koji su već ispitani i o kojima se izvješćuje u skladu s točkama 2.6.2.1.1 i 2.6.2.1.2.

2.6.2.1.4.

Ako se ispitno izvješće za porodicu motora stupnja III.B ekvivalentnu kategoriji RLL upotrebljava za dobivanje odgovarajuće homologacije stupnja V. za tu porodicu motora u skladu s člankom 7. stavkom 2. Provedbene uredbe (EU) 2017/656 i proizvođač motora ne može ispuniti zahtjeve iz točaka 2.6.2.1.1. i 2.6.2.1.2. zbog toga što motori stupnja V. sa zahtijevanim akumuliranim satima rada nisu dostupni, homologacijsko tijelo prihvaća odabir motora stupnja III.B kako bi se ispunili zahtjevi iz točaka 2.6.2.1.1. i 2.6.2.1.2.

Tablica 3.

% vrijednosti EDP-a za ISM skupine definirane u točki 2.6.2.1.

Referentna snaga odabranog motora (kW)	c	d
P < 56	10	40
56 ≤ P < 130	20	55
P ≥ 130	30	70

Tablica 4.

Broj motora koji se ispituju za ISM skupine definirane u točkama 2.6.2., 2.6.3.1. i 2.6.4.1.

N	CA	x
1	—	1
2 ≤ N ≤ 4	—	2
> 4	≤ 50	2
5 ≤ N ≤ 6	> 50	3
≥ 7	> 50	4

pri čemu je:

N	=	ukupan broj porodica motora u EU-u koje je proizveo proizvođač u ISM skupini
CA	=	kombinirana godišnja proizvodnja za tržište EU-a za preostale porodice motora koje proizvodi proizvođač u ISM skupini nakon što se iz nje isključe četiri porodice s najvećom godišnjom proizvodnjom za tržište EU-a
x	=	broj motora koji se ispituju

2.6.2.2. Program ispitivanja na temelju četverogodišnjeg razdoblja

Ispituje se u prosjeku x motora iz ISM skupine godišnje tijekom četiri uzastopne godine, u skladu s tablicom 4. Ispitna izvješća za provedena ispitivanja dostavljaju se homologacijskom tijelu svake godine. Raspored ispitivanja i dostavljanja rezultata mora biti uključen u početni plan i svaki naknadno ažurirani plan za praćenje motora u uporabi koji dostavlja proizvođač i odobrava homologacijsko tijelo.

2.6.2.2.1.

Ispitni rezultati prvih x motora dostavljaju se prije kasnijeg od sljedećih datuma:

(a)	26. prosinca 2024.;

(b)	12 mjeseci od ugradnje prvog motora u necestovni pokretni stroj;

(c)	18 mjeseci od početka proizvodnje homologiranog tipa motora ili porodice motora u ISM skupini.

2.6.2.2.2.

Ako proizvođač dokaže homologacijskom tijelu da u razdoblju od 18 mjeseci od početka proizvodnje nijedan motor nije ugrađen u necestovne pokretne strojeve, ispitni se rezultati dostavljaju nakon ugradnje prvog motora na datum dogovoren s homologacijskim tijelom.

2.6.2.2.3.

Mali proizvođači

Broj ispitanih motora prilagođava se ako kombinirana godišnja proizvodnja u svim porodicama motora u ISM skupini ne prelazi 50 motora (mali proizvođači) kako slijedi:

(a)

proizvođači koji proizvode ukupno između 25 i 50 motora godišnje za tržište Unije u svim porodicama u određenoj ISM skupini dostavljaju:

i.	rezultate jednog ispitivanja motora s akumuliranim satima rada između c % i d % EDP-a kako je definirano u tablici 3. do 26. prosinca 2025., ili;

ii.	u prosjeku rezultate jednog ispitivanja motora godišnje tijekom dvije godine, počevši 12 mjeseci nakon ugradnje prvog motora u necestovne pokretne strojeve;

(b)

proizvođači koji proizvode ukupno manje od 25 motora godišnje za tržište EU-a u svim porodicama u određenoj ISM skupini ne moraju dostaviti rezultate ispitivanja motora osim ako proizvodnja premaši 35 motora u dvogodišnjem razdoblju, a u tom slučaju proizvođač mora slijediti plan utvrđen u podtočki (a).

Homologacijsko tijelo provjerava da prijavljene proizvodne količine nisu premašene tijekom razdoblja utvrđenih u prvom stavku podtočki (a). Ako su te količine premašene u bilo kojem trenutku, proizvođač prelazi na jedan od programa ispitivanja utvrđenih u točkama 2.6.2.1. i 2.6.2.2. U tom se slučaju ukupni broj motora koji se ispituju u skladu s tim točkama smanjuje za broj motora koji su već ispitani i o kojima se izvješćuje u skladu s tom točkom.

2.6.3. ISM skupine C, D, E, H i I

Proizvođač za svaku skupinu mora izabrati jedan od programa ispitivanja opisanih u točki 2.6.2. ili program ispitivanja na temelju starosti opreme opisan u točki 2.6.3.1. za praćenje u uporabi.

2.6.3.1. Program ispitivanja na temelju starosti necestovnih pokretnih strojeva (vidjeti sliku 2.)

2.6.3.1.1.

Ispitivanje x motora iz ISM skupine ako godina proizvodnje necestovnih pokretnih strojeva ne prethodi više od dvije godine datumu tog ispitivanja (vidjeti sliku 2.) u skladu s tablicom 4. Ispitni se rezultati moraju dostaviti homologacijskom tijelu do 26. prosinca 2024.

2.6.3.1.2.

Ispitivanje x motora iz ISM skupine ako godina proizvodnje necestovnih pokretnih strojeva ne prethodi manje od četiri godine datumu tog ispitivanja (vidjeti sliku 2.) u skladu s tablicom 4. Ispitni se rezultati moraju dostaviti homologacijskom tijelu do 26. prosinca 2026.

2.6.3.1.2.1.

Homologacijskom tijelu dostavljaju se čvrsti dokazi da se svaki motor odabran za ispitivanje u skladu s točkom 2.6.3.1.2. upotrebljava svake godine na način sličan i u mjeri sličnoj odgovarajućim motorima stavljenima na tržište Unije. Odgovarajući dokazi mogu uključivati karakteristike kojima se dokazuje normalna istrošenost, evidenciju o uporabi, evidenciju o održavanju i evidenciju o potrošnji goriva.

2.6.3.1.3.

Ako proizvođač ne može ispuniti zahtjeve iz točaka 2.6.3.1.1. i 2.6.3.1.2. zbog toga što motori sa zahtijevanom godinom proizvodnje necestovnog pokretnog stroja ili nedovoljno dokaza o uporabi nisu dostupni, homologacijsko tijelo prihvaća zamjenu programa programom ispitivanja na temelju četverogodišnjeg razdoblja utvrđenog u točki 2.6.2.2. U tom se slučaju ukupni broj motora koji se ispituju u skladu s točkom 2.6.2.2. smanjuje za broj motora koji su već ispitani i o kojima se izvješćuje u skladu s točkama 2.6.3.1.1 i 2.6.3.1.2.

Slika 2.

Prikaz prihvatljivih motora za ISM ispitivanje na temelju starosti necestovnih pokretnih strojeva

2.6.4. ISM skupine O i P

Proizvođač za svaku ISM skupinu odabire jedan od programa ispitivanja opisanih u točki 2.6.2. Ako je odabran program ispitivanja iz točke 2.6.2.1., proizvođači imaju mogućnost primijeniti, unutar iste ISM skupine, program ispitivanja na temelju stanja brojača kilometara opisan u točki 2.6.4.1.

Ako proizvođač odabere postupak iz točke 2.6.2.1., upotrebljavaju se akumulirani sati rada navedeni u tablici 5. umjesto onih navedenih u tablici 3.

Tablica 5.

% vrijednosti EDP-a za ISM skupine O i P

Skupina	c	d
O	20	55
P	10	40

2.6.4.1. Program ispitivanja na temelju stanja brojača kilometara necestovnih pokretnih strojeva

2.6.4.1.1.

Ispitivanje x motora iz ISM skupine ako stanje brojača kilometara necestovnih pokretnih strojeva pokazuje da je broj akumuliranih sata rada manji od c (km) u skladu s tablicama 4. i 6. Ispitni se rezultati moraju dostaviti homologacijskom tijelu do 26. prosinca 2024.

2.6.4.1.2.

Ispitivanje x motora iz ISM skupine ako stanje brojača kilometara necestovnih pokretnih strojeva pokazuje da je broj akumuliranih sata rada veći od d (km) u skladu s tablicama 4. i 6. Ispitni se rezultati moraju dostaviti homologacijskom tijelu do 26. prosinca 2026.

Tablica 6.

Akumulirani sati rada za ISM skupine O i P

Skupina	Radni obujam motora (cm3)	c (km)	d (km)
O	Bilo koji	1 600	4 400
P	< 100	1 350	5 400
P	≥ 100	2 700	10 800 ”;

iza točke 2.6.4.1.2. umeću se točke 2.6.5. i 2.6.6.:

„2.6.5.

Proizvođač može provesti više ispitivanja i dostaviti više izvješća nego što je određeno programima ispitivanja utvrđenima u točkama 2.6.1., 2.6.2., 2.6.3. i 2.6.4.

2.6.6.

Višestruka su ispitivanja istog motora radi davanja podataka za uzastopne faze akumuliranja sati rada u skladu s točkama 2.6.1., 2.6.2., 2.6.3. i 2.6.4. preporučena, no nisu obvezna.”;

točka 3.3.2. zamjenjuje se sljedećim:

„3.3.2.

temperatura iznosi najmanje 266 K (– 7 °C), osim za ISM skupinu O, za koju iznosi najmanje 253 K (– 20 °C), i najviše koliko se odredi sljedećom jednadžbom pri određenom atmosferskom tlaku:

T = – 0,4514 * (101,3 – pb) + 311

pri čemu je:

—	T temperatura okolnog zraka u K,

—	pb atmosferski tlak u kPa”.

10.

točka 3.4.2. zamjenjuje se sljedećim:

„3.4.2.

Kako bi se dokazala sukladnost s točkom 3.4., uzimaju se uzorci i čuvaju se najmanje do kraja kraćeg od sljedećih razdoblja:

(a)	12 mjeseci nakon završetka ispitivanja, ili

(b)	mjesec dana nakon što proizvođač dostavi odgovarajuće ispitno izvješće homologacijskom tijelu.”;

11.

iza točke 3.5. umeće se točka 3.6.:

„3.6.

Ako se ispitivanje provodi izvan Unije, proizvođač mora homologacijskom tijelu dokazati da su sljedeći uvjeti reprezentativni za uvjete ispitivanja kojima bi se necestovni pokretni strojevi podvrgnuli ako se ispituju u Uniji:

(a)	rad necestovnih pokretnih strojeva;

(b)	okolni uvjeti;

(c)	ulje za podmazivanje, gorivo i reagens; i

(d)	radni uvjeti.”;

12.	briše se točka 4.1.1.;

13.

točka 4.2.2. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.2.

Kad se primjenjuje kombinirano uzorkovanje podataka, moraju biti ispunjeni sljedeći dodatni zahtjevi:

(a)	različiti se radni sljedovi postižu istim necestovnim pokretnim strojem i motorom;

(b)	kombinirano uzorkovanje podataka o ispitivanjima provedenima na temperaturi okoline višoj od 273,15 K ne smije se sastojati od više od tri radna slijeda;

(c)	kombinirano uzorkovanje podataka o ispitivanjima provedenima na temperaturi okoline jednakoj ili nižoj od 273,15 K ne smije se sastojati od više od šest radnih sljedova;

(d)	najdulje razdoblje između prvog i posljednjeg radnog slijeda mora biti 72 sata;

(e)	kombinirano uzorkovanje podataka ne smije se upotrebljavati u slučaju neispravnosti motora, kako je određeno u točki 8. Dodatka 2.;

(f)

da bi bio prihvatljiv za kombinirano uzorkovanje podataka, svaki radni slijed ispitivanja praćenjem u uporabi mora sadržavati sljedeću minimalnu količinu rada (kWh) ili mase CO2 (g/ciklus):

i.	za motore u ISM skupinama A i C najmanje jedan referentni rad ili referentna masa CO2 u NRTC-u s toplim pokretanjem;

ii.	za motore u ISM skupini H najmanje jedan referentni rad ili referentna masa CO2 u LSI-NRTC-u;

iii.	za motore u svim drugim ISM skupinama, najmanje jedan referentni rad ili referentna masa CO2 u stacionarnom ciklusu utvrđeni metodom iz Dodatka 9.

iv.

za motore za koje se ispitivanje praćenjem u uporabi provodi na 0 °C ili na nižoj temperaturi, najmanje tri četvrtine referentnog rada ili referentne mase CO2 tijekom prvog radnog slijeda i najmanje pola referentnog rada ili referentne mase CO2 u stacionarnom ciklusu za sljedeće radne sljedove, utvrđeni metodom iz Dodatka 9.”

U slučaju ispitivanja u uporabi tipa motora unutar porodice motora uzima se referentna vrijednost za tip osnovnog motora;

(g)	prije spajanja radnih sljedova moraju se pojedinačno provesti sve potrebne predobrade za svaki slijed u skladu sa zahtjevima iz točke 6.3.;

(h)	radni sljedovi u kombiniranom uzorkovanju podataka spajaju se kronološkim redom, uključujući sve podatke koji nisu isključeni na temelju podtočke (f);

(i)	kombinirano uzorkovanje podataka smatra se jednim ISM ispitivanjem;

(j)	na ukupno kombinirano uzorkovanje podataka primjenjuje se utvrđivanje radnih događaja iz točke 6.4. i izračuni iz točke 8.”;

14.

iza točke 4.2.2. umeće se točka 4.3.:

„4.3 Privremeni gubitak signala

Potpunost podataka pri bilježenju parametara mora biti najmanje 98 %, što znači da se u izvornom zapisu podataka najviše 2 % podataka, pri čemu ne smije biti nijednog uzastopnog razdoblja duljeg od 30 sekundi za koje nema podataka, može isključiti iz svakog radnog slijeda zbog jedne ili više epizoda nenamjernog privremenog gubitka signala. Tijekom predobrade, kombiniranja ili naknadne obrade bilo kojeg radnog slijeda ne smije se izgubiti signal.”;

15.

točke od 5. do 5.2.2. zamjenjuju se sljedećim:

„5. Podatkovni tok ECU-a

5.1.

Motori opremljeni ECU-om i komunikacijskim sučeljem moraju mjernim instrumentima ili uređaju za bilježenje podataka prijenosnog sustava za mjerenje emisija (PEMS) slati informacije iz podatkovnog toka u skladu sa zahtjevima navedenima u Dodatku 7.

5.2.

Prije ispitivanja u uporabi provjerava se raspoloživost mjernih podataka koji se zahtijevaju u Dodatku 7.”;

16.

iza točke 5.2. umeću se točke 5.3. i 5.4.:

„5.3.

Sukladnost signala zakretnog momenta iz ECU-a provjerava se tijekom praćenja u uporabi u skladu s metodom iz Dodatka 6.

5.4.	Ako motor opremljen ECU-om i komunikacijskim sučeljem ne može ispuniti zahtjeve utvrđene u točkama 5.1., 5.2. i 5.3., primjenjuje se točka 1.4.”;

17.

točka 6.4. zamjenjuje se sljedećim:

„6.4.

Proizvođači moraju primjenjivati postupke utvrđene u Dodatku 4. radi utvrđivanja radnih i neradnih događaja za izračun emisija plinovitih onečišćujućih tvari nakon ispitivanja PEMS-om motora ugrađenih u necestovne pokretne strojeve praćenjem u uporabi;”

18.

iza točke 6.4. umeću se točke 6.5. i 6.6.:

„6.5.

U skladu s točkom 4.2.2., ako se upotrebljava kombinirano uzorkovanje podataka, zahtjevi iz točaka od 6.1. do 6.3. primjenjuju se pojedinačno na svaki radni slijed prije kombiniranja radnih sljedova. Na ukupno kombinirano uzorkovanje podataka primjenjuje se utvrđivanje radnih i neradnih događaja iz točke 6.4. i izračuni iz točke 8.

6.6.

Na slici 3. prikazan je potpuni slijed za provođenje praćenja u uporabi, uključujući planiranje, pripremu i ugradnju PEMS-a, postupke ispitivanja, predobradu podataka te izračune i validaciju podataka.

Slika 3.

Prikaz potpunog slijeda za provođenje praćenja u uporabi

”

19.

točke 7. i 8. zamjenjuju se sljedećim:

„7. Raspoloživost ispitnih podataka

Nijedan se podatak ne smije promijeniti niti isključiti iz neobrađenih datoteka s podacima o ispitivanju koje se upotrebljavaju za ispunjavanje zahtjeva iz točke 6. Proizvođač mora čuvati sve neobrađene datoteke s podacima o ispitivanju najmanje 10 godina i na zahtjev ih dati na raspolaganje homologacijskom tijelu i Komisiji.

8. Izračuni

Proizvođači moraju primjenjivati postupke utvrđene u Dodatku 5. radi izračuna emisija plinovitih onečišćujućih tvari za praćenje u uporabi PEMS-om motora ugrađenih u necestovne pokretne strojeve.

8.1.

U slučaju motora s ECU-om koji su konstruirani s komunikacijskim sučeljem kroz koje se mogu očitavati podaci o zakretnom momentu motora i brzini vrtnje motora, kako je navedeno u tablici 1. u Dodatku 7., izračuni se provode za metodu koja se temelji na radu i za metodu koja se temelji na masi CO2 te se izvješćuje o rezultatima za obje navedene metode. U svim se drugim slučajevima izračuni provode samo za metodu koja se temelji na masi CO2 te se izvješćuje o rezultatima za tu metodu.

8.2.

U svim se slučajevima izračuni provode dvaput nakon predobrade podataka u skladu s točkom 6.3. ovog Priloga:

(a)	najprije samo na temelju radnih događaja utvrđenih u skladu s točkom 6.4. ovog Priloga i valjanih prozora, i

(b)	zatim na temelju svih podataka koji nisu isključeni u skladu s točkom 6.3. ovog Priloga, bez primjene točke 6.4. ovog Priloga i bez isključenja nevaljanih prozora u skladu s točkama 2.2.2. i 2.3.1. Dodatka 5.”;

20.

Dodatak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

u točki 1. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)	mjerač protoka ispušnih plinova (EFM) koji radi na načelu Pitotove cijevi ili ekvivalentnom načelu, osim ako se neizravno mjerenje protoka ispušnih plinova može smatrati dopuštenim na temelju bilješke (3) uz tablicu u točki 1. Dodatka 2.;”;

(b)

točke od 2 do 2.2.2. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Zahtjevi za mjerne instrumente

2.1.

Mjerni instrumenti moraju ispunjavati zahtjeve u pogledu umjeravanja i provjera radnog učinka utvrđene u odjeljku 8.1. Priloga VI. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2017/654 (*1), osim kako je utvrđeno u točkama 2.1.1. i 2.1.2. Posebnu se pozornost mora posvetiti sljedećim radnjama:

(a)	provjeri propuštanja na vakuumskoj strani PEMS-a kako je utvrđeno u odjeljku 8.1.8.7. Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654;

(b)	verifikaciji odziva te ažuriranja i bilježenja analizatora plina kako je utvrđeno u odjeljku 8.1.5. Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654.

2.1.1.

Minimalna učestalost verifikacije linearnosti analizatora plina i verifikacije konverzije pretvarača NO2 u NO utvrđena u tablicama 6.4. i 6.5. u Prilogu VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654 može se povećati na tri mjeseca.

2.1.2.

Minimalnu učestalost provjera radnih karakteristika i umjeravanja EFM-a te pojedinosti tih provjera određuje proizvođač instrumenta.

2.2.

Mjerni instrumenti moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene u odjeljku 9.4. Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654 o tehničkim i općim zahtjevima.

(c)

iza točke 2.2. umeću se točke 2.3. i 3.:

„2.3.

Analitički plinovi za umjeravanje mjernih instrumenata moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene u odjeljku 9.5.1. Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654.

„3. Zahtjevi koji se odnose na prijenosni vod i sondu za uzorkovanje

3.1.

Prijenosni vod mora ispunjavati zahtjeve utvrđene u odjeljku 9.3.1.2. Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654.

3.2.

Sonda za uzorkovanje mora ispunjavati zahtjeve utvrđene u odjeljku 9.3.1.1. Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654.”;

21.

Dodatak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

točke od 1. do 4.1. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Ispitni parametri

1.1.

U ispitivanju praćenjem u uporabi mjere se i bilježe ove plinovite onečišćujuće tvari: ugljikov monoksid (CO), ukupne ugljikovodike (HC) i dušikove okside (NOx). Mjeri se i ugljikov dioksid (CO2) radi postupaka izračunavanja opisanih u Dodatku 5.

1.2.

Ako proizvođač dokaže homologacijskom tijelu da nije praktično kombinirati protok iz više ispušnih cijevi i da postoji sličnost u tehničkoj konfiguraciji i radu dijela motora koji dovodi ispušne plinove u svaku ispušnu cijev, dovoljno je izmjeriti emisije i maseni protok ispušnih plinova iz jedne ispušne cijevi. U tom se slučaju u izračunima iz Dodatka 5. trenutačni maseni protok emisija iz ispušne cijevi na kojoj se provodi izračun množi se ukupnim brojem ispušnih cijevi kako bi se dobio ukupni trenutačni maseni protok emisija za taj motor.

1.3.

Tijekom ispitivanja praćenjem u uporabi moraju se mjeriti i bilježiti parametri u tablici, pri čemu je razdoblje uzorkovanja podataka najviše 1 sekunda.

Tablica

Ispitni parametri

Parametar	Jedinica (1)	Izvor
Koncentracija HC (2)	ppm	Analizator plina
Koncentracija CO (2)	ppm	Analizator plina
Koncentracija NOx (2)	ppm	Analizator plina
Koncentracija CO2 (2)	ppm	Analizator plina
Maseni protok ispušnih plinova (3)	kg/h	EFM
Temperatura ispušnih plinova (4)	K	EFM ili ECU ili senzor
Temperatura okoline (5)	K	Senzor
Tlak okoline	kPa	Senzor
Relativna vlažnost	%	Senzor
Zakretni moment motora (6) (7)	Nm	ECU ili senzor
Brzina vrtnje motora (7)	min-1	ECU ili senzor
Protok goriva u motoru (7)	g/s	ECU ili senzor
Temperatura rashladne tekućine motora (8)	K	ECU ili senzor
Temperatura ulaznog zraka	K	ECU ili senzor
Zemljopisna duljina necestovnog pokretnog stroja	stupnjeva	GPS (nije obvezno)
Zemljopisna širina necestovnog pokretnog stroja	stupnjeva	GPS (nije obvezno)

2. Trajanje ispitivanja

2.1.

Ispitivanje, koje se sastoji od svih radnih sljedova, mora trajati dovoljno dugo za postizanje sljedećih radnih događaja:

(a)

za motore iz ISM skupina A i C, da se obavi pet do sedam puta referentnog rada u kWh u NRTC-u s toplim pokretanjem tijekom homologacijskog ispitivanja ili da se proizvede pet do sedam puta veća masa CO2 od njegove referentne mase u g/ciklus u NRTC-u s toplim pokretanjem tijekom homologacijskog ispitivanja, kako je utvrđeno u točkama 11.3.1. i 11.3.2. dopune certifikata o EU homologaciji tipa motora ili porodice motora, kako su utvrđeni u Prilogu IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2017/656;

(b)

za motore iz ISM skupine H, da se obavi pet do sedam puta referentnog rada u kWh u LSI-NRTC-u tijekom homologacijskog ispitivanja ili da se proizvede pet do sedam puta veća masa CO2 od njegove referentne mase u g/ciklus u LSI-NRTC-u tijekom homologacijskog ispitivanja, kako je utvrđeno u točkama 11.3.1. i 11.3.2. dopune certifikata o EU homologaciji tipa motora ili porodice motora, kako su utvrđeni u Prilogu IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2017/656;

(c)	za motore iz ISM skupina E, I, O i P, da se obavi tri do pet puta primjenjivog referentnog rada u kWh ili da se proizvede tri do pet puta veća masa CO2 u g/ciklus, kako je utvrđeno iz rezultata homologacijskog ispitivanja na temelju metode utvrđene u Dodatku 9.;

(d)	za motore iz ISM skupina koje nisu navedene u podtočkama (a), (b) i (c), da se obavi pet do sedam puta primjenjivog referentnog rada u kWh ili da se proizvede referentna masa CO2 u g/ciklus, kako je utvrđeno iz rezultata homologacijskog ispitivanja na temelju metode utvrđene u Dodatku 9.

2.2.

Svi podaci prikupljeni tijekom svih radnih sljedova spajaju se kronološkim redom čak i ako je prekoračena maksimalna količina rada ili masa CO2 navedena u točki 2.1. podtočkama od (a) do (d). U tom slučaju, tijekom izračuna utvrđenog u Dodatku 5. ovom Pravilniku:

(a)	ako količina rada ili referentna masa CO2 u radnim događajima prijeđe taj maksimum, izračun se zaključuje na kraju vremenskog inkrementa u kojem se to dogodilo; i

(b)	rezultati dostavljeni za ISM ispitivanje u skladu s točkom 10. ovog Priloga ovoj Uredbi su rezultati tog skraćenog izračuna.

3. Priprema necestovnih pokretnih strojeva

Priprema necestovnih pokretnih strojeva čiji je motor odabran za ispitivanje u skladu s točkom 1.3. ovog Priloga obuhvaća barem sljedeće:

(a)	provjere motora: svi se utvrđeni problemi, nakon što ih se ukloni, moraju zabilježiti i predočiti homologacijskom tijelu;

(b)	mora se zamijeniti ulje, gorivo i, prema potrebi, reagens, ako nisu dostupni dokazi da je predmetna tekućina u skladu sa specifikacijama navedenima u opisnoj dokumentaciji za homologaciju tipa koja se odnosi na taj tip motora te je to praktično i ekonomski izvedivo;

(c)	motori opremljeni ECU-om i komunikacijskim sučeljem moraju biti sukladni s točkom 5. ovog Priloga.

4. Postavljanje PEMS-a

4.1. Ograničenja u pogledu ugradnje

4.1.1.

Postavljanje PEMS-a ne smije utjecati na emisije plinovitih onečišćujućih tvari ni na radni učinak necestovnih pokretnih strojeva.

4.1.2.

PEMS se mora postaviti u skladu s važećim lokalnim sigurnosnim propisima i zahtjevima u pogledu osiguranja te prema uputama proizvođača PEMS-a, mjernih instrumenata, prijenosnog voda i sonde za uzorkovanje.

4.1.3.

Ako u motore ISM skupina M i N nije moguće ugraditi PEMS-ove bez prekoračenja tovarnog profila željezničke mreže, primjena točke 3.2.2. ovog Priloga uključuje ispitivanje željezničkog vozila u mirovanju u reprezentativnom ispitnom radnom ciklusu koji odredi proizvođač i odobri homologacijsko tijelo.

4.1.4.

Za motore ISM skupina E, I, O i P motor se može ukloniti iz necestovnog pokretnog stroja, a ispitivanje praćenjem u uporabi može se provesti na ispitnom stolu s dinamometrom. U tom se slučaju primjenjuje sljedeće:

(a)	motor se, uključujući cijeli sustav za kontrolu emisija, uklanja iz necestovnog pokretnog stroja i postavlja na ispitni stol s dinamometrom bez prilagodbe sustava za kontrolu emisija;

(b)	homologacijskom tijelu nije potrebno dokazati da nije moguće ispuniti zahtjeve iz točke 3.2.1. ovog Priloga;

(c)	neovisno o podtočkama (a) i (b) ispitivanje praćenjem u uporabi provodi se u skladu s ovom Uredbom;

(d)	postupak uklanjanja motora iz necestovnog pokretnog stroja i ugradnje u ispitnu ćeliju radi repliciranja rada u necestovnom pokretnom stroju mora se dogovoriti s homologacijskim tijelom prije provođenja ISM ispitivanja;

(e)	upotrebljava se reprezentativni ispitni radni ciklus koji odredi proizvođač te ga odobri homologacijsko tijelo u skladu s točkom 3.2.2. ovog Priloga;

(f)	ispitni radni ciklus iz podtočke (e) obuhvaća raspon brzine vrtnje motora i opterećenja koji je u skladu s radom odabranog stroja na terenu. Metode za utvrđivanje tog raspona uključuju, među ostalim, bilježenje podataka o radu jednog ili više usporedivih strojeva na terenu;

(g)

kako bi se utvrdili podaci o tome u kojoj se mjeri rezultati dobiveni PEMS-om razlikuju od rezultata dobivenih na ispitnom stolu, mjerenja praćenja u uporabi na ispitnom stolu s dinamometrom dobivena PEMS-om mogu se dopuniti paralelnim mjerenjima instrumenata na ispitnom stolu i sustava za mjerenje emisija koji ispunjavaju zahtjeve iz odjeljka 9. Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654, a koji radi u skladu sa zahtjevima iz odjeljka 8. tog Priloga;

(h)	zahtjevi iz točaka 6., 7., 8. i 10. ovog Priloga primjenjuju se i na sva istodobna mjerenja u skladu s podtočkom (g), a ta mjerenja uvrštavaju se u ispitne podatke i ispitno izvješće.”;

(b)	točka 4.6. zamjenjuje se sljedećim: „4.6. Uređaj za bilježenje podataka Ako se upotrebljavaju podaci iz ECU-a, uređaj za bilježenje podataka mora biti spojen s ECU-om motora kako bi bilježio parametre motora navedene u tablici 1. Dodatka 7. i, ako je primjenjivo, u tablici 2. Dodatka 7.”;

(c)

točka 5.1. zamjenjuje se sljedećim:

„5.1.

Mjerenje temperature okoline

Temperatura okoline mora se izmjeriti barem na početku i na kraju radnog slijeda. Mjerenje se provodi na razumnoj udaljenosti od necestovnog pokretnog stroja. Za temperaturu ulaznog zraka može se upotrebljavati senzor ili signal ECU-a.

Ako se za procjenu temperature okoline upotrebljava temperatura ulaznog zraka, zabilježena temperatura okoline mora biti temperatura ulaznog zraka korigirana odgovarajućim nazivnim odstupanjem temperatura okoline i ulaznog zraka prema proizvođačevoj deklaraciji.”;

(d)

Točke od 6. do 8.2. zamjenjuju se sljedećim:

„6. Bilježenje podataka tijekom ispitivanja praćenjem u uporabi

6.1. Prije radnog slijeda

Uzorkovanje podataka o emisijama plinovitih onečišćujućih tvari, mjerenje parametara ispušnih plinova i bilježenje podataka o motoru i okolini moraju početi prije pokretanja motora.

6.2. Tijekom radnog slijeda

Prikupljanje podataka o emisijama plinovitih onečišćujućih tvari, mjerenje parametara ispušnih plinova i bilježenje podatka o motoru i okolini traje tijekom rada motora u uobičajenoj uporabi.

Motor se može zaustaviti pa pokrenuti, no uzorkovanje podataka o emisijama plinovitih onečišćujućih tvari, mjerenje parametara ispušnih plinova i bilježenje podatka o motoru i okolini mora se provoditi tijekom cijelog radnog slijeda praćenja u uporabi.

6.3. Nakon radnog slijeda

Na kraju radnog slijeda praćenja u uporabi mjernim instrumentima i uređaju za bilježenje podataka mora se dati dovoljno vremena da im isteknu vremena odziva. Motor se može isključiti prije ili poslije prestanka bilježenja podataka.

7. Provjera analizatora plina

7.1. Periodična nulta verifikacija tijekom radnog slijeda

Ako je to praktično i sigurno, nulta verifikacija analizatora plina smije se izvoditi svaka dva sata tijekom radnog slijeda.

7.2. Periodična nulta korekcija tijekom radnog slijeda

Rezultati dobiveni provjerama provedenima u skladu s točkom 7.1. mogu se upotrebljavati za korekciju nultog pomaka tijekom tog radnog slijeda.

7.3. Verifikacija pomaka nakon radnog slijeda

Verifikacija pomaka provodi se samo ako tijekom radnog slijeda nije učinjena nijedna korekcija nultog pomaka u skladu s točkom 7.2.

7.3.1.

Najkasnije 30 minuta nakon završetka radnog slijeda mora se provesti nulto i rasponsko umjeravanje analizatora plina radi provjere njihova pomaka u odnosu na rezultate prije ispitivanja.

7.3.2.

Provjeravanje nulte točke i raspona te linearnosti analizatorâ plina obavljaju se kako je utvrđeno u točki 5.4.

8. Neispravnost motora ili stroja

8.1.

Ako se tijekom radnog slijeda dogodi neispravnost koja utječe na rad motora i:

(a)	ugrađeni dijagnostički sustav vizualnim upozorenjem na neispravnost, tekstualnom porukom ili drugim indikatorom o tome jasno obavijesti rukovatelja; ili

(b)	necestovni pokretni stroj nije opremljen sustavom za dijagnostiku ili upozorenje u slučaju neispravnosti, ali je neispravnost jasno otkrivena zvučnim ili vizualnim putem, radni slijed smatra se nevažećim.

8.2.

Sve se neispravnosti moraju ispraviti prije bilo kakvog daljnjeg izvođenja radnog slijeda na motoru.”;

22.

u Dodatku 3. točke od 2. do 6. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Isključenje podataka

2.1. Privremeni gubitak signala

2.1.1.

Mora se utvrditi svaki privremeni gubitak signala.

2.1.2.

Zbog nenamjernih privremenih gubitaka signala u izvornom zapisu podataka, pri čemu ne smije biti nijednog uzastopnog razdoblja duljeg od 30 sekundi za koje nema podataka, u skladu s točkom 4.3. Priloga iz svakog radnog slijeda smije se isključiti najviše 2 % podataka.

2.1.3.

Ako je gubitak signala u ispitnom slijedu veći od 2 % podataka ili ako postoji razdoblje gubitka signala dulje od 30 sekundi, taj se cijeli slijed smatra nevažećim i provodi se daljnje ispitivanje.

2.2. Periodične provjere mjernih instrumenata

2.2.1.

Sve podatkovne točke koje odgovaraju provjeri analizatora plina u skladu s točkom 7. Dodatka 2. utvrđuju se i isključuju iz daljnje obrade radnog slijeda, osim ako je potrebno provesti korekciju pomaka iz točke 3. ovog Dodatka.

2.3. Okolni uvjeti

2.3.1.

Utvrđuju se sve podatkovne točke u radnom slijedu koje odgovaraju okolnim uvjetima koji nisu u skladu sa zahtjevima iz točke 3.3. ovog Priloga.

2.3.2.

Ako udio podatkovnih točaka utvrđenih u točki 2.3.1. ovog Dodatka premašuje 1 %, cijeli se niz smatra nevažećim i provodi se daljnje ispitivanje.

2.3.3.

Ako se okolni uvjeti mjere samo na početku i na kraju ispitivanja, cijeli se ispitni slijed smatra nevažećim ako neko od tih mjerenja nije u skladu sa zahtjevima iz točke 3.3. Priloga.

2.4. Podaci za pokretanje hladnog motora

Podaci o emisijama plinovitih onečišćujućih tvari izmjereni pri pokretanju hladnog motora moraju se isključiti prije izračuna emisija plinovitih onečišćujućih tvari.

2.4.1. Motori hlađeni rashladnom tekućinom

Valjani izmjereni podaci za izračune emisija plinovitih onečišćujućih tvari počinju nakon što temperatura rashladne tekućine prvi put dosegne 343 K (70 °C) ili kad se temperatura rashladne tekućine ustali unutar +/–2 K u razdoblju od 5 minuta, ili nakon što se temperatura rashladne tekućine ustali unutar +/–5 K u razdoblju od 5 minuta u slučaju ispitivanja provedenih na temperaturi okoline jednakoj ili nižoj od 273,15 K, ovisno što bude prije, ali u svakom slučaju najkasnije 20 minuta od pokretanja motora.

2.4.2. Motori hlađeni zrakom

Valjani izmjereni podaci za izračune emisija plinovitih onečišćujućih tvari počinju nakon što se temperatura izmjerena na referentnoj točki utvrđenoj u točki 3.7.2.2.1. dijela C Dodatka 3. Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2017/656 ustali unutar +/–5 % u razdoblju od 5 minuta, ali u svakom slučaju najkasnije 20 minuta od pokretanja motora.

3. Korekcija pomaka

3.1. Najveći dopušteni pomak

Pomaci odziva na nulti i rasponski plin moraju biti manji od 2 % cjelokupnog mjernog raspona na najnižem korištenom području:

(a)	ako je razlika između rezultata prije i poslije ispitivanja manja od 2 %, mogu se upotrijebiti nekorigirane izmjerene koncentracije ili ih se može korigirati za pomak u skladu s točkom 3.2.;

(b)	ako je razlika između rezultata prije i poslije ispitivanja 2 % ili veća, izmjerene koncentracije moraju se korigirati za pomak u skladu s točkom 3.2. Ako se korekcija ne učini, ispitivanje se smatra nevažećim.

3.2. Korekcija pomaka

3.2.1.

Vrijednost koncentracije korigirane za pomak izračunava se u skladu s zahtjevima utvrđenima u odjeljcima 2.1 ili 3.5. Priloga VII. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654.

3.2.2.

Razlika između nekorigiranih i korigiranih vrijednosti specifične efektivne emisije plinovitih onečišćujućih tvari mora biti unutar ± 6 % nekorigiranih vrijednosti specifične efektivne emisije plinovitih onečišćujućih tvari. Ako je pomak veći od 6 %, ispitivanje se smatra nevažećim.

3.2.2.1.

Svaka vrijednost specifične efektivne emisije plinovitih onečišćujućih tvari izračunava se iz integrirane mase emisija plinovitih onečišćujućih tvari u ispitnom slijedu podijeljene s ukupnim radom obavljenim tijekom ispitnog slijeda. Taj se izračun provodi prije utvrđivanja radnih događaja u skladu s Dodatkom 4. ili izračunavanja emisija plinovitih onečišćujućih tvari u skladu s Dodatkom 5.

3.2.3.

Ako se primijeni korekcija pomaka, za izvješćivanje o emisijama plinovitih onečišćujućih tvari upotrebljavaju se samo rezultati emisija plinovitih onečišćujućih tvari korigirani za pomak.

4. Vremensko usklađivanje

Kako bi se minimirao distorzivni učinak kašnjenja između različitih signala na izračune mase emisija plinovitih onečišćujućih tvari, podaci potrebni za izračune emisija plinovitih onečišćujućih tvari moraju se vremenski uskladiti prema zahtjevima utvrđenima u točkama od 4.1. do 4.4.

4.1. Podaci iz analizatorâ plina

Podaci iz analizatorâ plina moraju biti pravilno usklađeni u skladu sa zahtjevima utvrđenima u odjeljku 8.1.5.3. Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654.

4.2. Podaci iz analizatorâ plina i EFM-a

Podaci iz analizatorâ plina moraju se pravilno uskladiti s podacima iz EFM-a primjenom postupka iz točke 4.4.

4.3. Podaci iz PEMS-a i motora

Podaci iz PEMS-a (analizatori plina i EFM-ovi) moraju se pravilno uskladiti s podacima iz ECU-a motora primjenom postupka iz točke 4.4.

4.4. Postupak za poboljšano vremensko usklađivanje podataka iz PEMS-a

Ispitni parametri iz Dodatka 2. razvrstani su u tri različite kategorije:

1. kategorija: analizatori plina (koncentracije HC, CO, CO2, NOx);

2. kategorija: EFM (maseni protok i temperatura ispušnih plinova);

3. kategorija: motor (zakretni moment, brzina vrtnje, temperature, protok goriva koje šalje ECU).

Vremenska usklađenost svake kategorije s drugim dvjema kategorijama provjerava se utvrđivanjem najvećeg koeficijenta korelacije između dvaju nizova ispitnih parametara. Svi ispitni parametri u određenoj kategoriji pomiču se tako da se dobije najveći faktor korelacije. Sljedeći se ispitni parametri upotrebljavaju za izračun koeficijenata korelacije:

(a)	1. i 2. kategorije (podaci iz analizatorâ plina i EFM-a) s 3. kategorijom (podaci o motoru): maseni protok ispušnih plinova iz EFM-a sa zakretnim momentom iz ECU-a;

(b)	1. kategorije s 2. kategorijom: koncentracija CO2 i maseni protok ispušnih plinova;

(c)	1. kategorije s 3. kategorijom: koncentracija CO2 i protok goriva u motoru.

4.4.1.

U slučaju motora koji nisu konstruirani s komunikacijskim sučeljem kroz koje se mogu očitavati podaci iz ECU-a u skladu s Dodatkom 7. izostavlja se korelacija iz točke 4.4. podtočaka (a) i (c).

4.4.2.

U slučaju motora kod kojih je izravno mjerenje masenog protoka ispušnih plinova izostavljeno u skladu s bilješkom (3) uz tablicu iz Dodatka 2. izostavlja se korelacija iz točke 4.4. podtočke (a).

5. Provjeravanje konzistentnosti podataka

5.1. Podaci iz analizatorâ plina i EFM-a

U slučaju motora koji su s komunikacijskim sučeljem kroz koje se mogu očitati podaci o protoku goriva u motoru u skladu s tablicom 2. u Dodatku 7. konzistentnost podataka (maseni protok ispušnih plinova izmjeren EFM-om i koncentracije plinova) provjerava se na temelju korelacije izmjerenog protoka goriva dobivenog iz ECU-a i protoka goriva izračunanog u skladu s postupkom iz odjeljka 2.1.6.4. Priloga VII. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654.

Izvodi se linearna regresija za izmjerene i izračunane vrijednosti protoka goriva. Primjenjuje se metoda najmanjih kvadrata s jednadžbom najbolje aproksimacije u obliku:

y = mx + b

pri čemu je:

—	y	izračunani protok goriva [g/s]
—	m	nagib (koeficijent smjera) regresijskog pravca
—	x	izmjereni protok goriva [g/s]
—	b	odsječak regresijskog pravca na osi y.

Za svaki regresijski pravac izračunavaju se nagib (m) i koeficijent determinacije (r2). Preporučljivo je tu analizu učiniti u rasponu od 15 % najveće vrijednosti do najveće vrijednosti s frekvencijom od najmanje 1 Hz. Da bi se ispitivanje smatralo valjanim, ocjenjuju se sljedeća dva kriterija:

Tablica 1.

Dopuštena odstupanja

Nagib regresijskog pravca, m	od 0,9 do 1,1 – preporučeno
Koeficijent determinacije, r2	najmanje 0,90 – obvezno

5.2. Podaci ECU-a o zakretnom momentu

Ako se u izračunima upotrebljavaju podaci ECU-a o zakretnom momentu, konzistentnost podataka ECU-a o zakretnom momentu verificira se uspoređivanjem najviših vrijednosti zakretnog momenta iz ECU-a na različitim (ako je primjereno) brzinama vrtnje motora s odgovarajućim vrijednostima na službenoj krivulji zakretnog momenta motora pri punom opterećenju te u skladu s Dodatkom 6.

5.3. Specifična efektivna potrošnja goriva (BSFC)

Ako su dostupni podaci iz ECU-a, BSFC se provjerava na temelju:

(a)	potrošnje goriva izračunane iz podataka o emisijama plinovitih onečišćujućih tvari (podaci o koncentracijama iz analizatora plina i masenom protoku ispušnih plinova) u skladu s postupkom iz odjeljka 2.1.6.4. Priloga VII. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654;

(b)	rada izračunanog na temelju podataka iz ECU-a (zakretni moment i brzina vrtnje motora).

5.4. Tlak okoline

Vrijednost tlaka okoline provjerava se u odnosu na nadmorsku visinu koju pokazuju podaci GPS-a ako su dostupni.

5.5. Ako nije zadovoljno rezultatima provjere konzistentnosti podataka, homologacijsko tijelo može smatrati ispitivanje nevažećim.

6. Korekcija iz suhog stanja u vlažno

Ako se koncentracija mjeri na suhoj osnovi, mora se pretvoriti u vlažnu osnovu u skladu s postupkom utvrđenim u odjeljcima 2. ili 3. Priloga VII. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654.

7. Korekcija NOx za vlažnost i temperaturu

Koncentracije NOx izmjerene analizatorima plina ne smiju se korigirati za temperaturu i vlažnost zraka okoline.”;

23.

u Dodatku 4. točke 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Postupak za određivanje neradnih događaja

2.1.

Sljedeći se događaji smatraju neradnim događajima:

(a)	u slučaju motora koji nisu konstruirani tako da imaju komunikacijsko sučelje kroz koje se mogu dobiti podaci o zakretnom momentu i brzini vrtnje motora u skladu s tablicom 1. Dodatka 7., trenutačna zamjenska snaga utvrđuje se u skladu s postupkom utvrđenim u Dodatku 10., ili;

(b)	u svim ostalim slučajevima, trenutačna snaga motora manja je od 10 % referentne snage motora, kako je definirana u članku 3. točki 26. Uredbe (EU) 2016/1628 i navedena u Prilogu I. toj Uredbi za svaku (pot)kategoriju motora, za tip motora koji je predmet ISM ispitivanja.

2.1.1.

U slučaju motora koji se ispituju u skladu s ovom Uredbom i nisu konstruirani tako da imaju komunikacijsko sučelje kroz koje se mogu dobiti podaci o zakretnom momentu i brzini vrtnje motora u skladu s tablicom 1. Dodatka 7. trenutačna zamjenska snaga izračunava se postupkom utvrđenim u Dodatku 10. prije primjene postupka iz ovog Priloga.

2.2.

Moraju se provesti sljedeći dodatni koraci:

2.2.1.

Neradni događaji kraći od D0 smatraju se radnim događajima i spajaju s radnim događajima oko njih (vrijednosti D0 vidjeti u tablici 2.).

2.2.2.

Neradni događaji kraći od D0 koji se nalaze u okruženju neradnih događaja kraćih od D1 smatraju se neradnim događajima i spajaju se s neradnim događajima oko njih (vrijednosti D1 vidjeti u tablici 2.).

2.2.3.

Faza pokretanja nakon dugih neradnih događaja (> D2) za motore opremljene uređajem za naknadnu obradu kojim se smanjuju NOx i mjeri temperatura ispušnih plinova u skladu s bilješkom (4) uz tablicu u Dodatku 2. jednako se tako mora smatrati neradnim događajem dok temperatura ispušnih plinova ne dosegne 523 K. Ako temperatura ispušnih plinova ne dosegne 523 K u D3 minuta, svi događaji nakon D3 moraju se smatrati radnim događajima (vrijednosti D2 i D3 vidjeti u tablici 2.).

2.2.4.

Za sve se neradne događaje prvih D1 minuta mora smatrati radnim događajem.

3. Algoritam za označivanje „rada stroja” za provedbu zahtjeva iz točke 2.

Točka 2. provodi se prema redoslijedu utvrđenom u točkama od 3.1. do 3.4.

3.1. 1. korak: detektira se i razvrstava na radne i neradne događaje:

(a)	identificiraju se radni i neradni događaji u skladu s točkom 2.1.;

(b)	izračunava se trajanje neradnih događaja;

(c)	označuju se neradni događaji kraći od D0 kao radni događaji;

(d)	izračunava se trajanje radnih događaja.

3.2. 2. korak: spajaju se kratki radni događaji (≤ D0) u neradne događaje.

Radni događaji kraći od D0 kojima prethode i nakon kojih slijede preostali neradni događaji dulji od D1 označuju se kao neradni događaji.

3.3. 3. korak: isključuju se radni događaji nakon dugih neradnih događaja (faza pokretanja).

Ako se primjenjuje točka 2.2.3., radni događaji nakon dugih neradnih događaja (> D2) označuju se kao neradni događaji dok se ne dogodi jedno od sljedećeg:

(a)	temperatura ispušnih plinova dosegne 523 K; ili

(b)	prođe D3 minuta, ovisno o tome što se prvo dogodi.

3.4. 4. korak: uključuju se neradni događaji nakon radnih događaja.

D1 minuta neradnog događaja nakon svakog radnog događaja uključuje se kao dio tog radnog događaja.

Tablica 2.

Vrijednosti za parametre D0, D1, D2, D3

Parametri	Vrijednost
D0	2 minute
D1	2 minute
D2	10 minuta
D3	4 minute

”

24.

u Dodatku 5. točke od 2.1. do 2.3.2. zamjenjuju se sljedećim:

„2.1. Metoda prozora za izračun srednje vrijednosti

2.1.1. Opći zahtjevi

Prozor za izračun srednje vrijednosti znači podskup cijelog izračunanog skupa podataka tijekom ispitivanja praćenjem u uporabi čiji je rad ili masa CO2 jednak radu motora odnosno masi CO2 motora izmjerenima u ispitnom ciklusu u referentnom laboratoriju. Masa emisija plinovitih onečišćujućih tvari i faktori sukladnosti izračunavaju se metodom pomičnog prozora za izračun srednje vrijednosti na temelju referentnog rada (postupak iz točke 2.2.) ili referentne mase CO2 (postupak iz točke 2.3.) izmjerenih u ispitnom ciklusu u referentnom laboratoriju.

Snaga motora u funkciji vremena i emisije plinovitih onečišćujućih tvari prozora za izračun srednje vrijednosti, počevši od prvog prozora za izračun srednje vrijednosti.

Izračuni moraju biti u skladu sa sljedećim podtočkama:

(a)	nijedan isključeni podatak, u smislu Dodatka 4., ne smije se uzeti u obzir za izračune rada ili mase CO2 i emisija plinovitih onečišćujućih tvari te faktora sukladnosti prozora za izračun srednje vrijednosti, osim u skladu sa zahtjevima iz točke 4. podtočke (f) ovog Dodatka;

(b)	izračuni pomičnog prozora za izračun srednje vrijednosti provode se s vremenskim inkrementom Δt koji je jednak vremenu uzorkovanja podataka. Početak pomičnog prozora za izračun srednje vrijednosti povećava se za taj inkrement pri svakoj iteraciji;

(c)	masa emisija plinovitih onečišćujućih tvari za svaki prozor za izračun srednje vrijednosti (mg/prozor) dobiva se integriranjem mase trenutačnih emisija plinovitih onečišćujućih tvari u prozor za izračun srednje vrijednosti;

(d)

u slučaju motora s ECU-om konstruiranih s komunikacijskim sučeljem kroz koje se mogu očitavati podaci o zakretnom momentu motora i brzini vrtnje motora, kako je navedeno u tablici 1. Dodatka 7., izračuni se rade i za metodu koja se temelji na radu i za metodu koja se temelji na masi CO2 te se izvješćuje o rezultatima za obje navedene metode. U svim se drugim slučajevima izračuni provode samo za metodu koja se temelji na masi CO2 te se izvješćuje o rezultatima za tu metodu.

Slika 4.

Snaga motora u funkciji vremena i emisije plinovitih onečišćujućih tvari prozora za izračun srednje vrijednosti, počevši od prvog prozora za izračun srednje vrijednosti, u funkciji vremena

2.1.2. Referentne vrijednosti

Referentni rad i referentna masa CO2 za tip motora ili za sve tipove motora u istoj porodici motora utvrđuju se na temelju:

(a)	za motore iz ISM skupina A i C, vrijednosti iz NRTC-a s toplim pokretanjem homologacijskog ispitivanja osnovnog motora, kako je utvrđeno u točkama 11.3.1. i 11.3.2. dopune certifikata o EU homologaciji tipa motora ili porodice motora, kako su utvrđeni u Prilogu IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2017/656;

(b)	za motore iz ISM skupine H, vrijednosti iz LSI-NRTC-a dobivene iz homologacijskog ispitivanja osnovnog motora;

(c)	za motore iz ISM skupina koje nisu navedene u podtočkama (a) i (b), vrijednosti dobivene iz rezultata homologacijskog ispitivanja osnovnog motora na temelju metode utvrđene u Dodatku 9.

2.2. Metoda na temelju rada

Slika 5.

Metoda na temelju rada

Trajanje (t 2, i – t 1, i) i-tog prozora za izračun srednje vrijednosti određuje se sljedećom jednadžbom:

W(t 2, i) – W(t 1, i) ≥ Wref

pri čemu je:

—	W(t j,i) rad motora izmjeren između početka ispitivanja i vremena t j,i u kWh

—	Wref referentni rad motora utvrđen u skladu s točkom 2.1.2 u kWh

—	t 2, i bira se tako da vrijedi:

W(t 2, i – Δt) – W(t 1, i) < W ref ≤ W(t 2, i) – W(t 1, i)

pri čemu je Δt vrijeme uzorkovanja podataka od 1 sekunde ili kraće.

2.2.1. Izračuni specifičnih efektivnih emisija plinovitih onečišćujućih tvari

Specifične efektivne emisije plinovitih onečišćujućih tvari egas (g/kWh) izračunavaju se za svaki prozor za izračun srednje vrijednosti i svaku plinovitu onečišćujuću tvar sljedećom jednadžbom:

pri čemu je:

—	mi masena emisija plinovite onečišćujuće tvari tijekom i-tog prozora za izračun srednje vrijednosti u g/prozor za izračun srednje vrijednosti

—	W(t 2, i) – W(t 1, i) rad motora tijekom i-tog prozora za izračun srednje vrijednosti u kWh.

2.2.2. Izbor valjanih prozora za izračun srednje vrijednosti

Valjani su prozori za izračun srednje vrijednosti oni čija prosječna snaga prelazi prag od 20 % referentne snage, kako je definirana u članku 3. točki 26. Uredbe (EU) 2016/1628 i navedena u Prilogu I. toj uredbi za svaku potkategoriju motora za tip motora koji podliježe ISM ispitivanju, osim za motore kategorije ATS čija je referentna snaga na međubrzini vrtnje kako je definirana u točki 5.2.5.4. podtočki (f) Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654. Postotak valjanih prozora za izračun srednje vrijednosti mora biti najmanje 50 %.

2.2.2.1.

Ako je postotak valjanih prozora manji od 50 %, evaluacija podataka ponavlja se s nižim pragom snage. Prag snage smanjuje se s 20 % koracima od po 1 % dok postotak valjanih prozora ne bude barem 50 %.

2.2.2.2.

Najniži prag snage ni u jednom slučaju ne smije biti niži od 10 %.

2.2.2.3.

Ispitivanje se smatra nevažećim ako je postotak valjanih prozora za izračun srednje vrijednosti manji od 50 % na pragu snage od 10 %.

2.2.3. Izračuni faktora sukladnosti

Faktori sukladnosti izračunavaju se za svaki pojedini valjani prozor za izračun srednje vrijednosti i za svaku plinovitu onečišćujuću tvar sljedećom jednadžbom:

pri čemu je:

—	egas specifična efektivna emisija plinovite onečišćujuće tvari u g/kWh

—	L primjenjiva granična vrijednost u g/kWh.

2.3. Metoda na temelju mase CO2

Slika 6.

Metoda na temelju mase CO2

Trajanje (t 2, i – t 1, i) i-tog prozora za izračun srednje vrijednosti određuje se sljedećom jednadžbom:

pri čemu je:

—	masa CO2 izmjerena između početka ispitivanja i vremena t j,i u g

—	referentna masa CO2 u gramima (g) u skladu s točkom 2.1.2.

—	t 2, i bira se tako da vrijedi:

pri čemu je Δt vrijeme uzorkovanja podataka od 1 sekunde ili kraće.

Mase CO2 u prozorima za izračun srednje vrijednosti izračunavaju se integriranjem trenutačnih emisija plinovitih onečišćujućih tvari izračunanih u skladu sa zahtjevima iz točke 1.

2.3.1. Izbor valjanih prozora za izračun srednje vrijednosti

Valjani su prozori za izračun srednje vrijednosti oni čije trajanje ne prelazi najdulje trajanje izračunano iz:

pri čemu je:

—	Dmax najdulje trajanje prozora za izračun srednje vrijednosti u s

—

Pmax je referentna snaga, kako je definirana u članku 3. točki 26. Uredbe (EU) 2016/1628, u kW, i navedena u Prilogu I. toj uredbi za svaku potkategoriju motora, za tip motora koji podliježe ISM ispitivanju, osim za motore kategorije ATS čija je referentna snaga snaga na međubrzini vrtnje kako je definirana u točki 5.2.5.4. podtočki (f) Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654.

Postotak valjanih prozora za izračun srednje vrijednosti mora biti najmanje 50 %.

2.3.1.1.

Ako je postotak valjanih prozora manji od 50 %, evaluacija podataka ponavlja se s duljim trajanjima prozora. To se postiže smanjivanjem vrijednosti 0,2 u formuli iz točke 2.3.1. koracima od po 0,01 dok postotak valjanih prozora ne bude barem 50 %.

2.3.1.2.

Najmanja vrijednost u navedenoj formuli ni u jednom slučaju ne smije biti niža od 0,10.

2.3.1.3.

Ispitivanje se odbacuje ako je postotak valjanih prozora manji od 50 % za najdulje trajanje prozora izračunano u skladu s točkama 2.3.1., 2.3.1.1. i 2.3.1.2.

2.3.2. Izračuni faktora sukladnosti

Faktori sukladnosti izračunavaju se za svaki pojedini prozor za izračun srednje vrijednosti i za svaku onečišćujuću tvar sljedećom jednadžbom:

pri čemu je:

(uporabni omjer) i

(certifikacijski omjer)

pri čemu je:

—	mi masena emisija plinovite onečišćujuće tvari tijekom i-tog prozora za izračun srednje vrijednosti u g/prozor za izračun srednje vrijednosti

—	masa CO2 tijekom i-tog prozora za izračun srednje vrijednosti u g/prozor za izračun srednje vrijednosti

—	referentna masa CO2 motora utvrđena u skladu s točkom 2.1.2., podtočkom (g)

—	mL masena emisija plinovite onečišćujuće tvari koja odgovara primjenjivoj graničnoj vrijednosti za referentni ispitni ciklus u g.

mL se utvrđuje na sljedeći način:

pri čemu je:

—	L primjenjiva granična vrijednost u g/kWh

—	Wref je referentni rad motora utvrđen u skladu s točkom 2.1.2 u kWh.”;

25.

u Dodatku 6. točka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Nemogućnost provjere sukladnosti signala zakretnog momenta iz ECU-a

Ako proizvođač dokaže homologacijskom tijelu da nije moguće provjeriti signal zakretnog momenta iz ECU-a tijekom ispitivanja praćenjem u uporabi, homologacijsko tijelo mora prihvatiti provjeru u skladu s Dodatkom 3. Prilogu VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654 obavljenu tijekom ispitivanja za potrebe EU homologacije tipa i navedenu u certifikatu o EU homologaciji.

Za motore u ISM skupinama koje nisu A, C i H homologacijsko tijelo može prihvatiti drugo dokazivanje provedeno u skladu sa zahtjevima iz Dodatka 3. Prilogu VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654, ali uz primjenu sljedećih postupaka mapiranja iz tog Priloga:

(a)	za motore u ISM skupini I i motore promjenjive brzine vrtnje u ISM skupinama E, F, G, J, K, L, M i N, odjeljka 7.6.1.;

(b)	za sve ostale motore, odjeljka 7.6.3.

Ako se mapiranje provodi pri konstantnoj brzini u skladu s podtočkom (b), dovoljno je izmjeriti i usporediti očitanja zakretnog momenta izmjerenog dinamometrom i zakretnog momenta koji šalje ECU na jedinstvenoj točki nazivne neto snage.”;

26.

u Dodatku 7. točke od 1. do 1.3. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Potrebni podaci

1.1.

Ako se ECU upotrebljava da bi se dobili podaci o zakretnom momentu motora, brzini ili temperaturi rashladne tekućine, barem ti podaci se dostavljaju u skladu s tablicom 1.

Tablica 1.

Mjerni podaci

Parametar	Jedinica (9)
Zakretni moment motora (10)	Nm
Brzina vrtnje motora	min-1
Temperatura rashladne tekućine motora	K

1.2.

Ako se ni temperatura ni tlak okoline ne mjere vanjskim senzorima, mora ih slati ECU u skladu s tablicom 2.

Tablica 2.

Dodatni mjerni podaci

Parametar	Jedinica (11)
Temperatura okoline (12)	K
Tlak okoline	kPa
Protok goriva u motoru	g/s

1.3.

Ako se maseni protok ispušnih plinova ne mjeri izravno, podaci o protoku goriva u motoru daju se u skladu s tablicom u Dodatku 2.”;

27.

u Dodatku 7. točka 2.1.1. zamjenjuje se sljedećim:

„2.1.1.

Pristup informacijama iz podatkovnog toka mora se omogućiti u skladu s najmanje jednom od sljedećih serija normi:

(a)	ISO 27145 i ISO 15765-4 (ako je temelj CAN);

(b)	ISO 27145 i ISO 13400 (ako je temelj TCP/IP);

(c)	SAE J1939-73;

(d)	ISO 14229.”

28.

Dodatak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)

unosi od 2 do 2.20. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Podaci o motoru

2.1.

ISM skupina

2.2.

Kategorija i potkategorija tipa/porodice motora

2.3.

Homologacijski broj

2.4.

Trgovačka imena (ako postoje)

2.5.

Oznaka porodice motora (ako pripada porodici)

2.6.

Referentni rad (kWh)

2.7.

Referentna masa CO2 (g)

2.8.

Oznaka tipa motora

2.9.

Identifikacijski broj motora

2.10.

Godina i mjesec proizvodnje motora

2.11.

Obnovljen motor (da/ne)

2.12.

Ukupni radni obujam motora (cm3)

2.13.

Broj cilindara

2.14.

Deklarirana nazivna neto snaga pri nazivnoj brzini vrtnje motora (kW/rpm)

2.15.

Najveća neto snaga pri brzini vrtnje motora (kW/rpm)

2.16.

Deklarirani maksimalni zakretni moment motora pri brzini zakretnog momenta (Nm/rpm)

2.17.

Brzina vrtnje motora u praznom hodu (min-1)

2.18.

Raspoloživost proizvođačeve krivulje zakretnog momenta pri punom opterećenju (da/ne)

2.19.

Referentni broj proizvođačeve krivulje zakretnog momenta pri punom opterećenju

2.20.

Ugrađeni sustav deNOx (npr. EGR, SCR) (ako je primjenjivo)

2.21.

Ugrađeni tip katalizatora (ako je primjenjivo)

2.22.

Ugrađena vrsta sustava za naknadnu obradu čestica (ako je primjenjivo)

2.23.

Sustav za naknadnu obradu izmijenjen u odnosu na homologaciju (da/ne)

2.24.

Podaci o ugrađenom ECU-u (broj softvera za umjeravanje)”;

(b)

unosi od 9 do 9.11. zamjenjuju se sljedećim:

„9. Faktori sukladnosti prozora za izračun srednje vrijednosti (13) (izračunani u skladu s dodacima od 3. do 5.)

(minimum, maksimum i 90. kumulativni percentil)

9.1.

Faktor sukladnosti THC prozora za izračun srednje vrijednosti rada [–] (14)

9.2.

Faktor sukladnosti CO prozora za izračun srednje vrijednosti rada [–]

9.3.

Faktor sukladnosti NOx prozora za izračun srednje vrijednosti rada [–] (15) (ako je primjenjivo)

9.4.

Faktor sukladnosti THC + NOx prozora za izračun srednje vrijednosti rada [–] (16) (ako je primjenjivo)

9.5.

Faktor sukladnosti THC prozora za izračun srednje vrijednosti mase CO2 [–] (17)

9.6.

Faktor sukladnosti CO prozora za izračun srednje vrijednosti mase CO2 [–]

9.7.

Faktor sukladnosti NOx prozora za izračun srednje vrijednosti CO2 [–] (18) (ako je primjenjivo)

9.8.

Faktor sukladnosti THC + NOx prozora za izračun srednje vrijednosti CO2 [–] (19) (ako je primjenjivo)

9.9.

Prozor za izračun srednje vrijednosti rada: najmanja i najveća snaga prozora [%].

9.10.

Prozor za izračun srednje vrijednosti mase CO2: najkraće i najdulje trajanje prozora [s]

9.11.

Prozor za izračun srednje vrijednosti rada: postotak valjanih prozora

9.12.

Prozor za izračun srednje vrijednosti mase CO2: postotak valjanih prozora”;

(c)

unosi od 10 do 10.8. zamjenjuju se sljedećim:

„10. Faktori sukladnosti prozora za izračun srednje vrijednosti (utvrđeni u skladu s dodacima 3. i 5., bez određivanja radnih i neradnih događaja u skladu s Dodatkom 4. i bez isključivanja nevaljanih prozora kako je utvrđeno u točkama 2.2.2. i 2.3.1. Dodatka 5.)

(minimum, maksimum i 90. kumulativni percentil)

10.1.

Faktor sukladnosti THC prozora za izračun srednje vrijednosti rada [–] (20)

10.2.

Faktor sukladnosti CO prozora za izračun srednje vrijednosti rada [–]

10.3.

Faktor sukladnosti NOx prozora za izračun srednje vrijednosti rada [–] (21) (ako je primjenjivo)

10.4.

Faktor sukladnosti THC + NOx prozora za izračun srednje vrijednosti rada [–] (22) (ako je primjenjivo)

10.5.

Faktor sukladnosti THC prozora za izračun srednje vrijednosti mase CO2 [–] (23)

10.6.

Faktor sukladnosti CO prozora za izračun srednje vrijednosti mase CO2 [–]

10.7.

Faktor sukladnosti NOx prozora za izračun srednje vrijednosti CO2 [–] (24) (ako je primjenjivo)

10.8.

Faktor sukladnosti THC + NOx prozora za izračun srednje vrijednosti CO2 [–] (25) (ako je primjenjivo)

10.9.

Prozor za izračun srednje vrijednosti rada: najmanja i najveća snaga prozora [%].

10.10.

Prozor za izračun srednje vrijednosti mase CO2: najkraće i najdulje trajanje prozora [s]”;

(d)

unosi pod referentnim brojevima od I-2. do I-2.20. zamjenjuju se sljedećim:

„I-2. Trenutačni izračunani podaci

I-2.1.

Masa THC [g/s]

I-2.2.

Masa CO [g/s]

I-2.3.

Masa NOx [g/s] (ako je primjenjivo)

I-2.4.

Masa CO2 [g/s]

I-2.5.

Kumulirana masa THC [g]

I-2.6.

Kumulirana masa CO [g]

I-2.7.

Kumulirana masa NOx [g/s] (ako je primjenjivo)

I-2.8.

Kumulirana masa CO2 [g]

I-2.9.

Izračunani protok goriva [g/s]

I-2.10.

Snaga motora [kW]

I-2.11.

Rad motora [kWh]

I-2.12.

Trajanje prozora za izračun srednje vrijednosti rada [s]

I-2.13.

Prosječna snaga motora u prozoru za izračun srednje vrijednosti rada [%]

I-2.14.

Faktor sukladnosti THC prozora za izračun srednje vrijednosti rada [–] (26)

I-2.15.

Faktor sukladnosti CO prozora za izračun srednje vrijednosti rada [–]

I-2.16.

Faktor sukladnosti NOx prozora za izračun srednje vrijednosti rada [–] (27) (ako je primjenjivo)

I-2.17.

Faktor sukladnosti THC + NOx prozora za izračun srednje vrijednosti rada [–] (28) (ako je primjenjivo)

I-2.18.

Trajanje prozora za izračun srednje vrijednosti mase CO2

I-2.19.

Faktor sukladnosti THC prozora za izračun srednje vrijednosti mase CO2 [–] (29)

I-2.20.

Faktor sukladnosti CO prozora za izračun srednje vrijednosti mase CO2 [–]

I-2.21.

Faktor sukladnosti NOx prozora za izračun srednje vrijednosti CO2 [–] (30) (ako je primjenjivo)

I-2.22.

Faktor sukladnosti THC + NOx prozora za izračun srednje vrijednosti CO2 [–] (31) (ako je primjenjivo)”;

29.

dodaju se dodaci 9. i 10.:

„Dodatak 9.

Utvrđivanje referentnog rada i referentne mase CO2 za tipove motora za koje je primjenjivi homologacijski ispitni ciklus samo izvancestovni stacionarni ciklus (NRSC)

1. Opće odredbe

Referentni rad i referentna masa CO2 za ISM skupine A i C određuju se na temelju NRTC-a s toplim pokretanjem u homologacijskom ispitivanju osnovnog motora, a za ISM skupinu H na temelju LSI-NRTC-a u homologacijskom ispitivanju osnovnog motora, kako je utvrđeno u točki 2.1.2. Dodatka 5. Ovim se Dodatkom definira kako utvrditi referentni rad i referentnu masu CO2 za tipove motora u svim ISM skupinama osim A, C i H.

Za potrebe ovog Dodatka primjenjivi ispitni ciklus laboratorija je NRSC s diskretnim načinom rada ili RMC NRSC za odgovarajuću (pot)kategoriju motora iz tablica IV-1 i IV-2 te tablica IV-5 do IV-10 Priloga IV. Uredbi (EU) 2016/1628.

2. Utvrđivanje Wref i

iz RMC NRSC-a

2.1.

Referentni rad Wref u kWh jednak je stvarnom radu Wact u kWh, u skladu s odjeljkom 2.4.1.1. Priloga VII. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654 o tehničkim i općim zahtjevima.

2.2.

Referentna masa CO2, u g jednaka je masi CO2 za ispitni ciklus laboratorija u g, izračunanoj u skladu s jednim od odjeljaka 2.1.2, 2.2.1, 3.5.1 ili 3.6.1 Priloga VII. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654 o tehničkim i općim zahtjevima, ovisno o tome upotrebljava li se nerazrijeđen ili razrijeđen uzorak plina i temelji li se izračun na masi ili molarnom udjelu.

3. Utvrđivanje Wref i

iz NRSC-a s diskretnim načinom rada

3.1.

Referentni rad Wref u kWh izračunava se jednadžbom 9-1:

(9-1)

pri čemu je:

Pi	snaga motora za način rada i u kW, a Pi = Pm,i + PAUX (vidjeti odjeljke 6.3. i 7.7.1.3. Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654 o tehničkim i općim zahtjevima)
WFi	faktor ponderiranja za način rada i [–]
tref	referentno vrijeme u s (vidjeti tablicu)
Wref	referentni ciklusni rad osnovnog motora u ispitnom ciklusu u referentnom laboratoriju u kWh
i	broj načina rada
Nmode	ukupni broj načina rada u ispitnom ciklusu.

3.2.

Referentna masa CO2

u kg određuje se jednadžbom 9-2 iz srednjeg masenog protoka CO2 q mCO2,i u g/h za svaki način i izračunanog u skladu s odjeljcima 2. ili 3. Priloga VII. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654 o tehničkim i općim zahtjevima.

(9-2)

pri čemu je:

	srednji maseni protok CO2 za način rada i u g/h
WFi	faktor ponderiranja za način rada i [–]
tref	referentno vrijeme u s (vidjeti tablicu)
	referentna masa CO2 iz osnovnog motora u ispitnom ciklusu u referentnom laboratoriju u g
i	broj načina rada
Nmode	ukupni broj načina rada u ispitnom ciklusu.

3.3.

Referentno vrijeme tref ukupno je trajanje ekvivalentnog modalnog ciklusa s prijelazima (RMC) iz Dodatka 2. Prilogu VII. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654 o tehničkim i općim zahtjevima. Te su vrijednosti navedene u tablici.

Tablica

Referentno vrijeme tref za svaki NRSC s diskretnim načinom rada

NRSC	tref [s]
C1	1 800
C2	1 800
D2	1 200
E2	1 200
E3	1 200
F	1 200
G1	1 800
G2	1 800
H	1 200

Dodatak 10.

Utvrđivanje trenutačne zamjenske snage iz masenog protoka CO2

1. Opće odredbe

„Zamjenska snaga” znači vrijednost dobivena jednostavnom linearnom interpolacijom isključivo u svrhu određivanja valjanih događaja tijekom praćenja u uporabi, kako je opisano u Dodatku 4. Ta metodologija vrijedi za motore projektirane bez komunikacijskog sučelja kroz koje se mogu dobiti podaci o zakretnom momentu i brzini vrtnje motora u skladu s tablicom 1. Dodatka 7. Izračun se temelji na pretpostavci da za sve tipove motora unutar porodice motora vrijedi sljedeće:

(a)	omjer rada i mase CO2 ispitnom ciklusu u referentnom laboratoriju je sličan;

(b)	odnos između snage i masenog protoka CO2 je linearan; i

(c)	motor koji radi i ne proizvodi neto snagu ne emitira CO2.

2. Izračun trenutačne zamjenske snage

2.1.

Isključivo za potrebe izračuna u skladu s Dodatkom 4. trenutačna snaga motora u ISM ispitivanju izračunava se iz izmjerenog masenog protoka CO2 u vremenskom inkrementu jednakom vremenu uzorkovanja podataka. Za taj se izračun upotrebljava pojednostavnjena konstanta CO2 („Veline”) za porodicu motora.

2.2.

Konstanta Veline izračunava se na temelju primjenjivih referentnih vrijednosti utvrđenih u točki 2.1.2. Dodatka 5.

Konstanta Veline, Kveline , izračunava se jednadžbom 10-1 iz referentne mase CO2 koju emitira osnovni motor u homologacijskom ispitivanju podijeljene s radom osnovnog motora u homologacijskom ispitivanju.

(10-1)

pri čemu je:

Kveline

konstanta Veline u g/kWh

referentna masa CO2 iz osnovnog motora u ispitnom ciklusu u referentnom laboratoriju u g

W ref

referentni rad osnovnog motora u ispitnom ciklusu u referentnom laboratoriju u kWh.

2.3.

Trenutačna zamjenska snaga motora u ISM ispitivanju izračunava se jednadžbom 10-2 iz trenutačnog masenog protoka CO2.

(10-2)

pri čemu je:

Pi,proxy

trenutačna zamjenska snaga u kW

trenutačni maseni protok CO2 iz motora koji se ispituje u g/s.

(1) Ako se u raspoloživom podatkovnom toku upotrebljavaju jedinice različite od jedinica propisanih u tablici, taj se podatkovni tok pretvara u propisane jedinice tijekom predobrade podataka iz Dodatka 3.

(2) Izmjereno na vlažnoj osnovi ili korigirano za nju.

(3) Maseni protok ispušnih plinova mjeri se izravno osim ako nije primjenjivo jedno od sljedećeg:

(a)	ispušni sustav ugrađen u necestovni pokretni stroj prouzročuje razrjeđivanje ispušnih plinova zrakom ispred mjesta gdje bi se mogao postaviti EFM. U tom se slučaju uzorak mora uzeti ispred točke razrjeđivanja;

(b)	ispušni sustav ugrađen u necestovni pokretni stroj usmjerava dio ispušnih plinova u drugi dio necestovnog pokretnog stroja (npr. radi grijanja) ispred mjesta gdje bi se mogao postaviti EFM;

(c)	referentna snaga motora koji se ispituje veća je od 560 kW ili je ugrađen u plovilo unutarnje plovidbe ili željezničko vozilo, a proizvođač homologacijskom tijelu dokaže da je ugradnja EFM-a nepraktična zbog veličine ili mjesta ispuha na NRMM-u; ili

(d)	u slučaju motora kategorije SMB proizvođač homologacijskom tijelu dokaže da je ugradnja EFM-a nepraktična zbog položaja ispuha na NRMM-u.

U tim se slučajevima, ako proizvođač može homologacijskom tijelu dati čvrste dokaze o korelaciji masenog protoka goriva koji procijeni ECU i masenog protoka goriva izmjerenog dinamometrom na ispitnom stolu, EFM može izostaviti, a protok ispušnih plinova može se neizravno mjeriti (iz protoka goriva i ulaznog zraka ili iz protoka goriva i bilance ugljika).

(4) Kako bi se odredilo trajanje faze pokretanja motora opremljenog uređajem za naknadnu obradu kojim se smanjuju NOx nakon dugog neradnog događaja, kako je utvrđeno u točki 2.2.2. Dodatka 4., temperatura ispušnih plinova mora se mjeriti tijekom radnog slijeda unutar 30 cm od izlaza uređaja za naknadnu obradu kojim se smanjuju NOx. Ako bi ugradnja senzora unutar 30 cm negativno utjecala na naknadnu obradu, senzor se ugrađuje toliko blizu tog mjesta koliko je to izvedivo u praksi.

(5) Mora se upotrijebiti senzor temperature okoline ili senzor temperature ulaznog zraka. Upotreba senzora temperature ulaznog zraka mora biti u skladu sa zahtjevima iz drugog stavka točke 5.1.

(6) Zabilježena vrijednost mora biti (a) neto zakretni moment ili (b) neto zakretni moment izračunan iz postotka stvarnog zakretnog momenta motora, momenta trenja i referentnog zakretnog momenta, u skladu s normama utvrđenima u točki 2.1.1. Dodatka 7. Osnova za neto zakretni moment mora biti nekorigirani neto zakretni moment koji proizvodi motor s opremom i pomoćnim uređajima koje treba uključiti u ispitivanje emisija u skladu s Dodatkom 2. Prilogu VI. Delegiranoj uredbe (EU) 2017/654.

(7) Nije potrebno za motore ispitane u skladu s ovom Uredbom koji nisu konstruirani tako da imaju komunikacijsko sučelje kroz koje se mogu dobiti ti podatkovni tokovi.

(8) U slučaju motora hlađenih zrakom umjesto temperature rashladne tekućine bilježi se temperatura na položaju referentne točke utvrđene u točki 3.7.2.2.1. Dijela C Dodatka 3. Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2017/656.

(9) Ako se u raspoloživom podatkovnom toku upotrebljavaju jedinice različite od jedinica propisanih u tablici, taj se podatkovni tok pretvara u propisane jedinice tijekom predobrade podataka iz Dodatka 3.

(10) Poslana vrijednost mora biti (a) neto kočni zakretni moment motora ili (b) neto kočni zakretni moment motora izračunan iz drugih odgovarajućih vrijednosti zakretnog momenta kako je određeno u odgovarajućem protokolu iz normi utvrđenih u točki 2.1.1. Osnova za neto zakretni moment mora biti nekorigirani neto zakretni moment koji proizvodi motor s opremom i pomoćnim uređajima koje treba uključiti u ispitivanje emisija u skladu s Dodatkom 2. Prilogu VI. Delegiranoj uredbe (EU) 2017/654.

(11) Ako se u raspoloživom podatkovnom toku upotrebljavaju jedinice različite od jedinica propisanih u tablici, taj se podatkovni tok pretvara u propisane jedinice tijekom predobrade podataka iz Dodatka 3.

(12) Upotreba senzora temperature ulaznog zraka mora biti u skladu sa zahtjevima iz drugog stavka točke 5.1. Dodatka 2.

(13) Prozor za izračun srednje vrijednosti podskup je cijelog izračunanog skupa podataka tijekom ispitivanja praćenjem u uporabi čiji su masa CO2 ili rad jednaki referentnoj masi CO2 motora ili rada motora izmjerenog u NRTC-u ili NRSC-u osnovnog motora u referentnom laboratoriju.

(14) Primjenjivo samo na (pot)kategorije motora s odvojenim graničnim vrijednostima za HC i NOx u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) 2016/1628.

(15) Primjenjivo samo na (pot)kategorije motora s odvojenim graničnim vrijednostima za HC i NOx u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) 2016/1628.

(16) Primjenjivo samo na (pot)kategorije motora s kombiniranim graničnim vrijednostima emisija za HC i NOx u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) 2016/1628.

(17) Primjenjivo samo na (pot)kategorije motora s odvojenim graničnim vrijednostima za HC i NOx u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) 2016/1628.

(18) Primjenjivo samo na (pot)kategorije motora s odvojenim graničnim vrijednostima za HC i NOx u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) 2016/1628.

(19) Primjenjivo samo na (pot)kategorije motora s kombiniranim graničnim vrijednostima emisija za HC i NOx u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) 2016/1628.

(20) Primjenjivo samo na (pot)kategorije motora s odvojenim graničnim vrijednostima za HC i NOx u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) 2016/1628.

(21) Primjenjivo samo na (pot)kategorije motora s odvojenim graničnim vrijednostima za HC i NOx u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) 2016/1628.

(22) Primjenjivo samo na (pot)kategorije motora s kombiniranim graničnim vrijednostima emisija za HC i NOx u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) 2016/1628.

(23) Primjenjivo samo na (pot)kategorije motora s odvojenim graničnim vrijednostima za HC i NOx u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) 2016/1628.

(24) Primjenjivo samo na (pot)kategorije motora s odvojenim graničnim vrijednostima za HC i NOx u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) 2016/1628.

(25) Primjenjivo samo na (pot)kategorije motora s kombiniranim graničnim vrijednostima emisija za HC i NOx u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) 2016/1628.

(26) Primjenjivo samo na (pot)kategorije motora s odvojenim graničnim vrijednostima za HC i NOx u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) 2016/1628.

(27) Primjenjivo samo na (pot)kategorije motora s odvojenim graničnim vrijednostima za HC i NOx u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) 2016/1628.

(28) Primjenjivo samo na (pot)kategorije motora s kombiniranim graničnim vrijednostima emisija za HC i NOx u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) 2016/1628.

(29) Primjenjivo samo na (pot)kategorije motora s odvojenim graničnim vrijednostima za HC i NOx u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) 2016/1628.

(30) Primjenjivo samo na (pot)kategorije motora s odvojenim graničnim vrijednostima za HC i NOx u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) 2016/1628.

(31) Primjenjivo samo na (pot)kategorije motora s kombiniranim graničnim vrijednostima emisija za HC i NOx u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) 2016/1628.

8.12.2022

Službeni list Europske unije

L 316/42

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/2389

оd 7. prosinca 2022.

o utvrđivanju pravila za ujednačenu primjenu stopa učestalosti provjera identiteta i fizičkih provjera pošiljaka bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta koji ulaze u Uniju

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ i Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (1), a posebno njezin članak 54. stavak 3. prvi podstavak točke (a) i (c),

budući da:

(1)	Uredbom (EU) 2017/625 utvrđuju se pravila o provedbi službenih kontrola od strane nadležnih tijela država članica na robi koja ulazi u Uniju radi provjere usklađenosti sa zakonodavstvom Unije o poljoprivredno-prehrambenom lancu.

(2)

Pravila iz Direktive Vijeća 2000/29/EZ (2) o stopama učestalosti provjera identiteta i fizičkih provjera bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta koji ulaze u Uniju prestaju se primjenjivati 14. prosinca 2022. Stoga je primjereno utvrditi nova pravila, uzimajući u obzir okvir utvrđen Uredbom (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i Uredbom (EU) 2017/625, kako bi se osigurao kontinuitet relevantnih odredaba od 14. prosinca 2022. nadalje.

(3)	Stope učestalosti provjera identiteta i fizičkih provjera trebalo bi utvrditi ovisno o riziku koji svaka roba ili kategorija robe predstavlja za zdravlje bilja.

(4)

Kako bi se osigurala ujednačena primjena stopa učestalosti fizičkih provjera koje su obvezne u skladu s ovom Uredbom, trebalo bi ovom Uredbom propisati da se za odabir pošiljaka za fizičke kontrole upotrebljava sustav za upravljanje informacijama za službene kontrole (IMSOC) iz članka 131. Uredbe (EU) 2017/625.

(5)	Stope učestalosti utvrđene ovom Uredbom trebale bi se primjenjivati na robu u smislu članka 47. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) 2017/625 koja ulazi u Uniju, uz iznimku robe u provozu.

(6)	Kako bi se osigurala najviša moguća razina fitosanitarne zaštite, osnovna stopa učestalosti provjera identiteta i fizičkih provjera pošiljaka robe u smislu članka 47. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) 2017/625 trebala bi iznositi 100 %.

(7)	Međutim, kako bi odgovor na odgovarajući fitosanitarni rizik bio razmjeran trebalo bi biti moguće utvrditi stopu učestalosti provjera identiteta i fizičkih provjera pošiljaka određenog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta na razini nižoj od 100 %.

(8)

Stopa učestalosti od 100 % ipak bi se trebala primjenjivati na provjere identiteta i fizičke provjere sveg bilja namijenjenog za sadnju te na sve biljke, biljne proizvode ili druge predmete koji podliježu mjeri predviđenoj u aktima donesenima u skladu s člankom 28. stavkom 1., člankom 30. stavkom 1. i člankom 49. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/2031 zbog povećanog fitosanitarnog rizika povezanog s tim vrstama robe.

(9)

Budući da su se uvjeti i kriteriji za utvrđivanje vrste i učestalosti provjera identiteta i fizičkih provjera bilja, biljnih proizvoda i druge robe, koji se primjenjuju na temelju Uredbe Komisije (EZ) br. 1756/2004 (4), pokazali učinkovitima, i u ovoj Uredbi bi ih trebalo utvrditi u skladu s tim. Ti uvjeti i kriteriji uključuju, konkretno, odabir pošiljaka za fizičke provjere, stope učestalosti provjera identiteta i fizičkih provjera i kriterije za utvrđivanje i promjenu tih stopa učestalosti provjera identiteta i fizičkih provjera bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta ili njihovih kategorija.

(10)

Na temelju informacija koje je Komisija prikupila u skladu s člankom 125. stavkom 1. Uredbe (EU) 2017/625, rezultata kontrola koje su proveli stručnjaci Komisije u trećim zemljama u skladu s člankom 120. stavkom 1. te uredbe i informacija prikupljenih putem sustava IMSOC trebalo bi biti moguće izmijeniti stope učestalosti fizičkih provjera na temelju kriterija za utvrđivanje i izmjenu tih stopa učestalosti provjera identiteta i fizičkih provjera bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta ili njihovih kategorija utvrđenih u ovoj Uredbi.

(11)

Države članice bi trebale imati mogućnost podnijeti Komisiji zahtjev za izmjenu stope učestalosti provjera identiteta i fizičkih provjera pošiljaka bilja, biljnih proizvoda ili drugih predmeta, ili njihovih kategorija, kako bi se osiguralo ažuriranje tih stopa učestalosti na temelju najnovijih kretanja u tom području te kako bi Komisija mogla utvrditi je li takva izmjena primjerena.

(12)	Stope učestalosti trebalo bi preispitivati svake godine uzimajući u obzir elemente utvrđene u članku 54. stavku 3. točki (a) podtočkama i., ii., iv., v. i vi. Uredbe (EU) 2017/625 kako bi se osigurala usklađenost s odredbama te uredbe.

(13)	Kako bi se osigurala učinkovitost službenih kontrola, stope učestalosti utvrđene u skladu s ovom Uredbom trebale bi biti priopćene putem sustava IMSOC.

(14)	Službene kontrole, provjere identiteta i fizičke provjere trebale bi se provoditi na takav način da subjekt koji je odgovoran za pošiljku ne može predvidjeti hoće li ona biti podvrgnuta fizičkoj provjeri.

(15)	Budući da se ovom Uredbom utvrđuju odredbe u područjima obuhvaćenima Uredbom (EZ) br. 1756/2004, ta bi se uredba trebala staviti izvan snage s učinkom od datuma utvrđenog u ovoj Uredbi.

(16)

Budući da se pravila Direktive 2000/29/EZ prestaju primjenjivati 14. prosinca 2022., pravila utvrđena u ovoj Uredbi trebala bi se primjenjivati od 14. prosinca 2022. Stoga bi ova Uredba trebala stupiti na snagu prvog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije kako bi se zajamčio početak primjene od tog datuma.

(17)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom Uredbom utvrđuju se pravila za ujednačenu primjenu odgovarajuće stope učestalosti (i izmjena te stope), provjera identiteta i fizičkih provjera pošiljaka robe u smislu članka 47. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) 2017/625 koje ulaze u Uniju.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe:

„stopa učestalosti” znači minimalni postotak pošiljaka robe u smislu članka 1., utvrđen u skladu s ovom Uredbom, od broja pošiljaka robe prispjelih na graničnu kontrolnu postaju ili kontrolnu točku tijekom jedne kalendarske godine, za koji nadležna tijela provode provjere identiteta i fizičke provjere;

2.	„IMSOC” znači sustav za upravljanje informacijama za službene kontrole iz članka 131. Uredbe (EU) 2017/625.

Članak 3.

Odabir pošiljaka za fizičke provjere

1. Nadležna tijela odabiru pošiljke za fizičke provjere u skladu sa sljedećim postupkom:

(a)	nasumični odabir pošiljke automatski generira sustav IMSOC;

(b)	nadležna tijela mogu odlučiti odabrati pošiljku u skladu s točkom (a) ili odabrati drugu pošiljku robe iste kategorije i istog podrijetla.

2. Za svaku pošiljku koja je odabrana za fizičku provjeru u skladu sa stavkom 1. nadležno tijelo provodi provjere identiteta iz članka 3. stavka 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/2130 (5).

Članak 4.

Stope učestalosti provjera identiteta i fizičkih provjera

1. Nadležna tijela provode provjere identiteta i fizičke provjere pošiljaka bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta prema stopama učestalosti utvrđenima u skladu sa stavcima od 2. do 6.

2. Osnovna stopa učestalosti provjera identiteta i fizičkih provjera pošiljaka robe u smislu članka 1. iznosi 100 %.

3. Odstupajući od stavka 2., provjere identiteta i fizičke provjere pošiljaka određenog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta navedenih u Prilogu I. s njihovim podrijetlom iz svih ili određenih trećih zemalja podliježu odgovarajućim stopama učestalosti utvrđenima u tom prilogu.

4. Stope učestalosti u skladu sa stavkom 3. ne primjenjuju se na:

(a)	bilje namijenjeno sadnji;

(b)	sve bilje, biljne proizvode ili druge predmete na koje se primjenjuju mjere predviđene aktima donesenima u skladu s člankom 28. stavkom 1., člankom 30. stavkom 1. i člankom 49. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/2031.

5. Stope učestalosti u skladu sa stavkom 3. određuju se u skladu s kriterijima navedenima u Prilogu II.

6. Ako uvoz bilja, biljnih proizvoda ili drugih predmeta ili njihovih kategorija više ne ispunjava kriterije utvrđene u Prilogu II., to bilje, biljni proizvod ili drugi predmet uklanjaju se iz Priloga I., kako je utvrđeno revizijom iz članka 6. stavka 2.

Članak 5.

Zahtjevi za izmjenu stopa učestalosti provjera identiteta i fizičkih provjera određenog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta

Države članice mogu Komisiji podnijeti zahtjev za izmjenu stope učestalosti provjera identiteta i fizičkih provjera pošiljaka bilja, biljnih proizvoda ili drugih predmeta ili njihovih kategorija koje ulaze u Uniju kako bi Komisija utvrdila je li takva izmjena primjerena. Taj zahtjev mora sadržavati informacije utvrđene u Prilogu III.

Članak 6.

Izmjena stopa učestalosti provjera identiteta i fizičkih provjera određenog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta

1. Stope učestalosti utvrđene u Prilogu I. mijenjaju se uzimajući u obzir kriterije utvrđene u članku 54. stavku 3. točki (a) podtočkama i., ii., iv., v. i vi. Uredbe (EU) 2017/625, kriterije utvrđene u Prilogu II. i, ako je to primjereno, uzimajući u obzir informacije utvrđene u Prilogu III.

2. Stope učestalosti provjera identiteta i fizičkih provjera bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta ili njihovih kategorija preispituju se najmanje jednom godišnje kako bi se u obzir uzele nove informacije prikupljene putem sustava IMSOC ili koje su dostavile države članice te se na odgovarajući način mijenjaju.

3. Komisija prema potrebi u sustav IMSOC unosi svaku izmjenu popisa bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta ili njihovih kategorija te stopa učestalosti, kako je utvrđeno u Prilogu I.

Članak 7.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EZ) br. 1756/2004 stavlja se izvan snage s učinkom od 14. prosinca 2022.

Članak 8.

Stupanje na snagu i datum početka primjene

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 14. prosinca 2022.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. prosinca 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 95, 7.4.2017., str. 1.

(2) Direktiva Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihova širenja unutar Zajednice (SL L 169, 10.7.2000., str. 1.).

(3) Uredba (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (SL L 317, 23.11.2016., str. 4.).

(4) Uredba Komisije (EZ) br. 1756/2004 od 11. listopada 2004. o detaljnim uvjetima za potrebne dokaze i kriterijima za tip i razinu smanjivanja provjere zdravstvenog stanja određenog bilja, biljnih proizvoda ili drugih nadziranih predmeta navedenih u dijelu B Priloga V. Direktivi Vijeća 2000/29/EZ, (SL L 313, 12.10.2004., str. 6.).

(5) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2130 оd 25. studenoga 2019. o utvrđivanju detaljnih pravila o postupcima koje je potrebno provesti tijekom i nakon provjera dokumentacije, provjera identiteta i fizičkih provjera životinja i robe koji podliježu službenim kontrolama na graničnim kontrolnim postajama (SL L 321, 12.12.2019., str. 128.).

PRILOG I.

Stope učestalosti provjera identiteta i fizičkih provjera pošiljaka određenog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta ili njihovih kategorija u smislu članka 4. stavka 3.

Bilje, biljni proizvodi ili drugi predmeti ili njihova kategorija	Zemlja podrijetla	Minimalna stopa učestalosti provjera identiteta i fizičkih provjera [%]
Rezano cvijeće
Aster	Zimbabve	75
Dianthus	Kolumbija	3
Dianthus	Ekvador	15
Dianthus	Kenija	5
Dianthus	Turska	50
Gypsophila	Ekvador	5
Gypsophila	Kenija	10
Phoenix	Kostarika	50
Rosa	Kolumbija	5
Rosa	Ekvador	1
Rosa	Etiopija	5
Rosa	Kenija	10
Rosa	Tanzanija	100
Rosa	Zambija	50
Voće
Actinidia	Sve treće zemlje	10
Carica papaja	Sve treće zemlje	10
Fragaria	Sve treće zemlje	5
Persea americana	Sve treće zemlje	3
Rubus	Sve treće zemlje	5
Vitis	Sve treće zemlje	1
Malus	Europske treće zemlje (1)	15
Prunus	Europske treće zemlje (1), (2)	15
Pyrus	Europske treće zemlje (1)	100
Vaccinium	Europske treće zemlje (1)	50
Citrus	Egipat	50
Citrus	Izrael	35
Citrus	Meksiko	25
Citrus	Maroko	3
Citrus	Peru	10
Citrus	Turska	7
Citrus	SAD	50
Malus	Argentina	35
Malus	Brazil	100
Malus	Čile	5
Malus	Novi Zeland	10
Malus	Južna Afrika	15
Mangifera	Brazil	75
Passiflora	Kolumbija	5
Passiflora	Kenija	75
Passiflora	Réunion	10
Passiflora	Južna Afrika	75
Passiflora	Vijetnam	15
Passiflora	Zimbabve	100
Prunus	Argentina	100
Prunus	Čile	10
Prunus	Maroko	100
Prunus persica	Južna Afrika	50
Prunus – ostalo	Južna Afrika	10
Prunus	Turska	35
Prunus	SAD	100
Psidium	Brazil	100
Pyrus	Argentina	25
Pyrus	Čile	15
Pyrus	Kina	100
Pyrus	Južna Afrika	10
Vaccinium	Argentina	25
Vaccinium	Čile	10
Vaccinium	Peru	10
Povrće
Capsicum	Izrael	100
Capsicum	Maroko	100
Solanum lycopersicum	Kanarski otoci	25
Solanum lycopersicum	Maroko	1
Solanum melongena	Kenija	100
Solanum melongena	Turska	100
Korjenasto i gomoljasto povrće, osim gomolja vrste Solanum tuberosum L (3).	Sve treće zemlje (4)	5
Drvo
Četinjače (osim Larix)	Rusija (samo sljedeći dijelovi: Središnji savezni okrug (Tsentralny federalny okrug), Sjeverozapadni savezni okrug (Severo-Zapadny federalny okrug), Južni savezni okrug (Yuzhny federalny okrug), Sjevernokavkaski savezni okrug (Severo-Kavkazsky federalny okrug) i Savezni okrug Volge (Privolzhsky federalny okrug))	1
Rabljeni strojevi
Strojevi i vozila koji se upotrebljavaju za poljoprivredu ili šumarstvo	Sve treće zemlje	10

(1) Albanija, Andora, Armenija, Azerbajdžan, Bjelarus, Bosna i Hercegovina, Kanarski otoci, Farski Otoci, Gruzija, Island, Lihtenštajn, Moldova, Monako, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Rusija (samo sljedeći dijelovi: Središnji savezni okrug (Tsentralny federalny okrug), Sjeverozapadni savezni okrug (Severo-Zapadny federalny okrug), Južni savezni okrug (Yuzhny federalny okrug), Sjevernokavkaski savezni okrug (Severo-Kavkazsky federalny okrug) i Savezni okrug Volge (Privolzhsky federalny okrug)), San Marino, Srbija, Turska, Ukrajina i Ujedinjena Kraljevina.

(2) Osim Turske.

(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2072 оd 28. studenoga 2019. o utvrđivanju jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zaštitnih mjera protiv organizama štetnih za bilje te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 690/2008 i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/2019 (SL L 319, 10.12.2019., str. 103.).

(4) Osim Kameruna.

PRILOG II.

Kriteriji za utvrđivanje i izmjenu stopa učestalosti provjera identiteta i fizičkih provjera pošiljaka određenog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta ili njihovih kategorija u smislu članka 4. stavaka 5. i 6.

Nova stopa učestalosti može se utvrditi u sljedećim slučajevima:

(a)	prosječan broj pošiljaka koje ulaze u Uniju tijekom prethodne tri godine iznosi najmanje 200 godišnje;

(b)	minimalni broj pošiljaka bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta ili njihovih kategorija koje ulaze u Uniju za koje su u prethodne tri godine provedene provjere dokumentacije, provjere identiteta i fizičke provjere iznosi barem 600;

(c)

broj pošiljaka bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta ili njihovih kategorija za koje je utvrđeno da su zaraženi karantenskim štetnim organizmima Unije svake je godine manji od 1 % ukupnog broja pošiljaka navedenog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta ili njihovih kategorija uvezenih u Uniju;

Stope učestalosti se mogu mijenjati uzimajući u obzir:

(a)	procijenjeni indeks mobilnosti karantenskih štetnih organizama Unije u najmobilnijoj fazi do koje bi se mogli razviti na relevantnom bilju, biljnom proizvodu ili drugim predmetima ili njihovim kategorijama;

(b)	broj pošiljaka bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta ili njihovih kategorija na kojima su provjere identiteta i fizičke provjere provedene tijekom prethodne godine;

(c)	ukupan broj i pojedinosti o nesukladnostima zbog prisutnosti karantenskih štetnih organizama Unije povezanih s pošiljkama uvezenima u skladu s ovom Uredbom;

(d)	ukupan broj pošiljaka predmetne robe o kojima je dostavljena obavijest zbog drugih razloga osim prisutnosti karantenskih štetnih organizama Unije i pojedinosti o njima; i

(e)	sve druge čimbenike relevantne za utvrđivanje fitosanitarnog rizika povezanog s predmetnom trgovinom.

PRILOG III.

Informacije potrebne za podnošenje zahtjeva Komisiji u smislu članka 5.

Informacije u smislu članka 5. moraju sadržavati:

(a)	opis predmetne robe;

(b)	podrijetlo predmetne robe;

(c)	obujam uvoza predmetne robe u državu članicu, izražen kao broj pošiljaka i masa ili broj komada ili jedinica;

(d)	popis karantenskih štetnih organizama Unije koji bi se mogli nalaziti na predmetnom proizvodu;

(e)	broj pošiljaka predmetne robe za koje je utvrđeno da nisu sukladne zbog prisutnosti karantenskih štetnih organizama Unije u smislu točke (d);

(f)	procijenjeni indeks mobilnosti karantenskih štetnih organizama Unije u smislu točke (d) u najmobilnijoj fazi do koje bi se mogli razviti na relevantnom bilju, biljnom proizvodu ili drugim predmetima;

(g)	broj pošiljaka predmetne robe zaustavljenih iz drugih razloga osim prisutnosti karantenskih štetnih organizama Unije u smislu točke (d);

(h)	broj pošiljaka predmetne robe na kojima su provedene provjere identiteta i fizičke provjere zdravlja bilja.

U pogledu informacija navedenih u točkama (c), (e), (g) i (h) dokumentacija mora sadržavati podatke koji obuhvaćaju razdoblje od najmanje tri godine koje prethode godini u kojoj je podnesena.

8.12.2022

Službeni list Europske unije

L 316/52

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/2390

оd 7. prosinca 2022.

o izmjeni konačne kompenzacijske pristojbe uvedene Provedbenom uredbom (EU) 2021/823 na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske nakon djelomične privremene revizije u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 19.,

budući da:

1. POSTUPAK

1.1. Prethodni ispitni postupci i mjere na snazi

(1)	Provedbenom uredbom (EU) 2015/309 (2) Komisija je uvela konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske („početni ispitni postupak”).

(2)

Komisija je 4. lipnja 2018., nakon djelomične privremene revizije („prva privremena revizija”) o subvencioniranju svih proizvođača izvoznika u skladu s člankom 19. osnovne uredbe, Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/823 (3) („Uredba o prvoj privremenoj reviziji”) odlučila zadržati mjere kako su utvrđene u početnom ispitnom postupku.

(3)

Komisija je 15. svibnja 2020., nakon djelomične privremene revizije („druga privremena revizija”) u skladu s člankom 19. osnovne uredbe, Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/658 (4) („Uredba o drugoj privremenoj reviziji”) izmijenila razinu kompenzacijske pristojbe za jednog proizvođača izvoznika.

(4)

Komisija je 25. svibnja 2021., nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 18. osnovne uredbe („revizija zbog predstojećeg isteka mjera”), Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/823 (5) („Uredba o reviziji zbog predstojećeg isteka mjera”) produljila mjere kako su utvrđene u početnom ispitnom postupku (te izmijenjene Provedbenom uredbom (EU) 2020/658) za dodatnih pet godina.

(5)	Konačne kompenzacijske pristojbe koje su trenutačno na snazi kreću se od 1,5 % do 9,5 %.

1.2. Pokretanje revizije

(6)	Komisija je na vlastitu inicijativu odlučila pokrenuti djelomičnu privremenu reviziju jer je imala dovoljno dokaza da su se okolnosti povezane sa subvencioniranjem na temelju kojih su postojeće mjere uvedene promijenile te da su te promjene trajne.

(7)	Konkretnije, od 2016. došlo je do znatnih promjena u strukturi i uvjetima provedbe subvencija koje turska vlada dodjeljuje proizvođačima kalifornijske pastrve. Činilo se da su te promjene dovele do smanjenja izravnih subvencija koje su dobili turski proizvođači kalifornijske pastrve.

(8)	Komisija je smatrala da postoje dostatni dokazi o znatnim i trajnim promjenama okolnosti povezanih sa subvencioniranjem, zbog čega bi trebalo revidirati mjere za sve proizvođače izvoznike.

(9)

Nakon obavješćivanja država članica Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje djelomične privremene revizije te je putem obavijesti koja je objavljena u Službenom listu Europske unije20. rujna 2021. (6) („Obavijest o pokretanju postupka”) objavila pokretanje revizije prema članku 19. osnovne uredbe.

1.3. Razdoblje ispitnog postupka revizije

(10)	Ispitnim postupkom o subvencioniranju obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”).

1.4. Zainteresirane strane

(11)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka službeno obavijestila industriju Unije, poznate proizvođače izvoznike i tursku vladu te ih je pozvala na sudjelovanje.

(12)

Sve strane pozvane su da u rokovima utvrđenima u Obavijesti o pokretanju postupka iznesu stajališta, dostave informacije i pruže popratne dokaze. Zainteresirane strane imale su priliku i dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

1.5. Odabir uzorka izvoznika

(13)	U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka proizvođača izvoznika u skladu s člankom 27. osnovne uredbe.

(14)	Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Turskoj zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(15)	Osim toga, Komisija je od Misije Republike Turske pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(16)

Trinaest proizvođača izvoznika i grupa proizvođača izvoznika iz Turske dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. Ukupna prijavljena količina izvoza određene kalifornijske pastrve u Uniju koji su izvršila ta društva u razdoblju ispitnog postupka revizije činila je 100 % izvoza iz Turske u Uniju.

(17)

U skladu s člankom 27. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od tri proizvođača izvoznika ili grupe proizvođača izvoznika na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. Uzorak je činio više od 60 % prijavljene izvozne prodaje u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(18)	U skladu s člankom 27. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim proizvođačima izvoznicima za koje se zna da se postupak odnosi na njih te s turskim tijelima.

1.6. Primjedbe na odabir uzorka

(19)	Komisija je primila primjedbe od izvoznika koji surađuju Selina Balık İşleme Tesisi İthalat İhracat ve Ticaret A.Ş, („Selina Balik”) i Kılıç Deniz Ürünleri Üretimi İhracat İthalat ve Ticaret A.Ş. („Kilic Deniz”), koji su tražili da ih se uključi u uzorak.

(20)

Komisija je na te zahtjeve odgovorila u bilješci koja je stavljena u otvorenu dokumentaciju 22. listopada 2021. Kao što je objašnjeno u bilješci, oba su zahtjeva odbijena jer je uzorak bio odabran na temelju najveće reprezentativne količine izvoza koja bi se razumno mogla ispitati u raspoloživom razdoblju.

(21)	Selina Balik i Kilic Deniz nisu bili među najvećim proizvođačima izvoznicima, stoga dodavanje tih društava u uzorak ne bi znatno povećalo reprezentativnost uzorka, a moglo je onemogućiti pravovremeni završetak ispitnog postupka.

(22)

Dansko udruženje za akvakulturu („DAO”), koje zastupa proizvođače kalifornijske pastrve iz Unije, podnijelo je 11. studenoga 2021. zahtjev kojim od Komisije traži da u uzorak uključi manje uzgajivače pastrve iz Turske jer su programi subvencija izmijenjeni u korist manjih uzgajivača. To je udruženje u tom smislu navelo da se izmjenama u programima izravnih subvencija, posebno uvođenjem gornjih granica proizvodnje, u praksi povećalo subvencioniranje manjih uzgajivača.

(23)

Dansko udruženje za akvakulturu zatražilo je stoga od Komisije da izmijeni metodologiju odabira uzorka, odnosno da umjesto najveće količine izvoza koja bi se razumno mogla ispitati odabire statistički značajan uzorak koji bi, prema njegovu mišljenju, na točan način predstavljao raznolikost turskih proizvođača pastrve. Međutim, udruženje nije predložilo nijednog konkretnog izvoznika koji surađuje i kojeg bi trebalo uključiti u uzorak.

(24)	Komisija je odbacila taj zahtjev jer informacije za odabir uzorka koje su zatražene od izvoznikâ nisu sadržavale podatke s pomoću kojih bi Komisija mogla na taj način odabrati uzorak.

(25)	Izmjene u programima izravnih subvencija, kako su utvrđene u odjeljku 4. u nastavku, odrazile su se i na izračun koristi.

1.7. Zahtjevi za pojedinačni iznos subvencioniranja protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere za društva koja nisu uključena u uzorak („pojedinačno ispitivanje”)

(26)	Komisija je nakon pokretanja ispitnog postupka na temelju članka 27. stavka 3. osnovne uredbe primila dva zahtjeva za pojedinačni iznos subvencioniranja protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Ti su zahtjevi podneseni u obliku ispunjenog upitnika.

(27)	Prvi zahtjev uputilo je društvo Selina Balik.

(28)

Komisija je prihvatila njegov zahtjev za pojedinačno ispitivanje jer je već preispitivala situaciju tog društva u paralelnoj privremenoj reviziji koja se odnosila na isti proizvod. Privremena revizija pokrenuta je 5. veljače 2021. (7) Međutim, društvo Selina Balik povuklo je svoj zahtjev za reviziju, stoga je Komisija 10. ožujka 2022. (8) završila postupak.

(29)

Društvo Selina Balik dostavilo je u cijelosti ispunjen upitnik s istim razdobljem ispitnog postupka revizije kao i RIPR (kalendarska godina 2020.) ove privremene revizije. Društvo je pristalo na to da se dostavljene informacije upotrijebe u trenutačnoj reviziji. Komisija je u velikoj mjeri već provjerila dostavljene informacije – nije provedena jedino provjera informacija na daljinu.

(30)	Budući da su cjelokupne informacije stoga već bile dostupne pri pokretanju ovog ispitnog postupka, ispitivanje situacije društva Selina Balik u svrhe trenutačne revizije nije se moglo smatrati prevelikim opterećenjem.

(31)	Drugi zahtjev uputilo je društvo Kilic Deniz.

(32)

Situacija društva Kilic Deniz razlikovala se od one društva Selina Balik. Odgovori na upitnik nisu bili dostupni unaprijed, stoga bi se prikupljanje potrebnih informacija i analiza dostavljenih podataka u cijelosti provodili tijekom ovog ispitnog postupka i povrh prikupljanja i analize podataka dobivenih od proizvođača izvoznika u uzorku.

(33)	Komisija je stoga smatrala da bi prihvaćanje tog zahtjeva bilo neopravdano opterećenje te da bi onemogućilo pravovremeni završetak ispitnog postupka. Taj zahtjev za pojedinačno ispitivanje stoga nije prihvaćen.

(34)

Nakon objave društvo Kilic Deniz dostavilo je primjedbe u kojima je tvrdilo da je njegov zahtjev za pojedinačno ispitivanje trebalo prihvatiti jer se temelji na istim osnovama kao i zahtjev društva Selina Balik. Kilic Deniz izjavio je i da ne bi trebalo uzeti u obzir činjenicu da je društvo Selina Balik već dostavilo informacije u usporednom ispitnom postupku koji je u tijeku jer bi to bilo diskriminirajuće te da je za trenutačnu djelomičnu privremenu reviziju Komisija istodobno primila odgovore na upitnik od društva Kılıç Deniz i od društva Selina Balık.

(35)	Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 32., Komisija je smatrala da je situacija tih dvaju društava različita i da je stoga opravdano prema njima različito postupati.

(36)

Činjenica da je u tijeku bila usporedna revizija o pojedinačnoj situaciji društva Selina Balik koja je obuhvaćala isto razdoblje ispitnog postupka revizije kao i trenutačna revizija omogućila je Komisiji da već u ranoj fazi ima na raspolaganju isti skup podataka koji bi bio potreban u trenutačnoj reviziji.

(37)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29., društvo Selina Balik i njegova povezana društva već su dostavila odgovor na upitnik u okviru svoje privremene revizije te je dovršen postupak za utvrđivanje nedostataka u pogledu dostavljenih podataka. Za postupak utvrđivanja nedostataka bili su potrebni znatni resursi jer je odgovor na upitnik trebalo detaljno ispitati, a nedostaci su utvrđeni i riješeni u suradnji s predmetnim društvima.

(38)	Budući da je društvo Selina Balik ovlastilo Komisiju da upotrijebi podatke dostavljene u usporednoj privremenoj reviziji, Komisija je te podatke mogla u potpunosti uzeti u obzir u ovoj reviziji. Komisija je stoga odbacila tvrdnju o diskriminirajućem postupanju.

(39)

Društvo Kilic Deniz nadalje je tvrdilo da je Komisija trebala smatrati da to društvo već ima iskustva u suradnji u antisubvencijskim ispitnim postupcima jer je sudjelovalo u početnom ispitnom postupku, u drugoj privremenoj reviziji i u antisubvencijskom ispitnom postupku u pogledu uvoza lubina i komarče iz Turske 2015. koji je završen jer je predmetni program subvencija povučen.

(40)	Kad je riječ o toj tvrdnji, Komisija je napomenula da se pri odobravanju pojedinačnog ispitivanja u obzir uzima opterećenje koje to predstavlja za ispitni postupak, a ne opterećenje za društvo koje je zatražilo takav tretman ili iskustvo tog društva.

(41)	Kilic Deniz iznio je primjedbu i da je on bio četvrti po veličini proizvođač izvoznik iz Turske tijekom RIPR-a i da je imao veću izvoznu prodaju u Europsku uniju nego Selina Balık, što je Komisija trebala uzeti u obzir pri odabiru za pojedinačno ispitivanje.

(42)	Komisija je odbacila tu primjedbu jer to nije uvjet za odobravanje pojedinačnog ispitivanja, već za odluku o tome treba li društvo uključiti u uzorak izvoznikâ. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 17., taj je uzorak trebalo ograničiti.

(43)	Kilic Deniz zatražio je i da njegova izmijenjena pristojba od 1,5 % bude na snazi pet godina od datuma izmjene, što znači da je ne bi bilo moguće promijeniti ovom revizijom.

(44)	Komisija je istaknula da je člankom 18. stavkom 1. osnovne uredbe utvrđeno da konačna kompenzacijska mjera istječe pet godina od njezina uvođenja. Pristojba na uvoz od društva Kilic Deniz uvedena je 28. veljače 2015., tako da petogodišnje razdoblje počinje teći od tog datuma.

(45)	Uredbom o drugoj privremenoj reviziji kojom je pojedinačna stopa pristojbe društva Kilic Deniz ažurirana s 9,5 % na 1,5 % jednostavno je izmijenjena tablica iz članka 2. izvorne uredbe te ona nema utjecaj na trajanje mjera koje ostaju na snazi na određenoj razini. Zahtjev je stoga odbačen.

(46)

Kilic Deniz iznio je i primjedbu da bi njegovu postojeću pojedinačnu pristojbu od 1,5 % koja proizlazi iz druge privremene revizije trebalo zadržati bez obzira na rezultate trenutačne privremene revizije jer su razlozi za pokretanje obiju revizija isti, a Komisija nije dokazala da su promijenjene okolnosti u pogledu društva Kilic Deniz u trenutačnom RIPR-u trajne prirode kako bi se opravdala promjena stope pristojbe.

(47)	Komisija odbacuje i tvrdnju društva Kilic Deniz da su razlozi za reviziju ovog ispitnog postupka isti kao oni za reviziju koja je rezultirala Uredbom o drugoj privremenoj reviziji.

(48)	Kako je navedeno u odjeljku 4. Obavijesti o pokretanju postupka (9), razlozi za drugu privremenu reviziju specifični su za Kilic Deniz i razinu koristi koja mu je odobrena. Trenutačna revizija pokrenuta je na temelju promjena koje su utjecale na sve proizvođače u Turskoj.

(49)	U uvodnim izjavama od 285. nadalje Komisija je provela analizu trajne prirode promijenjenih okolnosti u odnosu na razdoblje ispitnog postupka iz izvorne uredbe.

(50)	Takva se analiza provodi na razini cijele zemlje, što obuhvaća i situaciju pojedinačnih proizvođača izvoznika koji primaju subvencije turske vlade. Stoga je odbačena tvrdnja da Komisija nije uzela u obzir pojedinačnu situaciju društva Kilic Deniz.

(51)	Kilic Deniz tvrdio je i da je Komisija obvezna utvrditi pojedinačnu subvencijsku maržu za svakog poznatog proizvođača izvoznika jer Sporazum WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama ne sadržava odredbu o odabiru uzorka.

(52)	Komisija odbacuje tu tvrdnju jer je odabir uzorka jasno propisan člankom 27. osnovne uredbe.

(53)	Tijekom ispitnog postupka Komisija je svim zainteresiranim stranama jasno dala do znanja da će se svim izvoznicima koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak, odrediti prosječna pristojba ako im se ne odobri pojedinačno ispitivanje.

1.8. Odgovori na upitnik i nesuradnja

(54)

Kako bi prikupila podatke koje smatra potrebnima za ispitni postupak, Komisija je poslala upitnike trima proizvođačima izvoznicima iz uzorka te turskoj vladi. Odgovori na upitnik primljeni su od triju proizvođača izvoznika iz uzorka i od turske vlade. Odgovori na upitnik primljeni su i od dvaju proizvođača izvoznika koji su tražili pojedinačno ispitivanje.

1.9. Provjera

(55)	Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje subvencioniranja.

(56)	Međutim, zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 i popratnih mjera poduzetih za njezino suzbijanje (10) Komisija nije mogla provesti posjete radi provjere u prostorima svih društava u skladu s člankom 26. osnovne uredbe.

(57)

Umjesto toga, Komisija je na daljinu provjerila informacije dobivene od sljedećih društava:

proizvođači izvoznici i povezana društva:

—

grupa Gumusdoga:

—	Gümüşdoğa Su Ürünleri Üretim İhracat İthalat A.Ş.,

—	Akyol Su Ürünleri Üretim Taşımacılık Komisyon İthalat İhracat Pazarlama Sanayi Ticaret Ltd. Şti,

—	Yerdeniz Su Ürünleri Sanayi ve Ticaret Ltd. Şti.,

—	Bengi Su Ürünleri Sanayi ve Ticaret Limited Şirketi,

—	Hakan Yem Üretim Ticaret ve Sanayi Limited Şirketi,

—

grupa Özpekler:

—	Özpekler İnşaat Taahhüd Dayanıklı Tüketim Malları Su Ürünleri Sanayi ve Ticaret Limited Şirketi,

—	Özpekler İthalat İhracat Su Ürünleri Sanayi ve Ticaret Ltd. Şti.,

—

grupa Fishark:

—	Fishark Su Ürünleri Üretim ve Sanayi Ticaret A.Ş.,

—	Fishark Gıda Sanayi Ticaret A.Ş.,

—	Kemer Su Ürünleri Üretim ve Ticaret A.Ş.,

—

grupa Selina Balik:

—	Selina Balık İşleme Tesisi İthalat İhracat Ticaret Anonim Şirketi,

—	Selina Fish Su Ürünleri Ticaret Limited Şirketi,

—	Ayhan Alp Alabalık Üretim ve Ticaret,

Turska vlada:

—	Ministarstvo trgovine, Republika Turska,

—	Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Republika Turska.

1.10. Daljnji postupak

(58)	Komisija je 25. kolovoza 2022. objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala staviti izvan snage kompenzacijske pristojbe na snazi („konačna objava”). Svim je stranama dano razdoblje unutar kojeg su mogle iznijeti primjedbe na objavu.

(59)	Komisija je razmotrila primjedbe zainteresiranih strana i prema potrebi ih uzela u obzir. Saslušanje je omogućeno stranama koje su ga zatražile.

(60)	Nakon zaprimanja primjedbi zainteresiranih strana Komisija je prilagodila određene bitne činjenice i razmatranja te je 23. rujna 2022. svim zainteresiranim stranama poslana „dodatna konačna objava”. Zainteresiranim stranama dan je rok za iznošenje primjedbi.

(61)	Turska vlada zatražila je konzultacije sa službama Komisije u skladu s člankom 11. stavkom 10. osnovne uredbe te su te konzultacije i održane 4. listopada 2022.

(62)

Nakon primjedbi primljenih od zainteresiranih strana na dodatnu konačnu objavu Komisija je ispravila dvije pogreške kako je opisano u uvodnim izjavama 306. i 135., a promjene u izračunima koje iz toga proizlaze objavljene su relevantnim zainteresiranim stranama 6. listopada 2022. Stranama je dano dodatno vrijeme za iznošenje primjedbi na te promjene u izračunima subvencija.

(63)	U svojim primjedbama na drugu dodatnu konačnu objavu društva Gumusdoga, Fishark Ozpekler i Selina Balik ponovila su tvrdnje koje su već iznesene u prethodne dvije objave. Te se tvrdnje razmatraju u ovoj Uredbi.

(64)	Osim toga, društvo Gumusdoga zatražilo je manje ažuriranje svojeg prometa, što je Komisija prihvatila, a ispravak je opisan u uvodnoj izjavi 306.

2. PROIZVOD IZ POSTUPKA REVIZIJE

(65)

Proizvod iz postupka revizije jest određena kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss):

—	živa, pojedinačne mase 1,2 kg ili manje, ili

—

svježa, rashlađena, smrznuta i/ili dimljena:

—	u obliku cijele ribe (s glavom), bez škrga ili s njima, bez utrobe ili s njom, pojedinačne mase 1,2 kg ili manje, ili

—	bez glave, bez škrga ili s njima, bez utrobe ili s njom, pojedinačne mase 1 kg ili manje, ili

—	u obliku fileta pojedinačne mase 400 g ili manje,

—	podrijetlom iz Republike Turske („predmetna zemlja”) i trenutačno razvrstana u oznake KN ex 0301 91 90, ex 0302 11 80, ex 0303 14 90, ex 0304 42 90, ex 0304 82 90 i ex 0305 43 00 (oznake TARIC 0301919011, 0302118011, 0303149011, 0304429010, 0304829010 i 0305430011).

(66)

Komisija je tijekom ispitnog postupka doznala da se u EU uvoze papreni dimljeni fileti pastrve podrijetlom iz Republike Turske. Neki od tih fileta uvezeni su kao proizvod iz postupka revizije za koji su plaćene pristojbe, a neki su uvezeni pod drugim tarifnim brojem (odnosno pod oznakom KN 1604 19 10) za koji nisu plaćene nikakve pristojbe.

(67)	I proizvođači izvoznici u Turskoj i industrija Unije potvrdili su da smatraju da su papreni dimljeni fileti pastrve uključeni u opseg proizvoda ovog ispitnog postupka i prethodnih postupaka.

(68)

Ispitnim se postupkom isto tako pokazalo da se jednostavnim dodavanjem papra dimljeni filet ne lišava svojih glavnih značajki. U svjetlu toga te na temelju činjenice da se izvoznici i industrija Unije slažu o opsegu proizvoda, Komisija je zaključila da su „papreni dimljeni fileti” uistinu uključeni u opseg proizvoda.

(69)

Komisija na temelju toga smatra da su papreni dimljeni fileti pastrve obuhvaćeni proizvodom iz postupka revizije u kategoriji „dimljen”. Kako bi se izbjegla bilo kakva sumnja, pristojbe će se naplaćivati na uvoz paprenih dimljenih fileta pastrve deklariranih pod carinskom oznakom KN 1604 19 10 (TARIC 1604191011).

3. PROMJENA NAZIVA

(70)	Izvoznik Lezita Balık A.Ş, s dodatnom oznakom TARIC B968, obavijestio je Komisiju 9. lipnja 2021. o promjeni svojeg naziva u Abalıoglu Balik ve Gıda Ürünleri Anonim Şirketi.

(71)	Društvo je od Komisije zatražilo potvrdu da promjena naziva ne utječe na njegovo pravo na stopu antisubvencijske pristojbe koja se na to društvo primjenjivala pod njegovim prijašnjim nazivom.

(72)	Komisija je ispitala dostavljene informacije i zaključila da je promjena naziva pravilno registrirana pri nadležnim tijelima (11) i nije dovela do novih odnosa s drugim grupama društava koje Komisija nije istraživala.

(73)	Komisija je utvrdila da je društvo surađivalo u ovoj reviziji jer je dostavilo obrazac za odabir uzorka pod svojim novim nazivom Abalıoglu Balik ve Gıda Ürünleri Anonim Şirketi.

(74)	Promjena naziva stoga ne utječe na nalaze ovog ispitnog postupka ni na stopu antisubvencijske pristojbe koja se primjenjuje na to društvo.

(75)	Promjena naziva trebala bi početi proizvoditi učinke 7. srpnja 2020. jer je to datum kad je društvo promijenilo naziv.

4. SUBVENCIONIRANJE

(76)

Na temelju subvencija ispitanih u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera ispitane su sljedeće mjere koje navodno uključuju programe dodjele subvencija:

—	potpora za proizvodnju pastrve,

—	sniženja poreza na dobit,

—	oslobođenje od PDV-a i carinske pristojbe za uvezene strojeve,

—	oslobođenje od PDV-a na strojeve koji su kupljeni u zemlji,

—	program za preuzimanje dijela doprinosa za socijalno osiguranje,

—	Davanje povlaštenih zajmova

—	program dodjele zemljišta,

—	osiguranje za povlašteni izvoz,

—	prerađeni morski prehrambeni proizvodi.

(77)

Kad je riječ o programu za preuzimanje dijela doprinosa za socijalno osiguranje, programu dodjele zemljišta i prerađenim morskim prehrambenim proizvodima, Komisija je utvrdila da tim programima skupine proizvođača izvoznika iz uzorka nisu ostvarile nikakvu korist tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, stoga ih nije dodatno ispitivala.

(78)	Dansko udruženje za akvakulturu podnijelo je 11. studenoga 2021. primjedbe na programe subvencija koji će biti obuhvaćeni ispitnim postupkom revizije.

(79)

U svojem podnesku to je udruženje istaknulo da su sljedeći programi subvencija izmijenjeni ili ažurirani od posljednje revizije:

—	dodjela bespovratnih sredstava za ulaganje u akvakulturu,

—	prerađeni morski prehrambeni proizvodi,

—	rediskontni krediti,

—	uzgoj ribe u ribnjacima,

—	plaćanja potpore za poljoprivredne izdavačke i savjetodavne usluge,

—	državna potpora za osiguranja,

—	državno potpomognuti zajmovi,

—	potpora za ulaganje u poljoprivredu,

—	oslobođenje od PDV-a na riblje brašno,

—	elektronička platforma za trgovanje u području poljoprivrede,

—	programi potpore za oporavak od bolesti COVID-19.

(80)

Komisija je utvrdila da se programi u Turskoj uistinu svake godine mijenjaju. Ako promjena programa dovede do promjene u razini koristi za društva iz uzorka, Komisija bi trebala provjeriti je li riječ o trajnoj promjeni okolnosti. Ako je promjena trajna, Komisija će na odgovarajući način prilagoditi mjere kako bi se ona uzela u obzir.

(81)	Međutim, kako je navedeno u nastavku te u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, neki programi koje je navelo Dansko udruženje za akvakulturu više nisu na snazi ili ne pridonose ostvarivanju koristi za proizvođače izvoznike iz uzorka.

4.1. Izravna potpora proizvođačima pastrve

4.1.1. Opis i pravna osnova

(82)	Tijekom RIPR-a izravna potpora proizvođačima pastrve dodjeljivala se na temelju Predsjedničke odluke 2020/3190 („Odluka 3190”) (12). Postupci i načela povezani s provedbom Odluke navedeni su u Priopćenju 2020/39 („Priopćenje 39”), koje je izdalo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (13).

(83)	Program izravne potpore obuhvaća vrste kalifornijske pastrve (Oncorhynchus mykiss). Svrha je programa kompenzirati troškove uzgoja kalifornijske pastrve do razine gornje granice proizvodnje.

(84)

Komisija smatra da je program izravne potpore osmišljen tako da pogoduje ulovu pastrve. Proizvođači izvoznici iz uzorka love vlastitu uzgojenu pastrvu, ali i kupuju je od drugih uzgajivača iz Turske, a zatim je obrađuju i izvoze u različitim oblicima u Europsku uniju. Ti oblici, uključujući pastrvu bez utrobe ili njezine filete, čine proizvod iz postupka revizije.

(85)	Iznos potpore za proizvodnju „pastrve” (svih veličina) utvrđen je na 0,75 TRY po kilogramu do gornje granice proizvodnje od 350 000 kilograma godišnje.

(86)	Iznos potpore za proizvodnju „pastrve mase veće od jednog kilograma” utvrđen je na 1,5 TRY po kilogramu do iste gornje granice proizvodnje od 350 000 kilograma godišnje. „Pastrva mase veće od jednog kilograma” definirana je u Priopćenju za 2020. kao pastrva pojedinačne mase veće od 1,25 kg (14).

(87)	Te stope subvencioniranja za proizvodnju pastrve iste su kao i one koje su bile na snazi 2019., odnosno tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera.

4.1.2. Izmjene programa izravne potpore tijekom vremena

(88)

Potpora za proizvodnju pastrve osigurana je na temelju predsjedničkih odluka i priopćenja koji se u skladu s člankom 19. Zakona o poljoprivredi br. 5488 izdaju svake godine. Tim se odlukama i priopćenjima svake godine mijenja priroda potpore:

Tablica 1.

Program izravne potpore za proizvodnju pastrve

Godina	Program potpore	Iznos potpore po kilogramu
2016.	pastrva do 250 MT	0,65 TRY
	pastrva do 500 MT	0,325 TRY
2017.	pastrva do 250 MT	0,75 TRY
	pastrva do 500 MT	0,375 TRY
	pastrva mase veće od jednog kilograma (dodatno plaćanje)	0,25 TRY
2018.	pastrva do 250 MT	0,75 TRY
	pastrva do 500 MT	0,375 TRY
	pastrva mase veće od jednog kilograma do 250 MT (dodatno plaćanje)	0,25 TRY
	pastrva mase veće od jednog kilograma do 500 MT (dodatno plaćanje)	0,125 TRY
2019.	pastrva do 350 MT	0,75 TRY
	pastrva mase veće od jednog kilograma do 350 MT	1,5 TRY
2020. (RIPR)	pastrva do 350 MT	0,75 TRY
	pastrva mase veće od jednog kilograma do 350 MT	1,5 TRY

(89)	Tijekom početnog ispitnog postupka program se sastojao od plaćanja potpore uzgajivačima pastrve na temelju količine svih ulovljenih pastrva bez obzira na veličinu, pri čemu se korist po ulovljenom kilogramu isplaćivala u dvije odvojene stope na temelju ulovljene količine do 500 tona godišnje.

(90)

Za proizvodnu godinu 2017. turska vlada dodala je manji iznos od 0,25 TRY po kilogramu za ulovljenu pastrvu mase veće od kilograma, poznatu kao „pastrva mase veće od jednog kilograma”. To se dodatno plaćanje primjenjivao i na proizvod iz postupka revizije čija masa prilikom ulova može biti do 1,2 kilograma.

(91)

Nakon rasprave s Komisijom o definiciji „pastrve mase veće od jednog kilograma” tijekom prve privremene revizije (vidjeti uvodne izjave od 40. do 45. u Uredbi o prvoj privremenoj reviziji) turska je vlada 2018. redefinirala „pastrvu mase veće od jednog kilograma” kao pastrvu čija je masa prilikom ulova veća od 1,25 kilograma.

(92)	Turska je vlada 2019. povukla dodatno plaćanje za „pastrvu mase veće od jednog kilograma” te ga zamijenila programom plaćanja u dva dijela, odnosno plaćanjem od 0,75 TRY po kilogramu za „pastrvu” (svih veličina) i plaćanjem od 1,5 TRY po kilogramu za „pastrvu mase veće od jednog kilograma”.

(93)	Turska je vlada smanjila i gornju granicu s 500 tona na 350 tona godišnje te ograničila plaćanja subvencija na jednu dozvolu po regiji. Gornja granica proizvodnje od 350 tona primjenjuje se na proizvodnju svih pastrva u okviru iste dozvole za uzgoj.

(94)	U trenutačnom razdoblju ispitnog postupka revizije Komisija je utvrdila da je dvije trećine društava iz uzorka uzgajalo pastrve svih veličina u istom postrojenju i u okviru iste dozvole za uzgoj te, slijedom toga, primilo isplate na temelju obje stope.

(95)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uzgajivači pastrve mogli su podnijeti zahtjev za stopu koja odgovara „pastrvi” (svih veličina) ili stopu za „pastrvu mase veće od jednog kilograma”, ovisno o masi ulovljene pastrve. Zbog veće stope potpore za „pastrvu mase veće od jednog kilograma” proizvođači izvoznici iz uzorka koji love pastrvu mase veće od 1,25 kilograma u većini su slučajeva podnosili zahtjev za stopu za „pastrvu mase veće od jednog kilograma”.

(96)	To je dovelo do udvostručenja subvencionirane proizvodnje u kilogramima „pastrve mase veće od jednog kilograma” i iznosa subvencija isplaćenih uzgajivačima pastrve u TRY u okviru tog programa od 2019. do 2020. te do jasnog prelaska na izlov većih pastrva.

(97)

Uzimajući u obzir isplaćene subvencije za „pastrvu” (svih veličina) i „pastrvu mase veće od jednog kilograma”, Komisija je utvrdila da je subvencioniranje koje odobrava turska vlada zapravo poraslo za 59 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja:

Tablica 2.

Promjene u količini i iznosima subvencije 2017.–2020.

	2017.	2018.	2019.	2020. RIPR
Subvencionirana proizvodnja za „svu pastrvu” (kg)	62 461 873	53 390 032	48 859 007	44 991 877
Subvencionirana proizvodnja za „pastrvu mase veće od jednog kilograma” (kg)	6 075 006	14 175 924	15 261 470	30 102 632
Ukupna subvencionirana proizvodnja (kg)	68 536 879	67 565 956	64 120 477	75 094 509
Indeks	100	99	94	110
Subvencija za „svu pastrvu” (TRY)	42 948 500	36 900 761	35 769 405	32 547 179
Subvencija za „pastrvu mase veće od jednog kilograma” (TRY)	5 017 996	11 953 949	22 428 846	43 742 770
Ukupna isplaćena subvencija (TRY)	47 966 496	48 854 710	58 198 251	76 289 949
Indeks	100	102	121	159

(98)	Komisija je stoga smatrala da se prilagodbom programa temeljno subvencioniranje u biti nije promijenilo, nego da se zapravo njegova razina povećala. Čini se da za to nije bilo ni financijskog ni gospodarskog razloga.

4.1.3. Zaključak o mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera

(99)	Plaćanja izravne potpore proizvođačima pastrve subvencije su protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe, odnosno izravan prijenos novčanih sredstava od turske vlade proizvođačima pastrve.

(100)

Te su izravne subvencije specifične i protiv njih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe s obzirom na to da tijelo koje ih dodjeljuje i propisi na temelju kojih ono djeluje izričito ograničavaju pristup tim bespovratnim sredstvima na poduzeća koja posluju u sektoru akvakulture. Poduzeća uključena u akvakulturu izričito su navedena, a pastrva jasno određena kao jedna od vrsta koja ostvaruje korist u okviru tog programa subvencija.

(101)

Komisija je utvrdila da su proizvođači izvoznici iz uzorka tijekom RIPR-a ostvarili korist od tog programa po objema stopama, odnosno one od 0,75 TRY po kg (za „pastrvu” svih veličina) i one od 1,5 TRY po kg (za „pastrvu mase veće od jednog kilograma”).

(102)

U početnom ispitnom postupku nije bilo odvojene stope subvencije za ulov „pastrve mase veće od jednog kilograma”, stoga nije bilo tog problema. U dodatnim revizijama, uključujući reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija nije mogla utvrditi nikakvu ostvarenu korist za ulov pastrve mase veće od 1,25 kg jer društva iz uzorka nisu lovila „pastrve mase veće od jednog kilograma” (15).

(103)

U ovom ispitnom postupku Komisija je utvrdila da je dvije trećine proizvođača izvoznika iz uzorka tijekom RIPR-a uzgajalo pastrve svih veličina u okviru iste dozvole za uzgoj te slijedom toga ostvarilo korist od obje stope subvencioniranja.

(104)

Komisija je utvrdila da se pastrva uzgaja u istim proizvodnim postrojenjima, odnosno u ribnjacima na kopnu te kavezima u jezerima ili u moru. I manje i veće pastrve uzgajaju se u istim postrojenjima, sazrijevaju u istim ribnjacima te dobivaju istu hranu. Svaka pastrva mase manje od 1,25 kg može postati pastrva mase veće od 1,25 kg. Jedina je razlika u tome što se veća pastrva lovi kasnije kako bi narasla do potrebne veličine.

(105)

Osim toga, kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 45. Uredbe o prvoj prijevremenoj reviziji, „člankom 4. točkom (f) Priopćenja br. 2017/38 subvencija se uzgajivačima ribe dodjeljuje ‚nakon ulova’. Čak i kad bi Turska namjeravala subvenciju za 2018. ograničiti na pastrvu mase veće od 1,25 kg, u odluci ne postoji pravni kriterij kojim bi se subvencija isključila kad se pastrva prodaje u drugom obliku. Prema primljenim informacijama, u industriji se obično dio velike ulovljene pastrve prerađuje i prodaje kao predmetni proizvod, na primjer u obliku fileta”.

(106)

Svaka korist ostvarena od uzgoja veće pastrve stoga je automatski povezana i s uzgojem manje pastrve. Bez obzira na to je li na pastrvu primijenjena jedna ili druga stopa, izravna potpora dodjeljuje se za ulov pastrve koja je proizvod iz postupka revizije (žive ili mrtve te prerađene u više oblika). Svaka korist za pastrvu ostvaruje se i kad se prodaje u obliku fileta, koji se ne razlikuju prema veličini ulovljene pastrve.

(107)

Obje stope subvencioniranja uvjetovane su uzgojem pastrve. Proizvodni kapaciteti u okviru dozvole za uzgoj odnose se na pastrvu svih veličina, a korist koja proizlazi iz obje stope potpore isplaćuje se uzgajivaču u obliku jednokratnog plaćanja te je uknjižena u poslovnu knjigu općeg prihoda društva.

(108)

Komisija je stoga smatrala da isplate uzgajivačima pastrve tijekom 2020. čine ukupnu izravnu potporu primljenu za uzgoj pastrve, uključujući proizvod iz postupka revizije.

4.1.4. Iznos subvencije za vlastitu proizvodnju

(109)

Korist po društvu bila je iznos izravne potpore primljen na temelju stopa povezanih s proizvodnjom „pastrve” (svih veličina) i „pastrve mase veće od jednog kilograma” tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Društva su dostavila informacije o iznosu primljene potpore te o tome od koga je i za koju konkretnu proizvodnju ta potpora primljena.

(110)

Iznos izravne potpore primljen za proizvodnju pastrve svih veličina po objema stopama potpore podijeljen je s ukupnom količinom ulovljene pastrve kako bi se utvrdio iznos subvencije u TRY po kilogramu pastrve.

4.1.5. Iznos subvencije za kupljenu pastrvu

(111)

U početnom ispitnom postupku (16) utvrđeno je da se korist od tih subvencija ostvarivala i za pastrvu koju su proizvođači izvoznici iz uzorka za preradu kupovali od nepovezanih uzgajivača u Turskoj jer proizvod iz postupka revizije obuhvaća i izravno subvencioniranu sirovinu, odnosno živu pastrvu, i proizvode na kraju proizvodnog lanca, kao što su svježa ili smrznuta cijela pastrva, fileti i dimljena pastrva.

(112)

Korist za kupljenu pastrvu izračunana je u početnom ispitnom postupku na temelju ukupnog iznosa subvencije koju su dodijelila turska tijela podijeljenog s ukupnom količinom proizvodnje pastrve u Turskoj.

(113)

Komisija je utvrdila da je u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (17) potvrđen nalaz prema kojem su proizvođači izvoznici iz uzorka ostvarili korist od nabave pastrve. Korist je izračunana na temelju ukupnog dodijeljenog iznosa subvencije podijeljenog s ukupnim iznosom subvencionirane proizvodnje pastrve u Turskoj.

(114)

Međutim, nalazi iz prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera temeljili su se na ukupnim informacijama za cijelu zemlju koje je dostavila turska vlada te u njima nije uzeta u obzir posebna situacija proizvođača izvoznika iz uzorka. U reviziji zbog predstojećeg isteka mjera takvi detaljni nalazi nisu potrebni jer se njome treba utvrditi samo vjerojatnost nastavka ili ponavljanja subvencioniranja, a ne točne kompenzacijske marže.

(115)

U ovoj privremenoj reviziji nijedna zainteresirana strana nije osporila da proizvođači izvoznici i dalje ostvaruju korist od subvencioniranja pri kupnji pastrve od nepovezanih uzgajivača. Turska vlada dostavila je podatke o razini subvencioniranja za 2020. za svakog uzgajivača pastrve za obje stope, odnosno one od 0,75 TRY (za „pastrvu” svih veličina) i one od 1,5 TRY (za pastrvu mase veće od jednog kilograma). Ti su podaci uspoređeni s popisima nabave triju proizvođača izvoznika iz uzorka, a Komisija je utvrdila kako slijedi:

(a)	5 % nabava po količini bilo je od uzgajivača koji nisu primili subvenciju ili za koje se nisu mogli pronaći podaci;

(b)	49 % nabava po količini bilo je od uzgajivača kod kojih je količina proizvodnje premašila gornju granicu proizvodnje od 350 tona godišnje, stoga se dio njihove proizvodnje nije subvencionirao; i

(c)	46 % nabava po količini bilo je od uzgajivača kod kojih je količina proizvodnje bila manja od gornje granice proizvodnje od 350 tona godišnje, stoga se njihova cjelokupna proizvodnja smatrala subvencioniranom.

(116)

Za proizvodnju 2020. subvencija po kilogramu pastrve svih veličina izračunana je po cijeni od 0,53 TRY po kilogramu ako se uzme u obzir cjelokupna proizvodnja te 1,02 TRY po kilogramu ako se uzme u obzir samo subvencionirana proizvodnja.

4.2. Izravna potpora proizvođačima pastrve – primjedbe zaprimljene u vezi sa subvencioniranjem proizvodnje

(117)

Turska vlada, proizvođači izvoznici u uzorku, Selina Balik i Kilic Deniz iznijeli su nakon objave primjedbe u vezi s nalazima Komisije o izravnoj potpori proizvođačima pastrve.

(118)

Uglavnom su osporavali činjenicu da je u izračun subvencije uključena korist isplaćena proizvođačima u uzorku i društvu Selina Balik za ulov „pastrve mase veće od jednog kilograma” jer ta korist u prethodnim ispitnim postupcima nije bila uključena u izračun subvencije. Tvrdili su i da „pastrva mase veće od jednog kilograma” nije dio proizvoda iz postupka revizije niti je bila uključena u upitnik namijenjen proizvođačima izvoznicima.

(119)

Kako je navedeno u odjeljku 4.1.3., Komisija je potvrdila promjenu okolnosti u pogledu plaćanja koristi za ulov pastrve posebice od početnog ispitnog postupka, ali i od RIPR-a prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Dok se u prošlosti izravna potpora dodjeljivala na temelju proizvedenih kilograma bez razlike u pogledu veličine pastrve, turska vlada postupno je prešla na sustav isplata na temelju različitih stopa potpore u skladu s veličinom ulovljene pastrve. Stoga su okolnosti tijekom RIPR-a jasno pokazale da su uzgajivači pastrve u Turskoj pri uzgoju i ulovu proizvoda iz postupka revizije ostvarivali korist od obje stope subvencije koje se isplaćuju u okviru tog programa.

(120)

Društvo Selina Balik tvrdilo je da Komisija nema ovlasti za proširenje opsega proizvoda iz ove revizije uključivanjem „pastrve mase veće od jednog kilograma”.

(121)

Komisija napominje da je opseg proizvoda ostao isti kao u prethodnim ispitnim postupcima, odnosno obuhvaća proizvodnju pastrve, žive ili mrtve te prerađene u više oblika. Pitanje je li stopa subvencije uvjetovana određenom veličinom ulovljene pastrve ne mijenja njezinu prirodu i način funkcioniranja u smislu pogodovanja proizvodnji pastrve, koja se zatim prodaje u različitim oblicima. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(122)

Zainteresirane strane osporavale su i nalaze Komisije da se „pastrva mase veće od jednog kilograma” može dalje prerađivati u filete koji su uključeni u opseg proizvoda iz postupka revizije. Tvrdile su da nalazi iz uvodne izjave 45. Uredbe o prvoj privremenoj reviziji na koje se Komisija pozvala u konačnoj objavi nisu objavljeni zainteresiranim stranama tijekom prve privremene revizije te stoga one nisu mogle dostaviti primjedbe na njih. Ponovile su da, u svakom slučaju, ni u jednom od prethodnih ispitnih postupaka nije izračunana korist za „pastrvu mase veće od jednog kilograma”.

(123)

Strane su imale dovoljno vremena da dostave primjedbe na uvodnu izjavu 45. Uredbe o prvoj privremenoj reviziji nakon konačne objave u ovoj reviziji. Stoga je taj argument odbačen.

(124)

Komisija je nadalje istaknula da su omjeri ekvivalenta cijele ribe („WFE”) koji su se upotrebljavali u ovom slučaju isti kao oni upotrijebljeni u početnom ispitnom postupku. Ti su omjeri uvijek jasno dopuštali preradu „pastrve mase veće od jednog kilograma” u proizvod iz postupka revizije, kako slijedi, uz napomenu da se iz jedne ribe dobivaju dva fileta:

Način obrade proizvoda iz postupka revizije	Omjer ekvivalenta cijele ribe	Ograničenje mase za cijelu ribu
Živa riba do 1,2 kg	1,00	1,2 kg
Riba bez utrobe, s glavom, do 1,2 kg	0,85	1,4 kg
Riba bez utrobe i bez glave, do 1 kg	0,75	1,3 kg
Fileti svježi, rashlađeni ili smrznuti, do 400 g	0,47	1,7 kg
Fileti dimljeni, do 400 g	0,40	2 kg

(125)

To je jasno istaknuo izvoznik Selina Balik, koji u svojim primjedbama na konačnu objavu navodi da se „s obzirom na prirodu proizvoda [iz postupka revizije] velika pastrva može preraditi u filete koji su obuhvaćeni opsegom proizvoda [iz postupka revizije].”

(126)

Tvrdnju da se u prethodnim ispitnim postupcima nije računala korist za „pastrvu mase veće od jednog kilograma” i da stoga korist ne bi trebalo računati ni u ovoj reviziji trebalo bi odbaciti jer su se okolnosti promijenile. U reviziji zbog predstojećeg isteka mjera nijedan od izvoznika u uzorku nije ostvario korist od stope subvencije od 1,5 TRY po kilogramu ulovljene pastrve. Tijekom razdoblja ispitnog postupka ove revizije oba su izvoznika ostvarila tu korist.

(127)

Dva proizvođača izvoznika u uzorku nadalje su tvrdila da tijekom RIPR-a nisu proizvodila ni prodavala filete dobivene od „pastrve mase veće od jednog kilograma” te su stoga zatražila od Komisije da u skladu s time revidira svoj izračun izravne subvencije isključivanjem „pastrve mase veće od jednog kilograma”.

(128)

Komisija je istaknula da nisu dostavljeni dokazi kojima bi se potkrijepila ta tvrdnja. S druge strane, ispitnim postupkom utvrđeno je da su oba proizvođača izvoznika u uzorku dobila isplate po obje stope u okviru programa izravnih subvencija za pastrvu u razdoblju ispitnog postupka revizije. Stoga su lovili pastrvu svih veličina. S obzirom na omjere ekvivalenta cijele ribe utvrđene u tablici u uvodnoj izjavi 119., ulovljena „pastrva mase veće od jednog kilograma” može se preraditi u oblike kao što su fileti i riba bez utrobe. Stoga je taj argument odbačen.

(129)

Dva proizvođača izvoznika u uzorku tvrdila su i da se većina „pastrve mase veće od jednog kilograma” izvozila u Rusiju i Japan te da se stoga za izvoznu prodaju proizvoda iz postupka revizije u Uniju ne bi trebale uvesti kompenzacijske mjere protiv subvencije za „pastrvu mase veće od jednog kilograma”.

(130)

Komisija je odbacila taj argument. Kako je prethodno objašnjeno, Komisija je smatrala da se isplatama u okviru obiju stopa subvencije za ulov pastrve ostvaruje korist za sve pastrve koje se zatim prodaju. Iznos subvencije po kilogramu pastrve bilo koje veličine koja se izvozi u Rusiju i Japan stoga je jednak iznosu subvencije po kilogramu pastrve bilo koje veličine koja se izvozi u Europsku uniju.

(131)

Naposljetku, proizvođači izvoznici u uzorku osporavali su nalaze Komisije navedene u uvodnoj izjavi 96. da je svaka korist primljena za uzgoj „pastrve mase veće od jednog kilograma” automatski povezana i s uzgojem manje pastrve, pri čemu su tvrdili:

—	da su proizvodni postupci za „pastrvu mase veće od jednog kilograma” znatno dulji nego za manju pastrvu i stvaraju veće troškove,

—	„pastrva mase veće od jednog kilograma” i manja pastrva međusobno se natječu,

—	uzgajivači ne mogu istodobno proizvoditi „pastrvu mase veće od jednog kilograma” i manju pastrvu u istom ribogojilištu, i

—	„pastrva mase veće od jednog kilograma” uglavnom se uzgaja u Crnom moru, a ne u ribnjacima na kopnu.

(132)

Komisija napominje da je postupak proizvodnje dulji za „pastrvu mase veće od jednog kilograma”, zbog čega subvencija u trenutku ulova iznosi 1,5 TRY po kilogramu, a ne standardnih 0,75 TRY po kilogramu. Međutim, uzgajivači pastrve ostvaruju korist od ukupnih isplata na temelju obiju stopa subvencije.

(133)

Tvrdnja da se „pastrva mase veće od jednog kilograma” i manja pastrva međusobno natječu ne čini se relevantnom za dodjelu koristi iz programa izravnih subvencija proizvodu iz postupka revizije. Natjecanje bi samo usmjerilo uzgajivače da u svojim ribnjacima odluče loviti pastrvu određene veličine.

(134)

Uzgajivači pastrvu, bez obzira na veličinu, uzgajaju na temelju iste dozvole za uzgoj te dobivaju jedinstvenu isplatu po obje stope subvencije.

(135)

Na temelju primjedbi zaprimljenih od društva Selina Balik nakon konačne objave i dodatne konačne objave Komisija je ispravila administrativne pogreške u podacima o ukupnoj proizvodnji tog društva u skladu s nalazima provjere na daljinu.

(136)

Međutim, društvo Selina Balik smatralo je spornim to što je Komisija za jednog od dvaju uzgajivača u toj skupini upotrijebila drukčiji iznos izravne subvencije od onog navedenog u odgovoru na upitnik. Osim toga, društvo Selina Balik zatražilo je od Komisije da od iznosa izravne subvencije odbije bankovne naknade plaćene za transakcije.

(137)

Oba su zahtjeva odbačena. Prvo, za sve proizvođače koji su predmet ovog ispitnog postupka (uključujući društvo Selina Balik) Komisija je upotrijebila provjerene podatke o isplaćenim iznosima subvencija koje je dostavila turska vlada. Društvo Selina Balik nije dostavilo nikakve informacije ili dokaze kojima bi opravdalo ili objasnilo razliku između iznosa prijavljenog u odgovoru na upitnik i iznosa koji je dostavila turska vlada te se stoga Komisija oslonila na podatke koje je dostavila turska vlada. Komisija je te podatke provjerila te su oni u svim ostalim slučajevima bili u skladu s podacima koje su prijavila društva u uzorku. Stoga su se dosljedno upotrebljavali kao osnova za izračun izravne subvencije. Drugo, društvo Selina Balik nije dokazalo da su nastali bankovni troškovi plaćeni izravno turskoj vladi tijekom RIPR-a. Komisija stoga smatra da su ti troškovi plaćeni trećim stranama (npr. bankama) i da nisu obuhvaćeni prilagodbama dopuštenima na temelju članka 7. stavka 1. osnovne uredbe.

(138)

Nakon dodatne konačne objave turska vlada ponovila je da „pastrva mase veće od jednog kilograma” nije proizvod iz postupka revizije, da se njezin proizvodni postupak razlikuje od postupka proizvodnje manje pastrve te da je ta pastrva razvrstana u različite oznake HS i KN od manje pastrve. Te su tvrdnje ponovno odbačene zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama od 113. nadalje.

(139)

Konkretno, Komisija smatra da su isplate za ulov „pastrve mase veće od jednog kilograma” obuhvaćene definicijom proizvoda iz postupka revizije. Proizvod iz postupka revizije jest pastrva, živa ili mrtva, prerađena u više oblika, uključujući filete. Kad se koristi dodijeljene izravnom potporom za „pastrvu mase veće od jednog kilograma” ne bi uzele u obzir, kompenzacijske pristojbe koje iz toga proizlaze ne bi obuhvaćale cijeli proizvod iz postupka revizije (izvoz prerađene pastrve u Uniju).

4.3. Izravna potpora proizvođačima pastrve – primjedbe u vezi sa subvencioniranjem kupljene pastrve

4.3.1. Primjedbe nakon konačne objave

(140)

Nakon konačne objave turska vlada, proizvođači izvoznici u uzorku i društvo Selina Balik osporavali su izračun neizravne koristi koju su proizvođači izvoznici u uzorku i Selina Balik ostvarili za kupnju pastrve od drugih uzgajivača pastrve u Turskoj.

(141)

Te su zainteresirane strane tvrdile i da se metodologija izračuna subvencije primljene za kupljenu pastrvu razlikovala od metodologije upotrijebljene u prethodnim ispitnim postupcima, iako nije bilo promijenjenih okolnosti koje bi tu promjenu opravdale. Tvrdile su da bi subvencije primljene za „pastrvu mase veće od jednog kilograma” trebalo isključiti iz izračuna iznosa subvencije primljene tijekom trenutačnog RIPR-a.

(142)

Društvo Selina Balik posebno je istaknulo da su oduvijek postojali uzgajivači pastrve koji su proizvodili manje od gornje granice proizvodnje, ali se u prethodnim ispitnim postupcima ta činjenica nije koristila za izračun koristi za kupljenu pastrvu.

(143)

U prethodnim ispitnim postupcima Komisija je smatrala da su svi poljoprivrednici u Turskoj primili isti iznos subvencije po kilogramu pastrve koju su zatim kupili proizvođači izvoznici u uzorku. U odjeljku 4.1.5. objašnjava se zašto su promijenjene okolnosti dovele do promjene metodologije Komisije.

(144)

Konkretno, zainteresirane strane istaknule su da je Komisija mogla upotrijebiti podatke po uzgajivaču koje je primila od turske vlade, ali je izračunala prosjek za tri proizvođača u uzorku te je taj jedinstveni iznos u turskim lirama po kilogramu upotrijebila kako bi izračunala korist za pastrvu koju su kupila tri proizvođača u uzorku i društvo Selina Balik.

(145)

Od Komisije je zatraženo da izračuna pojedinačan iznos za četiri grupe društava na temelju istog skupa podataka, umjesto da primijeni prosječnu stopu za sve grupe društava. Budući da je imala na raspolaganju potrebne podatke, Komisija je prihvatila taj zahtjev.

(146)

Zainteresirane strane, uključujući društvo Selina Balik, istaknule su i da su zbog načina na koji je Komisija podijelila kupnju četiriju grupa društava u tri kategorije („nije pronađen ili ne prima subvenciju”, „ispod gornje granice” ili „iznad gornje granice”) i izračuna koji proizlaze iz te podjele neki iznosi subvencija dodijeljenih uzgajivačima pastrve u Turskoj u cjelini uračunani dva puta.

(147)

Komisija je prihvatila tu tvrdnju i u skladu s time revidirala svoju metodologiju nakon konačne objave.

4.3.2. Kupljena pastrva – metodologija objavljena u dodatnoj konačnoj objavi

(148)

Komisija je svoju analizu temeljila na popisu uzgajivača pastrve koji je dostavila turska vlada. Na temelju tog popisa Komisija je utvrdila je li određenom uzgajivaču subvencionirana proizvodnja iznad ili ispod gornje granice proizvodnje od 350 tona. Na tom se popisu navodi ukupna subvencionirana proizvodnja pastrve i subvencije primljene 2020. po dozvoli i nositelju dozvole – pravnom subjektu.

(149)

Turska vlada navela je da je za cijelu Tursku ukupna proizvodnja iznosila 144 283 000 kilograma, a ukupna korist 76 316 948 turskih lira.

(150)

Prvo, Komisija je utvrdila uzgajivače „ispod gornje granice”, odnosno uzgajivače koji su primili subvenciju za proizvedenu količinu manju od 350 tona bez obzira na broj dozvola za uzgoj tijekom RIPR-a. Zatim je izračunala stopu od 0,966 turske lire po kilogramu za uzgajivače za koje je utvrđeno da su ispod gornje granice, pri čemu je njihovu proizvodnju smatrala potpuno subvencioniranom te je ukupni iznos primljenih subvencija (37 441 048 turskih lira) podijelila s ukupnom količinom subvencionirane proizvodnje pastrve (38 753 671 kilograma).

(151)

Drugo, količina subvencionirane proizvodnje ispod gornje granice i pripadajući iznos koristi oduzeti su od ukupne proizvodnje i iznosa koristi na razini zemlje, što je rezultiralo proizvodnjom od 105 529 329 kilograma i subvencijom od 38 875 901 TRY. To je rezultiralo prosječnom subvencijom od 0,368 TRY po proizvedenom kilogramu za sve ostale uzgajivače, odnosno uzgajivače za koje je prethodno utvrđeno da proizvode iznad gornje granice ili da ne primaju nikakve subvencije.

(152)

Te dvije stope subvencije, koje su iznosile 0,966 TRY po kilogramu i 0,368 TRY po kilogramu, zatim su primijenjene na pojedinačne dobavljače grupa društava izvoznika u uzorku i društva Selina Balik na temelju prethodne klasifikacije te prosječne stope subvencije izračunane za svaku grupu društava.

(153)

Nakon dodatne konačne objave turska vlada tvrdila je da je podjela subvencije isplaćene uzgajivačima „ispod gornje granice” i preostalim uzgajivačima netočna te je dostavila drugu podjelu subvencije, a da nije dostavila nikakve dokaze o tome odakle je ta podjela dobivena ili na kojoj je osnovi izračunana. Tvrdnja je stoga odbačena.

(154)

Zainteresirane strane tvrdile su da je objava o neizravnoj subvenciji nedostatna i da bi im trebalo objaviti primljene subvencije po dobavljaču. Ta je tvrdnja odbačena zbog povjerljive prirode informacija koje je dostavila turska vlada. Komisija je opis revidirane metodologije, zajedno s dodatnim informacijama dostavljenima proizvođačima izvoznicima koji surađuju, smatrala dostatnim informacijama kojima se osigurava zaštita prava zainteresiranih strana.

(155)

Dva proizvođača izvoznika tvrdila su da je izračun subvencije po kilogramu kupljene pastrve za njih netočan jer se njihova kupnja tijekom RIPR-a uglavnom ili potpuno odnosila na pastrvu mase manje od 1,2 kg. Predložili su da Komisija smatra da njihovi dobavljači stoga primaju subvenciju samo u okviru stope od 0,75 TRY po kilogramu te da u skladu s tim ponovno izračuna korist za njihovu kupljenu pastrvu.

(156)

Ta je tvrdnja odbačena jer su dokazi jasno pokazivali da se proizvodnja pastrve u Turskoj subvencionira na temelju ukupnih iznosa isplaćenih uzgajivačima po obje stope subvencije. Neovisno o veličini pastrve koju kupuju proizvođači izvoznici, stopa subvencije po kilogramu za kupljenu pastrvu temelji se na situaciji uzgajivača dobavljača, a ne na veličini pastrve koju proizvođač izvoznik kupuje od tog uzgajivača. Činjenica da neki proizvođači izvoznici ne proizvode „pastrvu mase veće od jednog kilograma” stoga ne znači da se dobavljači (uzgajivači) te pastrve ne subvencioniraju za obje veličine pastrve. Kako je dodatno objašnjeno u uvodnoj izjavi 160., turska vlada u tom pogledu nije dostavila nikakve primjedbe ni dodatne dokaze.

(157)

Nakon objave neki su proizvođači izvoznici osporavali metodu koju je primijenila Komisija te naveli primjere nekih svojih dobavljača kako bi pokušali dokazati da se odabranom metodom nisu pravilno kategorizirali predmetni uzgajivači pastrve.

(158)

Komisija je odbacila te tvrdnje jer primjere nije smatrala dostatno reprezentativnima te stoga nije dokazano da je metodologija Komisije neprikladna.

(159)

Komisija je stoga smatrala da je njezina metodologija, koja se temelji na matematičkoj usporedbi podataka koje je dostavila turska vlada, najprikladniji i najrazumniji način podjele uzgajivača pastrve u dvije kategorije potrebne za ispravno utvrđivanje subvencioniranja kupljene pastrve.

(160)

Metodologija je objavljena i turskoj vladi zajedno sa svim izračunima na razini uzgajivača, a turska vlada nije dostavila nikakve dokaze koji bi opravdali prilagodbu metodologije koju je primijenila Komisija.

(161)

Komisija je napomenula da čak i kad bi prihvatila te primjere, ne bi mogla prihvatiti puke izjave proizvođača izvoznika o stanju njihovih dobavljača bez ikakve provjere ili pak izjave predmetnog dobavljača kojom se to potvrđuje.

(162)

Fishark je nadalje tvrdio da je ukupna kupljena količina upotrijebljena u izračunu neizravne subvencije netočna jer Komisija nije uzela u obzir ukupne kupljene količine vraćene nepovezanim kupcima.

(163)

Komisija je tu tvrdnju odbacila jer je tijekom unakrsnih provjera na daljinu društvo pojasnilo da se transakcije zabilježene pod stavkom „Povrat prodaje” odnose na računovodstvene ispravke pogrešno izračunanih kupovnih vrijednosti – drugim riječima, ne odnose se na fizičko vraćanje proizvoda iz postupka revizije. Fishark nije dostavio primjedbe na taj nalaz nakon primitka izvješća o unakrsnoj provjeri na daljinu niti je prije konačne objave dostavio ikakve dodatne dokaze te je ta tvrdnja odbačena.

(164)

Nakon dodatne konačne objave društva Gumusdoga i Fishark tvrdila su da bi Komisija trebala ponovno uvesti kategoriju uzgajivača „nije pronađen ili nema subvencije” i da ne bi trebala dodijeliti nikakvu korist za kupnju od tih uzgajivača.

(165)

Komisija je tu tvrdnju odbacila na temelju činjenice da je u svim prethodnim ispitnim postupcima utvrđeno da se sva kupljena pastrva u određenoj mjeri subvencionira te da je najnovija metodologija usklađena s tom općom činjenicom.

(166)

Društvo Selina Balik tvrdilo je da je metodologija za izračun neizravne subvencije netočna jer se njome ne uzima u obzir nazivni kapacitet naveden u svakoj dozvoli za uzgoj. Konkretno, Komisija je zanemarila činjenicu da je obujam proizvodnje koji se može subvencionirati ograničen ne samo gornjom granicom ekvivalenta cijele ribe od 350 000 kilograma, nego i nazivnim kapacitetom navedenim u odgovarajućoj dozvoli za uzgoj svakog uzgajivača.

(167)

Komisija je primijenila metodu subvencionirane proizvodnje zbog razlike između prijavljenog nazivnog kapaciteta na razini zemlje od 244 000 tona i stvarne proizvodnje od 144 000 tona. Stoga se smatralo da je subvencionirana proizvodnja razumnija metoda za izračun stopa neizravnih subvencija koje će se dodijeliti proizvođačima izvoznicima. Detaljni nalazi, uključujući klasifikaciju društava, dostavljeni su turskoj vladi te u primjedbama turske vlade na objave nisu dostavljene nikakve primjedbe u pogledu točnosti niti je predložena alternativna metoda. Stoga je Komisija odbacila sve alternativne metode koje su predložili proizvođači izvoznici.

(168)

Na temelju toga izračuni su sljedeći:

Tablica 3.

Korist po društvu za kupljenu pastrvu 2020.

Grupa društava	Prosječna stopa subvencije u TRY po kilogramu
Fishark	0,614
Gumusdoga	0,791
Ozpekler	0,728
Selina Balik	0,899

Tablica 4.

Potpora za proizvodnju pastrve

Grupa društava	Iznos subvencije
Fishark	3,47 %
Gumusdoga	2,10 %
Ozpekler	2,75 %
Selina Balik	2,54 %

4.4. Odricanje od prihoda – potpora ulaganjima u sektor akvakulture

4.4.1. Opis i pravna osnova

(169)

Odluka br. 2012/3305 (18) i provedbeno Priopćenje br. 2012/1 (19) tvore osnovu za državnu potporu ulaganjima u sektor akvakulture (20) te za Program za poticanje ulaganja Turske. On uključuje dva programa poticaja:

—	regionalni poticaji za ulaganje, uključujući oslobođenje od plaćanja PDV-a, oslobođenje od carinskih pristojbi, odbitak poreza, preuzimanje dijela doprinosa zaposlenika i poslodavaca za socijalno osiguranje, subvencioniranje kamata, dodjelu zemljišta i nenaplaćivanje poreza po odbitku, i

—	opći poticaji za ulaganje, uključujući oslobođenje od plaćanja PDV-a, oslobođenje od carinskih pristojbi i nenaplaćivanje poreza po odbitku.

(170)

Društva koja ne mogu ispuniti kriterije za minimalni iznos ulaganja u okviru regionalnog programa poticaja za ulaganja mogu ostvariti koristi od općeg programa poticaja za ulaganja, koji je dostupan za svih šest regija utvrđenih u Odluci br. 2012/3305. Intenzitet potpora može se razlikovati ovisno o stupnju gospodarskog razvoja tih šest regija.

(171)

Odluka i priopćenje i dalje su važeći, a šest se regija nije promijenilo od početnog ispitnog postupka.

4.4.2. Zaključak

(172)

Tijekom RIPR-a društvo Gumusdoga ostvarilo je korist od sniženja poreza na dobit.

(173)

Sva tri društva iz uzorka ostvarila su korist od oslobođenja od PDV-a i carinskih pristojbi u okviru regionalnih poticaja za ulaganje.

(174)

Kako je potvrđeno u početnom ispitnom postupku (21) i reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (22), potpora ulaganjima smatra se subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe kad je potpora u obliku poreznog poticaja, tj. kad se dospjeli prihodi vlade otpisuju ili ne naplaćuju.

(175)

Subvencija je specifična i protiv nje se može uvesti kompenzacijska mjera jer je korist od subvencije ograničena na društva iz jedne od regija s popisa. Pristup subvenciji dodatno je ograničen određenim poduzećima koja posluju u određenim sektorima. Uz to, subvencija ne ispunjava uvjete za nespecifičnost iz članka 4. stavka 2. točke (b) osnovne uredbe s obzirom na broj i vrstu ograničenja koja se primjenjuju na određene sektore, osobito onih kojima se određenim vrstama poduzeća ograničava pristup subvenciji ili onih kojima se potpuno isključuju određeni sektori.

(176)

Akvakultura je izričito navedena u Prilogu 2.A Odluci 2012/3305 kao aktivnost u okviru koje je moguće ostvariti korist od te vrste oslobođenja od poreza. U Prilogu 4. toj odluci navedeni su sektori u kojima nije moguće ostvariti korist ni od jednog poticaja u okviru tog programa.

4.4.3. Izračun iznosa subvencije

(177)

Kako bi se utvrdio iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere za oslobođenja od poreza, korist koju je ostvario primatelj tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije izračunana je kao razlika između ukupnog poreza koji se plaća prema uobičajenoj poreznoj stopi i ukupnog poreza koji se plaća po sniženoj poreznoj stopi.

(178)

Za oslobođenja od PDV-a i carina Komisija je utvrdila imovinu koja je kupljena tijekom RIPR-a i iznos oslobođenja od PDV-a ili carine. Korist u obliku novčanog toka od dva mjeseca izračunana je na temelju kratkoročne kamatne stope za RIPR.

(179)

Nakon objave društvo Gumusdoga i turska vlada zatražili su da Komisija ne uvede kompenzacijske mjere za oslobođenja od PDV-a.

(180)

Turska vlada tvrdila je da istražna tijela SAD-a ne smatraju da je na oslobođenja od PDV-a u programu certifikata za poticanje ulaganja u Turskoj potrebno uvesti kompenzacijske mjere te je uputila na odluku Sjedinjenih Američkih Država „Ispitni postupak o uvođenju kompenzacijskih pristojbi na limove od neplemenitih slitina aluminija iz Republike Turske” (23).

(181)

Komisija napominje da na 17. stranici tog dokumenta američko Ministarstvo trgovine navodi da je utvrdilo da se tim programom ne pruža korist, ali da je u tijeku prikupljanje dodatnih činjenica o funkcioniranju turskog sustava PDV-a.

(182)

Komisija napominje i da se američko Ministarstvo trgovine slaže s Komisijom da carine za koje je odobreno oslobođenje čine korist u okviru tog programa.

(183)

Turska vlada tvrdila je da proizvođači, iako plaćaju ulazni PDV na kupnju od dobavljača, naplaćuju izlazni PDV na prodaju svojim kupcima, stoga krajnje porezno opterećenje snose kupci te se na oslobođenja od PDV-a ne mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(184)

Slično tomu, društvo Gumusdoga tvrdilo je da može prebiti svoj dugovani PDV s potraživanim PDV-om i da je stoga jedina pogodnost sudjelovanja u programu izbjegavanje plaćanja PDV-a unaprijed, a time i administrativnog opterećenja prijeboja dugovanog PDV-a s potraživanim PDV-om. Stoga je društvo zatražilo da se, u skladu s prethodnim ispitnim postupcima, korist ne izračunava.

(185)

Suprotno primjedbama društva Gumusdoga, Komisija je smatrala da bi se protiv tih oslobođenja od PDV-a i carina trebale uvesti kompenzacijske mjere.

(186)

Zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama od 148. do 150. Komisija je, u skladu s prethodnim ispitnim postupcima, utvrdila da je program oslobođenja od PDV-a u Turskoj subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. To što se iz računovodstvene perspektive dugovani PDV prebija s potraživanim PDV-om ne poništava korist u smislu novčanog toka jer proizvođači izvoznici ne moraju unaprijed isplatiti gotovinu, a zatim čekati povrat od poreznih tijela nakon obrade njihovih mjesečnih prijava PDV-a, kao što to moraju društva koja ne ostvaruju korist od tog programa.

(187)

Nakon dodatne konačne objave turska vlada ponovila je da program oslobođenja od PDV-a u Turskoj nije subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Zbog razloga navedenih u prethodnim uvodnim izjavama taj je argument odbačen.

(188)

Kad je riječ o oslobođenjima od PDV-a od kojih je koristi imalo društvo Gumusdoga, Komisija je izračunala uštedu vremena od dva mjeseca. Nakon konačne objave društvo je zatražilo pojašnjenje o tome kako je Komisija utvrdila razdoblje od dva mjeseca tvrdeći da je rok za prijeboj plaćanja PDV-a svega mjesec dana. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 42. privremene uredbe, „korist ostvarena tijekom razdoblja ispitnog postupka sastojala se samo od uštede vremena od dva mjeseca dok porezna nadležna tijela ne izvrše povrat PDV-a tim društvima”. U početnom ispitnom postupku nisu iznesene nikakve primjedbe u pogledu te izjave, a Komisija u dokumentaciji nema dokaza da se sustav PDV-a u Turskoj otad promijenio.

(189)

Nakon konačne objave društvo Gumusdoga tvrdilo je da bi Komisija trebala raspodijeliti smanjenja poreza na različite proizvode navedene u certifikatima za poticanje ulaganja na kojima se temelje smanjenja poreza.

(190)

Taj je argument odbačen jer su smanjenja poreza na dobit prihodi društva i stoga se raspodjeljuju na ukupni promet grupe.

(191)

Kad je riječ o subvenciji protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere za oslobođenja od PDV-a i carinskih pristojbi, korist je izračunana kao korist u obliku novčanog toka za nabave tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

Tablica 5.

Odricanje od prihoda

Društvo	Iznos subvencije
Fishark	0,00 %
Gumusdoga	1,77 %
Ozpekler	0,00 %
Selina Balik	0,00 %

4.5. Izravni prijenos novčanih sredstava – potpora za osiguranja za sektor akvakulture

4.5.1. Opis i pravna osnova

(192)

Prema Zakonu o osiguranju u poljoprivredi br. 5363 (24) i Odluci br. 2018/380 (25) o rizicima, usjevima i regijama koje će biti obuhvaćene skupinama poljoprivrednih suosiguravatelja i stopama potpore za premije za RIPR, proizvođači proizvoda u akvakulturi mogu ostvariti korist od snižene premije osiguranja od gubitaka ribljih stokova i izlova pastrve zbog niza mogućih bolesti, prirodnih katastrofa, nesreća itd. Potpora turske vlade čini 50 % premije osiguranja.

4.5.2. Zaključak

(193)

Kako je potvrđeno u početnom ispitnom postupku (26) i reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (27), korist na temelju tog programa zapravo je smanjenje financijskih troškova zbog životnog osiguranja životinja uzgajanih u akvakulturi.

(194)

Taj je program subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne uredbe u obliku izravnih bespovratnih sredstava turske vlade proizvođačima pastrve i financijski doprinos jer primatelj subvencije ostvaruje korist od povoljnije premije osiguranja, znatno niže od premija osiguranja dostupnih na tržištu za pokrivanje usporedivih rizika.

(195)

Programom se ostvaruje korist u smislu članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Korist je jednaka razlici između premije ponuđene u kontekstu komercijalne police osiguranja i subvencionirane premije.

(196)

Potpora je specifična jer tijelo koje ju dodjeljuje te propisi na temelju kojih ono djeluje izričito ograničavaju pristup toj sniženoj premiji na poduzeća koja posluju u sektoru akvakulture i čak se izričito cilja na rizike kojima su izloženi proizvođači u akvakulturi.

4.6. Izravni prijenos novčanih sredstava – ostali programi

4.6.1. Opis i pravna osnova

(197)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije proizvođač izvoznik iz uzorka, Gumusdoga, primio je od turske vlade izravnim prijenosima novčana sredstva koja su u njegovim poslovnim knjigama uknjižena kao prihodi.

(198)

Komisija je zatražila informacije o svim knjiženjima za 2020. u tu poslovnu knjigu prihoda, a društvo je dostavilo detalje za svako knjiženje. Utvrđeno je da su tri knjiženja izravni prijenosi novčanih sredstava ograničeni na izvoznike kako slijedi:

(199)

Prvo, društvo je primilo novčana sredstva na račun „Potpora za udruženje egejskih izvoznika”, a navelo je da je taj račun povezan s potporom za zračni prijevoz. To je uređeno „Predsjedničkom odlukom br. 2552 o potpori za troškove zračnog prijevoza tereta od 16. svibnja 2020.” za razdoblje od svibnja do srpnja 2020. (28)

(200)

Drugo, društvo je primilo novčana sredstva na račun „Izvozni poticaji Ministarstva gospodarstva” („potpora za poticanje izvoza”). Društvo je navelo da je „svrha Odluke br. 2014/8 (29) pružiti potporu kako bi se društvima koja obavljaju industrijske i/ili trgovačke aktivnosti u Turskoj omogućilo stjecanje certifikata za pristup tržištu te osiguralo njihovo sudjelovanje u svjetskom lancu opskrbe”.

(201)

Treće, društvo je primilo novčana sredstva na račun „Prihod od potpore za izložbe”. Društvo je navelo da je ta potpora uređena „Odlukom o potpori za sudjelovanje na sajmovima u inozemstvu” br. 2017/4, koja je objavljena u Službenom listu br. 30031 od 7. travnja 2017. U skladu s tom odlukom izvoznici mogu od Glavne uprave za izvoz u okviru Ministarstva trgovine tražiti povrat za sudjelovanje na trgovinskim sajmovima koji se održavaju u inozemstvu i koji prema Ministarstvu trgovine ispunjavaju uvjete za dobivanje potpore.

4.7. Zaključak

(202)

Kad je riječ o prvoj skupini bespovratnih sredstava, Komisija smatra da su ta sredstva ovisna o izvozu jer je riječ o povratu troškova prijevoza za izvoz. Nadalje, izvoznik mora potpisati obvezu izvoza te povrata bespovratnih sredstava ako se izvezena roba vrati u Tursku. Osim toga, taj se program odnosi na izvoznike iz određenih sektora, među kojima je navedena i akvakultura.

(203)

Komisija smatra da je i druga skupina bespovratnih sredstava ovisna o izvozu jer je riječ o povratu troškova nastalih u poslovima izvoza radi pristupa inozemnim tržištima, kao što su troškovi povezani s dobivanjem certifikata i kontrolom kvalitete.

(204)

Komisija smatra da je i treća skupina bespovratnih sredstava ovisna o izvozu jer je namijenjena promicanju izvozne trgovine putem trgovinskih sajmova u inozemstvu.

(205)

Taj program predstavlja subvenciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne uredbe u obliku izravnih bespovratnih sredstava koje turska vlada dodjeljuje turskim izvoznicima. Programom se ostvaruje korist u smislu članka 3. stavka 2. osnovne uredbe.

(206)

Ta bespovratna sredstva ovise o izvoznim rezultatima u smislu članka 4. stavka 4. točke (a) osnovne uredbe. Neka su od njih i specifična u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) i članka 4. stavka 3. osnovne uredbe jer se, prema dokumentima koje je dostavio proizvođač izvoznik koji je surađivao, čine ograničenima na određene industrijske sektore kao što je akvakultura. Komisija stoga smatra da su ta bespovratna sredstva specifična te da se protiv njih mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(207)

Korist je iznos primljenih i uknjiženih prihoda u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(208)

Nakon objave društvo Gumusdoga osporavalo je odluku Komisije o mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera protiv tih triju skupina bespovratnih sredstava.

(209)

Za „potporu za udruženje egejskih izvoznika” (prva skupina bespovratnih sredstava) društvo Gumusdoga tvrdilo je da program nije povezan s proizvodom iz postupka revizije jer izvoz proizvoda obuhvaćenih oznakama HS 0302, 0303, 0304 u Europsku uniju nije uključen u područje primjene potpore.

(210)

Komisija je odbacila tu tvrdnju jer potpora može obuhvaćati proizvode s drugim oznakama HS koje su dio opsega proizvoda iz trenutačnog ispitnog postupka, odnosno oznakama HS 0301 i 0305. Društvo nije dostavilo ni dostatne informacije kako bi Komisija mogla ispitati koje su skupine proizvoda bile obuhvaćene potporom primljenom tijekom RIPR-a.

(211)

Društvo Gumusdoga tvrdilo je i da ta prva skupina bespovratnih sredstava nije povezana s izvoznom prodajom namijenjenom tržištu Unije.

(212)

Komisija ne osporava da se taj program ne odnosi isključivo na proizvod iz postupka revizije, zbog čega je korist koju je društvo primilo utvrđena na razini ukupnog izvoznog prometa grupe i zatim raspodijeljena na proizvod iz postupka revizije.

(213)

Kad je riječ o potpori za poticanje izvoza (druga skupina bespovratnih sredstava), društvo Gumusdoga tvrdilo je da se samo jedan od osam zahtjeva uključenih u izračun koristi odnosi na proizvod iz postupka revizije i na RIPR. Stoga je od Komisije zatražilo da u skladu s tim preispita izračun koristi i odbaci sedam zahtjeva koji se ne odnose na proizvod iz postupka revizije i na RIPR.

(214)

Komisija odbacuje tu tvrdnju jer je korist uzeta kao prihod knjižen u razdoblju ispitnog postupka revizije te je utvrđena na razini ukupnog izvoznog prometa grupe i zatim raspodijeljena na proizvod iz postupka revizije.

(215)

Društvo Gumusdoga od Komisije je zatražilo i da zanemari korist koja proizlazi iz „prihoda od potpore za izložbe” (treća skupina bespovratnih sredstava) jer taj program nije specifičan za određeni sektor ili društvo niti je povezan s proizvodom iz postupka revizije ili RIPR-om.

(216)

Komisija odbacuje tu tvrdnju jer program ovisi o izvozu, a korist ostvarena tijekom RIPR-a utvrđena je na razini ukupnog izvoznog prometa grupe i zatim raspodijeljena na proizvod iz postupka revizije.

Tablica 6.

Izravni prijenos sredstava

Društvo	Iznos subvencije
Fishark	0,00 %
Gumusdoga	0,21 %
Ozpekler	0,09 %
Selina Balik	0,08 %

4.8. Povlašteni zajmovi

(217)

Komisija je tijekom početnog ispitnog postupka i revizije zbog predstojećeg isteka mjera utvrdila da su proizvođači pastrve ostvarili korist od povlaštenih zajmova, kao što su:

—	poljoprivredni zajmovi s niskom ili nultom kamatnom stopom,

—	zajmovi za izvoz s niskom kamatnom stopom koje daje izravno Eximbank ili koji se dobivaju preko drugih banaka.

(218)

Komisija je ispitala davanje povlaštenih zajmova proizvođačima izvoznicima iz uzorka 2020., uključujući poljoprivredne zajmove, zajmove za izvoz i druge programe zajmova te one koje je turska vlada odobravala 2020. kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19.

4.9. Poljoprivredni zajmovi

4.9.1. Opis i pravna osnova

(219)

Odlukom br. 2020/2015 predviđeno je da poljoprivredne kreditne zadruge i T.C. Ziraat Bankasi A.S. („Ziraat Bankasi”) mogu dodjeljivati zajmove s niskim kamatnim stopama i poslovne zajmove proizvođačima iz sektora akvakulture. Proizvođači pastrve mogu ostvariti popuste na važeće kamatne stope u rasponu od 10 % do 80 %. Gornja granica kredita iznosi 10 000 000 TRY. Odlukom je obuhvaćeno razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2022.

(220)

Poljoprivredne kreditne zadruge subjekti su uređeni privatnim pravom koje su osnovali poljoprivredni proizvođači (tj. fizičke osobe ili pravni subjekti uključeni u poljoprivrednu proizvodnju) u Turskoj radi potpore svojim financijskim poslovnim potrebama.

(221)

Ziraat Bankasi je Poljoprivredna banka Republike Turske, u potpunosti u državnom vlasništvu. Tijekom početnog ispitnog postupka njezini su udjeli bili u vlasništvu Podtajništva riznice. Međutim, njezin je kapital 2018. prebačen u Turski državni investicijski fond te je prema nalazima revizije zbog predstojećeg isteka mjera i dalje u njegovu stopostotnom vlasništvu (30).

(222)

U skladu s člankom 2. Zakona br. 6741 o osnivanju Društva za upravljanje Turskim državnim investicijskim fondom i izmjenama određenih zakona Turski državni investicijski fond institucija je pridružena Predsjedništvu (31).

(223)

U skladu s člankom 13. stavkom 2. Odluke Vijeća ministara 2016/9429 predsjednik upravnog odbora Fonda je predsjednik Republike. Predsjednik Republike (32) može imenovati jednog od članova odbora kao zamjenika predsjednika upravnog odbora.

(224)

Kao što je utvrđeno u početnom ispitnom postupku (33), Ziraat Bankasi daje povlaštene zajmove sektoru akvakulture radi promicanja poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje. U tom pogledu Vijeće ministara jednom godišnje određuje trajanje, postupke i načela programa, a Ministarstvo financija prebacuje banci Ziraat Bankasi preostali iznos plaćanja kamata koji odgovara sniženoj kamatnoj stopi.

(225)

U početnom ispitnom postupku stoga je utvrđeno da je Ziraat Bankasi imao povjerene javne ovlasti na temelju Odluke 2013/4271, koja je na istoj osnovi zamijenjena Odlukom 2020/2015.

(226)

T.C. Ziraat Bankasi A.S. stoga i dalje ima povjerene javne ovlasti, a Komisija ga i dalje smatra javnim tijelom, kao i u prethodnim ispitnim postupcima.

4.9.2. Nalazi

(227)

Proizvođači izvoznici iz uzorka koji su surađivali imali su tijekom RIPR-a nepodmirene zajmove s niskom kamatnom stopom od banke Ziraat Bankasi.

(228)

Nakon objave društvo Gumusdoga iznijelo je primjedbu da Komisija ne bi trebala smatrati da se na poljoprivredne zajmove banke Ziraat Bankasi mogu uvesti kompenzacijske mjere jer su ti zajmovi povezani s kupnjom police osiguranja povezane s proizvodnjom drugih proizvoda, a ne proizvoda iz postupka revizije.

(229)

Taj je argument odbačen jer je zajam odobren konkretnom društvu i nema dokaza da su slični zajmovi općenito dostupni trgovačkim društvima u Turskoj. Osim toga, zajam nije ovisio o proizvodnji drugih proizvoda, nego samo o kupnji police osiguranja na određenom uzgajalištu.

4.10. Kreditiranje izvoza

4.10.1. Opis i pravna osnova

(230)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku (34) i reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (35), Türkiye İhracat Kredi Bankası A.Ș („Eximbank”) osnovala je turska vlada 21. kolovoza 1987. Odlukom br. 87/11914 na temelju Zakona br. 3332 (36) o izvoznim kreditima i to je banka koja je potpuno u državnom vlasništvu i djeluje kao instrument turske vlade za poticanje izvoza u okviru turske izvozne strategije.

(231)

Vlada je Eximbanku povjerila potporu vanjske trgovine i turskih ugovaratelja/ulagatelja koji posluju u inozemstvu kako bi se povećao izvoz turskih poduzeća i njihova međunarodna konkurentnost.

(232)

Komisija i dalje smatra da Eximbank ima povjerene javne ovlasti i da je stoga javno tijelo.

(233)

Zakon br. 3332 i Rezolucija br. 2013/4286 (37) o osnivanju banke Eximbank pravna su osnova za izvozne kredite koje daje Eximbank.

(234)

Eximbank pruža financijsku potporu (izravno ili preko banaka agenata koje rade na proviziju), kao što su izvozni krediti prije ili poslije otpreme koji ovise o izvozu i izvozno orijentirani investicijski krediti za izvoznike, s namjerom povećanja konkurentnosti turskih izvoznika na stranim tržištima.

(235)

Eximbank upotrebljava i rediskontne kredite kako bi izvoznicima ponudio gotovinski predujam na temelju diskontiranja mjenica i dokumenata povezanih s izvoznom prodajom (38). Pravna su osnova tih kredita „Provedbena načela i okružnica o rediskontnim kreditima za izvoz i usluge s deviznim prihodima (rediskontni program)” (39) te članak 45. Zakona o središnjoj banci.

(236)

U svojem godišnjem izvješću za 2020. Središnja banka Turske (SBT) utvrdila je da je cilj rediskontnih kredita bio „olakšati društvima koja izvoze pristup kreditima po povoljnim cijenama i pojačati rezerve SBT-a” (40).

(237)

Rediskontne kredite financira Središnja banka Turske, ali se usmjeravaju preko turskih financijskih institucija (javne banke i privatne banke) koje djeluju kao agenti Središnje banke Republike Turske. Kamatne stope određuje Središnja banka Republike Turske, a banke agenti dobivaju naknadu u obliku provizije koja se naplaćuje primateljima.

4.10.2. Nalazi

(238)

Proizvođači izvoznici u uzorku koji su surađivali imali su tijekom RIPR-a nepodmirene izvozne kredite s niskom kamatnom stopom dobivene izravno od Eximbanka ili od drugih javnih ili privatnih banaka koje djeluju kao agenti Eximbanka. Društva su isto tako imala korist od rediskontnih kredita Eximbanka ili drugih javnih ili privatnih banaka.

4.11. Ostali programi zajmova

4.11.1. Opis i pravna osnova

(239)

Neki su proizvođači izvoznici iz uzorka izvijestili o drugim zajmovima iz 2020. Komisija je utvrdila tri programa kojima su se proizvođači izvoznici iz uzorka služili te od turske vlade zatražila informacije o sljedećim programima:

—	Can Suyu – Voda života,

—	Ise Devam – Nastavi poslovanje,

—	kredit IVME – Kredit za kretanje.

(240)

Program Can Suyu – Voda života opći je program zajmova dostupan svim poduzećima koja su se obvezala da će nastaviti s poslovanjem i zadržati (a ne smanjiti) broj zaposlenika prijavljenih u Instituciji socijalnog osiguranja od kraja veljače 2020. Taj je program zajam za nastavak poslovanja od turske vlade banci Kredi Garanti Fonu i pet javnih banaka koje u njoj imaju udjele.

(241)

Program Ise Devam – Nastavi poslovanje isto je tako opći program zajmova povezan s tekućim poslovanjem na isti način kao program Can Suyu – Voda života. Taj je program zajam za nastavak poslovanja od turske vlade banci Kredi Garanti Fonu i pet javnih banaka koje u njoj imaju udjele.

(242)

Kredit IVME – Kredit za kretanje specifičniji je program namijenjen određenim sektorima gospodarstva. Taj su program najavili Ministarstvo financija i tri javne banke, Ziraat Bankasi, Halkbank i Vakifbank (41), 23. svibnja 2019. kao dio paketa financiranja IVME (Ubrzanje). Paket financiranja za ubrzanje dio je pak dugoročne gospodarske politike turske vlade za cijelu zemlju, utvrđen u novom gospodarskom programu („Yeni Ekonomi Programi”).

(243)

U službenom se priopćenju navodi da je program namijenjen „podupiranju sektora koji imaju visoku ovisnost o uvozu, vanjskotrgovinski deficit, visoku stopu doprinosa zapošljavanju i visok izvoz ili devizne zarade”. Prema inauguracijskom govoru ministra financija „taj se paket odlikuje pristupom financiranju koji je usmjeren na proizvod. Ne samo pojedinačnim ocjenjivanjem svakog sektora, nego i financiranjem proizvoda kojima se može na pozitivan način pridonijeti vanjskotrgovinskom deficitu. Njime će se tako nastojati povećati konkurentnost relevantnih proizvoda na međunarodnim tržištima, a time će se otkriti i izvozni potencijal strateški važnih proizvoda (42)”.

(244)

Glavne aktivnosti koje će se podupirati jesu „proizvodnja sirovina i intermedijarnih proizvoda, proizvodnja strojeva i poljoprivreda”. U području sirovina i uvezenih proizvoda utvrđena su četiri glavna sektora: kemijski/medicinski (farmaceutski) proizvodi, plastični i gumeni proizvodi, umjetne i sintetičke pređe te sektori proizvodnje papira i kartona (43).

(245)

U području proizvodnje strojeva utvrđen je popis proizvođača strojeva u okviru određenih oznaka NACE. Paket financiranja obuhvaća zajmove koji se daju domaćim proizvođačima strojeva s popisa oznaka NACE koji ulažu u novu proizvodnju ili povećanje kapaciteta te zajmove koji se daju domaćim kupcima koji ulažu u nove strojeve tih istih proizvođača. Ciljani sektori tog paketa su sljedeći:

—	električni strojevi i sastavni dijelovi, računala, elektronika, optika,

—	dijelovi motornih vozila i dijelovi,

—	motori i sastavni dijelovi,

—	opći industrijski strojevi i sastavni dijelovi,

—	električna oprema (44).

(246)

Poljoprivreda obuhvaća „uzgoj životinja i proizvodnju stočne hrane”, a ti su zajmovi tijekom RIPR-a odobreni jednom proizvođaču izvozniku iz uzorka za akvakulturu. Uvjeti zajma jasno su povlašteni u smislu ponuđene kamatne stope.

4.11.2. Nalazi

(247)

Za dva opća programa zajmova, Can Suyu – Voda života i Ise Devam – Nastavi poslovanje, koji su utemeljeni na razini zaposlenosti u društvima u veljači 2020., Komisija nije pronašla nikakve dokaze prema kojima bi ti programi zajmova bili specifični ili bi se protiv njih mogle uvesti kompenzacijske mjere.

(248)

Međutim, za program kredita IVME Komisija je pronašla dokaze prema kojima je on ograničen na određene sektore i specifične aktivnosti (prethodno navedene) te koji upućuju na to da je taj paket zajmova povezan s javnim bankama Ziraat Bank, Halkbank i Vakifbank.

(249)

Komisija je utvrdila da su društva iz uzorka iskoristila samo kreditne zajmove IVME banaka Ziraat Bank i Halkbank. Komisija stoga u ovom ispitnom postupku nije ispitivala status banke Vakifbank.

(250)

Komisija je u odjeljku 4.5.1. potvrdila da je Ziraat Bank javno tijelo te da su mu povjerene javne ovlasti.

(251)

Komisija je banku Türkiye Halk Bankası A.Ş („Halkbank”) smatrala javnim tijelom kojem su povjerene javne ovlasti na temelju javno dostupnih informacija te informacija koje je sama banka dostavila kao dio odgovora na upitnik vlade u koji su bili uključeni primjerci godišnjih izvješća za 2019. i 2020.

(252)

Banku Halkbank osnovala je turska vlada 1933. Mustafa Kemal Atatürk, koji je izjavio da je „iznimno važno stvoriti organizaciju koja će vlasnicima malih poduzeća i velikim industrijskim poduzećima davati zajmove koji su im prijeko potrebni, a koji se mogu lako dobiti i dostupni su po povoljnim cijenama, te smanjiti troškove kredita u normalnim okolnostima”, utro je put osnivanju banke Halkbank.

(253)

Vlada drži 77,9 % vlasništva Halkbanka preko Turskog državnog investicijskog fonda (45). Komisija je utvrdila da su svi članovi upravljačkog tijela banke sadašnji ili bivši vladini dužnosnici ili službenici u drugim javnim tijelima (46).

(254)

Komisija je, primjerice, utvrdila da je među članovima odbora Maksut Serim, koji je od 2003. do 2016. bio glavni savjetnik premijera Republike Turske, a zatim 2020. viši savjetnik predsjednika Republike Turske.

(255)

Komisija je utvrdila da je Sezai Uçarmak, koji je 2020. bio zamjenik ministra u Ministarstvu trgovine, isto tako član odbora.

(256)

Komisija je usto utvrdila da se u statutu banke Halkbank jasno navodi poseban cilj banke, a to je omogućivanje po pristupačnoj cijeni pristupa financiranju za MSP-ove, trgovce i obrtnike (članak 4. stavak 4.) uz sudjelovanje Vijeća ministara Republike Turske.

(257)

U članku 4. stavku 5. navodi se mogućnost da manje od 50 % dionica banke bude u javnom vlasništvu: „Ako postotak dionica banke u javnom vlasništvu bude manji od 50 %, aktivnosti banke u vezi s davanjem kredita trgovcima te malim i srednjim industrijskim poduzećima nastavljaju se u skladu s metodama i načelima koja utvrđuje Vijeće ministara.” (47)

(258)

Banku je osnovala turska vlada, a njezin su prioritet potrebe malih i srednjih poduzeća („MSP-ova”) te trgovaca i obrtnika.

(259)

Kao što sam Halkbank izjavljuje: „Budući da je prioritet Halkbanka uvijek bio ciljanoj publici osigurati zajmove po najpovoljnijim uvjetima, banka zaslužuje istaknuto mjesto koje je stekla u srcima trgovaca, obrtnika i MSP-ova.” (48) U svojim godišnjim izvješćima za 2020. i 2021. Halkbank u nekoliko navrata upućuje na svoju ulogu banke javne politike koja izvršava prioritete vlade.

(260)

Prema službenoj izjavi o misiji Halkbanka u njegovim godišnjim izvješćima, uloga banke jest „podupirati razvoj Turske i rast u okvirima svijesti o društvenoj odgovornosti te biti narodna banka koja stvara veliku dodanu vrijednost za sve dionike”.

(261)

Ta se misija u praksi provodi kako slijedi: „Dok smo svoje resurse usmjeravali na prioritete turskog gospodarstva kao dio naše misije ‚Mi smo prvo ljudi, a zatim banka’, usredotočili smo se na vođenje našeg poslovanja u skladu s pristupom kojim se poštuju ljudi, društvo i okoliš.”

(262)

Na primjer, na 52. stranici izvješća za 2021. navodi se da je „banka proširila zajmove subvencionirane kamatom u iznosu od 12,1 milijarde TRY Ministarstva financija na 500 000 trgovaca i obrtnika. Nadalje, Halkbank je u skladu s predsjedničkom odlukom nastavio s odgodom plaćanja kredita trgovaca i obrtnika čija je poslovanje pogođeno gubicima uzrokovanima pandemijom” (49).

(263)

Kad je konkretnije riječ o zajmovima IVME, generalni direktor Osman Arslan pohvalio je „usklađenost i snažnu koordinaciju među institucijama povezanima s gospodarskim upravljanjem kako bi se postigli uspješni rezultati” te je dodao: „Odlučni smo ostvariti ciljeve u okviru novog gospodarskog programa, stoga ćemo ovu godinu intenzivno provesti na terenu i uložiti velike napore kako bismo ponudili najprikladnija rješenja za zahtjeve naših klijenata. Naše isplate kredita u okviru inovativnih proizvoda poput paketa financiranja za ubrzanje, poslovnog zajma usmjerenog na zapošljavanje, zajma gospodarske vrijednosti, kampanje stambenog kredita, kampanje potrošačkog kredita, indeksiranog kredita TLREF i zajma za vozila domaće proizvodnje dosegle su 2019. 30 milijardi TRY. (50)”

(264)

Uvjeti kredita IVME uključuju razdoblje odgode te povlaštenu stopu koja se utvrđuje kao postotni dodatak (1–3 % ovisno o trajanju zajma) na niskorizične državne domaće dužničke vrijednosne papire.

(265)

Kamatna stopa za zajmove IVME utvrđena je u vladinim uputama bankama i neovisna je o strukturi kapitalnih troškova banke, okolnostima zajmoprimca ili njegovim kreditnim sposobnostima. Stoga se smatra da banke djeluju u ime vlade i provode njezine upute.

(266)

Komisija je stoga smatrala da se protiv programa kredita IVME mogu uvesti kompenzacijske mjere.

4.12. Zajmovi – zaključak

(267)

Kako je potvrđeno u početnom ispitnom postupku (51) i reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (52), povlašteno financiranje smatra se subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe.

(268)

Komisija je na temelju nalaza tekućeg ispitnog postupka zaključila da programi povlaštenog financiranja donose koristi primateljima jer se takvo financiranje odobrava ispod tržišnih cijena, odnosno pod uvjetima koji ne odražavaju tržišne uvjete za financiranje s usporedivim dospijećem.

(269)

Ti su programi povlaštenog financiranja specifični u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe s obzirom na poljoprivredne zajmove jer tijela koja dodjeljuju zajmove ili zakonodavstvo na temelju kojeg ta tijela posluju izričito ograničavaju pristup tim programima na određena poduzeća.

(270)

Krediti povezani s izvozom specifični su u smislu članka 4. stavka 4. točke (a) osnovne uredbe jer ovise o realizaciji izvoza.

(271)

Nakon objave turska vlada i društvo Gumusdoga osporavali su kompenzacijsku mjeru protiv koristi izračunane za kredite povezane s izvozom, ovisne o realizaciji izvoza, ako je zajam odobrila privatna banka.

(272)

Taj je argument iznesen i u kontekstu prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera, u uvodnoj izjavi 87., a Komisija je tu tvrdnju odbacila u uvodnim izjavama 88. i 89. (53)

(273)

Komisija je pažljivo analizirala dokumentaciju koju je dostavilo društvo kako bi pronašla dokaze da je te zajmove odobrila privatna banka bez uplitanja banke Eximbank ili drugih javnih tijela s obzirom na to da je to društvo ta sredstva za izvoz proizvoda iz postupka revizije pozajmilo po stopama znatno nižima od onih koje je za zajmove u eurima objavila Središnja banka Republike Turske.

(274)

Dokumentacija koju je dostavilo društvo nije sadržavala ugovor o zajmu s predmetnom bankom ni bilo koji dokaz kojim bi se dokazalo da mu je predmetna banka ponudila određenu kamatnu stopu iz određenog razloga.

(275)

Stoga nisu pronađeni dokazi koji bi upućivali na to da su ti zajmovi odobreni na tržišnoj osnovi te je taj argument odbačen.

(276)

Nadalje, društvo Gumusdoga tvrdilo je da Komisija nije bila dosljedna u metodologiji upotrijebljenoj za izračun koristi od zajmova povezanih s izvozom jer neki zajmovi nisu uključeni u izračun ukupne koristi.

(277)

Komisija je odbacila tu tvrdnju. Jedini razlog zbog kojeg određeni zajmovi ovisni o izvozu koje su odobrile privatne banke nisu uključeni u izračun ukupne koristi jest činjenica da su ti zajmovi odobreni u turskim lirama.

(278)

Društvo Gumusdoga tvrdilo je da zbog svoje visoke kreditne sposobnosti može dobiti povoljne, niske kamatne stope za svoje zajmove ovisne o izvozu koje odobravaju privatne banke te stoga Komisija u svoje izračune ne bi trebala uključiti korist ostvarenu takvim zajmovima.

(279)

Komisija je odbacila taj argument jer referentne kamatne stope upotrijebljene za izračun koristi odgovaraju prosječnoj kamatnoj stopi svih turskih zajmova odobrenih u određenom razdoblju i u određenoj valuti. Taj prosjek obuhvaća sve vrste kreditne sposobnosti.

(280)

Ta tvrdnja društva Gumusdoga, prema kojoj su određeni zajmovi ovisni o izvozu odobreni po niskim kamatnim stopama zbog posebnosti samog društva, iznesena je i u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera te je odbačena iz istih razloga kao što je prethodno navedeno. Društvo Gumusdoga nije moglo dokazati da mu je bilo koji zajam ovisan o izvozu odobren po niskoj kamatnoj stopi na temelju njegova kreditnog rejtinga ili na temelju pregovora s bankom.

(281)

Komisija je smatrala da ne postoji veza između mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera za zajam i kreditne sposobnosti društva. Referentne kamatne stope upotrijebljene su samo za utvrđivanje iznosa koristi koja proizlazi iz zajmova, a ne da bi se odredilo može li se smatrati da se za zajam mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(282)

Svi programi povlaštenog financiranja stoga se smatraju subvencijama protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

4.12.1. Izračun iznosa subvencije

(283)

U skladu s člankom 6. točkom (b) osnovne uredbe korist od povlaštenog financiranja izračunana je kao razlika između iznosa plaćene kamate i iznosa koji bi bio plaćen za usporedivi komercijalni zajam. Komisija je kao referentnu vrijednost opet upotrijebila ponderiranu prosječnu kamatnu stopu komercijalnih zajmova na turskom domaćem tržištu, na temelju podataka dobivenih od Središnje banke Republike Turske (54). To je ista referentna vrijednost koja se upotrebljavala u početnom ispitnom postupku te u prethodnim revizijama. Komisija je korist povezanu s izvoznim kreditima pripisala izvoznoj prodaji, dok su poljoprivredni zajmovi pripisani ukupnoj prodaji.

(284)

Nakon objave društvo Gumusdoga postavilo je pitanje o metodologiji primijenjenoj za dodjelu koristi za zajmove koji ovise o izvozu. Komisija je u objavi raspodijelila korist kako slijedi:

(a)	Za zajmove ovisne o izvozu za koje je navedeno da „nisu povezani s proizvodom iz postupka revizije” korist nije raspodijeljena na proizvod iz postupka revizije.

(b)	Sva korist od zajmova ovisnih o izvozu za koje to nije navedeno raspodijeljena je na izvozni promet proizvoda iz postupka revizije.

(285)

Nakon objave društvo Gumusdoga izjavilo da bi sve zajmove obuhvaćene točkom (b) zapravo trebalo raspodijeliti na ukupni izvozni promet jer su svi ti zajmovi ovisili i o izvozu drugih proizvoda. Ta je tvrdnja povezana s istom tvrdnjom istog proizvođača izvoznika u uvodnoj izjavi 92. Uredbe o reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (55).

(286)

U reviziji zbog predstojećeg isteka mjera Komisija je korist od nekih zajmova koji ovise o izvozu raspodijelila na ukupni izvozni promet ako su postojali dokazi u prilog takvoj odluci (56). Budući da su neki od tih zajmova i dalje bili aktualni u ovoj reviziji, Komisija je došla do istog zaključka.

(287)

Za zajmove koji nisu ispitani u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera Komisija je analizirala dokumentaciju koju je društvo Gumusdoga dostavilo sa svojim odgovorima na upitnik i u naknadnim podnescima.

(288)

Ako je dokumentacija pokazivala da zajam ovisi o izvozu svih proizvoda, korist je raspodijeljena na ukupni izvozni promet grupe. U suprotnom je korist ostala raspodijeljena na izvozni promet proizvoda iz postupka revizije. Dokumentacija koju je društvo Gumusdoga dostavilo nakon objave, a koja se nije mogla provjeriti nije uzeta u obzir.

(289)

Nakon objave dva proizvođača izvoznika u uzorku primijetila su administrativne pogreške u izračunu koristi te su te pogreške ispravljene. Budući da se referentna stopa objavljuje svakog petka, Komisija se pobrinula i da se referentna stopa primjenjuje na zajmove koji počinju sljedećeg tjedna, kako je učinjeno i u Uredbi o reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, u uvodnoj izjavi 93.

(290)

Za proizvođače izvoznike iz uzorka izračunani su sljedeći iznosi subvencije u vezi s davanjem povlaštenih zajmova:

Tablica 7.

Financiranje

Društvo	Iznos subvencije
Fishark	0,00 %
Gumusdoga	0,49 %
Ozpekler	0,36 %
Selina Balik	0,19 %

4.13. Konačni iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere

(291)

Komisija je utvrdila su ukupni iznosi subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere sukladno odredbama osnovne uredbe bili kako slijedi:

Tablica 8.

Ukupno utvrđena subvencija

Društvo	Iznos subvencije
Fishark	3,47 %
Gumusdoga	4,46 %
Ozpekler	3,19 %
Selina Balik	2,81 %

5. TRAJNA PRIRODA PROMIJENJENIH OKOLNOSTI

(292)

Ispitnim su se postupkom potvrdile znatne promjene u strukturi i uvjetima provedbe izravnih subvencija koje turska vlada odobrava proizvođačima pastrve u usporedbi s početnim ispitnim postupkom. Konkretno, kako je već utvrđeno u prethodnim revizijama navedenima u uvodnim izjavama 2. i 3., turska je vlada Odlukom br. 2016/8791 (57) uvela zakonodavnu izmjenu za poljoprivredne potpore za 2016. U Priopćenju br. 2016/33 (58) o potporama u akvakulturi detaljno se navode uvjeti za dodjelu subvencija.

(293)

Ukratko, u kontrastu s početnim ispitnim postupkom, ako je proizvođač pastrve imao više dozvola za proizvodnju (ili „jedinica za uzgoj ribe”) u istoj potencijalnoj zoni u moru, kako ju je definiralo Ministarstvo, u istom umjetnom jezeru ili u istim umjetnim jezerima u istim regijama, koji pripadaju istoj osobi ili istom poduzeću/trgovačkom društvu, te su se dozvole ili jedinice za uzgoj ribe smatrale jednom dozvolom ili jedinicom koja pripada tom trgovačkom društvu te su se izravne subvencije trebale isplaćivati u skladu s tim tumačenjem.

(294)

Ta je zakonodavna izmjena zadržana u odlukama sljedećih godina te u Odluci 3190 za RIPR spomenutoj u uvodnoj izjavi 57. Iz toga proizlazi da je promjena u strukturi i provedbi izravnih subvencija koje odobrava turska vlada ostala na snazi nekoliko godina te nema nikakvih naznaka da turska vlada namjerava uvesti dodatne promjene.

(295)

Osim toga, izmjenom iz 2019. (59) u programu izravnih subvencija prihvatljiva količina za izravne subvencije ograničena je na 350 MT, odnosno smanjena je gornja granica u usporedbi s razdobljem početnog ispitnog postupka. Ista gornja granica zadržana je 2020. Odlukom 3190. Kao što je prethodno spomenuto, u ispitnom postupku nisu utvrđene nikakve naznake prema kojima se takva praksa ne bi nastavila.

(296)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 57. do 72., ispitnim postupkom utvrđeno je i da je turska vlada pojačala subvencioniranje uzgajivača pastrve podjelom stopa potpore. Društva koja uzgajaju pastrvu svih veličina na temelju iste dozvole za uzgoj ostvarila su korist na temelju stopa subvencija za „pastrvu” i za „pastrvu mase veće od jednog kilograma”.

(297)

Mjera turske vlade kojom umjesto subvencioniranja uzgoja svih pastrva po jednoj stopi daje subvencije i za svu pastrvu i za „pastrvu mase veće od jednog kilograma” smatra se trajnom. Ta se praksa posljednjih godina brzo povećala, a turska vlada nije dala nikakve naznake da se neće nastaviti. Tim povećanjem koristi isplatama u okviru stopa potpore za „pastrvu mase veće od jednog kilograma” djelomice se nadoknadilo smanjenje koristi ostvarene za „pastrvu”. Općenito, uzgajivači pastrve i dalje primaju izravnu potporu turske vlade.

(298)

Komisija je utvrdila da se ukupna razina subvencija za proizvod iz postupka revizije u turskim lirama po kilogramu izvoza u EU nije smanjila do iste mjere kao kompenzacijske pristojbe izračunane tijekom RIPR-a. Razlog tomu jest pad vrijednosti turske lire u odnosu na euro od početnog ispitnog postupka te činjenica da se pristojba izračunava na temelju subvencije u turskim lirama po kilogramu podijeljene s vrijednošću CIF u turskim lirama.

(299)

Međutim, Komisija je utvrdila i da je, usporedno s padom vrijednosti turske lire u odnosu na euro, Turska prolazila i kroz razdoblja visoke inflacije. Slijedom toga, vrijednost turske lire u zemlji isto je tako pala, a iznosi isplaćenih subvencija, koji su u turskim lirama ostali nepromijenjeni, realno su se smanjili. Komisija je stoga smanjenje kompenzacijske pristojbe iz početnog ispitnog postupka smatrala trajnom promjenom okolnosti.

(300)

U svojem podnesku od 11. studenoga 2021. Dansko udruženje za akvakulturu napomenulo je da u Turskoj dolazi do stalnih i redovitih promjena u programima subvencija te da se stoga nijedna promjena u iznosima subvencije ne može smatrati trajnom. Cijena izvoza pastrve iz Turske i dalje je niža od cijena industrije Unije, stoga industrija Unije zbog toga i dalje trpi materijalnu štetu. Trenutačnu reviziju trebalo bi stoga završiti, a razinu mjera na snazi trebalo bi zadržati.

(301)

Dansko udruženje za akvakulturu u svojim argumentima nije uzelo u obzir znatne promjene u strukturi i provedbi programa izravnih subvencija utvrđene tijekom ovog ispitnog postupka. Moguće godišnje varijacije u stopama subvencije nisu imale učinka na zaključke prema kojima su okolnosti u početnom ispitnom postupku bile znatno drukčije, a uvedene promjene trajne. DAO-ini argumenti izneseni u tom pogledu stoga su odbačeni.

(302)

Komisija je stoga smatrala da je došlo do promjene okolnosti te da su te promjene trajne. Komisija nije primila nikakve primjedbe na to nakon objave.

6. KOMPENZACIJSKE MJERE

(303)

Na temelju zaključaka Komisije antisubvencijske mjere povezane s uvozom određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Republike Turske trebalo bi izmijeniti kako bi se njima uzele u obzir promijenjene okolnosti.

(304)

Antisubvencijske mjere izračunane su kao postotak vrijednosti CIF izvoza proizvoda iz postupka revizije u Europsku uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(305)

Nakon dodatne objave društvo Gumusdoga zatražilo je od Komisije da revidira izračun ukupnog prometa grupe društava koja je predmet ispitnog postupka kako bi se uključio promet povezanim društvima – izvan grupe od pet društava čije su djelatnosti izravno povezane u pogledu proizvoda iz postupka revizije – ali koja su dio grupe Gumusdoga.

(306)

Taj je zahtjev prihvaćen i promet predmetnih društava dodan je ukupnom prometu grupe.

(307)

Nakon objave tri proizvođača izvoznika u uzorku tvrdila su da je Komisija pogrešno izračunala vrijednost CIF izvozne prodaje proizvoda iz postupka revizije u Uniju. Tvrdili su da bi Komisija fakturirane vrijednosti DAP trebala smatrati vrijednošću CIF te prodaje te su tvrdili da je Komisija to učinila u prethodnim ispitnim postupcima.

(308)

Komisija je odbacila te zahtjeve. Vrijednost CIF prodaje u Uniju upotrijebljena je (kako je navedeno u uvodnoj izjavi 297.) kako bi se odredio postotak za koji bi uvoznu cijenu trebalo povećati kako bi se uklonio učinak subvencioniranja. Za to je potrebna vrijednost CIF jer je to vrijednost koja se deklarira carinskim tijelima pri uvozu u EU.

(309)

U skladu s uobičajenom praksom Komisije, ako ta vrijednost CIF nije prijavljena ili ako se isporuka obavlja po sustavu CIF na granici Unije, osnova za određivanje vrijednosti CIF jest fakturirana vrijednost. Ako fakturirana vrijednost obuhvaća troškove nakon uvoza (na primjer za prodaju po sustavu DAP i DDP), Komisija je procijenila vrijednost CIF tih transakcija na temelju dostupnih dokaza. Za prodaju po sustavu DDP i dio prodaje po sustavu DAP vrijednost CIF bila je poznata i zasebno prijavljena u odgovorima na upitnik te je stoga i upotrijebljena. Sve upotrijebljene vrijednosti CIF uvrštene su u informacije koje su dostavile stranke i provjerene su tijekom provjere na daljinu.

(310)

S obzirom na visoku razinu suradnje u ovom ispitnom postupku, Komisija je smatrala prikladnim utvrditi pristojbu na području cijele zemlje na razini najveće pojedinačne pristojbe proizvođača izvoznika iz uzorka.

(311)

Stope kompenzacijske pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Turske koji proizvode navedeni pravni subjekti.

(312)

Na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi kompenzacijske pristojbe.

(313)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa kompenzacijske pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji. Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, promjena naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(314)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (60), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(315)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 25. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1037,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. U članku 1. stavku 1. Provedbene uredbe (EU) 2021/823 tekst nakon riječi „trenutačne razvrstane u oznake KN” zamjenjuje se sljedećim:

ex 0301 91 90, ex 0302 11 80, ex 0303 14 90, ex 0304 42 90, ex 0304 82 90, ex 0305 43 00 i ex 1604 19 10 (oznake TARIC 0301919011, 0302118011, 0303149011, 0304429010, 0304829010, 0305430011 i 1604191011).

2. Tablica iz članka 1. stavka 2. Provedbene uredbe (EU) 2021/823 zamjenjuje se tablicom u nastavku:

Društvo	Kompenzacijska pristojba (%)	Dodatna oznaka TARIC
Fishark Su Ürünleri Üretim ve Sanayi Ticaret A.Ş.,	3,4	B985
Gümüşdoga Su Ürünleri Üretim Ihracat Ithalat AŞ	4,4	B964
Özpekler İnşaat Taahhüd Dayanıklı Tüketim Malları Su Ürünleri Sanayi ve Ticaret Limited Şirketi,	3,1	B966
Društva navedena u Prilogu	4,0
Selina Balık İşleme Tesisi İthalat İhracat Ticaret Anonim Şirketi,	2,8	C889
Sva ostala društva	4,4	B999

3. Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2021/823 zamjenjuje se Prilogom ovoj Uredbi.

4. Dodatna oznaka TARIC B968 prethodno dodijeljena izvozniku Lezita Balik A.S. primjenjuje se na društvo Abalıoglu Balik ve Gıda Ürünleri Anonim Şirketi od 7. srpnja 2020. (datuma kad je društvo promijenilo naziv). Sav iznos konačne pristojbe koji je plaćen na uvoz proizvoda koje je proizvelo društvo Abalıoglu Balik ve Gıda Ürünleri Anonim Şirketi i koji premašuje iznos kompenzacijske pristojbe utvrđene člankom 1. stavkom 2. Provedbene uredbe (EU) 2021/823 za društvo Lezita Balik A.S. vraća se ili otpušta u skladu s primjenjivim carinskim zakonodavstvom.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. prosinca 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 55.

(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/309 оd 26. veljače 2015. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske (SL L 56, 27.2.2015., str. 12.).

(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/823 оd 4. lipnja 2018. o prekidu djelomične privremene revizije kompenzacijskih mjera koje se primjenjuju na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Republike Turske (SL L 139, 5.6.2018., str. 14.).

(4) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/658 оd 15. svibnja 2020. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2015/309 o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske nakon privremene revizije u skladu s člankom 19. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 155, 18.5.2020., str. 3.).

(5) Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/823 оd 20. svibnja 2021. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 183, 25.5.2021., str. 5.).

(6) SL C 380, 20.9.2021., str. 15.

(7) SL C 40, 5.2.2021., str. 12.

(8) SL L 83, 10.3.2022., str. 60.

(9) SL C 176, 22.5.2019., str. 24.

(10) SL C 86, 16.3.2020., str. 6.

(11) Promjena naziva objavljenja je u Listu trgovačkog registra br. 10113 od 7. srpnja 2020.

(12) Predsjednička odluka br. 3190, „Odluka o dodjeli poljoprivrednih potpora 2020.”, objavljena u Službenom listu br. 31295 od 5.11.2020.

(13) Priopćenje 2020/39, objavljeno u Službenom listu br. 31321 od 1. prosinca 2020.

(14) Priopćenje 2020/39, članak 4. točka (f): Pastrva mase veće od jednog kilograma: pastrva čija je pojedinačna masa nakon ulova 1,25 (jedan kilogram i dvjesto pedeset grama) kilograma i više po komadu.

(15) Uvodna izjava 41. Provedbene uredbe (EU) 2021/823.

(16) Uvodne izjave od 61. do 63. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1195/2014 оd 29. listopada 2014. o uvođenju privremene kompenzacijske pristojbe na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske (SL L 319, 6.11.2014., str. 1.).

(17) Uvodna izjava 39. Provedbene uredbe (EU) 2021/823.

(18) Objavljeno u Službenom listu br. 28328 od 19. lipnja 2012.

(19) Objavljeno u Službenom listu br. 28329 od 20. lipnja 2012.

(20) Proizvodnja u akvakulturi izričito je navedena u Prilogu 2/A Odluke br. 2012/3305 među sektorima koji mogu ostvarivati korist od poticaja kao što su oslobođenje od poreza na dodanu vrijednost (PDV), oslobođenje od carinskih pristojbi, sniženje poreza, doprinosi ulaganjima, preuzimanje dijela doprinosa zaposlenika i poslodavaca za socijalno osiguranje, dodjela zemljišta, subvencioniranje kamatnih stopa i nenaplaćivanje poreza po odbitku.

(21) Uvodne izjave od 45. do 48. Provedbene uredbe (EU) br. 1195/2014.

(22) Uvodne izjave od 63. do 65. Provedbene uredbe (EU) 2021/823.

(23) Memorandum odluke o privremenom pozitivnom nalazu u ispitnom postupku o uvođenju kompenzacijskih pristojbi na limove od uobičajenih slitina aluminija iz Republike Turske, broj predmeta C-489-840, objavljen 7. kolovoza 2020.

(24) Članci 12. i 13., Službeni list br. 25852 od 21. lipnja 2005.

(25) Službeni list br. 30608 od 27. studenoga 2018.

(26) Uvodne izjave od 88. do 89. Provedbene uredbe (EU) br. 1195/2014 potvrđene uvodnom izjavom 42. Provedbene uredbe (EU) 2015/309.

(27) Uvodna izjava 70. Provedbene uredbe (EU) 2021/823.

(28) http://yuksekgerilim.com.tr/tr/ihracat-yuklemelerinde-devlet-navlun-destegi-hk/ (posljednji pristup 22. kolovoza 2022.)

(29) Objavljeno u Službenom listu br. 29109 od 4.9.2014.

(30) https://www.ziraatbank.me/en/ziraat-bank-turkey-today (posljednji pristup 24. lipnja 2022.)

(31) https://www.tvf.com.tr/uploads/file/law-no-6741.pdf (posljednji pristup 24. lipnja 2022.)

(32) https://www.tvf.com.tr/uploads/file/decree.pdf (posljednji pristup 24. lipnja 2022.)

(33) Uvodna izjava 67. Provedbene uredbe (EU) br. 1195/2014.

(34) Uvodna izjava 69. Provedbene uredbe (EU) br. 1195/2014.

(35) Uvodna izjava 79. Provedbene uredbe (EU) 2021/823.

(36) Objavljeno u Službenom listu br. 19417 (bis) od 31. ožujka 1987.

(37) Objavljeno u Službenom listu br. 28568 od 23. veljače 2013.

(38) https://www.eximbank.gov.tr/en/product-and-services/credits/short-term-export-credits/rediscount-credit-program (posljednji pristup 24. lipnja 2022.)

(39) Izdale 4. listopada 2016. Glavna uprava za bankarstvo i financijske institucije i Uprava za zakonodavstvo o deviznom poslovanju Središnje banke Republike Turske.

(40) https://www3.tcmb.gov.tr/yillikrapor/2020/en/m-2-2.html section 2.2.4 (posljednji pristup 1. srpnja 2022.)

(41) https://ms.hmb.gov.tr/uploads/2019/05/ivme-sunum.pdf (posljednji pristup 11. srpnja 2022.)

(42) https://www.sondakika.com/ekonomi/haber-ivme-finansman-paketi-12078612/

(43) https://www.sondakika.com/ekonomi/haber-ivme-finansman-paketi-12078612/

(44) http://www.satso.org.tr/duyuru/5605/ivme-finansman-paketi.aspx

(45) https://www.halkbank.com.tr/en/investor-relations/corporate-information/ownership-structure.html (posljednji pristup 8. kolovoza 2022.)

(46) https://www.halkbank.com.tr/en/investor-relations/financial-information/annual-reports.html (posljednji pristup 8. kolovoza 2022.)

(47) https://www.halkbank.com.tr/en/investor-relations/corporate-governance/articles-of-association.html (posljednji pristup 17. kolovoza 2022.)

(48) https://www.halkbank.com.tr/en/about-halkbank/discover/we-are-turkiyes-sme-and-tradesman-bank.html (posljednji pristup 16. kolovoza 2022.)

(49) https://www.halkbank.com.tr/en/investor-relations/financial-information/annual-reports.html (posljednji pristup 8. kolovoza 2022.)

(50) https://www.hurriyet.com.tr/ekonomi/halkbanktan-1-7-milyar-lira-kar-41447902

(51) Uvodne izjave od 75. do 78. Provedbene uredbe (EU) br. 1195/2014.

(52) Uvodna izjava 83. Provedbene uredbe (EU) 2021/823.

(53) Provedbena uredba (EU) 2021/823.

(54) https://evds2.tcmb.gov.tr/index.php?/evds/portlet/K24NEG9DQ1s%3D/en (posljednji pristup 1. srpnja 2022.) Kamatna stopa za komercijalne zajmove u TRY (isključujući dopušteno prekoračenje po poslovnom računu i poslovne kreditne kartice) za zajmove primljene u TRY i kamatna stopa za komercijalne zajmove u EUR za zajmove primljene u EUR.

(55) Provedbena uredbe (EU) 2021/823.

(56) Uvodne izjave 91. i 92. Provedbene uredbe (EU) 2021/823.

(57) Odluka Turske br. 2016/8791 od 25. travnja 2016. o poljoprivrednim subvencijama za 2016. (provodi se retroaktivno od 1. siječnja 2016.).

(58) Priopćenje br. 2016/33 pod nazivom „Priopćenje o potporama u akvakulturi” o provedbi Odluke br. 2016/8791 objavljeno je u turskom Službenom listu 3. kolovoza 2016.

(59) Predsjednička odluka 2019/1691 o poljoprivrednim subvencijama 2019. od 23. listopada 2019. (retroaktivno se primjenjuje od 1. siječnja 2019.), objavljena u Službenom listu br. 30928 od 24. listopada 2019.

(60) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

PRILOG

Turski proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak:

Naziv	Dodatna oznaka TARIC
Abalıoğlu Balık ve Gıda Ürünleri A.Ş.	B968
Alima Su Ürünleri ve Gıda Sanayi Ticaret A.Ş.	B974
Bağcı Balık Gıda ve Enerji Üretimi San ve Tic. A.Ş.	B977
Baypa Bayhan Su Urunleri San. Ve Tic. A.S.	C890
Ertug Balik Uretim Tesisi A.S. and More Su Urunleri A.S.	C891
Kemal Balıkçılık Ihracat Ltd. Şti.	B981
Kılıç Deniz Ürünleri Üretimi İhracat İthalat ve Ticaret A.Ş.	B965
Lazsom Su Urunleri Gida Uretim Pazarlama Sanayi Ve Ticaret Limited Sirketi	C892
Liman Entegre Balıkçılık San ve Tic. Ltd. Şti.	B982
Ömer Yavuz Balikcilik Su Ürünleri San. Tic. Ltd. Sti.	B984
Premier Kultur Balikciligi Yatirim Ve Pazarlama A.S	C893
Uluturhan Balikçilik Turizm Ticaret Limited Şirketi	C894
Yavuzlar Otomotiv Balikcilik San.Tic.Ltd.Sti.	C895

8.12.2022

Službeni list Europske unije

L 316/101

Ispravak Smjernice (EU) 2015/510 Europske središnje banke od 19. prosinca 2014. o provedbi monetarne politike Eurosustava (ESB/2014/60)

( Službeni list Europske unije L 91 od 2. travnja 2015 .)

Na stranici 9., članak 2. točka 13.:

umjesto:

„13.

‚kreditno potraživanje’ znači potraživanje za povrat novca koje predstavlja dužničku obvezu dužnika prema drugoj ugovornoj strani. Kreditna potraživanja također obuhvaćaju Schuldscheindarlehen i nizozemska privatna potraživanja koja glase na ime od države ili od ostalih prihvatljivih dužnika koja su pokrivena državnim jamstvom, npr. stambene zadruge;”;

treba stajati:

„13.

‚kreditno potraživanje’ znači potraživanje za povrat novca koje predstavlja dužničku obvezu dužnika prema drugoj ugovornoj strani. Kreditna potraživanja također obuhvaćaju Schuldscheindarlehen i nizozemska privatna potraživanja od države ili od ostalih prihvatljivih dužnika koja su pokrivena državnim jamstvom, npr. stambene zadruge;”.

Na stranici 10., članak 2. točka 21.:

umjesto:

„21.	‚novčani depozit’ znači stalno raspoloživa mogućnost Eurosustava koju druge ugovorne strane mogu koristiti kako bi položile prekonoćne depozite kod Eurosustava preko NSB-a, na koje se plaća kamata po prethodno određenoj kamatnoj stopi;”;

treba stajati:

„21.	‚mogućnost polaganja depozita na kraju dana’ znači stalno raspoloživa mogućnost Eurosustava koju druge ugovorne strane mogu koristiti kako bi položile prekonoćne depozite kod Eurosustava preko NSB-a, na koje se plaća kamata po prethodno određenoj kamatnoj stopi;”.

Na stranici 10., članak 2. točka 22.:

umjesto:

„22.	‚pasivna kamatna stopa’ znači kamatna stopa koja se primjenjuje na novčani depozit;”;

treba stajati:

„22.	‚kamatna stopa na depozit položen na kraju dana’ znači kamatna stopa koja se primjenjuje na mogućnost polaganja depozita na kraju dana;”.

Na stranici 11., članak 2. točka 38.:

umjesto:

„38.	‚aukcija s fiksnom kamatnom stopom’ znači aukcija kod koje ESB određuje kamatnu stopu, cijenu, swap bodove ili raspon prije aukcije, a druge ugovorne strane sudionice nude iznos novca s kojim žele zaključiti posao po fiksnoj kamatnoj stopi, cijeni, swap bodovima ili rasponu;”;

treba stajati:

„38.	‚aukcija s nepromjenjivom stopom’ znači aukcija kod koje ESB određuje kamatnu stopu, cijenu, swap bodove ili raspon prije aukcije, a druge ugovorne strane sudionice nude iznos novca s kojim žele zaključiti posao po nepromjenjivoj kamatnoj stopi, cijeni, swap bodovima ili rasponu;”.

Na stranici 11., članak 2. točka 43.:

umjesto:

„43.	‚međunarodni središnji depozitorij vrijednosnih papira’ (ICSD) znači središnji depozitorij vrijednosnih papira (CSD) koji djeluje u namiri vrijednosnih papira kojima se trguje međunarodno s različitih nacionalnih tržišta, u pravilu raznim valutama;”;

treba stajati:

„43.	‚međunarodni središnji depozitorij vrijednosnih papira’ (ICSD) znači središnji depozitorij vrijednosnih papira (CSD) koji djeluje u namiri vrijednosnih papira kojima se trguje međunarodno s različitih nacionalnih tržišta, u pravilu diljem raznih valutnih područja;”.

Na stranici 12., članak 2. točka 56.:

umjesto:

„56.

‚mogućnost posudbe na kraju dana’ znači stalno raspoloživa mogućnost koju nudi Eurosustav, a koje druge ugovorne strane mogu koristiti za primanje prekonoćnih kredita od Eurosustava putem NSB-a po prethodno određenoj kamatnoj stopi podložno zahtjevima za dovoljno prihvatljivu imovinu kao kolateral;”;

treba stajati:

„56.

‚mogućnost dobivanja kredita na kraju dana’ znači stalno raspoloživa mogućnost koju nudi Eurosustav, a kojom se druge ugovorne strane mogu koristiti za uzimanje prekonoćnih kredita od Eurosustava putem NSB-a po prethodno određenoj kamatnoj stopi podložno zahtjevima za dovoljno prihvatljive imovine kao kolaterala;”.

Na stranici 12., članak 2. točka 57.:

umjesto:

„57.	‚kamatna stopa na mogućnost posudbe na kraju dana’ znači kamatna stopa primjenjiva na mogućnost posudbe na kraju dana;”;

treba stajati:

„57.	‚kamatna stopa na kredit odobren na kraju dana’ znači kamatna stopa primjenjiva na mogućnost dobivanja kredita na kraju dana;”.

Na stranici 13., članak 2. točka 64.:

umjesto:

„64.	‚aukcija s višestrukim kamatnim stopama (američka aukcija)’ znači aukcija kod koje je kamatna stopa ili cijena ili swap bod raspodjele jednak kamatnoj stopi ili cijeni ili swap bodu ponuđenom u svakoj pojedinačnoj ponudi;”;

treba stajati:

„64.	‚aukcija s višestrukim stopama (američka aukcija)’ znači aukcija kod koje je kamatna stopa ili cijena ili swap bod raspodjele jednak kamatnoj stopi ili cijeni ili swap bodu ponuđenom u svakoj pojedinačnoj ponudi;”.

Na stranici 13., članak 2. točka 65.:

umjesto:

„65.	‚višestupanjski kupon’ znači struktura kupona u kojoj se dio marže (x) povećava više nego jedanput za vrijeme trajanja imovine u skladu s unaprijed određenim rasporedom na unaprijed određene datume, obično datum kupnje ili datum plaćanja kupona;”;

treba stajati:

„65.	‚višestupanjski kupon’ znači struktura kupona u kojoj se dio marže (x) povećava više nego jedanput za vrijeme trajanja imovine u skladu s unaprijed određenim rasporedom na unaprijed određene datume, obično datum poziva ili datum plaćanja kupona;”.

Na stranici 13., članak 2. točka 67.:

umjesto:

„67.	‚radni dan NSB-a’ znači svaki dan kad je NSB otvoren za potrebe provođenja operacija monetarne politike Eurosustava, uključujući dan kada podružnice tog NSB-a mogu biti zatvorene zbog lokalnih ili regionalnih neradnih dana;”;

treba stajati:

„67.	‚radni dan NSB-a’ znači svaki dan kad je NSB otvoren za potrebe provođenja operacija monetarne politike Eurosustava, uključujući dane kada podružnice tog NSB-a mogu biti zatvorene zbog lokalnih ili regionalnih neradnih dana;”.

Na stranici 13., članak 2. točka 73.:

umjesto:

„73.

‚sustav sa skupom imovine’ znači sustav za upravljanje kolateralima nacionalnih središnjih banaka, pri kojem druga ugovorna strana drži zbirni račun kod NSB-a za polaganje imovine koja kolateralizira kreditne operacije te druge ugovorne strane povezane s Eurosustavom, pri čemu se imovina evidentira na takav način da pojedina prihvatljiva imovina nije povezana s određenom kreditnom operacijom Eurosustava i druga ugovorna strana može zamijeniti prihvatljivu imovinu na trajnoj osnovi;”;

treba stajati:

„73.

‚sustav sa skupom imovine’ znači sustav za upravljanje kolateralima nacionalnih središnjih banaka, pri kojem druga ugovorna strana drži račun skupa imovine kod NSB-a za polaganje imovine koja kolateralizira kreditne operacije te druge ugovorne strane povezane s Eurosustavom, pri čemu se imovina evidentira na takav način da pojedina prihvatljiva imovina nije povezana s određenom kreditnom operacijom Eurosustava i druga ugovorna strana može zamjenjivati prihvatljivu imovinu na trajnoj osnovi;”.

Na stranici 13., članak 2. točka 75.:

umjesto:

„75.	‚subjekt iz javnog sektora’ znači subjekt koji je od strane nacionalnog statističkog tijela razvrstan kao jedinica unutar javnog sektora za potrebe Uredbe (EU) br. 549/2013;”;

treba stajati:

„75.	‚subjekt javnog sektora’ znači subjekt koji je od strane nacionalnog statističkog tijela razvrstan kao jedinica unutar javnog sektora za potrebe Uredbe (EU) br. 549/2013;”.

Na stranici 13., članak 2. točka 79.:

umjesto:

„79.

‚cijena povratne kupnje’ znači cijenu po kojoj je kupac obvezan prodati istovjetnu imovinu prodavatelju u vezi s transakcijom temeljem repo ugovora. Cijena povratne kupnje odgovara zbroju kupovne cijene i razlike u cijeni koja odgovara kamatama na odobrenu likvidnost za razdoblje do dospijeća operacije;”;

treba stajati:

„79.

‚cijena povratne kupnje’ znači cijenu po kojoj je kupac obvezan prodati istovjetnu imovinu prodavatelju u vezi s transakcijom temeljem repo ugovora. Cijena povratne kupnje jednaka je zbroju kupovne cijene i razlike u cijeni koja odgovara kamatama na odobrenu likvidnost za razdoblje do dospijeća operacije;”.

Na stranici 13., članak 2. točka 80.:

umjesto:

„80.

‚obratna transakcija’ znači instrument koji se koristi pri provođenju operacija na otvorenom tržištu i pri omogućavanju pristupa mogućnostima posudbe na kraju dana pri čemu NSB kupuje ili prodaje prihvatljivu imovinu temeljem repo ugovora ili provodi kreditne operacije u obliku kolateraliziranih kredita;”;

treba stajati:

„80.

‚obratna transakcija’ znači instrument koji se koristi pri provođenju operacija na otvorenom tržištu i pri omogućavanju pristupa mogućnostima dobivanja kredita na kraju dana pri čemu NSB kupuje ili prodaje prihvatljivu imovinu temeljem repo ugovora ili provodi kreditne operacije u obliku kolateraliziranih kredita;”.

Na stranici 14., članak 2. točka 84.:

umjesto:

„84.	‚aukcija s jedinstvenom kamatnom stopom (nizozemska aukcija)’ znači aukcija pri kojoj je kamatna stopa ili cijena ili swap bod raspodjele koja se primjenjuje na sve prihvaćene ponude, jednaka graničnoj kamatnoj stopi ili cijeni ili swap bodu;”;

treba stajati:

„84.	‚aukcija s jedinstvenom stopom (nizozemska aukcija)’ znači aukcija pri kojoj je kamatna stopa ili cijena ili swap bod raspodjele koja se primjenjuje na sve prihvaćene ponude, jednaka graničnoj kamatnoj stopi ili cijeni ili swap bodu;”.

Na stranici 14., članak 2. točka 99.:

umjesto:

„99.

‚aukcija s promjenjivom kamatnom stopom’ znači aukcija na kojoj sudjelujuće druge ugovorne strane u međusobnom nadmetanju nude i iznos novca s kojim žele zaključiti transakciju i kamatnu stopu, swap bod ili cijenu po kojoj žele zaključiti transakciju s Eurosustavom, a pri čemu se prvo prihvaćaju najkonkurentnije ponude sve dok se ne iscrpi ukupni ponuđeni iznos;”;

treba stajati:

„99.

‚aukcija s promjenjivom stopom’ znači aukcija na kojoj sudjelujuće druge ugovorne strane u međusobnom nadmetanju nude i iznos novca s kojim žele zaključiti transakciju i kamatnu stopu, swap bod ili cijenu po kojoj žele zaključiti transakciju s Eurosustavom, a pri čemu se prvo prihvaćaju najkonkurentnije ponude sve dok se ne iscrpi ukupni ponuđeni iznos;”.

Na stranici 18., članak 7. stavak 5.:

umjesto:

„5. Operacije dugoročnijeg refinanciranja s dospijećem duljim od tri mjeseca koje se ne provode redovno, kao što je utvrđeno u stavku 4., mogu sadržavati klauzulu o prijevremenoj otplati. Takva prijevremena otplata može predstavljati mogućnost ili obvezu za druge ugovorne strane prema kojoj mogu platiti sav ili dio iznosa koji im je raspodijeljen u određenoj operaciji. U vrijeme objave operacije Eurosustav objavljuje datume kada su prijevremene otplate važeće. Eurosustav može, u iznimnim okolnostima, odlučiti odgoditi prijevremene otplate na određene datume zbog, između ostaloga, neradnih dana u državi članici čija je valuta euro.”;

treba stajati:

„5. Operacije dugoročnijeg refinanciranja s dospijećem duljim od tri mjeseca koje se ne provode redovno, kao što je utvrđeno u stavku 4., mogu sadržavati klauzulu o prijevremenoj otplati. Takva prijevremena otplata može predstavljati mogućnost ili obvezu za druge ugovorne strane prema kojoj mogu platiti sav ili dio iznosa koji im je raspodijeljen u određenoj operaciji. Klauzule o obveznoj prijevremenoj otplati temelje se na izričitim i unaprijed određenim uvjetima. U vrijeme objave operacije Eurosustav objavljuje datume kada su prijevremene otplate važeće. Eurosustav može, u iznimnim okolnostima, odlučiti odgoditi prijevremene otplate na određene datume zbog, između ostaloga, neradnih dana u državi članici čija je valuta euro.”.

Na stranici 18., članak 7. stavak 6.:

umjesto:

„6. Operacije dugoročnijeg refinanciranja provode se na aukcijama s promjenjivom kamatnom stopom, osim ako Eurosustav odluči da se provedu na aukcijama s fiksnom kamatnom stopom. U tom slučaju, kamatna stopa koja se primjenjuje na aukciju s fiksnom kamatnom stopom može biti indeksirana uz odnosnu referentnu stopu (npr. prosječnu stopu za glavne operacije refinanciranja) za vrijeme trajanja operacije, sa ili bez raspona.”;

treba stajati:

„6. Operacije dugoročnijeg refinanciranja provode se na aukcijama s promjenjivom kamatnom stopom, osim ako Eurosustav odluči da se provedu na aukcijama s nepromjenjivom kamatnom stopom. U tom slučaju, kamatna stopa koja se primjenjuje na aukciju s nepromjenjivom kamatnom stopom može biti indeksirana uz odnosnu referentnu stopu (npr. prosječnu stopu za glavne operacije refinanciranja) za vrijeme trajanja operacije, sa ili bez raspona.”.

Na stranici 23., članak 15. stavak 1. točka (c):

umjesto:

„(c)	ako je primjenjivo, vezano uz točku (b), osiguravaju odgovarajuću kolateralizaciju putem odgovarajućih maržnih poziva pomoću dovoljno prihvatljive imovine ili gotovine.”;

treba stajati:

„(c)	ako je primjenjivo, vezano uz točku (b), osiguravaju odgovarajuću kolateralizaciju putem odgovarajućih maržnih poziva pomoću dovoljno prihvatljive imovine ili novca.”.

Na stranici 24., članak 17. stavak 2.:

umjesto:

„2. Stalno raspoložive mogućnosti sastoje se od sljedećih kategorija:

(a)	mogućnost posudbe na kraju dana;

(b)	novčani depozit.”;

treba stajati:

„2. Stalno raspoložive mogućnosti sastoje se od sljedećih kategorija:

(a)	mogućnost dobivanja kredita na kraju dana;

(b)	mogućnost polaganja depozita na kraju dana.”.

Na stranici 24., članak 18.:

umjesto:

„ Mogućnost posudbe na kraju dana

Članak 18.

Karakteristike mogućnosti posudbe na kraju dana

1. Druge ugovorne strane mogu se koristiti mogućnostima posudbe na kraju dana radi postizanja prekonoćne likvidnosti iz Eurosustava putem obratnih transakcija sa njihovim matičnim NSB-om po prethodno određenoj kamatnoj stopi koristeći prihvatljivu imovinu kao kolateral.

2. Nacionalne središnje banke osiguravaju likvidnost temeljem mogućnosti posudbe na kraju dana putem repo ugovora ili kolateraliziranih kredita temeljem ugovora ili propisa koje primjenjuju nacionalne središnje banke.

3. Nema ograničenja na iznos likvidnosti koji se može osigurati temeljem mogućnosti posudbe na kraju dana, sukladno zahtjevu za davanje odgovarajućeg kolaterala temeljem stavka 4.

4. Druge ugovorne strane trebaju predočiti dovoljno prihvatljive imovine kao kolateral prije korištenja mogućnosti posudbe na kraju dana. Ova imovina treba biti unaprijed deponirana kod odgovarajućeg NSB-a ili dostavljena zajedno sa zahtjevom za pristup mogućnosti posudbe na kraju dana.”;

treba stajati:

„ Mogućnost dobivanja kredita na kraju dana

Članak 18.

Karakteristike mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana

1. Druge ugovorne strane mogu se koristiti mogućnostima dobivanja kredita na kraju dana radi postizanja prekonoćne likvidnosti iz Eurosustava putem obratnih transakcija sa njihovim matičnim NSB-om po prethodno određenoj kamatnoj stopi koristeći prihvatljivu imovinu kao kolateral.

2. Nacionalne središnje banke osiguravaju likvidnost temeljem mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana putem repo ugovora ili kolateraliziranih kredita temeljem ugovora ili propisa koje primjenjuju nacionalne središnje banke.

3. Nema ograničenja na iznos likvidnosti koji se može osigurati temeljem mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana, sukladno zahtjevu za davanje odgovarajućeg kolaterala temeljem stavka 4.

4. Druge ugovorne strane trebaju predočiti dovoljno prihvatljive imovine kao kolateral prije korištenja mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana. Ova imovina treba biti unaprijed deponirana kod odgovarajućeg NSB-a ili dostavljena zajedno sa zahtjevom za pristup mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana.”.

Na stranici 24., članak 19.:

umjesto:

„Članak 19.

Uvjeti za pristup mogućnosti posudbe na kraju dana

1. Mogućnosti posudbe na kraju dana mogu pristupiti institucije koje udovoljavaju kriterijima prihvatljivosti temeljem članka 55. i koje imaju pristup računu kod NSB-a na kojem se transakcije namiruju, osobito u sustavu TARGET2.

2. Pristup mogućnosti posudbe na kraju dana odobrava se samo u dane kada sustav TARGET2 radi. U dane kada sustavi namire vrijednosnih papira ne rade, pristup mogućnosti posudbe daje se na temelju prihvatljive imovine koja je već unaprijed bila deponirana kod nacionalnih središnjih banaka.

3. Ako NSB ili bilo koja njegova podružnica, zbog nacionalnih ili regionalnih neradnih dana, nisu otvoreni za potrebe provođenja operacija monetarne politike na određeni radni dan Eurosustava, matični NSB obavješćuje svoje druge ugovorne strane unaprijed o postupku koji je potrebno provesti kako bi se pristupilo mogućnosti posudbe na taj neradni dan.

4. Pristup mogućnosti posudbe na kraju dana može se dozvoliti temeljem određenog zahtjeva druge ugovorne strane ili automatski, kako je navedeno u stavku 5. odnosno stavku 6.

5. Druga ugovorna strana može zahtjev za pristup mogućnosti posudbe na kraju dana poslati svom NSB-u. Ako je zahtjev primljen u matičnom NSB-u najkasnije 15 minuta nakon vremena zatvaranja sustava TARGET2, NSB obrađuje zahtjev istog dana u sustavu TARGET2. Rok za podnošenje zahtjeva za pristup mogućnosti posudbe na kraju dana odgađa se za dodatnih 15 minuta posljednjeg radnog dana Eurosustava za razdoblje održavanja pričuve. Zahtjev za pristup mogućnosti posudbe na kraju dana treba sadržavati iznos zahtijevanog kredita. Druga ugovorna strana treba dostaviti dovoljno prihvatljive imovine kao kolateral za transakciju, osim ako druga ugovorna strana nije već unaprijed deponirala tu imovinu kod matičnog NSB-a sukladno članku 18. stavku 4.

6. Na kraju svakog radnog dana, negativno stanje na računu za namiru druge ugovorne strane kod njenog matičnog NSB-a nakon dovršetka kontrolnih postupaka na kraju dana automatski se smatra zahtjevom za pristup mogućnosti posudbe na kraju dana. Radi ispunjavanja zahtjeva iz članka 18. stavka 4., druge ugovorne strane trebaju kod svog matičnog NSB-a imati unaprijed deponirano dovoljno prihvatljive imovine kao kolateral za transakciju prije nego dođe do podnošenja takvog automatskog zahtjeva. Neispunjavanje ovog uvjeta za pristup podložno je sankcijama u skladu s člancima 154. do 157.”;

treba stajati:

„Članak 19.

Uvjeti za pristup mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana

1. Mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana mogu pristupiti institucije koje udovoljavaju kriterijima prihvatljivosti temeljem članka 55. i koje imaju pristup računu kod NSB-a na kojem se transakcije namiruju, osobito u sustavu TARGET2.

2. Pristup mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana odobrava se samo u dane kada sustav TARGET2 radi. U dane kada sustavi namire vrijednosnih papira ne rade, pristup mogućnosti dobivanja kredita daje se na temelju prihvatljive imovine koja je već unaprijed bila deponirana kod nacionalnih središnjih banaka.

4. Pristup mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana može se dozvoliti temeljem određenog zahtjeva druge ugovorne strane ili automatski, kako je navedeno u stavku 5. odnosno stavku 6.

5. Druga ugovorna strana može zahtjev za pristup mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana poslati svom NSB-u. Ako je zahtjev primljen u matičnom NSB-u najkasnije 15 minuta nakon vremena zatvaranja sustava TARGET2, NSB obrađuje zahtjev istog dana u sustavu TARGET2. Rok za podnošenje zahtjeva za pristup mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana odgađa se za dodatnih 15 minuta posljednjeg radnog dana Eurosustava za razdoblje održavanja pričuve. Zahtjev za pristup mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana treba sadržavati iznos zahtijevanog kredita. Druga ugovorna strana treba dostaviti dovoljno prihvatljive imovine kao kolateral za transakciju, osim ako druga ugovorna strana nije već unaprijed deponirala tu imovinu kod matičnog NSB-a sukladno članku 18. stavku 4.

6. Na kraju svakog radnog dana, negativno stanje na računu za namiru druge ugovorne strane kod njenog matičnog NSB-a nakon dovršetka kontrolnih postupaka na kraju dana automatski se smatra zahtjevom za pristup mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana. Radi ispunjavanja zahtjeva iz članka 18. stavka 4., druge ugovorne strane trebaju kod svog matičnog NSB-a imati unaprijed deponirano dovoljno prihvatljive imovine kao kolateral za transakciju prije nego dođe do podnošenja takvog automatskog zahtjeva. Neispunjavanje ovog uvjeta za pristup podložno je sankcijama u skladu s člancima 154. do 157.”.

Na stranici 25., članak 20.:

umjesto:

„Članak 20.

Dospijeće i kamatna stopa za mogućnosti posudbe na kraju dana

1. Dospijeće kredita odobrenog temeljem mogućnosti posudbe na kraju dana jest preko noći. Za druge ugovorne strane koje izravno sudjeluju u sustavu TARGET2, kredit se vraća sljedećeg dana na koji rade: (a) sustav TARGET2; i (b) odgovarajući sustav namire vrijednosnih papira.

2. Eurosustav objavljuje unaprijed kamatnu stopu na mogućnosti posudbe na kraju dana i ona se izračunava kao jednostavna kamatna stopa koja se temelji na metodi računanja dana stvarni broj dana/360 dana u godini. Kamatna stopa koja se primjenjuje na mogućnosti posudbe na kraju dana naziva se kamatna stopa na mogućnost posudbe na kraju dana.

3. Kamata na mogućnosti posudbe na kraju dana plaća se zajedno s vraćanjem kredita.”;

treba stajati:

„Članak 20.

Dospijeće i kamatna stopa za mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana

1. Dospijeće kredita odobrenog temeljem mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana jest preko noći. Za druge ugovorne strane koje izravno sudjeluju u sustavu TARGET2, kredit se vraća sljedećeg dana na koji rade: (a) sustav TARGET2; i (b) odgovarajući sustavi namire vrijednosnih papira.

2. Eurosustav objavljuje unaprijed kamatnu stopu na mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana i ona se izračunava kao jednostavna kamatna stopa koja se temelji na metodi računanja dana stvarni broj dana/360 dana u godini. Kamatna stopa koja se primjenjuje na mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana naziva se kamatna stopa na kredit odobren na kraju dana.

3. Kamata na mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana plaća se zajedno s vraćanjem kredita.”.

Na stranici 25., članak 21.:

umjesto:

„ Novčani depozit

Članak 21.

Karakteristike novčanog depozita

1. Druge ugovorne strane mogu koristiti instrument polaganja novčanog depozita radi prekonoćnog deponiranja kod Eurosustava putem matičnog NSB-a, na koji se primjenjuje prethodno utvrđena kamatna stopa.

2. Kamatna stopa koja se primjenjuje na novčani depozit može biti: (a) pozitivna; (b) utvrđena po stopi od 0 %; (c) negativna.

3. Nacionalne središnje banke ne daju kolateral za depozite.

4. Ne postoji ograničenje u pogledu iznosa koji druga ugovorna strana može deponirati kao novčani depozit.”;

treba stajati:

„ Mogućnost polaganja depozita na kraju dana

Članak 21.

Karakteristike mogućnosti polaganja depozita na kraju dana

1. Druge ugovorne strane mogu koristiti mogućnost polaganja depozita na kraju dana radi prekonoćnog deponiranja kod Eurosustava putem matičnog NSB-a, na koji se primjenjuje prethodno utvrđena kamatna stopa.

2. Kamatna stopa koja se primjenjuje na mogućnost polaganja depozita na kraju dana može biti: (a) pozitivna; (b) utvrđena po stopi od 0 %; (c) negativna.

3. Nacionalne središnje banke ne daju kolateral za depozite.

4. Ne postoji ograničenje u pogledu iznosa koji druga ugovorna strana može deponirati kao mogućnost polaganja depozita na kraju dana.”.

Na stranici 25., članak 22., naslov ispod članka 22.:

umjesto:

„Uvjeti pristupa instrumentu polaganja novčanog depozita”;

treba stajati:

„Uvjeti pristupa mogućnosti polaganja depozita na kraju dana”.

Na stranici 25., članak 22. stavak 1.:

umjesto:

„1. Instrument polaganja novčanog depozita mogu koristiti institucije koje udovoljavaju kriterijima prihvatljivosti iz članka 55. ove Smjernice i koje imaju pristup računu kod NSB-a na kojem se transakcije namiruju, osobito u sustavu TARGET2. Pristup instrumentu polaganja novčanog depozita odobrava se samo u dane kada sustav TARGET2 radi.”;

treba stajati:

„1. Mogućnost polaganja depozita na kraju dana mogu koristiti institucije koje udovoljavaju kriterijima prihvatljivosti iz članka 55. ove Smjernice i koje imaju pristup računu kod NSB-a na kojem se transakcije namiruju, osobito u sustavu TARGET2. Pristup mogućnosti polaganja depozita na kraju dana odobrava se samo u dane kada sustav TARGET2 radi.”.

Na stranici 26., članak 22. stavak 2.:

umjesto:

„2. Radi odobravanja pristupa instrumentu polaganja novčanog depozita, druga ugovorna strana treba poslati zahtjev svom matičnom NSB-u. Ako je zahtjev primljen u matičnom NSB-u najkasnije 15 minuta nakon vremena zatvaranja sustava TARGET2, matični NSB obrađuje zahtjev istog dana u sustavu TARGET2. Rok za podnošenje zahtjeva za pristup instrumentu polaganja novčanog depozita odgađa se za dodatnih 15 minuta posljednjeg radnog dana Eurosustava za razdoblje održavanja pričuve. U zahtjevu mora biti naveden iznos koji će biti deponiran u okviru instrumenta novčanog depozita.”;

treba stajati:

„2. Radi odobravanja pristupa mogućnosti polaganja depozita na kraju dana, druga ugovorna strana treba poslati zahtjev svom matičnom NSB-u. Ako je zahtjev primljen u matičnom NSB-u najkasnije 15 minuta nakon vremena zatvaranja sustava TARGET2, matični NSB obrađuje zahtjev istog dana u sustavu TARGET2. Rok za podnošenje zahtjeva za pristup mogućnosti polaganja depozita na kraju dana odgađa se za dodatnih 15 minuta posljednjeg radnog dana Eurosustava za razdoblje održavanja pričuve. U zahtjevu mora biti naveden iznos koji će biti deponiran u okviru instrumenta novčanog depozita.”.

Na stranici 26., članak 23., naslov ispod članka 23.:

umjesto:

„Dospijeće i izračun kamata na novčani depozit”;

treba stajati:

„Dospijeće i kamatna stopa na mogućnost polaganja depozita na kraju dana”.

Na stranici 26., članak 23. stavak 1.:

umjesto:

„1. Dospijeće depozita u okviru instrumenta polaganja novčanog depozita jest preko noći. Za druge ugovorne strane koje izravno sudjeluju u sustavu TARGET2, depoziti koji se drže u okviru instrumenta polaganja novčanog depozita dospijevaju sljedećeg dana kada radi sustav TARGET2, u trenutku kada se taj sustav otvara za poslovanje.”;

treba stajati:

„1. Dospijeće depozita u okviru mogućnosti polaganja depozita na kraju dana jest preko noći. Za druge ugovorne strane koje izravno sudjeluju u sustavu TARGET2, depoziti koji se drže u okviru mogućnosti polaganja depozita na kraju dana dospijevaju sljedećeg dana kada radi sustav TARGET2, u trenutku kada se taj sustav otvara za poslovanje.”.

Na stranici 26., članak 23. stavak 3.:

umjesto:

„3. Kamate na depozite plaćaju se po dospijeću depozita. U slučaju negativne kamatne stope, njena primjena na novčane depozite dovodi do obveze plaćanja imatelja depozita matičnom NSB-u, uključujući pravo tog NSB-a da shodno tome tereti račun druge ugovorne strane.”;

treba stajati:

„3. Kamate na depozite plaćaju se po dospijeću depozita. U slučaju negativne kamatne stope, njena primjena na mogućnost polaganja depozita na kraju dana dovodi do obveze plaćanja imatelja depozita matičnom NSB-u, uključujući pravo tog NSB-a da shodno tome tereti račun druge ugovorne strane.”.

Na stranici 28,. članak 25. stavak 3.:

umjesto:

„3. Eurosustav može provoditi aukcije s fiksnom kamatnom stopom ili aukcije s promjenjivom kamatnom stopom.”;

treba stajati:

„3. Eurosustav može provoditi aukcije s nepromjenjivom kamatnom stopom ili aukcije s promjenjivom kamatnom stopom.”.

Na stranici 34., članak 49. uvodna rečenica stavka 2.:

umjesto:

„2. Nalozi za plaćanje koji se odnose na sudjelovanje u operacijama na otvorenom tržištu za pružanje likvidnosti ili na korištenje mogućnosti posudbe na kraju dana namiruju se u trenutku ili nakon konačnog prijenosa prihvatljive imovine kao kolaterala za operaciju. U tu svrhu, druge ugovorne strane:”;

treba stajati:

„2. Nalozi za plaćanje koji se odnose na sudjelovanje u operacijama na otvorenom tržištu za pružanje likvidnosti ili na korištenje mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana namiruju se u trenutku ili nakon konačnog prijenosa prihvatljive imovine kao kolaterala za operaciju. U tu svrhu, druge ugovorne strane:”.

Na stranici 36., članak 54. stavak 2.:

umjesto:

„2. Sredstva pričuve koja premašuju minimalne pričuve koje se zahtijevaju sukladno Uredbi (EZ) br. 2531/98 i Uredbi (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9) remuneriraju se po stopi od nula posto ili po pasivnoj kamatnoj stopi, ovisno o tome koja je niža.”;

treba stajati:

„2. Sredstva pričuve koja premašuju minimalne pričuve koje se zahtijevaju sukladno Uredbi (EZ) br. 2531/98 i Uredbi (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9) remuneriraju se po stopi od nula posto ili po kamatnoj stopi na depozit položen na kraju dana, ovisno o tome koja je niža.”.

Na stranici 39., članak 62. stavak 2.:

umjesto:

„2. Dužnički instrumenti s iznosom glavnice povezanim s jednim indeksom inflacije europodručja u određenom trenutku također su dozvoljeni, s obzirom da je struktura kupona ona određena u četvrtoj alineji članka 63. stavka 1. točke (b) podtočke i. te da je povezana s istim indeksom inflacije u europodručju.”;

treba stajati:

„2. Dužnički instrumenti s iznosom glavnice povezanim s jednim indeksom inflacije europodručja u određenom trenutku također su dozvoljeni, s obzirom da je struktura kupona u skladu s definicijom iz članka 63. stavka 1. točke (b) podtočke i. četvrte alineje te da je povezana s istim indeksom inflacije u europodručju.”.

Na stranici 40., članak 66. stavak 1.:

umjesto:

„1. Sukladno stavku 2., da bi bili prihvatljivi, dužnički instrumenti moraju biti izdani u EGP-u od strane središnje banke ili sustava namire vrijednosnih papira koji su pozitivno procijenjeni temeljem Okvira za procjenu korisnika Eurosustava.”;

treba stajati:

„1. Sukladno stavku 2., da bi bili prihvatljivi, dužnički instrumenti moraju biti izdani u EGP-u kod središnje banke ili sustava namire vrijednosnih papira koji su pozitivno procijenjeni temeljem Okvira za procjenu korisnika Eurosustava.”.

Na stranici 41., članak 66. stavak 3. točka (b):

umjesto:

„(b)	Međunarodni dužnički instrumenti izdani u globalnom obliku na ime izdaju se temeljem nove skrbničke strukture za međunarodne dužničke instrumente. Zbog odstupanja, ovo se ne primjenjuje na međunarodne dužničke instrumente izdane u obliku globalnih instrumenata na ime prije 1. listopada 2010.”;

treba stajati:

„(b)	Međunarodni dužnički instrumenti izdani u globalnom obliku na ime izdaju se temeljem nove skrbničke strukture za međunarodne dužničke instrumente. To se ne primjenjuje na međunarodne dužničke instrumente izdane u obliku globalnih instrumenata na ime prije 1. listopada 2010.”.

Na stranici 41., članak 69. stavak 1.:

umjesto:

„1. Da bi bili prihvatljivi, dužnički instrumenti moraju biti izdani ili za njih mora jamčiti središnja banka države članice, subjekti iz javnog sektora, agencije, kreditne institucije, financijska društva, osim drugih kreditnih institucija, nefinancijska društva, multilateralne razvojne banke ili međunarodne organizacije.”;

treba stajati:

„1. Da bi bili prihvatljivi, dužnički instrumenti moraju biti izdani ili za njih mora jamčiti središnja banka države članice, subjekti javnog sektora, agencije, kreditne institucije, financijska društva, osim drugih kreditnih institucija, nefinancijska društva, multilateralne razvojne banke ili međunarodne organizacije.”.

Na stranici 42., članak 73. stavak 1. točka (a):

umjesto:

„(a)	hipoteke na stambenim nekretninama;”;

treba stajati:

„(a)	stambeni hipotekarni krediti;”.

Na stranici 48., članak 87. stavak 2.:

umjesto:

„2. Ako su dužničke instrumente izdali ili za njih jamče regionalna država ili lokalna tijela ili subjekti iz javnog sektora kako su definirani u članku 4. stavku 8. Uredbe (EU) br. 575/2013 (dalje u tekstu: subjekti iz javnog sektora prema CRR-u) osnovani u državama članicama čija je valuta euro, Eurosustav provodi kreditnu procjenu u skladu sa sljedećim pravilima.

(a)

Ako su izdavatelji ili jamci regionalna država, lokalna tijela ili subjekti iz javnog sektora prema CRR-u, s kojima se, sukladno odlukama nadležnih tijela, u svrhu kapitalnih zahtjeva sukladno članku 115. stavku 2., članku 116. stavcima 1. i 4. Uredbe (EU) br. 575/2013, postupa jednako kao sa središnjom državom u kojoj su osnovani: dužničkim instrumentima koje su izdali ili za koje jamče ovi subjekti dodjeljuje se stupanj kreditne kvalitete koji odgovara najboljem kreditnom rejtingu koji je prihvaćeni VIKP dodijelio središnjoj državi na čijem su području ovi subjekti osnovani.

(b)

Ako su izdavatelji ili jamci regionalna država, lokalna tijela ili subjekti iz javnog sektora prema CRR-u, s kojima se, sukladno odlukama nadležnih tijela, u svrhu kapitalnih zahtjeva sukladno članku 115. stavku 1. i članku 116. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 postupa jednako kao s kreditnim institucijama, dužničkim instrumentima koje su izdali ili za koje jamče ovi subjekti dodjeljuje se stupanj kreditne kvalitete koji odgovara stupnju kreditne kvalitete ispod najboljeg kreditnog rejtinga koji je prihvaćeni VIKP dodijelio središnjoj državi na čijem su području ovi subjekti osnovani.

(c)	Ako su izdavatelji ili jamci subjekti iz javnog sektora prema CRR-u, koji nisu navedeni u točkama (a) i (b), implicitna kreditna procjena se ne izvodi te se prema njima postupa jednako kao i prema subjektima iz privatnog sektora”;

treba stajati:

„2. Ako su dužničke instrumente izdali ili za njih jamče regionalna država ili lokalna tijela ili subjekti javnog sektora kako su definirani u članku 4. stavku 8. Uredbe (EU) br. 575/2013 (dalje u tekstu: subjekti javnog sektora prema CRR-u) osnovani u državama članicama čija je valuta euro, Eurosustav provodi kreditnu procjenu u skladu sa sljedećim pravilima.

(a)

Ako su izdavatelji ili jamci regionalna država, lokalna tijela ili subjekti javnog sektora prema CRR-u, s kojima se, sukladno odlukama nadležnih tijela, u svrhu kapitalnih zahtjeva sukladno članku 115. stavku 2., članku 116. stavcima 1. i 4. Uredbe (EU) br. 575/2013, postupa jednako kao sa središnjom državom u kojoj su osnovani: dužničkim instrumentima koje su izdali ili za koje jamče ovi subjekti dodjeljuje se stupanj kreditne kvalitete koji odgovara najboljem kreditnom rejtingu koji je prihvaćeni VIKP dodijelio središnjoj državi na čijem su području ovi subjekti osnovani.

(b)

Ako su izdavatelji ili jamci regionalna država, lokalna tijela ili subjekti javnog sektora prema CRR-u, s kojima se, sukladno odlukama nadležnih tijela, u svrhu kapitalnih zahtjeva sukladno članku 115. stavku 1. i članku 116. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 postupa jednako kao s kreditnim institucijama, dužničkim instrumentima koje su izdali ili za koje jamče ovi subjekti dodjeljuje se stupanj kreditne kvalitete koji odgovara stupnju kreditne kvalitete ispod najboljeg kreditnog rejtinga koji je prihvaćeni VIKP dodijelio središnjoj državi na čijem su području ovi subjekti osnovani.

(c)	Ako su izdavatelji ili jamci subjekti javnog sektora prema CRR-u, koji nisu navedeni u točkama (a) i (b), implicitna kreditna procjena se ne izvodi te se prema njima postupa jednako kao i prema subjektima iz privatnog sektora.”.

Na stranici 48., Tablica 9., prvi unos, drugi stupac:

umjesto:

„Regionalna država, lokalna tijela i subjekti iz javnog sektora prema CRR-u s kojima se za potrebe kapitalnih zahtjeva, sukladno odlukama nadležnih tijela, može postupati na isti način kao sa središnjom državom”;

treba stajati:

„Regionalna država, lokalna tijela i subjekti javnog sektora prema CRR-u s kojima se za potrebe kapitalnih zahtjeva, sukladno odlukama nadležnih tijela, može postupati na isti način kao sa središnjom državom”.

Na stranici 50., članak 95. stavak 1.:

umjesto:

„1. Dužnici i jamci prihvatljivih kreditnih potraživanja su nefinancijska društva, subjekti iz javnog sektora, multilateralne razvojne banke ili međunarodne organizacije. Za potrebe ovog članka, Eurosustav može priznati multilateralnu razvoju banku ili međunarodnu organizaciju na način opisan u članku 69. stavku 2.”;

treba stajati:

„1. Dužnici i jamci prihvatljivih kreditnih potraživanja su nefinancijska društva, subjekti javnog sektora, multilateralne razvojne banke ili međunarodne organizacije. Za potrebe ovog članka, Eurosustav može priznati multilateralnu razvoju banku ili međunarodnu organizaciju na način opisan u članku 69. stavku 2.”.

Na stranici 53., članak 106.:

umjesto:

„Oročeni depoziti, kako je opisano u članku 12., koje drži druga ugovorna strana, prihvatljiva su imovina kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava.”;

treba stajati:

„Oročeni depoziti druge ugovorne strane iz članka 12., prihvatljiva su imovina kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava.”.

Na stranici 54., članak 107. stavak 1.:

umjesto:

„1. Hipotekarni dužnički instrument je vlastita ili trasirana mjenica koja je osigurana skupom stambenih hipoteka, ali nije u potpunosti sekuritizirana. Zamjena imovine u odnosnom skupu mora biti moguća te je potrebno uvesti mehanizam radi osiguranja prednosti matičnog NSB-a u odnosu na vjerovnike, osim onih koji su izuzeti iz razloga monetarne politike.”;

treba stajati:

„1. Hipotekarni dužnički instrument je vlastita ili trasirana mjenica koja je osigurana skupom stambenih hipotekarnih kredita, ali nije u potpunosti sekuritizirana. Zamjena imovine u odnosnom skupu mora biti moguća te je potrebno uvesti mehanizam radi osiguranja prednosti matičnog NSB-a u odnosu na vjerovnike, osim onih koji su izuzeti iz razloga javne politike.”.

Na stranici 54., članak 107. stavak 6.

umjesto:

„6. Izdavatelj hipotekarnih dužničkih instrumenata sam potvrđuje, najmanje jednom mjesečno, da stambene hipoteke koje čine skup za pokriće udovoljavaju kriterijima prihvatljivosti utvrđenim u nacionalnim mehanizmima koje je utvrdio matični NSB i na kojima se temelji kreditna procjena.”;

treba stajati:

„6. Izdavatelj hipotekarnih dužničkih instrumenata sam potvrđuje, najmanje jednom mjesečno, da stambeni hipotekarni krediti koji čine skup za pokriće udovoljavaju kriterijima prihvatljivosti utvrđenim u nacionalnim mehanizmima koje je utvrdio matični NSB i na kojima se temelji kreditna procjena.”.

Na stranici 55., članak 111. stavak 1.:

umjesto:

„1. Eurosustav procjenjuje kreditnu kvalitetu kreditnih potraživanja čiji su dužnici ili jamci subjekti iz javnog sektora u skladu sa sljedećim pravilima, koja se primjenjuju prema sljedećem redoslijedu.

(a)

Ako kreditna procjena, dobivena pomoću sustava ili izvora koji je izabrala druga ugovorna strana postoji, Eurosustav upotrebljava tu kreditnu procjenu kako bi utvrdio zadovoljava li subjekt javnog sektora koji djeluje u svojstvu dužnika ili jamca zahtjeve kreditne kvalitete Eurosustava za neutrživu imovinu utvrđene u članku 108.

(b)	Ako ne postoji kreditna procjena iz točke (a), Eurosustav koristi kreditnu procjenu VIKP-a dobivenu od prihvaćenog sustava VIKP-a za subjekt iz javnog sektora koji djeluje u svojstvu dužnika ili jamca.

(c)	Ako kreditna procjena nije na raspolaganju u skladu s točkama (a) ili (b), postupak utvrđen u članku 87. za utrživu imovinu primjenjuje se na odgovarajući subjekt iz javnog sektora koji djeluje u svojstvu dužnika ili garanta.”;

treba stajati:

„1. Eurosustav procjenjuje kreditnu kvalitetu kreditnih potraživanja čiji su dužnici ili jamci subjekti javnog sektora u skladu sa sljedećim pravilima, koja se primjenjuju prema sljedećem redoslijedu.

(a)

(b)	Ako ne postoji kreditna procjena iz točke (a), Eurosustav koristi kreditnu procjenu VIKP-a dobivenu od prihvaćenog sustava VIKP-a za subjekt javnog sektora koji djeluje u svojstvu dužnika ili jamca.

(c)	Ako kreditna procjena nije na raspolaganju u skladu s točkama (a) ili (b), postupak utvrđen u članku 87. za utrživu imovinu primjenjuje se na odgovarajući subjekt javnog sektora koji djeluje u svojstvu dužnika ili garanta.”.

Na stranici 56., članak 114. stavak 2.:

umjesto:

„2. Jamstvo mora biti plativo na prvi poziv neovisno o utrživoj imovini ili kreditnom potraživanju za koje se jamči. Jamstva koja daju osobe javnog prava, koje imaju pravo razrezivanja poreza, moraju ili biti plativa na prvi poziv ili moraju na neki drugi način osiguravati brzo i pravovremeno plaćanje nakon nastanka statusa neispunjavanja obveza.”;

treba stajati:

„2. Jamstvo mora biti plativo na prvi poziv neovisno o utrživoj imovini ili kreditnom potraživanju za koje se jamči. Jamstva koja daju subjekti javnog sektora, koje imaju pravo razrezivanja poreza, moraju ili biti plativa na prvi poziv ili moraju na neki drugi način osiguravati brzo i pravovremeno plaćanje nakon nastanka statusa neispunjavanja obveza.”.

Na stranici 56., članak 114. stavak 5.:

umjesto:

„5. Ako jamac nije središnja država, regionalna država, lokalno tijelo ili druga osoba javnog prava koja ima pravo razrezivanja poreza, potrebno je potvrdu, kojom se potvrđuje pravna valjanost, obvezujući učinak i ovršivost jamstva, dostaviti odgovarajućem NSB-u u obliku i sa sadržajem koji je prihvatljiv za Eurosustav prije nego što se utrživa imovina ili kreditno potraživanje, na koje se jamstvo odnosi, može smatrati prihvatljivim. U potvrdi se također mora navesti da jamstvo nije osobno te da je ovršivo samo od strane imatelja utržive imovine ili vjerovnika kreditnog potraživanja. Ako je jamac osnovan na području nadležnosti države čije pravo nije mjerodavno za jamstvo, potvrda također mora potvrđivati da je jamstvo valjano i ovršivo prema mjerodavnom pravu države u kojoj je jamac osnovan. U slučaju utržive imovine, druga ugovorna strana mora dostaviti potvrdu na provjeru NSB-u koji prijavljuje određenu imovnu, na koju se odnosi jamstvo, radi uvrštavanja u popis prihvatljive imovine. U slučaju kreditnih potraživanja, druga ugovorna strana koja želi mobilizirati kreditno potraživanje treba dostaviti potvrdu NSB-u na području nadležnosti države čije zakonodavstvo uređuje kreditno potraživanje. Na uvjet ovršivosti primjenjuju se svi zakoni iz područja insolventnosti ili stečaja, opća načela jednakosti i drugi slični zakoni i načela koja se primjenjuju na jamca i općenito utječu na prava koja vjerovnici imaju prema jamcima.”;

treba stajati:

„5. Ako jamac nije središnja država, regionalna država, lokalno tijelo ili drugi subjekt javnog sektora koji ima pravo razrezivanja poreza, potrebno je potvrdu, kojom se potvrđuje pravna valjanost, obvezujući učinak i ovršivost jamstva, dostaviti odgovarajućem NSB-u u obliku i sa sadržajem koji je prihvatljiv za Eurosustav prije nego što se utrživa imovina ili kreditno potraživanje, na koje se jamstvo odnosi, može smatrati prihvatljivim. U potvrdi se također mora navesti da jamstvo nije osobno te da je ovršivo samo od strane imatelja utržive imovine ili vjerovnika kreditnog potraživanja. Ako je jamac osnovan na području nadležnosti države čije pravo nije mjerodavno za jamstvo, potvrda također mora potvrđivati da je jamstvo valjano i ovršivo prema mjerodavnom pravu države u kojoj je jamac osnovan. U slučaju utržive imovine, druga ugovorna strana mora dostaviti potvrdu na provjeru NSB-u koji prijavljuje određenu imovnu, na koju se odnosi jamstvo, radi uvrštavanja u popis prihvatljive imovine. U slučaju kreditnih potraživanja, druga ugovorna strana koja želi mobilizirati kreditno potraživanje treba dostaviti potvrdu na provjeru NSB-u na području nadležnosti države čije zakonodavstvo uređuje kreditno potraživanje. Na uvjet ovršivosti primjenjuju se svi zakoni iz područja insolventnosti ili stečaja, opća načela jednakosti i drugi slični zakoni i načela koja se primjenjuju na jamca i općenito utječu na prava koja vjerovnici imaju prema jamcima.”.

Na stranici 57., članak 117.:

umjesto:

„Jamac mora biti:

(a)	za utrživu imovinu u skladu s člankom 69.: središnja banka države članice, subjekt iz javnog sektora, agencija, kreditna institucija, financijsko društvo koje nije kreditna institucija, nefinancijsko društvo, multilateralna razvojna banka ili međunarodna organizacija; ili

(b)	za kreditna potraživanja u skladu s člankom 95.: nefinancijsko društvo, subjekt iz javnog sektora, multilateralna razvojna banka ili međunarodna organizacija.”;

treba stajati:

„Jamac mora biti:

(a)	za utrživu imovinu u skladu s člankom 69.: središnja banka države članice, subjekt javnog sektora, agencija, kreditna institucija, financijsko društvo koje nije kreditna institucija, nefinancijsko društvo, multilateralna razvojna banka ili međunarodna organizacija; ili

(b)	za kreditna potraživanja u skladu s člankom 95.: nefinancijsko društvo, subjekt javnog sektora, multilateralna razvojna banka ili međunarodna organizacija.”.

Na stranici 58., članak 121. stavak 3.:

umjesto:

„3. Imajući u vidu stavak 2., nakon dostave imovine NSB-u internog sustava za kreditnu procjenu u odnosu na koji se procjenjuje prihvatljivost dužnika ili garanta, NSB internog sustava za kreditnu procjenu obavještava drugu ugovornu stranu o njegovom statusu prihvatljivosti ili o vremenu potrebnom za izradu kreditne procjene. Ako je interni sustav za kreditnu procjenu ograničen u dosegu i procjenjuje samo određene vrste dužnika ili jamaca, ili ako NSB internog sustava za kreditnu procjenu nije u mogućnosti dobiti informacije i podatke potrebne za svoju kreditnu procjenu, NSB internog sustava za kreditnu procjenu će o tome obavijestiti drugu ugovornu stranu bez odgode. U oba slučaja, odgovarajući dužnik ili garant smatra se neprihvatljivim osim ako imovina udovoljava zahtjevima kreditne kvalitete u skladu s drugim izvorom ili sustavom za kreditnu procjenu koji druga ugovorna strana može upotrebljavati u skladu s člankom 110. U slučaju da mobilizirana imovina postane neprihvatljiva zbog pogoršanja kreditne sposobnosti dužnika ili jamca, imovina mora biti uklonjena što je prije moguće. Budući da ne postoji ugovorni odnos između nefinancijskih društava i NSB-a internih sustava za kreditnu procjenu, niti bilo kakva pravna obveza pružanja nejavnih informacija NSB-u internog sustava za kreditnu procjenu za ta društva, informacije se dostavljaju dobrovoljno.”;

treba stajati:

„3. Imajući u vidu stavak 2., nakon dostave imovine NSB-u internog sustava za kreditnu procjenu u odnosu na koji se procjenjuje prihvatljivost dužnika ili garanta, NSB internog sustava za kreditnu procjenu obavještava drugu ugovornu stranu o njegovom statusu prihvatljivosti ili o vremenu potrebnom za izradu kreditne procjene. Ako je interni sustav za kreditnu procjenu ograničen u dosegu i procjenjuje samo određene vrste dužnika ili jamaca, ili ako NSB internog sustava za kreditnu procjenu nije u mogućnosti dobiti informacije i podatke potrebne za svoju kreditnu procjenu, NSB internog sustava za kreditnu procjenu će o tome obavijestiti drugu ugovornu stranu bez odgode. U oba slučaja, odgovarajući dužnik ili garant smatra se neprihvatljivim osim ako imovina udovoljava zahtjevima kreditne kvalitete u skladu s drugim izvorom ili sustavom za kreditnu procjenu koji druga ugovorna strana može upotrebljavati u skladu s člankom 110. U slučaju da mobilizirana imovina postane neprihvatljiva zbog pogoršanja kreditne sposobnosti dužnika ili jamca, imovina mora biti uklonjena što je prije moguće. Budući da ne postoji ugovorni odnos između nefinancijskih društava i NSB-a s internim sustavom za kreditnu procjenu, niti bilo kakva pravna obveza tih društava da dostavljaju informacije koje nisu javne NSB-u s internim sustavom za kreditnu procjenu, informacije se dostavljaju dobrovoljno.”.

Na stranici 59., članak 122. stavak 3. točka (d):

umjesto:

„(d)	informacije o pristupu za dodjelu statusa vjerojatnosti dužnicima, kao i podatke o rejtinzima i povezanim jednogodišnjim vjerojatnostima nastanka statusa neispunjavanja obveza koje se koriste za utvrđivanje prihvatljivih rejtinga;”;

treba stajati:

„(d)	informacije o njezinom pristupu prema dodjeli statusa vjerojatnosti neispunjenja obveza dužnicima, kao i podatke o rejtinzima i povezanim jednogodišnjim vjerojatnostima nastanka statusa neispunjavanja obveza koje se koriste za utvrđivanje prihvatljivih rejtinga;”.

Na stranici 65., članak 136. stavak 4.:

umjesto:

„4. Pasivna kamatna stopa primjenjuje se i na novčane iznose nadoknade.”;

treba stajati:

„4. Kamatna stopa na depozit položen na kraju dana primjenjuje se i na novčane iznose nadoknade.”.

Na stranici 66., članak 138. stavak 3. točka (a):

umjesto:

„(a)

bliske veze između druge ugovorne strane i subjekta iz javnog sektora EGP-a koji ima pravo razrezivanja poreza ili slučajeve kada za dužnički instrument jamči jedan ili više subjekata iz javnog sektora EGP-a koji imaju pravo razrezivanja poreza, a odgovarajuće jamstvo udovoljava obilježjima utvrđenim u članku 114.;”;

treba stajati:

„(a)

bliske veze između druge ugovorne strane i subjekta javnog sektora iz EGP-a koji ima pravo razrezivanja poreza ili slučajeve kada za dužnički instrument jamči jedan ili više subjekata javnog sektora iz EGP-a koji imaju pravo razrezivanja poreza, a odgovarajuće jamstvo udovoljava obilježjima utvrđenim u članku 114.;”.

Na stranici 67., članak 139. uvodna rečenica stavka 1.:

umjesto:

„1. Neosigurani dužnički instrumenti koje izdaje druga ugovorna strana ili drugi subjekt u bliskoj vezi s tom drugom ugovornom stranom, kako je određeno u članku 138., i za koje u cijelosti jamči jedan ili više subjekata iz javnog sektora EGP-a koji imaju pravo razrezivanja poreza, neće biti mobilizirani kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava niti od strane te druge ugovorne strane:”;

treba stajati:

„1. Neosigurani dužnički instrumenti koje izdaje druga ugovorna strana ili drugi subjekt u bliskoj vezi s tom drugom ugovornom stranom, kako je određeno u članku 138., i za koje u cijelosti jamči jedan ili više subjekata javnog sektora iz EGP-a koji imaju pravo razrezivanja poreza, neće biti mobilizirani kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava niti od strane te druge ugovorne strane:”.

Na stranici 67., članak 139. stavak 2.:

umjesto:

„2. U iznimnim okolnostima Upravno vijeće može odlučiti da za razdoblje od najviše tri godine odobri privremena odstupanja od ograničenja utvrđenog u stavku 1. za najviše tri godine. Zahtjevu za odstupanje druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev prilaže plan financiranja u kojemu se navodi način na koji će se mobilizacija odgovarajuće imovine postupno ukinuti u razdoblju od tri godine od odobrenja odstupanja. Takvo odstupanje bit će omogućeno samo kada priroda jamstva, koje daje jedna ili više središnjih država, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave ili drugi subjekti iz javnog sektora iz EGP-a koja imaju pravo razrezivanja poreza, ispunjava zahtjeve za jamstva utvrđene u članku 114.”;

treba stajati:

„2. U iznimnim okolnostima Upravno vijeće može odlučiti da za razdoblje od najviše tri godine odobri privremena odstupanja od ograničenja utvrđenog u stavku 1. za najviše tri godine. Zahtjevu za odstupanje druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev prilaže plan financiranja u kojemu se navodi način na koji će se mobilizacija odgovarajuće imovine postupno ukinuti u razdoblju od tri godine od odobrenja odstupanja. Takvo odstupanje bit će omogućeno samo kada priroda jamstva, koje daje jedna ili više središnjih država, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave ili drugi subjekti javnog sektora iz EGP-a koja imaju pravo razrezivanja poreza, ispunjava zahtjeve za jamstva utvrđene u članku 114.”.

Na stranici 67., članak 141. stavak 1. točka (b):

umjesto:

„(b)	ako za takvu imovinu jamči subjekt iz javnog sektora koji ima pravo razrezivanja poreza, jamstvom koje ispunjava obilježja navedena u članku 114.”;

treba stajati:

„(b)	ako za takvu imovinu jamči subjekt javnog sektora koji ima pravo razrezivanja poreza, jamstvom koje ispunjava obilježja navedena u članku 114.”.

Na stranici 71., članak 154. stavak 1. točka (d):

umjesto:

„d)

s obzirom na postupke na kraju dana ili uvjete za pristup stalno raspoloživoj mogućnosti posudbe od središnje banke na kraju dana, obvezu prethodnog dostavljanja dovoljno prihvatljive imovine kao kolaterala u slučajevima kada postoji bilo kakvo preostalo negativno stanje koje je ostalo na računu za namiru prihvatljive druge ugovorne strane u sustavu TARGET2, nakon završetka postupka provjere na kraju dana, i stoga se smatra da je automatski zatražena stalna mogućnost posudbe od središnje banke na kraju dana, kako je utvrđeno u članku 19. stavku 6.”;

treba stajati:

„d)

s obzirom na postupke na kraju dana ili uvjete za pristup stalno raspoloživoj mogućnosti dobivanja kredita od središnje banke na kraju dana, obvezu prethodnog dostavljanja dovoljno prihvatljive imovine kao kolaterala u slučajevima kada postoji bilo kakvo preostalo negativno stanje koje je ostalo na računu za namiru prihvatljive druge ugovorne strane u sustavu TARGET2, nakon završetka postupka provjere na kraju dana, i stoga se smatra da je automatski zatražena stalna mogućnost dobivanja kredita od središnje banke na kraju dana, kako je utvrđeno u članku 19. stavku 6.”.

Na stranici 72., članak 158. stavak 1. točka (a):

umjesto:

„(a)	privremeno isključiti, ograničiti ili trajno isključiti drugu ugovornu stranu iz pristupa operacijama na otvorenom tržištu Eurosustava ili stalno raspoloživim mogućnostima Eurosustava;”;

treba stajati:

„(a)	privremeno isključiti, ograničiti ili trajno isključiti drugu ugovornu stranu iz pristupa operacijama na otvorenom tržištu Eurosustava ili stalno raspoloživim mogućnostima Eurosustava u skladu s bilo kojim ugovorom ili propisom koji primjenjuje matični NSB ili ESB;”.

Na stranici 75., članak 165. stavak 1. točka (q):

umjesto:

„(q)	druga ugovorna strana postaje predmetom zamrzavanja sredstava i/ili mjera koje je uvela država članica, a kojima se ograničava mogućnost druge ugovorne strane da koristi svoja sredstva;”;

treba stajati:

„(q)	druga ugovorna strana postaje predmetom zamrzavanja sredstava i/ili mjera koje je uvela država članica čija je valuta euro, a kojima se ograničava mogućnost druge ugovorne strane da koristi svoja sredstva;”.

Na stranici 81., članak 190. naslov:

umjesto:

„Ukidanje”;

treba stajati:

„Stavljanje izvan snage”.

Na stranici 85., Prilog II. Najava aukcija, točka (i):

umjesto:

„(i)	za aukcije s nepromjenjivom kamatnom stopom, nepromjenjiva kamatna stopa, cijena, swap bodovi ili raspon (referentni indeks u slučaju indeksiranih aukcija i vrste kotacija u slučaju stope ili raspona)”;

treba stajati:

„(i)	za aukcije s nepromjenjivom kamatnom stopom, nepromjenjiva kamatna stopa, cijena, swap bodovi ili raspon (referentni indeks u slučaju indeksiranih aukcija i vrste kotacija u slučaju kamatne stope ili raspona)”.

Na stranici 85., Prilog II. NAJAVA AUKCIJA, točka (j):

umjesto:

„(j)	najnižu/najvišu prihvaćenu kamatnu stopu, cijenu ili swap bodove, ako je primjenjivo;”;

treba stajati:

„(j)	najnižu/najvišu prihvaćenu kamatnu stopu, cijenu ili swap bod, ako je primjenjivo;”.

Na stranici 86., Prilog III. RASPODJELA NA AUKCIJAMA I AUKCIJSKI POSTUPCI, Tablica 1. treći unos pod „pri čemu je:”:

umjesto:

„ai

iznos ponude druge ugovorne strane”;

treba stajati:

„ai

iznos ponude i-te druge ugovorne strane”.

Na stranici 86., Prilog III. RASPODJELA NA AUKCIJAMA I AUKCIJSKI POSTUPCI Tablica 2., prvi stavak:

umjesto:

„Postotak dodjele pri graničnoj kamatnoj stopi jest:”;

treba stajati:

„Postotak raspodjele pri graničnoj kamatnoj stopi jest:”.

Na stranici 89. Prilog IV. OBJAVA REZULTATA AUKCIJE, prva rečenica:

umjesto:

„Poruka s rezultatima javne nabave obično sadrži sljedeće okvirne podatke:”;

treba stajati:

„Javna objava rezultata aukcije obično sadrži sljedeće okvirne podatke:”.

Na stranici 89., Prilog IV. OBJAVA REZULTATA AUKCIJE točka (l):

umjesto:

„(l)	za aukcije s promjenjivom kamatnom stopom, granična kamatna stopa, cijena, swap bod ili prihvaćeni raspon i postotak raspodjele po graničnoj kamatnoj stopi, cijeni ili swap bodu,”;

treba stajati:

„(l)	za aukcije s promjenjivom kamatnom stopom, prihvaćena granična kamatna stopa, cijena, swap bod ili raspon i postotak raspodjele po graničnoj kamatnoj stopi, cijeni ili swap bodu,”.

Na stranici 90., Prilog V. KRITERIJI ODABIRA DRUGIH UGOVORNIH STRANA KOJE SUDJELUJU U INTERVENCIJAMA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU, točka 1.:

umjesto:

„1.	Odabir drugih ugovornih strana za operacije na deviznom tržištu Eurosustava, temelji se na dva skupa kriterija povezanih s načelima opreznosti i učinkovitosti.”;

treba stajati:

„1.	Odabir drugih ugovornih strana za operacije Eurosustava na deviznom tržištu, temelji se na dva skupa kriterija povezanih s načelima opreznosti i učinkovitosti.”.

Na stranici 91., Prilog VI. PREKOGRANIČNA UPOTREBA PRIHVATLJIVE IMOVINE DIO I. KORESPONDENTNI CENTRALNOBANKARSKI MODEL (CCBM), točka 3. ispod Tablice 1.

umjesto:

„3.

U sustavima sa skupom imovine, druga ugovorna strana može u bilo kojem trenutku dostaviti korespondentnoj središnjoj banci utrživu imovinu za račun matičnog NSB-a. Kad korespondentna središnja banka obavijesti matični NSB da je utrživa imovina zaprimljena, tada će NSB tu utrživu imovinu dodati na zbirni račun druge ugovorne strane.”;

treba stajati:

„3.

Na stranici 93., Prilog VI. PREKOGRANIČNA UPOTREBA PRIHVATLJIVE IMOVINE DIO III. CCBM U KOMBINACIJI S PRIHVATLJIVIM VEZAMA, tekst ispod Tablice 3.

umjesto:

„Kada se prihvatljiva imovina u obliku vrijednosnih papira treba prenijeti preko CCBM-a s vezama, druge ugovorne strane osiguravaju da se vrijednosni papiri isporuče na račun odgovarajućeg SSS-a investitora do 16.00 sati prema srednjoeuropskom vremenu (SEV) na datum namire, kako bi se osigurala namira operacija s istim danom namire. Sa svakim zahtjevom za mobilizaciju koji je zaprimio matični NSB od svojih drugih ugovornih strana nakon 16.00 sati prema srednjoeuropskom vremenu (SEV) ili sa svakim zahtjevom za isporuku prihvatljive imovine na račun odgovarajućeg SSS-a investitora, nakon 16.00 sati, postupat će se u okviru mogućnosti, u skladu sa zaključnim rokovima uključenih središnjih depozitorija vrijednosnih papira (SSS).”;

treba stajati:

Na stranici 93., Prilog VI. PREKOGRANIČNA UPOTREBA PRIHVATLJIVE IMOVINE DIO IV. CCBM S USLUGAMA UPRAVLJANJA KOLATERALOM, KOJE PRUŽA AGENT TREĆA STRANA, tekst iznad Tablice 4.

umjesto:

„Korištenje prihvatljive imovine koja se drži kod trostranog agenta (TPA) države B, a koju drži druga ugovorna strana osnovana u državi A kako bi dobila kredit NSB-a u državi A.”;

treba stajati:

„Korištenje prihvatljive imovine koja se drži kod agenta treće strane (TPA) države B, a koju drži druga ugovorna strana osnovana u državi A kako bi dobila kredit NSB-a u državi A.”.

Na stranici 94., Prilog VII. IZRAČUN SANKCIJA KOJI SE TREBA PRIMIJENITI U SKLADU S DIJELOM PETIM

umjesto:

„I.	IZRAČUN NOVČANIH KAZNI RADI POVREDE NEKIH OBVEZA DRUGE UGOVORNE STRANE.”;

treba stajati:

„I.	IZRAČUN NOVČANIH KAZNI ZBOG POVREDE NEKIH OBVEZA DRUGE UGOVORNE STRANE.”.

Na stranici 94., Prilog VII. IZRAČUN SANKCIJA KOJI SE TREBA PRIMIJENITI U SKLADU S DIJELOM PETIM, DIO I. točka 1.

umjesto:

„1.

Kada NSB ili bilo koja od njegovih drugih ugovornih strana moraju izreći novčanu kaznu u skladu s dijelom petim, nacionalna središnja banka (NSB) će obračunati kaznu u skladu s unaprijed određenom zateznom kamatom, a kako slijedi:

(a)	za neispunjavanja obveze navedene u članku 154. stavku 1. točki (a), (b) ili (c), novčana kazna se obračunava upotrebljavajući kamatnu stopu na mogućnost posudbe na kraju dana koja se primjenjuje na dan kada je započelo neispunjavanje obveze, uvećana za 2,5 postotna boda;

(b)

za neispunjavanja obveze navedene u članku 154. stavku 1. točki (d), novčana kazna se obračunava upotrebljavajući kamatnu stopu na mogućnost posudbe na kraju dana koja se primjenjuje na dan kada je započelo neispunjavanje obveze, uvećana za 5 postotna boda. U slučaju ponovljenih povreda obveza navedenih u članku 154. stavku 1. točki (d) u roku od razdoblja od 12 mjeseci koja se uzima u obzir počevši od dana prve povrede, stopa zatezne kamate se povećava za daljnjih 2,5 postotnih bodova za svaku povredu.”;

treba stajati:

„1.

Kada NSB mora izreći novčanu kaznu bilo kojoj od svojih drugih ugovornih strana u skladu s dijelom petim, nacionalna središnja banka (NSB) obračunat će kaznu u skladu s unaprijed određenom kaznenom kamatnom stopom, a kako slijedi:

(a)	za neispunjavanja obveze navedene u članku 154. stavku 1. točki (a), (b) ili (c), novčana kazna obračunava se upotrebljavajući kamatnu stopu na kredit odobren na kraju dana koja se primjenjuje na dan kada je započelo neispunjavanje obveze, uvećana za 2,5 postotna boda;

(b)

za neispunjavanja obveze navedene u članku 154. stavku 1. točki (d), novčana kazna obračunava se upotrebljavajući kamatnu stopu na kredit odobren na kraju dana koja se primjenjuje na dan kada je započelo neispunjavanje obveze, uvećanu za 5 postotnih bodova. U slučaju ponovljenih povreda obveza navedenih u članku 154. stavku 1. točki (d) u roku od razdoblja od 12 mjeseci koja se uzima u obzir počevši od dana prve povrede, kaznena kamatna stopa povećava se za daljnjih 2,5 postotnih bodova za svaku povredu.”.

Na stranici 94., Prilog VII. IZRAČUN SANKCIJA KOJI SE TREBA PRIMIJENITI U SKLADU S DIJELOM PETIM, DIO I. točka 2.:

umjesto:

„2.

U slučaju neispunjenja obveze navedene u članku 154. stavku 1. točki (a) ili (b), novčana kazna se obračunava primjenom stope zatezne kamate, u skladu sa stavkom 1. točkom (a), na iznos kolaterala ili gotovine koji druga ugovorna strana nije mogla isporučiti ili namiriti, pomnoženo s koeficijentom X/360, pri čemu je X broj kalendarskih dana, ali ne veći od sedam, tijekom kojih druga ugovorna strana nije mogla kolateralizirati ili namiriti: (a) raspodijeljeni iznos kako je utvrđen u potvrdi o pojedinim rezultatima raspodjele tijekom dospijeća operacije; ili (b) preostali iznos određene operacije u slučaju prijevremenih raskida od strane NSB-a za vrijeme preostalog razdoblja operacije.”;

treba stajati:

„2.

U slučaju neispunjenja obveze navedene u članku 154. stavku 1. točki (a) ili (b), novčana kazna obračunava se primjenom kaznene kamatne stope, u skladu sa stavkom 1. točkom (a), na iznos kolaterala ili novca koji druga ugovorna strana nije mogla isporučiti ili namiriti, pomnoženo s koeficijentom X/360, pri čemu je X broj kalendarskih dana, ali ne veći od sedam, tijekom kojih druga ugovorna strana nije mogla kolateralizirati ili namiriti: (a) raspodijeljeni iznos kako je utvrđen u potvrdi o pojedinim rezultatima raspodjele tijekom dospijeća operacije; ili (b) preostali iznos određene operacije u slučaju prijevremenih raskida od strane NSB-a za vrijeme preostalog razdoblja operacije.”.

Na stranici 94., Prilog VII. IZRAČUN SANKCIJA KOJI SE TREBA PRIMIJENITI U SKLADU S DIJELOM PETIM, DIO I. uvodna rečenica točke 3.:

umjesto:

„3.

U slučaju neispunjenja obveze navedene u članku 154. stavku 1. točke (c), novčana kazna se obračunava primjenom stope zatezne kamate, u skladu sa stavkom 1(a), na ukupnu vrijednost neprihvatljive imovine ili imovine koja ne može biti mobilizirana ili koju druga ugovorna strana ne može upotrebljavati nakon korektivnih faktora, kako slijedi:”;

treba stajati:

„3.

U slučaju neispunjenja obveze navedene u članku 154. stavku 1. točke (c), novčana kazna obračunava se primjenom kaznene kamatne stope, u skladu sa stavkom 1 točkom (a), na ukupnu vrijednost neprihvatljive imovine ili imovine koja ne može biti mobilizirana ili koju druga ugovorna strana ne može upotrebljavati nakon korektivnih faktora, kako slijedi:”.

Na stranici 94., Prilog VII. IZRAČUN SANKCIJA KOJI SE TREBA PRIMIJENITI U SKLADU S DIJELOM PETIM, DIO I. točka 4. drugi stavak:

umjesto:

„[EUR (vrijednost neprihvatljive imovine nakon korektivnih faktora na prvi dan povrede] * (primjenjiva kamatna stopa na mogućnost granične posudbe od središnje banke na dan kada je povreda započela + 2,5 % *[X]/360 = EUR […]]”;

treba stajati:

„[EUR (vrijednost neprihvatljive imovine nakon korektivnih faktora na prvi dan povrede] * (primjenjiva kamatna stopa na kredit odobren na kraju dana od središnje banke na dan kada je povreda započela + 2,5 % *[X]/360 = EUR […]]”.

Na stranici 95., Prilog VII. IZRAČUN SANKCIJA KOJI SE TREBA PRIMIJENITI U SKLADU S DIJELOM PETIM, DIO I. točka 7.:

umjesto:

„7.	Zbog nepostupanja u skladu s obvezama navedenim u članku 154. stavku 1. točki (d), novčana kazna se obračunava primjenom stope zatezne kamate u skladu sa stavkom 1. točki (b), na iznos neovlaštenog pristupa druge ugovorne strane mogućnosti posudbe na kraju dana.”;

treba stajati:

„7.	Zbog nepostupanja u skladu s obvezama navedenim u članku 154. stavku 1. točki (d), novčana kazna obračunava se primjenom kaznene kamatne stope u skladu sa stavkom 1. točkom (b), na iznos neovlaštenog pristupa druge ugovorne strane mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana.”.

Na stranici 95., Prilog VII. DIO II. Točka 10.:

umjesto:

„10.	U odnosu na stavke I. i II., ako se sankcija odnosi na transakciju između druge ugovorne strane i ESB-a u bilateralnom postupku, gornje odredbe tumače se u smislu izricanja sankcija od strane ESB-a.”;

treba stajati:

„10.	U odnosu na dijelove I. i II., ako se sankcija odnosi na transakciju između druge ugovorne strane i ESB-a u bilateralnom postupku, gornje odredbe tumače se u smislu izricanja sankcija od strane ESB-a.”.

Na stranici 98., Prilog IX. POSTUPAK PRAĆENJA PROVEDBE OKVIRA ZA KREDITNU PROCJENU EUROSUSTAVA, točka 5.:

umjesto:

„5.

U slučaju znatnog odstupanja između ostvarene stope neispunjavanja obveza statičkog skupa i maksimalne vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza odgovarajućeg stupnja kreditne kvalitete u jednogodišnjem i višegodišnjem razdoblju, Eurosustav savjetuje ponuđaču sustava za kreditnu procjenu da analizira razloge za takvo odstupanje.”;

treba stajati:

„5.

U slučaju znatnog odstupanja između ostvarene stope neispunjavanja obveza statičkog skupa i maksimalne vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza odgovarajućeg stupnja kreditne kvalitete u jednogodišnjem i/ili višegodišnjem razdoblju, Eurosustav savjetuje ponuđaču sustava za kreditnu procjenu da analizira razloge za takvo odstupanje.”.

Na stranici 102., PRILOG XII. PRIMJERI OPERACIJA I POSTUPAKA MONETARNE POLITIKE, Popis primjera:

umjesto:

„Primjer 5.

Valutni ugovor o razmjeni za povlačenje likvidnosti, putem aukcije s promjenjivom kamatnom stopom”;

treba stajati:

„Primjer 5.

Valutni ugovor o razmjeni za puštanje likvidnosti, putem aukcije s promjenjivom kamatnom stopom”.

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 316

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 65. 8. prosinca 2022.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/2387 оd 30. kolovoza 2022. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2017/655 u pogledu prilagodbe odredaba o praćenju emisija plinovitih onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem u uporabi ugrađenih u necestovne pokretne strojeve kako bi se uključili motori snage manje od 56 kW i veće od 560 kW	1
	*	Uredba Komisije (EU) 2022/2388 оd 7. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1881/2006 u pogledu najvećih dopuštenih količina perfluoroalkilnih tvari u određenoj hrani ( 1 )	38
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2389 оd 7. prosinca 2022. o utvrđivanju pravila za ujednačenu primjenu stopa učestalosti provjera identiteta i fizičkih provjera pošiljaka bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta koji ulaze u Uniju ( 1 )	42
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2390 оd 7. prosinca 2022. o izmjeni konačne kompenzacijske pristojbe uvedene Provedbenom uredbom (EU) 2021/823 na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske nakon djelomične privremene revizije u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća	52
		ODLUKE
	*	Odluka Vijeća (EU) 2022/2391 od 25. studenoga 2022. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Vijeća članova Međunarodnog vijeća za masline u pogledu trgovinske norme koja se primjenjuje na maslinova ulja i ulja komine maslina	86
		AKTI KOJE DONOSE TIJELA USTANOVLJENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA
	*	Odluka br. 1/2022 odbora za trgovinu od 16. studenoga 2022. o izmjeni Dodatka 1. Prilogu XIII. Sporazumu o trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kolumbije, Ekvadora i Perua, s druge strane [2022/2392]	88
	*	Odluka br. 2/2022 Odbora za trgovinu od 16. studenoga 2022. o izmjeni Dodatka 1. Prilogu XIII. Sporazumu o trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kolumbije, Ekvadora i Perua, s druge strane [2022/2393]	91
	*	Odluka br. 3/2022 Odbora za Trgovinu od 16. studenoga 2022. o izmjeni Dodatka 1. Prilogu XIII. Sporazumu o trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kolumbije, Ekvadora i Perua, s druge strane [2022/2394]	93

	III. Drugi akti
	EUROPSKI GOSPODARSKI PROSTOR
*	Delegirana odluka br. 196/22/COL Nadzornog tijela EFTA-e od 26. listopada 2022. o hitnim mjerama u Norveškoj zbog izbijanja visokopatogene influence ptica u skladu s člankom 259. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) 2016/429 i s člancima 21., 39. i 55. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 [2022/2395] Ispravljeno 7. studenoga 2022. Delegiranom odlukom br. 201/22/COL Nadzornog tijela EFTA-e	95

	Ispravci
*	Ispravak Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/2292 оd 6. rujna 2022. o dopuni Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva koji se primjenjuju na ulazak u Uniju pošiljaka životinja koje se koriste za proizvodnju hrane i određene robe namijenjenih prehrani ljudi ( SL L 304, 24.11.2022. )	100
*	Ispravak Smjernice (EU) 2015/510 Europske središnje banke od 19. prosinca 2014. o provedbi monetarne politike Eurosustava (ESB/2014/60) ( SL L 91, 2.4.2015. )	101
*	Ispravak Smjernice (EU) 2015/1938 Europske središnje banke od 27. kolovoza 2015. o izmjeni Smjernice (EU) 2015/510 Europske središnje banke o provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (ESB/2015/27) ( SL L 282, 28.10.2015. )	124
*	Ispravak Smjernice (EU) 2016/64 Europske središnje banke od 18. studenoga 2015. o izmjeni Smjernice (EU) 2015/510 o provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (Smjernica o Općoj dokumentaciji) (ESB/2015/34) ( SL L 14, 21.1.2016. )	125
*	Ispravak Smjernice (EU) 2016/2298 Europske središnje banke od 2. studenoga 2016. o izmjeni Smjernice (EU) 2015/510 o provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (ESB/2016/31) ( SL L 344, 17.12.2016. )	126
*	Ispravak Smjernice (EU) 2017/1362 Europske središnje banke od 18. svibnja 2017. o izmjeni Smjernice (EU) 2015/510 o provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (ESB/2017/12) ( SL L 190, 21.7.2017. )	128
*	Ispravak Smjernice (EU) 2018/570 Europske središnje banke od 7. veljače 2018. o izmjeni Smjernice (EU) 2015/510 o provedbi monetarne politike Eurosustava (ESB/2018/3) ( SL L 95, 13.4.2018. )	129
*	Ispravak Smjernice (EU) 2019/1032 Europske središnje banke od 10. svibnja 2019. o izmjeni Smjernice (EU) 2015/510 o provedbi monetarne politike Eurosustava (ESB/2019/11) ( SL L 167, 24.6.2019. )	135
*	Ispravak Odluke (EU) 2020/506 Europske središnje banke od 7. travnja 2020. o izmjeni Smjernice (EU) 2015/510 o provedbi okvira monetarne politike Eurosustava i Smjernice (EU) 2016/65 o korektivnim faktorima koji se primjenjuju u provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (ESB/2020/20) ( SL L 109 I, 7.4.2020. )	139

Hrana (1)		Najveće dopuštene količine μg/kg mokre težine
Hrana (1)		PFOS (*)	PFOA (*)	PFNA (*)	PFHxS (*)	Zbroj PFOS-a, PFOA-a, PFNA-a i PFHxS-a (), (*)
10.1.	Jaja	1,0	0,30	0,70	0,30	1,7
10.2.	Proizvodi ribarstva26 i školjkaši26
10.2.1.	Riblje meso24, 25
10.2.1.1.	Mišićno meso riba, osim onih navedenih u 10.2.1.2. i 10.2.1.3. Mišićno meso riba navedenih u 10.2.1.2. i 10.2.1.3., ako je namijenjeno proizvodnji hrane za dojenčad i malu djecu.	2,0	0,20	0,50	0,20	2,0
10.2.1.2.	Mišićno meso sljedećih riba, ako nije namijenjeno proizvodnji hrane za dojenčad i malu djecu: baltička haringa (Clupea harengus membras) palamida (vrste Sarda i Orcynopsis) manjić (Lota lota) papalina (Sprattus sprattus) iverak (Platichthys flesus i Glyptocephalus cynoglossus) cipal glavaš (Mugil cephalus) šarun (Trachurus trachurus) štuke (Esox spp.) iverak zlatopjeg (Pleuronectes i Lepidopsetta) srdele (Sardina spp.) lubini (Dicentrarchus spp.) pangazius (vrste Silurus i Pangasius) morska paklara (Petromyzon marinus) linjak (Tinca tinca) ozimica (Coregonus albula i Coregonus vandesius) svjetlice (Phosichthys argenteus) divlji losos i divlja pastrva (divlje vrste Salmo i Oncorhynchus) atlantski vukovi (Anarhichas spp.)	7,0	1,0	2,5	0,20	8,0
10.2.1.3.	Mišićno meso sljedećih riba, ako nije namijenjeno proizvodnji hrane za dojenčad i malu djecu: inćuni (Engraulis spp.) mrena (Barbus barbus) deverike (Abramis spp.) zlatovčice (Salvelinus spp.) jegulje (Anguilla spp.) smuđevi (Sander spp.) grgeč (Perca fluviatilis) bodorka (Rutilus rutilus) snjetac (Osmerus spp.) ozimice (Coregonus spp.)	35	8,0	8,0	1,5	45
10.2.2.	Ljuskavaci26, 47 i školjkaši26 Najveće dopuštene količine za ljuskavce primjenuju se na mišićno meso iz kliješta i abdomena44. U slučaju rakova i rakovima sličnih ljuskavaca (Brachyura i Anomura) mišićno meso iz kliješta.	3,0	0,70	1,0	1,5	5,0
10.3.	Meso i jestivi nusproizvodi klanja6
10.3.1.	Meso goveda, svinja i peradi	0,30	0,80	0,20	0,20	1,3
10.3.2.	Ovčje meso	1,0	0,20	0,20	0,20	1,6
10.3.3.	Nusproizvodi klanja goveda, ovaca, svinja i peradi	6,0	0,70	0,40	0,50	8,0
10.3.4.	Meso divljači, osim medvjeđeg mesa	5,0	3,5	1,5	0,60	9,0
10.3.5.	Nusproizvodi klanja divljih životinja, osim medvjeđih nusproizvoda klanja	50	25	45	3,0	50

Obuhvaćeno područje:	Datum do kojeg se primjenjuje u skladu s člankom 39. Delegirane uredbe (EU) 2020/687
Dijelovi općina Klepp, Sandnes i Sola u okrugu Rogaland koji se nalaze unutar kruga radijusa tri kilometra, centrirani na GPS koordinatama: 58.80459°N 5.61203°E	12.11.2022.

Obuhvaćeno područje:	Datum do kojeg se primjenjuje u skladu s člankom 55. Delegirane uredbe (EU) 2020/687
Dijelovi općina Klepp, Sandnes, Sola i Time u okrugu Rogaland koji se nalaze izvan područja utvrđenog u zoni zaštite i unutar kruga radijusa 10 kilometara, centrirani na GPS koordinatama: 58.80459°N 5.61203°E	22.11.2022.
Dijelovi općina Klepp, Sandnes i Sola u okrugu Rogaland koji se nalaze unutar kruga radijusa tri kilometra, centrirani na GPS koordinatama: 58.80459°N 5.61203°E	Od 12.11.2022. do 22.11.2022.


	(1) Tekst značajan za EGP.