(1)

U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je ispitala zahtjev Portugala za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku izvornosti „Carne Mertolenga”, registriranu u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1107/96 (2).

(2)

Budući da predmetna izmjena nije manja u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) te uredbe objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije (3).

(3)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti,

(1)

Bazelski odbor za nadzor banaka (BCBS) preispitao je u prosincu 2019. svoj okvir za treći stup, uključujući zahtjeve za objavu informacija o kamatnom riziku u knjizi pozicija kojima se ne trguje (IRRBB) (2). U skladu s razvojem međunarodnih standarda dogovorenih s BCBS-om, zahtjevi za objavu IRRBB-a koji se primjenjuju od lipnja 2021. uvedeni su u članak 448. Uredbe (EU) br. 575/2013 Uredbom (EU) 2019/876 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(2)

U Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2021/637 (4) trebalo bi uključiti i nove provedbene tehničke standarde o javnim objavama informacija o IRRBB-u iz članka 448. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(3)

Kako bi se osiguralo da institucije objavljuju sveobuhvatne i usporedive informacije o IRRBB-u, trebalo bi utvrditi tablicu za kvalitativne informacije i obrazac za kvantitativne informacije o kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

(4)

Kako bi se institucijama dalo dovoljno vremena za pripremu objave informacija u skladu s ovom Uredbom, trebalo bi propisati da se u prvoj objavi objavljuju samo informacije za tekuće razdoblje.

(5)

Provedbenu uredbu (EU) 2021/637 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Ova Uredba temelji se na nacrtu provedbenih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

(7)

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provelo je otvoreno javno savjetovanje o nacrtu provedbenih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analiziralo je moguće povezane troškove i koristi te zatražilo savjet Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5),

(1)

Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/715 (2) utvrđene su mjere u pogledu plodova Citrus L., Fortunella Swingle, Poncirus Raf. i njihovih hibrida, osim plodova Citrus aurantium L. i Citrus latifolia Tanaka, („navedeni plodovi”) podrijetlom iz Argentine, Brazila, Južne Afrike i Urugvaja radi sprečavanja unošenja u Uniju i širenja na području Unije štetnog organizma Phyllosticta citricarpa (McAlpine) Van der Aa („navedeni štetni organizam”). Ta provedbena odluka prestaje važiti 31. ožujka 2022.

(2)

U dijelu A Priloga II. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/2072 (3) utvrđen je popis karantenskih štetnih organizama Unije za koje nije poznato da se pojavljuju na području Unije. Provedbenom uredbom (EU) 2019/2072 nastoji se spriječiti ulazak tih štetnih organizama na područje Unije te njihovo udomaćivanje i širenje na području Unije.

(3)

Navedeni štetni organizam uvršten je na popis u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 kao karantenski štetni organizam Unije. Uvršten je i na popis prioritetnih štetnih organizama u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/1702 (4).

(4)

Od 2016. države članice prijavile su nekoliko slučajeva neusklađenosti zbog prisutnosti navedenog štetnog organizma na navedenim plodovima podrijetlom iz Argentine, Brazila, Južne Afrike i Urugvaja uvezenima u Uniju. Stoga je potrebno zadržati i ažurirati mjere utvrđene u Provedbenoj odluci (EU) 2016/715 za svaku od tih zemalja te ih, radi jasnoće, utvrditi u uredbi.

(5)

Osim toga, u 2021. uočen je velik broj slučajeva neusklađenosti zbog prisutnosti navedenog štetnog organizma na navedenim plodovima podrijetlom iz Zimbabvea. Taj veliki broj slučajeva neusklađenosti plodova iz Zimbabvea pokazuje da mjere utvrđene u točki 60. Priloga VII. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 nisu dovoljne da bi se osigurala sloboda navedenih plodova iz Zimbabvea od navedenog štetnog organizma te je stoga potrebno navedene plodove podrijetlom iz Zimbabvea uključiti u područje primjene privremenih mjera protiv navedenog štetnog organizma utvrđenih u ovoj Uredbi.

(6)

Kako bi se osiguralo djelotvornije sprečavanje ulaska navedenog štetnog organizma na područje Unije i uzimajući u obzir iskustvo stečeno primjenom Provedbene odluke (EU) 2016/715, potrebno je utvrditi dodatne mjere za navedene plodove podrijetlom iz Argentine, Brazila, Južne Afrike, Urugvaja i Zimbabvea.

(7)

Te su mjere potrebne kako bi se osiguralo da navedeni plodovi potječu s mjestâ proizvodnje i iz proizvodnih jedinica koji su registrirani i odobreni pri nacionalnim organizacijama za zaštitu bilja u Argentini, Brazilu, Južnoj Africi, Urugvaju ili Zimbabveu. Potrebne su i kako bi se osiguralo da ti plodovi budu popraćeni kodom sljedivosti koji, ako je to potrebno zbog otkrivanja navedenog štetnog organizma, omogućuje sljedivost do proizvodne jedinice. Osim toga, te su mjere potrebne kako bi se osiguralo da navedeni plodovi potječu iz proizvodnih jedinica u kojima navedeni štetni organizam nije pronađen tijekom prethodne i aktualne trgovinske sezone.

(8)

Nadalje, nacionalne organizacije za zaštitu bilja u Argentini, Brazilu, Južnoj Africi, Urugvaju i Zimbabveu trebale bi provjeravati primjenjuju li se postupci tretiranja na polju pravilno jer se pokazalo da je to najdjelotvorniji način za osiguravanje odsutnosti navedenog štetnog organizma na navedenim plodovima.

(9)

Osim toga, navedeni plodovi trebali bi biti popraćeni fitosanitarnim certifikatom koji sadržava datum inspekcije, broj pakiranjâ iz svake proizvodne jedinice i kodove sljedivosti. Države članice trebale bi navesti te kodove sljedivosti pri prijavljivanju slučajeva neusklađenosti putem elektroničkog sustava obavješćivanja.

(10)

Budući da su uvozni zahtjevi za navedene plodove podrijetlom iz Argentine izmijenjeni 2021., što je dovelo do izmjene Provedbene odluke (EU) 2016/715 Provedbenom odlukom (EU) 2021/682 (5), uzorkovanje radi potvrde pravilne primjene sredstava za zaštitu bilja na polju trebalo bi se temeljiti na slučajevima neusklađenosti utvrđenima inspekcijama na terenu ili u objektima za pakiranje prije izvoza odnosno provjerama pošiljaka na graničnim kontrolnim postajama u Uniji. To je potrebno kako bi se zajamčilo da se uzorkovanje temelji na procjeni rizika.

(11)

S obzirom na velik broj slučajeva neusklađenosti kod navedenih plodova podrijetlom iz Južne Afrike koje su države članice prijavile 2021., zahtjeve za uzorkovanje potrebno je postrožiti u usporedbi s istovjetnim zahtjevima utvrđenima u Provedbenoj odluci (EU) 2016/715 radi otkrivanja navedenog štetnog organizma na navedenim plodovima u različitim fazama u objektu za pakiranje, sve dok ne budu spremni za izvoz.

(12)

Činjenica da je od 2019. broj slučajeva neusklađenosti koje su države članice prijavile za navedene plodove podrijetlom iz Brazila i Urugvaja nizak pokazuje da je primjenom mjera predviđenih Provedbenom odlukom (EU) 2016/715 u tim zemljama spriječeno unošenje u Uniju i širenje unutar Unije organizma Phyllosticta citricarpa. Stoga bi se dotične mjere trebale nastaviti primjenjivati na te dvije zemlje. Međutim, nije potrebno zadržati obvezu za Urugvaj da provodi testiranje na latentnu infekciju za naranče Citrus sinensis (L.) Osbeck „Valencia” jer se broj slučajeva neusklađenosti u kojima je navedeni štetni organizam pronađen na tim navedenim plodovima od 2016. znatno smanjio.

(13)

Prema procjeni rizika od štetnog organizma koju je provela Europska agencija za sigurnost hrane (6) uvoz navedenih plodova namijenjenih isključivo za preradu predstavlja manji rizik od prijenosa navedenog štetnog organizma na podobno bilje domaćina jer podliježe službenim kontrolama unutar Unije i mora biti u skladu s posebnim zahtjevima za premještanje, preradu, skladištenje, spremnike, pakiranja i označivanje. Stoga se takav uvoz može dopustiti uz manje stroge zahtjeve.

(14)

Nakon što se provedu fizičke provjere iz članka 49. Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća (7), navedene plodove namijenjene isključivo za preradu trebalo bi izravno i bez odgode prevesti u objekt za preradu ili u skladište kako bi se fitosanitarni rizik sveo na najmanju moguću mjeru.

(15)

Kako bi nacionalne organizacije za zaštitu bilja, nadležna tijela i specijalizirani subjekti imali dovoljno vremena da se prilagode zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi te kako bi se osiguralo da se ti zahtjevi počnu primjenjivati odmah nakon prestanka važenja Provedbene odluke (EU) 2016/715, ova bi se Uredba trebala početi primjenjivati od 1. travnja 2022.

(16)

Kako bi subjekti u Brazilu, Urugvaju i Zimbabveu imali dovoljno vremena da se prilagode novim pravilima, kad je riječ o navedenim plodovima podrijetlom iz tih zemalja, zahtjev da navedeni plodovi budu proizvedeni u proizvodnoj jedinici u kojoj navedeni štetni organizam nije pronađen na navedenim plodovima tijekom prethodne sezone uzgoja i izvoza ili tijekom službenih inspekcija u tim zemljama ili tijekom provjera pošiljaka koje ulaze u Uniju tijekom te sezone uzgoja i izvoza trebao bi se primjenjivati tek od 1. travnja 2023. Takva odgoda početka primjene nije potrebna za Argentinu i Južnu Afriku jer su one potvrdile da već primjenjuju takav zahtjev.

(17)

Fitosanitarni rizik uzrokovan prisutnošću navedenog štetnog organizma u Argentini, Brazilu, Južnoj Africi, Urugvaju i Zimbabveu te uvozom navedenih plodova iz tih trećih zemalja u Uniju i dalje se svake godine razlikuje za svaku treću zemlju podrijetla navedenih plodova. Stoga bi ga trebalo dodatno ocijeniti na temelju najnovijih tehničkih i znanstvenih dostignuća u području sprečavanja i kontrole navedenog štetnog organizma. Ova bi Uredba stoga trebala biti privremena i prestati važiti 31. ožujka 2025. kako bi se omogućila njezina revizija.

(18)

Budući da Provedbena odluka (EU) 2016/715 prestaje važiti 31. ožujka 2022. te kako bi trgovina navedenim plodovima bila u skladu s pravilima iz ove Uredbe odmah nakon njezina prestanka važenja, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(19)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 propisano je odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje odobrenja.

(2)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnesen je zahtjev za odobrenje pripravka od Lactiplantibacillus plantarum DSM 26571. Uz zahtjev su priloženi podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

Zahtjev se odnosi na odobrenje pripravka od Lactiplantibacillus plantarum DSM 26571 kao dodatka hrani za sve životinjske vrste i njegovo razvrstavanje u kategoriju dodataka „tehnološki dodaci”.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojem je mišljenju od 29. rujna 2021. (2) zaključila da pripravak od Lactiplantibacillus plantarum DSM 26571 u predloženim uvjetima uporabe nema štetan učinak na zdravlje životinja, sigurnost potrošača i okoliš. Osim toga, zaključila je da bi trebalo smatrati da taj dodatak izaziva preosjetljivost dišnih organa. Stoga Komisija smatra da bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere zaštite kako bi se spriječili štetni učinci na zdravlje ljudi, ponajprije na zdravlje korisnikâ tog dodatka. Agencija je zaključila i da predmetni pripravak može poboljšati očuvanje hranjivih tvari u silaži proizvedenoj od materijala koji se lako, umjereno teško ili teško siliraju. Isto tako, potvrdila je izvješće o metodi analize dodataka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(5)

Procjena pripravka od Lactiplantibacillus plantarum DSM 26571 pokazuje da su ispunjeni uvjeti za odobravanje iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi odobriti uporabu tog pripravka kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

(6)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 470/2009 Komisija uredbom utvrđuje najveću dopuštenu količinu rezidua („NDK”) farmakološki djelatnih tvari namijenjenih za uporabu u Uniji u veterinarsko-medicinskim proizvodima za životinje koje se koriste za proizvodnju hrane ili u biocidnim proizvodima koji se koriste u uzgoju životinja.

(2)

U tablici 1. Priloga Uredbi Komisije (EU) br. 37/2010 (2) utvrđene su farmakološki djelatne tvari i njihova klasifikacija u odnosu na najveće dopuštene količine rezidua („NDK”) u hrani životinjskog podrijetla.

(3)

Bambermicin je već uvršten u tu tablicu kao dopuštena tvar za kuniće, samo za oralnu primjenu. Klasifikacija u postojećem unosu glasi: „NDK nije potreban”.

(4)

U skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 470/2009 društvo Huvepharma N.V. Europskoj agenciji za lijekove („Agencija”) podnijelo je 3. prosinca 2019. zahtjev za proširenje postojećeg unosa za bambermicin na tkivo kokoši.

(5)

Agencija je 18. ožujka 2021. u mišljenju Odbora za veterinarsko-medicinske proizvode zaključila da utvrđivanje NDK-a za bambermicin u tkivima kokoši nije potrebno te je preporučila klasifikaciju „NDK nije potreban”.

(6)

Komisija je 5. svibnja 2021. zatražila od Agencije da ponovno razmotri svoje mišljenje od 18. ožujka 2021. radi utvrđivanja NDK-â kako bi se nadležnim tijelima olakšale službene kontrole i provedba zakonodavnih odredi.

(7)

Nakon što je razmotrila zahtjev podnositelja zahtjeva i Komisije, Agencija je 15. srpnja 2021. na temelju mišljenja Odbora preporučila utvrđivanje numeričkih NDK-â za bambermicin za primjenu kod kokoši, koji se primjenjuju na mišiće, kožu i masno tkivo u prirodnom omjeru, jetru i bubreg, ali ne za primjenu kod životinja čija se jaja koriste za prehranu ljudi.

(8)

U skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 470/2009 Agencija razmatra mogućnost korištenja NDK-â utvrđenih za farmakološki djelatnu tvar u određenoj hrani za drugu hranu dobivenu od iste vrste životinja ili NDK-â utvrđenih za farmakološki djelatnu tvar u jednoj ili više vrsta životinja za drugu vrstu životinja.

(9)

Agencija je zaključila da je ekstrapolacija NDK-â za bambermicin s tkiva kokoši na tkiva drugih vrsta peradi primjerena, ali ne i na jaja peradi.

(10)

S obzirom na mišljenje Agencije smatra se primjerenim utvrditi preporučeni NDK za bambermicin u tkivima kokoši i ekstrapolirati ga na druge vrste peradi, ali ne i na jaja peradi.

(11)

Uredbu (EU) br. 37/2010 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(12)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za veterinarsko-medicinske proizvode,

(1)

Vijeće je 16. listopada 2017. donijelo Odluku (ZVSP) 2017/1869 (1) o uspostavi savjetodavne misije Europske unije za potporu reformi sigurnosnog sektora u Iraku (EUAM Iraq).

(2)

Vijeće je 7. travnja 2020. donijelo Odluku (ZVSP) 2020/513 (2) o izmjeni mandata misije EUAM Iraq i njezinu produljenju do 30. travnja 2022.

(3)

Nakon strateškog preispitivanja misije EUAM Iraq Politički i sigurnosni odbor preporučio je izmjenu mandata misije EUAM Iraq i njegovo produljenje do 30. travnja 2024.

(4)

Odluku (ZVSP) 2017/1869 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Misija EUAM Iraq provodit će se u kontekstu situacije koja se može pogoršati i koja bi mogla ugroziti ostvarenje ciljeva vanjskog djelovanja Unije kako su određeni u članku 21. Ugovora o Europskoj uniji,

(1)

Vijeće je 28. veljače 2022. donijelo Odluku (ZVSP) 2022/338 (1) kojom je uspostavljena mjera pomoći s financijskim referentnim iznosom od 450 000 000 EUR namijenjena pokrivanju opskrbe ukrajinskih oružanih snaga vojnom opremom i platformama namijenjenima za primjenu smrtonosne sile.

(2)

Vijeće je 23. ožujka 2022. donijelo Odluku (ZVSP) 2022/471 (2) o izmjeni Odluke (ZVSP) 2022/338, kojom je financijski referentni iznos povećan na 900 000 000 EUR.

(3)

S obzirom na oružanu agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu koja je u tijeku, financijski referentni iznos trebalo bi povećati za dodatnih 450 000 000 EUR, a trajanje mjere pomoći trebalo bi produljiti za 24 mjeseca.

(4)

Odluku (ZVSP) 2022/338 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Vijeće je 28. veljače 2022. donijelo Odluku (ZVSP) 2022/339 (1) kojom je uspostavljena mjera pomoći s financijskim referentnim iznosom od 50 000 000 EUR namijenjena financiranju nabave opreme i potrepština koji nisu namijenjeni za primjenu smrtonosne sile, kao što su osobna zaštitna oprema, kutije za prvu pomoć i gorivo, za ukrajinske oružane snage.

(2)

Vijeće je 23. ožujka 2022. donijelo Odluku (ZVSP) 2022/472 (2) o izmjeni Odluke (ZVSP) 2022/339, kojom je financijski referentni iznos povećan na 100 000 000 EUR.

(3)

S obzirom na oružanu agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu koja je u tijeku, financijski referentni iznos trebalo bi povećati za dodatnih 50 000 000 EUR namijenjenih financiranju nabave opreme i potrepština koji nisu namijenjeni za primjenu smrtonosne sile, kao što su osobna zaštitna oprema, kutije za prvu pomoć i gorivo, za ukrajinske oružane snage. Također bi trebalo produljiti trajanje mjere pomoći za 24 mjeseca.

(4)

Odluku (ZVSP) 2022/339 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Ruska Federacija 23. veljače 2022. pokrenula je ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju na Ukrajinu, koju je Europsko vijeće najoštrije osudilo u svojim zaključcima od 24. veljače 2022.

(2)

Europsko vijeće 24. ožujka 2022. u svojim zaključcima navelo je da „Rusija svojom ratnom agresijom na Ukrajinu grubo krši međunarodno pravo te uzrokuje gubitak brojnih života i ranjavanje velikog broja civila. Rusija usmjerava napade na civilno stanovništvo i cilja civilne objekte, uključujući bolnice, zdravstvene ustanove, škole i skloništa. Ti ratni zločini moraju odmah prestati. Odgovorne osobe i njihovi pomagači snosit će posljedice u skladu s međunarodnim pravom.”. Europsko vijeće nadalje je ponovno potvrdilo Izjavu iz Versaillesa od 11. ožujka 2022., u kojoj je posebno pozdravljena odluka tužitelja Međunarodnog kaznenog suda o pokretanju istrage za kaznena djela u njegovoj nadležnosti.

(3)

Odlukom 2014/486/ZVSP (1)1 osnovana je misija EUAM Ukraine za pomoć Ukrajini u području reforme civilnog sigurnosnog sektora, uključujući policiju i vladavinu prava.

(4)

Misijom EUAM Ukraine trebala bi se pružiti potpora ukrajinskim tijelima kako bi se olakšala istraga i kazneni progon međunarodnih kaznenih djela počinjenih u kontekstu vojne agresije Ruske Federacije na Ukrajinu.

(5)

Odluku 2014/486/ZVSP trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Misija EUAM Ukraine provodit će se u kontekstu situacije koja se može pogoršati i koja bi mogla ugroziti ostvarenje ciljeva vanjskog djelovanja Unije kako su određeni u članku 21. Ugovora o Europskoj uniji,

(1)

Nakon postupka prethodne prijave, dopisom od 19. prosinca 2019. Kraljevina Belgija prijavila je Komisiji, u skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije („UFEU”), mehanizam za razvoj kapaciteta koji se odnosi na cijelo tržište („mjera” ili „mehanizam za razvoj kapaciteta”).

(2)

Komisija je dopisom od 21. rujna 2020. obavijestila Belgiju da je s obzirom na tu mjeru odlučila pokrenuti postupak utvrđen u članku 108. stavku 2. UFEU-a.

(3)

Odluka Komisije o pokretanju postupka („odluka o pokretanju postupka”) objavljena je u Službenom listu Europske unije (2). Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave svoje primjedbe.

(4)

Dopisom od 22. listopada 2020. Belgija je dostavila svoje primjedbe na odluku o pokretanju postupka. Komisija je primila primjedbe od još 15 zainteresiranih strana. Proslijedila ih je Belgiji, koja je imala priliku dostaviti svoj odgovor. Ona je svoje primjedbe dostavila dopisom od 24. prosinca 2020.

(5)

Belgija je 9. srpnja 2021. iznimno pristala odreći se svojih prava na temelju članka 342. UFEU-a u vezi s člankom 3. Uredbe br. 1/1958 (3) te je pristala da ova Odluka bude donesena i objavljena na engleskom jeziku.

(6)

Belgija procjenjuje da će od 2025. imati problem adekvatnosti proizvodnje električne energije, koji je uglavnom posljedica njezine odluke da od 2022. do 2025. postupno ukine sav nuklearni kapacitet te prestanka rada pogona za proizvodnju toplinske energije u Belgiji i njezinim susjedinim zemljama.

(7)

Stoga je cilj mjere osigurati dovoljan kapacitet za proizvodnju električne energije i da ta proizvodnja ispunjava očekivanu potrošnju električne energije.

(8)

U okviru mehanizma za razvoj kapaciteta korisnici bi se birali u konkurentnom natječajnom postupku i bili plaćeni za dostupnost. Potpora bi se davala u obliku plaćanja kapaciteta za vrijeme trajanja ugovora o kapacitetu. Izabrani ponuditelji u zamjenu bi bili dostupni za pokrivanje potrošnje operatora prijenosnog sustava (OPS) za vrijeme preopterećenja do kojih bi moglo doći.

(9)

Belgija je odredila nacionalne ciljeve dekarbonizacije u svojem Nacionalnom energetskom i klimatskom planu („NECP”) (4). Na temelju tog plana planira se povećanje udjela obnovljivih izvora energije u belgijskoj potrošnji električne energije sa 17 % u 2017. na najmanje 40,4 % u 2030. Za ostvarenje tih ciljeva trebat će integrirati znatne obnovljive izvore energije kao što su energija vjetra i solarna energija, čija značajka nestalnosti može biti poteškoća za adekvatnost i sigurnost opskrbe.

(10)

Iako razvoj obnovljivih izvora energije nije njegov glavni cilj, dizajn mehanizma za razvoj kapaciteta obuhvaća ambiciozne ciljeve za dodatno uvođenje tih izvora u belgijsku kombinaciju izvora energije i on dopunjuje daljnji razvoj novih nestalnih obnovljivih izvora energije.

(11)

Pravna je osnova za mjeru Zakon o električnoj energiji od 29. travnja 1999. o organizaciji belgijskog tržišta električne energije („Zakon o električnoj energiji”), izmijenjen zakonima (5) objavljenima 16. svibnja 2019. i 19. ožujka 2021. u belgijskom Službenom listu.

(12)

Osim toga, sastavljene su kraljevske uredbe (6) i Pravila o funkcioniranju belgijskog mehanizma za razvoj kapaciteta (7) kako bi se dodatno razradili modaliteti tog mehanizma:

(13)

Elia, belgijski operator prijenosnog sustava, provela je u kolovozu 2020. javno savjetovanje o Pravilima o funkcioniranju belgijskog mehanizma za razvoj kapaciteta (13).

(14)

Glavni je cilj predloženog mehanizma za razvoj kapaciteta zajamčiti sigurnost opskrbe, kako je definirano u standardu pouzdanosti.

(15)

Kako je prijavljeno 2019., kriteriji pouzdanosti u Belgiji definirani su dvodijelnim kriterijem očekivanog gubitka opterećenja („LOLE”): predviđeni broj sati u kojima svi proizvodni resursi dostupni u belgijskoj električnoj mreži neće moći pokriti opterećenje i potrebu za pogonskim rezervama, pri čemu se uzimaju u obzir i upravljanje potrošnjom, skladištenje i spojni vodovi, ne smije biti veći od tri sata u statistički uobičajenoj godini. Drugi je kriterij da LOLE mora biti manji od 20 sati u statistički neuobičajenoj godini („LOLE95”) (14). Te su vrijednosti utvrđene i u Zakonu o električnoj energiji.

(16)

Standard pouzdanosti procjena je vrijednosti koju potrošači pridaju izbjegavanju prekida u njihovoj opskrbi električnom energijom („VOLL”) i očekivanog troška uvođenja novog kapaciteta u Belgiji („CONE”).

(17)

Člankom 23. stavkom 6. Uredbe (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o unutarnjem tržištu električne energije (15) („Uredba o električnoj energiji”) predviđena je uspostava metodologije Unije za izračun vrijednosti VOLL i CONE te standarda pouzdanosti.

(18)

Agencija za suradnju energetskih regulatora („ACER”) odobrila je 2. listopada 2020. metodologiju za izračun vrijednosti VOLL („metodologija za VOLL”) i CONE („metodologija za CONE”) te standarda pouzdanosti („metodologija za standard pouzdanosti”). Te tri metodologije zajedno se nazivaju „metodologija za izračun vrijednosti VOLL i CONE te standarda pouzdanosti” (16).

(19)

Belgija je 7. lipnja 2021. podnijela izračun novih vrijednosti VOLL i CONE te standarda pouzdanosti u skladu s metodologijom za izračun tih vrijednosti i standarda pouzdanosti.

(20)

Belgijsko regulatorno tijelo za energetiku („CREG”) poslalo je 28. svibnja 2021. Ministarstvu energetike svoj prijedlog standarda pouzdanosti za Belgiju. CREG je predložio standard pouzdanosti od dva sata i 43 minute.

(21)

Glavna uprava za energetiku Savezne javne službe za gospodarstvo u svojem je mišljenju od 2. lipnja 2021. preporučila da se standard pouzdanosti zaokruži na tri sata kako bi se zajamčila dosljednost s prethodnim studijama o adekvatnosti nacionalnih i europskih resursa, omogućila usklađenost s praksom da se standardi pouzdanosti izražavaju kao zaokruženi sati kao i u susjednim zemljama te kako bi se uzela u obzir činjenica da će se nezanemarivi nedostatak utvrđen za Belgiju pokriti kombinacijom izvora energije, a ne jedinstvenom referentnom tehnologijom.

(22)

Prema nacrtu Kraljevske uredbe o utvrđivanju standarda pouzdanosti i odobrenju vrijednosti za trošak VOLL-a i CONE-a, novi standard pouzdanosti određen je kao tri sata.

(23)

Nacrtom Kraljevske uredbe odobrava se i jedinstvena procjena vrijednosti troška VOLL-a, na temelju vrijednosti koju je odredila Glavna uprava za energetiku Savezne javne službe za gospodarstvo zajedno s Uredom za planiranje te CONE-a, na temelju tehnologije upravljanja potražnjom (17).

(24)

VOLL će iznositi 16 033 EUR/MWh, a CONE 45 EUR/kW godišnje.

(25)

VOLL je izračunan metodom triangulacije u kojoj su uzete u obzir funkcija proizvodnje i anketa o spremnosti na plaćanje koju je proveo CREG. Prema belgijskim tijelima anketa koju je proveo CREG nije bila pouzdana, među ostalim jer jedini predloženi scenarij (pri temperaturi manjoj od +5 °C) nije bio reprezentativan za većinu scenarija oskudice. Stoga je pri procjeni VOLL-a rezultatima ankete dana ograničena važnost.

(26)

Prema Zakonu o električnoj energiji izračuni važni za mehanizam za razvoj kapaciteta provest će se na temelju standarda pouzdanosti koji je na snazi 15. rujna godine koja prethodi dražbi.

(27)

Zbog kratkih rokova Belgija je izračunala količinu koju treba nabaviti na dražbama g. – 4 i g. – 1, koje su predviđene za listopad 2021. i listopad 2024., na temelju starog standarda pouzdanosti, uz obvezu da prema potrebi prilagodi te količine ako novi standard pouzdanosti i procjena adekvatnosti pokažu da je potreban znatno manji kapacitet.

(28)

Belgija se obvezala i ažurirati VOLL na temelju nove ankete o spremnosti na plaćanje u skladu s metodologijom za izračun vrijednosti VOLL i CONE te standarda pouzdanosti i, prema potrebi, odrediti novi standard pouzdanosti prije rujna 2022. kako bi se on upotrijebio za određivanje količine koju treba nabaviti najkasnije za dražbu 2023.

(29)

Belgijska nadležna tijela smatraju da će se Belgija od 2025. suočiti s problemom adekvatnosti, koji je uglavnom posljedica postupnog ukidanja nuklearnog kapaciteta koje se planira za razdoblje od 2022. do 2025., a dodatno ga pogoršava prestanak rada pogona za proizvodnju toplinske energije u susjedinim zemljama. Problem adekvatnosti utvrđen je u nacionalnom istraživanju adekvatnosti resursa u kojem je pretpostavljeno nekoliko scenarija.

(30)

U nacionalnom istraživanju adekvatnosti kojim je obuhvaćeno razdoblje od 2020. do 2030., koje je u lipnju 2019. objavio belgijski operator prijenosnog sustava Elia („Istraživanje adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2019.”) (18), utvrđena je sustavna potreba za novim kapacitetom od najmanje 3,9 GW u scenariju visokog utjecaja i male vjerojatnosti (EU-HiLo) do zime 2025./2026. U tom se scenariju uzima u obzir uvezena električna energija i pretpostavlja se da bi nekoliko francuskih nuklearnih elektrana moglo biti nedostupno (povrh „normalne” nedostupnosti). Isti je scenarij upotrijebljen i u okviru procjene količine strateške rezerve (19). Osnovni scenarij EU-a (20) pokazuje manjak od 2,4 GW ako se u sustavu zadrži postojeći toplinski kapacitet (vidjeti sliku 4-18 u Istraživanju adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2019.).

(31)

Rezultati Istraživanja adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2019. pokazuju da bi u scenariju EU-HiLo, bez intervencije, LOLE 2025. iznosio čak 10,5 sati, što bi bilo znatno prekoračenje nacionalnog standarda pouzdanosti u smislu sigurnosti opskrbe. Pokazatelj LOLE95 povećao bi se na čak 84 sata. U tablici u nastavku prikazani su rezultati LOLE-a, kako su dobiveni u nacionalnom istraživanju adekvatnosti za scenarij EU-HiLo i osnovni scenarij EU-a:

Tablica 1.

Rezultati LOLE-a za Belgiju u Istraživanju adekvatnosti i fleksibilnosti

Izvor: Istraživanje adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2019.

(32)

CREG je 11. srpnja 2019. objavio analizu Istraživanja adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2019. (21) CREG je u toj analizi, među ostalim, doveo u pitanje upotrebu scenarija EU-HiLo kao glavnog scenarija. Prema mišljenju CREG-a trebalo bi poboljšati metodologiju za procjenu profitabilnosti postojećeg i novog kapaciteta te uzeti u obzir sve rezerve uravnoteženja dostupne u Belgiji i inozemstvu.

(33)

Europska mreža operatora prijenosnih sustava za električnu energiju („ENTSO za električnu energiju”) objavila je u studenome 2019. Predviđanje adekvatnosti u sredini programskog razdoblja 2019. („MAF 2019.”) (22), koje za Belgiju u 2025. pokazuje sljedeće rezultate:

Tablica 2.

Razine LOLE-a za Belgiju u MAF-u 2019.

Izvor: Predviđanje adekvatnosti u sredini programskog razdoblja 2019. ENTSO-a za električnu energiju

(34)

Međutim, Belgija je smatrala da rezultati LOLE-a za Belgiju u MAF-u 2019. ENTSO-a za električnu energiju nisu dovoljno precizni jer se pretpostavlja da je dostupno dodatnih 2,5 GW (24), koji zapravo nisu zajamčeni.

(35)

U svojem završnom izvješću iz travnja 2020. (25) petostrani energetski forum (26) („PLEF”) predstavio je sljedeće rezultate za Belgiju u 2025.:

Tablica 3.

Razine LOLE-a za Belgiju u Općoj procjeni adekvatnosti PLEF-a 2020.

Izvor: Petostrani energetski forum: Procjena adekvatnosti proizvodnje – Travanj 2020. – Završno izvješće

(36)

U studenome 2020. ENTSO za električnu energiju objavio je MAF 2020. Za osnovni scenarij u 2025. rezultati MAF-a 2020. pokazuju prosječni LOLE od 0,4 sata, koji stoga ispunjava zakonski kriterij adekvatnosti za Belgiju prema kojem je vrijednost LOLE-a tri sata.

(37)

Međutim, Belgija je u primjedbama zemalja priloženima MAF-u 2020. navela: „U MAF-u 2020. znatna količina pretpostavljenog ‚novoizgrađenog’ kapaciteta raspodijeljena je u velikom broju zemalja. Treba napomenuti da općenito nije sigurno da će se ti kapaciteti ostvariti do 2025., stoga te pretpostavke i rezultate dobivene na temelju njih, kako su prikazani u MAF-u 2020., treba oprezno tumačiti. Nadalje, Belgija je već nekoliko godina dio regije u kojoj je već provedeno povezivanje tržišta na temelju protoka. Iako je Elia izradila i primijenila simulacijski model koji se temelji na protoku, na primjer u svojem istraživanju iz 2019., a koji je korišten i u procjeni adekvatnosti proizvodnje iz 2020. koju je proveo PLEF, taj se pristup još ne koristi u ovom istraživanju MAF 2020.”

(38)

Belgijska nadležna tijela u svojoj su prijavi navela da su metodologija i podaci usklađeni na europskoj razini pa je tako i Istraživanje adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2019. u skladu s MAF-om 2019.

(39)

U skladu s člankom 23. stavkom 3. Uredbe o električnoj energiji ENTSO za električnu energiju trebao bi izraditi metodologiju koja će se koristiti za europsku procjenu adekvatnosti resursa („ERAA”) i sve nacionalne procjene adekvatnosti resursa („NRAA”) (vidjeti članak 24. Uredbe o električnoj energiji). Tu bi metodologiju trebao odobriti ACER.

(40)

ACER je 2. listopada 2020. odobrio metodologiju za europsku procjenu adekvatnosti resursa („metodologija za ERAA-u”) (30).

(41)

Elia je 30. lipnja 2021. objavila novo istraživanje adekvatnosti i fleksibilnosti za razdoblje od 2022. do 2032. („Istraživanje adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2021.”).

(42)

U skladu s metodologijom za ERAA-u Elia je integrirala elemente te metodologije opisane u nastavku u okvir Istraživanja adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2021.:

(43)

Belgijska nadležna tijela navela su da su glavni metodološki zahtjevi određeni u metodologiji za ERAA-u provedeni u tom istraživanju.

(44)

Na temelju Uredbe o električnoj energiji nacionalna procjena adekvatnosti resursa mora sadržavati referentne središnje scenarije. Ti scenariji moraju uključivati, među ostalim, procjenu gospodarske održivosti proizvodnih sredstava. Metodologijom za ERAA-u nadalje je određeno da treba utvrditi dva središnja referentna scenarija, jedan s mehanizmima za razvoj kapaciteta u cijeloj Europi i drugi bez takvih mehanizama.

(45)

Stoga su u Istraživanju adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2021. ispitana dva središnja scenarija:

(46)

U Istraživanju adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2021. uzima se u obzir doprinos svih resursa koji uključuju postojeće i buduće mogućnosti za proizvodnju, skladištenje energije, sektorsku integraciju, upravljanje potrošnjom te uvoz i izvoz i njihov doprinos fleksibilnom pogonu sustava.

(47)

Belgijska nadležna tijela navela su da su u modeliranju maksimalnih ravnotežnih cijena provedenom u Istraživanju adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2021. uzete u obzir sve dostupne pravne odredbe, kao što su trenutačno primjenjivo ograničenje maksimalne cijene, pravilo od 60 % (31), kako je određeno u Uredbi Komisije (EU) 2015/1222 od 24. srpnja 2015. o uspostavljanju smjernica za dodjelu kapaciteta i upravljanje zagušenjima (32), te Odluka ACER-a br. 04/2017 od 14. studenoga 2017.

(48)

U Istraživanju adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2021. modelira se automatsko povećanje maksimalne ravnotežne cijene od 2025. nadalje. Belgijska nadležna tijela smatraju da prije 2025. najvjerojatnije neće doći do LOLE-a, stoga prije te godine nije modelirano nikakvo povećanje maksimalne ravnotežne cijene. Međutim, čak i ako bi došlo do povećanja cjenovnih granica, belgijska nadležna tijela smatraju da modeliranje pokazuje da se rezultati procjene gospodarske održivosti za 2025. ne bi promijenili (vidjeti sliku 3-72 Istraživanja adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2021.). Belgija se obvezala osigurati da će u novom istraživanju adekvatnosti, koje će objaviti do lipnja 2023., potpuno uzeti u obzir metodologiju za dinamična povećanja cijene od početka razdoblja simulacije nadalje.

(49)

Prema Istraživanju adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2021. Belgija će se od 2025., nakon završetka postupnog ukidanja nuklearnog kapaciteta, suočiti sa strukturnom potrebom za novim kapacitetom. Ta potreba iznosi 2 GW u 2025. u središnjem scenariju „EU-BASE” i postupno se povećava na 3,9 GW do 2032. Veća potreba povezana je s očekivanim povećanjem potrošnje električne energije i smanjenim uvozom u razdobljima oskudice u Belgiji.

(50)

U Istraživanju adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2021. predviđa se da će do 2025. vrlo mali udio novog kapaciteta biti održiv putem isključivo energetskog tržišta.

(51)

Stoga belgijska nadležna tijela smatraju da je za Belgiju utvrđena zabrinutost u pogledu adekvatnosti resursa od 2025. nadalje ako se ne poduzmu nikakve mjere.

(52)

U Istraživanju adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2021. prikazan je najnoviji i najbolji pregled potrebe za mehanizmom za razvoj kapaciteta.

(53)

Belgija je utvrdila niz tržišnih nedostataka koji sprečavaju uspostavu sigurnog, povoljnog i održivog tržišta električne energije koje dobro funkcionira.

(54)

Prvi tržišni nedostatak proizlazi iz više čimbenika koji sprečavaju djelotvorne cjenovne signale, toga da se sprečava da cijene energije dosegnu VOLL i drugih nedostataka u modelu tržišta.

(55)

Kombinacija tih tržišnih nedostataka i povezanih regulatornih mjera može „prigušiti” cjenovne signale na tržištima električne energije tako da se cijene ne povećavaju do „djelotvorne” razine u vrijeme oskudice. To dovodi do kroničnog nedostatka prihoda za operatore postrojenja i operatore upravljanja potrošnjom, što utječe na njihovu sposobnost da vrate svoje fiksne i varijabilne troškove, odnosno dovodi do takozvanog problema „novca koji nedostaje”, koji sprječava tržišne sile da ostvare potrebnu razinu adekvatnosti.

(56)

U teoriji, nemogućnost potrošača da odaberu svoju željenu razinu pouzdanosti mogla bi se na isključivo energetskom tržištu riješiti tako da se cijenama dopusti da se povećaju do regulatorne razine koja odražava cijenu po kojoj potrošači više ne bi bili spremni plaćati energiju te da se proizvođačima omogući da primaju rentu zbog ograničenosti resursa. Međutim, zbog niskog upravljanja potrošnjom teško je obuhvatiti stvarni VOLL, a upitna je politička prihvatljivost povećanja cijena.

(57)

Belgijska nadležna tijela smatraju da je drugi tržišni nedostatak posljedica otpora ulagača prema rizicima u kontekstu veće nestabilnosti i velike regulatorne nesigurnosti. Zbog sve većeg prodora nestalnih obnovljivih izvora energije cijene su nestabilnije i povećava se nesigurnost u pogledu mogućnosti da konvencionalne tehnologije vrate svoje fiksne troškove na tržištu električne energije. Prema Belgiji male promjene uvjeta povezane s razinom uvođenja obnovljivih izvora energije, npr. ciljevi u pogledu solarne energije te energije vjetra na kopnu i na moru, mogle bi znatno utjecati na prihode konvencionalnih tehnologija proizvodnje. Problem „novca koji nedostaje” postaje sve ozbiljniji s povećanjem nestalnog kapaciteta. Belgijska tijela smatraju da će to dovesti do povećanja gospodarskog rizika povezanog s ulaganjima u fleksibilne konvencionalne tehnologije proizvodnje. Osim toga, prema Belgiji, cijene energije obično ne pružaju zaštitu od rizika dulju od tri godine, što je prekratko za izradu plana ulaganja za ulagače. Usto, belgijska nadležna tijela smatraju da iako bi se putem terminskih tržišta mogle uvesti postupne promjene u ponudi i potražnji, ona ne bi mogla osigurati zaštitu ako dođe do važnog strukturnog šoka, kao što je planirano postupno ukidanje nuklearnog kapaciteta u Belgiji.

(58)

Treće, pouzdanost elektroenergetskih sustava ima određene značajke javnog dobra. Naime, svi imaju koristi od ulaganja za višu razinu sigurnosti opskrbe, no, kako je prethodno objašnjeno, operator sustava većinu pojedinačnih krajnjih korisnika ne može selektivno isključiti na temelju njihove spremnosti na plaćanje. Stoga proizvođači vjerojatno neće imati dobar poticaj da ulažu u proizvodni kapacitet, što bi naposljetku dovelo do neoptimalnih razina pouzdanosti sustava.

(59)

Belgijska nadležna tijela smatraju da su ta pitanja posebno važna u Belgiji jer je riječ o relativnom malom i vrlo povezanom tržištu, stoga na njegu utječu i slični rizici povezani s opskrbom iz susjednih tržišta električne energije. Belgijska nadležna tijela stoga smatraju da na Belgiju znatno utječe stanje na susjednim tržištima električne energije.

(60)

Komisija je 2018. odobrila stratešku rezervu za Belgiju do 31. ožujka 2022. (33) Cilj je strateške rezerve zadovoljiti vršno opterećenje u zimskim razdobljima kad tržište nije sposobno za to, tako da se dio postojećeg proizvodnog kapaciteta i kapaciteta upravljanja potrošnjom održava izvan tržišta kao pričuva koja se aktivira samo kad se iscrpe resursi za uravnoteženje.

(61)

Komisija je 25. studenoga 2019. od belgijskog Ministarstva energetike primila plan provedbe (34) izrađen u skladu s člankom 20. stavkom 3. Uredbe o električnoj energiji, kojim se od država članica za koje su utvrđene zabrinutosti u pogledu adekvatnosti resursa zahtijeva da u planu provedbe odrede mjere kojima se uklanjaju regulatorni ili tržišni nedostaci na njihovim tržištima. Nakon javnog savjetovanja Komisija je 30. travnja 2020. donijela mišljenje o belgijskom planu provedbe u skladu s člankom 20. stavkom 5. Uredbe o električnoj energiji (35). Belgija je donijela konačnu verziju plana provedbe i dostavila je Komisiji (36).

(62)

Kad je riječ o tržištima uravnoteženja, Belgija je u svoj mehanizam određivanja cijene odstupanja uvela takozvanu „alfa komponentu”. To je dodatna komponenta cijene odstupanja koju snose subjekti odgovorni za odstupanje radi povećanja cjenovnog signala u stvarnom vremenu kad se poveća odstupanje u sustavu belgijskog područja kontrole. Komisija je u svojem mišljenju pozvala Belgiju da razmotri ne bi li se funkcija određivanja cijena u slučaju oskudice trebala primjenjivati i na pružatelje usluge uravnoteženja, a ne samo na subjekte odgovorne za odstupanje. To bi moglo podržati sigurnost opskrbe jer bi se osiguralo da subjekti odgovorni za odstupanje i pružatelji usluga uravnoteženja snose istu cijenu za proizvedenu/potrošenu energiju, dok različite cijene mogu dovesti do nedovoljne arbitraže sudionika na tržištu. Komisija smatra i da bi funkciju određivanja cijena u slučaju oskudice trebala aktivirati oskudica rezerve u sustavu i da bi je trebalo kalibrirati tako da poveća cijene energije uravnoteženja do VOLL-a kad u sustavu nestane rezerve. Komisija je pozvala Belgiju da u skladu s tim razmotri izmjenu svojeg programa određivanja cijena u slučaju oskudice najkasnije do 1. siječnja 2022. Štoviše, Belgija provodi netiranje odstupanja te se priprema za pridruživanje platformama uravnoteženja EU-a za rezervu za automatsku regulaciju frekvencije i snage razmjene (aFRR) i rezervu za ručnu regulaciju frekvencije i snage razmjene (mFRR), a očekuje se da će se prva platforma uspostaviti do kraja 2021., a druga do 2022. Osim toga, Belgija je preuzela sljedeće obveze povezane s nabavom usluga uravnoteženja i pomoćnih usluga:

(63)

U godišnjem izvješću, koje je Belgija dostavila u srpnju 2021., potvrđuje se da su u međuvremenu uvedene te mjere.

(64)

U Belgiji upravljanje potrošnjom može sudjelovati na veleprodajnim tržištima električne energije (uključujući tržište dan unaprijed i unutardnevno tržište) i na tržištu uravnoteženja te se prema njemu postupa slično kao i prema drugim sudionicima na tržištu i pružateljima usluge uravnoteženja. Upravljanje potrošnjom može sudjelovati pojedinačno ili putem agregatora. Kako bi dodatno olakšala upravljanje potrošnjom, Belgija se u svojem planu provedbe (dostavljenom 2019.) obvezala uvesti pametna brojila koja će se razlikovati za svaku od njezinih regija:

(65)

Belgija je 2020. imala stopu elektroenergetske međupovezanosti od 21 %. Projektima koji se već planiraju (vidjeti Savezni plan razvoja za razdoblje 2020.–2030. (38)) belgijska stopa elektroenergetske međupovezanosti dosegnut će približno 30 % do 2030. (39) Sljedeća su jačanja mreže nedavno postala ili će u narednim godinama postati operativna:

(66)

Mehanizam za razvoj kapaciteta bit će otvoren za sve kapacitete koji mogu pridonijeti adekvatnosti resursa, i postojećeg i novog kapaciteta, skladištenju i upravljanju potrošnjom. Bit će dopušteno agregiranje kapaciteta, među ostalim nastalog upotrebom različitih tehnologija.

(67)

Dopušteno će biti i sudjelovanje stranog kapaciteta. Pravila su dodatno opisana u odjeljku 2.10.

(68)

Korisnici mehanizma za razvoj kapaciteta bit će pružatelji kapaciteta odabrani u konkurentnom natječajnom postupku.

(69)

Minimalni prag za sudjelovanje određen je kao 1 MW, osobito zbog sljedećih razloga:

(70)

Kraljevskom uredbom o kriterijima prihvatljivosti povezanima s kumulativnom potporom i najmanjim pragom za sudjelovanje predviđa se procjena razine najmanjeg praga za sudjelovanje tijekom životnog vijeka mehanizma za razvoj kapaciteta najmanje svakih pet godina.

(71)

Pravila o agregiranju omogućuju sudjelovanje manjih pružatelja kapaciteta koji ne ispunjavaju zahtjev minimalnog praga.

(72)

Više pružatelja kapaciteta može odabrati udružiti se u jednu jedinicu na tržištu kapaciteta od najmanje 1 MW, a najveća veličina nije ograničena. Jedino je ograničenje da dijelom agregiranog portfelja ne mogu biti točke isporuke za koje se primjenjuju dnevni programi tržišta energije (obično točke isporuke u istom danu veće od 25 MW). Agregiranje je dopušteno za sve tehnologije. Osim toga, dopuštena je preraspodjela komponenti unutar agregirane jedinice tržišta kapaciteta (CMU) kako bi se povećala fleksibilnost za agregatore i potaknulo njihovo sudjelovanje u dražbenom postupku.

(73)

Belgijska nadležna tijela povremeno će preispitivati pravila o agregiranju i prema potrebi ih prilagođavati kako bi se osiguralo da ona nisu prepreka sudjelovanju u dražbi.

(74)

Mehanizmom je predviđena posebna kategorija „nedokazanog kapaciteta”. Definiran je kao kapacitet koji se na početku pretkvalifikacijskog postupka g. – 4 ne može povezati s točkom isporuke i stoga ne može ispuniti pretkvalifikacijske zahtjeve za točku isporuke. Kategorija je otvorena za sve tehnologije, a cilj je potaknuti sudjelovanje kapaciteta koji mogu imati više poteškoća da postignu standardnu potrebnu razinu zrelosti već na dražbi g. – 4. Nedokazani kapaciteti predstavljaju manje razrađene projekte, na primjer one u kojima još nije poznata točka isporuke, nije dostupan plan provedbe projekta i projekt će se razraditi tek u kasnijoj fazi razdoblja prije isporuke. Belgijska nadležna tijela objasnila su da je koncept „nedokazanog kapaciteta” uveden na zahtjev tržišta i mogao bi biti posebno koristan agregatorima/pružateljima upravljanja potražnjom, koji smatraju da će moći pronaći taj kapacitet u razdoblju prije isporuke, ali na primjer još nisu sklopili sporazume s mjestima potražnje ili razmatraju više mogućnosti. Nedokazani kapacitet trebao bi se nuditi samo na dražbi g. – 4. Toj se kategoriji može dodijeliti standardna kategorija kapaciteta jednogodišnjeg ugovora (vidjeti uvodne izjave 138. i 145.).

(75)

Kako bi se ograničio rizik za sigurnost sustava oslanjanjem na manje razrađene projekte, ukupni kapacitet koji će se prihvatiti u ovoj kategoriji ograničen je na 200 MW za prvu dražbu. Zakonom o električnoj energiji predviđa se da se odluka o maksimalnom ukupnom kapacitetu donosi za svaku dražbu. Prag bi se s vremenom mogao dodatno mijenjati na temelju pozitivnog povratnog iskustva.

(76)

Mehanizam za razvoj kapaciteta otvoren je svim nositeljima kapaciteta u funkciji njihove stope dostupnosti i doprinosa cilju adekvatnosti resursa. Naime, od jedinica tržišta kapaciteta ne očekuje se da uvijek održavaju dostupnom svoju maksimalnu referentnu snagu, na primjer zbog vremenskih uvjeta, ciklusa održavanja, kvarova.

(77)

Zato se za svaku tehnologiju računa čimbenik smanjenja kapaciteta kako bi se procijenila njezina pouzdanost i njezin doprinos sigurnosti opskrbe u trenucima koji su posebno važni iz perspektive adekvatnosti (takozvani „simulirani sati oskudice”). Nositelji kapaciteta stoga mogu sudjelovati u dražbama te su prihvatljivi za ugovore o kapacitetu samo do razine njihova smanjenog kapaciteta (41).

(78)

Metodologija za izračun tih parametara smanjenja kapaciteta razlikuje se s obzirom na tehnologiju i detaljnije je određena u kraljevskoj uredbi, u kojoj je utvrđena metodologija za izračun kapaciteta i parametre dražbe. Ovisit će o kategoriji kapaciteta:

(79)

Belgija je 4. svibnja 2021. dostavila ažurirane čimbenike smanjenja kapaciteta prikazane u tablici u nastavku:

Tablica 4.

Čimbenici smanjenja kapaciteta

Izvor: Prijava (42)

(80)

Pravila o smanjenju kapaciteta mogu se preispitati svake godine i prema potrebi prilagoditi. Konkretno, operator prijenosnog sustava savjetovat će se o popisu tehnologija koje trenutačno postoje na tržištu. Ako bi dobio informacije da na popisu nedostaje nova vrsta tehnologije, ona bi se ipak mogla uzeti u obzir u godišnjoj kalibraciji čimbenika smanjenja kapaciteta. Stoga će se čimbenici smanjenja kapaciteta i tehnologije prema potrebi svake godine ažurirati i preispitati.

(81)

Kad je riječ o prekograničnom sudjelovanju, najveći ulazni kapacitet dostupan za sudjelovanje neizravnog stranog kapaciteta u području kontrole utvrđuje operator sustava za svaku tržišnu zonu izravno elektroenergetski povezanu s belgijskim područjem kontrole, u skladu s člankom 26. Uredbe o električnoj energiji.

(82)

Do donošenja relevantnih strategija, prijedloga ili odluka o provedbi članka 26. Uredbe o električnoj energiji doprinos svake tržišne zone izravno povezane s Belgijom određuje se doprinosom tih zona tijekom simuliranih sati oskudice kako je opisano u odjeljku 2.10.1.

(83)

Kako bi se zajamčili ravnopravni uvjeti s drugim ugovorenim kapacitetima na dražbi g. – 4, Elia će koristiti čimbenike smanjenja kapaciteta poznate u trenutku provođenja te dražbe kao ulazni parametar za standardni pretkvalifikacijski postupak nedokazanih kapaciteta (jer se standardni pretkvalifikacijski postupak povezan s tim kapacitetima može organizirati do 24 mjeseca nakon dražbe g. – 4).

(84)

Prema prijavi, operator prijenosnog sustava organizirat će dražbe za mehanizam za razvoj kapaciteta u funkciji razine resursa kapaciteta potrebnih da bi se zajamčila odgovarajuća razina adekvatnosti resursa radi ispunjenja standarda pouzdanosti.

(85)

Dražba kapaciteta održava se svake godine radi isporuke za četiri godine na „dražbi g. – 4”. Dodatna dražba za jednu godinu unaprijed održava se u godini koja izravno prethodi godini isporuke glavne dražbe („g. – 1”). Organizacija prve dražbe g. – 4 planira se za 2021., a prva bi se dražba g. – 1 trebala održati 2024.

(86)

U ranijoj verziji Zakona o električnoj energiji člankom 7.j stavkom 2. predviđeno je da metodologiju kojom se utvrđuju parametri za određivanje količine kapaciteta koju treba kupiti predlaže operator prijenosnog sustava. Na temelju Uredbe o električnoj energiji, koja je primjenjiva od 1. siječnja 2020., država članica odobrava količinu za dražbu na temelju prijedloga regulatornog tijela CREG. Odbor za mehanizam za razvoj kapaciteta (Savezna javna služba za gospodarstvo, CREG, Elia i kabinet ministra energetike) stoga je 2019. odlučio da će CREG izraditi prijedlog metodologije za parametre kojima se određuje količina koju treba nabaviti na dražbama. U uvodnim izjavama u nastavku dostupno je više pojedinosti o vremenskom redoslijedu.

(87)

Elia je 22. studenoga 2019. pojasnila nacrt Prijedloga kraljevske uredbe o utvrđivanju metodologije za parametre dražbe (kao što su čimbenici smanjenja kapaciteta, izvršna i referentna cijena, srednje ograničenje cijene), uključujući postupak za određivanje scenarija za utvrđivanje potrebnog kapaciteta (43). CREG je 6. prosinca 2019. donio mišljenje (44) o Elijinu prijedlogu u kojem posebno objašnjava da nije primjereno koristiti scenarij EU-HiLo za određivanje kapaciteta koji treba kupiti (45) i da to nije u skladu s člankom 24. stavkom 1. Uredbe o električnoj energiji.

(88)

CREG je 18. ožujka 2020. belgijskom ministru energetike poslao nacrt prijedloga 2064 za određivanje količine kapaciteta koju treba nabaviti. Nacrt prijedloga uvelike se temeljio na bilješci CREG-a (Z) 2024, koja je poslana ministru 20. prosinca 2019., nakon javnog savjetovanja (46). CREG je konačni prijedlog donio 24. ožujka 2020. (47) Prijedlogom se određuje:

(a)

proračunsko ograničenje prema kojem trošak mehanizma za razvoj kapaciteta mora biti manji od troška za potrošača zbog očekivane neisporučene energije (EENS) (48) koja se izbjegava mehanizmom za razvoj kapaciteta. Trošak mehanizma za razvoj kapaciteta trošak je kapaciteta za koji se traži da je usklađen sa standardom pouzdanosti. Očekivani trošak energije koja nedostaje je EENS pomnožen spremnošću na plaćanje za potrošače koji nenamjerno ne prime tu energiju (VOLL). Ako se pojavi rizik za sigurnost opskrbe, taj VOLL predstavlja trošak unaprijed najavljene neisporuke. Primjenom vrijednosti VOLL-a Ureda za planiranje (49) i iz istraživanja ACER-a (50) CREG određuje sljedeće proračunsko ograničenje: Izvor: CREG, Prijedlog (E)2064 – 24. ožujka 2020.

(b)	sljedeća krivulja potražnje, pri čemu je ciljana količina koja se stavlja na dražbu C – Q (51): Izvor: CREG, Prijedlog (E)2064 – 24. ožujka 2020.

(89)

Belgijsko Ministarstvo energetike uzelo je u obzir rezultate javnog savjetovanja o CREG-ovoj bilješci 2024 i zaključilo da metodologija koju je predložio CREG (posebno proračunsko ograničenje) ne pruža dovoljna jamstva da će se cilj mehanizma za razvoj kapaciteta da se „osigura potrebna razina sigurnosti opskrbe” poštovati u skladu s pravnim kriterijima.

(90)

Stoga je belgijsko Ministarstvo energetike izradilo alternativnu metodu kojom se utvrđuju parametri za određivanje količine kapaciteta koju treba kupiti u okviru mehanizma za povećanje kapaciteta, pri čemu je uzelo u obzir Elijin prijedlog kraljevske uredbe spomenut u uvodnoj izjavi 87. i prijedlog CREG-a spomenut u uvodnoj izjavi 88. Od 23. do 27. ožujka 2020. održano je javno savjetovanje o toj prilagođenoj metodologiji. U skladu s Izmijenjenim zakonom o mehanizmu za razvoj kapaciteta, prilagođenim člankom 7.j stavkom 2. Zakona o električnoj energiji predviđa se da se parametri za definiranje količine koju treba nabaviti utvrđuju kraljevskom uredbom, na temelju prijedloga regulatornog tijela. Konačna Kraljevska uredba objavljena je u belgijskom Službenom listu 30. travnja 2021., nakon odobrenja Izmijenjenog zakona o mehanizmu za razvoj kapaciteta (52). U uvodnim izjavama od 91. do 99. opisuje se postupak kako je predviđeno u toj konačnoj kraljevskoj uredbi.

(91)

Svake će se godine količina kapaciteta potrebna za postizanje standarda pouzdanosti u određenoj budućoj godini isporuke (tj. ciljna količina) odrediti na temelju prijedloga regulatornog tijela. Regulatorno tijelo daje taj prijedlog uzimajući u obzir podatke koje dostavi operator prijenosnog sustava, ali operator te podatke i računa na temelju scenarija i srednjih vrijednosti koje je predložilo regulatorno tijelo. a odredio ministar. Ciljna količina određuje se na temelju standarda pravne pouzdanosti, koji odgovara određenoj vrijednosti LOLE-a. Scenarij se kalibrira kako bi se zajamčilo da je taj kriterij ispunjen. Nakon kalibracije scenarija provodi se tržišna simulacija kojom se utvrđuju simulirani sati oskudice. Ciljna količina zatim se računa kao zbroj prosječnog opterećenja u simuliranim satima oskudice i potrebe za uravnoteženjem, od čega se oduzima prosječni EENS u simuliranim satima oskudice.

(92)

Scenarij naveden u uvodnoj izjavi 91. bit će jedan od referentnih scenarija koji se koriste za utvrđivanje zabrinutosti u pogledu adekvatnosti resursa, iz najnovije europske procjene adekvatnosti resursa (53) ili najnovije nacionalne procjene adekvatnosti resursa (54), i ažurirat će se najnovijim dostupnim informacijama (55). U postupku za konačno utvrđivanje količine kapaciteta koju treba nabaviti treba poštovati i relevantne dijelove Uredbe o električnoj energiji.

(93)

U Kraljevskoj uredbi predviđa se sljedeći postupak za utvrđivanje referentnog scenarija. Kao ulazne informacije za odluku ministra energetike belgijski operator prijenosnog sustava objavit će preporuku, nakon javnog savjetovanja o podacima i pretpostavkama sa sudionicima na tržištu. Nakon toga regulatorno tijelo dat će prijedlog referentnog scenarija, pri čemu treba uzeti u obzir metodologiju predviđenu Kraljevskom uredbom. Naposljetku će Savezna javna služba za gospodarstvo objaviti savjet o tom prijedlogu. Za konačnu odluku o odabiru scenarija odgovoran je ministar energetike.

(94)

Globalnim ograničenjem dražbe određuje se najveća naknada koja se može dobiti za ponudu u dražbi za mehanizam za razvoj kapaciteta i primjenjivo je na sve kategorije kapaciteta. Globalnim ograničenjem dražbe ograničava se najveća naknada koja se može dobiti, a time i mogućnost zlouporabe tržišne moći podnošenjem neprimjerenih ponuda. Globalno ograničenje cijene na dražbi računa se tako da se net-CONE (56) pomnoži faktorom X. Kod vrijednosti faktora korekcije X uzimaju se u obzir nesigurnosti povezane s procjenom net-CONE-a, i na razini varijabilnosti bruto troška novog sudionika povezanog s različitim tehnologijama i pri utvrđivanju inframarginalnih godišnjih pristojbi na energetskom tržištu te neto prihoda na tržištu za pomoćne usluge uravnoteženja. Globalno ograničenje cijene na dražbi za prvu dražbu iznosi 75 EUR/kW godišnje, što odgovara net-CONE-u pomnoženom faktorom korekcije od 1,50 (57).

(95)

Krivulja potražnje za dražbe g. – 4 određena je na temelju triju točaka, kako je prikazano na slici u nastavku:

(96)

Krivulja potražnje za dražbe g. – 1 određena je na temelju istih točaka B i C kao i za dražbe g. – 4, ali ciljna količina prilagođena je tako da se uzme u obzir kapacitet koji je već ugovoren na dražbi g. – 4 za isto razdoblje isporuke. Točka A na ordinati odgovara globalnom ograničenju cijene na dražbi, a na apscisi ciljnoj količini.

(97)

Belgijska nadležna tijela smatraju da se u dizajnu krivulja potražnje poštuju dva načela:

(98)

Prema Zakonu o električnoj energiji minimalnu količinu kapaciteta treba rezervirati za dražbe g. – 1 i oduzeti od ciljne količine za dražbu g. – 4. Ta rezervirana količina mora biti jednaka barem kapacitetu potrebnom da se u prosjeku pokrije ukupni vršni kapacitet za manje od 200 sati rada godišnje. Prema Kraljevskoj uredbi o utvrđivanju metodologije za izračun kapaciteta i parametre dražbe u okviru mehanizma za razvoj kapaciteta, kapacitet potreban da bi se pokrio vršni kapacitet za manje od 200 sati u prosjeku određuje se za svaki blok od 100 MW prosječnim brojem sati potrebnih da bi se ispunio kriterij sigurnosti opskrbe na temelju krivulje trajanja opterećenja. To su sati potrebni određenim potrebama za kapacitetom da ispune najveću potrošnju električne energije. Procjena krivulje potražnje rezultirala je rezerviranjem približno 2,5 GW za dražbu g. – 1 predviđenu za 2024. Prema Belgiji, odluka da se rezervira dio količine koju treba nabaviti za dražbeni postupak g. – 1 odražava njezinu spremnost da istakne tehnološku neutralnost i tehničku otvorenost mehanizma. Tom se mjerom potiče sudjelovanje pružatelja upravljanja potrošnjom jer dostupnost tog kapaciteta može biti teže planirati unaprijed, što može otežati njihovo sudjelovanje na dražbi g. – 4. Neovisno o tom pomicanju količine kapaciteta na dražbu g. – 1, svim je nositeljima kapaciteta dopušteno sudjelovati i u dražbenom postupku g. – 4 i g. – 1 za određeno razdoblje isporuke.

(99)

U očekivanju provedbe konačnog nacrta Kraljevske uredbe:

(100)

Krivulja potražnje za dražbu g. – 4 u listopadu 2021. temelji se na središnjem scenariju iz MAF-a 2019., uz ažurirane podatke i ispravke na temelju Procjene adekvatnosti proizvodnje koju je proveo PLEF i objavio u travnju 2020. (vidjeti i uvodne izjave od 287. do 289.).

(101)

U Istraživanju adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2021. koristi se središnji scenarij iz MAF-a 2020., dopunjen najnovijim skupom podataka dostupnim za svaku zemlju koji je prikupljen u okviru mreže ENTSO-E i javnih informacija ili ažuriranih nacionalnih studija za druge zemlje. Belgija smatra da se korištenjem istog izvora (MAF) kao skupa podataka za procjene adekvatnosti resursa i za kalibraciju krivulje potražnje osigurava dosljednost.

(102)

Belgija je pojasnila da je osjetljivost koja je korištena u izračunima krivulje potražnje za prvu dražbu o nedostupnosti francuskog nuklearnog kapaciteta (u skladu s Procjenom adekvatnosti proizvodnje koju je proveo PLEF) uključena i u modeliranje u Istraživanju adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2021.

(103)

Procijenjena količina koju treba nabaviti na prvim dražbama g. – 4 i g. – 1 iznosi približno 9,5 GW. Ukupna količina utvrđuje se po dražbi i temelji na metodologiji opisanoj u odjeljku 2.5.2. Na krivulji potražnje za dražbu g. – 4 belgijska tijela ostavila su znatnu količinu za dražbu g. – 1, čime su osigurala da se nova kalibracija provede bliže godini isporuke i tako izbjegne da se na prvoj dražbi g. – 4 stavi previše kapaciteta. Ta velika rezervacija za dražbu g. – 1 omogućuje belgijskim tijelima da se nose s manjim odstupanjima nakon novih ulaznih podataka i metodoloških poboljšanja, ali osigurava i da se novim i inovativnim tehnologijama da dovoljno mogućnosti da sudjeluju, čime se jamči tehnološka neutralnost mjere u praksi.

(104)

Ukupno će se približno 54 % prosječne najveće potrošnje u trenucima oskudice ugovoriti na dražbi g. – 4 u 2021., čime je ciljna količina smanjena na ono što je strogo potrebno.

(105)

Belgija se obvezala provesti unakrsne provjere s rezultatima iz nacionalne procjene adekvatnosti resursa 2023. i prema potrebi prilagoditi količine koje treba nabaviti na dražbi g. – 4 u 2023. i dražbi g. – 1 u 2026.

(106)

Obvezan pretkvalifikacijski postupak primjenjiv je na sve nositelje proizvodnog kapaciteta većeg od 1 MW. Ipak, pretkvalificirani kapaciteti ne moraju sudjelovati u natječajnom postupku (izuzimanje). Kako bi se olakšala obvezna pretkvalifikacija, predviđen je ubrzani pretkvalifikacijski postupak kojim se nositeljima kapaciteta omogućuje da ispune obvezu pretkvalifikacije uz minimalno opterećenje (potrebna je tek minimalna količina informacija, kao što su identifikacijski broj, vrsta točke isporuke i ukupni instalirani kapacitet): kapacitet nositelja kapaciteta nakon ubrzanog pretkvalifikacijskog postupka automatski se smatra izuzetim.

(107)

Pretkvalifikacijski zahtjevi uključuju graničnu vrijednost emisija: pružatelji kapaciteta koji premaše granične vrijednosti emisija u nastavku ne mogu sudjelovati na dražbi kapaciteta:

(108)

Nadalje, kao dio pretkvalifikacijskog postupka ponuditelji moraju dostaviti privremeno financijsko jamstvo kako bi im se dopustilo da sudjeluju na dražbi. To privremeno financijsko jamstvo počinje proizvoditi učinak kad se jedinica tržišta kapaciteta odabere na dražbi. Ako pružatelj kapaciteta nakon odabira na dražbi ne poštuje svoje ugovorne obveze ili ako nije spreman potpisati ugovor o kapacitetu, primijenit će se financijske sankcije kao dio kontrolnog postupka prije isporuke. Druga ugovorna strana ima pravo potraživati financijsko jamstvo ako se te sankcije ne isplate. U trenutku pretkvalifikacije privremeno financijsko jamstvo iznosi 20 000 EUR/MW za virtualne i dodatne jedinice tržišta kapaciteta te 10 000 EUR/MW za postojeće jedinice tržišta kapaciteta, u funkciji prihvatljive količine jedinice tržišta kapaciteta (s obzirom na to da se još ne zna ugovoreni kapacitet, a kako bi se osiguralo da je financijsko jamstvo razmjerno veličini projekta i posljedičnom riziku za sustav u slučaju neisporuke). Ako je konačni ugovoreni kapacitet jedinice tržišta kapaciteta manji od njezine prihvatljive količine, iznos financijskog jamstva smanjuje se za pozitivnu razliku između prihvatljive količine i ugovorenog kapaciteta, pomnoženo iznosom od 20 000 EUR (za virtualne i dodatne jedinice tržišta kapaciteta) ili 10 000 EUR (za postojeće jedinice tržišta kapaciteta).

(109)

Osim toga, stranke koje žele podnijeti zahtjev za pretkvalifikaciju za nova postrojenja (za petnaestogodišnji ugovor o kapacitetu) na fosilna goriva moraju razumjeti da ih dobivanje ugovora o kapacitetu ne izuzima iz važećih i budućih propisa i ciljeva koje utvrđuje Europska unija i/ili Belgija za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Moraju prepoznati i da se dobivanjem ugovora o kapacitetu obvezuju na pridonošenje izradi politika za ostvarenje tih ciljeva. U tu svrhu trebaju priložiti pisanu izjavu u kojoj se obvezuju:

(110)

Usklađenost s obvezama utvrđenima u uvodnoj izjavi 109. mora se dokazati Glavnoj upravi za energetiku Savezne javne službe za gospodarstvo.

(111)

U konkurentnom mehanizmu dražbe koristi se oblik dražbe sa zapečaćenim ponudama, u kojem ponuditelji anonimno podnose ponude, nakon čega se kliring tržišta obavlja u jednom krugu. Prema belgijskim nadležnim tijelima, oblik dražbe sa zapečaćenim ponudama ograničava mogućnost zlouporabe tržišne snage tako što se tržištu za vrijeme uravnoteženja ne daju informacije, a podnositeljima ponuda ne dopušta da ažuriraju svoje ponude. Ona navode i da se postupkom zapečaćenih ponuda, za razliku od dražbi sa sukcesivnim smanjenjem cijene, ponuditelji ne obvezuju da budu dostupni (obično) od dva do tri dana u kojima moraju odgovoriti na informacije koje se stave na raspolaganje za dražbovni postupak. Jednostavniji i brži dražbovni postupak mogao bi dodatno smanjiti prepreku ulasku, što je posebno važno za nove i male sudionike i stranke koje upravljaju potrošnjom čija glavna aktivnost ne pripada energetskom tržištu.

(112)

Svim uspješnim ponuditeljima dodijelit će se naknada za kapacitet, na temelju pravila plaćanja prema ponudi za sve dražbe povezane s barem prva dva razdoblja isporuke (dražbe g. – 4 i g. – 1 za razdoblja isporuke koja počinju u studenome 2025. i studenome 2026.). Drugim riječima, uspješni pružatelji kapaciteta dobit će svoju ponuđenu cijenu kao naknadu za kapacitet.

(113)

Nakon što se Parlamentu predstavi izvješće o evaluaciji, pravilo plaćanja postignute cijene moglo bi se primjenjivati za dražbe povezane s naknadnim razdobljima isporuke. Prema pravilu plaćanja postignute cijene naknada za kapacitet jednaka je ponuđenoj cijeni najskuplje odabrane ponude (uz primjenu srednjeg ograničenja cijene; vidjeti odjeljak 2.5.4.2.).

(114)

Belgijska nadležna tijela smatraju da će stanje adekvatnosti u Belgiji otprilike 2025. zahtijevati novi kapacitet (vidjeti uvodnu izjavu 29.). Stoga će se nositelji kapaciteta s vrlo raznolikim strukturama troškova vjerojatno natjecati na početnim dražbama za mehanizam za razvoj kapaciteta. Belgijska nadležna tijela stoga strahuju da bi neki pružatelji kapaciteta mogli imati koristi od visokih inframarginalnih naknada za mehanizam za razvoj kapaciteta i posljedične neočekivane dobiti ako bi se primijenilo pravilo plaćanja postignute cijene. Belgija smatra da bi se, u teoriji, u scenariju savršenih informacija kad sudionici na tržištu mogu predvidjeti željenu tržišnu ravnotežnu cijenu na temelju sustava plaćanja postignute cijene, primjenom pravila plaćanja po ponudi dobio isti ishod jer ponuditelji imaju poticaj dati ponudu po toj predviđenoj ravnotežnoj cijeni. Međutim, u praksi je s prvim dražbama za mehanizam za razvoj kapaciteta neizbježno povezan određeni stupanj nesigurnosti i nepredvidivosti povezan s mogućom tržišnom cijenom u obliku plaćanja postignute cijene. Stoga primjenom pravila plaćanja prema ponudi sudionici na tržištu mogu postupati razboritije kako bi izbjegli rizik od toga da ih se ne odabere, pa plaćanje prema ponudi u konačnici može biti jeftinije.

(115)

Međutim, Belgija smatra da se prednost troškovne učinkovitosti dražbi u kojima se plaća prema ponudi s vremenom vjerojatno smanjuje, ne samo jer bi mogla nestati potreba za novim kapacitetom već i zbog toga što redovite dražbe u kojima se plaća prema ponudi omogućuju sudionicima na tržištu da bolje predvide referentnu tržišnu ravnotežnu cijenu, a posljedica je „ravna” krivulja ponuda. Osim toga, ako se problem novca koji nedostaje riješi u srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju, plaćanje prema ponudi moglo bi spriječiti smanjenje cijene prema nuli jer pružatelji kapaciteta u okviru pravila plaćanja po ponudi nemaju poticaja davati ponude po nultoj cijeni.

(116)

Belgija smatra da bi nakon naknadnih dražbi pravilo plaćanja postignute cijene moglo postati bolji odabir za poticanje tržišnog natjecanja, davanje transparentnog cjenovnog signala i omogućivanje kretanja naknade za kapacitet prema nuli kad se očekuje da će razina isporučenog kapaciteta biti adekvatna za ispunjavanje tražene razine kapaciteta. Važna je značajka pravila plaćanja postignute cijene to da je razumno ponašanje u nadmetanju davati ponude prema stvarnim troškovima. Osim toga, plaćanjem postignute cijene tržištu se daje transparentan cjenovni signal pa te informacije mogu biti posebno vrijedne malim jedinicama i novim sudionicima na tržištu jer im mogu bolje dočarati sadašnje i buduće tržišne uvjete koji se očekuju, čime će se s vremenom potaknuti njihovo sudjelovanje. Osim toga, pravilo plaćanja postignute cijene olakšava ugovorne aranžmane, posebno za agregacije. Belgija će stoga predvidjeti postupak kojim se omogućuje prelazak na pravilo plaćanja postignute cijene kad se to pokaže pogodnim.

(117)

Kako je detaljno opisano u odjeljku 2.6., mehanizam za razvoj kapaciteta za koji su potrebna znatna ulaganja može se prijaviti za višegodišnji ugovor o kapacitetu. To se pravilo zasad ne primjenjuje na neizravno sudjelovanje stranog kapaciteta, kojem se može dodijeliti samo jednogodišnji ugovor (vidjeti uvodne izjave 143. i 144.). Prema belgijskim nadležnim tijelima, na jedinice tržišta kapaciteta u kategoriji jednogodišnjeg ugovora ne primjenjuju se nikakvi ili se primjenjuju niski zahtjevi za troškove ulaganja koje trebaju snositi (u suprotnom bi bili prihvatljivi za višegodišnji ugovor). Stoga se predviđa primjena srednjeg ograničenja cijene za jedinice tržišta kapaciteta u kategoriji jednogodišnjeg ugovora kako bi se izbjegla neočekivana dobit. To će se pravilo primjenjivati i na ugovore dodijeljene neizravnom stranom kapacitetu (pojedinosti vidjeti u odjeljku 2.10.1).

(118)

Jedinicama tržišta kapaciteta u kategoriji jednogodišnjeg ugovora neće biti dopušteno nadmetati se po cijeni većoj od srednjeg ograničenja cijene. Nadalje, čak i u okviru pravila plaćanja postignute cijene (vidjeti uvodnu izjavu 113.) te jedinice ne bi primale plaćanja kapaciteta veća od srednjeg ograničenja cijene.

(119)

Belgijska nadležna tijela smatraju da će srednje ograničenje cijene spriječiti i sudionike na tržištu sa znatnom tržišnom snagom da strateški odluče konzervirati ili zatvoriti postojeći kapacitet, čime bi zapravo uklonili kapacitet s tržišta i tako utjecali na tržišnu ravnotežnu cijenu. Ograničavanjem najvećih naknada za kapacitete u kategoriji jednogodišnjeg ugovora (među ostalim i za postojeću imovinu) srednje ograničenje cijene ograničilo bi mogućnost prekomjernih inframarginalnih naknada.

(120)

Belgijska nadležna tijela navode da bi srednje ograničenje cijene s jedne strane trebalo biti dovoljno nisko kako bi se izbjegla neočekivana dobit, a s druge strane ne bi trebalo biti prenisko kako ne bi spriječilo uobičajeni povrat za ulagače ili čak spriječilo sudjelovanje jedinica tržišta kapaciteta u dražbama za mehanizam za razvoj kapaciteta te stvorilo neželjeni izlazni signal.

(121)

Metodologija opisana u Kraljevskoj uredbi o utvrđivanju metodologije za izračun parametara dražbe u okviru mehanizma za razvoj kapaciteta određuje da se srednje ograničenje cijene kalibrira na očekivanu razinu „novca koji nedostaje” za tehnologiju koja na tržištu trenutačno ostvaruje najlošije rezultate, tako da se u obzir uzmu i troškovi i prihodi.

(122)

U obzir se uzimaju sljedeći troškovi:

(123)

Ti se troškovi dijele primjenjivim čimbenicima smanjenja kapaciteta jer se srednje ograničenje cijene primjenjuje na dražbi u kojoj se cijene izražavaju prema smanjenom kapacitetu u MW. Belgijska nadležna tijela dostavila su podatke prikazane u tablici 5. u nastavku (64).

Tablica 5.

Ukupni godišnji troškovi za uži popis postojećih tehnologija  (65)

Izvor: Prijava

(124)

U obzir se uzimaju sljedeći godišnji prihodi:

(125)

Belgijska nadležna tijela dostavila su podatke prikazane u tablici 6. u nastavku:

Tablica 6.

Ukupni godišnji prihodi za uži popis postojećih tehnologija  (67)

Izvor: Prijava

(126)

Naposljetku, „novac koji nedostaje” računa se oduzimanjem vrijednosti godišnjeg prihoda od vrijednosti godišnjeg troška. Izvedenom broju dodaje se 5-postotni stupanj nesigurnosti kako bi se uzele u obzir opće nesigurnosti povezane s procjenom „novca koji nedostaje”, posebno jer je za kalibraciju srednjeg ograničenja cijene potrebna generalizacija vrijednosti troškova i prihoda prema tehnologiji i jer se ta procjena provodi i nekoliko godina prije relevantnog razdoblja isporuke.

(127)

Belgijska nadležna tijela dostavila su podatke u tablici 7. Različite „razine” za vrijednost „novca koji nedostaje” predstavljaju sljedeću kategorizaciju: na 1. razini podrazumijevaju se niske vrijednosti troškova i visoke vrijednosti prihoda, na 2. razini podrazumijevaju se niske vrijednosti troškova i srednje vrijednosti prihoda, na 3. razini podrazumijevaju se niske vrijednosti troškova i niske vrijednosti prihoda, na 4. razini podrazumijevaju se srednje vrijednosti troškova i visoke vrijednosti prihoda, na 5. razini podrazumijevaju se srednje vrijednosti troškova i srednje vrijednosti prihoda, na 6. razini podrazumijevaju se srednje vrijednosti troškova i niske vrijednosti prihoda.

Tablica 7.

Vrijednosti „novca koji nedostaje” izvedene za uži popis postojećih tehnologija  (69)

Izvor: Prijava

(128)

Na temelju ulaznih informacija i podataka koje je dostavila Elia te savjeta regulatornog tijela o tim podacima belgijska nadležna tijela odredila su srednje ograničenje cijene za prvu dražbu, tj. dražbu g. – 4 s razdobljem isporuke od studenoga 2025. do listopada 2026., kao 20 EUR/kW smanjenog kapaciteta godišnje.

(129)

Za vrijeme formalnog ispitnog postupka Belgija je uspostavila mehanizam kojim se dopušta pojedinačno odstupanje od srednjeg ograničenja cijene (70).

(130)

Mehanizam odstupanja uveden je Kraljevskom uredbom o utvrđivanju metodologije za izračun kapaciteta i parametre dražbe u okviru mehanizma za razvoj kapaciteta. Mehanizam odstupanja na isti se način primjenjuje i na nacionalne i neizravne prekogranične kapacitete.

(131)

Na temelju Kraljevske uredbe, za prvu dražbu odstupanje će se odobriti ex-post, tj. nakon zaključenja dražbe, zbog ograničenog vremena dostupnog od osmišljavanja mehanizma odstupanja do pripreme prve dražbe. Belgija je objasnila da će potencijalni korisnici podnijeti zahtjev za odstupanje i sve relevantne informacije prije dražbi. Svi kriteriji i pravila za odstupanje transparentno će se utvrditi prije dražbi. Odstupanje neće ovisiti o podnesenim ponudama bilo kojeg sudionika dražbe. Naposljetku, ako se ex-post zaključi da neke jedinice ne ispunjavaju uvjete za odstupanje i smanje im se isplate, to ne utječe na ishod (ugovor, plaćanje i dodijeljena količina) za druge jedinice koje su sudjelovale u dražbi.

(132)

Dražbu kapaciteta trebalo bi zaključiti odabirom kombinacije ponuda kojom se povećava društvena dobrobit, pri čemu se uzimaju u obzir krivulja potražnje (određena administrativno) i krivulja ponuda (agregiranje različitih ponuda nositeljâ kapaciteta) te elementi količine i cijene različitih ponuda. U tom se kontekstu društvena dobrobit računa kao zbroj potrošačkog viška (višak za društvo ostvaren zadovoljavanjem potražnje za sigurnošću opskrbe po cijeni manjoj od cijene koju je spremno plaćati, kako je određena krivuljom potražnje) i proizvođačkog viška (višak za pružatelje kapaciteta ostvaren odabirom njihovih ponuda po cijeni višoj od ponuđene cijene).

(133)

Ako je više rješenja za uravnoteženje (tj. kombinacija ponuda) jednakovrijedno u smislu povećanja gospodarskog viška, odabire se rješenje s najnižim emisijama CO2. Ako su dva rješenja jednakovrijedna i u smislu povećanja gospodarskog viška i ponderiranog prosjeka emisija CO2, bira se rješenje s najmanjim ponderiranim prosječnim trajanjem ugovora radi ograničavanja ovisnosti o odabranoj tehnologiji u nekoliko godina (71).

(134)

U algoritmu dražbe uzet će se u obzir i ograničenja mreže tako što će se odbiti određene kombinacije ponuda koje zajedno nisu mrežno izvedive. Skup ograničenja mreže povezanih s mrežom operatora prijenosnog sustava koji će se primjenjivati tijekom zaključenja dražbe odredit će se prije tog zaključenja i temeljiti na pitanjima sigurnosti sustava ili ograničenjima fizičkog prostora.

(135)

Prema belgijskim nadležnim tijelima dulje trajanje ugovora o kapacitetu omogućuje pružatelju kapaciteta da osigura dugoročno financiranje kako bi se troškovi ulaganja raspodijelili na dulje razdoblje. Time bi se mogla smanjiti naknada za kapacitet potrebna svake godine i pomoglo osigurati da novi projekt bude konkurentan u odnosu na postojeće projekte na tržištu. Mogućnost novog ulaska na tržište po konkurentnoj cijeni izrazito je važna i za kontrolu tržišne snage postojećih pružatelja kapaciteta.

(136)

Međutim, dulje trajanje ugovora o kapacitetu može uzrokovati i dulje razdoblje ovisnosti o odabranoj tehnologiji na energetskom tržištu. Belgija je stoga odabrala različite kategorije kapaciteta (trajanje od godine dana ili do tri, osam i 15 godina). Stoga se novim ulaganjima ne dodjeljuje odmah ugovor o kapacitetu u najduljem trajanju (15 godina), čime se izbjegava zatvaranje budućeg energetskog tržišta za nove tehnologije (koje možda budu pogodnije za okoliš).

(137)

U Kraljevskoj uredbi od 12. prosinca 2019. (72) koju je predložio CREG prihvatljivi trošak definiran je kao: „početni i jednokratni trošak ulaganja koji se naručuje od dana objave rezultata dražbe na kojoj je prihvaćena ponuda za taj kapacitet i izvršava najkasnije na dan koji prethodi prvom danu razdoblja pružanja kapaciteta, potreban za izgradnju i/ili pružanje osnovnih fizičkih tehničkih elemenata kapaciteta i u svrhu da se belgijskom tržištu ponudi dodatni kapacitet od prvog razdoblja isporuke obuhvaćenog ugovorom o kapacitetu”. Za postojeći kapacitet trošak koji ima učinak ponude dodatnog kapaciteta uključuje: i. trošak koji je potreban kako bi se omogućilo usklađivanje kapaciteta sa standardima zaštite okoliša i da bi se on tako zadržao na tržištu, ii. trošak potreban za povećanje instaliranog kapaciteta ili tehničkog životnog vijeka postrojenja i iii. za izravni strani kapacitet, trošak potreban za povezivanje jedinice s mrežom unutar belgijskog područja kontrole (vidjeti odjeljak 2.10.2.).

(138)

Predloženom Kraljevskom uredbom predviđaju se pragovi prikazani u tablici 8. Ti su pragovi ulaganja izračunani tako da se osigura da su prosječni procijenjeni troškovi ulaganja iskazani na godišnjoj razini jednaki među kategorijama kapaciteta povezanima s najduljim trajanjem ugovora o kapacitetu od 15, osam i tri godine. CREG će predlagati ažuriranje pragova ulaganja kad se to čini potrebnim, a najmanje svake tri godine (73). U pragovima se uzima u obzir instalirani kapacitet, a ne smanjeni kapacitet. Ako bi se za pragove ulaganja umjesto instaliranog kapaciteta uzeo u obzir smanjeni kapacitet koji nudi jedinica tržišta kapaciteta, Belgija smatra da bi kapaciteti s većim čimbenikom smanjenja lakše dosegnuli pragove ulaganja za višegodišnje ugovore, što bi bilo suprotno cilju mehanizma za razvoj kapaciteta.

Tablica 8.

Pragovi ulaganja za dugoročne ugovore o naknadi za kapacitet

Izvor: SPF Economie

(139)

CREG će pratiti troškove ulaganja kako bi osigurao, i prije i nakon podneska jedinice, da je svakom pružatelju kapaciteta dodijeljena odgovarajuća kategorija kapaciteta. Konkretno, pružatelj kapaciteta mora dostaviti ex-post investicijski spis koji regulatorno tijelo može koristiti za svoju ex-post procjenu dodijeljene kategorije kapaciteta. Ako se ex-post analizom otkrije da nisu ispunjeni kriteriji troškova (uključujući ograničeni raspon dopuštenog odstupanja kako bi se uzele u obzir male nesigurnosti), mogli bi se revidirati ugovorni uvjeti (npr. reklasifikacija jedinice tržišta kapaciteta u odgovarajuću kategoriju ugovora). Osim toga, regulatorno tijelo može reklasificirati jedinicu tržišta kapaciteta u jednogodišnju kategoriju kapaciteta i ako se ex-post investicijski spis ne dostavi (pravodobno).

(140)

U skladu s početnim prijedlogom kategorija ugovora dodjeljuje se i agregiranim ponudama. Ako se podnese agregirana ponuda kapaciteta koji pripadaju različitim kategorijama ugovora, dodjeljuje joj se kategorija koja odgovara kapacitetu s kategorijom najkraćeg ugovora.

(141)

Taj je prijedlog revidiran nakon formalnog ispitnog postupka. Na temelju Kraljevske uredbe o određivanju pragova ulaganja, kriterija prihvatljivosti za troškove ulaganja i postupka rangiranja, svaki kapacitet koji je dio agregirane ponude razvrstava se u kategoriju kapaciteta. Na temelju klasifikacije kapaciteta CREG prema potrebi određuje različite kombinacije klasifikacije i povezuje svaku kombinaciju s najvećom nominalnom referentnom snagom koja odgovara zbroju nominalnih referentnih kapaciteta za kapacitete iz agregirane ponude, koji su razvrstani u kategoriju kapaciteta koja je jednaka ili veća od utvrđene kategorije kapaciteta. Na temelju toga upravitelj agregirane ponude odabire kategoriju kapaciteta koja se primjenjuje na agregiranu ponudu.

(142)

Nakon formalnog ispitnog postupka Belgija je izmijenila i odredbe Kraljevske uredbe o prihvatljivim troškovima ulaganja. U izmijenjenoj Kraljevskoj uredbi navodi se da će u okviru mehanizma za razvoj kapaciteta prihvatljivi biti samo troškovi za prilagodbu budućim standardima Unije.

(143)

Belgijska nadležna tijela smatraju da se mogućnost višegodišnjih ugovora ne može predvidjeti za strani kapacitet jer se dugoročno ne može uvijek zajamčiti dovoljan ulazni kapacitet. Taj kapacitet ne ovisi samo o razini međupovezanosti i njezine dostupnost već i o riziku od istodobnog opterećenja sustava u susjednim zemljama. Taj se rizik s vremenom može znatno razlikovati, ovisno o adekvatnosti i stanju na tržištu u drugim zemljama.

(144)

Međutim, belgijska nadležna tijela obvezala su se preispitati mogućnost pristupa stranih kapaciteta višegodišnjim ugovorima. Prvo će se preispitivanje provesti do 15. siječnja 2023., a nakon toga svake dvije godine. Ako se u preispitivanju pokaže da su rizici povezani s razinom i dostupnošću interkonekcijskog voda i rizik od preopterećenja paralelnih sustava primjereno ublaženi tako da ugovori dulji od godine dana za neizravne strane kapacitete ne uzrokuju nerazumne rizike za adekvatnost, stranim kapacitetima mogu se dodijeliti višegodišnji ugovori.

(145)

Naposljetku, nedokazani kapacitet može biti prihvatljiv samo za jednogodišnji ugovor o kapacitetu jer je teško opravdati točne vrijednosti troška koje bi mu omogućile da se razvrsta u jednu kategoriju višegodišnjih ugovora (vidjeti odjeljak 2.4.4.).

(146)

U belgijskom mehanizmu za razvoj kapaciteta druga ugovorna strana kupuje kapacitet od pružatelja kapaciteta u obliku opcija pouzdanosti. Pružatelji kapaciteta odabrani na dražbi prodaju opcije pouzdanosti središnjem kupcu i zauzvrat dobivaju fiksnu naknadu za kapacitet. Kad referentna cijena prelazi prethodno utvrđenu razinu, takozvanu izvršnu cijenu, pružatelj kapaciteta obvezan je središnjem kupcu vratiti razliku između referentne cijene i izvršne cijene, koja se računa na temelju ugovorenih količina kapaciteta.

(147)

Stoga se prihodi za pružatelje kapaciteta na isključivo energetskom tržištu ograničavaju na izvršnu cijenu, ali im se zauzvrat osigurava fiksna i sigurna naknada za kapacitet. Drugim riječima, pružatelji kapaciteta odriču se dijela svojih nesigurnih renti zbog ograničenosti resursa kako bi zauzvrat dobili sigurnu naknadu za kapacitet, što znatno smanjuje rizik od promjenjivih prihoda, a time i rizike povezane s planiranim ulaganjima. Cilj je opcije pouzdanosti dvostruk. S jedne strane, obveza povrata uloženih sredstava ograničava mogućnost neočekivane dobiti, a s druge strane potiče jedinice tržišta kapaciteta da budu dostupne u trenucima važnima za sigurnost opskrbe.

(148)

Belgija je odabrala cijenu na tržištu za dan unaprijed kao referentnu cijenu. Belgija smatra da su glavne prednosti toga sljedeće:

(149)

Belgija je objasnila da se metodologija referentne cijene u budućnosti može preispitati kako bi se osiguralo da šalje najprimjereniji cjenovni signal nakon što druga promptna tržišta postanu zrelija i približe se razini tržišta za dan unaprijed. Konkretno, cijene na unutardnevnom tržištu mogu se ponovno razmotriti nakon što likvidnost postane dovoljna i kontinuirana.

(150)

Belgija je odabrala jedinstvenu izvršnu cijenu s određenim ispravcima kako bi osigurala da je sustav tehnološki otvoren i da se kalibracijom ograniči neočekivana dobit. Prema belgijskim nadležnim tijelima ti su ispravci potrebni kako bi se ograničio rizik koji jedinstvena izvršna cijena čini za sudjelovanje nekih tehnologija u mehanizmu za razvoj kapaciteta. Bez tih ispravaka posebno bi se moglo spriječiti sudjelovanje tehnologija čiji je kratkoročni granični trošak veći od izvršne cijene.

(151)

Kako je predviđeno člankom 7.j stavkom 2. Zakona o električnoj energiji, parametar izvršne cijene kalibrirat će se ministarskom odlukom svake godine najkasnije 31. ožujka te godine (i za dražbu g. – 4 i g. – 1) i na temelju metodologije koja je utvrđena u Kraljevskoj uredbi za parametre dražbe.

(152)

Temeljit će se na analizi agregiranih krivulja koje uključuju elastični dio jačine odgovora s tržišta opaženog na tržištu za dan unaprijed, ponderirano u trogodišnjem razdoblju za relevantna razdoblja u te tri godine (zimski radni dani). Metodologija pokazuje da bi kalibriranu izvršnu cijenu trebalo odabrati u odgovarajućem rasponu [75 %– 85 %] cjenovno elastične jačine odgovora s tržišta koje reagira na tu cijenu i tako da se uzme u obzir nekoliko vodećih načela:

(153)

Za procjenu prvog kriterija to se razmatra u kontekstu rezultata i hipoteza korištenih u Istraživanju adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2019., posebno u odjeljcima 2.9.3. i 2.9.4. Izračun tog kratkoročnog graničnog troška temelji se na nekoliko pretpostavki: procjeni cijena goriva, procjeni mogućeg kretanja cijene CO2, procjeni uspješnosti („učinkovitost”) različitih tehnologija razmatranih u Istraživanju adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2019. (u ovom slučaju plinska turbina kombiniranog ciklusa, plinska turbina otvorenog ciklusa i dizelski generator).

(154)

Belgija je predložila da se okvirni raspon kalibrirane izvršne cijene na temelju prethodnih triju zimskih razdoblja (od zime 2016./2017. do zime 2018./2019.) suzi na [320– 500] EUR/MWh.

(155)

To podrazumijeva da se izvršna cijena s vremenom može mijenjati (ali je fiksna za vrijeme trajanja ugovora o kapacitetu jedinice tržišta kapaciteta), u skladu s kretanjima na energetskom tržištu, te da ugovori o kapacitetu koji se sklope u okviru jedne dražbe ne moraju nužno sadržavati istu izvršnu cijenu kao i ugovori o kapacitetu iz druge dražbe. Pružatelji kapaciteta u svakom će se slučaju obavijestiti o primjenjivoj izvršnoj cijeni prije svake dražbe, što će im omogućiti da u svojim ponudama uzmu u obzir te informacije.

(156)

Osim toga, Belgija je odlučila ponuditi jedinicama tržišta kapaciteta bez obveze pojedinačnog planiranja (toj kategoriji obično pripadaju pružatelji upravljanja potrošnjom i agregatori) mogućnost da zamijene jednu jedinstvenu izvršnu cijenu svojom deklariranom tržišnom cijenom (tj. svojim kratkoročnim graničnim troškom) u obvezi povrata uloženih sredstava kad god bi ta cijena bila veća od jedne jedinstvene izvršne cijene. Drugim riječima, na te jedinice bez obveze pojedinačnog planiranja (i stoga pružatelje upravljanja potrošnjom) primjenjuje se obveza povrata uloženih sredstava samo ako je referentna cijena veća od njihove deklarirane tržišne cijene (DMP), koja predstavlja cijenu iznad koje su ti pružatelji kapaciteta izjavili da će isporučiti energiju na energetskom tržištu. Drugim riječima, ako bi kalibracija jedinstvene izvršne cijene rezultirala cijenom manjom od njihova aktivacijskog troška, te jedinice tržišta kapaciteta nisu dužne vratiti prihode koji nisu primljeni na energetskom tržištu (ako bi referentna cijena nadmašila izvršnu cijenu, ali bi bila manja od njihove deklarirane tržišne cijene). Ta je mjera uvedena nakon postupka javnog savjetovanja radi ublažavanja zabrinutosti pružatelja upravljanja potrošnjom i drugih strana da bi u suprotnom imali više poteškoća u sudjelovanju jer bi se na njih mogao primjenjivati povrat uloženih sredstava iako zapravo nisu dispečirani niti su ostvarili prihode. Belgija smatra da mjera osigurava i tehnološku otvorenost i ograničava neočekivanu dobit. Naime, nadležna tijela smatraju da bi taj element dizajna trebao izravno olakšati sudjelovanje upravljanja potrošnjom u mehanizmu za razvoj kapaciteta, kao i ostalih tehnologija s višim kratkoročnim graničnim troškovima.

(157)

Osim toga, jedinice tržišta kapaciteta bez obveze pojedinačnog planiranja mogu odlučiti deklarirati nekoliko cijena za dan unaprijed kao deklariranu tržišnu cijenu. To je posebno relevantno za agregatore, koji mogu imati portfelj koji se sastoji od jedinica tržišta kapaciteta s različitim graničnim cijenama i odražava njihovu krivulju stvarnih troškova. Na taj se način želi izbjeći primjena obveze povrata uloženih sredstava za energiju koja nije prodana na tržištu i za koju nisu ostvareni prihodi.

(158)

Kad cijena električne energije na veleprodajnom tržištu za dan unaprijed nadmaši izvršnu cijenu, pružatelj kapaciteta obvezan je Eliji platiti razliku između referentne cijene i izvršne cijene, koja se računa na temelju ugovorenih količina kapaciteta. Stoga se prihodi za pružatelje kapaciteta na isključivo energetskom tržištu ograničavaju na izvršnu cijenu, ali im se zauzvrat osigurava fiksna i sigurna naknada za kapacitet.

(159)

Na pružatelja kapaciteta primjenjivat će se obveza povrata uloženih sredstava, neovisno o tome je li u relevantnom razdoblju obračuna prodavao električnu energiju po visokim cijenama.

(160)

Važno je dodati da je opcija pouzdanosti osmišljena tako da su planirani i neplanirani prekidi opskrbe postrojenja koji su unaprijed uredno prijavljeni izuzeti od te obveze povrata uloženih sredstava u mjeri u kojoj su postrojenja nedostupna. Naime, cilj je obveze povrata uloženih sredstava izbjeći neočekivanu dobit vraćanjem neočekivanih prihoda s energetskog tržišta. Međutim, ako dođe do prekida opskrbe (i planiranih i neplaniranih), ne isporučuje se nikakva energija. Prema tome, ako dođe do (uredno prijavljenih) prekida opskrbe, nije moguće da pružatelj kapaciteta ostvari više prihode za energiju koji su posljedica velikih povećanja cijena, stoga se u tim okolnostima ne bi trebala primjenjivati nikakva obveza povrata uloženih sredstava.

(161)

Na jedinice upravljanja potrošnjom i drugi kapacitet bez obveze svakodnevnog rasporeda primjenjuje se obveza povrata uloženih sredstava ako referentna cijena premaši njihovu deklariranu tržišnu cijenu (vidjeti uvodnu izjavu 156.).

(162)

Belgijska nadležna tijela obvezala su se provesti tehničku i gospodarsku analizu u kojoj će ispitati ponude i rezultate dražbi, s posebnim naglaskom na učinak obveze povrata uloženih sredstava. Analiza će se provoditi svake dvije godine, počevši nakon prve dražbe u proljeće 2022. O rezultatima analize provest će se javno savjetovanje.

(163)

Belgija će uvesti i mehanizam za zaustavljanje gubitka i za obvezu povrata uloženih sredstava (koja je povezana s opcijama pouzdanosti) i penale za nedostupnost, koji se primjenjuju kumulativno (vidjeti odjeljak 2.8.4.).

(164)

Taj mehanizam za zaustavljanje gubitka podrazumijeva da pružatelj kapaciteta u okviru mehanizma za razvoj kapaciteta nikad neće morati vratiti iznos veći od vrijednosti njegove godišnje naknade za kapacitet. Drugim riječima, ako se vrijednost ugovora smanji na nulu, nema obveze plaćanja (ni za opcije pouzdanosti ni za plaćanja za dostupnost). To načelo podrazumijeva korisno ograničenje rizika za pružatelja kapaciteta, pri čemu se dopuštaju ponude čija je vrijednost nula ako se „novac koji nedostaje” na energetskom tržištu svede na nulu. Za razliku od toga, bez mehanizma za zaustavljanje gubitka pružatelj kapaciteta riskirao bi da se na njega primjenjuje obveza povrata uloženih sredstava i/ili penal čak i ako ne bi imao „novac koji nedostaje” i ako bi imao ugovor o kapacitetu čija je vrijednost 0 EUR. Kako bi pokrio taj rizik, pružatelj kapaciteta nikad ne bi dao ponudu po cijeni 0 EUR/MW godišnje (čak i ako ne bi imao „novac koji nedostaje”) bez uvođenja tog mehanizma za zaustavljanje gubitka.

(165)

U razdoblju prije isporuke (tj. razdoblju nakon što se jedinica tržišta kapaciteta odabere na dražbi, ali prije početka razdoblja isporuke) odabrani pružatelji kapaciteta podliježu skupu zahtjeva kako bi se osiguralo da će njihov ugovoreni kapacitet biti dostupan na početku razdoblja isporuke i pridonijeti sigurnosti opskrbe. Oni bi posebno trebali smanjiti rizik od špekulacije i kompenzirati nesigurnost koja je svojstvena novim ulaganjima (npr. kašnjenja u građevinskim radovima).

(166)

Uvjetno financijsko jamstvo treba osigurati traženo i točno ispunjavanje svih obveza povezanih s kontrolama prije isporuke koje proizlaze iz ugovora o kapacitetu i/ili Pravila o funkcioniranju mehanizma za razvoj kapaciteta (tržišna pravila) (vidjeti uvodnu izjavu 108.). Ako pružatelj kapaciteta ne poštuje svoje obveze u razdoblju prije isporuke, može se aktivirati financijsko jamstvo.

(167)

Za postojeće jedinice tržišta kapaciteta organizirat će se ispitivanja dostupnosti prije isporuke, a ako se utvrde neusklađenosti, primjenjuju se penali. Nadalje, za dodatne i virtualne jedinice predviđaju se dodatne obveze i zahtjevi za praćenje između dražbe g. – 4 i razdoblja isporuke. Praćenje tih novih kapaciteta prije isporuke temeljit će se na detaljnom planiranju projekta koje dostavlja pružatelj kapaciteta. Ako pružatelj kapaciteta ne ispuni ključne etape određene u planiranju projekta, zbog čega dođe do kašnjenja, primijenit će se penali, uključujući novčane kazne (koje se naplaćuju iz financijskog jamstva) ili, u nekim slučajevima, smanjenje početno ugovorenog kapaciteta (a time i godišnje naknade za kapacitet) i/ili smanjenje trajanja ugovora o kapacitetu (odnosno broja godina u kojima će se primati naknada za kapacitet).

(168)

Belgijski operator prijenosnog sustava osigurava dostupnost svih ugovorenih jedinica tržišta kapaciteta (pri čemu uzima u obzir smanjenje kapaciteta) kako bi se dosegla ciljna razina sigurnosti opskrbe. Budući da je glavni cilj mehanizma za razvoj kapaciteta osigurati primjerenu razinu kapaciteta u sustavu, dostupnost se prati u trenucima koji su relevantni za sigurnost opskrbe. Zato se definira okidač praćenja dostupnosti (AMT) za utvrđivanje trenutaka relevantnih iz perspektive adekvatnosti u kojima će operator prijenosnog sustava pratiti dostupnost jedinica tržišta kapaciteta.

(169)

AMT se temelji na cijeni na tržištu za dan unaprijed. Razlozi za odabir cijene na tržištu za dan unaprijed isti su kao i za obvezu povrata uloženih sredstava, kako je opisano u odjeljku 2.7.2. U trenucima AMT-a (tj. trenucima u kojima je cijena na tržištu za dan unaprijed veća od AMT-a) operator prijenosnog sustava može provjeriti može li nabavljeni kapacitet zaista odgovoriti na signal tržišta za dan unaprijed. Ako kapacitet ne ispunjava obvezni kapacitet (74) (na temelju uvjeta iz ugovora o kapacitetu i pravila rada), dio obveze koji nije bio dostupan podliježe penalima, osim ako jedinica tržišta kapaciteta može pokriti pozitivnu razliku između obveznog i dostupnog kapaciteta (75) putem sekundarnog tržišta mehanizma za razvoj kapaciteta (vidjeti odjeljak 2.9.). Prodajom obveza na sekundarnom tržištu pružatelj kapaciteta može efektivno smanjiti obvezni kapacitet kako bi izbjegao neslaganje obveznog i dostupnog kapaciteta, a time i penale.

(170)

Za izračun obveznog kapaciteta pravi se razlika između sredstava ograničene energije i sredstava neograničene energije jer oni pridonose sigurnosti opskrbe na različit način. Sredstvo ograničene energije (npr. baterije, upravljanje potrošnjom) može biti dostupno samo određeni broj uzastopnih sati, a ta ograničenja ne vrijede za sredstva neograničene energije.

(171)

Za sredstva neograničene energije (npr. postrojenja za toplinsku energiju, vjetroelektrane) trajanje razdoblja AMT-a (izraženo kao broj sati) ne utječe na dostupni kapacitet. Ta bi sredstva u prosjeku trebala moći isporučiti barem svoj smanjeni kapacitet. Stoga je u svakom satu AMT-a za vrijeme trajanja ugovora o kapacitetu obvezni kapacitet jednak smanjenom kapacitetu postrojenja kako je utvrđen u pretkvalifikacijskoj fazi.

(172)

Budući da sredstva ograničene energije (npr. baterije, upravljanje potrošnjom) mogu biti dostupna samo određeni broj uzastopnih sati, te jedinice tržišta kapaciteta u pretkvalifikacijskoj fazi mogu odabrati određeni sporazum o razini usluga (SLA). Stoga je obvezni kapacitet jednak njihovu nesmanjenom kapacitetu za sate unutar njihovih energetskih ograničenja. Obvezni kapacitet iznosit će 0 MW za bilo koji drugi sat AMT-a u istom danu. Jedinica tržišta kapaciteta zadržava slobodu da dispečira svoja sredstva za bilo koji trenutak AMT-a u nizu sati AMT-a koji odabere pod uvjetom da je isporučila barem kapacitet iz sporazuma o razini usluge u svim satima AMT-a u danu.

(173)

Za pružatelje kapaciteta s obvezom svakodnevnog rasporeda na energetskom tržištu pretpostavlja se da u svakom satu AMT-a imaju dostupan kapacitet maksimalne dostupne snage (Pmax) (76).

(174)

S druge strane, stvarna dostupnost pružatelja kapaciteta bez te obveze planiranja manje je vidljiva. Stoga su pružatelji tog kapaciteta uvijek dužni prije zatvaranja tržišta za dan unaprijed priopćiti cijenu za dan unaprijed iznad koje bi tržištu isporučili energiju iz jedinice tržišta kapaciteta u skladu s barem obveznim kapacitetom, a koja može biti iznad cijene AMT-a. Ako se uravnoteženje tržišta dogodi ispod te cijene, pretpostavlja se da je jedinica dostupna (ali ne isporučuje energiju) u skladu s deklaracijom. Ako se uravnoteženje tržišta dogodi iznad deklarirane cijene za dan unaprijed, operator prijenosnog sustava provjerit će isporuku energije. Na taj se način praćenjem ne nameće isporuka energije u svim trenucima AMT-a, već samo ako su tržišni uvjeti povoljni za jedinicu tržišta kapaciteta (tj. deklarirana cijena za dan unaprijed).

(175)

Pružatelj kapaciteta bez obveze planiranja po izboru može deklarirati i druge cijene za označivanje isporuke na drugim tržištima (unutardnevno tržište ili tržište uravnoteženja) i/ili za manje količine. To bi trebalo odraziti funkcioniranje tržišta jer se dio energije može prodati bliže stvarnom vremenu. Operator prijenosnog sustava pratit će dostupnost upotrebom cijene koja odgovara trenutku isporuke energije. Ako se deklarirane cijene nikad ne nadmaše na njihovim tržištima, jedinica neće biti dovoljno vidljiva na tržištu pa će stoga biti izglednije da je se ispita. Pravila o funkcioniranju mehanizma za razvoj kapaciteta uključivat će pravo operatora prijenosnog sustava da zatraži određeni broj ispitivanja tijekom razdoblja isporuke (vidjeti odjeljak 2.8.3.).

(176)

Belgija smatra da dva glavna čimbenika potiču pružatelja kapaciteta da deklarira točne cijene za svoje jedinice tržišta kapaciteta s obzirom na obvezu povrata uloženih sredstava i praćenje dostupnosti:

(177)

Elia može provjeriti dostupnost jedinice tržišta kapaciteta neočekivanim ispitivanjem dostupnosti. Elia će najaviti ta ispitivanja pružatelju kapaciteta najkasnije u razdoblju od 15 do 15.30 sati prema srednjoeuropskom vremenu na dan prije ispitivanja dostupnosti, tj. u istom trenutku u kojem se priopći utvrđivanje sati AMT-a.

(178)

Elia može uspješno ispitati jedinicu tržišta kapaciteta do triput godišnje u zimskom razdoblju i jednom izvan zimskog razdoblja. Osim toga, Elia zadržava pravo najviše jednom uspješno ispitati cijelo trajanje iz sporazuma o razini usluga (ako postoji). Elia neće ispitivati dostupnost u određenom razdoblju ako je unaprijed upoznata s planiranom nedostupnošću (dijela) kapaciteta predmetne jedinice tržišta kapaciteta (tj. obvezni kapacitet ograničen je na ono za što se zna da je dostupno).

(179)

Elia će odabrati jedinice tržišta kapaciteta koje će ispitati na temelju internog postupka, koji neće objaviti. Ipak, Elia će temeljiti svoj postupak, među ostalim, na sljedećim kriterijima:

(180)

Kad Elia obavijesti pružatelja kapaciteta o ispitivanju dostupnosti i njegovu očekivanom trajanju (cijelo trajanje iz sporazuma o razini usluga ili četvrtina sata), mora navesti i vrijeme početka i završetka ispitivanja. Pružatelj kapaciteta u tom razdoblju može slobodno organizirati isporuku energije kako mu najbolje odgovara.

(181)

Na sav kapacitet koji nedostaje u tom razdoblju može se primijeniti penal za nedostupnost. Sve troškove ispitivanja dostupnosti snosi pružatelj kapaciteta.

(182)

Na sav kapacitet koji nedostaje, tj. pozitivnu razliku između obveznog i dostupnog kapaciteta, tijekom sata AMT-a može se primijeniti penal za nedostupnost.

(183)

Ukupni iznos penala za nedostupnost koje pružatelj kapaciteta može dobiti za jednu jedinicu tržišta kapaciteta, za jedno razdoblje isporuke i za kapacitet koji nedostaje koji ima obvezu na primarnom tržištu ili transakciju na sekundarnom tržištu čije razdoblje transakcije pokriva barem jedno cijelo razdoblje isporuke, ograničen je na dodijeljene cijene ponuda odabranih na dražbama za razdoblje isporuke pomnožene kapacitetima ugovorenima na dražbama.

(184)

Ukupni iznos penala za nedostupnost koje pružatelj kapaciteta može dobiti za jednu jedinicu tržišta kapaciteta, za jedan mjesec i za kapacitet koji nedostaje koji proizlazi iz obveze na primarnom tržištu ili transakcije na sekundarnom tržištu čije razdoblje transakcije pokriva barem jedno cijelo razdoblje isporuke, ograničen je na 20 % dodijeljene cijene ponuda odabranih na dražbama za razdoblje isporuke pomnoženo kapacitetima ugovorenima na dražbama.

(185)

Ako se u tri zasebna trenutka AMT-a i/ili ispitivanja dostupnosti za istu jedinicu tržišta kapaciteta utvrdi da nedostaje više od 20 % obveznog kapaciteta, Elia revidira naknadu za kapacitet za tu jedinicu tako da je smanji razmjerno najvećem utvrđenom kapacitetu koji nedostaje u tom razdoblju. Međutim, pružatelj kapaciteta zadržava obvezu dostupnosti i na njega se i dalje mogu primijeniti penali za nedostupnost za tu jedinicu tržišta kapaciteta kao i u izvornom ugovoru o kapacitetu. Ne mijenja se ukupna vrijednost ugovora. Izvorna naknada za kapacitet vraća se nakon što jedinica uspješno pruži svoj obvezni kapacitet, koji odgovara ugovorenom kapacitetu i kapacitetu iz sporazuma o razini usluge iz izvornog ugovora u tri uzastopna trenutka AMT-a ili ispitivanja dostupnosti.

(186)

Ako se na jedinicu tržišta kapaciteta u dva uzastopna razdoblja isporuke primjenjivalo smanjenje naknade za kapacitet te jedinica nijednom nije uspjela vratiti izvornu naknadu za kapacitet u roku od 12 tjedana od svake revizije, jedinica više neće moći vratiti izvornu naknadu za kapacitet i raskidaju se svi ugovori o kapacitetu koji se primjenjuju na razdoblja koja počinju nakon onog obuhvaćenog dražbom g. – 1 koja nadolazi nakon primjene te klauzule.

(187)

Belgija će uspostaviti sekundarno tržište kako bi pružateljima kapaciteta dala mehanizam za poboljšanje njihova upravljanja rizikom u okviru mehanizma za razvoj kapaciteta. Zaista, ako pružatelj kapaciteta ima kapacitet manji od predviđene dostupnosti (manji od njegova obvezna kapaciteta kako je izračunan u skladu s tržišnim pravilima), može pokriti pozitivnu razliku između svojeg ugovorenog obveznog kapaciteta i dostupnog kapaciteta na sekundarnom tržištu, pri čemu ne podliježe penalima za nedostupnost. Ako se obavljaju transakcije na sekundarnom tržištu, obavlja se potpuni prijenos obveza, među ostalim izvršne cijene početne obveze.

(188)

Sekundarno tržište uspostavit će se najkasnije godinu dana prije početka prvog razdoblja isporuke. Modaliteti mehanizma sekundarnog tržišta opisani su u Pravilima o funkcioniranju mehanizma za razvoj kapaciteta.

(189)

Belgija će dopustiti sudjelovanje stranog kapaciteta iz država članica s izravnim priključkom na belgijsku mrežu od prve isporuke. Pravila su utvrđena u Kraljevskoj uredbi (77). Prema Belgiji, s obzirom na to da su metodologije, zajednička pravila i uvjeti navedeni u članku 26. stavku 11. Uredbe o električnoj energiji odobreni tek u prosincu 2020. (78) te da operatori prijenosnog sustava još nisu mogli sklopiti potrebne sporazume, nije bilo moguće organizirati prekogranično sudjelovanje već od prve dražbe g. – 4. Belgijska nadležna tijela izjavila su da će se to uspostaviti što prije. U međuvremenu je rezervirana količina za dražbu g. – 1, čime je osigurano da prekogranični kapacitet može sudjelovati od prve godine isporuke, tj. 2025.

(190)

Moći će sudjelovati sve tehnologije. Razlikuju se dvije vrste stranog kapaciteta – izravni i neizravni.

(191)

Neizravni strani kapacitet je kapacitet koji se nalazi u susjednim državama članicama. Za svaku susjednu državu članicu organizira se preddražba. S obzirom na ograničeni kapacitet za interkonekcijske vodove, svrha je preddražbe osigurati učinkovitu pretkvalifikaciju jer je ona preduvjet za glavnu dražbu. Svaka preddražba počinje najkasnije 1. lipnja i organizira je operator prijenosnog sustava u skladu s nalogom ministra iz članka 7.j stavka 6. Zakona o električnoj energiji i kojeg odredi susjedna država članica. Ministar u svojem nalogu prema potrebi može odlučiti da ne bi trebalo organizirati preddražbu sa susjednom državom članicom. Parametri preddražbe isti su kao i parametri povezane dražbe. Međutim, referentna cijena za svaku susjednu državu članicu odražava cijenu koju bi postigao pružatelj neizravnog stranog kapaciteta na tržištima električne energije kojima upravlja NEMO (79), kojeg je nominirao neizravni strani kapacitet.

(192)

Operator prijenosnog sustava svake godine određuje najveći ulazni kapacitet dostupan za sudjelovanje neizravnog stranog kapaciteta svake susjedne države članice na temelju preporuke regionalnog koordinacijskog centra iz članka 26. stavka 7. Uredbe o električnoj energiji, u skladu s metodologijom koju je odobrio ACER iz članka 26. stavka 11. točke (a) Uredbe o električnoj energiji.

(193)

Do donošenja relevantnih strategija, prijedloga ili odluka o provedbi članka 26. Uredbe o električnoj energiji doprinos svake tržišne zone izravno povezane s Belgijom određuje se doprinosom tih zona u simuliranim satima oskudice na temelju europske ili nacionalne procjene adekvatnosti.

(194)

Ostali uvjeti kojima se uređuje prekogranično sudjelovanje navedeni su u Odluci ACER-a br. 36/2020 o tehničkim specifikacijama za prekogranično sudjelovanje u mehanizmima za razvoj kapaciteta.

(195)

Ako je između Belgije i druge izravno povezane tržišne zone modelirana poveznica neto kapaciteta prijenosa, vrijedi sljedeće:

(196)

Ako se u simulaciji definira domena koja se temelji na protoku u koju je uključena Belgija:

(197)

Neizravni strani kapacitet koji želi podnijeti ponudu u preddražbi dostavlja operatoru prijenosnog sustava informacije o količini kapaciteta koju nudi nakon primjene čimbenika smanjenja, o ponuđenoj cijeni i emisijama CO2 predmetnog kapaciteta.

(198)

Neizravni strani kapacitet čija se ponuda odabere na kraju preddražbe podnosi pretkvalifikacijski spis. Pretkvalifikacijski spis procijenit će susjedni operator prijenosnog sustava u suradnji s Elijom, u skladu s pravilima utvrđenima u metodologijama iz članka 26. stavka 11. točke (f) Uredbe o električnoj energiji i, prema potrebi, u skladu sa sporazumom sklopljenim između operatora prijenosnih sustava.

(199)

Belgijska nadležna tijela smatraju da je izravni strani kapacitet kapacitet koji se nalazi u susjednoj državi članici, ali je izravno i isključivo povezan s belgijskom mrežom i nije povezan s mrežom te susjedne države članice.

(200)

Kapacitet se mora nalaziti i u susjednoj državi članici s kojom je Belgija sklopila sporazum o sudjelovanju izravnog stranog kapaciteta u mehanizmu za razvoj kapaciteta, kojim se osigurava:

(201)

U skladu s člankom 21. stavkom 2. Uredbe o električnoj energiji Belgija je od listopada do prosinca 2019. provela savjetovanje sa susjednim državama članicama.

(202)

Dodjela prihoda koji proizlaze iz dodjele prekograničnih karata (tj. prava pristupa stranim pružateljima kapaciteta da sudjeluju u belgijskom mehanizmu za razvoj kapaciteta) potpuno je uređena člankom 26. stavkom 9. Uredbe o električnoj energiji.

(203)

Belgija je navela da će se prihodi od zagušenja koristiti u svrhe utvrđene u članku 19. stavku 2. Uredbe o električnoj energiji, kako se zahtijeva člankom 26. stavkom 9. te uredbe.

(204)

Belgija je potvrdila da će poštovati Odluku ACER-a br. 36/2020, kojom se, među ostalim, utvrđuje metodologija za dijeljenje prihoda koji nastaju dodjelom ulaznog kapaciteta.

(205)

U skladu s člankom 3. Kraljevske uredbe o kriterijima prihvatljivosti povezanima s kumulativnom potporom i najmanjim pragom za sudjelovanje kapacitet kojem je već dodijeljena operativna potpora isključuje se iz pretkvalifikacijske faze. Kapaciteti koji primaju takvu potporu mogu sudjelovati u pretkvalifikacijskoj fazi pod uvjetom da se odreknu druge potpore ako im se dodijeli ugovor u okviru mehanizma za razvoj kapaciteta. Obrazac kojim se potvrđuje ta obveza odricanja objavljuje Ministarstvo energetike. Nadalje, kapaciteti se pri podnošenju zahtjeva za pretkvalifikacijsku fazu obvezuju da neće podnijeti zahtjev za drugu operativnu potporu u razdoblju za koje im se dodijeli ugovor o kapacitetu.

(206)

Točan trošak mjere odredit će se dražbama. Prema najnovijoj procjeni troška koju su naručila i dostavila belgijska nadležna tijela, a koju je u siječnju 2021. provelo konzultantsko društvo Haulogy, ukupni trošak mjere procjenjuje se na iznos od 238 i 253 milijuna EUR godišnje.

(207)

Belgijski parlament donio je 16. srpnja 2020. rezoluciju (80) u kojoj je naveo da će se troškovi mehanizma za razvoj kapaciteta financirati putem „obveze pružanja javne usluge” Elije u mrežnim tarifama.

(208)

Belgijska nadležna tijela navode da se mehanizam financira putem parafiskalnih davanja ili poreza koji se dodjeljuju korisniku. U skladu s člankom 12. stavkom 1. Zakona o električnoj energiji se na priključak, upotrebu infrastrukture i sustava električne energije te, prema potrebi, pomoćne usluge operatora sustava primjenjuju tarife za upravljanje prijenosnim sustavom i mrežama s funkcijom prijenosa. Osim toga, u skladu s člankom 12. stavkom 13. Zakona o električnoj energiji operator sustava što prije priopćuje korisnicima svoje mreže tarife koje mora primijeniti te ih daje na raspolaganje svim osobama koje to zatraže.

(209)

U skladu s člankom 12. stavkom 5. točkom 11. Zakona o električnoj energiji zakonski određeni neto troškovi zadataka pružanja javne usluge uzimaju se u obzir u određivanju tarifa na transparentan i nediskriminirajući način, u skladu s primjenjivim zakonima i propisima.

(210)

Prema članku 4. stavku 2. uredbe koju je CREG donio 28. lipnja 2018. na temelju članka 12. Zakona o električnoj energiji (81), kojom se određuju mrežne tarife za razdoblje 2020.–2023., mrežne tarife su cijene koje su korisnici mreže dužni plaćati operatoru mreže. Prema članku 4. stavku 7. te uredbe, u općoj tarifnoj strukturi razlikuju se tarife za prijenos, koje obuhvaćaju ukupni prihod operatora sustava, i tarife za obveze pružanja javne usluge. Člankom 6. uredbe određuje se da tarife za obveze pružanja javne usluge nadoknađuju neto troškove obveza pružanja javne usluge, uključujući troškove upravljanja i financijske pristojbe, koji se naplaćuju operatoru sustava i u odnosu na koje zakonom, uredbom ili nalogom, ili njihovim provedbenim aktima, nije predviđen poseban mehanizam naknade putem preopterećenja ili druge pristojbe, u zamjenu za rad sustava.

(211)

Na temelju toga operator prijenosnog sustava svake će godine CREG-u na odobrenje podnijeti prijedlog tarife za obvezu pružanja javne usluge, kojem prilaže proračun koji uključuje predviđanje svih troškova (naknada za kapacitet, troškovi upravljanja i razvoja operatora prijenosnog sustava) i prihoda mehanizma za razvoj kapaciteta za sljedeću godinu. U predloženoj tarifi za obvezu pružanja javne usluge uzet će se u obzir i bilanca prenesena iz prethodne financijske godine.

(212)

Krajem godine operator prijenosnog sustava CREG-u će na odobrenje podnijeti izvješće o tarifama, u kojem će utvrditi stvarne troškove i prihode za prošlu godinu te prihod od primjene tarife. Nakon što provjeri točnost podataka i razumnost troškova upravljanja i razvoja mehanizma za razvoj kapaciteta koje snosi operator prijenosnog sustava, CREG će odrediti bilancu koja se prenosi.

(213)

Svi prihodi povezani s mehanizmom za razvoj kapaciteta koristit će se za pokrivanje troškova uključenih u tarifu za obvezu pružanja javne usluge, ne dovodeći u pitanje članak 26. stavak 9. Uredbe o električnoj energiji.

(214)

Tarifa se na isti način primjenjuje na sve potrošače po osnovici EUR/MWh (izravno na potrošača povezanog na prijenosnu mrežu ili neizravno putem operatora distribucijskog sustava i dobavljača za potrošače povezane na distribucijsku mrežu).

(215)

Posebni modaliteti financiranja mehanizma za razvoj kapaciteta primjenjivat će se najranije 2022. u siječnju 2025., kako je predviđeno člankom 7.j stavku 15. Zakona o električnoj energiji.

(216)

U skladu s rezolucijom Parlamenta tarifa će se najkasnije od 2029. ubirati na temelju vršne snage, ovisno o uvođenju pametnih brojila u regijama. Vlada će stoga najkasnije do kraja 2023. analizirati očekivano uvođenje pametnih brojila.

(217)

Belgija je zatražila odobrenje mehanizma za razvoj kapaciteta za najdulje razdoblje od 10 godina (82) počevši od datuma prve dražbe.

(218)

Belgija se obvezala u Zakon o električnoj energiji uključiti odredbu prema kojoj se, ako se u tri uzastopne godine ne sklopi novi sporazum o kapacitetu u skladu s člankom 7.j stavkom 11., od sljedeće godine neće organizirati nove dražbe u okviru mehanizma za razvoj kapaciteta.

(219)

Belgija je izjavila da će poštovati zahtjeve iz Komunikacije o transparentnosti (83).

(220)

Belgija se obvezala obustaviti dodjelu i/ili isplaćivanje potpora u okviru prijavljenog programa potpora svakom poduzetniku koji je primao prethodnu nezakonitu potporu koja je odlukom Komisije proglašena nespojivom.

(221)

Belgija je izjavila da neće dodijeliti potpore korisnicima u teškoćama (84).

(222)

Komisija je sumnjala u spojivost određenih aspekata mjere s unutarnjim tržištem.

(223)

Na temelju dostupnih informacija i elemenata opisanih u odluci o pokretanju postupka Komisija je zatražila objašnjenja i primjedbe o sljedećim pitanjima:

(224)

Komisija je sumnjala i u usklađenost mjere s usko povezanim odredbama prava Unije, osobito člancima 22. i 24. Uredbe o električnoj energiji.

(225)

U ovom su odjeljku sažete primjedbe koje je Komisija primila za vrijeme razdoblja savjetovanja od 15 zainteresiranih strana, osobito od dionika aktivnih u energetskom sektoru te trgovinskih udruženja i nevladinih organizacija. Primjedbe su dostavili i jedna susjeda zemlja i njezin operator prijenosnog sustava.

(226)

Dionici su dali primjedbe o dokazivanju potrebe za mehanizmom za razvoj kapaciteta i o izračunu količine za dražbe, a ponekad su povezali te dvije teme.

(227)

Četiri zainteresirane strane osporavale su da je ta potreba dovoljno dokazana. S druge strane, tri strane potvrdile su tu potrebu i naglasile da je to pitanje hitno.

(228)

Tri zainteresirane strane izjavile su da se upotreba scenarija EU-HiLo ne čini primjerenom za određivanje razine problema adekvatnosti resursa jer se time riskira precjenjivanje značaja problema i narušavanje tržišta električne energije.

(229)

Četiri zainteresirane strane istaknule su da su nedavna metodologija za ERAA-u i metodologija za izračun vrijednosti VOLL i CONE te standarda pouzdanosti potpuno primjenjive na predloženi belgijski mehanizam za razvoj kapaciteta.

(230)

Pet zainteresiranih stranaka tvrdilo je da studije o adekvatnosti koje su se prethodno koristile za dokazivanje potrebe za mehanizmom za razvoj kapaciteta nisu usklađene s metodologijom za ERAA-u, konkretno:

(231)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da Belgija ne može organizirati prvu dražbu 2021. na temelju zastarjele i neusklađene nacionalne procjene adekvatnosti resursa. Smatrala je da se mehanizam čak ne bi trebao ni provesti dok se ne objavi europska procjena adekvatnosti resursa.

(232)

Četiri zainteresirane strane istaknule su da standard pouzdanosti koji je Belgija koristila za dokazivanje potrebe za mehanizmom za razvoj kapaciteta i/ili za izračun količine za prvu dražbu nije u skladu s metodologijom koja se zahtijeva Uredbom o električnoj energiji.

(233)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da bi trebalo jamčiti dosljednost u postupcima, metodologijama, podacima i scenarijima koji se s jedne strane koriste za dokazivanje potrebe za mehanizmom, a s druge strane za određivanje potrebne količine koju treba staviti na dražbu u okviru tog mehanizma.

(234)

Druga zainteresirana strana istaknula je da bi se standard pouzdanosti i metodologija za definiranje VOLL-a i CONE-a mogli promijeniti između početne dražbe g. – 4 i kasnijih dražbi, što bi dovelo do različite definicije količine.

(235)

Tri zainteresirane strane smatraju da bi se utvrđeni problem adekvatnosti bolje riješio strateškom rezervom nego mehanizmom za razvoj kapaciteta na razini cijelog tržišta. Neke su strane navele da opcija strateške rezerve nije procijenjena.

(236)

Jedna zainteresirana strana predložila je stvaranje dražbe g. – 2 kako bi se izbjegla prekomjerna nabava na dražbi g. – 4 zbog previše opreznih pretpostavki i kako bi se uzeo u obzir drukčiji standard pouzdanosti na temelju metodologije ACER-a.

(237)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je i da je nositeljima kapaciteta prihvatljivima za sudjelovanje (kao što je kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije kapaciteta većeg od 1 MW) onemogućeno sudjelovanje ako im je, u određenom razdoblju, dodijeljena operativna potpora putem zelenih certifikata (GSC) i/ili CHP certifikata.

(238)

Jedna zainteresirana strana istaknula je da troškovi koji omogućuju kapacitetu da ispuni standarde zaštite okoliša predviđeni člankom 3. stavkom 2. točkom 1. nacrta Kraljevske uredbe o pragovima ulaganja ne bi trebali biti prihvatljivi za dulje ugovore.

(239)

Prema jednoj zainteresiranoj strani parametri kojima se određuje količina kapaciteta koju treba nabaviti na dražbi trebali bi se odobriti na temelju prijedloga regulatornog tijela. Ista zainteresirana strana tvrdila je da se prijedlog regulatornog tijela ne može promijeniti i da ga država članica može samo odbiti i tražiti novi prijedlog.

(240)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da bi se sustavi za skladištenje trebali izuzeti od obveze pružanja javne usluge za financiranje mehanizma za razvoj kapaciteta. Izuzeće bi se trebalo primjenjivati na skladištenje i ispred i iza brojila.

(241)

Druga strana tvrdila je da mehanizam financiranja može utjecati na količinu kapaciteta u mehanizmu za razvoj kapaciteta. Na primjer, povezivanje naknada za financiranje mehanizma za razvoj kapaciteta s potrošnjom električne energije u razdoblju najveće potražnje moglo bi se vidjeti kao poticaj predmetnim stranama da smanje svoju potrošnju u razdoblju najveće potražnje, što bi dovelo do manje potrebe za stavljanjem kapaciteta na dražbu.

(242)

Dvije zainteresirane strane tvrdile su da trenutačna pravila o prihvatljivosti za višegodišnje ugovore sprečavaju agregiranje, a posebno pravilo da postrojenje s najkraćim trajanjem ugovora u agregiranom portfelju određuje trajanje ugovora za cijeli portfelj.

(243)

Druge dvije zainteresirane strane tvrdile su da bi trebalo prilagoditi prag za pojedinačno agregiranje. Trenutačno se nacrtom Pravila o funkcioniranju mehanizma za razvoj kapaciteta predviđa da kapaciteti na koje se primjenjuje obveza svakodnevnog rasporeda ne mogu biti dijelom agregirane jedinice tržišta kapaciteta.

(244)

Jedna zainteresirana strana izjavila je da nije moguće sudjelovanje postrojenjâ snage veće od 25 MW. Ona bi stoga htjela da se taj prag odredi na razini od 75 MW.

(245)

Tri zainteresirane strane tvrdile su da razine pragova ulaganja za višegodišnje ugovore nisu u skladu s nedavnim kretanjima tržišta i stoga ne poštuju tehnološku neutralnost te će uzrokovati diskriminaciju između određenih razreda tehnologije (prednost razreda H/HL u odnosu na razred F plinske turbine kombiniranog ciklusa i plinske turbine otvorenog ciklusa) te između postojećih i novih kapaciteta.

(246)

Jedna strana tvrdila je da bi i ulaganja koja omogućuju fleksibilnosti ili povećavaju smanjeni kapacitet bez povećavanja instaliranog kapaciteta trebala biti prihvatljivi trošak. Prema toj zainteresiranoj strani ulaganja u podnositelje, proširenje spremnika energije postojeće baterije ili u skladišne kapacitete za industrijske postupke stoga bi bila isključena iz višegodišnjih ugovora.

(247)

Dvije zainteresirane strane tvrdile su da se, u usporedbi s mehanizmima za razvoj kapaciteta u susjednim zemljama kao što je Francuska ili Ujedinjena Kraljevina, belgijskim čimbenicima smanjenja kapaciteta riskira teško kažnjavanje tehnologija kao što su skladištenje, upravljanje potrošnjom ili obnovljivi izvori energije.

(248)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da čimbenici smanjenja kapaciteta predviđeni u belgijskom mehanizmu za razvoj kapaciteta objavljeni u odluci o pokretanju postupka stvaraju ozbiljne prepreke ulasku na tržište, posebno za skladištenje, a općenito za pružatelje energetski ograničenog kapaciteta.

(249)

Dvije zainteresirane strane tvrdile su da se obvezama povrata uloženih sredstava u ugovorima o kapacitetu diskriminira između jedinica tržišta kapaciteta s „potpunim rasporedom” i onih „bez potpunog rasporeda” te da se krši načelo „jedinstvene izvršne cijene”.

(250)

Prema jednoj zainteresiranoj strani mehanizmom „obveze povrata uloženih sredstava” diskriminiraju se operatori kapaciteta s potpunim rasporedom jer se ne uzimaju u obzir djelatnosti osiguranja od rizika tih operatora, u okviru kojih oni na terminskim tržištima unaprijed prodaju velik dio svoje očekivane količine, zbog čega su izloženi povratu prihoda koje nisu zaradili. Za razliku od toga, operatori bez potpunog rasporeda imaju znatnu fleksibilnost da efektivno deklariraju pojedinačne tržišne cijene koje se ponašaju kao izvršna cijena, čime se ograničava njihov rizik od povrata nezarađenih prihoda, a pruža im se i mogućnost da izbjegnu obvezu povrata uloženih sredstava.

(251)

Druga strana tvrdila je da se obvezom povrata uloženih sredstava diskriminira između jedinica tržišta kapaciteta s potpunim rasporedom i onih bez potpunog rasporeda, prvo zbog nepostojanja izuzeća od te obveze za kapacitet koji je već prodan na terminskim tržištima (i na koji se ne odnose izvršne cijene), a drugo zbog uvođenja „deklarirane tržišne cijene” za jedinice tržišta kapaciteta koje ne primjenjuju potpune rasporede, što u praksi rezultira uvođenjem više izvršnih cijena.

(252)

Jedna zainteresirana strana bila je zabrinuta da će uvođenje srednjeg ograničenja cijene narušiti tržišno natjecanje na dražbi jer neki postojeći kapaciteti kojima su potrebna ulaganja da bi ostali ekonomski održivi možda nemaju jamstvo za povrat „novca koji nedostaje” i možda će biti prisiljeni napustiti tržište.

(253)

Prema jednoj zainteresiranoj strani postoji materijalni „investicijski jaz” između praga ulaganja za trogodišnje ugovore (trenutačno 177 EUR/kW) i srednjeg ograničenja cijene (trenutačno se predviđa da iznosi od 21 do 31 EUR/kW), što dovodi do diskriminacije postojećih kapaciteta kojima su potrebna ulaganja koji isto tako mogu imati znatan iznos „novca koji nedostaje”.

(254)

Dvije zainteresirane strane izjavile su da davanje mogućnosti izravnog prekograničnog sudjelovanja može imati neopravdane negativne učinke na tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama.

(255)

Te zainteresirane strane smatraju da izravno prekogranično sudjelovanje može smanjiti poticaje za ulaganje u interkonekcijski kapacitet. Nadalje, mjera bi mogla ugroziti povezivanje tržišta jer bi mehanizam za razvoj kapaciteta mogao dovesti do situacije u kojoj pružatelji kapaciteta traže pristup najprivlačnijem tržištu s izravnom i isključivom poveznicom. Mjerom bi se trebao uzeti u obzir i opseg u kojem energetska povezanost može riješiti svaki mogući problem adekvatnosti proizvodnje.

(256)

Prema članku 24. stavku 1. Uredbe o električnoj energiji države članice u svoju procjenu adekvatnosti mogu uključiti osjetljivosti povezane s „[posebnostima] nacionalne opskrbe i potražnje za električnom energijom”. Komisija je u odluci o pokretanju postupka izrazila sumnju u usklađenost mehanizma za razvoj kapaciteta s člankom 24. stavkom 1. jer je u belgijskom Istraživanju adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2019. korišten scenarij EU-HiLo, koji se temelji na pretpostavkama o francuskoj opskrbi električnom energijom. Pet zainteresiranih strana kritiziralo je Komisijino tumačenje članka 24. stavka 1. Uredbe o električnoj energiji te je izjavilo da je ono suviše restriktivno.

(257)

Te zainteresirane strane tvrdile su da metodologija za ERAA-u potvrđuje da nacionalne procjene adekvatnosti resursa moraju imati regionalno područje primjene i da se u njih mogu uključiti dodatne osjetljivosti. U njoj se ne određuje niti ograničava priroda tih dodatnih osjetljivosti. Kako je navedeno u članku 3. stavku 6. predmetne metodologije, te osjetljivosti mogu se odnositi na širok raspon promjena u pretpostavkama na cijelom zemljopisnom području koje se razmatra, uključujući različite pretpostavke povezane s ulaznim podacima kao što su instalirani kapaciteti.

(258)

Jedna zainteresirana strana primijetila je da se i u Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020. (85) („EEAG”) izričito potvrđuje da u procjeni adekvatnosti resursa treba uzeti u obzir „procjenu utjecaja varijabilne proizvodnje, uključujući iz susjednih sustava”.

(259)

Dvije zainteresirane strane istaknule su da u zakonodavnim/regulatornim aktima nema odredbe o postupnom ukidanju mehanizma za razvoj kapaciteta.

(260)

Dvije zainteresirane strane tvrdile su da velik udio kapaciteta koji je u mehanizmu za razvoj kapaciteta rezerviran za plin nije usklađen s ciljevima dekarbonizacije Unije i postupnog ukidanja subvencija za fosilna goriva u skladu s europskim zelenim planom, EEAG-om i potporom belgijske savezne vlade klimatskoj neutralnosti do 2050.

(261)

Jedna zainteresirana strana istaknula je da Belgija namjerava zadržati 2 GW nuklearne energije ako izvješće o procjeni o prvim dražbama kapaciteta pokažu neočekivani problem sigurnosti opskrbe. Ta strana smatra da to poteže nekoliko pitanja o potrebi za mehanizmom za razvoj kapaciteta i njegovu dizajnu.

(262)

Jedna zainteresirana strana istaknula je da u načinu na koji se dodjeljuju dugogodišnji ugovori treba uzeti u obzir smanjenje zabrinutosti u pogledu adekvatnosti s vremenom i izbjeći učinak ovisnosti o odabranoj tehnologiji.

(263)

Jedna zainteresirana strana navela je da trajanje ugovora (15 godina) potencijalno može biti dulje od trajanja mjere (10 godina), a to je prema njezinu mišljenju u suprotnosti s privremenom prirodom mjere.

(264)

U ovom su odjeljku sažete primjedbe Belgije na odluku o pokretanju postupka primljene 22. listopada 2020. i primjedbe na očitovanja trećih strana primljene 24. prosinca 2020. Uključene su i ažurirane informacije koje je Belgija dostavila 28. siječnja 2021., 1. ožujka 2021., 13. i 27. travnja 2021., 4., 5., 19. i 26. svibnja 2021. te 17. kolovoza 2021.

(265)

Belgija smatra da njezina analiza, koju podupire stajalište operatora prijenosnog sustava, pokazuje da bi zbog postupnog ukidanja nuklearnih kapaciteta od 2022. do 2025., koji trenutačno čine više od polovine kapaciteta za proizvodnju toplinske energije u Belgiji, nepostojanje mehanizma za razvoj kapaciteta negativno utjecalo na sigurnost opskrbe električnom energijom u Belgiji. Ta je potreba potvrđena i u nekoliko drugih studija koje su u razdoblju od 2017. do 2020. proveli znanstvenici, tehnološki instituti i Savezni ured za planiranje, neovisno o analizi operatora prijenosnog sustava.

(266)

Belgija je navela da znatan problem sa sigurnošću opskrbe, tj. LOLE koji je više od triput veći od belgijskog pravnog kriterija LOLE-a, ne pokazuje samo scenarij HiLo, već i osnovni scenarij EU-a, što opravdava potrebu za intervencijom mehanizmom za razvoj kapaciteta.

(267)

Belgija je istaknula da je ACER odobrio metodologiju na kojoj se treba temeljiti europska/nacionalna procjena adekvatnosti resursa tek 2. listopada 2020. Metodologija ACER-a sadržava znatne promjene i stoga se predviđa postupna provedba, tj. prva europska procjena adekvatnosti resursa, koja će se objaviti krajem 2021. i uključivati samo određene aspekte metodologije ACER-a. ENTSO za električnu energiju predviđa da će se metodologija za ERAA-u u potpunosti provesti do 2023.

(268)

Belgija je tvrdila da se nije moglo očekivati da u ranijim studijama u potpunosti primijeni metodologiju ACER-a za europsku i nacionalnu procjenu adekvatnosti jer ta metodologija još nije bila poznata. Međutim, Belgija je istaknula da su mnogi važni elementi koji proizlaze iz metodologije provedeni još prije njezina odobrenja, npr. procjena gospodarske održivosti, modeliranje na temelju protoka, probabilističko modeliranje i procjene u drugim zemljama.

(269)

Belgija je osporila tvrdnju da se mehanizam ne bi trebao provesti dok se ne objavi europska procjena adekvatnosti resursa. Ona smatra da države članice mogu provesti i komplementarne nacionalne procjene te procijeniti potrebu za mehanizmom za razvoj kapaciteta na temelju tih nacionalnih procjena adekvatnosti i da ne mogu čekati potpunu provedbu europske procjene adekvatnosti resursa (koja se predviđa u 2023.).

(270)

Kad je riječ o standardu pouzdanosti, Belgija je istaknula da je ACER objavio metodologiju za izračun VOLL-a i CONE-a te metodologiju za određivanje standarda pouzdanosti tek 2. listopada 2020. Stoga vremenski nije moguće obustaviti mehanizam za razvoj kapaciteta dok se definira novi standard pouzdanosti. Osim toga, u konačnici je za određivanje željene razine sigurnosti opskrbe odgovorna država članica.

(271)

Kad je riječ o klimatskim godinama korištenima u nacionalnim studijama adekvatnosti, Belgija je objasnila da se, s obzirom na to da nije objavljena metodologija, u njima radi dosljednosti koristi ista klimatska baza podataka kao i u MAF-u.

(272)

Kad je riječ o tržišnim prihodima, Belgija je navela da su u postojećim nacionalnim studijama adekvatnosti provedenima do 2019. očekivani prihodi modelirani primjenom srednje vrijednosti prihoda svih simuliranih godina. Iako je taj pristup pojednostavnjen, može se smatrati da odražava očekivane prihode, u kojima se uzimaju u obzir cjenovni rizici, što se u metodologiji ACER-a prepoznaje kao važan element.

(273)

Belgija je u pogledu ograničenjâ cijena i općenito cijelog modeliranja tržišta objasnila da su parametri korišteni u nacionalnim studijama adekvatnosti isti kao i oni korišteni na europskoj razini (ENTSO za električnu energiju, PLEF). To se smatra najboljim dostupnim pristupom koji odražava dizajn europskog tržišta, uključujući prevladavajuća tehnička ograničenja ponuda koja predviđaju nominirani operatori tržišta električne energije.

(274)

Kad je riječ o funkciji određivanja cijena u slučaju oskudice, kako je navedeno u ažuriranom belgijskom planu provedbe, Belgija razmatra u kojoj bi se mjeri mogla predvidjeti ta inicijativa. Belgija je objasnila da nacionalno regulatorno tijelo i operator prijenosnog sustava provode studiju o tome.

(275)

Belgija je napomenula da su u Istraživanju adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2019. već korištena najbolja dostupna predviđanja uvođenja fleksibilnosti i energije vjetra na moru, u skladu s nacionalnim energetskim i klimatskim planom, i da je primijenjeno pravilo najmanje preostale dostupne razlike (minRAM) od 70 %. U osnovnom scenariju smatra se da sve europske zemlje pravodobno ispunjavaju to pravilo.

(276)

Kad je riječ o zabrinutosti u pogledu adekvatnosti, Belgija je tvrdila da, iako je točno da studije pokazuju oscilacije u točno izračunanoj potrebi za kapacitetom, to ne umanjuje činjenicu da potreba za kapacitetom u 2025. zahtijeva intervenciju koja je usmjerena i na novi kapacitet.

(277)

Najnovije istraživanje adekvatnosti i fleksibilnosti pokazuje sve veću potrebu za kapacitetom od 2025. do 2032.

(278)

Belgija se ne slaže sa stajalištem nekih zainteresiranih strana da bi strateška rezerva bila poželjnija od mehanizma za razvoj kapaciteta na razini cijelog tržišta.

(279)

Belgija je uputila na Istraživanje adekvatnosti i fleksibilnosti iz 2019., u kojem su ispitani scenarij isključivo energetskog tržišta sa strateškom rezervom te scenarij isključivo energetskog tržišta s mehanizmom za razvoj kapaciteta. Donesen je zaključak da se u scenariju isključivo energetskog tržišta sa strateškom rezervom ne bi ispunio kriterij sigurnosti opskrbe.

(280)

Kad je riječ o dražbi g. – 2, Belgija jer objasnila da, kao i u drugim državama članicama s mehanizmom za razvoj kapaciteta, dražbe g. – 4 i g. – 1 omogućuju svim tehnologijama, s duljim ili kraćim vremenima isporuke, da sudjeluju u mehanizmu, a državi članici relativnu sigurnost da može nabaviti dovoljnu količinu da bi zajamčila sigurnost opskrbe u godini isporuke. Podjelom količina između dražbi g. – 1 i g. – 2 riskira se prekomjerno smanjenje natjecanja na tim dražbama.