(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Portugala za upis naziva „Marmelada Branca de Odivelas” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Marmelada Branca de Odivelas” potrebno je upisati u registar,

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 738/2000 (2) predmet naveden u točki 5. Priloga toj uredbi, vozilo na četiri kotača s elektromotornim pogonom, opremljeno hidrauličkom dizalicom s teleskopskom rukom, najveće visine 15,5 m i kapaciteta podizanja 227 kg, trajno ugrađenom na ravnu površinu i opremljenom radnom platformom sa sigurnosnom ogradom, razvrstano je u oznaku kombinirane nomenklature (KN) 8428 90 90 kao ostali strojevi za dizanje.

(2)

Razlog za isključenje razvrstavanja te dizalice u tarifni broj 8427 bio je taj što nije prikladna za prijevoz robe jer je namijenjena samo za podizanje robe i osoba. Međutim, proizvodi koji nisu namijenjeni prijevozu robe nisu isključeni iz tarifnog broja 8427. Nadalje, u skladu s Objašnjenjima Harmoniziranog sustava za tarifni broj 8427, dio B, točka 1., tarifni broj 8427 obuhvaća uređaje s mehaničkim podiznim platformama za održavanje električnih kabela, sustava javne rasvjete itd.

(3)

Na svojoj 68. sjednici, održanoj u rujnu 2021., Odbor za Harmonizirani sustav (HSC) Svjetske carinske organizacije (WCO) odobrio je mišljenje o razvrstavanju 8427.10/1 kojim se razvrstava proizvod nazvan „samokretna zglobna dizalica s košarom”, koji je radni uređaj na elektromotorni pogon sastavljen od jedinice na kotačima sa zglobnom hidrauličnom granom za dizanje na koju je pričvršćena radna platforma (kavez ili košara za osobu). Najveća brzina te dizalice iznosi 5,2 km/h (sklopljena) i 0,8 km/h (rasklopljena), najveća radna visina 15,7 m, najveća bruto masa 6 500 kg, a kapacitet platforme 227 kg. Namijenjena je tome da podigne osobu koja radi i omogući joj rad na visini. Razvrstana je u tarifni podbroj 8427 10 Harmoniziranog sustava (HS) i prema svojim objektivnim značajkama odgovara oznaci KN 8427 10 10 kao samokretni uređaj na elektromotorni pogon, visine dizanja 1 m ili veće.

(4)

S obzirom na to da su značajke tog proizvoda jednake ili vrlo slične značajkama proizvoda opisanih u točki 5. Priloga Uredbi (EZ) br. 738/2000, razvrstavanje tog proizvoda u carinsku tarifu koje je utvrđeno u Prilogu toj uredbi nije u skladu s mišljenjem o razvrstavanju 8427.10/1.

(5)

Unija je na temelju Odluke Vijeća 87/369/EEZ (3) ugovorna stranka Međunarodne konvencije o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe, koju je sastavilo Vijeće za carinsku suradnju WCO-a. Mišljenja o razvrstavanju koje je izdao Odbor za harmonizirani sustav smjernice su za tarifne mjere Unije.

(6)

Radi ujednačenosti u tumačenju i primjeni HS-a na međunarodnoj razini i uzimajući u obzir da je mišljenje o razvrstavanju 8427.10/1 sukladno nazivu tarifnog broja HS 8427 i podbroja 8427 10, potrebno je izbrisati točku 5. Priloga Uredbi (EZ) br. 738/2000.

(7)

Uredbu (EZ) br. 738/2000 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(8)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za carinski zakonik,

(1)

Vijeće je na temelju članka 6. stavka 1. Zajedničke akcije 2004/570/ZVSP ovlastilo Politički i sigurnosni odbor (PSO) da donosi odgovarajuće odluke o imenovanju zapovjednika operacije EU-a za vojnu operaciju Europske unije u Bosni i Hercegovini („zapovjednik operacije EU-a”).

(2)

PSO je 8. listopada 2018. u načelu odlučio da bi zamjenik načelnika Vrhovnog zapovjedništva savezničkih snaga u Europi (SHAPE) trebao biti imenovan zapovjednikom operacije EU-a od 29. ožujka 2019. ako NATO potvrdi njegovu dostupnost.

(3)

Sjevernoatlantsko vijeće 7. prosinca 2018. potvrdilo je da je zamjenik načelnika SHAPE-a dostupan da od 29. ožujka 2019. preuzme ulogu zapovjednika operacije EU-a u skladu s dogovorom „Berlin plus”.

(4)

PSO je 2. srpnja 2020. donio Odluku (ZVSP) 2020/1010 (2) o imenovanju generala bojnika Bricea HOUDETA, zamjenika načelnika SHAPE-a, zapovjednikom operacije EU-a od 18. srpnja 2020.

(5)

NATO je 1. rujna 2022. odlučio imenovati generala pukovnika Huberta COTTEREAUA zamjenikom načelnika SHAPE-a koji zamjenjuje generala pukovnika Bricea HOUDETA od tog datuma. General pukovnik Hubert COTTEREAU trebao bi od tog datuma zamijeniti generala pukovnika Bricea HOUDETA i na dužnosti zapovjednika operacije EU-a.

(6)

Vojni odbor EU-a složio se 7. rujna 2022. da se preporuči imenovanje generala pukovnika Huberta COTTEREAUA zapovjednikom operacije EU-a od 1. rujna 2022.

(7)

Odluku (ZVSP) 2020/1010 trebalo bi stoga staviti izvan snage.

(8)

Europsko vijeće je 12. i 13. prosinca 2002. u Kopenhagenu donijelo deklaraciju u kojoj se navodi da se dogovori „Berlin plus” i njihova provedba primjenjuju samo na one države članice Unije koje su ujedno ili članice NATO-a ili stranke u „Partnerstvu za mir” i koje su slijedom toga sklopile bilateralne sigurnosne sporazume s NATO-om,

(1)

Uredbom (EU) 2018/1240 uspostavlja se europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja („ETIAS”) za državljane trećih zemalja izuzete od obveze posjedovanja vize za potrebe ulaska na državno područje država članica i boravka na njemu.

(2)

Kako bi nacionalna jedinica ETIAS-a odgovorne države članice mogla odlučiti o zahtjevima kojima se aktiviraju pogodci, ili kako bi nacionalna jedinica ETIAS-a države članice u koju državljanin treće zemlje namjerava putovati odlučivala o zahtjevima za ograničenu teritorijalnu valjanost, informacije navedene u obrascima zahtjeva trebale bi biti potpune i točne. Ako nacionalna jedinica ETIAS-a ne može donijeti odluku zbog nedostatnih informacija, trebala bi moći zatražiti više informacija ili dokumentacije od podnositelja zahtjeva koristeći se popisom opcija.

(3)

Potrebno je utvrditi unaprijed utvrđeni popis opcija dostupnih nacionalnim jedinicama ETIAS-a pri podnošenju zahtjeva za dodatne informacije ili dokumentaciju od podnositelja zahtjeva u skladu s člankom 27. stavkom 3. ili člankom 44. stavkom 3. Uredbe (EU) 2018/1240. Popis bi trebao biti općenit i sadržavati informacije i dokumentaciju koja se može zatražiti, istodobno omogućujući podnositeljima zahtjeva da dostave informacije ili dokumentaciju koju sami smatraju potrebnom.

(4)

Podnositelji zahtjeva trebali bi imati jasne naznake o informacijama ili dokumentaciji koju moraju dostaviti. Tehnička provedba unaprijed utvrđenog popisa opcija trebala bi omogućiti nacionalnim jedinicama ETIAS-a da uključe opis odabranih opcija. Tehnička provedba unaprijed utvrđenog popisa opcija trebala bi podnositeljima zahtjeva automatski upućivati na mogućnost da dostave sve informacije ili dokumentaciju koju smatraju potrebnom u vezi sa svojim zahtjevom.

(5)

Informacije ili dokumentacija koje podnositelji zahtjeva dostave u zakonskim rokovima trebala bi omogućiti nacionalnoj jedinici ETIAS-a odgovorne države članice da odluči o zahtjevima. Međutim, nedostavljanje zatraženih dodatnih informacija ili dokumentacije ne bi trebalo dovesti do automatskog odbijanja zahtjeva za odobrenje putovanja.

(6)

Potrebno je utvrditi i odgovarajuća pravila za zaštitu osobnih podataka podnositelja zahtjeva i zaštitu pristupa ovlaštenih tijela takvim podacima, u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(7)

Ovom Odlukom ne dovodi se u pitanje primjena Direktive 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(8)

S obzirom na to da se Uredba (EU) 2018/1240 temelji na schengenskoj pravnoj stečevini, u skladu s člankom 4. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska je izvijestila o provedbi Uredbe (EU) 2018/1240 u svojem nacionalnom zakonodavstvu. Stoga je ova Odluka za Dansku obvezujuća.

(9)

Ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje (4); Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(10)

U pogledu Islanda i Norveške ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (5), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ (6).

(11)

U pogledu Švicarske ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (7), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ (8).

(12)

U pogledu Lihtenštajna ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (9), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (10).

(13)

Ova Odluka predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 3. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2003., članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2005. odnosno članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2011.

(14)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (11) te je on dao mišljenje 21. lipnja 2021.,

(1)

Upravno vijeće odlučilo je 22. lipnja 2022. izmijeniti okvir programa kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora (CSPP) kako bi „prilagodilo“ referentnu vrijednost CSPP-a u korist izdavatelja s boljim utjecajem na klimu. U tom kontekstu, Upravno vijeće odredilo je da „prilagodba“ znači da će se udio vrijednosnih papira u bilanci Eurosustava koje su izdala društva s boljim utjecajem na klimu povećati u usporedbi s udjelom društava s lošijim utjecajem na klimu. Osim toga, Upravno vijeće odlučilo je uvesti ograničenja dospijeća za obveznice izdavatelja koji lošije utječu na klimu. Utjecaj izdavatelja na klimu trebao bi se mjeriti s obzirom na njihove emisije stakleničkih plinova, razinu ambicioznosti njihovih ciljeva smanjenja emisija ugljika i objave podataka povezanih s klimom. Procjena utjecaja izdavatelja na klimu i čimbenici prilagodbe trebali bi se izračunavati korištenjem metodologije koju je odobrilo Upravno vijeće.

(2)

Ovo je u skladu s preispitivanjem strategije monetarne politike i pratećeg klimatskog akcijskog plana Upravnog vijeća, objavljenog 8. srpnja 2021 (1). U tom smislu, Upravno vijeće potvrdilo je da je pitanje klimatskih promjena globalni izazov i prioritet politike u Europskoj uniji te je naglasilo da klimatske promjene i prelazak na održivije gospodarstvo utječu na izglede za stabilnost cijena kroz njihov utjecaj na različite makroekonomske pokazatelje i transmisiju monetarne politike. Fizički i tranzicijski rizici povezani s klimatskim promjenama mogu utjecati na vrijednost i profil rizičnosti imovine koja se drži u bilanci Eurosustava. To se posebno odnosi na kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora jer su financijski rizici povezani s klimatskim promjenama za bilancu Eurosustava veći u izravnim kupnjama nego u operacijama pozajmljivanja. Stoga su potrebne mjere kako bi se Eurosustavu omogućilo da što učinkovitije upravlja financijskim rizicima povezanima s klimatskim promjenama kojima je izložen u provođenju monetarne politike, u skladu s njegovim primarnim ciljem ostvarivanja stabilnosti cijena. Donošenje mjera Eurosustava za ograničavanje rizika od financijskih gubitaka dio je definicije i provedbe monetarne politike, što je također izraženo u članku 18. stavku 1. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu „Statut ESSB-a”), u skladu s kojim Eurosustav može sklapati kreditne poslove a da se pritom odobravanje kredita temelji na odgovarajućem kolateralu.

(3)

U skladu s člankom 127. stavkom 1. i člankom 282. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), koji se odražavaju u članku 2. Statuta ESSB-a, ne dovodeći u pitanje cilj stabilnosti cijena, Eurosustav podupire opće ekonomske politike u Uniji kako bi doprinio ostvarivanju ciljeva Unije, kako je utvrđeno u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji. Ti ciljevi uključuju visoku razinu zaštite i poboljšanje kvalitete okoliša. Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (2) („Europski zakon o klimi”) utvrđuje se obvezujući cilj klimatske neutralnosti u Uniji do 2050. u skladu s dugoročnim ciljem u pogledu temperature utvrđenim u Pariškom sporazumu (3). Budući da Europski zakon o klimi utječe na svaki mogući aspekt ekonomske politike u Uniji, on je dio općih ekonomskih politika Unije, koje ESB mora podržati. Slijedom navedenog Upravno vijeće će pri prilagodbi svojih instrumenata monetarne politike, u slučaju da su dva seta instrumenata jednako povoljna i ne štete stabilnosti cijena, izabrati onaj koji najbolje podržava opće ekonomske politike u Uniji. Svrha uključivanja pitanja klimatskih promjena u referentnu vrijednost raspodjele je smanjenje financijskog rizika povezanog s klimatskim promjenama u bilanci Eurosustava smanjenjem intenziteta ugljika u udjelima Eurosustava u vrijednosnim papirima korporativnog sektora. Mjera je osmišljena tako da ima neutralan učinak na smjer monetarne politike na ukupne uvjete financiranja. S obzirom na to da je ta mjera jednako povoljna i da ne dovodi u pitanje stabilnost cijena, njezino uvođenje služi i za potporu općim ekonomskim politikama u Uniji.

(4)

Uključivanjem pitanja klimatskih promjena u referentnu vrijednost raspodjele, zajedno s uvođenjem ograničenja dospijeća za obveznice izdavatelja koji lošije utječu na klimu, dodatno se podupire proporcionalnost CSPP-a jer se time ublažava očekivani dugoročni rizik povezan s klimatskim promjenama za Eurosustav koji proizlazi iz njegove kupnje vrijednosnih papira trgovačkih društava, čime se osigurava da CSPP ne prelazi ono što je potrebno za postizanje njegova cilja. Osim toga, metodologija prilagodbe za referentnu vrijednost CSPP-a osmišljena je da sama bude proporcionalna. Ona uzima u obzir tri objektivne kategorije mjerila povezane izravno s emisijama i tako i s financijskim rizikom povezanim s klimom i klimatskom neutralnošću: prvo, prošle emisije ugljika izdavatelja; drugo, buduća klimatska mjerila, npr. ima li izdavatelj ambiciozne i vjerojatne ciljeve smanjenja emisije ugljika koji su procijenjeni korištenjem odgovarajućih metodologija; i treće, kvaliteta i potpunost objava podataka povezanih s klimom te provjera takvih objava od strane trećih strana. Nadalje, oblik metodologije za klimatsko vrednovanje uzima u obzir, kao smjernicu, odredbe zahtjeva u pogledu referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom na temelju Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Konačno, metodologija za klimatsko vrednovanje bit će pregledana i ažurirana, prema potrebi, kako bi odrazila rastuću dostupnost podataka o klimi i modela, kao i relevantna regulatorna kretanja i napredak u mogućnostima procjene rizika, primjerice kroz testove otpornosti na klimatski stres bilance Eurosustava.

(5)

Osim toga, pri uključivanju pitanja klimatskih promjena u referentnu vrijednost raspodjele, Eurosustav uzima u obzir financijske rizike povezane s klimatskim promjenama, regulatorna i pravna kretanja te trenutačnu dostupnost i kvalitetu podataka, pri čemu zadržava širok opseg programa kupnje u skladu s obvezom djelovanja u skladu s načelom otvorenog tržišnog gospodarstva sa slobodnim tržišnim natjecanjem, dajući prednost učinkovitoj raspodjeli resursa.

(6)

Naposljetku, tom se mjerom osigurava potpuna usklađenost CSPP-a s obvezama Eurosustava iz članka 11. UFEU-a, kojim se zahtijeva da se zahtjevi u pogledu zaštite okoliša uključe u utvrđivanje i provedbu politika i aktivnosti Unije, što uključuje monetarnu politiku Unije. Isto tako, tom se mjerom osigurava usklađenost CSPP-a s obvezama Eurosustava iz članka 7. UFEU-a, kojim se od Unije zahtijeva da osigura usklađenost svojih politika i aktivnosti.

(7)

Eurosustav bi trebao primijeniti promjene referentne vrijednosti raspodjele iz ove Odluke u odnosu na transakcije koje će se namiriti 1. listopada 2022. ili nakon tog datuma.

(8)

Odluku (EU) 2016/948 Europske središnje banke (ESB/2016/16) (5) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,