(1)

Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2) uspostavlja se Europski sustav računa 2010. („ESA 2010.”) te ona sadržava referentni okvir zajedničkih standarda, definicija, klasifikacija i računovodstvenih pravila za izradu računa država članica za statističke potrebe Unije.

(2)

Uredbom (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (3) uvode se ekonomski računi u poljoprivredi („ERP-ovi”) na području Unije te se utvrđuju metodologija i rokovi za dostavljanje poljoprivrednih računa. ERP-ovi su prateći računi nacionalnih računa, kako su predviđeni u ESA-i 2010., a njihova je svrha dobivanje usklađenih rezultata usporedivih među državama članicama za izradu računâ za potrebe Unije. Europski revizorski sud objavio je 2016. tematsko izvješće br. 1/2016 naslovljeno „Je li sustav kojim se Komisija služi za mjerenje uspješnosti u vezi s dohodcima poljoprivrednika dobro osmišljen i temelji li se na pouzdanim podatcima?”. To izvješće sadržava utemeljena i relevantna opažanja i preporuke u vezi s ERP-ovima i Uredbom (EZ) br. 138/2004.

(3)

Regionalni ekonomski računi u poljoprivredi („RERP-ovi”) prilagodba su ERP-ova na regionalnoj razini. Sami nacionalni podaci ne mogu prikazati cijelu i ponekad složenu sliku onoga što se događa na detaljnijoj razini. Stoga podaci na regionalnoj razini pomažu u boljem razumijevanju različitosti koje postoje među regijama, nadopunjuju podatke na razini Unije, europodručja i pojedinačnih država članica, istodobno odgovarajući na povećanu potrebu za statističkim podacima o odgovornosti, te povećavaju razinu usklađenosti, učinkovitosti i dosljednosti u pogledu poljoprivredne statistike Unije. RERP-ove stoga treba uključiti u Uredbu (EZ) br. 138/2004 u smislu metodologije i programa prijenosa podataka.

(4)

Statistika se više ne smatra samo jednim od brojnih izvora informacija za potrebe oblikovanja politika, nego ima središnju ulogu u procesu donošenja odluka. Za donošenje odluka na temelju dokaza potrebna je statistika koja zadovoljava kriterije visoke kvalitete kako je navedeno u Uredbi (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (4), u skladu sa svrhama kojima služi.

(5)

Visokokvalitetni statistički podaci na regionalnoj razini središnji su alat za provedbu, praćenje, evaluaciju, preispitivanje i procjenu ekonomskog, okolišnog i društvenog utjecaja politika koje se odnose na poljoprivredu u Uniji, osobito zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), uključujući mjere ruralnog razvoja, ZPP-ov novi model ostvarivanja politika i nacionalne strateške planove, kao i politike Unije koje se, među ostalim, odnose na okoliš, klimatske promjene, bioraznolikost, kružno gospodarstvo, upotrebu zemljišta, uravnotežen i održiv regionalni razvoj, javno zdravlje, dobrobit životinja, sigurnost hrane i opskrbe hranom te ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda. RERP-ovi su ključni i za točnu procjenu doprinosa poljoprivrednog sektora ostvarenju europskog zelenog plana, a posebno strategije „od polja do stola” i strategije Unije za bioraznolikost. Sve se više prepoznaje uloga regija i regionalnih podataka u provedbi ZPP-a. Regije su važan pokretač otvaranja radnih mjesta i održivog gospodarskog rasta u Uniji te pružaju bolje podatke za procjenu održivosti poljoprivrednog sektora za okoliš, ljude, regije i gospodarstvo.

(6)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (5) javnosti bi trebalo odobriti pristup podacima prikupljenima na temelju ove Uredbe koji nisu objavljeni.

(7)

Uredbom (EZ) br. 223/2009 osigurava se pravni okvir za europsku statistiku i od država članica zahtijeva se da poštuju statistička načela i kriterije kvalitete koji su utvrđeni u toj uredbi. Izvješća o kvaliteti ključna su za ocjenjivanje, poboljšavanje i komunikaciju o kvaliteti europske statistike. Odbor za Europski statistički sustav (ESSC) podupro je jedinstvenu integriranu strukturu metapodataka kao standard Europskog statističkog sustava za izvješćivanje o kvaliteti, čime se ujednačenim standardima i usklađenim metodama pridonosi ispunjavanju zahtjeva u pogledu kvalitete statistike utvrđenih u Uredbi (EZ) br. 223/2009, a posebno zahtjeva u pogledu kvalitete statistike iz članka 12. stavka 3. te uredbe. Resursi bi se trebali koristiti optimalno, a opterećenje za davatelje podataka trebalo bi svesti na najmanju moguću mjeru.

(8)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu aranžmana za izvješća o kvaliteti i njihova sadržaja. Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti i u pogledu mogućih odstupanja od zahtjeva u pogledu RERP-ova. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(9)

ERP-ovim se pružaju važni godišnji makroekonomski podaci europskim oblikovateljima politika triput godišnje kao što je predviđeno u Prilogu II. ovoj Uredbi. Sadašnji rok za dostavu drugih procjena ERP-ova, jedne od triju dostava podataka u godini, ne ostavlja mnogo vremena nakon završetka referentnog razdoblja za prikupljanje poboljšanih podataka u odnosu na podatke dostavljene za prve procjene ERP-ova. Da bi se poboljšala kvaliteta drugih procjena ERP-ova, odgovarajući rok za njihovu dostavu potrebno je malo odgoditi.

(10)

Uredbu (EZ) br. 138/2004 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(11)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, naime uključenje RERP-ova u postojeći pravni okvir europske statistike o ERP-ovima, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog dosljednosti i usporedivosti on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(12)

Provedeno je savjetovanje s ESSC-om,

1.

u članku 3. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

(*1)  Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničke klasifikacije prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).”;"

2.

umeću se sljedeći članci:

(*2)  Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Unije (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.).”;"

3.

umeću se sljedeći članci:

4.

Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi;

5.

Prilog II. zamjenjuje se tekstom navedenim u Prilogu II. ovoj Uredbi.

(1)

U skladu s člankom 192. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), niz općih programa djelovanja za okoliš bili su okosnica razvoja i koordinacije politike Unije u području okoliša i pružali su okvir za djelovanje Unije u području okoliša i klime od 1973.

(2)

Odlukom br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) uspostavljen je Sedmi program djelovanja za okoliš. Sedmim programom djelovanja za okoliš utvrđuje se Unijin plan djelovanja u području okoliša za razdoblje do 31. prosinca 2020., kao i dugoročna vizija za 2050.

(3)

U izvješću Komisije od 15. svibnja 2019. o evaluaciji Sedmog programa djelovanja za okoliš zaključeno je da su vizija za 2050. i prioritetni ciljevi još uvijek valjani, da je Sedmi program djelovanja za okoliš pomogao u omogućivanju predvidljivijeg, bržeg i bolje koordiniranog djelovanja u okviru politike u području okoliša te da su struktura i poticajni okvir Sedmog programa djelovanja za okoliš pomogli u stvaranju sinergija, čime je politiku u području okoliša učinio djelotvornijom i učinkovitijom. Nadalje, zaključeno je da je Sedmi program djelovanja za okoliš bio prethodnik Programa održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda (UN) (UN-ov Program 2030.) jer se u njemu inzistira na tome da gospodarski rast i društvena dobrobit ovise o zdravoj bazi prirodnih resursa, da je olakšao postizanje ciljeva održivog razvoja i da je Uniji omogućio da na globalnoj sceni nastupa jednoglasno kad je riječ o pitanjima u području klime i okoliša, no da napredak povezan sa zaštitom prirode, zdravstvom i integracijom okolišnih tema u druga područja politike nije bio dovoljan. Također je zaključeno da su se u Sedmom programu djelovanja za okoliš mogla više uzeti u obzir socijalna pitanja, na temelju postojećih poveznica između okoliša i socijalne politike, primjerice u pogledu učinka na ranjive skupine, radna mjesta, socijalnu uključenost i nejednakost. Nadalje, u izvješću Komisije navedeno je da je potrošnja na zaštitu okoliša u Europi dugi niz godina ostala nepromijenjena (oko 2 % BDP-a) unatoč sve ambicioznijim ciljevima zaštite okoliša u mnogim područjima politika te da, zbog neprovođenja zakonodavstva o okolišu, gospodarstvo Unije svake godine snosi oko 55 milijardi EUR zdravstvenih troškova i izravnih troškova povezanih s okolišem. U izvješću Komisije navedeno je da je snažniji mehanizam praćenja mogao omogućiti bolju provedbu Sedmog programa djelovanja za okoliš.

(4)

Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) pod naslovom „Europsko izvješće o okolišu – stanje i izgledi 2020.: znanje za prelazak na održivu Europu” („SOER 2020.”), Unija u sljedećem desetljeću ima jedinstvenu priliku postati globalni predvodnik u području održivosti suočavanjem s glavnim izazovima održivosti koji zahtijevaju sustavna rješenja. Sustavna promjena podrazumijeva temeljni, transformativni i međusektorski oblik promjene koji podrazumijeva velike pomake i preusmjeravanje u pogledu ciljeva sustava, poticaja, tehnologija, društvenih praksi i normi te u pogledu sustava znanja i pristupa upravljanju. Kako je navedeno u SOER-u 2020., jedan od najvažnijih čimbenika stalnih izazova u Europi u pogledu okoliša i održivosti jest činjenica da su oni neraskidivo povezani s gospodarskim djelatnostima i načinom života, a posebno sa sustavima unutar društva koji Europljanima osiguravaju ono što im je nužno, kao što su hrana, energija i mobilnost. Osiguravanjem usklađenosti politika s postojećim politikama u području okoliša i punom provedbom tih okolišnih politika Europa bi postigla znatan napredak u ostvarenju svojih ciljeva do 2030. te u ostvarenju UN-ova Programa 2030. i njegovih ciljeva održivog razvoja.

(5)

Komisija je odgovorila na izazove utvrđene u SOER-u 2020. donošenjem komunikacije od 11. prosinca 2019. pod naslovom „Europski zeleni plan”, nove strategije rasta za paralelnu zelenu i digitalnu tranziciju, čiji je cilj da Unija postane pravedno i prosperitetno društvo s održivim, konkurentnim, klimatski neutralnim i resursno učinkovitim gospodarstvom te da se zaštiti, sačuva i poveća prirodni kapital Unije uz istodobno unapređenje kvalitete života sadašnjih i budućih generacija. Prioritet bi trebalo biti brzo postizanje klimatskih i okolišnih ciljeva uz istodobnu zaštitu zdravlja i dobrobiti ljudi od okolišnih rizika i učinaka te osiguravanje pravedne i uključive tranzicije. Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (5) u pravo EU-a ugrađen je cilj da Unija najkasnije do 2050. postane klimatski neutralna.

(6)

U svojoj rezoluciji od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi Europski parlament istaknuo je da su potrebne hitne i ambiciozne mjere te pozvao Komisiju na konkretno djelovanje, među ostalim osiguravanjem potpune usklađenosti svih relevantnih budućih zakonodavnih i proračunskih prijedloga s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na razinu ispod 1,5 °C i osiguravanjem da se tim prijedlozima ne doprinosi gubitku bioraznolikosti te rješavanjem problema nedosljednosti trenutačnih politika Unije u području klimatske i okolišne krize, osobito u sklopu dalekosežne reforme njezine politike ulaganja u poljoprivredu, trgovinu, promet, energetiku i infrastrukturu.

(7)

Na europskom zelenom planu temelji se plan oporavka NextGenerationEU, kojim se promiču ulaganja u ključne sektore za zelenu i digitalnu tranziciju, kako bi se izgradila otpornost, ostvario rast i otvaranje radnih mjesta u pravednom i uključivom društvu. Mehanizam za oporavak i otpornost, koji će zajedno s proračunom Unije za razdoblje 2021.–2027. pokretati gospodarski oporavak Unije od krize uzrokovane bolešću COVID-19, također se temelji na prioritetnim ciljevima utvrđenima u europskom zelenom planu. Nadalje, u svim inicijativama u okviru plana oporavka NextGenerationEU trebalo bi se, kada je to primjenjivo, poštovati načelo „ne nanosi bitnu štetu”, kako je utvrđeno u članku 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (6) (Uredba o taksonomiji). Plan oporavka NextGenerationEU pruža važnu priliku za ubrzanje tranzicije prema klimatskoj neutralnosti i zaštiti okoliša.

(8)

Sedmi program djelovanja za okoliš završio je 31. prosinca 2020., a u njegovu članku 4. stavku 3. od Komisije se zahtijevalo da, prema potrebi, pravodobno iznese prijedlog za Osmi program djelovanja za okoliš kako bi se izbjegao prekid kontinuiteta između Sedmog i Osmog programa djelovanja za okoliš. U svojoj Komunikaciji o europskom zelenom planu Komisija je najavila da će Osmi program djelovanja za okoliš uključivati novi mehanizam praćenja kako bi se osiguralo da Unija ostane na dobrom putu da ostvari svoje okolišne ciljeve.

(9)

U skladu s člankom 192. stavkom 3. UFEU-a, Osmim programom djelovanja za okoliš određuju se prioritetni ciljevi koje treba ostvariti. Mjere potrebne za provedbu Osmog programa djelovanja za okoliš treba donijeti u skladu s uvjetima iz članka 192. stavka 1. ili 2. UFEU-a.

(10)

U mjerama za provedbu Osmog programa djelovanja za okoliš, kao što su inicijative, programi, ulaganja, projekti i sporazumi, trebalo bi uzeti u obzir načelo „ne nanosi bitnu štetu” utvrđeno u članku 17. Uredbe o taksonomiji.

(11)

Osmi program djelovanja za okoliš trebao bi podupirati ciljeve europskog zelenog plana, u skladu s dugoročnim ciljem da se živi dobro unutar granica planeta najkasnije do 2050., u skladu s onim što je već utvrđeno u Sedmom programu djelovanja za okoliš. Osmi program djelovanja za okoliš, kao opći program djelovanja Unije za okoliš koji traje do 2030., nadilazi europski zeleni plan. Prioritetnim ciljevima Osmog programa djelovanja za okoliš utvrđuje se smjer u kojem će se donositi politike Unije koji se, među ostalim, temelji na obvezama iz strategija i inicijativa europskog zelenog plana, kao što su strategija EU-a za bioraznolikost do 2030., novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, strategija održivosti u području kemikalija i akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja.

(12)

Pariškim sporazumom donesenim u sklopu Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (7) („Pariški sporazum”) nastoji se pojačati globalni odgovor na opasnost od klimatskih promjena, među ostalim zadržavanjem povećanja globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju te ulaganjem napora u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju, prepoznajući da bi se time znatno smanjili rizici i utjecaji klimatskih promjena.

(13)

Osmi program djelovanja za okoliš temelj je za postizanje okolišnih i klimatskih ciljeva utvrđenih u UN-ovu Programu 2030. i njegovim ciljevima održivog razvoja te bi trebao biti usklađen s ciljevima Pariškog sporazuma, konvencijâ iz Rija i drugih relevantnih međunarodnih sporazuma. Osmi program djelovanja za okoliš omogućuje sustavnu promjenu u gospodarstvo Unije koje će jamčiti dobrobit unutar granica planeta i u kojem je rast regenerativan te koje će osigurati pravednu i uključivu zelenu tranziciju i doprinijeti smanjenju nejednakosti. Prema modelu koji je razvio Centar za otpornost iz Stockholma, postizanje okolišnih i klimatskih ciljeva održivog razvoja temelj je društvenih i gospodarskih ciljeva održivog razvoja jer naša društva i gospodarstva ovise o zdravoj biosferi i održivi se razvoj može ostvariti samo unutar sigurnog prostora za djelovanje na stabilnom i otpornom planetu. Ako Unija želi pokazati globalno vodstvo u postizanju prelaska na održivost, bit će ključno da i sama ostvari ciljeve održivog razvoja te pruži potporu trećim zemljama u njihovom ostvarivanju.

(14)

Mjere za postizanje okolišnih i klimatskih ciljeva Unije potrebno je provoditi u skladu s provedbom europskog stupa socijalnih prava.

(15)

U skladu s člankom 191. stavkom 2. UFEU-a politika Unije u području okoliša usmjerena je prema postizanju visokog stupnja zaštite, uzimajući u obzir različitost prilika u različitim regijama Unije te se temelji na načelu opreznosti i na načelu preventivnog djelovanja, načelu da se šteta nanesena okolišu popravlja ponajprije na samom izvoru te na načelu da onečišćivač plaća.

(16)

Osmi program djelovanja za okoliš trebao bi na pravedan i uključiv način ubrzati zelenu tranziciju na klimatski neutralno, održivo, netoksično, resursno učinkovito, otporno i konkurentno kružno gospodarstvo koje se temelji na obnovljivim izvorima energije i koje planetu vraća više nego što od njega uzima. Zelena tranzicija trebala bi se odvijati u kontekstu gospodarstva dobrobiti u kojem je rast regenerativan i koja omogućuje sustavnu promjenu te u kojoj se prepoznaje da dobrobit i blagostanje naših društava ovise o stabilnoj klimi, zdravom okolišu i zdravim ekosustavima i koja pruža siguran prostor za djelovanje unutar granica planeta. Budući da globalno stanovništvo i potražnja za prirodnim resursima i dalje rastu, gospodarska aktivnost trebala bi se razvijati na održiv način koji ne nanosi štetu, već naprotiv, zaustavlja klimatske promjene, štiti, obnavlja i poboljšava stanje okoliša, uključujući među ostalim zaustavljanje i preokretanje trenda gubitka bioraznolikosti, sprečava uništavanje okoliša, štiti zdravlje i dobrobit od negativnih okolišnih rizika i utjecaja, sprečava onečišćenje i svodi ga na najmanju moguću mjeru, te dovodi do održavanja i obogaćivanja prirodnog kapitala i promicanja održivog biogospodarstva, čime se osigurava obilje obnovljivih i neobnovljivih resursa. Stalnim istraživanjem i inovacijama, promjenom proizvodnih i potrošačkih obrazaca te prilagodbom novim izazovima i zajedničkim stvaranjem, gospodarstvo dobrobiti jača otpornost te štiti dobrobit sadašnjih i budućih generacija.

(17)

U Osmom programu djelovanja za okoliš trebalo bi utvrditi tematske prioritetne ciljeve u područjima ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama, zaštite i obnove kopnene i morske bioraznolikosti, netoksičnoga kružnog gospodarstva, okoliša nulte stope onečišćenja i maksimalnog smanjenja pritisaka na okoliš uslijed proizvodnje i potrošnje u svim sektorima gospodarstva. Ti tematski prioritetni ciljevi, koji se odnose i na pokretače i na učinke štete u okolišu, sami po sebi međusobno su povezani. Stoga je za njihovo postizanje potreban sustavan pristup. Nadalje, u Osmom programu djelovanja za okoliš trebali bi se utvrditi preduvjeti koji omogućavaju usklađeno postizanje dugoročnih i tematskih prioritetnih ciljeva za sve uključene dionike.

(18)

U procjenama učinka koje se provode u kontekstu Osmog programa djelovanja za okoliš trebalo bi uzeti u obzir cijeli niz neposrednih i dugoročnih učinaka na okoliš i klimu u sklopu integrirane analize gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka, uključujući njihove kumulativne učinke te troškove djelovanja odnosno nedjelovanja. Te procjene učinka trebale bi se temeljiti na opsežnom i transparentnom savjetovanju. Komisija bi u roku od osam tjedana od zaključenja javnog savjetovanja trebala iznijeti detaljne povratne informacije o odgovorima dionika na savjetovanje, razlikujući pritom doprinose prema vrsti dionika.

(19)

Prijelaz na gospodarstvo dobrobiti, u kojem je rast regenerativan, ugrađen je u Osmi program djelovanja za okoliš kao i u prioritetne ciljeve do 2030. i 2050. Za ostvarivanje tog prijelaza Unija će trebati razviti sveobuhvatniji pristup oblikovanju politika, među ostalim upotrebom sažetog prikaza kojim se mjeri ekonomski, socijalni i okolišni napredak izvan okvira BDP-a. U okviru napora koje Unija ulaže u provedbu UN-ova Programa 2030., zbirni skup pokazatelja obuhvaćao bi postojeće pokazatelje i postupke praćenja te istodobno pružao informacije o udaljenosti od cilja, gdje je to moguće, te bi u konačnici služio kao pregled politika i smjernice za donošenje novih politika. Stoga je u Osmom programu djelovanja za okoliš razvoj skupa pokazatelja uveden kao preduvjet.

(20)

U Programu UN-a za okoliš i OECD-ovom globalnom forumu o okolišu ističe se da okolišne promjene imaju rodno diferencirane učinke. Rodno diferencirane uloge također uzrokuju različitu ranjivost žena i muškaraca u odnosu na učinke klimatskih promjena, a posljedice klimatskih promjena pogoršavaju rodne nejednakosti. Kako se rodne nejednakosti ne bi nastavljale, potrebno je stoga unijeti rodnu perspektivu u djelovanja i ciljeve povezane s postizanjem prioritetnih ciljeva Osmog programa djelovanja za okoliš.

(21)

U članku 35. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (8) navodi se da izvješće o stanju energetske unije treba uključivati element o napretku država članica prema postupnom ukidanju energetskih subvencija, posebno za fosilna goriva. U članku 17. te uredbe navodi se da Komisija, kojoj pomaže Odbor za energetsku uniju, treba donijeti provedbene akte, uključujući metodologiju za izvješćivanje o postupnom ukidanju energetskih subvencija, posebno za fosilna goriva. Osim toga, na temelju rezultata studije koja je u tijeku Komisija će podupirati države članice u postupnom ukidanju drugih subvencija štetnih za okoliš.

(22)

Kako bi se ispunili zahtjevi iz Strategije EU-a za bioraznolikost za 2030., među ostalim u pogledu investicijskih prioriteta za mrežu Natura 2000 i zelenu infrastrukturu, Komisija je procijenila da bi za prirodu trebalo izdvojiti najmanje 20 milijardi EUR godišnje. Za to će biti potrebno mobilizirati privatno i javno financiranje na nacionalnoj razini i razini Unije, među ostalim putem niza različitih programa.

(23)

U skladu s Komunikacijom Komisije od 14. listopada 2020. pod naslovom „Strategija održivosti u području kemikalija Prelazak na netoksični okoliš”, Osmi program djelovanja za okoliš trebao bi podupirati napore Unije u promicanju dobrog upravljanja kemikalijama kroz međunarodnu suradnju i partnerstva, na bilateralnim, regionalnim i multilateralnim forumima te u suradnji s trećim zemljama. U skladu s međunarodnim obvezama, Unija će osigurati da se opasne kemikalije zabranjene u Uniji ne proizvode za izvoz, među ostalim, izmjenom relevantnog zakonodavstva, prema potrebi.

(24)

I u Uniji i u svijetu zemljišta i tlo kontinuirano trpe degradaciju zbog velikog niza ljudskih aktivnosti, kao što su loše upravljanje zemljištem, prenamjena zemljišta, neodržive poljoprivredne prakse, napuštanje zemljišta, onečišćenje, neodržive šumarske prakse i brtvljenje tla, te zbog gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena, a često su prisutni i drugi čimbenici, što smanjuje njihove kapacitete za pružanje usluga i funkcija ekosustava.

(25)

Globalni prehrambeni sustav, uključujući poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, i dalje je jedan od ključnih pokretača klimatskih promjena i uništavanja okoliša, uključujući globalno krčenje šuma. Kako bi se u Uniji osiguralo postizanje prioritetnih ciljeva Osmog programa djelovanja za okoliš, potrebna je preobrazba prehrambenog sustava Unije.

(26)

Prema izvješću s radionice Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) o bioraznolikosti i pandemijama od 29. listopada 2020., temeljni uzroci pandemija iste su one globalne promjene u okolišu koje uzrokuju gubitak bioraznolikosti i klimatske promjene, uključujući prenamjenu zemljišta, proširenje i intenziviranje poljoprivrede, trgovinu divljom faunom i florom i njihovu konzumaciju te druge čimbenike. Klimatske promjene povezane su s pojavom bolesti i vjerojatno će u budućnosti uzrokovati znatan rizik od pandemija, dok je gubitak bioraznolikosti također povezan s preobrazbom krajolika te u nekim slučajevima može dovesti do povećanog rizika od pojave novih bolesti. Prema izvješću, trošak nedjelovanja znatno premašuje trošak provedbe globalnih strategija za sprečavanje pandemija, koje se temelje na smanjenju trgovine divljom faunom i florom i prenamjeni zemljišta te povećanju nadzora u okviru pristupa „Jedno zdravlje”.

(27)

Pandemija bolesti COVID-19, koja je dovela do dosad neviđene zdravstvene i gospodarske krize, ponovno je pokazala da je u donošenju politika važno primjenjivati višesektorski pristup „Jedno zdravlje”, kojim se uvažava da ljudsko zdravlje ovisi o stanju okoliša i da je povezano s njegovim sastavnim dijelovima i čimbenicima, uključujući zdravlje životinja, te da se mjerama za suzbijanje prijetnji zdravlju treba uzeti u obzir složenost međuodnosa zdravlja i okoliša. Osmi program djelovanja za okoliš trebao bi doprinijeti potpunoj integraciji pristupa „Jedno zdravlje” na svim razinama donošenja politika.

(28)

Napredak prema priznavanju prava na čist, zdrav i održiv okoliš, kako je navedeno u Rezoluciji 48/13 Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda, preduvjet je za postizanje prioritetnih ciljeva Osmog programa djelovanja za okoliš.

(29)

Pojam „pristup na temelju ekosustava” uveden je Konvencijom UN-a o biološkoj raznolikosti kao strategija za integrirano upravljanje kopnenim, vodnim i živim resursima kojom se promiče očuvanje i održivo korištenje na pravedan način kako bi se pomoglo postići ravnotežu između tri cilja te konvencije, odnosno očuvanja, održivog korištenja i raspodjele dobrobiti biološke raznolikosti.

(30)

Prema izvješću EEA-a pod naslovom Nature-based solutions in Europe: Policy, knowledge and practice for climate change adaptation and disaster risk reduction („Prirodna rješenja u Europi: politika, znanje i praksa za prilagodbu klimatskim promjenama i smanjenje rizika od katastrofa”), prirodna rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i smanjenje rizika od katastrofa mjere su kojima se podupire i poboljšava priroda kako bi se obnovili i zaštitili ekosustavi te kako bi se pomoglo društvu da se prilagodi učincima klimatskih promjena i uspori daljnje zagrijavanje, uz istodobno pružanje višestrukih dodatnih koristi. Provedba prirodnih rješenja trebala bi biti usklađena s prioritetnim ciljevima Osmog programa djelovanja za okoliš.

(31)

Izračun prirodnog kapitala, alat kojim se na različite načine mjere promjene u zalihama prirodnog kapitala i kojim se u sustave za izračune i izvješćivanje integrira vrijednost usluga ekosustava, trebao bi pomoći u mjerenju napretka u ostvarivanju ambicioznih ciljeva i mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova te za zaštitu i obnovu bioraznolikosti, koje ne može zamijeniti.

(32)

Morski i obalni ekosustavi, kao što su mangrovi, koraljni grebeni, slane močvare i livade morske trave, propadaju i uništavaju se zbog štetnih praksi, onečišćenja i procesa kao što su eutrofikacija i zakiseljavanje, što utječe na bioraznolikost koju podržavaju te na usluge i funkcije ekosustava koje pružaju te na njihovu sposobnost da djeluju kao ponori ugljika. Potrebno je hitno djelovati kako bi se zaštitili i obnovili morski i obalni ekosustavi, uključujući morsko dno. Zaštita i očuvanje oceana globalni je izazov i zajednička odgovornost te je potrebno podići svijest i poboljšati znanje o oceanima kako bi se potaknulo donošenje i provedba učinkovitih mjera na svim razinama društva i kod svih dionika u društvu.

(33)

Očekuje se da će se uništavanje okoliša i štetni učinci klimatskih promjena još povećati u sljedećim godinama, što će najviše osjetiti zemlje u razvoju i ranjivo stanovništvo. Kako bi se pomoglo u jačanju otpornosti i poduprli napori trećih zemalja u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima te zaštitila bioraznolikost, financijskom pomoći Unije i država članica trećim zemljama trebalo bi promicati UN-ov Program 2030., Pariški sporazum i globalni okvir Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti nakon 2020., a ta bi pomoć trebala biti u skladu s prioritetnim ciljevima Osmog programa djelovanja za okoliš. Nadalje, Unija i države članice također bi trebale osigurati da se Pariški sporazum i drugi međunarodni sporazumi o klimi i okolišu provode na način koji odražava načela pravednosti i zajedničkih ali diferenciranih odgovornosti te mogućnosti, kako je utvrđeno i u članku 2. stavku 2. Pariškog sporazuma.

(34)

Zelena diplomacija i poboljšana suradnja s trećim zemljama, uključujući zemlje u razvoju, te potpora dobrom globalnom upravljanju u području okoliša, uključujući promicanje pristupa informacijama, sudjelovanje javnosti u odlučivanju i pristup pravosuđu u pitanjima okoliša, ključni su za postizanje ciljeva održivog razvoja te okolišnih i klimatskih ciljeva Unije. Također je ključno osigurati sinergije i usklađenost svih unutarnjih i vanjskih politika Unije, uključujući trgovinske politike i sporazume, te poštovanje načela usklađenosti politika za održivi razvoj.

(35)

Budući da je politika u području okoliša vrlo decentralizirana, mjere za postizanje prioritetnih ciljeva iz Osmog programa djelovanja za okoliš trebalo bi poduzeti na različitim razinama upravljanja, to jest na razini Unije te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, s pristupom višerazinskom upravljanju koji se temelji na suradnji. Od ključne su važnosti učinkovito praćenje, provedba, izvršenje i odgovornost, a kako bi se osigurala usklađenost politika, potrebno je djelotvorno upravljanje. Trebalo bi ojačati integrirani pristup razvoju i provedbi politika kako bi se ostvarile najveće moguće sinergije između okolišnih, socijalnih i gospodarskih ciljeva uz sustavan pregled i prema potrebi ocjenu potencijalnih kompromisa među njima, kao i sustavnu evaluaciju potreba ranjivih i marginaliziranih skupina. Tim integriranim pristupom trebale bi se zadovoljiti posebne potrebe svih regija, uključujući urbana i ruralna područja te najudaljenije regije. Nadalje, pristup informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u odlučivanju o okolišu i pristup pravosuđu, uključujući transparentnu suradnju s javnim tijelima i među njima na svim razinama donošenja odluka, s nevladinim akterima i širom javnosti u skladu s Konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (9) („Aarhuška konvencija”) važni su za osiguravanje uspjeha Osmog programa djelovanja za okoliš.

(36)

Komisija bi trebala procijeniti koliko su Unija i države članice napredovale u postizanju prioritetnih ciljeva iz Osmog programa djelovanja za okoliš u kontekstu pravednog i uključivog prelaska na održivost, dobrobit i otpornost unutar granica planeta. To je u skladu s pozivima čelnika država ili vlada država članica u Izjavi iz Porta, Vijeća u njegovim zaključcima od 24. listopada 2019. o ekonomiji dobrobiti i Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora u njegovu dokumentu za razmatranje pod naslovom „Prema održivoj Europi do 2030.” na mjerenje gospodarskih rezultata i društvenog napretka izvan okvira BDP-a te na prelazak prema upotrebi „dobrobiti” za usmjeravanje politike, što podržava i OECD.

(37)

Procjena napretka u postizanju prioritetnih ciljeva Osmog programa djelovanja za okoliš trebala bi odražavati najnovija kretanja s obzirom na dostupnost i relevantnost podataka i pokazatelja. Trebala bi biti koherentna i ne dovoditi u pitanje alate za praćenje ili upravljanje koji obuhvaćaju određene aspekte politike u području okoliša i klime, posebno Uredbu (EU) 2018/1999, Pregled aktivnosti u području okoliša, koji je Komisija najavila u svojoj komunikaciji od 27. svibnja 2016. pod naslovom „Ostvarivanje koristi od politika EU-a u području okoliša u okviru Pregleda aktivnosti u području okoliša”, ni alate za praćenje koji se odnose na kružno gospodarstvo, nultu stopu onečišćenja, bioraznolikost, zrak, vodu, tlo, otpad ili bilo koju drugu politiku u području okoliša. Zajedno s alatima koji se upotrebljavaju u Europskom semestru, pri praćenju ciljeva održivog razvoja koje provodi Eurostat i u Komunikaciji Komisije od 9. rujna 2020. pod naslovom „Izvješće o strateškim predviđanjima 2020.”, procjena napretka u pogledu prioritetnih ciljeva iz Osmog programa djelovanja za okoliš trebala bi biti dio međusektorskog, koherentnog i međusobno povezanog skupa alata za praćenje i upravljanje kojim su uz okolišne obuhvaćeni i socijalni i gospodarski čimbenici.

(38)

Daljnji razvoj baze znanstvenih spoznaja o granicama planeta i ekološkim otiscima te razvoj relevantnih skupova pokazatelja važni su s obzirom na prioritetne ciljeve Osmog programa djelovanja za okoliš, posebno njegov dugoročni prioritetni cilj.

(39)

Za praćenje napretka prema postizanju prioritetnih ciljeva Osmog programa djelovanja za okoliš potrebni su pouzdani i relevantni podaci i pokazatelji. Komisija, EEA i druge relevantne agencije trebale bi pristupati podacima i pokazateljima koje države članice dostavljaju u skladu s primjenjivim pravnim aktima Unije, ponovno ih upotrebljavati i nadograđivati. Nadalje, trebali bi se upotrebljavati drugi izvori podataka kao što su satelitski podaci i informacije koje obrađuju Program Unije za promatranje Zemlje (Copernicus), Europski informacijski sustav za šumske požare, Europski informacijski sustav za bioraznolikost, Sustav za identifikaciju zemljišnih čestica i Europski sustav za upozoravanje na opasnost od poplava te podatkovne platforme kao što su Europska mreža nadgledanja i prikupljanja podataka o moru ili Informacijska platforma za praćenje kemikalija. Primjena modernih digitalnih alata i umjetne inteligencije omogućava djelotvorno upravljanje podacima i njihovo analiziranje, čime se smanjuje administrativno opterećenje uz unapređenje pravovremenosti i kakvoće. Za procjenu napretka prema postizanju prioritetnih ciljeva Osmog programa djelovanja za okoliš, uz pravno obvezujuće ciljeve utvrđene u pravu Unije, mogli bi se upotrebljavati i ciljevi koji nisu pravno obvezujući.

(40)

Nadalje, u skladu sa zahtjevima iz direktiva 2003/4/EZ (10), 2007/2/EZ (11) i (EU) 2019/1024 (12) Europskog parlamenta i Vijeća, države članice trebale bi osigurati da relevantni podaci, informacije i pokazatelji za praćenje provedbe Osmog programa djelovanja za okoliš budu slobodno dostupni, nediskriminirajući, da im je otvoren pristup te da budu odgovarajući, kvalitetni, usporedivi, ažurirani, jednostavni za upotrebu i lako dostupni na internetu.

(41)

Za postizanje prioritetnih ciljeva Osmog programa djelovanja za okoliš, EEA i Europska agencija za kemikalije (ECHA) te države članice trebale bi imati odgovarajuće kapacitete i dovoljne resurse kako bi se osigurala dobra, pristupačna i transparentna baza znanja i dokaza za potporu provedbi strateških prioriteta europskog zelenog plana i procjeni napretka u okviru Osmog programa djelovanja za okoliš. Ostala tijela i agencije također bi prema potrebi trebali biti uključeni te doprinositi provedbi tih strateških prioriteta i toj procjeni napretka.

(42)

Člankom 192. stavkom 3. prvim podstavkom UFEU-a predviđeno je da Europski parlament i Vijeće, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, usvajaju opće programe djelovanja kojima se određuju prioritetni ciljevi koje treba ostvariti u okviru politike Unije u području okoliša. S obzirom na to da komunikacija Komisije o europskom zelenom planu sadržava plan ključnih mjera bitnih za područje okoliša i klime u narednim godinama, u ovoj Odluci iznimno se ne određuju mjere za postizanje njegovih prioritetnih ciljeva za razdoblje do 2025. Međutim, to će biti potrebno učiniti za razdoblje nakon uspostave ključnih mjera europskog zelenog plana, za koje se očekuje da će biti uvedene do 2024., kako bi se osiguralo postizanje tematskih prioritetnih ciljeva utvrđenih u ovoj Odluci i kako bi se Osmim programom djelovanja za okoliš i dalje utvrđivala sveobuhvatna vizija politike Unije u području okoliša. To je potrebno i kako bi se poštovale ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća na temelju članka 192. stavka 3. prvog podstavka UFEU-a, ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 17. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U tu bi svrhu Komisija do 31. ožujka 2024. trebala provesti preispitivanje sredinom programskog razdoblja, nakon čega bi, prema potrebi, do 31. ožujka 2025. trebao uslijediti zakonodavni prijedlog kojim bi se dodao prilog ovoj Odluci kako bi se postigli tematski prioritetni ciljevi.

(43)

Kako bi se u obzir uzeli promjenjivi ciljevi politika i ostvareni napredak, Komisija bi Osmi program djelovanja za okoliš trebala evaluirati 2029. Komisija bi trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću sa zaključcima te evaluacije, nakon čega bi prema potrebi uslijedio zakonodavni prijedlog za sljedeći program djelovanja za okoliš. Takav zakonodavni prijedlog trebalo bi pravodobno podnijeti kako bi se izbjegao prekid kontinuiteta između Osmog i Devetog programa djelovanja.

(44)

S obzirom na to da ciljeve ove Odluke ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka predloženog programa djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za postizanje navedenog cilja,

(a)

osigurati djelotvornu, brzu i potpunu provedbu zakonodavstva i strategija Unije o okolišu i klimi te nastojati da se postigne izvrsnost u okolišnoj učinkovitosti na razini Unije te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, među ostalim osiguravanjem dostatnih administrativnih kapaciteta i kapaciteta za osiguravanje usklađenosti, kako je utvrđeno u redovitom Pregledu aktivnosti u području okoliša, podupiranjem mreža stručnjaka, kao što su Mreža Europske unije za provedbu i izvršenje prava u području okoliša, Europska mreža državnih odvjetnika u području okoliša, Forum sudaca Europske unije u području okoliša i Europska mreža za kriminal povezan s okolišem, te suradnjom s tim mrežama;

(b)

dati prednost provedbi prava Unije u području okoliša tamo gdje je provedba nedostatna, među ostalim putem postupaka zbog povrede, kao i osiguravanjem da se u tu svrhu dodijele dostatni financijski i ljudski resursi te da su informacije o tim postupcima potpune i lako dostupne, uz poštovanje prava Unije;

(c)

poboljšati smjernice i preporuke, među ostalim o učinkovitim, odvraćajućim i razmjernim sankcijama, za smanjenje rizika od nepoštovanja prava Unije u području okoliša, kao i povećanje djelovanja u području odgovornosti za okoliš i odgovora na neusklađenost te jačati pravosudnu suradnju u području kaznenih djela protiv okoliša, kako je utvrđeno u relevantnom zakonodavstvu Unije, kao što je Direktiva 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13), i kaznenog progona za ta kaznena djela;

(d)

jačati integrirani pristup razvoju i provedbi politika, posebno:

(e)

izraditi sažeti prikaz i skup pokazatelja izvan okvira BDP-a, na temelju, među ostalim, ciljanog savjetovanja sa svim relevantnim dionicima, kao i izvješće u kojem se utvrđuju međusobne veze postojećih skupova pokazatelja, okvira i postupaka za praćenje na razini Unije kojima se mjeri socijalni, ekonomski i okolišni napredak te u kojem se predlažu mjere za pojednostavnjenje postojećih prikaza i skupova pokazatelja;

(f)

osigurati da se društvene nejednakosti koje proizlaze iz učinaka i politika povezanih s klimom i okolišem svedu na najmanju moguću mjeru i da se mjere za zaštitu okoliša i klime provode na socijalno pravedan i uključiv način;

(g)

uključiti rodnu osviještenost u politike u području klime i okoliša, među ostalim uvrštavanjem rodne perspektive u sve faze postupka donošenja politika;

(h)

jačati okolišno pozitivne poticaje, kao i postupno ukinuti subvencije štetne za okoliš, posebno subvencije za fosilna goriva, na razini Unije te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini što je prije moguće, među ostalim:

(i)

uključiti djelovanje u području bioraznolikosti u politike Unije i ostvariti opću ambiciju da se u 2024. osigura 7,5 % godišnje potrošnje u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. za ciljeve u području bioraznolikosti, a u 2026. i 2027. godini 10 % takve godišnje potrošnje, s tim da bi se ta potrošnja trebala pratiti efikasnom, transparentom i sveobuhvatnom metodologijom, pri čemu se u obzir uzimaju postojeća preklapanja između ciljeva u područjima klime i bioraznolikosti;

(j)

osigurati da se klimatska pitanja i bioraznolikost uzmu u obzir i pravilno integriraju u proračun Unije i da se financiranja u području klime i bioraznolikosti koordiniraju;

(k)

promicati dobro upravljanje kemikalijama na međunarodnoj razini, uz istodobno promicanje globalnog postupnog ukidanja tvari koje nisu odobrene u Uniji;

(l)

brzo zamijeniti problematične tvari, uključujući posebno zabrinjavajuće tvari, endokrine disruptore, vrlo postojane kemikalije, neurotoksične i imunotoksične tvari, te uhvatiti se u koštac s kombiniranim učinkom kemikalija, nanooblika tvari i izloženosti opasnim kemikalijama iz proizvoda procjenom njihova utjecaja na zdravlje i okoliš, uključujući klimu i bioraznolikost, uz istodobno promicanje po konstrukciji sigurnih i održivih kemikalija i materijala te jačanje i koordiniranje napora za promicanje razvoja i validacije alternativa ispitivanju na životinjama;

(m)

riješiti problem degradacije zemljišta i osigurati zaštitu i održivo korištenje tla, među ostalim posebnim zakonodavnim prijedlogom o zdravlju tla do 2023.;

(n)

preobraziti prehrambeni sustav Unije kako bi se njime, među ostalim, doprinijelo zaštiti i obnovi bioraznolikosti unutar i izvan Unije te osigurala visoka razina dobrobiti životinja uz istodobno osiguravanje pravedne tranzicije za pogođene dionike;

(o)

holistički potvrditi međusobnu povezanost zdravlja ljudi, životinja i okoliša uključivanjem pristupa „Jedno zdravlje” u donošenje politika;

(p)

ostvariti napredak na međunarodnoj razini prema priznavanju prava na čist, zdrav i održiv okoliš;

(q)

potpuno iskoristiti pristupe koji se temelje na ekosustavima i zelenoj infrastrukturi, uključujući prirodna rješenja koja pogoduju bioraznolikosti, istodobno osiguravajući da se njihovom provedbom obnavlja bioraznolikost i poboljšava cjelovitost i povezivost ekosustava, da imaju jasne društvene dodatne koristi, što zahtijeva potpunu suradnju s autohtonim narodima i lokalnim zajednicama te njihov pristanak, te da se njome ne zamjenjuju niti potkopavaju mjere poduzete za zaštitu bioraznolikosti ili smanjenje emisija stakleničkih plinova unutar Unije;

(r)

iskoristiti postojeće alate i metodologije te dodatno poboljšati metode praćenja, alate za evaluaciju i mjerljive pokazatelje za prirodna rješenja;

(s)

znatno smanjiti otisak Unije u pogledu materijala i potrošnje kako bi ga se što prije dovelo unutar granica planeta, među ostalim i prema potrebi, uvođenjem ciljeva Unije za smanjenje emisija do 2030.;

(t)

djelotvorno integrirati ciljeve održivog razvoja te klimatske i okolišne ciljeve u europski semestar gospodarskog upravljanja, ne dovodeći u pitanje njegovu izvornu svrhu, uključujući nacionalne programe reformi te nacionalne planove oporavka i otpornosti;

(u)

mobilizirati resurse i osigurati dostatna održiva ulaganja iz javnih i privatnih izvora, uključujući sredstva i instrumente dostupne u okviru proračuna Unije, putem Europske investicijske banke i na nacionalnoj razini u skladu sa strategijom Unije o održivim financijama;

(v)

ostvarivati najveću moguću korist od okolišnog oporezivanja, instrumenata koji se temelje na tržištu i zelenih proračunskih i financijskih instrumenata, uključujući one koji su potrebni za osiguravanje socijalno pravedne tranzicije, te podupirati poduzeća i druge dionike u razvoju i primjeni standardizirane prakse za računovodstvo prirodnoga kapitala;

(w)

osiguravati da se politike i djelovanje u području okoliša na razini Unije, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini temelje na najboljim dostupnim znanstvenim saznanjima i tehnologijama te jačati baze znanja o okolišu, uključujući autohtono i lokalno znanje, i povećavati njihovu upotrebu, među ostalim kroz istraživanja, inovacije, poticanje zelenih vještina, osposobljavanje i ponovno osposobljavanje i daljnje jačanje računovodstva okoliša i ekosustava;

(x)

razviti i konsolidirati baze znanja, među ostalim o zahtjevima za sustavne promjene, načinu prelaska s izdvojenog i sektorskog političkog fokusa na sustavni pristup usklađenosti politika, kao i o sposobnosti različitih ekosustava da djeluju kao ponori i zalihe stakleničkih plinova;

(y)

iskorištavati potencijal digitalnih i podatkovnih tehnologija za potporu politici u području okoliša, uključujući pružanjem podataka u realnom vremenu i informacija o stanju ekosustava, uz povećavanje napora za svođenje ekološkog otiska na najmanju moguću mjeru za te tehnologije te osiguravanje transparentnost i javne odgovornosti za podatke i informacije;

(z)

ukloniti nedostatke i optimizirati relevantne skupove pokazatelja, kao što su oni povezani sa sustavnim promjenama, granicama planeta i otiskom proizvodnje i potrošnje Unije, kao i oni koji se odnose na povezanost okolišnih i socioekonomskih čimbenika, kao što su nejednakosti koje proizlaze iz promjena u okolišu, uz istodobno osiguravanje da su skupovi pokazatelja usporedivi na svim razinama donošenja politika;

(aa)

mobilizirati široku potporu civilnog društva, u suradnji s poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima, socijalnim partnerima, građanima, zajednicama i drugim dionicima;

(ab)

senzibilizirati javnost o važnosti postizanja prioritetnih ciljeva utvrđenih u članku 2. te jačati sposobnost građana da djeluju promicanjem, među ostalim, rasprave i komunikacije na svim razinama, cjeloživotnog obrazovanja o okolišu, građanskog sudjelovanja i djelovanja pod vodstvom zajednice;

(ac)

doprinijeti potpori civilnom društvu, javnim tijelima, građanima i zajednicama, socijalnim partnerima i privatnom sektoru u prepoznavanju rizika povezanih s klimom i okolišem, procjeni njihova učinka i poduzimanju mjera za sprečavanje i ublažavanje takvih rizika te prilagodbu tim rizicima, te poticati njihov angažman u uklanjanju nedostataka u znanju, među ostalim poticanjem građana da promatraju i prijavljuju okolišne probleme i nedostatke u pogledu poštovanja propisa, uključujući promicanje dobrih praksi građanske znanosti upotrebom digitalnih tehnologija;

(ad)

poticati suradnju u razvoju i provedbi strategija, politika ili zakonodavstva povezanih s Osmim programom djelovanja za okoliš i osigurati potpuno sudjelovanja regionalnih i lokalnih tijela u urbanim i ruralnim područjima, uključujući najudaljenije regije, u svim dimenzijama donošenja politika u području okoliša, putem suradničkog i višerazinskog pristupa te osigurati da regionalne i lokalne zajednice imaju odgovarajuća sredstva za provedbu na terenu;

(ae)

jačati suradnju između svih institucija Unije u području klimatske i okolišne politike, uključujući između Komisije i Odbora regija u okviru poboljšane suradnje i razmotriti načine kako poboljšati dijalog i objedinjavanje informacija;

(af)

djelotvorno primjenjivati visoke standarde za transparentnost, sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu u skladu s Aarhuškom konvencijom i na razini Unije i na razini država članica;

(ag)

objavljivati podatke i dokaze povezane s provedbom Osmog programa djelovanja za okoliš, osigurati da budu lako dostupni i razumljivi, ne dovodeći u pitanje odredbe o povjerljivosti u zakonodavstvu u određenom području;

(ah)

poticati globalno prihvaćanje prioritetnih ciljeva utvrđenih u članku 2., čime se osigurava koherentnost unutarnjih i vanjskih pristupa i koordinirano djelovanje, posebno u pogledu:

(1)

Vijeće je 12. travnja 2011. donijelo Uredbu (EU) br. 359/2011.

(2)

Na temelju preispitivanja Odluke Vijeća 2011/235/ZVSP (2) Vijeće je odlučilo da bi mjere ograničavanja iz te odluke trebalo produljiti do 13. travnja 2023.

(3)

Tri osobe uvrštene na popis u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 359/2011 preminule su te bi unose u vezi s tim osobama trebalo ukloniti iz tog priloga. Vijeće je zaključilo i da bi unose u vezi s 25 osoba iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 359/2011 trebalo ažurirati.

(4)

Prilog I. Uredbi (EU) br. 359/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 propisano je odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje odobrenja. Člankom 10. stavkom 2. te uredbe predviđena je ponovna procjena dodataka odobrenih u skladu s Direktivom Vijeća 70/524/EEZ (2).

(2)

Eterično ulje plodova vrste Litsea odobreno je bez vremenskog ograničenja u skladu s Direktivom 70/524/EEZ kao dodatak hrani za sve životinjske vrste. Taj je dodatak nakon toga unesen u registar dodataka hrani za životinje kao postojeći proizvod u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

U skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 u vezi s njezinim člankom 7. podnesen je zahtjev za ponovnu procjenu eteričnog ulja plodova vrste Litsea za sve životinjske vrste.

(4)

Podnositelj zahtjeva zatražio je da se taj dodatak razvrsta u kategoriju dodataka „osjetilni dodaci” i funkcionalnu skupinu „aromatske tvari”. Uz zahtjev su priloženi podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(5)

Podnositelj zahtjeva zatražio je da se eterično ulje plodova vrste Litsea odobri i za uporabu u vodi za piće. Međutim, Uredbom (EZ) br. 1831/2003 nije dopušteno odobravanje „aromatskih tvari” za uporabu u vodi za piće. Stoga ne bi trebalo dopustiti uporabu eteričnog ulja plodova vrste Litsea u vodi za piće.

(6)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojem je mišljenju od 5. svibnja 2021. (3) zaključila da eterično ulje plodova vrste Litsea u predloženim uvjetima uporabe nema štetan učinak na zdravlje životinja, zdravlje potrošača i okoliš. Agencija je također zaključila da bi trebalo smatrati da eterično ulje plodova vrste Litsea nadražuje kožu i oči te izaziva preosjetljivost kože i dišnih organa. Stoga Komisija smatra da bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere zaštite kako bi se spriječili štetni učinci na zdravlje ljudi, ponajprije na zdravlje korisnikâ tog dodatka.

(7)

Agencija je nadalje zaključila da je eterično ulje plodova vrste Litsea općepoznato kao tvar koja daje aromu hrani i njegova bi funkcija u hrani za životinje u osnovi bila ista kao u hrani. Stoga se smatra da nisu potrebni dodatni dokazi o učinkovitosti. Isto tako, potvrdila je izvješće o metodama analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(8)

Procjena eteričnog ulja plodova vrste Litsea pokazuje da su ispunjeni uvjeti za odobravanje iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi odobriti uporabu te tvari kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

(9)

U cilju bolje kontrole trebalo bi predvidjeti određene uvjete. Konkretno, na oznaci dodatka hrani za životinje trebalo bi navesti preporučenu količinu. Ako se ta količina premaši, na oznaci premiksâ trebalo bi navesti određene informacije.

(10)

Činjenica da nije odobrena uporaba eteričnog ulja plodova vrste Litsea kao aromatske tvari u vodi za piće ne isključuje njegovu uporabu u krmnim smjesama koje se daju u vodi.

(11)

Budući da ne postoje sigurnosni razlozi zbog kojih bi izmjene uvjeta izdavanja odobrenja predmetne tvari bilo potrebno odmah primjenjivati, primjereno je zainteresiranim stranama omogućiti prijelazno razdoblje kako bi se pripremile za ispunjavanje novih zahtjeva koji proizlaze iz odobrenja.

(12)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 474/2006 (2) utvrđen je popis zračnih prijevoznika na koje se primjenjuje zabrana letenja unutar Unije.

(2)

Zračni prijevoznici koje je certificirala ruska Savezna agencija za zračni promet („FATA”) nisu uvršteni u Prilog A ili B Uredbi (EZ) br. 474/2006, osim zračnog prijevoznika SKOL Airline LLC koji je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/2070 dodan u Prilog A (3).

(3)

Određene države članice Europske unije („EU”) i Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa („Agencija”) Komisiji su u skladu s člankom 4. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 2111/2005 dostavile informacije koje mogu biti relevantne za ažuriranje tog popisa. Relevantne informacije dostavile su i treće zemlje i međunarodne organizacije. Komisija je na odgovarajući način razmotrila dostavljene informacije pri donošenju odluke o tome je li primjereno ažurirati popis.

(4)

U skladu sa Sporazumom sklopljenim 1999. između Bermuda i Rusije o provedbi članka 83.a Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu potpisane u Chicagu 7. prosinca 1944. („Čikaška konvencija”) u pogledu zrakoplova iz bermudskog registra kojima upravljaju zračni prijevoznici koje je certificirala FATA, a koji se odnosi na prijenos funkcija i dužnosti regulatornog nadzora iz priloga 1., 2. i 6. Čikaškoj konvenciji, tijelo za civilno zrakoplovstvo Bermuda („BCAA”) obavijestilo je FATA-u 14. ožujka 2022. u Općoj obavijesti GEN-01-2022 da će svjedodžbe o plovidbenosti svih zakupljenih zrakoplova registriranih u Bermudima kojima upravljaju zračni prijevoznici koje je certificirala FATA biti suspendirane s učinkom od 12. ožujka 2022. u 23.59 UTC, zato što je utvrđeno da se više ne može osigurati kontinuirana plovidbenost tih zrakoplova.

(5)

U skladu sa Sporazumom sklopljenim 2002. između Irske i Rusije o provedbi članka 83.a Čikaške konvencije, u pogledu zrakoplova iz irskog registra kojima upravljaju zračni prijevoznici koje je certificirala FATA, a koji se odnosi na prijenos funkcija i dužnosti regulatornog nadzora iz priloga 1., 2. i 6. Čikaškoj konvenciji, irsko tijelo za zrakoplovstvo („IAA”) izdalo je 15. ožujka 2022. zrakoplovnu obavijest A.114 u kojoj je objavilo prestanak valjanosti svih svjedodžbi o plovidbenosti za zrakoplove kojima upravljaju zračni prijevoznici koje je certificirala FATA, s učinkom od datuma te obavijesti, zato što je utvrđeno da se ne može osigurati plovidbenost tih zrakoplova.

(6)

Unatoč tim odlukama BCAA-e i IAA-e donesenima u njihovu svojstvu nadležnih tijela država registracije, zračni prijevoznici koje je certificirala FATA i dalje upravljaju određenim brojem predmetnih zrakoplova unutar Rusije i prema određenim trećim zemljama. Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva („ICAO”) u svojem je elektroničkom glasniku 2022/12. od 11. ožujka 2022. napomenula da se takvim djelovanjem izravno krše članci 29. i 31. Čikaške konvencije. U skladu s tim elektroničkim glasnikom, FATA kao tijelo odgovorno za osiguravanje da zračni prijevoznici certificirani u Rusiji poštuju relevantne međunarodne standarde sigurnosti ne bi smjela dopustiti obavljanje takvih operacija. Nadalje, zračni prijevoznici koje je certificirala FATA i koji obavljaju letove zrakoplovima iz uvodnih izjava 4. i 5. svjesno krše relevantne međunarodne sigurnosne standarde, posebno Prilog 6. dio I. poglavlje 5. Standard 5.2.3. ICAO-a „Zrakoplovom se upravlja u skladu s uvjetima iz njegove svjedodžbe o plovidbenosti i u okviru odobrenih ograničenja iz njegova letačkog priručnika”, uz pretpostavku da svjedodžbu o plovidbenosti izdaje država registracije.

(7)

Nadalje, velik broj tih zrakoplova upisan je u ruski registar zrakoplova bez pristanka vlasnika i bez naknadne suradnje BCAA-e ili IAA-e u pogledu sigurnosti. Kako je navedeno i u elektroničkom glasniku ICAO-a iz uvodne izjave 6., time se krše članci 17. i 18. Čikaške konvencije.

(8)

ICAO je 18. ožujka 2022. objavio dopis AN 3/1.1–22/41 u kojem podsjeća sve države ugovornice Čikaške konvencije na odgovornosti i obveze nadzora koje proizlaze iz te konvencije i njezinih priloga u pogledu odgovarajuće provedbe nadzora sigurnosti.

(9)

Rusija je 18. ožujka 2022. obavijestila Bermude da s trenutačnim učinkom suspendira Sporazum o provedbi članka 83.a iz uvodne izjave 4. Slijedom toga i u skladu s relevantnim međunarodnim sigurnosnim standardima civilnog zrakoplovstva, sve su odgovornosti regulatornog nadzora koje su na temelju tog sporazuma prethodno prenesene na Rusiju vraćene Bermudima kao državi registracije.

(10)

FATA je kršeći primjenjive međunarodne sigurnosne standarde civilnog zrakoplovstva zadržala prenesene odgovornosti regulatornog nadzora iz uvodnih izjava 4. i 5. te je, bez ikakve koordinacije s Bermudima i Irskom kao državama registracije, preuzela regulatorne funkcije i dužnosti iz Priloga 8. Čikaškoj konvenciji. Nema provjerljivih dokaza na temelju kojih bi se moglo zaključiti da je FATA uspostavila neophodne kapacitete nadzora sigurnosti kako bi na odgovarajući način u tako kratkom roku izvršavala takve proširene obveze nadzora nad tim vrlo velikim brojem zrakoplova.

(11)

Komisija je 21. ožujka 2022. u skladu s člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 473/2006 (4) obavijestila FATA-u da je ozbiljno zabrinuta zbog stanja nadzora sigurnosti zračnog prometa u Rusiji te ju je obavijestila o bitnim činjenicama i razmatranjima koji bi mogli biti osnova za odluku o uvođenju zabrane letenja unutar Unije za zračne prijevoznike koje je certificirala FATA.

(12)

Komisija je FATA-i omogućila da Komisiji i Odboru EU-a za sigurnost zračnog prometa podnese pisane primjedbe te da se usmeno očituje 5. travnja 2022. Od FATA-e je zatraženo da se do 1. travnja 2022. izjasni namjerava li iskoristiti svoje pravo na obranu i želi li se očitovati pred Odborom EU-a za sigurnost zračnog prometa.

(13)

Komisija je 21. ožujka 2022. obavijestila Odbor EU-a za sigurnost zračnog prometa o tekućim zajedničkim savjetovanjima s FATA-om u okviru Uredbe (EZ) br. 2111/2005 i Uredbe Komisije (EZ) br. 473/2006.

(14)

FATA je 31. ožujka 2022. u dopisu upućenom Komisiji navela da odbija navode o sigurnosnim rezultatima zračnih prijevoznika koje je certificirala FATA te da smatra da u potpunosti ispunjava odgovornosti država ugovornica ICAO-a. Međutim, FATA nije dostavila nikakve dokaze ili informacije kojima bi potkrijepila svoje izjave i nije pokazala kako ispunjava svoje obveze u pogledu regulatornih funkcija i dužnosti iz Priloga 8. Čikaškoj konvenciji, posebno u pogledu zračnih prijevoznika koji upravljaju zrakoplovima iz uvodnih izjava 4. i 5.

(15)

Komisija je 1. travnja 2022. zaključila da FATA nije iskazala namjeru da iskoristi svoje pravo na obranu u skladu s Uredbom (EZ) br. 2111/2005, kako je zatraženo u dopisu koji je 21. ožujka 2022. uputila FATA-i.

(16)

Odbor EU-a za sigurnost zračnog prometa sastao se 5. travnja 2022. kako bi raspravio o sigurnosnim rezultatima zračnih prijevoznika koje je certificirala FATA, kao i o sposobnosti FATA-e da poštuje međunarodne standarde sigurnosti zračnog prometa. Osvrnuo se na kršenja Čikaške konvencije iz uvodnih izjava 6. i 7. te kršenje primjenjivih međunarodnih standarda sigurnosti civilnog zrakoplovstva iz uvodne izjave 10. Primijetio je i nedostatak spremnosti na suradnju s Komisijom i državama članicama EU-a u pogledu kapaciteta FATA-e i zračnih prijevoznika koje je certificirala da osiguraju kontinuiranu plovidbenost i operativnu sigurnost flote zračnih prijevoznika, uključujući zrakoplova iz uvodnih izjava 4. i 5.

(17)

Dodatno su razmotrene i posljedice mjera ograničavanja koje proizlaze iz Uredbe Vijeća (EU) 2022/328 (5) o izmjeni Uredbe (EU) br. 833/2014, a posebno kratkoročni operativni učinak ograničenog pristupa ažuriranjima navigacijskih baza podataka i baza podataka sustava za upozoravanje na blizinu tla, čime se ozbiljno ugrožavaju sposobnosti sigurne plovidbe zrakoplova kojima upravljaju zračni prijevoznici koje je certificirala FATA.

(18)

Uzeta je u obzir činjenica da je zbog primjenjivih mjera ograničavanja smanjena inženjerska i tehnička podrška zračnim prijevoznicima koje je certificirala FATA. Nadalje, zbog smanjene inženjerske i tehničke potpore u kombinaciji s povećanom aktivnošću nadzora koja proizlazi iz dodavanja velikog broja novih zrakoplova u ruski registar povećat će se radno opterećenje FATA-e i potreba za stručnim znanjem koje vjerojatno neće biti odmah dostupno uzimajući u obzir s jedne strane uvjete Sporazuma o provedbi članka 83.a pod kojima su se te aktivnosti dosad provodile u Rusiji, a s druge strane posljedice primjenjivih mjera ograničavanja.

(19)

S obzirom na prethodno navedena kršenja i nedostatak spremnosti da suradnjom s Komisijom i državama članicama EU-a riješi konkretna pitanja i dvojbe koje je Komisija istaknula u dopisu od 21. ožujka 2022., Komisija i Odbor EU-a za sigurnost zračnog prometa zaključili su, u skladu sa zajedničkim kriterijima iz Priloga Uredbi (EZ) br. 2111/2005, a posebno s obzirom na treći kriterij, da nema dokaza da FATA može ispuniti svoje odgovornosti u skladu s Čikaškom konvencijom i standarde iz njezinih priloga u pogledu zračnih prijevoznika koje je certificirala FATA, a koji upravljaju zrakoplovima iz uvodnih izjava 4. i 5.

(20)

Nadalje, u skladu sa zajedničkim kriterijima utvrđenima u Prilogu Uredbi (EZ) br. 2111/2005, a posebno s prvim kriterijem, zračni prijevoznici koje je certificirala FATA i koji su upravljali jednim ili više zrakoplova iz uvodnih izjava 4. i 5. time su dokazali ozbiljne sigurnosne nedostatke jer su dopustili izvođenje letačkih operacija u suprotnosti s relevantnim međunarodnim standardima sigurnosti koji se primjenjuju na komercijalni zračni prijevoz.

(21)

U skladu sa zajedničkim kriterijima iz Priloga Uredbi (EZ) br. 2111/2005 Komisija smatra da bi popis zračnih prijevoznika kojima je zabranjeno letjeti u Uniji utvrđen u Prilogu A Uredbi (EZ) br. 474/2006 trebalo izmijeniti kako bi se uključili svi zračni prijevoznici certificirani u Rusiji koji upravljaju zrakoplovima iz uvodnih izjava 4. i 5.

(22)

Države članice trebale bi i dalje provjeravati poštuju li zračni prijevoznici koje je certificirala FATA relevantne međunarodne standarde sigurnosti određivanjem tih prijevoznika kao prioriteta za inspekcijske preglede na stajanci u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 965/2012 (6).

(23)

Stanje u pogledu sposobnosti i kapaciteta FATA-e da ispunjava svoju ulogu i odgovornosti u pogledu nadzora zrakoplovne industrije i svih zračnih prijevoznika certificiranih u Rusiji, uključujući posebno zračne prijevoznike koji upravljaju zrakoplovima iz uvodnih izjava 4. i 5., pomno će se pratiti i podlijegati daljnjem nadzoru Komisije, uz pomoć Agencije, radi preispitivanja na sljedećim sastancima Odbora EU-a za sigurnost zračnog prometa.

(24)

Uredbu (EZ) br. 474/2006 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(25)

Člancima 5. i 6. Uredbe (EZ) br. 2111/2005 prepoznaje se potreba za brzim, a prema potrebi i hitnim donošenjem odluka, s obzirom na moguće posljedice za sigurnost. Kako bi se zaštitili osjetljivi podaci i građani na putovanju, nužno je da se svaka odluka povezana s ažuriranjem popisa zračnih prijevoznika na koje se primjenjuje zabrana ili ograničenje letenja unutar Unije objavi i stupi na snagu odmah nakon donošenja.

(26)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za sigurnost zračnog prometa osnovanog člankom 15. Uredbe (EZ) br. 2111/2005,

1.

Prilog A zamjenjuje se tekstom iz Priloga I. ovoj Uredbi;

2.

Prilog B zamjenjuje se tekstom iz Priloga II. ovoj Uredbi.