22.9.2022

Službeni list Europske unije

L 245/1

ODLUKA (EU) 2022/1628 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 20. rujna 2022.

o pružanju izvanredne makrofinancijske pomoći Ukrajini, jačanju zajedničkog fonda za rezervacije jamstvima država članica i posebnim rezervacijama za određene financijske obveze povezane s Ukrajinom pokrivene jamstvom na temelju Odluke br. 466/2014/EU te o izmjeni Odluke (EU) 2022/1201

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 212.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)	Sporazum o pridruživanju između Unije i Ukrajine (2), uključujući područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine, stupio je na snagu 1. rujna 2017.

(2)

U proljeće 2014. Ukrajina je započela s provedbom ambicioznog programa reformi s ciljem stabiliziranja gospodarstva i poboljšanja životnih uvjeta građana. Među glavnim prioritetima strategije nalaze se borba protiv korupcije te ustavne, izborne i pravosudne reforme. Provedbu tih reformi podržalo se uzastopnim programima makrofinancijske pomoći, u okviru kojih je Ukrajina primila pomoć u obliku zajmova u ukupnom iznosu od 6,6 milijarde EUR. Hitnom makrofinancijskom pomoći, koja je stavljena na raspolaganje Odlukom (EU) 2022/313 Europskog parlamenta i Vijeća (3) u kontekstu sve većih napetosti na granici s Rusijom, Ukrajini su pruženi zajmovi u iznosu od 1,2 milijarde EUR, isplaćeni u dva obroka od po 600 milijuna EUR u ožujku i svibnju 2022. Izvanrednom makrofinancijskom pomoći Unije u iznosu do 1 milijarde EUR na temelju Odluke (EU) 2022/1201 Europskog parlamenta i Vijeća (4) pružena je brza i hitna potpora ukrajinskom proračunu te je ta pomoć u cijelosti isplaćena u dvije tranše 1. i 2. kolovoza 2022. Ta je pomoć činila prvu fazu planirane ukupne izvanredne makrofinancijske pomoći Unije Ukrajini u iznosu do 9 milijardi EUR koju je Komisija najavila u svojoj Komunikaciji od 18. svibnja 2022. naslovljenoj „Strategija pomoći i obnove za Ukrajinu”, a Europsko vijeće potvrdilo 23. i 24. lipnja 2022. Ova Odluka čini drugu fazu u provedbi te planirane izvanredne makrofinancijske pomoći Unije. Njome se utvrđuje osnova za stavljanje Ukrajini na raspolaganje dodatnog iznosa do 5 milijardi EUR makrofinancijske pomoći u obliku zajmova po izrazito povoljnim uvjetima. Nakon ove Odluke trebalo bi, nakon što se utvrde modaliteti te pomoći, brzo uslijediti donošenje daljnje odluke o provedbi treće faze planirane ukupne izvanredne makrofinancijske pomoći Unije u iznosu do dodatnih 3 milijarde EUR.

(3)

Neopravdan i ničim izazvan agresivni rat Rusije protiv Ukrajine koji traje od 24. veljače 2022. Ukrajini je uzrokovao gubitak pristupa tržištu i drastičan pad javnih prihoda, dok su se javni rashodi za rješavanje humanitarne situacije i održavanje neprekinutog rada državnih službi znatno povećali. U toj vrlo neizvjesnoj i nestabilnoj situaciji najbolje procjene Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o potrebama Ukrajine za financiranjem upućuju na izvanredan manjak u financiranju od oko 39 milijardi USD u 2022., od čega bi se oko polovine moglo pokriti ako se u cijelosti isplati dosad obećana međunarodna potpora. Unijino brzo pružanje makrofinancijske pomoći Ukrajini na temelju ove Odluke smatra se, s obzirom na sadašnje izvanredne okolnosti, prikladnim kratkoročnim odgovorom na znatne rizike za makrofinancijsku stabilnost Ukrajine. Ovim dodatnim iznosom do 5 milijardi EUR izvanredne makrofinancijske pomoći Unije na temelju ove Odluke treba se pružiti potpora makrofinancijskoj stabilizaciji Ukrajine, ojačati neposredna otpornost te zemlje i održati njezina sposobnost oporavka, čime bi se doprinijelo održivosti javnog duga Ukrajine i njezinoj sposobnosti da u konačnici otplati svoje financijske obveze.

(4)

Izvanredna makrofinancijska pomoć Unije na temelju ove Odluke znatno će doprinijeti pokrivanju potreba Ukrajine za financiranjem, kako su ih procijenili MMF i druge međunarodne financijske institucije, uzimajući u obzir sposobnost Ukrajine da se financira vlastitim sredstvima. Pri određivanju iznosa izvanredne makrofinancijske pomoći Unije u obzir se uzimaju i očekivani financijski doprinosi bilateralnih i multilateralnih donatora, potreba za osiguranjem pravedne raspodjele tereta između Unije i drugih donatora, kao i prethodna primjena drugih instrumenata Unije za vanjsko financiranje u Ukrajini te dodana vrijednost ukupnog sudjelovanja Unije. Treba priznati predanost ukrajinskih tijela bliskoj suradnji s MMF-om na osmišljavanju i provedbi kratkoročnih hitnih mjera i njihovu namjeru da surađuju s MMF-om na izradi odgovarajućeg gospodarskog programa kad uvjeti to dopuste. Takav je program službeno zatražen u kolovozu 2022. Cilj izvanredne makrofinancijske pomoći Unije trebao bi biti održavanje makrofinancijske stabilnosti i otpornosti u ratnim okolnostima. Komisija bi trebala osigurati pravnu i stvarnu usklađenost izvanredne makrofinancijske pomoći Unije s ključnim načelima i ciljevima mjera poduzetih u okviru različitih područja vanjskog djelovanja i ostalih relevantnih politika Unije.

(5)

Izvanrednom makrofinancijskom pomoći Unije trebalo bi podupirati vanjsku politiku Unije prema Ukrajini. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi blisko surađivati tijekom provedbe makrofinancijske pomoći kako bi se koordinirala vanjska politika Unije i osigurala njezina dosljednost.

(6)

Kao preduvjet za odobravanje izvanredne makrofinancijske pomoći Unije Ukrajina bi trebala poštovati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, kao i vladavinu prava, te jamčiti poštovanje ljudskih prava. Rat, koji traje, te posebno sadašnje izvanredno stanje, ne bi smjeli ugroziti ta načela unatoč koncentraciji moći u izvršnoj grani vlasti.

(7)

Kako bi se osigurala učinkovita zaštita financijskih interesa Unije povezanih s izvanrednom makrofinancijskom pomoći Unije, Ukrajina bi trebala poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu sprečavanja i suzbijanja prijevara, korupcije i svih drugih nepravilnosti povezanih s tom pomoći. Nadalje, u sporazumu o zajmu trebalo bi predvidjeti da Komisija obavlja provjere, a Revizorski sud revizije, te da Ured europskog javnog tužitelja izvršava svoje nadležnosti u skladu s člancima 129. i 220. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (5) („Financijska uredba”).

(8)

Izvanredna makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti povezana sa strogim zahtjevima u pogledu izvješćivanja i uvjetima politike koje treba utvrditi u memorandumu o razumijevanju. Tim strogim zahtjevima u pogledu izvješćivanja trebalo bi, u sadašnjim ratnim okolnostima, nastojati osigurati da se sredstva upotrebljavaju na učinkovit, transparentan i odgovoran način. Uvjetima politike trebalo bi nastojati ojačati neposrednu otpornost Ukrajine i dugoročnu održivost njezina duga i tako smanjiti rizike povezane s otplatom njezinih sadašnjih i budućih financijskih obveza.

(9)	Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Odluke provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(10)	Zajmovi pruženi na temelju ove Odluke i Odluke (EU) 2022/1201 trebali bi zajedno imati maksimalno prosječno dospijeće od 25 godina.

(11)

S obzirom da iz zajmova na temelju ove Odluke i Odluke (EU) 2022/1201 proizlaze isti rizici za proračun Unije te bi oni zajedno trebali imati maksimalno prosječno dospijeće od 25 godina, na ukupni iznos od 6 milijardi EUR makrofinancijske pomoći Unije Ukrajini na temelju ove Odluke i Odluke (EU) 2022/1201 trebala bi se primjenjivati zajednička metodologija za upravljanje financijskim i proračunskim posljedicama. Posebno bi trebalo utvrditi istu razinu proračunskog pokrića kao odgovarajuću zaštitu od mogućnosti da Ukrajina neke ili sve zajmove ne otplati u dogovoreno vrijeme. Rezervacijama koje se stavljaju na raspolaganje iz proračuna Unije za dva skupa zajmova izvanredne makrofinancijske pomoći Unije trebalo bi upravljati kao jedinstvenim skupom rezervacija. Takvim upravljanjem povećat će se otpornost i fleksibilnost proračuna Unije u slučaju neplaćanja. Odluku (EU) 2022/1201 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(12)

Izvanredna makrofinancijska pomoć na temelju ove Odluke i Odluke (EU) 2022/1201 financijska je obveza Unije u okviru ukupnog opsega Jamstva za vanjsko djelovanje u skladu s Uredbom (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća (7). Na ukupan iznos od najviše 6 milijardi EUR zajmova izvanredne makrofinancijske pomoći Unije Ukrajini trebalo bi primijeniti stopu od 9 % uplaćenih rezervacija dostupnih za zajmove makrofinancijske pomoći u okviru Jamstva za vanjsko djelovanje. Iznos rezervacija trebao bi se financirati iz financijske omotnice programirane za makrofinancijsku pomoć predviđenu Uredbom (EU) 2021/947 u ukupnom iznosu od 540 milijuna EUR. Za taj bi iznos trebalo preuzeti obveze i uplatiti ga u zajednički fond za rezervacije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (8).

(13)

U skladu s člankom 210. stavkom 3. Financijske uredbe nepredviđene obveze koje proizlaze iz proračunskih jamstava ili financijske pomoći koji terete proračun smatraju se održivima ako je njihov predviđeni višegodišnji razvoj u skladu s ograničenjima utvrđenima Uredbom (EU, Euratom) 2020/2093 i s gornjom granicom godišnjih odobrenih sredstava za plaćanje utvrđenom u članku 3. stavku 1. Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 (9). Kako bi se Uniji omogućilo da na financijski siguran način Ukrajini pruži znatnu potporu u obliku izvanredne makrofinancijske pomoći Unije u iznosima bez presedana, a pritom očuva svoju visoku kreditnu sposobnost, a time i vlastitu sposobnost djelotvornog financiranja u kontekstu njezinih kako unutarnjih tako i vanjskih politika, ključno je na odgovarajući način zaštititi proračun Unije od nastanka tih nepredviđenih obveza i osigurati njihovu financijsku održivost u smislu članka 210. stavka 3. Financijske uredbe.

(14)

U skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja zajednički fond za rezervacije trebalo bi ojačati sredstvima koja su razmjerna rizicima koji proizlaze iz nepredviđenih obveza povezanih s tom dosad najvećom izvanrednom makrofinancijskom pomoći Unije jednom korisniku. Bez takvog pojačanja ne bi se moglo iz proračuna Unije na financijski siguran način pružiti tu dosad najveću pomoć, koja je Ukrajini potrebna zbog rata. Kako bi se zaštitio proračun Unije, zajmovi izvanredne makrofinancijske pomoći Unije Ukrajini u iznosu do 6 milijardi EUR trebali bi se pokriti u iznosu od 70 % uplaćenim rezervacijama (na razini od 9 %) koji se mogu dopuniti jamstvima država članica kako bi se osiguralo proračunsko pokriće za gubitke do daljnjih 61 % vrijednosti zajma.

(15)

Sredstva predviđena Uredbom (EU, Euratom) 2020/2093 pod velikim su pritiskom s obzirom na Unijine opće prioritete potrošnje. Stoga je primjereno potražiti alternativno rješenje za dodatna sredstva koje ne utječe na redovne rashode predviđene u financijskom programiranju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027.

(16)

Dobrovoljni doprinosi država članica u obliku jamstava identificrani su kao prikladan instrument dodatne zaštita povrh početno uplaćenih rezervacija. Jamstva država članica trebala bi biti dobrovoljna te bi trebala činiti prikladan zaštitni mehanizam za proračun Unije po iscrpljenju, ili skorom iscrpljenju, u cijelosti rezervacija iz zajedničkog fonda za rezervacije u vezi s financijskim obvezama na temelju ove Odluke i Odluke (EU) 2022/1201. Odstupajući od članka 211. stavka 1. prvog podstavka Financijske uredbe, doprinose u okviru tih jamstava trebalo bi uključiti u iznos odobrene financijske obveze. Odstupajući od članka 211. stavka 4. drugog podstavka Financijske uredbe, te bi iznose trebalo uzeti u obzir pri izračunu rezervacija dobivenih primjenom stope rezervacija iz članka 211. stavka 1. Financijske uredbe.

(17)

Jamstva koja daju države članice trebala bi pokrivati zajam izvanredne makrofinancijske pomoći na temelju ove Odluke i Odluke (EU) 2022/1201 („pokrivena makrofinancijska pomoć”). Ta bi jamstva trebala biti neopoziva, bezuvjetna i na poziv. Tim bi se jamstvima trebala osigurati sposobnost Unije da otplati sredstva uzeta u zajam na tržištima kapitala ili od financijskih institucija. Jamstva bi se trebala aktivirati samo ako su ispunjeni strogi uvjeti u pogledu primjerenosti dostupnih rezervacija i ako Unija od Ukrajine ne primi plaćanje povezano sa zajmovima izvanredne makrofinancijske pomoći odobrenima u okviru pokrivene makrofinancijske pomoći na vrijeme da ispuni svoje financijske obveze koje proizlaze iz obveznica ili ako se izmijeni raspored otplate zajmova odobrenih u okviru pokrivene makrofinancijske pomoći. Jamstva koja daju države članice trebala bi se aktivirati za iznos koji odgovara iznosu koji proizlazi iz gubitaka povezanih s financijskom pomoći Ukrajini u okviru pokrivene makrofinancijske pomoći te za nadopunu zajedničkog fonda za rezervacije do potrebne razine uplaćenih rezervacija. Jamstva država članica trebala bi se aktivirati po iscrpljenju, ili skorom iscrpljenju, u cijelosti iznosa početnih rezervacija izdvojenih za izvanrednu makrofinancijsku pomoć u okviru pokrivene makrofinancijske pomoći. Odstupajući od članka 211. stavka 4. točke (c) Financijske uredbe, iznosi vraćeni na temelju sporazumâ o zajmu u vezi s izvanrednom makrofinancijskom pomoći Ukrajini u okviru pokrivene makrofinancijske pomoći trebali bi se vratiti državama članicama koje su platile jamstva.

(18)

Ako se financijske obveze Unije koje proizlaze iz obveznica za izvanrednu makrofinancijsku pomoć Ukrajini u okviru pokrivene makrofinancijske pomoći privremeno pokriju rezervacijama izdvojenima u zajednički fond za rezervacije radi ispunjavanja drugih financijskih obveza Unije, aktiviranje jamstava koje daju države članice mogla bi se upotrijebiti za nadopunu rezervacija za te financijske obveze.

(19)

S obzirom na izvanrednu prirode makrofinancijske pomoći poduprte jamstvima, primjereno je rezervacijama koje se drže za ispunjavanje financijskih obveza koje proizlaze iz makrofinancijske pomoći u okviru pokrivene makrofinancijske pomoći te za sve isplate zajmova pokrivenih jamstvom na temelju Odluke br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća (10) izvršene nakon 15. srpnja 2022. upravljati odvojeno od drugih financijskih obveza u okviru Jamstva za vanjsko djelovanje i Jamstvenog fonda za vanjsko djelovanje. Stoga je primjereno da se rezervacije izdvojene u zajednički fond za rezervacije iskoriste isključivo za ispunjavanje financijskih obveza koje proizlaze iz izvanredne makrofinancijske pomoći u okviru pokrivene makrofinancijske pomoći, umjesto da se primjenjuje opće pravilo utvrđeno u članku 31. stavku 6. Uredbe (EU) 2021/947. Nadalje, primjereno je da se rezervacije izdvojene u zajednički fond za rezervacije za zajmove pokrivene jamstvom na temelju Odluke br. 466/2014/EU koji su isplaćeni nakon 15. srpnja 2022. iskoriste isključivo za financijske obveze po tim zajmovima te da se na te rezervacije primjenjuju pravila iz Financijske uredbe umjesto da se primijenjuje opće pravilo utvrđeno u članku 31. stavku 8. Uredbe (EU) 2021/947. Usto bi rezervacije izdvojene za tu izvanrednu makrofinancijsku pomoć na temelju ove Odluke trebalo isključiti iz primjene stvarne stope rezervacija, odstupajući od članka 213. Financijske uredbe.

(20)	Relativni udio doprinosâ svake države članice ukupnom iznosu za koji se jamči (ključ za uplatu doprinosa) trebao bi odgovarati relativnim udjelima država članica u ukupnom bruto nacionalnom dohotku Unije. Aktiviranje jamstva trebalo bi biti razmjerno, uz primjenu tog ključa za uplatu doprinosa.

(21)

Važno je da države članice dovrše svoje nacionalne postupke kako bi jamstva stupila na snagu kao pitanje od najvećeg prioriteta. S obzirom na hitnost situacije, vrijeme potrebno za dovršetak tih postupaka ne bi smjelo odgoditi isplatu hitno potrebne izvanredne makrofinancijske pomoći Ukrajini na temelju ove Odluke. Zajmovi makrofinancijske pomoći na temelju ove Odluke organizirat će se brzo nakon stupanja na snagu ove Odluke, donošenja memoranduma o razumijevanju i potpisivanja sporazuma o zajmu.

(22)

S obzirom na tešku situaciju uzrokovanu agresivnim ratom Rusije i kako bi se Ukrajini pružila potpora na njezinu putu prema dugoročnoj stabilnosti, primjereno je odstupiti od članka 220. stavka 5. točke (e) Financijske uredbe i omogućiti Uniji da pokrije troškove kamatnih stopa povezanih sa zajmovima na temelju ove Odluke te izuzme Ukrajinu od plaćanja administrativnih troškova koje bi Ukrajina inače snosila. Trebalo bi odobriti subvenciju kamatnih stopa, kao instrument koji se smatra prikladnim za osiguranje djelotvornosti potpore u smislu članka 220. stavka 1. Financijske uredbe, i trebalo bi je financirati iz proračuna Unije barem tijekom razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira 2021.–2027. Tijekom razdoblja od 2021. do 2027. subvencija kamatnih stopa trebala bi se pokrivati iz financijske omotnice iz članka 6. stavka 2. točke (a) prve alineje Uredbe (EU) 2021/947.

(23)

Ukrajina bi do kraja ožujka svake godine trebala moći zatražiti subvenciju kamatnih stopa i izuzeće od plaćanja administrativnih troškova. Kako bi se omogućila fleksibilnost u otplati glavnice, trebalo bi također biti moguće obnoviti povezana uzimanja zajmove ugovorena u ime Unije, odstupajući od članka 220. stavka 2. Financijske uredbe.

(24)

Suočena s hitnim financijskim potrebama Ukrajine, Komisija je u srpnju 2022. pristala na prenamjenu i isplatu dodatnih 1,59 milijardi EUR zajmova Europske investicijske banke Ukrajini koji su pokriveni jamstvom u okviru mandata za vanjsko kreditiranje za razdoblje 2014.–2020. Međutim, budući da su ti zajmovi namijenjeni ukrajinskoj državi i subjektima u državnom vlasništvu, s njima je povezana jednaka razina rizika za proračun Unije kao sa zajmovima makrofinancijske pomoći. Stoga bi se u proračunu Unije na te izloženosti trebao primjenjivati isti predostrožni pristup kao na zajmove makrofinancijske pomoći u okviru pokrivene makrofinancijske pomoći. Stoga se u ovoj Odluci na 1,59 milijardi prenamijenjenih zajmova u okviru mandata za vanjsko kreditiranje te na sve daljnje isplate zajmova u okviru mandata za vanjsko kreditiranje Ukrajini primjenjuje stopa rezervacija od 70 %. Ta bi se stopa rezervacija trebala primjenjivati umjesto stope rezervacija utvrđene u članku 31. stavku 8. trećoj rečenici Uredbe (EU) 2021/947. Rezervacije po stopi od 70 % za isplate zajmova u okviru mandata za vanjsko kreditiranje Ukrajini u iznosu od 1,59 milijardi EUR financirat će se iz proračuna Unije.

(25)

Redovito preispitivanje rezervacija za zajmove makrofinancijske pomoći i zajmove u okviru mandata za vanjsko kreditiranje trebalo bi se provoditi svakih šest mjeseci, počevši od 30. lipnja 2023. ili ranije, ako je primjereno. U okviru tog preispitivanja posebno bi trebalo procijeniti je li se situacija u Ukrajini promijenila na način koji bi opravdao povećanje ili smanjenje stope rezervacija. Komisija može ponovno procijeniti stopu rezervacija na ad hoc osnovi, posebno ako je to opravdano zbog nekog bitnog događaja. Kako bi stopa rezervacija ostala primjerena financijskim rizicima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s povećanjem ili smanjenjem, kako je primjereno, stope rezervacije. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (11). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(26)

S obzirom na to da cilj ove Odluke, odnosno pružanje izvanredne makrofinancijske pomoći Unije Ukrajini posebno radi potpore njezinoj gospodarskoj otpornosti i stabilnosti, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njegova opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(27)

Uzimajući u obzir hitnost situacije koja proizlazi iz izvanrednih okolnosti uzrokovanih ničim izazvanim i neopravdanim agresivnim ratom Rusije, smatra se primjerenim pozvati se na iznimku od roka od osam tjedana iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(28)	U svjetlu situacije u Ukrajini ova bi Odluka trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

POGLAVLJE I.

Izvanredna makrofinancijska pomoć Unije

Članak 1.

Stavljanje na raspolaganje izvanredne makrofinancijske pomoći Unije

1. Unija stavlja na raspolaganje Ukrajini izvanrednu makrofinancijsku pomoć u maksimalnom iznosu od 5 000 000 000 EUR („izvanredna makrofinancijska pomoć Unije”) radi potpore makrofinancijskoj stabilnosti Ukrajine. Izvanredna makrofinancijska pomoć Unije stavlja se na raspolaganje Ukrajini u obliku zajmova. Njome se doprinosi pokrivanju manjka u financiranju Ukrajine utvrđenog u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama.

2. Radi financiranja izvanredne makrofinancijske pomoći Unije Komisija je ovlaštena u ime Unije pozajmiti potrebna sredstva na tržištima kapitala ili od financijskih institucija i dodijeliti ih Ukrajini u obliku zajma. Zajmovi pruženi na temelju stavka 1. ovog članka i na temelju Odluke (EU) 2022/1201 zajedno imaju maksimalno prosječno dospijeće od 25 godina.

3. Izvanredna makrofinancijska pomoć Unije stavlja se na raspolaganje od dana nakon stupanja na snagu Memoranduma o razumijevanju iz članka 3. stavka 1. i tijekom razdoblja dostupnosti utvrđenog u njemu, čak i ako jamstva iz poglavlja II. odjeljka 1. ove Odluke još nisu dana.

4. Ako se potrebe Ukrajine za financiranjem tijekom razdoblja isplate izvanredne makrofinancijske pomoći Unije znatno smanje u usporedbi s prvotnim predviđanjima, Komisija smanjuje iznos pomoći, tu pomoć suspendira ili ukida.

Članak 2.

Preduvjet za makrofinancijsku pomoć Unije

1. Preduvjet za odobravanje izvanredne makrofinancijske pomoći Unije jest da Ukrajina poštuje učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, kao i vladavinu prava, te da jamči poštovanje ljudskih prava.

2. Komisija prati ispunjavanje preduvjeta iz stavka 1. tijekom cijelog trajanja izvanredne makrofinancijske pomoći Unije, posebno prije isplata, uzimajući također u obzir okolnosti u Ukrajini i posljedice primjene izvanrednog stanja u Ukrajini.

3. Stavci 1. i 2. ovog članka primjenjuju se u skladu s Odlukom Vijeća 2010/427/EU (12).

Članak 3.

Memorandum o razumijevanju

1. Komisija s Ukrajinom dogovara uvjete politike s kojima izvanredna makrofinancijska pomoć Unije mora biti povezana. Uvjeti politike donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2. Ti uvjeti politike utvrđuju se u Memorandumu o razumijevanju.

2. Zahtjevi u pogledu izvješćivanja doneseni na temelju Odluke (EU) 2022/1201 uključuju se u Memorandum o razumijevanju i njima se posebno osigurava učinkovitost, transparentnost i odgovornost pri korištenju izvanredne makrofinancijske pomoći Unije.

3. Pojedinosti o financijskim uvjetima izvanredne makrofinancijske pomoći Unije utvrđuju se u sporazumu o zajmu koji trebaju sklopiti Komisija i Ukrajina.

4. Komisija redovito provjerava provedbu zahtjevâ u pogledu izvješćivanja i napredak u ispunjavanju uvjeta politike utvrđenih u Memorandumu o razumijevanju. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o rezultatima te provjere.

Članak 4.

Isplata izvanredne makrofinancijske pomoći Unije

1. Podložno zahtjevima iz stavka 3., Komisija stavlja na raspolaganje izvanrednu makrofinancijsku pomoć Unije u obrocima od kojih je svaki u obliku zajma. Komisija odlučuje o vremenskom okviru isplate svakog obroka. Obrok se može isplatiti u jednoj ili više tranši.

2. Isplatom izvanredne makrofinancijske pomoći Unije upravlja Komisija u skladu s Memorandumom o razumijevanju.

3. Komisija odlučuje o isplati obroka prodložno svojoj procjeni sljedećih zahtjeva:

(a)	ispunjenje preduvjeta iz članka 2. stavka 1.;

(b)	zadovoljavajuće ispunjenje zahtjeva u pogledu izvješćivanja dogovorenih u Memorandumu o razumijevanju;

(c)	za drugi i sljedeće obroke, zadovoljavajući napredak u provedbi uvjeta politike utvrđenih u Memorandumu o razumijevanju.

Prije isplate maksimalnog iznosa makrofinancijske pomoći Unije Komisija provjerava jesu li ispunjeni svi uvjeti politike utvrđeni u Memorandumu o razumijevanju.

4. Ako zahtjevi utvrđeni u stavku 3. nisu ispunjeni, Komisija privremeno suspendira ili ukida isplatu izvanredne makrofinancijske pomoći Unije. U takvim slučajevima Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razlozima suspenzije ili ukidanja.

5. Izvanredna makrofinancijska pomoć Unije u načelu se isplaćuje Narodnoj banci Ukrajine. Podložno odredbama koje treba dogovoriti u Memorandumu o razumijevanju, uključujući potvrdu preostalih potreba za proračunskim financiranjem, sredstva Unije mogu se isplatiti ukrajinskom Ministarstvu financija kao krajnjem korisniku.

Članak 5.

Operacije uzimanja i davanja zajmova

1. Operacije uzimanja i davanja zajmova provode se u skladu s člankom 220. Financijske uredbe.

2. Odstupajući od članka 220. stavka 2. Financijske uredbe, Komisija prema potrebi može obnoviti povezana uzimanja zajmova ugovorena u ime Unije.

Članak 6.

Subvencija kamatnih stopa

1. Odstupajući od članka 220. stavka 5. točke (e) Financijske uredbe, Unija za zajmove na temelju Ove odluke može snositi kamate odobravanjem subvencije kamatnih stopa i administrativne troškove povezane s uzimanjem i davanjem zajmova, osim troškova povezanih s prijevremenom otplatom zajma.

2. Ukrajina do kraja ožujka svake godine može zatražiti od Unije subvenciju kamatnih stopa i pokrivanje administrativnih troškova.

3. Financijska omotnica iz članka 6. stavka 2. točke (a) prve alineje Uredbe (EU) 2021/947 koristi se za pokrivanje troškova plaćanja kamata povezanih s makrofinancijskom pomoći Unije tijekom razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira 2021.–2027. kao subvencija kamatnih stopa.

Članak 7.

Obavješćivanje Europskog parlamenta i Vijeća

Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja u vezi s izvanrednom makrofinancijskom pomoći Unije, među ostalim i o isplatama te pomoći, i o razvoju događaja u vezi s operacijama iz članka 5. stavka 2., te pravovremeno dostavlja tim institucijama relevantne dokumente.

Članak 8.

Procjena provedbe izvanredne makrofinancijske pomoći Unije

Tijekom provedbe izvanredne makrofinancijske pomoći Unije Komisija ponovno procjenjuje, s pomoću operativne procjene, kvalitetu ukrajinskih financijskih i administrativnih postupaka te ukrajinskih mehanizama unutarnje i vanjske kontrole koji su relevantni za pomoć. Ta se operativna procjena može provesti zajedno s operativnom procjenom predviđenom Odlukom (EU) 2022/1201.

POGLAVLJE II.

Jačanje zajedničkog fonda za rezervacije

Odjeljak 1.

Jamstva država članica za izvanrednu makrofinancijsku pomoć Unije na temelju ove Odluke i Odluke (EU) 2022/1201

Članak 9.

Doprinosi država članica u obliku jamstava

1. Rezervacije za makrofinancijsku pomoć koje se drže u zajedničkom fondu za rezervacije države članice mogu dopuniti davanjem jamstava do ukupnog iznosa od 3 660 000 000 EUR za izvanrednu makrofinancijsku pomoć Unije Ukrajini na temelju članka 1. ove Odluke i na temelju Odluke (EU) 2022/1201 („pokrivena makrofinancijska pomoć”).

2. Ako države članice daju doprinose, ti se doprinosi pružaju u obliku jamstava koja su neopoziva, bezuvjetna i na poziv, na temelju sporazuma o jamstvu koji se sklapa s Komisijom u skladu s člankom 10.

3. Relativni udio doprinosa dotične države članice (ključ za uplatu doprinosa) u iznosu iz stavka 1. odgovara relativnom udjelu te države članice u ukupnom bruto nacionalnom dohotku Unije, kako proizlazi iz naslova „Opći prihodi” proračuna za 2022., dijela A („Financiranje godišnjeg proračuna Unije, Uvod”), tablice 4., stupca 1., koji je utvrđen u općem proračunu Unije za financijsku godinu 2022., kako je konačno donesen 24. studenoga 2021. (13).

4. Jamstva proizvode učinke za dotičnu državu članicu od datuma stupanja na snagu sporazuma o jamstvu između Komisije i dotične države članice iz članka 10.

Članak 10.

Sporazumi o jamstvu

Komisija sklapa sporazum o jamstvu sa svakom državom članicom koja daje jamstvo iz članka 9. Tim se sporazumom utvrđuju pravila kojima se uređuje jamstvo i koja su ista za sve države članice, uključujući posebno:

(a)

odredbe kojima se utvrđuje obveza država članica da plate jamstvo na poziv Komisije u vezi s pokrivenom makrofinancijskom pomoći, po iscrpljenju, ili skorom iscrpljenju, u cijelosti ukupnog iznosa sredstava prvotno izdvojenih u zajednički fond za rezervacije za financijsku obvezu koja proizlazi iz pokrivene makrofinancijske pomoći ili naknadno nadopunjenih u taj zajednički fond;

(b)	odredbe kojima se osigurava da se jamstva aktiviraju razmjerno, uz primjenu ključa za uplatu doprinosa iz članka 9. stavka 3.;

(c)

odredbe kojima se osigurava da je zahvaljujući aktiviranju jamstava Unija u stanju vratiti sredstva koja je u skladu s člankom 1. stavkom 2. uzela u zajam na tržištima kapitala ili od financijskih institucija ako Ukrajina ne izvrši plaćanje, što uključuje slučajeve promjene rasporeda otplate iz bilo kojeg razloga kao i očekivana neizvršenja plaćanja;

(d)	odredbe kojima se osigurava da se aktiviranje jamstva može iskoristiti za nadopunu zajedničkog fonda za rezervacije ako se rezervacije iscrpe u vezi s pokrivenom makrofinancijskom pomoći;

(e)	odredbe kojima se osigurava da je država članica koja nije platila jamstvo i dalje dužna platiti ga;

(f)	odredbe o uvjetima plaćanja.

Odjeljak 2.

Rezervacije za pokrivenu makrofinancijsku pomoć i određene financijske obveze u okviru mandata za vanjsko kreditiranje u Ukrajini

Članak 11.

Rezervacije za pokrivenu makrofinancijsku pomoć

1. Na pokrivenu makrofinancijsku pomoć primjenjuje se stopa rezervacija od 70 % umjesto općeg pravila utvrđenog u članku 31. stavku 5. trećem podstavku Uredbe (EU) 2021/947. Međutim, razina rezervacija uplaćenih u zajednički fond za rezervacije održava se na 9 % nepodmirenih obveza koje proizlaze iz pokrivene makrofinancijske pomoći ili se do te razine dopunjuje ako se rezervacije iscrpe, ne dovodeći u pitanje članak 10. točku (a) ove Odluke, sve dok se u cijelosti ne iscrpe jamstva iz članka 9.

2. Iznosi koji proizlaze iz aktiviranja jamstava iz članka 9. čine vanjske namjenske prihode za otplatu financijskih obveza koje proizlaze iz pokrivene makrofinancijske pomoći i uplate u zajednički fond za rezervacije u skladu s člankom 21. stavkom 2. točkom (a) podtočkom ii. Financijske uredbe.

3. Odstupajući od članka 211. stavka 1. prvog podstavka druge rečenice Financijske uredbe, iznos jamstava iz članka 9. stavka 1. uključuje se u iznos odobrene financijske obveze. Odstupajući od članka 211. stavka 4. drugog podstavka Financijske uredbe, iznosi rezervacija iz stavka 2. ovog članka uzimaju se u obzir pri izračunu rezervacija koje proizlaze iz stope rezervacija za pokrivenu makrofinancijsku pomoć.

4. Odstupajući od članka 211. stavka 4. točke (c) Financijske uredbe, iznosi povraćeni od Ukrajine u vezi s pokrivenom makrofinancijskom pomoći ne smiju doprinositi rezervacijama do iznosa plaćenih jamstava u skladu s člankom 10. točkom (a) ove Odluke. Ti se iznosi vraćaju tim državama članicama.

Članak 12.

Povećanje rezervacija u odnosu na određene financijske obveze u Ukrajini koje su pokrivene jamstvima na temelju Odluke br. 466/2014/EU

1. Odstupajući od članka 31. stavka 8. treće rečenice Uredbe (EU) 2021/947, stopa rezervacija od 70 % primjenjuje se na iznose zajmova isplaćene nakon 15. srpnja 2022. u okviru operacija financiranja Europske investicijske banke (EIB) u Ukrajini koje je EIB potpisao do 31. prosinca 2021. i za koje Unija jamči u skladu s Odlukom br. 466/2014/EU („pokrivene financijske obveze u okviru mandata za vanjsko kreditiranje u Ukrajini”), te članaka 211., 212. i 213. Financijske uredbe koji se primjenjuju podložno člancima 13. i 14. ove Odluke.

2. Za potrebe članka 211. stavka 1. drugog podstavka Financijske uredbe rezervacije do 31. prosinca 2027. dosežu razinu koja odgovara stopi rezervacija koja se primjenjuje na ukupni iznos nepodmirenih obveza koje proizlaze iz pokrivenih financijskih obveza u okviru mandata za vanjsko kreditiranje u Ukrajini.

Članak 13.

Procjena primjerenosti stope rezervacija i postupak preispitivanja

1. Komisija svakih šest mjeseci počevši od 30. lipnja 2023., i kad god zaključi da je to potrebno zbog drugih razloga ili događaja, procjenjuje je li došlo do novih događaja koji bi mogli trajno i bitno utjecati na primjerenost stope rezervacija, uključujući stopu uplaćenih rezervacija iz članaka 11. i 12. Komisija s pomoću podataka iz razdoblja od najmanje dvije godine posebno utvrđuje je li došlo do trajne bitne promjene profila kreditnog rizika tih izloženosti.

2. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta u skladu s člankom 16. radi izmjene članaka 11. i 12. kako bi prilagodila stopu rezervacija, posebno kako bi se uzeli u obzir događaji iz stavka 1.

Članak 14.

Rezervacije koje se drže u zajedničkom fondu za rezervacije

1. Umjesto općeg pravila utvrđenog u članku 31. stavku 6. Uredbe (EU) 2021/947, financijska obveza koja proizlazi iz pokrivene makrofinancijske pomoći pokriva se odvojeno od drugih financijskih obveza u okviru Jamstva za vanjsko djelovanje, a rezervacije izdvojene u zajednički fond za rezervacije u vezi s pokrivenom makrofinancijskom pomoći koriste se isključivo za ispunjavanje financijskih obveza koje proizlaze iz pokrivene makrofinancijske pomoći.

Umjesto općeg pravila utvrđenog u članku 31. stavku 8. Uredbe (EU) 2021/947, financijska obveza koja proizlazi iz pokrivenih financijskih obveza u okviru mandata za vanjsko kreditiranje u Ukrajini pokriva se odvojeno od drugih financijskih obveza u okviru Jamstvenog fonda za vanjsko djelovanje, a rezervacije izdvojene u zajednički fond za rezervacije u vezi s pokrivenim financijskim obvezama u okviru mandata za vanjsko kreditiranje u Ukrajini koriste se isključivo za ispunjavanje financijskih obveza koje proizlaze iz pokrivene makrofinancijske pomoći.

2. Odstupajući od članka 213. Financijske uredbe, na rezervacije izdvojene u zajednički fond za rezervacije za pokrivenu makrofinancijsku pomoć i pokrivene financijske obveze u okviru mandata za vanjsko kreditiranje u Ukrajini ne primjenjuje se stvarna stopa rezervacija.

3. Odstupajući od članka 213. stavka 4. točke (a) Financijske uredbe, svaki višak rezervacija iz članka 12. stavka 2. ove Odluke čini vanjske namjenske prihode u smislu članka 21. stavka 5. Financijske uredbe za program vanjske pomoći za koji Ukrajina ispunjava uvjete.

POGLAVLJE III.

Zajedničke odredbe

Članak 15.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 16.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 13. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 23. rujna 2022.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 13. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 13. stavka 2. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 17.

Godišnje izvješće

1. Komisija do 30. lipnja svake godine Europskom parlamentu i Vijeću u okviru svojeg godišnjeg izvješća podnosi procjenu provedbe poglavlja I. ove Odluke u prethodnoj godini, zajedno s evaluacijom te provedbe. U tom se izvješću:

(a)	ocjenjuje napredak u provedbi izvanredne makrofinancijske pomoći Unije;

(b)	procjenjuje gospodarsko stanje i gospodarski izgledi Ukrajine, kao i provedba zahtjeva i uvjeta iz članka 3. stavaka 1. i 2.;

(c)	navodi poveznica između zahtjeva i uvjeta utvrđenih u Memorandumu o razumijevanju, aktualne makrofinancijske situacije Ukrajine te odluka Komisije o isplati obroka izvanredne makrofinancijske pomoći Unije.

2. Najkasnije dvije godine nakon završetka razdoblja dostupnosti Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o ex post evaluaciji u kojem se procjenjuju rezultati i učinkovitost isplaćene izvanredne makrofinancijske pomoći Unije te u kolikoj se mjeri njome doprinijelo ostvarenju ciljeva pomoći.

POGLAVLJE IV.

Izmjene Odluke (EU) 2022/1201 i završna odredba

Članak 18.

Izmjene Odluke (EU) 2022/1201

Odluka (EU) 2022/1201 mijenja se kako slijedi:

u članku 1. stavku 2. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Zajmovi pruženi na temelju stavka 1. i na temelju Odluke (EU) 2022/1628 Europskog parlamenta i Vijeća (*1) zajedno imaju maksimalno prosječno dospijeće od 25 godina.

(*1) Odluka (EU) 2022/1628 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. rujna 2022. o pružanju izvanredne makrofinancijske pomoći Ukrajini, jačanju zajedničkog fonda za rezervacije jamstvima država članica i posebnim rezervacijama za određene financijske obveze povezane s Ukrajinom pokrivene jamstvom na temelju Odluke br. 466/2014/EU te o izmjeni Odluke (EU) 2022/1201 (SL L 245, 21.9.2022., str. 1.).”;"

2.	članak 7. briše se.

Članak 19.

Završna odredba

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. rujna 2022.

Za Europski parlament

Predsjednica

R. METSOLA

Za Vijeće

Predsjednik

M. BEK

(1) Stajalište Europskog parlamenta od 15. rujna 2022. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 20. rujna 2022.

(2) Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane (SL L 161, 29.5.2014., str. 3.).

(3) Odluka (EU) 2022/313 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. veljače 2022. o pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini (SL L 55, 28.2.2022., str. 4.).

(4) Odluka (EU) 2022/1201 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2022. o pružanju izvanredne makrofinancijske pomoći Ukrajini (SL L 186, 13.7.2022., str. 1.).

(5) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(6) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(7) Uredba (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 (Tekst značajan za EGP) (SL L 209, 14.6.2021., str. 1.).

(8) Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. (SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11.).

(9) Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom (SL L 424, 15.12.2020., str. 1.).

(10) Odluka br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije (SL L 135, 8.5.2014., str. 1.).

(11) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(12) Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o utvrđivanju ustroja i rada Europske službe za vanjsko djelovanje (SL L 201, 3.8.2010., str. 30.).

(13) SL L 45, 24.2.2022.

22.9.2022

Službeni list Europske unije

L 245/14

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/1629

оd 21. rujna 2022.

o utvrđivanju mjera sprječavanja širenja gljivice Ceratocystis platani (J.M. Walter) Engelbr. & T.C. Harr. na određenim demarkiranim područjima

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredbi (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (1), a posebno njezin članak 28. stavak 1. točke (d) i (e) te članak 28. stavak 2.,

budući da:

(1)	U dijelu B Priloga II. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/2072 (2) utvrđen je popis karantenskih štetnih organizama Unije za koje je poznato da se pojavljuju na području Unije.

(2)

Ceratocystis platani (J.M. Walter) Engelbr. & T.C. Harr. („navedeni štetni organizam”) uvršten je na taj popis jer je poznato da se pojavljuje u određenim dijelovima Unije i ima znatan utjecaj na biljke Platanus L. („navedene biljke”) i na drvo biljke Platanus L. („navedeno drvo”), glavnog domaćina tog štetnog organizma.

(3)	Nadzori provedeni u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2016/2031 pokazali su da iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma na određenim demarkiranim područjima više nije moguće.

(4)	Stoga bi trebalo utvrditi mjere za sprečavanje širenja navedenog štetnog organizma na tim demarkiranim područjima koja se sastoje od zaraženih zona i sigurnosnih zona. Te bi mjere trebale biti u skladu s dostupnim tehničkim i znanstvenim dokazima za navedene biljke i navedeno drvo.

(5)	Nadležna tijela trebala bi informirati širu javnost i specijalizirane subjekte na koje se odnose mjere sprječavanja širenja na demarkiranim područjima kako bi bili upoznati s primijenjenim mjerama i razgraničenjem demarkiranih područja.

(6)	Međutim, ako se navedeni štetni organizam pronađe u sigurnosnoj zoni koja okružuje zaraženu zonu na koju se primjenjuju mjere za sprečavanje širenja navedenog štetnog organizma, nadležno tijelo bi trebalo uspostaviti novo demarkirano područje na kojem se provodi iskorjenjivanje.

(7)

Trebalo bi provoditi godišnje preglede prisutnosti navedenog štetnog organizma kako je utvrđeno u članku 22. Uredbe (EU) 2016/2031 i Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/1231 (3) kako bi se osiguralo rano otkrivanje navedenog štetnog organizma na područjima Unije na kojima nije poznata prisutnost navedenog štetnog organizma. Ti bi se nadzori trebali temeljiti na kartici za nadzor štetnih organizama za navedeni štetni organizam koju je objavila Europska agencija za sigurnost hrane u njoj uzimaju u obzir najnovija znanstvena i tehnička dostignuća.

(8)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju mjere sprječavanja širenja gljivice Ceratocystis platani (J.M. Walter) Engelbr. & T.C. Harr. unutar demarkiranih područja na kojima njezino iskorjenjivanje nije moguće.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)	„navedeni štetni organizam” znači Ceratocystis platani (J.M. Walter) Engelbr. & T.C. Harr.;

(2)	„navedene biljke” znači biljke roda Platanus L., osim sjemena;

(3)	„navedeno drvo” znači drvo roda Platanus L.;

(4)	„demarkirano područje za sprječavanje širenja” znači područje navedeno u Prilogu I. na kojem se navedeni štetni organizam ne može iskorijeniti;

(5)	„kartica za nadzor štetnih organizama” znači objava „kartica za nadzor gljivice Ceratocysis platani” (4) Europske agencije za sigurnost hrane.

Članak 3.

Uspostava demarkiranih područja za sprječavanje širenja

Nadležna tijela uspostavljaju demarkirana područja za sprječavanje širenja navedenog štetnog organizma koja se sastoje od zaražene zone i sigurnosne zone širine od najmanje 1 km, oko zaražene zone.

Članak 4.

Mjere za sprječavanje širenja unutar demarkiranih područja

1. U zaraženim zonama nadležno tijelo mora učiniti sljedeće:

(a)

pobrinuti se da se uklone navedene biljke i navedeno drvo zaražene navedenim štetnim organizmom prije sljedeće sezone uzgoja, uz primjenu odgovarajućih mjera za sprječavanje širenja navedenog štetnog organizma s pomoću panjeva, piljevine, dijelova drva i ostataka tla na mjestu sječe te da se unište u odgovarajućim objektima za obradu;

(b)

zabraniti premještanja navedenog drva nakon uklanjanja navedenih biljaka zaraženih navedenim štetnim organizmom iz zaražene zone, osim u sljedećim slučajevima:

i.	u zaraženoj zoni ne postoji odgovarajući objekt za obradu;

ii.	obrada se provodi u najbližem objektu za obradu izvan zaražene zone u kojem je takva obrada moguća; te

iii.	prijevoz se odvija pod službenim nadzorom nadležnih tijela i unutar zatvorenih vozila, čime se osigurava sprječavanje ispadanje navedenog drva i širenje navedenog štetnog organizma;

(c)	zabraniti sadnju navedenih biljaka u odgovarajućim zaraženim zonama, osim onih za koje je poznato da su otporne na navedeni štetni organizam;

(d)	zabraniti uklanjanje i prijevoz tla iz zaražene zone u druge zone, osim ako je prethodno odgovarajuće tretirano kako bi se spriječila zaraza navedenim štetnim organizmom;

(e)	osigurati čišćenje i dezinfekciju alata i strojeva za obrezivanje prije i nakon što su bili u dodiru s navedenim biljkama ili njihovim tlom; te

(f)	pobrinuti se za tretiranje, u slučaju rezidbe navedenog bilja, za ranu rezidbu odgovarajućim preventivnim tretmanima.

2. U sigurnosnim zonama nadležno tijelo mora učiniti sljedeće:

(a)	zabraniti sadnju navedenih biljaka u sigurnosnim zonama, osim onih za koje je poznato da su otporne na navedeni štetni organizam;

(b)	osigurati čišćenje i dezinfekciju alata i strojeva za obrezivanje prije i nakon što su bili u dodiru s navedenim biljkama, njihovim tlom ili navedenim drvom; te

(c)	pobrinuti se za tretiranje, u slučaju rezidbe navedenog bilja, za ranu rezidbu odgovarajućim preventivnim tretmanima.

3. Ako je prisutnost navedenog štetnog organizma u sigurnosnoj zoni službeno potvrđena, primjenjuju se članci 17. i 18. Uredbe (EU) 2016/2031.

4. Unutar demarkiranih područja za sprječavanje širenja, nadležna tijela informiraju javnosti o prijetnji koju predstavlja navedeni štetni organizam i mjerama donesenima za sprečavanje njegova daljnjeg širenja izvan tih područja.

Nadležna tijela obavješćuju javnost i odgovarajuće specijalizirane subjekte o razgraničenju demarkiranog područja radi sprečavanja širenja.

Članak 5.

Nadzori

1. Nadležna tijela provode nadzore kako je predviđeno u stavcima 2. i 3., uzimajući u obzir informacije iz kartice za nadzor štetnih organizama.

2. Provode godišnje preglede na temelju rizika prisutnosti navedenog štetnog organizma na područjima Unije na kojima nije poznata prisutnost navedenog štetnog organizma, ali bi moglo doći do nje.

3. U sigurnosnim zonama demarkiranih područja radi sprječavanja širenja provode godišnje preglede, kako je navedeno u članku 19. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/2031, radi otkrivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma.

Ti nadzori uključuju:

(a)	vizualne preglede navedenih biljaka radi otkrivanja navedenog štetnog organizma; te

(b)	uzorkovanje i testiranje u slučaju sumnje na prisutnost navedenog štetnog organizma.

Ti su nadzori intenzivniji od pregleda iz stavka 2. i imaju veći broj vizualnih pregleda i, prema potrebi, uzorkovanja i testiranja.

Članak 6.

Izvješćivanje

Do 30. travnja svake godine države članice dostavljaju Komisiji i drugim državama članicama rezultate pregleda provedenih u prethodnoj kalendarskoj godini u skladu s:

(a)	člankom 5. stavkom 2. ove Uredbe, upotrebom jednog od predložaka iz Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2020/1231;

(b)	člankom 5. stavkom 3. ove Uredbe, upotrebom jednog od predložaka iz Priloga II. ovoj Uredbi.

Članak 7.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. rujna 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 317, 23.11.2016., str. 4.

(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2072 оd 28. studenoga 2019. o utvrđivanju jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zaštitnih mjera protiv organizama štetnih za bilje te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 690/2008 i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/2019 (SL L 319, 10.12.2019., str. 1.).

(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1231 оd 27. kolovoza 2020. o formatu i uputama za godišnja izvješća o rezultatima nadzorâ i formatu višegodišnjih programa nadzora i praktičnim aranžmanima iz članka 22. odnosno članka 23. Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 280, 28.8.2020., str. 1.).

(4) Kartica za nadzor štetnih organizama za Ceratocystis platani. EFSA, povezana publikacija 2021:EN-6822. doi:10.2903/sp.efsa.2021.EN-6822. Dostupno na internetu: https://arcg.is/15CyXW.

PRILOG I.

Popis demarkiranih područja radi sprečavanja širenja bolesti iz članka 2.

Francuska

Broj/naziv demarkiranog područja (DP)

Zona DP-a

Regija

Općine ili druge administrativne/zemljopisne granice

1.	Canal du Midi et Canal de la Robine

Zaražena zona

Aude (11)

100 m sa svake strane kanala u sljedećim općinama: Alzonne; Argeliers; Argens-Minervois; Azille; Blomac; Bram; Carcassonne; Castelnaudary; Caux-et-Sauzens; Ginestas; Homps; La Redorte; Lasbordes; Marseillette; Mirepeisset; Montréal; Moussan; Narbonne; Ouveillan; Paraza; Pexiora; Pezens; Puichéric; Roubia; Saint-Martin-Lalande; Saint-Nazaire-d’Aude; Sainte-Eulalie; Sallèle d’Aude; Trèbes; Ventenac-en-Minervois; Villalier; Villedubert; Villemoustaussou; Villepinte; Villesèquelande

Hérault (34)

100 m sa svake strane kanala u sljedećim općinama: Agde; Béziers; Capestang; Cers; Colombiers; Cruzy; Nissan-lez-Ensérune; Olonzac; Poilhes; Portiragnes; Quarante; Vias; Villeneuve-les-Béziers

Sigurnosna zona

Aude (11)

1 km oko zaražene zone u sljedećim općinama: Alzonne; Argeliers; Argens-Minervois; Arzens; Azille; Badens; Bages; Baraigne; Barbaira; Berriac; Blomac; Bouilhonnac; Bram; Canet; Capendu; Carcassonne; Castelnau d’Aude; Castelnaudary; Caux-et-Sauzens; Conques sur Orbiel; Cuxac d’Aude; Floure; Fonties d’Aude; Ginestas; Gruissan; Homps; La Redorte; Labastide-d-Anjou; Lasbordes; Lézignan Corbières; Marseillette; Mas-saintes-Puelles; Mirepeisset; Mireval Lauragais; Montferrand; Montréal; Moussan; Narbonne; Ouveillan; Paraza; Pennautier; Pexiora; Peyriac de Mer; Pezens; Port-la-Nouvelle; Puichéric; Raissac d’Aude; Roquecourbe Minervois; Roubia; Rustiques; Saint-Couat d’Aude; Sainte-Eulalie; Sainte-Valière; Saint-Marcel sur Aude; Saint-Martin-Lalande; Saint-Nazaire-d’Aude; Sallèle d’Aude; Sigean; Tourouzelle; Trèbes; Ventenac Cabardès; Ventenac-en-Minervois; Villalier; Villedubert; Villemoustaussou; Villepinte; Villesèquelande

Hérault (34)

1 km oko zaražene zone u sljedećim općinama: Agde; Béziers; Capestang; Cers; Colombiers; Cruzy; Marseillan; Montady; Montels; Montouliers; Nissan-lez-Ensérune; Olonzac; Poilhes; Portiragnes; Quarante; Sauvian; Sérignan; Vias; Villeneuve-les-Béziers

2.	Adour et affluents

Zaražena zona

Hautes-Pyrénées (65)

Andrest; Ansost; Artagnan; Aureilhan; Aurensan; Auriébat; Barbachen; Bazet; Bazillac; Bordères-sur-l’Échez; Bours; Caixon; Camalès; Escondeaux; Estirac; Gayan; Gensac; Horgues; Lafitole; Lagarde; Laloubère; Larreule; Liac; Marsac; Maubourguet; Monfaucon; Nouilhan; Odos; Oursbelille; Pujo; Rabastens-de-Bigorre; Saint-Lézer; Sarniguet; Sarriac-Bigorre; Sauveterre; Ségalas; Séméac; Siarrouy; Sombrun; Soues; Talazac; Tarbes; Tostat; Ugnouas; Vic-en-Bigorre; Villenave-près-Marsac

Gers (32)

Haget

Sigurnosna zona

Hautes-Pyrénées (65)

Castelnau-Rivière-Basse; Caussade-Rivière; Hères; Labatut-Rivière; Villefranque

1 km oko zaražene zone u sljedećim općinama: Barbazan-Debat; Boulin; Buzon; Castéra-Lou; Chis; Dours; Ibos; Juillan; Lacassagne; Lahitte-Toupières; Lascazères; Lescurry; Louey; Momères; Mingot; Orleix; Orois; Pintac; Saint-Martin; Salles-Adour; Sanous; Sarrouilles; Tarasteix

Gers (32)

Armentieux; Jû-Belloc; Ladevèze-Ville; Tieste-Uragnoux

1 km oko zaražene zone u sljedećim općinama: Beccas; Betplan; Cazeaux-Villecomtal; Malabat; Marciac; Montégut-Arros; Saint-Justin; Sembouès; Villecomtal-Sur-Arros

Pyrénées-Atlantique (Région Nouvelle-Aquitaine)

1 km oko zaražene zone u sljedećim općinama: Castéide-Doat; Labatut; Lamayou; Moncaup; Montaner; Monségur

3.	Vaucluse/Bouches-du-Rhône/Var

Zaražena zona

Bouches du Rhône (13)

Aix-en-Provence; Allauch; Arles; Aubagne; Auriol; Barbentane; Berre-l’Etang; Cabannes; Cadolive; Carry-le-Rouet; Ceyreste; Châteaurenard; Cornillon-Confoux; Cuges-les-Pins; Eygalières; Eyguières; Eyragues; Fuveau; Gémenos; Gignac-la-Nerthe; Grans; Graveson; Gréasque; Istres; Jouques; La Bouilladisse; La Ciotat; La Destrousse; La Fare-les-Oliviers; La Penne-sur-Huveaune; Lamanon; Lambesc; Le Tholonet; Les Pennes-Mirabeau; Maillane; Mallemort; Marignane; Marseille; Martigues; Mas-Blanc-des-Alpilles; Maussane-les-Alpilles; Meyrargues; Meyreuil; Mollégès; Mouriès; Noves; Orgon; Pélissanne; Peyrolles-en-Provence; Plan-de-Cuques; Plan-d’Orgon; Port-de-Bouc; Port-Saint-Louis-du-Rhône; Puyloubier; Rognonas; Roquevaire; Saint-Andiol; Saint-Chamas; Saint-Etienne-du-Grès; Saint-Martin-de-Crau; Saint-Rémy-de-Provence; Saint-Victoret; Salon-de-Provence; Sénas; Simiane-Collongue; Tarascon; Trets; Velaux; Venelles; Ventabren; Verquiéres; Vitrolles

Var (83)

Cogolin; Draguignan; Hyères; La Garde; La Londe-les-Maures; La Seyne-sur-Mer; Le Beausset; Le Luc; Les Arcs; Pignans; Saint-Cyr-sur-Mer; Saint-Maximin-la-Sainte-Baume; Saint-Tropez; Saint-Zacharie; Toulon

Vaucluse (84)

Althen-des-Paluds; Apt; Avignon; Beaumes-de-Venise; Bédarrides; Bonnieux; Cadenet; Caderousse; Camaret-sur-Aigues; Carpentras; Caumont-sur-Durance; Cavaillon; Châteauneuf-de-Gadagne; Châteauneuf-du-Pape; Courthézon; Entraigues-sur-la-Sorgue; Fontaine-se-Vaucluse; Gargas; Gignac; Gigondas; Gordes; Goult; Jonquerettes; Jonquières; La Tour-d’Aigues; Lagnes; Lapalud; Lauris; Le Pontet; Le Thor; L’Isle-sur-la-Sorgue; Loriol-du-Comtat; Lourmarin; Malaucène; Mazan; Mérindol; Modène; Mondragon; Monteux; Morières-lès-Avignon; Oppède; Orange; Pernes-les-Fontaines; Pertuis; Piolenc; Robion; Saignon; Saint-Didier; Saint-Saturnin-lès-Apt; Saint-Saturnin-lès-Avignon; Sarrians; Saumane-de-Vaucluse; Sorgues; Travaillan; Vedène; Velleron; Venasque; Villelaure; Violes

Sigurnosna zona

Bouches du Rhône (13)

Alleins; Aureille; Aurons; Beaurecueil; Belcodène; Bouc-Bel-Air; Boulbon; Cabriès; Carnoux-en-Provence; Cassis; Charleval; Châteauneuf-le-Rouge; Châteauneuf-les-Martigues; Coudoux; Eguilles; Ensuès-la-Redonne; Fontvieille; Fos-sur-Mer; Gardanne; La Barben; La Roque-d’Anthéron; Lançon-Provence; Le Puy-Sainte-Réparade; Le Rove; Les Baux-de-Provence; Mimet; Miramas; Paradou; Peynier; Peypin; Rognac; Rognes; Roquefort-la-Bédoule; Rousset; Saint-Antonin-sur-Bayon; Saint-Cannat; Saintes-Maries-de-la-Mer; Saint-Estève-Janson; Saint-Marc-Jaumegarde; Saint-Mitre-les-Remparts; Saint-Paul-lès-Durance; Saint-Pierre-de-Mézoargues; Saint-Savournin; Sausset-les-Pins; Septèmes-les-Vallons; Vauvenargues; Vernègues

Var (83)

Ampus; Bandol; Besse-sur-Issole; Bormes-les-Mimosas; Bras; Brue-Auriac; Cabasse; Carnoules; Carqueiranne; Cavalaire-sur-Mer; Châteaudouble; Collobrières; Evenos; Figanières; Flassans-sur-Issole; Flayosc; Gassin; Gonfaron; Grimaud; La Cadiere-d’Azur; La Crau; La Croix-Valmer; La Farlède; La Mole; La Motte; La Valette-du-Var; Le Cannet-des-Maures; Le Castellet; Le Muy; Le Pradet; Le Revest-les-Eaux; Le Thoronet; Les Mayons; Lorgues; Nans-les-Pins; Ollières; Ollioules; Pierrefeu-du-Var; Plan-d’Aups-Sainte-Baume; Pourcieux; Pourrières; Puget-Ville; Ramatuelle; Rians; Riboux; Rougiers; Sainte-Maxime; Saint-Mandrier-sur-Mer; Sanary-sur-Mer; Seillons-Source-d’Argens; Signes; Six-Fours-les-Plages; Taradeau; Tourves; Trans-en-Provence; Vidauban

Vaucluse (84)

Ansouis; Aubignan; Auribeau; Beaumettes; Beaumont-de-Pertuis; Beaumont-du-Ventoux; Bedoin; Blauvac; Bollène; Buoux; Cabrieres-d’Avignon; Cairanne; Caromb; Caseneuve; Castellet; Cheval-Blanc; Crestet; Crillon-le-Brave; Cucuron; Entrechaux; Grambois; Joucas; La Bastidonne; La Motte-d’Aigues; La Roque-Alric; La Roque-sur-Pernes; Lacoste; Lafare; Lagarde-d’Apt; Lamotte-du-Rhône; Le Barroux; Le Beaucet; Lioux; Malemort-du-Comtat; Maubec; Ménerbes; Méthamis; Mirabeau; Mormoiron; Mornas; Murs; Puget; Puyvert; Rasteau; Roussillon; Rustrel; Sablet; Saint-Christol; Sainte-Cécile-les-Vignes; Saint-Hippolyte-le-Graveyron; Saint-Léger-du-Ventoux; Saint-Martin-de-Castillon; Saint-Martin-de-la-Brasque; Saint-Pantaléon; Saint-Pierre-de-Vassols; Sannes; Sault; Seguret; Sérignan-du-Comtat; Sivergues; Suzette; Taillades; Uchaux; Vacqueyras; Vaison-la-Romaine; Vaugines; Viens; Villars

Alpes-de-Haute-Provence (04)

Simiane-la-Rotonde

Ardèche (07)

Bourg-Saint-Andéol; Saint-Just-d’Ardèche; Saint-Marcel-d’Ardèche

Drôme (26)

Mollans-sur-Ouvèze; Pierrelatte; Rochegude; Saint-Paul-Trois-Châteaux; Suze-la-Rousse

Gard (30)

Aramon; Beaucaire; Chusclan; Codolet; Fourques; Laudun-l’Ardoise; Les Angles; Montfaucon; Pont-Saint-Esprit; Roquemaure; Saint-Alexandre; Saint-Etienne-des-Sorts; Saint-Geniès-de-Comolas; Saint-Gilles; Sauveterre; Vallabrègues; Vénéjan; Villeneuve-lès-Avignon

PRILOG II.

Predlošci za izvješćivanje o rezultatima godišnjih nadzora provedenih u skladu s člankom 6. točkom (b)

DIO A

1. Predložak za izvješćivanje o rezultatima godišnjih nadzora

2. Upute za ispunjavanje predloška

Ako je ovaj predložak ispunjen, predložak iz dijela B ovog Priloga ne ispunjava se.

Za stupac 1.:

Navesti naziv geografskog područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja.

Za stupac 2.:

Navesti veličinu DP-a prije početka nadzora.

Za stupac 3.:

Navesti veličinu DP-a nakon nadzora.

Za stupac 4.:

Navesti pristup: Sprječavanje širenja (C). Uključiti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova po štetnom organizmu i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima.

Za stupac 5.:

navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor, uključiti onoliko redaka koliko je potrebno: Zaražena zona (ZZ) ili sigurnosna zona (SZ), koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje SZ-a na kojem je proveden nadzor (npr. 20 km uz SZ, oko rasadnikâ itd.) za svaki redak zasebno.

Za stupac 6.:

Navedite broj i opis mjesta nadzora odabirom jednog od sljedećih unosa za opis:

1.	Otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.1. polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma;

otvoreni prostor (ostalo): 2.1. privatni vrt; 2.2. javne površine; 2.3. područje očuvanja; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu zaštićena područja; 2.5. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje itd.);

3.	fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.3. javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija).

Za stupac 7.:

navesti područja rizika utvrđena na temelju biologije štetnog organizma ili štetnih organizama, prisutnosti bilja domaćina, ekološko-klimatskih uvjeta i lokacija rizika.

Za stupac 8.:

Navedite rizična područja uključena u nadzor iz onih utvrđenih u stupcu 7.

Za stupac 9.:

Navesti bilje, plodove, sjemenke, tlo, materijal za pakiranje, drvo, strojeve, vozila, vodu, ostalo i točno navesti o čemu je riječ.

Za stupac 10.:

Navesti popis nadziranih biljnih vrsta/rodova u jednom retku po biljnoj vrsti/rodu.

Za stupac 11.:

Navesti mjesece u godini kada je proveden nadzor.

Za stupac 12.:

Navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati Nije primjenjivo ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive.

Za stupce 13. i 14.:

Navesti rezultate, ako je primjenjivo, navodeći informacije dostupne u odgovarajućim stupcima. „Neodređen” se odnosi na analizirane uzorke za koje zbog različitih čimbenika nije dobiven rezultat (npr. ispod razine otkrivanja, uzorak nije obrađen jer nije identificiran ili jer je star).

Za stupac 15.:

navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor za nalaze u SZ-u. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je rezultat jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti razlog nedostavljanja tih informacija u stupcu 16. („Napomene”).

DIO B

1. Predložak za izvješće o rezultatima godišnjih nadzora koji se temelje na statističkim podacima

2. Upute za ispunjavanje predloška

Ako je ovaj predložak ispunjen, predložak iz dijela A ovog Priloga ne ispunjava se.

Objasniti temeljne pretpostavke za plan nadzora po štetnom organizmu. Sažeti i obrazložiti:

—	ciljnu populaciju, epidemiološke jedinice i jedinice inspekcijskog pregleda;

—	metodu otkrivanja i osjetljivost metode;

—

čimbenike rizika, uz navođenje razina rizika i odgovarajućih relativnih rizika i udjela populacije biljaka domaćina.

Za stupac 1.:

Navesti naziv geografskog područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja.

Za stupac 2.:

Navesti veličinu DP-a prije početka nadzora.

Za stupac 3.:

Navesti veličinu DP-a nakon nadzora.

Za stupac 4.:

Navesti pristup: Sprječavanje širenja (C). Uključiti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova po štetnom organizmu i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima.

Za stupac 5.:

Navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor, uključiti onoliko redaka koliko je potrebno: Zaražena zona (ZZ) ili sigurnosna zona (SZ), koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje SZ-a na kojem je proveden nadzor (npr. 20 km uz SZ, oko rasadnikâ itd.) za svaki redak zasebno.

Za stupac 6.:

Navesti broj i opis mjesta nadzora odabirom jednog od sljedećih unosa za opis:

1.	Otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.1. polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma;

Otvoreni prostor (ostalo): 2.1. privatni vrtovi; 2.2. javne površine; 2.3. područje očuvanja; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu zaštićena područja; 2.5. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje itd.);

3.	Fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.3. javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija).

Za stupac 7.:

Navesti mjesece u kojima su nadzori provedeni.

Za stupac 8.:

Navesti odabranu ciljanu populaciju te odgovarajući popis vrsta/rodova domaćina i obuhvaćeno područje. Ciljna populacija definira se kao skup jedinica inspekcijskog pregleda. Njezina se veličina za poljoprivredna područja obično definira u hektarima, ali može se definirati i u parcelama, poljima, staklenicima itd. Obrazložiti odabir u temeljnim pretpostavkama. Navesti obuhvaćene jedinice inspekcijskog pregleda. „Jedinica inspekcijskog pregleda” znači bilje, dijelovi bilja, roba, materijali, prijenosnici štetnih organizama koji su pregledani radi utvrđivanja i otkrivanja štetnih organizama.

Za stupac 9.:

Navesti nadzirane epidemiološke jedinice, navodeći njihov opis i mjernu jedinicu. „Epidemiološka jedinica” znači homogeno područje na kojem bi u slučaju prisutnosti štetnog organizma interakcija između tog štetnog organizma, biljaka domaćina i abiotičkih i biotičkih čimbenika i uvjeta dovela do jednake epidemiološke situacije. Epidemiološke jedinice potpodjela su ciljane populacije koje su epidemiološki homogene i obuhvaćaju najmanje jednu biljku domaćina. U nekim slučajevima epidemiološka jedinica može biti cijela populacija domaćina u regiji/području/zemlji. To mogu biti regije Statističke nomenklature teritorijalnih jedinica (NUTS), urbana područja, šume, ružičnjaci ili poljoprivredna gospodarstva odnosno hektari. Odabir se obrazlaže navođenjem temeljnih pretpostavki.

Za stupac 10.:

Navesti metode upotrijebljene tijekom nadzora, uključujući broj aktivnosti u svakom slučaju, ovisno o posebnim pravnim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati Nije primjenjivo ako informacije za određeni stupac nisu dostupne.

Za stupac 11.:

Navesti procjenu učinkovitosti uzorkovanja. Učinkovitost uzorkovanja znači vjerojatnost odabira zaraženih dijelova zaraženog bilja. Za prijenosnike je riječ o učinkovitosti načina hvatanja pozitivnog prijenosnika ako je on prisutan na području nadzora. Za tlo je riječ o učinkovitosti odabira uzorka tla koji sadržava štetni organizam ako je štetni organizam prisutan na području nadzora.

Za stupac 12.:

„Osjetljivost metode” znači vjerojatnost da će se primjenom metode ispravno otkriti prisutnost štetnog organizma. Osjetljivost metode definira se kao vjerojatnost da će rezultat testiranja stvarno pozitivne biljke domaćina biti pozitivan. Riječ je o umnošku učinkovitosti uzorkovanja (tj. vjerojatnosti odabira zaraženih dijelova zaražene biljke) i dijagnostičke osjetljivosti (koju karakterizira vizualni pregled i/ili laboratorijski test upotrijebljen u postupku utvrđivanja).

Za stupac 13.:

Navesti čimbenike rizika u zasebnim recima koristeći onoliko redaka koliko je potrebno. Za svaki čimbenik rizika navesti razinu rizika i odgovarajući relativni rizik i udio populacije domaćina.

Za stupac B:

Navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati Nije primjenjivo ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive. Informacije koje je potrebno navesti u ovim stupcima povezane su s informacijama iz stupca 10. „metode otkrivanja”.

Za stupac 18.:

Navesti broj mjesta postavljanja klopki ako se taj broj razlikuje od broja klopki (stupac 17.) (npr. ista se klopka upotrebljava na različitim mjestima).

Za stupac 21.:

Navesti broj uzoraka za koje je rezultat pozitivan, negativan ili neodređen. „Neodređen” se odnosi na analizirane uzorke za koje zbog različitih čimbenika nije dobiven rezultat (npr. ispod razine otkrivanja, uzorak nije obrađen jer nije identificiran ili jer je star itd.).

Za stupac 22.:

Navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor radi utvrđivanja nalaza u sigurnosnom području. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je rezultat jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti razlog nedostavljanja tih informacija u stupcu 25. („Napomene”).

Za stupac 23.:

Navesti osjetljivost nadzora, kako je definirano u Međunarodnoj normi za fitosanitarne mjere (ISPM 31). Ta vrijednost postignute razine pouzdanosti u pogledu neprisutnosti štetnog organizma izračunava se na temelju provedenih pregleda (i/ili uzetih uzoraka) s obzirom na osjetljivost metode i zadanu prevalenciju.

Za stupac 24.:

Navesti zadanu prevalenciju na temelju procjene vjerojatne stvarne prevalencije štetnog organizma na polju koja se daje prije nadzora. Zadana prevalencija utvrđena je kao cilj nadzora, odnosno riječ je o kompromisu koji osobe koje upravljaju rizikom pronalaze između rizika od prisutnosti štetnog organizma i resursa koji su na raspolaganju za nadzor. Obično se u nadzoru za otkrivanje postavlja vrijednost od 1 %.

22.9.2022

Službeni list Europske unije

L 245/27

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/1630

оd 21. rujna 2022.

o utvrđivanju mjera za sprječavanje širenja fitoplazme zlatnog žutila vinove loze na određenim demarkiranim područjima

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

budući da:

(1)	U dijelu B Priloga II. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/2072 (2) utvrđen je popis karantenskih štetnih organizama Unije za koje je poznato da se pojavljuju na području Unije.

(2)	Fitoplazma zlatnog žutila vinove loze („navedeni štetni organizam”) uvrštena je na taj popis jer je poznato da se pojavljuje u određenim dijelovima Unije i ima znatan utjecaj na uzgoj biljaka Vitis L. („navedene biljke”), glavnog domaćina tog štetnog organizma.

(3)

Scaphoideus titanus Ball („navedeni prijenosnik”) identificiran je kao učinkovit prijenosnik navedenog štetnog organizma. Taj prijenosnik ima važnu ulogu u nastanku i daljnjem širenju fitoplazme zlatnog žutila vinove loze (3) na području Unije te bi stoga trebalo uspostaviti mjere za njegovu identifikaciju i kontrolu.

(4)	Nadzori provedeni u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2016/2031 pokazali su da iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma na određenim demarkiranim područjima više nije moguće.

(5)

Stoga bi trebalo utvrditi mjere za sprečavanje širenja navedenog štetnog organizma na tim demarkiranim područjima koja se sastoje od zaraženih zona i sigurnosnih zona. Te bi se mjere trebale sastojati od uništavanja i uklanjanja zaraženih navedenih biljaka i primjene odgovarajućih postupaka tretiranja kako bi se spriječilo širenje navedenog štetnog organizma na ostatak područja Unije.

(6)	Nadležna tijela trebala bi informirati širu javnost i specijalizirane subjekte na koje se odnose mjere sprječavanja širenja na demarkiranim područjima kako bi bili upoznati s primijenjenim mjerama i razgraničenjem demarkiranih područja.

(7)	Međutim, ako se navedeni štetni organizam pronađe u sigurnosnoj zoni koja okružuje zaraženu zonu na koju se primjenjuju mjere za sprečavanje širenja navedenog štetnog organizma, nadležno tijelo bi trebalo uspostaviti novo demarkirano područje na kojem se provodi iskorjenjivanje.

(8)

Trebalo bi provoditi godišnje preglede prisutnosti navedenog štetnog organizma i navedenog prijenosnika kako je utvrđeno u članku 22. Uredbe (EU) 2016/2031 i Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/1231 (4) kako bi se osiguralo rano otkrivanje navedenog štetnog organizma na područjima Unije na kojima nije poznata prisutnost navedenog štetnog organizma. Ti bi se nadzori trebali temeljiti na kartici za nadzor štetnih organizama i njihovih prijenosnika za navedeni štetni organizam koju je objavila Europska agencija za sigurnost hrane u njoj uzimaju u obzir najnovija znanstvena i tehnička dostignuća.

(9)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju mjere za sprečavanje širenja fitoplazme zlatnog žutila vinove loze na demarkiranim područjima na kojima njezino iskorjenjivanje nije moguće.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„Navedeni štetni organizam” znači fitoplazma zlatnog žutila vinove loze;

2.	„Navedene biljke” znači biljke Vitis L., osim plodova i sjemena;

3.	„Navedeni prijenosnik” znači Scaphoideus titanus Ball;

4.	„demarkirano područje za sprječavanje širenja” znači područje navedeno u Prilogu I. na kojem se navedeni štetni organizam ne može iskorijeniti;

5.	„kartica za nadzor štetnih organizama” znači objava „kartica za nadzor fitoplazme zlatnog žutila vinove loze i njezina prijenosnika Scaphoideus titanus” (5) Europske agencije za sigurnost hrane.

Članak 3.

Uspostava demarkiranih područja za sprječavanje širenja

Članak 4.

Mjere za sprječavanje širenja unutar demarkiranih područja

1. Na zaraženim područjima nadležna tijela osiguravaju poduzimanje sljedećih mjera:

(a)	uklanjanje i uništavanje navedenih biljaka za koje je utvrđeno da su zaražene navedenim štetnim organizmom što je prije moguće, a najkasnije prije početka sljedeće sezone uzgoja;

(b)	primjena odgovarajućih postupaka obrade za kontrolu navedenog prijenosnika.

2. U sigurnosnim područjima nadležna tijela osiguravaju primjenu odgovarajućih postupaka obrade radi kontrole navedenog prijenosnika u slučaju njegove prisutnosti.

Ako je prisutnost navedenog štetnog organizma u sigurnosnoj zoni službeno potvrđena na navedenim biljkama, primjenjuju se članci 17. i 18. Uredbe (EU) 2016/2031.

3. Unutar demarkiranih područja za sprječavanje širenja, nadležna tijela informiraju javnosti o prijetnji koju predstavlja navedeni štetni organizam i mjerama donesenima za sprečavanje njegova daljnjeg širenja izvan tih područja.

Nadležna tijela obavješćuju javnost i odgovarajuće specijalizirane subjekte o razgraničenju demarkiranog područja radi sprečavanja širenja.

Članak 5.

Nadzori

1. Nadležna tijela provode nadzore kako je predviđeno u stavcima 2. i 3., uzimajući u obzir informacije iz kartice za nadzor štetnih organizama.

Ti nadzori uključuju:

(a)	vizualne preglede navedenih biljaka radi otkrivanja navedenog štetnog organizma;

(b)	uzorkovanje i testiranje u slučaju sumnje na prisutnost navedenog štetnog organizma; te

(c)	odgovarajuće klopke za otkrivanje navedenog prijenosnika.

Ti su nadzori intenzivniji od pregleda iz stavka 2. i imaju veći broj vizualnih pregleda i, prema potrebi, uzorkovanja i testiranja.

Članak 6.

Izvješćivanje

Do 30. travnja svake godine države članice dostavljaju Komisiji i drugim državama članicama rezultate pregleda provedenih u prethodnoj kalendarskoj godini u skladu s:

(a)	člankom 5. stavkom 2. ove Uredbe, upotrebom jednog od predložaka iz Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2020/1231;

(b)	člankom 5. stavkom 3. ove Uredbe, upotrebom jednog od predložaka iz Priloga II. ovoj Uredbi.

Članak 7.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. rujna 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 317, 23.11.2016., str. 4.

(3) Odbor PLH EFSA-e (Odbor EFSA-e za zdravlje bilja), 2014. Znanstveno mišljenje o kategorizaciji štetnih organizama Fitoplazma zlatnog žutila vinove loze EFSA Journal 2014.; 12(10):3851, 31 str. doi:10.2903/j.efsa.2014.3851.

(4) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1231 оd 27. kolovoza 2020. o formatu i uputama za godišnja izvješća o rezultatima nadzorâ i formatu višegodišnjih programa nadzora i praktičnim aranžmanima iz članka 22. odnosno članka 23. Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 280, 28.8.2020., str. 1.).

(5) Kartica za nadzor fitoplazme zlatnog žutila vinove loze i njezina prijenosnika Scaphoideus titanus. EFSA, povezana publikacija 2020.:EN-1909. 36 str. doi:10.2903/sp.efsa.2020.EN-1909.

PRILOG I.

Popisi demarkiranih područja radi sprečavanja širenja bolesti iz članka 2.

1. Hrvatska

Broj/naziv demarkiranog područja (DP)

Zona DP-a

Regija

Općine ili druge administrativne/zemljopisne granice

Zaražena zona

Panonska Hrvatska

(Bjelovarsko-bilogorska županija, Virovitičko-podravska županija, Požeško-slavonska županija, Brodsko-posavska županija, Osječko-baranjska županija, Vukovarsko-srijemska županija, Karlovačka županija, Sisačko-moslavačka županija)

Katastarske općine

Bedenik, Bjelovar, Bojana, Brezovac, Ciglena, Čazma, Dapci, Diklenica, Draganec, Gornje Plavnice, Kapela, Kobasičari, Kraljevac, Križic, Orovac, Petrička, Podgorci, Pupelica, Ribnjička, Sišćani, Veliko Korenovo, Veliko Trojstvo, Vrtlinska, Zrinski Topolovac;

Borova, Čačinci, Donja Pištana, Duzluk, Kozice, Krajna, Nova Jošava, Pčelić, Podravska Slatina, Sedlarica, Stara Jošava, Šumeđe, Turnašica, Virovitica, Vukosavljevica; te

Kutjevo, Mitrovac, Venje;

Cernik, Nova Gradiška, Šumetlica;

Draž, Majar, Trnava, Zmajevac I;

Bapska, Grabovo, Ilok, Lovas, Mohovo, Opatovac, Sotin, Šarengrad, Tovarnik, Vukovar;

Belaj, Bratovanci, Breznik, Brlog Ozaljski, Bubnjarci, Donji Lović, Draganić, Duga Resa 2, Dvorište Vivodinsko, Ferenci, Gršćaki, Ilovac, Jurovo, Lišnica, Lović Prekriški, Mala Švarča, Mrzlo Polje Mrežničko, Oštri Vrh Ozaljski, Ozalj, Police Pirišće, Svetice, Svetičko Hrašće, Vivodina, Vrhovac, Zagradci, Zajačko Selo, Zaluka, Žakanje; te

Batina, Gornja Jelenska, Ilova, Katoličko Selišće, Kutina, Popovača, Repušnica, Voloder.

Sigurnosna zona

Panonska Hrvatska

Katastarske općine

Bačkovica, Bedenička, Berek, Bjelovar-Sredice, Blatnica, Bosiljevo, Bršljanica, Brzaja, Cerina, Cjepidlake, Cremušina, Čađavac, Dapčevica, Daskatica, Dautan, Dereza, Donja Kovačica, Drljanovac, Đurđic, Galovac, Gornja Garešnica, Gornja Kovačica, Gornje Rovišće, Gudovac, Ivanska, Kakinac, Kaniška Iva, Klisa, Klokočevac, Kostanjevac, Kozarevac Račanski, Križ Gornji, Laminac, Lasovac, Lipovčani, Mala Pisanica, Mali Grđevac, Malo Trojstvo, Martinac, Međurača, Miklouš, Mosti, Narta, Nevinac, Nova Rača, Nove Plavnice-Hrgovljani, Obrovnica, Orlovac, Pavlin Kloštar, Pobjenik, PRedavac, Prespa, Prgomelje, Rajić Gudovački, Rašenica, Ravneš, Removac, Rovišće, Ruškovac, Samarica, Sasovac, Severin, Sibenik, Slovinska Kovačica, Sredice Gornje, Srijedska, Stara Plošćica, Stare Plavnice, Šandrovac, Šimljana, Šimljanik, Štefanje, Šušnjara, Tomaš, Topolovica, Trojstveni Markovac, Turčević Polje, Vagovina, Velika Peratovica, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Višnjevac, Vukovje, Zdelice, Zrinska Žabjak, Ždralovi;

Antunovac, Bačevac, Bakić, Bankovci, Bokane, Brezovljani, Budanica, Budrovac, Lukački, Bušetina, Cabuna, Crnac, Ćeralije, Dinjevac, Dobrović, Dolci, Donja Bukovica, Donje Bazije, Donje Kusonje, Donje Predrijevo, Donji Meljani, Duga Međa, Dugo Selo Lukačko, Đuričić, Gaćište, Gornja Bukovica, Gornja Pištana, Gornje Bazje, Gornje Kusonje, Gornje Viljevo, Gornji Miholjac, Grabrovnica, Gradina, Gvozdanska, Hum Varoš, Hum Voćinski, Ivanbrijeg, Jasenaš, Kapan, Kapinci, Kladare, Kokočak, Krasković, Kutovi, Levinovac, Lozan, Lukač, Lukavac, Macute, Mala Črešnjevica, Manastir Orahovica, Medinci, Mikleuš, Miljevci, Naudovac, Nova Bukovica, Obradovci, Orahovica, Orešac, Otrovanec, Paušinci, Pitomača I, Pitomača II, Pivnica, Požari, Pušina, Radosavci, Rezovac, Rijenci, Rogovac, Sladojevci, Slatinski Drenovac, Slatinski Lipovac, Slavonske Bare, Sopje, Stari Gradac, Suha Mlaka, Suhopolje, Špišić Bukovica, Turanovac, Vaška, Velika Črešnjevica, Virovitica-centar, Virovitica-city, Vrneševci, Zdenci;

Bektež, Bjelajci, Cerovac, Ciglenik, Cikote, Doljanovci, Duboka, Grabarje, Gradište, Jakšić, Kaptol, Knežci, Kričke, Kula, Lakušija, Latinovac, Lukač, Podgorje, Poreč, Rogulje, Sesvete, Šnjegavić, Šumetlica, Tominovac, Vetovo, Zarilac;

Adžamovci, Baćin Dol, Banićevac, Bobare, Bodavljaci, Donji Andrijevci, Drežnik, Garčin, Giletinci, Golobrdac, Gorice, Gunjavci, Klokočevik, Kovačevac, Ljupina, Mačkovac, Mašić, Medari, Novo Topolje, Opatovac, Podvrško, Poljane, Prvča, Rešetari, Rogolji, Sičice, Stari Perkovci, Staro Topolje, Šagovina Cernička, Šagovina Mašićka, Širinci, Trnava, Vrbje, Žuberkovac;

Batina, Beljevina, Bokšić, Branjin Vrh, Branjina, Breznica Đakovačka, Dalj, Donja Motičina, Dragotin, Duboševica, Đurđenovac, Feričanci, Gajić, Gašinci, Gazije, Gornja Motičina, Gradac Našički, Hrkanovci Đakovački, Kneževi Vinogradi, Kondrić, Kotlina, Lapovci, Levanjska Varoš, Mandićevac, Musić, Nabrđe, Novi Perkovci, Paučje, Podolje, Pridvorje, Selci Đakovački, Seona, Slatinik Drenjski, Slobodna Vlast, Suza, Svetoblažje, Topolje;

Apševci, Banovci, Berak, Bogdanovci, Borovo, Borovo Naselje, Bršadin, Čakovci, Ilača, Lipovača, Marinci, Mikluševci, Negoslavci, Nijemci, Pačetin, Petrovci, Podgrađe, Srijemske Laze, Stari Jankovci, Svinjarevci, Tompojevci, Trpinja;

Banska Selnica, Barilović, Blatnica Pokupska, Brajakovo Brdo, Brašljevica, Bukovlje, Cerovac Barilovićki, Cerovac Vukmanički, Donje Mekušje, Donje Pokupje, Donji Budački, Donji Skrad, Donji Zvečaj, Gornje Mekušje, Gornje Prilišće, Gornje Stative, Gornji Zvečaj, Griče, Jarče Polje, Jaškovo, Kamensko, Karlovac I, Karlovac II, Kosijersko Selo, Kozalj Vrh, Ladešići, Lipa, Lipnik, Luka Pokupska, Mahično, Maletići, Malinci, Martinski Vrh, Modruš Potok, Mračin, Mrežnički Novaki, Mrzljaki, Novaki Ozaljski, Piščetke, Podbrežje, Pokupje, Pravutina, Rečica, Ribnik, Rosopajnik, Skakavac, Slapno, Sračak, Šišljavić, Tomašnica, Trg, Turanj, Tušilović, Velika Jelsa, Vinski Vrh, Vodena Draga, Vukmanić, Zadobarje, Zagrad, Zorkovac; te

Banova Jaruga, Bistrač, Bobovac, Cerje Letovanićko, Crkveni Bok, Čaire, Čigoč, Grabrov Potok, Gračenica, Gušće, Husain, KRaljeva Velika, Kratečko, Krivaj, Kutinica, Lipovljani, Lonja, Ludina, Međurić, Mikleuška, Mužilovčica, Okoli, Osekovo, Pešćenica, Piljenice, Potok, Puska, Ruškovica, Selište, Stremen, Stružec, Stupovača, Svinjičko, Šartovac, Vidrenjak, Vukojevac, Zbjegovača.

Zaražena zona

Jadranska Hrvatska

Istarska županija

Katastarske općine

Bačva, Brkač, Brtonigla, Buje, Donja Mirna, Frata, Grožnjan, Kaldir, Karojba, Kaštel, Kaštelir, Kostajnica, Krasica, Kršete, Labinci, Lovrečica, Materada, Motovun, Nova Vas, Novigrad, Petrovija, Savudrija, Sveti Ivan, Sveti Vital, Umag, Višnjan, Vižinada, Završje, Žbandaj.

Sigurnosna zona

Jadranska Hrvatska

Istarska županija

Katastarske općine

Baderna, Beram, Brdo, Čepić, Dračevac, Funtana, Fuškulin, Gradina, Grdoselo, Kašćerga, Kringa, Kršikla, Kuberton, Kućibreg, Lim, Lovreč, Marčenegla, Merišće, Momjan, Mugeba, Muntrilj, Mušalež, Novaki Motovunski, Oprtalj, Pazin, Poreč, Rakotule, Rovinj, Rovinjsko Selo, Senj, Sovinjak, Sovišćina, Šterna, Tar, Tinjan, Triban, Trviž, Vabriga, Varvari, Vrh, Vrsar, Zamask, Zrenj, Zumesk.

Zaražena zona

Sjeverna Hrvatska s područjem Grada Zagreba

(Međimurska županija, Varaždinska županija, Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Grad Zagreb)

Katastarske općine

Badličan, Bogdanovec, Donji Vidovec, Dragoslavec, Dunjkovec, Gornja Dubrava, Gornji Mihaljevec, Gradiščak, Kotoriba, Lopatinec, Martinuševec, Preseka, Pretetinec, Prhovec, Robadje, Selnica, Slakovec, Stanetinec, Sveta Marija, Sveti Martin na Muri, Sveti Urban, Šenkovec, Štrigova, Štrukovec, Vukanovec, Zasadbreg, Zebanec, Železna Gora;

Babinec, Bednja, Beletinec, Beretinec, Bolfan, Breznica, Butkovec, Cerje Tužno, Čanjevo, Črešnjevo, Čukovec, Donja Višnjica, Donja Voća, Donje Makojišće, Drenovec, Dubrava Križovljanska, Đurinovec, Gornja Višnjica, Gornje Ladanje, Gornji Martijanec, Grana, Hrastovec Toplički, Hrastovsko, Ivanec, Jakopovec, Jalžbet, Jerovec, Kamena Gorica, Kamenica, Kaniža, Kelemen, Klenovnik, Ključ, Kneginec, Lepoglava, Ludbreg, Ljubelj Kalnički, Ljubešćica, Mali Bukovec, Marčan, Natkrižovljan, Novakovec, Očura, Podevčevo, Poljana, Radovan, Remetinec, Rinkovec, Segovina, Sigetec Ludbreški, Sudovec, Sveti Ilija, Svibovec, Šaša, Šćepanje, Tuhovec, Tužno, Varaždin Breg, Varaždinske Toplice, Vidovec, Vinica Breg, Vinično, Vinogradi Ludbreški, Visoko;

Apatovec, Bakovčica, Bočkovec, Bojnikovec, Borje, Botinovac, Budrovac, Carevdar, Cirkvena, Cubinec, Čepelovac, Dijankovec, Donja Brckovčina, Dubovec, Đurđevac II, Đurđic, Erdovec, Finčevec, Fodrovec, Glogovac, Glogovnica, Gornja Rijeka, Gregurovec, Guščerovec, Hampovica, Hudovljani, Jagnjedovec, Jagnjedovec-grad, Javorovac, Kalinovac, Kalnik, Kamešnica, Kloštar Podravski, Kloštar Vojakovački, Koprivnica, Kozarevac, Križevci, Kunovec, Kunovec Breg, Lemeš, Lukačevec, Majurec, Mala Mučna, Mičetinac, Miholec, Miholjanec, Novi Glog, Novigrad Podravski, Osijek Vojkovački, Plavšinac, Podvinje Miholečko, Pofuki, Potočec, Potok Kalnički, Prkos, Prugovac, Rasinja, Rašćani, Raven, Ruševac, Sokolovac, Subotica Podravska, Suha Katalena, Sveta Helena, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Čvrstec, Sveti Petar Orehovec, Šemovci, Špiranec, Štrigovec, Trema, Velika Mučna, Veliki Grabičani, Veliki Poganac, Virje, Vojakovac, Vojnovec Kalnički, Zaistovec;

Andraševec, Bedekovčina, Belec, Budinščina, Donja Batina, Donja Stubica, Donja Šemnica, Dubovec, Dubrovčan, Globočec, Gornja Stubica, Gubaševo, Hrašćina, Hrašćinski Kraljevec, Hum Stubički, Jertovec, Jesenje, Klanjec, Komor, Kraljev Vrh, Krapina, Krapina jug, Krapina-city, Laz Bistrički, Mače, Marija Bistrica, Martinci Zlatarski, Mirkovec, Oštrc, Peršaves, Petrova Gora, Poljanica Bistrička, Poznanovec, Purga, Pustodol, Radoboj, Ravno Brezje, Razvor, Selnica, Slani Potok, Strmec, Strmec Stubički, Stubička Slatina, Stubičko Podgorje, Sveti Križ, Sveti Križ Začretje, Sveti Matej, Šemnica, Špičkovina, Tomaševec, Tugonica, Tuhelj, Veleškovec, Veliko Trgovišće, Veternica, Vojnovec Loborski, Vrtnjakovec, Zabok, Zagorska Sela, Zajezda, Zlatar;

Bedenica, Bešlinec, Blaškovec, Blaževdol, Brckovljani, Caginec, Dijaneš, Donja Lomnica, Dubranec, Dubrava, Dugo Selo I, Fuka, Gostović, Gradec, Habjanovac, Haganj, Helena, Hrastje, Hrebinec, Hrnjanec, Hruškovica, Kloštar Ivanić, Komin, Kozjača, Krašić II, Kupljenovo, Laktec, Lonjica, Lovrečka Varoš, Lukavec, Mala Gorica, Molvice, Novoselec, Obreška, Orešje, Paukovec, Pluska, Prekrižje, Prozorje, Psarjevo, Rakitje, Stari Glog, Strmec Samoborski, Sveti Nedelja, Šiljakovina, Šumećani, Tkalec, Tomaševec, Velika, Vrbovec, Zelina, Žitomir; te

Adamovec, Blaguša, Čučerje, Đurđekovec, Glavnica, Gornji Stenjevec, Gračani, Granešina, Kašina, Maksimir, Podsused, Remete, Sesvete.

Sigurnosna zona

Sjeverna Hrvatska s područjem Grada Zagreba

(Međimurska županija, Varaždinska županija, Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Grad Zagreb)

Katastarske općine

Cirkovljan, Čakovec, Črečan, Čukovec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Mihaljevec, Draškovec, Goričan, Gornji Hrašćan, Gornji Kraljevec, Gornji Pustakovec, Gornji Vidovec, Hemuševec, Hlapičina, Ivanovec, Krištanovec, Križovec, Kuršanec, Macinec, Mačkovec, Mihovljan, Mursko Središće, Nedelišće, Novo Selo Rok, Oporovec, Orehovica, Peklenica, Podbrest, Prelog, Pribislavec, Pušćine, Savska Ves, Strahoninec, Šandrovec, Totovec, Trnovec, Vratišinec, Vularija, Žiškovec;

Bela, Bisag, Biškupec, Biškupec II, Čalinec, Črnec Biškupečki, Donje Ladanje, Donji Kućan, Drašković, Druškovec, Družbinec, Gojanec, Gornja Voća, Gornji Kućan, Hrastovljan, Hrženica, Jalkovec, Kapela Kalnička, Kapela Podravska, Karlovec Ludbreška, Križovljan, Kućan Marof, Leskovec Toplički, Lunjkovec, Majerje, Martijanec, Maruševec, Nedeljanec, Nova Ves Petrijanečka, Novi Marof, Novo Selo Podravsko, Petrijanec, Poljana Biškupečka, Radovec, Selnik, Sesvete Ludbreške, Slanje, Slokovec, Sračinec, Struga, Sveti Đurđ, Sveti Petar, Šemovec, Trakošćan, Trnovec, Varaždin, Veliki Bukovec, Vinica, Vratno, Zamlača, Zbelava, Žabnik;

Branjska, Budančevica, Delovi, Drnje, Duga Rijeka, Đelekovec, Đurđevac I, Ferdinandovac, Gola, Gorica, Heršin, Hlebine, Hrsovo, Imbriovec, Koledinec, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Kutnjak, Kuzminec, Legrad, Lepa Greda, Lepavina, Marinovec, Međa, Mikovec, Molve, Novačka, Novo Virje, Petranec, Podravske Sesvete, Selnica Podravska, Severovci, Sigetec, Sirova Katalena, Srijem, Sveta Ana, Torčec, Veliki Otok, Vojakovečke Sesvete, Zablatje, Ždala;

Cigrovec, Črešnjevec, Čret, Desinić, Donja Pačetina, Đurmanec, Gorjakovo, Gornja Pačetina, Gornja Čemehovec, Gotalovec, Gusakovec, Hlevnica, Jelenjak, Jezero Klanječko, Klokovec, Konjščina, Košnica, Kraljevec na Sutli, Krapinske Toplice, Lepa Ves, Lovrečan, Mala Erpenja, Mihovljan, Miljana, Modrovec, Mokrice, Novi Dvori Klanječki, Oroslavje, Pešćeno, Petrovsko, Plemešćina, Podgrađe Bistričko, Poljana Sutlanska, Pregrada, Putkovec, Radakovo, Selno, Sopot, Sušobreg, Svedruža, Škarićevo, Švaljkovec, Velika Erpenja, Velika Horvatska, Velika Ves, Vinagora, Vrbanec;

Andrilovec, Bađinec, Bistransko Podgorje, Bolč, Brčevec, Brdovec, Breška Greda, Brezine, Brezje, Brlenić, Bukovčak, Cerje Samoborsko, Cerovski Vrh, Cugovec, Cvetković, Cvetković Brdo, Čeglje, Črnkovec, Desinec, Domagović, Domaslovec, Donja Bistra, Donja Kupčina, Donja Zelina, Drežnik Podokićki, Dubravica, Dugo Selo II, Farkaševac, Glagovo, Gornja Bistra, Gornja Kupčina, Gornji Hruševec, Gornji Vinkovec, Grabar, Gradići, Gustelnica, Hrastilnica, Hrušćica, Hudovo, Ivanić-Grad, Jakovlje, Jastrebarsko, Ježevo, Kabal, Kalinovica, Kalje, Kerestinec, Klinča Sela, Klokočevec, Klokočevec Samoborski, Konšćica, Kosnica, Kostanjevac, Kraj, Krašić I, Kravarsko, Križ, Kupinec, Kupljenovo-novo, Kurilovec, Lazina Čička, Lekneno, Leprovica, Lepšić, Lučelnica, Lepšić, Lučelnica, Luka, Lukinić Brdo, Lupoglav, Mahovljić, Marinkovac, Mičevec, Mirkovoplje, Mlaka, Mraclin, Mrzlo Polje Žumberačko, Negovec, Nova Kapela, Nova Marča, Novaki, Novo Brdo, Novo Čiče, Novo Mjesto, Obrezina, Obrež, Okešinec, Okić, Okunšćak, Opatinec, Ostrna, Otok Samoborski, Paruževac, Pećno, Petrovina, Pirakovec, Pleso, Podjales, Podvornica, Pojatno, Poljana, Poljanski Lug, Posavski Bregi, Prečec, Preseka, Pribić, Prosinec, Pušća, Radoišće, Rakov Potok, Rakovec, Rakovica, Roženica, Rude, Rugvica, Salnik, Samobor, Samoborec, Slavetić, Sošice, Staro Čiče, Stupnik, Šarampov, Šćitarjevo, Širinec, Šušnjari, Topolje, Trebovec, Tučenik, Valetić, Velika Buna, Velika Gorica, Velika Jamnička, Velika Mlaka, Vinkovec, Volavje, Vrbovec, Vrbovec 1, Vukomerić, Vukovina, Vukšinac, Zabrđe, Zaprešić, Zdenčina, Zetkan, Zvonik, Željezno Žumberačko, Žumberak; te

Blato, Brezovica, Centar, Čehi, Črnomerec, Demerje, Dragonožec, Dubrava, Goranec, Gornje Vrapče, Granešina Nova, Horvati, Jakuševec, Klara, Lučko, Lužan, Markuševec, Mikulići, Odra, Odranski Obrež, Peščenica, Planina, Resnik, Rudeš, Sesvetski Kraljevec, Starjak, Stenjevec, Šašinovec, Šestine, Trešnjevka, Trnje, Trpuci, Vrapče, Vugrovec, Vurnovec, Zaprudski Otok, Žitnjak.

2. Mađarska

Proširenje za Hrvatsku i Sloveniju sigurnosnih zona demarkiranih područja radi sprečavanja širenja na državno područje Mađarske

Broj/naziv demarkiranog područja (DP)	Zona DP-a	Regija	Općine ili druge administrativne/zemljopisne granice
1.	Sigurnosna zona	Regija Bács-Kiskun Okrug Baja	Hercegszántó
1.	Sigurnosna zona	Regija Baranya Okrug Mohács	Kölked, Homorúd
2.	Sigurnosna zona	Regija Zala Okrug Letenye	Tótszerdahely, Molnári
3.	Sigurnosna zona	Regija Zala Okrug Lenti	Bödeháza, Nemesnép, Lendvajakabfa, Márokföld, Szentgyörgyvölgy
4.	Sigurnosna zona	Regija Zala Okrug Lenti	Lendvadedes

3. Italija

Proširenje za Sloveniju sigurnosnih zona demarkiranih područja radi sprečavanja širenja na državno područje Italije

Broj/naziv demarkiranog područja (DP)	Zona DP-a	Regija	Općine ili druge administrativne/zemljopisne granice (djelomično)
1.	Sigurnosna zona	Friuli Venezia Giulia Regija Gorizia	Dolegna Del Collio, Gorizia, San Floriano Del Collio, Savogna D’isonzo
2.	Sigurnosna zona	Friuli Venezia Giulia Regija Trieste	Duino-Aurisina, Monrupino, Muggia, San Dorligo Della Valle - Dolina, Sgonico, Trieste
3.	Sigurnosna zona	Friuli Venezia Giulia Regija Udine	Prepotto

4. Portugal

Broj/naziv demarkiranog područja (DP)	Zona DP-a	Regija	Općine ili druge administrativne/zemljopisne granice
1.	Zaražena zona	Sjeverni Portugal	Alijó, Amarante, Amares, Baião, Barcelos, Braga, Cabeceiras de Basto, Castelo de Paiva, Celorico de Basto, Cinfães, Esposende, Fafe, Felgueiras, Guimarães, Lousada, Maia, Marco de Canaveses, Monção, Mondim de Basto, Paços de Ferreira, Paredes, Paredes de Coura, Penafiel, Peso da Régua, Ponte de Lima, Póvoa de Lanhoso, Póvoa de Varzim, Ribeira de Pena, Sabrosa, Santa Marta de Penaguião, Santo Tirso, Trofa, Valença, Valongo, Vieira do Minho, Vila do Conde, Vila Nova de Famalicão, Vila Pouca de Aguiar, Vila Real, Vila Verde and Vizela; i dijelovi područja sljedećih općina: Arcos de Valdevez, Ponte da Barca, Terras de Bouro i Viana do Castelo.
	Sigurnosna zona	Sjeverni Portugal Portugal	Mesão Frio; i dijelovi područja sljedećih općina: Arcos de Valdevez, Armamar, Arouca, Boticas, Caminha, Chaves, Carrazeda de Ansiães, Gondomar, Lamego, Matosinhos, Melgaço, Montalegre, Murça, Porto, Ponte da Barca, Resende, Santa Maria da Feira, São João da Pesqueira, Tabuaço, Terras de Bouro, Valpaços, Viana do Castelo, Vila Nova de Cerveira, Vinhais..
	Sigurnosna zona	Središnji Portugal Portugal	Dio općine Castro Daire.

5. Slovenija

Broj/naziv demarkiranog područja (DP)

Zona DP-a

Regija

Općine ili druge administrativne/zemljopisne granice

Zaražena zona

Zapadna Slovenija

Ankaran, Koper, Izola i Piran; te

Sežana, Komen (osim katastarske općine Brestovica – ID 2408) i Renče-Vogrsko.

Sigurnosna zona

Zapadna Slovenija

Brda, Nova Gorica, Miren-Kostanjevica, Šempeter- Vrtojba, Ajdovščina, Vipava, Divača and Hrpelje-Kozina i katastarska općina Brestovica (ID 2408) u općini Komen.

Zaražena zona

Jugoistočna Slovenija

Dolenjske Toplice, Straža, Mirna peč, Novo mesto (osim katastarskih općina Črešnjice – ID 1458 i Herinja vas – ID 1459).

Sigurnosna zona

Jugoistočna Slovenija

Žužemberk, Trebnje, Mirna, Šentrupert, Sevnica, Krško, Brežice, Mokronog-Trebelno, Šmarješke Toplice, Škocjan, Šentjernej, Kostanjevica na Krki, Semič, Črnomelj i Metlika te katastarske općine u općini Novo mesto: Črešnjice (ID 1458) i Herinja vas (ID 1459).

Zaražena zona

Sjeveroistočna Slovenija

Dobrovnik i Lendava;

Trnovska vas, Destrnik, Sveti Jurij ob Ščavnici, Sveti Tomaž;

sljedeće katastarske općine u općini Ljutomer: Desnjak (ID 262), Bučkovci - ID 252, Drakovci - ID 253, Moravci - ID 254, Godemarci - ID 255, Presika (ID 271, Nunska Graba (ID 270), Rinčetova Graba (ID 269), Kamenščak (ID 260), Stara cesta (ID 261), Mekotnjak (ID 263), Radomerje (ID 264), Gresovščak (ID 265), Plešivica (ID 266), Ilovci (267), Slamnjak (ID 268) i dio Globoka (ID 274);

dio katastarske općine Globoka koji pripada općini Razkrižje; te

katastarske općine u općini Ormož: (ID 322), Senešci (ID 323), Sodinci (ID 324), Velika Nedelja (ID 331), Šardinje (ID 321), Hum (ID 314), Lahonci (ID 290), Žvab (ID 291), Runeč (ID 292), Stanovno (ID 293), Ivanjkovci (ID 294), Žerovinci (ID 295), Cerovec Stanka Vraza (ID 296), Veličane (ID 297), Mali Brebrovnik (ID 299), Veliki Brebrovnik (ID 300), Vinski vrh (ID 301), Miklavž (ID 302), Hermanci (ID 303), Gomila (ID 304), Kog (ID 305), Vuzmetinci (ID 306), Kajžar (ID 307), Zasavci (ID 308), Lačaves (ID 309), Jastrebci (ID 310), Vitan (ID 312), Pavlovski vrh (ID 315), Pavlovci (ID 317), Hardek (ID 318), Ormož (332) i Ključarovci pri Ormožu (ID 287).

Sigurnosna zona

Sjeveroistočna Slovenija

Cankova, Rogašovci, Kuzma, Grad, Gornji Petrovci, Šalovci, Puconci, Moravske Toplice, Hodoš, Kobilje, Tišina, Murska Sobota, Beltinci, Turnišče, Odranci, Velika Polana, Črenšovci;

Razkrižje, osim dijela katastarske općine Globoka;

Ljutomer, osim sljedećih katastarskih općina: Desnjak (ID 262), Bučkovci (ID 252), Drakovci (ID 253), Moravci (ID 254), Godemarci (ID 255), Presika (ID 271), Nunska Graba (ID 270), Rinčetova Graba (ID 269), a part of Globoka (ID 274), Kamenščak (ID 260), Stara cesta (ID 261), Mekotnjak (ID 263), Radomerje (ID 264), Gresovščak (ID 265), Plešivica (ID 266), Ilovci (267) i Slamnjak (ID 268);

Ormož, osim sljedećih katastarskih općina: Vičanci (ID 322), Senešci (ID 323), Sodinci (ID 324), Velika Nedelja (ID 331), Šardinje (ID 321), Hum (ID 314), Lahonci (ID 290), Žvab (ID 291), Runeč (ID 292), Stanovno (ID 293), Ivanjkovci (ID 294), Žerovinci (ID 295), Cerovec Stanka Vraza (ID 296), Veličane (ID 297), Mali Brebrovnik (ID 299), Veliki Brebrovnik (ID 300), Vinski vrh (ID 301), Miklavž (ID 302), Hermanci (ID 303), Gomila (ID 304), Kog (ID 305), Vuzmetinci (ID 306), Kajžar (ID 307), Zasavci (ID 308), Lačaves (ID 309), Jastrebci (ID 310), Vitan (ID 312), Pavlovski vrh (ID 315), Pavlovci (ID 317), Hardek (ID 318), Ormož (332) i Ključarovci pri Ormožu (ID 287); te

Središče ob Dravi, Maribor, Duplek, Lenart, Cerkvenjak Kungota, Pesnica, Šentilj, Sveti Jurij v Slovenskih goricah, Sveta Ana, Apače, Benedikt, Sveta Trojica v Slovenskih goricah, Gornja Radgona, Radenci, Križevci, Veržej, Sveti Andraž v Slovenskih goricah, Juršinci, Ptuj, Dornava, Gorišnica, Miklavž na Dravskem polju, Starše, Kidričevo, Hajdina, Markovci, Hoče-Slivnica, Rače-Fram, Zreče, Oplotnica, Slovenska Bistrica, Majšperk, Žetale, Podlehnik, Videm, Cirkulane, Zavrč, Vojnik, Slovenske Konjice, Poljčane, Makole, Šentjur, Šmarje pri Jelšah, Rogaška Slatina, Rogatec, Podčetrtek, Kozje and Bistrica ob Sotli.

6. Španjolska

Proširenje za Portugal sigurnosnih zona demarkiranih područja radi sprečavanja širenja na državno područje Španjolske:

Broj/naziv demarkiranog područja (DP)

Zona DP-a

Regija

Općine ili druge administrativne/zemljopisne granice

Sigurnosna zona

Galicia

Pokrajina Pontevedra

A cañiza:

Dio župe Valeixe (Santa Cristina),

Arbo:

Župe Barcela (San Xoán) i Cequeliños (San Miguel), dio župa Arbo (Santa María), Cabeiras (San Sebastián), Mourentán (San Cristovo) i Sela (Santa María),

Crecente:

Župe Albeos (San Xoán), Quintela (San Caetano) i Ribeira (Santa Mariña)

Dio župa Crecente (San Pedro), O Freixo (San Roque), Sendelle (Santa Cruz) i Vilar (San Xorxe),

Tomiño:

Župe Amorín (San Xoán) i Currás (San Martiño).

Dio župa Piñeiro (San Salvador), Sobrada (San Salvador) i Taborda (San Miguel),

Tui:

Župe Baldráns (Santiago), Caldelas de Tui (San Martiño), Paramos (San Xoán) i Tui (O Sagrario).

Dio župa područja (Santa Mariña), Guillarei (San Mamede), Pazos de Reis (O Sagrario), Pexegueiro (San Miguel), Randufe (Santa María da Guía) i Rebordáns (San Bartolomeu),

As Neves:

Župe As Neves (Santa María), Liñares (Santa María), Setados (Santa Euxenia) i Vide (Santa María).

Dio župa Rubiós (San Xoán), San Cibrán de Ribarteme (San Cibrán), Santiago de Ribarteme (Santiago) i Tortoreos (Santiago),

Salvaterra do Miño:

Župe Arantei (San Pedro), Oleiros (Santa María) i Porto (San Paulo).

Dio župa Alxén (San Paio), Cabreira (San Miguel), Fiolledo (San Paio), Meder (Santo Adrián), Pesqueiras (Santa Mariña) i Salvaterra (San Lourenzo),

Salceda de Caselas:

Dio župa Entenza (Santos Xusto e Pastor) i Soutelo (San Vicente).

Galicia

Pokrajina Orense

Padrenda:

Dio župa Crespos (San Xoán), Desteriz (San Miguel), O Condado (Santa María) i Padrenda (San Cibrán).

PRILOG II.

Predlošci za izvješćivanje o rezultatima godišnjih nadzora provedenih u skladu s člankom 6. točkom (b)

DIO A

1. Predložak za izvješćivanje o rezultatima godišnjih nadzora

2. Upute za ispunjavanje predloška

Ako je ovaj predložak ispunjen, predložak iz dijela B ovog Priloga ne ispunjava se.

Za stupac 1.

Navesti naziv geografskog područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja.

Za stupac 2.

Navesti veličinu DP-a prije početka nadzora.

Za stupac 3.

Navesti veličinu DP-a nakon nadzora.

Za stupac 4.

Navesti pristup: Sprječavanje širenja (C). Uključiti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova po štetnom organizmu i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima.

Za stupac 5.

Navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor, uključiti onoliko redaka koliko je potrebno: zaražena zona (ZZ) ili sigurnosna zona (SZ), koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje ZP-a na kojem je proveden nadzor (npr. 20 km uz SP, oko rasadnikâ itd.) za svaki redak zasebno.

Za stupac 6.

Navesti broj i opis mjesta nadzora odabirom jednog od sljedećih unosa za opis:

1.	Otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.1. polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma;

Otvoreni prostor (ostalo): 2.1. privatni vrt; 2.2. javne površine; 2.3. područje očuvanja; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu zaštićena područja; 2.5. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje itd.);

3.	Fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.3. javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija).

Za stupac 7.

Navesti područja rizika utvrđena na temelju biologije štetnog organizma ili štetnih organizama, prisutnosti bilja domaćina, ekološko-klimatskih uvjeta i lokacija rizika.

Za stupac 8.

Navedite rizična područja uključena u nadzor iz onih utvrđenih u stupcu 7.

Za stupac 9.

Navesti bilje, plodove, sjemenke, tlo, materijal za pakiranje, drvo, strojeve, vozila, vodu, ostalo i točno navesti o čemu je riječ.

Za stupac 10.

Navedite popis biljnih vrsta/rodova koji su nadzirani, jedan redak po biljnoj vrsti/rodu.

Za stupac 11.

Navesti mjesece u godini kada je proveden nadzor.

Za stupac 12.

Navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati Nije primjenjivo ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive.

Za stupce 13. i 14.

Za stupac 15.

Navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor za nalaze u SZ-u. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je rezultat jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti razlog nedostavljanja tih informacija u stupcu 16. („Napomene”).

DIO B

1. Predložak za izvješće o rezultatima godišnjih nadzora koji se temelje na statističkim podacima

2. Upute za ispunjavanje predloška

Ako je ovaj predložak ispunjen, predložak iz dijela A ovog Priloga ne ispunjava se.

Objasniti temeljne pretpostavke za plan nadzora po štetnom organizmu. Sažeti i obrazložiti:

—	ciljnu populaciju, epidemiološke jedinice i jedinice inspekcijskog pregleda;

—	metodu otkrivanja i osjetljivost metode;

—	čimbenike rizika, uz navođenje razina rizika i odgovarajućih relativnih rizika i udjela populacije biljaka domaćina.

Za stupac 1.

Navesti naziv geografskog područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja.

Za stupac 2.

Navesti veličinu DP-a prije početka nadzora.

Za stupac 3.

Navesti veličinu DP-a nakon nadzora.

Za stupac 4.

Navesti pristup: Sprječavanje širenja (C). Uključiti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova po štetnom organizmu i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima.

Za stupac 5.

Navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor, uključiti onoliko redaka koliko je potrebno: zaražena zona (ZZ) ili sigurnosna zona (SZ), koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje ZZ-a na kojem je proveden nadzor (npr. 20 km uz SZ, oko rasadnikâ itd.) za svaki redak zasebno.

Za stupac 6.

Navesti broj i opis mjesta nadzora odabirom jednog od sljedećih unosa za opis:

1.	Otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.1. polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma;

3.	Fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.3. javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija).

Za stupac 7.

Navesti mjesece u kojima su nadzori provedeni.

Za stupac 8.

Navesti odabranu ciljanu populaciju te odgovarajući popis vrsta/rodova domaćina i obuhvaćeno područje. Ciljna populacija definira se kao skup jedinica inspekcijskog pregleda. Njezina se veličina za poljoprivredna područja obično definira u hektarima, ali može se definirati i u parcelama, poljima, staklenicima itd. Obrazložiti odabir u temeljnim pretpostavkama. Navesti obuhvaćene jedinice inspekcijskog pregleda. „Jedinica inspekcijskog pregleda” znači bilje, dijelovi bilja, roba, materijali, vektori štetnih organizama koji su pregledani radi utvrđivanja i otkrivanja štetnih organizama.

Za stupac 9.

Navesti obuhvaćene epidemiološke jedinice, uz navođenje njihova opisa i mjerne jedinice. „Epidemiološka jedinica” znači homogeno područje na kojem bi u slučaju prisutnosti štetnog organizma interakcija između tog štetnog organizma, biljaka domaćina i abiotičkih i biotičkih čimbenika i uvjeta dovela do jednake epidemiološke situacije. Epidemiološke jedinice potpodjela su ciljane populacije koje su epidemiološki homogene i obuhvaćaju najmanje jednu biljku domaćina. U nekim slučajevima epidemiološka jedinica može biti cijela populacija domaćina u regiji/području/zemlji. To mogu biti regije Statističke nomenklature teritorijalnih jedinica (NUTS), urbana područja, šume, ružičnjaci ili poljoprivredna gospodarstva odnosno hektari. Odabir epidemioloških jedinica mora biti opravdan temeljnim pretpostavkama.

Za stupac 10.

Za stupac 11.

Za stupac 12.

Za stupac 13.

Navesti čimbenike rizika u zasebnim recima koristeći onoliko redaka koliko je potrebno. Za svaki čimbenik rizika navesti razinu rizika i odgovarajući relativni rizik i udio populacije domaćina.

Za stupac B

Za stupac 18.

Navesti broj mjesta postavljanja klopki ako se taj broj razlikuje od broja klopki (stupac 17.) (npr. ista se klopka upotrebljava na različitim mjestima).

Za stupac 21.

Za stupac 22.

Navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je nadzor proveden. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je rezultat jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti razlog nedostavljanja tih informacija u stupcu 25. („Napomene”).

Za stupac 23.

Za stupac 24.

22.9.2022

Službeni list Europske unije

L 245/52

PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA (EU) 2022/1633

od 20. rujna 2022.

o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2020/1343 o odobravanju na temelju Uredbe (EU) 2020/672 privremene potpore Republici Bugarskoj radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji nakon izbijanja bolesti COVID-19

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2020/672 od 19. svibnja 2020. o uspostavi Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) nakon izbijanja bolesti COVID-19 (1), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Vijeće je slijedom zahtjeva Bugarske od 7. kolovoza 2020. Provedbenom odlukom (EU) 2020/1343 (2) Bugarskoj odobrilo financijsku pomoć u obliku zajma u maksimalnom iznosu od 511 000 000 EUR s maksimalnim prosječnim dospijećem od 15 godina i razdobljem raspoloživosti od 18 mjeseci kako bi se dopunili nacionalni napori Bugarske u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe.

(2)	Bugarska je trebala koristiti zajam za financiranje programâ skraćenog radnog vremena i sličnih mjera, kako je navedeno u članku 3. Provedbene odluke (EU) 2020/1343.

(3)	Izbijanje bolesti COVID-19 i dalje imobilizira znatan dio radne snage u Bugarskoj. To je dovelo do ponovljenog iznenadnog i znatnog povećanja javnih rashoda u Bugarskoj u vezi s mjerom iz članka 3. točke (b) Provedbene odluke (EU) 2020/1343.

(4)

Izbijanje bolesti COVID-19 i izvanredne mjere koje je Bugarska 2020., 2021. i 2022. uvela za ograničavanje izbijanja te bolesti i njezinih socioekonomskih i zdravstvenih posljedica dramatično su utjecali i jš uvijek utječu na javne financije. Bugarska je 2020. zabilježila deficit opće države od 4,0 %, koji se krajem 2021. povećao na 4,1 %, i dug opće države od 24,7 % bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji se krajem 2021. povećao na 25,1 %. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2022. procijenjeno je da će Bugarska do kraja 2022. zabilježiti deficit opće države od 3,7 % i dug opće države od 25,3 % BDP-a. Predviđa se da će se BDP Bugarske u 2022. povećati za 2,1 %.

(5)

Bugarska je 23. lipnja 2022. podnijela zahtjev za dodatnu financijsku pomoć Unije u iznosu od 460 170 000 EUR kako bi nastavila dopunjavati svoje nacionalne napore poduzete 2020., 2021. i 2022. u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice te bolesti za radnike. Posebice, Bugarska je dodatno produljila i izmijenila programe skraćenog radnog vremena i slične mjere iz uvodne izjave 6.

(6)

Produljene subvencije za plaće pružaju se poduzećima čiji su se prihodi zbog izbijanja bolesti COVID-19 smanjili za najmanje 30 % zbog ograničenja njihovih djelatnosti između 13. ožujka 2020. i 31. prosinca 2020. Propisano je da zaposlenici moraju ostati u radnom odnosu za vrijeme sudjelovanja u mjeri i tijekom jednakog razdoblje nakon toga. Subvencija za mjesečne plaće poduzećima koja ispunjavaju uvjete iznosi od 50 do 60 % bruto mjesečne plaće zaposlenika (uključujući doprinose za socijalno osiguranje na teret poslodavaca), ovisno o opsegu smanjenja prihoda. Ta je mjera produljenje mjere opisane u članku 3. točki (b) Provedbene odluke (EU) 2020/1343 i utvrđene Dekretom Vijeća ministara br. 151 od 3. srpnja 2020., kako je izmijenjen Dekretom br. 278 od 12. listopada 2020., Dekretom br. 416 od 30. prosinca 2020., Dekretom br. 93 od 18. ožujka 2021., Dekretom br. 213 od 1. srpnja 2021., Dekretom br. 322 od 7. listopada 2021., Dekretom br. 482 od 30. prosinca 2021. i Dekretom br. 40 od 31. ožujka 2022. (3).

(7)

Bugarska ispunjava uvjete za podnošenje zahtjeva za financijsku pomoć utvrđene u članku 3. Uredbe (EU) 2020/672. Bugarska je Komisiji dostavila odgovarajuće dokaze o povećanju stvarnih i planiranih javnih rashoda za 1 015 050 000 EUR od 1. veljače 2020. zbog nacionalnih mjera poduzetih za rješavanje socioekonomskih posljedica izbijanja bolesti COVID-19. To je iznenadno i znatno povećanje jer je povezano s proširenjem ili izmjenom postojećih nacionalnih mjera koje su izravno povezane s programima skraćenog radnog vremena i sličnim mjerama kojima je obuhvaćen znatan udio poduzetnika i radne snage u Bugarskoj. Bugarska vlastitim sredstvima namjerava financirati 43 880 000 EUR povećanog iznosa rashoda.

(8)	Komisija se u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2020/672 savjetovala s Bugarskom i provjerila je odnosi li se iznenadno i znatno povećanje stvarnih i planiranih javnih rashoda izravno na programe skraćenog radnog vremena i slične mjere, kako je navedeno u zahtjevu od 23. lipnja 2022.

(9)

Stoga bi trebalo pružiti financijsku pomoć kako bi se Bugarskoj pomoglo u rješavanju socioekonomskih posljedica ozbiljnih gospodarskih poremećaja uzrokovanih izbijanjem bolesti COVID-19. Komisija bi trebala donijeti odluke o dospijećima, iznosu obrokâ i tranši te njihovoj isplati u bliskoj suradnji s nacionalnim tijelima.

(10)

S obzirom na to da je razdoblje raspoloživosti iz Provedbene odluke (EU) 2020/1343 isteklo, za dodatnu financijsku pomoć potrebno je novo razdoblje raspoloživosti. Razdoblje raspoloživosti financijske pomoći odobrene Provedbenom odlukom (EU) 2020/1343 trebalo bi produljiti za 21 mjesec pa bi ukupno razdoblje raspoloživosti trebalo biti 39 mjeseci i trebalo bi početi teći od prvog dana nakon što Provedbena odluka (EU) 2020/1343 počne proizvoditi učinke.

(11)	Bugarska i Komisija trebale bi ovu Odluku uzeti u obzir u sporazumu o zajmu iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/672.

(12)

Ovom Odlukom ne bi se trebao dovoditi u pitanje ishod mogućih postupaka u vezi s narušavanjem funkcioniranja unutarnjeg tržišta, osobito na temelju članaka 107. i 108. Ugovora. Ona nema prednost pred zahtjevom iz članka 108. Ugovora da države članice obavijeste Komisiju o slučajevima potencijalne državne potpore.

(13)	Bugarska bi trebala redovito obavješćivati Komisiju o izvršenju planiranih javnih rashoda kako bi Komisija mogla procijeniti u kojoj je mjeri Bugarska te rashode izvršila.

(14)

Odluka o dodjeli financijske pomoći donesena je uzevši u obzir postojeće i očekivane potrebe Bugarske, kao i zahtjeve za financijsku pomoć na temelju Uredbe (EU) 2020/672 koje su već podnijele ili ih planiraju podnijeti druge države članice, primjenjujući pritom načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Provedbena odluka (EU) 2020/1343 mijenja se kako slijedi:

članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Unija Bugarskoj stavlja na raspolaganje zajam u maksimalnom iznosu od 971 170 000 EUR. Maksimalno prosječno dospijeće zajma iznosi 15 godina.

2. Razdoblje raspoloživosti financijske pomoći odobrene ovom Odlukom je 39 mjeseci i počinje teći od prvog dana nakon što ova Odluka počne proizvoditi učinke.”;

(b)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Prvi obrok isplaćuje se podložno stupanju na snagu sporazuma o zajmu iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/672. Svi dodatni obroci isplaćuju se u skladu s uvjetima tog sporazuma o zajmu, ili, ako je to relevantno, podložno stupanju na snagu dopune tom sporazumu o zajmu ili izmijenjenog sporazuma o zajmu sklopljenog između Bugarske i Komisije kojim se zamjenjuje izvorni sporazum o zajmu.”;

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

Bugarska može financirati sljedeće mjere:

(a)	subvencije poduzećima za plaće utvrđene Dekretom Vijeća ministara br. 55 od 30. ožujka 2020.;

(b)

subvencije poduzećima za plaće utvrđene Dekretom Vijeća ministara br. 151 od 3. srpnja 2020. kako je izmijenjen Dekretom br. 278 od 12. listopada 2020., Dekretom br. 416 od 30. prosinca 2020., Dekretom br. 93 od 18. ožujka 2021., Dekretom br. 213 od 1. srpnja 2021., Dekretom br. 322 od 7. listopada 2021., Dekretom br. 482 od 30. prosinca 2021. i Dekretom br. 40 od 31. ožujka 2022.”;

članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

1. Bugarska do 30. ožujka 2021. i svakih šest mjeseci nakon toga obavješćuje Komisiju o izvršenju planiranih javnih rashoda, sve do potpunog izvršenja tih planiranih javnih rashoda.

2. Ako se mjere iz članka 3. temelje na planiranim javnim rashodima i ako su predmetom provedbene odluke o izmjeni ove Odluke, Bugarska u roku od šest mjeseci od datuma donošenja te provedbene odluke o izmjeni i svakih šest mjeseci nakon toga obavješćuje Komisiju o izvršenju planiranih javnih rashoda, sve do potpunog izvršenja tih planiranih javnih rashoda.”.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Republici Bugarskoj.

Ova Odluka proizvodi učinke od dana priopćenja adresatu.

Članak 3.

Ova Odluka objavljuje se u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. rujna 2022.

Za Vijeće

Predsjednik

M. BEK

(1) SL L 159, 20.5.2020., str. 1.

(2) Provedbena odluka Vijeća (EU) 2020/1343 od 25. rujna 2020. o odobravanju na temelju Uredbe (EU) 2020/672 privremene potpore Republici Bugarskoj radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji nakon izbijanja bolesti COVID-19 (SL L 314, 29.9.2020., str. 10.).

(3) Objava u Službenom listu Bugarske br. 60 od 7. srpnja 2020., kako je izmijenjena i dopunjena objavom u Službenom listu br. 89 od 16. listopada 2020., kako je dopunjena objavom u Službenom listu br. 110 od 29. prosinca 2020., kako je izmijenjena objavom u Službenom listu br. 2 od 8. siječnja 2021., kako je izmijenjena i dopunjena objavom u Službenom listu br. 24 od 23. ožujka 2021., kako je izmijenjena i dopunjena objavom u Službenom listu br. 56 od 6. srpnja 2021., kako je izmijenjena i dopunjena objavom u Službenom listu br. 85 od 12. listopada 2021., kako je dopunjena objavom u Službenom listu br. 97 od 19. studenoga 2021., kako je izmijenjena objavom u Službenom listu br. 1 od 4. siječnja 2022. i kako je izmijenjena objavom u Službenom listu br. 27 od 5. travnja 2022.

22.9.2022

Službeni list Europske unije

L 245/56

PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2022/1634

оd 16. rujna 2022.

o internim zaštitnim mjerama za uredničku neovisnost i transparentnost vlasništva u medijskom sektoru

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,

budući da:

(1)	Neovisne medijske usluge imaju jedinstvenu ulogu na unutarnjem tržištu. To je vrlo dinamičan i gospodarski važan sektor koji građanima i poduzećima pruža pristup različitim mišljenjima i pouzdanim izvorima informacija te tako u općem interesu obavlja funkciju „javnog nadzora”.

(2)

Mediji imaju ključnu ulogu u demokratskim društvima jer pružaju informacije koje su javno dobro. Za ispunjavanje takve temeljne društvene uloge i napredak na tržištu pružatelji medijskih usluga moraju moći slobodno i neovisno pružati usluge na tržištu koje je otvoreno, transparentno i omogućuje pluralnost medijskih aktera i mišljenja.

(3)

Pružatelji medijskih usluga nisu zaštićeni samo na temelju pravila Unije kojima se uređuje unutarnje tržište nego i na temelju članka 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) jer su važni za ostvarivanje prava na slobodu izražavanja i informiranja. U članku 11. Povelje utvrđeno je i da se poštuju sloboda i pluralizam medija te da pravo na slobodu izražavanja uključuje slobodu primanja i širenja informacija bez miješanja tijela javne vlasti i bez obzira na granice država članica. Nadalje, pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta medijskih usluga izravno utječe na vladavinu prava i demokraciju, temeljne vrijednosti Unije sadržane u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji.

(4)

Gubitak prihoda od oglašavanja u posljednjem desetljeću, ponajviše zbog porasta distribucije medijskih sadržaja na internetu i promjene potrošačkih navika, iscrpio je financijska sredstva sektora tradicionalnih medija, što je utjecalo na njegovu održivost, a time i na kvalitetu i raznolikost ponuđenih sadržaja. Taj trend pokazuje da tržište ne uspijeva biti izvor održivog povrata za javna dobra kao što su neovisno informiranje i kvalitetno novinarstvo, a ne uspijeva ni pomoći u suzbijanju dezinformacija.

(5)

Kao što je navedeno u akcijskom planu za europsku demokraciju (1), Komisija je predstavila niz inicijativa za potporu slobodi i pluralizmu medija. Donijela je Preporuku o jamčenju zaštite, sigurnosti i jačanja položaja novinara i drugih medijskih djelatnika u Europskoj uniji (2). Iznijela je Prijedlog direktive (3) i Preporuku (4) o zaštiti osoba uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja”). Nadalje, u okviru akcijskog plana za medije i audiovizualnu politiku (5) uvela je nekoliko mjera za potporu oporavku i transformaciji medijskog i audiovizualnog sektora. Usto, pomno prati prenošenje i provedbu zakonodavnih akata važnih za medijski sektor, osobito Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama (6) i Direktive o autorskom pravu (7).

(6)

Komisija je iznijela zakonodavni Prijedlog uredbe o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu (Europski akt o slobodi medija). Tim se prijedlogom predviđa donošenje niza zaštitnih mjera u pravu Unije radi zaštite pluralizma medija i uredničke neovisnosti na unutarnjem tržištu. Ova je Preporuka priložena predloženoj uredbi kao instrument s trenutačnim učinkom kako bi se potaknule urednička neovisnost i transparentnost vlasništva nad medijima.

(7)	Istodobno, kao dopuna zakonodavstvu i kako je istaknuto u akcijskom planu za europsku demokraciju, Komisija aktivno podupire samoregulatorne inicijative medijskog sektora. Ova je Preporuka dio tih aktivnosti.

(8)

Medijska industrija ima dugu tradiciju samoregulacije i u tom je području pokrenula niz inicijativa. S obzirom na te inicijative i raznolikost pravnih tradicija i pristupa u državama članicama, mogu se identificirati dobrovoljne prakse koje bi pružatelji medijskih usluga mogli primjenjivati kako bi bili otporniji i lakše otrpjeli politički i ekonomski pritisak. Sektor bi mogao sudjelovati u raspravi o takvim dobrovoljnim praksama, a pružateljima medijskih usluga dopustiti da slobodno odluče koje prakse mogu uklopiti u svoje potrebe i poslovne modele, osobito zbog specifičnih potreba mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u smislu članka 3. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(9)

Građani se moraju moći pouzdati u informacije koje dobivaju kako bi ostvarivali svoja demokratska prava. Da bi mogli graditi vlastito mišljenje i doprinositi demokratskim procesima, moraju imati pristup raznolikim pogledima i pouzdanim izvorima informacija. Pristup pouzdanim informacijama podjednako je važan i poduzećima kako bi mogla donositi utemeljene odluke.

(10)

Europski pružatelji medijskih usluga sve su izloženiji neprimjerenom upletanju, među ostalim privatnih vlasnika i dioničara, u pojedinačne uredničke odluke, što štetno utječe na uredničku slobodu i mogućnost neovisnog informiranja, a time i na dostupnost pouzdanih informacija medijskoj publici. U Izvješću o praćenju medijskog pluralizma za 2022. utvrđen je visok rizik od neprimjerenog komercijalnog i vlasničkog utjecaja u nekoliko država članica (9). Budući da je u digitalnom dobu lakše pristupati informacijama koje daju pružatelji medijskih usluga s poslovnim nastanom u drugim državama članicama, bitno je poticati dobre primjere na razini EU-a kako bi građani i poduzeća iz Unije dobivali neovisne i raznolike vijesti i sadržaje o aktualnim temama te oblikovali stajališta i donosili odluke, čime bi doprinosili javnoj sferi na unutarnjem tržištu.

(11)

Urednička neovisnost štiti urednike i novinare od sukoba interesa i pomaže im da se odupru neprimjerenom upletanju i pritisku. Ona je, dakle, preduvjet za proizvodnju i širenje nepristranih informacija te ključan aspekt slobode medija. Građanima i poduzećima iz cijele Unije omogućuje neovisne i pluralističke medijske usluge. To je osobito važno pružateljima medijskih usluga koji pružaju vijesti i sadržaje o aktualnim temama, bez obzira na formu (uključujući dokumentarne emisije ili časopise o takvim temama). Stoga su preporuke koje se odnose na dobrovoljne mjere za uredničku neovisnost upućene takvim pružateljima usluga.

(12)

Pojedini su pružatelji medijskih usluga u tom smislu već uveli mjere, standarde ili mehanizme korporativnog upravljanja kao što su dokumenti ili kodeksi o uređivačkoj politici ili etičke odbore za zaštitu uredničke neovisnosti. U nekim novinskim kućama novinari sudjeluju u odabiru glavnog urednika ili čak u odlukama o promjeni vlasništva nad medijem. U pojedinim medijskim kućama novinari imaju status dioničara i mogu sudjelovati u strateškom odlučivanju i podjeli gospodarske koristi. U nekoliko država članica zakoni obvezuju određene vrste pružatelja medijskih usluga na neke od tih korporativnih mjera (10). Te i druge primjere zaštitnih mjera trebalo bi iskoristiti kao ideje za dobrovoljne mjere i kao temelj za stalne rasprave u organizaciji dionika o unapređenju zaštitite uredničke neovisnosti.

(13)

Premda je legitimno da vlasnici privatnih medija biraju dugoročni urednički smjer i odlučuju o njemu, važno je da urednici u svakodnevnom radu mogu neovisno obrađivati vijesti i aktualne teme. Urednici bi pojedinačne uredničke odluke trebali temeljiti na novinarskom istraživanju i procjeni te na relevantnosti informacija za čitatelje i trebali bi moći slobodno izražavati kritička stajališta bez straha od osvete. Postoji potreba za uravnoteženim pristupom, u kojem sektor ima vodeću ulogu, s ciljem poticanja uredničke neovisnosti, uz istodobno priznavanje legitimnih prava i interesa privatnih vlasnika pružatelja medijskih usluga iz perspektive slobode poduzetništva i njihove vlastite slobode izražavanja.

(14)

Samoregulacija medija i standardi novinarske etike instrumenti su koji djelotvorno jačaju položaj novinara i pomažu im da se odupru neprimjerenim pritiscima, među ostalim onima političke i komercijalne prirode, te tako povećavaju povjerenje javnosti u medije (11). Ipak, primjena novinarskih standarda u Uniji može se poboljšati. Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2022. ukazuje na nedostatke u učinkovitoj provedbi samoregulacije (12).

(15)

Nadalje, kako je utvrđeno u okviru projekta „Vijeća za medije u digitalnom dobu”, koji financira Unija, vijeća za medije ili tisak djeluju u tek nešto više od polovine država članica (13). Vijeća se u tim državama razlikuju s obzirom na veličinu, opseg aktivnosti i vrstu pravnog identiteta ili priznatost prema nacionalnom pravu, što može utjecati na njihovu učinkovitost. U državama članicama u kojima vijeća za medije i tisak još nisu osnovana predstavnici medijske zajednice nerijetko nemaju dovoljno poticaja da to učine.

(16)

U ovoj se Preporuci pružateljima medijskih usluga predlaže bogat i nekumulativan katalog dobrovoljnih mjera i strategija s ciljem neovisnog postupka proizvodnje informativnih sadržaja. Preporučene se mjere odnose na najvažnije elemente tog procesa, počevši od uvjeta za neovisno stvaranje uredničkog sadržaja i osnaživanja novinara za sudjelovanje u ključnim odlukama za funkcioniranje medijskih kuća do strategija za postizanje dugoročne stabilnosti proizvodnje informativnih sadržaja.

(17)

Ništa u ovoj Preporuci, koja po definiciji nije obvezujuća, ne bi trebalo tumačiti kao da utječe na slobodu pružanja usluga na unutarnjem tržištu, slobodu izražavanja i informiranja, uključujući slobodu tiska, ili na upletanje u uredničku slobodu ili slobodu poduzetništva. Interne zaštitne mjere ne bi se ni na koji način trebale smatrati lišavanjem vlasnika medija njihove uloge u postavljanju strateških ciljeva i poticanju rasta i financijske održivosti njihovih poduzeća. Usto, trebalo bi prepoznati vodeću ulogu pružatelja medijskih usluga i novinara u razvoju internih zaštitnih mjera i instrumenata za samoregulaciju.

(18)

Ova se Preporuka temelji na komunikaciji s relevantnim dionicima, ponajprije novinarima, medijskim kućama i njihovim udruženjima. Nadovezuje se na rasprave s Europskog foruma za informativne medije (14), osobito drugog foruma, održanog 29. studenoga 2021., na kojem se govorilo o industrijskoj transformaciji medijskog sektora i povezanim izazovima (15). U obzir su uzete i postojeće sektorske inicijative, među ostalim inicijativa Journalism Trust organizacije Reporteri bez granica i njezinih partnera, kojima je cilj poticanje zdravijeg informacijskog prostora uz pomoć sektorskih standarda.

(19)

Preporučene mjere temelje se na inicijativama kojima se testiraju novi poslovni modeli i suradnja, primjerice onima financiranima iz programa Kreativna Europa (16) u okviru djelovanja „partnerstva u novinarstvu”. Temelje se i na programima financijske potpore i prioritetima navedenima u akcijskom planu za medije i audiovizualni sektor kao dio nastojanja na razini EU-a da se podupre sektorski ekosustav informativnih medija. Povrh toga, određeni su pružatelji medijskih usluga pribjegli upravljačkim strukturama u kojima neprofitni subjekti kao što su trustovi ili zaklade drže sav njihov kapital ili njegov dio i, u određenim slučajevima, imaju važnu ulogu u imenovanju upravnih odbora i glavnih urednika, za koje se smatra da su u funkciji dugoročnog očuvanja uredničke neovisnosti pružatelja usluga. Drugi mehanizmi upravljanja sa sličnim ciljevima su i modeli novinarskog dioničarstva kod kojih članovi uredništva ili njihova predstavnička tijela kontroliraju dio dionica ili imaju ovlast odbiti ulazak novog većinskog dioničara koji može utjecati na uredničku neovisnost. Zbog toga se u preporučenim mjerama navode mogući pristupi koje pružatelji medijskih usluga mogu razmotriti kako bi povećali održivost, a time i otpornost na političke i tržišne pritiske, uz napomenu da su oni, kao gospodarski subjekti, i dalje u najboljem položaju za razvoj poslovnih modela koji odgovaraju njihovim ciljevima i mogućnostima, u skladu sa segmentima tržišta na koje su usmjereni.

(20)

Cilj je ove Preporuke i daljnje promicanje transparentnosti vlasništva nad medijima u cijeloj Uniji. Trenutačno međunarodni standardi (17) i propisi Unije o medijima potiču države članice da donose sektorske mjere za povećanje transparentnosti vlasništva nad medijima. Konkretno, člankom 5. stavkom 2. Direktive 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća (18) priznaje se da države članice mogu od pružatelja medijskih usluga u svojoj nadležnosti zahtijevati da omoguće dostupnost informacija o svojoj vlasničkoj strukturi, uključujući informacije o stvarnim vlasnicima, u skladu s općim pravilima o transparentnosti stvarnog vlasništva utvrđenima u Direktivi (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (19). U Preporuci Vijeća Europe iz 2018. o pluralizmu medija i transparentnosti vlasništva nad medijima države članice pozivaju se da uspostave okvire za otkrivanje točnih i ažuriranih informacija o izravnom i stvarnom vlasništvu nad medijima. Usto, Komisija sufinancira razvoj projekta za praćenje vlasništva nad medijima (Euromedia Ownership Monitor), čiji je cilj izrada pretražive i prilagodljive baze podataka za pružanje besplatnih, korisnicima prilagođenih informacija o vlasništvu nad medijima u Uniji.

(21)

Mjere za povećanje transparentnosti vlasništva nad medijima za širu javnost bile bi važne s obzirom na specifičnu prirodu medijskih usluga kao javnog dobra (20). Budući da mediji objavljuju informacije i pozivaju na odgovornost političke i gospodarske interese, transparentnost vlasništva nad medijima nužna je sastavnica svakog ekosustava čiji je cilj poticanje istraživačkog novinarstva, raznolikosti medija i povjerenja javnosti u medijsko izvješćivanje. Dionici su u savjetovanjima tijekom pripreme ove Preporuke upozorili na nedostatak informacija o transparentnosti koje se odnose na medije.

(22)

Iz navedenog proizlazi da je primjereno imati sveobuhvatan pristup transparentnosti vlasništva nad medijima. Njime bi se promicala dostupnost informacija o vlasništvu (ili njegovu ostvarivanju) vlade, državne institucije, poduzeća u državnom vlasništvu ili drugog javnog tijela nad medijem, o interesima, vezama ili aktivnostima vlasnika u drugim medijskim ili nemedijskim poduzećima te o svim drugim interesima koji bi mogli utjecati na strateško odlučivanje medijske kuće ili njezinu uredničku politiku. Također je primjereno preporučiti da se objavljuju informacije o svim promjenama vlasništva ili kontrole nad medijima zbog važnosti ažurnih informacija o vlasničkoj strukturi za primatelje usluga. Preporučeni pristup trebalo bi prilagoditi vrsti medijske kuće i prirodi njezina vlasništva. Konkretno, u slučaju medijskih kuća u vlasništvu novinara trebalo bi staviti na raspolaganje samo informacije o vlasnicima koji imaju upravljačku ulogu, primjerice o članovima upravnog odbora.

(23)

Stoga se ovom Preporukom nastoji promicati visoka razina transparentnosti vlasništva nad medijima u cijeloj Uniji putem dobrovoljnih mjera koje bi neposredno mogli poduzimati pružatelji medijskih usluga i države članice, ne dovodeći u pitanje horizontalna pravila o transparentnosti vlasništva na razini Unije iz Direktive (EU) 2015/849, pravila o objavljivanju za trgovačka društva iz Direktive (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća (21) ni postojeće sustave povezivanja registara na razini Unije.

(24)

Kako bi potaknula aktivnosti na temelju ove Preporuke, Komisija će olakšati redoviti dijalog s državama članicama i predstavnicima pružatelja medijskih usluga i novinara u relevantnim forumima, posebno na Europskom forumu za informativne medije. Komisija će pomno pratiti mjere koje poduzimaju države članice i relevantne mjere koje poduzimaju pružatelji medijskih usluga na temelju Preporuke. U tu bi svrhu države članice trebalo pozvati da Komisiji dostavljaju one relevantne informacije koje mogu, kako bi Komisija mogla pratiti usklađenost s relevantnim dijelovima Preporuke koja im je upućena. Rezultati praćenja mogu se uzeti u obzir u raspravama u organizaciji dionika.

DONIJELA JE OVU PREPORUKU:

ODJELJAK I.

Svrha Preporuke

Ne dovodeći u pitanje postojeća i buduća pravila Unije, ovom se Preporukom:

(a)	pružateljima medijskih usluga koji pružaju vijesti i sadržaje o aktualnim temama predlaže bogat katalog dobrovoljnih mjera koje bi mogli primjenjivati kako bi zajamčili neovisnost svojih pojedinačnih uredničkih odluka;

(b)	potiče pružatelje medijskih usluga i države članice na poduzimanje mjera za promicanje transparentnosti vlasništva nad medijima na unutarnjem tržištu.

ODJELJAK II.

Interne zaštitne mjere za uredničku neovisnost

Pružatelje medijskih usluga potiče se da pri uvođenju mjera s ciljem da zajamče neovisnost pojedinačnih uredničkih odluka u obzir uzmu katalog u nastavku.

Ovaj je katalog izvor ideja pružateljima medijskih usluga. Zaštitne mjere trebalo bi birati prema njihovoj praktičnosti i proporcionalnosti, uzimajući u obzir veličinu pružatelja medijskih usluga i prirodu pružanih medijskih usluga.

Pružatelje medijskih usluga potiče se i da se pridržavaju programa samoregulacije te inicijativa novinarskog i medijskog sektora kojima se promiču urednički standardi i standardi vjerodostojnog i etičkog novinarstva.

Zaštitne mjere za osiguravanje neovisnosti i integriteta urednikâ

Pružatelje medijskih usluga potiče se da utvrde interna pravila za zaštitu uredničkog integriteta i neovisnosti od neprimjerenih političkih i poslovnih interesa koji mogu utjecati na pojedinačne uredničke odluke. Ako takva interna pravila postoje, vlasnike i upravu medijske kuće potiče se da ih u cijelosti priznaju i podrže.

Takva bi se interna pravila mogla objediniti u povelje, kodekse ili druge smjernice i dokumente o uređivačkoj politici i pružatelje medijskih usluga potiče se da takve dokumente objave na svojim internetskim stranicama u pristupačnom obliku, među ostalim i za osobe s invaliditetom, ako je to moguće.

Urednički integritet

Interna pravila pružatelja medijskih usluga iz točke 5. mogla bi obuhvaćati sljedeće aspekte:

(a)	pravila kojima se osigurava integritet uredničkog sadržaja (odnosi se na proizvodnju sadržaja), primjerice urednička izjava o misiji, politike za poticanje raznolikog i uključivog sastava uredništava te politike odgovornog korištenja izvora;

(b)

pravila čiji je cilj sprečavanje ili otkrivanje sukoba interesa, što osobito uključuje zahtjeve koji se odnose na informiranje javnosti o svim poslovnim ili profesionalnim vezama između vlasnikâ ili subjekata u vlasničkoj strukturi pružatelja medijskih usluga ili subjekata koji u njemu imaju udio i subjekata ili pojedinaca navedenih u njegovu uredničkom sadržaju;

(c)	politike o ispravcima, uključujući mehanizme za podnošenje pritužbi;

(d)	pravila za razdvajanje komercijalnih aktivnosti i aktivnosti uredništva, uključujući, na primjer, zahtjeve kojima se postiže odvojenost i jasno razlikovanje uredničkog sadržaja od oglašavanja i promidžbenog sadržaja.

Urednička neovisnost

Pružatelje medijskih usluga potiče se da uspostave mehanizme koji uredništvu omogućuju zaštitu svoje uredničke neovisnosti od svakog oblika neprimjerenog upletanja. Takvi bi mehanizmi mogli uključivati:

(a)	kao dopunu obvezama utvrđenima u nacionalnim pravilima o provedbi Direktive (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća (22), postupke za upozoravanje na svaki pritisak kojem su možda izloženi; oni bi mogli omogućivati anonimno ili povjerljivo upozoravanje na slučajeve pritiska;

(b)	pravo na protivljenje koje članovima uredništva omogućuje da odbiju potpisati članak ili drugi urednički sadržaj izmijenjen bez njihova znanja ili protiv njihove volje;

(c)	klauzule savjesti za zaštitu od disciplinskih sankcija ili proizvoljnih otpuštanja članova uredništva koji odbiju zadaće koje smatraju protivnima profesionalnim standardima;

(d)

ne dovodeći u pitanje prava i obveze utvrđene u radnom pravu ili drugim zaštitnim pravilima, pravo članova uredništva koji smatraju da promjena vlasništva koja se odnosi na pružatelja medijske usluge može utjecati na njihov urednički integritet i neovisnost da tog pružatelja napuste i zadrže sve pogodnosti koje se primjenjuju ovisno o vremenu provedenom u medijskoj kući.

Interna tijela ili strukture

Kako bi se podržala provedba politika ili internih pravila o uredničkom integritetu i neovisnosti, pružatelje medijskih usluga potiče se da uspostave odgovarajuća interna neovisna tijela ili strukture kao što su:

(a)

etički ili nadzorni odbori, zaduženi za nadzor pravilne primjene povelja, kodeksa ili drugih smjernica i dokumenata o uređivačkoj politici koje je donio pružatelj medijskih usluga, te pravobranitelji nadležni za pridržavanje pravila uredničkog integriteta. Ta bi tijela mogla primati pritužbe o mogućim kršenjima politika i pravila te ih nastojati riješiti, primjerice posredovanjem;

(b)

redakcijska vijeća, urednički odbori ili druga tijela koja djeluju kao skupine za profesionalno zastupanje uredništva medija te kao točke za kontakt i dijalog između uprave i novinara i drugih medijskih djelatnika. Njihove članove mogli bi birati novinari i drugi medijski djelatnici pružatelja medijske usluge. Ta bi tijela mogla nastojati osigurati da novinari i drugi medijski djelatnici doista ostvaruju prava utvrđena u poveljama, kodeksima ili drugim smjernicama i dokumentima o uređivačkoj politici koje donese pružatelj usluga. Također bi mogla nastojati osigurati poštovanje etičkih načela;

(c)	direktori za novinarske poslove, koji se postavljaju u izvršne odbore i vode računa da su politike pružatelja medijskih usluga u skladu s načelima neovisnog novinarstva i slobode tiska;

(d)	odbori nadležni za imenovanje glavnog urednika i zaštitu njegove autonomije i neovisnosti;

(e)	odbori za savjetovanje ili posredovanje, sastavljeni od predstavnikâ uredništva i uprave ili vlasnikâ, za rješavanje sporova između članova uredništva i članova uprave ili vlasnikâ.

10.

Pravila kojima se uređuje funkcioniranje tih tijela i struktura, ako postoje, kao i informacije o njihovim aktivnostima, trebala bi u odgovarajućoj mjeri biti javno dostupna i pristupačna, među ostalim, u mjeri u kojoj je to moguće, i osobama s invaliditetom.

Zaštitne mjere za promicanje sudjelovanja novinara u donošenju odluka medijskih poduzeća

11.

Pružatelje medijskih usluga potiče se da promiču uključenost članova uredništva ili njihovih predstavničkih tijela u postupke upravljanja i odlučivanja. Takva uključenost može biti u obliku prava na informacije, prava na savjetovanje, prava na sudjelovanje ili kombinacije tih prava; to ne utječe na članak 16. Povelje.

12.

Prava na informacije mogla bi se predvidjeti osobito za sljedeće slučajeve:

(a)	ako vlasnici ili rukovodstvo pružatelja medijske usluge odluče promijeniti glavnog urednika;

(b)	ako se promijeni sastav upravnog odbora;

(c)	za slučaj većih promjena koje se odnose na pravni oblik pružatelja medijske usluge ili vlasništvo nad njim, postupaka likvidacije ili drugih strukturnih promjena.

13.

Pružatelje medijskih usluga potiče se da se pobrinu da se o imenovanju glavnog urednika zatraži mišljenje uredništva ili njihovih predstavničkih tijela. Upravu i uredništvo potiče se da postignu dogovor o primjenjivom postupku savjetovanja.

14.

Ako je to u skladu s primjenjivim nacionalnim pravilima usklađenima s pravom Unije, uredništvu bi se moglo omogućiti sudjelovanje u upravljanju pružateljem medijskih usluga izborom jednog ili više predstavnika u upravni odbor.

Zaštitne mjere za povećanje održivosti pružatelja medijskih usluga i dugoročna ulaganja u proizvodnju sadržaja

15.

Pružatelje medijskih usluga potiče se na promicanje razmjene znanja i dobre prakse na relevantnim forumima u cilju razvoja strategija za njihovu dugoročnu održivost i otpornost. Komisija će olakšati takav dijalog u okviru Europskog foruma za informativne medije.

16.

Dosadašnje su rasprave pokazale da ima nekoliko područja u kojima se može razmišljati o relevantnim inovativnim mjerama, primjerice:

(a)	poslovni modeli koji omogućuju učinkovitu prilagodbu novim potrošačkim navikama, što uključuje pretplatne modele, čitateljske modele, skupno financiranje ili druge nove strategije monetizacije koje su se pokazale uspješnima u povećanju prihoda;

(b)	tehnološka rješenja nužna za poticanje aktivnosti korisnika, uključujući transparentne algoritme za poboljšanje preporuka sadržaja i prilagodbu naplatnih sustava;

(c)	pristupi za zadržavanje i povećanje publike, ponajprije uvođenjem novih formata, izradom alata za osluškivanje publike i izgradnju zajednice, kao i analiziranjem podataka radi boljeg razumijevanja preferencija i ponašanja publike, što pak omogućuje izradu strategija ciljanja i diversifikacije;

(d)

strukture korporativnog upravljanja, uključujući trustove ili zaklade, novinarsko dioničarstvo, udruge novinara ili čitatelja ili bilo koji drugi model koji može doprinijeti otpornosti pružatelja medijskih usluga. U tom se smislu primjena takvih struktura ili mehanizama može smatrati korisnom za čuvanje uredničke neovisnosti i promicanje kvalitetnog novinarstva;

(e)	strategije ili obveze reinvestiranja ostvarenih prihoda ili dobiti u cilju povećanja dugoročnih ulaganja u medijski sadržaj, digitalizaciju i neovisno novinarstvo u svjetlu sve veće potrebe da se održi korak s inovacijama u ekonomiji pažnje.

17.

Pružatelje medijskih usluga potiče se na kreiranje politika za transparentnost i pravedno korištenje donacija. Mogle bi, primjerice, obuhvatiti pravila o objavljivanju donatora čije donacije premašuju određeni prag ili o donacijama osoba ili subjekata čija bi donacija mogla ugroziti uredničku neovisnost.

18.

Pružatelje medijskih usluga potiče se i da razmotre mogućnosti strukturne suradnje, među ostalim i prekogranične, kako bi iskoristili prilike koje unutarnje tržište nudi na europskoj razini i doprli do šire publike. Slično tome, pružatelje medijskih usluga potiče se da razmotre strukturirana partnerstva, primjerice u cilju objedinjavanja i iskorištavanja podataka te jačanja svojih inovacijskih sposobnosti.

19.

Pružatelje medijskih usluga potiče se na promicanje mogućnosti stručnog obrazovanja i osposobljavanja novinara i drugih medijskih djelatnika, uključujući dokvalifikaciju i prekvalifikaciju. To se može raditi u suradnji sa tijelima za samoregulaciju medija, strukovnim organizacijama i udrugama te obrazovnim ustanovama.

ODJELJAK III.

Transparentnost vlasništva nad medijima

20.

Pružatelje medijskih usluga potiče se da podrobne, potpune i ažurirane informacije o svojim vlasnicima učine lako i izravno dostupnima javnosti, među ostalim i osobama s invaliditetom ako je to moguće. Osobito se preporučuje da pružatelji medijskih usluga omoguće pristup informacijama koje se odnose na:

(a)	pitanje jesu li i u kojoj mjeri u izravnom ili stvarnom vlasništvu vlade, državne institucije, poduzeća u državnom vlasništvu ili drugog javnog tijela;

(b)	interese, veze ili aktivnosti svojih vlasnika u drugim medijskim ili nemedijskim poduzećima;

(c)	sve druge interese koji bi mogli utjecati na njihovo strateško odlučivanje ili uređivačku politiku;

(d)	svaku promjenu u njihovim sustavima vlasništva ili kontrole.

21.

Države članice potiče se da poduzmu mjere za učinkovitu provedbu Preporuke CM/Rec(2018)1 Odbora ministara državama članicama o medijskom pluralizmu i transparentnosti vlasništva nad medijima. Točnije, potiče ih se da relevantnom nacionalnom regulatornom tijelu povjere izradu i vođenje posebne baze podataka o vlasništvu nad internetskim medijima s raščlanjenim podacima o različitim vrstama medija, među ostalim, na regionalnoj i/ili lokalnoj razini, kojoj bi javnost mogla pristupati jednostavno, brzo, učinkovito i besplatno te sastavljanje redovitih izvješća o vlasništvu nad medijskim uslugama u nadležnosti određene države članice.

22.

Države članice i njihova nacionalna regulatorna tijela potiče se na redovito komuniciranje o dobroj praksi u području transparentnosti vlasništva nad medijima. U takvim bi se razmjenama ponajprije trebalo usredotočiti na prepoznavanje i promicanje najučinkovitijih mjera ili alata za povećanje transparentnosti vlasništva nad medijima i unapređenje administrativne suradnje u tom području.

ODJELJAK IV.

Praćenje i završne odredbe

23.

Kako bi se omogućilo praćenje mjera i aktivnosti poduzetih na temelju ove Preporuke, države članice trebale bi 18 mjeseci nakon njezina donošenja, a nakon toga na zahtjev, Komisiji dostaviti sve relevantne informacije o mjerama i aktivnostima iz odjeljka III.

24.

Komisija će o mjerama i aktivnostima poduzetima na temelju ove Preporuke raspravljati s državama članicama i dionicima, osobito s predstavnicima pružatelja medijskih usluga i novinara, na relevantnim forumima, prije svega u okviru Europskog foruma za informativne medije.

25.

Komisija će prema potrebi razmotriti donošenje nove preporuke, koja bi zamijenila ovu Preporuku, ovisno o Europskom aktu o slobodi medija, kako su ga donijeli suzakonodavci, i raspravama s državama članicama i dionicima. Kako bi se otklonile dvojbe, u slučaju preklapanja odredaba ove Preporuke i Uredbe o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu (Europski akt o slobodi medija), kako su je konačno donijeli suzakonodavci, relevantne odredbe ove Preporuke prestat će se primjenjivati kad odredbe te uredbe postanu primjenjive.

Ova je Preporuka upućena pružateljima medijskih usluga s poslovnim nastanom u Uniji i, u pogledu mjera iz odjeljka III., državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. rujna 2022.

Za Komisiju

Thierry BRETON

Član Komisije

(1) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o akcijskom planu za europsku demokraciju (COM(2020) 790 final).

(2) Preporuka Komisije (EU) 2021/1534 оd 16. rujna 2021. o jamčenju zaštite, sigurnosti i jačanja položaja novinara i drugih medijskih djelatnika u Europskoj uniji (SL L 331, 20.9.2021., str. 8.).

(3) Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja”), (COM(2022) 177 final).

(4) Preporuka Komisije (EU) 2022/758 оd 27. travnja 2022. o zaštiti novinara i boraca za ljudska prava uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja”) (SL L 138, 17.5.2022., str. 30.)

(5) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europski mediji u digitalnom desetljeću: akcijski plan za potporu oporavku i transformaciji (COM(2020) 784 final).

(6) Direktiva (EU) 2018/1808 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o izmjeni Direktive 2010/13/EU o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) u pogledu promjenjivog stanja na tržištu (SL L 303, 28.11.2018., str. 69).

(7) Direktiva (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (SL L 130, 17.5.2019., str. 92.).

(8) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

(9) Cjelovito Izvješće o praćenju medijskog pluralizma (2022.), str. 67.

(10) Primjerice, Zakon br. 2016-1524 (tzv. „Loi Bloche”) u Francuskoj i Zakon br. 1/99 od 13. siječnja. u Portugalu

(11) Preporuka CM/Rec(2018)1 Odbora ministara državama članicama o medijskom pluralizmu i transparentnosti vlasništva nad medijima.

(12) Izvješće o praćenju medijskog pluralizma (2022.) (cjelovito izvješće), str. 82.

(13) R. A. Harder i P. Knapen, Vijeća za medije u digitalnom dobu:Istraživanje praksi tijela za samoregulaciju medija u današnjem medijskom okruženju, vzw Vereniging van de Raad voor de Journalistiek, Bruxelles, 2021.

(14) Europski forum za informativne medije pokrenula je Komisija u okviru akcijskog plana za medije i audiovizualni sektor radi unapređenja suradnje s dionicima na medijskim pitanjima.

(15) Vidjeti snimke i sažetak događaja: https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/library/european-news-media-forum-industrial-transformation-glance.

(16) Uredba (EU) 2021/818 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa Kreativna Europa (2021.–2027.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1295/2013 (SL L 189, 28.5.2021., str. 34.).

(17) Preporuka CM/Rec(2018)1 Odbora ministara državama članicama o medijskom pluralizmu i transparentnosti vlasništva nad medijima.

(18) Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).

(19) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

(20) Vidjeti Vijeće Europe: „transparentnost vlasništva nad medijima može doprinijeti djelotvornijem medijskom pluralizmu jer vlasničku strukturu medija, koja može utjecati na uredničku politiku, približava javnosti i regulatornim tijelima”, preambula Preporuke CM/Rec(2018)1 Odbora ministara državama članicama o medijskom pluralizmu i transparentnosti vlasništva nad medijima. Vidjeti i Europski audiovizualni opservatorij: „Transparentnost vlasništva nad medijima može učvrstiti i povećati uvjerenje da se ta moć neće zloupotrijebiti za subverzivno promicanje vlastitih političkih, gospodarskih i društvenih interesa vlasnika, nego da će se koristiti za promicanje općeg dobra, točnije za provjeravanje činjenica o medijima”, vidjeti M. Cappello (ur.), Transparentnost vlasništva nad medijima, IRIS Special, Europski audiovizualni opservatorij, Strasbourg, 2021.

(21) Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (SL L 169, 30.6.2017., str. 46.).

(22) Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 245

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 65. 22 rujna 2022.

Sadržaj		I. Zakonodavni akti	Stranica
		ODLUKE
	*	Odluka (EU) 2022/1628 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. rujna 2022. o pružanju izvanredne makrofinancijske pomoći Ukrajini, jačanju zajedničkog fonda za rezervacije jamstvima država članica i posebnim rezervacijama za određene financijske obveze povezane s Ukrajinom pokrivene jamstvom na temelju Odluke br. 466/2014/EU te o izmjeni Odluke (EU) 2022/1201	1

	II. Nezakonodavni akti
	UREDBE
*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1629 оd 21. rujna 2022. o utvrđivanju mjera sprječavanja širenja gljivice Ceratocystis platani (J.M. Walter) Engelbr. & T.C. Harr. na određenim demarkiranim područjima	14
*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1630 оd 21. rujna 2022. o utvrđivanju mjera za sprječavanje širenja fitoplazme zlatnog žutila vinove loze na određenim demarkiranim područjima	27
	DIREKTIVE
*	Delegirana direktiva Komisije (EU) 2022/1631 оd 12. svibnja 2022. o izmjeni, u svrhu prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku, Priloga IV. Direktivi 2011/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izuzeća za uporabu olova u supravodljivim kabelima i žicama od bizmut-stroncij-kalcij-bakrova oksida te olova u njihovim električnim priključcima ( 1 )	45
*	Delegirana direktiva Komisije (EU) 2022/1632 оd 12. svibnja 2022. o izmjeni, u svrhu prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku, Priloga IV. Direktivi 2011/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izuzeća za uporabu olova u određenim uređajima za magnetsku rezonanciju ( 1 )	48
	ODLUKE
*	Provedbena odluka Vijeća (EU) 2022/1633 od 20. rujna 2022. o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2020/1343 o odobravanju na temelju Uredbe (EU) 2020/672 privremene potpore Republici Bugarskoj radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji nakon izbijanja bolesti COVID-19	52
	PREPORUKE
*	Preporuka Komisije (EU) 2022/1634 оd 16. rujna 2022. o internim zaštitnim mjerama za uredničku neovisnost i transparentnost vlasništva u medijskom sektoru	56
	AKTI KOJE DONOSE TIJELA USTANOVLJENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA
*	Odluka br. 1/2022 Zajedničkog odbora EU – Švicarska od 6. rujna 2022. o izmjeni tablica III. i IV. Protokola br. 2 uz Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Švicarske Konfederacije od 22. srpnja 1972., kako je izmijenjen [2022/1635]	66

	Ispravci
*	Ispravak Uredbe (EU) 2022/1032 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. lipnja 2022. o izmjeni uredbi (EU) 2017/1938 i (EZ) br. 715/2009 u pogledu skladištenja plina ( SL L 173, 30.6.2022. )	70
*	Ispravak Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/1426 оd 5. kolovoza 2022. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2019/2144 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu jedinstvenih postupaka i tehničkih specifikacija za homologaciju tipa sustava za automatiziranu vožnju (ADS) potpuno automatiziranih vozila ( SL L 221, 26.8.2022. )	71

Poljoprivredne sirovine	Unutarnja referentna cijena u Švicarskoj	Unutarnja referentna cijena u EU-u	Članak 4. stavak 1. Primjenjuje se u Švicarskoj • Razlika između referentne cijene u Švicarskoj i EU-u	Članak 3. stavak 3. Primjenjuje se u EU-u • Razlika između referentne cijene u Švicarskoj i EU-u
Poljoprivredne sirovine	CHF za 100 kg neto	CHF za 100 kg neto	CHF za 100 kg neto	EUR za 100 kg neto
Obična pšenica	51,80	23,54	28,25	0,00
Tvrda pšenica	–	–	1,20	0,00
Raž	42,80	18,50	24,30	0,00
Ječam	–	–	–	–
Kukuruz	–	–	–	–
Brašno od obične pšenice	91,60	46,68	44,90	0,00
Punomasno mlijeko u prahu	629,60	323,59	306,00	0,00
Obrano mlijeko u prahu	420,10	260,22	159,90	0,00
Maslac	1 128,35	409,97	718,40	0,00
Bijeli šećer	–	–	–	–
Jaja	–	–	38,00	0,00
Svježi krumpir	40,05	17,05	23,00	0,00
Biljna mast	–	–	170,00	0,00 ”


	(1) Tekst značajan za EGP.