(1)

Nedavna vojna agresija Ruske Federacije na Ukrajinu i aktualni oružani sukob iz temelja su promijenili sigurnosno stanje u Europi. Zbog te vojne agresije Unija, a posebno njezine istočne regije, suočava se sa znatnim priljevom osoba. To je dodatan izazov u vrijeme kad se gospodarstva država članica još oporavljaju od učinka pandemije bolesti COVID-19.

(2)

Države članice već mogu financirati širok raspon ulaganja u okviru svojih programa kohezijske politike kako bi odgovorile na migracijske izazove u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Europskog socijalnog fonda (ESF), među ostalim u okviru dodatnih sredstava stavljenih na raspolaganje kao Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU) radi pružanja pomoći u sanaciji krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i njezinih socijalnih posljedica te za pripremu zelenog, digitalnog i otpornog gospodarskog oporavka. Djelovanja mogu obuhvaćati ulaganja u područjima socijalne uključenosti, zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja i skrbi za djecu, među ostalim ulaganjima u infrastrukturu, obnovom zapostavljenih urbanih područja, djelovanjâ za smanjenje prostorne i obrazovne izolacije migranata i novoosnovana poduzeća. Države članice mogu preraspodijeliti preostala sredstva u okviru svojih programa radi odgovora na takve migracijske izazove. Osim toga, Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) može se upotrebljavati za osiguravanje hrane i osnovne materijalne pomoći osobama, uključujući državljane trećih zemalja, pogođenima vojnom agresijom Ruske Federacije.

(3)

Iako je u provedbene mehanizme za dodatna sredstva stavljena na raspolaganje u okviru inicijative REACT-EU već uveden niz fleksibilnosti, potrebno je omogućiti fleksibilnije korištenje sredstava EFRR-a, ESF-a i FEAD-a iz višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. Uzimajući u obzir hitnost odgovora na migracijske izazove koji su posljedica vojne agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, rashodi za operacije namijenjene odgovaranju na te izazove trebali bi biti prihvatljivi od datuma na koji je ta vojna agresija počela. Nadalje, trebalo bi povećati fleksibilnost u načinu korištenja EFRR-a i ESF-a za takve operacije kako bi se raspoloživa financijska sredstva u programima mogla brzo iskoristiti, pod uvjetom da je dotična operacija u skladu s operativnim programom kako je izmijenjen prema potrebi. Ta bi fleksibilnost trebala biti dodatak mogućnostima komplementarnog financiranja operacija koje su već predviđene. Trebalo bi uvesti i pojednostavnjene mehanizme izvješćivanja u pogledu podataka o sudionicima u tim operacijama.

(4)

Kako bi se osiguralo da pogođene osobe mogu bez odgode koristiti pomoć u okviru FEAD-a, primjereno je dopustiti državama članicama da izmijene određene elemente operativnih programa koji se podupiru iz FEAD-a bez zahtjeva da se donese odluka Komisije.

(5)

Potpora koja se pruža u okviru kohezijske politike trebala bi osobito biti komplementarna djelovanjima koja se financiraju u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju kako bi se što više povećao učinak raspoloživih financijskih sredstava.

(6)

Posljedice pandemije bolesti COVID-19 pogodile su države članice na dosad nezabilježen način. Ukupan učinak te pandemije doveo je do vrlo velikog pritiska na proračune država članica zbog iznenadnog i znatnog povećanja javnih ulaganja potrebnih u njihovim zdravstvenim sustavima i drugim sektorima njihovih gospodarstava. Osim toga, postojao je rizik od narušavanja potpore koja se pruža najpotrebitijima. To je dovelo do iznimne situacije koja zahtijeva uvođenje posebnih mjera.

(7)

Kako bi se odgovorilo na izbijanje bolesti COVID-19, uredbe (EU) br. 1301/2013 (3) i (EU) br. 1303/2013 (4) Europskog parlamenta i Vijeća izmijenjene su Uredbom (EU) 2020/460 Europskog parlamenta i Vijeća (5) kako bi se omogućila veća fleksibilnost u provedbi programâ koji se podupiru iz EFRR-a, ESF-a i Kohezijskog fonda (fondovi) te iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Međutim, s obzirom na to da su se ozbiljni negativni učinci te krize na gospodarstva i društva Unije povećali, obje su uredbe ponovno izmijenjene Uredbom (EU) 2020/558 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

Osim toga, kako bi se odgovorilo na učinak krize uzrokovane bolešću COVID-19 na najpotrebitije, Uredba (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (7) izmijenjena je i Uredbom (EU) 2020/559 Europskog parlamenta i Vijeća (8) kako bi se uvele posebne mjere za FEAD radi odgovora na izbijanje bolesti COVID-19. Tim izmjenama pruža se iznimna dodatna fleksibilnost kako bi se državama članicama omogućilo da se usredotoče na potreban odgovor na tu dosad nezabilježenu krizu povećanjem mogućnosti mobiliziranja neiskorištenih sredstava iz fondova te pojednostavnjenjem postupovnih zahtjeva povezanih s provedbom programa kako bi se ispunila potreba za brzim odgovorom na tu krizu. Naknadnom izmjenom Uredbe (EU) br. 1303/2013, uvedenom Uredbom (EU) 2020/2221 Europskog parlamenta i Vijeća (9), stavljena su na raspolaganje znatna dodatna sredstva kao REACT-EU radi pružanja pomoći u sanaciji krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i njezinih socijalnih posljedica te u pripremi zelenog, digitalnog i otpornog oporavka gospodarstva.

U okviru istog paketa Uredba (EU) br. 223/2014 izmijenjena je i Uredbom (EU) 2021/177 Europskog parlamenta i Vijeća (10) kako bi se državama članicama omogućila mobilizacija tih dodatnih sredstava za najpotrebitije u kontekstu provedbe FEAD-a.

(8)

Iako su fleksibilne mogućnosti i dodatna sredstva predviđena za programsko razdoblje 2014.–2020. pomogli državama članicama u njihovu odgovoru na krizu i njihovim nastojanjima da se oporave, pojava novih varijanti koronavirusa, posebno varijante omikron, kao i rašireno pooštravanje ograničenja u posljednjem tromjesečju 2021. nastavili su imati ozbiljne negativne učinke na gospodarstva i društva država članica te su otežali normalnu provedbu programa kohezijske politike i programa koji se podupiru u okviru FEAD-a. Nedavna vojna agresija Ruske Federacije i posljedični migracijski tokovi pogoršali su te učinke i mogli bi dodatno ugroziti oporavak gospodarstva Unije. Stoga je, u skladu s mogućnošću predviđenom u Uredbi (EU) 2020/558, potrebno iznimno produljiti jednu od mjera uvedenih tom uredbom, odnosno mogućnost primjene stope sufinanciranja od 100 % za obračunsku godinu 2020./2021. na sljedeću obračunsku godinu.

(9)

Kako bi se smanjilo opterećenje javnih proračuna koje je proizašlo iz potrebe da se odgovori na kriznu situaciju, ubrzala provedba programa i omogućila potrebna ulaganja za oporavak regija, državama članicama trebalo bi stoga iznimno dati mogućnost primjene stope sufinanciranja od 100 % u programu koji se podupire iz EFRR-a, ESF-a, Kohezijskog fonda ili FEAD-a i za obračunsku godinu 2021.–2022.

(10)

Kako bi se poštovale gornje granice za plaćanja za 2022. i 2023. iz višegodišnjeg financijskog okvira, za te bi godine trebalo utvrditi gornju granicu za plaćanja koja proizlaze iz primjene stope sufinanciranja od 100 % u okviru EFRR-a, Kohezijskog fonda ili ESF-a. Plaćanja koja se ne mogu izvršiti zbog primjene tih gornjih granica Komisija bi trebala izvršiti što prije, pod uvjetom da su financijska sredstava raspoloživa, prihvaćanjem računa ili naknadnim plaćanjima. Takva odgoda plaćanja ne bi trebala utjecati na prihvaćanje računa niti imati bilo kakav drugi učinak.

(11)

Uzimajući u obzir da primjena stope sufinanciranja od 100 % neće znatno utjecati na sadržaj samih operativnih programa, primjereno je omogućiti brzu provedbu tog sufinanciranja bez potrebe za odlukom Komisije kojom se odobrava izmjena financijskih tablica operativnog programa koju donesu države članice. Država članica ipak bi trebala dostaviti revidirane financijske tablice prije podnošenja konačnog zahtjeva za plaćanje za obračunsku godinu. Moguće posljedične izmjene, uključujući vrijednosti pokazatelja, mogu se donijeti kao dio naknadne izmjene programa nakon završetka obračunske godine.

(12)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest uvođenje mjera fleksibilnosti pri pružanju potpore iz fondova, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka predloženog djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(13)

Uredbe (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 223/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(14)

Uzimajući u obzir hitnost odgovora na migracijske izazove koji su posljedica nedavne vojne agresije Ruske Federacije i nastavak javnozdravstvene krize povezane s pandemijom bolesti COVID-19, smatra se primjerenim predvidjeti iznimku od roka od osam tjedana iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(15)

S obzirom na potrebu da se državama članicama omogući da na vrijeme izmijene svoje programe kako bi mogle iskoristiti primjenu stope sufinanciranja od 100 % za obračunsku godinu 2021.–2022., ova Uredba trebala bi hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

1.

u članku 25.a umeće se sljedeći stavak:

2.

u članku 65. stavku 10. dodaje se sljedeći podstavak:

„Odstupajući od stavka 9., izdaci za operacije kojima se odgovara na migracijske izazove koji su posljedica vojne agresije Ruske Federacije prihvatljivi su od 24. veljače 2022.”;

3.

u članku 98. dodaje se sljedeći stavak:

1.

u članku 9. stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:

„Prvi i drugi podstavak primjenjuju se i u svrhu izmjene elemenata operativnog programa kojim se odgovara na migracijske izazove koji su posljedica vojne agresije Ruske Federacije.”;

2.

u članku 20. umeće se sljedeći stavak:

3.

u članku 22. stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:

„Odstupajući od prvog podstavka, rashodi za operacije kojima se odgovara na migracijske izazove koji su posljedica vojne agresije Ruske Federacije prihvatljivi su od 24. veljače 2022.”.

(1)

Odnosi između Europske unije („Unija”) i Republike Moldove („Moldova”) nastavljaju se razvijati unutar okvira europske politike susjedstva (EPS) i Istočnog partnerstva. Moldova se priključila Istočnom partnerstvu 2009., nakon čega su pokrenuti pregovori o Sporazumu o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane (2) („Sporazum o pridruživanju”). Sporazum o pridruživanju, kojim je obuhvaćeno i postupno uvođenje detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine (DCFTA), potpisan je 27. lipnja 2014., a na snagu je stupio 1. srpnja 2016.

(2)

Na gospodarstvo Moldove znatno su utjecali recesija u 2020. koja je uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19, dugotrajni politički zastoj u zemlji nakon predsjedničkih izbora u studenome 2020. i nedavna energetska kriza. Te su okolnosti doprinijele velikom manjku u financiranju Moldove, pogoršanju njezina vanjskog položaja i povećanju njezinih fiskalnih potreba.

(3)

Nakon parlamentarnih izbora u srpnju 2021. nova moldavska vlada pokazala je snažnu predanost provedbi daljnjih reformi ambicioznim programom naslovljenim „Moldova u dobrim vremenima 2021.–2025.” U tom programu naglasak je stavljen na ključna područja politike, uključujući reforme pravosudnog sektora, borbu protiv korupcije, dobro upravljanje i vladavinu prava.

(4)

Zahvaljujući obnovljenoj predanosti provedbi takvih reformi i snažnoj političkoj volji moldavske su vlasti znatno ubrzale provedbu reformi. Time je Moldovi omogućeno i da uspješno dovrši provedbu makrofinancijske pomoći u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 u skladu s Odlukom (EU) 2020/701 Europskog parlamenta i Vijeća (3) jer su provedene sve reformske mjere dogovorene s Unijom u Memorandumu o razumijevanju, uz iznimku jedne mjere, povrata imovine, za koju je odobreno izuzeće. U tu se svrhu Komisija savjetovala s odborom predstavnika država članica, koji nije imao prigovora.

(5)

Nakon što je došlo do zastoja u donošenju novog programa Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) dogovorenog 2020., MMF je ponovno pokrenuo dijalog s Moldovom nakon parlamentarnih izbora u srpnju 2021. i postigao dogovor na tehničkoj razini o programu u okviru proširenog kreditnog instrumenta i proširenog instrumenta za financiranje u iznosu od 564 milijuna USD. Novi program donesen je odlukom Izvršnog odbora MMF-a 20. prosinca 2021. Cilj je tog programa poduprijeti gospodarski oporavak Moldove, pokrenuti ambiciozan plan upravljanja i institucijskih reformi, ojačati transparentnost i odgovornost, povećati predvidljivost javnih politika, ojačati financijske institucije i potaknuti deregulaciju.

(6)

S obzirom na pogoršanje gospodarske situacije i prognoze Moldova je u studenome 2021. zatražila dodatnu makrofinancijsku pomoć Unije.

(7)

Unija je u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo za Moldovu okvirno namijenila 518,15 milijuna EUR za razdoblje 2014.–2020., uključujući proračunsku potporu i tehničku pomoć. Jedinstvenim okvirima za potporu za razdoblja 2014.–2017. i 2017.–2020. utvrđen je prioritetni sektor za suradnju s Moldovom financiranu sredstvima iz Europskog instrumenta za susjedstvo u prethodnom proračunskom razdoblju. Prioriteti za razdoblje 2021.–2027. utvrdit će se u novom višegodišnjem okvirnom programu, koji je pripremljen u bliskoj suradnji sa svim relevantnim dionicima.

(8)

Budući da je Moldova obuhvaćena EPS-om, trebala bi se smatrati zemljom koja ispunjava uvjete za primanje makrofinancijske pomoći Unije.

(9)

Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti izniman financijski instrument nevezane i nenamjenske potpore platnoj bilanci čija je svrha zadovoljiti neposredne potrebe korisnika za vanjskim financiranjem te bi trebala podržati provedbu programa politike koji sadržava snažne mjere za neposrednu prilagodbu i strukturne reforme radi kratkoročnog poboljšanja stanja platne bilance korisnika.

(10)

S obzirom na to da u bilanci plaćanja Moldove još uvijek postoji znatan preostali manjak u vanjskom financiranju koji premašuje sredstva koja su osigurali MMF i ostale multilateralne institucije, smatra se da je makrofinancijska pomoć Unije Moldovi zbog trenutačnih iznimnih okolnosti prikladan odgovor na zahtjev Moldove za potporu gospodarskoj stabilizaciji, u kombinaciji s programom MMF-a. Makrofinancijska pomoć Unije poduprla bi gospodarsku stabilizaciju i program strukturnih reformi u Moldovi, nadopunjujući sredstva stavljena na raspolaganje u okviru financijskog aranžmana MMF-a.

(11)

Cilj makrofinancijske pomoći Unije trebalo bi biti pružanje potpore ponovnoj uspostavi održivog stanja vanjskog financiranja Moldove, čime bi se podupro i njezin gospodarski i društveni razvoj.

(12)

Očekuje se da će se makrofinancijska pomoć Unije pružati usporedno s isplatama proračunske potpore u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(13)

Određivanje iznosa makrofinancijske pomoći Unije temelji se na sveobuhvatnoj kvantitativnoj procjeni preostalih potreba Moldove za vanjskim financiranjem te se pritom uzima u obzir njezina sposobnost financiranja vlastitim sredstvima, posebno međunarodnim pričuvama kojima raspolaže. Makrofinancijskom pomoći Unije trebali bi se dopuniti programi i sredstva koja osiguravaju MMF i Svjetska banka. Pri određivanju iznosa pomoći u obzir se uzimaju i očekivani financijski doprinosi multilateralnih donatora te potreba za osiguranjem pravedne raspodjele tereta između Unije i drugih donatora, kao i već postojeća primjena drugih instrumenata Unije za vanjsko financiranje u Moldovi te dodana vrijednost sveukupnog angažmana Unije.

(14)

S obzirom na preostale potrebe Moldove za vanjskim financiranjem, razinu njezina gospodarskog razvitka mjerenu dohotkom po stanovniku i stupnjem siromaštva, kapacitet da se financira vlastitim sredstvima, posebno iz međunarodnih rezervi kojima raspolaže, te s obzirom na procjenu njezine sposobnosti otplate utvđenu analizom održivosti duga, dio pomoći trebao bi se dodijeliti u obliku bespovratnih sredstava.

(15)

Komisija bi trebala osigurati pravnu i stvarnu usklađenost makrofinancijske pomoći Unije s ključnim načelima i ciljevima različitih područja vanjskog djelovanja, s mjerama poduzetima u odnosu na ta područja te s ostalim relevantnim politikama Unije.

(16)

Makrofinancijskom pomoći Unije trebalo bi podupirati vanjsku politiku Unije prema Moldovi. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) trebale bi blisko surađivati tijekom provedbe makrofinancijske pomoći kako bi se koordinirala vanjska politika Unije i osigurala njezina dosljednost.

(17)

Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi poduprijeti predanost Moldove vrijednostima koje dijeli s Unijom, uključujući demokraciju, vladavinu prava, dobro upravljanje, poštovanje ljudskih prava, održivi razvoj i smanjenje siromaštva, kao i njezinu predanost načelima otvorene, uređene i poštene trgovine.

(18)

Kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije Moldova bi trebala poštovati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, kao i i vladavinu prava te jamčiti poštovanje ljudskih prava. Osim toga, posebni ciljevi makrofinancijske pomoći Unije trebali bi ojačati učinkovitost, transparentnost i odgovornost sustava upravljanja javnim financijama te upravljanja i nadzora u financijskom sektoru Moldove i trebali bi potaknuti strukturne reforme za postizanje održivog i uključivog rasta, stvaranje pristojnih radnih mjesta i fiskalnu konsolidaciju. Komisija i ESVD trebali bi redovito pratiti ispunjavanje tog preduvjeta i ostvarenje tih ciljeva.

(19)

Kako bi se osigurala učinkovita zaštita financijskih interesa Unije povezanih s njezinom makrofinancijskom pomoći, Moldova bi trebala poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu sprečavanja i suzbijanja prijevara, korupcije i svih drugih nepravilnosti povezanih s tom pomoći. Nadalje, trebalo bi predvidjeti da Komisija obavlja provjere, a Revizorski sud revizije te da Ured europskog javnog tužitelja izvršava svoje nadležnosti.

(20)

Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije ne dovode se u pitanje ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća kao proračunskog tijela.

(21)

Iznosi makrofinancijske pomoći Unije pružene u obliku bespovratnih sredstava te iznosi rezervacija potrebnih za makrofinancijsku pomoć u obliku zajmova trebali bi biti usklađeni s proračunskim odobrenim sredstvima predviđenima u višegodišnjem financijskom okviru.

(22)

Makrofinancijskom pomoći Unije trebala bi upravljati Komisija. Kako bi se osiguralo da Europski parlament i Vijeće mogu pratiti provedbu ove Odluke, Komisija bi ih trebala redovito obavješćivati o razvoju događaja u pogledu te pomoći i dostavljati im relevantne dokumente.

(23)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Odluke provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(24)

Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi podlijegati uvjetima gospodarske politike koji će biti utvrđeni u memorandumu o razumijevanju. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta provedbe te radi učinkovitosti Komisija bi trebala biti ovlaštena pregovarati o tim uvjetima s moldavskim vlastima, pod nadzorom odbora predstavnika država članica u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. U skladu s tom uredbom u svim bi se slučajevima u pravilu trebao primjenjivati savjetodavni postupak, osim ako je u toj uredbi predviđeno drukčije. Zbog mogućeg znatnog učinka pomoći veće od 90 milijuna EUR za iznose koji prelaze taj prag prikladno je provesti postupak ispitivanjakako je utvrđeno Uredbom (EU) br. 182/2011. S obzirom na iznos makrofinancijske pomoći Unije Moldovi, postupak ispitivanja trebao bi se primjenjivati na donošenje memoranduma o razumijevanju te na smanjenje, suspenziju ili ukidanje te pomoći,

(1)

Uredbom (EU) br. 347/2013 uspostavlja se okvir za utvrđivanje, planiranje i provedbu projekata od zajedničkog interesa koji su potrebni za provedbu devet prioritetnih strateških geografskih energetskih infrastrukturnih koridora utvrđenih u području električne energije, plina i nafte te triju energetskih infrastrukturnih prioritetnih područja na razini Unije za pametne mreže, elektroenergetske autoceste i mreže za transport ugljikova dioksida.

(2)

Popis projekata od zajedničkog interesa utvrđuje se svake dvije godine. Zadnji popis sastavljen je 2019. i stupio je na snagu 2020. Stoga ga treba zamijeniti.

(3)

Regionalne skupine iz članka 3. Uredbe (EU) br. 347/2013 ocijenile su projekte predložene za uvrštenje na popis Unije i potvrdile da projekti ispunjavaju kriterije iz članka 4. te Uredbe.

(4)

Regionalne skupine usuglasile su se o nacrtima regionalnih popisa projekata od zajedničkog interesa na sastancima na tehničkoj razini. Imajući u vidu klimatske ciljeve i cilj ugljične neutralnosti Unije, regionalna skupina za područje nafte složila se da neće predložiti nacrt popisa projekata u području nafte koje treba uvrstiti na Unijin popis projekata od zajedničkog interesa. Nakon što je Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER) 27. listopada dala pozitivna mišljenja o dosljednosti primjene kriterija za ocjenu te analizi troškova i koristi u svim regijama, tijela za donošenje odluka regionalnih skupina donijela su regionalne popise 9. studenoga. U skladu s člankom 3. stavkom 3. točkom (a) Uredbe (EU) br. 347/2013, prije donošenja regionalnih popisa svi su predloženi projekti dobili odobrenje država članica na čije se državno područje odnose.

(5)

U pogledu projekata predloženih za uključivanje na popis Unije održana su savjetovanja s organizacijama koje predstavljaju relevantne dionike, uključujući proizvođače, operatore distribucijskih sustava, dobavljače te organizacije za zaštitu potrošača i okoliša.

(6)

Projekti od zajedničkog interesa trebali bi biti navedeni na popisu razvrstani po strateškim prioritetima za transeuropsku energetsku infrastrukturu prema redoslijedu utvrđenom u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 347/2013.

(7)

Projekti od zajedničkog interesa trebali bi biti navedeni kao samostalni projekti od zajedničkog interesa ili kao dio klastera nekoliko projekata od zajedničkog interesa jer su međuovisni ili (potencijalno) konkurentni.

(8)

Na popisu Unije navedeni su projekti u različitim fazama njihova razvoja, među ostalim, u fazi prije analize izvedivosti, fazi analize izvedivosti, fazi ishođenja dozvola i fazi izgradnje. Postoji mogućnost da je za projekte od zajedničkog interesa u ranoj fazi razvoja potrebno provesti studije kako bi se dokazala tehnička i gospodarska održivost i usklađenost sa zakonodavstvom Unije, uključujući zakonodavstvo o okolišu. U tom kontekstu potrebno je na odgovarajući način prepoznati, ocijeniti i izbjeći potencijalne negativne učinke na okoliš ili ih ublažiti.

(9)

Uvrštavanjem projekata na popis Unije ne dovodi se u pitanje ishod relevantne procjene utjecaja na okoliš niti ishod postupka izdavanja dozvola.

(10)

Uredbu (EU) br. 347/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 propisano je odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje odobrenja.

(2)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnesen je zahtjev za odobrenje 3-nitrooksipropanola. Uz zahtjev su priloženi podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

Zahtjev se odnosi na odobrenje pripravka od 3-nitrooksipropanola kao dodatka hrani za mliječne krave i krave za rasplod i njegovo razvrstavanje u kategoriju dodataka „zootehnički dodaci”, funkcionalnu skupinu „tvari koje povoljno utječu na okoliš”.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojem je mišljenju od 30. rujna 2021. (2) zaključila da 3-nitrooksipropanol u predloženim uvjetima uporabe nema štetan učinak na zdravlje mliječnih krava i krava za rasplod, sigurnost potrošača i okoliš. Agencija je zaključila da bi trebalo smatrati da taj dodatak nadražuje oči i kožu te da 3-NOP može biti štetan pri udisanju uz mogući rizik zbog izlaganja udisanjem. Stoga Komisija smatra da bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere zaštite kako bi se spriječili štetni učinci na zdravlje ljudi, ponajprije na zdravlje korisnikâ tog dodatka. Nadalje, trebalo bi ukloniti rizik pri udisanju tako da se dodatak na tržište stavi u obliku granula s neznatnim postotkom čestica koje se mogu udahnuti. Agencija je zaključila da taj dodatak može smanjiti proizvodnju metana iz crijevne fermentacije kod mliječnih krava i krava za rasplod. Agencija smatra da ne postoji potreba za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Isto tako, potvrdila je izvješće o metodi analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(5)

Procjena 3-nitrooksipropanola pokazuje da su ispunjeni uvjeti za odobravanje iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi odobriti uporabu te tvari kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

(6)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Maksimalne razine ostataka (MRO) za flutianil utvrđene su u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 396/2005.

(2)

U skladu s člankom 6. stavcima 2. i 4. Uredbe (EZ) br. 396/2005 podnesen je zahtjev za uvozna odstupanja za flutianil koji se upotrebljava u Sjedinjenim Američkim Državama na jabukama, trešnjama (slatke), jagodama, krastavcima, tikvicama i dinjama. Podnositelj zahtjeva dostavio je podatke iz kojih je vidljivo da odobrena uporaba tvari na tim kulturama u Sjedinjenim Američkim Državama dovodi do toga da ostaci prekoračuju MRO-e odobrene Uredbom (EZ) br. 396/2005 i da su potrebni viši MRO-i kako bi se izbjegle trgovinske zapreke pri uvozu tih kultura u EU.

(3)

U skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 396/2005 predmetna država članica kojoj je taj zahtjev podnesen ocijenila ga je i Komisiji dostavila izvješće o ocjeni.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) ocijenila je taj zahtjev i izvješće o ocjeni, posebno ispitavši rizike za potrošače i, prema potrebi, za životinje, te je dala obrazloženo mišljenje o predloženim MRO-ima (2). To je mišljenje dostavila podnositelju zahtjeva, Komisiji i državama članicama te ga je učinila dostupnim javnosti.

(5)

Za flutianil u dinjama Agencija je zaključila da dostavljeni podaci nisu dostatni za utvrđivanje novog MRO-a. Za sve ostale izmjene MRO-a koje je zatražio podnositelj zahtjeva Agencija je zaključila da su dostavljeni podaci dostatni za provedbu procjene rizika. Agencija je nadalje zaključila da su izmjene MRO-â koje je zatražio podnositelj zahtjeva prihvatljive u odnosu na sigurnost potrošača na temelju ocjene izloženosti potrošača za 27 specifičnih europskih potrošačkih skupina. Tim je zaključkom Agencija uzela u obzir najnovije informacije o toksikološkim svojstvima tvari. Opasnost od prekoračenja prihvatljivog dnevnog unosa ili akutne referentne doze nije utvrđena ni pri izlaganju toj tvari tijekom cijelog životnog vijeka konzumiranjem svih prehrambenih proizvoda koji je mogu sadržavati ni pri kratkoročnom izlaganju zbog znatnog konzumiranja predmetnih proizvoda.

(6)

Na temelju obrazloženog mišljenja Agencije i uzimajući u obzir čimbenike relevantne za pitanje koje se razmatra izmjene MRO-a predložene u ovoj Uredbi ispunjavaju uvjete iz članka 14. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 396/2005.

(7)

Uredbu (EZ) br. 396/2005 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(8)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Unija je Odlukom Vijeća (EU) 2021/689 (1) sklopila Sporazum o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane („Sporazum o trgovini i suradnji”), koji je stupio na snagu 1. svibnja 2021., nakon što se privremeno primjenjivao od 1. siječnja 2021.

(2)

Člankom 14. Sporazuma o trgovini i suradnji zahtijeva se od Vijeća za partnerstvo osnovanog tim sporazumom da donese operativne smjernice za vođenje Foruma civilnog društva („smjernice”).

(3)

Stoga je primjereno utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Vijeća za partnerstvo o donošenju smjernica.

(4)

Kako bi se omogućilo pravodobno donošenje smjernica, ova bi Odluka trebala stupiti na snagu na dan donošenja,

(1)

Unija i njezine države članice potpisale su 10. lipnja 2016. Sporazum o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i država SADC EGP-a, s druge strane (1) („Sporazum”). Sporazum se privremeno primjenjuje od 10. listopada 2016. između Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Bocvane, Lesota, Namibije, Esvatinija i Južne Afrike, s druge strane, te od 4. veljače 2018. između Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Mozambika, s druge strane.

(2)

Posebni odbor za carine i olakšavanje trgovine osnovan je člankom 50. stavkom 1. Sporazuma.

(3)

Na temelju članka 50. stavka 2. točke (f) Sporazuma Posebni odbor za carine i olakšavanje trgovine utvrđuje svoj poslovnik.

(4)

Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Posebnog odbora za carine i olakšavanje trgovine jer će odluka o donošenju njegova poslovnika imati pravne učinke za Uniju.

(5)

Stajalište Unije u okviru Posebnog odbora za carine i olakšavanje trgovine u pogledu donošenja njegova poslovnika trebalo bi se temeljiti na nacrtu odluke tog odbora priloženom ovoj Odluci,

(1)

U skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP dostava osobnih podataka predviđena u toj odluci ne smije se obavljati dok opće odredbe o zaštiti podataka utvrđene u poglavlju 6. te odluke ne budu provedene u nacionalnom pravu državnih područja država članica koje su uključene u takvu dostavu.

(2)

Člankom 20. Odluke Vijeća 2008/616/PUP (3) predviđeno je da se provjera toga da je uvjet iz uvodne izjave 1. ispunjen u vezi s automatskom razmjenom podataka u skladu s poglavljem 2. Odluke 2008/615/PUP provodi na osnovi izvješća o ocjeni utemeljenog na upitniku, ocjenjivačkom posjetu i pokusu.

(3)

Italija je obavijestila Glavno tajništvo Vijeća o nacionalnim bazama podataka o analizi DNK-a na koje se primjenjuju članci od 2. do 6. Odluke 2008/615/PUP te o uvjetima za automatizirano pretraživanje iz članka 3. stavka 1. te odluke u skladu s člankom 36. stavkom 2. te odluke.

(4)

U skladu s poglavljem 4. točkom 1.1. Priloga Odluci 2008/616/PUP upitnik koji sastavlja odgovarajuća radna skupina Vijeća odnosi se na svaku automatiziranu razmjenu podataka i država članica treba ga popuniti čim smatra da ispunjava preduvjete za dijeljenje podataka u odgovarajućoj kategoriji podataka.

(5)

Italija je ispunila upitnik o zaštiti podataka i upitnik o razmjeni podataka o DNK-u.

(6)

Italija je provela uspješan pokus s Njemačkom i Austrijom.