(1)

Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane (1) („Sporazum”) stupio je na snagu 1. rujna 2017.

(2)

U skladu s člankom 465. stavkom 2. Sporazuma Vijeće za pridruživanje može delegirati svoje ovlasti Odboru za pridruživanje, uključujući ovlast za donošenje obvezujućih odluka.

(3)

Vijeće za pridruživanje delegiralo je, Odlukom br. 3/2014 Vijeća za pridruživanje (2), Odboru za pridruživanje u sastavu za trgovinu ovlast za ažuriranje ili izmjenu, među ostalim, Priloga XV. Sporazumu.

(4)

Odbor za pridruživanje u sastavu za trgovinu na sljedećem sastanku treba donijeti odluku o ažuriranju Priloga XV. Sporazumu.

(5)

S obzirom na to da je nekoliko akata Unije navedenih u Prilogu XV. Sporazumu izmijenjeno ili stavljeno izvan snage od zaključenja pregovora o Sporazumu, potrebno je ažurirati taj prilog, među ostalim i prilagodbom određenih rokova kako bi se uzeo u obzir napredak koji je Ukrajina dosad ostvarila u postupku približavanja pravnoj stečevini Unije.

(6)

Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Odbora za pridruživanje u sastavu za trgovinu jer će predviđena odluka biti obvezujuća za Uniju,

(1)

Dopisom od 1. srpnja 2019. Belgija je Komisiji prijavila program potpore za proizvodnju videoigara. Dodatne informacije dostavila je Komisiji u dopisima od 3. siječnja i 2. veljače 2020.

(2)

Komisija je dopisom od 30. travnja 2020. obavijestila Belgiju o svojoj odluci o pokretanju postupka predviđenog člankom 108. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU), a koji se odnosi na tu potporu.

(3)

Odluka Komisije o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije (2). Komisija je od zainteresiranih strana zatražila da dostave primjedbe o predmetnoj potpori.

(4)

Belgija je u dopisu od 29. svibnja 2020. dostavila svoje primjedbe na odluku o pokretanju postupka.

(5)

Komisija je 16. srpnja 2020. od jedne zainteresirane strane primila primjedbe o tom pitanju. Proslijedila ih je Belgiji uz mogućnost dostavljanja opaski o podnesenim primjedbama, koje je i zaprimila u dopisu od 30. studenoga 2020.

(6)

Belgija je u dopisu od 29. svibnja 2020. obavijestila Komisiju o tome da želi izmijeniti propise na kojima se temelji potpora, a 30. studenoga 2021. o tome da je belgijskom Zastupničkom domu podnesen prijedlog zakona koji sadržava te izmjene (3).

(7)

Belgija je dostavila dodatne informacije 10. lipnja i 8. prosinca 2021. te 10. veljače i 29. ožujka 2022.

(8)

Riječ je o programu potpora za porezna utočišta za proizvodnju videoigara. Njime se namjerava proširiti opseg početnog sustava poreznih utočišta, kojim se nastojala poduprijeti audiovizualna produkcija i koji je Komisija odobrila 2003 (4). Od onda su produljenja i izmjene tog sustava odobreni 2004. (5), 2007. (6), 2009. (7), 2013. (8) i 2014 (9). Sustav poreznih utočišta iz 2014. produljen je 2020. (10) bez izmjena. Aktualna verzija sustava vrijedi do 31. prosinca 2026.

(9)

Pravna osnova su belgijski Zakonik o porezu na prihod (11) i Zakon od 29. ožujka 2019. o proširenju sustava poreznog utočišta na industriju videoigara, objavljen u glasilu Moniteur belge od 16. travnja 2019. (12), i njegova izmjena, koja je trenutačno na razmatranju u belgijskom Zastupničkom domu (13). Izmjena se planira donijeti nakon pozitivne odluke Komisije.

(10)

Potpora traje do 31. prosinca 2027. (14).

(11)

Procijenjena sredstva iznose 36 000 000 EUR (6 000 000 EUR godišnje), a izdvajaju se iz proračuna belgijske savezne države.

(12)

Cilj je programa poduprijeti i potaknuti ulaganja poduzećâ u proizvodnju videoigara tako da se tim poduzećima dodijeli porezna olakšica. Poduzeća koja su u Belgiji obveznici poreza na dobit i koja ispunjavaju potrebne uvjete imat će pravo na porezno utočište ponuđeno u okviru tog programa potpore.

(13)

Kako bi iskoristili tu mogućnost smanjenja poreza, moraju ulagati u proizvodnju poduzeća koja proizvode videoigre koje su nadležne službe relevantne zajednice odobrile kao europske videoigre, odnosno videoigre koje su uglavnom izrađene uz pomoć autorâ i kreativnih suradnika s boravištem u Belgiji ili drugoj državi EGP-a ili pod nadzorom ili stvarnom kontrolom jednog ili više proizvođača ili suproizvođača s poslovnim nastanom u jednoj ili više država članica EGP-a.

(14)

To odobrenje videoigara ovisi o kulturnim testovima koje su uvele flamanska zajednica i Valonska regija za vlastite programe potpore za videoigre i koje je Komisija odobrila (2018. flamanskoj zajednici (15), uz produljenje i izmjenu 2022. (16), a 2020. Valonskoj regiji (17)). Prema kriterijima testa, igra mora imati kulturni i umjetnički karakter, proizvodne aktivnosti i akteri moraju imati kulturne poveznice s Flandrijom ili Valonskom regijom, a igra mora biti inovativna i kreativna. U tu se svrhu Belgija obvezala da će savezna država Belgija sklopiti sporazum o suradnji s flamanskom zajednicom, francuskom zajednicom i njemačkom jezičnom zajednicom o nadležnostima zajednicâ odnosno savezne države u pogledu sustava poreznih utočišta. Belgija navodi da će za vrijeme trajanja mjere zajednice odobravati videoigre u okviru sustava poreznih utočišta na temelju istih kriterija koje flamanska zajednica i Valonska regija primjenjuju na vlastite programe potpore za videoigre.

(15)

U okviru važećeg sustava poreznih utočišta, poduzeće („ulagatelj”) na temelju okvirnog sporazuma može nekom proizvođaču dati financijski doprinos za određenu audiovizualnu produkciju. To se ulaganje nadoknađuje stjecanjem „potvrde o poreznom utočištu”, na temelju koje ulagatelj može ostvariti poreznu pogodnost u obliku smanjenja oporezive dobiti. Kad je riječ o oporezivanju dobiti poduzeća, načelo je da se oporezuje ukupan iznos dobiti poduzeća (članak 185. belgijskog Zakonika o porezu na prihod). Kako bi se odredila porezna osnovica, dobit se umanjuje za porezno priznate rashode (članak 6. Zakonika o porezu na prihod). Poduzeće u pravilu može odbiti poslovne troškove koje je imalo ili snosilo u poreznom razdoblju (članak 49. Zakonika o porezu na prihod). Kad je riječ o vrijednosti ulaganja, mogući odbitak ovisi o vrijednosti doprinosa (članak 61. drugi podstavak Zakonika o porezu na prihod). Kad je riječ o sustavu poreznih utočišta, poduzeće koje se oporezuje može odmah odbiti 421 % uloženih iznosa, što je iznos koji je veći od njegova financijskog doprinosa. Ovisno o prijavljenom projektu ta je mogućnost dopuštena i za doprinose proizvodnji neke videoigre.

(16)

U okviru programa koji je prijavila Belgija, porezna vrijednost iz potvrde o poreznom utočištu utvrđena je na temelju 70 % troškova proizvodnje i poslovanja u EGP-u ili, ako su troškovi proizvodnje i poslovanja u Belgiji niži od 63 % ukupnog proračuna, troškova proizvodnje i poslovanja u Belgiji. Iznos potpore za moguća ulaganja u pojedinu proizvodnju utvrđen je na 48 % te porezne vrijednosti iz potvrde o poreznom utočištu. Stoga bi u scenariju s najvećim vrijednostima, u kojem je najmanje 63 % sredstava ukupnog proračuna potrošeno u Belgiji, intenzitet potpore mogao dosegnuti 48 % od 70 %, odnosno 33,6 % proračuna za proizvodnju, ali bi bio niži ako rashodi za proizvodnju u Belgiji iznose manje od 63 % ukupnog proračuna. U slučaju zbrajanja s drugim potporama za proizvodnju, intenzitet potpore bit će ograničen na 50 %.

(17)

U prvotnom nacrtu programa tako je bilo predviđeno da se porezna vrijednost iz potvrde o poreznom utočištu utvrđuje na temelju teritorijalnih izdataka. Iznos ulaganja (a stoga i iznos potpore) ovisi o postotku teritorijalnih izdataka te varira ovisno o iznosu planiranih rashoda u Belgiji.

(18)

Konceptom poreznih utočišta predviđeno je da proizvodna poduzeća koja su korisnici potpore moraju za sudjelovanje u sustavu poreznih utočišta imati odobrenje. Belgija navodi da se time nastoji omogućiti oduzimanje odobrenja poduzećima i osobama koji ne poštuju zakon. (18)

(19)

Belgija je objasnila da će se odobrenje izdavati u kratkom roku na zahtjev zainteresiranih proizvodnih poduzeća. Zahtjev će sadržavati samo identifikacijske podatke, dokument kojim se potvrđuje da podnositelj zahtjeva nema dugova prema Nacionalnom uredu za socijalnu sigurnost i izjavu o obvezi poštovanja zakona o poreznim utočištima. To konkretno znači da se proizvodno poduzeće obvezuje dati svoju ponudu za potvrdu o poreznom utočištu u skladu s odredbama Zakona od 11. srpnja 2018. o javnim ponudama ulagačkih instrumenata i uvrštavanju ulagačkih instrumenata za trgovanje na uređenim tržištima (19) i odredbama Uredbe (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća (20).

(20)

Belgija je objasnila da se u okviru postupka odobrenja neće uvesti uvjeti koji se odnose na poslovni nastan ili rezidentnost zainteresiranih poduzeća u Belgiji u trenutku podnošenja zahtjeva za odobrenje.

(21)

Belgija je u svojoj obavijesti objasnila da je sektor videoigara u Belgiji 2018. ostvario 100 000 000 EUR, što je 0,08 % svjetskog tržišta (koje je 2018. dosegnulo otprilike 124 000 000 000 EUR).

(22)

Belgija je u međuvremenu ažurirala te podatke. Sektor videoigara ostvario je 2020. prihod od 159 800 000 000 USD na svjetskoj razini (21), od čega je 82 000 000 EUR, koje je Belgija prijavila kao ukupni prihod belgijskog tržišta za tu godinu, činilo samo 0,05 %. Tržište na europskom kontinentu čini 19 % tog tržišta, što odgovara vrijednosti od 29 600 000 000 USD, odnosno više od 27 600 000 000 EUR. Belgijsko tržište videoigara činilo je 2020. 0,3 % europskog tržišta. Na temelju podataka za 2019. u belgijskom sektoru bilo je zaposleno 1 000 od ukupno 87 628 zaposlenih na europskom kontinentu. Od 4 913 studija za razvoj videoigara na europskom kontinentu, u Belgiji ih je poslovalo 63 (22). Te brojke stoga pokazuju da je belgijski sektor videoigara skromno zastupljen na europskom tržištu. Mnoga poduzeća koja posluju u belgijskom sektoru videoigara mala su poduzeća. Većina tih poduzeća su nova, to jest postoje manje od šest godina. Poduzeća se u tom sektoru zbog svoje veličine i kratkog postojanja suočavaju s teškoćama u razvoju poslovanja, čime se sprječava kreiranje većeg broja videoigara kulturnog značaja koje čime bi se postigla veća raznolikost.

(23)

Belgija je utvrdila sljedeće: unatoč rastu sektora, u predmetnoj industriji ne postoji potreban financijski pokretač za veći proboj na tržištu. Kao i u filmskoj produkciji, razvoj neke igre za računalo, igraću konzolu, tablet računalo ili pametni telefon traje više mjeseci ili godina. Za to je potrebno visokokvalificirano osoblje. Kao i u kod filma, financijski rezultat dolazi tek na kraju cijelog postupka. Zbog tih je elemenata riječ o relativno rizičnom sektoru. Kao i u kod filma, nikad se sa sigurnošću ne zna hoće li neka igra uspjeti privući širu javnost i tako ostvariti povrat ulaganja. Osim toga, projekti videoigara s izraženom obrazovnom, kulturnom i umjetničkom komponentom smatraju se rizičnijima jer, iako su troškovi proizvodnje isti kao kod popularnih videoigara u svijetu, njihovo je tržište ograničenije.

(24)

Financijska ograničenja otežavaju pokretanje većih projekata sa snažnim kreativnim potencijalom, ali i većim proračunom. Proizvodnja videoigara stoga je usmjerena na igre na osobnom računalu i igre čija produkcija nije skupa. Teškoće u financiranju otežavaju očuvanje i razvoj lokalnog znanja i iskustva u području kulture. Štoviše, proizvođačima se više isplati raditi podugovorene poslove za strana poduzeća nego razvijati vlastite videoigre.

(25)

Stoga belgijska poduzeća za proizvodnju videoigara često vrlo teško pronalaze potrebna financijska sredstva za nove projekte. Osim toga, suočavaju se i s velikom međunarodnom konkurencijom.

(26)

Porezna utočišta pridonijet će povećanju broja privatnih ulaganja u sektor proizvodnje videoigara, kao što je bio slučaj s poreznim utočištima za filmsku i audiovizualnu produkciju.

(27)

Opća zakonitost programa u obliku u kojem je prvotno prijavljen Komisiji bila je dvojbena. Porezna vrijednost iz potvrde o poreznom utočištu utvrđuje se na temelju teritorijalnih izdataka. Moguće je da su ti uvjeti teritorijalnosti izdataka bili suprotni načelima opće zakonitosti, a posebno načelima UFEU-a o slobodnom kretanju robe i slobodi pružanja usluga (članci 34. i 56. UFEU-a).

(28)

Komisija je izrazila sumnje u zakonitost i spojivost s unutarnjim tržištem činjenice da potpora za videoigre određuje iznos ulaganja, a time i iznos potpore kao postotak teritorijalnih izdataka u Belgiji, te u nužnost ili proporcionalnost postojanja teritorijalnih zahtjeva povezanih s tom potporom.

(29)

U dopisu od 16. srpnja 2020. organizacija „Vlaamse Onafhankelijke Film & Televisie Producenten” („Nezavisni flamanski filmski i televizijski producenti”, dalje u tekstu „VOFTP”) dostavila je svoje primjedbe na prijavljeni program potpore. VOFTP se smatra ugroženim programom jer strahuje da će otvaranje poreznih segmentu videoigara smanjiti priljev ulaganja u audiovizualnu produkciju njegovih članova. Prema VOFTP-u, proširenje opsega početnog sustava poreznih utočišta ne ispunjava uvjete za spojivost s unutarnjim tržištem i stoga ga Komisija ne bi trebala odobriti.

(30)

VOFTP u dopisu naglašava važnost provođenja dostatnog ispitivanja kako bi se utvrdilo jesu li videoigre koje će primiti potporu u okviru predmetnog programa doista povezane s Belgijom i pridonose li cilju promicanja kulture u smislu članka 107. stavka 3. točke (d) UFEU-a i kulturne raznolikosti. VOFTP izražava zabrinutost zbog toga što u programu nema jamstva da će samo videoigre s kulturnim ciljem biti prihvatljive za potporu.

(31)

Prema VOFTP-u, kriterijima za ocjenu kulturnog aspekta programa potpore za videoigre morat će se osigurati da videoigre za koje se dodijeli potpora imaju kulturnu vrijednost. Te bi kriterije trebala utvrditi nadležna zajednica ili regija koja ima vlastiti program potpore sektoru videoigara, u kojem kriterije za procjenu kulturnog aspekta neke videoigre utvrđuje ili tijelo flamanske zajednice (Audiovizualni fond Flandrije) ili tijelo Valonske regije. VOFTP sumnja da će primjena tih kriterija biti zajamčena. Nedostaje potreban sporazum o suradnji između države i zajednica.

(32)

U dopisu od 29. svibnja 2020. Belgija je napomenula da je odlukom o pokretanju postupka potvrđeno da su ispunjeni uvjeti da se u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (d) UFEU-a program smatra potporom za promicanje kulture spojivom s unutarnjim tržištem.

(33)

Kad je riječ o uvjetima teritorijalnosti izdataka i njihovoj općoj zakonitosti (uključujući njihovu nužnost i proporcionalnost), a posebno načela UFEU-a kojima se osigurava slobodno kretanje robe i sloboda pružanja usluga (članci 34. i 56. UFEU-a), Belgija je počela ispitivati mogućnost proširenja prihvatljivih izdataka na cijelo područje EGP-a. Povjerenstvo za financije i proračun belgijskog Zastupničkog doma predložilo je 16. srpnja 2021. izmjenu zakonodavstva kojom su riječi „troškovi proizvodnje i poslovanja u Belgiji” zamijenjene riječima „troškovi proizvodnje i poslovanja u Europskom gospodarskom prostoru”. U nacrtu izmjene porezna vrijednost iz potvrde o poreznom utočištu utvrđena je na temelju 70 % troškova proizvodnje i poslovanja u EGP-u ili, ako su troškovi proizvodnje i poslovanja koji čine poslovni prihod oporeziv u EGP-u niži od 63 % ukupnog proračuna, troškova proizvodnje i poslovanja koji čine poslovni prihod oporeziv u EGP-u. Zastupnički dom spreman je donijeti izmjenu čim Komisija donese pozitivnu odluku.

(34)

Kad je riječ o primjedbama VOFTP-a o kulturnom karakteru videoigara za koje bi se mogla dodijeliti potpora i primjeni kulturnih testova zajednica na videoigre u okviru programa poreznih utočišta, Belgija je navela da će se sporazum o suradnji između savezne države i zajednica o postojećem sustavu poreznih utočišta za audiovizualne produkcije morati promijeniti kako bi obuhvatio primjenu kulturnih testova zajednica ili regija na videoigre. To će se dogoditi prije početka provedbe prijavljenog programa, čim Zastupnički dom odobri predloženu zakonodavnu izmjenu i Komisija donese odluku o poreznim utočištima za proizvodnju videoigara. Belgija je potvrdila da se tim sporazumom o suradnji neće promijeniti sadržaj tih testova.

(35)

Članak 107. stavak 1. UFEU-a glasi: „Osim ako je Ugovorima drukčije predviđeno, svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama.”

(36)

Ulagatelji mogu od svoje oporezive dobiti odbiti sredstva koja se upotrebljavaju u okviru programa koji se ispituje. Tim se zakonski propisanim odbitkom smanjuje iznos poreza koji ubire država. Osim toga, zakonom je predviđeno da su ta sredstva namijenjena poduzećima koja imaju odobrenje države za tu operaciju i da doprinose specifičnim proizvodima kojima su nadležne službe relevantne zajednice izdale izričito odobrenje kao europskim videoigrama. Ulaganjima se stoga mobiliziraju državna sredstva i mogu se pripisati državi.

(37)

Cilj je programa smanjiti troškove proizvodnje proizvođača videoigara. Ti su izdaci dio troškova koje obično snose svi proizvođači videoigara. Stoga je riječ o trošku koji uobičajeno opterećuje proračun korisnika.

(38)

Potpora proizvođaču proizlazi iz doprinosa ulagatelja, a koji proizlazi iz poreznog odbitka te operacije. Komisija stoga zaključuje da se prednost koja proizlazi iz mogućnosti odbitka poreza okvirnim sporazumom zapravo prenosi na proizvođača.

(39)

Stoga se tim programom proizvođaču daje prednost koju u uobičajenim tržišnim uvjetima ne bi mogao ostvariti. Mjera stoga predstavlja prednost za proizvođače videoigara.

(40)

Program je selektivan jer će samo korisnici čiji projekt bude uspješan na selekcijskom testu ispunjavati uvjete za potporu. Osim toga, program potpore odnosi se samo na sektor videoigara. Nadalje, zbog poreznog odbitka u iznosu od 421 % vrijednosti ulaganja, predmetna ulaganja (a time i korisnici) mogu imati povlašteniji tretman nego druga ulaganja s obzirom na cilj sustava oporezivanja, jer se od drugih ulaganja ne može odbiti iznos koji prelazi njihovu nominalnu vrijednost. To je tako unatoč tome što je njihova pravna i činjenična situacija s obzirom na cilj tog sustava, a to je oporezivanje prihoda poduzetnika nakon što se oduzmu ulaganja, usporediva s drugima. Taj tretman nije opravdan s obzirom na vrstu i logiku tog sustava. U okviru sustava poreza na dobit, redovni odbitak ne bi bio veći od nominalne vrijednosti ulaganja.

(41)

Budući da se videoigrama trguje na međunarodnoj razini i da je to tržište otvoreno za tržišno natjecanje, financijska prednost dodijeljena korisnicima može utjecati na tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama.

(42)

Prijavljivanjem programa prije početka njegove provedbe, Belgija je ispunila svoje obveze koje proizlaze iz članka 108. stavka 3. UFEU-a.

(43)

Spojivost programa s unutarnjim tržištem analizirat će se na temelju članka 107. stavka 3. točke (d) UFEU-a s obzirom na cilj promicanja kulture podupiranjem kulturnih projekata.

(44)

Konkretno, spojivost programa s unutarnjim tržištem analizirat će se u kontekstu točke 24. Komunikacije Komisije o državnoj potpori za filmove i ostala audiovizualna djela (23) („Komunikacija o kinematografiji”) jer se u toj točki izričito razmatra državna potpora za proizvodnju videoigara i navodi da će Komisija, ako se može dokazati da je program potpore usmjeren na igre u kulturne i obrazovne svrhe potreban, mutatis mutandis primijeniti kriterije intenziteta potpore utvrđene za filmove u Komunikaciji o kinematografiji.

(45)

Komisija je u svojoj odluci o otvaranju postupka utvrdila da se čini da program ispunjava većinu uvjeta da bi se u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (d) UFEU-a mogao smatrati potporom namijenjenom promicanju kulture spojivom s unutarnjim tržištem.

(46)

Da bi bili spojivi, programi potpora prvo moraju ispunjavati kriterij „opće zakonitosti”. Pojmom „opća zakonitost” podrazumijeva se da uvjeti prihvatljivosti i kriteriji za dodjelu ne sadržavaju odredbe neraskidivo povezane s dodjelom potpore, koje su protivne posebnim odredbama UFEU-a u drugim područjima osim državnih potpora (24).

(47)

U okviru programa ne nameće se uvjet posjedovanja belgijskog državljanstva ili glavnog poslovnog nastana poduzeća korisnika potpore na belgijskom državnom području. Korisnici mogu imati poslovni nastan u drugoj državi članici Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.

(48)

Postupak odobrenja za proizvodna poduzeća i posrednike ne utječe na opću zakonitost programa. U okviru postojećeg sustava poreznog utočišta, proizvodna poduzeća koja su korisnici tog sustava moraju u trenutku isplate potpore imati etabliranu agenciju u Belgiji. Odobrenjem se neće uvesti uvjeti koji se odnose na poslovni nastan ili rezidentnost predmetnih poduzeća u Belgiji u trenutku podnošenja zahtjeva za odobrenje.

(49)

Kad je riječ o intenzitetu potpore, Belgija je prijedlogom zakona izmijenila ograničavajuće teritorijalne odredbe iz prvotno prijavljenog programa potpore. U tom prijedlogu zakona iznos potpore utvrđuje se na temelju troškova proizvodnje i poslovanja u Europskom gospodarskom prostoru. Stoga program više ne može ometati slobodu kretanja robe i pružanja usluga na unutarnjem tržištu (članci 34. i 56. UFEU-a).

(50)

U skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (d) UFEU-a potpore za promicanje kulture i očuvanje baštine mogu se smatrati spojivima s unutarnjim tržištem ako ne utječu na trgovinske uvjete i tržišno natjecanje u Uniji u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu.

(51)

Komisija nije izradila smjernice za primjenu te odredbe na potpore za videoigre. U točki 24. Komunikacije o kinematografiji potvrđeno je da se svaki slučaj potpore za promicanje videoigara analizira pojedinačno.

(52)

Ocjena potpore za videoigre na temelju članka 107. stavka 3. točke (d) UFEU-a temelji se na praksi Komisije koja je započeta odlukom o francuskoj poreznoj olakšici za videoigre, u kojoj je Komisija potvrdila da određene videoigre mogu biti kulturni proizvodi (25).

(53)

Flamanska zajednica i Valonska regija za vlastite su programe potpore za videoigre razvile kulturne kriterije za prihvatljive igre, koji se primjenjuju i na porezna utočišta (26). Izradile su ljestvicu za odabir projekata kako bi provjerile ispunjavaju li doista igre koje su predmet potpore uvjete za status kulturnog djela. Komisija je analizirala te kriterije (27) i odobrila te programe.

(54)

Suprotno tvrdnjama zainteresirane strane VOFPT, Belgija se obvezala da će prije uvođenja sustava poreznih utočišta za videoigre sklopiti sporazum o suradnji između savezne države i zajednica (vidjeti uvodne izjave 14. i 34.). Slična suradnja već je uspostavljena za potporu audiovizualnim djelima.

(55)

Zaključno, programom se podupiru kulturni projekti i ostvaruje cilj promicanja kulture u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (d) UFEU-a.

(56)

Cilj programa je potpora kulturnim projektima čije je financiranje na tržištu otežano, posebno zbog vrste (kulturna djela) i rizika projekta (izvjesni troškovi proizvodnje, ali neizvjesna publika). Ona stoga pridonosi financiranju dijela troškova proizvodnje odabranih videoigara zbog njihova doprinosa promicanju kulture. Mehanizam potpore temelji se na načelu potpore privatnih ulagatelja proizvodnji igara. Belgija je objasnila da bi sustav izravne potpore prouzročio veće administrativne i financijske troškove od porezne mjere poreznih utočišta. Osim toga, izravna bespovratna sredstva isplaćivala bi se prije obračuna poreznih izuzeća (privremenih i konačnih). Nadalje, s obzirom na to da je kultura u nadležnosti belgijskih zajednica, audiovizualna politika na saveznoj razini ograničena je na uspostavu sustava poreznih utočišta u okviru njezinih socioekonomskih politika. Uključivanjem privatnih ulagača Belgija želi potaknuti međusobne kontakte i pristup kulturnog sektora različitim potencijalnim izvorima financiranja.

(57)

Program je stoga primjeren za postizanje željenog cilja.

(58)

Videoigre za koje se dodjeljuje potpora kulturna su djela kojima se promiče lokalna i europska kultura. Njihov međunarodni tržišni potencijal sredstvo je za promicanje kulture u velikom opsegu.

(59)

Međutim, projektima videoigara otežano je financiranje po tržišnim uvjetima (vidjeti prethodne uvodne izjave od 22. do 24.). Financijski rizici svojstveni projektima videoigara, čiji su troškovi proizvodnje, za razliku od potencijalnih prihoda, izvjesni, prepreka su privatnim ulaganjima. Stoga je potrebna javna intervencija kako bi se omogućio razvoj većih i raznovrsnijih projekata.

(60)

U točki 24. Komunikacije o kinematografiji utvrđeno je da će Komisija, ako se može dokazati potreba za programom potpora namijenjenom igrama koje imaju kulturnu i obrazovnu svrhu, po analogiji primijeniti iste kriterije za intenzitet potpore utvrđene za programe potpora za audiovizualna djela.

(61)

Programom se u ograničenoj mjeri podupire kreiranje videoigara. Najviši dopušteni intenzitet potpore iznosi 33,6 %, a u slučaju zbrajanja potpora ograničen je na 50 % troškova proizvodnje određene videoigre, u skladu s pragom od 50 % utvrđenim u Komunikaciji o kinematografiji. Maksimalnim stopama intenziteta nastoji se očuvati privatna inicijativa i obvezati korisnike potpore na pronalaženje sredstava iz drugih izvora, osim državnih.

(62)

Zaključno, program je proporcionalan cilju koji se nastoji postići.

(63)

Globalni sektor videoigara ostvario je 2020. prihod od 159 800 000 000 USD. Tržište na europskom kontinentu čini 19 % tog tržišta, što odgovara vrijednosti od 29 600 000 000 USD, odnosno više od 27 600 000 000 EUR. Belgijsko tržište videoigara ostvarilo je 2020. 82 000 000 EUR prihoda, što odgovara udjelu od 0,3 % europskog tržišta i 0,05 % svjetskog tržišta (28).

(64)

Stoga je prije svega očito da je proračun za program potpore belgijskom sektoru videoigara relativno ograničen (vidjeti uvodnu izjavu 11.) u usporedbi s ukupnim prometom tog sektora u Belgiji. Drugo, može se smatrati da su negativni učinci potpore na tržišno natjecanje slabi jer je udio belgijskog tržišta videoigara ograničen i u odnosu na europsko i u odnosu na svjetsko tržište.

(65)

Komisija zaključuje da se potporom neće neopravdano ojačati tržišna snaga poduzeća korisnika, nego će se, naprotiv, povećati raznolikost ponude igara s kulturnim aspektom na tržištu. Ukupna ocjena potpore pozitivna je za unutarnje tržište jer su narušavanje tržišnog natjecanja i učinci na trgovinu ograničeni.

(66)

Komisija stoga smatra da se potporom neće neopravdano ojačati tržišna snaga poduzeća korisnika, nego će se, naprotiv, povećati raznolikost ponude igara s kulturnim značajem na tržištu. Stoga se može zaključiti da su narušavanje tržišnog natjecanja i učinci programa na trgovinu ograničeni te je ukupna ocjena potpore za promicanje kulture pozitivna. U skladu s tim, porezno utočište za kreiranje videoigara spojivo je s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (d) UFEU-a,

(1)

U skladu s člankom 18. stavkom 1. Direktive 2012/18/EU države članice informiraju Komisiju o velikim nesrećama koje su se dogodile na njihovu državnom području i koje ispunjavaju kriterije iz Priloga VI. toj direktivi, koristeći se posebnim obrascem utvrđenim u Prilogu Odluci Komisije 2009/10/EZ (2).

(2)

U skladu s člankom 21. stavkom 3. Direktive 2012/18/EU države članice Komisiji dostavljaju i određene informacije o objektima obuhvaćenima tom direktivom koristeći se posebnim obrascem iz Priloga Provedbenoj odluci Komisije 2014/895/EU (3).

(3)

Za izvješćivanje o informacijama iz članka 18. stavka 1. i članka 21. stavka 3. Direktive 2012/18/EU države članice moraju se koristiti bazama podataka iz članka 21. stavka 3. odnosno članka 21. stavka 4. te direktive koje treba uspostaviti i ažurirati Komisija.

(4)

U skladu s člankom 2. Uredbe (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (4), zadaća je Europske agencije za okoliš (EEA) u kontekstu Europske informacijske i promatračke mreže za okoliš (Eionet) da prikuplja, obrađuje i analizira podatke, posebno o kvaliteti okoliša i pritiscima na okoliš te kemikalijama koje su opasne za okoliš. Kako bi se povećala sinergija s postojećim bazama podataka koje je razvila EEA, konsolidirale informacije o učincima na okoliš koji dolaze iz tih objekata, poboljšala kvaliteta informacija dostupnih javnosti i donositeljima politika te olakšalo utvrđivanje potencijalnih rizika (npr. domino efekata), primjereno je da EEA u ime Komisije uspostavi i ažurira baze podataka iz članka 21. stavka 3. i članka 21. stavka 4. Direktive 2012/18/EU. Države članice trebale bi se koristiti tim bazama podataka pri izvješćivanju o informacijama iz članka 18. stavka 1. i članka 21. stavka 3. Direktive 2012/18/EU.

(5)

Obrascima izvješća i bazama podataka koje se koriste u skladu s Direktivom 2012/18/EU trebalo bi omogućiti priopćavanje i dostupnost ujednačenih informacija koje dostavljaju države članice kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećala točnost, korisnost i usporedivost dostavljenih informacija te smanjilo administrativno opterećenje za države članice, uz istodobno poštovanje zahtjeva utvrđenih u Direktivi 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(6)

Kako bi se maksimalno povećale sinergije informacija koje dostavljaju države članice s izvješćivanjem utvrđenim za slične industrijske objekte, obrasci izvješća i baze podataka trebali bi biti slični obrascima i bazama podataka koji se koriste za izvješćivanje u skladu s Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6) i Uredbom (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (7), čiji su oblik, učestalost i sadržaj utvrđeni Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/1135 (8) odnosno Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2019/1741 (9).

(7)

Kako bi se postigli ti ciljevi, primjereno je ažurirati obrazac izvješća kojim se države članice trebaju koristiti pri dostavljanju informacija o objektima iz članka 21. stavka 3. Direktive 2012/18/EU, kako je utvrđen Provedbenom odlukom 2014/895/EU. Stoga bi Provedbenu odluku 2014/895/EU trebalo na odgovarajući način staviti izvan snage.

(8)

Europska agencija za okoliš trebala bi dvije baze podataka iz članka 21. stavka 3. i članka 21. stavka 4. Direktive 2012/18/EU dovršiti do 31. prosinca 2025. Stoga bi izvješćivanje o informacijama iz članka 18. stavka 1. i članka 21. stavka 3. te direktive trebalo početi tek nakon tog datuma.

(9)

Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 27. Direktive 2012/18/EU,

(1)

Provedbenu odluku Komisije (EU) 2021/626 (2) o uspostavi portala InvestEU trebalo bi izmijeniti kako bi se na portalu InvestEU omogućilo objavljivanje projekata iz zemalja Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA).

(2)

Provedbenu odluku (EU) 2021/626 trebalo bi izmijeniti i kako bi se precizirao stupanj razrađenosti projekata koji ispunjavaju uvjete za objavu na portalu InvestEU,

(1)

Usluge Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) pružaju se središnjim bankama u okviru ESSB-a kako bi se neizravno pomoglo u obavljanju njihovih zadaća. Usluge ESSB-a razvija, vodi i održava jedna ili više središnjih banaka (dalje u tekstu: „središnje banke koje pružaju usluge”) i njima upravlja Odbor ESSB-a. Usluge ESSB-a financiraju središnje banke sudionice (dalje u tekstu: „središnje banke sudionice”), čiji su doprinosi određeni u financijskim omotnicama koje je odobrilo Upravno vijeće. Prava i obveze središnjih banaka sudionica utvrđeni su u pravnim aktima Europske središnje banke (ESB), kao što je slučaj s infrastrukturom javnog ključa ESSB-a (ESCB-PKI), i/ili sporazumima između središnjih banaka sudionica.

(2)

Za nesmetano, učinkovito i dosljedno funkcioniranje jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) potrebno je da praktična rješenja za suradnju između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela unutar SSM-a obuhvaćaju rješenja za upotrebu usluga ESSB-a koje su potrebne za ispunjenje njihovih obveza u skladu s Uredbom (EU) br. 1024/2013.

(3)

U skladu s Odlukom [(EU) 2022/1982 Europske središnje banke (ESB/2022/34) (2) nadležna tijela mogu se koristiti uslugama ESSB-a za potrebe suradnje s ESSB-om i međusobno kako bi obavljale svoje zadaće na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013.

(4)

Usluge ESSB-a koje bi se trebale staviti na raspolaganje nadležnim tijelima trebalo bi definirati upućivanjem na iscrpan popis (a) usluga ESSB-a koje bi od svih nadležnih tijela trebalo zahtijevati da ih koriste u izvršavanju svojih zadaća SSM-a kako bi se osigurala učinkovitost i dosljednost u funkcioniranju SSM-a i (b) usluga ESSB-a koje nadležna tijela mogu odlučiti koristiti na dobrovoljnoj osnovi za potrebe obavljanja svojih zadaća SSM-a.

(5)

Nadležna tijela koja se koriste uslugama ESSB-a kada izvršavaju svoje zadaće na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013 trebala bi biti u skladu s pravnim okvirom kojim se uređuje svaka usluga ESSB-a, uzimajući u obzir da nadležna tijela nisu dio upravljačkog okvira ESSB-a. Konkretno, takva nadležna tijela trebala bi doprinijeti troškovima razvoja i upravljanja predmetnim uslugama ESSB-a u skladu s definiranim okvirom za nadoknadu troškova, koji bi se trebao temeljiti na ključu raspodjele troškova. Nadležna tijela ne bi trebala podnositi izjavu o sudjelovanju u odnosu na usluge ESSB-a koje su dužna koristiti, ali bi trebala poštovati zahtjeve u vezi s tim uslugama kako su utvrđeni u ovoj Odluci,

(1)

Usluge Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) pružaju se središnjim bankama u okviru ESSB-a kako bi se neizravno poduprlo obavljanje njihovih zadaća. Usluge ESSB-a razvija, vodi i održava jedna ili više središnjih banaka (dalje u tekstu „središnje banke koje pružaju usluge”), a njima upravlja Odbor ESSB-a (dalje u tekstu „Odbor vlasnika sustava”). Usluge ESSB-a financiraju središnje banke sudionice ESSB-a (dalje u tekstu „središnje banke sudionice”), čiji su odgovarajući doprinosi određeni u financijskim omotnicama koje je odobrilo Upravno vijeće. Prava i obveze središnjih banaka sudionica utvrđeni su u pravnim aktima Europske središnje banke (ESB), kao što je slučaj s infrastrukturom javnog ključa ESSB-a (ESCB-PKI) i/ili u sporazumima između središnjih banaka sudionica.

(2)

Pravni okviri za pružanje određenih usluga ESSB-a trenutačno ne predviđaju njihovo korištenje od strana koje nisu središnje banke ESSB-a.

(3)

Upravno vijeće smatra primjerenim dopustiti nadležnim tijelima korištenje tih usluga za potrebe suradnje s ESSB-om i međusobno, kako bi obavljala svoje zadaće u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM), uspostavljenog na temelju Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 (1) na temelju članka 127. stavka 6. Ugovora.

(4)

Nadležna tijela koja se koriste uslugama ESSB-a u te svrhe trebala bi biti usklađena s pravnim okvirom kojim se uređuje svaka usluga ESSB-a, uzimajući u obzir da nadležna tijela nisu dio okvira upravljanja ESSB-a. Ta bi nadležna tijela posebno trebala doprinositi troškovima razvoja i pružanja usluga u skladu s utvrđenim okvirom za nadoknadu troškova, koji bi se trebao temeljiti na ključu raspodjele troškova.

(5)

Upravno vijeće također smatra primjerenim dopustiti tijelima koja surađuju korištenje tih usluga za potrebe suradnje s ESSB-om ili SSM-om u provođenju njihovih zadaća, uključujući zadaće ESB-a na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013.

(6)

Tijela koja surađuju koja odluče koristiti te usluge trebala bi biti usklađena s pravnim okvirom kojim se uređuje svaka usluga ESSB-a, uzimajući u obzir da tijela koja surađuju nisu dio upravljačkog okvira ESSB-a. Prema potrebi, tijela koja surađuju trebala bi doprinositi troškovima razvoja i upravljanja uslugama u skladu s utvrđenim okvirom za nadoknadu troškova, koji bi se trebao temeljiti na ključu raspodjele troškova.

(7)

Stoga bi usluge ESSB-a koje bi trebale biti dostupne nadležnim tijelima i tijelima koja surađuju trebalo definirati upućivanjem na iscrpan popis koji uključuje usluge ESSB-a koje su nadležna tijela dužna koristiti, kao i one koje mogu koristiti.

(8)

Osim toga, Odluku ESB/2013/1 Europske središnje banke (2) trebalo bi izmijeniti kako bi se tijelima koja surađuju omogućilo korištenje usluga ESCB-PKI za pristup uslugama ESSB-a,

(1)

Ukrajina je izrazila želju pristupiti Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku (1) („Konvencija”) te je pozvana na pristupanje Odlukom br. 2/2022 od 25. kolovoza 2022. Zajedničkog odbora EU-ZZP.

(2)

Pristupanje Ukrajine iziskivalo bi relevantnu prilagodbu jamstvenih isprava i umetanje određenih tehničkih pojmova na ukrajinskom jeziku.

(3)

Kako bi se omogućilo upotrebu obrazaca o jamstvu tiskanih u skladu s kriterijima na snazi prije datuma pristupanja Ukrajine, trebalo bi utvrditi prijelazno razdoblje tijekom kojeg bi se tiskani obrasci, uz određene prilagodbe, mogli nastaviti upotrebljavati.

(4)

Stupanje na snagu ove Odluke trebalo bi biti povezano s datumom na koji pristupanje Ukrajine Konvenciji počinje proizvoditi učinke.

(5)

Konvenciju bi stoga trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

„Člankom 30. stavkom 1. točkom b VTGGS-a omogućuje se odstupanje u pogledu označivanja vozila. Narančaste oznake na prednjem i stražnjem dijelu vozila moraju biti u skladu s poglavljem 5.3.2.1.1. ADR-a, no ne trebaju sadržavati identifikacijski broj opasnosti.

Člankom 30. stavkom 1. točkom c VTGGS-a vozača se oslobađa posebnih zahtjeva za osposobljavanje predviđenih poglavljem 8.2. ADR-a. Međutim, vozač mora proći osposobljavanje za poduzeća za pregled cisterni. To osposobljavanje pruža CITEC (švicarsko Udruženje za zaštitu voda i sigurnost cisterni), a sastoji se od trotjednog tečaja te od tečaja za obnovu znanja koji se pohađa svakih pet godina, u okviru kojih se vozače osposobljava u svim potrebnim aspektima koji su relevantni za sigurnost i okoliš, kao što su oni koji se odnose na čišćenje, ispitivanje i popravak cisterni. Po završenom osposobljavanju polaznicima se dodjeljuje savezna potvrda o stručnosti u području sigurnosti cisterni (6).

Konačno, člankom 30. stavkom 2. VTGGS-a predviđa se da su cisterna i vozilo kojim se ona prevozi izuzeti od zahtjeva povezanih s konstrukcijom, opremom i nadzorom koji su utvrđeni u poglavljima 4.3., 4.4., 6.8., 6.9. i 9.1. ADR-a.”