|
ISSN 1977-0847 |
||
|
Službeni list Europske unije |
L 201 |
|
|
||
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Godište 65. |
|
|
|
Ispravci |
|
|
|
* |
|
|
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP. |
|
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
II. Nezakonodavni akti
UREDBE
|
1.8.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 201/1 |
UREDBA VIJEĆA (EU) 2022/1329
od 28. srpnja 2022.
o izmjeni Uredbe (EU) br. 377/2012 o mjerama ograničavanja usmjerenima protiv određenih osoba, subjekata i tijela koji ugrožavaju mir, sigurnost ili stabilnost u Republici Gvineji Bisau
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 215.,
uzimajući u obzir Odluku 2022/1335 od 28. srpnja 2022. o izmjeni Odluke 2012/285/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela koji ugrožavaju mir, sigurnost ili stabilnost u Republici Gvineji Bisau (1),
uzimajući u obzir zajednički prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europske komisije,
budući da:
|
(1) |
Uredbom Vijeća (EU) br. 377/2012 (2) provodi se Odluka Vijeća 2012/285/ZVSP (3) i predviđaju određene mjere usmjerene protiv osoba, subjekata i tijela koji ugrožavaju mir, sigurnost ili stabilnost u Republici Gvineji Bisau, uključujući zamrzavanje njihove imovine. |
|
(2) |
Odlukom (ZVSP) 2022/1335 mijenja se naslov Odluke 2012/285/ZVSP. |
|
(3) |
Regulatorno djelovanje na razini Unije stoga je potrebno radi provedbe Odluke (ZVSP) 2022/1335, a posebno kako bi se osiguralo da je gospodarski subjekti u svim državama članicama ujednačeno primjenjuju. |
|
(4) |
Uredbu (EU) br. 377/2012 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Naslov Uredbe (EU) br. 377/2012 zamjenjuje se naslovom „Uredba Vijeća (EU) br. 377/2012 od 3. svibnja 2012. o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Gvineji Bisau”.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 28. srpnja 2022.
Za Vijeće
Predsjednik
M. BEK
(1) Vidjeti stranicu 29. ovoga Službenog lista.
(2) Uredba Vijeća (EU) br. 377/2012 od 3. svibnja 2012. o mjerama ograničavanja usmjerenima protiv određenih osoba, subjekata i tijela koji ugrožavaju mir, sigurnost ili stabilnost u Republici Gvineji Bisau (SL L 119, 4.5.2012., str. 1.).
(3) Odluka Vijeća 2012/285/ZVSP od 31. svibnja 2012. o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela koji ugrožavaju mir, sigurnost ili stabilnost u Republici Gvineji Bisau i o stavljanju izvan snage Odluke 2012/237/ZVSP (SL L 142, 1.6.2012., str. 36.).
|
1.8.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 201/3 |
PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) 2022/1330
od 28. srpnja 2022.
o provedbi članka 11. stavka 1. Uredbe (EU) br. 377/2012 o mjerama ograničavanja usmjerenima protiv određenih osoba, subjekata i tijela koji ugrožavaju mir, sigurnost ili stabilnost u Republici Gvineji Bisau
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 377/2012 od 3. svibnja 2012. o mjerama ograničavanja usmjerenima protiv određenih osoba, subjekata i tijela koji ugrožavaju mir, sigurnost ili stabilnost u Republici Gvineji Bisau (1), a posebno njezin članak 11. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,
budući da:
|
(1) |
Vijeće je 3. svibnja 2012. donijelo Uredbu (EU) br. 377/2012. |
|
(2) |
Vijeće smatra da bi devet osoba trebalo ukloniti s popisa fizičkih i pravnih osoba, subjekata i tijela koji podliježu mjerama ograničavanja navedenog u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 377/2012. |
|
(3) |
Uredbu (EU) br. 377/2012 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilog I. Uredbi (EU) br. 377/2012 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 28. srpnja 2022.
Za Vijeće
Predsjednik
M. BEK
PRILOG
U Prilogu I. Uredbi (EU) br. 377/2012 brišu se unosi koji se odnose na osobe navedene u nastavku:
|
„6. |
General Augusto MÁRIO CÓ |
|
7. |
General Saya Braia Na NHAPKA |
|
8. |
Pukovnik Tomás DJASSI |
|
9. |
Cranha DANFÁ |
|
10. |
Pukovnik Celestino de CARVALHO |
|
14. |
Tcham NA MAN (također poznat kao Namam) |
|
15. |
Bojnik Samuel FERNANDES |
|
18. |
Zapovjednik (mornarica) Agostinho Sousa CORDEIRO |
|
20. |
Pukovnik Lassana CAMARÁ”. |
|
1.8.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 201/5 |
PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) 2022/1331
od 28. srpnja 2022.
o provedbi Uredbe (EU) 2017/1509 o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2017/1509 od 30. kolovoza 2017. o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 329/2007 (1), a posebno njezin članak 47. stavke 2. i 5.,
uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,
budući da:
|
(1) |
Vijeće je 30. kolovoza 2017. donijelo Uredbu (EU) 2017/1509. |
|
(2) |
U skladu s člankom 47.a stavkom 1. Uredbe (EU) 2017/1509 Vijeće je preispitalo popise uvrštenih osoba i subjekata navedene u prilozima XV., XVI., XVII. i XVIII. toj uredbi. |
|
(3) |
Mjere ograničavanja protiv svih osoba i subjekata s popisa navedenih u prilozima XV. i XVI. Uredbi (EU) 2017/1509 trebalo bi zadržati, uz iznimku jedne preminule osobe uvrštene na popis u Prilogu XV. Uredbi (EU) 2017/1509 čiji bi unos trebalo ukloniti iz tog priloga. Trebalo bi ažurirati obrazloženje za 17 osoba i jedan subjekt te identifikacijske podatke za 59 osoba i pet subjekata. |
|
(4) |
Odbor Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda („VSUN”), osnovan na temelju Rezolucije VSUN-a 1718 (2006), ažurirao je 30. lipnja 2022. informacije o jednoj osobi s popisa navedenog u Prilogu XIII. Uredbi (EU) 2017/1509. |
|
(5) |
Uredbu (EU) 2017/1509 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilozi XIII., XV. i XVI. Uredbi (EU) 2017/1509 mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 28. srpnja 2022.
Za Vijeće
Predsjednik
M. BEK
PRILOG
|
1. |
U Prilogu XIII. Uredbi (EU) 2017/1509 pod naslovom „Popis osoba, subjekata i tijela iz članka 34. stavaka 1. i 3.”, podnaslovom „a) Fizičke osobe”, unos 29. zamjenjuje se sljedećim:
|
|
2. |
Prilog XV. Uredbi (EU) 2017/1509 mijenja se kako slijedi:
|
|
3. |
Prilog XVI. Uredbi (EU) 1509/2017 mijenja se kako slijedi:
|
|
1.8.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 201/23 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/1332
оd 26. srpnja 2022.
o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla („Beurre Charentes-Poitou/Beurre des Charentes/Beurre des Deux-Sèvres” (ZOI))
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je ispitala zahtjev Francuske za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku izvornosti „Beurre Charentes-Poitou/Beurre des Charentes/Beurre des Deux-Sèvres”, registriranu u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1107/96 (2). |
|
(2) |
Budući da predmetna izmjena nije manja u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) te uredbe objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije (3). |
|
(3) |
Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Odobrava se izmjena specifikacije objavljena u Službenom listu Europske unije povezana s nazivom „Beurre Charentes-Poitou/Beurre des Charentes/Beurre des Deux-Sèvres” (ZOI).
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 26. srpnja 2022.
Za Komisiju,
u ime predsjednice,
Janusz WOJCIECHOWSKI
Član Komisije
(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.
(2) Uredba Komisije (EZ) br. 1107/96 od 12. lipnja 1996. o registraciji oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti u skladu s postupkom utvrđenim člankom 17. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2081/92 (SL L 148, 21.6.1996., str. 1.).
ODLUKE
|
1.8.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 201/25 |
ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2022/1333
оd 28. srpnja 2022.
o izmjeni Odluke (ZVSP) 2019/2110 o savjetodavnoj misiji ZSOP-a Europske unije u Srednjoafričkoj Republici (EUAM RCA)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 42. stavak 4. i članak 43. stavak 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,
budući da:
|
(1) |
Vijeće je 9. prosinca 2019. donijelo Odluku (ZVSP) 2019/2110 (1) kojom je uspostavljena savjetodavna misija ZSOP-a Europske unije u Srednjoafričkoj Republici (EUAM RCA) s početnim mandatom do 8. kolovoza 2022., dvije godine od pokretanja misije EUAM RCA. |
|
(2) |
Na temelju sveobuhvatnog strateškog preispitivanja misije EU-a za vojno osposobljavanje u Srednjoafričkoj Republici (EUTM RCA) i misije EUAM RCA Politički i sigurnosni odbor (PSO) 12. travnja 2022. preporučio je da se mandat misije EUAM RCA produlji do 9. kolovoza 2024. PSO je 11. svibnja 2022. postigao dogovor o tome da se mandat misije EUAM RCA treba prilagoditi stanju u Srednjoafričkoj Republici. |
|
(3) |
Odluku (ZVSP) 2019/2110 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(4) |
Misija EUAM RCA provodit će se u kontekstu situacije koja se može pogoršati i koja bi mogla ugroziti ostvarenje ciljeva vanjskog djelovanja Unije kako su određeni u članku 21. Ugovora o Europskoj uniji, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Odluka (ZVSP) 2019/2110 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
u članku 2. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Strateški su ciljevi misije EUAM RCA sljedeći:
|
|
2. |
u članku 13. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Financijski referentni iznos namijenjen pokrivanju rashoda povezanih s misijom EUAM RCA za razdoblje od 9. prosinca 2019. do 8. kolovoza 2022. iznosi 30 352 481,10 EUR. Financijski referentni iznos namijenjen pokrivanju rashoda povezanih s misijom EUAM RCA za razdoblje od 9. kolovoza 2022. do 9. kolovoza 2024. iznosi 28 400 000,00 EUR.”; |
|
3. |
u članku 17. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Prestaje važiti 9. kolovoza 2024.”. |
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Bruxellesu 28. srpnja 2022.
Za Vijeće
Predsjednik
M. BEK
(1) Odluka Vijeća (ZVSP) 2019/2110 od 9. prosinca 2019. o savjetodavnoj misiji ZSOP-a Europske unije u Srednjoafričkoj Republici (EUAM RCA) (SL L 318, 10.12.2019., str. 141.).
|
1.8.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 201/27 |
ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2022/1334
od 28. srpnja 2022.
o izmjeni Odluke (ZVSP) 2016/610 o misiji ZSOP-a Europske unije za vojno osposobljavanje u Srednjoafričkoj Republici (EUTM RCA)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 42. stavak 4. i članak 43. stavak 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,
budući da:
|
(1) |
Vijeće je 19. travnja 2016. donijelo Odluku (ZVSP) 2016/610 (1) kojom je uspostavljena misija ZSOP-a Europske unije za vojno osposobljavanje u Srednjoafričkoj Republici (EUTM RCA) s mandatom do 19. rujna 2018., 24 mjeseca nakon što misija EUTM RCA postigne potpunu operativnu sposobnost. |
|
(2) |
Vijeće je 30. srpnja 2020. donijelo Odluku (ZVSP) 2020/1133 (2) kojom je produljen mandat misije EUTM RCA do 19. rujna 2022. |
|
(3) |
Politički i sigurnosni odbor (PSO) 12. travnja 2022. preporučio je, na temelju cjelovitog strateškog preispitivanja misije EUTM RCA i savjetodavne misije ZSOP-a Europske unije u Srednjoafričkoj Republici (EUAM RCA), da se mandat misije EUTM RCA produlji do 20. rujna 2023. PSO se 11. svibnja 2022. složio da bi mandat misije EUTM RCA trebalo prilagoditi stanju u Srednjoafričkoj Republici. |
|
(4) |
Odluku (ZVSP) 2016/610 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Odluka (ZVSP) 2016/610 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
u članku 1. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. U radu na postizanju cilja osuvremenjenih, djelotvornih i demokratski odgovornih oružanih snaga Srednjoafričke Republike (FACA), misijom EUTM RCA pružaju se:
|
|
2. |
u članku 10. dodaje se sljedeći stavak: „5. Financijski referentni iznos za zajedničke troškove misije EUTM RCA za razdoblje od 20. rujna 2022. do 20. rujna 2023. iznosi 7 813 000 EUR. Postotak referentnog iznosa iz članka 51. stavka 2. Odluke Vijeća (ZVSP) 2021/509 (*1) iznosi 15 % u obvezama i 0 % za plaćanja. (*1) Odluka Vijeća (ZVSP) 2021/509 od 22. ožujka 2021. o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći i o stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2015/528 (SL L 102, 24.3.2021., str. 14.).”;" |
|
3. |
u članku 13. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Misija EUTM RCA završava 20. rujna 2023.”. |
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Bruxellesu 28. srpnja 2022.
Za Vijeće
Predsjednik
M. BEK
(1) Odluka Vijeća (ZVSP) 2016/610 od 19. travnja 2016. o misiji ZSOP-a Europske unije za vojno osposobljavanje u Srednjoafričkoj Republici (EUTM RCA) (SL L 104, 20.4.2016., str. 21.).
(2) Odluka vijeća (ZVSP) 2020/1133 od 30. srpnja 2020. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2016/610 o misiji ZSOP-a Europske unije za vojno osposobljavanje u Srednjoafričkoj Republici (EUTM RCA) (SL L 247, 31.7.2020., str. 22.).
|
1.8.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 201/29 |
ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2022/1335
od 28. srpnja 2022.
o izmjeni Odluke 2012/285/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela koji ugrožavaju mir, sigurnost ili stabilnost u Republici Gvineji Bisau
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,
uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,
budući da:
|
(1) |
Vijeće je 31. svibnja 2012. donijelo Odluku 2012/285/ZVSP (1). |
|
(2) |
Vijeće smatra da bi naslov Odluke 2012/285/ZVSP trebalo izmijeniti. |
|
(3) |
Vijeće smatra da bi sedam osoba trebalo ukloniti s popisa osoba koje podliježu mjerama ograničavanja navedenog u Priloga II. Odluci 2012/285/ZVSP i da bi devet osoba trebalo ukloniti s popisa osoba koje podliježu mjerama ograničavanja navedenog u Prilogu III. toj odluci. |
|
(4) |
Odluku 2012/285/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Odluka 2012/285/ZVSP mijenja se kako slijedi:
|
1. |
naslov se zamjenjuje sljedećim: „Odluka Vijeća 2021/285/ZVSP od 31. svibnja 2012. o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Gvineji Bisauu i o stavljanju izvan snage Odluke 2012/237/ZVSP”; |
|
2. |
Prilozi II. i III. mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Odluci. |
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 28. srpnja 2022.
Za Vijeće
Predsjednik
M. BEK
(1) Odluka Vijeća 2012/285/ZVSP od 31. svibnja 2012. o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela koji ugrožavaju mir, sigurnost ili stabilnost u Republici Gvineji Bisau i o stavljanju izvan snage Odluke 2012/237/ZVSP (SL L 142, 1.6.2012, str. 36.).
PRILOG
1.
u Prilogu II. Odluci 2012/285/ZVSP (Popis osoba iz članka 1. stavka 1. točke (b)) brišu se unosi koji se odnose na osobe navedene u nastavku:|
„1. |
General Augusto MÁRIO CÓ |
|
2. |
General Saya Braia Na NHAPKA |
|
3. |
Pukovnik Tomás DJASSI |
|
5. |
Pukovnik Celestino de CARVALHO |
|
10. |
Bojnik Samuel FERNANDES |
|
13. |
Zapovjednik (mornarica) Agostinho Sousa CORDEIRO |
|
15. |
Poručnik Lassana CAMARÁ”; |
2.
u Prilogu III. Odluci 2012/285/ZVSP (Popis osoba, subjekata ili tijela iz članka 2.) brišu se unosi koji se odnose na osobe navedene u nastavku:|
„6. |
General Augusto MÁRIO CÓ |
|
7. |
General Saya Braia Na NHAPKA |
|
8. |
Pukovnik Tomás DJASSI |
|
9. |
Cranha DANFÁ |
|
10. |
Pukovnik Celestino de CARVALHO |
|
14. |
Tcham NA MAN (također poznat kao Namam) |
|
15. |
Bojnik Samuel FERNANDES |
|
18. |
Zapovjednik (mornarica) Agostinho Sousa CORDEIRO |
|
20. |
Poručnik Lassana CAMARÁ”. |
|
1.8.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 201/31 |
ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2022/1336
od 28. srpnja 2022.
o izmjeni Odluke (ZVSP) 2016/849 o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,
uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,
budući da:
|
(1) |
Vijeće je 27. svibnja 2016. donijelo Odluku (ZVSP) 2016/849 (1). |
|
(2) |
U skladu s člankom 36. stavkom 2. Odluke (ZVSP) 2016/849 Vijeće je preispitalo popise uvrštenih osoba i subjekata navedene u prilozima II., III., V. i VI. toj odluci. |
|
(3) |
Mjere ograničavanja protiv svih osoba i subjekata s popisa navedenih u prilozima II. i III. Odluci (ZVSP) 2016/849 trebalo bi zadržati, uz iznimku jedne preminule osobe uvrštene na popis u Prilogu II. Odluci (ZVSP) 2016/849 čiji bi unos trebalo ukloniti iz tog priloga. Trebalo bi ažurirati obrazloženje za 17 osoba i jedan subjekt te identifikacijske podatke za 59 osoba i pet subjekata. |
|
(4) |
Odbor Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda („VSUN”), osnovan na temelju Rezolucije VSUN-a 1718 (2006), ažurirao je 30. lipnja 2022. informacije o jednoj osobi s popisa navedenog u Prilogu I. Odluci (ZVSP) 2016/849. |
|
(5) |
Odluku (ZVSP) 2016/849 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Prilozi I., II. i III. Odluci (ZVSP) 2016/849 mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 28. srpnja 2022.
Za Vijeće
Predsjednik
M. BEK
(1) Odluka Vijeća (ZVSP) 2016/849 od 27. svibnja 2016. o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje i o stavljanju izvan snage Odluke 2013/183/ZVSP (SL L 141, 28.5.2016., str. 79.).
PRILOG
1.
U Prilogu I. Odluci (ZVSP) 2016/849, pod naslovom „A. Osobe”, unos 29. zamjenjuje se sljedećim:|
|
Ime |
Drugo ime |
Datum rođenja |
Datum uvrštenja na popis UN-a |
Obrazloženje |
|
„29. |
Pak Chun Il |
|
Broj putovnice: 563410091; Datum rođenja: 28.7.1954.; Državljanstvo: DNRK |
30.11.2016. |
Služio je kao veleposlanik DNRK-a u Egiptu i pruža potporu KOMID-u. Završio je svoj mandat i napustio Egipat 15. studenoga 2016.” |
2.
Prilog II. Odluci (ZVSP) 2016/849 mijenja se kako slijedi:|
(a) |
pod naslovom „I. Osobe i subjekti odgovorni za programe DNRK-a povezane s nuklearnim oružjem, balističkim projektilima ili drugim oružjem za masovno uništenje, ili osobe ili subjekti koji postupaju u njihovo ime ili po njihovu nalogu, ili subjekti koji su u njihovu vlasništvu ili pod njihovom kontrolom”, podnaslovom „A. Osobe”, unos 1., unosi od 3. do 13. i unosi od 16. do 31. zamjenjuju se sljedećim:
|
|
(b) |
pod naslovom „I. Osobe i subjekti odgovorni za programe DNRK-a povezane s nuklearnim oružjem, balističkim projektilima ili drugim oružjem za masovno uništavanje, ili osobe ili subjekti koji postupaju u njihovo ime ili po njihovu nalogu, ili subjekti koji su u njihovu vlasništvu ili pod njihovom kontrolom”, podnaslovom „A. Osobe”, unos 2. briše se. |
|
(c) |
pod naslovom „I. Osobe i subjekti odgovorni za programe DNRK-a povezane s nuklearnim oružjem, balističkim projektilima ili drugim oružjem za masovno uništavanje, ili osobe ili subjekti koji postupaju u njihovo ime ili po njihovu nalogu, ili subjekti koji su u njihovu vlasništvu ili pod njihovom kontrolom”, podnaslovom „B. Subjekti”, unosi 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:
|
|
(d) |
pod naslovom II. „Osobe i subjekti koji pružaju financijske usluge ili osiguravaju prijenos imovine ili izvora koji bi mogli doprinijeti programima DNRK-a povezanima s nuklearnim oružjem, balističkim projektilima ili drugim oružjem za masovno uništavanje”, podnaslovom „A. Osobe”, unosi od 1. do 6. zamjenjuju se sljedećim:
|
3.
Prilog III. Odluci (ZVSP) 2016/849 mijenja se kako slijedi:|
(a) |
pod naslovom „Popis osoba iz članka 23. stavka 1. točke (c) i članka 27. stavka 1. točke (c)”, podnaslovom „A. Osobe”, unosi od 1. do 19. i od 21. do 26. zamjenjuju se sljedećim:
|
|
(b) |
pod naslovom „Popis osoba iz članka 23. stavka 1. točke (c) i članka 27. stavka 1. točke (c)”, podnaslovom „B. Subjekti”, unosi od 1. do 4. te 6. i 8. zamjenjuju se sljedećim:
|
|
1.8.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 201/48 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2022/1337
оd 28. srpnja 2022.
o utvrđivanju predloška za pružanje informacija državljanima trećih zemalja o obradi osobnih podataka u sustavu ulaska/izlaska
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2017. o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva te o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i uredbi (EZ) br. 767/2008 i (EU) br. 1077/2011 (1), a posebno njezin članak 50. stavak 4. i stavak 5. prvi podstavak,
budući da:
|
(1) |
Uredbom (EU) 2017/2226 uspostavljen je sustav ulaska/izlaska (EES) kao sustav s pomoću kojeg se elektronički registriraju vrijeme i mjesto ulaska i izlaska državljana trećih zemalja kojima je dopušten kratkotrajni boravak na državnom području država članica te izračunava trajanje njihova dopuštenog boravka. |
|
(2) |
U skladu s člankom 50. stavkom 1. Uredbe (EU) 2017/2226 državljane trećih zemalja čiji se podaci bilježe u EES-u treba obavijestiti o njihovim pravima i obvezama u pogledu obrade njihovih podataka. U skladu s člankom 50. stavkom 5. Uredbe (EU) 2017/2226 te se informacije dostavljaju u obliku predloška. |
|
(3) |
Ako je to potrebno radi usklađivanja s nacionalnim pravom, države članice trebaju popuniti predložak relevantnim nacionalnim informacijama. U svrhu informiranja državljana trećih zemalja, države članice trebale bi posebno dodati informacije o posljedicama prekoračenja dopuštenog boravka, pravima ispitanika, mogućnosti pomoći nadzornih tijela, podacima za kontakt relevantnih tijela za zaštitu podataka i podnošenju pritužbi. |
|
(4) |
Stoga bi trebalo utvrditi predložak iz članka 50. stavka 5. Uredbe (EU) 2017/2226. |
|
(5) |
S obzirom na to da Uredba (EU) 2017/2226 predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska je 30. svibnja 2018. obavijestila o svojoj odluci o provedbi Uredbe (EU) 2017/2226 u svojem nacionalnom pravu, u skladu s člankom 4. Protokola o stajalištu Danske priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, te je stoga za Dansku ova Odluka obvezujuća. |
|
(6) |
U pogledu Irske, ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje (2). Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. |
|
(7) |
U pogledu Islanda i Norveške ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (3), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ (4). |
|
(8) |
U pogledu Švicarske ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (5), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ (6). |
|
(9) |
U pogledu Lihtenštajna ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (7), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (8). |
|
(10) |
U pogledu Bugarske i Rumunjske, s obzirom na to da je provjera u skladu s primjenjivim postupkom schengenske evaluacije uspješno dovršena, kako je potvrđeno zaključcima Vijeća od 9. i 10. lipnja 2011., odredbe schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav stupile su na snagu donošenjem Odluke Vijeća (EU) 2018/934 (9), a odredbe schengenske pravne stečevine koje se odnose na vizni informacijski sustav stupile su na snagu donošenjem Odluke Vijeća (EU) 2017/1908 (10), ispunjeni su svi uvjeti za rad sustava ulaska/izlaska utvrđeni u članku 66. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) 2017/2226 i te bi države članice stoga trebale primjenjivati sustav ulaska/izlaska od početka rada. |
|
(11) |
U pogledu Cipra i Hrvatske, za rad EES-a potrebno je odobravanje pasivnog pristupa viznom informacijskom sustavu i stupanje na snagu svih odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u skladu s relevantnim odlukama Vijeća. Ti se uvjeti mogu ispuniti tek nakon što je uspješno dovršena provjera u skladu s primjenjivim postupkom schengenske evaluacije. Sustav ulaska/izlaska trebale bi upotrebljavati samo one države članice koje ispunjavaju te uvjete na početku njegova rada. Države članice koje ne upotrebljavaju sustav ulaska/izlaska od početka njegova rada trebale bi biti povezane s njime u skladu s postupkom utvrđenim Uredbom (EU) 2017/2226 čim se ispune svi ti uvjeti. |
|
(12) |
Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (11) te je on dao mišljenje 11. ožujka 2022. |
|
(13) |
Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Odbora za pametne granice osnovanog člankom 68. Uredbe (EU) 2017/2226, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Informacije iz članka 50. stavka 4. i predložak iz članka 50. stavka 5. Uredbe (EU) 2017/2226 utvrđeni su u Prilogu ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 28. srpnja 2022.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 327, 9.12.2017., str. 20.
(2) Ova Odluka nije obuhvaćena područjem primjene mjera iz Odluke Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).
(3) SL L 176, 10.7.1999., str. 36.
(4) Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).
(5) SL L 53, 27.2.2008., str. 52.
(6) Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).
(7) SL L 160, 18.6.2011., str. 21.
(8) Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).
(9) Odluka Vijeća (EU) 2018/934 od 25. lipnja 2018. o provedbi preostalih odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj (SL L 165, 2.7.2018., str. 37.).
(10) Odluka Vijeća (EU) 2017/1908 od 12. listopada 2017. o provedbi određenih odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na vizni informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj (SL L 269, 19.10.2017., str. 39.).
(11) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
PRILOG
|
Predložak za pružanje informacija državljanima trećih zemalja o obradi osobnih podataka u sustavu ulaska/izlaska |
Sustav ulaska/izlaska (1) sadržava evidenciju osobnih podataka državljana trećih zemalja koji ulaze na državno područje država članica (2) radi kratkotrajnog boravka (najviše 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana). Sustav je započeo s radom [datum]. Od tog datuma informacije o vašim ulascima na državno područje država članica i izlasku s njega te, ako je primjenjivo, informacije o tome je li vam odbijen ulazak, registriraju se u sustavu ulaska/izlaska.
U tu se svrhu vaši podaci prikupljaju i obrađuju u ime [tijelo države članice odgovorno za obradu] (voditelj(i) obrade). U nastavku možete pronaći podatke za kontakt. Vaši se osobni podaci obrađuju za potrebe upravljanja granicama, sprečavanja nezakonitog useljavanja i olakšavanja upravljanja migracijskim tokovima. To je propisano Uredbom (EU) 2017/2226 (3), posebno člancima 14., od 16. do 19. i 23. poglavlja II. i poglavljem III. Uredbe.
Koji se podaci prikupljaju, bilježe i obrađuju?
Tijekom kontrola na vanjskim granicama država članica prikupljanje vaših osobnih podataka obvezno je radi provjere jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak. Prikupljaju se i bilježe sljedeći osobni podaci:
|
1. |
podaci navedeni u putnoj ispravi; te |
|
2. |
biometrijski podaci: iz prikaza lica i otisaka prstiju (4). |
Podaci o vama prikupljaju se i iz drugih izvora, ovisno o situaciji:
|
1. |
vizni informacijski sustav: podaci sadržani u vašoj osobnoj datoteci; te |
|
2. |
Europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja, posebno status odobrenja putovanja i status člana vaše obitelji, ako je primjenjivo. |
Što se događa ako ne pružite tražene biometrijske podatke?
Ako u sustav ulaska/izlaska ne pružite tražene biometrijske podatke za registraciju, provjeru ili identifikaciju, bit će vam odbijen ulazak na vanjskim granicama.
Tko može pristupiti vašim podacima?
Države članice mogu pristupiti vašim podacima u svrhu upravljanja granicama, olakšavanja prelazaka granice, imigracije i izvršavanja zakonodavstva. Europol može pristupiti vašim podacima u svrhu kaznenog progona. Pod strogim uvjetima vaši se podaci mogu prenijeti državi članici, trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji navedenoj u Prilogu I. Uredbi (EU) 2017/2226 (5) za potrebe vraćanja (6) ili izvršavanja zakonodavstva (7).
Vaši će podaci biti pohranjeni u sustavu ulaska/izlaska tijekom sljedećeg razdoblja, nakon čega će se automatski izbrisati (8):
|
1. |
bilješka o svakom ulasku/izlasku ili bilješka o odbijanju ulaska čuva se tri godine od datuma bilješke ulaska, izlaska ili bilješke o odbijanju ulaska (9); |
|
2. |
osobni dosje koji sadržava vaše osobne podatke čuva se tri godine i jedan dan od datuma posljednje bilješke o izlasku ili bilješke o odbijanju ulaska ako tijekom tog razdoblja nije zabilježen nijedan ulazak; |
|
3. |
ako nema evidencije o izlasku, vaši se podaci čuvaju pet godina počevši od datuma isteka vašeg dopuštenog boravka. |
Preostalo trajanje dopuštenog boravka i prekoračenje trajanja dopuštenog boravka
Imate pravo dobiti informacije od službenika graničnog nadzora o najduljem preostalom trajanju vašeg dopuštenog boravka na državnom području država članica. Možete pogledati i sljedeće internetske stranice [poveznica na javne internetske stranice EES-a] ili, ako je dostupno, opremu instaliranu na granicama za samoprovjeru preostalog dopuštenog boravka.
Ako prekoračite trajanje dopuštenog boravka, vaši će se podaci automatski dodati na popis identificiranih osoba (popis osoba koje su prekoračile trajanje dopuštenog boravka). Popisu mogu pristupiti nadležna nacionalna tijela. Ako ste na popisu osoba koje su prekoračile trajanje dopuštenog boravka [države članice trebaju dodati posljedice za osobu koja je prekoračila trajanje dopuštenog boravka] (10). Međutim, ako nadležnim tijelima možete dati vjerodostojan dokaz da ste prekoračili dopušteno trajanje boravka zbog nepredvidivih i ozbiljnih događaja, vaši se osobni podaci mogu ispraviti ili dopuniti u sustavu ulaska/izlaska i možete biti uklonjeni s popisa osoba koje su prekoračile trajanje dopuštenog boravka.
Vaša prava u vezi s obradom osobnih podataka
Imate pravo:
|
1. |
zatražiti od voditelja obrade pristup podacima koji se odnose na vas; |
|
2. |
zatražiti ispravak ili dopunu netočnih ili nepotpunih podataka koji se odnose na vas; te |
|
3. |
zatražiti da se nezakonito obrađeni osobni podaci koji se odnose na vas izbrišu ili da se njihova obrada ograniči. |
Ako želite ostvariti bilo koje od tih prava navedenih u točkama od 1. do 3., morate se obratiti voditelju obrade podataka ili službeniku za zaštitu podataka navedenima u nastavku.
Podaci za kontakt
|
Voditelj(i) obrade podataka: [adresu i podatke za kontakt unosi država članica – voditelj obrade podataka]. |
Službenik(ci) za zaštitu podataka [adresu i podatke za kontakt unosi država članica]. |
U skladu s podjelom zadaća između nadležnih tijela država članica i uključenih europskih agencija pritužbu možete podnijeti:
|
nadzornom tijelu [države članice] koje je zaduženo za obradu vaših podataka (npr. ako tvrdite da je pogrešno zabilježilo vaše podatke): [potrebno je navesti posebne informacije za državu članicu – adresa i podaci za kontakt] |
Europski nadzornik za zaštitu podataka za pitanja obrade podataka u europskim agencijama: [potrebno je navesti podatke za kontakt – adresa i podaci za kontakt] |
[Dodatne informacije država članica o pravima ispitanika ili mogućnosti pomoći nadzornih tijela]. Dodatne informacije potražite na javnim internetskim stranicama sustava ulaska/izlaska [dodati poveznicu/ime].
(1) Uredba (EU) 2017/2226 o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva te o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i uredbi (EZ) br. 767/2008 i (EU) br. 1077/2011.
(2) Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Latvija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, i Švicarska.
(3) Uredba (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2017. o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva te o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i uredbi (EZ) br. 767/2008 i (EU) br. 1077/2011 (SL L 327, 9.12.2017., str. 20.).
(4) Napominjemo da će se u sustavu ulaska/izlaska pohraniti i podaci o otiscima prstiju državljana trećih zemalja kojima nije potrebna viza za ulazak na schengensko područje i nositelja dokumenata o pojednostavljenom tranzitu. Ako vam je za ulazak na schengensko područje potrebna viza, vaši otisci prstiju bit će pohranjeni u viznom informacijskom sustavu kao dio vaše datoteke i neće se ponovno pohranjivati u sustavu ulaska/izlaska.
(5) Organizacija UN-a, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) ili Međunarodni odbor Crvenog križa.
(6) Članak 41. stavci 1. i 2. i članak 42.
(7) Članak 41. stavak 6.
(8) Ako podliježete obvezi posjedovanja vize, vaši se otisci prstiju neće pohraniti u sustavu ulaska/izlaska jer su već pohranjeni u viznom informacijskom sustavu.
(9) U slučaju državljana trećih zemalja koji su članovi obitelji mobilnih građana EU-a, EGP-a ili Švicarske (tj. građana EU-a, EGP-a ili državljana Švicarske koji putuju u državu koja nije država njihova državljanstva ili već ondje borave) i koji su u pratnji ili se pridružuju građaninu EU-a, EGP-a ili državljaninu Švicarske, svaka će se bilješka o ulasku, izlasku ili odbijanju ulaska čuvati godinu dana od datuma bilješke o izlasku ili bilješke o odbijanju ulaska.
(10) Izračun trajanja dopuštenog boravka i izdavanje upozorenja državama članicama o isteku dopuštenog boravka ne primjenjuju se na državljane trećih zemalja koji su članovi obitelji mobilnih građana EU-a, EGP-a ili državljana Švicarske (tj. građana EU-a, EGP-a ili državljana Švicarske koji putuju u državu koja nije država njihova državljanstva ili ondje već borave) i koji su u pratnji ili se pridružuju građaninu EU-a, EGP-a ili državljaninu Švicarske.
|
1.8.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 201/54 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2022/1338
оd 29. srpnja 2022.
o utvrđivanju jednakovrijednosti, u svrhu olakšavanja ostvarivanja prava na slobodno kretanje unutar Unije, COVID-19 potvrda koje izdaje Republika Filipini s potvrdama izdanima u skladu s Uredbom (EU) 2021/953 Europskog parlamenta i Vijeća
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/953 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2021. o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 (EU digitalna COVID potvrda) radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 (1), a posebno njezin članak 8. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
Uredbom (EU) 2021/953 utvrđuje se okvir za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 (EU digitalna COVID potvrda) u svrhu olakšavanja ostvarivanja prava nositeljâ na slobodno kretanje tijekom pandemije bolesti COVID-19. Njome se također doprinosi olakšavanju postupnog ukidanja ograničenja slobodnog kretanja koja su države članice uvele u skladu s pravom Unije kako bi se ograničilo širenje virusa SARS-CoV-2, na koordinirani način. |
|
(2) |
Uredbom (EU) 2021/953 omogućuje se prihvaćanje COVID-19 potvrda koje treće zemlje izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji ako Komisija smatra da su te COVID-19 potvrde izdane u skladu sa standardima koji se smatraju jednakovrijednima onima utvrđenima u skladu s tom uredbom. Nadalje, u skladu s Uredbom (EU) 2021/954 Europskog parlamenta i Vijeća (2) države članice moraju primjenjivati pravila utvrđena u Uredbi (EU) 2021/953 na državljane trećih zemalja koji nisu obuhvaćeni područjem primjene te uredbe, ali koji se zakonito nalaze ili borave na njihovu državnom području i koji imaju pravo putovati u druge države članice u skladu s pravom Unije. Stoga bi se zaključci o jednakovrijednosti utvrđeni u ovoj Odluci trebali primjenjivati na potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje Republika Filipini izdaje građanima Unije i članovima njihovih obitelji. Slično tome, na temelju Uredbe (EU) 2021/954 ti bi se zaključci o jednakovrijednosti trebali primjenjivati i na potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje Republika Filipini izdaje državljanima trećih zemalja koji se zakonito nalaze ili borave na državnom području država članica pod uvjetima utvrđenima u toj uredbi. |
|
(3) |
Republika Filipini Komisiji je 27. listopada 2021. dostavila detaljne informacije o izdavanju interoperabilnih potvrda o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 u sustavu „VaxCertPH”. Republika Filipini obavijestila je Komisiju da smatra da se njezine COVID-19 potvrde izdaju u skladu sa standardom i tehnološkim sustavom koji su interoperabilni s okvirom povjerenja uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953, čime se omogućuje provjera vjerodostojnosti, valjanosti i cjelovitosti tih potvrda. U tom je pogledu Republika Filipini obavijestila Komisiju da potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje izdaje Republika Filipini u sustavu „VaxCertPH” sadržavaju podatke iz Priloga Uredbi (EU) 2021/953. |
|
(4) |
Republika Filipini obavijestila je Komisiju i da prihvaća potvrde o cijepljenju, potvrde o testiranju NAAT testovima (npr. RT-PCR) i potvrde o preboljenju koje su izdale države članice i zemlje EGP-a u skladu s Uredbom (EU) 2021/953. |
|
(5) |
Komisija je 14. srpnja 2022. na zahtjev Republike Filipina provela tehničke testove kojima se pokazalo da Republika Filipini izdaje potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 u sustavu „VaxCertPH”, koji je interoperabilan s okvirom povjerenja uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953 te omogućuje provjeru vjerodostojnosti, valjanosti i cjelovitosti tih potvrda. Komisija je potvrdila i da potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje izdaje Republika Filipini u sustavu „VaxCertPH” sadržavaju potrebne podatke. |
|
(6) |
Nadalje, Republika Filipini obavijestila je Komisiju da izdaje interoperabilne potvrde o cijepljenju za cjepiva protiv bolesti COVID-19. To trenutačno uključuje cjepiva Comirnaty, Vaxzevria, CoronaVac, Sputnik V, Sputnik Light, Jcovden, Covaxin, Spikevax i Covovax. |
|
(7) |
Republika Filipini obavijestila je Komisiju i da ne izdaje interoperabilne potvrde o testiranju. |
|
(8) |
Osim toga, Republika Filipini obavijestila je Komisiju da ne izdaje interoperabilne potvrde o preboljenju. |
|
(9) |
Republika Filipini nadalje je obavijestila Komisiju da se pri provjeri potvrda u Filipinima osobni podaci koji su u njima navedeni obrađuju samo kako bi se provjerio i potvrdio status nositelja u pogledu cijepljenja, rezultata testiranja ili preboljenja te se nakon toga ne čuvaju. |
|
(10) |
Stoga su ispunjeni elementi potrebni za utvrđivanje da se potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje izdaje Republika Filipini u sustavu „VaxCertPH” smatraju jednakovrijednima onima izdanima u skladu s Uredbom (EU) 2021/953. |
|
(11) |
Prema tome, potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje izdaje Republika Filipini u sustavu „VaxCertPH” trebalo bi prihvatiti pod uvjetima iz članka 5. stavka 5. Uredbe (EU) 2021/953. |
|
(12) |
Kako bi ova Odluka bila operativna, Republika Filipini trebala bi biti povezana s okvirom povjerenja za EU digitalnu COVID potvrdu uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953. |
|
(13) |
Kako bi zaštitila interese Unije, posebno u području javnog zdravlja, Komisija može iskoristiti svoje ovlasti suspenzije primjene ove Odluke ili njezina stavljanja izvan snage ako uvjeti iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/953 više nisu ispunjeni. |
|
(14) |
Kako bi se Republiku Filipine što prije povezalo s okvirom povjerenja za EU digitalnu COVID potvrdu uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953, ova bi Odluka trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije. |
|
(15) |
Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 14. Uredbe (EU) 2021/953., |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje izdaje Republika Filipini u sustavu „VaxCertPH” u svrhu olakšavanja ostvarivanja prava na slobodno kretanje unutar Unije smatraju se jednakovrijednima onima izdanima u skladu s Uredbom (EU) 2021/953.
Članak 2.
Republika Filipini povezana je s okvirom povjerenja za EU digitalnu COVID potvrdu uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 29. srpnja 2022.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 211, 15.6.2021., str. 1.
(2) Uredba (EU) 2021/954 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2021. o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 (EU digitalna COVID potvrda) u pogledu državljana trećih zemalja koji se zakonito nalaze ili borave na državnom području država članica tijekom pandemije bolesti COVID-19 (SL L 211, 15.6.2021., str. 24.).
|
1.8.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 201/57 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2022/1339
оd 29. srpnja 2022.
o utvrđivanju jednakovrijednosti, u svrhu olakšavanja ostvarivanja prava na slobodno kretanje unutar Unije, COVID-19 potvrda koje izdaje Sultanat Oman s potvrdama izdanima u skladu s Uredbom (EU) 2021/953 Europskog parlamenta i Vijeća
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/953 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2021. o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 (EU digitalna COVID potvrda) radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 (1), a posebno njezin članak 8. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
Uredbom (EU) 2021/953 utvrđuje se okvir za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 (EU digitalna COVID potvrda) u svrhu olakšavanja ostvarivanja prava nositeljâ na slobodno kretanje tijekom pandemije bolesti COVID-19. Njome se također doprinosi olakšavanju postupnog ukidanja ograničenja slobodnog kretanja koja su države članice uvele u skladu s pravom Unije kako bi se ograničilo širenje virusa SARS-CoV-2, na koordinirani način. |
|
(2) |
Uredbom (EU) 2021/953 omogućuje se prihvaćanje COVID-19 potvrda koje treće zemlje izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji ako Komisija smatra da su te COVID-19 potvrde izdane u skladu sa standardima koji se smatraju jednakovrijednima onima utvrđenima u skladu s tom uredbom. Nadalje, u skladu s Uredbom (EU) 2021/954 Europskog parlamenta i Vijeća (2) države članice moraju primjenjivati pravila utvrđena u Uredbi (EU) 2021/953 na državljane trećih zemalja koji nisu obuhvaćeni područjem primjene te uredbe, ali koji se zakonito nalaze ili borave na njihovu državnom području i koji imaju pravo putovati u druge države članice u skladu s pravom Unije. Stoga bi se zaključci o jednakovrijednosti utvrđeni u ovoj Odluci trebali primjenjivati na potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje Sultanat Oman izdaje građanima Unije i članovima njihovih obitelji. Slično tome, na temelju Uredbe (EU) 2021/954 ti bi se zaključci o jednakovrijednosti trebali primjenjivati i na potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje Sultanat Oman izdaje državljanima trećih zemalja koji se zakonito nalaze ili borave na državnom području država članica pod uvjetima utvrđenima u toj uredbi. |
|
(3) |
Sultanat Oman Komisiji je 3. ožujka 2022. dostavio detaljne informacije o izdavanju interoperabilnih potvrda o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 u sustavu „Tarassud”. Sultanat Oman obavijestio je Komisiju da smatra da se njegove COVID-19 potvrde izdaju u skladu sa standardom i tehnološkim sustavom koji su interoperabilni s okvirom povjerenja uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953, čime se omogućuje provjera vjerodostojnosti, valjanosti i cjelovitosti tih potvrda. U tom je pogledu Sultanat Oman obavijestio Komisiju da potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje izdaje Sultanat Oman u sustavu „Tarassud” sadržavaju podatke iz Priloga Uredbi (EU) 2021/953. |
|
(4) |
Sultanat Oman obavijestio je Komisiju i da prihvaća potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju koje su izdale države članice i zemlje EGP-a u skladu s Uredbom (EU) 2021/953. |
|
(5) |
Komisija je 14. srpnja 2022. na zahtjev Sultanata Omana provela tehničke testove kojima se pokazalo da Sultanat Oman izdaje potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 u sustavu „Tarassud”, koji je interoperabilan s okvirom povjerenja uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953 te omogućuje provjeru vjerodostojnosti, valjanosti i cjelovitosti tih potvrda. Komisija je potvrdila i da potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje izdaje Sultanat Oman u sustavu „Tarassud” sadržavaju potrebne podatke. |
|
(6) |
Nadalje, Sultanat Oman obavijestio je Komisiju da izdaje interoperabilne potvrde o cijepljenju za cjepiva protiv bolesti COVID-19. To trenutačno uključuje cjepiva Comirnaty, Covishield, R-COVI, Sputnik V, CoronaVac i Vaxzevria. |
|
(7) |
Sultanat Oman obavijestio je Komisiju i da ne izdaje interoperabilne potvrde o testiranju. |
|
(8) |
Osim toga, Sultanat Oman obavijestio je Komisiju da ne izdaje interoperabilne potvrde o preboljenju. |
|
(9) |
Sultanat Oman nadalje je obavijestio Komisiju da se pri provjeri potvrda u Sultanatu Omanu osobni podaci koji su u njima navedeni obrađuju samo kako bi se provjerio i potvrdio status nositelja u pogledu cijepljenja, rezultata testiranja ili preboljenja te se nakon toga ne čuvaju. |
|
(10) |
Stoga su ispunjeni elementi potrebni za utvrđivanje da se potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje izdaje Sultanat Oman u sustavu „Tarassud” smatraju jednakovrijednima onima izdanima u skladu s Uredbom (EU) 2021/953. |
|
(11) |
Prema tome, potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje izdaje Sultanat Oman u sustavu „Tarassud” trebalo bi prihvatiti pod uvjetima iz članka 5. stavka 5. Uredbe (EU) 2021/953. |
|
(12) |
Kako bi ova Odluka bila operativna, Sultanat Oman trebao bi biti povezan s okvirom povjerenja za EU digitalnu COVID potvrdu uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953. |
|
(13) |
Kako bi zaštitila interese Unije, posebno u području javnog zdravlja, Komisija može iskoristiti svoje ovlasti suspenzije primjene ove Odluke ili njezina stavljanja izvan snage ako uvjeti iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/953 više nisu ispunjeni. |
|
(14) |
Kako bi se Sultanat Oman što prije povezalo s okvirom povjerenja za EU digitalnu COVID potvrdu uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953, ova bi Odluka trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije. |
|
(15) |
Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 14. Uredbe (EU) 2021/953., |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje izdaje Sultanat Oman u sustavu „Tarassud” u svrhu olakšavanja ostvarivanja prava na slobodno kretanje unutar Unije smatraju se jednakovrijednima onima izdanima u skladu s Uredbom (EU) 2021/953.
Članak 2.
Sultanat Oman povezan je s okvirom povjerenja za EU digitalnu COVID potvrdu uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 29. srpnja 2022.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 211, 15.6.2021., str. 1.
(2) Uredba (EU) 2021/954 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2021. o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 (EU digitalna COVID potvrda) u pogledu državljana trećih zemalja koji se zakonito nalaze ili borave na državnom području država članica tijekom pandemije bolesti COVID-19 (SL L 211, 15.6.2021., str. 24.).
|
1.8.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 201/60 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2022/1340
оd 29. srpnja 2022.
o utvrđivanju jednakovrijednosti, u svrhu olakšavanja ostvarivanja prava na slobodno kretanje unutar Unije, COVID-19 potvrda koje izdaje Republika Peru s potvrdama izdanima u skladu s Uredbom (EU) 2021/953 Europskog parlamenta i Vijeća
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/953 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2021. o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 (EU digitalna COVID potvrda) radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 (1), a posebno njezin članak 8. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
Uredbom (EU) 2021/953 utvrđuje se okvir za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 (EU digitalna COVID potvrda) u svrhu olakšavanja ostvarivanja prava nositeljâ na slobodno kretanje tijekom pandemije bolesti COVID-19. Njome se također doprinosi olakšavanju postupnog ukidanja ograničenja slobodnog kretanja koja su države članice uvele u skladu s pravom Unije kako bi se ograničilo širenje virusa SARS-CoV-2, na koordiniran način. |
|
(2) |
Uredbom (EU) 2021/953 omogućuje se prihvaćanje COVID-19 potvrda koje treće zemlje izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji ako Komisija smatra da su te COVID-19 potvrde izdane u skladu sa standardima koji se smatraju jednakovrijednima onima utvrđenima u skladu s tom uredbom. Nadalje, u skladu s Uredbom (EU) 2021/954 Europskog parlamenta i Vijeća (2) države članice moraju primjenjivati pravila utvrđena u Uredbi (EU) 2021/953 na državljane trećih zemalja koji nisu obuhvaćeni područjem primjene te uredbe, ali koji se zakonito nalaze ili borave na njihovu državnom području i koji imaju pravo putovati u druge države članice u skladu s pravom Unije. Stoga bi se zaključci o jednakovrijednosti utvrđeni u ovoj Odluci trebali primjenjivati na potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje Republika Peru izdaje građanima Unije i članovima njihovih obitelji. Slično tome, na temelju Uredbe (EU) 2021/954 ti bi se zaključci o jednakovrijednosti trebali primjenjivati i na potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje Republika Peru izdaje državljanima trećih zemalja koji se zakonito nalaze ili borave na državnom području država članica pod uvjetima utvrđenima u toj uredbi. |
|
(3) |
Republika Peru Komisiji je 7. travnja 2022. dostavila detaljne informacije o izdavanju interoperabilnih potvrda o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 u sustavu „Vaccination Card against COVID-19”. Republika Peru obavijestila je Komisiju da smatra da se njezine COVID-19 potvrde izdaju u skladu sa standardom i tehnološkim sustavom koji su interoperabilni s okvirom povjerenja uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953, čime se omogućuje provjera vjerodostojnosti, valjanosti i cjelovitosti tih potvrda. U tom je pogledu Republika Peru obavijestila Komisiju da potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje izdaje Republika Peru u sustavu „Vaccination Card against COVID-19” sadržavaju podatke iz Priloga Uredbi (EU) 2021/953. |
|
(4) |
Republika Peru obavijestila je Komisiju i da prihvaća potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju koje su izdale države članice i zemlje EGP-a u skladu s Uredbom (EU) 2021/953. |
|
(5) |
Komisija je 29. lipnja 2022. na zahtjev Republike Perua provela tehničke testove kojima se pokazalo da Republika Peru izdaje potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 u sustavu „Vaccination Card against COVID-19”, koji je interoperabilan s okvirom povjerenja uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953 te omogućuje provjeru vjerodostojnosti, valjanosti i cjelovitosti tih potvrda. Komisija je potvrdila i da potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje izdaje Republika Peru u sustavu „Vaccination Card against COVID-19” sadržavaju potrebne podatke. |
|
(6) |
Nadalje, Republika Peru obavijestila je Komisiju da izdaje interoperabilne potvrde o cijepljenju za cjepiva protiv bolesti COVID-19. To trenutačno uključuje cjepiva Comirnaty, Vaxzevria, BBIBP-CorV, Spikevax i Jcovden. |
|
(7) |
Republika Peru obavijestila je Komisiju i da ne izdaje interoperabilne potvrde o testiranju. |
|
(8) |
Osim toga, Republika Peru obavijestila je Komisiju da ne izdaje interoperabilne potvrde o preboljenju. |
|
(9) |
Republika Peru nadalje je obavijestila Komisiju da se pri provjeri potvrda u Peruu osobni podaci koji su u njima navedeni obrađuju samo kako bi se provjerio i potvrdio status nositelja u pogledu cijepljenja, rezultata testiranja ili preboljenja te se nakon toga ne čuvaju. |
|
(10) |
Stoga su ispunjeni elementi potrebni za utvrđivanje da se potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje izdaje Republika Peru u sustavu „Vaccination Card against COVID-19” smatraju jednakovrijednima onima izdanima u skladu s Uredbom (EU) 2021/953. |
|
(11) |
Prema tome, potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje izdaje Republika Peru u sustavu „Vaccination Card against COVID-19” trebalo bi prihvatiti pod uvjetima iz članka 5. stavka 5. Uredbe (EU) 2021/953. |
|
(12) |
Kako bi ova Odluka bila operativna, Republika Peru trebala bi biti povezana s okvirom povjerenja za EU digitalnu COVID potvrdu uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953. |
|
(13) |
Kako bi zaštitila interese Unije, posebno u području javnog zdravlja, Komisija može iskoristiti svoje ovlasti suspenzije primjene ove Odluke ili njezina stavljanja izvan snage ako uvjeti iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/953 više nisu ispunjeni. |
|
(14) |
Kako bi se Republiku Peru što prije povezalo s okvirom povjerenja za EU digitalnu COVID potvrdu uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953, ova bi Odluka trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije. |
|
(15) |
Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 14. Uredbe (EU) 2021/953., |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje izdaje Republika Peru u sustavu „Vaccination Card against COVID-19” u svrhu olakšavanja ostvarivanja prava na slobodno kretanje unutar Unije smatraju se jednakovrijednima onima izdanima u skladu s Uredbom (EU) 2021/953.
Članak 2.
Republika Peru povezana je s okvirom povjerenja za EU digitalnu COVID potvrdu uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 29. srpnja 2022.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 211, 15.6.2021., str. 1.
(2) Uredba (EU) 2021/954 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2021. o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 (EU digitalna COVID potvrda) u pogledu državljana trećih zemalja koji se zakonito nalaze ili borave na državnom području država članica tijekom pandemije bolesti COVID-19 (SL L 211, 15.6.2021., str. 24.).
PREPORUKE
|
1.8.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 201/63 |
PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2022/1341
оd 23. lipnja 2022.
o dobrovoljnim zahtjevima za učinkovitost rendgenske opreme koja se upotrebljava u javnim prostorima (izvan zrakoplovstva)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,
budući da:
|
(1) |
Ako se izuzme područje civilnog zrakoplovstva, u pravu Unije trenutačno nisu propisani usklađeni zahtjevi za učinkovitost rendgenske opreme koja se za otkrivanje upotrebljava u javnim prostorima. Takvi se zahtjevi razlikuju među državama članicama, što dovodi do neujednačene i nedovoljno visoke razine zaštite šire javnosti od sigurnosnih prijetnji. Teroristi i drugi kriminalci mogu iskoristiti posljedične slabe točke, među ostalim da bi izvodili napade ili obavljali druge kriminalne aktivnosti u državama članicama u čijim je javnim prostorima sigurnost slabija. |
|
(2) |
Teroristički napadi u Uniji posljednjih godina uglavnom su se dogodili na javnim mjestima i ciljali širu javnost. Kako bi se osigurala dovoljno visoka razina zaštite od terorističkih napada i sigurnosnih prijetnji u javnim prostorima u cijeloj Uniji, na razini Unije trebalo bi utvrditi dobrovoljne zahtjeve za učinkovitost rendgenske opreme. |
|
(3) |
Oprema za otkrivanje, uključujući rendgensku opremu, koja se upotrebljava u civilnom zrakoplovstvu podliježe detaljnim zahtjevima utvrđenima u Provedbenoj odluci Komisije C(2015) 8005 (1). Ti su zahtjevi dobro definirani i pružaju visoku i dosljednu razinu zaštite u području zaštite civilnog zračnog prometa. Stoga to područje ne bi trebalo biti obuhvaćeno ovom Preporukom. Osim toga, radi jasnoće trebalo bi pojasniti da se ovom Preporukom ne dovode u pitanje akti prava Unije kojima se uređuju sigurnosni aspekti rendgenske opreme. |
|
(4) |
U Agendi EU-a za borbu protiv terorizma (2) Komisija se obvezala podupirati razvoj dobrovoljnih zahtjeva za tehnologije za otkrivanje kako bi se zajamčilo da se tim tehnologijama otkrivaju sigurnosne prijetnje koje se njima trebaju otkriti, pri čemu se mora štititi mobilnost ljudi. Kako bi ispunila tu obvezu, Komisija je osnovala Tehničku radnu skupinu za zahtjeve za učinkovitost otkrivanja, koju čine stručnjaci iz država članica, proizvođači i službenici iz niza službi Komisije, te je od nje zatražila da pomogne u razvoju dobrovoljnih zahtjeva za učinkovitost rendgenske opreme na razini Unije. Ova Preporuka, a posebno njezini dobrovoljni zahtjevi koji se odnose na dokumentaciju proizvoda i rendgenske performanse, temelji se na pripremnom radu te radne skupine. |
|
(5) |
Države članice trebale bi u javnoj nabavi rendgenske opreme namijenjene za otkrivanje sigurnosnih prijetnji u javnim prostorima primjenjivati dobrovoljne zahtjeve za učinkovitost iz ove Preporuke. |
|
(6) |
Ovu se Preporuku, koja nema obvezujuću snagu, ne bi trebalo tumačiti na način da se njome od država članica zahtijeva nabava ili uporaba određene rendgenske opreme za otkrivanje sigurnosnih prijetnji u javnim prostorima. Odluke o tome koju oprema nabavljati ili upotrebljavati u određenom javnom prostoru i dalje bi trebale donositi isključivo države članice, u skladu s pravom Unije. Cilj ove Preporuke trebao bi biti promicanje primjene dobrovoljnih zahtjeva za učinkovitost iz ove Preporuke u kontekstu aktivnosti javne nabave država članica kako bi se doprinijelo postizanju jednake i visoke razine učinkovitosti otkrivanja sigurnosnih prijetnji rendgenskom opremom koju tijela država članica koriste u javnim prostorima u cijeloj Uniji. |
|
(7) |
Dobrovoljne zahtjeve za učinkovitost iz ove Preporuke ne bi trebalo tumačiti kao da su namijenjeni da zamijene nacionalne standarde za učinkovitost rendgenske opreme, ako takvi nacionalni standardi postoje. Konkretno, države članice trebale bi i dalje moći primjenjivati, u skladu s pravom Unije, strože zahtjeve za učinkovitost rendgenske opreme koja se upotrebljava za otkrivanje sigurnosnih prijetnji u javnim prostorima. |
|
(8) |
Ovom bi se Preporukom trebalo neizravno potaknuti proizvođače na usklađivanje sa zahtjevima u budućoj proizvodnji rendgenske opreme. Stoga bi države članice u dokumentaciji o nabavi rendgenske opreme koja se upotrebljava za otkrivanje sigurnosnih prijetnji u javnim prostorima trebali zahtijevati da ponuditelji u ponudu uključe dokumentaciju proizvoda i izjavu o sukladnosti na temelju metodologije proizvođača kojom se dokazuje sukladnost rendgenske opreme sa dobrovoljnim zahtjevima za učinkovitost iz ove Preporuke. |
|
(9) |
Upotreba rendgenske opreme u javnim prostorima može biti problematična u kontekstu prava na zaštitu privatnosti i osobnih podataka. U pogledu svih aktivnosti povezanih s uporabom predmetne rendgenske opreme, uključujući nabavu i rad opreme te sve naknadne aktivnosti obrade, od ključne je važnosti u najvećoj mogućoj mjeri ograničiti intruzivnost i, u svakom slučaju, djelovati u skladu s relevantnim aktima prava Unije, osobito s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (3), Direktivom (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. |
|
(10) |
Posebno uzimajući u obzir relevantna tehnološka dostignuća u području otkrivanja sigurnosnih prijetnji, dobrovoljni zahtjevi za učinkovitost rendgenske opreme sadržani u ovoj Preporuci trebali bi se, prema potrebi, preispitivati i prilagođavati. Komisija će stoga uz pomoć tehničke radne skupine za zahtjeve za učinkovitost otkrivanja pomno pratiti tehnološka i druga relevantna dostignuća te redovito procjenjivati potrebu za prilagodbama ove Preporuke. |
|
(11) |
U interesu učinkovitosti i transparentnosti, države članice trebalo bi poticati da provedu ovu Preporuku i u razumnom roku Komisiji podnesu izvješće o svojim provedbenim mjerama. |
|
(12) |
Na temelju tih izvješća i svih drugih relevantnih informacija Komisija će nakon odgovarajućeg vremenskog razdoblja procijeniti napredak postignut kao rezultat provedbi ove Preporuke, među ostalim kako bi procijenila jesu li potrebni pravni akti Unije koji imaju obvezujuću snagu u tom području, |
DONIJELA JE OVU PREPORUKU:
|
1. |
Za potrebe ove Preporuke, primjenjuju se sljedeće definicije:
|
|
2. |
Države članice moraju u dokumentaciji o nabavi rendgenske opreme koja se upotrebljava za otkrivanje sigurnosnih prijetnji u javnim prostorima zahtijevati da ponuditelji u ponudu uključe dokumentaciju navedenu u točki 1. Priloga. |
|
3. |
Države članice moraju osigurati da rendgenska oprema koju nabavljaju za otkrivanje sigurnosnih prijetnji u javnim prostorima ispunjava zahtjeve za učinkovitost navedene u točki 2. Priloga, osim kad se koristi u području civilnog zrakoplovstva. |
|
4. |
Države članice moraju u dokumentaciji o nabavi rendgenske opreme koja se upotrebljava za otkrivanje sigurnosnih prijetnji u javnim prostorima zahtijevati da ponuditelji u ponudu uključe izjavu o sukladnosti sa zahtjevima za učinkovitost koju izdaje proizvođač na temelju metodologije proizvođača. |
|
5. |
Države članice dužne su do 23. lipnja 2023. poduzeti potrebne mjere, u skladu s pravom Unije, za provedbu ove Preporuke. |
|
6. |
Države članice dužne su do 23. prosinca 2023. izvijestiti Komisiju o svojim provedbenim mjerama. |
Sastavljeno u Bruxellesu 23. lipnja 2022.
Za Komisiju
Ylva JOHANSSON
Članica Komisije
(1) Provedbena odluka Komisije C(2015) 8005 o utvrđivanju detaljnih mjera za provedbu zajedničkih osnovnih standarda iz područja zaštite zračnog prometa koje sadržavaju informacije iz članka 18. točke (a) Uredbe (EZ) br. 300/2008.
(2) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija. Agenda EU-a za borbu protiv terorizma: predviđanje, sprečavanje, zaštita i odgovor (COM(2020) 795 final).
(3) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(4) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).
PRILOG
Zahtjevi za dokumentaciju i učinkovitost rendgenske opreme
Izrazi i definicije
Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeći pojmovi i definicije:
|
1. |
„koncept operacija (CONOPS)”: dokument s opisom značajki opreme i pravilnim radnim postupcima; |
|
2. |
„alarm zbog tamnog područja”: vizualna oznaka prikazana operateru kad rendgenska oprema ne može u potpunosti prodrijeti kroz skenirani predmet (poznata i kao „DARC alarm”); |
|
3. |
„dvoenergetski”: procjena efektivnog atomskog broja skeniranih materijala na temelju energetski ovisnog prigušenja rendgenskih zraka u različitim materijalima, što se obično upotrebljava za razlikovanje organskog i anorganskog materijala; |
|
4. |
„dvostruki prikaz”: rendgenska oprema kod koje se rendgenska detekcija obavlja iz dva različita kuta od najmanje 60° i najviše 90° rotacije kako bi se dobile dvije istodobne slike skeniranih predmeta; |
|
5. |
„izoštravanje kontrasta na rubovima”: filtar za obradu slike koji poboljšava kontrast robova slike u pokušaju da se poboljša njezina prividna oštrina; |
|
6. |
„efektivni atomski broj”: realni broj (koji nije cijeli broj) koji opisuje hipotetski pojedinačni element koji bi pokazao vrlo slično prigušenje rendgenskih zraka kao skenirani predmet koji se sastoji od različitih elemenata; |
|
7. |
„anorganski materijal”: u kontekstu rendgenskog sigurnosnog pregleda materijal s efektivnim atomskim brojem većim od 10; |
|
8. |
„višestruki prikaz”: rendgenska oprema kod koje se rendgenska detekcija primjenjuje iz različitih kutova kako bi se dobile različite istodobne slike skeniranih predmeta; |
|
9. |
„organski materijal”: u kontekstu rendgenskog sigurnosnog pregleda materijal s efektivnim atomskim brojem manjim od 10; |
|
10. |
„projekcija slike opasnog predmeta (TIP)”: softverska funkcija koja se upotrebljava u rendgenskom pregledu za spajanje prethodno snimljene slike opasnog predmeta s operativnom slikom kako bi se stvorila realistična kombinirana slika koja se prikazuje operateru u gotovo stvarnom vremenu. |
1. Dokumentacija proizvoda
Rendgenska oprema koja se upotrebljava za otkrivanje sigurnosnih prijetnji u javnim prostorima trebala bi se dostavljati zajedno s dokumentacijom (u papirnatom i/ili elektroničkom obliku) koja sadržava sljedeće informacije.
1.1. Fizičke dimenzije opreme
|
— |
sveukupna dimenzija trebala bi biti izražena kao duljina (L) x širina (W) x visina (H) u milimetrima (mm), |
|
— |
veličina tunela trebala bi biti izražena kao duljina (L) x širina (W) u mm, |
|
— |
najveća veličina objekta koja se može skenirati trebala bi biti izražena kao duljina (L) x širina (W) u mm, |
|
— |
najveće opterećenje transportne trake trebalo bi biti ravnomjerno raspoređeno i izraženo u kilogramima (kg), |
|
— |
visina transportne trake (H) trebala bi biti izražena u mm. |
1.2. Težina opreme
Ukupna težina rendgenske opreme trebala bi biti izražena u kilogramima (kg). Težina opreme trebala bi se odnositi samo na rendgensku opremu, ne i na dodatne elemente kao što je transportna traka.
1.3. Propusnost
Propusnost bi trebala biti izražena kao brzina transportne trake u metrima u sekundi (m/s).
1.4. Napajanje i potrošnja električne energije
|
— |
napajanje rendgenske opreme trebalo bi biti izraženo kao napon izmjenične struje (VAC) s dopuštenim odstupanjem od ± 10 %, |
|
— |
potrošnja energije trebala bi biti izražena u kilovolt-amperima (kVA). |
1.5. Generatori rendgenskih zraka
|
— |
trebalo bi navesti broj generatora (npr. jedan, dva, više). |
|
— |
anodni napon trebao bi biti izražen u kilovoltima (kV), |
|
— |
struja snopa trebala bi biti izražena u miliamperima (mA), |
|
— |
trebalo bi opisati sustav hlađenja (npr. zatvorena uljna kupelj s ventilatorskim hlađenjem). |
1.6. Stupanj zaštite elektroničke opreme
Trebalo bi izvijestiti o stupnju zaštite elektroničke opreme u skladu s normom IEC 60529.
1.7. Operativno okruženje
|
— |
radna temperatura trebala bi biti izražena u Celzijevim stupnjevima (°C); |
|
— |
temperatura skladištenja trebala bi biti izražena u Celzijevim stupnjevima (°C); |
|
— |
vlažnost bi trebala biti izražena u rasponu u % (nekondenzirajuća). |
1.8. Transportni sustav
Trebalo bi navesti uključuje li oprema transportni sustav.
1.9. Projekcija slike opasnog predmeta
Trebalo bi navesti ima li sustav funkciju projekcije slike prijetnje (TIP).
1.10. Zahtjevi za obilježavanje oznakom CE
Uz opremu bi trebala biti dostavljena sva relevantna dokumentacija kako bi se dokazala sukladnost sa zahtjevima utvrđenima u primjenjivom zakonodavstvu EU-a na temelju koje bi se dopustilo obilježavanje oznakom CE. Proizvođači bi trebali biti odgovorni za utvrđivanje pravila koja se primjenjuju na njihove proizvode. Relevantne odredbe mogu uključivati, na primjer:
|
— |
Direktivu 2006/42/EZ o strojevima, |
|
— |
Direktivu 2014/35/EU o niskonaponskim uređajima. |
|
— |
Direktivu 2014/30/EU o elektromagnetskoj kompatibilnosti. |
1.11. Propuštanje zračenja
Uz opremu bi trebalo dostaviti izjavu koju je potpisao pravni zastupnik proizvođača da ispunjava sve zahtjeve za profesionalnu i javnu izloženost ionizirajućem zračenju u skladu s Direktivom Vijeća 2013/59/Euratom o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju.
1.12. Upute za rad (koncept operacija)
Uz sustav bi trebalo dostaviti upute za rad, koje se također nazivaju konceptom operacija (CONOPS).
2. Zahtjevi za učinkovitost rendgenskih funkcija
Rendgenska oprema koja se upotrebljava za otkrivanje sigurnosnih prijetnji u javnim prostorima trebala bi ispunjavati sljedeće zahtjeve za učinkovitost.
2.1. Funkcije za poboljšanje slike:
Rendgenska oprema trebala bi imati sljedeće funkcije za poboljšanje slike na zaslonu:
|
— |
sposobnost povećavanja bilo kojeg dijela slike najmanje dva puta; |
|
— |
video inverziju kako bi se monokromatsku sliku moglo prikazivati tako da se bijelo prikazuje crnom i crno prikazuje bijelom bojom; |
|
— |
sposobnost izoštravanja kontrasta na rubovima. |
Svaka odabrana funkcija trebala bi se automatski ponovno vratiti u početno stanje kad se operateru pokaže sljedeći pregledavani objekt.
2.2. Alarmi zbog tamnog područja
Rendgenska oprema trebala bi dati alarm zbog tamnog područja ako rendgenske zrake ne mogu u potpunosti prodrijeti kroz skenirane predmete.
2.3. Primjena boja
Rendgenska oprema trebala bi moći razlikovati anorganske i organske materijale i prikazivati ih različitim bojama. Rendgenska oprema trebala bi imati sljedeće funkcije za obradu slike kako bi se anorganski i organski materijali razlikovali:
|
— |
anorganska funkcija za isticanje anorganskih materijala, |
|
— |
organska funkcija za isticanje organskih materijala. |
Specifikacije primjene boja koje rendgenska oprema mora ispunjavati navedene su u tablici 2.1.
Tablica 2.1.
Primjena boja
|
Efektivni atomski broj materijala |
funkcije isključene |
organska funkcija aktivirana |
anorganska funkcija aktivirana |
|
0 < Zeff ≤ 10 |
narančasta |
narančasta |
— |
|
10 < Zeff ≤ 17 |
zelena |
narančasta |
plava/zelena |
|
Zeff > 17 |
plava |
— |
plava |
Ako se organski i anorganski materijali nalaze jedan iznad drugoga, rendgenska oprema trebala bi prikazivati organski materijal kad je organska funkcija aktivirana, kako je navedeno u tablici 2.2.
Tablica 2.2.
Primjena boja (organski i anorganski materijal jedan iznad drugoga)
|
Efektivni atomski broj materijala |
funkcije isključene |
organska funkcija aktivirana |
anorganska funkcija aktivirana |
|
organski materijal ispod aluminijske ploče |
zelena |
narančasta |
plava/zelena |
|
organski materijal ispod čelične ploče |
plava |
narančasta |
plava |
2.4. Ispitivanja kvalitete slika
Ispitivanja kvalitete slike rendgenske opreme trebala bi se provoditi s ispitnim uzorkom za ispitivanje percepcije ljudi (HP) opisanim u međunarodnoj normi:
|
— |
ASTM F792–17e1, Standardna praksa za procjenu sigurnosnih rendgenskih sustava s obzirom na sposobnost uzimanja slika (engl. Standard Practice for Evaluating the Imaging Performance of Security X-Ray Systems), ASTM International, West Conshohocken, PA, 2017., www.astm.org |
Za ocjenjivanje kvalitete slike rendgenske opreme trebalo bi koristiti sljedećih devet ispitivanja:
2.4.1. 1. ispitivanje: prikaz žice
|
— |
sposobnost rendgenske opreme da prikaže slike na kojima operater može identificirati metalne žice. |
2.4.2. 2. ispitivanje: upotrebljiva prodornost
|
— |
sposobnost rendgenske opreme da dobije sliku koja operateru ili algoritmu omogućuje otkrivanje žica koje su skrivene blokirajućim materijalom raznih debljina. |
2.4.3. 3. ispitivanje: prostorna rezolucija
|
— |
sposobnost rendgenske opreme da tijesno složeni visokokontrastni predmeti budu prikazani kao zasebni predmeti. |
2.4.4. 4. ispitivanje: jednostavna prodornost
|
— |
sposobnost rendgenske opreme da prikazuje slike na temelju kojih operater može identificirati olovne brojeve koji bi inače bili skriveni čeličnim blokirajućim materijalom. |
2.4.5. 5. ispitivanje: uzimanje slike tankih organskih materijala
|
— |
sposobnost rendgenske opreme da prikazuje slike na temelju kojih operater može identificirati tanke komade organskog materijala. |
2.4.6. 6. ispitivanje: osjetljivost na kontraste u čeliku
|
— |
sposobnost rendgenske opreme da prikazuje slike na temelju kojih operater može identificirati plitke kružne udubine u čeliku. |
2.4.7. 7. ispitivanje: razlikovanje materijala
|
— |
sposobnost rendgenske opreme da prikazuje slike na temelju kojih operater može razlikovati materijale različitih efektivnih atomskih brojeva. |
2.4.8. 8. ispitivanje: klasifikacija materijala
|
— |
sposobnost rendgenske opreme za prikazivanje slika na temelju kojih operater može dosljedno identificirati određeni materijal unutar raspona različitih debljina. |
2.4.9. 9. ispitivanje: organska diferencijacija
|
— |
sposobnost rendgenske opreme da prikazuje slike na temelju kojih operater može razlikovati organske materijale različitih efektivnih atomskih brojeva. |
2.5. Pragovi kvalitete slike
U skladu s ispitnim uzorkom za ispitivanje percepcije ljudi (HP) iz norme ASTM F792–17e1 minimalni pragovi za svako ispitivanje kvalitete slike trebali bi biti kako je opisano u tablici 2.3. Da bi rendgenska oprema bila kvalificirana za određeni standard, ona bi trebala biti iznad odgovarajućih minimalnih pragova u svim ispitivanjima kvalitete slika.
Tablica 2.3.
Pragovi kvalitete slike
|
|
Ispitivanje kvalitete slike |
Standard br. 1 |
Standard br. 2 |
|
1. |
prikaz žice: debljina žice u zraku |
AWG 30 (0,255 mm) |
AWG 34 (0,160 mm) |
|
2. |
upotrebljiva prodornost: debljina žice ispod aluminija (Al) navedene debljine |
AWG 24 (0,511 mm) iza 16 mm Al |
AWG 24 (0,511 mm) iza 20 mm Al i AWG 30 (0,255 mm) iza 12 mm Al |
|
3. |
prostorna rezolucija: okomiti par mjerača (4 utora, vodoravni i okomiti, od čelika 1018, 1010 ili 1008) |
prorezi širine 2 mm s razmakom od 2 mm |
prorezi širine 1,5 mm s razmakom od 1,5 mm |
|
4. |
jednostavna prodornost: olovni brojevi (debljina 3,0 ± 0,2 mm) pričvršćeni na čelik navedene debljine; |
čelik debljine 24 mm |
čelik debljine 28 mm |
|
5. |
uzimanje slike tankih organskih materijala: stepenice u polioksimetilenu debljine 0,25, 0,5, 1, 2 i 5 mm. Svaka stepenica ima otvore promjera 2, 5 i 10 mm. |
4 vidljiva otvora (*) |
7 vidljivih otvora (*) |
|
6. |
osjetljivost na kontraste u čeliku: čelične stepenice debljine 0,5, 1, 2 i 5 mm. Svaka stepenica ima otvore promjera 2, 5 i 10 mmi dubine 0,1 mm. |
4 vidljiva otvora (*) |
7 vidljivih otvora (*) |
|
7. |
razlikovanje materijala: mreža kvadratnih prigušivača (različite količine čelika i plastike na temelju kojih variraju efektivni atomski broj i prigušenje (**)). |
nijanse 10 susjednih kvadrata mogu se razlikovati |
nijanse 12 susjednih kvadrata mogu se razlikovati |
|
8. |
klasifikacija materijala: Ispitivanje da sustav dosljedno identificira određeni materijal unutar raspona debljina (**). |
4 stupca razvrstana kao isti materijal po stupcu |
6 stupaca razvrstanih kao isti materijal po stupcu |
|
9. |
organska diferencijacija: promatrač bilježi ako uoči razliku u nijansi četiri različita kvadrata (**). |
kvadrati od 1 do 4 prikazani kao organski materijal |
kvadrati od 1 do 4 prikazani kao organski materijal |
(*) Otvor se smatra vidljivim ako se može uočiti barem polovica njegove površine ili ruba.
(**) Vidjeti ASTM F792–17e1 za detaljniji opis ispitnog uzorka za ispitivanje percepcije ljudi.
|
1.8.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 201/71 |
PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2022/1342
оd 28. srpnja 2022.
o praćenju žive u ribi, rakovima i mekušcima
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,
budući da:
|
(1) |
Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) donijela je 22. studenoga 2012. mišljenje o živi i metil-živi u hrani (1). U tom je mišljenju Agencija utvrdila podnošljivi tjedni unos („TWI”) za anorgansku živu od 4 μg/kg tjelesne mase i za metil-živu od 1,3 μg/kg tjelesne mase (obje izražene kao živa) i zaključila da je prehrambena izloženost na 95. percentilu blizu ili iznad podnošljivog tjednog unosa za sve dobne skupine. Veliki potrošači ribe, među kojima mogu biti i trudnice, mogu premašiti podnošljivi tjedni unos za gotovo šest puta. Nerođena djeca najugroženija su skupina. U mišljenju je zaključeno da izloženost metil-živi iznad podnošljivog tjednog unosa izaziva zabrinutost, ali je preporučeno da se uzmu u obzir korisni učinci konzumacije ribe pod uvjetom da se razmotre mjere za smanjenje izloženosti metil-živi. |
|
(2) |
Agencija je 27. lipnja 2014. donijela mišljenje o zdravstvenim koristima konzumacije morskih prehrambenih proizvoda u odnosu na zdravstvene rizike povezane s izlaganjem metil-živi (2). U tom je mišljenju Agencija preispitala ulogu morskih prehrambenih proizvoda u europskoj prehrani i ocijenila korisne učinke konzumacije morskih prehrambenih proizvoda u odnosu na zdravstvene ishode, uključujući učinke konzumacije morskih prehrambenih proizvoda tijekom trudnoće na funkcionalne ishode neurološkog razvoja djece i učinke konzumacije tih proizvoda kad je riječ o riziku od kardiovaskularnih bolesti kod odraslih. Agencija je zaključila da je konzumacija od jednog do dva obroka morskih prehrambenih proizvoda tjedno i od tri do četiri obroka tjedno tijekom trudnoće povezana s boljim funkcionalnim ishodima neurološkog razvoja djece u usporedbi s nekonzumacijom morskih prehrambenih proizvoda. Navedene su količine povezane i s nižom stopom smrtnosti od koronarne bolesti srca kod odraslih osoba. |
|
(3) |
Agencija je 19. prosinca 2014. donijela izjavu o koristima konzumacije ribe/morskih prehrambenih proizvoda u usporedbi s rizicima od metil-žive u ribi/morskim prehrambenim proizvodima (3) u kojoj je zaključila da bi, kako bi se ostvarile koristi od konzumacije jednog do četiri riblja obroka tjedno i ostvarila zaštita od toksičnih učinaka metil-žive na neurološki razvoj, konzumaciju ribljih/morskih prehrambenih vrsta s visokim udjelom žive trebalo ograničiti. |
|
(4) |
Uredbom Komisije (EZ) br. 1881/2006 (4) utvrđene su najveće dopuštene količine žive u mišićnom mesu riba, rakova i školjkaša te u dodacima prehrani. |
|
(5) |
Budući da su najnoviji podaci o prisutnosti pokazali da je postojala mogućnost smanjenja najvećih dopuštenih količina žive u raznim ribljim vrstama, najveće dopuštene količine za te riblje vrste smanjene su Uredbom Komisije (EU) 2022/617 (5). Unatoč nekim zahtjevima da se trenutačne najveće dopuštene količine povećaju za druge riblje vrste, kao što su morski pas i sabljarka, one su zbog povezanih zdravstvenih problema Uredbom (EU) 2022/617 zadržane na istim razinama dok se ne prikupe dodatni podaci i izvrši znanstvena procjena. |
|
(6) |
Iz tog se razloga te kako bi se prikupili detaljni podaci o stvarnom učinku sniženih najvećih dopuštenih količina za određene riblje vrste na ukupnu izloženost potrošača živi, preporučuje da države članice izvješćuju Agenciju o pojavi žive u svim ribljim vrstama i za uzgojene i za divlje ulovljene proizvode iz različitih vrsta proizvodnje. |
|
(7) |
Nadalje, većina dosad dostupnih podataka odnosi se na ukupnu živu. Budući da je metil-živa toksičnija od anorganske žive, podatke o prisutnosti u uzorcima trebalo bi dostaviti i za metil-živu i za ukupnu živu kako bi se lakše izračunao omjer metil-žive u ukupnoj živi u određenim ribljim vrstama. To bi pomoglo poboljšati procjenu izloženosti i rizika koji se odnose na živu u hrani. |
|
(8) |
Savjeti o konzumaciji ribe važan su instrument za upravljanje rizikom kako bi se u potpunosti postigli korisni učinci konzumacije ribe i istodobno ograničili rizici od toksičnosti žive. Međutim, podaci o izloženosti za određene riblje vrste iz mišljenja Agencije iz 2012. upućuju na to da potrošači nisu upoznati s dostupnim savjetima o potrošnji ili ih se ne pridržavaju. Stoga je korisno preporučiti da nadležna tijela država članica izdaju nacionalne savjete o potrošnji te da o njima aktivno informiraju građane kako bi se oni s tim savjetima što bolje upoznali. Budući da su riblje vrste koje se konzumiraju u Uniji vrlo raznolike, države članice trebale bi prilagoditi savjete o konzumaciji, uzimajući pritom u obzir nacionalni obrazac konzumacije ribe, prije svega vrste ribe koje se konzumiraju. Pri distribuciji tih nacionalnih savjeta o potrošnji hrane nadležnim tijelima država članica trebale bi pomagati sve uključene strane, kao što su subjekti u poslovanju s hranom, relevantni zdravstveni djelatnici, sveučilišta, organizacije potrošača i druge zainteresirane strane. |
|
(9) |
Kako bi procijenila učinak savjeta o potrošnji ribe na izloženost potrošača, Agencija bi trebala provesti istraživanje o učinkovitosti savjeta država članica o potrošnji. |
|
(10) |
Prikupljeni podaci o prisutnosti žive i informacije o učinkovitosti savjeta o potrošnji pomoći će u poboljšanju procjene izloženosti potrošača, koju je potrebno provesti kako bi se u budućnosti ažurirale procjene rizika za potrošače u pogledu žive. Na temelju tih procjena moći će se ocijeniti je li primjereno revidirati najveću dopuštenu količinu žive u određenim ribljim vrstama. |
PREPORUČUJE:
|
1. |
Države članice trebale bi 2022., 2023., 2024. i 2025. pratiti prisutnost metil-žive i ukupne žive u ribama, rakovima i mekušcima. Praćenjem bi trebale biti obuhvaćene brojne vrste ribe, rakova i mekušaca te bi ono trebalo odražavati potrošačke navike kako bi se omogućila točna procjena izloženosti potrošača živi. Podatke bi trebalo prikupljati i za proizvode iz uzgoja i za proizvode iz ulova u divljini. |
|
2. |
Države članice trebale bi izdati posebne nacionalne savjete o potrošnji koji se odnose na konzumaciju ribe, rakova i mekušaca kako bi se u potpunosti ostvarili korisni učinci konzumacije ribe i morskih prehrambenih proizvoda te istodobno ograničili rizici od toksičnosti žive. U te savjete o potrošnji države članice trebale bi prije svega uvrstiti one o učestalosti konzumacije ribe, rakova i mekušaca te o vrstama koje se konzumiraju. |
|
3. |
Države članice, subjekti u poslovanju s hranom i druge zainteresirane strane trebali bi potrošačima i relevantnim zdravstvenim djelatnicima koji rade s najugroženijim skupinama potrošača kontinuirano pružati posebne nacionalne savjete o potrošnji. |
|
4. |
Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju i Agenciju o posebnim nacionalnim savjetima o potrošnji. |
|
5. |
Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o mjerama za pružanje nacionalnih savjeta o potrošnji potrošačima i relevantnim zdravstvenim djelatnicima. |
|
6. |
Države članice i subjekti u poslovanju s hranom trebali bi redovito izvješćivati Agenciju o pojavi ukupne žive i metil-žive u raznim vrstama riba, rakova i mekušaca, dostavljajući pritom informacije i primjenjujući elektronički format za izvješćivanje koje je odredila Agencija. Pri dostavljanju podataka posebnu bi pozornost trebalo posvetiti navođenju vrste proizvodnje (divlji, sakupljeni ili ulovljeni proizvodi nasuprot proizvodima iz neekološkog ili ekološkog uzgoja). |
Sastavljeno u Bruxellesu 28. srpnja 2022.
Za Komisiju
Stella KYRIAKIDES
Članica Komisije
(1) Znanstveni odbor EFSA-e za kontaminante u prehrambenom lancu (CONTAM); Scientific Opinion on the risk for public health related to the presence of mercury and methylmercury in food (Znanstveno mišljenje o riziku za javno zdravlje zbog prisutnosti žive i metil-žive u hrani). EFSA Journal 2012; 10(12):2985.
(2) Znanstveni odbor EFSA-e za dijetetske proizvode, prehranu i alergije, 2014. Scientific Opinion on health benefits of seafood (fish and shellfish) consumption in relation to health risks associated with exposure to methylmercury (Znanstveno mišljenje o zdravstvenim koristima konzumacije morskih prehrambenih proizvoda (ribe i školjkaša) u odnosu na zdravstvene rizike povezane s izloženošću metil-živi). EFSA Journal 2014; 12(7):3761.
(3) Znanstveni odbor EFSA-e, 2015. Izjava o koristima konzumacije ribe/morskih prehrambenih proizvoda u usporedbi s rizicima od metil-žive u ribi/morskim prehrambenim proizvodima. EFSA Journal 2015; 13(1):3982.
(4) Uredba Komisije (EZ) br. 1881/2006 od 19. prosinca 2006. o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani (SL L 364, 20.12.2006., str. 5.).
(5) Uredba Komisije (EU) 2022/617 оd 12. travnja 2022. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1881/2006 u pogledu najvećih dopuštenih količina žive u ribama i soli (SL L 115, 13.4.2022., str. 60.).
Ispravci
|
1.8.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 201/74 |
Ispravak Provedbene odluke Komisije (EU) 2022/1096 оd 30. lipnja 2022. o utvrđivanju jednakovrijednosti, za potrebe olakšavanja ostvarivanja prava na slobodno kretanje unutar Unije, COVID-19 potvrda koje izdaje Republika Koreja s potvrdama izdanima u skladu s Uredbom (EU) 2021/953 Europskog parlamenta i Vijeća
Na stranici 65., u uvodnoj izjavi 4.:
umjesto:
|
„(4) |
Republika Koreja obavijestila je Komisiju i da trenutačno ne postoje ograničenja putovanja povezana s bolešću COVID-19 za ulazak u Republiku Koreju i boravak u njoj. U slučaju potrebe za ponovnim uvođenjem zahtjeva u pogledu putovanja, Republika Koreja potvrđuje da će prihvatiti potvrde o cijepljenju i testiranju koje su izdale države članice i zemlje EGP-a u skladu s Uredbom (EU) 2021/953. Kad je riječ o potvrdama o cijepljenju, Republika Koreja obavijestila je Komisiju da će potvrde o cjepivima s odobrenjem na razini EU-a biti prihvaćene samo ako je cjepivo prošlo postupak SZO-a za uvrštavanje na popis za upotrebu u izvanrednim okolnostima. Kad je konkretno riječ o priznavanju potvrda o preboljenju, u slučaju potrebe za ponovnim uvođenjem ograničenja putovanja, Republika Koreja potvrđuje da ih neće priznavati.”; |
treba stajati:
|
„(4) |
Republika Koreja obavijestila je Komisiju i da će prihvatiti potvrde o cijepljenju i testiranju koje su izdale države članice i zemlje Europskog gospodarskog prostora u skladu s Uredbom (EU) 2021/953 pod istim uvjetima kao i vlastite potvrde. Međutim, Republika Koreja obavijestila je Komisiju da zbog epidemiološke situacije trenutačno zahtijeva testiranje svih dolaznih putnika. Kad je riječ o potvrdama o cijepljenju, Republika Koreja obavijestila je Komisiju da će potvrde o cjepivima s odobrenjem na razini Unije biti prihvaćene samo ako je cjepivo prošlo postupak SZO-a za uvrštavanje na popis za upotrebu u izvanrednim okolnostima. Naposljetku, Republika Koreja obavijestila je Komisiju da ne prihvaća potvrde o preboljenju.” |