15.7.2022

Službeni list Europske unije

L 188/1

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/1214

оd 9. ožujka 2022.

o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2021/2139 u pogledu ekonomskih djelatnosti u određenim energetskim sektorima i Delegirane uredbe (EU) 2021/2178 u pogledu specifičnih javnih objava informacija o tim ekonomskim djelatnostima

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (1), a posebno njezin članak 8. stavak 4., članak 10. stavak 3. i članak 11. stavak 3.,

budući da:

(1)

Kriteriji tehničke provjere utvrđeni u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2021/2139 (2) odnose se na nekoliko sektora i ekonomskih djelatnosti koji bi mogli pridonijeti Unijinim ciljevima ublažavanja klimatskih promjena odnosno prilagodbe klimatskim promjenama. Ti su sektori i djelatnosti odabrani zbog njihova udjela u ukupnim emisijama stakleničkih plinova i njihova dokazanog potencijala za izbjegavanje, smanjenje ili uklanjanje emisija stakleničkih plinova. Osim toga, dokazano je da ti sektori i djelatnosti mogu omogućiti izbjegavanje, smanjenje ili uklanjanje emisija stakleničkih plinova u drugim sektorima i djelatnostima ili za njih osigurati dugoročno skladištenje tih emisija.

(2)

Ukupna potrošnja energije stvara oko 75 % izravnih emisija stakleničkih plinova u Uniji. Stoga energetski sektor ima važnu ulogu u daljnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova. Zato su kriterijima tehničke provjere utvrđenima u Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139 obuhvaćeni brojni sektori i ekonomske djelatnosti iz lanca opskrbe energijom, od proizvodnje električne ili toplinske energije iz različitih izvora, prijenosnih i distribucijskih mreža do skladištenja, toplinskih crpki te proizvodnje bioplina i biogoriva. Delegirana uredba (EU) 2021/2139, međutim, ne sadrži kriterije tehničke provjere za ekonomske djelatnosti u sektorima prirodnog plina i nuklearne energije unatoč njihovu potencijalu za doprinos dekarbonizaciji gospodarstva Unije.

(3)

Kako je navedeno u Komunikaciji Komisije od 21. travnja 2021. („Taksonomija EU-a, korporativno izvješćivanje o održivosti, preferencije u pogledu održivosti i fiducijarne obveze: usmjeravanje financiranja radi ostvarivanja Europskog zelenog plana”) i Komunikaciji Komisije od 6. srpnja 2021. („Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu”), utvrđivanje kriterija tehničke provjere za proizvodnju energije iz prirodnog plina odgođeno je zbog potrebe za dodatnom tehničkom procjenom, osobito tranzicijske uloge prirodnog plina u dekarbonizaciji gospodarstva (3). Odgođeno je i utvrđivanje kriterija tehničke provjere za djelatnosti proizvodnje nuklearne energije jer se čekala dubinska stručna procjena, koja je započela 2020., o tome može li se životni ciklus nuklearne energije, osobito nuklearnog otpada, smatrati kompatibilnim sa zahtjevom iz članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 da djelatnost ne smije nanositi štetu drugim okolišnim ciljevima. U svjetlu tih procjena treba priznati da djelatnosti proizvodnje energije iz prirodnog plina i nuklearne energije mogu pridonijeti dekarbonizaciji gospodarstva Unije.

(4)

U skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852, koji se odnosi na prijelazne ekonomske djelatnosti, potrebno je utvrditi kriterije tehničke provjere za proizvodnju električne energije, visokoučinkovitu kogeneraciju električne energije i energije za grijanje/hlađenje te proizvodnju energije za sustave učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja iz prirodnog plina ako su emisije stakleničkih plinova iz prirodnog plina ispod odgovarajuće granične vrijednosti. Osim toga, potrebno je utvrditi kriterije tehničke provjere za korištenje prirodnog plina za proizvodnju električne energije, visokoučinkovitu kogeneraciju električne energije i energije za grijanje/hlađenje te proizvodnju energije za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje ako takva proizvodnja električne energije, visokoučinkovita kogeneracija električne energije i energije za grijanje/hlađenje te proizvodnja energije za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje još nisu u skladu s tom odgovarajućom graničnom vrijednosti jer je za tranziciju, osim korištenja klimatski neutralnih energenata i više ulaganja u ekonomske djelatnosti i sektore koji su već niskougljični, nužno znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova u drugim ekonomskim djelatnostima i sektorima za koje ne postoji tehnološki i ekonomski izvediva alternativa. Sve bi te ekonomske djelatnosti trebalo svrstati u prijelazne u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852 jer ta tehnološki i ekonomski izvediva alternativna rješenja možda neće u dovoljnoj mjeri biti komercijalno dostupna za kontinuirano i pouzdano pokriće potražnje. Osobito je za proizvodnju električne energije primjereno osigurati alternativni pristup izravnog ograničenja emisija stakleničkih plinova. Prema tom alternativnom pristupu, kojim bi se u razdoblju od dvadeset godina trebali postizati slični rezultati, postrojenja mogu ostvariti takve rezultate ograniči li se broj radnih sati ili ranijim prelaskom na obnovljive ili niskougljične plinove. Kriteriji tehničke provjere trebali bi olakšati ubrzano napuštanje izvora energije s višim emisijama, uključujući kruta fosilna goriva. Osim toga, da bi se ispunili zahtjevi iz članka 10. stavka 2. prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) Uredbe (EU) 2020/852, kriterijima tehničke provjere za korištenje prirodnog plina trebalo bi osigurati i čvrste dokaze da se iz obnovljivih izvora ne može proizvesti energija iste snage i da za svako postrojenje postoje učinkoviti planovi, u skladu s najboljim rezultatima iz tog sektora, za potpuni prelazak na obnovljive izvore ili niskougljične plinove do određenog datuma. U konačnici, kriteriji tehničke provjere trebali bi omogućiti vremenski ograničeno priznavanje doprinosa tih djelatnosti dekarbonizaciji.

(5)	Obnovljivi izvori energije imat će temeljnu ulogu u ostvarenju klimatskih i okolišnih ciljeva Unije. Stoga bi trebalo povećavati ulaganja u obnovljive izvore energije da bi se zadovoljile potrebe tržišta energenata u Uniji za većim količinama energije iz obnovljivih izvora i čiste energije.

(6)

Djelatnosti iz sektora nuklearne energije su niskougljične djelatnosti, a ta energija nije energija iz obnovljivih izvora kako je definirana u članku 2. drugom podstavku točki 1. Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i kako je navedeno u članku 10. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU) 2020/852 i ne pripada u druge kategorije ekonomskih djelatnosti iz točaka od (b) do i. tog stavka. Te bi ekonomske djelatnosti iz sektora nuklearne energije trebalo svrstati u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852 jer nema tehnološki i ekonomski izvedive alternative koja bi u dovoljnoj mjeri kontinuirano i pouzdano zadovoljila potražnju za energijom. Osim toga, u konačnom izvješću Tehničke stručne skupine za održivo financiranje iz ožujka 2020. (5) navodi se da „u proizvodnoj fazi nuklearne energije gotovo da i nema emisija stakleničkih plinova” te da su „dokazi o mogućem znatnom doprinosu nuklearne energije ciljevima ublažavanja klimatskih promjena uvjerljivi i jasni”. Štoviše, u nekoliko planova država članica nuklearna je energija zajedno s energijom iz obnovljivih izvora uključena u izvore energije koji će se koristiti radi ostvarenja klimatskih ciljeva, uključujući cilj dekarbonizacije do 2050. iz Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (6). U konačnici, nuklearna energija osigurava stabilnu opskrbu energijom i time olakšava uvođenje nestalnih obnovljivih izvora energije i ne ograničava njihov razvoj, kako je propisano člankom 10. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) 2020/852. Stoga bi trebalo smatrati da su djelatnosti iz sektora nuklearne energije u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852.

(7)

Stručnjaci u svojoj znanstvenoj reviziji (7) zaključuju da bi kriteriji tehničke provjere za ekonomske djelatnosti iz sektora nuklearne energije trebali osigurati nenanošenje bitne štete drugim okolišnim ciljevima zbog potencijalnih rizika koji proizlaze iz dugoročnog skladištenja i konačnog odlaganja nuklearnog otpada. Ti bi kriteriji tehničke provjere stoga trebali odražavati najviše standarde nuklearne sigurnosti, zaštite od radioaktivnog zračenja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada, na temelju zahtjeva utvrđenih u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju („Ugovor o Euratomu”) i propisima donesenima na temelju tog ugovora, osobito Direktivom Vijeća 2009/71/Euratom (8). Ta direktiva sadržava cilj nuklearne sigurnosti visoke razine u svim fazama životnog ciklusa svakog nuklearnog postrojenja, uključujući odabir lokacije, projektiranje, izgradnju, puštanje u pogon i rad i stavljanje izvan pogona takvih postrojenja. Tom se direktivom osobito traže znatna poboljšanja sigurnosti pri projektiranju novih reaktora, uključujući tzv. reaktore generacije III+, za koje bi trebalo koristiti najsuvremenija saznanja i tehnologiju, vodeći računa o najnovijim međunarodnim sigurnosnim zahtjevima. Tim se zahtjevima omogućuje učinkovito ostvarenje cilja nuklearne sigurnosti, što uključuje primjenu načela dubinske obrane i kulturu djelotvorne sigurnosti. Tim se zahtjevima osigurava minimalan učinak velikih opasnosti koje su posljedica čovjekova djelovanja, uključujući potrese i poplave, kao i sprečavanje nesreća, neuobičajenog rada, kvarova ili gubitka kontrolnih sustava, među ostalim zaštitnim strukturama ili rezervnim sustavima hlađenja i opskrbe električnom energijom.

(8)

Na tržištu se pojavilo gorivo za nuklearne elektrane otporno na nesreće, koje omogućuje dodatnu zaštitu od nesreća koje nastaju zbog strukturnih oštećenja goriva ili reaktora. Kako bi se uzela u obzir ta najnovija tehnološka dostignuća, u kriterijima tehničke provjere trebalo bi utvrditi zahtjev za korištenje tog goriva, imajući u vidu postupak izdavanja dozvole za to gorivo u Uniji.

(9)

U svijetu su u tijeku istraživanje i razvoj novih tehnologija za nuklearne reaktore u kojima se, među ostalim, primjenjuje zatvoreni gorivni ciklus ili koncepti samoobnovljivosti goriva i koji proizvode minimalnu količinu visokoradioaktivnog otpada („reaktori IV. generacije”). Iako ti reaktori IV. generacije još nisu komercijalno održivi, za njih bi trebalo utvrditi kriterije tehničke provjere u svjetlu njihova potencijalnog doprinosa cilju dekarbonizacije i smanjenja radioaktivnog otpada.

(10)

U brojnim državama članicama nuklearna energija je jedan od izvora energije budućnosti i čimbenik njihove dekarbonizacije. Scenariji koje je Komisija ocijenila osnova su za dekarbonizirani energetski sustav koji se uvelike temelji na obnovljivim izvorima energije i nuklearnoj energiji stabilne instalirane snage u odnosu na postojeće razine. Radni vijek zastarjelih nuklearnih postrojenja koja su trenutačno u upotrebi treba produljiti sigurnosnim poboljšanjima, a zastarjela zamijeniti novoizgrađenim nuklearnim postrojenjima. To je kontinuiran proces koji bi trebao osigurati dostupnost potrebne snage za dekarbonizaciju energetskog sustava do 2050., a prema potrebi i nakon 2050. Prema tome, do i nakon 2050. bit će potrebna znatna ulaganja u nuklearnu energiju. Za nove nuklearne elektrane treba osigurati najnaprednija tehnološka rješenja. Kriterijima tehničke provjere za takve nove nuklearne elektrane trebalo bi stoga predvidjeti redovite revizije svakog ulagačkog projekta i tehničke parametre najbolje dostupne tehnologije u svjetlu rezultata kontinuiranog istraživanja, razvoja i tehnoloških poboljšanja. Trebalo bi utvrditi datume za postupno uvođenje novih tehnologija kompatibilnih s održivom dekarbonizacijom, čim postanu dostupne.

(11)

U Prilogu II. Ugovoru o Euratomu i Uredbi Vijeća (Euratom) br. 2587/1999 (9) utvrđene su granične vrijednosti i drugi zahtjevi koji se odnose na informiranje Komisije o ulaganjima u nuklearnu energiju. Kako bi se u svrhu ostvarenja ciljeva taksonomije osigurala najveća razina usklađenosti s načelima i zahtjevima iz propisa o Euratomu, uključujući cilj nuklearne sigurnosti, Komisija bi trebala dati mišljenje o takvim ulaganjima, neovisno o tome je li u Prilogu II. Ugovoru o Euratomu i Uredbi (Euratom) br. 2587/1999 propisana kakva obavijest. Iz istog bi razloga trebalo na odgovarajući način obraditi sva pitanja primjene članka 10. stavka 2. i članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 i kriterije tehničke provjere koje Komisija u svojem mišljenju navede.

(12)

S obzirom na dugotrajnost ulaganja u nove kapacitete za proizvodnju nuklearne energije, produljenje radnog vijeka odabranih postojećih nuklearnih postrojenja moglo bi kratkoročno do dugoročno pridonijeti dekarbonizaciji energetskog sustava. Kriterijima tehničke provjere takvo bi produljenje, međutim, trebalo uvjetovati modifikacijama i sigurnosnim poboljšanjima, kako bi se osigurala usklađenost tih nuklearnih postrojenja s najvišim ostvarivim sigurnosnim standardima i svim sigurnosnim zahtjevima utvrđenima u propisima donesenima na temelju Ugovora o Euratomu.

(13)

U svjetlu očekivanog tehnološkog i znanstvenog razvoja, ulaganja u izgradnju i siguran rad novih nuklearnih postrojenja primjenom najboljih dostupnih tehnologija koje nadležna tijela država članica do određenog datuma odobre u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom, trebala bi podlijegati kriterijima tehničke provjere i vremenskim ograničenjima koji će poticati razvoj i buduću primjenu reaktora IV. generacije sa zatvorenim gorivnim ciklusom ili samoobnovljivim gorivom, čim postanu komercijalno dostupni. Ta bi vremenska ograničenja trebalo na odgovarajući način preispitivati u svjetlu napretka razvoja takvih tehnologija.

(14)

Kriterijima tehničke provjere koji se odnose na ublažavanje klimatskih promjena odnosno prilagodbu klimatskim promjenama trebalo bi osigurati da ekonomske djelatnosti ne nanose bitnu štetu drugim okolišnim ciljevima. Za djelatnosti u sektoru nuklearne energije osobito je potrebno osigurati da dugoročno odlaganje otpada ne uzrokuje znatnu i dugoročnu štetu u okolišu, kako se navodi u članku 17. stavku 1. točki (d) podtočki iii. Uredbe (EU) 2020/852. Stoga je primjereno u kriterijima tehničke provjere utvrditi specifične zahtjeve za fond za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i fond za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona, koji se mogu kombinirati, u skladu s načelom da bi proizvođač otpada trebao snositi troškove njegova zbrinjavanja te za sav radioaktivni otpad propisati operativna konačna odlagališta, što bi trebalo spriječiti izvoz radioaktivnog otpada radi njegova odlaganja u trećim zemljama. U nekoliko država članica već sad se nisko i srednje radioaktivni otpad zbrinjava u pripovršinskim odlagalištima, a u nekoliko desetljeća rada tih pripovršinskih odlagališta stečeno je znatno iskustvo i znanje o zbrinjavanju otpada. Za visokoradioaktivni otpad i istrošeno gorivo, duboko geološko odlaganje najsuvremenije je i u stručnoj zajednici široko prihvaćeno rješenje u cijelom svijetu, kao najsigurnija i najodrživija opcija krajnjeg zbrinjavanja visokoradioaktivnog otpada i istrošenog goriva koje se smatra otpadom. Države članice i dalje snose odgovornost za svoje politike zbrinjavanja svojeg istrošenog goriva i nisko, srednje ili visokoradioaktivnog otpada, ali bi trebale u svoje nacionalne politike uključiti planiranje i provedbu opcija zbrinjavanja, osobito u nacionalne programe za zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada, i time obuhvatiti sve vrste istrošenog goriva i radioaktivnog otpada i sve faze zbrinjavanja istrošenog goriva i radioaktivnog otpada, od njihova nastanka do odlaganja. Sadržaj nacionalnih programa utvrđen je u Direktivi Vijeća 2011/70/Euratom (10) i obuhvaća ključne pokazatelje uspješnosti za transparentno praćenje napretka. Države članice dužne su redovito izvješćivati Komisiju o napretku provedbe nacionalnih programa. Izvješća država članica iz 2021. pokazuju da je postignut znatan napredak u realizaciji prvih dubokih geoloških odlagališta na državnim područjima Unije. Državama članicama postaju dostupna realistična rješenja za razvoj i rad takvih odlagališta do 2050. Stoga se uključivanjem odgovarajućeg zahtjeva u kriterije tehničke provjere osigurava nenanošenje bitne štete u okolišu.

(15)

Nefinancijska i financijska poduzeća trebaju ulagačima osigurati visok stupanj transparentnosti njihovih ulaganja u djelatnosti u sektorima prirodnog plina i nuklearne energije za koje bi trebalo utvrditi kriterije tehničke provjere. U svrhu te transparentnosti, za nefinancijska i financijska poduzeća bi trebalo utvrditi specifične zahtjeve za objavljivanje informacija. Kako bi se osigurala usporedivost informacija koje se objavljuju ulagačima, te bi informacije trebalo iskazati u obrascu u kojem se udio djelatnosti u sektorima prirodnog plina i nuklearne energije jasno navodi u nazivniku i, prema potrebi, brojniku ključnih pokazatelja uspješnosti tih poduzeća. Kako bi se ulagačima u financijske proizvode iz članaka 5. i 6. Uredbe (EU) 2020/852 osigurao visok stupanj transparentnosti u smislu izloženosti prema djelatnostima u sektorima prirodnog plina i nuklearne energije za koje su utvrđeni kriteriji tehničke provjere, Komisija će izmijeniti ili predložiti izmjenu okvira za objavljivanje informacija koje se odnose na te financijske proizvode, kako je primjereno radi pune transparentnosti u cijelom životnom ciklusu tih financijskih proizvoda. Kako bi krajnji ulagači mogli jasno identificirati te informacije, Komisija će razmotriti izmjenu zahtjeva o uslugama financijskog savjetovanja i savjetovanja o osiguranju koje pružaju distributeri.

(16)

Kako bi se povećalo povjerenje ulagača, usklađenost s kriterijima tehničke provjere koji se odnose na djelatnosti u sektorima prirodnog plina i nuklearne energije trebala bi provjeriti neovisna treća strana. Kako bi se osigurala nepristrana i pažljiva provjera usklađenosti, neovisna treća strana trebala bi imati resurse i stručnost za tu provjeru, trebala bi biti neovisna da se izbjegne svaki sukob interesa s vlasnikom ili ulagačem i ne bi smjela sudjelovati u razvoju ili obavljanju takvih djelatnosti u sektoru prirodnog plina. Osim mehanizma za provjeru, na financijska i nefinancijska poduzeća mogu se primjenjivati posebni zahtjevi za provjeru iz drugih propisa Unije o održivom financiranju, koji se odnose na usklađenost s kriterijima tehničke provjere. U skladu s člankom 26. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) 2020/852, Komisija bi trebala preispitati odredbe potrebne za uspostavu mehanizama za provjeru usklađenosti s kriterijima utvrđenima u toj uredbi.

(17)

Sektorima prirodnog plina i nuklearne energije svojstven je brzi tehnološki razvoj. Stoga je potrebno redovito preispitivati kriterije tehničke provjere za djelatnosti proizvodnje energije u tim sektorima, kako je propisano člankom 19. stavkom 5. Uredbe (EU) 2020/852. Pritom bi, u skladu s uvjetima iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852, trebalo preispitati primjerenost rokova utvrđenih u kriterijima tehničke provjere.

(18)

Delegiranu uredbu (EU) 2021/2139 i Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2021/2178 (11) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. Izmjenama Delegirane uredbe (EU) 2021/2139 i Delegirane uredbe (EU) 2021/2178 ne nalažu se nikakva ulaganja, nego im je cilj olakšati financijskim tržištima i ulagačima da pod striktnim uvjetima identificiraju relevantne djelatnosti u sektorima prirodnog plina i nuklearne energije koje su potrebne za tranziciju energetskih sustava država članica prema klimatskoj neutralnosti u skladu s Unijinim klimatskim ciljevima i preuzetim obvezama.

(19)

Izmjene Delegirane uredbe (EU) 2021/2139 i Delegirane uredbe (EU) 2021/2178 utvrđene u ovoj Uredbi blisko su povezane. Kako bi se osigurala usklađenost tih odredaba, koje bi trebale stupiti na snagu istodobno, te kako bi se dionicima omogućio sveobuhvatan pregled i olakšala primjena Uredbe (EU) 2020/852, te je odredbe potrebno objediniti u jednoj uredbi.

(20)

Nefinancijskim i financijskim poduzećima treba dati dovoljno vremena da procijene jesu li njihove ekonomske djelatnosti koje se odnose na prirodni plin i nuklearnu energiju usklađene s kriterijima tehničke provjere utvrđenima u ovoj Uredbi i na temelju te procjene izvijeste u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2021/2178. Datum početka primjene ove Uredbe trebalo bi stoga odgoditi do 1. siječnja 2023.,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Delegirane uredbe (EU) 2021/2139

Delegirana uredba (EU) 2021/2139 mijenja se kako slijedi:

(1)

umeće se sljedeći članak 2.a:

„Članak 2.a

Preispitivanje

Komisija prilikom preispitivanja iz članka 19. stavka 5. Uredbe (EU) 2020/852 preispituje i procjenjuje potrebu za izmjenom datuma iz Priloga I. odjeljaka 4.27. i 4.28., odjeljka 4.29. točke 1. podtočke (b), odjeljka 4.30. točke 1. podtočke (b) i odjeljka 4.31. točke 1. podtočke (b).

Pri preispitivanju datuma iz točke 2. odjeljaka 4.27. i 4.28. Priloga I. uzima se u obzir tehnološki napredak komercijalizacije goriva otpornog na nesreće u Uniji i svijetu.”;

(2)	Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi.

(3)	Prilog II. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Izmjene Delegirane uredbe (EU) 2021/2178

Delegirana uredba (EU) 2021/2178 mijenja se kako slijedi:

(1)

u članku 8. dodaju se sljedeći stavci 6., 7. i 8.:

„6. Nefinancijska i financijska poduzeća dužna su objaviti iznos i udio:

(a)	ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom iz odjeljaka 4.26., 4.27. i 4.28. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku i brojniku svojih ključnih pokazatelja uspješnosti;

(b)	ekonomskih djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom iz odjeljaka 4.26., 4.27. i 4.28. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku svojih ključnih pokazatelja uspješnosti;

(c)	taksonomski neprihvatljivih djelatnosti u sektoru nuklearne energije, u nazivniku svojih ključnih pokazatelja uspješnosti.

7. Nefinancijska i financijska poduzeća dužna su objaviti iznos i udio:

(a)	ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom iz odjeljaka 4.29., 4.30. i 4.31. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku i brojniku svojih ključnih pokazatelja uspješnosti;

(b)	ekonomskih djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom iz odjeljaka 4.29., 4.30. i 4.31. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku svojih ključnih pokazatelja uspješnosti;

(c)	taksonomski neprihvatljivih djelatnosti u sektoru prirodnog plina, u nazivniku svojih ključnih pokazatelja uspješnosti.

8. Informacije iz stavaka 6. i 7. iskazuju se u tabličnom obliku koristeći obrasce iz Priloga XII. ovoj Uredbi.”;

(2)	tekst iz Priloga III. ovoj Uredbi dodaje se kao Prilog XII.

Članak 3.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2023.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. ožujka 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 198, 22.6.2020., str. 13.

(2) Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2139 od 4. lipnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju (SL L 442, 9.12.2021., str. 1.).

(3) Komunikacija Komisije od 21. travnja 2021. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „Taksonomija EU-a, korporativno izvješćivanje o održivosti, preferencije u pogledu održivosti i fiducijarne obveze: usmjeravanje financiranja radi ostvarivanja Europskog zelenog plana”, (COM/2021/188 final) i Komunikacija Komisije od 6. srpnja 2021. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu”, COM(2021) 390 final).

(4) Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(5) Izvješće Tehničke stručne skupine dostupno je na: https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/business_economy_euro/banking_and_finance/documents/200309-sustainable-finance-teg-final-report-taxonomy_en.pdf

(6) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(7) Izvješće Zajedničkog istraživačkog centra: Technical assessment of nuclear energy with respect to the „do no significant harm” criteria of Regulation (EU) 2020/852 („Taxonomy Regulation” ) (Tehnička procjena nuklearne energije s obzirom na kriterij „ne nanosi bitnu štetu” iz Uredbe (EU) 2020/852 („Uredba o taksonomiji”) dostupno je na: https://ec.europa.eu/info/file/210329-jrc-report-nuclear-energy-assessment_en

(8) Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom od 25. lipnja 2009. o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 172, 2.7.2009., str. 18.).

(9) Uredba Vijeća (Euratom) br. 2587/1999 od 2. prosinca 1999. o određivanju ulagačkih projekata koje treba dostaviti Komisiji u skladu s člankom 41. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (SL L 315, 9.12.1999., str. 1.).

(10) Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom od 19. srpnja 2011. o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom (SL L 199, 2.8.2011., str. 48.).

(11) Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2178 od 6. srpnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem sadržaja i prikaza informacija o okolišno održivim ekonomskim djelatnostima koje objavljuju poduzeća na koja se primjenjuje članak 19.a ili članak 29.a Direktive 2013/34/EU i utvrđivanjem metodologije obveznog objavljivanja informacija (SL L 443, 10.12.2021., str. 9.).

PRILOG I.

U Prilogu I. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139 umeću se sljedeći odjeljci 4.26., 4.27., 4.28., 4.29., 4.30. i 4.31.:

„4.26 Pretkomercijalne faze naprednih tehnologija za proizvodnju energije iz nuklearnih procesa s minimalnim otpadom iz gorivnog ciklusa

Opis djelatnosti

Istraživanje, razvoj, demonstracija i uvođenje inovativnih postrojenja za proizvodnju električne energije za koja su nadležna tijela država članica izdala dozvolu u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom i u kojima se proizvodi energija iz nuklearnih procesa s minimalnim otpadom iz gorivnog ciklusa.

Djelatnost je razvrstana u oznake NACE M72 i M72.1 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije djelatnost je iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava sve kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Opći kriteriji koji se odnose na znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena i načelo „ne nanosi bitnu štetu”

Projekt povezan s ekonomskom djelatnošću („projekt”) nalazi se u državi članici koja ispunjava sve sljedeće uvjete:

(a)	država članica u potpunosti je prenijela u nacionalno pravo Direktivu Vijeća 2009/71/Euratom (1) 1 i Direktivu Vijeća 2011/70/Euratom (2) 2;

(b)

država članica poštuje odredbe Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju („Ugovor o Euratomu”) i propisa donesenih na temelju tog ugovora, a posebno Direktive 2009/71/Euratom, Direktive 2011/70/Euratom i Direktive Vijeća 2013/59/Euratom (*3) *3 te odredbe primjenjivih propisa Unije o okolišu donesenih na temelju članka 192. UFEU-a, a posebno Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*4) i Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*5) *5;

(c)	država članica od datuma odobrenja projekta ima osnovan fond za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i fond za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona, koji se mogu kombinirati;

(d)	država članica dokazala je da će na kraju procijenjenog korisnog vijeka trajanja nuklearne elektrane imati na raspolaganju sredstva koja odgovaraju procijenjenom trošku zbrinjavanja radioaktivnog otpada i stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona u skladu s Preporukom 2006/851/Euratom (6) 6;

(e)

država članica raspolaže operativnim konačnim odlagalištima za sav radioaktivni otpad vrlo niske, niske i srednje radioaktivnosti o kojima je Komisija obaviještena u skladu s člankom 41. Ugovora o Euratomu ili člankom 1. stavkom 4. Uredbe Vijeća (Euratom) br. 2587/1999 i koja su uključena u nacionalni program ažuriran u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom;

(f)

država članica ima dokumentirani plan s detaljnim koracima za uspostavu i početak rada odlagališta visokoradioaktivnog otpada do 2050., u kojem su opisani svi sljedeći elementi:

i.	koncepti ili planovi i tehnička rješenja za zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada od nastanka do odlaganja;

ii.	koncepti ili planovi za razdoblje nakon zatvaranja odlagališta, uključujući razdoblje tijekom kojega je potrebno provoditi odgovarajuće kontrole te sredstva potrebna kako bi se dugoročno sačuvalo znanje o tom odlagalištu;

iii.	odgovornost za provedbu plana i ključni pokazatelji uspješnosti za praćenje njezina napretka;

iv.	procjene troškova i planovi financiranja.

Za potrebe točke (f) države članice mogu koristiti planove izrađene u okviru nacionalnog programa propisanog člancima 11. i 12. Direktive 2011/70/Euratom.

Projekt je dio istraživačkog programa koji financira Unija ili je Komisija obaviještena o projektu u skladu s člankom 41. Ugovora o Euratomu ili člankom 1. stavkom 4. Uredbe Vijeća (Euratom) br. 2587/1999, ako je primjenjiva bilo koja od tih odredaba, Komisija je dala svoje mišljenje o projektu u skladu s člankom 43. Ugovora o Euratomu te su na odgovarajući način obrađena sva pitanja iznesena u mišljenju koja su relevantna za primjenu članka 10. stavka 2. i članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 i ispunjeni su kriteriji tehničke provjere utvrđeni u ovom odjeljku.

Dotična država članica obvezala se Komisiji svakih pet godina za svaki projekt dostaviti izvješće o svim sljedećim elementima:

(a)	primjerenost akumuliranih sredstava iz točke 1. podtočke (c);

(b)	stvarni napredak u provedbi plana iz točke 1. podtočke (f).

Komisija na temelju izvješća preispituje primjerenost akumuliranih sredstava fonda za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i fonda za razgradnju nuklearnih postrojenja iz točke 1. podtočke (c) i napredak u provedbi dokumentiranog plana iz točke 1. podtočke (f) te može uputiti mišljenje dotičnoj državi članici.

Djelatnost je u skladu s nacionalnim propisima kojima se prenose propisi iz točke 1. podtočaka (a) i (b), među ostalim u pogledu evaluacije, posebno testiranjem otpornosti nuklearnih elektrana na području Unije na stres u ekstremnim prirodnim opasnostima, uključujući potrese. U skladu s tim, djelatnost se obavlja na državnom području države članice u kojoj je operater nuklearnog postrojenja:

(a)	podnio dokaz nuklearne sigurnosti, čiji su opseg i razina detalja prilagođeni potencijalnoj veličini i prirodi opasnosti po nuklearno postrojenje i njegovu lokaciju (članak 6. točka (b) Direktive 2009/71/Euratom);

(b)	poduzeo mjere dubinske obrane kako bi, među ostalim, osigurao da se utjecaj ekstremnih vanjskih prirodnih opasnosti i opasnosti nenamjerno uzrokovanih ljudskim faktorom svede na najmanju moguću mjeru (članak 8.b stavak 1. točka (a) Direktive 2009/71/Euratom);

(c)	proveo odgovarajuću procjenu specifičnu za lokaciju i postrojenje kad dotični operater podnosi zahtjev za dozvolu za izgradnju ili rad nuklearne elektrane (članak 8.c točka (a) Direktive 2009/71/Euratom).

Djelatnost ispunjava zahtjeve iz Direktive 2009/71/Euratom, dopunjene najnovijim međunarodnim smjernicama Međunarodne agencije za atomsku energiju („IAEA”) i Udruženja zapadnoeuropskih nuklearnih regulatora („WENRA”), i time doprinosi jačanju otpornosti novih i postojećih nuklearnih elektrana na ekstremne prirodne opasnosti, uključujući poplave i ekstremne vremenske uvjete.

Radioaktivni otpad iz točke 1. podtočaka (e) i (f) zbrinjava se u državi članici u kojoj je nastao, osim ako postoji sporazum između dotične države članice i države članice odredišta, kako je utvrđeno u Direktivi 2011/70/Euratom. U tom slučaju država članica odredišta ima programe za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i njegovo odlaganje te primjereno operativno odlagalište u skladu sa zahtjevima iz Direktive 2011/70/Euratom.

Dodatni kriteriji koji se odnose na znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost proizvodnje ili s ciljem proizvodnje električne energije upotrebom nuklearne energije. Emisije stakleničkih plinova u životnom ciklusu proizvodnje električne energije iz nuklearne energije niže su od granične vrijednosti od 100 g CO2e/kWh.

Uštede emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju Preporuke Komisije 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 ili ISO 14064-1:2018.

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Dodatni kriteriji koji se odnose na načelo „ne nanosi bitnu štetu”

2.	Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka A ovom Prilogu.

Djelatnost je u skladu sa zahtjevima iz članka 6. točke (b), članka 8.b stavka 1. točke (a) i članka 8.c točke (a) Direktive 2009/71/Euratom.

Djelatnost ispunjava zahtjeve iz Direktive 2009/71/Euratom koji se provode u skladu s međunarodnim smjernicama IAEA-e i WENRA-e u vezi s ekstremnim prirodnim opasnostima, uključujući poplave i ekstremne vremenske uvjete.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

Utvrđuju se i uklanjanju rizici uništavanja okoliša koji se odnose na očuvanje kvalitete vode i izbjegavanje nestašice vode, u skladu s planom upravljanja korištenjem i zaštitom vode, koji je izrađen u suradnji s relevantnim dionicima.

Kako bi se ograničile termalne anomalije povezane s ispuštanjem otpadne topline, operateri kopnenih nuklearnih elektrana s jednoprotočnim mokrim hlađenjem koje uzimaju vodu iz rijeke ili jezera dužni su kontrolirati:

(a)	najvišu temperaturu prihvatnog slatkovodnog tijela nakon miješanja, i

(b)	najveću razliku između temperature ispuštene rashladne vode i temperature prihvatnog slatkovodnog tijela.

Kontrola temperature provodi se u skladu s pojedinačnim uvjetima iz dozvole za posebne operacije, ako je primjenjivo, ili graničnim vrijednostima u skladu s pravom Unije.

Djelatnost je u skladu s normama Industry Foundation Classes (IFC).

Djelatnosti u sektoru nuklearne energije u skladu su sa zahtjevima za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju iz Direktive 2000/60/EZ i Direktive 2013/51/Euratom o utvrđivanju zahtjeva za zaštitu zdravlja stanovništva od radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju.

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Izrađen je plan zbrinjavanja neradioaktivnog i radioaktivnog otpada kojim se na kraju vijeka trajanja osigurava maksimalna ponovna upotreba ili recikliranje takvog otpada u skladu s hijerarhijom otpada, među ostalim na temelju ugovora s partnerima o zbrinjavanju otpada i uključivanjem u financijske projekcije ili službenu projektnu dokumentaciju.

Tijekom rada i razgradnje količina radioaktivnog otpada smanjuje se na najmanju moguću mjeru, a maksimalno se povećava količina materijala za slobodno otpuštanje u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom i u skladu sa zahtjevima za zaštitu od zračenja utvrđenima u Direktivi 2013/59/Euratom.

Uspostavljen je plan financiranja da bi se osigurala odgovarajuća sredstva za sve aktivnosti razgradnje te za zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada, u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom i Preporukom 2006/851/Euratom.

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Relevantni elementi u ovom odjeljku obuhvaćeni su izvješćima država članica Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive 2011/70/Euratom.

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka C ovom Prilogu.

Neradioaktivne emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama za velike uređaje za loženje. Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Emisije iz nuklearnih elektrana ulazne toplinske snage veće od 1 MW, ali niže od graničnih vrijednosti iz zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama primjenjivima na velike uređaje za loženje, niže su od graničnih vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga II. Direktivi (EU) 2015/2193.

Radioaktivna ispuštanja u zrak, vodna tijela i zemlju (tlo) u skladu su s pojedinačnim uvjetima dozvole za posebne operacije, ako je primjenjivo, ili nacionalnim graničnim vrijednostima u skladu s Direktivom 2013/51/Euratom (*7) *7 i Direktivom 2013/59/Euratom.

Istrošeno gorivo i radioaktivni otpad zbrinjavaju se sigurno i odgovorno u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom i Direktivom 2013/59/Euratom.

Za projekt je dostupan odgovarajući kapacitet za privremeno skladištenje, uspostavljeni su nacionalni planovi za odlaganje kako bi se smanjilo trajanje privremenog skladištenja u skladu s odredbom Direktive 2011/70/Euratom kojom se skladištenje radioaktivnog otpada, uključujući dugoročno skladištenje, smatra privremenim rješenjem, ali ne i alternativom odlaganju.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Za lokacije/aktivnosti na osjetljivim područjima sa stajališta biološke raznolikosti ili u blizini tih područja koje bi mogle znatno utjecati na ta područja (uključujući mrežu zaštićenih područja Natura 2000, spomenike svjetske baštine Unesco-a i ključna područja bioraznolikosti te druga zaštićena područja) provedena je odgovarajuća procjena, ovisno o slučaju, te se na temelju njezinih zaključaka provode potrebne mjere ublažavanja.

Lokacije/aktivnosti ne smiju štetiti stanju očuvanosti staništa ili vrsta prisutnih u zaštićenim područjima.

4.27 Izgradnja i siguran rad novih nuklearnih elektrana za proizvodnju električne ili toplinske energije, među ostalim za proizvodnju vodika, primjenom najboljih dostupnih tehnologija

Za potrebe ovog odjeljka najbolje dostupne tehnologije znači tehnologije koje u potpunosti ispunjavaju zahtjeve iz Direktive 2009/71/Euratom i u potpunosti poštuju najnovije tehničke parametre IAEA-inih normi te sigurnosne ciljeve i referentne razine WENRA-e.

Opis djelatnosti

Izgradnja i siguran rad novih nuklearnih postrojenja za koja su nadležna tijela država članica do 2045. izdala građevinsku dozvolu, u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom, za proizvodnju električne energije ili procesne topline, među ostalim za potrebe centraliziranog grijanja ili industrijskih procesa kao što je proizvodnja vodika (nova nuklearna postrojenja) te poboljšanja njihove sigurnosti.

Djelatnost je razvrstana u oznake NACE D35.11 i F42.22 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije djelatnost je iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava sve kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Opći kriteriji koji se odnose na znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena i načelo „ne nanosi bitnu štetu”

Projekt povezan s ekonomskom djelatnošću („projekt”) nalazi se u državi članici koja ispunjava sve sljedeće uvjete:

(a)	država članica u potpunosti je prenijela u nacionalno pravo Direktivu Vijeća 2009/71/Euratom i Direktivu Vijeća 2011/70/Euratom;

(b)

država članica poštuje odredbe Ugovora o Euratomu i propisa donesenih na temelju tog ugovora, a posebno Direktive 2009/71/Euratom, Direktive 2011/70/Euratom i Direktive 2013/59/Euratom te odredbe primjenjivih propisa Unije o okolišu koji su doneseni na temelju članka 192. UFEU-a, a posebno Direktive 2011/92/EU i Direktive 2000/60/EZ;

(c)	država članica od datuma odobrenja projekta ima osnovan fond za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i fond za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona, koji se mogu kombinirati;

(d)	država članica dokazala je da će na kraju procijenjenog korisnog vijeka trajanja nuklearne elektrane imati na raspolaganju sredstva koja odgovaraju procijenjenom trošku zbrinjavanja radioaktivnog otpada i stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona u skladu s Preporukom 2006/851/Euratom;

(e)

država članica raspolaže operativnim konačnim odlagalištima za sav radioaktivni otpad vrlo niske, niske i srednje radioaktivnosti o kojima je Komisija obaviještena u skladu s člankom 41. Ugovora o Euratomu ili člankom 1. stavkom 4. Uredbe Vijeća 2587/1999 i koja su uključena u nacionalni program ažuriran u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom;

(f)

država članica ima dokumentirani plan s detaljnim koracima za uspostavu i početak rada odlagališta visokoradioaktivnog otpada do 2050., u kojem su opisani svi sljedeći elementi:

i.	koncepti ili planovi i tehnička rješenja za zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada od nastanka do odlaganja;

ii.	koncepti ili planovi za razdoblje nakon zatvaranja odlagališta, uključujući razdoblje tijekom kojega je potrebno provoditi odgovarajuće kontrole te sredstva potrebna kako bi se dugoročno sačuvalo znanje o tom odlagalištu;

iii.	odgovornosti za provedbu plana i ključni pokazatelji uspješnosti za praćenje njezina napretka;

iv.	procjene troškova i planovi financiranja.

Za potrebe točke (f) države članice mogu koristiti planove izrađene u okviru nacionalnog programa propisanog člancima 11. i 12. Direktive 2011/70/Euratom.

U okviru projekta u potpunosti se primjenjuje najbolja dostupna tehnologija i od 2025. gorivo otporno na nesreće. Tehnologiju je certificiralo i odobrilo nacionalno regulatorno tijelo za sigurnost.

Komisija je obaviještena o projektu u skladu s člankom 41. Ugovora o Euratomu ili člankom 1. stavkom 4. Uredbe Vijeća 2587/1999, ako je primjenjiva bilo koja od tih odredaba, Komisija je dala svoje mišljenje o projektu u skladu s člankom 43. Ugovora o Euratomu te su na odgovarajući način obrađena sva pitanja iznesena u mišljenju koja su relevantna za primjenu članka 10. stavka 2. i članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 i ispunjeni su kriteriji tehničke provjere utvrđeni u ovom odjeljku.

Dotična država članica obvezala se Komisiji svakih pet godina za svaki projekt dostaviti izvješće o svim sljedećim elementima:

(a)	primjerenost akumuliranih sredstava iz točke 1. podtočke (c);

(b)	stvarni napredak u provedbi plana iz točke 1. podtočke (f).

Komisija od 2025., a najmanje svakih 10 godina, na temelju ocjene Skupine europskih regulatora za nuklearnu sigurnost („ENSREG”) preispituje tehničke parametre koji su u skladu s najboljom dostupnom tehnologijom.

(a)	podnio dokaz nuklearne sigurnosti, čiji su opseg i razina detalja prilagođeni potencijalnoj veličini i prirodi opasnosti po nuklearno postrojenje i njegovu lokaciju (članak 6. točka (b) Direktive 2009/71/Euratom);

(b)	ekstremnih vanjskih prirodnih opasnosti i opasnosti nenamjerno uzrokovanih ljudskim faktorom svede na najmanju moguću mjeru; (članak 8.b stavak 1. točka (a) Direktive 2009/71/Euratom); poduzeo mjere dubinske obrane kako bi, među ostalim, osigurao da se utjecaj

(c)	proveo odgovarajuću procjenu specifičnu za lokaciju i postrojenje kad dotični operater podnosi zahtjev za dozvolu za izgradnju ili rad nuklearne elektrane (članak 8.c točka (a) Direktive 2009/71/Euratom).

Djelatnost ispunjava zahtjeve iz Direktive 2009/71/Euratom, dopunjene najnovijim međunarodnim smjernicama IAEA-e i WENRA-e, i time doprinosi jačanju otpornosti novih i postojećih nuklearnih elektrana na ekstremne prirodne opasnosti, uključujući poplave i ekstremne vremenske uvjete.

Dodatni kriteriji koji se odnose na znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Pri obavljanju djelatnosti proizvodi se električna energija upotrebom nuklearne energije. Emisije stakleničkih plinova u životnom ciklusu proizvodnje električne energije iz nuklearne energije niže su od granične vrijednosti od 100 g CO2e/kWh.

Uštede emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju Preporuke Komisije 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 ili ISO 14064-1:2018.

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Dodatni kriteriji koji se odnose na načelo „ne nanosi bitnu štetu”

2.	Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka A ovom Prilogu.

Djelatnost je u skladu sa zahtjevima iz članka 6. točke (b), članka 8.b stavka 1. točke (a) i članka 8.c točke (a) Direktive 2009/71/Euratom.

Djelatnost ispunjava zahtjeve iz Direktive 2009/71/Euratom provedene u skladu s međunarodnim smjernicama IAEA-e i WENRA-e u vezi s ekstremnim prirodnim opasnostima, uključujući poplave i ekstremne vremenske uvjete.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

(a)	najvišu temperaturu prihvatnog slatkovodnog tijela nakon miješanja, i

(b)	najveću razliku između temperature ispuštene rashladne vode i temperature prihvatnog slatkovodnog tijela.

Kontrola temperature provodi se u skladu s pojedinačnim uvjetima iz dozvole za posebne operacije, ako je primjenjivo, ili graničnim vrijednostima u skladu s pravom Unije.

Djelatnost je u skladu s normama Industry Foundation Classes (IFC).

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Relevantni elementi u ovom odjeljku obuhvaćeni su izvješćima država članica Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive 2011/70/Euratom.

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka C ovom Prilogu.

Radioaktivna ispuštanja u zrak, vodna tijela i zemlju (tlo) u skladu su s pojedinačnim uvjetima iz dozvole za posebne operacije, ako je primjenjivo, ili nacionalnim graničnim vrijednostima u skladu s Direktivom 2013/51/Euratom i Direktivom 2013/59/Euratom.

Istrošeno gorivo i radioaktivni otpad zbrinjavaju se sigurno i odgovorno u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom i Direktivom 2013/59/Euratom.

Za projekt je dostupan odgovarajući kapacitet za privremeno skladištenje, uspostavljeni su nacionalni planovi za odlaganje kako bi se smanjilo trajanje privremenog skladištenja u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom kojom se skladištenje radioaktivnog otpada, uključujući dugoročno skladištenje, smatra privremenim rješenjem, ali ne i alternativom odlaganju.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Lokacije/aktivnosti ne smiju štetiti stanju očuvanosti staništa ili vrsta prisutnih u zaštićenim područjima.

4.28 Proizvodnja električne energije iz nuklearne energije u postojećim postrojenjima

Opis djelatnosti

Modifikacija postojećih nuklearnih postrojenja radi produljenja razdoblja sigurnog rada nuklearnih postrojenja koja iz nuklearne energije proizvode električnu energiju ili toplinsku energiju („nuklearne elektrane”), koju su do 2040. odobrila nadležna tijela država članica u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom.

Djelatnost je razvrstana u oznake NACE D35.11 i F42.22 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije djelatnost je iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava sve kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Opći kriteriji koji se odnose na znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena i načelo „ne nanosi bitnu štetu”

Projekt povezan s ekonomskom djelatnošću („projekt”) nalazi se u državi članici koja ispunjava sve sljedeće uvjete:

(a)	država članica u potpunosti je prenijela u nacionalno pravo Direktivu Vijeća 2009/71/Euratom i Direktivu Vijeća 2011/70/Euratom;

(b)

(c)	fond za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i fond za razgradnju nuklearnih postrojenja, koji se mogu kombinirati; država članica osnovala je od datuma odobrenja projekta

(d)	država članica dokazala je da će na kraju procijenjenog korisnog vijeka trajanja nuklearne elektrane imati na raspolaganju sredstva koja odgovaraju procijenjenom trošku zbrinjavanja radioaktivnog otpada i stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona u skladu s Preporukom 2006/851/Euratom;

(e)

država članica raspolaže operativnim konačnim odlagalištima za sav radioaktivni otpad vrlo niske, niske i srednje radioaktivnosti o kojima je Komisija obaviještena u skladu s člankom 41. Ugovora o Euratomu ili člankom 1. stavkom 4. Uredbe Vijeća 2587/1999 i koja su uključena u nacionalni program ažuriran u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom;

(f)

za projekte odobrene nakon 2025. država članica ima dokumentirani plan s detaljnim koracima za uspostavu i početak rada odlagališta visokoradioaktivnog otpada do 2050., u kojem su opisani svi sljedeći elementi:

i.	koncepti ili planovi i tehnička rješenja za zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada od nastanka do odlaganja;

ii.	koncepti ili planovi za razdoblje nakon zatvaranja odlagališta, uključujući razdoblje tijekom kojega je potrebno provoditi odgovarajuće kontrole te sredstva potrebna kako bi se dugoročno sačuvalo znanje o tom odlagalištu;

iii.	odgovornost za provedbu plana i ključni pokazatelji uspješnosti za praćenje njezina napretka;

iv.	procjene troškova i planovi financiranja.

Za potrebe točke (f) države članice mogu koristiti planove izrađene u okviru nacionalnog programa propisanog člancima 11. i 12. Direktive 2011/70/Euratom.

U okviru poboljšanog projekta provode se sva razumno izvediva poboljšanja sigurnosti, a od 2025. upotrebljava se gorivo otporno na nesreće. Tehnologiju je certificiralo i odobrilo nacionalno regulatorno tijelo za sigurnost.

Dotična država članica obvezala se Komisiji svakih pet godina za svaki projekt dostaviti izvješće o svim sljedećim elementima:

(a)	primjerenost akumuliranih sredstava iz točke 1. podtočke (c);

(b)	stvarni napredak u provedbi plana iz točke 1. podtočke (f).

Djelatnost je u skladu s nacionalnim propisima kojima se prenose propisi iz točke 1. podtočaka (a) i (b), među ostalim u pogledu evaluacije, posebno testiranjem otpornosti nuklearnih elektrana Unije na stres u ekstremnim prirodnim opasnostima, uključujući potrese. U skladu s tim, djelatnost se obavlja na državnom području države članice u kojoj je operater nuklearnog postrojenja:

(a)	podnio dokaz nuklearne sigurnosti, čiji su opseg i razina detalja prilagođeni potencijalnoj veličini i prirodi opasnosti po nuklearno postrojenje i njegovu lokaciju (članak 6. točka (b) Direktive 2009/71/Euratom);

(b)	poduzeo mjere dubinske obrane kako bi, među ostalim, osigurao da se utjecaj ekstremnih vanjskih prirodnih opasnosti i opasnosti nenamjerno uzrokovanih ljudskim faktorom svede na najmanju moguću mjeru (članak 8.b stavak 1. točka (a) Direktive 2009/71/Euratom);

(c)	proveo odgovarajuću procjenu specifičnu za lokaciju i postrojenje kad dotični operater podnosi zahtjev za dozvolu za izgradnju ili rad nuklearne elektrane (članak 8.c točka (a) Direktive 2009/71/Euratom).

Dodatni kriteriji koji se odnose na znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Uštede emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju Preporuke Komisije 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 ili ISO 14064-1:2018.

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Dodatni kriteriji koji se odnose na načelo „ne nanosi bitnu štetu”

2.	Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka A ovom Prilogu.

Djelatnost je u skladu sa zahtjevima iz članka 6. točke (b), članka 8.b stavka 1. točke (a) i članka 8.c točke (a) Direktive 2009/71/Euratom.

Djelatnost ispunjava zahtjeve iz Direktive 2009/71/Euratom koja se provodi u skladu s međunarodnim smjernicama IAEA-e i WENRA-e u vezi s ekstremnim prirodnim opasnostima, uključujući poplave i ekstremne vremenske uvjete.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

(a)	najvišu temperaturu prihvatnog slatkovodnog tijela nakon miješanja, i

(b)	najveću razliku između temperature ispuštene rashladne vode i temperature prihvatnog slatkovodnog tijela.

Kontrola temperature provodi se u skladu s pojedinačnim uvjetima iz dozvole za posebne operacije, ako je primjenjivo, ili graničnim vrijednostima u skladu s pravom Unije.

Djelatnost je u skladu s normama Industry Foundation Classes (IFC).

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Relevantni elementi u ovom odjeljku obuhvaćeni su izvješćima država članica Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive 2011/70/Euratom.

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka C ovom Prilogu.

Istrošeno gorivo i radioaktivni otpad zbrinjavaju se sigurno i odgovorno u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom i Direktivom 2013/59/Euratom.

Za projekt je dostupan odgovarajući kapacitet za privremeno skladištenje, uspostavljeni su nacionalni planovi za odlaganje kako bi se smanjilo trajanje privremenog skladištenja u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom kojom se skladištenje radioaktivnog otpada, uključujući dugoročno skladištenje, smatra privremenim rješenjem, ali ne i alternativom odlaganju.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Lokacije/aktivnosti ne smiju štetiti stanju očuvanosti staništa ili vrsta prisutnih u zaštićenim područjima.

4.29 Proizvodnja električne energije iz plinovitih fosilnih goriva

Opis djelatnosti

Izgradnja ili rad postrojenja za proizvodnju električne energije iz plinovitih fosilnih goriva. Ta djelatnost ne uključuje proizvodnju električne energije isključivo iz obnovljivih nefosilnih plinovitih i tekućih goriva iz odjeljka 4.7. ovog Priloga te bioplina i tekućih biogoriva iz odjeljka 4.8. ovog Priloga.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito D35.11 i F42.22 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije prijelazna je djelatnost iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

(a)

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu proizvodnje električne energije iz plinovitih fosilnih goriva niže su od 100 g CO2e/kWh.

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju podataka specifičnih za projekt, ako postoje, te na temelju Preporuke 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 ili ISO 14064-1:2018.

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Ako se u postrojenjima primjenjuje neki postupak smanjenja emisija (uključujući hvatanje i skladištenje ugljika ili korištenje obnovljivih ili niskougljičnih plinova), taj postupak ispunjava kriterije iz odgovarajućeg odjeljka ovog Priloga, ovisno o slučaju.

Ako se CO2 koji nastaje u postupku proizvodnje električne energije hvata u svrhu podzemnog skladištenja, taj se CO2 prevozi i skladišti pod zemljom u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljaka 5.11. i 5.12. ovog Priloga.

(b)

Postrojenja za koje je građevinska dozvola izdana do 31. prosinca 2030. ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

i.	izravne emisije stakleničkih plinova djelatnosti niže su od 270 g CO2e/kWh izlazne energije ili godišnje izravne emisije stakleničkih plinova djelatnosti ne prelaze prosjek od 550 kg CO2e/kW kapaciteta postrojenja tijekom 20 godina;

ii.	energija koju treba zamijeniti ne može se proizvesti iz obnovljivih izvora energije, na temelju usporedne procjene s najisplativijom i tehnički izvedivom obnovljivom alternativom za isti utvrđeni kapacitet; rezultat te usporedne procjene objavljuje se i o njemu se savjetuje s dionicima;

iii.	djelatnost zamjenjuje postojeću djelatnost proizvodnje električne energije s visokim emisijama u kojoj se upotrebljavaju kruta ili tekuća fosilna goriva;

iv.	novopostavljeni proizvodni kapacitet ne premašuje kapacitet zamijenjenog postrojenja za više od 15 %;

postrojenje je projektirano i izgrađeno za plinovita goriva iz obnovljivih izvora i/ili niskougljična plinovita goriva, a prelazak na potpuno korištenje obnovljivih i/ili niskougljičnih plinovitih goriva odvija se do 31. prosinca 2035., u skladu s preuzetom obvezom i provjerljivim planom koje je odobrilo upravljačko tijelo poduzeća;

vi.	zamjenom se postiže smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % tijekom životnog vijeka novopostavljenog proizvodnog kapaciteta;

vii.

ako se djelatnost obavlja na državnom području države članice u kojoj se za proizvodnju energije koristi ugljen, ta se država članica obvezala na postupno ukidanje proizvodnje energije iz ugljena i o tome je izvijestila u integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu iz članka 3. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (*8) ili u drugom instrumentu.

Usklađenost s kriterijima iz točke 1. podtočke (b) provjerava neovisna treća strana. Neovisni vanjski ovjerovitelj ima potrebne resurse i stručnost za provedbu takve provjere. Neovisni vanjski ovjerovitelj ne smije biti u sukobu interesa s vlasnikom ili ulagačem niti smije sudjelovati u razvoju ili obavljanju djelatnosti. Neovisni vanjski ovjerovitelj s dužnom pažnjom provodi provjeru usklađenosti s kriterijima tehničke provjere. Konkretno, neovisna treća strana svake godine objavljuje i Komisiji dostavlja izvješće u kojem se:

(a)	certificira razina izravnih emisija stakleničkih plinova iz točke 1. podtočke (b) i.;

(b)	prema potrebi procjenjuje je li putanja godišnjih izravnih emisija stakleničkih plinova te djelatnosti vjerodostojno usklađena s postizanjem prosječne granične vrijednosti tijekom 20 godina iz točke 1. podtočke (b) i.;

(c)	procjenjuje je li putanja djelatnosti vjerodostojno usklađena sa zahtjevima iz točke 1. podtočke (b) v.

Pri procjeni iz točke 1. podtočke (b) neovisni vanjski ovjerovitelj posebno uzima u obzir planirane godišnje izravne emisije stakleničkih plinova za svaku godinu putanje, ostvarene godišnje izravne emisije stakleničkih plinova, planirane i ostvarene radne sate te planiranu i ostvarenu upotrebu plinova iz obnovljivih izvora ili niskougljičnih plinova.

Komisija na temelju izvješća koja su joj dostavljena može uputiti mišljenje relevantnim operaterima. Ona ta izvješća uzima u obzir pri preispitivanju iz članka 19. stavka 5. Uredbe (EU) 2020/852.

Djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

(a)	pri izgradnji se ugrađuje mjerna oprema za praćenje fizičkih emisija, kao što je istjecanje metana, ili se uvodi program za otkrivanje i saniranje istjecanja;

(b)	pri radu se izvješćuje o fizičkom mjerenju emisija i istjecanja se saniraju.

Ako se pri obavljanju djelatnosti miješaju plinovita fosilna goriva s plinovitim ili tekućim biogorivima, poljoprivredna biomasa koja se koristi za proizvodnju biogoriva ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka od 2. do 5. Direktive (EU) 2018/2001, a šumska biomasa ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka 6. i 7. te direktive.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

2.	Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka A ovom Prilogu.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za velike uređaje za loženje.

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Emisije iz uređaja za loženje ulazne toplinske snage veće od 1 MW, ali niže od graničnih vrijednosti iz zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama primjenjivima na velike uređaje za loženje, niže su od graničnih vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga II. Direktivi (EU) 2015/2193.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.30 Visokoučinkovita kogeneracija energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz plinovitih fosilnih goriva

Opis djelatnosti

Izgradnja, obnova i rad kombiniranih postrojenja za proizvodnju energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz plinovitih fosilnih goriva. Ta djelatnost ne uključuje visokoučinkovitu kogeneraciju energije za grijanje/hlađenje i električne energije isključivo iz obnovljivih nefosilnih plinovitih i tekućih goriva iz odjeljka 4.19. ovog Priloga te bioplina i tekućih biogoriva iz odjeljka 4.20. ovog Priloga.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznake NACE D35.11 i D35.30 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije prijelazna je djelatnost iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

(a)

emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu iz kogeneracije energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz plinovitih goriva niže su od 100 g CO2e po 1 kWh energije iz kogeneracije.

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Ako se u postrojenjima primjenjuje neki postupak smanjenja emisija (uključujući hvatanje i skladištenje ugljika ili uporabu dekarboniziranih goriva), taj postupak usklađen je s odgovarajućim odjeljcima ovog Priloga, ovisno o slučaju. Kad se hvata CO2 koji nastaje u proizvodnji električne energije, on mora ispunjavati zahtjeve za granične vrijednosti emisija iz točke 1. ovog odjeljka i prevozi se i skladišti u skladu s kriterijima tehničke provjere za prijevoz i skladištenje CO2 iz odjeljka 5.11. Odnosno 5.12. ovog Priloga.

(b)

postrojenja za koje je građevinska dozvola izdana do 31. prosinca 2030. ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

i.	djelatnošću se ostvaruju uštede primarne energije od najmanje 10 % u usporedbi s referentnim vrijednostima za odvojenu proizvodnju toplinske i električne energije; uštede primarne energije izračunavaju se na temelju formule iz Direktive 2012/27/EU;

ii.	izravne emisije stakleničkih plinova koje nastaju obavljanjem djelatnosti niže su od 270 g CO2e/kWh izlazne energije;

iii.

električna energija i/ili energija za grijanje/hlađenje koju treba zamijeniti ne može se proizvesti iz obnovljivih izvora energije, na temelju usporedne procjene s najisplativijom i tehnički izvedivom obnovljivom alternativom za isti utvrđeni kapacitet; rezultat te usporedne procjene objavljuje se i o njemu se savjetuje s dionicima;

iv.

djelatnost zamjenjuje postojeću djelatnost kombinirane proizvodnje energije za grijanje/hlađenja i električne energije s visokim emisijama, odvojenu djelatnost proizvodnje energije za grijanje/hlađenja ili odvojenu djelatnost proizvodnje električne energije u kojoj se upotrebljavaju kruta ili tekuća fosilna goriva;

v.	novopostavljeni proizvodni kapacitet ne premašuje kapacitet zamijenjenog postrojenja;

vi.

vii.	zamjenom se postiže smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % po kWh izlazne energije;

viii.

obnovom postrojenja ne povećava se njegov proizvodni kapacitet;

ix.

(a)	certificira razina izravnih emisija stakleničkih plinova iz točke 1. podtočke (b) i.;

(b)	procjenjuje je li putanja djelatnosti vjerodostojno usklađena sa zahtjevima iz točke 1. podtočke (b) v.

Komisija na temelju izvješća koja su joj dostavljena može uputiti mišljenje dotičnim operaterima. Ona ta izvješća uzima u obzir pri preispitivanju iz članka 19. stavka 5. Uredbe (EU) 2020/852.

Djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

(a)	pri izgradnji se ugrađuje mjerna oprema za praćenje fizičkih emisija, među ostalim i za istjecanje metana, ili se uvodi program za otkrivanje i saniranje istjecanja;

(b)	pri radu se izvješćuje o fizičkom mjerenju emisija i sva istjecanja se saniraju.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

2.	Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka A ovom Prilogu.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka C ovom Prilogu.

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.31 Proizvodnja energije za grijanje/hlađenja iz plinovitih fosilnih goriva u učinkovitom sustavu centraliziranog grijanja i hlađenja

Opis djelatnosti

Izgradnja, obnova i rad postrojenja za proizvodnju toplinske energije u kojima se energija za grijanje/hlađenje proizvodi iz plinovitih fosilnih goriva priključenih na sustav učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja u smislu članka 2. točke 41. Direktive 2012/27/EU. Ta djelatnost ne uključuje proizvodnju energije za grijanje/hlađenje u sustavu učinkovitog centraliziranog grijanja isključivo iz obnovljivih nefosilnih plinovitih i tekućih goriva iz odjeljka 4.23. ovog Priloga te bioplina i tekućih biogoriva iz odjeljka 4.24. ovog Priloga.

Djelatnost je razvrstana u oznaku NACE D35.30 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije prijelazna je djelatnost iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

(a)

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu proizvodnje energije za grijanje/hlađenje iz plinovitih goriva niže su od 100 g CO2e/kWh. Uštede emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju Preporuke Komisije 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 ili ISO 14064-1:2018.

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

(b)

postrojenja za koje je građevinska dozvola izdana do 31. prosinca 2030. ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

i.	toplinska energija proizvedena tom djelatnošću upotrebljava se u učinkovitom sustavu centraliziranog grijanja i hlađenja kako je definiran u Direktivi 2012/27/EU;

ii.	izravne emisije stakleničkih plinova koje nastaju obavljanjem djelatnosti niže su od 270 g CO2e/kWh izlazne energije;

iii.

energija za grijanje/hlađenje koju treba zamijeniti ne može se proizvesti iz obnovljivih izvora energije, na temelju usporedne procjene s najisplativijom i tehnički izvedivom obnovljivom alternativom za isti utvrđeni kapacitet; rezultat te usporedne procjene objavljuje se i o njemu se savjetuje s dionicima;

iv.	djelatnost zamjenjuje postojeću djelatnost proizvodnje energije za grijanje/hlađenje s visokim emisijama u kojoj se upotrebljavaju kruta ili tekuća fosilna goriva;

v.	novopostavljeni proizvodni kapacitet ne premašuje kapacitet zamijenjenog postrojenja;

vi.

vii.	zamjenom se postiže smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % po kWh izlazne energije;

viii.

obnovom postrojenja ne povećava se njegov proizvodni kapacitet;

ix.

(a)	certificira razina izravnih emisija stakleničkih plinova iz točke 1. podtočke (b) i.;

(b)	procjenjuje je li putanja djelatnosti vjerodostojno usklađena sa zahtjevima iz točke 1. podtočke (b) v.

Djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

(a)	pri izgradnji se ugrađuje mjerna oprema za praćenje fizičkih emisija, kao što je istjecanje metana, ili se uvodi program za otkrivanje i saniranje istjecanja;

(b)	pri radu se izvješćuje o fizičkom mjerenju emisija i sva istjecanja se saniraju.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

2.	Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka A ovom Prilogu.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka C ovom Prilogu.

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

(*1) Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom od 25. lipnja 2009. o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 172, 2.7.2009., str. 18.).

(*2) Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom od 19. srpnja 2011. o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom (SL L 199, 2.8.2011., str. 48.).

(*3) Direktiva Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom (SL L 13, 17.1.2014., str. 1.).

(*4) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012.,str. 1.).

(*5) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(*6) Preporuka Komisije 2006/851/Euratom od 24. listopada 2006. o upravljanju financijskim sredstvima za razgradnju nuklearnih postrojenja, istrošenoga goriva i radioaktivnog otpada (SL L 330, 28.11.2006., str. 31.).

(*7) Direktiva Vijeća 2013/51/Euratom od 22. listopada 2013. o utvrđivanju zahtjeva za zaštitu zdravlja stanovništva od radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju (SL L 296, 7.11.2013., str. 12.).

(*8) Uredba (EU) br. 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.)”.

PRILOG II.

U Prilogu II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, umeću se sljedeći odjeljci 4.26., 4.27., 4.28., 4.29., 4.30. i 4.31.:

„4.26 Pretkomercijalne faze naprednih tehnologija za proizvodnju energije iz nuklearnih procesa s minimalnim otpadom iz gorivnog ciklusa

Opis djelatnosti

Istraživanje, razvoj, demonstracija i uvođenje inovativnih postrojenja za proizvodnju električne energije za koja su dozvolu izdala nadležna tijela država članica u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom i koja proizvode energiju iz nuklearnih procesa s minimalnim otpadom iz gorivnog ciklusa.

Djelatnost je razvrstana u oznake NACE M72 i M72.1 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos prilagodbi klimatskim promjenama

1.	Pri obavljanju djelatnosti primjenjuju se fizička i nefizička rješenja („rješenja za prilagodbu”) kojima se znatno smanjuju najvažniji fizički klimatski rizici značajni za tu djelatnost.

Fizički klimatski rizici značajni za djelatnost utvrđeni su u tablici u Dodatku A ovom Prilogu na temelju sveobuhvatne procjene klimatskih rizika i osjetljivosti koja se provodi u sljedećim fazama:

(a)	provodi se analiza djelatnosti kako bi se utvrdilo koji bi fizički klimatski rizici s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu mogli utjecati na obavljanje ekonomske djelatnosti za vrijeme njezina očekivanog trajanja;

(b)	procijeni li se da bi djelatnost mogla biti izložena jednom ili više fizičkih klimatskih rizika s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu, provodi se procjena klimatskih rizika i osjetljivosti da bi se utvrdila značajnost fizičkih klimatskih rizika za ekonomsku djelatnost;

(c)	procjena rješenja za prilagodbu kojima se mogu smanjiti utvrđeni fizički klimatski rizici.

Procjena klimatskih rizika i osjetljivosti razmjerna je opsegu djelatnosti i njezinu očekivanom trajanju:

(a)	za djelatnosti s očekivanim trajanjem kraćim od 10 godina, procjena se provodi barem na temelju klimatskih projekcija najmanjeg primjerenog opsega;

(b)

za sve druge djelatnosti procjena se provodi na temelju najsuvremenijih klimatskih projekcija visoke razlučivosti u nekoliko budućih scenarija (1) u skladu s očekivanim trajanjem djelatnosti, uključujući barem scenarije klimatskih projekcija za razdoblje od 10 do 30 godina u slučaju velikih ulaganja.

Klimatske projekcije i procjena učinaka temelje se na najboljim primjerima iz prakse i dostupnim smjernicama, uzimajući u obzir najsuvremenija znanstvena dostignuća u području analize osjetljivosti i rizika i s time povezane metodologije u skladu s najnovijim izvješćima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (2), stručno ocijenjenim znanstvenim publikacijama i modelima iz otvorenih izvora (3) ili uz naknadu.

Uvedena rješenja za prilagodbu:

(a)	nemaju nepovoljan učinak na prilagodbu ili razinu otpornosti drugih ljudi, prirode, kulturne baštine, imovine i drugih ekonomskih djelatnosti na fizičke klimatske rizike;

(b)	koliko god je moguće oslanjaju se na prirodna rješenja (4) ili plavu i zelenu infrastrukturu (5);

(c)	u skladu su s lokalnim, sektorskim, regionalnim ili nacionalnim planovima i strategijama za prilagodbu;

(d)	prate se i mjere na temelju unaprijed utvrđenih pokazatelja, a kada odstupaju od tih pokazatelja poduzimaju se sanacijske mjere;

(e)	uvedeno fizičko rješenje koje podrazumijeva obavljanje djelatnosti za koju su u ovom Prilogu utvrđeni kriteriji tehničke provjere u skladu je s kriterijem nenanošenja bitne štete utvrđenim za tu djelatnost.

Djelatnost je u skladu s odredbama Ugovora o Euratomu i propisa donesenih na temelju tog ugovora, a posebno Direktive 2013/59/Euratom, Direktive 2009/71/Euratom i Direktive 2011/70/Euratom te odredbama primjenjivih propisa Unije o okolišu koji su doneseni na temelju članka 192. UFEU-a, a posebno Direktive 2011/92/EU i Direktive 2000/60/EZ;

Djelatnost je u skladu s nacionalnim propisom kojim se prenosi Direktiva 2009/71/Euratom, među ostalim u pogledu evaluacije testiranjem otpornosti nuklearnih elektrana na području Unije na stres u ekstremnim prirodnim opasnostima, uključujući potrese. U skladu s tim, djelatnost se obavlja na državnom području države članice u kojoj je operater nuklearnog postrojenja:

(a)	podnio dokaz nuklearne sigurnosti, čiji su opseg i razina detalja prilagođeni potencijalnoj veličini i prirodi opasnosti po nuklearno postrojenje i njegovu lokaciju (članak 6. točka (b) Direktive 2009/71/Euratom);

(b)	poduzeo mjere dubinske obrane kako bi, među ostalim, osigurao da se utjecaj ekstremnih vanjskih prirodnih opasnosti i opasnosti nenamjerno uzrokovanih ljudskim faktorom svede na najmanju moguću mjeru (članak 8.b stavak 1. točka (a) Direktive 2009/71/Euratom);

(c)	proveo odgovarajuću procjenu specifičnu za lokaciju i postrojenje kad dotični operater podnosi zahtjev za dozvolu za izgradnju ili rad nuklearne elektrane (članak 8.c točka (a) Direktive 2009/71/Euratom).

Djelatnost ispunjava zahtjeve Direktive 2009/71/Euratom, dopunjene najnovijim međunarodnim smjernicama IAEA-e i WENRA-e, i time doprinosi jačanju otpornosti novih i postojećih nuklearnih elektrana na ekstremne prirodne opasnosti, uključujući poplave i ekstremne vremenske uvjete.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

1.	Ublažavanje klimatskih promjena

Izravne emisije stakleničkih plinova koje nastaju obavljanjem djelatnosti niže su od 270 g CO2e/kWh.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

(a)	najvišu temperaturu prihvatnog slatkovodnog tijela nakon miješanja, i

(b)	najveću razliku između temperature ispuštene rashladne vode i temperature prihvatnog slatkovodnog tijela.

Kontrola temperature provodi se u skladu s pojedinačnim uvjetima iz dozvole za posebne operacije, ako je primjenjivo, ili graničnim vrijednostima u skladu s regulatornim okvirom EU-a.

Djelatnost je u skladu s normama Industry Foundation Classes (IFC).

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Relevantni elementi u ovom odjeljku obuhvaćeni su izvješćima država članica Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive 2011/70/Euratom.

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka C ovom Prilogu. Neradioaktivne emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama za velike uređaje za loženje. Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Istrošeno gorivo i radioaktivni otpad zbrinjavaju se sigurno i odgovorno u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom i Direktivom 2013/59/Euratom.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Lokacije/aktivnosti ne smiju štetiti stanju očuvanosti staništa ili vrsta prisutnih u zaštićenim područjima.

4.27 Izgradnja i siguran rad novih nuklearnih elektrana za proizvodnju električne i/ili toplinske energije, među ostalim za proizvodnju vodika, primjenom najboljih dostupnih tehnologija

Opis djelatnosti

Djelatnost je razvrstana u oznake NACE D35.11 i F42.22 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos prilagodbi klimatskim promjenama

1.	Pri obavljanju djelatnosti primjenjuju se fizička i nefizička rješenja („rješenja za prilagodbu”) kojima se znatno smanjuju najvažniji fizički klimatski rizici značajni za tu djelatnost.

(a)	provodi se analiza djelatnosti kako bi se utvrdilo koji bi fizički klimatski rizici s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu mogli utjecati na obavljanje ekonomske djelatnosti za vrijeme njezina očekivanog trajanja;

(b)	procijeni li se da bi djelatnost mogla biti izložena jednom ili više fizičkih klimatskih rizika s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu, provodi se procjena klimatskih rizika i osjetljivosti da bi se utvrdila značajnost fizičkih klimatskih rizika za ekonomsku djelatnost;

(c)	procjena rješenja za prilagodbu kojima se mogu smanjiti utvrđeni fizički klimatski rizici.

Procjena klimatskih rizika i osjetljivosti razmjerna je opsegu djelatnosti i njezinu očekivanom trajanju:

(a)	za djelatnosti s očekivanim trajanjem kraćim od 10 godina, procjena se provodi barem na temelju klimatskih projekcija najmanjeg primjerenog opsega;

(b)

za sve druge djelatnosti procjena se provodi na temelju najsuvremenijih klimatskih projekcija visoke razlučivosti u nekoliko budućih scenarija (6) u skladu s očekivanim trajanjem djelatnosti, uključujući barem scenarije klimatskih projekcija za razdoblje od 10 do 30 godina u slučaju velikih ulaganja.

Klimatske projekcije i procjena učinaka temelje se na najboljim primjerima iz prakse i dostupnim smjernicama, uzimajući u obzir najsuvremenija znanstvena dostignuća u području analize osjetljivosti i rizika i s time povezane metodologije u skladu s najnovijim izvješćima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (7), stručno ocijenjenim znanstvenim publikacijama i modelima iz otvorenih izvora (8) ili uz naknadu.

Uvedena rješenja za prilagodbu:

(a)	nemaju nepovoljan učinak na prilagodbu ili razinu otpornosti drugih ljudi, prirode, kulturne baštine, imovine i drugih ekonomskih djelatnosti na fizičke klimatske rizike;

(b)	koliko god je moguće oslanjaju se na prirodna rješenja (9) ili plavu i zelenu infrastrukturu (10);

(c)	u skladu su s lokalnim, sektorskim, regionalnim ili nacionalnim planovima i strategijama za prilagodbu;

(d)	prate se i mjere na temelju unaprijed utvrđenih pokazatelja, a kada odstupaju od tih pokazatelja poduzimaju se sanacijske mjere;

(e)	uvedeno fizičko rješenje koje podrazumijeva obavljanje djelatnosti za koju su u ovom Prilogu utvrđeni kriteriji tehničke provjere u skladu je s kriterijem nenanošenja bitne štete utvrđenim za tu djelatnost.

(a)	podnio dokaz nuklearne sigurnosti, čiji su opseg i razina detalja prilagođeni potencijalnoj veličini i prirodi opasnosti po nuklearno postrojenje i njegovu lokaciju (članak 6. točka (b) Direktive 2009/71/Euratom);

(b)	poduzeo mjere dubinske obrane kako bi, među ostalim, osigurao da se utjecaj ekstremnih vanjskih prirodnih opasnosti i opasnosti nenamjerno uzrokovanih ljudskim faktorom svede na najmanju moguću mjeru (članak 8.b stavak 1. točka (a) Direktive 2009/71/Euratom);

(c)	proveo odgovarajuću procjenu specifičnu za lokaciju i postrojenje kad dotični operater podnosi zahtjev za dozvolu za izgradnju ili rad nuklearne elektrane (članak 8.c točka (a) Direktive 2009/71/Euratom).

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

1.	Ublažavanje klimatskih promjena

Izravne emisije stakleničkih plinova koje nastaju obavljanjem djelatnosti niže su od 270 g CO2e/kWh.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

(a)	najvišu temperaturu prihvatnog slatkovodnog tijela nakon miješanja, i

(b)	najveću razliku između temperature ispuštene rashladne vode i temperature prihvatnog slatkovodnog tijela.

Kontrola temperature provodi se u skladu s pojedinačnim uvjetima iz dozvole za posebne operacije, ako je primjenjivo, i/ili graničnim vrijednostima u skladu s pravom Unije.

Djelatnost je u skladu s normama Industry Foundation Classes (IFC).

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Relevantni elementi u ovom odjeljku obuhvaćeni su izvješćima država članica Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive 2011/70/Euratom.

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Istrošeno gorivo i radioaktivni otpad zbrinjavaju se sigurno i odgovorno u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom i Direktivom 2013/59/Euratom.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Lokacije/aktivnosti ne smiju štetiti stanju očuvanosti staništa ili vrsta prisutnih u zaštićenim područjima.

4.28 Proizvodnja električne energije iz nuklearne energije u postojećim postrojenjima

Opis djelatnosti

Djelatnost je razvrstana u oznake NACE D35.11 i F42.2 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos prilagodbi klimatskim promjenama

1.	Pri obavljanju djelatnosti primjenjuju se fizička i nefizička rješenja („rješenja za prilagodbu”) kojima se znatno smanjuju najvažniji fizički klimatski rizici značajni za tu djelatnost.

(a)	provodi se analiza djelatnosti kako bi se utvrdilo koji bi fizički klimatski rizici s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu mogli utjecati na obavljanje ekonomske djelatnosti za vrijeme njezina očekivanog trajanja;

(b)	procijeni li se da bi djelatnost mogla biti izložena jednom ili više fizičkih klimatskih rizika s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu, provodi se procjena klimatskih rizika i osjetljivosti da bi se utvrdila značajnost fizičkih klimatskih rizika za ekonomsku djelatnost;

(c)	procjena rješenja za prilagodbu kojima se mogu smanjiti utvrđeni fizički klimatski rizici.

Procjena klimatskih rizika i osjetljivosti razmjerna je opsegu djelatnosti i njezinu očekivanom trajanju:

(a)	za djelatnosti s očekivanim trajanjem kraćim od 10 godina, procjena se provodi barem na temelju klimatskih projekcija najmanjeg primjerenog opsega;

(b)

za sve druge djelatnosti procjena se provodi na temelju najsuvremenijih klimatskih projekcija visoke razlučivosti u nekoliko budućih scenarija (11) u skladu s očekivanim trajanjem djelatnosti, uključujući barem scenarije klimatskih projekcija za razdoblje od 10 do 30 godina u slučaju velikih ulaganja.

Klimatske projekcije i procjena učinaka temelje se na najboljim primjerima iz prakse i dostupnim smjernicama, uzimajući u obzir najsuvremenija znanstvena dostignuća u području analize osjetljivosti i rizika i s time povezane metodologije u skladu s najnovijim izvješćima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (12), stručno ocijenjenim znanstvenim publikacijama i modelima iz otvorenih izvora (13) ili uz naknadu.

Uvedena rješenja za prilagodbu:

(a)	nemaju nepovoljan učinak na prilagodbu ili razinu otpornosti drugih ljudi, prirode, kulturne baštine, imovine i drugih ekonomskih djelatnosti na fizičke klimatske rizike;

(b)	koliko god je moguće oslanjaju se na prirodna rješenja (14) ili plavu i zelenu infrastrukturu (15);

(c)	u skladu su s lokalnim, sektorskim, regionalnim ili nacionalnim planovima i strategijama za prilagodbu;

(d)	prate se i mjere na temelju unaprijed utvrđenih pokazatelja, a kada odstupaju od tih pokazatelja poduzimaju se sanacijske mjere;

(e)	uvedeno fizičko rješenje koje podrazumijeva obavljanje djelatnosti za koju su u ovom Prilogu utvrđeni kriteriji tehničke provjere u skladu je s kriterijem nenanošenja bitne štete utvrđenim za tu djelatnost.

(a)	podnio dokaz nuklearne sigurnosti, čiji su opseg i razina detalja prilagođeni potencijalnoj veličini i prirodi opasnosti po nuklearno postrojenje i njegovu lokaciju (članak 6. točka (b) Direktive 2009/71/Euratom);

(b)	poduzeo mjere dubinske obrane kako bi, među ostalim, osigurao da se utjecaj ekstremnih vanjskih prirodnih opasnosti i opasnosti nenamjerno uzrokovanih ljudskim faktorom svede na najmanju moguću mjeru (članak 8.b stavak 1. točka (a) Direktive 2009/71/Euratom);

(c)	proveo odgovarajuću procjenu specifičnu za lokaciju i postrojenje kad dotični operater podnosi zahtjev za dozvolu za izgradnju ili rad nuklearne elektrane (članak 8.c točka (a) Direktive 2009/71/Euratom).

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

1.	Ublažavanje klimatskih promjena

Izravne emisije stakleničkih plinova koje nastaju obavljanjem djelatnosti niže su od 270 g CO2e/kWh.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

(a)	najvišu temperaturu prihvatnog slatkovodnog tijela nakon miješanja, i

(b)	najveću razliku između temperature ispuštene rashladne vode i temperature prihvatnog slatkovodnog tijela.

Kontrola temperature provodi se u skladu s pojedinačnim uvjetima iz dozvole za posebne operacije, ako je primjenjivo, ili graničnim vrijednostima u skladu s pravom Unije.

Djelatnost je u skladu s normama Industry Foundation Classes (IFC).

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Relevantni elementi u ovom odjeljku obuhvaćeni su izvješćima država članica Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive 2011/70/Euratom.

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Radioaktivna ispuštanja u zrak, vodna tijela i zemlju (tlo) u skladu su s pojedinačnim uvjetima iz dozvole za posebne operacije, ako je primjenjivo, i/ili nacionalnim graničnim vrijednostima u skladu s Direktivom 2013/51/Euratom i Direktivom 2013/59/Euratom.

Istrošeno gorivo i radioaktivni otpad zbrinjavaju se sigurno i odgovorno u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom i Direktivom 2013/59/Euratom.

Dostupan je odgovarajući kapacitet za privremeno skladištenje za projekt, uspostavljeni su nacionalni planovi za odlaganje kako bi se smanjilo trajanje privremenog skladištenja u skladu s odredbom Direktive 2011/70/Euratom kojom se skladištenje radioaktivnog otpada, uključujući dugoročno skladištenje, smatra privremenim rješenjem, ali ne i alternativom odlaganju.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Lokacije/aktivnosti ne smiju štetiti stanju očuvanosti staništa ili vrsta prisutnih u zaštićenim područjima.

4.29 Proizvodnja električne energije iz plinovitih fosilnih goriva

Opis djelatnosti

Izgradnja ili rad postrojenja za proizvodnju električne energije iz plinovitih fosilnih goriva koja ispunjavaju kriterije iz Priloga I. odjeljka 4.29. točke 1. podtočke (a). Ta djelatnost ne uključuje proizvodnju električne energije isključivo iz obnovljivih nefosilnih plinovitih i tekućih goriva iz odjeljka 4.7. Priloga I. te bioplina i tekućih biogoriva iz odjeljka 4.8. Priloga I.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos prilagodbi klimatskim promjenama

1.	Pri obavljanju djelatnosti primjenjuju se fizička i nefizička rješenja („rješenja za prilagodbu”) kojima se znatno smanjuju najvažniji fizički klimatski rizici značajni za tu djelatnost.

(a)	provodi se analiza djelatnosti kako bi se utvrdilo koji bi fizički klimatski rizici s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu mogli utjecati na obavljanje ekonomske djelatnosti za vrijeme njezina očekivanog trajanja;

(b)	procijeni li se da bi djelatnost mogla biti izložena jednom ili više fizičkih klimatskih rizika s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu, provodi se procjena klimatskih rizika i osjetljivosti da bi se utvrdila značajnost fizičkih klimatskih rizika za ekonomsku djelatnost;

(c)	procjena rješenja za prilagodbu kojima se mogu smanjiti utvrđeni fizički klimatski rizici.

Procjena klimatskih rizika i osjetljivosti razmjerna je opsegu djelatnosti i njezinu očekivanom trajanju:

(a)	za djelatnosti s očekivanim trajanjem kraćim od 10 godina, procjena se provodi barem na temelju klimatskih projekcija najmanjeg primjerenog opsega;

(b)

za sve druge djelatnosti procjena se provodi na temelju najsuvremenijih klimatskih projekcija visoke razlučivosti u nekoliko budućih scenarija (16) u skladu s očekivanim trajanjem djelatnosti, uključujući barem scenarije klimatskih projekcija za razdoblje od 10 do 30 godina u slučaju velikih ulaganja.

Klimatske projekcije i procjena učinaka temelje se na najboljim primjerima iz prakse i dostupnim smjernicama, uzimajući u obzir najsuvremenija znanstvena dostignuća u području analize osjetljivosti i rizika i s time povezane metodologije u skladu s najnovijim izvješćima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (17), stručno ocijenjenim znanstvenim publikacijama i modelima iz otvorenih izvora (18) ili uz naknadu.

Uvedena rješenja za prilagodbu:

(a)	nemaju nepovoljan učinak na prilagodbu ili razinu otpornosti drugih ljudi, prirode, kulturne baštine, imovine i drugih ekonomskih djelatnosti na fizičke klimatske rizike;

(b)	koliko god je moguće oslanjaju se na prirodna rješenja (19) ili plavu i zelenu infrastrukturu (20);

(c)	u skladu su s lokalnim, sektorskim, regionalnim ili nacionalnim planovima i strategijama za prilagodbu;

(d)	prate se i mjere na temelju unaprijed utvrđenih pokazatelja, a kada odstupaju od tih pokazatelja poduzimaju se sanacijske mjere;

(e)	uvedeno fizičko rješenje koje podrazumijeva obavljanje djelatnosti za koju su u ovom Prilogu utvrđeni kriteriji tehničke provjere u skladu je s kriterijem nenanošenja bitne štete utvrđenim za tu djelatnost.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

1.	Ublažavanje klimatskih promjena

Izravne emisije stakleničkih plinova koje nastaju obavljanjem djelatnosti niže su od 270 g CO2e/kWh.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka C ovom Prilogu.

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Emisije iz uređaja za loženje ulazne toplinske snage veće od 1 MW, ali niže od graničnih vrijednosti iz zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama za velike uređaje za loženje, niže su od graničnih vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga II. Direktivi (EU) 2015/2193.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.30 Visokoučinkovita kogeneracija energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz plinovitih fosilnih goriva

Opis djelatnosti

Izgradnja, obnova i rad postrojenja za kombiniranu proizvodnju energije za grijanje/hlađenja i električne energije iz plinovitih fosilnih goriva koja ispunjavaju kriterije iz Priloga I. odjeljka 4.30. točke 1. podtočke (a). Ta djelatnost ne uključuje visokoučinkovitu kogeneraciju energije za grijanje/hlađenje i električne energije isključivo iz obnovljivih nefosilnih plinovitih i tekućih goriva iz odjeljka 4.19. Priloga I. te bioplina i tekućih biogoriva iz odjeljka 4.20. Priloga I.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznake NACE D35.11 i D35.30 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos prilagodbi klimatskim promjenama

1.	Pri obavljanju djelatnosti primjenjuju se fizička i nefizička rješenja („rješenja za prilagodbu”) kojima se znatno smanjuju najvažniji fizički klimatski rizici značajni za tu djelatnost.

(a)	provodi se analiza djelatnosti kako bi se utvrdilo koji bi fizički klimatski rizici s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu mogli utjecati na obavljanje ekonomske djelatnosti za vrijeme njezina očekivanog trajanja;

(b)	procijeni li se da bi djelatnost mogla biti izložena jednom ili više fizičkih klimatskih rizika s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu, provodi se procjena klimatskih rizika i osjetljivosti da bi se utvrdila značajnost fizičkih klimatskih rizika za ekonomsku djelatnost;

(c)	procjena rješenja za prilagodbu kojima se mogu smanjiti utvrđeni fizički klimatski rizici.

Procjena klimatskih rizika i osjetljivosti razmjerna je opsegu djelatnosti i njezinu očekivanom trajanju:

(a)	za djelatnosti s očekivanim trajanjem kraćim od 10 godina, procjena se provodi barem na temelju klimatskih projekcija najmanjeg primjerenog opsega;

(b)

za sve druge djelatnosti procjena se provodi na temelju najsuvremenijih klimatskih projekcija visoke razlučivosti u nekoliko budućih scenarija (21) u skladu s očekivanim trajanjem djelatnosti, uključujući barem scenarije klimatskih projekcija za razdoblje od 10 do 30 godina u slučaju velikih ulaganja.

Klimatske projekcije i procjena učinaka temelje se na najboljim primjerima iz prakse i dostupnim smjernicama, uzimajući u obzir najsuvremenija znanstvena dostignuća u području analize osjetljivosti i rizika i s time povezane metodologije u skladu s najnovijim izvješćima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (22), stručno ocijenjenim znanstvenim publikacijama i modelima iz otvorenih izvora (23) ili uz naknadu.

Uvedena rješenja za prilagodbu:

(a)	nemaju nepovoljan učinak na prilagodbu ili razinu otpornosti drugih ljudi, prirode, kulturne baštine, imovine i drugih ekonomskih djelatnosti na fizičke klimatske rizike;

(b)	koliko god je moguće oslanjaju se na prirodna rješenja (24) ili plavu i zelenu infrastrukturu (25);

(c)	u skladu su s lokalnim, sektorskim, regionalnim ili nacionalnim planovima i strategijama za prilagodbu;

(d)	prate se i mjere na temelju unaprijed utvrđenih pokazatelja, a kada odstupaju od tih pokazatelja poduzimaju se sanacijske mjere;

(e)	uvedeno fizičko rješenje koje podrazumijeva obavljanje djelatnosti za koju su u ovom Prilogu utvrđeni kriteriji tehničke provjere u skladu je s kriterijem nenanošenja bitne štete utvrđenim za tu djelatnost.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

1.	Ublažavanje klimatskih promjena

Izravne emisije stakleničkih plinova koje nastaju obavljanjem djelatnosti niže su od 270 g CO2e/kWh.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka C ovom Prilogu.

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.31 Proizvodnja energije za grijanje/hlađenja iz plinovitih fosilnih goriva u učinkovitom sustavu centraliziranoga grijanja i hlađenja

Opis djelatnosti

Izgradnja, obnova i rad postrojenja za proizvodnju topline u kojima se proizvodi energija za grijanje/hlađenje iz plinovitih fosilnih goriva priključena na učinkovit sustav centraliziranog grijanja i hlađenja u smislu članka 2. točke 41. Direktive 2012/27/EU koja ispunjavaju kriterije iz Priloga I. odjeljka 4.31. točke 1. podtočke (a). Ta djelatnost ne uključuje proizvodnju energije za grijanje/hlađenje u učinkovitom sustavu centraliziranoga grijanja i hlađenja isključivo iz obnovljivih nefosilnih plinovitih i tekućih goriva iz odjeljka 4.23. Priloga I. te bioplina i tekućih biogoriva iz odjeljka 4.24. Priloga I.

Djelatnost je razvrstana u oznaku NACE D35.30 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos prilagodbi klimatskim promjenama

1.	Pri obavljanju djelatnosti primjenjuju se fizička i nefizička rješenja („rješenja za prilagodbu”) kojima se znatno smanjuju najvažniji fizički klimatski rizici značajni za tu djelatnost.

(a)	provodi se analiza djelatnosti kako bi se utvrdilo koji bi fizički klimatski rizici s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu mogli utjecati na obavljanje ekonomske djelatnosti za vrijeme njezina očekivanog trajanja;

(b)	procijeni li se da bi djelatnost mogla biti izložena jednom ili više fizičkih klimatskih rizika s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu, provodi se procjena klimatskih rizika i osjetljivosti da bi se utvrdila značajnost fizičkih klimatskih rizika za ekonomsku djelatnost;

(c)	procjena rješenja za prilagodbu kojima se mogu smanjiti utvrđeni fizički klimatski rizici.

Procjena klimatskih rizika i osjetljivosti razmjerna je opsegu djelatnosti i njezinu očekivanom trajanju:

(a)	za djelatnosti s očekivanim trajanjem kraćim od 10 godina, procjena se provodi barem na temelju klimatskih projekcija najmanjeg primjerenog opsega;

(b)

za sve druge djelatnosti procjena se provodi na temelju najsuvremenijih klimatskih projekcija visoke razlučivosti u nekoliko budućih scenarija (26) u skladu s očekivanim trajanjem djelatnosti, uključujući barem scenarije klimatskih projekcija za razdoblje od 10 do 30 godina u slučaju velikih ulaganja.

Klimatske projekcije i procjena učinaka temelje se na najboljim primjerima iz prakse i dostupnim smjernicama, uzimajući u obzir najsuvremenija znanstvena dostignuća u području analize osjetljivosti i rizika i s time povezane metodologije u skladu s najnovijim izvješćima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (27), stručno ocijenjenim znanstvenim publikacijama i modelima iz otvorenih izvora (28) ili uz naknadu.

Uvedena rješenja za prilagodbu:

(a)	nemaju nepovoljan učinak na prilagodbu ili razinu otpornosti drugih ljudi, prirode, kulturne baštine, imovine i drugih ekonomskih djelatnosti na fizičke klimatske rizike;

(b)	koliko god je moguće oslanjaju se na prirodna rješenja (29) ili plavu i zelenu infrastrukturu (30);

(c)	u skladu su s lokalnim, sektorskim, regionalnim ili nacionalnim planovima i strategijama za prilagodbu;

(d)	prate se i mjere na temelju unaprijed utvrđenih pokazatelja, a kada odstupaju od tih pokazatelja poduzimaju se sanacijske mjere;

(e)	uvedeno fizičko rješenje koje podrazumijeva obavljanje djelatnosti za koju su u ovom Prilogu utvrđeni kriteriji tehničke provjere u skladu je s kriterijem nenanošenja bitne štete utvrđenim za tu djelatnost.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

1.	Ublažavanje klimatskih promjena

Izravne emisije stakleničkih plinova koje nastaju obavljanjem djelatnosti niže su od 270 g CO2e/kWh.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka C ovom Prilogu.

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.”

(1) Budući scenariji uključuju reprezentativne putanje koncentracije RCP2.6, RCP4.5, RCP6.0 i RCP8.5 Međuvladina panela o klimatskim promjenama.

(2) Izvješća o procjeni klimatskih promjena: učinci, prilagodba i osjetljivost, koje povremeno objavljuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), tijelo Ujedinjenih naroda za procjenu znanstvenih podataka o klimatskim promjenama, https://www.ipcc.ch/reports/.

(3) Kao što su usluge programa Copernicus kojim upravlja Europska komisija.

(4) Prirodna rješenja definirana su kao „rješenja koja su nadahnuta i podržana prirodom, troškovno učinkovita, korisna za okoliš, društvo i gospodarstvo, i pridonose otpornosti. Takva rješenja lokalno prilagođenim, resursno učinkovitim i sustavnim intervencijama u gradove, krajolike i morske krajolike donose više i raznolikije prirode, prirodnih obilježja i procesa. Zato su prirodna rješenja korisna za bioraznolikost i omogućuju brojne usluge ekosustava (verzija od [datum donošenja]: https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/research-area/environment/nature-based-solutions_en/).

(5) Vidjeti Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Zelena infrastruktura – Povećanje europskog prirodnog kapitala, COM/2013/249 final.

(6) Budući scenariji uključuju reprezentativne putanje koncentracije RCP2.6, RCP4.5, RCP6.0 i RCP8.5 Međuvladina panela o klimatskim promjenama.

(7) Izvješća o procjeni klimatskih promjena: učinci, prilagodba i osjetljivost, koje povremeno objavljuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), tijelo Ujedinjenih naroda za procjenu znanstvenih podataka o klimatskim promjenama, https://www.ipcc.ch/reports/.

(8) Kao što su usluge programa Copernicus kojim upravlja Europska komisija.

(9) Prirodna rješenja definirana su kao „rješenja koja su nadahnuta i podržana prirodom, troškovno učinkovita, korisna za okoliš, društvo i gospodarstvo, i pridonose otpornosti. Takva rješenja lokalno prilagođenim, resursno učinkovitim i sustavnim intervencijama u gradove, krajolike i morske krajolike donose više i raznolikije prirode, prirodnih obilježja i procesa. Zato su prirodna rješenja korisna za bioraznolikost i omogućuju brojne usluge ekosustava (verzija od [datum donošenja]: https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/research-area/environment/nature-based-solutions_en/).

(10) Vidjeti Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Zelena infrastruktura – Povećanje europskog prirodnog kapitala, COM/2013/249 final.

(11) Budući scenariji uključuju reprezentativne putanje koncentracije RCP2.6, RCP4.5, RCP6.0 i RCP8.5 Međuvladina panela o klimatskim promjenama.

(12) Izvješća o procjeni klimatskih promjena: učinci, prilagodba i osjetljivost, koje povremeno objavljuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), tijelo Ujedinjenih naroda za procjenu znanstvenih podataka o klimatskim promjenama, https://www.ipcc.ch/reports/.

(13) Kao što su usluge programa Copernicus kojim upravlja Europska komisija.

(14) Prirodna rješenja definirana su kao „rješenja koja su nadahnuta i podržana prirodom, troškovno učinkovita, korisna za okoliš, društvo i gospodarstvo, i pridonose otpornosti. Takva rješenja lokalno prilagođenim, resursno učinkovitim i sustavnim intervencijama u gradove, krajolike i morske krajolike donose više i raznolikije prirode, prirodnih obilježja i procesa. Zato su prirodna rješenja korisna za bioraznolikost i omogućuju brojne usluge ekosustava (verzija od [datum donošenja]: https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/research-area/environment/nature-based-solutions_en/).

(15) Vidjeti Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Zelena infrastruktura – Povećanje europskog prirodnog kapitala, COM/2013/249 final.

(16) Budući scenariji uključuju reprezentativne putanje koncentracije RCP2.6, RCP4.5, RCP6.0 i RCP8.5 Međuvladina panela o klimatskim promjenama.

(17) Izvješća o procjeni klimatskih promjena: učinci, prilagodba i osjetljivost, koje povremeno objavljuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), tijelo Ujedinjenih naroda za procjenu znanstvenih podataka o klimatskim promjenama, https://www.ipcc.ch/reports/.

(18) Kao što su usluge programa Copernicus kojim upravlja Europska komisija.

(19) Prirodna rješenja definirana su kao „rješenja koja su nadahnuta i podržana prirodom, troškovno učinkovita, korisna za okoliš, društvo i gospodarstvo, i pridonose otpornosti. Takva rješenja lokalno prilagođenim, resursno učinkovitim i sustavnim intervencijama u gradove, krajolike i morske krajolike donose više i raznolikije prirode, prirodnih obilježja i procesa. Zato su prirodna rješenja korisna za bioraznolikost i omogućuju brojne usluge ekosustava (verzija od [datum donošenja]: https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/research-area/environment/nature-based-solutions_en/).

(20) Vidjeti Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Zelena infrastruktura – Povećanje europskog prirodnog kapitala, COM/2013/249 final.

(21) Budući scenariji uključuju reprezentativne putanje koncentracije RCP2.6, RCP4.5, RCP6.0 i RCP8.5 Međuvladina panela o klimatskim promjenama.

(22) Izvješća o procjeni klimatskih promjena: učinci, prilagodba i osjetljivost, koje povremeno objavljuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), tijelo Ujedinjenih naroda za procjenu znanstvenih podataka o klimatskim promjenama, https://www.ipcc.ch/reports/.

(23) Kao što su usluge programa Copernicus kojim upravlja Europska komisija.

(24) Prirodna rješenja definirana su kao „rješenja koja su nadahnuta i podržana prirodom, troškovno učinkovita, korisna za okoliš, društvo i gospodarstvo, i pridonose otpornosti. Takva rješenja lokalno prilagođenim, resursno učinkovitim i sustavnim intervencijama u gradove, krajolike i morske krajolike donose više i raznolikije prirode, prirodnih obilježja i procesa. Zato su prirodna rješenja korisna za bioraznolikost i omogućuju brojne usluge ekosustava (verzija od [datum donošenja]: https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/research-area/environment/nature-based-solutions_en/).

(25) Vidjeti Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Zelena infrastruktura – Povećanje europskog prirodnog kapitala, COM/2013/249 final.

(26) Budući scenariji uključuju reprezentativne putanje koncentracije RCP2.6, RCP4.5, RCP6.0 i RCP8.5 Međuvladina panela o klimatskim promjenama.

(27) Izvješća o procjeni klimatskih promjena: učinci, prilagodba i osjetljivost, koje povremeno objavljuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), tijelo Ujedinjenih naroda za procjenu znanstvenih podataka o klimatskim promjenama, https://www.ipcc.ch/reports/.

(28) Kao što su usluge programa Copernicus kojim upravlja Europska komisija.

(29) Prirodna rješenja definirana su kao „rješenja koja su nadahnuta i podržana prirodom, troškovno učinkovita, korisna za okoliš, društvo i gospodarstvo, i pridonose otpornosti. Takva rješenja lokalno prilagođenim, resursno učinkovitim i sustavnim intervencijama u gradove, krajolike i morske krajolike donose više i raznolikije prirode, prirodnih obilježja i procesa. Zato su prirodna rješenja korisna za bioraznolikost i omogućuju brojne usluge ekosustava (verzija od [datum donošenja]: https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/research-area/environment/nature-based-solutions_en/).

(30) Vidjeti Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Zelena infrastruktura – Povećanje europskog prirodnog kapitala, COM/2013/249 final.

PRILOG III.

„PRILOG XII.

Standardni obrasci za objavu iz članka 8. stavaka 6. i 7.

Informacije iz članka 8. stavaka 6. i 7. iskazuju se kako slijedi, za svaki primjenjivi ključni pokazatelj uspješnosti (KPI).

Obrazac 1 – Djelatnosti u sektorima nuklearne energije i prirodnog plina

Redak	Djelatnosti u sektoru nuklearne energije
1.	Poduzeće obavlja ili financira djelatnosti istraživanja, razvoja, demonstracije i uvođenja inovativnih postrojenja za proizvodnju električne energije iz nuklearnih procesa s minimalnim otpadom iz gorivnog ciklusa, ili im je izloženo.	DA/NE
2.	Poduzeće obavlja ili financira djelatnosti izgradnje i sigurnog rada novih nuklearnih postrojenja za proizvodnju električne energije ili procesne topline, među ostalim za potrebe sustava centraliziranog grijanja ili industrijskih procesa kao što je proizvodnja vodika, te poboljšanja njihove sigurnosti primjenom najboljih dostupnih tehnologija, ili im je izloženo.	DA/NE
3.	Poduzeće obavlja ili financira djelatnost sigurnog rada postojećih nuklearnih postrojenja za proizvodnju električne energije ili procesne topline, među ostalim za potrebe centraliziranog grijanja ili industrijskih procesa kao što je proizvodnja vodika iz nuklearne energije, te poboljšanja njihove sigurnosti, ili im je izloženo.	DA/NE
	Djelatnosti u sektoru prirodnog plina
4.	Poduzeće obavlja ili financira djelatnosti izgradnje ili rada postrojenja za proizvodnju električne energije iz plinovitih fosilnih goriva, ili im je izloženo.	DA/NE
5.	Poduzeće obavlja ili financira djelatnosti izgradnje, obnove i rada kogeneracijskih postrojenja za proizvodnju energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz plinovitih fosilnih goriva, ili im je izloženo.	DA/NE
6.	Poduzeće obavlja ili financira djelatnosti izgradnje, obnove i rada postrojenja za proizvodnju toplinske energije za grijanje/hlađenje iz plinovitih fosilnih goriva, ili im je izloženo.	DA/NE

Obrazac 2 – Ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom (nazivnik)

Redak	Ekonomske djelatnosti	Iznos i udio (informacije se iskazuju u novčanim iznosima i postocima)
		CCM + CCA		Ublažavanje klimatskih promjena (CCM)		Prilagodba klimatskim promjenama (CCA)
		Iznos	%	Iznos	%	Iznos	%
1.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.26. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
2.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.27. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
3.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.28. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
4.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.29. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
5.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.30. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
6.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.31. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
7.	Iznos i udio drugih ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom koje nisu navedene u recima od 1. do 6., u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
8.	Ukupni primjenjivi ključni pokazatelj uspješnosti

Obrazac 3 – Ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom (brojnik)

Redak	Ekonomske djelatnosti	Iznos i udio (informacije se iskazuju u novčanim iznosima i postocima)
		(CCM + CCA)		Ublažavanje klimatskih promjena		Prilagodba klimatskim promjenama
		Iznos	%	Iznos	%	Iznos	%
1.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.26. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u brojniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
2.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.27. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u brojniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
3.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.28. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u brojniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
4.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.29. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u brojniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
5.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.30. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u brojniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
6.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.31. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u brojniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
7.	Iznos i udio drugih ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom koje nisu navedene u recima od 1. do 6., u brojniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
8.	Ukupni iznos i udio ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom, u brojniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti		100 %

Obrazac 4 – Ekonomske djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom

Redak	Ekonomske djelatnosti	Udio (informacije se iskazuju u novčanim iznosima i postocima)
		(CCM + CCA)		Ublažavanje klimatskih promjena		Prilagodba klimatskim promjenama
		Iznos	%	Iznos	%	Iznos	%
1.	Iznos i udio ekonomskih djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.26. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
2.	Iznos i udio ekonomskih djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.27. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
3.	Iznos i udio ekonomskih djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.28. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
4.	Iznos i udio ekonomskih djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.29. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
5.	Iznos i udio ekonomskih djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.30. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
6.	Iznos i udio ekonomskih djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.31. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
7.	Iznos i udio drugih ekonomskih djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom, koje nisu navedene u recima od 1. do 6., u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
8.	Ukupni iznos i udio ekonomskih djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti

Obrazac 5 – Taksonomski neprihvatljive ekonomske djelatnosti

Redak	Ekonomske djelatnosti	Iznos	Postotak
1.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti iz retka 1. obrasca 1 koja je taksonomski neprihvatljiva u skladu s odjeljkom 4.26. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
2.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti iz retka 2. obrasca 1 koja je taksonomski neprihvatljiva u skladu s odjeljkom 4.27. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
3.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti iz retka 3. obrasca 1 koja je taksonomski neprihvatljiva u skladu s odjeljkom 4.28. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
4.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti iz retka 4. obrasca 1 koja je taksonomski neprihvatljiva u skladu s odjeljkom 4.29. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
5.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti iz retka 5. obrasca 1 koja je taksonomski neprihvatljiva u skladu s odjeljkom 4.30. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
6.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti iz retka 6. obrasca 1 koja je taksonomski neprihvatljiva u skladu s odjeljkom 4.31. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
7.	Iznos i udio drugih taksonomski neprihvatljivih ekonomskih djelatnosti koje nisu navedene u recima od 1. do 6., u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
8.	Ukupni iznos i udio taksonomski neprihvatljivih ekonomskih djelatnosti u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti

”

15.7.2022

Službeni list Europske unije

L 188/49

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/1216

оd 8. srpnja 2022.

o odstupanju za 2022. od provedbenih uredbi (EU) br. 809/2014, (EU) br. 180/2014, (EU) br. 181/2014, (EU) 2017/892, (EU) 2016/1150, (EU) 2018/274, (EU) br. 615/2014 i (EU) 2015/1368 u pogledu određenih administrativnih kontrola i kontrola na terenu koje se provode u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2021/725

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (1), a posebno njezin članak 62. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 247/2006 (2), a posebno njezin članak 8. i članak 18. stavak 1. drugi podstavak,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1405/2006 (3), a posebno njezin članak 7., članak 11. stavak 3. i 14. stavak 1. drugi podstavak,

budući da:

(1)

Zbog pandemije bolesti COVID-19 i mjera koje su uvele kao odgovor na nju, sve države članice imaju administrativne poteškoće s planiranjem i pravodobnom provedbom potrebnog broja kontrola na terenu. Zbog tih poteškoća moglo bi doći do kašnjenja u provedbi kontrola i u naknadnom plaćanju potpore. Istodobno, poljoprivrednici su osjetljivi na gospodarske poremećaje prouzročene pandemijom te se suočavaju s financijskim poteškoćama i problemima s likvidnošću.

(2)

S obzirom na neviđeni splet okolnosti, Komisija je donijela provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/532 (4) i (EU) 2021/725 (5) kako bi se ublažile te poteškoće odstupanjem od raznih provedbenih uredbi iz područja zajedničke poljoprivredne politike, u pogledu vremenskog rasporeda i broja određenih administrativnih kontrola i kontrola na terenu. S obzirom na produljene poteškoće zbog nastavka pandemije bolesti COVID-19 u 2022. primjereno je predvidjeti slične mjere i za 2022.

(3)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 809/2014 (6) utvrđena su pravila, među ostalim o vremenskom rasporedu kontrola na terenu i stopama kontrole za određene kontrole na terenu u okviru integriranog sustava, uključujući programe potpore za životinje. Uz to, ta uredba sadržava pravila o kontrolama na terenu koje se odnose na kriterije prihvatljivosti, preuzete obveze i druge obveze u pogledu zahtjeva za potporu za stoku te zahtjeva za plaćanje u okviru mjera potpore povezanih sa životinjama, stope kontrole za mjere ruralnog razvoja koje nisu povezane s površinom i životinjama te minimalne stope kontrole povezane s višestrukom sukladnošću.

(4)

Člankom 24. stavkom 4., člankom 48. stavkom 5., člankom 49. stavkom 1., člankom 52. stavkom 1., člankom 60. stavkom 2. i člankom 71. stavkom 3. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 utvrđena su određena pravila koja nadležno tijelo treba poštovati pri provedbi administrativnih kontrola ili kontrola na terenu. S obzirom na okolnosti uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 primjereno je potaknuti provođenje kontrola s pomoću daljinskog istraživanja i primjenom novih tehnologija kao što su sustavi bespilotnih letjelica, fotografije s lokacijskim označivanjem, prijamnici globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS) u kombinaciji s Europskim geostacionarnim navigacijskim sustavom (EGNOS) i sustavom Galileo, podaci koje su dostavili sateliti misije Sentinel u okviru programa Copernicus i druga relevantna dokazna dokumentacija za provjeru usklađenosti s kriterijima prihvatljivosti, preuzetim obvezama ili drugim obvezama za predmetni program potpore ili mjeru potpore te usklađenosti sa zahtjevima i standardima relevantnima za višestruku sukladnost.

(5)

Članak 26. stavak 4. i članak 42. stavak 1. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 sadržavaju pravila o kontrolama na terenu kako bi se provjerilo da su svi kriteriji sukladnosti, preuzete obveze i druge obveze ispunjeni i da su njima obuhvaćene sve životinje za koje su zahtjevi za potporu ili zahtjevi za plaćanje podneseni u okviru programâ potpore za životinje ili mjera potpore povezanih sa životinjama koje treba provjeriti. S obzirom na trenutačnu situaciju primjereno je predvidjeti da, ako države članice nisu u mogućnosti provoditi te kontrole na terenu kako je propisano tim odredbama, a alternativni dokazi nisu dostupni, države članice mogu odlučiti provesti te kontrole za godinu zahtjeva 2022. ili kalendarsku godinu 2022. u bilo koje doba godine ako one i dalje omogućuju provjeru uvjeta prihvatljivosti.

(6)

Ispunjenje nekoliko obveza iz Uredbe (EU) br. 1306/2013 u pogledu višestruke sukladnosti i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7) u pogledu programa i mjera potpore povezanih sa životinjama temelji se na konkretnom i jasno razgraničenom vremenskom okviru te je stoga potrebno kontrole na terenu provesti unutar tog okvira. Mjere koje su države članice uvele kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 utječu na mogućnost da se potrebne kontrole na terenu provedu točno i u roku koji odgovara tim obvezama. Isto tako, neke vrste provjera možda neće biti moguće provesti uporabom novih tehnologija koje zamjenjuju obilaske poljoprivrednog gospodarstva. Stoga je, u vezi s određenim provjerama koje treba provesti 2022., potrebno odstupiti od članaka od 30. do 33., članaka 40.a, 50. i 52. te članka 68. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 i smanjiti minimalnu stopu kontrola na terenu u odnosu na uobičajene stope kontrole za programe i mjere potpore povezane s površinom i životinjama, mjere ruralnog razvoja osim onih u okviru integriranog administrativnog i kontrolnog sustava i obveze višestruke sukladnosti.

(7)

Da bi se očuvao preventivni učinak kontrola, za godinu zahtjeva 2022. potrebno je zadržati obvezu iz članka 35., članka 50. stavka 5. i članka 68. stavka 4. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 u pogledu povećanja stopa kontrole zbog znatnih nesukladnosti utvrđenih tijekom kontrola na terenu provedenih u prethodnoj godini. U slučaju znatnih nesukladnosti utvrđenih kontrolama na terenu u 2021. trebalo bi zahtijevati povećanje razine kontrola na terenu za 2022. Stoga bi države članice koje su, primjenom članka 35. ili članka 50. stavka 5. ili članka 68. stavka 4. te uredbe, obvezne povećati stopu kontrole u godini zahtjeva 2022., a odluče primijeniti smanjene stope kontrole predviđene ovom Uredbom, ta povećanja trebale primjenjivati povrh smanjenih stopa kontrole predviđenih ovom Uredbom.

(8)

Provedbenim uredbama Komisije (EU) br. 180/2014 (8) i (EU) br. 181/2014 (9) predviđene su stope kontrole za provjere određenih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i na manjim egejskim otocima. Budući da mjere poduzete kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 pogađaju i najudaljenije regije Unije te manje egejske otoke, primjereno je odstupiti od tih uredbi proširenjem mogućnosti uporabe novih tehnologija kao alternativnih izvora dokaza u pogledu kontrola i prilagodbom stopa kontrole za kontrole na terenu za 2022. Ipak, da bi se očuvao preventivni učinak kontrola na temelju provedbenih uredbi (EU) br. 180/2014 i (EU) br. 181/2014, trebalo bi zadržati obvezu povećanja stope kontrole u skladu s člankom 59. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1306/2013. Stoga bi države članice koje su, primjenom članka 59. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1306/2013, obvezne povećati stopu kontrole u godini zahtjeva 2022., a odluče primijeniti smanjene stope kontrole predviđene ovom Uredbom, ta povećanja trebale primijeniti povrh tih smanjenih stopa kontrole.

(9)

Člankom 24. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/892 (10) predviđeno je da države članice provjeravaju, među ostalim kontrolama na terenu, kriterije priznavanja organizacija proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača u sektoru voća i povrća. Zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 kontrole na terenu u pogledu kriterija priznavanja ne bi trebalo primjenjivati u 2022.

(10)

Člankom 27. stavkom 2. Provedbene uredbe (EU) 2017/892 utvrđen je uzorak za godišnje kontrole na terenu na najmanje 30 % ukupne potpore za koju je podnesen zahtjev. Zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 države članice možda neće moći ispuniti te zahtjeve te bi im stoga trebalo dopustiti da u 2022. provedu manji postotak tih kontrola.

(11)

Člankom 27. stavkom 7. Provedbene uredbe (EU) 2017/892 predviđeno je i da se aktivnosti koje se provode na pojedinačnim gospodarstvima članova organizacija proizvođača koji su obuhvaćeni uzorkom iz članka 27. stavka 2. te uredbe obilaze najmanje jednom radi provjere njihove provedbe. Zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 države članice možda neće moći ispuniti te zahtjeve te stoga u 2022. ne bi trebale podlijegati zahtjevima o učestalosti posjeta pojedinačnim gospodarstvima organizacija proizvođača.

(12)

Člankom 29. stavkom 2. Provedbene uredbe (EU) 2017/892 predviđeno je da se kontrolama prvog stupnja postupaka povlačenja obuhvaća 100 % količine proizvoda povučenih s tržišta, uz iznimku proizvoda namijenjenih za besplatnu distribuciju, za koje u skladu s člankom 29. stavkom 3. te uredbe države članice mogu provjeriti manji postotak, ali ne manje od 10 % dotičnih količina neke organizacije proizvođača tijekom tržišne godine. Zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 države članice možda neće moći ispuniti taj zahtjev te bi im u godini 2022. trebalo dopustiti da i za sve druge povučene proizvode, neovisno o njihovoj namjeni, provjere manji postotak, ali ne manje od 10 % dotičnih količina neke organizacije proizvođača tijekom tržišne godine.

(13)

Člankom 30. stavkom 3. Provedbene uredbe (EU) 2017/892 predviđeno je da svaka kontrola uključuje uzorak koji predstavlja najmanje 5 % količina koje je organizacija proizvođača povukla s tržišta tijekom tržišne godine. Zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 države članice možda neće moći ispuniti taj zahtjev te bi im trebalo dopustiti da u 2022. upotrebljavaju uzorke koji predstavljaju najmanje 3 % količina koje je organizacija proizvođača povukla s tržišta tijekom tržišne godine 2020.

(14)

Zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 državama članicama bit će i u 2022. znatno otežano provesti kontrole na terenu godišnjih zahtjeva za potporu, kontrole prvog i drugog stupnja postupaka povlačenja te kontrole zelene berbe i neubiranja kako je utvrđeno u članku 27. stavcima 2. i 7., članku 29. stavku 2., članku 30. stavku 3. te članku 31. stavcima 1. i 2. Provedbene uredbe (EU) 2017/892. Stoga bi državama članicama trebalo dopustiti da utvrde kontrole koje su jednakovrijedne kontrolama na terenu, kao što su fotografije s lokacijskim označivanjem, datirane fotografije, datirana izvješća o nadzoru bespilotnim letjelicama, administrativne kontrole ili videokonferencije s korisnicima.

(15)

Zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 državama članicama bit će i u 2022. znatno otežano provesti sustavne kontrole na terenu i kontrole na terenu na temelju uzorka za aktivnosti koje se podupiru na temelju članaka od 45. do 52. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11). Stoga bi i za financijsku godinu 2020. trebalo predvidjeti odstupanje od članka 32. stavka 1. i članka 42. stavka 3. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/1150 (12), kakvo je već uvedeno za financijske godine 2022. i 2021., kako bi se državama članicama omogućilo da utvrde kontrole koje su jednakovrijedne sustavnim kontrolama na terenu, kao što su datirane fotografije, datirana izvješća o nadzoru bespilotnim letjelicama, administrativne kontrole ili videokonferencije s korisnicima, i zajamčila usklađenost s propisima zakonodavstva o programima potpore u sektoru vina prije nego što se izvrši plaćanje.

(16)

Državama članicama bit će osim toga znatno otežano provesti sustavne kontrole na terenu za financijsku godinu 2022. u roku utvrđenom u članku 43. stavku 3. Provedbene uredbe (EU) 2016/1150 za postupke zelene berbe koji se podupiru na temelju članka 47. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Stoga bi trebalo uvesti odstupanje kako bi se odgodilo dovršenje kontrola do 15. rujna 2022.

(17)

Člankom 27. stavkom 3. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/274 (13) utvrđuje se broj uzoraka svježeg grožđa koje se uzima iz vinograda tijekom berbe na predmetnoj parceli za osnivanje analitičke baze izotopnih podataka iz članka 39. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/273 (14). Ako zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 države članice ne mogu provoditi takve kontrole, trebalo bi im dopustiti odstupanje od minimalnog broja uzoraka.

(18)

Člankom 31. stavkom 2. točkom (b) Provedbene uredbe (EU) 2018/274 utvrđeno je da države članice moraju provesti godišnje kontrole na terenu kod najmanje 5 % svih vinogradara upisanih u registar vinograda. S obzirom na to da je zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 u više država članica koje proizvode vino i dalje znatno otežana provedba takvih kontrola, taj bi postotak trebalo smanjiti za 2022. Iz istog bi razloga državama članicama trebalo dopustiti da u 2022. privremeno obustave sustavne kontrole na terenu iz članka 31. stavka 2. točke (c) te uredbe koje se moraju provoditi na površinama zasađenima vinovom lozom koje nisu uključene ni u jednu datoteku vinogradara.

(19)

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 615/2014 (15) u pogledu programâ rada za potporu sektoru maslinova ulja i stolnih maslina sadržava pravila o kontrolama na terenu kako bi se provjerilo jesu li ispunjeni uvjeti za dodjelu sredstava Unije. Zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 mogle bi nastati poteškoće u provedbi tih kontrola kako su propisane člankom 6. te uredbe. Stoga je primjereno državama članicama omogućiti fleksibilnost dopuštanjem zamjene kontrola na terenu u kalendarskoj godini 2022. alternativnim provjerama.

(20)

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1368 (16) u pogledu potpore u pčelarskom sektoru sadržava pravila o praćenju i provjerama u odnosu na pravilnu provedbu nacionalnih pčelarskih programa, stvarno nastale rashode i točan broj košnica koje su prijavili pčelari. U skladu s člankom 8. stavkom 3. te uredbe, države članice moraju osigurati da se kontrole na terenu provedu na najmanje 5 % podnositelja zahtjeva za potporu u okviru njihovih pčelarskih programa. Mjere poduzete kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 mogu uzrokovati poteškoće u provedbi broja kontrola na terenu potrebnih da se dosegne navedeni prag. Stoga je primjereno državama članicama omogućiti fleksibilnost i dopustiti odstupanje od tog zahtjeva. Takvo odstupanje, međutim, ne bi smjelo povećati rizik od neopravdanih plaćanja. Stoga bi svako smanjenje broja kontrola na terenu trebalo kad god je to moguće zamijeniti povećanim brojem alternativnih provjera.

(21)

Zbog prethodnih opcija fleksibilnosti koje su državama članicama ponuđene u posljednje dvije godine u pogledu povećanja stopa kontrole, važno je ponovno uspostaviti izvorno pravilo, koje ima znatan odvraćajući učinak, i pojasniti koju bi godinu trebalo uzeti u obzir za utvrđivanje povećanja stope kontrole u skladu s člankom 35., člankom 50. stavkom 5. i člankom 68. stavkom 4. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 te člankom 59. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1306/2013. S obzirom na moguće promjene koje su države članice uvele u svoje postupke kontrole nakon utvrđene nesukladnosti, primjena korektivnih mehanizama za nesukladnosti utvrđene tijekom kontrola za godinu zahtjeva 2019. ne smatra se primjerenom te bi trebalo uzeti u obzir zadnju godinu. Stoga je potrebno izmijeniti članke 3., 5. i 6. Provedbene uredbe (EU) 2021/725.

(22)

Odstupanja od provedbenih uredbi (EU) br. 809/2014, (EU) br. 180/2014, (EU) br. 181/2014, (EU) 2017/892, (EU) 2016/1150, (EU) 2018/274, (EU) br. 615/2014 i (EU) 2015/1368 predviđena ovom Uredbom trebala bi omogućiti državama članicama da izbjegnu kašnjenja u provedbi mjera kontrole i obradi zahtjeva za potporu, a time i kašnjenja plaćanja korisnicima za 2022. Neophodno je međutim da se tim odstupanjima ne ograničava dobro financijsko upravljanje i zahtjev dostatne razine jamstva. U skladu s tim odgovornost je država članica koje se koriste tim odstupanjima poduzeti sve potrebne mjere kako bi se izbjegla prekomjerna plaćanja te potaknuo povrat neopravdano isplaćenih iznosa. Nadalje, primjena tih odstupanja trebala bi biti obuhvaćena izjavom o upravljanju iz članka 7. stavka 3. prvog podstavka točke (b) Uredbe (EU) br. 1306/2013 za financijske godine 2022. i 2023.

(23)

Kako bi se osigurala nesmetana provedba mjera predviđenih ovom Uredbom koje su državama članicama potrebne za organizaciju kampanja kontrole uz poštovanje mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije i primjenjivati se retroaktivno da bi države članice mogle uvesti predviđene izmjene od početka odgovarajućih kampanja kontrole: mjere iz poglavlja I. i II. i poglavlja III. odjeljaka 3. i 4. trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2022., što odgovara godini zahtjeva u okviru integriranog administrativnog i kontrolnog sustava odnosno kalendarskoj godini za mjere ruralnog razvoja koje nisu povezane s površinom i životinjama te mjere u sektoru vina; mjere iz poglavlja III. odjeljaka 1. i 2. trebale bi se primjenjivati od 16. listopada 2021., što odgovara financijskoj godini, a mjere iz poglavlja III. odjeljka 5. trebale bi se primjenjivati od 1. kolovoza 2021., što odgovara pčelarskoj godini.

(24)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za poljoprivredne fondove, Odbora za izravna plaćanja, Odbora za ruralni razvoj i Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

ODSTUPANJA OD UREDBE (EU) br. 809/2014

Članak 1.

Odstupajući od članka 24. stavka 4., članka 48. stavka 5., članka 49. stavka 1., članka 52. stavka 1., članka 60. stavka 2. trećeg podstavka i članka 71. stavka 3. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014, zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, a u pogledu kontrola koje treba provesti u godini zahtjeva 2022. odnosno kalendarskoj godini 2022., države članice mogu odlučiti u potpunosti zamijeniti fizičke inspekcije koje se provode na temelju te uredbe, posebno terenske posjete i kontrole na terenu, fotointerpretacijom satelitskih ili zračnih ortofotografija ili uporabom novih tehnologija kao što su fotografije s lokacijskim označivanjem ili drugi relevantni dokazi, uključujući dokaznu dokumentaciju koju je dostavio korisnik na zahtjev nadležnog tijela, koji bi nadležnom tijelu omogućili donošenje konačnih zaključaka.

Ako se obilasci u vezi s aktivnošću za koju je dodijeljena potpora ili lokacijom ulaganja iz članka 48. stavka 5. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 ne mogu zamijeniti relevantnom dokaznom dokumentacijom, države članice te obilaske provode nakon izvršenja završnog plaćanja.

Članak 2.

Odstupajući od članka 26. stavka 4. i članka 42. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014, ako zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 države članice nisu u mogućnosti provoditi kontrole na terenu u roku propisanom tim odredbama, a alternativne metode, uključujući uporabu novih tehnologija, ne mogu pružiti potrebne dokaze, države članice mogu odlučiti provesti te kontrole za godinu zahtjeva 2022. odnosno kalendarsku godinu 2022. u bilo koje doba godine ako one i dalje omogućuju provjeru uvjeta prihvatljivosti.

Članak 3.

1. Ako zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 države članice nisu u mogućnosti provoditi kontrole na terenu u godini zahtjeva 2022. odnosno kalendarskoj godini 2022. u skladu sa zahtjevima utvrđenima u člancima od 30. do 33., članku 40.a stavku 1. prvom podstavku točki (c), članku 40.a stavku 2. točki (b), članku 50. stavku 1. prvom podstavku, članku 52. stavku 2., članku 60. stavku 2. i članku 68. stavku 1. prvom podstavku Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014, države članice mogu odlučiti primjenjivati pravila utvrđena u stavcima od 2. do 10. ovog članka.

2. Odstupajući od članka 30. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014, u godini zahtjeva 2022. stopa kontrole iznosi najmanje:

(a)	3 % svih korisnika koji podnose zahtjev za program osnovnog plaćanja ili program jedinstvenih plaćanja;

(b)	3 % svih korisnika koji podnose zahtjev za program za preraspodjelu plaćanja;

(c)	3 % svih korisnika koji podnose zahtjev za plaćanje za područja s prirodnim ograničenjima;

(d)	3 % svih korisnika koji podnose zahtjev za plaćanje za mlade poljoprivrednike;

(e)	3 % svih korisnika koji podnose zahtjev za plaćanja povezana s površinom u okviru dobrovoljne proizvodno vezane potpore;

(f)	3 % svih korisnika koji podnose zahtjev za plaćanje u okviru programa za male poljoprivrednike;

(g)	10 % površina prijavljenih za proizvodnju konoplje;

(h)	3 % svih korisnika koji podnose zahtjev za posebno plaćanje za pamuk.

Države članice koje su u skladu s člankom 36. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 već odlučile smanjiti stope kontrole za određene programe na 3 % mogu dodatno smanjiti postotke za te programe iz ovog stavka na 1 %. Države članice koje su uvele sustav prethodnog odobrenja za uzgoj konoplje u skladu s člankom 36. stavkom 6. te uredbe ne mogu dodatno smanjiti stopu kontrole ispod 10 %.

3. Odstupajući od članka 31. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014, u godini zahtjeva 2022. stopa kontrole iznosi najmanje:

(a)	3 % svih korisnika koji se moraju pridržavati poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš;

(b)

1 %:

i.	ili svih korisnika koji ispunjavaju uvjete za plaćanje za zelene prakse koji su izuzeti od obveza koje se odnose na raznolikost usjeva i ekološki značajne površine zbog neispunjavanja pragova iz članaka 44. i 46. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i na koje se ne odnose obveze iz članka 45. te uredbe;

ii.

ili, u godinama u kojima se članak 44. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014 (17) ne primjenjuje na državu članicu, korisnika koji ispunjavaju uvjete za plaćanje za zelene prakse koji su izuzeti od obveza koje se odnose na raznolikost usjeva i ekološki značajne površine zbog neispunjenja pragova iz članaka 44. i 46. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i na koje se ne odnosi obveza iz članka 45. stavka 1. te uredbe;

(c)	3 % svih korisnika koji se moraju pridržavati zelenih praksi i koji upotrebljavaju nacionalne ili regionalne programe okolišnog certificiranja iz članka 43. stavka 3. točke (b) Uredbe (EU) br. 1307/2013.

Stopa kontrole iz prvog podstavka točke (a) istodobno obuhvaća najmanje 3 % svih korisnika koji imaju površine pokrivene trajnim travnjakom koje su okolišno osjetljive na područjima obuhvaćenima Direktivom Vijeća 92/43/EEZ (18) ili Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (19) i dodatnim osjetljivim područjima iz članka 45. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

4. Odstupajući od članka 32. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014, u godini zahtjeva 2022. stopa kontrole iznosi najmanje:

(a)	3 % svih korisnika koji podnose zahtjev za mjere ruralnog razvoja;

(b)	3 % svih kolektiva koji podnose kolektivni zahtjev.

U pogledu stope kontrole iz prvog podstavka točke (a), za mjere predviđene člancima 28. i 29. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (20) stopa kontrole od 3 % mora se ostvariti na razini pojedinačne mjere.

5. Odstupajući od članka 33. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014, u godini zahtjeva 2022. stopa kontrole iznosi najmanje 3 % svih korisnika koji su podnijeli zahtjev za program potpore za životinje, uključujući najmanje 3 % životinja.

6. Odstupajući od članka 40.a stavka 1. prvog podstavka točke (c) prve rečenice Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014, relevantne kontrole koje se odnose na kriterije prihvatljivosti, preuzete obveze i druge obveze provode se za najmanje 3 % predmetnih korisnika.

7. Odstupajući od članka 40.a stavka 2. točke (b) Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014, provjere sadržaja tetrahidrokanabinola u konoplji provode se za najmanje 10 % površine.

8. Odstupajući od članka 50. stavka 1. prvog podstavka i članka 60. stavka 2. trećeg podstavka Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014, stopa kontrola u kalendarskoj godini 2022. iznosi najmanje 3 %.

9. Odstupajući od članka 52. stavka 2. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014, stopa kontrole u kalendarskoj godini 2022. za ex post kontrole iznosi najmanje 0,6 %.

10. Odstupajući od članka 68. stavka 1. prvog podstavka Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014, minimalna stopa kontrole za višestruku sukladnost u godini zahtjeva 2022. iznosi 0,5 %.

POGLAVLJE II.

ODSTUPANJA OD POSEBNIH MJERA U KORIST NAJUDALJENIJIH REGIJA UNIJE I MANJIH EGEJSKIH OTOKA

ODJELJAK 1.

Odstupanja od Provedbene uredbe (EU) br. 180/2014

Članak 4.

1. Odstupajući od članka 16. stavka 2. Provedbene uredbe (EU) br. 180/2014, ako zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 države članice nisu u mogućnosti provoditi fizičke kontrole u najudaljenijim regijama u skladu s pravilima iz te odredbe, u 2022. države članice mogu odlučiti organizirati fizičke kontrole u skladu s pravilima utvrđenima u stavku 2. ovog članka.

2. Fizičke kontrole izvršene u dotičnim najudaljenijim regijama prilikom uvoza, ulaska, izvoza i otpreme poljoprivrednih proizvoda uključuju reprezentativan uzorak od najmanje 3 % dozvola i potvrda predočenih u skladu s člankom 9. Provedbene uredbe (EU) br. 180/2014.

3. Odstupajući od članka 22. Provedbene uredbe (EU) br. 180/2014, ako zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 države članice nisu u mogućnosti provoditi kontrole na terenu u najudaljenijim regijama u skladu s pravilima iz tog članka, u 2022. države članice mogu odlučiti organizirati kontrole na terenu u skladu s pravilima utvrđenima u stavku 4. ovog članka.

4. Na temelju analize rizika u skladu s člankom 24. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 180/2014, nadležna tijela provode kontrole na terenu na uzorku od najmanje 3 % zahtjeva za potporu. Uz to, uzorak predstavlja najmanje 3 % iznosa obuhvaćenih potporom za svaku aktivnost.

5. Odstupajući od članka 16. stavka 2. i članka 22. Provedbene uredbe (EU) br. 180/2014, ako zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 države članice nisu u mogućnosti za 2022. provoditi kontrole na terenu za posebne mjere u korist najudaljenijih regija u skladu s pravilima utvrđenima u tim odredbama, države članice mogu odlučiti:

(a)

zamijeniti kontrole na terenu uporabom novih tehnologija, uključujući fotografije s lokacijskim označivanjem, datirane fotografije, datirana izvješća o nadzoru bespilotnim letjelicama, videokonferencije s korisnicima ili bilo koju relevantnu dokaznu dokumentaciju koja bi mogla služiti kao potpora pri provjeri ispravne provedbe mjera;

(b)	provesti te kontrole u bilo koje doba godine, uključujući nakon izvršenja konačnog plaćanja, ako one i u tom slučaju omogućuju provjeru uvjeta prihvatljivosti.

ODJELJAK 2.

Odstupanja od Provedbene uredbe (EU) br. 181/2014

Članak 5.

1. Odstupajući od članka 13. stavka 2. Provedbene uredbe (EU) br. 181/2014, ako zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 Grčka nije u mogućnosti provoditi fizičke kontrole u skladu s pravilima utvrđenima u toj odredbi, u 2022. Grčka može odlučiti organizirati fizičke kontrole u skladu s pravilima utvrđenima u stavku 2. ovog članka.

2. Fizičkim kontrolama koje se provode na manjim egejskim otocima pri ulasku poljoprivrednih proizvoda obuhvaća se reprezentativni uzorak od najmanje 3 % potvrda predočenih u skladu s člankom 7. Provedbene uredbe (EU) br. 181/2014. Fizičkim kontrolama iz odjeljka 3. te uredbe koje se provode na manjim egejskim otocima prilikom izvoza ili otpreme obuhvaća se reprezentativni uzorak od najmanje 3 % svih aktivnosti, na temelju profila rizika koje je utvrdila Grčka.

3. Odstupajući od članka 20. Provedbene uredbe (EU) br. 181/2014, ako zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 Grčka nije u mogućnosti provoditi kontrole na terenu u skladu s pravilima utvrđenima u tom članku, u 2022. Grčka može odlučiti organizirati kontrole na terenu u skladu s pravilima utvrđenima u stavku 4. ovog članka.

4. Na temelju analize rizika u skladu s člankom 22. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 181/2014, nadležna tijela provode kontrole na terenu na uzorku od najmanje 3 % za svaku aktivnost zahtjeva za potporu. Uz to, uzorak predstavlja najmanje 3 % iznosa obuhvaćenih potporom za svaku aktivnost.

5. Odstupajući od članka 13. stavka 2. i članka 20. Provedbene uredbe (EU) br. 181/2014, ako zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 Grčka nije u mogućnosti za 2022. provoditi kontrole na terenu za posebne mjere u korist manjih egejskih otoka u skladu s pravilima utvrđenima u tim odredbama, Grčka može odlučiti:

(a)

(b)	provesti te kontrole u bilo koje doba godine, među ostalim nakon izvršenja konačnog plaćanja, ako one i u tom slučaju omogućuju provjeru uvjeta prihvatljivosti.

POGLAVLJE III.

ODSTUPANJA OD PRAVILA ZA PROVEDBU ZAJEDNIČKE ORGANIZACIJE TRŽIŠTA

ODJELJAK 1.

Odstupanja od Provedbene uredbe (EU) 2017/892

Članak 6.

1. Odstupajući od članka 24. Provedbene uredbe (EU) 2017/892, kontrole na terenu u pogledu kriterija priznavanja ne primjenjuju se za 2022.

2. Odstupajući od članka 27. stavka 2. Provedbene uredbe (EU) 2017/892, u 2022. kontrole na terenu iz članka 27. te uredbe odnose se na uzorak koji predstavlja najmanje 10 % ukupne potpore za koju je podnesen zahtjev za 2021.

3. Odstupajući od članka 27. stavka 7. Provedbene uredbe (EU) 2017/892, pravilo da su pojedinačna gospodarstva članova organizacija proizvođača koja su obuhvaćena uzorkom iz članka 27. stavka 2. te uredbe predmet najmanje jednog obilaska mjesta u kojem se provodi aktivnost radi provjere njezine provedbe ne primjenjuje se na kontrole na terenu provedene u 2022.

4. Odstupajući od članka 29. stavka 2. Provedbene uredbe (EU) 2017/892, države članice mogu u 2022. za sve povučene proizvode, neovisno o njihovoj namjeni, provjeriti manji postotak od onog utvrđenog u toj odredbi, ali ne manji od 10 % dotičnih količina neke organizacije proizvođača tijekom tržišne godine.

5. Odstupajući od članka 30. stavka 3. Provedbene uredbe (EU) 2017/892, u 2022. svaka kontrola uključuje uzorak koji predstavlja najmanje 3 % količina koje je organizacija proizvođača povukla s tržišta tijekom tržišne godine 2021.

6. Odstupajući od članka 27. stavaka 2. i 7., članka 29. stavka 2., članka 30. stavka 3. i članka 31. stavaka 1. i 2. Provedbene uredbe (EU) 2017/892, u financijskoj godini 2022., ako zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 države članice ne mogu provoditi kontrole na terenu u skladu s tim odredbama, kontrole na terenu mogu se zamijeniti drugim vrstama kontrola koje odrede države članice, kao što su fotografije s lokacijskim označivanjem, datirane fotografije, datirana izvješća o nadzoru bespilotnim letjelicama, administrativne kontrole ili videokonferencije s korisnicima.

ODJELJAK 2.

Odstupanja od Provedbene uredbe (EU) 2016/1150

Članak 7.

1. Odstupajući od članka 32. stavka 1. i članka 42. stavka 3. Provedbene uredbe (EU) 2016/1150, tijekom financijske godine 2022., ako zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 države članice ne mogu provoditi kontrole na terenu u skladu s tim odredbama, te se kontrole mogu zamijeniti drugim vrstama kontrola koje odrede države članice, kao što su datirane fotografije, datirana izvješća o nadzoru bespilotnim letjelicama, administrativne kontrole ili videokonferencije s korisnicima, kojima se jamči da se poštuju pravila koja se odnose na programe potpore u sektoru vina.

2. Odstupajući od članka 43. stavka 3. Provedbene uredbe (EU) 2016/1150, tijekom financijske godine 2022., ako zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 države članice ne mogu provoditi kontrole na terenu u skladu s tom odredbom, takve kontrole postupaka zelene berbe provode se do 15. rujna 2022.

ODJELJAK 3.

Odstupanja od Provedbene uredbe (EU) 2018/274

Članak 8.

1. Odstupajući od članka 27. stavka 3. Provedbene uredbe (EU) 2018/274, ako zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 države članice tijekom razdoblja berbe grožđa u 2022. ne mogu prikupiti i preraditi svježe grožđe u skladu s brojem uzoraka utvrđenim u dijelu II. Priloga III. toj uredbi, države članice mogu odstupiti od tog broja uzoraka.

2. Odstupajući od članka 31. stavka 2. točke (b) Provedbene uredbe (EU) 2018/274, ako zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 države članice u 2022. ne mogu provoditi kontrole na terenu u skladu s tom odredbom, države članice provode takve kontrole na najmanje 3 % vinogradara upisanih u registar vinograda.

3. Odstupajući od članka 31. stavka 2. točke (c) Provedbene uredbe (EU) 2018/274, države članice mogu u 2022. privremeno obustaviti sustavne kontrole na terenu koje se provode na površinama pod vinovom lozom koje nisu uključene ni u jednu datoteku vinogradara, u slučajevima u kojima države članice zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 ne mogu provoditi takve kontrole.

ODJELJAK 4.

Odstupanja od Provedbene uredbe (EU) br. 615/2014

Članak 9.

Odstupajući od članka 6. Provedbene uredbe (EU) br. 615/2014, ako države članice zbog mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 ne mogu pravodobno provesti kontrole na terenu u kalendarskoj godini 2022., države članice mogu odlučiti da se kontrole na terenu djelomično ili u potpunosti zamijene administrativnim kontrolama ili uporabom relevantnih dokaza, uključujući fotografije s lokacijskim označivanjem, videorazgovore ili druge dokaze u elektroničkom obliku.

ODJELJAK 5.

Odstupanja od Provedbene uredbe (EU) 2015/1368

Članak 10.

Odstupajući od članka 8. stavka 3. Provedbene uredbe (EU) 2015/1368, tijekom pčelarske godine 2022. države članice mogu odlučiti odstupiti od praga od 5 % koji se odnosi na kontrole na terenu podnositelja zahtjeva za potporu u okviru njihovih pčelarskih programa ako zamijene planirane kontrole na terenu alternativnim kontrolama traženjem fotografija, videorazgovorima ili bilo kojim drugim sredstvima koja bi mogla poslužiti kao potpora provjeri pravilne provedbe mjera uključenih u pčelarski program.

POGLAVLJE IV.

IZMJENE PROVEDBENE UREDBE (EU) 2021/725

Članak 11.

Provedbena uredba (EU) 2021/725 mijenja se kako slijedi:

članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)	stavak 6. zamjenjuje se sljedećim: „6. Odstupajući od članka 35. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014, države članice mogu odlučiti ne primijeniti povećanje stope kontrole koje je trebalo primijeniti u godini zahtjeva 2021. za programe potpore i mjere potpore iz stavaka od 2. do 5. ovog članka.”;

(b)

stavak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„10. Odstupajući od članka 50. stavka 5. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014, države članice mogu odlučiti ne primijeniti povećanje stope kontrole koje je trebalo primijeniti u kalendarskoj godini 2021. za programe potpore i mjere potpore iz stavaka od 2. do 5. ovog članka.”;

(c)	stavak 13. zamjenjuje se sljedećim: „13. Odstupajući od članka 68. stavka 4. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014, države članice mogu odlučiti ne primijeniti povećanje stopa kontrole koje je trebalo primijeniti u godini zahtjeva 2021.”;

u članku 5. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Odstupajući od članka 59. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1306/2013, države članice mogu odlučiti ne primijeniti povećanje stope kontrole koje je trebalo primijeniti u godini zahtjeva 2021. za programe potpore i mjere potpore iz stavaka od 1. do 5. ovog članka.”;

u članku 6. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Odstupajući od članka 59. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1306/2013, Grčka može odlučiti ne primijeniti povećanje stope kontrole koje je trebalo primijeniti u godini zahtjeva 2021. za programe potpore i mjere potpore iz stavaka od 1. do 5. ovog članka.”.

POGLAVLJE V.

OPĆE ODREDBE

Članak 12.

Za države članice koje primjenjuju poglavlja I., II. i III., izjava o upravljanju koja mora biti sastavljena u skladu s člankom 7. stavkom 3. prvim podstavkom točkom (b) Uredbe (EU) br. 1306/2013 za financijske godine 2022. i 2023. obuhvaća potvrdu da je spriječeno preplaćivanje iznosa korisnicima te da je pokrenut povrat neopravdano isplaćenih iznosa na temelju provjere svih potrebnih informacija.

POGLAVLJE VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Poglavlja I. i II., poglavlje III. odjeljci 3. i 4. i poglavlje IV. primjenjuju se od 1. siječnja 2022.

Poglavlje III. odjeljci 1. i 2. primjenjuju se od 16. listopada 2021.

Poglavlje III. odjeljak 5. primjenjuje se od 1. kolovoza 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. srpnja 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 549.

(2) SL L 78, 20.3.2013., str. 23.

(3) SL L 78, 20.3.2013., str. 41.

(4) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/532 оd 16. travnja 2020. o odstupanju za 2020. od provedbenih uredaba (EU) br. 809/2014, (EU) br. 180/2014, (EU) br. 181/2014, (EU) 2017/892, (EU) 2016/1150, (EU) 2018/274, (EU) 2017/39, (EU) 2015/1368 i (EU) 2016/1240 u pogledu određenih administrativnih kontrola i kontrola na terenu koje se provode u okviru zajedničke poljoprivredne politike (SL L 119, 17.4.2020., str. 3.).

(5) Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/725 od 4. svibnja 2021. o odstupanju za 2021. od provedbenih uredaba (EU) br. 809/2014, (EU) br. 180/2014, (EU) br. 181/2014, (EU) 2017/892, (EU) 2016/1150, (EU) 2018/274, (EU) br. 615/2014 i (EU) 2015/1368 u pogledu određenih administrativnih kontrola i kontrola na terenu koje se provode u okviru zajedničke poljoprivredne politike (SL L 155, 5.5.2021., str. 8.).

(6) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 809/2014 оd 17. srpnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava, mjera ruralnog razvoja i višestruke sukladnosti (SL L 227, 31.7.2014., str. 69.).

(7) Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (SL L 347, 20.12.2013., str. 608.).

(8) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 180/2014 od 20. veljače 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije (SL L 63, 4.3.2014., str. 13.).

(9) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 181/2014 оd 20. veljače 2014. o utvrđivanju pravila primjene Uredbe (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka (SL L 63, 4.3.2014., str. 53.).

(10) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/892 оd 13. ožujka 2017. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u sektoru voća i povrća te prerađevina voća i povrća (SL L 138, 25.5.2017., str. 57.).

(11) Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

(12) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1150 od 15. travnja 2016. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu nacionalnih programa potpore u sektoru vina (SL L 190, 15.7.2016., str. 23.).

(13) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/274 оd 11. prosinca 2017. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu programa odobravanja nasada vinove loze, certificiranja, ulaznog i izlaznog registra, obveznih izjava i obavijesti te Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu odgovarajućih provjera i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/561 (SL L 58, 28.2.2018., str. 60.).

(14) Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/273 оd 11. prosinca 2017. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu programa odobravanja sadnje vinove loze, registra vinograda, pratećih dokumenata i certificiranja, ulaznog i izlaznog registra, obveznih izjava, obavijesti i objave informacija o kojima se obavještava te o dopuni Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu odgovarajućih kontrola i kazni, o izmjeni uredaba Komisije (EZ) br. 555/2008, (EZ) br. 606/2009 i (EZ) br. 607/2009 i o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 436/2009 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/560 (SL L 58, 28.2.2018., str. 1.).

(15) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 615/2014 оd 6. lipnja 2014. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu programâ rada za potpore sektoru maslinova ulja i stolnih maslina (SL L 168, 7.6.2014., str. 95.).

(16) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1368 оd 6. kolovoza 2015. o utvrđivanju pravila primjene Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu potpore u pčelarskom sektoru (SL L 211, 8.8.2015., str. 9.).

(17) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 639/2014 od 11. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike te o izmjeni Priloga X. toj Uredbi (SL L 181, 20.6.2014., str. 1.).

(18) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(19) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(20) Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.).

15.7.2022

Službeni list Europske unije

L 188/98

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/1220

оd 14. srpnja 2022.

o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda za primjenu Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s formatom u kojem podružnice društava iz trećih zemalja i nadležna tijela moraju dostavljati informacije iz članka 41. stavaka 3. i 4. te direktive

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (1), a posebno njezin članak 41. stavak 6.,

budući da:

(1)

Potrebno je osigurati da Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) i relevantna nadležna tijela primaju sve informacije koje su im potrebne za nadzor društava iz trećih zemalja te osigurati da se te informacije obrađuju učinkovito i brzo. Stoga bi informacije iz članka 41. stavaka 3. i 4. Direktive 2014/65/EU trebalo dostavljati na jeziku koji se obično upotrebljava u području međunarodnih financija.

(2)

U članku 39. stavku 2. Direktive 2014/65/EU zahtijeva se da podružnice društava iz trećih zemalja koje žele pružati investicijske usluge ili obavljati investicijske aktivnosti na državnom području države članice moraju dobiti prethodno odobrenje za rad od nadležnog tijela te države članice. Takve podružnice ne smiju pružati investicijske usluge ni obavljati investicijske aktivnosti u drugim državama članicama osim u onoj u kojoj su dobile odobrenje za rad. Međutim, Europska komisija može donijeti odluku o jednakovrijednosti u skladu s člankom 47. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (2) u kojoj se navodi da su pravni i nadzorni sustavi te treće zemlje u pogledu investicijskih društava jednakovrijedni onima koji se primjenjuju u Uniji. U tom bi slučaju podružnice investicijskih društava koje imaju odobrenje za rad i obuhvaćene su područjem primjene takve odluke o jednakovrijednosti i dalje nadziralo nadležno tijelo države članice u kojoj te podružnice imaju poslovni nastan, neovisno o tome pružaju li prekogranične usluge odnosno obavljaju li prekogranične aktivnosti. Stoga je potrebno osigurati da format za dostavu informacija iz članka 41. stavka 3. Direktive 2014/65/EU bude prikladan i za dostavu informacija o takvim prekograničnim uslugama i aktivnostima tih podružnica.

(3)

U skladu s člankom 41. stavkom 3. Direktive 2014/65/EU, podružnice društava iz trećih zemalja koje imaju odobrenje za rad u skladu s člankom 41. stavkom 1. te direktive moraju svake godine nadležnom tijelu države članice u kojoj im izdano odobrenje za rad dostavljati informacije propisane člankom 41. stavkom 3. Kako bi se uskladio ne samo format nego i rokovi izvješćivanja, potrebno je navesti raspored dostave tih informacija nadležnim tijelima.

(4)	Ova se Uredba temelji na nacrtu provedbenih tehničkih standarda koji je ESMA dostavila Komisiji.

(5)

ESMA je provela otvorena javna savjetovanja o nacrtu provedbenih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirala je moguće povezane troškove i koristi te zatražila mišljenje Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Format informacija koje podružnice društava iz trećih zemalja trebaju dostaviti svake godine

1. Podružnica društva iz treće zemlje kojoj je izdano odobrenje za rad u skladu s člankom 41. stavkom 1. Direktive 2014/65/EU za dostavu informacija iz članka 41. stavka 3. te direktive upotrebljava format iz Priloga I. Međutim, ako društvo iz treće zemlje podliježe odluci o jednakovrijednosti iz članka 47. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014, podružnica takvog društva iz treće zemlje za usluge i aktivnosti obuhvaćene takvom odlukom o jednakovrijednosti upotrebljava format utvrđen u Prilogu II.

2. Informacije iz stavka 1. dostavljaju se na jeziku koji je uobičajen u području međunarodnih financija.

3. Informacije iz stavka 1. dostavljaju se do 30. travnja svake godine i obuhvaćaju razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca prethodne kalendarske godine. Dostavljene informacije moraju biti točne na dan 31. prosinca prethodne godine.

Članak 2.

Format informacija koje nadležna tijela dostavljaju na zahtjev Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA)

Za potrebe članka 41. stavka 4. Direktive 2014/65/EU nadležna tijela ESMA-i dostavljaju informacije iz sljedećih polja iz Priloga I. i II.:

1.	Izvještajno razdoblje: 1.a i 1.b te, ako je primjenjivo, 19.a i 19.b;

2.	Ime društva iz treće zemlje i njegove podružnice: 2.a i 2.d te, ako je primjenjivo, 20.a i 20.d;

3.	Investicijske usluge, investicijske aktivnosti i pomoćne usluge koje pruža podružnica: 3.a, 3.b, 3.c, 3.d, 3.e, 3.f, 3.g i 3.h te, ako je primjenjivo, 21.a, 21.b, 21.c, 21.d, 21.e, 21.f, 21.g i 21.h;

4.	Broj klijenata i drugih ugovornih strana te broj članova osoblja podružnice: 4.a, 4.b, 4.c, 4.d te, ako je primjenjivo, 22.a, 22.b i 22.c;

5.	Promet i agregirana vrijednost imovine podružnice: 5.a, 5.b, 5.c te, ako je primjenjivo, 23.a, 23.b i 23.c.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. srpnja 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 173, 12.6.2014., str. 349.

(2) Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).

(3) Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).

PRILOG I.

Format za dostavljanje informacija iz članka 41. stavaka 3. i 4. Direktive 2014/65/EU (1)

Polje

Potpolja

1.a

Izvještajno razdoblje

Početni datum izvješćivanja za kalendarsku godinu

(GGGG-MM-DD)

1.b

Završni datum izvješćivanja za kalendarsku godinu

(GGGG-MM-DD)

2.a

Ime i podaci za kontakt društva iz treće zemlje, uključujući pojedinosti o podružnici, osobi odgovornoj za dostavljanje informacija i tijelima u trećoj zemlji koja su odgovorna za nadzor društva iz treće zemlje

Puno ime (tvrtka) podružnice i identifikacijska oznaka pravne osobe (LEI)

2.b

Adresa podružnice

(navodi se u slučaju bilo kakvih promjena informacija koje su prethodno dostavljene nadležnom tijelu)

2.c

Podaci za kontakt podružnice, uključujući e-adresu, broj telefona i podatke o internetskim stranicama

2.d

Puni pravni naziv društva iz treće zemlje i, ako je dostupna, identifikacijska oznaka pravne osobe (LEI)

(navodi se u slučaju bilo kakvih promjena informacija koje su prethodno dostavljene nadležnom tijelu)

2.e

Registrirana adresa središnje uprave društva iz treće zemlje

(navodi se u slučaju bilo kakvih promjena informacija koje su prethodno dostavljene nadležnom tijelu)

2.f

Podaci za kontakt društva iz treće zemlje, uključujući e-adresu, broj telefona i podatke o internetskim stranicama

2.g

Zemlja u kojoj se nalazi središnja uprava društva iz treće zemlje

(navodi se u slučaju bilo kakvih promjena informacija koje su prethodno dostavljene nadležnom tijelu)

2.h

Ime, adresa i država tijela odgovornog za nadzor društva iz treće zemlje u trećoj zemlji. Ako je za nadzor društva iz treće zemlje odgovorno više tijela, navode se podaci i područja nadležnosti svakog od tih tijela

(navodi se u slučaju bilo kakvih promjena informacija koje su prethodno dostavljene nadležnom tijelu)

2.i

Puno ime i prezime osobe za kontakt

2.j

Adresa osobe za kontakt

2.k

Broj telefona osobe za kontakt

2.l

E-adresa osobe za kontakt

2.m

Funkcija/titula osobe za kontakt

3.a

Investicijske usluge, investicijske aktivnosti i pomoćne usluge koje je tijekom izvještajnog razdoblja obavljala podružnica u državi članici u kojoj ima poslovni nastan

Popis investicijskih usluga, investicijskih aktivnosti i pomoćnih usluga (kako su navedene u odjeljcima A i B Priloga I. Direktivi 2014/65/EU) koje je obavljala podružnica u državi članici u kojoj ima poslovni nastan

3.b

Popis kategorija financijskih instrumenata (kako su navedene u odjeljku C Priloga I. Direktivi 2014/65/EU) u vezi s kojima su se obavljale takve usluge i aktivnosti

3.c

Ako podružnica pruža uslugu upravljanja portfeljem, ukupna vrijednost imovine pod upravljanjem za klijente u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan na kraju izvještajnog razdoblja

3.d

Ako podružnica pruža uslugu upravljanja portfeljem, prosječna vrijednost imovine pod upravljanjem za klijente u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan tijekom izvještajnog razdoblja

3.e

Ako podružnica pruža uslugu investicijskog savjetovanja, ukupna vrijednost imovine za koju je ta usluga pružena klijentima u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan na kraju izvještajnog razdoblja

3.f

Ako podružnica pruža uslugu investicijskog savjetovanja, prosječna vrijednost imovine za koju je ta usluga pružena klijentima u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan tijekom izvještajnog razdoblja

3.g

Ako podružnica pruža pomoćnu uslugu čuvanja i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenata ili drži sredstva klijenata, ukupna vrijednost imovine (uključujući gotovinu) koju podružnica drži za klijente u državi članici u kojoj ima poslovni nastan na kraju izvještajnog razdoblja

3.h

Ako podružnica pruža pomoćnu uslugu čuvanja i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenata ili drži sredstva klijenata, prosječna vrijednost imovine (uključujući gotovinu) koju podružnica drži za klijente u državi članici u kojoj ima poslovni nastan tijekom izvještajnog razdoblja

4.a

Broj klijenata i drugih ugovornih strana te broj članova osoblja podružnice u državi članici u kojoj ima poslovni nastan, tijekom izvještajnog razdoblja

Ukupan broj klijenata i drugih ugovornih strana podružnice u državi članici u kojoj ima poslovni nastan

4.b

Ukupan broj klijenata i drugih ugovornih strana podružnice u državi članici u kojoj ima poslovni nastan raščlanjen prema investicijskim uslugama, investicijskim aktivnostima ili pomoćnim uslugama koje su se obavljale u toj državi članici

4.c

Broj malih ulagatelja, profesionalnih ulagatelja i kvalificiranih nalogodavatelja (kako su utvrđeni u Direktivi 2014/65/EU) za koje podružnica obavlja investicijske usluge, investicijske aktivnosti ili pomoćne usluge u državi članici u kojoj ima poslovni nastan

4.d

Broj članova osoblja podružnice u državi članici u kojoj ima poslovni nastan raščlanjen prema investicijskim uslugama, investicijskim aktivnostima ili pomoćnim uslugama koje su se obavljale u toj državi članici

5.a

Promet i agregirana vrijednost imovine podružnice u državi članici u kojoj ima poslovni nastan, tijekom izvještajnog razdoblja

Promet koji je podružnica ostvarila i agregirana vrijednost imovine koji odgovaraju investicijskim uslugama, investicijskim aktivnostima i pomoćnim uslugama koje su se obavljale u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan

5.b

Promet podružnice u državi članici u kojoj ima poslovni nastan raščlanjen prema investicijskim uslugama, investicijskim aktivnostima i pomoćnim uslugama koje su se obavljale u toj državi članici

5.c

Promet podružnice u državi članici u kojoj ima poslovni nastan raščlanjen prema kategorijama klijenata kako su utvrđene u Direktivi 2014/65/EU

Ako podružnica trguje za vlastiti račun, informacije o izloženosti društva iz treće zemlje tijekom izvještajnog razdoblja drugim ugovornim stranama u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan

Mjesečna minimalna, prosječna i maksimalna izloženost drugim ugovornim stranama u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan

Ako podružnica provodi ponudu odnosno prodaju financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, informacije o vrijednosti financijskih instrumenata koje su pružile druge ugovorne strane u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan i za koje je provedena ponuda odnosno prodaja uz obvezu otkupa tijekom izvještajnog razdoblja

Ukupna vrijednost i broj financijskih instrumenata koje su pružile druge ugovorne strane u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan i za koje je podružnica provela ponudu odnosno prodaju uz obvezu otkupa

8.a

Sastav upravljačkog tijela društva iz treće zemlje

Popis članova upravljačkog tijela društva iz treće zemlje

8.b

Puno ime i prezime svakog člana upravljačkog tijela, država u kojoj ima prebivalište i podaci za kontakt

8.c

Položaj na koji je imenovan svaki od članova upravljačkog tijela

9.a

Nositelji ključnih funkcija za djelatnosti podružnice

Popis nositelja ključnih funkcija za djelatnosti podružnice

9.b

Puno ime i prezime svakog nositelja ključne funkcije, zemlja u kojoj ima prebivalište i podaci za kontakt

9.c

Položaj na koji je imenovan svaki od nositelja ključnih funkcija

9.d

Linije izvješćivanja između nositelja ključnih funkcija i upravljačkog tijela društva iz treće zemlje

10.

Informacije o pritužbama koje su zaprimili podružnica ili društvo iz treće zemlje u vezi s aktivnostima podružnice u državi članici u kojoj ima poslovni nastan tijekom izvještajnog razdoblja

Broj pritužbi koje su zaprimili podružnica ili društvo iz treće zemlje u vezi s aktivnostima podružnice u državi članici u kojoj ima poslovni nastan, zajedno s:

—	raščlambom za pet financijskih instrumenata za koje je zaprimljen najveći broj pritužbi,

—	raščlambom za pet najčešćih predmeta pritužbi,

—	brojem pritužbi koje su se rješavale tijekom izvještajnog razdoblja,

—	mehanizmima uspostavljenima kako bi se pritužbe rješavale s dužnom pažnjom

11.a

Opis marketinških aktivnosti podružnice ili društva iz treće zemlje u vezi s aktivnostima podružnice u državi članici u kojoj ima poslovni nastan tijekom izvještajnog razdoblja

Opis marketinške strategije koju su podružnica ili društvo iz treće zemlje primjenjivali u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan u vezi s aktivnostima podružnice, uključujući pojedinosti o zemljopisnom području njezina poslovanja i marketinškim sredstvima kojima se društvo iz treće zemlje služilo (kao što su zastupnici, putujuće kampanje, telefonski pozivi, internetske stranice)

11.b

Popis poslovnih imena kojima se služi podružnica društva iz treće zemlje u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan te za svako od tih imena:

—	kategorije financijskih instrumenata za koje se upotrebljavaju i

—	kategorije klijenata za koje se upotrebljavaju

11.c

Ime svakog pojedinačnog zastupnika ili sličnog subjekta koje je angažirala podružnica društva iz treće zemlje u toj državi članici te njihova adresa i podaci za kontakt

11.d

Popis internetskih stranica podružnice u državi članici u kojoj ima poslovni nastan i URL svake od tih stranica

12.a

Opis mehanizama za zaštitu ulagatelja društva iz treće zemlje koji su dostupni klijentima podružnice u državi članici u kojoj ona ima poslovni nastan, uključujući prava tih klijenata koja proizlaze iz sustava za zaštitu ulagatelja iz članka 39. stavka 2. točke (f) Direktive 2014/65/EU

(navodi se u slučaju bilo kakvih promjena informacija koje su prethodno dostavljene nadležnom tijelu)

Informiranje i izvješćivanje klijenata

Opis mehanizama koje je društvo iz treće zemlje uspostavilo u pogledu obveze informiranja i izvješćivanja klijenata te provedbenih mjera u vezi s poslovanjem podružnice u državi članici u kojoj ona ima poslovni nastan

12.b

Jezici koje će podružnica upotrebljavati u odnosima s klijentima u državi članici u kojoj ima poslovni nastan

12.c

Primjerenost i prikladnost

Opis mehanizama društva iz treće zemlje za procjenu primjerenosti odnosno prikladnosti, ovisno o slučaju, kad podružnica pruža usluge klijentima u državi članici u kojoj ima poslovni nastan

12.d

Najpovoljnije izvršenje naloga

Ako podružnica izvršava naloge za svoje klijente u državi članici u kojoj ima poslovni nastan, opis mehanizama uspostavljenih za izvršavanje naloga klijenata prema uvjetima koji su za njih najpovoljniji

12.e

Odredbe o postupanju s nalogom klijenta

Ako podružnica obrađuje naloge klijenata, opis mehanizama koje je podružnica uspostavila za brzo, pravedno i ažurno izvršavanje naloga klijenata s naglaskom na poslovanju podružnice u državi članici u kojoj ima poslovni nastan

12.f

Mehanizmi upravljanja proizvodima

Ako društvo iz treće zemlje proizvodi i/ili distribuira financijske instrumente preko svoje podružnice, opis mehanizama upravljanja proizvodima koje je uspostavilo društvo iz treće zemlje u vezi s poslovanjem podružnice u državi članici u kojoj ona ima poslovni nastan

12.g

Mehanizmi društva iz treće zemlje za utvrđivanje, sprečavanje i upravljanje sukobima interesa

Opis mjera koje je uspostavilo društvo iz treće zemlje koje djeluje preko svoje podružnice kako bi utvrdilo i spriječilo sukobe interesa pri pružanju investicijskih i pomoćnih usluga te upravljalo njima, uključujući sukobe interesa koji nastaju zbog politike primitaka od rada osoba uključenih u obavljanje investicijskih usluga, investicijskih aktivnosti i pomoćnih usluga u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan

12.h

Mehanizmi društva iz treće zemlje za rješavanje pritužbi

Opis postupka za podnošenje pritužbi koji je uspostavilo društvo iz treće zemlje koje djeluje preko svoje podružnice i koji moraju poštovati klijenti podružnice koji podnose pritužbe

12.i

Odjel nadležan za rješavanje pritužbi klijenata podružnice

12.j

Jezik na kojem klijenti moraju podnijeti pritužbu

12.k

Nadležni sudovi (u slučaju sudskog postupka) na koje se upućuje u bilo kojim ugovornim aranžmanima između društva iz treće zemlje koje djeluje preko svoje podružnice i njegovih klijenata u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan

12.l

Tijela za alternativno rješavanje sporova nadležna za rješavanje sporova koji uključuju klijente u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan i društvo iz treće zemlje

12.m

Članstvo društva iz treće zemlje u sustavu za zaštitu ulagatelja

Opis članstva društva iz treće zemlje u sustavu za zaštitu ulagatelja, uključujući informaciju o tome hoće li klijenti i druge ugovorne strane podružnice moći sudjelovati u tom sustavu, njegovo područje primjene, opis uvjeta za sudjelovanje te iznose i financijske instrumente obuhvaćene sustavom

12.n

Mehanizmi društva iz treće zemlje za zaštitu sredstava i imovine klijenata te upravljanje njima

Opis svih mehanizama za zaštitu sredstava ili imovine klijenata (posebno, ako se financijski instrumenti i sredstva drže kod skrbnika, ime skrbnika i povezani ugovori) koji su uspostavljeni u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan

12.o

Drugi aranžmani

Opis svih drugih aranžmana koje društvo iz treće zemlje smatra relevantnima kako bi podružnica mogla pošteno, pravedno i profesionalno pružati usluge i obavljati aktivnosti u interesu svojih klijenata u državi članici u kojoj ima poslovni nastan

13.a

Informacije o aranžmanima društva iz treće zemlje u pogledu izdvajanju poslovnih procesa koji se odnose na poslovanje podružnice

(navodi se u slučaju bilo kakvih promjena informacija koje su prethodno dostavljene nadležnom tijelu)

Popis i opis izdvojenih funkcija (ili onih koje se namjeravaju izdvojiti)

13.b

Opis resursa (posebno ljudskih i tehničkih resursa te sustava unutarnje kontrole) namijenjenih kontroli izdvojenih funkcija, usluga ili aktivnosti u mjeri u kojoj su povezani s poslovanjem podružnice u državi članici u kojoj ima poslovni nastan

14.

Informacije o aranžmanima (uključujući informatičke aranžmane) koje je uspostavilo društvo iz treće zemlje i koji se primjenjuju na aktivnosti podružnice u području algoritamskog trgovanja, visokofrekventnog trgovanja i izravnog elektroničkog pristupa

(navodi se u slučaju bilo kakvih promjena informacija koje su prethodno dostavljene nadležnom tijelu)

Opis aranžmana i resursa (posebno ljudskih i informatičkih resursa) koje je društvo iz treće zemlje uspostavilo i/ili dodijelilo za aktivnosti svoje podružnice u državi članici u kojoj ona ima poslovni nastan u području algoritamskog trgovanja, visokofrekventnog trgovanja i izravnog elektroničkog pristupa te za kontrolu tih aktivnosti

15.a

Informacije o aktivnostima funkcije praćenja usklađenosti (ili odgovarajuće funkcije)

Regulatorne promjene

Opis načina na koji se upravlja bitnim promjenama regulatornih zahtjeva koje nastupe tijekom izvještajnog razdoblja i njihove provedbe kad te promjene utječu na mehanizme za zaštitu ulagatelja u vezi s aktivnostima podružnice društva iz treće zemlje

15.b

Nalazi

Broj kontrola provedenih izravnim nadzorom i izdvojenih kontrola te sažetak glavnih nalaza funkcije praćenja usklađenosti o poslovanju društva iz treće zemlje u mjeri u kojoj su relevantni za poslovanje podružnice.

15.c

Mjere koje su poduzete ili se trebaju poduzeti (među ostalim nakon primitka pritužbi ili odstupanja od preporuka funkcije praćenja usklađenosti upućenih višem rukovodstvu) radi otklanjanja utvrđenih propusta ili rizika od propusta društva iz treće zemlje u mjeri u kojoj se odnose na poslovanje podružnice

15.d

Drugo

Sve druge informacije za koje podružnica smatra da ih je važno spomenuti

16.a

Informacije o aktivnostima funkcije unutarnje revizije (ili odgovarajuće funkcije)

Nalazi

Sažetak glavnih nalaza funkcije unutarnje revizije o poslovanju društva iz treće zemlje u mjeri u kojoj su relevantni za poslovanje podružnice

16.b

Mjere koje su poduzete ili se trebaju poduzeti na globalnoj razini (uključujući vremenski okvir i predmetne organizacijske jedinice društva iz treće zemlje) radi otklanjanja utvrđenih propusta ili rizika od propusta društva iz treće zemlje u mjeri u kojoj se odnose na poslovanje podružnice

17.a

Informacije o aktivnostima funkcije upravljanja rizicima (ili odgovarajuće funkcije) i politici upravljanja rizicima društva iz treće zemlje

Politika upravljanja rizicima

Sažetak politike upravljanja rizicima društva iz treće zemlje u mjeri u kojoj se odnosi na poslovanje podružnice te aranžmana koje podružnica primjenjuje za usluge i aktivnosti koje obavlja

(navodi se u slučaju bilo kakvih promjena informacija koje su prethodno dostavljene nadležnom tijelu)

17.b

Nalazi

Sažetak glavnih nalaza funkcije upravljanja rizicima o poslovanju društva iz treće zemlje na globalnoj razini te mjere koje su poduzete ili se trebaju poduzeti radi rješavanja pitanja utvrđenih tim nalazima

18.

Sve druge informacije za koje podružnica društva iz treće zemlje smatra da ih je važno priopćiti nadležnom tijelu države članice u kojoj ima poslovni nastan

(1) Sve informacije o prekograničnim uslugama koje pružaju podružnice društava iz trećih zemalja obuhvaćene su Prilogom II.

PRILOG II.

Format za dostavljanje informacija iz članka 41. stavaka 3. i 4. Direktive 2014/65/EU ako je Komisija donijela odluku o jednakovrijednosti iz članka 47. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014

Osim informacija koje se zahtijevaju na temelju Priloga I. ovoj Provedbenoj uredbi, društva iz treće zemlje koja u Europskoj uniji obavljaju i investicijske usluge i aktivnosti u okviru sustava jednakovrijednosti za treće zemlje u skladu s člankom 47. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 600/2014 (ako je stvarno priznat kao jednakovrijedan u skladu s člankom 47. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014) u svoje izvješće nadležnom tijelu moraju dodati i sljedeća polja, kako je predviđeno člankom 41. stavkom 3. Direktive 2014/65/EU:

Polje

Potpolja

19.a

Izvještajno razdoblje

Početni datum izvješćivanja za kalendarsku godinu

(GGGG-MM-DD)

19.b

Završni datum izvješćivanja za kalendarsku godinu

(GGGG-MM-DD)

20.a

Ime i podaci za kontakt društva iz treće zemlje, uključujući podatke o podružnici, osobi odgovornoj za dostavljanje informacija i tijelima u trećoj zemlji koja su odgovorna za nadzor društva iz treće zemlje

Puno ime (tvrtka) podružnice i, ako je dostupna, identifikacijska oznaka pravne osobe (LEI)

20.b

Adresa podružnice

(navodi se u slučaju bilo kakvih promjena informacija koje su prethodno dostavljene nadležnom tijelu)

20.c

Podaci za kontakt podružnice, uključujući e-adresu, broj telefona i podatke o internetskim stranicama

20.d

Puni pravni naziv društva iz treće zemlje i, ako je dostupna, identifikacijska oznaka pravne osobe (LEI)

(navodi se u slučaju bilo kakvih promjena informacija koje su prethodno dostavljene nadležnom tijelu)

20.e

Registrirana adresa središnje uprave društva iz treće zemlje

(navodi se u slučaju bilo kakvih promjena informacija koje su prethodno dostavljene nadležnom tijelu)

20.f

Podaci za kontakt društva iz treće zemlje, uključujući e-adresu, broj telefona i podatke o internetskim stranicama

20.g

Zemlja u kojoj se nalazi središnja uprava društva iz treće zemlje

(navodi se u slučaju bilo kakvih promjena informacija koje su prethodno dostavljene nadležnom tijelu)

20.h

(navodi se u slučaju bilo kakvih promjena informacija koje su prethodno dostavljene nadležnom tijelu)

20.i

Puno ime i prezime osobe za kontakt

20.j

Adresa osobe za kontakt

20.k

Broj telefona osobe za kontakt

20.l

E-adresa osobe za kontakt

20.m

Funkcija/titula osobe za kontakt

21.a

Investicijske usluge, investicijske aktivnosti i pomoćne usluge koje je tijekom izvještajnog razdoblja obavljala podružnica u svakoj državi članici osim u onoj u kojoj ima poslovni nastan

Popis investicijskih usluga, investicijskih aktivnosti i pomoćnih usluga (kako su navedene u odjeljcima A i B Priloga I. Direktivi 2014/65/EU) koje su se obavljale za kvalificirane nalogodavatelje i profesionalne ulagatelje u smislu odjeljka I. Priloga II. Direktivi 2014/65/EU u svakoj državi članici osim u onoj u kojoj podružnica ima poslovni nastan

21.b

Popis kategorija financijskih instrumenata (kako su navedene u odjeljku C Priloga I. Direktivi 2014/65/EU) u vezi s kojima su se obavljale takve usluge i aktivnosti

21.c

Za svaku državu članicu u kojoj podružnica pruža uslugu upravljanja portfeljem, a koja nije država članica u kojoj podružnica ima poslovni nastan, ukupna vrijednost imovine pod upravljanjem za klijente u državi članici na kraju izvještajnog razdoblja

21.d

Za svaku državu članicu u kojoj podružnica pruža uslugu upravljanja portfeljem, a koja nije država članica u kojoj podružnica ima poslovni nastan, prosječna vrijednost imovine pod upravljanjem za klijente u državi članici tijekom izvještajnog razdoblja

21.e

Za svaku državu članicu u kojoj podružnica pruža uslugu investicijskog savjetovanja, a koja nije država članica u kojoj podružnica ima poslovni nastan, ukupna vrijednost imovine za koju je ta usluga pružena klijentima u državi članici na kraju izvještajnog razdoblja

21.f

Za svaku državu članicu u kojoj podružnica pruža uslugu investicijskog savjetovanja, a koja nije država članica u kojoj podružnica ima poslovni nastan, prosječna vrijednost imovine za koju je ta usluga pružena klijentima u državi članici tijekom izvještajnog razdoblja

21.g

Za svaku državu članicu u kojoj podružnica pruža pomoćnu uslugu čuvanja i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenata ili drži sredstva klijenata, a koja nije država članica u kojoj podružnica ima poslovni nastan, ukupna vrijednost imovine (uključujući gotovinu) koju podružnica drži za klijente u državi članici na kraju izvještajnog razdoblja

21.h

Za svaku državu članicu u kojoj podružnica pruža pomoćnu uslugu čuvanja i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenata ili drži sredstva klijenata, a koja nije država članica u kojoj podružnica ima poslovni nastan, prosječna vrijednost imovine (uključujući gotovinu) koju podružnica drži za klijente u državi članici tijekom izvještajnog razdoblja

22.a

Broj klijenata i drugih ugovornih strana podružnice u državama članicama osim one u kojoj podružnica ima poslovni nastan te na globalnoj razini tijekom izvještajnog razdoblja

Ukupan broj klijenata i drugih ugovornih strana podružnice u Europskoj uniji (osim u državi članici u kojoj ima poslovni nastan)

22.b

Ukupan broj klijenata i drugih ugovornih strana društva iz treće zemlje na globalnoj razini

22.c

Za svaku državu članicu u kojoj je podružnica obavljala bilo kakve investicijske usluge, investicijske aktivnosti ili pomoćne usluge, a koja nije država članica u kojoj podružnica ima poslovni nastan, ukupan broj klijenata i drugih ugovornih strana podružnice u toj državi članici, zajedno s:

—	raščlambom tog broja prema investicijskim uslugama, investicijskim aktivnostima ili pomoćnim uslugama koje su se obavljale u svakoj državi članici i

—	raščlambom prema kategorijama klijenata kako su utvrđene u Direktivi 2014/65/EU

23.a

Promet i agregirana vrijednost imovine podružnice u državama članicama osim one u kojoj podružnica ima poslovni nastan i društva iz treće zemlje na globalnoj razini, tijekom izvještajnog razdoblja

Promet podružnice u Uniji (osim u državi članici u kojoj ima poslovni nastan) i agregirana vrijednost imovine koji odgovaraju uslugama i aktivnostima koje je društvo iz treće zemlje obavljalo u Uniji (osim u državi članici u kojoj ima poslovni nastan)

23.b

Promet društva iz treće zemlje na globalnoj razini

23.c

Za svaku državu članicu u kojoj je podružnica obavljala bilo kakve investicijske usluge, investicijske aktivnosti ili pomoćne usluge, a koja nije država članica u kojoj podružnica ima poslovni nastan, promet i agregirana vrijednost imovine koji odgovaraju takvim investicijskim uslugama, investicijskim aktivnostima i pomoćnim uslugama, zajedno s:

—	raščlambom prema investicijskim uslugama, investicijskim aktivnostima ili pomoćnim uslugama koje su se obavljale u državi članici i

—	raščlambom prema kategorijama klijenata kako su utvrđene u Direktivi 2014/65/EU

24.a

Ako podružnica trguje za vlastiti račun, informacije o izloženosti društva iz treće zemlje drugim ugovornim stranama u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan) tijekom izvještajnog razdoblja

Za svaku državu članicu u kojoj podružnica trguje za vlastiti račun, a koja nije država članica u kojoj podružnica ima poslovni nastan, mjesečna minimalna, prosječna i maksimalna izloženost drugim ugovornim stranama u toj državi članici

24.b

Mjesečna minimalna, prosječna i maksimalna izloženost drugim ugovornim stranama u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan)

25.a

Ako podružnica provodi ponudu odnosno prodaju financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, informacije o vrijednosti financijskih instrumenata koje su pružile druge ugovorne strane u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan) i za koje je provedena ponuda odnosno prodaja uz obvezu otkupa tijekom izvještajnog razdoblja

Za svaku državu članicu u kojoj podružnica pruža usluge ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, a koja nije država članica u kojoj podružnica ima poslovni nastan, ukupna vrijednost financijskih instrumenata koje su pružile druge ugovorne strane u državi članici i za koje je podružnica provela ponudu odnosno prodaju financijskih instrumenata uz obvezu otkupa

25.b

Ukupna vrijednost financijskih instrumenata koje su pružile druge ugovorne strane u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan) i za koje je podružnica provela ponudu odnosno prodaju uz obvezu otkupa

26.

Informacije o pritužbama koje su tijekom izvještajnog razdoblja zaprimili podružnica i/ili društvo iz treće zemlje u vezi s aktivnostima podružnice u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan)

Broj pritužbi koje su zaprimili podružnica i/ili društvo iz treće zemlje u vezi s aktivnostima podružnice u državama članicama osim one u kojoj podružnica ima poslovni nastan, zajedno s:

—	raščlambom prema državi članici,

—	raščlambom za pet financijskih instrumenata za koje je zaprimljen najveći broj pritužbi,

—	raščlambom za pet najčešćih predmeta pritužbi,

—	brojem pritužbi koje su se rješavale u izvještajnom razdoblju,

—	mehanizmima uspostavljenima kako bi se pritužbe rješavale s dužnom pažnjom

27.a

Opis marketinških aktivnosti podružnice ili društva iz treće zemlje tijekom izvještajnog razdoblja u vezi s aktivnostima podružnice u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan)

Opis marketinške strategije koju je društvo iz treće zemlje primjenjivalo u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan) u vezi s aktivnostima podružnice, uključujući pojedinosti o zemljopisnom području njegova poslovanja i marketinškim sredstvima kojima se društvo iz treće zemlje služilo (kao što su zastupnici, putujuće kampanje, telefonski pozivi, internetske stranice)

27.b

Popis poslovnih imena kojima se služi društvo iz treće zemlje u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan) te za svako od tih imena:

—	popis država članica u kojima se upotrebljavaju,

—	kategorije financijskih instrumenata za koje se upotrebljavaju i

—	kategorije klijenata za koje se upotrebljavaju

27.c

Ime svakog pojedinačnog zastupnika ili sličnog subjekta koje je angažiralo društvo iz treće zemlje u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan) te njihova adresa i podaci za kontakt

27.d

Popis internetskih stranica društva iz treće zemlje u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan) i URL svake od tih stranica

28.a

Opis mehanizama za zaštitu ulagatelja društva iz treće zemlje koji su dostupni klijentima podružnice u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan), uključujući prava tih klijenata koja proizlaze iz sustava za zaštitu ulagatelja iz članka 39. stavka 2. točke (f) Direktive 2014/65/EU

(navodi se u slučaju bilo kakvih promjena informacija koje su prethodno dostavljene nadležnom tijelu)

Informiranje i izvješćivanje klijenata

Opis mehanizama koje je društvo iz treće zemlje uspostavilo kako bi osiguralo usklađenost s obvezama informiranja i izvješćivanja klijenata u skladu s člancima 24. i 25. Direktive 2014/65/EU i provedbenim mjerama u vezi s poslovanjem podružnice u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan)

28.b

Jezici koje će podružnica upotrebljavati u odnosima s klijentima u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan)

28.c

Primjerenost i prikladnost

Opis mehanizama koje je društvo iz treće zemlje uspostavilo kako bi osiguralo usklađenost s obvezama u pogledu procjene primjerenosti odnosno prikladnosti, ovisno o slučaju, kad podružnica pruža usluge klijentima u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan)

28.d

Najpovoljnije izvršenje naloga

Ako podružnica izvršava naloge za svoje klijente u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan), opis mehanizama uspostavljenih kako bi se osiguralo da izvršava naloge klijenata prema uvjetima koji su za njih najpovoljniji

28.e

Odredbe o postupanju s nalogom klijenta

Opis mehanizama društva iz treće zemlje kojima se osigurava brzo, pravedno i ažurno izvršavanje naloga klijenata s naglaskom na poslovanju podružnice u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan)

28.f

Mehanizmi upravljanja proizvodima

Ako društvo iz treće zemlje proizvodi i/ili distribuira financijske instrumente u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan), opis mehanizama upravljanja proizvodima koje je uspostavilo društvo iz treće zemlje u vezi sa svojim poslovanjem u Uniji

28.g

Mehanizmi društva iz treće zemlje za utvrđivanje, sprečavanje i upravljanje sukobima interesa

Opis mjera koje je uspostavilo društvo iz treće zemlje kako bi utvrdilo i spriječilo sukobe interesa pri pružanju investicijskih i pomoćnih usluga te upravljalo njima, uključujući sukobe interesa koji nastaju zbog politike primitaka od rada osoba uključenih u obavljanje investicijskih usluga, investicijskih aktivnosti i pomoćnih usluga u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan)

28.h

Mehanizmi društva iz treće zemlje za rješavanje pritužbi

Opis postupka koji klijenti društva iz treće zemlje u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan) moraju poštovati kad podnose pritužbu

28.j

Odjel nadležan za rješavanje pritužbi klijenata podružnice

28.k

Jezik na kojem klijenti moraju podnijeti pritužbu

28.l

Nadležni sudovi (u slučaju sudskog postupka) na koje se upućuje u bilo kojim ugovornim aranžmanima između društva iz treće zemlje i njegovih klijenata u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan)

28.m

Tijela za alternativno rješavanje sporova nadležna za rješavanje prekograničnih sporova koji uključuju klijente u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan)

28.n

Članstvo društva iz treće zemlje u sustavu za zaštitu ulagatelja

Opis članstva društva iz treće zemlje u sustavu za zaštitu ulagatelja, uključujući informaciju o tome hoće li klijenti i druge ugovorne strane podružnice u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan) moći sudjelovati u tom sustavu, njegovo područje primjene, opis uvjeta za sudjelovanje te iznose i financijske instrumente obuhvaćene sustavom

28.o

Mehanizmi društva iz treće zemlje za zaštitu sredstava i imovine klijenata te upravljanje njima

Opis mjera zaštite sredstava ili imovine klijenata u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan) (posebno, ako se financijski instrumenti i sredstva drže kod skrbnika, ime skrbnika i povezani ugovori)

28.p

Drugi aranžmani

Opis svih drugih aranžmana koje društvo iz treće zemlje smatra relevantnima kako bi podružnica mogla pošteno, pravedno i profesionalno obavljati aktivnosti u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan) u interesu svojih klijenata

29.a

Informacije o aranžmanima društva iz treće zemlje u pogledu izdvajanju poslovnih procesa koji se odnose na poslovanje podružnice

(navodi se u slučaju bilo kakvih promjena informacija koje su prethodno dostavljene nadležnom tijelu)

Popis i opis izdvojenih funkcija (ili onih koje se namjeravaju izdvojiti) namijenjenih pružanju investicijskih usluga podružnice i obavljanju njezinih aktivnosti u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan)

29.b

30.

(navodi se u slučaju bilo kakvih promjena informacija koje su prethodno dostavljene nadležnom tijelu)

Opis aranžmana i resursa (posebno ljudskih i informatičkih resursa) koje je društvo iz treće zemlje uspostavilo i/ili dodijelilo za aktivnosti svoje podružnice u Uniji (osim u državi članici u kojoj podružnica ima poslovni nastan) u području algoritamskog trgovanja, visokofrekventnog trgovanja i izravnog elektroničkog pristupa te za kontrolu tih aktivnosti

31.

Sve druge informacije koje nadležno tijelo smatra potrebnima za sveobuhvatno praćenje aktivnosti podružnice u Uniji

15.7.2022

Službeni list Europske unije

L 188/114

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/1221

оd 14. srpnja 2022.

o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih aluminijskih kotača podrijetlom iz Maroka

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 7.,

nakon savjetovanja s državama članicama,

budući da:

1. POSTUPAK

1.1. Pokretanje postupka

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 17. studenoga 2021. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom određenih aluminijskih kotača podrijetlom iz Maroka („predmetna zemlja”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je ispitni postupak pokrenula nakon pritužbe koju je 4. listopada 2021. podnijelo Udruženje europskih proizvođača kotača („podnositelj pritužbe” ili „EUWA”). Pritužba je podnesena u ime industrije Unije u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

1.2. Evidentiranje

(3)	Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2022/934 (3) („Uredba o evidentiranju”) uvoz predmetnog proizvoda uvjetovala evidentiranjem.

1.3. Zainteresirane strane i zahtjev za anonimnost

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila podnositelja pritužbe, poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i tijela Maroka, poznate uvoznike, korisnike i udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(5)

Podnositelji pritužbe i dva korisnika koji surađuju zatražili su da njihova imena budu povjerljiva zbog straha od moguće odmazde kupaca. Komisija je zauzela stajalište da doista postoji ozbiljan rizik od odmazde te je prihvatila da ne treba otkriti imena podnositelja pritužbe i dvaju korisnika koji surađuju. Kako bi se učinkovito omogućila anonimnost, i imena ostalih proizvođača iz Unije povjerljiva su kako bi se izbjeglo otkrivanje imena podnositelja pritužbe na temelju eliminacije.

1.4. Primjedbe na pokretanje postupka

(6)	Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(7)	Četiri strane zatražile su saslušanje pred službama Komisije te su i saslušane: Udruženje europskih proizvođača automobila („ACEA”), EUWA, Dika Morocco Africa S.A.R.L („Dika”) i Hands 8 S.A. („Hands”).

(8)

Društvo Dika i marokanska tijela tvrdili su da su podaci navedeni u pritužbi zastarjeli jer postoji vremenski razmak od gotovo osam mjeseci od razdoblja ispitnog postupka do datuma pokretanja ispitnog postupka. Nadalje, razdoblje ispitnog postupka koje je odabrao podnositelj pritužbe točno se preklapa s vrhuncem pandemije bolesti COVID-19. Nadalje, razdoblje koje je razmatrao podnositelj pritužbe godinu je dana dulje od uobičajene prakse Komisije, kako je opisano u relevantnom vodiču (4). Društvo Dika smatralo je da se ta odluka može smatrati nepravednom i pristranom te da zastarjeli podaci ne mogu biti dokaz prima facie o dampingu, šteti ili uzročnosti kako se zahtijeva u članku 5. stavku 4. osnovne uredbe.

(9)

Komisija je najprije napomenula da se u vodiču na koji se društvo Dika poziva izričito navodi da je namijenjen pružanju općih savjeta, ali nije pravno obvezujući dokument pa njegov sadržaj nije obvezan (5). Nadalje, članak 5. osnovne uredbe ne sadržava nikakvu posebnu odredbu u vezi s vremenskim razmakom između pritužbe i dostavljenih podataka. U svakom slučaju, razdoblje ispitnog postupka pritužbe završilo je 31. ožujka 2021., a pritužba je podnesena 4. listopada 2021. Nadalje, podnositelj pritužbe dostavljao je i dodatne podatke o šteti do 30. lipnja 2021. (6). Stoga su podaci koje je dostavio podnositelj pritužbe bili ažurni i što je moguće bliže datumu podnošenja pritužbe. Kad je riječ o tvrdnji za razmatrano razdoblje i razdoblje ispitnog postupka, Komisijina je praksa odabrati razdoblje ispitnog postupka od jedne godine i prethodne tri kalendarske godine kako bi se ispitala kretanja relevantna za procjenu obuhvaćene štete. Iako je pritužba sadržavala podatke za još jednu dodatnu godinu, to ne znači da su upotrijebljeni zastarjeli podaci zbog kojih bi procjena bila nepravedna ili pristrana. Naprotiv, pritužba je sadržavala podatke o posljednjem dostupnom razdoblju, odnosno do 31. ožujka 2021. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(10)

Društvo Dika tvrdilo je da u pritužbi nije bilo dokaza koji bi opravdali upotrebu izračunane uobičajene vrijednosti kako je propisano člankom 5. stavkom 2. osnovne uredbe. Nadalje, ta je strana tvrdila da je izračun te uobičajene vrijednosti pogrešan. Stoga je Komisija trebala zaključiti da u pritužbi nije bilo dostatnih dokaza o dampingu te je odbaciti u skladu s člankom 5. osnovne uredbe.

(11)

Društvo Dika navelo je da podnositelj pritužbe nije upotrijebio marokansku domaću prodajnu cijenu aluminijskih kotača iako je mogao znati te cijene s obzirom na to da sama industrija Unije izvozi aluminijske kotače u Maroko. Osim toga, društvo Dika tvrdilo je da je podnositelj pritužbe na temelju financijskih izvještaja proizvođačâ izvoznikâ iz 2018. i 2019. zaključio da nije bilo prodaje u uobičajenom tijeku trgovine iako je riječ o financijskim izvještajima iz razdoblja prije razdoblja ispitnog postupka odabranog u pritužbi.

(12)

Komisija se nije složila s tim. Podnositelj pritužbe u ovom ispitnom postupku je EUWA, a ne njezini pojedinačni članovi. Budući da podnositelj pritužbe nije ni proizvođač ni izvoznik, nije imao pristup takvim podacima. Osim toga, računi se obično smatraju povjerljivim poslovnim podacima. Podnositelj pritužbe stoga se morao osloniti na javne informacije o domaćim prodajnim cijenama u Maroku, koje nisu bile dostupne u trenutku podnošenja pritužbe. Kad je riječ o upotrebi financijskih izvještaja iz 2018. i 2019. za marokanske proizvođače izvoznike, to su bili jedini izvještaji koji su u trenutku podnošenja pritužbe bili dostupni podnositelju pritužbe. Podnositelj pritužbe mogao je samo zaključiti da na temelju razumno dostupnih informacija poznati marokanski proizvođači izvoznici nisu u uobičajenom tijeku trgovine ostvarili domaću prodaju. Stoga je opravdano izračunao uobičajenu vrijednost. Sukladno tome, ta tvrdnja odbačena.

(13)

Društvo Dika iznijelo je i argumente o navodnim temeljnim nedostacima u utvrđivanju uobičajene vrijednosti. Ti se argumenti odnose na odabir veličine kotača, upotrebu cijena aluminijskih ingota na temelju uvoza iz Kine, upotrebu strukture troškova proizvođačâ iz Unije, isključivanje određenih faktora troška iz izračuna i primjenu stope dobiti od 6 %.

(14)

Komisija se nije složila s tim argumentima. Pretpostavke koje je podnositelj pritužbe upotrijebio za izračun uobičajene vrijednosti temeljile su se na tržišnom iskustvu i znanju podnositelja pritužbe te na javno dostupnim informacijama. Činjenica da se zainteresirana strana ne slaže s tim pretpostavkama ne znači da one nisu primjenjive u izračunu uobičajene vrijednosti u pritužbi. Podaci na kojima se temeljila uobičajena vrijednost potkrijepljeni su dostatnim dokazima i potvrđeni Komisijinom analizom tih dokaza. Čak i uz određene prilagodbe koje je predložila zainteresirana strana, a koje je Komisija primijenila pri procjeni pritužbe, bilo je dovoljno dokaza o dampingu.

(15)

Društvo Dika i marokanska tijela tvrdili su da je podnositelj pritužbe u svojoj analizi štete izostavio da je tržište segmentirano između proizvođača originalne opreme (Original Equipment Manufacturer, „OEM”) i sekundarnog tržišta (aftermarket, „AM”) te da se u svakom od tih segmenata proizvode različite vrste kotača, tj. da postoje segmenti niže i više klase.

(16)

Komisija je istaknula da, iako se za aluminijske kotače proizvođača originalne opreme i one sa sekundarnog tržišta koriste različiti distribucijski kanali, ti kotači imaju ista fizička i tehnička svojstva te su međusobno zamjenjivi. Stoga bi proizvođače originalne opreme i sekundarno tržište trebalo smatrati različitim prodajnim kanalima, a ne različitim segmentima.

(17)

Kad je riječ o dvama prodajnim kanalima, podnositelj pritužbe procijenio je da je marokanski izvoz vjerojatno gotovo isključivo isporučen klijentima proizvođača originalne opreme. To je potvrđeno Komisijinom naknadnom analizom informacija koje je imala na raspolaganju. To je bio slučaj i s proizvođačima iz Unije u uzorku koji su gotovo isključivo prodavali klijentima proizvođača originalne opreme (oko 99,6 %).

(18)	Kad je riječ o različitim vrstama kotača, Komisija je napomenula da pritužba nije sadržavala potpunu analizu štete po segmentu ili po različitim vrstama aluminijskih kotača, nego izračun sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena za deset reprezentativnih vrsta kotača.

(19)	Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(20)

Društva Dika i Hands te marokanska tijela tvrdila su da razvoj marokanskog uvoza ne može uzrokovati ni prijetiti uzrokovanjem štete industriji Unije jer je činio samo 2,8 % tržišta Unije u razdoblju od 1. travnja 2020. do 31. ožujka 2021. te ne uzrokuje snižavanje cijena ni sprečavanje rasta cijena.

(21)

Analiza specifične štete u pritužbi pokazala je da postoje dostatni dokazi koji upućuju na povećan prodor na tržište Unije (i u apsolutnom i u relativnom smislu) uvoza iz Maroka po cijenama koje snižavaju cijene te znatno snižavaju ciljne cijene industrije Unije. Čini se da je to uzrokovalo materijalnu štetu industriji Unije, što se primjerice vidjeti po smanjenju prodaje i tržišnog udjela, pogoršanju financijskih rezultata ili po cijenama koje naplaćuje industrija Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(22)

Društvo Dika tvrdilo je da određeni pokazatelji štete navedeni u pritužbi, kao što su proizvodni kapacitet, cijene Unije i potrošnja u Uniji, ne potkrjepljuju nalaz o postojanju štete tijekom razdoblja ispitnog postupka. Nadalje, potpuna iskorištenost kapaciteta nije opcija za proizvođače aluminijskih kotača s obzirom na modele opskrbe „točno na vrijeme” koje upotrebljavaju proizvođači automobila u Europskoj uniji, a zbog kojih proizvođači aluminijskih kotača moraju biti fleksibilni i imati na raspolaganju kapacitete koji im omogućuju da reagiraju na potrebe u vrlo kratkom roku.

(23)

Komisija podsjeća na to da je za utvrđivanje postojanja materijalne štete, koje je nužno za pokretanje ispitnog postupka, potrebno ispitati, među ostalim, relevantne čimbenike kako su opisani u osnovnoj uredbi. Međutim, člankom 5. osnovne uredbe ne zahtijeva se izričito da svi čimbenici štete navedeni u članku 3. stavku 5. pokazuju pogoršanje kako bi materijalna šteta bila dostatno potkrijepljena za potrebe pokretanja ispitnog postupka. Naime, u tekstu članka 5. stavka 2. osnovne uredbe navodi se da pritužba mora sadržavati podatke o promjenama količine navodnog dampinškog uvoza, učinku tog uvoza na cijene istovjetnog proizvoda na tržištu Unije i posljedičnom učinku uvoza na industriju Unije, kako to pokazuju relevantni (ali ne nužno svi) čimbenici. Pritužba je sadržavala te podatke, koji su upućivali na postojanje štete. Komisija je u skladu s time smatrala da pritužba sadržava dostatne dokaze o šteti i odbila je tu tvrdnju.

(24)	Društva Dika i Hands tvrdila su da uvođenje antidampinških mjera ne može biti u interesu Unije.

(25)	U tom pogledu, interes Unije nije relevantan kriterij za procjenu opravdava li pritužba pokretanje antidampinškog postupka na temelju članka 5. osnovne uredbe. Stoga se te primjedbe nisu razmatrale u odnosu na tvrdnje u pogledu pokretanja postupka.

(26)

Društva Dika i Hands te marokanska tijela tvrdila su da podnositelj pritužbe nije uzeo u obzir druge čimbenike, npr. navodno nepostojanje tržišnog natjecanja između aluminijskih kotača proizvedenih u Uniji i aluminijskih kotača proizvedenih u Maroku zbog segmentacije tržišta, uvoz iz trećih zemalja i posljedice pandemije bolesti COVID-19.

(27)

Komisijinom analizom pritužbe potvrđeno je da su navedeni elementi nepotkrijepljeni, činjenično netočni ili nedostatni da se dovede u pitanje zaključak da je pritužba sadržavala dostatne dokaze koji upućuju na to da se predmetni proizvod uvozi u Uniju po dampinškim cijenama i da se čini da uzrokuje materijalnu štetu proizvođačima iz Unije. Ti su aspekti utvrđeni na temelju najboljih dokaza tada dostupnih podnositelju pritužbe te su bili dovoljno reprezentativni i pouzdani. Nadalje, tvrdnje koje su iznijeli Dika, marokanska tijela i ACEA detaljno su ispitane tijekom ispitnog postupka te ih se dodatno razmatra u nastavku.

(28)	Na temelju prethodno navedenog Komisija je potvrdila da je podnositelj pritužbe dostavio dostatne dokaze o dampingu, šteti i uzročno-posljedičnoj vezi, čime su ispunjeni zahtjevi iz članka 5. stavka 2. osnovne uredbe.

1.5. Odabir uzorka

(29)	U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

1.5.1. Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(30)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala konačan uzorak od tri proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 17. osnovne uredbe kriterij za odabir uzorka bile su najveće reprezentativne količine proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji za vrijeme razdoblja ispitnog postupka, tj. od 1. listopada 2020. do 30. rujna 2021. Taj privremeni uzorak sastojao se od triju proizvođača iz Unije iz triju različitih država članica. Uzorak je činio gotovo 20 % ukupne proizvodne količine istovjetnog proizvoda u Uniji i osigurava dobru zemljopisnu distribuciju. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku, no nije primila nijednu primjedbu.

1.5.2. Odabir uzorka uvoznika

(31)	Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(32)	Nijedan od poznatih nepovezanih uvoznika nije dostavio zatražene informacije ni pristao da ga se uključi u uzorak.

1.5.3. Odabir uzorka proizvođačâ izvoznikâ iz Maroka

(33)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Maroku zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je od Misije Kraljevine Maroka zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(34)	Samo su dva proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji, na koje otpada gotovo sav uvoz aluminijskih kotača iz Maroka, dostavila tražene informacije. Komisija je stoga odlučila da odabir uzorka nije potreban.

1.6. Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere

(35)	Komisija je poslala upitnike trima proizvođačima iz Unije, podnositelju pritužbe i dvama poznatim korisnicima te dvama proizvođačima izvoznicima u predmetnoj zemlji. Ti su upitnici objavljeni i na internetu (7) na dan pokretanja postupka.

(36)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, štete i interesa Unije. Zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 i mjera ograničenja kretanja koje su uvele razne zemlje, Komisija nije mogla provesti posjete radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe.

—	Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe provedeni su u poslovnim prostorima dvaju proizvođača iz Unije u uzorku, jednog korisnika (8) te u poslovnim prostorima sljedećih proizvođača izvoznika u Maroku: HANDS 8 S.A. („Hands”),

—	DIKA MOROCCO AFRIKA S.A.R.L („Dika”).

(37)	Osim toga, u skladu sa svojom Obavijesti o posljedicama izbijanja bolesti COVID-19 na antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (9), Komisija je provela unakrsne provjere na daljinu u pogledu Dikina povezanog društva CITIC Dicastal Co., Ltd. („CITIC”) i jednog proizvođača iz Unije.

1.7. Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(38)	Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2020. do 30. rujna 2021. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2018. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

2. PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1. Predmetni proizvod

(39)

Predmetni proizvod su aluminijski kotači motornih vozila tarifnih brojeva HS-a od 8701 do 8705, bez obzira na to jesu li opremljeni priborom i gumama, podrijetlom iz Maroka, trenutačno razvrstani u oznake KN ex 8708 70 10 i ex 8708 70 50 (oznake TARIC: 8708701015, 8708701050, 8708705015 i 8708705050) („predmetni proizvod”).

(40)

Aluminijski kotači u Uniji se tradicionalno prodaju putem dvaju distribucijskih kanala: prodaja proizvođačima originalne opreme (OEM), koji su uglavnom proizvođači automobila, i prodaja na sekundarnom tržištu, koje uključuje, na primjer, distributere, trgovce na malo, servisne radionice itd. Predmetni proizvod iz Maroka tijekom razmatranog razdoblja prodavao se isključivo putem kanala za proizvođače originalne opreme. U tom kanalu proizvođači automobila organiziraju postupke nadmetanja za aluminijske kotače i često su uključeni u postupak razvoja novog kotača povezanog s njihovom robnom markom. I proizvođači iz Unije i marokanski izvoznici mogu se natjecati na istim nadmetanjima.

2.2. Istovjetni proizvod

(41)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

—	predmetni proizvod;

—	proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu Maroka; i

—	proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(42)	Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

3. DAMPING

3.1. Maroko

3.1.1. Suradnja proizvođačâ izvoznikâ

(43)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 34., dva marokanska proizvođača izvoznika, društva Dika i Hands, javila su se u ispitnom postupku i dostavila odgovore na upitnik. Dika ima povezano društvo, CITIC, koji je kineski proizvođač aluminijskih kotača. CITIC kupuje aluminijske kotače od društva Dika i prodaje ih Uniji, Maroku i ostalim trećim zemljama. Prilikom unakrsnih provjera na daljinu s društvom CITIC otkriven je niz pogrešaka koje su uzrokovale ozbiljnu sumnju u pouzdanost domaćih popisa prodajnih transakcija i popisa prodajnih transakcija u EU-u. Te su se pogreške uglavnom odnosile na razlike među cijenama evidentiranima na popisima prodajnih transakcija, cijenama na računima i stvarno plaćenim iznosima.

(44)

Prvog travnja 2022., prilikom provjere na licu mjesta u društvu Dika i nakon dovršene unakrsne provjere na daljinu s društvom CITIC, društvo je dostavilo revidiranu verziju popisa prodajnih transakcija, uključujući objašnjenje za pronađena odstupanja. U tom trenutku nije bilo prilike za provjeru ili unakrsnu provjeru revidiranih popisa prodajnih transakcija. Osim toga, preliminarnom provjerom novodostavljenih podataka utvrđeno je da revizijama koje je društvo provelo nisu ispravljena sva odstupanja spomenuta u unakrsnoj provjeri na daljinu, a ukupan broj revizija bio je mnogo veći od očekivanog na temelju unakrsne provjere na daljinu. Priroda i broj pogrešaka, od kojih su neke bile prisutne i nakon revizije, bili su takvi da se Komisija nije mogla osloniti na točnost tih popisa prodajnih transakcija. Prema tome, Komisija nije mogla provjeriti informacije potrebne za utvrđivanje dampinške marže za to društvo.

(45)

U skladu s člankom 18. stavkom 4. osnovne uredbe društvo Dika i njegovo povezano društvo obaviješteni su dopisom od 5. svibnja 2022. o razlozima zbog kojih Komisija nije namjeravala uzeti u obzir dostavljene informacije te im je dana mogućnost dostavljanja daljnjih obrazloženja („dopis na temelju članka 18.”).

(46)

Društvo je na dopis Komisije odgovorilo 12. svibnja 2022. Društvo je u svojem odgovoru objasnilo da je prodaju na popisima prodajnih transakcija evidentiralo u skladu sa svojim računovodstvenim načelima. Društvo je stoga smatralo, u suprotnosti s izjavama prilikom unakrsne provjere na daljinu i provjere na licu mjesta, da su izvorni popisi prodajnih transakcija, čije se ukupne vrijednosti mogu uskladiti s računovodstvenim sustavom SAP društva, potpuni i točni, ne sadržavaju pogreške i ne zahtijevaju revizije. Revizije koje je društvo provelo nakon unakrsne provjere na daljinu navodno su dostavljene Komisiji samo kako bi se pokazala puna suradnja društva CITIC u ispitnom postupku. Društvo je stoga izjavilo da bi Komisija trebala upotrijebiti izvornu nerevidiranu verziju popisa prodajnih transakcija. Podredno, društvo je izjavilo da Komisija može upotrijebiti revidirane popise prodajnih transakcija, dostavljene uz dopis, jer nedostaci navodno nisu takvi da bi uzrokovali nepotrebne teškoće u donošenju razumno točnog zaključka. Popisi prodajnih transakcija bili su slični onima dostavljenima tijekom provjere na licu mjesta, a dodani su podaci koji su prethodno nedostajali, ispravljene su neke pogreške i dostavljena dodatna objašnjenja. Međutim, i dalje je bilo prisutno nekoliko pogrešaka, za niz transakcija stvarni primljeni iznos još uvijek nije bio dostavljen, a Komisija nije mogla unakrsno provjeriti ili provjeriti revidirane popise prodajnih transakcija dostavljene uz odgovor društva na dopis na temelju članka 18. Ako Komisija inzistira na primjeni članka 18. osnovne uredbe, društvo je navelo da bi se Komisija trebala koristiti financijskim izvještajima društva CITIC kao dostupnim djelomičnim činjenicama.

(47)

Komisija se nije složila s argumentima koje je društvo iznijelo u svojem odgovoru na dopis na temelju članka 18. U antidampinškom upitniku za proizvođače izvoznike jasno se traži da se popisi prodajnih transakcija dostave za svaku pojedinu transakciju. U predlošcima tablica priloženima uz upitnik nedvojbeno se traže podaci koji su evidentirani na računu (količina na računu, iznos računa, pripadajuća financijska odobrenja itd.). Samo društvo priznalo je da popise prodajnih transakcija nije ispunilo na temelju računa. Umjesto toga ispunilo ih je na temelju vlastite računovodstvene prakse. Osim toga, društvo je tvrdilo da se svaka razlika između iznosa računa i stvarne dobivene cijene obično evidentira na popisima prodajnih transakcija kao popust, rabat, financijsko odobrenje ili na neki drugi način. Međutim, utvrđeno je da se te razlike nisu sustavno odražavale na popisima prodajnih transakcija društva.

(48)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 44., revidirani popisi prodajnih transakcija nisu se mogli unakrsno ni pravodobno provjeriti. Kako je društvu objašnjeno u dopisu prije unakrsne provjere na daljinu i provjere poslanome 11. ožujka 2022. te u skladu s Obavijesti o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (10), svrha unakrsne provjere na daljinu bila je dobiti jamstva u vezi s informacijama koje je društvo dostavilo u svojem odgovoru na upitnik. Takva jamstva nisu dobivena u unakrsnoj provjeri na daljinu u vezi s popisima prodajnih transakcija. Dodatna unakrsna provjera na daljinu s društvom CITIC, kako je društvo predložilo u svojem odgovoru na dopis na temelju članka 18., ne bi se trebala provoditi radi ispravljanja nepravodobnosti ili pogrešaka utvrđenih u unakrsnoj provjeri na daljinu koje je već provedena u zadanim rokovima.

(49)

Osim toga, neke promjene o kojima se raspravljalo u unakrsnoj provjeri na daljinu nisu uzete u obzir u revidiranim tablicama. Uz svoj odgovor na dopis na temelju članka 18. društvo je dostavilo novi revidirani popis prodajnih transakcija s dodatnim promjenama koje se isto tako nisu mogle provjeriti ni unakrsno provjeriti. Komisija je stoga smatrala da društvo nije dostavilo tražene informacije unutar vremenskih rokova ispitnog postupka. Alternativa koju je predložilo društvo, da se financijski izvještaji društva CITIC upotrijebe kao dostupne djelomične činjenice, nije bila prihvatljiva. Upotreba financijskih izvještaja ne bi omogućila Komisiji da utvrdi uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu uz razinu pojedinosti i točnosti koju zahtijeva osnovna uredba jer na temelju tih izvještaja ne bi bila moguća analiza na temelju proizvoda ili transakcije.

(50)

Budući da društvo Dika i njegovo povezano društvo CITIC nisu dostavili informacije koje bi Komisiji omogućile da donese razumno točan zaključak, a provjerljive informacije koje su mogle omogućiti takav zaključak nisu dostavljene, Komisija je odlučila zanemariti informacije o domaćim popisima prodajnih transakcija i popisima prodajnih transakcija u EU-u koje je društvo dostavilo. Budući da su te informacije ključne za utvrđivanje uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, Komisija nije mogla izračunati pojedinačnu dampinšku maržu za društvo.

(51)	Isto tako, Komisija je privremeno zanemarila informacije koje je dostavio taj proizvođač izvoznik i potvrdila upotrebu dostupnih činjenica u vezi s tim proizvođačem izvoznikom na temelju članka 18. stavka 1. osnovne uredbe.

3.1.2. Uobičajena vrijednost

(52)	Zbog primjene članka 18. stavka 1. osnovne uredbe, kako je opisano u odjeljku 3.1.1., opis izračuna dampinške marže u nastavku primjenjivao se samo na preostalog marokanskog proizvođača izvoznika, društvo Hands.

(53)

U članku 2. stavku 1. osnovne uredbe navodi se da se uobičajena vrijednost obično temelji na cijenama koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju u uobičajenom tijeku trgovine u zemlji izvoznici. Međutim, Komisija je utvrdila da proizvođač izvoznik koji surađuje nije ostvario domaću prodaju. Tijekom razdoblja ispitnog postupka u Maroku je prodan manji broj aluminijskih kotača, i to jednom proizvođaču automobila koji se nalazi u gospodarskoj bescarinskoj zoni („zone d’accélération industrielle”, koja se prije nazivala i „zone franche” ili „zone franche d’exportation”), slično gospodarskoj zoni u kojoj se nalazio proizvođač koji surađuje. Taj je proizvođač automobila kupio aluminijske kotače za upotrebu u sastavljanju automobila. Nakon toga bi se automobil, a ne aluminijski kotači, isporučio iz bescarinske zone ili za domaću prodaju ili za izvoz. Konačno odredište automobila najvjerojatnije ipak nije bilo domaće tržište. Studija iz 2020. pokazala je da je 90 % svih automobila proizvedenih u Maroku namijenjeno izvoznom tržištu (11), što je potkrijepljeno i informacijama marokanskih proizvođača automobila (12). Osim toga, prema Zakonu 19-94 kojim se uređuju zone slobodne trgovine, društva koja se nalaze u takvim zonama moraju najmanje 70 % prometa ostvariti od izvoza (13).

(54)

Kako je prethodno objašnjeno, prodaja proizvođača izvoznika koji surađuje tom kupcu u Maroku bila je prodaja iz jedne gospodarske zone u drugu. Društva koja se nalaze u takvim gospodarskim zonama u Maroku izuzeta su od carinskih zakona i propisa koji se inače primjenjuju na marokanskom državnom području, a roba koja ulazi u gospodarsku zonu smatra se izvozom (14). Budući da su aluminijski kotači proizvedeni u jednoj gospodarskoj zoni, a zatim prodani i isporučeni u drugu gospodarsku zonu, aluminijski kotači nikad nisu ušli u carinsko područje Maroka, pa se stoga nisu mogli smatrati domaćom prodajom.

(55)	U svakom slučaju, čak i ako se prodaja gospodarskoj bescarinskoj zoni u Maroku smatra domaćom prodajom, ona nije bila reprezentativna niti se odvijala u uobičajenom tijeku trgovine kako se zahtijeva u članku 2. stavku 1. osnovne uredbe.

(56)

U tom je pogledu Komisija najprije ispitala je li ukupna količina domaće prodaje proizvođača izvoznika koji surađuje bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je ukupna količina domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činila najmanje 5 % njegove ukupne količine izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga prodaja proizvođača izvoznika koji surađuje u Maroku nije bila reprezentativna.

(57)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju. Analiza domaće prodaje pokazala je da nijedna domaća prodaja nije bila profitabilna, a time ni u uobičajenom tijeku trgovine.

(58)	Budući da se na domaćem tržištu u uobičajenom tijeku trgovine nije prodavao istovjetni proizvod, Komisija je uobičajenu vrijednost izračunala u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(59)

U članku 2. stavku 3. osnovne uredbe navodi se da se u slučaju kad nema domaće prodaje u uobičajenom tijeku trgovine uobičajena vrijednost istovjetnog proizvoda izračunava na temelju troškova proizvodnje u zemlji podrijetla uvećanih za razuman iznos za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit. U članku 2. stavku 6. osnovne uredbe navodi se da se troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit temelje „na stvarnim podacima o proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine od strane izvoznika ili proizvođača nad kojim se provodi ispitni postupak”. Međutim, s obzirom na to da društvo Hands u uobičajenom tijeku trgovine nije prodavalo istovjetni proizvod, kako je prethodno objašnjeno, u članku 2. stavku 6. osnovne uredbe predviđene su tri alternativne metode na temelju:

(a)	ponderiranih prosječnih stvarnih iznosa određenih za druge izvoznike ili proizvođače nad kojima se provodi ispitni postupak u vezi proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu zemlje podrijetla;

(b)	stvarnih iznosa koji se mogu primijeniti na proizvodnju i prodaju, u uobičajenom tijeku trgovine, iste opće kategorije proizvoda dotičnog izvoznika ili proizvođača na domaćem tržištu zemlje podrijetla;

(c)	sve druge razumne metode, pod uvjetom da iznos dobiti utvrđen na taj način nije veći od dobiti koju u uobičajenim okolnostima ostvaruju drugi izvoznici ili proizvođači prodajom proizvoda iste opće kategorije na domaćem tržištu zemlje podrijetla.

(60)

Kad je riječ o članku 2. stavku 6. točki (a), postojao je samo još jedan proizvođač izvoznik aluminijskih kotača u Maroku, društvo Dika. I društvo Dika prodalo je sve svoje aluminijske kotače u Maroku proizvođačima automobila koji se nalaze u gospodarskim zonama. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 53. i 54., takva prodaja nije se smatrala domaćom prodajom. Osim toga, prosjek iz članka 2. stavka 6. točke (a) mora biti ponderirani prosjek najmanje dvaju proizvođača izvoznika (15). Stoga se podaci društva Dika ne bi mogli upotrijebiti čak ni da se njihova prodaja smatrala pouzdanom. Stoga se nije mogao primijeniti članak 2. stavak 6. točka (a).

(61)

Člankom 2. stavkom 6. točkom (b) zahtijeva se proizvodnja i prodaja, u uobičajenom tijeku trgovine, iste opće kategorije proizvoda predmetnog izvoznika ili proizvođača na domaćem tržištu. Međutim, društvo Hands proizvodilo je samo aluminijske kotače, a nijedna njegova prodaja nije bila ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine. Stoga se nije mogao primijeniti ni članak 2. stavak 6. točka (b).

(62)

Članak 2. stavak 6. točka (c) upućuje na „sve druge razumne metode” za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti. U nedostatku drugih proizvođača aluminijskih kotača u Maroku Komisija je smatrala razumnim primijeniti troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit utvrđene za proizvođače aluminijskih kotača u Brazilu. Brazil je predložen kao prikladna reprezentativna zemlja u zahtjevu za reviziju koji je bio temelj za aktualni ispitni postupak revizije zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s aluminijskim kotačima iz Kine (16). Ponderirani prosječni utvrđeni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi iznose 11,49 %, a prosječna ponderirana dobit iznosi 4,89 %.

(63)

Članak 2. stavak 6. točka (c) propisuje i primjenu gornje granice na dobit koja se utvrđuje prema toj metodologiji kako bi se osiguralo da dobit utvrđena na taj način ne bude veća od dobiti koju u uobičajenim okolnostima ostvaruju drugi izvoznici ili proizvođači prodajom proizvoda iste opće kategorije na domaćem tržištu zemlje podrijetla. Nije bilo drugih marokanskih proizvođača aluminijskih kotača osim društava Dika i Hands, a njihova se dobit nije mogla upotrijebiti jer nisu ostvarivala prodaju na domaćem marokanskom tržištu. Osim toga, Komisiji nisu bile dostupne informacije o dobiti koju su ostvarili mogući proizvođači ili izvoznici aluminijskih automobilskih dijelova ili bilo kojih aluminijskih proizvoda povezanih s automobilskom industrijom u Maroku.

(64)

Komisija je smatrala da su aluminijski kotači u istoj općoj kategoriji kao i ostali aluminijski proizvodi kao što su proizvodi od ekstrudiranog aluminija ili aluminijski profili. U takvim se proizvodima upotrebljava ista glavna sirovina (aluminij) koja čini glavni dio troškova proizvodnje takvih proizvoda. Osim toga, različiti proizvodni postupci uključuju taljenje ili zagrijavanje aluminija kako bi se oblikovao u željeni oblik. Prosječna ponderirana dobit koju je ostvarilo sedam marokanskih proizvođača takvih aluminijskih proizvoda, za koje su bili dostupni financijski podaci za 2020., iznosi 4,16 %. Taj je postotak upotrijebljen kao gornja granica za dobit brazilskih proizvođača aluminijskih kotača.

(65)	Uobičajena vrijednost zatim je izračunana zbrajanjem brazilskih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti iz uvodne izjave 62. s troškovima proizvodnje društva Hands, ali je ograničena na 4,16 %.

3.1.3. Izvozna cijena

(66)	Proizvođač izvoznik koji surađuje izvozio je u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanog društva koje djeluje kao uvoznik.

(67)	U slučaju izravne prodaje nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(68)

U slučaju izvozne prodaje u Uniju preko povezanog društva koje djeluje kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, te za ostvarenu dobit. Dobit se temeljila na onoj koju obično ostvaruju nepovezani uvoznici jer se stvarna dobit povezanog uvoznika nije smatrala pouzdanom zbog odnosa između proizvođača izvoznika koji surađuje i povezanog uvoznika. S obzirom na to da u ovom ispitnom postupku s Komisijom nije surađivao nijedan nepovezani uvoznik, Komisija je upotrijebila dobit utvrđenu u posljednjem ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s aluminijskim kotačima iz Kine (17).

3.1.4. Usporedba

(69)	Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika koji surađuje na temelju cijena franko tvornica.

(70)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za prijevoz, osiguranje, rukovanje i utovar, troškove pakiranja, troškove kredita, rabate i druge naknade.

3.1.5. Dampinška marža

(71)	Za proizvođača izvoznika koji surađuje Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(72)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Maroka Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje je količina izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražena kao udio u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka koji je utvrđen na temelju Eurostatove baze podataka Comext.

(73)

Kako je objašnjeno u odjeljku 3.1.1., postojao je samo jedan marokanski proizvođač izvoznik koji surađuje. S obzirom na to da je izvoz aluminijskih kotača tog društva činio manje od 50 % ukupnog uvoza aluminijskih kotača u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, razina suradnje u ovom slučaju smatrala se niskom. Na temelju toga Komisija je odlučila da je prikladno temeljiti preostalu dampinšku maržu na razini najviše dampinške marže utvrđene za vrste proizvoda koje proizvođač izvoznik koji surađuje prodaje u reprezentativnim količinama. Izvozna prodaja tih vrsta proizvoda činila je približno 50 % ukupnog izvoza proizvođača izvoznika koji surađuje u Uniju.

(74)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo	Privremena dampinška marža
HANDS 8 S.A.	8,0 %
Sva ostala društva	16,5 %

4. ŠTETA

4.1. Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(75)	Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo je približno trideset proizvođača iz Unije. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(76)

Procjenjuje se da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila približno 64,3 milijuna komada. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju svih raspoloživih informacija o industriji Unije, kao što je odgovor na makroekonomski upitnik koji je dostavio podnositelj pritužbe. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 30., proizvođači iz Unije u uzorku činili su gotovo 20 % ukupne proizvodne količine poznatih proizvođača istovjetnog proizvoda iz Unije.

4.2. Potrošnja u Uniji

(77)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (kom.)

	2018.	2019.	2020.	Razdoblje ispitnog postupka
Ukupna potrošnja (u tisućama komada)	77 873	73 797	59 530	64 311
Indeks (2018. = 100)	100	95	76	83
Izvor: Eurostatova baza podataka Comext, EUWA i provjereni odgovori na upitnik.

(78)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju ukupne prodaje industrije Unije u Uniji uvećane za ukupni uvoz u Uniju iz trećih zemalja. Podaci o prodaji industrije Unije na tržištu Unije preuzeti su iz pritužbe i prilagođeni na temelju podataka dostavljenih u odgovorima proizvođača iz Unije u uzorku za razdoblje ispitnog postupka. Komisija se za uvoz oslanjala na Eurostatovu bazu podataka Comext. Međutim, s obzirom na to da se u Eurostatovoj bazi podataka Comext navode samo podaci o masi uvoza, a ne i broj uvezenih aluminijskih kotača, bilo je potrebno pretvoriti masu u komade. U pritužbi je podnositelj pritužbe primijenio stopu konverzije upotrijebljenu u posljednjem ispitnom postupku za isti proizvod (18) (tj. 10,9 kg po komadu). Valjanost te stope konverzije provjerena je na temelju odgovora na upitnike marokanskih proizvođača i proizvođača iz Unije u uzorku. U ispitnom postupku utvrđeno je da je trenutačno primjenjiva ponderirana prosječna masa od 11,3 kg po komadu jer tržište slijedi trend većeg promjera kotača, što je dovelo do povećanja mase po kotaču. Stoga je pri utvrđivanju potrošnje u Uniji po komadu upotrijebljena ta stopa.

(79)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 16., tržište Unije neravnomjerno je podijeljeno između dva distribucijska kanala, tj. proizvođača originalne opreme i sekundarnog tržišta. Većina prodaje (90 % tržišnog udjela) odnosi se na kanal proizvođača originalne opreme. Stoga kanal sekundarnog tržišta s oko 10 % prodaje ima ograničen učinak na ukupnu procjenu tržišta Unije. Njegov je učinak dodatno ograničen zbog činjenice da su marokanski proizvođači prodavali isključivo putem kanala proizvođača originalne opreme, što je bio slučaj i za tri proizvođača iz Unije u uzorku. Potonji su prodavali gotovo isključivo putem kanala proizvođača originalne opreme (oko 99,6 % prodaje). Zbog toga to nije utjecalo na analizu usporedbe cijena u ovom predmetu koja se provodi na mikroekonomskoj razini na temelju podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici i proizvođači iz Unije u uzorku. Stoga je Komisija privremeno odlučila da za potrebe ovog ispitnog postupka neće podijeliti potrošnju između tih dvaju prodajnih kanala.

(80)

Potrošnja u Uniji smanjila se za 5 % od 2018. do 2019. te za 19 % od 2019. do 2020. U 2020. proizvodnja automobilske industrije smanjila se za približno 4,2 milijuna vozila zbog pandemije bolesti COVID-19, što je izravno utjecalo na dobavljače na početku proizvodnog lanca jer se prodaja aluminijskih kotača 2020. smanjila za 14 milijuna u usporedbi s 2019. Pad proizvodnje bio je posebno izražen u drugom tromjesečju 2020., no tržište se oporavilo u sljedećim mjesecima. Tržište se oporavilo za 5 milijuna kotača: s 59 milijuna 2020. na 64 milijuna u razdoblju ispitnog postupka. Potrošnja ipak nije dosegnula razinu iz 2019. zbog nedostatka poluvodiča koje upotrebljavaju proizvođači automobila.

4.3. Uvoz iz predmetne zemlje

4.3.1. Količina i tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje

(81)	Komisija je količinu uvoza utvrdila na temelju podataka iz Eurostatove baze podataka Comext. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju udjela tog uvoza u ukupnoj potrošnji u Uniji.

(82)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Količina uvoza (u komadima) i tržišni udio

	2018.	2019.	2020.	Razdoblje ispitnog postupka
Količina uvoza iz Maroka (u tisućama komada)	0	15,7	1 038	2 516
Indeks (2019. = 100)	–	100	6 611	16 025
Tržišni udio (%)	–	0,0	1,7	3,9
Indeks (2019. = 100)	–	100	8 196	18 389
Izvor: Eurostatova baza podataka Comext

(83)

Dok je 2019. Maroko izvezao nekoliko tisuća komada, izvoz se povećao 2020. i u razdoblju ispitnog postupka – s milijun na 2,5 milijuna komada. U Uredbi o evidentiranju navedeno je da se u mjesecima nakon završetka razdoblja ispitnog postupka rast zadržao na istoj stopi kao u razdoblju ispitnog postupka. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 79., ta se prodaja odnosila isključivo na segment proizvođačâ originalne opreme.

4.3.2. Cijene uvoza iz predmetne zemlje: sniženje cijena i sprečavanje rasta cijena

(84)	Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju podataka iz Eurostatove baze podataka Comext. Sniženje cijena zbog uvoza utvrđeno je na temelju podataka proizvođača izvoznika koji surađuju i proizvođača iz Unije koji surađuju.

(85)

Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Prosječne cijene uvoza iz Maroka

	2018.	2019.	2020.	Razdoblje ispitnog postupka
U EUR/kom.	–	39,2	42,6	44,7
Indeks (2019. = 100)	–	100	109	114
Izvor: Eurostatova baza podataka Comext

(86)	Prosječna uvozna cijena iz Maroka povećala se za približno 2 EUR po komadu od 2020. do razdoblja ispitnog postupka. Međutim, dio prodajne cijene indeksiran je prema cijeni aluminija na Londonskoj burzi metala („LME”), koja se u tom razdoblju znatno povećala, to jest za približno 25 %.

(87)	Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(88)	ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku koje su izravno naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica; i

(89)	odgovarajuće ponderirane prosječne cijene po uvezenoj vrsti proizvoda koju isključivo društvo Hands naplaćuje prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđene na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina), uz odgovarajuće prilagodbe za carine i troškove nakon uvoza.

(90)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena od 26,9 % za uvoz na tržište Unije.

(91)

Osim toga, Komisija je utvrdila postojanje sprečavanja rasta cijena. Kako je prikazano u tablici 7., industrija Unije prodavala je 2020. po nabavnoj cijeni, a tijekom razdoblja ispitnog postupka po cijeni nižoj od troškova proizvodnje. Riječ je o godinama s velikim prodorom dampinškog uvoza i gubitkom tržišnog udjela industrije Unije. Stoga su niske uvozne cijene dampinškog uvoza spriječile industriju Unije da poveća svoje prodajne cijene, što je dovelo do gubitaka tijekom razdoblja ispitnog postupka.

4.4. Gospodarsko stanje industrije Unije

4.4.1. Opće napomene

(92)	U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(93)	Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 30., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(94)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na makroekonomski upitnik. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(95)	Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, prodajna količina, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(96)	Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

4.4.2. Makroekonomski pokazatelji

4.4.2.1. Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(97)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

	2018.	2019.	2020.	Razdoblje ispitnog postupka
Proizvodna količina (u tisućama komada)	59 182	57 097	44 718	48 752
Indeks (2018. = 100)	100	96	76	82
Proizvodni kapacitet (u tisućama komada)	62 614	62 475	61 619	61 294
Indeks (2018. = 100)	100	100	98	98
Iskorištenost kapaciteta (%)	95	91	73	80
Indeks (2018. = 100)	100	97	77	84
Izvor: EUWA i proizvođači iz Unije u uzorku

(98)

Tijekom razmatranog razdoblja proizvodna količina industrije Unije ukupno se smanjila za 18 %. Od 2018. do 2019. neznatno se smanjila za 4 %. Uz pandemiju bolesti COVID-19 proizvodnja se 2020. smanjila za 12,3 milijuna komada, a u razdoblju ispitnog postupka ponovno se povećala za 4 milijuna komada.

(99)	Dok se proizvodni kapacitet industrije Unije smanjio za 2 %, iskorištenost kapaciteta slijedila je isti negativni trend kao proizvodnja i smanjila se za 15 % tijekom razmatranog razdoblja.

4.4.2.2. Prodajna količina i tržišni udio

(100)

Prodajna količina industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Prodajna količina i tržišni udio

	2018.	2019.	2020.	Razdoblje ispitnog postupka
Prodajna količina na tržištu Unije (u tisućama komada)	57 501	55 502	43 110	45 391
Indeks (2018. = 100)	100	97	75	79
Tržišni udio (%)	73,8	75,2	72,4	70,6
Indeks (2018. = 100)	100	102	98	96
Izvor: EUWA i proizvođači iz Unije u uzorku

(101)

Prodajna količina industrije Unije na tržištu Unije smanjila se za 21 % tijekom razmatranog razdoblja. Od 2018. do 2019. smanjila se za 3 %, a zatim je 2020. pala za 12 milijuna komada. Tijekom razdoblja ispitnog postupka prodaja se oporavila za 2,2 milijuna komada.

(102)

Tržišni udio industrije Unije od 2018. do 2019. neznatno se povećao, a 2020. i u razdoblju ispitnog postupka dodatno se smanjio.

4.4.2.3. Zaposlenost i produktivnost

(103)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

	2018.	2019.	2020.	Razdoblje ispitnog postupka
Broj zaposlenika	17 816	17 866	16 963	16 790
Indeks (2018. = 100)	100	100	95	94
Produktivnost (u komadima po zaposleniku)	3 322	3 196	2 636	2 904
Indeks (2018. = 100)	100	96	79	87
Izvor: EUWA i proizvođači iz Unije u uzorku

(104)

Dok se tijekom razmatranog razdoblja broj zaposlenika smanjio za 6 %, produktivnost se smanjila za 13 %. Pad produktivnosti uglavnom je posljedica smanjenja proizvodne količine tijekom razmatranog razdoblja. Smanjenje produktivnosti upućuje na povećan trošak rada po proizvedenom aluminijskom kotaču.

4.4.2.4. Rast

(105)

Kako je objašnjeno u prethodnim odjeljcima od 4.4.2.1. do 4.4.2.3., proizvodna količina i iskorištenost kapaciteta industrije Unije smanjili su se za 18 % odnosno 16 % tijekom razmatranog razdoblja, što je dovelo do viših fiksnih troškova po jedinici proizvodnje i niže produktivnosti. Ukupni troškovi industrije tijekom razmatranog razdoblja povećali su se za 1,7 EUR po komadu (+ 3,4 %). Međutim, prosječna prodajna cijena industrije Unije smanjila se za 3,3 EUR po komadu (-6,1 %).

(106)

Nadalje, od 2018. do razdoblja ispitnog postupka prodajna količina na tržištu Unije smanjila se za 21 %, a tržišni udio za 5 %. Stoga je industrija Unije zabilježila pogoršanje svojih financijskih rezultata. Kako je objašnjeno u odjeljku 4.4.3.1. u nastavku, suočila se s višim troškovima proizvodnje, pri čemu nije mogla na odgovarajući način prilagoditi svoje prodajne cijene.

(107)

Stoga su ugrožene perspektive rasta industrije Unije.

4.4.2.5. Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(108)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene uvoza iz predmetne zemlje.

(109)

Na aluminijske kotače primjenjuju se antidampinške mjere protiv Kine koje su uvedene 2010. (19) U posljednjoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (20) Komisija je zaključila da industrija Unije više ne trpi materijalnu štetu i da se stoga oporavila od prethodnog dampinga. To je potvrđeno 2018. i 2019., prije nego što je krenuo uvoz iz Maroka i nakon toga se znatno povećao, kad se financijska situacija industrije Unije znatno poboljšala.

(110)

Stoga je Komisija potvrdila da se industrija Unije oporavila od prethodnog dampinškog uvoza iz Kine prije nego što je na tržište Unije ušao dampinški uvoz iz Maroka.

4.4.3. Mikroekonomski pokazatelji

4.4.3.1. Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(111)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prodajne cijene u Uniji

	2018.	2019.	2020.	Razdoblje ispitnog postupka
Prosječna prodajna cijena po komadu na tržištu Unije (EUR/kom.)	53,9	52,3	49,3	50,6
Indeks (2018. = 100)	100	97	92	94
Trošak proizvodnje po komadu (EUR/kom.)	49,9	48,2	49,3	51,6
Indeks (2018. = 100)	100	97	99	104
Izvor: proizvođači iz Unije u uzorku

(112)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije smanjile su se za 6 % tijekom razmatranog razdoblja, iako se prosječni trošak proizvodnje od 2018. do razdoblja ispitnog postupka povećao za 4 %. Industrija Unije nije mogla povećati prodajne cijene kako bi pokrila povećane troškove proizvodnje.

(113)

Prodaja istovjetnog proizvoda industrije Unije na tržištu Unije temeljila se na višegodišnjim ugovorima s kupcima proizvođača automobila koji su određivali količine i cijene. Proizvođači automobila putem natječajâ organiziraju intenzivno tržišno natjecanje među dobavljačima i odabrat će dva dobavljača koji nude najbolje uvjete nakon nekoliko krugova natjecanja tijekom kojih se proizvođači iz EU-a moraju uskladiti, među ostalim, s marokanskim proizvođačima koji nude niske cijene. Stoga industrija Unije nije mogla prenijeti povećanje troškova proizvodnje na sljedeći subjekt u lancu. Iako industrija Unije ima minimalan prostor za povećanje prodajnih cijena u kontekstu povećanja cijena sirovina tijekom primjene godišnjeg ugovora, u načelu bi trebala moći povećati svoje prodajne cijene kad pregovara o ugovorima za sljedeću godinu. Međutim, industrija Unije to nije uspjela učiniti tijekom razmatranog razdoblja zbog pritiska uvoza na cijene. To je dovelo do smanjenja profitabilnosti industrije Unije, kako je objašnjeno u odjeljku 4.4.3.4. u nastavku.

4.4.3.2. Troškovi rada

(114)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

	2018.	2019.	2020.	Razdoblje ispitnog postupka
Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)	35 216	35 700	33 084	35 951
Indeks (2018. = 100)	100	101	94	102
Izvor: proizvođači iz Unije u uzorku

(115)

Prosječni trošak rada po zaposleniku industrije Unije neznatno se povećao (za 2 %) tijekom razmatranog razdoblja, uz malo povećanje 2019. i smanjenje od 6 % 2020., uglavnom zbog prekida proizvodnje zbog pandemije bolesti COVID-19.

4.4.3.3. Zalihe

(116)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

	2018.	2019.	2020.	Razdoblje ispitnog postupka
Završne zalihe (u tisućama komada)	556	439	492	776
Indeks (2018. = 100)	100	79	88	140
Završne zalihe kao postotak proizvodnje (%)	0,9	0,8	1,1	1,6
Indeks (2018. = 100)	100	89	122	177
Izvor: proizvođači iz Unije u uzorku

(117)

Zalihe su se tijekom razmatranog razdoblja povećale za 40 %. Smanjile su se za 21 % u 2019. i za 12 % u 2020. te su se tijekom razdoblja ispitnog postupka oporavile za +57 %. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 113., industriju aluminijskih kotača u Uniji karakteriziraju višegodišnji okvirni ugovori između proizvođača i kupaca kojima se određuju količine i cijene. Ti okvirni ugovori provode se narudžbenicama u skladu s potrebama klijenta. Zbog toga industrija Unije može planirati svoju proizvodnju i zalihe. Stoga zalihe nisu glavni pokazatelj za procjenu rezultata industrije Unije.

4.4.3.4. Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(118)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

	2018.	2019.	2020.	Razdoblje ispitnog postupka
Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)	7,5	8,2	0,4	–1,6
Indeks (2018. = 100)	100	109	5	–21
Novčani tok (u 000 EUR)	81 153	82 495	31 805	22 956
Indeks (2018. = 100)	100	102	39	28
Ulaganja (u 000 EUR)	37 788	30 757	19 848	21 845
Indeks (2018. = 100)	100	81	53	58
Povrat ulaganja	12,0	9,1	0,3	–0,5
Indeks (2018. = 100)	100	76	3	–4
Izvor: proizvođači iz Unije u uzorku

(119)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(120)

Profitabilnost industrije Unije povećala se od 2018. do 2019. sa 7,5 % na 8,2 %, ali zatim se naglo smanjila od 2020. do razdoblja ispitnog postupka, kad su prijavljeni gubici (-1,6 %). Industrija Unije nije mogla povećati prodajne cijene kako bi pokrila povećane troškove proizvodnje i stoga je počela bilježiti gubitke.

(121)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Zabilježen je trend pada neto novčanog toka uz znatno smanjenje za 72 % tijekom razmatranog razdoblja. Stoga se industrija Unije suočila s poteškoćama u samostalnom financiranju svojih djelatnosti, što je dodatni pokazatelj pogoršanja njezine financijske situacije.

(122)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Slijedio je sličan negativan trend kao profitabilnost i neto novčani tok. Povrat ulaganja znatno se smanjio od 2018. do razdoblja ispitnog postupka, a tijekom razdoblja ispitnog postupka postao je negativan. Stoga industrija Unije nije mogla ostvariti dovoljnu dobit kako bi pokrila svoja ulaganja. Naime, industrija Unije zadržala je svoja ulaganja tijekom razmatranog razdoblja, uglavnom zbog potrebe da ispuni pravne zahtjeve i potrebe tržišta, i nije mogla ostvariti povrat tih ulaganja. Negativno kretanje povrata ulaganja tijekom razmatranog razdoblja dodatno je upućivalo na to da se opća financijska situacija industrije Unije znatno pogoršala.

(123)

Pogoršana financijska situacija utjecala je na sposobnost proizvođača iz Unije u uzorku da prikupe kapital. Znatno smanjenje profitabilnosti i neto novčanog toka ukazalo je na ozbiljne probleme u pogledu likvidnosti industrije Unije i njezine sposobnosti prikupljanja kapitala za financiranje poslovne aktivnosti i potrebnih ulaganja.

4.4.4. Zaključak o šteti

(124)

Gospodarski pokazatelji na makrorazini i na mikrorazini općenito su se pogoršali tijekom razmatranog razdoblja.

(125)

Iako je proizvodni kapacitet industrije Unije ostao stabilan, iskorištenost kapaciteta smanjila se za 16 % od 2018. do razdoblja ispitnog postupka, što je dovelo do viših fiksnih troškova po toni aluminijskih kotača. Slijedeći isti trend, u razmatranom razdoblju smanjili su se prodajna količina i tržišni udio industrije Unije.

(126)

Financijska situacija industrije Unije pogoršala se uglavnom zbog povećanih troškova proizvodnje, koji se nisu mogli pokriti odgovarajućim povećanjem njezinih prodajnih cijena.

(127)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije smanjile su se za 6 % tijekom razmatranog razdoblja, iako se prosječni trošak proizvodnje u istom razdoblju povećao za 9 %. Pritisak jeftinijeg dampinškog uvoza na cijene doveo je do gubitaka koji su počeli 2020. te su se dodatno povećali u razdoblju ispitnog postupka. Iako su se neto ulaganja smanjila za 42 %, povrat ulaganja tijekom razmatranog razdoblja postao je negativan. Trend novčanog toka također je bio negativan, što je utjecalo na sposobnost industrije Unije da samostalno financira svoje poslovanje. Broj zaposlenika smanjio se tijekom istog razdoblja za 6 %, no produktivnost se smanjila za 13 %, što je dovelo do većeg troška rada po aluminijskom kotaču.

(128)

Kako je prethodno navedeno, gospodarski pokazatelji kao što su profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja znatno su se pogoršali tijekom razmatranog razdoblja. To je negativno utjecalo na sposobnost industrije Unije da samostalno financira svoje poslovanje, izvrši potrebna ulaganja i prikupi kapital, čime se ometa njezin rast i čak ugrožava njezin opstanak.

(129)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je privremeno zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

5. UZROČNOST

(130)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz ostalih trećih zemalja, pandemija bolesti COVID-19, kretanje troškova proizvodnje, izvozni rezultati industrije Unije i učinak višegodišnjih ugovora.

5.1. Učinci dampinškog uvoza

5.1.1. Količina i tržišni udio dampinškog uvoza iz predmetne zemlje

(131)

Komisija je ispitala kretanje količine uvoza iz predmetne zemlje i njegov učinak na industriju Unije u skladu s člankom 3. stavkom 2. osnovne uredbe.

(132)

Količine uvoza iz predmetne zemlje nastavile su se povećavati tijekom razmatranog razdoblja, sa 16 376 komada 2019. na milijun komada 2020. i na 2,5 milijuna komada u razdoblju ispitnog postupka. To znatno povećanje nastavilo se čak i u pandemiji bolesti COVID-19.

(133)

Tržišni udio uvoza iz Maroka povećao se s 0,0 % 2018. na 3,9 % u razdoblju ispitnog postupka. Stoga je došlo do znatnog povećanja dampinškog uvoza u smislu članka 3. stavka 3. osnovne uredbe.

5.1.2. Cijena dampinškog uvoza iz predmetne zemlje i učinci na cijene

(134)

Od 2019. do razdoblja ispitnog postupka prosječna cijena uvoza iz Maroka povećala se za 14 %. Međutim, moguće je da to povećanje samo djelomično odražava povećanje cijene aluminija na LME-u u istom razdoblju, koji je glavna sirovina za aluminijske kotače. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 90., uvoz iz Maroka utjecao je na sniženje cijena industrije Unije za 8,0 %. U svakom slučaju, znatne količine jeftinog uvoza snizile su cijene industrije Unije jer je ona bila prisiljena sniziti svoje cijene kako bi ostala konkurentna, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 113., do te mjere da cijene više nisu pokrivale troškove proizvodnje.

5.1.3. Uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz predmetne zemlje i materijalne štete nanesene industriji Unije

(135)

Povećana količina uvoza iz Maroka u kombinaciji s niskim prosječnim prodajnim cijenama tog uvoza negativno je utjecala na financijsku situaciju industrije Unije. Nadalje, sudjelovanje marokanskih proizvođača na natječajima koje su organizirali proizvođači automobila smanjilo je ukupne tržišne cijene. Industrija Unije nije mogla povećati svoje prodajne cijene kako bi na kupce prenijela sve veće troškove sirovina jer se suočila s nepoštenim tržišnim natjecanjem zbog uvoza predmetnog proizvoda. Strategija industrije Unije bila je zadržati proizvodne količine i tržišni udio kako bi se pokrili fiksni troškovi na štetu vlastite profitabilnosti. Dakle, uvoz po niskim cijenama iz Maroka spriječio je povećanje cijena industrije Unije u smislu članka 3. stavka 3. osnovne uredbe te je stoga spriječio rast cijena.

(136)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je privremeno utvrdila da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije prouzročena dampinškim uvozom iz predmetne zemlje u smislu članka 3. stavka 6. osnovne uredbe.

5.2. Učinci drugih čimbenika

5.2.1. Uvoz iz trećih zemalja

(137)

Količina uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 11.

Uvoz iz trećih zemalja

Zemlja		2018.	2019.	2020.	Razdoblje ispitnog postupka
Turska	Količina (u tisućama komada)	7 983	7 632	7 010	8 364
	Indeks (2018. = 100)	100	96	88	105
	Tržišni udio (%)	10,3	10,3	11,8	13,0
	Indeks (2018. = 100)	100	101	115	126
	Prosječna cijena (EUR/kom.)	53,6	51,9	49,7	51,1
	Indeks (2018. = 100)	100	97	93	95
Kina	Količina (u tisućama komada)	3 734	3 493	2 230	2 205
	Indeks (2018. = 100)	100	94	60	59
	Tržišni udio (%)	4,8	4,7	3,7	3,4
	Indeks (2018. = 100)	100	98	77	71
	Prosječna cijena (EUR/kom.)	50,1	50,3	49,3	53,9
	Indeks (2018. = 100)	100	100	98	108
Tajland	Količina (u tisućama komada)	2 228	1 911	1 527	1 487
	Indeks (2018. = 100)	100	86	69	67
	Tržišni udio (%)	2,9	2,6	2,6	2,3
	Indeks (2018. = 100)	100	90	90	79
	Prosječna cijena (EUR/kom.)	52,3	50,8	49,0	50,3
	Indeks (2018. = 100)	100	97	94	96
Južna Koreja	Količina (u tisućama komada)	1 813	1 577	1 460	1 065
	Indeks (2018. = 100)	100	87	81	59
	Tržišni udio (%)	2,3	2,1	2,5	1,7
	Indeks (2018. = 100)	100	91	109	74
	Prosječna cijena (EUR/kom.)	52,2	52,9	50,9	53,5
	Indeks (2018. = 100)	100	101	97	102
Ostale treće zemlje	Količina (u tisućama komada)	4 612	3 663	3 151	3 279
	Indeks (2018. = 100)	100	79	68	71
	Tržišni udio (%)	5,9	5,0	5,3	5,1
	Indeks (2018. = 100)	100	85	90	86
	Prosječna cijena (EUR/kom.)	69,1	74,9	71,1	75,9
	Indeks (2018. = 100)	100	108	103	110
Ukupno sve treće zemlje, osim Maroka	Količina (u tisućama komada)	20 372	18 278	15 380	16 402
	Indeks (2018. = 100)	100	90	75	81
	Tržišni udio (%)	26,2	24,8	25,8	25,5
	Indeks (2018. = 100)	100	95	98	97
	Prosječna cijena (EUR/kom.)	56,2	56,1	54,1	56,5
	Indeks (2018. = 100)	100	100	96	101
Izvor: Eurostatova baza podataka Comext

(138)

Količina uvoza iz ostalih trećih zemalja imala je tržišni udio od 26,2 % 2018. i 25,5 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Količina tog uvoza smanjila se tijekom razmatranog razdoblja za 19 %, a njegov tržišni udio djelomično je slijedio isti trend uz smanjenje od 3 %. Prosječna uvozna cijena tog uvoza povećala se za 1 % i bila je viša u usporedbi s prosječnom cijenom industrije Unije (+ 12 %) i znatno viša u usporedbi s prosječnom uvoznom cijenom iz predmetne zemlje (+ 26 %). Jedina zemlja koja je povećala svoj tržišni udio u razmatranom razdoblju s 10,3 % na 13,0 % bila je Turska. Međutim, turske prosječne cijene bile su nešto više u usporedbi s industrijom Unije (+ 1,0 %) i znatno više u usporedbi s uvoznim cijenama iz predmetne zemlje (+ 14 %).

(139)

U skladu s time, Komisija je privremeno zaključila da izvoz iz ostalih trećih zemalja nije pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

5.2.2. Pandemija bolesti COVID-19

(140)

Proizvodnja automobilske industrije smanjila se 2020. za približno 4,2 milijuna vozila zbog pandemije bolesti COVID-19, što je izravno utjecalo na dobavljače na početku proizvodnog lanca. U skladu s tim, prodaja aluminijskih kotača smanjila se 2020. za 14 milijuna u usporedbi s 2019. Pad proizvodnje bio je posebno izražen u drugom tromjesečju 2020., no tržište se oporavilo u sljedećim mjesecima. Tržište se oporavilo za 5 milijuna kotača: sa 60 milijuna 2020. na 65 milijuna u razdoblju ispitnog postupka. Potrošnja ipak nije dosegnula razinu iz 2019., uglavnom zbog nedostatka poluvodiča koje upotrebljavaju proizvođači automobila. Povećanje potražnje u razdoblju ispitnog postupka nije koristilo industriji Unije, već uglavnom marokanskom uvozu (uvoz u iznosu od 2,6 milijuna u razdoblju ispitnog postupka i 4 % tržišnog udjela). Osim što je preuzeo prodajne količine, uvoz iz Maroka stvorio je pritisak na sniženje cijena i onemogućio proizvođačima iz Unije da povećanje troškova prenesu na kupce, što je dovelo do znatno smanjenog prometa i još većih gubitaka u usporedbi s 2020.

(141)

Pandemija bolesti COVID-19 u tom je pogledu imala negativan učinak na industriju Unije, posebno 2020., kad su se proizvodne jedinice industrije Unije morale privremeno zatvoriti. Međutim, kad se tržište oporavilo nakon pandemije bolesti COVID-19, industrija Unije nije od toga ostvarila korist zbog povećanog uvoza iz predmetne zemlje po dampinškim cijenama.

(142)

Stoga je Komisija privremeno zaključila da pandemija bolesti COVID-19 nije umanjila uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz predmetne zemlje i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

5.2.3. Izvozni rezultati industrije Unije

(143)

Količina izvoza proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 12.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

	2018.	2019.	2020.	Razdoblje ispitnog postupka
Količina izvoza (u tisućama komada)	3 454	2 892	2 138	2 719
Indeks (2018. = 100)	100	84	62	79
Prosječna cijena (EUR po komadu)	67,3	68,7	60,6	66,5
Indeks (2018. = 100)	100	102	90	99
Izvor: EUWA za količine izvoza i prosječnu cijenu iz provjerenih odgovora na upitnik.

(144)

Izvozna prodaja nepovezanim kupcima činila je 5,6 % ukupne proizvodnje industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka. Količina izvoza mijenjala se tijekom razmatranog razdoblja – najprije se od 2018. do 2020. smanjila za 38 %, a zatim se povećala tijekom razdoblja ispitnog postupka. Općenito, izvozna prodaja smanjila se u razmatranom razdoblju za 21 %. Izvozna cijena po komadu bila je mnogo viša u usporedbi s cijenama Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(145)

U razdoblju ispitnog postupka industrija Unije prodala je više od 95 % svoje proizvodnje na tržištu Unije. Stoga je Komisija, iako je pad izvoznih rezultata mogao pridonijeti šteti koju je pretrpjela industrija Unije, privremeno zaključila da, s obzirom na visok udio prodaje Unije u usporedbi s izvoznom prodajom, to kretanje nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz predmetne zemlje i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

5.2.4. Učinak višegodišnjih ugovora i kretanje troškova proizvodnje

(146)

Prodaja istovjetnog proizvoda industrije Unije na tržištu Unije temeljila se na višegodišnjim ugovorima s kupcima proizvođača automobila kojima se određuju cijene za čitavo vrijeme trajanja proizvodnje određene vrste automobila. Industrija Unije ima minimalan prostor za povećanje prodajnih cijena u kontekstu povećanja cijena sirovina tijekom primjene godišnjeg ugovora. U načelu, industrija Unije trebala bi međutim moći povećati svoje prodajne cijene kad pregovara o ugovorima za sljedeću godinu. Kako je objašnjeno u prethodnom odjeljku 4.4.3.1., iako se prosječni trošak proizvodnje industrije Unije povećao za 9 % od 2018. do razdoblja ispitnog postupka, prosječna prodajna cijena industrije Unije na tržištu Unije ostala je stabilna.

(147)

Kako je prikazano u tablici 7., unatoč godišnjim ugovorima industrija Unije nije imala teškoća s prodajom po cijenama koje su pokrivale njezine troškove proizvodnje 2018. i 2019., kad nije postojao uvoz iz Maroka. Međutim, kad je uvoz krenuo 2020. i znatno se povećao u razdoblju ispitnog postupka, zbog posljedičnog pritiska na cijene industrija Unije u najnovijim godišnjim ugovorima više nije mogla dovoljno prilagoditi svoje prodajne cijene kako bi pokrila sve veće troškove proizvodnje. Stoga industrija Unije ostvarila je tek vrlo nisku dobit 2020., a tijekom razdoblja ispitnog postupka počela je bilježiti gubitke.

(148)

Stoga se čini da vremenski odmak između povećanja troškova sirovina i povećanja prodajnih cijena zbog godišnjih ugovora nije spriječio industriju Unije da svoje prodajne cijene prilagodi rastućim troškovima proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja. Stoga je Komisija privremeno zaključila da određivanje prodajnih cijena u godišnjim ugovorima nije oslabilo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i utvrđene štete.

5.2.5. Potrošnja

(149)

Korisnici su tvrdili da je smanjenje tržišta aluminijskih kotača u Uniji uzrokovalo štetu industriji Unije.

(150)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 139., potrošnja u Uniji u razmatranom razdoblju smanjila se za 13 milijuna komada, tj. za 17 %. Podaci o prodaji u Uniji odražavaju trend potrošnje u Uniji. Međutim, kad se potrošnja u razdoblju ispitnog postupka oporavila i povećala za 8 % u usporedbi s 2020., industrija Unije nije od toga mogla ostvariti korist zbog uvoza iz Maroka. Naime, tržišni udio industrije Unije smanjio se za 2,9 %, sa 71,7 % 2020. na 68,8 % u razdoblju ispitnog postupka, a tržišni udio uvoza iz Maroka povećao se za 129 %, s 1,7 % 2020. na 3,9 % u razdoblju ispitnog postupka. Stoga je uzrok štete koju je pretrpjela industrija Unije bio sprečavanje rasta cijena zbog jeftinog dampinškog uvoza, a ne smanjenje količine zbog pada potrošnje.

(151)

Komisija je zato privremeno zaključila da se smanjenje potražnje na tržištu za 17 % ne može smatrati uzrokom štete kojom bi se oslabila uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i utvrđene štete.

5.3. Zaključak o uzročnosti

(152)

Pogoršanje financijske situacije industrije Unije vremenski se podudaralo sa sve većom količinom uvoza aluminijskih kotača iz predmetne zemlje, koji se odvijao po dampinškim cijenama.

(153)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Razmotreni su učinci uvoza iz ostalih trećih zemalja, pandemije bolesti COVID-19 i smanjenja potražnje, kretanja troškova proizvodnje, izvoznih rezultata industrije Unije i višegodišnjih ugovora.

(154)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je privremeno zaključila da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje stvarao materijalnu štetu za industriju Unije, a da ostali čimbenici, bilo pojedinačno bilo zajedno, nisu umanjili uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete.

6. RAZINA MJERA

(155)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete prouzročene industriji Unije dampinškim uvozom.

6.1. Marža štete

(156)

Šteta bi se uklonila ako bi industrija Unije mogla ostvarivati ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(157)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće faktore: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetne zemlje, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Takva profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(158)

Komisija je najprije utvrdila osnovnu dobit koja pokriva pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija je uzela dobit koju su ostvarivali proizvođači iz Unije u uzorku prije nego što se nepošteni uvoz iz Maroka povećao i započeo nanositi štetu industriji Unije. Ta profitna marža utvrđena je na razini od 7,9 %, što odgovara prosječnoj dobiti koju je industrija Unije ostvarila u razdoblju 2018.–2019.

(159)

Industrija Unije dostavila je dokaze da bi njezina razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija tijekom razmatranog razdoblja bila viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Utvrđeno je da su tvrdnje industrije Unije opravdane. Kako bi se to odrazilo u ciljnoj dobiti, Komisija je izračunala razliku između troškova ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija („IRI”) u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, koje je utvrdila industrija Unije, a provjerila Komisija te stvarnih troškova IRI-ja tijekom razmatranog razdoblja. Ta razlika, izražena kao postotak prometa, iznosila je 0,4 %.

(160)

Taj postotak od 0,4 % pribrojen je osnovnoj dobiti od 7,9 % navedenoj u uvodnoj izjavi 158., što je dovelo do ciljne dobiti od 8,3 %.

(161)

Naposljetku, u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija ILO-a koje su navedene u Prilogu I.a osnovnoj uredbi. Na temelju dostupnih dokaza Komisija je utvrdila dodatni trošak od 0,5 EUR/kom. Taj je dodatni trošak dodan neštetnoj cijeni navedenoj u prethodnoj uvodnoj izjavi.

(162)

Na temelju toga Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda industrije Unije u iznosu od 55,9 EUR/kom., pri čemu je primijenila spomenutu ciljnu maržu dobiti na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka te pribrojila prilagodbe u skladu s člankom 7. stavkom 2.d za svaku vrstu proizvoda.

(163)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u Maroku, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(164)

Razina uklanjanja štete za „sva ostala društva” utvrđuje se na isti način kao dampinška marža za ta društva (vidjeti uvodnu izjavu 73.).

Zemlja	Društvo	Dampinška marža (%)	Marža štete (%)
Maroko	Hands	8,0	44,0
	Sva ostala društva	16,5	51,6

7. INTERES UNIJE

7.1. Interes industrije Unije

(165)

Učinak antidampinških mjera bit će pozitivan za proizvođače iz Unije jer će mjere omogućiti industriji Unije da prilagodi svoje prodajne cijene kako bi pokrila povećane troškove proizvodnje. Stoga bi se industrija Unije vratila u održivo stanje, što bi joj omogućilo da ostvari buduća ulaganja, posebno kako bi ispunila okolišne i socijalne zahtjeve.

(166)

Ako se ne uvedu mjere, industrija Unije i dalje će trpjeti materijalnu štetu, a očekuje se da će se njezina financijska situacija, posebno u smislu profitabilnosti, povrata ulaganja i novčanog toka, dodatno pogoršati, osobito s obzirom na povećanje dampinškog uvoza iz predmetne zemlje koje se nastavilo nakon razdoblja ispitnog postupka, što će ugroziti njezinu održivost.

7.2. Interes nepovezanih uvoznika i korisnika

(167)

Nakon pokretanja postupka kontaktiralo se s uvoznicima. Međutim, nijedan od njih nije surađivao u ispitnom postupku.

(168)

Kad je riječ o korisnicima, surađivala su dva proizvođača automobila i njihovo udruženje („ACEA”).

(169)

Proizvođači automobila kupci su industrije aluminijskih kotača Unije. Približno 70 % svojih potreba za aluminijskim kotačima već namiruju iz industrije Unije. Uvoz iz predmetne zemlje imao je 3,9 % tržišnog udjela na tržištu Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka, a uvoz iz ostalih trećih zemalja imao je tržišni udio od 25,5 % s razinama cijena sličnima onima koje nudi industrija Unije. Prema tome, proizvođači automobila imaju i druge izvore opskrbe osim industrije Unije i Maroka. To je potvrđeno i činjenicom da je kupnja aluminijskih kotača iz Maroka činila približno 30 % ukupne kupnje aluminijskih kotača dvaju korisnika tijekom razdoblja ispitnog postupka. Nadalje, na temelju podataka dvaju korisnika koji su dostavili odgovore na upitnik aluminijski kotači činili su približno 0,5 % njihovih troškova proizvodnje. Komisija je stoga privremeno zaključila da je učinak mjera za aluminijske kotače ograničen na proizvođače automobila.

(170)

Udruženje ACEA tvrdilo je da se uvozom iz Maroka nastojalo pronaći rješenje za strateške potrebe proizvođačâ automobila iz Unije koje proizvođači aluminijskih kotača iz Unije ne mogu zadovoljiti jer su namjerno odlučili ne povećati svoje proizvodne kapacitete. Stoga proizvođači automobila nemaju drugog izbora nego diverzificirati opskrbu, što uključuje oslanjanje na različite izvore uvoza.

(171)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 40., industrija aluminijskih kotača Unije dobavljač je za proizvođače automobila i njezina djelatnost ovisi o natječajima koje organiziraju ta velika društva. Imenovanje dobavljača aluminijskih kotača, a time i stvarna isporuka kotača, odvija se godinama prije proizvodnje automobila, što bi industriji aluminijskih kotača trebalo dati vremena da prilagodi svoju industrijsku proizvodnju. Industrija aluminijskih kotača Unije mogla bi u slučaju potrebe povećati svoj kapacitet u relativno kratkom roku jer se potrebno ulaganje ne odnosi na peći ili lakirnice, nego na strojeve za lijevanje koji se mogu jednostavno ugraditi. Dakle, ako proizvođači aluminijskih kotača iz Unije nisu uložili u dodatne proizvodne kapacitete, vjerojatni su uzrok tomu nedostatni budući ugovori s proizvođačima automobila. Stoga industrija Unije nije imala dovoljan poticaj za ulaganje u dodatne kapacitete u nedostatku predvidivog povećanja potražnje za njezinom proizvodnjom. Osim toga, potrošnja u Uniji u razdoblju ispitnog postupka iznosila je 64,31 milijun komada. Ukupni kapacitet industrije Unije iznosio je 61,29 milijuna komada, dok je ukupna proizvodnja Unije u razdoblju ispitnog postupka iznosila 48,75 milijuna komada, a izvoz industrije Unije iznosio je 2,71 milijun komada. Prema tome, industrija Unije već ima dostatan proizvodni kapacitet za pokrivanje gotovo cjelokupne potražnje za aluminijskim kotačima u Uniji. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(172)

Udruženje ACEA tvrdilo je da industrija aluminijskih kotača Unije nije ispunila zahtjeve za rezervnim kapacitetom koje su postavili proizvođači automobila (industrija Unije navela je visoku razinu iskorištenosti kapaciteta iznad 95 %) i da je time prisilila proizvođače automobila da diverzificiraju svoje izvore, posebno nabavom iz Maroka.

(173)

Komisija je napomenula da nisu dostavljeni dokazi o tome da je industrija aluminijskih kotača Unije izgubila natječaje zbog problema s proizvodnim kapacitetom ili da industrija aluminijskih kotača Unije nije isporučila aluminijske kotače nakon komercijalnih narudžbi proizvođačâ automobila. Osim toga, iskorištenost kapaciteta utvrđena za razdoblje ispitnog postupka iznosila je 80 %. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(174)

Udruženje ACEA tvrdilo je da su učinci pandemije bolesti COVID-19 poremetili lance opskrbe te da su proizvođači automobila snažno pogođeni pandemijom bolesti COVID-19, s ukupnim gubitkom od 4,2 milijuna vozila, što čini 22,9 % proizvodnje Unije 2019. Smanjena je profitabilnost proizvođačâ automobila. To je na sličan način utjecalo i na dobavljače automobilske opreme.

(175)

Komisija je napomenula da je većina proizvođača automobila za financijsku godinu 2021. prijavila dobit koja je premašila uobičajeni postotak prijavljen prethodnih godina (21).

(176)

Nema drugih informacija u dokumentaciji koje pokazuju da bi mjere imale znatan negativan učinak na korisnike koji nadmašuje pozitivni učinak mjera na industriju Unije.

7.3. Zaključak o interesu Unije

(177)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz aluminijskih kotača podrijetlom iz Maroka u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

8. PRIVREMENE ANTIDAMPINŠKE MJERE

(178)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti, razine mjera i interesa Unije potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(179)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

Zemlja	Društvo	Privremena antidampinška pristojba
Maroko	HANDS 8 S.A.	8,0 %
Maroko	Sva ostala društva	16,5 %

(180)

Stopa pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određena u ovoj Uredbi utvrđena je na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Ona stoga odražava stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na to društvo. Ta se stopa pristojbe primjenjuje isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvodi navedeni pravni subjekt. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(181)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(182)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(183)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica moraju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u deklaraciji te osigurati da daljnja primjena niže stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(184)

Ako se količina izvoza jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje količine moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprječavanje izbjegavanja mjera. U tom se ispitnom postupku može, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe za cijelu zemlju.

(185)

Statistički podaci o aluminijskim kotačima često se izražavaju u broju komada. Međutim, u Kombiniranoj nomenklaturi utvrđenoj u prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (22) o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi nije definirana takva dodatna mjerna jedinica za aluminijske kotače. Stoga je potrebno odrediti da se za uvoz predmetnog proizvoda u deklaraciji za puštanje robe u slobodan promet moraju navesti ne samo podaci o težini u kilogramima ili tonama već i broj komada.

9. EVIDENTIRANJE

(186)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija je uvoz predmetnog proizvoda uvjetovala evidentiranjem. Evidentiranje se provodilo kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(187)

S obzirom na nalaze u privremenoj fazi, evidentiranje uvoza trebalo bi obustaviti.

(188)

U ovoj fazi postupka nije donesena odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

10. INFORMACIJE U PRIVREMENOJ FAZI

(189)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (GU TRADE). Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni. Takve primjedbe nisu dostavljene. Primjedbe nakon prethodnog objavljivanja u pogledu drugih aspekata ispitnog postupka, koji nisu povezani s točnošću izračuna, razmotrit će se u konačnoj fazi ispitnog postupka.

11. ZAVRŠNA ODREDBA

(190)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom. Zainteresirane strane mogu zatražiti i saslušanje pred službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(191)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Uvodi se privremena antidampinška pristojba na uvoz aluminijskih kotača motornih vozila tarifnih brojeva od 8701 do 8705, bez obzira na to jesu li opremljeni priborom i gumama, trenutačno razvrstanih u oznake KN ex 8708 70 10 i ex 8708 70 50 (oznake TARIC: 8708701015, 8708701050, 8708705015 i 8708705050) i podrijetlom iz Maroka.

2. Stope privremene antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Zemlja	Društvo	Privremena antidampinška pristojba	Dodatna oznaka TARIC
Maroko	HANDS 8 S.A.	8,0 %	C873
Maroko	Sva ostala društva	16,5 %	C999

3. Uvjet za primjenu pojedinačne stope pristojbe utvrđene za društvo navedeno u stavku 2. podnošenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u Maroku. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sva ostala društva.

4. Puštanje proizvoda iz stavka 1. u slobodni promet u Uniji podliježe polaganju osiguranja u iznosu koji je jednak iznosu privremene pristojbe.

5. Ako se za proizvod iz stavka 1. podnosi deklaracija za puštanje u slobodni promet, u odgovarajuće polje u toj deklaraciji unosi se broj komada uvezenog proizvoda, ne dovodeći u pitanje dodatnu mjernu jedinicu definiranu u Kombiniranoj nomenklaturi.

6. Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

1. Zainteresirane strane Komisiji dostavljaju svoje pisane primjedbe o ovoj Uredbi u roku od 15 kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

2. Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred Komisijom moraju to učiniti u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

3. Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima moraju to učiniti u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Službenik za saslušanje razmatra zahtjeve podnesene izvan tog roka i može odlučiti hoće li ih prihvatiti ako je to primjereno.

Članak 3.

1. Carinskim se tijelima nalaže da obustave evidentiranje uvoza uspostavljeno u skladu s člankom 1. Provedbene uredbe (EU) 2022/934.

2. Podaci prikupljeni o proizvodima koji su uvezeni u EU radi potrošnje najviše 90 dana prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe čuvaju se do stupanja na snagu mogućih konačnih mjera ili završetka ovog postupka.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. primjenjuje se na razdoblje od šest mjeseci.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. srpnja 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2) Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom određenih aluminijskih kotača podrijetlom iz Maroka (SL C 464, 17.11.2021., str. 19.).

(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/934 оd 16. lipnja 2022. o uvođenju obveze evidentiranja uvoza određenih aluminijskih kotača podrijetlom iz Maroka (SL L 162, 17.6.2022., str. 27.).

(4) Komisija, „Kako podnijeti antidampinšku pritužbu”, vodič, str. 7.–8., ali i str. 13., str. 27., str. 29., str. 52., str. 59. i str. 67., dostupno na: https://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2006/december/tradoc_112295.pdf.

(5) Isto, str. 3.

(6) Vidjeti točku 108. pritužbe i njezin Prilog D2.

(7) https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2563.

(8) Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 5., imena proizvođača iz Unije i dvaju korisnika nisu otkrivena zbog povjerljivosti.

(9) SL C 86, 16.3.2020., str. 6.

(10) SL C 86, 16.3.2020., str. 6.

(11) Henri-Louis Vedie, „ L’automobile: une filière marocaine stratégique, leader du secteur en Afrique ”, Politički centar za Novi Jug, strateški dokument 20/34, studeni 2020. (dostupno na https://www.policycenter.ma/sites/default/files/2021-01/PP%20-%2020-34%20%28Henri-louis%20Vedie%29_0.pdf).

(12) Grupa Renault, na primjer, izvezla je više od 95 % proizvodnje na svojoj lokaciji u Tangeru (vidjeti https://www.tac.ma/news/english-1m-vehicles-exported-from-tangermed/).

(13) Vidjeti „LA LOI N° 19-94 RELATIVE AUX ZONES FRANCHES D’EXPORTATION” , Bulletin Officiel, 15.2.1995., br. 4294, str. 117.–121.

(14) Vidjeti „LA LOI N° 19-94 RELATIVE AUX ZONES FRANCHES D’EXPORTATION” , Bulletin Officiel, 15.2.1995., br. 4294, str. 117.–121., izmijenjen zakonom 14.21 kako bi se pojam „zone franche” promijenio u „zone d’accélération industrielle”. Vidjeti i „Code des douanes et impôts indirects relevant de l’administration des douanes et impôts indirects approuvé par le dahir portant loi n° 1-77-339 du 25 chaoual 1397 (9 octobre 1977), tel qu’il a été modifié et complete” .

(15) Europske zajednice – Antidampinške pristojbe na uvoz pamučne posteljine iz Indije (WT/DS141/R, 30.10.2000., točke od 74. do 77.).

(16) Obavijest o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih aluminijskih kotača podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C 29, 20.1.2022., str. 34.).

(17) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/109 od 23. siječnja 2017. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih aluminijskih kotača podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 18, 24.1.2017., str. 1.).

(18) Provedbena uredba (EU) 2017/109.

(19) Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 964/2010 od 25. listopada 2010. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih aluminijskih kotača motornih vozila podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 282, 28.10.2010., str. 1.).

(20) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/109 (uvodna izjava 169.).

(21) Bilješka za dokumentaciju o godišnjim izvješćima za 2021. koja su objavili neki proizvođači automobila.

(22) Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1.).

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 188

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 65. 15. srpnja 2022.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1214 оd 9. ožujka 2022. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2021/2139 u pogledu ekonomskih djelatnosti u određenim energetskim sektorima i Delegirane uredbe (EU) 2021/2178 u pogledu specifičnih javnih objava informacija o tim ekonomskim djelatnostima ( 1 )	1
	*	Uredba Komisije (EU) 2022/1215 оd 7. srpnja 2022. o zabrani ribolova grenlandskog halibuta u norveškim vodama u zonama 1 i 2 za plovila koja plove pod zastavom države članice Europske unije	46
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1216 оd 8. srpnja 2022. o odstupanju za 2022. od provedbenih uredbi (EU) br. 809/2014, (EU) br. 180/2014, (EU) br. 181/2014, (EU) 2017/892, (EU) 2016/1150, (EU) 2018/274, (EU) br. 615/2014 i (EU) 2015/1368 u pogledu određenih administrativnih kontrola i kontrola na terenu koje se provode u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2021/725	49
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1217 оd 14. srpnja 2022. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 185/2013 u pogledu odbitaka od ribolovnih kvota dodijeljenih Španjolskoj za 2021., 2022. i 2023.	62
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1218 оd 14. srpnja 2022. o izmjeni određenih priloga Provedbenoj uredbi (EU) 2021/620 u pogledu odobravanja statusa slobodno od bolesti za određene države članice ili njihove zone u pogledu određenih bolesti s popisa i u pogledu odobravanja programâ iskorjenjivanja određenih bolesti s popisa ( 1 )	65
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1219 оd 14. srpnja 2022. o izmjeni Priloga III. Provedbenoj uredbi (EU) 2020/2235 u pogledu predložaka certifikata za ulazak u Uniju i provoz kroz nju pošiljaka određenih mješovitih proizvoda ( 1 )	75
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1220 оd 14. srpnja 2022. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda za primjenu Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s formatom u kojem podružnice društava iz trećih zemalja i nadležna tijela moraju dostavljati informacije iz članka 41. stavaka 3. i 4. te direktive ( 1 )	98
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1221 оd 14. srpnja 2022. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih aluminijskih kotača podrijetlom iz Maroka	114
		ODLUKE
	*	Odluka Vijeća (EU) 2022/1222 od 12. srpnja 2022. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Skupštine lisabonske Posebne unije	142
	*	Odluka Vijeća (EU) 2022/1223 od 12. srpnja 2022. o dodjeli sredstava koja su opozvana iz projekata u okviru 10. i 11. Europskog razvojnog fonda u svrhu financiranja djelovanja za svladavanje krize sigurnosti opskrbe hranom i gospodarskog šoka u afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (AKP) uslijed agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine	147
	*	Odluka Političkog i sigurnosnog odbora (ZVSP) 2022/1224 od 13. srpnja 2022. o imenovanju zapovjednika snaga EU-a za vojnu operaciju Europske unije radi pridonošenja odvraćanju od, sprečavanju i suzbijanju djela piratstva i oružane pljačke uz obalu Somalije (Atalanta) i stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2022/1179 (ATALANTA/5/2022)	150

Br.	03/TQ109
Država članica	Europska unija (sve države članice)
Stok	GHL/1N2AB.
Vrsta	Grenlandski halibut (Reinhardtius hippoglossoides)
Zona	Norveške vode u zonama 1 i 2
Datum zabrane	20. lipnja 2022.

Stok	Početna kvota za 2009.	Prilagođena kvota za 2009.	Utvrđeni ulovi za 2009.	Razlika između kvote i ulova (prekomjerni ulov)	Odbitak za 2013.	Odbitak za 2014.	Odbitak za 2015.	Odbitak za 2016.	Odbitak za 2017.	Odbitak za 2018.	Odbitak za 2019.	Odbitak za 2020.	Odbitak za 2021.	Odbitak za 2022.	Odbitak za 2023.
MAC8C 3411	29 529	25 525	90 954	–65 429	100	100	100	5 544	6 283	4 805	7 762	3 328	8 944	2 411	0
ANE08 (1)								3 696	4 539	2 853	3 696	3 696	3 696	3 696	180

„6	Ethiopia (ET)	Pepper of the genus Piper; dried or crushed or ground fruit of the genus Capsicum or of the genus Pimenta	0904		Aflatoxins	50
		Ginger, saffron, turmeric (curcuma), thyme, bay leaves, curry and other spices (Food – dried spices)	0910
		Sesamum seeds (Food)	1207 40 90		Salmonella (6)	50”
			ex 2008 19 19	40
			ex 2008 19 99	40

		Ispravci
	*	Ispravak Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/913 оd 30. svibnja 2022. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2019/1793 o privremenom povećanju službenih kontrola i hitnim mjerama kojima se uređuje ulazak određene robe iz određenih trećih zemalja u Uniju, o provedbi uredaba (EU) 2017/625 i (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća ( SL L 158, 13.6.2022. )	152

„10	India (IN)	Betel leaves (Piper betle L.) (Food)	ex 1404 90 00	10	Salmonella (2)	10
		Peppers of the genus Capsicum (sweet or other than sweet) (Food – dried, roasted, crushed or ground)	0904 21 10 ;		Aflatoxins	20
			ex 0904 22 00 ;	11; 19
			ex 0904 21 90 ;	20
			ex 2005 99 10 ;	10; 90
			ex 2005 99 80	94
		Groundnuts (peanuts), in shell	1202 41 00
		Groundnuts (peanuts), shelled	1202 42 00
		Peanut butter	2008 11 10
		Groundnuts (peanuts), otherwise prepared or preserved, including mixtures	2008 11 91 ; 2008 11 96 ; 2008 11 98 ;		Aflatoxins	50
			ex 2008 19 12 ;	40
			ex 2008 19 19 ;	50
			ex 2008 19 92 ;	40
			ex 2008 19 95 ;	40
			ex 2008 19 99	50
		Oilcake and other solid residues, whether or not ground or in the form of pellets, resulting from the extraction of groundnut oil	2305 00 00


		Groundnut flours and meals	ex 1208 90 00	20
		Groundnuts paste (Food and feed)	ex 2007 10 10	80
			ex 2007 10 99	50
			ex 2007 99 39	07; 08
		Peppers of the genus Capsicum (other than sweet) (Food – fresh, chilled or frozen)	ex 0709 60 99 ;	20	Pesticide residues (4) (5)	20
			ex 0710 80 59	20	Pesticide residues (4) (5)	20
		Sesamum seeds (Food and feed)	1207 40 90		Salmonella (6)	20
			ex 2008 19 19	40	- Pesticide residues (11)	50
			ex 2008 19 99	40	- Pesticide residues (11)	50
		Locust beans (carob)	1212 92 00		Pesticide residues (11)	20
		Locust beans seeds, not decorticated, crushed or ground	1212 99 41
		Mucilages and thickeners, whether or not modified, derived from locust beans or locust bean seeds (Food and feed)	1302 32 10
		Guar gum (Food and feed)	ex 1302 32 90		Pesticide residues (11)	20
		Guar gum (Food and feed)	ex 1302 32 90		Pentachlorophenol and dioxins (3)	5
		Mixtures of food additives containing locust bean gum or guar gum (Food)	ex 2106 90 92 ex 2106 90 98 ex 3824 99 93 ex 3824 99 96		Pesticide residues (11)	20
		Pepper of the genus Piper; dried or crushed or ground fruit of the genus Capsicum or of the genus Pimenta	0904
		Vanilla	0905
		Cinnamon and cinnamon-tree flowers	0906		Pesticide residues (11)	20
		Cloves (whole fruit, cloves and stems)	0907
		Nutmeg, mace and cardamoms	0908
		Seeds of anise, badian, fennel, coriander, cumin or caraway; juniper berries	0909
		Ginger, saffron, turmeric (curcuma), thyme, bay leaves, curry and other spices (Food – dried spices)	0910
		Sauces and preparations thereof; mixed condiments and mixed seasonings; mustard flours and meals and prepared mustard (Food)	2103		Pesticide residues (11)	20
		Calcium carbonate (Food and feed)	ex 2106 90 92/98 ex 2530 90 00 ex 2836 50 00		Pesticide residues (11)	20
		Food supplements containing botanicals (Food)	ex 1302 ex 2106		Pesticide residues (11)	20”

„13	Sri Lanka (LK)	Peppers of the genus Capsicum (sweet or other than sweet) (Food – dried, roasted, crushed or ground)	0904 21 10 ;		Aflatoxins	50”
			ex 0904 21 90 ;	20
			ex 0904 22 00 ;	11; 19
			ex 2005 99 10 ;	10; 90
			ex 2005 99 80	94


	(1) Tekst značajan za EGP.