16.11.2022

Službeni list Europske unije

L 295/7

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/2247

оd 15. studenoga 2022.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz proizvoda od čelika elektrolitički prevučenih kromom podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Brazila

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9. stavak. 4.,

budući da:

1. POSTUPAK

1.1. Pokretanje postupka

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 24. rujna 2021. antidampinški ispitni postupak povezan s uvozom čelika elektrolitički prevučenog kromom („ECCS”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „Kina”) i Brazila (zajedno „predmetne zemlje”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju je 13. kolovoza 2021. podnijela Europska federacija proizvođača željeza i čelika („Eurofer”) („podnositelj pritužbe”). Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

Pritužba je podnesena u ime sljedećih proizvođača iz Unije: ArcelorMittal Atlantique et Lorraine (Francuska), ArcelorMittal Etxebarri S.A. (Španjolska) i ThyssenKrupp Rasselstein GmbH (Njemačka), koji navodno čine 100 % industrije Unije. Tijekom ispitnog postupka Komisija je saznala da postoji još jedan proizvođač ECCS-a iz Unije, odnosno Acciaierie d’Italia. Budući da su podnositelji pritužbe ipak činili [85–95] % proizvodnje i prodaje industrije Unije, smatralo se da je pritužbu podnijela industrija Unije u skladu s člankom 5. stavkom 4. osnovne uredbe.

1.2. Zainteresirane strane

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Uz to, Komisija je posebno obavijestila podnositelja pritužbe, proizvođače iz Unije koji su joj poznati, poznate joj proizvođače izvoznike i nadležna tijela NRK-a i Brazila, uvoznike koji su joj poznati, dobavljače i korisnike, trgovce te udruženja za koje se zna da se na njih odnosi pokretanje ispitnog postupka i pozvala ih na sudjelovanje.

1.3. Privremene mjere

(5)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je stranama dostavila sažetak predloženih pristojbi i pojedinosti o izračunu dampinških marži i marži dostatnih za uklanjanje štete nanesene industriji Unije 25. travnja 2022., četiri tjedna prije uvođenja privremenih mjera („razdoblje prethodnog objavljivanja”). Zainteresirane strane pozvane su da u roku od tri radna dana dostave primjedbe na točnost izračuna. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 29. do 34. privremene uredbe, Komisija je zaključila da nisu ispunjeni zahtjevi za evidentiranje iz članka 14. stavka 5.a osnovne uredbe. Stoga uvoz iz predmetnih zemalja nije podlijegao evidentiranju u razdoblju prethodnog objavljivanja.

(6)

Komisija je primila primjedbe društava Baoshan Iron & Steel Co., Ltd („Baosteel”), Handan Jintai Packing Materials Co., Ltd („Jintai”) i CANPACK. Informacije koje je dostavilo društvo Baosteel dovele su do ispravka administrativne pogreške u izračunima. Primjedbe društva Jintai bile su povezane s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe i stoga nisu bile povezane s točnošću izračuna. One su stoga razmotrene nakon objave privremenih mjera i obrađene su u odjeljku 3.1. u nastavku. Budući da su se primjedbe društva CANPACK odnosile na interes Unije, razmotrene su u odjeljku 7. u nastavku.

(7)	Komisija je 23. svibnja 2022. u Službenom listu Europske unije objavila Provedbenu uredbu (EU) 2022/802 o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz proizvoda od čelika elektrolitički prevučenih kromom podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Brazila (3) („privremena uredba”).

1.4. Daljnji postupak

(8)

Nakon objave osnovnih činjenica i razmatranja na temelju kojih su uvedene privremene antidampinške pristojbe („privremena objava”) Eurofer (podnositelj pritužbe), Eviosys (korisnik iz Unije), CANPACK, koji zastupa CANPACK Slovakia s.r.o., Can-Pack Food and Industrial Packaging Sp. z o.o. i Tapon France S.A.S. (korisnici iz Unije), Astir Vitogiannis Bros Single Member S.A. („Astir Vitogiannis”) (korisnik iz Unije), Baosteel (proizvođač izvoznik iz Kine), Jintai (proizvođač izvoznik iz Kine), Companhia Siderurgica Nacional („CSN”) (proizvođač izvoznik iz Brazila), Kinesko udruženje za željezo i čelik („CISA”), vlada Narodne Republike Kine („kineska vlada”) i vlada Brazila („brazilska vlada”) dostavili su pisane podneske u kojima su iznijeli stajališta o privremenim nalazima u roku predviđenom člankom 2. stavkom 1. privremene uredbe.

(9)	Stranama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Održana su saslušanja s društvima Baosteel i Astir Vitogiannis te s CISA-om.

(10)	Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Pri donošenju konačnih nalaza Komisija je razmotrila primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane i prema potrebi revidirala svoje privremene zaključke.

(11)

Komisija je 31. kolovoza 2022. obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz proizvoda od čelika elektrolitički prevučenih kromom podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Brazila („konačna objava”). Svim je stranama dano razdoblje unutar kojeg su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu.

(12)

Na temelju primjedbi zainteresiranih strana Komisija je 16. rujna 2022. obavijestila zainteresirane strane o određenim pojašnjenjima i manjim ispravcima u konačnoj objavi, koji, međutim, nisu utjecali na konačne pristojbe. Stranama je dano razdoblje unutar kojeg su mogle iznijeti primjedbe. Samo je CISA dostavila primjedbe.

(13)	Stranama koje su to zatražile isto je tako omogućeno da budu saslušane. Održana su saslušanja s CISA-om, Baosteelom, Eviosysom i Euroferom.

1.5. Primjedbe na pokretanje postupka

(14)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 6. i 7. privremene uredbe, Kinesko udruženje za željezo i čelik („CISA”) dostavilo je primjedbe nakon pokretanja postupka tvrdeći da se pritužba previše oslanja na povjerljive informacije i da je verzija koja nije povjerljiva stoga nedovoljna za pravilno razumijevanje dokaza na kojima se temelji pritužba. CISA je ponovila tu tvrdnju nakon uvođenja privremenih mjera.

(15)

Komisija je potvrdila zaključke iz uvodne izjave 8. privremene uredbe da verzija pritužbe koja nije povjerljiva i koja je dostupna u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama sadržava sve bitne dokaze i sažetke koji nisu povjerljivi o povjerljivim podacima kako bi zainteresirane strane mogle na odgovarajući način ostvariti svoja prava na obranu te je stoga odbacila tu tvrdnju.

1.6. Odabir uzorka

(16)	Budući da nije bilo primjedaba u pogledu odabira uzorka proizvođača iz Unije, uvoznika i proizvođača izvoznika, potvrđuju se uvodne izjave od 9. do 17. privremene uredbe.

1.7. Pojedinačno ispitivanje

(17)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 18. privremene uredbe, jedan proizvođač izvoznik iz Kine, GDH Zhongyue (Zhongshan) Tinplate Industry Co., Ltd., zatražio je pojedinačno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. osnovne uredbe te je u roku dostavio odgovore na upitnik. Taj je zahtjev ponovljen nakon konačne objave. Komisija je privremeno utvrdila da bi ispitivanje tog zahtjeva uzrokovalo neopravdano opterećenje i onemogućilo završetak ispitnog postupka u roku koji je utvrđen u osnovnoj uredbi. Komisija je podsjetila da je ograničila uzorak na dva društva s najvećim obujmom uvoza iz Kine koji je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu. Oba su društva u potpunosti surađivala, među ostalim u ispitivanju i provjeri (s pomoću provjera na daljinu) informacija koje je dostavilo nekoliko povezanih subjekata iz Kine i iz Unije, što je Komisiji onemogućilo da uz društva u uzorku pojedinačno ispita GDH Zhongyue (Zhongshan) Tinplate Industry Co., Ltd. Taj je zaključak i dalje valjanI u konačnoj fazi. Stoga je Komisija potvrdila odluku da ne odobri pojedinačno ispitivanje tom društvu.

1.8. Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere

(18)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 19. i 21. privremene uredbe, Komisija je poslala upitnike trima proizvođačima iz Unije, podnositelju pritužbe, jednom nepovezanom uvozniku i poznatim korisnicima te trima proizvođačima izvoznicima u predmetnim zemljama. Poslala je i upitnike vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe te o poremećajima povezanima sa sirovinama u Kini u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka.

(19)

Osim provjera na daljinu iz uvodne izjave 23. privremene uredbe Komisija je obavila i posjet radi provjere sljedećem korisniku iz Unije:

—	Eviosys, Pariz (France).

1.9. Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(20)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 24. privremene uredbe, ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2020. do 30. lipnja 2021. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2018. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

2. PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1. Predmetni proizvod

(21)

Komisija je podsjetila kako je u uvodnoj izjavi 25. privremene uredbe navedeno da je predmetni proizvod plosnati valjani proizvod od željeza ili nelegiranog čelika prevučen oksidima kroma ili kromom i oksidima kroma podrijetlom iz NRK-a i Brazila trenutačno razvrstan u oznake KN 7210 50 00 i 7212 50 20 („predmetni proizvod”).

(22)

ECCS ima širok raspon primjene, a obično se upotrebljava za potrošačku i industrijsku ambalažu. Najčešće se upotrebljava za prehrambenu ambalažu, na primjer za gornji i donji dio limenki, navojne čepove i poklopce, otvarače za limenke za piće itd. Druge namjene uključuju vanjske dijelove za kućanske aparate, kutije za fotografski film, zaštitne materijale za zaštitu optičkih vlakana ili druge električne i elektroničke dijelove.

2.2. Istovjetni proizvod

(23)	Budući da nije bilo povezanih tvrdnji ili primjedaba, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 27. i 28. privremene uredbe.

3. DAMPING

3.1. Kina

(24)	Nakon privremene objave Komisija je od dvaju proizvođača izvoznika u uzorku, CISA-e i Vlade Narodne Republike Kine („kineska vlada”), primila pisane primjedbe o privremenim nalazima o dampingu.

3.1.1 Uobičajena vrijednost

(25)	Pojedinosti o izračunu uobičajene vrijednosti utvrđene su u uvodnim izjavama od 42. do 109. privremene uredbe.

3.1.2. Postojanje znatnih poremećaja

(26)	Nakon privremene objave CISA i kineska vlada dostavile su primjedbe o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom ispitnom postupku. Uz to, Baosteel je potvrdio primjedbe CISA-e.

Argumenti o Izvješću (4)

(27)

Kineska vlada tvrdila je da Izvješće ima činjenične i pravne nedostatke te da odluke koje se na njemu temelje nemaju legitimitet. Kad je u pitanju činjenična strana Izvješća, kineska vlada smatra da je ono pogrešno, jednostrano i da ne odgovara stvarnom stanju. Štoviše, činjenica da je Komisija izdala izvješća o zemljama za nekoliko odabranih zemalja izaziva zabrinutost u vezi s tretmanom najpovlaštenije nacije. Nadalje, oslanjanje Komisije na dokaze iz Izvješća, prema mišljenju kineske vlade, nije u skladu s duhom poštenog i pravednog prava jer pruža nepravednu prednost industriji Unije i jer zapravo predstavlja donošenje suda o predmetu prije provedbe postupka.

(28)

Isto tako, CISA je tvrdila da se Komisija pretjerano oslanja na Izvješće, koje je prema mišljenju CISA-e jednostrano, neobjektivno i zastarjelo te su prema mišljenju CISA-e u njemu namjerno izostavljeni činjenični elementi kako bi se olakšalo podnošenje pritužbi na temelju primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Osim toga, CISA se nije složila s odgovorom Komisije iz odjeljka 3.1.3. privremene uredbe, u kojem je Komisija tvrdila da su i kineska vlada i druge strane imale priliku dostaviti informacije kojima se osporavaju izvori uključeni u Izvješće, navodeći da teret dokazivanja u ovom slučaju snosi tijelo koje provodi ispitni postupak, a ne izvoznici iz trećih zemalja. Uz to, CISA je istaknula da se Izvješće ne odnosi na industriju ECCS-a, već je to jednostavno univerzalni dokument kojim se Komisija neselektivno koristi u raznim ispitnim postupcima. Nadalje, CISA je tvrdila da su petogodišnji planovi na koje Komisija upućuje u ispitnom postupku kako bi dokazala postojanje znatnih poremećaja samo smjernice u kojima se izražavaju stajališta o politikama za budućnost, slični takvim smjernicama objavljenima i u Europskoj uniji, te da stoga ne uzrokuju poremećaje. Naposljetku, CISA je tvrdila da 13. petogodišnji plan naveden u Izvješću obuhvaća samo razdoblje do 2020., što znači da nije relevantan za drugi dio razdoblja ispitnog postupka.

(29)

Komisija se s tim nije složila. Ti su argumenti već većinom razmotreni u privremenoj uredbi i Komisija je stoga potvrdila zaključke iz uvodnih izjava od 68. do 70. privremene uredbe. Komisija nije uvidjela kako, primjerice, upućivanje na važeće kinesko zakonodavstvo može ne odgovarati stvarnom stanju. Slično tome, CISA je tvrdila da Komisija izostavlja činjenične okolnosti, elemente i zaključke koji bi bili u suprotnosti sa svrhom Izvješća, a pritom nije istaknula koje bi konkretne činjenične okolnosti ili elementi doveli u pitanje postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Kad je riječ o teretu dokazivanja, Izvješće i drugi navedeni dokazi značili su da je Komisija ispunila uvjet tereta dokazivanja te da ni CISA ni druge zainteresirane strane nisu uspjele osporiti navedene dokaze. Komisija je nadalje istaknula da petogodišnji planovi koje je objavila kineska vlada nisu samo opće smjernice, već su pravno obvezujuće naravi. Komisija je u tom pogledu uputila na detaljnu analizu planova u poglavlju 4. Izvješća, u kojem se u odjeljku 4.3.1. posebno opisuje obvezujuća narav planova.

(30)

Kad je riječ o tvrdnji da 13. petogodišnji plan nije bio relevantan za drugi dio razdoblja ispitnog postupka (1. siječnja–30. lipnja 2021.), Komisija je ponovila, kao što je već navedeno u uvodnoj izjavi 69. privremene uredbe, da su se 14. petogodišnji planovi tek počeli objavljivati tijekom 2021. Kao primjer, opći 14. petogodišnji plan objavljen je 12. ožujka, 14. petogodišnji plan o otpacima čelika objavljen je 15. rujna, a 14. petogodišnji plan o pretvaranju sirovina objavljen je 21. prosinca 2021. Komisija je napomenula da su tijekom razdoblja između datuma primjene 13. petogodišnjeg plana i objavljivanja 14. petogodišnjeg plana i dalje primjenjivale odredbe 13. petogodišnjeg plana. U svakom slučaju, bez obzira na to kad su točno objavljeni pojedinačni 14. petogodišnji planovi, činjenica da se 13. petogodišnji plan primjenjivao u prvoj polovini razdoblja ispitnog postupka već ukazuje na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(31)	Nakon konačne objave kineska vlada ponovno je dostavila tvrdnje povezane s Izvješćem, a pritom nije svojim argumentima dodala nikakve dodatne elemente. Komisija je stoga napomenula da je na te tvrdnje već odgovorila u uvodnim izjavama od 68. do 70. privremene uredbe te u uvodnoj izjavi 29.

(32)

Slično tome, CISA je nakon konačne objave ponovila kritiku Izvješća, ponovno navodeći svoje stajalište da Izvješće nije zadovoljilo standarde nepristranih i objektivnih dokaza. Osim toga, CISA je ponovno postavila pitanje 13. petogodišnjeg plana ističući da, s jedne strane, plan ne bi trebalo smatrati obvezujućim pravom nego dokumentom opće politike kakav postoji i u EU-u te da, s druge strane, polovina razdoblja ispitnog postupka nije obuhvaćena razdobljem 13. petogodišnjeg plana. S tim u vezi CISA je pozvala Komisiju da objasni kako se sadržaj 13. petogodišnjeg plana može smatrati dokazom znatnih poremećaja nakon što je njegova primjena istekla.

(33)

Komisija se s tim nije složila. Prvo, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29., Kina provodi periodični petogodišnji ciklus planiranja. U tom ciklusu pojedinačni se dokumenti za planiranje sljedećeg ciklusa pripremaju još u ciklusu koji mu prethodi, dok se istodobno ti pojedinačni dokumenti za planiranje sljedećeg ciklusa mogu službeno objavljivati sa zakašnjenjem, odnosno nakon isteka primjene odgovarajućih dokumenata za planiranje iz prethodnog ciklusa. Činjenica da datum službenog završetka 13. petogodišnjeg plana može pasti usred razdoblja ispitnog postupka, odnosno da su odgovarajući dokumenti 14. petogodišnjeg plana objavljeni s određenim vremenskim odmakom nakon završetka prethodnog razdoblja planiranja, ne može promijeniti prirodu kineskog sustava planiranja u kojem tijela i poslovni subjekti uvijek čine dio ciklusa planiranja. Komisija se ne slaže ni s tvrdnjom CISA-e da je 13. petogodišnji plan samo dokument opće politike o prioritetima javnih ulaganja. Za početak, CISA nije iznijela nijedan argument kojim se dovodi u pitanje analiza Komisije iz odjeljka 4.3.1. Izvješća, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29. Štoviše, CISA-ina usporedba Komisijine „Nove industrijske strategije” s 13. petogodišnjim planom pogrešna je na više razina, kao što su tipologija dokumenata (komunikacija Komisije Europskom parlamentu i drugim institucijama EU-a u usporedbi s dokumentom koji je donijelo najviše kinesko zakonodavno tijelo) te njihova priroda i sadržaj (dokument kojim se iznose prioriteti politike u usporedbi s preskriptivnim smjernicama koje se odnose na ciljeve industrijske proizvodnje i izričite obveze provedbe za sve uključene subjekte).

(34)	Stoga su argumenti koje su iznijeli kineska vlada i CISA odbačeni, a Komisija je potvrdila zaključke iz uvodnih izjava od 68. do 70. privremene uredbe.

Argumenti o spojivosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravilima WTO-a

(35)

Prvo, kineska vlada i CISA tvrdile su da izračun uobičajene vrijednosti na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije u skladu sa Sporazumom WTO-a o antidampingu („Sporazum o antidampingu”), a posebno s njegovim člankom 2.2., u kojem se navodi iscrpan popis situacija u kojima se uobičajena vrijednost može izračunati, a „znatni poremećaji” nisu navedeni među njima.

(36)

Drugo, kineska vlada i CISA smatraju da upotreba podataka iz odgovarajuće reprezentativne zemlje nije u skladu s člankom VI.1. točkom (b) GATT-a i člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu, prema kojima se pri izračunu uobičajene vrijednosti zahtijeva upotreba troška proizvodnje u zemlji podrijetla. Prema mišljenju CISA-e Komisija je zanemarila nalaz Žalbenog tijela u predmetu Europska unija – Antidampinške mjere za biodizel iz Argentine („DS473”) da dopuštena upotreba podataka iz izvora izvan zemlje izvoznice „ne znači da tijelo koje provodi ispitni postupak može jednostavno zamijeniti trošak izvan zemlje podrijetla troškom proizvodnje u državi podrijetla”. CISA je nadalje podsjetila da prema Žalbenom tijelu u predmetu DS473 pri upotrebi bilo kakvih informacija izvan zemlje za određivanje „troška proizvodnje u zemlji podrijetla” na temelju članka 2.2. Sporazuma o antidampingu tijelo koje provodi ispitni postupak mora osigurati da se takve informacije upotrebljavaju za utvrđivanje „troška proizvodnje u zemlji podrijetla”, zbog čega će tijelo koje provodi ispitni postupak možda morati te informacije prilagoditi. Međutim, prema mišljenju CISA-e nije evidentirano da je Komisija uložila napore da prilagodi podatke iz odgovarajuće reprezentativne zemlje kako bi utvrdila trošak proizvodnje u Kini. CISA smatra da to nije usklađeno s obvezama EU-a na temelju članka 2.2. Sporazuma o antidampingu.

(37)

Treće, kineska vlada i CISA tvrdile su da Komisijine prakse ispitivanja na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nisu u skladu s pravilima WTO-a jer je Komisija, kršeći članak 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu, zanemarila poslovne knjige kineskih proizvođača, a da nije utvrdila jesu li te knjige u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima u Kini i odražavaju li na prihvatljiv način troškove povezane s proizvodnjom i prodajom. CISA je u vezi s tim tvrdila da je već u predmetu DS473 utvrđeno da je praksa Komisije neusklađena s pravilima WTO-a. Nadalje, kineska vlada podsjetila je da su Žalbeno tijelo u predmetu DS473 i povjerenstvo u izvješću iz predmeta Europska unija – Metodologije prilagodbe troškova II. (Rusija) („DS494”) naveli da, u skladu s člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu, ako poslovne knjige koje vodi izvoznik ili proizvođač koji je predmet ispitnog postupka (u prihvatljivim granicama) točno i pouzdano odgovaraju svim stvarnim troškovima tog proizvođača ili izvoznika za proizvod koji se razmatra, može se smatrati da „na prihvatljiv način odražavaju troškove povezane s proizvodnjom i prodajom proizvoda koji se razmatra” te bi se tijelo koje provodi ispitni postupak trebalo služiti takvim poslovnim knjigama za utvrđivanje troška proizvodnje proizvođača iz ispitnog postupka.

(38)	Kad je riječ o prvoj tvrdnji, CISA je već iznijela identičan argument u primjedbama na prvu bilješku, a Komisija ga je detaljno razmotrila u uvodnoj izjavi 66. privremene uredbe. Stoga je Komisija potvrdila zaključke iz te uvodne izjave.

(39)

Kad je riječ o drugom argumentu, on se u velikoj mjeri svodi na ponavljanje tvrdnje koja je već razmotrena u uvodnim izjavama 65. i 66. privremene uredbe. Uz to, Komisija je napomenula da je pri primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe dužna upotrijebiti nenarušene troškove u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji kako bi osigurala da na primijenjene troškove ne utječu poremećaji i da se temelje na dostupnim podacima. Budući da CISA nije dostavila nikakve posebne informacije kojima bi potkrijepila daljnje prilagodbe, smatralo se da nenarušeni troškovi u reprezentativnoj zemlji na temelju lako dostupnih podataka ispunjavaju kriterije iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Stoga je Komisija potvrdila nalaze iz uvodne izjave 66. privremene uredbe i odbacila tu tvrdnju.

(40)

Kad je riječ o trećem argumentu, osim što se ponavlja isto stajalište koje je CISA već iznijela u primjedbama na prvu bilješku i tvrdi da Komisija navodno ponavlja pravne pogreške utvrđene u predmetu DS473, čini se da je argument iste naravi kao i argument koji je već razmotren u uvodnim izjavama 66. i 67. privremene uredbe. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju i potvrdila privremene nalaze.

(41)

Kineska vlada je nakon konačne objave ponovila tvrdnje koje se odnose na spojivost članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravilima WTO-a te na Komisijine prakse ispitivanja na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s obzirom na upotrebu evidencije kineskih proizvođača, a pritom svojim argumentima nije dodala nikakve dodatne elemente. Komisija je stoga napomenula da je na te tvrdnje već odgovorila u uvodnim izjavama od 65. do 67. privremene uredbe te u uvodnim izjavama od 35. do 37. Komisija je stoga odbacila i te argumente te potvrdila privremene nalaze.

Drugi argumenti o znatnim poremećajima

(42)

Kineska vlada navela je da bi Komisija trebala biti dosljedna i u potpunosti ispitati postoje li u reprezentativnoj zemlji takozvani poremećaji na tržištu. Ako se podaci reprezentativne zemlje jednostavno prihvate bez takve procjene, bila bi riječ o „dvostrukim standardima”. Kineska vlada istaknula je da je prema pravu Unije Komisija obvezna upotrijebiti nenarušene cijene za izračun uobičajene vrijednosti. Stoga bi Komisija, prema mišljenju kineske vlade, trebala preuzeti inicijativu da ispita i dokaže postojanje ili nepostojanje poremećaja u reprezentativnim zemljama, umjesto da pasivno čeka da strane uključene u slučaj podnesu dokaze. Kineska vlada nadalje je tvrdila da bi Komisija trebala ispitati postoje li poremećaji na domaćem tržištu EU-a, osobito zato što navodno postoje mnoge situacije unutar EU-a koje bi trebale izazvati zabrinutost zbog mogućnosti „poremećaja na tržištu”.

(43)

Kineska vlada nakon konačne objave ponovila je te tvrdnje i ponovno istaknula stajalište da se nužna regulacija gospodarskog poslovanja koju provodi vlada ne bi trebala smatrati narušavanjem tržišta ni osnovom za umjetno povećanje dampinške marže uvezenih proizvoda bez procjene utjecaja sličnog ponašanja na troškove proizvodnje na domaćem tržištu.

(44)	CISA je istaknula da bi se u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe procjena znatnih poremećaja trebala provesti za svakog izvoznika zasebno, što nije učinjeno u ovom ispitnom postupku.

(45)

Kad je riječ o argumentima kineske vlade, Komisija je podsjetila da, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, uobičajenu vrijednost izračunava na temelju odabranih podataka koji nisu domaće cijene i troškovi u zemlji izvoznici samo ako utvrdi da ti podaci prikladno odražavaju nenarušene cijene i troškove. U tom je postupku Komisija obvezna upotrebljavati samo nenarušene podatke. U tom smislu, uopće ne čekajući pasivno, Komisija provodi vlastitu analizu i poziva zainteresirane strane da dostave primjedbe o predloženim izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u ranim fazama ispitnog postupka, i to u bilješkama o nenarušenim izvorima koje namjerava upotrijebiti, a koje su objavljene u ranoj fazi postupka. Komisija sve primjedbe koje je primila od strana u potpunosti uzima u obzir u konačnoj odluci o nenarušenim podacima koje bi trebalo upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti. Kad je riječ o zahtjevu kineske vlade prema kojem bi Komisija trebala procijeniti moguće poremećaje na unutarnjem tržištu EU-a, Komisija nije vidjela relevantnost te točke u kontekstu procjene postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(46)

O argumentu CISA-e već se razmatralo i on je odbijen u uvodnim izjavama 71. i 72. privremene uredbe. Komisija je napomenula da se čini da je CISA odlučila pročitati samo prvu rečenicu uvodne izjave 72. privremene uredbe. Stoga je Komisija uputila na drugu rečenicu te uvodne izjave i na temeljnu analizu u odjeljku 3.1.3. privremene uredbe. Budući da nije bilo dodatnih argumenata zainteresiranih strana, Komisija je stoga konačno potvrdila nalaze iz prethodno navedenih uvodnih izjava privremene uredbe.

3.1.3. Reprezentativna zemlja

(47)	Od zainteresiranih strana nisu primljene primjedbe kojom se osporava primjerenost Brazila kao reprezentativne zemlje i CSN-a kao proizvođača u reprezentativnoj zemlji. Stoga je potvrđen zaključak iz uvodne izjave 87. privremene uredbe.

3.1.4. Referentne vrijednosti koje se upotrebljavaju za utvrđivanje uobičajene vrijednosti

(48)	Nakon objave privremene uredbe CISA i Baosteel dostavili su primjedbe na neke referentne cijene i tvrdili da bi se trebale upotrebljavati druge reprezentativnije referentne cijene.

(49)

Prvo, CISA i Baosteel doveli su u pitanje upotrebu brazilske domaće cijene čelika za utvrđivanje referentnih cijena za toplovaljani i hladnovaljani čelik. Te strane smatraju da su brazilske domaće cijene čelika bile znatno više od onih u drugim velikim zemljama proizvođačima čelika, kao što su Turska i Indija. Prema njihovu mišljenju, brazilske domaće cijene čelika bile su narušene u razdoblju ispitnog postupka i stoga se ne mogu smatrati reprezentativnom referentnom vrijednošću.

(50)

Komisija je istaknula da je Brazil odabran kao odgovarajuća reprezentativna zemlja u skladu s objektivnim kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe. Komisija je smatrala da su brazilske domaće cijene toplovaljanih čeličnih koluta i hladnovaljanih čeličnih koluta objavljene u Biltenu o metalima bile primjerene u tom pogledu.

(51)	Među ostalim, Komisija nije pronašla naznake da su te domaće cijene bile narušene i neprimjerene za upotrebu kao referentne vrijednosti. Komisija nije smatrala da su u Brazilu provedene mjere za koje bi se moglo smatrati da narušavaju domaće cijene čeličnih koluta da bi ih trebalo zanemariti.

(52)

CISA i Baosteel ukazali su na ograničen broj proizvođača čelika u Brazilu i posljedičnu nisku razinu tržišnog natjecanja. CISA i Baosteel naveli su da su, prema izvješću Komisije za međunarodnu trgovinu SAD-a (5), „veliku većinu” hladnovaljanog čelika u Brazilu proizvela tri društva. CISA i Baosteel ukazali su i na određena novija kretanja u industriji hladnovaljanog čelika u Brazilu, koja su sažeta u tom izvješću. Ta kretanja uključuju promjene u poslovanju triju brazilskih proizvođača čelika, kao što su zaustavljanje proizvodnje, zatvaranja i gašenja postrojenja, privremena obustava rada i širenja u razdoblju 2015.–2021. Osim toga, u Brazilu je u razdoblju 2018.–2020. zabilježeno smanjenje bruto proizvodnje i bruto potrošnje. Tu je situaciju navodno pogoršala deprecijacija brazilskog reala. Međutim, Komisija je napomenula da su sve te tvrdnje općenite i da nisu pokazale da su na domaće cijene utjecali poremećaji.

(53)

Komisija je u tom pogledu napomenula da Brazil ima znatnu proizvodnju proizvoda od čelika, da je među deset najvećih svjetskih proizvođača čelika s proizvodnjom od 36,2 milijuna tona sirovog čelika i 34,8 milijuna tona proizvoda od čelika u 2021. (6) U Brazilu postoji 31 čeličana, a njima upravlja 12 poslovnih grupa (7). Tržište koje se sastoji od triju glavnih konkurenata, kako je detaljno opisano u izvješću Komisije za međunarodnu trgovinu SAD-a, i nekoliko sporednih igrača, ne može se smatrati nekonkurentnim tržištem bez konkretnih dokaza da ne funkcionira pravilno. Stoga se ne može prihvatiti tvrdnja da su brazilske cijene narušene zbog visoke koncentracije i ograničenog tržišnog natjecanja. U svakom slučaju, čak i ako bi se struktura brazilskog tržišta, kako je navedeno, mogla smatrati koncentriranim tržištem, Komisija ne bi mogla smatrati da navodna razina koncentracije na tržištu sama po sebi čini „poremećaj” u smislu članka 2. stavka 6.a. Nije bilo dokaza da su domaće cijene bile posljedica državnog utjecaja ili intervencije na uobičajene tržišne sile. Upravo suprotno, dokazi upućuju na konkurentno tržište, a novija kretanja u industriji hladnovaljanog čelika u Brazilu opisana u uvodnoj izjavi 52. nisu bila u suprotnosti s tim nalazom. To znači da su brazilsko tržište čelika i njegove cijene reprezentativni i barem djelomično zaštićeni od učinka fluktuacije valute.

(54)

CISA i Baosteel naveli su i da postojanje uvoznih carina od 12 % na toplovaljane čelične kolute i hladnovaljane čelične kolute dodatno narušava cijenu. Komisija je smatrala da postojanje uvoznih carina samo po sebi ne može dovesti do zaključka da su domaće cijene narušene, a većina zemalja primjenjuje određenu razinu uvoznih carina. Osim toga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 55., veći dio godine brazilske su cijene slijedile cijene na drugim tržištima u nastajanju i stoga nije bilo dokaza o strukturnim ili sustavnim poremećajima.

(55)

CISA i Baosteel naveli su i navodnu neravnotežu na brazilskom tržištu plosnatog čelika 2020., koja je dovela do povećanja cijena. Međutim, to povećanje cijena zabilježeno je na globalnoj razini. Prema OECD-u (8), u siječnju 2021. cijene plosnatog čelika bile su 47 % više nego godinu dana ranije. Osim toga, prema podacima o cijenama koje su dostavili CISA i Baosteel, cijene u Brazilu općenito su pratile cijene u gospodarstvima drugih zemalja u razvoju, osim posljednja dva mjeseca ispitnog postupka, ali cijene su se u ta dva mjeseca povećale slično onima u Europi. Stoga se kretanje cijena u Brazilu nije činilo odvojenim od globalnih trendova, čime bi te cijene postale nereprezentativne ili iskrivljene.

(56)

Kad je riječ o tvrdnji da su cijene u Brazilu bile znatno više od onih u drugim zemljama koje su veliki proizvođači čelika, kao što su Turska i Indija, Komisija je napomenula da jednostavne razlike u cijenama među različitim potencijalnim reprezentativnim zemljama same po sebi nisu dovoljno opravdanje za odbacivanje cijena u reprezentativnoj zemlji. Uvijek će postojati određene razlike u cijenama i lokalne varijacije među različitim faktorima proizvodnje u različitim potencijalnim reprezentativnim zemljama. Te objektivne razlike u cijenama same po sebi nisu pokazatelj poremećaja u odabranoj reprezentativnoj zemlji. Kad bi to bio slučaj, to bi dovelo do sustavne upotrebe najnižih vrijednosti u svim potencijalnim reprezentativnim zemljama. To ne bi bilo u skladu s tekstom i obrazloženjem odredaba iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Umjesto toga, Komisija smatra prikladnim upotrebljavati, u mjeri u kojoj je to moguće (to jest bez poremećaja ili neuobičajenih situacija), domaće cijene u istoj reprezentativnoj zemlji odabranoj kako bi se osigurala usklađenost jer su tržišni uvjeti slični za sve ulazne elemente u toj zemlji. Osim toga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 55., cijene u Brazilu općenito su pratile cijene u gospodarstvima drugih zemalja u razvoju. Povećanje u posljednja dva mjeseca razdoblja ispitnog postupka nije bilo odvojeno od globalnog trenda povećanja cijena u tom razdoblju, a Komisija je napomenula da povećanje cijena u tom razdoblju u svakom slučaju nije imalo znatan učinak na izračun dampinške marže. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(57)

Baosteel je isto tako osporio referentnu vrijednost iz baze podataka GTA, korištenu za blokove od toploprešanog željeza. Baosteel je tvrdio da oznaka KN 7326 90 („ostali proizvodi od željeza ili čelika”) sadržava širok asortiman proizvoda, od kojih je većina skuplja od blokova od toploprešanog željeza.

(58)

Komisija je napomenula da su cijene „ostalih proizvoda od željeza ili čelika” obuhvaćenih oznakom HS 7326 90 iz baze podataka GTA bile potpuno drugačije od cijena koje su općenito zabilježene za blokove i otpad od željeza koji se zapravo upotrebljavaju za proizvodnju čelika u fazi taljenja u konvertoru (faktor veći od 30) te da vrijednost povezana s tom oznakom stoga nije bila reprezentativna za određeni faktor proizvodnje. Stoga je prihvatila da privremeno korištena referentna vrijednost nije bila primjerena. Komisija je utvrdila da je proizvod koji je najsličniji blokovima od toploprešanog željeza koji se upotrebljavaju za proizvodnju čelika i za koji je bila dostupna referentna cijena bilo željezo briketirano u vrućem stanju. Prema Biltenu o metalima cijena željeza briketiranog u vrućem stanju, uključujući vozarinu (9), bila je u prosjeku 2 464 CNY/tona u razdoblju ispitnog postupka. Stoga je Komisija odlučila konačno upotrijebiti tu cijenu kao referentnu.

(59)	Treće, Baosteel je osporio referentnu vrijednost iz baze podataka GTA korištenu za „ekstrudirani aluminij”.

(60)

Nakon analize proizvoda koji je Baosteel zapravo upotrebljavao utvrđeno je da je sirovina upotrijebljena u konvertoru i postupku rafiniranja bila lomljevina od aluminija, a ne „ekstrudirani aluminij”. Stoga je Komisija odlučila zamijeniti referentnu vrijednost cijenom lomljevine i otpada od aluminija obuhvaćenih oznakom HS za tu sirovinu (7602 00) iz baze podataka GTA. Utvrđena je nenarušena referentna cijena lomljevine od aluminija od 15 132 CNY/tona.

(61)

Na kraju, Baosteel je osporio upotrebu referentne vrijednosti iz baze podataka GTA za prah željezne rude. Baosteel smatra da je velika većina tih sirovina uvezena iz zemalja s tržišnim gospodarstvom (uglavnom iz Australije i Brazila), i to u USD. Stoga je Baosteel zatražio da Komisija umjesto referentne cijene upotrijebi stvarnu uvoznu cijenu koju je naveo Baosteel.

(62)

Komisija je u tom pogledu napomenula da Baosteel nije uvozio izravno, već preko povezanog društva s poslovnim nastanom u Hong Kongu te da nije dostavio dovoljno odgovarajućih dokaza koji bi Komisiji omogućili da pozitivno zaključi da na konačnu kupovnu cijenu društva Baosteel ne utječu odnosi među povezanim društvima i/ili prevladavajući znatni poremećaji u Kini u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) trećom alinejom osnovne uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(63)	Stoga je Komisija za konačno utvrđivanje uobičajene vrijednosti za Baosteel upotrijebila referentne vrijednosti iz uvodnih izjava od 93. do 102. privremene uredbe, osim dviju sirovina, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 58. i 60.

(64)	Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica. Metodologija izračuna uobičajene vrijednosti utvrđena je u uvodnim izjavama od 103. do 109. privremene uredbe, a s obzirom na to da nije bilo primjedaba, potvrđuje se.

3.1.5. Izvozna cijena

(65)	Pojedinosti o izračunu izvozne cijene navedene su u uvodnim izjavama 110. i 111. privremene uredbe. Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje privremene zaključke.

3.1.6. Usporedba

(66)	Pojedinosti o usporedbi uobičajene vrijednosti i izvozne cijene navedene su u uvodnim izjavama 112. i 113. privremene uredbe. Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje privremene zaključke.

3.1.7. Dampinške marže

(67)

Budući da nije bilo tvrdnji o metodologiji izračuna dampinške marže, potvrđuje se uvodna izjava 114. privremene uredbe. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 116. i 117. privremene uredbe, Komisija je za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak, izračunala ponderirane prosječne dampinške marže dvaju proizvođača izvoznika u uzorku. Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Kine Komisija je utvrdila dampinške marže na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Budući da je razina suradnje u ovom slučaju bila niska, Komisija je odlučila da je primjereno utvrditi preostalu dampinšku maržu za sva ostala društva na razini najviše dampinške marže utvrđene za vrste proizvoda koje proizvođač izvoznik u uzorku koji surađuje s najvišom dampinškom maržom prodaje u reprezentativnim količinama.

(68)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo	Konačna dampinška marža
Baoshan Iron & Steel Co., Ltd.	30,7 %
Handan Jintai Packing Material Co., Ltd	53,9 %
Društva koja surađuju	34,6 %
Sva ostala društva	77,9 %

3.2. Brazil

(69)	Nakon privremene objave Komisija je primila pisane primjedbe proizvođača izvoznika koji surađuje, društva CSN, na privremene nalaze o dampingu.

3.2.1. Uobičajena vrijednost

(70)	Pojedinosti o metodologiji izračuna uobičajene vrijednosti utvrđene su u uvodnim izjavama od 119. do 127. privremene uredbe. Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje privremene zaključke.

3.2.2. Izvozna cijena

(71)	Pojedinosti o izračunu izvozne cijene navedene su u uvodnoj izjavi 128. privremene uredbe. Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje privremene zaključke.

3.2.3. Usporedba

(72)	Pojedinosti o usporedbi uobičajene vrijednosti i izvozne cijene navedene su u uvodnim izjavama 129. i 130. privremene uredbe.

(73)

Nakon privremene objave proizvođač izvoznik CSN tvrdio je da je u odgovoru na upitnik istaknuo da bi Komisija trebala razmotriti probleme s kvalitetom, da je naveo takve probleme u svojim podacima o domaćoj i izvoznoj prodaji te da je tijekom provjera na daljinu dostavio dodatne dokaze u tom smislu. Stoga je CSN zatražio da Komisija u izračunima dampinga uzme u obzir razlike u kvaliteti jer takve razlike utječu na usporedivost cijena.

(74)

Komisija je smatrala da, iako je CSN doista dostavio informacije o razlikama u kvaliteti proizvoda iz ispitnog postupka, nije tvrdio da se prilagodba temelji na toj osnovi ni u odgovoru na upitnik ni tijekom provjere na daljinu. Međutim, s obzirom na tvrdnju iznesenu nakon privremene objave, Komisija je ponovno ispitala dostavljene informacije o razlikama u kvaliteti. Osim zahtjeva da se razmotre razlike u kvaliteti CSN nakon privremene objave nije pružio dodatne informacije ili podatke.

(75)

Razlika u kvaliteti predmetnog proizvoda, u ovom slučaju ECCS-a prve i druge razine kvalitete, posljedica je fizičkih svojstava proizvoda. ECCS druge razine kvalitete ima određene nedostatke ili nepravilnosti koje bi mogle spriječiti upotrebu ECCS-a u namjeni za koju je proizveden. Kao što je CSN objasnio u postupku dopune podataka i provjere na daljinu, takav ECCS druge razine kvalitete CSN prodaje kupcima iz trećih zemalja u rasutom stanju u postupku sličnom malom natječaju u okviru kojeg se proizvod prodaje najboljem ponuditelju.

(76)	U članku 2. stavku 10. točki (a) osnovne uredbe utvrđuje se sljedeće: „Prilagodba se provodi za razlike fizičkih svojstava dotičnog proizvoda. Veličina prilagodbe odgovara razumnoj procjeni tržišne vrijednosti razlike.”

(77)

Komisija je smatrala da CSN nije dostavio razumnu procjenu tržišne vrijednosti razlike. U odgovoru na pitanje Komisije u postupku dopune podataka CSN je naveo da je ECCS druge razine kvalitete obično za određeni postotak inferiorniji od prve razine kvalitete. Međutim, pri ispitivanju podataka koje je društvo dostavilo na razini vrste proizvoda za izvoznu i domaću prodaju bilo je jasno da se razlika u cijeni ne može općenito utvrditi.

(78)

Prvo, druga razina kvalitete nije uvijek bila jeftinija od prve razine kvalitete. Razlike u cijeni između prve i druge razine kvalitete u razdoblju ispitnog postupka kretale su se od negativnog dvoznamenkastog postotka do pozitivnog dvoznamenkastog postotka. To vrijedi za cijelo razdoblje ispitnog postupka, dok su razlike bile još veće na mjesečnoj razini.

(79)

Drugo, razlika u cijeni između dvije razine kvalitete mogla bi se razlikovati od mjeseca do mjeseca. Na primjer, za jednu određenu vrstu proizvoda Komisija je primijetila da je proizvod prve razine kvalitete doista nešto skuplji od druge razine kvalitete u jednom mjesecu, ali samo nekoliko mjeseci ranije bio je znatno jeftiniji od proizvoda druge razine kvalitete.

(80)

Analiza jasno pokazuje da se razlike u cijeni javljaju svaki mjesec, pri čemu razlika u cijeni između ECCS-a prve i druge razine kvalitete može biti pozitivna ili negativna, ovisno o mjesecu. U pogledu prodaje Unije to je najvjerojatnije uzrokovano postupkom sličnim natječaju za prodaju proizvoda druge razine kvalitete iz uvodne izjave 75., u kojem određivanje cijene proizvoda druge razine kvalitete nije ovisilo o cijenama proizvoda prve razine kvalitete, već o opskrbi i potražnji u trenutku natječaja za proizvod druge razine kvalitete. To je potvrđeno izjavama CSN-a za vrijeme provjere na daljinu.

(81)

S obzirom na to: i. da su razlike u cijeni između proizvoda prve i druge razine kvalitete bile nedosljedne i nepredvidljive, ii. da nisu odražavale ukupnu razliku u cijeni koju je CSN naveo u odgovoru na pismo za dopunu podataka i iii. da CSN nije pružio nikakve nove dokaze kojima bi potkrijepio svoju tvrdnju, Komisija je smatrala da razumna tržišna vrijednost razlike u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (a) nije dokazana niti da se može procijeniti. Stoga je Komisija odbacila CSN-ovu tvrdnju o prilagodbi na temelju razlika u kvaliteti.

3.2.4. Dampinške marže

(82)	Budući da nije bilo prihvaćenih tvrdnji o izračunu dampinške marže, potvrđuje se uvodna izjava 133. privremene uredbe.

(83)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo	Konačna dampinška marža
Companhia Siderúrgica Nacional	66,8 %
Sva ostala društva	66,8 %

4. ŠTETA

4.1. Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(84)

U uvodnoj izjavi 135. privremene uredbe Komisija je objasnila da su, s obzirom na to da su podaci koji se odnose na procjenu štete prvenstveno preuzeti od triju proizvođača iz Unije u uzorku, od kojih dva pripadaju istoj grupi, sve brojke prikazane u obliku indeksa ili raspona radi zaštite povjerljivosti dostavljenih podataka.

(85)

Nakon privremene objave CISA je tvrdila da je prikazivanje gospodarskih pokazatelja u obliku raspona, posebno u vezi s potrošnjom u Uniji i uključujući podatke Eurostata o stranim izvoznicima u vezi s tablicom 1. i tablicom 4. privremene uredbe, onemogućilo da iznese smislene primjedbe na te pokazatelje i zatražila je da Komisija dostavi točne podatke. CISA je nadalje tvrdila da s obzirom na to da postoje četiri proizvođača iz Unije, koji predstavljaju tri neovisne grupe proizvođača iz Unije, ne postoji opasnost da zainteresirane strane mogu rekonstruirati informacije koje se odnose na proizvođače iz Unije.

(86)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 31. i 135. privremene uredbe, podaci koji se odnose na procjenu štete prvenstveno su preuzeti od triju proizvođača iz Unije u uzorku, od kojih dva pripadaju istoj grupi. Stoga radi zaštite povjerljivosti dostavljenih podataka sve brojke treba dostaviti u obliku indeksa ili raspona. Osim toga, iako postoje četiri proizvođača iz Unije koja predstavljaju tri grupe proizvođača iz Unije, dvije su grupe povezane jer ArcelorMittal ima udio u društvu Acciaierie d’Italia (10). Stoga je Komisija smatrala da postoji potreba za zaštitom povjerljivosti dostavljenih podataka, a time i potreba za upotrebom raspona.

(87)

Komisija je procijenila da se i podaci o potrošnji u Uniji te podaci o uvozu i tržišnom udjelu u tablicama 1. i 4. privremene uredbe trebaju prikazati u rasponima jer bi apsolutne vrijednosti omogućile izračun ukupne prodaje i tržišnog udjela proizvođača iz Unije te tako otkrile povjerljive poslovne informacije koje se odnose na pojedinačne proizvođače iz Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(88)	Stoga su potvrđene uvodne izjave od 134. do 139. te uvodne izjave od 144. do 146. privremene uredbe.

4.2. Potrošnja u Uniji

(89)	Budući da nije bilo primjedaba u pogledu potrošnje u Uniji, potvrđuju se uvodne izjave od 137. do 139. Privremene uredbe.

4.3. Uvoz iz predmetnih zemalja

4.3.1. Kumulativna procjena učinka uvoza iz predmetnih zemalja

(90)	Budući da nije bilo primjedaba u pogledu kumulativne procjene učinaka uvoza iz predmetnih zemalja, potvrđuju se uvodne izjave od 140. do 143. privremene uredbe.

4.3.2. Cijene uvoza iz predmetnih zemalja i sniženje cijena

(91)

Brazilska vlada tvrdila je da su prema Sporazumu o antidampingu osnovni parametri za provođenje ispitivanja sniženja cijene dampinškog uvoza i istovjetnog proizvoda u cijeloj članici uvoznici te da u stavcima 1. i 2. članka 3. Sporazuma o antidampingu ni u bilo kojoj drugoj odredbi u Sporazumu nema temelja za isključivanje uvoza iz društava koja nisu u uzorku proizvođačâ/izvoznikâ jer je za taj uvoz utvrđen damping. Na isti način, prema mišljenju brazilske vlade, u Sporazumu o antidampingu ne postoji ništa u vezi s analizom sniženja cijena što bi dopuštalo isključivanje transakcija između povezanih strana ili bilo koje druge vrste prodaje za koju se ne smatra da je obavljena u uobičajenom tijeku trgovine za izračun cijene istovjetnog proizvoda članice uvoznice. Brazilska vlada uputila je na odluke povjerenstva u predmetima „EZ – Elementi za pričvršćivanje (Kina)” i „Maroko – Konačne antidampinške mjere za bilježnice (Tunis)”.

(92)

Nadalje, brazilska vlada tvrdila je da tekst uvodne izjave 151. (11) privremene uredbe upućuje na to da je analiza sniženja cijena provedena zasebno za Kinu i Brazil, iako je u skladu s uvodnom izjavom 33. privremene uredbe „Komisija […] odlučila zbrojiti uvoz iz predmetnih zemalja za potrebe analize opisane u prethodnim uvodnim izjavama”. Brazilska vlada smatra da bi se nakon zbrajanja uvoza radi analize štete isti postupak trebao primijeniti na sva ispitivanja predviđena člankom 3. Sporazuma o antidampingu, uključujući učinak na cijene, te je u tom pogledu uputila na odluku povjerenstva u predmetu „EZ – Pribor za cijevi”.

(93)

Brazilska vlada zatražila je da Komisija pojasni je li njezino shvaćanje činjenica u ispitnom postupku ispravno i, ako je tako, da izvrši sljedeće prilagodbe u izračunima:

—	da razmotri cijenu svih prodaja istovjetnog proizvoda proizvođačâ iz Unije, uključujući operacije među povezanim stranama,

—	da razmotri sav uvoz proizvoda iz ispitnog postupka iz Kine i Brazila, bez obzira na uzorak proizvođačâ/izvoznikâ odabran u skladu s člankom 6.10. Sporazuma o antidampingu, i

—	da zbroji uvoz svakog podrijetla u ispitnom postupku (Kina i Brazil) pri procjeni učinka dampinškog uvoza na cijene istovjetnih proizvoda na domaćem tržištu.

(94)

Komisija je istaknula da je, kako je navedeno u uvodnim izjavama 186. i 194. privremene uredbe, dampinški uvoz iz Brazila i Kine uzrokovao znatno sprečavanje rasta cijena industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka, što je dovelo do sve većih financijskih gubitaka u razmatranom razdoblju. Nasuprot tome, argumenti brazilske vlade usmjereni su na drugi standard usporedbe cijena, to jest, na sniženje cijena (vidjeti uvodne izjave od 91. do 92.). Komisija je stoga smatrala da je od 2018. do kraja razdoblja ispitnog postupka bio spriječen rast cijena na tržištu Unije. Čak i ako bi se argumenti brazilske vlade trebali odnositi na sprečavanje rasta cijena, u dokumentaciji nema informacija koje bi pokazale da bi se cijene proizvođača iz Unije koji nisu uključeni u uzorak znatno razlikovale od cijena proizvođača u uzorku, te stoga ni zaključci o sprečavanju rasta cijena ne bi bili drugačiji. Usporedba uvoznih cijena i cijena u Uniji u tablicama 5. i 6. privremene uredbe zapravo već pokazuje da su uvozne cijene bile niže od cijena u Uniji (vidjeti uvodnu izjavu 149. privremene uredbe). Komisija je stoga u svojoj analizi učinaka na cijene uzimala u obzir učinke na cijene za sav uvoz za ukupnu prodaju industrije Unije. U svakom slučaju, Komisija je napomenula da je odabir uzorka predviđen u osnovnoj uredbi i odgovarajućim odredbama Sporazuma WTO-a o antidampingu kad postoji velik broj strana i stoga se broj reprezentativnih strana u ispitnom postupku može ograničiti na razumnu mjeru kako bi se omogućilo donošenje reprezentativnih nalaza. Sudska praksa na koju se poziva brazilska vlada nije potkrijepila tvrdnju da se reprezentativni nalazi povezani s društvima u uzorku ne mogu upotrijebiti za donošenje zaključaka o preostaloj prodaji i uvozu. Te su tvrdnje brazilske vlade stoga odbačene.

(95)

Kad je riječ o tvrdnjama koje se odnose na sniženje cijena i skup prodaje industrije Unije koji se upotrijebio za izračun sniženja cijena, Komisija je potvrdila da je uvoz ECCS-a proizvođačâ izvoznikâ u uzorku uspoređen isključivo s prodajom industrije Unije iste vrste proizvoda. Komisija je izračunala sniženje cijena za sav uvoz iz predmetnih zemalja i usto provela analizu učinaka na cijene. Rezultat je bio sniženje cijena u rasponu od 1,9 % do 21,8 %, što je ponderirani prosjek za obje zemlje od 11,2 %.

(96)

Brazilska vlada nakon konačne objave ponovila je tvrdnju da je Komisija trebala uzeti u obzir prodajne transakcije između povezanih strana. Brazilska vlada isto je tako tvrdila da je pri izračunu sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena trebalo uzeti u obzir i prodaju proizvođača iz Unije i proizvođača izvoznika koji nisu u uzorku. Brazilska vlada pozvala se na izvješće povjerenstva u kojem je ono odbacilo pristup tijela koje provodi ispitni postupak izračunavanju cijena domaće industrije u svrhu sniženja cijena jer je utvrđeno da cijene nisu profitabilne (12). Komisija nije vidjela relevantnost tog izvješća za tvrdnju brazilske vlade da je za izračun sniženja cijena trebalo uzeti u obzir i prodajne transakcije između povezanih strana. U svakom slučaju, izvješće povjerenstva nije doneseno. Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 94., Komisija je imala pravo primijeniti uzorkovanje i upotrijebiti reprezentativne nalaze povezane s društvima u uzorku kako bi donijela zaključke o preostaloj prodaji i uvozu. Stoga je odbacila tu tvrdnju. U svakom slučaju, za analizu učinaka dampinškog uvoza na cijene industrije Unije Komisija je smatrala da je sprečavanje rasta cijena, kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 186., 188., 193., 194. i 208. privremene uredbe, već dovoljan pokazatelj. Nalazi o sprečavanju rasta cijena na makrorazini isto su tako potvrđeni nalazima o znatnoj razini sniženja ciljnih cijena u odnosu na svakog proizvođača izvoznika u uzorku u razdoblju ispitnog postupka. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 185., marže sniženja ciljnih cijena kretale su se od 23,9 % do 53,2 %, što je ponderirani prosjek za obje zemlje od 37,7 %. Osim toga, kako je navedeno u tablici 9. privremene uredbe, u razdoblju ispitnog postupka prosječna prodajna cijena industrije Unije na tržištu Unije iznosila je [780–910] EUR/tona, dok je jedinični trošak proizvodnje iznosio [840–980] EUR/tona. Stoga je zbog sprečavanja rasta cijena industrija Unije prodavala po cijenama koje nisu pokrivale čak ni trošak proizvodnje, a kamoli uobičajenu profitnu maržu. Stoga su nalazi o sprečavanju rasta cijena zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja potvrđeni u konačnoj fazi.

(97)

Komisija je napomenula da su ti nedvosmisleni nalazi o znatnom sprečavanju rasta cijena već sami po sebi pravno dostatni za potvrdu da je dampinški uvoz uzrokovao znatnu štetu industriji Unije. U tim okolnostima ne postoji pravni zahtjev za zasebnom analizom i nalazima o sniženju cijena jer riječ je o alternativnom standardu analize učinaka na cijene iz članka 3. stavka 3. osnovne uredbe. Stoga unatoč nalazima o sniženju cijena iz privremene uredbe, a s obzirom na navedene nalaze o sprečavanju rasta cijena, analiza i nalazi o sniženju cijena nisu potrebni za ishod ispitnog postupka. Osim toga, Opći sud u svojim je nedavnim presudama potvrdio da je Komisijina analiza znatnog sprečavanja rasta cijena alat za procjenu učinaka na cijene iz članka 3. stavka 3. osnovne uredbe (13). S obzirom na to bespredmetne su i primjedbe strana o sniženju cijena. Međutim, Komisija je radi cjelovitosti odlučila razmotriti tvrdnje zainteresiranih strana.

(98)

Nakon konačne objave brazilska vlada osporila je izjavu Komisije da nalazi o sprečavanju rasta cijena nisu potrebni za ishod ispitnog postupka jer se, prema mišljenju brazilske vlade, marža štete temeljila na sniženju cijena. Međutim, kako je objašnjeno u odjeljcima 6.1. i 6.2. u nastavku, te protivno tvrdnji brazilske vlade, marža štete nije se temeljila na utvrđenom sniženju cijena, već na marži sniženja ciljnih cijena koja je utvrđena za svakog proizvođača izvoznika u uzorku, osim za društvo Jintai, za koje je marža štete bila jednaka utvrđenoj dampinškoj marži.

(99)

Kad je riječ o tvrdnji brazilske vlade da bi Komisija trebala razmotriti cijenu svih prodaja istovjetnog proizvoda na tržištu Unije, uključujući transakcije između povezanih strana, Komisija je napomenula da u okviru ispitnih postupaka prikuplja sve informacije, uključujući prodajne cijene između povezanih strana. U tom kontekstu Komisija traži i da proizvođači iz Unije objasne politike transfernih cijena prodajnih transakcija s povezanim stranama. Ako na tu prodaju utječe njihov odnos, a cijene nisu određene po tržišnim uvjetima, ona se ne uzima u obzir u analizi sniženja cijena jer bi dobiveni izračuni bili kompromitirani tim odnosom. Nasuprot tome, ako se prodaja između povezanih strana odvija po tržišnim uvjetima i ako odražava tržišnu transakciju, može se u potpunosti uzeti u obzir u izračunu sniženja cijena (pod uvjetom da nema prilagodbi u vezi s razinom trgovine). Taj je pristup u potpunosti u skladu s pravilima osnovne uredbe i sudskom praksom WTO-a koju navodi brazilska vlada. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(100)

Baosteel je skrenuo pozornost na pitanje postupovnog prava i prava na obranu u vezi s Komisijinim dokumentom o objavi, u kojem se jedinične prodajne cijene i ciljne jedinične cijene industrije Unije na kojima se temelje ovi izračuni prikazuju u širokim rasponima, i to u istim rasponima bez obzira na razliku u cijeni između različitih kontrolnih brojeva proizvoda, zbog čega to društvo nije bilo u mogućnosti dostaviti smislene primjedbe. S obzirom na to da se iznos sniženja ciljnih cijena izračunava kao razlika između izvoznikove vrijednosti CIF i ciljne cijene industrije Unije, izvoznici bez svrsishodne objave te ciljne cijene ne bi mogli provjeriti točnost Komisijinih izračuna marže sniženja ciljnih cijena. Jintai je izrazio sličnu zabrinutost.

(101)

Komisija je u tom pogledu istaknula da su se podaci zbog pitanja povjerljivosti objašnjenih u uvodnoj izjavi 86. morali prikazati u rasponima. Komisija je nakon tvrdnje društva Baosteel revidirala raspone uzimajući u obzir razlike u cijenama između različitih kontrolnih brojeva proizvoda.

(102)

Osim toga, Baosteel je zatražio da Komisija pojasni je li usporedila cijene na istoj razini trgovine. Baosteel je posebno tvrdio, s obzirom na to da je Komisija za izvoznike odbila troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit povezanih trgovaca, da mora učiniti isto za proizvođače iz Unije ako prodaju predmetni proizvod preko povezanih trgovaca na tržištu Unije.

(103)

Jintai je tvrdio i da Komisija nije uspjela provesti usporedbu cijena na istoj razini trgovine pri izračunu marže sniženja cijena. Prema mišljenju društva Jintai, time što je radi usporedbe cijena provedene u okviru izračuna štete izvršila izjednačavanje između cijena koje su proizvođači iz Unije u uzorku primjenjivali u svojoj izravnoj prodaji neovisnim kupcima i cijena koje su povezani prodajni subjekti tih proizvođačâ primjenjivali spram takvih kupaca, Komisija je za taj proizvod uzela u obzir cijenu koja je uvećana i stoga nepovoljna za Jintai. Drugim riječima, time što je u pogledu cijena proizvođačâ iz Unije u uzorku uzela u obzir određene elemente koji se odnose na različitu razinu trgovine od one koju je upotrijebila za usporedbu (razinu franko tvornica), Komisija nije provela primjerenu usporedbu pri izračunu marže sniženja cijena društva Jintai. Jintai je tvrdio da bi marža sniženja cijena društva Jintai vjerojatno bila znatno manja od 0 % kad bi se točna i odgovarajuća usporedba provela na istoj razini trgovine. Stoga je Jintai zatražio da Komisija provede odgovarajuću i primjerenu usporedbu na istoj razini trgovine kako bi utvrdila ispravnu maržu „prekomjernog sniženja cijena” društva Jintai i u tom je pogledu uputio na sudske odluke u predmetima „Jindal Saw i Jindal Saw Italia protiv Komisije” (14) i „Giant Electric Vehicle Kunshan protiv Komisije” (15).

(104)

Komisija je prvo napomenula da je analiza sniženja cijena dopunjena njezinim zasebnim nalazima o sprečavanju rasta cijena, kako je detaljno navedeno u uvodnim izjavama 185., 186. i 194. privremene uredbe. Ti nalazi o znatnom sprečavanju rasta cijena već su pravno dostatni da pokažu negativan učinak na cijene koje naplaćuje industrija Unije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 97. Međutim, kako je objašnjeno u toj uvodnoj izjavi, Komisija je radi cjelovitosti razmotrila argumente o sniženju cijena.

(105)

Kad je riječ o tvrdnji društva Baosteel o prilagodbi za troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit povezanih trgovaca proizvođača iz Unije, Komisija je potvrdila da u izračunima sniženja cijena nije izvršila takvu prilagodbu. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 150. i 151. privremene uredbe, Komisija je izvršila niz drugih prilagodbi kako bi osigurala primjerenu usporedbu na istoj razini trgovine. To je dovelo do vraćanja cijena industrije Unije na razinu franko tvornica i vraćanja uvoznih cijena proizvođačâ izvoznikâ na razinu cijene CIF na granici Unije (16). Međutim, Komisija je izvela simulaciju izračunom sniženja cijena uz primjenu članka 2. stavka 9. osnovne uredbe i bez nje, analogno prodaji društva Baosteel, i utvrdila da je sniženje cijena bilo znatno za Baosteel u obama slučajevima, pri čemu je minimalna razina sniženja iznosila 7,5 %. Stoga je suprotno tvrdnji društva Baosteel, čak i kad se u skladu s člankom 2. stavkom 9. ne oduzmu troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit trgovaca povezanih s društvom Baosteel, utvrđeno znatno sniženje cijena.

(106)

Kad je riječ o društvu Jintai, Komisija je istaknula da, s obzirom na to da taj proizvođač izvoznik nije izvozio proizvod iz ispitnog postupka preko povezanih prodajnih subjekata, nije izvršena analogna prilagodba njegove izvozne cijene primjenom članka 2. stavka 9. osnovne uredbe. U ovom slučaju Komisija isto tako nije smatrala primjerenim prilagoditi prodaju proizvođača iz Unije. Komisija je napomenula da bi, kako bi se osigurala simetrija u usporedbi cijena, predmetne cijene trebale sadržavati što više istih elemenata i što bolje odražavati istu razinu trgovine. Kad je riječ o prvonavedenom uvjetu, izvozna cijena društva Jintai odražavala je izravnu prodaju kineskog pravnog subjekta neovisnim kupcima u Uniji. U Uniji je jedan proizvođač u uzorku izravno prodavao krajnjim kupcima, a njegova je cijena odražavala iste elemente kao i cijena društva Jintai. Druga dva proizvođača iz Unije u uzorku bila su dio grupe ArcelorMittal. Nijedan od ta dva proizvođača nije ostvario izravnu prodaju od proizvodnih subjekata, već su prodavali preko povezanih subjekata. Komisija je utvrdila da proizvodni subjekti nisu imali vlastitu prodajnu strukturu, već su se morali oslanjati na svoje povezane prodajne subjekte kako bi ostvarili prodaju. Drugim riječima, troškovi povezani s proizvodnjom i prodajom predmetnog proizvoda podijeljeni su između proizvodnih subjekata koji su snosili samo troškove proizvodnje, a povezani prodajni subjekti iz različitih država članica snosili su troškove prodaje i marketinga. Proizvodni subjekt nije snosio nikakve troškove prodaje, a odjel za prodaju u grupi ArcelorMittal u potpunosti je bio sadržan u zasebnim pravnim prodajnim subjektima. Troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit povezane s prodajom grupe ArcelorMittal snosili su povezani prodajni subjekti pri prodaji kupcima iz Unije. Kako bi osigurala primjerenu usporedbu, Komisija je uzela u obzir cijenu prodajnog subjekta za kupce iz Unije jer je ta cijena odražavala iste troškove proizvodnje i marketinga koji se odražavaju u izvoznoj cijeni društva Jintai, koje je proizvodnju i prodaju obavljalo preko jednog subjekta, baš kao i drugi proizvođač iz Unije u uzorku. Kad se cijena prodajnog subjekta povezanog s grupom Arcelor Mittal ne bi uzela u obzir, podcijenila bi se stvarna cijena jer ne bi odražavala potrebne troškove prodaje subjekta neovisnim kupcima u Uniji. Povezani prodajni subjekti industrije Unije, s jedne strane, i Jintai, s druge strane, obavljali su slične prodajne funkcije jer: 1. obje strane trebaju pronaći kupce u Uniji, 2. potpisati kupoprodajne ugovore i 3. osigurati isporuke te plaćanja računa i sl. Zato je ta usporedba cijena u skladu s presudama u predmetima „Hansol” (17), „CRIA i CCCMC” (18) i „Giant Electric Vehicles” (19) odražavala njihove gospodarske okolnosti i uloge koje imaju njihovi subjekti na strani izvoza i na strani EU-a te u području u kojem se oba subjekta natječu na tržištu Unije.

(107)

Međutim, čak i pod pretpostavkom da odobravanje zahtjeva društva Jintai (da Komisija prilagodi prodaju industrije Unije za potrebe izračuna sniženja cijena analognom primjenom članka 2. stavka 9. osnovne uredbe) ne bi pokazalo sniženje cijena za ovog proizvođača izvoznika, to ne bi promijenilo odluku Komisije o sniženju cijena u odnosu na Kinu i obje predmetne zemlje u cjelini. Naime, izvoz društva Jintai u Uniju čini samo 6,3 % ukupnog izvoza u Uniju i samo 11,6 % izvoza u uzorku. Čak i ako ne postoji sniženje cijena u pogledu izvoza društva Jintai, nalazi o sniženju cijena stoga bi bili potvrđeni na temelju drugog proizvođača izvoznika u uzorku za Kinu i za obje predmetne zemlje. Isto tako, nijedan nalaz o razini sniženja cijena društva Jintai ne bi utjecao na Komisijine nalaze o sprečavanju rasta cijena, kako je već navedeno u uvodnim izjavama 97. i 104. Naime, cijene društva Jintai pokazale su visoku razinu sniženja ciljnih cijena (vidjeti uvodnu izjavu 185.).

4.4. Gospodarsko stanje industrije Unije

4.4.1. Opće napomene

(108)

Nakon privremene objave CISA je upitala uključuju li podaci koji se odnose namakroekonomske pokazatelje i podatke koji se odnose na Acciaierie d’Italia. Komisija je odgovorila potvrdno.

(109)

Stoga se potvrđuju uvodne izjave od 153. do 157. privremene uredbe.

4.4.2. Makroekonomski pokazatelji

(110)

Nakon privremene objave CISA je zatražila da Komisija potvrdi je li osigurala da su svi proizvođači, uključujući Acciaierie d’Italia, doista uključeni u relevantne skupove podataka koji se odnose na makroekonomske pokazatelje te je istaknula da je samo Acciaierie d’Italia odgovoran za [5–15] % ukupne proizvodnje i prodaje predmetnog proizvoda u Uniji, što je iznad zanemarive razine.

(111)

Komisija je potvrdila da su podaci koji se odnose na Acciaierie d’Italia uzeti u obzir u makroekonomskim pokazateljima.

4.4.2.1. Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(112)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu odabira proizvodnje, proizvodnog kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta, potvrđene su uvodne izjave od 158. do 160. privremene uredbe.

4.4.2.2. Obujam prodaje i tržišni udio

(113)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu obujma prodaje i tržišnog udjela, potvrđene su uvodne izjave 161. i 162. privremene uredbe.

4.4.2.3. Zaposlenost i produktivnost

(114)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu zaposlenosti i produktivnosti, potvrđene su uvodne izjave 163. i 164. privremene uredbe.

4.4.2.4. Rast

(115)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu rasta, potvrđene su uvodne izjave od 165. do 167. privremene uredbe.

4.4.2.5. Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(116)

Nakon privremene objave brazilska vlada tvrdila je da je Komisija u svojoj procjeni visine dampinške marže jednostavno ponovila zaključke koji su već doneseni u drugim ispitivanjima. Na primjer, zaključak da su dampinške marže iznad praga de minimis već je naveden u uvodnoj izjavi 141. privremene uredbe koja se odnosi na procjenu kumulacije uvoza i može se donijeti iz same primjene privremenih mjera. Osim toga, analiza obujma i cijene dampinškog uvoza provedena je u skladu s člancima 3.1., 3.2. i 3.5. Sporazuma o antidampingu i opisana je u uvodnim izjavama od 144. do 152. privremene uredbe. Stoga nije provedena posebna analiza visine dampinške marže. Stoga je brazilska vlada zatražila da Komisija svrsishodno analizira taj čimbenik u odnosu na druge pokazatelje iz članka 3. Sporazuma o antidampingu.

(117)

Komisija je napomenula da razmatranje veličine dampinške marže podrazumijeva da se ispita može li se s obzirom na obujam i cijenu dampinškog uvoza učinak na industriju Unije smatrati zanemarivim.

(118)

Komisija je podsjetila da su sve dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Obujam uvoza iz predmetnih zemalja bio je znatan u razmatranom razdoblju i razdoblju ispitnog postupka, dok su cijene dampinškog uvoza snizile cijene i smanjile rast cijena industrije Unije. Stoga se s obzirom na obujam i cijenu dampinškog uvoza učinak stvarnih dampinških marži ne može smatrati zanemarivim, nego je čak bio znatan, kako je zaključila Komisija u uvodnoj izjavi 168. privremene uredbe.

(119)

Stoga su potvrđene uvodne izjave 168. i 169. privremene uredbe.

4.4.3. Mikroekonomski pokazatelji

4.4.3.1. Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(120)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu cijena i čimbenika koji utječu na cijene, potvrđene su uvodne izjave od 170. do 172. privremene uredbe.

4.4.3.2. Troškovi rada

(121)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu troškova rada, potvrđene su uvodne izjave 173. i 174. privremene uredbe.

4.4.3.3. Zalihe

(122)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu zaliha, potvrđene su uvodne izjave 175. i 176. privremene uredbe.

4.4.3.4. Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(123)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu profitabilnosti, novčanog toka, ulaganjâ, povrata ulaganjâ i sposobnosti prikupljanja kapitala, potvrđene su uvodne izjave od 177. do 182. privremene uredbe.

4.4.4. Zaključak o šteti

(124)

Nakon privremene objave CISA i Eviosys tvrdili su da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu i da su svi negativni gospodarski učinci koje je industrija Unije zabilježila zapravo bili posljedica drugih čimbenika, kao što je učinak pandemije bolesti COVID-19. Nakon konačne objave CISA je ponovila svoje tvrdnje.

(125)

Prvo, CISA i Eviosys ukazali su na činjenicu da se tržišni udio industrije Unije zapravo povećao u razmatranom razdoblju u kontekstu smanjenja potrošnje u Uniji.

(126)

Drugo, u vezi s makroekonomskim pokazateljima, CISA je napomenula da nijedan pokazatelj ne bi mogao dovesti do nalaza da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Istaknuo je da su razine proizvodnog kapaciteta i domaće prodaje u kontekstu smanjenja potrošnje ostale konstantne, čime se objašnjava očito povećanje tržišnih udjela. Osim toga, industrija Unije očito je uspjela povećati broj zaposlenika, što ponovno ukazuje na nepostojanje materijalne štete.

(127)

Treće, u vezi s mikroekonomskim pokazateljima, CISA je napomenula da se prodajna cijena Unije nije smanjila od razmatranog razdoblja do razdoblja ispitnog postupka, a u međurazdoblju se tek neznatno mijenjala. Eviosys je istaknuo i da su prodajne cijene industrije Unije općenito ostale stabilne i ne slaže se sa zaključkom Komisije da industrija Unije „nije mogla povećati prodajne cijene kako bi pokrila povećane troškove proizvodnje” te da je to navodno rezultat „pritiska uvoza na cijene”. Eviosys je u tom pogledu tvrdio da je sve manja potražnja u razmatranom razdoblju u kombinaciji s učincima pandemije bolesti COVID-19 spriječila industriju Unije da poveća svoje prodajne cijene.

(128)

Četvrto, CISA je ukazala na fluktuaciju u podacima o profitabilnosti unatoč činjenici da se tržišni udio industrije Unije povećao. CISA je dovela u pitanje odluku industrije Unije da nastavi sa znatnim ulaganjima unatoč činjenici da se potrošnja u Uniji očito ne povećava te je zatražila da Komisija pojasni precizne pravne zahtjeve prema kojima industrija Unije mora ulagati i da osigura njihovu relevantnost u odnosu na predmetni proizvod. CISA je napomenula i da povećani troškovi proizvodnje uopće nisu povezani s izvozom iz Kine te da bi Komisija to stoga trebala smatrati čimbenikom prekidanja uzročno-posljedične veze.

(129)

Nadalje, CISA je tvrdila da se, za razliku od razina profitabilnosti navedenih u privremenoj uredbi, relevantni tržišni izgledi općenito smatraju vrlo pozitivnima. CISA je uputila na određene članke (20) i istaknula da su tri proizvođača u uzorku (od kojih dva pripadaju istoj grupi) izričito navedena u tim člancima, što ukazuje na to da je ArcelorMittal prošle godine povećao svoju prodaju za 44 %, a da je ThyssenKrupp u prosincu 2021. povećao svoj tromjesečni prihod za 39 % u odnosu na prethodnu godinu.

(130)

Nakon konačne objave CISA je ponovila svoju tvrdnju da bi Komisija trebala procijeniti navodnu visoku profitabilnost koju su Arcelor Mittal i ThyssenKrupp ostvarili nakon razdoblja ispitnog postupka. Osim toga, CISA i CANPACK tvrdili su da su se uvozne cijene iz Kine i Brazila znatno povećale nakon razdoblja ispitnog postupka te da bi Komisija to trebala uzeti u obzir.

(131)

Komisija se nije složila s tim tvrdnjama. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 183. privremene uredbe, gospodarski pokazatelji na makrorazini i mikrorazini pogoršali su se u razmatranom razdoblju. Iako je obujam prodaje industrije Unije općenito ostao stabilan te se njezin tržišni udio donekle povećao u razmatranom razdoblju, njezina se financijska situacija pogoršala uglavnom zbog povećanih troškova proizvodnje, koji se nisu mogli pokriti odgovarajućim povećanjem prodajnih cijena. Znatno sprečavanje rasta cijena zbog dampinškog uvoza dovelo je do gubitaka od 2019., koji su se dodatno povećali tijekom razdoblja ispitnog postupka. Iako se broj zaposlenika povećao u razmatranom razdoblju, do tog povećanja uglavnom je došlo 2019. i 2020. Tijekom razdoblja ispitnog postupka industrija Unije otpuštala je zaposlenike.

(132)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 187. privremene uredbe, profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja znatno su se pogoršali u razmatranom razdoblju. To je negativno utjecalo na sposobnost industrije Unije da samostalno financira svoje poslovanje, izvrši potrebna ulaganja i prikupi kapital, čime se ometa njezin rast i čak ugrožava njezin opstanak.

(133)

Kad je riječ o ulaganjima u skladu s pravnim zahtjevima, Komisija je istaknula da se ta ulaganja odnose na ekološke i socijalne obveze te da nisu povezana s povećanjem proizvodnih kapaciteta.

(134)

Tržišni izgledi, kretanje cijena uvoza te navodna profitabilnost proizvođača iz Unije ostvarena nakon završetka razdoblja ispitnog postupka koje navode CISA i CANPACK nisu relevantni za procjenu štete koju je pretrpjela industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka.

(135)

Nakon konačne objave CISA je povezala povećanje broja zaposlenika i objašnjenje Komisije da su se ulaganja odnosila na ekološke i socijalne standarde, tvrdeći da takva ulaganja ne bi zahtijevala povećanje broja zaposlenika. Dodatno je od Komisije zatražila da obrazloži točan opseg i iznose ulaganja koja je provela industrija, a koja su bila potrebna za usklađivanje s ekološkim i socijalnim obvezama.

(136)

Komisija nije povezala povećanje broja zaposlenika s provedenim ulaganjima. Naime, kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 131., do povećanja broja zaposlenika uglavnom je došlo 2019. i 2020., dok se između 2020. i razdoblja ispitnog postupka taj broj smanjio za 8,9 %. Istodobno, ulaganja su nastavila rasti u razdoblju ispitnog postupka. Komisija je usto istaknula da nije mogla objaviti točan opseg i iznos ulaganja koja su provela društva u uzorku jer je riječ o povjerljivim informacijama. Međutim, kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 133., ta ulaganja nisu povezana s povećanjem proizvodnih kapaciteta, već s prilagodbom i/ili zamjenom postojećih kapaciteta.

(137)

Stoga je Komisija zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe. Komisija je stoga odbacila tvrdnje zainteresiranih strana o nepostojanju materijalne štete i potvrdila uvodne izjave od 183. do 188. privremene uredbe.

(138)

Tvrdnje o drugim čimbenicima koji uzrokuju štetu razmotrene su u odjeljku 5. u nastavku.

5. UZROČNOST

5.1. Učinci dampinškog uvoza

5.1.1. Obujam i tržišni udio dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja

(139)

Nakon privremene objave CISA je tvrdila da se razine tržišnih udjela predmetnih zemalja, koje nikad nisu premašile 18 % i koje su se nakon toga smanjile u razdoblju ispitnog postupka, ne mogu smatrati pretjerano visokima.

(140)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 192. privremene uredbe, tržišni udio uvoza iz predmetnih zemalja povećao se s 13,1 % u 2018. na 15,4 % u razdoblju ispitnog postupka. Komisija je smatrala da je takav tržišni udio znatan i da s obzirom na utvrđene razine cijena može utjecati na industriju Unije u smislu članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Stoga je Komisija odbacila tvrdnju i potvrdila uvodne izjave od 190. do 192. privremene uredbe.

5.1.2. Cijena dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i učinci na cijene

(141)

Nakon privremene objave Eviosys je tvrdio da nema dokaza o bilo kakvom pritisku uvoza iz predmetnih zemalja na cijene i da se čini da cijene proizvođačâ iz Unije nisu slijedile kineske ili brazilske cijene, što ukazuje na to da potonje nisu utjecale na njih.

(142)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 193. privremene uredbe, prosječna uvozna cijena uvoza iz predmetnih zemalja bila je znatno manja od prosječnih prodajnih cijena industrije Unije na tržištu Unije i taj je uvoz snizio cijene industrije Unije u ponderiranom prosjeku za 11,2 %. Znatan obujam uvoza po niskim cijenama snizio je cijene industrije Unije, koje nisu mogle pokriti troškove proizvodnje, što je dovelo do gubitaka.

(143)

Osim toga, neovisno o tome jesu li cijene industrije Unije slijedile kineske i brazilske cijene, očito je da je uvoz iz predmetnih zemalja po niskim cijenama spriječio rast cijena industrije Unije i tako imao negativan učinak na cijene. Postojanje sprečavanja rasta cijena u kontekstu analize učinaka na cijene u skladu s člankom 3. stavkom 3. osnovne uredbe dovoljno je da se zaključi da su dampinške uvozne cijene imale znatan negativan učinak na cijene u Uniji. Stoga je ta tvrdnja odbačena, a potvrđena je uvodna izjava 193. privremene uredbe.

5.1.3. Uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i materijalne štete nanesene industriji Unije

(144)

Nakon privremene objave Eviosys je ponovio tvrdnju da uvoz iz predmetnih zemalja nije mogao uzrokovati nikakvu štetu i ponovio je da je konkurentski odnos između proizvoda koje prodaje industrija Unije i uvoza iz predmetnih zemalja neznatan zbog čimbenika kao što su niža razina kvalitete i neprikladnost za određene namjene, dulje vrijeme isporuke i veći troškovi prijevoza te ograničena korisnička podrška, što objašnjava i različite cijene i činjenicu da su općenito niže od prodajnih cijena industrije Unije.

(145)

Međutim, Eviosys nije dostavio nove dokaze kojima bi potkrijepio svoje tvrdnje. Stoga se potvrđuju uvodne izjave od 194. do 197. privremene uredbe.

5.2. Učinci drugih čimbenika

5.2.1. Uvoz iz trećih zemalja

(146)

Nakon privremene objave brazilska vlada primijetila je da neštetna cijena izračunana u prethodnim nalazima iznosi [850–990] EUR/tona. Uzimajući u obzir da je ta vrijednost veća od uvozne cijene uvoza neispitanog podrijetla (822 EUR/tona) i da je obujam uvoza neispitanog podrijetla veći od onog podrijetlom iz Brazila i Kine, Komisija bi trebala prepoznati implikacije u procjeni uvoza neispitanog podrijetla kao mogućeg drugog čimbenika štete. Stoga će njegove štetne učinke odvojiti i razlikovati od onih koji proizlaze iz navodnog dampinškog uvoza.

(147)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 199. privremene uredbe, obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja i njihov tržišni udio smanjili su se tijekom razmatranog razdoblja za 23 % odnosno 21 %, a njihova prosječna uvozna cijena ostala je blizu prosječne prodajne cijene industrije Unije i bila je znatno veća od prosječne uvozne cijene uvoza iz predmetnih zemalja. U tom je kontekstu bilo očito da je sva materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije uzrokovana uvozom predmetnog proizvoda, koji je zadržavao niske razine cijena. Iako se ne može isključiti da bi drugi izvori uvoza, nakon što se uvedu carinske pristojbe na uvoz predmetnog proizvoda, bili uzrok štete industriji Unije, oni očito nisu bili uzrok koji bi oslabio uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i utvrđene štete u razdoblju ispitnog postupka.

(148)

Nadalje, prosječna neštetna cijena izračunana je na temelju određene kombinacije proizvoda koja se temelji na stvarnom izvozu proizvođačâ izvoznikâ u uzorku i uspoređena s cijenom uvoza tih proizvođača izvoznika pri isporuci. Kao takva, nije se mogla izravno usporediti s prosječnim uvoznim cijenama CIF.

(149)

Stoga je ta tvrdnja odbačena, a potvrđene su uvodne izjave od 198. do 201. privremene uredbe.

5.2.2. Pandemija bolesti COVID-19

(150)

Nakon privremene objave CISA, Eviosys i CANPACK tvrdili su da pandemija bolesti COVID-19 i njezine gospodarske posljedice prekidaju uzročno-posljedičnu vezu između uvoza i stanja industrije Unije. CISA je tvrdila da je pandemija bolesti COVID-19 uglavnom uzrokovala krizu na strani potražnje, a ne krizu povećanog uvoza koji šteti industriji, a njezina glavna posljedica bila je obustava proizvodnje i posljedična recesija na tržištu Unije.

(151)

Brazilska vlada uputila je na uvodne izjave od 203. do 205. privremene uredbe i tvrdila da se čini da je Komisija umanjila učinke pandemije bolesti COVID-19 na industriju Unije na temelju toga što je „pogoršanje stanja industrije Unije započelo […] već prije pandemije i nastavilo se nakon što se proizvodnja industrije Unije nastavila u razdoblju ispitnog postupka”. Brazilska vlada smatra da taj argument nije dovoljan razlog za ublažavanje učinaka pandemije bolesti COVID-19 jer je ta pandemija mogla imati negativne učinke na industriju Unije istodobno s navodnim dampinškim uvozom.

(152)

Komisija je uputila na uvodnu izjavu 203. privremene uredbe, u kojoj je potvrdila da je pandemija bolesti COVID-19 imala negativan učinak na industriju Unije, posebno 2020., kad su se proizvodne jedinice industrije Unije morale privremeno zatvoriti i da stoga jest moguće da je pandemija bolesti COVID-19 mogla pridonijeti šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Međutim, Komisija je ustrajala na činjenici da je pogoršanje financijske situacije industrije Unije već započelo prije pandemije i nastavilo se tijekom razdoblja oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19, među ostalim i u razdoblju ispitnog postupka. Stoga se negativan učinak pandemije bolesti COVID-19 ne može smatrati glavnim uzrokom štete koju je pretrpjela industrija Unije i uzrokom slabljenja uzročno-posljedične veze između takve štete i dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje.

5.2.3. Kretanje troška proizvodnje

(153)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu kretanja troškova proizvodnje nakon privremene objave, potvrđuju se uvodne izjave od 206. do 209. privremene uredbe.

5.2.4. Izvozni rezultati industrije Unije

(154)

Nakon privremene objave CISA je istaknula da je izvoz industrije Unije bio znatan i da je iznosio 22 % u razdoblju ispitnog postupka. Nadalje je uputila na tablicu 14. privremene uredbe u kojoj se pokazuje da se obujam izvoza industrije Unije smanjio za 7 postotnih bodova i da su se izvozne cijene smanjile za 6 postotnih bodova. CISA je tvrdila da su negativna kretanja povezana s izvoznom prodajom imala znatan učinak na cjelokupne gospodarske rezultate industrije Unije.

(155)

CANPACK se nije složio sa zaključkom Komisije da izvozni rezultati industrije Unije nisu bili dovoljni da se oslabi uzročno-posljedična veza jer se u tablici 14. privremene uredbe jasno pokazuje da je prodajna cijena proizvođačâ iz Unije zemljama izvan Unije bila na sličnoj razini kao i cijene ECCS-a podrijetlom iz Kine. CANPACK je smatrao da argument proizvođačâ iz Unije da je razlog za prodaju izvan Unije taj što industrija Unije ne može prodavati na tržištu Unije, iako postoji velika potražnja korisnikâ iz Unije za ECCS-om, nije bio uvjerljiv.

(156)

S obzirom na to da je obujam izvoza industrije Unije veći od navodnog dampinškog uvoza, brazilska vlada procijenila je da se izvozni rezultati ne mogu smatrati sekundarnim čimbenikom.

(157)

Kad je riječ o izvoznim rezultatima industrije Unije, obujam izvoza prvo se povećao 2019. i 2020. prije nego što se smanjio u razdoblju ispitnog postupka, dok su se prosječne izvozne cijene smanjile od 2020. Ta su kretanja odgovarala blagom povećanju prodaje industrije Unije u Uniji od 2020. do razdoblja ispitnog postupka. Stoga se čini da blago smanjenje izvoznih rezultata industrije Unije nema snažan učinak na ukupne gospodarske rezultate industrije Unije, koji su se u istom razdoblju znatnije pogoršali. Osim toga, negativni podaci o profitabilnosti u tablici 12. privremene uredbe temelje se samo na prodaji u EU-u i stoga nisu posljedica bilo kakvih mogućih gubitaka u izvozu. Stoga je Komisija potvrdila svoj zaključak iz uvodne izjave 213. privremene uredbe da, iako je pad izvoznih rezultata mogao pridonijeti šteti koju je pretrpjela industrija Unije, s obzirom na visok udio prodaje Unije u usporedbi s izvoznom prodajom, to nije dovoljno da se oslabi uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i štete koju je pretrpjela industrija Unije. Stoga je Komisija odbacila tvrdnje zainteresiranih strana.

5.2.5. Učinak godišnjih ugovora

(158)

Nakon privremene objave CANPACK se nije složio s argumentom da je učinak dugoročnih (godišnjih) ugovora između dobavljača iz Unije i njihovih kupaca iz Unije na utvrđenu štetu industriji Unije ograničen i da ne može oslabiti uzročno-posljedičnu vezu. Prema mišljenju CANPACK-a, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 214. privremene uredbe, prodaja industrije Unije temelji se na godišnjim ugovorima u kojima se utvrđuju količine i cijene za sljedeću godinu, a proizvođačima iz Unije daje minimalna (ili nikakva) marža za povećanje prodajne cijene u kontekstu povećanja cijena sirovina tijekom primjene godišnjeg ugovora. Proizvođači iz Unije svoje ponude temelje na procijenjenim cijenama sirovina i troškovima proizvodnje za sljedeću godinu s obzirom na rizik promjena (u praksi se pregovori o cijenama za sljedeću godinu odvijaju u četvrtom tromjesečju prethodne godine).

(159)

Komisija je uputila na uvodnu izjavu 208. privremene uredbe, u kojoj je navedeno da industrija Unije nije mogla povećati svoje prodajne cijene u cijelom razmatranom razdoblju, koje obuhvaća više od tri godine. S obzirom na to da je taj obrazac uočen tijekom dugog razdoblja, ne može se objasniti samo povećanjem troškova sirovina i učinkom godišnjih ugovora u smislu fiksnih cijena.

(160)

Stoga je Komisija odbacila tvrdnju i potvrdila uvodne izjave 214. i 215. privremene uredbe.

5.2.6. Potrošnja

(161)

Nakon privremene objave CISA i Eviosys ukazali su na smanjenje potrošnje kao relevantan čimbenik pri razmatranju uzročnosti. Nakon konačne objave CISA je ponovila svoju tvrdnju da bi smanjenje potrošnje moglo prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i utvrđene štete. Međutim, nisu potkrijepili svoje tvrdnje. Te su tvrdnje stoga odbačene.

(162)

Brazilska vlada nije se složila sa zaključkom Komisije iz uvodne izjave 218. privremene uredbe da se smanjenje potražnje na tržištu za 3 % ne može smatrati uzrokom štete kojim bi se oslabila uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i utvrđene štete. Prema mišljenju brazilske vlade smanjenje tržišta isto tako može utjecati na obujam proizvodnje domaće industrije i fiksne troškove te se treba analizirati zajedno s drugim čimbenicima koji dovode do istih učinaka.

(163)

Komisija je u tom pogledu u uvodnoj izjavi 217. privremene uredbe zaključila da su podaci o prodaji Unije ostali nepromijenjeni unatoč smanjenju tržišta za 3 %, što ukazuje na to da šteta koju je pretrpjela industrija Unije nije uzrokovana gubitkom obujma zbog pada potražnje, nego zbog sprečavanja rasta cijena uvozom iz predmetnih zemalja. Stoga je Komisija odbacila tvrdnju i potvrdila uvodne izjave od 216. do 218. privremene uredbe.

5.3. Zaključak o uzročnosti

(164)

Obujam uvoza iz predmetnih zemalja i njihov tržišni udio povećali su se tijekom razmatranog razdoblja, dok su se njihove cijene smanjile. To se vremenski podudaralo s pogoršanjem gospodarskog stanja industrije Unije. Stoga je Komisija potvrdila da postoji jasna uzročno-posljedična veza između tog uvoza i štete nanesene industriji Unije.

(165)

Nakon privremene objave brazilska vlada tvrdila je da Komisija nije ispravno odvojila i razlikovala učinke izvoza industrije Unije, smanjenje potrošnje u Uniji i učinke pandemije bolesti COVID-19 od učinaka dampinškog uvoza te je uputila na odluku Žalbenog tijela u predmetu „SAD – toplovaljani čelik” (točka 226.).

(166)

Brazilska vlada zatražila je da Komisija ponovno procijeni ta tri čimbenika, po mogućnosti na kumulativnoj osnovi, s obzirom na njihove posljedice na proizvodnju industrije Unije i fiksne troškove te da te učinke odvoji i razlikuje od onih koji proizlaze iz navodnog dampinškog uvoza.

(167)

Eviosys je tvrdio da industrija Unije nije mogla povećati svoje prodajne cijene tijekom razmatranog razdoblja iako se suočila s povećanjem troškova proizvodnje zbog sve manje potražnje i pandemije bolesti COVID-19. Eviosys je smatrao da bi Komisija trebala pažljivije procijeniti učinak drugih čimbenika na gospodarsko stanje industrije Unije.

(168)

CANPACK je isto tako smatrao da je Komisija podcijenila učinak drugih čimbenika. Prvenstveno se nisu složili da učinak pandemije bolesti COVID-19 i nedostatak sirovina na tržištu Unije nije bio dovoljan da bi se umanjila uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(169)

Nakon konačne objave CISA je isto tako tvrdila da Komisija nije dovoljno uzela u obzir posljedice pandemije bolesti COVID-19, iako se cijelo razdoblje ispitnog postupka poklapalo s razdobljem gospodarski najznačajnijeg učinka te pandemije. Osim toga, CISA je tvrdila da ulaganja koja su proveli proizvođači iz Unije u uzorku samostalno objašnjavaju smanjenje profitabilnosti i povezano stanje domaće industrije.

(170)

Komisija je u tom pogledu potvrdila, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 220. privremene uredbe, da je razlikovala i odvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnih učinaka dampinškog uvoza.

(171)

Kad je riječ o ulaganjima, Komisija je primijetila da je društvo s najvećim iznosom ulaganja ostvarilo najbolji rezultat među društvima u uzorku. Stoga nije bilo izravne veze između profitabilnosti industrije Unije i ulaganja koja su provedena u razdoblju ispitnog postupka. Dapače, ulaganja su bila nužna i propisana zakonom, a da nije bilo dampinškog uvoza, moglo ih se, zajedno s punim troškovima, financirati razumnom dobiti u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(172)

Komisija je procijenila učinak drugih čimbenika uzimajući u obzir primjedbe zainteresiranih strana i zaključila da ti čimbenici nisu umanjili uzročno-posljedičnu vezu. Naime, čimbenici kao što su pandemija bolesti COVID-19 ili godišnji prodajni ugovori s fiksnim cijenama za cijelu godinu zajedno sa sve manjom potražnjom za ECCS-om u razmatranom razdoblju mogli su utjecati na rezultate industrije Unije. Međutim, tim čimbenicima nije se objasnilo sprečavanje rasta cijena u industriji Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja, a osobito u razdoblju ispitnog postupka.

(173)

Pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije započelo je prije pandemije bolesti COVID-19 i prekida opskrbe sirovinama. Nadalje, u normalnom okruženju tržišnog natjecanja industrija Unije trebala bi moći povećati svoje prodajne cijene nakon povećanja troškova ulaznih materijala. Stoga se učinkom godišnjih ugovora ne može objasniti činjenica da industrija Unije nije mogla povećati svoje prodajne cijene u cijelom razmatranom razdoblju kako bi ostala profitabilna.

(174)

Stoga je Komisija potvrdila svoj zaključak iz uvodnih izjava od 219. do 221. privremene uredbe.

6. RAZINA MJERA

6.1. Izračun marže sniženja ciljnih cijena

(175)

Nakon privremene objave CISA je iznijela primjedbu da, prema njezinu shvaćanju, prilagodba povezana s budućim troškovima zaštite okoliša ne uzima u obzir nikakve postojeće ni buduće naknade industriji Unije za nadoknadu povećanja cijena električne energije. Komisija je u tom pogledu potvrdila da takve naknade nisu uzete u obzir u izračunu budućih troškova zaštite okoliša.

(176)

Nakon privremene objave CSN je tvrdio da je dodatni budući trošak od [10–20] EUR/tona naveden u uvodnoj izjavi 228. privremene uredbe, koji se dodaje neštetnoj cijeni, proizvoljan, špekulativan i da je narušio usporedivost cijena između prodaje Unije i Brazila. CSN je istaknuo da se u okviru Sporazuma između EU-a i Mercosura Brazil snažno obvezao u pogledu održivog razvoja, posebno u pogledu multilateralnih standarda i sporazuma u području rada, multilateralnih sporazuma u području zaštite okoliša te trgovine i klimatskih promjena. Prema mišljenju CSN-a, Komisija proizvođačima iz Unije nudi zaštitu veću od one koja je potrebna za uklanjanje štetnog dampinga i zatražio je da Komisija ne dodaje dodatne buduće troškove u odnosu na Brazil.

(177)

Brazilska vlada i prije je i nakon konačne objave tvrdila da su troškovi povezani s usklađenošću s drugim međunarodnim sporazumima (kao što su Pariški sporazum i sporazumi potpisani pod okriljem Međunarodne organizacije rada) uključeni u neštetnu cijenu iako ni na koji način ne odražavaju učinke dampinškog uvoza. Uz to, brazilska vlada tvrdila je da profitna marža koja je upotrijebljena u izračunu neštetne cijene od 6 % nikad nije postignuta tijekom razdoblja analize štete te će stoga upotrebom profitne marže od 6 % u izračunu neštetne cijene Komisija više nego nadoknaditi štetne učinke navodnog dampinškog uvoza, odstupajući od svrhe navedene u članku VI. stavku 2. GATT-a iz 1994. Stoga je brazilska vlada zatražila da Komisija ukloni dodatne troškove iz neštetne cijene.

(178)

Komisija je istaknula da su budući troškovi uzeti u obzir u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe bez obzira na situaciju i provedbu standarda u području zaštite okoliša i rada u trećoj zemlji i/ili bilateralnih i/ili multilateralnih sporazuma čije su stranke predmetne zemlje. Komisija je primijenila osnovnu uredbu, koja je usmjerena isključivo na trošak proizvodnje industrije Unije, uključujući među ostalim moguće buduće troškove koji proizlaze iz sporazuma i konvencija navedenih u toj odredbi. U toj se odredbi ne zahtijeva da ti budući troškovi odražavaju učinke dampinškog uvoza. Zahtjev Brazila za procjenu provedbe sličnih međunarodnih sporazuma ili Sporazuma između EU-a i Mercosura (koji tek treba stupiti na snagu) nije relevantan u ovom kontekstu. Komisija je stoga odbacila tvrdnju brazilske vlade.

(179)

Stoga je Komisija potvrdila uvodne izjave od 228. do 232. privremene uredbe.

(180)

Kako bi odgovorila na primjedbe društva Baosteel o mogućoj asimetriji, Komisija je za utvrđivanje marže sniženja ciljnih cijena upotrijebila izračunanu izvoznu cijenu za Baosteel utvrđenu u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe, primijenjenom po analogiji, i usporedila je s ciljnom cijenom industrije Unije, koja nije uključivala troškove prodaje te opće i administrativne troškove povezanih prodajnih subjekata grupe ArcelorMittal. Tako utvrđena ciljna cijena upotrijebljena je u izračunima sniženja ciljnih cijena za sve proizvođače izvoznike. Stoga nisu uzeti u obzir nikakvi troškovi povezanih prodajnih subjekata proizvođačâ iz Unije i zato više nije bilo asimetrije. Opći sud nedavno je potvrdio pristup u kojem se ne uzimaju u obzir troškovi povezanih prodajnih subjekata proizvođača iz Unije (21).

(181)

U skladu s pristupom iz uvodne izjave 234. privremene uredbe Komisija je zatim utvrdila maržu sniženja cijena na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u predmetnim zemljama, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su u razdoblju ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF. Za ostala društva iz NRK-a koja surađuju, a nisu uključena u uzorak, Komisija je upotrijebila ponderirane prosječne marže dvaju proizvođača izvoznika u uzorku.

(182)

Kako je predviđeno člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom osnovne uredbe i s obzirom na to da Komisija nije evidentirala uvoz tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, analizirala je kretanje obujma uvoza kako bi utvrdila je li došlo do daljnjeg znatnog porasta uvoza koji je predmet ispitnog postupka u razdoblju od četiri tjedna prethodnog objavljivanja opisanog u uvodnoj izjavi 7. i je li stoga bilo potrebno uzeti u obzir dodatnu štetu nastalu takvim povećanjem pri određivanju marže sniženja ciljnih cijena.

(183)

Na temelju podataka iz baze podataka Surveillance 2 obujam uvoza iz predmetnih zemalja tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja bio je 58 % veći od prosječnog obujma uvoza u razdoblju ispitnog postupka na četverotjednoj osnovi. Na temelju toga Komisija je zaključila da je tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja došlo do znatnog povećanja uvoza koji je predmet ispitnog postupka.

(184)

Kako bi uzela u obzir dodatnu štetu prouzročenu povećanjem uvoza, Komisija je odlučila prilagoditi razinu uklanjanja štete na temelju rasta obujma uvoza, što se smatra relevantnim ponderiranim faktorom na temelju odredbi članka 9. stavka 4. osnovne uredbe. Stoga je izračunala faktor množenja utvrđen dijeljenjem zbroja obujma uvoza tijekom četiri tjedna razdoblja prethodnog objavljivanja od 10 109 tone i 52 tjedna razdoblja ispitnog postupka s obujmom uvoza u razdoblju ispitnog postupka ekstrapoliranim na 56 tjedana. Dobiveni rezultat od 4,1 % odražava dodatnu štetu uzrokovanu daljnjim povećanjem uvoza. Konačne marže štete stoga su pomnožene tim faktorom.

(185)

Stoga konačna marža sniženja ciljnih cijena za proizvođače izvoznike koji surađuju i sva ostala društva iznosi:

Zemlja	Društvo	Konačna dampinška marža (%)	Konačna marža sniženja ciljnih cijena (%)
Narodna Republika Kina	Baoshan Iron & Steel Co., Ltd.	30,7	33,9
	Handan Jintai Packing Material Co., Ltd	53,9	23,9
	Ostala društva koja surađuju: GDH Zhongyue (Zhongshan) Tinplate Industry Co., Ltd. Shougang Jingtang United Chemical and Steel Co., Ltd.	34,6	32,2
	Sva ostala društva	77,9	77,9
Brazil	Companhia Siderúrgica Nacional	66,8	53,2
Brazil	Sva ostala društva	66,8	53,2

6.2. Ispitivanje marže prikladne za uklanjanje štete nanesene industriji Unije u odnosu na NRK

(186)

Nakon privremene objave Jintai je dostavio primjedbu u vezi s primjenom članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Osporio je postojanje narušavanja (ukidanja rabata na PDV), uzročno-posljedičnu vezu između tog poremećaja i cijena na kineskom tržištu te primjerenost upotrebe brazilskih cijena kao međunarodne referentne vrijednosti.

(187)

Prvo, utvrđeno je postojanje narušavanja u vezi s ukidanjem rabata na PDV za toplovaljane čelične kolute (oznaka KN 7208 27), a do tog je narušavanja dolazilo tijekom cijelog razdoblja ispitnog postupka. Te informacije dostupne su u dokumentu o uvoznoj i izvoznoj carinskoj pristojbi Narodne Republike Kine. Smanjenje ili ukidanje povrata PDV-a jedna je od situacija izričito navedenih u članku 7. stavku 2.a osnovne uredbe koja dovodi do poremećaja povezanih sa sirovinama.

(188)

Drugo, Komisija je podsjetila da je u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe dovoljno utvrditi postojanje poremećaja (u ovom slučaju ukidanje rabata na PDV) i da su domaće kineske cijene sirovina niže u usporedbi s cijenama na reprezentativnim međunarodnim tržištima. Ta odredba ne sadržava pravnu obvezu dokazivanja uzročno-posljedične veze između tog poremećaja i nižih cijena na kineskom tržištu u skladu s primjenjivim pravnim okvirom.

(189)

Treće, u razdoblju ispitnog postupka uočena je znatna razlika u cijeni između kupovnih cijena toplovaljanih čeličnih koluta društva Jintai i brazilskih domaćih cijena toplovaljanih čeličnih koluta na razini franko tvornica, kao i onih iz Turske (domaće franko tvornice) (izvor za oboje je Bilten o metalima). Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 242. privremene uredbe, te su cijene bile znatno više od cijena ulaznih elemenata društva Jintai, u rasponu [10–30] % i [30–50] %.

(190)

Naposljetku, Komisija je analizirala jesu li turske i brazilske cijene primjerene i reprezentativne za međunarodna tržišta u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe. Komisija je na početku napomenula da u nedostatku posebnih pravila o stvarnim cijenama koje će se upotrebljavati u okviru osnovne uredbe ima široke diskrecijske ovlasti u skladu s relevantnom sudskom praksom europskih sudova. U vezi sa sadržajem te tvrdnje Komisija je napomenula da je velik broj referentnih cijena bio dostupan iz izvora kao što je Bilten o metalima i da nije bilo dostupnog prikladnijeg prosjeka, na primjer, nije bilo referentne vrijednosti agregirane po regijama koja bi se mogla upotrijebiti za potrebu ispitnog postupka. Uspoređujući domaće cijene turskih i brazilskih toplovaljanih čeličnih koluta s nekoliko drugih mogućih međunarodnih referentnih vrijednosti dostupnih u Biltenu o metalima, Komisija je napomenula da su neke bile više, a neke niže, što podupire zaključak o reprezentativnosti brazilskih i turskih cijena kao odgovarajuće međunarodne referentne vrijednosti. Komisija je napomenula i da su temeljne količine toplovaljanih čeličnih koluta kojima se trguje u Brazilu bile vrlo velike.

(191)

Jintai je tvrdio i da su brazilske domaće cijene toplovaljanih čeličnih koluta narušene pandemijom bolesti COVID-19. Jintai je u tu svrhu usporedio cijene toplovaljanih čeličnih koluta u Brazilu i Kini. Međutim, Komisija nije mogla uzeti u obzir tu usporedbu jer su, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 75. privremene uredbe i potvrđeno u uvodnoj izjavi 46., kineske cijene sirovina predmetnog proizvoda, uključujući toplovaljane čelične kolute, bile podložne znatnim poremećajima. Osim toga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 55., povećanje cijena na brazilskom domaćem tržištu odvijalo se istodobno s globalnim povećanjem cijena ravnih proizvoda od čelika. Naposljetku, cijene toplovaljanih čeličnih koluta društva Jintai isto su tako bile znatno niže od domaćih cijena na razini franko tvornica u Turskoj dobivenih iz Biltena o metalima.

(192)

Nakon konačne objave Jintai je dostavio dodatne primjedbe u vezi s primjenom članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Tvrdio je da je postojanje poremećaja potreban, ali ne i dovoljan uvjet. Kineska vlada nakon konačne objave dostavila je sličnu primjedbu. Komisija je napomenula da se u članku 7. stavku 2.a osnovne uredbe propisuje da poremećaj postoji ako je, zbog niza mjera utvrđenih u toj odredbi, cijena sirovine „znatno niža u odnosu na cijene na reprezentativnim međunarodnim tržištima” i ako ta sirovina čini najmanje 17 % troška proizvodnje dotičnog proizvoda. Ta dva uvjeta znače da će poremećaj koji se smatra ozbiljnim vrlo vjerojatno utjecati na konkurentnost kineske industrije, uzrokujući dodatnu štetu industriji Unije. Osim toga, Komisija je podsjetila da je u skladu s člankom 7. stavkom 2.b osnovne uredbe provedena daljnja analiza prije donošenja odluke o primjeni članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Pri izradi relevantne analize u tom kontekstu Komisija ima široke diskrecijske ovlasti (22). Primjena članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe stoga nije automatska kako tvrdi Jintai, već je rezultat sveobuhvatne analize.

(193)

Zaključno, strane nisu dostavile uvjerljive dokaze da brazilske i turske domaće cijene na razini franko tvornica nisu reprezentativne za međunarodna tržišta. Stoga je Komisija potvrdila svoj privremeni zaključak da se te cijene smatraju reprezentativnim za međunarodnu referentnu vrijednost u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe.

(194)

Uzimajući u obzir sve navedeno, tvrdnja društva Jintai odbačena je, a potvrđene su uvodne izjave od 235. do 243. privremene uredbe.

(195)

U skladu s uvodnom izjavom 239. privremene uredbe Komisija je dodatno ispitala jesu li druge moguće sirovine kao što su hladnovaljani čelični koluti podložne poremećajima u smislu članka 7. stavka 2.a. Komisija je utvrdila da nijedna od sirovina koje čine više od 17 % troška proizvodnje predmetnog proizvoda nije bila podložna poremećajima u smislu članka 7. stavka 2.a u razdoblju ispitnog postupka. Kad je riječ o drugom proizvođaču izvozniku u uzorku, društvu Baosteel, koje nije kupovalo toplovaljane čelične kolute u Kini, Komisija je nadalje potvrdila da je modulacija pravila niže pristojbe postala bespredmetna jer je dampinška marža bila niža od marže sniženja ciljnih cijena.

(196)

Nakon privremene objave kineska vlada uputila je na članak 7. stavak 2.a osnovne uredbe, tvrdeći da je svrha procjene postojanja poremećaja u vezi sa sirovinama ispitati bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete. Prema mišljenju kineske vlade postojanje poremećaja u vezi sa sirovinama ne znači nužno da bi maržu štete trebalo podići na razinu dampinške marže. Kineska vlada tvrdila je da Komisija nije procijenila je li marža sniženja ciljnih cijena dovoljna za uklanjanje štete te je izravno primijenila dampinšku maržu, što je u suprotnosti sa zahtjevima i svrhom prava Unije.

(197)

Jintai je uputio na nedavne ispitne postupke u kojima je Komisija utvrdila maržu štete na razini marže sniženja ciljnih cijena i tvrdio je da bi ta marža uklonila štetu koju je pretrpjela industrija Unije. Čak i ako je Komisija smatrala da marža sniženja ciljnih cijena za Jintai nije dovoljna za uklanjanje štete, marža štete ne bi se trebala automatski postaviti na razinu dampinške marže, već bi se trebala utvrditi drugom razumnom metodom. Stoga je Jintai zatražio da Komisija upotrijebi izračunanu maržu sniženja ciljnih cijena za utvrđivanje razine uklanjanja štete ili da izračuna drugu razumnu maržu štete za Jintai.

(198)

Komisija je u tom pogledu napomenula da se u članku 7. stavku 2.a osnovne uredbe navodi da „pri ispitivanju bi li pristojba niža od dampinške marže bila dostatna da se ukloni šteta, Komisija vodi računa o tome postoje li poremećaji u vezi sa sirovinama u odnosu na dotični proizvod” te da se u članku 7. stavku 2.b propisuje „ako Komisija na osnovi svih podnesenih podataka može jasno zaključiti da je u interesu Unije odrediti količinu privremenih pristojbi u skladu sa stavkom 2.a ovog članka, ne primjenjuje se stavak 2. ovog članka”. Kad Komisija utvrdi postojanje poremećaja povezanih sa sirovinama u odnosu na predmetni proizvod i zaključi da je u interesu Unije utvrditi iznos privremenih pristojbi na razini dampinga, Komisija nije dužna niti ima pravo izračunati „drugu razumnu maržu štete” od dampinške marže kako je zatražio Jintai. U svim slučajevima u kojima se zaključi da je primjena članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe opravdana, kao u ovom slučaju, s obzirom na dodatnu štetu koju je industrija Unije pretrpjela zbog postojanja poremećaja povezanih sa sirovinama u zemlji izvoznici smatra se primjerenim da se razina pristojbe koja se smatra potrebnom za uklanjanje takve dodatne štete utvrdi na temelju dampinške marže. Stoga je Komisija odbacila tvrdnje kineske vlade i društva Jintai i potvrdila primjenu marže za utvrđivanje iznosa pristojbe na razini dampinga u odnosu na Jintai, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 277. privremene uredbe.

(199)

Stoga se potvrđuju uvodne izjave od 275. do 280. privremene uredbe.

7. INTERES UNIJE

7.1. Interes Unije u skladu s člankom 7. stavkom 2.b osnovne uredbe

(200)

U privremenoj fazi Komisija je u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe zaključila da je očito u interesu Unije odrediti stopu pristojbe za Jintai na razini dampinške marže utvrđene zbog postojanja poremećaja povezanih sa sirovinama.

7.1.1. Rezervni kapaciteti u zemlji izvoznici

(201)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu rezervnih kapaciteta u zemlji izvoznici, potvrđuju se uvodne izjave 245. i 246. privremene uredbe.

7.1.2. Tržišno natjecanje u području sirovina

(202)

Povezano pitanje kineskih domaćih cijena toplovaljanih čeličnih koluta razmotreno je u uvodnim izjavama od 186. do 194. Budući da nije bilo konkretnijih primjedaba u pogledu tržišnog natjecanja u području sirovina potvrđuju se uvodne izjave 247. i 248. privremene uredbe.

7.1.3. Učinak na lance opskrbe društava iz Unije

(203)

Nakon privremene objave Eviosys, Astir Vitogiannis i CANPACK iznijeli su dodatne primjedbe o tome da industrija Unije nije u poziciji osigurati potrebne količine ECCS-a, zbog čega se moraju oslanjati na uvoz iz Kine. Tvrdili su i da uvoz iz ostalih trećih zemalja nije alternativa zbog dugih i složenih postupaka validacije, nedostupnosti dostatnog raspona specifikacija te carinskih kvota u okviru zaštitnih mjera Unije.

(204)

Komisija je pažljivo procijenila sve dokaze koje su u tom pogledu dostavili korisnici iz Unije i industrija Unije.

(205)

Iako se tri korisnika u vrlo različitoj mjeri oslanjaju na uvoz iz Kine, Komisija je napomenula da je vrlo mali udio ECCS-a iz Kine kupilo društvo Jintai te da je veći dio količina kupilo društvo Baosteel, na što neće utjecati primjena odredaba iz članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe u odnosu na društvo Jintai ili druga dva kineska proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak.

(206)

Stoga je Komisija smatrala da primjena odredaba iz članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe na Jintai, koja će utjecati i na razinu pristojbi za kineske izvoznike koji ne surađuju, ne bi dovela do ozbiljnih poremećaja u lancu vrijednosti za korisnike iz Unije. Naime, mogli su se opskrbljivati ECCS-om od društva Baosteel i drugih dvaju kineskih društava koja surađuju, a nisu uključena u uzorak. Tome pridonosi i činjenica da je konačna antidampinška pristojba za Baosteel znatno snižena zbog prilagodbi objašnjenih u uvodnim izjavama od 57. do 60., što je uzrokovalo i sniženje pristojbe za izvoznike koji nisu uključeni u uzorak. Uz to, korisnici bi isto tako mogli uvoziti ECCS iz ostalih trećih zemalja koje ne podliježu antidampinškim mjerama.

7.1.4. Zaključak o interesu Unije u skladu s člankom 7. stavkom 2.b osnovne uredbe

(207)

Komisija je potvrdila svoj zaključak iz uvodnih izjava 252. i 253. privremene uredbe da je u interesu Unije utvrditi iznos privremenih pristojbi koje se odnose na društvo Jintai u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe.

7.2. Interes Unije u skladu s člankom 21. osnovne uredbe

7.2.1. Interes industrije Unije

(208)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu interesa industrije Unijie potvrđuju se uvodne izjave 255. i 256. privremene uredbe.

7.2.2. Interes korisnika, nepovezanih uvoznika i trgovaca

(209)

Nakon privremene objave tri korisnika, Eviosys, CANPACK i Astir Vitogiannis, izrazila su snažno neslaganje s preliminarnim zaključkom Komisije o interesu Unije i ponovila svoje tvrdnje da postoje ozbiljni problemi s opskrbom kad korisnici naručuju ECCS od proizvođačâ iz Unije, što dovodi do nestašice na tržištu Unije, i da proizvođači iz Unije izvoze znatan dio ECCS-a koji su proizveli.

(210)

Tri navedena korisnika dostavila su određene dokaze o tome da su proizvođači iz Unije odbili ili da nisu mogli osigurati opskrbu traženim količinama ECCS-a, kao i o problemima potpune i redovite isporuke dogovorenih količina.

(211)

Eviosys je izrazio zabrinutost da dva proizvođača iz Unije, ThyssenKrupp i ArcelorMittal, iskorištavaju situaciju na tržištu u kojoj su ti proizvođači dva glavna aktera s vrlo visokim kombiniranim tržišnim udjelom i već sada znatnom zaštitom od uvoza zbog zaštitnih mjera koje su na snazi te provode politiku pretjeranog povećanja cijena, posebno od 2021.

(212)

Eviosys, CANPACK i Astir Vitogiannis nisu se složili sa zaključkom Komisije da industrija Unije ima dovoljan proizvodni kapacitet za pokrivanje potražnje na tržištu Unije. Prema njihovu mišljenju, čak i kad bi bilo točno da industrija Unije ima dovoljan kapacitet i da bi teoretski mogla opskrbljivatitržište Unije, stvarnost je da proizvođači Unije nisu voljni opskrbljivati kupce ili ne mogu zadovoljiti potražnju svojih kupaca za količinom dok izvoze više od 20 % svoje ukupne proizvodnje. Prema mišljenju društva Astir Vitogiannis, čak ni teoretski kapacitet industrije Unije sa stopom iskorištenosti od 100 % ne bi bio dovoljan da zadovolji cjelokupnu potražnju Unije. Svaki poremećaj ili viša sila na strani proizvođačâ iz Unije, do kojih je već došlo mnogo puta u prošlosti, ozbiljno utječu na njihovu proizvodnju ECCS-a i stoga utječu na održivost industrija na kraju proizvodnog lanca koje uvelike ovise o toj koncentriranoj industriji dobavljača. CANPACK je ponovio svoju tvrdnju nakon konačne objave.

(213)

Suprotno tome, industrija Unije ustrajala je na tome da ima dovoljan kapacitet za pokrivanje potražnje na tržištu Unije i da može preusmjeriti izvoznu prodaju na tržište Unije kako bi zadovoljila potražnju, što se već dogodilo. Proizvođači iz Unije tvrdili su i da su prethodni problemi s opskrbom povezani s cijenama te da nisu rezultat nestašica u području proizvodnje i opskrbe. Industrija Unije nadalje je navela da se potražnja u Uniji trenutačno smanjuje i da će stoga moći osigurati opskrbu dodatnim količinama.

(214)

CANPACK je i nakon privremene i nakon konačne objave tvrdio da se stanje nakon razdoblja ispitnog postupka i tržišna stvarnost znatno razlikuju od onih koji su proizvođačima ECCS-a iz Unije služili kao osnova za pokretanje ispitnog postupka i koji su postojali u razdoblju ispitnog postupka. Cijene ECCS-a koje nude kineski proizvođači trenutačno su usporedivije s cijenama na tržištu Unije ili čak veće od njih. CANPACK je tvrdio da razina mjera koje je uvela Komisija očito nije primjerena jer su razine privremene pristojbe nekoliko puta veće od razlike između cijena ECCS-a podrijetlom iz Unije i Kine. Prema mišljenju društva CANPACK, mjere bi dovele do izrazito velike diferencijacije cijena koje nude proizvođači ECCS-a iz Unije i Kine, što bi proizvođačima iz Unije omogućilo da dodatno povećaju cijene i stvore duopol dvaju glavnih proizvođača ECCS-a u Uniji. Stoga bi uvođenje mjera dovelo do financijskih gubitaka korisnikâ ECCS-a iz Unije koji uvoze ECCS iz Kine. Osim toga, treba uzeti u obzir činjenicu da će zbog uvođenja antidampinških pristojbi korisnici ECCS-a u Uniji imati niže profitne marže i morat će na potrošače (koji se već bore s visokom inflacijom) prenijeti svako povećanje cijena ECCS-a ili u najgorem slučaju čak i prestati s poslovanjem.

(215)

Astir Vitogiannis zatražio je i da Komisija pri procjeni interesa Unije razmotri razvoj događaja nakon razdoblja ispitnog postupka. Istaknuo je da, iako se u članku 6. stavku 1. osnovne uredbe predviđa da se „podaci u vezi razdoblja nakon ispitnog razdoblja uobičajeno […] ne uzimaju u obzir”, u ustaljenoj sudskoj praksi sudova Unije jasno se navodi da se članak 6. stavak 1. osnovne uredbe odnosi samo na procjenu dampinga i štete, a ne na procjenu interesa Unije. Astir Vitogiannis u tom je pogledu uputio na predmet „Kazchrome”, u kojem je Opći sud potvrdio da se „članak 6. stavak 1. osnovne uredbe ne primjenjuje u kontekstu utvrđivanja postojanja interesa Zajednice kako je predviđeno u članku 21. stavku 1. osnovne uredbe, što znači da se informacije koje se odnose na razdoblje nakon razdoblja ispitnog postupka mogu uzeti u obzir u te svrhe” (23), te predmet „CPME”, u kojem je Opći sud zaključio da procjena interesa Unije podrazumijeva „prognozu na temelju pretpostavki o budućim događajima koja sadržava ocjenu složenih gospodarskih situacija” (24). Točnije, Astir Vitogiannis tvrdio je da je tijekom razdoblja nakon ispitnog postupka industrija Unije povećala svoje prodajne cijene za gotovo 100 %, dok su se troškovi povećali u mnogo manjoj mjeri, što je dovelo do zdravih i visokih profitnih marži prema posljednjim financijskim rezultatima koje su dostavili sami podnositelji pritužbe.

(216)

Komisija je pažljivo razmotrila sve navedene argumente, uključujući one koji se odnose narazvoj događaja nakon razdoblja ispitnog postupka. U pogledu razina cijena nakon razdoblja ispitnog postupka Komisija je napomenula da su se cijene doista povećale, ali nije raspolagala dokazima koji potvrđuju da su te veće cijene bile strukturne. Naprotiv, kad je riječ o uvoznim cijenama iz predmetnih zemalja, Komisija je utvrdila da su nakon početnog vrhunca u razdoblju nakon ispitnog postupka, a posebno u veljači, uvozne cijene počele padati, neposredno prije i tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja (25) unatoč najavi predstojećeg uvođenja privremenih pristojbi. Kad je riječ o navodnim problemima s opskrbom na tržištu Unije, pri usporedbi različitih interesa Komisija nije bila uvjerena da su ti problemi dovoljno veliki i opsežni da dovedu u pitanje postojanje ili razinu mjera. Komisija je u tom pogledu primila na znanje izjavu industrije Unije da se ravnoteža opskrbe i potražnje mijenja u korist kupaca ECCS-a s obzirom na to da se cijene već smanjuju, kao što pokazuje kretanje cijena uvoza iz predmetnih zemalja. Komisija je primijetila i spremnost industrije Unije da preusmjeri izvoznu prodaju na tržište Unije kako bi zadovoljila svaki višak potražnje, kao što se već događalo. Osim toga, s obzirom na očekivano usporavanje gospodarstva do kraja 2022. i tijekom 2023. (26), ne očekuje se daljnje povećanje cijena i potražnje. Komisija je podsjetila i da se u skladu s člankom 21. stavkom 1. osnovne uredbe „uzima […] posebno u obzir potreba za uklanjanjem učinaka štetnog subvencioniranja koji narušava trgovinu i ponovno uspostavljanje učinkovite konkurencije”. Komisija je u tom pogledu napomenula da korisnici nisu iznijeli uvjerljiv argument da bi predviđena razina mjera toliko znatno utjecala na njihovu profitabilnost i poslovanje da bi prevagnula nad potrebom za uvođenjem mjera kako bi se spriječili učinci narušavanja i materijalna šteta nanesena industriji Unije dampinškim uvozom. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 265. privremene uredbe, na temelju podataka društva Eviosys, jedinog korisnika koji je dostavio odgovor na upitnik, činilo se da bi to društvo moglo apsorbirati moguće povećanje troškova s obzirom na trenutačnu profitabilnost od prodaje proizvoda za koje se upotrebljava ECCS i udio uvoza iz predmetnih zemalja u portfelju nabave. Taj zaključak nije doveden u pitanje nakon privremene objave. Stoga Komisija nije zaključila da razvoj događaja u razdoblju nakon ispitnog postupka znači da bi uvođenje mjera bilo neprimjereno s obzirom na sve različite interese o kojima je riječ.

(217)

Nakon konačne objave Eurofer je tvrdio da je Astir nedavno odbio isporuke i da se nije raspitivao o mogućim budućim isporukama, dok se potražnja Eviosysa 2022. smanjila. Komisija je napomenula da su većinu dokaza dostavili proizvođači iz Unije, no ti dokazi nisu potkrijepljeni navodima iz korespondencije s predmetnim korisnicima. Stoga Komisija nije mogla provjeriti dodatne dokaze, osobito zbog toga što su dostavljeni u poodmakloj fazi postupka.

(218)

Astir Vitogiannis te CISA i CANPACK isto su tako nakon konačne objave izrazili zabrinutost da antidampinške mjere u obliku i na razini koji su određeni u privremenoj uredbi nerazmjerno i neprimjereno štite te dodatno jačaju postojeći duopol proizvođača iz Unije na iznimnu štetu neovisnih korisnika i prerađivača. Nadalje je tvrdio da će zbog povećanja troškova za korisnike iz Unije ta društva postati znatno nekonkurentnija u usporedbi s dobavljačima proizvoda koji se temelje na ECCS-u (metalna ambalaža, krunski čepovi) u trećim zemljama u kojima nisu na snazi antidampinške mjere. Takve će mjere dovesti do znatnog povećanja troškova za korisnike i prerađivače nauštrb njihove profitabilnosti, s obzirom na to da oni sami ne mogu u potpunosti pokriti takva povećanja troškova jer ECCS čini glavni dio troškova konačnih proizvoda (dijelovi ambalaže za hranu i piće, krunski čepovi itd.) Astir Vitogiannis tvrdio je da potpuni prijenos povećanja troškova dalje niz lanac opskrbe jednostavno nije realističan i svoju je tvrdnju potkrijepio dokazima.

(219)

Nadalje, Astir Vitogiannis zabrinut je da tako visoka razina antidampinških mjera i njihova primjena već u privremenoj fazi izlažu korisnike iz Unije vrlo visokom riziku u pogledu sirovina i narudžbi koje su već u provozu, jer su suočeni sa situacijom u kojoj neće moći uvesti materijal zbog ekstremnog financijskog učinka i jamstava koja se trebaju dati kao kolateral u postupku uvozne carine. Stoga je Astir Vitogiannis zatražio da Komisija razmotri te posebne okolnosti i osigura poduzimanje mjera kako bi se ograničio učinak privremenih antidampinških mjera na robu koja je u provozu.

(220)

Kako je objašnjeno i u uvodnoj izjavi 216., ti su se korisnici oslanjali na relativno općenite izjave i nisu kvantificirali ni potkrijepili učinak mjera na profitabilnost i održivost. Naprotiv, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 265. privremene uredbe, čini se da bi Eviosys, kao jedini korisnik koji je dostavio odgovor na upitnik i podatke o troškovima i profitabilnosti, mogao pokriti moguće povećanje troškova. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje.

(221)

Eviosys je isto tako izrazio zabrinutost zbog istodobne primjene zaštitnih i antidampinških mjera, čiji bi kombinirani učinci na iste uvezene proizvode pogoršali eventualno negativno djelovanje svake mjere na korisnike i potrošače iz Unije. Eviosys je uputio na prethodne podneske u kojima je objasnio da su zaštitne mjere koje su na snazi, u kombinaciji s drugim nedavnim razvojem događaja na tržištu čelika u Europi i u cijelom svijetu, dovele do znatne nestašice opskrbe ECCS-om u Uniji, što je utjecalo i na Eviosys i na cijelu industriju čelične ambalaže. To se ne odnosi samo na uvoz iz Kine, već i na uvoz iz ostalih trećih zemalja, od kojih nekima čak nije dodijeljena kvota za pojedine zemlje u okviru zaštitnih mjera. Eviosys se nije složio s izjavom Komisije u uvodnoj izjavi 250. privremene uredbe da bi „korisnici u Uniji mogli […] nabaviti proizvod iz ispitnog postupka iz ostalih trećih zemalja”. Prema mišljenju društva Eviosys, ako se antidampinške pristojbe uvedu na kineski i brazilski uvoz, takve će mjere dodatno pogoršati stanje ograničene opskrbe na tržištu Unije, posebno s obzirom na razinu pristojbi koje je privremeno uvela Komisija, a koje su bile iznimno visoke.

(222)

Komisija je podsjetila da se antidampinške mjere primjenjuju samo ako i u mjeri u kojoj uvoz predmetnog proizvoda ne podliježe zaštitnim mjerama. U skladu s Uredbom (EU) 2019/1382 (27) ne postoje dvostruke mjere koje se istodobno primjenjuju na isti proizvod. To će se načelo odražavati i u ovoj Uredbi, kako je navedeno u uvodnim izjavama 262. i 263. u nastavku. U svakom slučaju, strane nisu dokazale na koji bi način kombinacija mjera na njih stvarno utjecala toliko negativno da bi uvođenje antidampinških mjera bilo protiv interesa Unije. Stoga je taj argument odbačen.

(223)

CANPACK se ni nakon privremene ni nakon konačne objave nije složio s nalazom Komisije da korisnici ECCS-a iz Unije imaju alternativu u obliku opskrbe ECCS-om iz trećih zemalja, s obzirom na to da su zaštitne carinske kvote dodijeljene ostalim trećim zemljama niže od onih dodijeljenih Kini, te se stoga mnogo brže troše. CANPACK je tvrdio da, suprotno izjavi Komisije u privremenoj uredbi, cijene ECCS-a podrijetlom iz Japana i Južne Koreje u razdoblju ispitnog postupka nisu bile znatno veće, nego usporedive s prosječnom cijenom uvoza iz Kine (Japan 776 EUR (+ 8,5 % u usporedbi s kineskim cijenama); Južna Koreja 763 EUR (+ 6,7 % u usporedbi s kineskim cijenama)), dok je razina troškova u te dvije zemlje veća nego u Kini.

(224)

Astir Vitogiannis istaknuo je i da će se vrlo visokim antidampinškim pristojbama učinkovito zabraniti većina uvoza iz Kine i Brazila bez realne i dostatne alternativne opskrbe iz ostalih trećih zemalja te se nije složio s tvrdnjom Komisije da se uvoz iz drugih zemalja koje nisu obuhvaćene ispitnim postupkom smanjuje zbog navodno niskih i dampinških uvoznih cijena iz Brazila i Kine, te da bi se „bez dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja povećao […] uvoz iz ostalih trećih zemalja jer bi prodajne cijene na tržištu Unije bile privlačnije”. Prema mišljenju društva Astir Vitogiannis dostupni podaci Eurostata pokazuju da su se uvozne cijene iz zemalja koje nisu obuhvaćene ispitnim postupkom (npr. Ujedinjena Kraljevina, Južna Koreja) znatno povećale u posljednje vrijeme (tj. nakon završetka razdoblja ispitnog postupka) unatoč navodno niskim i dampinškim cijenama iz Kine i Brazila te unatoč činjenici da se obujam uvoza iz tih zemalja koje nisu obuhvaćene ispitnim postupkom istodobno smanjio. To dodatno pokazuje da se uvoz iz ostalih trećih zemalja ne može smatrati valjanim i zajamčenim pomoćnim rješenjem za izgubljeni uvoz iz Brazila i Kine. Naposljetku, Astir Vitogiannis tvrdio je da je za uvoz iz ostalih trećih zemalja potreban dugotrajan postupak kvalifikacije i validacije u trajanju do jedne godine zbog prirode poslovanja.

(225)

Komisija se s tim nije složila. Kako je već objašnjeno u uvodnoj izjavi 250. privremene uredbe, Komisija je utvrdila da se ukupni obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja smanjio za 23 % tijekom razmatranog razdoblja, dok se u isto vrijeme uvoz iz predmetnih zemalja povećao. Bez dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja vjerojatno bi se povećao uvoz iz ostalih trećih zemalja jer bi tržište Unije bilo privlačnije i mogle bi se naplaćivati veće cijene. Nadalje, prema informacijama koje je dostavila industrija Unije, cijene su se počele smanjivati već u svibnju 2022., što je, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 216., potvrđeno i cijenama uvoza iz predmetnih zemalja; ravnoteža se mijenjala u korist kupaca, a industrija Unije u svakom je slučaju spremna dio izvozne prodaje preusmjeriti na opskrbu kupaca u Uniji. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(226)

Nakon privremene i konačne objave CISA je tvrdila da bi trenutačni inflacijski pritisak u gospodarstvu Unije, zajedno s pritiskom na lance opskrbe i ograničenom dostupnošću predmetnog proizvoda i njegovih sirovina zbog geopolitičkih događaja te ozbiljnih poremećaja u globalnom lancu opskrbe, trebao potaknuti Komisiju da odustane od mjera ili da ih barem obustavi. Uz to, CISA i kineska vlada tvrdile su da se ECCS primarno upotrebljava za proizvodnju jeftine konzervirane hrane, na koju se u velikoj mjeri oslanjaju potrošači iz Unije s nižim prihodima, koji već imaju povećane troškove života zbog inflacije. CISA i kineska vlada uputile su i na primjedbe društva Eviosys o nestašici opskrbe na tržištu Unije i dodatno istaknule veliku tržišnu snagu proizvođačâ iz Unije, na štetu pregovaračke moći industrije na kraju proizvodnog lanca. U tom su pogledu uputile na odluku Komisije od 11. lipnja 2019. kojom se zabranjuje zajednički pothvat društava Tata Steel i ThyssenKrupp (28).

(227)

Komisija se s tim nije složila. Prvo, napomenula je da su te CISA-ine tvrdnje općenite i da nije ponuđeno konkretno objašnjenje ili dokaz o učinku navedenih čimbenika na stanje korisnikâ. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 266. privremene uredbe o mogućem učinku na cijene hrane, Eviosys nije potkrijepio svoju tvrdnju da bi povećanje cijena ECCS-a dovelo do povećanja cijena prehrambene ambalaže i, u konačnici, do povećanja cijena prehrambenih proizvoda ili da bi takva potencijalna povećanja bila u istom omjeru kao i povećanje cijena ECCS-a. Nadalje, ECCS se upotrebljava samo za gornje i donje dijelove limenki, dok se pokositreni (bijeli) lim, koji je skuplji, upotrebljava za tijelo limenki. Stoga nije vjerojatno da će ikakvo potencijalno povećanje cijena ECCS-a samo po sebi znatno utjecati na cijene prehrambene ambalaže. Taj zaključak nije doveden u pitanje nakon privremene objave. Stoga je Komisija odbacila tvrdnje CISA-e i kineske vlade.

(228)

Zaključno, Komisija je napomenula da se prema članku 21. stavku 1. osnovne uredbe odluka o tome treba li intervenirati u interesu Unije temelji na procjeni svih različitih interesa u cjelini. U ispitivanjima se posebno uzima u obzir potreba za uklanjanjem učinaka štetnog subvencioniranja koji narušavaju trgovinu i ponovno uspostavljanje učinkovite konkurencije.

(229)

Komisija je pažljivo procijenila sve tvrdnje i dokaze u vezi s interesom Unije i provjerila bi li zaštita koju mjere pružaju industriji Unije bila očito nerazmjerna u usporedbi s interesom korisnikâ, kako je navedeno u ovom odjeljku.

(230)

S obzirom na jasan uvid u damping i štetu Komisija je zaključila da su konačne mjere opravdane kako bi se proizvođačima iz Unije omogućilo da ponovno postignu održive razine dobiti. Konkretno, Komisija je zaključila da su šteta koju je pretrpjela industrija Unije i potreba da se ona zaštiti od dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja prevladali nad primjedbama koje su iznijeli korisnici. Međutim, u kontekstu pitanja koja su opisali korisnici i tržišnih kretanja nakon razdoblja ispitnog postupka, kako je dodatno objašnjeno u uvodnoj izjavi 244. u nastavku, Komisija je razmotrila primjenu oblika pristojbi koji bi bolje odgovarao tim kretanjima.

(231)

Stoga je Komisija potvrdila privremeni zaključak da ne postoje dovoljno uvjerljivi razlozi povezani s interesom Unije u skladu s člankom 21. osnovne uredbe protiv uvođenja konačnih mjera na uvoz predmetnog proizvoda.

7.2.3. Zaključak o interesu Unije

(232)

Uzimajući u obzir navedeno, Komisija je potvrdila zaključak iz uvodne izjave 274. privremene uredbe da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz ECCS-a podrijetlom iz predmetnih zemalja nije u interesu Unije.

8. KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE

8.1. Konačne mjere

(233)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere kako bi se spriječilo nanošenje daljnje štete industriji Unije dampinškim uvozom predmetnog proizvoda.

(234)

U skladu s pristupom koji je opisan u uvodnoj izjavi 278. privremene uredbe konačna pristojba za ostala društva u NRK-u koja surađuju, a nisu uključena u uzorak temeljila se na ponderiranoj prosječnoj dampinškoj marži, kako je utvrđena za dva društva u uzorku iz NRK-a, koja je, za razliku od privremene faze, bila niža od ponderirane prosječne marže štete.

(235)

Nakon pojašnjenja i ispravaka koje je Komisija objavila 16. rujna 2022. CISA je iznijela primjedbu da i dalje nije jasno temelji li se fiksna pristojba za druga društva koja surađuju na dampinškoj marži ili na marži štete koja je utvrđena za ta društva. Osim toga, ponovila je svoj argument da Komisija nije utvrdila nalaze o sirovinama za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak. Zbog toga se članak 7. stavci 2.a i 2.b osnovne uredbe ne bi trebali primjenjivati na ta društva.

(236)

Komisija je pojasnila da se fiksna pristojba za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak temelji na ponderiranoj prosječnoj dampinškoj marži koja je bila niža od utvrđene ponderirane prosječne marže štete koja je utvrđena. Osim toga, Komisija je smatrala da je uzorak proizvođačâ izvoznika iz NRK-a bio reprezentativan te, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 16. privremene uredbe, nijedna strana nije osporila odabrani uzorak ni dostavila primjedbe na njega. Stoga su se i nalazi za odabrana društva, među ostalim u pogledu članka 7. stavaka 2.a i 2.b osnovne uredbe za Jintai, smatrali reprezentativnima za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak. Komisija je stoga smatrala primjerenim uzeti te nalaze u obzir pri izračunavanju ponderirane prosječne marže štete i ponderirane prosječne dampinške marže društava koja surađuju, a nisu uključena u uzorak, na temelju dvaju društava u uzorku. Stoga je odbacila tu tvrdnju.

(237)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 279. i 280. privremene uredbe, s obzirom na nisku razinu suradnje proizvođača iz NRK-a i činjenicu da se razina pristojbe za društvo Jintai temeljila na dampinškoj marži utvrđenoj u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe, razina pristojbe na razini cijele zemlje temeljila se na najvišim dampinškim maržama utvrđenima po vrstama proizvoda koji je društvo Jintai prodavalo u reprezentativnim količinama. Komisija nije trebala izračunati marže sniženja ciljnih cijena ili marže štete za društva koja ne surađuju zbog nalaza o poremećajima sirovina u skladu s člankom 7. stavkom 2.a.

(238)

Suradnja u Brazilu bila je visoka te je zbog toga preostala pristojba utvrđena na istoj razini kao ona koja se primjenjuje na društvo Companhia Siderúrgica Nacional.

(239)

Komisija je u privremenoj fazi uvela pristojbe ad valorem. Nakon privremene objave CSN, Eviosys, Baosteel i grčko Ministarstvo vanjskih poslova zatražili su da Komisija razmotri primjenu najniže uvozne cijene („NUC”) umjesto pristojbi ad valorem. CSN je tvrdio da bi najniža uvozna cijena omogućila proizvođačima iz Unije da se oporave od učinaka navodnog štetnog dampinga, a istodobno bi spriječila svaki nepovoljni učinak neopravdanog povećanja cijena nakon razdoblja ispitnog postupka koji bi mogao imati znatan negativan učinak na poslovanje korisnikâ. Najnižom uvoznom cijenom uklonile bi se i bojazni korisnika u vezi s nestašicom predmetnog proizvoda i spriječili bi se ozbiljni poremećaji u opskrbi tržišta Unije.

(240)

Komisija je procijenila te tvrdnje i smatrala da najniža uvozna cijena nije primjeren oblik pristojbi jer se time cijena obično utvrđuje na fiksnim razinama i stoga može snažnije utjecati na tržište. To bi moglo biti posebno problematično u ovom slučaju u kojem na tržištu postoji mali broj proizvođača iz Unije. Uz to, najniža uvozna cijena često nije primjeren oblik pristojbe za tržišta koja su podložna nestabilnosti (npr. nestabilnost cijena sirovina), što vrijedi za proizvode od čelika. Stoga je Komisija odbila te zahtjeve.

(241)

Nakon konačne objave društva Eviosys i Baosteel ponovila su svoj zahtjev za razmatranje primjene najniže uvozne cijene. CANPACK je podržao taj zahtjev. Osim toga, Eviosys je predložio da bi se najniža uvozna cijena, u kombinaciji s pristojbom ad valorem, koja se primjenjuje ako se ne uzima u obzir najniža uvozna cijena, trebala primjenjivati prve dvije godine provedbe mjera nakon čega bi fiksna pristojba automatski zamijenila najnižu uvoznu cijenu. Eviosys je svoj zahtjev opravdao iznimnim okolnostima koje se odnose na mogućnost proizvođača iz Unije da isporučuju predmetni proizvod, za koje smatra da će se razriješiti u sljedeće dvije godine. Osim toga, pozvao se na nekoliko prethodnih uredaba (29) u kojima je Komisija promijenila pristojbe u najnižu uvoznu cijenu kako bi zaštitila interese korisnika i spriječila nestašicu. Nadalje, pozvao se na prethodne ispitne postupke u kojima je trajanje antidampinških mjera zbog iznimnih tržišnih okolnosti bilo ograničeno na dvije godine (30).

(242)

Nakon konačne objave Eurofer je podržao nalaze Komisije u skladu s kojima najniža uvozna cijena ne bi bila primjerena kao antidampinška pristojba u ovom ispitnom postupku zbog nedavnog naglog porasta troškova proizvodnje ECCS-a, koji utječe na njegovu prodajnu cijenu. Najniža uvozna cijena stoga ne bi donijela odgovarajuće olakšanje za industriju. Osim toga, ovaj se slučaj znatno razlikuje od prethodnih ispitnih postupaka u kojima se primjenjivala najniža uvozna cijena, a najniže uvozne cijene mogu se lako zaobići ili apsorbirati.

(243)

Komisija je primijetila da ni Eviosys ni Baosteel nisu dostavili nikakve nove informacije ili dokaze kako bi poduprli svoje ponovljene zahtjeve za uvođenje najniže uvozne cijene. Stoga su nalazi iz uvodne izjave 240. i dalje valjani. Osim toga, Eviosys nije dostavio nikakve dokaze kojima bi potkrijepio svoju tvrdnju da bi najniža uvozna cijena bila primjerenija od fiksne pristojbe koju je Komisija predložila za rješavanje navodne privremene nestašice. Nadalje, navodna privremena nestašica dovedena je u pitanje, s obzirom na podneske industrije Unije u kojima se navodi da će se predmetni proizvod i dalje prodavati u dostatnim količinama. Naposljetku, čak i kad bi doista došlo do navodne nestašice, ništa ne upućuje na to da bi dvogodišnje razdoblje primjene najniže uvozne cijene bilo primjeren i razmjeran alat za njezino otklanjanje. Kad je riječ o prethodnim uredbama na koje upućuje Eviosys, a koje se odnose na uvođenje najniže uvozne cijene, Komisija je podsjetila da je procjena primjerenosti uvođenja najniže uvozne cijene provedena na temelju pojedinačnih slučajeva te da ovisi o posebnim okolnostima svakog slučaja. Iz razloga navedenih u uvodnoj izjavi 240., odnosno zbog toga što najniža uvozna cijena pruža samo osnovnu razinu zaštite koja u ovom slučaju nije dostatna s obzirom na jasne nalaze o dampingu i šteti te trenutačne teške i nestabilne tržišne uvjete, smatralo se da najniža uvozna cijena u ovom slučaju ne bi bila odgovarajuća vrsta antidampinške mjere. Kad je riječ o pozivanju na prethodne uredbe u kojima je ukupno trajanje predmetnih antidampinških mjera bilo ograničeno na dvije godine, Komisija ih nije smatrala relevantnima jer su se odnosile samo na ukupno trajanje mjera, a ne na promjenu njihova oblika nakon nekoliko godina, kako je predložio Eviosys. Osim toga, kako je Eviosys sâm istaknuo, u svakoj od tih uredaba razlozi za ograničavanje trajanja mjera bili su povezani s posebnim činjeničnim okolnostima konkretnog ispitnog postupka i međusobno su se znatno razlikovali. Komisija je stoga smatrala da su se citirane uredbe odnosile na situacije koje se razlikuju od ovog slučaja. S obzirom na prethodno navedene okolnosti, Komisija je odbacila te zahtjeve.

(244)

Kad je riječ o obliku mjera, s obzirom na nestabilnost cijena ECCS-a nakon kraja razdoblja ispitnog postupka, koje su se gotovo udvostručile, Komisija je razmotrila primjenu fiksne pristojbe po toni umjesto pristojbi ad valorem. Fiksna ili posebna pristojba omogućila bi zaštitu industrije Unije od štetnog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja, a istodobno bi djelovala manje ograničavajuće u usporedbi s pristojbom ad valorem u slučaju povećanja cijena jer je njezina težina tada znatno smanjena.

(245)

Fiksna pristojba temeljit će se na odgovarajućoj neštetnoj ili nedampinškoj cijeni u razdoblju ispitnog postupka.

(246)

Ako se uvozne cijene iz predmetnih zemalja znatno promijene i ako ta promjena bude trajna i dovede do smanjenja učinkovitosti antidampinških mjera, Komisija podsjeća strane da će se prema članku 11. stavku 3. osnovne uredbe Komisiji omogućiti da uzme u obzir te trajne promjene kako bi se mjere eventualno prilagodile novim okolnostima, među ostalim i promjenom njihova oblika.

(247)

Nakon konačne objave Eurofer je osporio predloženu fiksnu pristojbu tvrdeći da kretanja nakon razdoblja ispitnog postupka opravdavaju primjenu pristojbe ad valorem. Konkretno, tvrdio je da su se cijene plina i električne energije u Uniji drastično povećale te da se u skoroj budućnosti očekuje njihov daljnji rast. Osim toga, cijene energije u Brazilu i NRK-u ne prate taj trend povećanja, što bi omogućilo da proizvodi uvezeni iz tih zemalja ulaze u Uniju po niskim cijenama. Eurofer je stoga tvrdio da su zbog trajno visoke cijene ECCS-a pristojbe ad valorem potrebne kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita industrije Unije. Konačno, s obzirom na to da neće doći do drugih neuobičajenih skokova cijena ECCS-a, ne postoji rizik da pristojbe ad valorem budu pretjerano restriktivne.

(248)

Komisija je priznala da su se cijene energije doista povećale. Međutim, nije bilo ni tvrdnje ni dokaza da proizvođači ECCS-a ne bi mogli povećati svoje cijene i prenijeti svoje sve veće ukupne troškove na korisnike te da bi se fiksna pristojba razlikovala od pristojbe ad valorem u tom smislu. Slično tome, nije bilo dokaza da bi fiksne pristojbe izračunane na temelju predmetnih nedampinških i neštetnih cijena utvrđenih tijekom razdoblja ispitnog postupka spriječile oporavak industrije Unije od štete koju je pretrpjela u razdoblju ispitnog postupka. Istodobno, kako je Eurofer potvrdio, iako su možda dosegnule svoj vrhunac u razdoblju od veljače do svibnja 2022. i nakon toga se smanjile, cijene su i nakon tog razdoblja ostale znatno iznad razina iz razdoblja ispitnog postupka. Komisija je u tim okolnostima potvrdila svoje zaključke iz uvodne izjave 244. da će se fiksnom pristojbom osigurati zaštita industrije Unije od štetnog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja, dok su istodobno bojazni korisnika povezane s visokim cijenama uzete u obzir koliko je god to bilo moguće. U svakom slučaju, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 246., ako se uvozne cijene iz predmetnih zemalja znatno promijene i ako ta promjena bude trajna i dovede do smanjenja učinkovitosti antidampinških mjera, razina i/ili oblik mjera mogu se preispitati.

(249)

Nakon konačne objave brazilski proizvođač izvoznik CNS 13. rujna 2022. dostavio je ponudu za preuzimanje cjenovne obveze. Budući da je ta ponuda zaprimljena znatno nakon roka iz članka 8. osnovne uredbe, Komisija je odbacila ponudu s obrazloženjem da je dostavljena izvan roka. Komisija je o tome obavijestila sve zainteresirane strane bilješkom u dokumentaciji.

(250)

Na temelju prethodno navedenog stope konačne antidampinške pristojbe, izražene kao cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:

Zemlja	Društvo	Dampinška marža (%)	Marža štete (%)	Konačna antidampinška pristojba (%)	Konačna antidampinška pristojba (EUR/tona)
Narodna Republika Kina	Baoshan Iron & Steel Co., Ltd.	30,7	33,9	30,7	239,82
	Handan Jintai Packing Material Co., Ltd	53,9	53,9	53,9	428,37
	Ostala društva koja surađuju: GDH Zhongyue (Zhongshan) Tinplate Industry Co., Ltd. Shougang Jingtang United Chemical and Steel Co., Ltd.	34,6	37,6	34,6	271,01
	Sva ostala društva	77,9	77,9	77,9	607,98
Brazil	Companhia Siderúrgica Nacional	66,8	53,2	53,2	348,39
Brazil	Sva ostala društva	66,8	53,2	53,2	348,39

(251)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbe primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja koje proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne može se ostvariti korist od tih stopa te bi na njega trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(252)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (31). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(253)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala pravilna primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(254)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica trebala bi provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u deklaraciji te bi trebala osigurati da daljnja primjena stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(255)

Ako se obujam izvoza jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća, posebno nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje obujma moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim se okolnostima može pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera ako su za to ispunjeni uvjeti. U tom se ispitnom postupku može među ostalim ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedičnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje.

(256)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

8.2. Konačna naplata privremenih pristojbi

(257)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete nanesene industriji Unije, iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama uvedenima privremenom uredbom trebali bi se konačno naplatiti do iznosa utvrđenih na temelju ove Uredbe.

9. ZAHTJEVI ZA SUSPENZIJU

(258)

Nakon privremene objave Astir Vitogiannis, grčko Ministarstvo vanjskih poslova, Baosteel i CISA tvrdili su da bi mjere trebalo suspendirati u skladu s člankom 14. stavkom 4. osnovne uredbe. Nakon konačne objave te su tvrdnje ponovili i CSN i CISA. CISA se pozvala i na javne pozive koje su uputili VDMA, njemačko i europsko udruženje za industriju strojogradnje i Orgalim, predstavničko udruženje Unije za tehnološke industrije EU-a, koji su pozvali EU da zbog vojne agresije Ruske Federacije na Ukrajinu suspendira pristojbe za zaštitu trgovine za proizvode od čelika. Međutim, nijedan od članaka na koje se upućivalo nije se posebno odnosio na ECCS ili na stanje tržišta za taj konkretan proizvod.

(259)

Baosteel nije dodatno objasnio zašto je suspenzija potrebna. CISA i CSN naveli su povećanje cijena nakon razdoblja ispitnog postupka, pritisak na lance opskrbe i ograničenu dostupnost ECCS-a i njegovih sirovina zbog nedavnih geopolitičkih događaja.

(260)

Astir Vitogiannis tvrdio je da je dostupnost ECCS-a ograničena i da se šteta neće nastaviti jer industrija Unije navodno više nije oštećena na temelju općenito pozitivnih rezultata dvaju proizvođača iz Unije. Grčko Ministarstvo vanjskih poslova navelo je samo dosad nezabilježene i privremene promjene na tržištu u smislu vrlo visokih cijena u razdoblju nakon ispitnog postupka.

(261)

Komisija je u odgovoru podsjetila na svoje već iznesene nalaze u kontekstu procjene interesa Unije. Naime, kako je navedeno u uvodnim izjavama 216. i 225., cijene su se počele smanjivati. Uz to, a s obzirom na očekivano usporavanje gospodarstva do kraja 2022. i tijekom 2023., ne očekuje se daljnje povećanje cijena i potražnje. U kontekstu nalaza o razini štetnog dampinga prouzročenog uvozom iz predmetnih zemalja u razdoblju ispitnog postupka isto tako nije bilo dokaza da su se tržišni uvjeti privremeno promijenili do te mjere da bi trenutačan nastavak uvoza iz predmetnih zemalja značio da industrija Unije vjerojatno neće pretrpjeti štetu tijekom devet mjeseci. Na temelju toga Komisija je odlučila da u ovom trenutku nije primjereno dalje razmatrati tvrdnje o suspenziji mjera.

10. ZAVRŠNE ODREDBE

(262)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/159 (32) Komisija je uvela zaštitnu mjeru za određene proizvode od čelika na razdoblje od tri godine. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/1029 (33) ta je zaštitna mjera produljena do 30. lipnja 2024. Predmetni proizvod pripada jednoj od kategorija proizvoda koje obuhvaća zaštitna mjera. Prema tome, nakon što se prekorače carinske kvote utvrđene na temelju zaštitne mjere, na isti uvoz plaćala bi se i carinska pristojba iznad kvote i antidampinška pristojba. Budući da takva kumulacija antidampinških mjera sa zaštitnim mjerama može imati veći učinak na trgovinu nego što je poželjno, Komisija je odlučila spriječiti istodobnu primjenu antidampinške pristojbe i carinske pristojbe iznad kvote na predmetni proizvod tijekom trajanja primjene zaštitne pristojbe.

(263)

To znači da, ako se carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159 počne primjenjivati na predmetni proizvod i premašuje razinu antidampinške pristojbe na temelju ove Uredbe, naplaćuju se samo carinske pristojbe iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159. Tijekom razdoblja istodobne primjene zaštitne i antidampinške pristojbe suspendira se naplata pristojbi uvedenih u skladu s ovom Uredbom. Ako carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159 postane primjenjiva na predmetni proizvod, a određena je na razini nižoj od razine antidampinškie pristojbe u ovoj Uredbi, carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159 naplaćuje se povrh razlike između te pristojbe i više razine antidampinške pristojbe na temelju ove Uredbe. Suspendira se dio iznosa antidampinške pristojbe koja nije naplaćena.

(264)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 (34), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(265)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz plosnatih valjanih proizvoda od željeza ili nelegiranog čelika, prevučenog oksidima kroma ili kromom i oksidima kroma, koji su označeni i kao proizvodi od čelika elektrolitički prevučeni kromom, trenutačno razvrstani u oznake KN 7210 50 00 i 7212 50 20 i podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Brazila.

2. Stope konačne antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Zemlja	Društvo	Konačna antidampinška pristojba (EUR/tona)	Dodatna oznaka TARIC
Narodna Republika Kina	Baoshan Iron & Steel Co., Ltd.	239,82	C039
	Handan Jintai Packing Material Co., Ltd	428,37	C862
	Ostala društva koja surađuju: GDH Zhongyue (Zhongshan) Tinplate Industry Co., Ltd. Shougang Jingtang United Chemical and Steel Co., Ltd.	271,01	C137
	Sva ostala društva	607,98	C999
Brazil	Companhia Siderúrgica Nacional	348,39	C212
Brazil	Sva ostala društva	348,39	C999

3. Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbe utvrđenih za društva navedena u stavku 2. podnošenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u [predmetna zemlja]. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sva ostala društva.

4. U slučajevima kada je roba oštećena prije puštanja u slobodan promet pa je stoga stvarno plaćena ili plativa cijena raspodijeljena za određivanje carinske vrijednosti u skladu s člankom 131. stavkom 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (35), iznos antidampinške pristojbe, izračunan na temelju gore određenih iznosa, smanjuje se za postotak koji odgovara raspodjeli stvarno plaćene ili plative cijene.

5. Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

Konačno se naplaćuju iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom na temelju Provedbene uredbe (EU) 2022/802 o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz proizvoda od čelika elektrolitički prevučenih kromom podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Brazila. Iznosi osigurani iznad konačnih stopa antidampinške pristojbe se oslobađaju.

Članak 3.

Članak 1. stavak 2. može se izmijeniti kako bi se dodali novi proizvođači izvoznici iz Narodne Republike Kine i kako bi se na njih primjenjivala odgovarajuća ponderirana prosječna stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju i koja nisu uključena u uzorak. Novi proizvođač izvoznik mora dostaviti dokaze:

(a)	da nije izvozio proizvode opisane u članku 1. stavku 1. tijekom razdoblja ispitnog postupka (od 1. srpnja 2020. do 30. lipnja 2021.);

(b)	da nije povezan s izvoznicima ili proizvođačima na koje se primjenjuju mjere uvedene ovom Uredbom; i

(c)	da je doista izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda u Uniju nakon razdoblja ispitnog postupka.

Članak 4.

1. Ako se carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159 počne primjenjivati na proizvode od čelika elektrolitički prevučenih kromom iz članka 1. stavka 1., carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159 naplaćuje se uvećana za razliku između te pristojbe i više istovjetne ad valorem razine antidampinške pristojbe iz članka 1. stavka 2.

2. Suspendira se dio iznosa antidampinških pristojbi koje nisu naplaćene u skladu sa stavkom 1.

3. Suspenzije iz stavka 2. vremenski su ograničene na razdoblje primjene carinske pristojbe iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159.

Članak 5.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. studenoga 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2) Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom proizvoda od čelika elektrolitički prevučenih kromom (ECCS) podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Brazila (SL C 387, 24.9.2021., str. 2.).

(3) SL L 143, 23.5.2022., str. 11.

(4) Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite, 20. prosinca 2017., SWD(2017) 483 final/2.

(5) https://www.usitc.gov/investigations/701731/2021/cold_rolled_steel_flat_products_brazil_china_india/first_review_full.htm

(6) Brazil Steel Institute (https://acobrasil.org.br/)

(7) Vidjeti prethodnu bilješku.

(8) OECD, Steel Market Developments, Q2 2021 (Razvoj događaja na tržištu čelika za 2. tromjesečje 2021.), dostupno na: https://www.oecd.org/industry/ind/steel-market-developments-Q2-2021.pdf

(9) Korištena je cijena CFR za talijanske luke. To je bila jedina dostupna cijena CFR za taj proizvod u bazi podataka Biltena o metalima.

(10) https://corporate.arcelormittal.com/media/press-releases/arcelormittal-completes-investment-agreement-with-invitalia, pristupljeno 28. kolovoza 2022.

(11) Brazilska vlada pogrešno je uputila na uvodnu izjavu 158. privremene uredbe.

(12) WT/DS578/R, Maroko — Konačne antidampinške mjere na uvoz školskih radnih bilježnica iz Tunisa, izvješće povjerenstva od 27. srpnja 2021., stavak 7.207.

(13) Vidjeti presude Općeg suda od 14. rujna 2022., „Methanol Holdings (Trinidad) protiv Komisije”, predmet T-744/19 ECLI:EU:T:2022:558, točka 100. te od 14. rujna 2022., „Nevinnomysskiy Azot i NAK ‚Azot’ protiv Komisije”, predmet T-865/19, ECLI:EU:T:2022:559, točke 195., 261.–268.

(14) Presuda Općeg suda od 10. travnja 2019., „Jindal Saw i Jindal Saw Italia protiv Komisije”, T-301/16, EU:T:2019:234, točka 184.

(15) Presuda Općeg suda od 27. travnja 2022., „Giant Electric Vehicle Kunshan protiv Komisije”, T-242/19, EU:T:2022:259, točke 89. i 90.

(16) Primjerice, carinske pristojbe i troškovi nastali nakon uvoza te prilagodbe za popuste i rabate.

(17) Presuda Suda od 12. svibnja 2022., „Komisija protiv društva Hansol Paper”, C-260/20 P, ECLI:EU:C:2022:370, točke od 95. do 114.

(18) Presuda Općeg suda od 4. svibnja 2022., „Kinesko udruženje industrije gume (CRIA) i Kineska gospodarska komora uvoznika i izvoznika metala, minerala i kemikalija (CCCMC) protiv Komisije”, ECLI:EU:T:2022:266, točke 139. i 140.

(19) Vidjeti bilješku 15.

(20) Vidjeti „ArcelorMittal earnings skyrocket, foresees supportive 2022 conditions” (Zarada grupe ArcelorMittal vrtoglavo raste, predviđaju se povoljni uvjeti za 2022.), 10. veljače 2022., dostupno na https://www.kallanish.com/en/news/steel/market-reports/article-details/arcelormittal-sees-2022-market-conditions-supportive-0222/; „Thyssenkrupp cashes in on higher steel prices” (Thyssenkrupp zarađuje na višim cijenama čelika), 10. veljače 2022., dostupno na https://eurometal.net/thyssenkrupp-cashes-in-on-higher-steel-prices/; „EU mills lift HRC further amid cost escalation” (Čeličane u EU-u dodatno povećavaju cijenu toplovaljanih čeličnih koluta zbog povećanja troškova), 10. ožujka 2022., dostupno na https://eurometal.net/eu-mills-lift-hrc-further-amid-cost-escalation/.

(21) Vidjeti presudu Općeg suda od 14. rujna 2022., „Methanol Holdings (Trinidad) protiv Komisije”, predmet T-744/19, ECLI:EU:T:2022:558, točka 103.

(22) Vidjeti presudu Općeg suda od 14. rujna 2022., „Nevinnomysskiy Azot i NAK ‚Azot’ protiv Komisije”, predmet T-865/19, ECLI:EU:T:2022:559, točka 377.

(23) Vidjeti predmet T-192/08 Transnational Company „Kazchrome” i ENRC Marketing protiv Vijeća, EU:T:2011:619, točke od 221. do 225.

(24) Vidjeti predmet T-422/13, Committee of Polyethylene Terephthalate (PET) Manufacturers in Europe (CPME) i dr. protiv Vijeća, EU:T:2017:251, točka 144., koji upućuje na predmet T-132/01, Euroalliages i dr. protiv Komisije, EU:T:2003:189, točka 47.

(25) Do prethodnog objavljivanja došlo je 25. travnja 2022.

(26) Europska komisija, „Ljetna gospodarska prognoza 2022.: ruski rat pogoršao izglede”, dostupno na: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_4511.

(27) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1382 оd 2. rujna 2019. o izmjeni određenih uredbi o uvođenju antidampinških i antisubvencijskih mjera za određene proizvode od čelika koji podliježu zaštitnim mjerama (SL L 227, 3.9.2019., str. 1.).

(28) Odluka Komisije u predmetu M.8713 – Tata Steel/ThyssenKrupp/JV, 11. lipnja 2019., točka 444.

(29) Među ostalim, ti su se ispitni postupci odnosili na uvoz plosnato valjanih proizvoda od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima iz Kine, Rusije, Koreje, Japana i SAD-a, toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Brazila, Irana, Rusije i Ukrajine, proizvoda od melamina iz Kine i solarnog stakla iz Kine. Za cjeloviti popis vidjeti str. 4.–5. podneska društva Eviosys od 13. rujna 2022.

(30) Idem, vidjeti str. 6.–7.

(31) European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate G, Rue de la Loi/Wetstraat 170, 1040 Bruxelles, Belgija. E-pošta: TRADE-Defence-Complaints@ec.europa.eu

(32) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/159 оd 31. siječnja 2019. o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L 31, 1.2.2019., str. 27.).

(33) Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1029 od 24. lipnja 2021. o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/159 radi produljenja zaštitne mjere protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L 225 I, 25.6.2021., str. 1.).

(34) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(35) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.).

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 295

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 65. 16. studenoga 2022.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Uredba Komisije (EU) 2022/2246 оd 15. studenoga 2022. o izmjeni priloga VIII. i IX. Uredbi (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu spongiformne encefalopatije u živih jelena ( 1 )	1
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2247 оd 15. studenoga 2022. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz proizvoda od čelika elektrolitički prevučenih kromom podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Brazila	7
		ODLUKE
	*	Odluka Vijeća (EU) 2022/2248 od 14. studenoga 2022. o imenovanju članice Revizorskog suda	47
	*	Odluka (EU) 2022/2249 Europske središnje banke od 9. studenoga 2022. o izmjeni Odluke (EU) 2022/911 o uvjetima sustava TARGET-ECB (ESB/2022/22) (ESB/2022/38)	48
		SMJERNICE
	*	Smjernica (EU) 2022/2250 Europske središnje banke od 9. studenoga 2022. o izmjeni Smjernice (EU) 2022/912 o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu nove generacije (sustav TARGET) (ESB/2022/8) (ESB/2022/39)	50
		AKTI KOJE DONOSE TIJELA USTANOVLJENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA
	*	Odluka br. 1/2022 Odbora za carinsku suradnju između država Istočne i Južne Afrike I EU-a od 19. listopada 2022. o automatskom odstupanju od pravila o podrijetlu utvrđenih Protokolom 1. uz Privremeni sporazum kojim se stvara okvir za Sporazum o gospodarskom partnerstvu između država Istočne i Južne Afrike, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, u vezi s automatskim odstupanjem iz članka 44. stavka 8. za konzerviranu tunu i filete tune koje se uvozi u EU [2022/2251]	52


	(1) Tekst značajan za EGP.