ISSN 1977-0847 |
||
Službeni list Europske unije |
L 96 |
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Godište 65. |
|
|
Ispravci |
|
|
* |
||
|
* |
||
|
* |
||
|
* |
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP. |
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
II. Nezakonodavni akti
UREDBE
24.3.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 96/1 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/466
оd 17. prosinca 2021.
o dopuni Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća radi utvrđivanja kriterija za odstupanje od načela da odobrene sustave objavljivanja i ovlaštene mehanizme izvješćivanja nadzire Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (1), a posebno članak 2. stavak 3.,
budući da:
(1) |
S obzirom na prekograničnu dimenziju postupanja s tržišnim podacima, kvalitetu podataka i potrebu za postizanjem ekonomije razmjera te kako bi se izbjegao negativan učinak mogućih razlika na kvalitetu podataka i zadaće pružatelja usluga dostave podataka, Uredbom (EU) 2019/2175 Europskog parlamenta i Vijeća (2) Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala („ESMA”) prenesene su ovlasti za izdavanje odobrenja za rad i nadzor u pogledu aktivnosti pružatelja usluga dostave podataka u Uniji. |
(2) |
Istodobno su ovlašteni sustavi objavljivanja („APA-e”) i ovlašteni mehanizmi izvješćivanja („ARM-ovi”) izuzeti od nadzora ESMA-e te ostaju obuhvaćeni nacionalnim nadzorom ako su njihove aktivnosti ograničene važnosti za unutarnje tržište. |
(3) |
Aktivnosti APA-e ili ARM-a prvo bi se trebale smatrati od ograničene važnosti za unutarnje tržište na temelju relativnog broja klijenata s poslovnim nastanom u državama članicama koje nisu matična država članica APA-e ili ARM-a. Ako su usluge koje nude APA-e ili ARM-ovi uglavnom prekogranične, odstupanje se ne bi trebalo primjenjivati. Drugo, važnost za unutarnje tržište trebala bi se temeljiti na udjelu ukupnih prijavljenih ili objavljenih transakcija koje prijavljuju ili objavljuju pojedinačne APA-e ili ARM-ovi. Ako taj udio premašuje minimalni prag, aktivnosti se ne bi trebale smatrati od ograničene važnosti za unutarnje tržište. Izračun za APA-u trebao bi se temeljiti na podacima o transparentnosti koji se dostavljaju sustavu referentnih podataka o financijskim instrumentima i sustavu transparentnosti financijskih instrumenata, dok bi se izračun za ARM trebao temeljiti na izvješćima o transakcijama koja se dostavljaju nadležnim tijelima. |
(4) |
Ako APA-om i ARM-om ili više njih upravlja jedan operater, odstupanje od nadzora ESMA-e moguće je samo ako sve APA-e ili ARM-ovi ispunjavaju uvjete za odstupanje. |
(5) |
Kako bi se osigurala nesmetana primjena novog nadzornog okvira za pružatelje usluga dostave podataka, kako je uveden člankom 4. Uredbe (EU) 2019/2175, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu bez odgode te bi se trebala hitno početi primjenjivati, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Procjena APA-a i ARM-ova
1. Odobreni sustavi objavljivanja („APA-e”) i ovlašteni mehanizmi izvješćivanja („ARM-ovi”) podliježu izdavanju odobrenja za rad i nadzoru nadležnog tijela države članice kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 26. Direktive 2014/65/EU uropskog parlamenta i Vijeća (3) zbog njihove ograničene važnosti za unutarnje tržište ako aktivnosti tih APA i ARM-ova u prosjeku ne prelaze niti jedan od pragova utvrđenih u članku 2. ove Uredbe. Ako isti operater upravlja s više APA-a ili ARM-ova, odstupanje se primjenjuje samo ako aktivnosti nijedne APA-e ili nijednog ARM-a ne prelaze pragove iz članka 2.
2. Za potrebe izdavanja odobrenja za rad, procjena kriterija iz članka 2. temelji se na procjenama budućih aktivnosti koje dostavlja podnositelj zahtjeva.
3. ESMA svake godine ponovno ocjenjuje važnost za unutarnje tržište aktivnosti APA-e ili ARM-a iz stavka 1., počevši od godine koja slijedi nakon prve pune kalendarske godine nakon izdavanja odobrenja za rad. Procjena kriterija iz članka 2. temelji se na podacima koji predstavljaju cijelu kalendarsku godinu prije ponovne procjene.
4. U slučaju da na temelju ponovne procjene iz stavka 3. u dvije uzastopne godine više nisu dosegnuti pragovi za odstupanje ili primjenu nadzora ESMA-e, promjena u primjeni ili odstupanju od nadzora ESMA-e stupa na snagu 1. lipnja sljedeće godine.
Članak 2.
Kriteriji za utvrđivanje odstupanja od nadzora ESMA-e
1. APA ili ARM izuzet je od nadzora ESMA-e ako:
(a) |
APA ili ARM pruža usluge investicijskim društvima ili u ime investicijskih društava koja podliježu zahtjevima za objavljivanje poslije trgovanja iz članaka 20. i 21. Uredbe (EU) br. 600/2014 ili izvještajnom zahtjevu iz članka 26. te uredbe, u najviše tri različite države članice, dok najmanje 50 % tih investicijskih društava ima odobrenje za rad u istoj državi članici kao APA ili ARM; i |
(b) |
broj i volumen transakcija o kojima je APA izvijestila javnost u skladu s člankom 20. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 u pogledu vlasničkih instrumenata iznosi manje od 0,5 % ukupnog broja transakcija ili njihova volumena koje su prijavile sve APA-e u skladu s člankom 20. stavkom 1. te uredbe te broj i volumen transakcija o kojima je APA izvijestila javnost u skladu s člankom 21. stavkom 1. te uredbe u pogledu nevlasničkih instrumenata nisu veći od 0,5 % ukupnog broja ili volumena transakcija koje su prijavile sve APA-e u skladu s člankom 21. stavkom 1. te uredbe; i |
(c) |
broj transakcija koje je ARM prijavio u skladu s člankom 26. stavcima 1. i 7. Uredbe (EU) br. 600/2014 ne iznosi više od 0,5 % ukupnog broja transakcija koje su prijavili svi ARM-ovi u skladu s člankom 26. stavcima 1. i 7. te uredbe. |
2. APA-e i ARM-ovi nadležnom tijelu na zahtjev dostavljaju podatke koji omogućuju procjenu kriterija iz stavka 1. točke (a).
Članak 3.
Prijelazna odredba
Za potrebe članka 1. ESMA provodi početnu procjenu kriterija odstupanja navedenih u članku 2. Takva početna procjena temelji se na podacima koji se odnose na prvih šest mjeseci 2021.
Članak 4.
Stupanje na snagu i datum primjene
Ova Uredba stupa na snagu i primjenjuje se trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2021.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 173, 12.6.2014., str. 84.
(2) Uredba (EU) 2019/2175 Europskog Parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), Uredbe (EU) br. 1094/2010 o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata, Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i Uredbe (EU) 2015/847 o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava (SL L 334, 27.12.2019., str. 1.).
(3) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).
24.3.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 96/4 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/467
оd 23. ožujka 2022.
o pružanju izvanredne potpore za prilagodbu proizvođačima u poljoprivrednim sektorima
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 219. stavak 1. u vezi s člankom 228.,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (2), a posebno njezin članak 106. stavak 5.,
budući da:
(1) |
Ruska invazija na Ukrajinu koja je započela 24. veljače 2022. utječe na poljoprivrednike u Uniji. |
(2) |
Kad je riječ o trgovini između Ukrajine i EU-a, glavna je briga dostupnost prijevoza. Ukrajinski aerodromi prvi su stradali od ruskih napada, a u ukrajinskim lukama sve su operacije s brodovima za komercijalni transport obustavljene. |
(3) |
Ta će kriza vjerojatno imati ozbiljne posljedice na opskrbu žitaricama na globalnoj razini i uzrokovati veliko povećanje cijena, koje će zajedno s aktualnim naglim porastom cijena energenata i gnojiva utjecati na poljoprivrednike u Uniji. |
(4) |
Drugi je razlog za zabrinutost nemogućnost, iz logističkih i financijskih razloga, daljnjeg protoka robe iz EU-a u Ukrajinu, a potencijalno i u Rusiju i Bjelarus, što u nekim sektorima uzrokuje poremećaje u trgovini i dovodi do neravnoteže na unutarnjem tržištu. Time bi uglavnom bili pogođeni u slučaju Rusije sektor vina i jakih alkoholnih pića, prerađene hrane (uključujući prerađeno voće i povrće), hrane za dojenčad i hrane za kućne ljubimce, u slučaju Bjelarusa sektor voća i povrća te u slučaju Ukrajine sektor proizvoda životinjskog podrijetla. |
(5) |
Stoga postoji akutna opasnost od poremećaja na tržištu uzrokovanih znatnim povećanjima troškova i prekidima u trgovini, pa su neophodne efektivne i efikasne mjere. |
(6) |
Instrumenti tržišnih intervencija u obliku javne intervencije, potpora za privatno skladištenje i potpore za povlačenja s tržišta, koji su dostupni na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013, mogu biti učinkoviti u vraćanju određene tržišne ravnoteže privremenim ili trajnim uklanjanjem proizvoda s tržišta, ali nisu takve prirode da bi mogli pridonijeti suzbijanju porasta troškova. Tržište se mora postupno prilagoditi novim okolnostima, ali proizvođačima u sektorima u kojima ulazni troškovi rastu do neodrživih razina i čiji se proizvodi ne mogu plasirati na uobičajena tržišta potrebna je potpora. |
(7) |
Da bismo efikasno i efektivno reagirali na opasnost od tržišnih poremećaja, bitno je poduprijeti proizvođače u poljoprivrednim sektorima u Uniji koji su pogođeni takvim tržišnim poremećajima. Države članice trebale bi odabrati jedan ili više takvih sektora, ili njihov dio, u kojem će poduprijeti proizvođače koji osjećaju najveće posljedice poremećaja na tržištu. |
(8) |
Stoga je primjereno državama članicama staviti na raspolaganje bespovratna financijska sredstva za dodjelu potpore proizvođačima koji sudjeluju u aktivnostima koje pridonose sigurnosti opskrbe hranom ili smanjenju tržišnih neravnoteža, uz omogućivanje neophodnih prilagodbi. Iznos dostupan pojedinoj državi članici trebalo bi utvrditi, uzimajući u obzir njezin relativni udio u poljoprivrednom sektoru Unije, na temelju neto gornjih granica za izravna plaćanja utvrđenih u Prilogu III. Uredbi (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3). |
(9) |
Države članice trebale bi osmisliti mjere koje pridonose sigurnosti opskrbe hranom ili smanjenju tržišnih neravnoteža. Poljoprivrednici bi trebali imati pravo na potporu u okviru tih mjera pod uvjetom da u cilju ostvarivanja tih ciljeva sudjeluju u jednoj ili više sljedećih aktivnosti: kružno gospodarstvo, gospodarenje hranjivim tvarima, učinkovito korištenje resursa te primjena ekološki i klimatski prihvatljivih metoda proizvodnje. |
(10) |
Države članice trebale bi dodjeljivati potporu putem najučinkovitijih kanala na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija kojima se uzimaju u obzir razmjeri poremećaja na tržištu u različitim sektorima, te se pritom pobrinuti da krajnji korisnici potpore budu poljoprivrednici i da se izbjegne bilo kakvo narušavanje tržišnog natjecanja. |
(11) |
Budući da bi iznosi dodijeljeni državama članicama nadoknadili samo dio stvarnih gubitaka koje su pretrpjeli proizvođači u poljoprivrednim sektorima, državama članicama trebalo bi dopustiti dodjelu dodatne potpore tim proizvođačima pod istim uvjetima, a to su: objektivnost, nediskriminacija i nenarušavanje tržišnog natjecanja. S obzirom na razmjere aktualne krize, iznimno se dopušta da dodatna potpora na nacionalnoj razini bude najviše dvaput veća od odgovarajućih iznosa utvrđenih u Prilogu ovoj Uredbi. |
(12) |
Kako bi se državama članicama omogućila fleksibilnost da potporu raspodijele u skladu s okolnostima da bi se mogle nositi s tržišnim poremećajima, trebalo bi im dopustiti da je kumuliraju s potporom financiranom iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. |
(13) |
Potpora previđena ovom Uredbom trebala bi se dodjeljivati kao mjera za potporu poljoprivrednih tržišta u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1306/2013, nakon prijenosa sredstava iz pričuve za krize u poljoprivrednom sektoru u skladu s člankom 25. te uredbe. |
(14) |
Budući da se potpora Unije utvrđuju u eurima, radi osiguravanja ujednačene i istovremene primjene potrebno je odrediti datum za konverziju iznosa dodijeljenog državama članicama koje euro još nisu uvele. Stoga je primjereno odrediti operativni događaj za devizni tečaj u skladu s člankom 106. Uredbe (EU) br. 1306/2013. S obzirom na načelo iz stavka 2. točke (b) tog članka i kriterije iz stavka 5. točke (c) tog članka, operativni događaj trebao bi biti datum stupanja na snagu ove Uredbe. |
(15) |
Iz proračunskih razloga Unija bi trebala financirati rashode država članica samo ako su nastali prije određenog datuma za prihvatljivost rashoda. |
(16) |
Kako bi se osigurala transparentnost, praćenje i ispravno upravljanje iznosima koji su im na raspolaganju, države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o konkretnim mjerama koje će poduzeti, kriterijima koji su primijenjeni pri njihovu utvrđivanju, razlozima za odabrani način raspodjele pomoći na različite sektore, mjerama koje se poduzimaju kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja na dotičnim tržištima, željenom učinku mjera te metodama kojima će se provjeravati je li on postignut. |
(17) |
Poteškoće u nabavi inputâ i logistički problemi proizašli iz naglog prestanka prijevoza komercijalnih pošiljaka uzrokuju neposredan poremećaj na tržištu, pa su potrebne hitne mjere kako bi se efikasno i efektivno odgovorilo na tu situaciju. |
(18) |
Kako bi se osiguralo da proizvođači prime pomoć što je prije moguće, državama članicama trebalo bi omogućiti da s primjenom ove Uredbe započnu bez odgode. Stoga bi ova Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Trebala bi se primjenjivati, pod uvjetom da je u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (4) izvršen prijenos 350 000 000 EUR iz pričuve u proračunsku liniju za financiranje neophodne mjere, od datuma objave priopćenja Komisije da je taj prijenos izvršen u Službenom listu Europske unije, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Državama članicama na raspolaganje se stavlja potpora u ukupnom iznosu od 500 000 000 EUR kako bi proizvođačima u sektorima navedenima u članku 1. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 pružile izvanrednu potporu za prilagodbu pod uvjetima utvrđenima ovom Uredbom.
2. Iznose koji su im dostupni kako je utvrđeno u Prilogu države članice koriste za mjere navedene u stavku 3. u sektorima koji su pogođeni poremećajima na tržištu zbog povećanih troškova inputa ili trgovinskih ograničenja. Mjere se poduzimaju na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija kojima se u obzir uzimaju razmjeri tržišnog poremećaja u različitim sektorima, pod uvjetom da plaćanja koja iz toga proizlaze ne uzrokuju narušavanje tržišnog natjecanja.
3. Mjere koje države članice poduzimaju pridonose sigurnosti opskrbe hranom ili rješavanju problema tržišne neravnoteže, a njima se podupiru poljoprivrednici koji radi ostvarivanja tih ciljeva sudjeluju u jednoj ili više sljedećih aktivnosti:
(a) |
kružno gospodarstvo; |
(b) |
gospodarenje hranjivim tvarima; |
(c) |
učinkovito korištenje resursa; |
(d) |
primjena ekološki i klimatski prihvatljivih metoda proizvodnje. |
4. Ako poljoprivrednici nisu izravni primatelji isplata potpore Unije, države članice osiguravaju da se ekonomske koristi od te potpore u potpunosti prenose na njih.
5. Rashodi država članica povezani s plaćanjima za mjere iz stavka 3. prihvatljivi su za potporu Unije samo ako su ta plaćanja izvršena najkasnije do 30. rujna 2022.
6. Za države članice koje nisu uvele euro kao svoju nacionalnu valutu operativni događaj za devizni tečaj u skladu s člankom 106. Uredbe (EU) br. 1306/2013 za iznose koji su utvrđeni u Prilogu ovoj Uredbi jest datum stupanja na snagu ove Uredbe.
7. Mjere predviđene ovom Uredbom mogu se kumulirati s potporom financiranom iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Članak 2.
Za mjere koje se poduzimaju na temelju članka 1. država članica može dodijeliti dodatnu nacionalnu potporu u visini od najviše 200 % odgovarajućeg iznosa utvrđenog u Prilogu za dotičnu državu članicu, i to na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija i pod uvjetom da plaćanja koja iz toga proizlaze ne uzrokuju narušavanje tržišnog natjecanja.
Države članice isplaćuju dodatnu potporu najkasnije do 30. rujna 2022.
Članak 3.
Države članice obavješćuju Komisiju o:
(a) |
bez odlaganja i najkasnije do 30. lipnja 2022.:
|
(b) |
najkasnije do 15. svibnja 2023.: ukupno isplaćenim iznosima po mjeri, ako je primjenjivo, raščlanjeno na potporu Unije i dodatnu nacionalnu potporu, broju i vrstama korisnika i procjeni učinkovitosti mjere. |
Članak 4.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova Uredbe primjenjuje se pod uvjetom da je u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća izvršen prijenos 350 000 000 EUR iz pričuve u proračunsku liniju za financiranje izvanredne mjere. Primjenjuje se od datuma objave priopćenja Komisije da je taj prijenos izvršen u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 23. ožujka 2022.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 549.
(3) Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (SL L 347, 20.12.2013., str. 608.).
(4) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
PRILOG
Iznosi iz članka 1. stavka 2. dostupni državama članicama
Država članica |
EUR |
Belgija |
6 268 410 |
Bugarska |
10 611 143 |
Češka |
11 249 937 |
Danska |
10 389 359 |
Njemačka |
60 059 869 |
Estonija |
2 571 111 |
Irska |
15 754 693 |
Grčka |
26 298 105 |
Španjolska |
64 490 253 |
Francuska |
89 330 157 |
Hrvatska |
5 354 710 |
Italija |
48 116 688 |
Cipar |
632 153 |
Latvija |
4 235 161 |
Litva |
7 682 787 |
Luksemburg |
443 570 |
Mađarska |
16 939 316 |
Malta |
69 059 |
Nizozemska |
8 097 139 |
Austrija |
8 998 887 |
Poljska |
44 844 365 |
Portugal |
9 105 131 |
Rumunjska |
25 490 649 |
Slovenija |
1 746 390 |
Slovačka |
5 239 169 |
Finska |
6 872 674 |
Švedska |
9 109 115 |
24.3.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 96/9 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/468
оd 23. ožujka 2022.
o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz kalcijeva silicida podrijetlom iz Narodne Republike Kine
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,
budući da:
1. POSTUPAK
1.1. Pokretanje postupka
(1) |
Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 18. veljače 2021. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom kalcijeva silicida podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja” ili „Kina”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”). |
(2) |
Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju je 4. siječnja 2021. podnijelo udruženje Euroalliages („podnositelj pritužbe”). Pritužba je podnesena u ime industrije Unije koja proizvodi kalcijev silicid u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka. |
1.2. Privremene mjere
(3) |
U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je 17. rujna 2021. stranama dostavila sažetak predloženih privremenih pristojbi i pojedinosti o izračunu dampinških marži i marži dostatnih za uklanjanje štete nanesene industriji Unije. Zainteresirane strane pozvane su da u roku od tri radna dana dostave primjedbe na točnost izračuna. Nisu primljene primjedbe o točnosti izračuna. |
(4) |
Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/1811 (3) („privremena uredba”) uvela privremene antidampinške pristojbe na uvoz kalcijeva silicida podrijetlom iz Narodne Republike Kine. |
1.3. Daljnji postupak
(5) |
Nakon objave osnovnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”) podnositelji pritužbe, vlada Narodne Republike Kine („kineska vlada”), kineski proizvođači izvoznici koji surađuju Ningxia Ketong New Material Technology Co., Ltd („Ketong”), Ningxia Shun Tai Smelting Co., Ltd i njegov povezani trgovac Overseas Metallurgy Co., Ltd („Shun Tai”) i Shaanxi Shenghua Metallurgy-Chemical Co., Ltd („Shenghua”) te jedan korisnik (proizvođač žice s jezgrom Filo d.o.o.) dostavili su pisane podneske u kojima su iznijeli stajališta o privremenim nalazima. |
(6) |
Stranama koje su to zatražile omogućeno je saslušanje. Održana su saslušanja s društvom Filo d.o.o. i jednim proizvođačem izvoznikom koji surađuje (Ketong). |
(7) |
Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Pri donošenju konačnih nalaza Komisija je razmotrila primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane i prema potrebi revidirala svoje privremene zaključke. |
(8) |
Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz kalcijeva silicida podrijetlom iz Narodne Republike Kine („konačna objava”). Svim je stranama dano razdoblje unutar kojeg su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu. |
(9) |
Stranama koje su to zatražile isto je tako omogućeno da budu saslušane. Održano je saslušanje s društvom Ketong. |
1.4. Primjedbe na pokretanje postupka
(10) |
Budući da nije bilo primjedbi na pokretanje ispitnog postupka nakon uvođenja privremenih mjera, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodne izjave 12. privremene uredbe. |
1.5. Odabir uzorka
(11) |
Budući da nije bilo primjedbi u pogledu odabira uzorka proizvođača iz Unije, uvoznika i proizvođača izvoznika iz NRK-a, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 15., 17. i 19. privremene uredbe. |
1.6. Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje
(12) |
Budući da nije bilo primjedbi u pogledu razdoblja ispitnog postupka i razmatranog razdoblja, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodne izjave 25. privremene uredbe. |
2. PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD
(13) |
Budući da nije bilo primjedbi u pogledu opsega proizvoda, Komisija je potvrdila nalaze iz uvodnih izjava od 26. do 29. privremene uredbe. |
3. DAMPING
(14) |
Nakon privremene objave podnositelj pritužbe, kineska vlada i proizvođači izvoznici koji surađuju iznijeli su primjedbe na privremene nalaze o dampingu. |
3.1. Uobičajena vrijednost
3.1.1. Znatni poremećaji
(15) |
Nakon privremene objave kineska vlada te društva Ketong i Shenghua dostavili su primjedbe u kojima su, među ostalim, osporavali zakonitost članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe te postojanje znatnih poremećaja koje je opisala Komisija. Na te se primjedbe detaljno odgovara u nastavku. |
(16) |
Kineska vlada tvrdila je, kao prvo, da nema dokaza da je Komisija odobrila ili podržala Izvješće, zbog čega postoje sumnje može li se ono smatrati službenim stajalištem Komisije. Kad je u pitanju činjenična strana Izvješća, kineska vlada smatra da je ono pogrešno, jednostrano i da ne odgovara stvarnom stanju. Nadalje, činjenica da je Komisija izdala izvješća o zemljama za samo nekoliko odabranih zemalja izaziva zabrinutost u pogledu tretmana najpovlaštenije države. Osim toga, prema mišljenju kineske vlade, Komisija se ne bi trebala oslanjati na dokaze iz Izvješća jer to nije u skladu s duhom poštenog i pravednog prava jer zapravo predstavlja donošenje suda o predmetu prije provedbe postupka. |
(17) |
Drugo, kineska vlada tvrdila je da izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe nije u skladu sa Sporazumom WTO-a o antidampingu („Sporazum o antidampingu”), a posebno s njegovim člankom 2.2., u kojem se navodi iscrpan popis situacija u kojima se uobičajena vrijednost može izračunati, a „znatni poremećaji” nisu navedeni među njima. Štoviše, kineska vlada smatra da upotreba podataka iz odgovarajuće reprezentativne zemlje nije u skladu s člankom 6.1. točkom (b) GATT-a i člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu, prema kojima se pri izračunu uobičajene vrijednosti zahtijeva upotreba troška proizvodnje u zemlji podrijetla. |
(18) |
Treće, kineska vlada tvrdila je da Komisijine prakse ispitivanja na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nisu u skladu s pravilima WTO-a jer je Komisija, kršeći članak 2.2.1.1. Sporazuma WTO-a o antidampingu, zanemarila evidenciju kineskog proizvođača, a da nije utvrdila je li ta evidencija u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima u Kini. U vezi s tim kineska vlada podsjetila je da su Žalbeno tijelo u predmetu DS473 i povjerenstvo u predmetu DS494 naveli da, u skladu s člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu, ako evidencija koju vodi izvoznik ili proizvođač koji je predmet ispitnog postupka točno i pouzdano odgovara – u prihvatljivim granicama – svim stvarnim troškovima tog proizvođača ili izvoznika za proizvod koji se razmatra, može se smatrati da „u razumnoj mjeri odražava troškove povezane s proizvodnjom i prodajom proizvoda koji se razmatra” te bi se tijelo koje provodi ispitni postupak trebalo služiti tom evidencijom za utvrđivanje troškova proizvodnje proizvođača iz ispitnog postupka. |
(19) |
Četvrto, kineska vlada navela je da bi Komisija trebala biti dosljedna i u potpunosti ispitati postoje li u reprezentativnoj zemlji takozvani poremećaji na tržištu. Prema stajalištu kineske vlade, ako se podaci reprezentativne zemlje jednostavno prihvate bez takve procjene, bila bi riječ o „dvostrukim standardima”. Kineska vlada posebno je ukazala na mehanizam određivanja cijena na brazilskom tržištu električne energije, što je argument koji su prethodno tijekom ispitnog postupka iznijeli kineski proizvođači izvoznici koji surađuju. Prema mišljenju kineske vlade isto vrijedi i za evaluaciju cijena i troškova industrije EU-a. Kineska vlada ukazala je u vezi s tim na raširene situacije unutar EU-a koje mogu izazivati zabrinutost u pogledu poremećaja na tržištu. |
(20) |
Kad je riječ o argumentu o statusu Izvješća u okviru zakonodavstva EU-a, Komisija je podsjetila da se člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe ne propisuje poseban format za izvješća o znatnim poremećajima, niti se tom odredbom definira kanal za objavu. Izvješće je tehnički dokument koji se temelji na činjenicama i upotrebljava isključivo u kontekstu ispitnih postupaka trgovinske zaštite. Stoga je izvješće na odgovarajući način objavljeno kao radni dokument službi Komisije jer je isključivo opisne prirode i njime se ne izražavaju nikakva politička stajališta, preferencije ili odluke. To ne utječe na njegov sadržaj, odnosno na objektivne izvore informacija o postojanju znatnih poremećaja u kineskom gospodarstvu relevantnih za potrebe primjene članka 2. stavka 6.a točke (c) osnovne uredbe. Na primjedbe da je Izvješće jednostrano i da pogrešno prikazuje činjenice Komisija je napomenula da je Izvješće sveobuhvatan dokument koji se temelji na opsežnim objektivnim dokazima, uključujući zakonodavstvo, propise i druge službene dokumente o politikama koje je objavila kineska vlada, izvješća trećih strana iz međunarodnih organizacija, akademske studije i članke znanstvenika te druge pouzdane neovisne izvore. Izvješće je stavljeno na raspolaganje javnosti u prosincu 2017. kako bi sve zainteresirane strane imale dovoljno prilika da ospore, dopune ili dostave primjedbe na izvješće i na dokaze na kojima se ono temelji. Komisija je u vezi s tim nadalje napomenula da je kineska vlada upozorila na nedostatke Izvješća isključivo u općenitom i apstraktnom smislu, a istodobno se suzdržala od svakog pobijanja sadržaja Izvješća i dokaza u njemu. |
(21) |
Kao odgovor na tvrdnju kineske vlade o kršenju klauzule o tretmanu najpovlaštenije nacije, Komisija je podsjetila da se, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe, izvješće o zemlji izrađuje za neku zemlju samo ako Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u određenoj zemlji ili u sektoru u toj zemlji. Nakon stupanja na snagu novih odredaba članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u prosincu 2017. Komisija je imala takve naznake o znatnim poremećajima za Kinu. Komisija je isto tako u listopadu 2020. (4) objavila izvješće o poremećajima u Rusiji, a prema potrebi mogu uslijediti i druga izvješća. Podsjetila je i da izvješća nisu obvezna za primjenu članka 2. stavka 6.a. U članku 2. stavku 6.a točki (c) opisani su uvjeti pod kojima Komisija izdaje izvješća o zemljama, a u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (d) podnositelji pritužbe nisu obvezni koristiti se izvješćem niti je prema članku 2. stavku 6.a točki (e) postojanje izvješća o zemlji uvjet za pokretanje ispitnog postupka u skladu s člankom 2. stavkom 6.a. U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) dostatni dokazi koje podnositelji pritužbe iznesu o znatnim poremećajima u bilo kojoj zemlji u skladu s kriterijima iz članka 2. stavka 6.a točke (b) mogu biti temelj za pokretanje ispitnog postupka na toj osnovi. Stoga se pravila o znatnim poremećajima u pojedinim zemljama primjenjuju na sve zemlje bez ikakve razlike i bez obzira na postojanje izvješća o zemlji. Stoga se, po definiciji, pravilima koja se odnose na poremećaje u pojedinim zemljama ne krši tretman najpovlaštenije nacije. |
(22) |
U vezi s drugim i trećim argumentom kineske vlade o navodnoj nespojivosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravom WTO-a, posebice odredbama članaka 2.2. i 2.2.1.1. Sporazuma o antidamping i nalazima u predmetima DS473 i DS494, Komisija je ponovila svoje stajalište, koje je iznijela u uvodnim izjavama 72. i 73. privremene uredbe, da je članak 2. stavak 6.a u potpunosti u skladu s obvezama EU-a prema pravu WTO-a. Nadalje, kad je riječ o tvrdnji da koncept znatnih poremećaja iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije na popisu situacija u kojima je dopustivo izračunati uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2.2. Sporazuma o antidampingu, Komisija je podsjetila na to da se u domaćem pravu ne moraju koristiti potpuno jednaki pojmovi kao i u predmetnim sporazumima da bi ono bilo u skladu s tim sporazumima te navela da smatra da je članak 2. stavak 6.a u potpunosti u skladu s relevantnim pravilima iz Sporazuma o antidampingu (a to se u prvom redu odnosi na mogućnosti izračunavanja uobičajene vrijednosti predviđene člankom 2.2. Sporazuma o antidampingu). Osim toga, kad je riječ o predmetu DS494, Komisija je podsjetila da su i EU i Ruska Federacija uložili pritužbu na nalaze povjerenstva, koji nisu konačni te stoga, prema ustaljenoj sudskoj praksi WTO-a, nemaju pravni status u sustavu WTO-a jer ih nije donijelo Tijelo za rješavanje sporova. U svakom slučaju, u izvješću povjerenstva o tom sporu izričito se smatralo da su odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe izvan područja primjene tog spora. |
(23) |
Kad je riječ o četvrtom argumentu, kojim se od Komisije zahtijeva da utvrdi da podaci trećih zemalja koji se upotrebljavaju u postupcima Komisije nisu pod utjecajem poremećaja na tržištu, Komisija je podsjetila da, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, uobičajenu vrijednost izračunava na temelju odabranih podataka koji nisu domaće cijene i troškovi u zemlji izvoznici samo ako utvrdi da ti podaci najprikladnije odražavaju nenarušene cijene i troškove. U tom je postupku Komisija obvezna upotrebljavati samo nenarušene podatke. U tom se pogledu zainteresirane strane pozivaju da dostave primjedbe o predloženim izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u ranim fazama ispitnog postupka. Komisija te primjedbe u potpunosti uzima u obzir u konačnoj odluci o nenarušenim podacima koje bi trebalo upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti. Kad je riječ o stanju na brazilskom tržištu električne energije, na to je pitanje već detaljno odgovoreno u uvodnim izjavama 132., 133. i 152. privremene uredbe, a na njega se odgovara i u uvodnoj izjavi 45. u nastavku. Kad je riječ o zahtjevu kineske vlade prema kojem bi Komisija trebala procijeniti moguće poremećaje na unutarnjem tržištu EU-a, Komisija nije vidjela relevantnost te točke u kontekstu procjene postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. |
(24) |
Stoga je Komisija odbacila argumente kineske vlade. |
(25) |
Društvo Ketong tvrdilo je da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije spojiv sa sporazumima WTO-a – uključujući Protokol o pristupanju Kine WTO-u i Sporazum o antidampingu – kao ni s odlukama Tijela za rješavanje sporova, ponajprije u predmetu DS473. Društvo Ketong ukazalo je na to da se Komisija u privremenoj uredbi nije potanko osvrnula na pitanje spojivosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravom WTO-a, osim što je iznijela vrlo općenite tvrdnje bez navođenja relevantne pravne osnove iz prava WTO-a. Nadalje, s obzirom na predmet DS473, društvo Ketong tvrdilo je da Komisija nije imala pravo odbaciti njegove troškove i cijene na temelju navodnog postojanja znatnih poremećaja, jer postojanje takvih poremećaja ni u kojem slučaju nije dostatna osnova za zaključak da poslovne knjige proizvođača ne odražavaju objektivno troškove sirovina povezane s proizvodnjom i prodajom predmetnog proizvoda. |
(26) |
Osim toga, društvo Ketong iznijelo je prigovor u pogledu toga što se Komisija pozvala na niz međusektorskih faktora koji postoje u Kini kako bi pokazala postojanje znatnih poremećaja. Konkretno, društvo Ketong tvrdilo je da je činjenica da je priznato kao „Tehnološki centar za poduzeća u autonomnoj regiji 2020.” samo priznanje njegovoj predanosti aktivnostima u području istraživanja i razvoja i ulaganjima u te aktivnosti te da se to ne može smatrati državnom intervencijom u njegovo poslovanje. Slično tomu, društvo Ketong tvrdilo je da kao poduzeće u privatnom vlasništvu u cijelosti podliježe pravilima o modernom tržišno usmjerenom korporativnom upravljanju te da za svoje operativne aktivnosti odgovara isključivo privatnim dioničarima na temelju Zakona o trgovačkim društvima NRK-a. Nadalje, društvo Ketong tvrdilo je da se postojanje državne intervencije ne može izjednačiti s postojanjem znatnih poremećaja te da Komisija ima pravnu obvezu utvrditi učinak narušavanja koji navodne državne intervencije imaju na njegove cijene i troškove. |
(27) |
Kad je riječ o argumentu o spojivosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe sa sporazumima WTO-a i sudskom praksom Tijela za rješavanje sporova, upućuje se, osim na uvodne izjave 72. i 73. privremene uredbe, i na uvodnu izjavu 22. ove Uredbe, u kojoj se odgovara na taj argument. |
(28) |
Kad je riječ o navodnom nepostojanju znatnih poremećaja unatoč postojanju državnih intervencija, ne mogu se prihvatiti argumenti društva Ketong. Prvo, društvo Ketong nije dostavilo nikakve informacije kojima bi se dovela u pitanje opažanja Komisije (vidjeti uvodne izjave 57. i 58. privremene uredbe) o tome da se industrija kalcijeva silicida smatra poticanom industrijom i da je stoga podložna poremećajima. Isto vrijedi i za poremećaje koji se odnose na ulazne elemente potrebne za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka (vidjeti ponajprije uvodne izjave 62. i 63. privremene uredbe). Drugo, iako je društvo Ketong smatralo da je to što je priznato kao „Tehnološki centar za poduzeća u autonomnoj regiji 2020.” obično priznanje njegovim aktivnostima u području istraživanja i razvoja, nije osporavalo postojanje financijske potpore koju pružaju kineska tijela ni ostale oblike potpore koja se pruža tom sektoru, kako je navedeno u uvodnim izjavama 57. i 58. privremene uredbe. Treće, kad je riječ o tvrdnji društva Ketong da je ono poduzeće u privatnom vlasništvu s modernim korporativnim upravljanjem, Komisija je u uvodnim izjavama od 40. do 63. privremene uredbe opisala znatne državne intervencije u NRK-u koje dovode do poremećaja u djelotvornoj raspodjeli resursa u skladu s tržišnim načelima. Ti poremećaji utječu na gospodarske subjekte bez obzira na njihovu strukturu vlasništva ili organizaciju upravljanja. |
(29) |
Nakon konačne objave društvo Ketong tvrdilo je, prvo, da Komisija i dalje nije dala dodatno objašnjenje u vezi s točnom pravnom osnovom niti je poduprla svoje pravno obrazloženje u vezi sa spojivošću članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe sa sporazumima WTO-a i odlukom WTO-a u predmetu DS473. Prema mišljenju društva Ketong, Komisija je samo ponovila da je članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe u potpunosti u skladu s obvezama EU-a prema pravu WTO-a i time nije dodatno razjasnila to pitanje. Drugo, društvo Ketong ponovilo je da upotreba podataka iz treće zemlje u izračunu uobičajene vrijednosti na temelju navodnog postojanja znatnih poremećaja nije u skladu s člancima 2.2. i 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu ni odlukom Žalbenog tijela WTO-a u predmetu DS473. Treće, društvo Ketong tvrdilo je da na temelju članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe Komisija ima pravnu obvezu procijeniti postojanje znatnih poremećaja zasebno za svakog izvoznika i proizvođača te pojedinačno utvrditi učinak narušavanja koji navodne državne intervencije imaju na cijene i troškove proizvođača. Društvo Ketong smatralo je da nije na njemu da dostavi dokaze o tome da poremećaji na razini zemlje nisu primjenjivi na njega te da Komisija u tom pogledu nije ispunila svoju pravnu obvezu utvrđivanja učinaka narušavanja koji navodne državne intervencije imaju na njegove cijene i troškove. |
(30) |
Komisija se s tim nije složila. Kad je riječ o zahtjevu za dodatnim objašnjenjem spojivosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravom WTO-a, Komisija je jasno iznijela svoje pravno stajalište, odnosno da je izračun uobičajene vrijednosti u situaciji u kojoj je utvrđeno postojanje znatnih poremećaja na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u skladu s pravom WTO-a, među ostalim s mjerodavnim odredbama članaka 2.2. i 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu te s izvješćima Tijela za rješavanje sporova WTO-a, osobito u predmetu DS473. Stoga je Komisija ponovila stajalište izraženo u uvodnim izjavama 72. i 73. privremene uredbe i ponovljeno u uvodnim izjavama 22. i 27. ove Uredbe. Nadalje, i s obzirom na podnesak društva Ketong u vezi s upotrebom podataka trećih zemalja, Komisija je naglasila da stanje koje postoji na tržištu za istovjetni proizvod ili njegove ulazne elemente, kao ono utvrđeno u Kini, može dovesti do situacije u kojoj se izvoznikova domaća prodaja istovjetnog proizvoda ne može na odgovarajući način usporediti s izvoznikovom prodajom proizvoda koji se razmatra. Takva je situacija u ovom slučaju, u kojem znatni poremećaji na kineskom tržištu mogu uzrokovati neravnotežu u odnosu na situaciju na izvoznom tržištu. Komisija je nadalje napomenula da društvo Ketong osim upućivanja na svoj prethodni podnesak nije iznijelo dodatne argumente u vezi s upotrebom podataka trećih zemalja. Kad je riječ o argumentu društva Ketong da je teret dokazivanja na Komisiji, ta je tvrdnja pogrešna. Komisija je podsjetila da, nakon utvrđivanja da zbog postojanja znatnih poremećaja u zemlji izvoznici u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u zemlji izvoznici, može izračunati uobičajenu vrijednost koristeći se nenarušenim cijenama ili referentnim vrijednostima u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji za svakog proizvođača izvoznika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a). To je utvrđeno na temelju procjene provedene u uvodnim izjavama od 40. do 63. privremene uredbe i primjenjuje se pojedinačno na društvo Ketong. Komisija je nadalje podsjetila da se člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) omogućuje upotreba domaćih troškova samo ako je sa sigurnošću utvrđeno da nisu narušeni. Međutim, nijedan argument društva Ketong (vidjeti uvodnu izjavu 26.) nije pokazao da je riječ o takvom slučaju. |
(31) |
S obzirom na prethodno navedeno, argumenti društva Ketong odbačeni su. |
(32) |
Društvo Shenghua pozvalo se na svoje prethodne primjedbe, pri čemu je ponovilo stajalište da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu sa Sporazumom o antidampingu i zaključilo da, zbog toga što Komisija nije opravdala spojivost članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s tim sporazumom WTO-a, preliminarna objava ne ispunjava pravne standarde primjerenog obrazloženja kojim se opravdava odluka Komisije o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. |
(33) |
Drugo, društvo Shenghua istaknulo je da, čak i ako upotreba podataka iz treće zemlje možda nije zabranjena s obzirom na odluku u predmetu DS473, Komisija za utvrđivanje troškova proizvodnje u Kini mora upotrijebiti podatke o troškovima iz reprezentativne treće zemlje. Društvo Shenghua tvrdilo je da Komisija to nije učinila, pa u tom pogledu izračunana uobičajena vrijednost na temelju faktora proizvodnje u reprezentativnoj trećoj zemlji ni na koji način ne može odražavati razinu cijena i troškova u zemlji izvoznici, što dovodi do uobičajene vrijednosti koja se znatno razlikuje od one iz evidencije proizvođača izvoznika. |
(34) |
Treće, društvo Shenghua tvrdilo je da je zakonodavstvom EU-a uveden koncept koji ne postoji u Sporazumu o antidampingu, a prema tom konceptu predviđa se izračunavanje uobičajene vrijednosti ako se utvrdi postojanje znatnih poremećaja, dok se člankom 2.2. Sporazuma o antidampingu nalaže izračunavanje uobičajene vrijednosti samo ako nema prodaje u uobičajenom tijeku trgovine. |
(35) |
Nadalje, društvo Shenghua tvrdilo je da u sektoru kalcijeva silicida u Kini ne postoje znatni poremećaji uzimajući u obzir sljedeće: i. iako je društvo Shenghua poduzeće u državnom vlasništvu, to ne znači nužno da država intervenira u njegovo poslovno ponašanje na tržištu; upravo suprotno, kupnja faktora proizvodnje koju je provodilo društvo Shenghua temeljila se na pregovorima i ugovorima s dobavljačima, a društvo Shenghua posluje na tržišnim načelima; ii. navodne državne intervencije na tržištu kalcijeva silicida utvrđene su na temelju Izvješća, za koje društvo Shenghua smatra da nije objektivno, da je zastarjelo i da se temelji na kružnom rasuđivanju jer ga je izradila Komisija kao temelj za zaključak o postojanju znatnih poremećaja; iii. Komisija se oslanjala na upućivanja na zakonodavstvo koje nije relevantno za ovaj ispitni postupak – kao što je zakonodavstvo o vlasništvu ili stečaju – ili na obične smjernice koje nisu obvezujuće – kao što je 13. petogodišnji plan – te se pozivala na faktore koji nemaju nikakve veze s upravljanjem društvom Shenghua ni s njegovim poslovanjem – kao što je činjenica da glavni izvršni direktor društva Shenghua ujedno obnaša dužnost tajnika Partije. |
(36) |
Kad je riječ o navodnom nepostojanju opravdanja i o pravnom standardu primjerenog obrazloženja, čini se da je društvo Shaanxi Shenghua poistovjetilo obvezu navođenja razloga za materijalnu primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s navodnom obvezom objašnjavanja pravne osnove WTO-a kojom se podupire primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je u uvodnim izjavama od 40. do 63. privremene uredbe detaljno objasnila razloge za primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, čime je u potpunosti ispunila svoju pravnu obvezu navođenja primjerenog obrazloženja. |
(37) |
Kad je riječ o argumentima društva Shenghua o spojivosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe sa Sporazumom o antidampingu i nalazima Tijela za rješavanje sporova, oni se uvelike preklapaju sa sličnim argumentima koje su iznijeli kineska vlada i društvo Ketong, a na njih je već odgovoreno u uvodnoj izjavi 22. |
(38) |
Kad je riječ o tvrdnji društva Shenghua o navodnom nepostojanju znatnih poremećaja, Komisija je podsjetila na sljedeće: i. prema članku 2. stavku 6.a osnovne uredbe državno vlasništvo može biti važan pokazatelj postojanja znatnih poremećaja; čak i proizvođači kalcijeva silicida koji su u privatnom vlasništvu posluju u okruženju u kojem prevladavaju prisutnost države i državne smjernice za industriju kalcijeva silicida te za povezane industrije, kao što su proizvođači sirovina; ii. Izvješće se temelji na opsežnim objektivnim dokazima, kako je detaljno objašnjeno u uvodnoj izjavi 20.; iii. znatni poremećaji koji proizlaze iz neprimjerenog funkcioniranja zakona o vlasništvu i stečaju, sustava planiranja, uključujući njegovu obvezujuću prirodu, i prisutnosti države u poduzećima, među ostalim i zbog sve većeg utjecaja Komunističke partije Kine (KPK) na poslovno ponašanje gospodarskih subjekata, relevantni su i u slučaju društva Shenghua, jer se ti zakoni i pravila općenito primjenjuju u Kini i utječu na sva poduzeća, uključujući društvo Shenghua. Društvo Shenghua nije dostavilo dokaze kako bi pokazalo da ti poremećaji koji postoje na razini cijele zemlje ne utječu i na njega niti je pokazalo zbog čega ne bi bio valjan argument Komisije da to što je glavni izvršni direktor društva istodobno i tajnik Partije upućuje na utjecaj KPK-a na to društvo. |
(39) |
Nakon konačne objave društvo Shenghua osporilo je primjenjivost članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe tvrdeći da je Komisija iznijela samo općenitu izjavu kako bi opravdala njegovu primjenu i pritom zanemarila činjenicu da, iako se u osnovnoj uredbi ne moraju koristiti potpuno jednaki pojmovi kao i u predmetnom Sporazumu WTO-a, pravo EU-a ne bi smjelo biti u suprotnosti sa sporazumima WTO-a. Društvo Shenghua u tom je pogledu smatralo da Komisija nije iznijela dostatno obrazloženje primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Drugo, društvo Shenghua tvrdilo je da državno vlasništvo ne doprinosi pojavi znatnih poremećaja. Točnije, društvo Shenghua istaknulo je da se njegovo poslovanje temelji na tržišnim načelima i da donosi odluke ovisno o potražnji na tržištu. Međutim, Komisija nije razjasnila poveznicu između zakona o vlasništvu i stečaju te znatnih poremećaja niti je objasnila zašto bi činjenica da glavni izvršni direktor obnaša dužnost tajnika Partije uzrokovala znatne poremećaje. Društvo Shenghua istaknulo je da političke stranke postoje i u drugim zemljama, među ostalim u EU-u. Nadalje, društvo Shenghua podsjetilo je da ima dva dioničara, od kojih je samo jedan u državnom vlasništvu, a drugi je fizička osoba, i da prema statutu društva dioničar u državnom vlasništvu ne može imati isključivu kontrolu nad poslovanjem društva. Osim toga, društvo Shenghua pozvalo se na članak 6. kineskog Zakona o poduzećima u državnom vlasništvu (5), prema kojem se funkcije javne uprave moraju odvojiti od funkcija ulagatelja u državnu imovinu. Društvo Shenghua stoga smatra da njegovo poslovanje nije ovisno o vladi te da državno vlasništvo ne doprinosi znatnim poremećajima. |
(40) |
Argument društva Shenghua o spojivosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravom WTO-a sličan je argumentu društva Ketong na koji je odgovoreno u uvodnoj izjavi 30. Kad je riječ o argumentima društva Shenghua o povezanosti državnog vlasništva te zakona o vlasništvu i stečaju sa znatnim poremećajima, Komisija je podsjetila da su prema članku 2. stavku 6.a točki (b) prvoj i četvrtoj alineji osnovne uredbe prisutnost na dotičnom tržištu Postojanje znatnih poremećajapoduzeća koja djeluju pod državnim vlasništvom, kontrolom ili političkim nadzorom te nepostojanje, diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima ili vlasništvu među elementima koji su relevantni za procjenu postojanja znatnih poremećaja. Komisija je u vezi s tim navela da osim iznošenja te općenite tvrdnje društvo Shenghua nije dovelo u pitanje Komisijinu detaljnu analizu u uvodnim izjavama 43., 44. i 46. privremene uredbe i uvodnoj izjavi 38. ove Uredbe. Argumenti društva Shenghua o neovisnosti poduzeća od vlade konkretniji su, međutim, njima se ne može promijeniti Komisijina procjena u uvodnim izjavama 47. i 48. privremene uredbe. Prvo, iako upućivanje društva Shenghua na političke stranke u drugim zemljama u svakom slučaju nije relevantno u ovom kontekstu, Komisija je primijetila sve snažniju kontrolu KPK-a nad poduzećima općenito (vidjeti uvodnu izjavu 41. privremene uredbe), a posebno nad sektorom kalcijeva silicida (vidjeti uvodne izjave 47. i 48. privremene uredbe). Drugo, kad je riječ o tome da je glavni izvršni direktor društva Shenghua istodobno tajnik Partije, Komisija je primijetila da društvo Shenghua nije osporilo Komisijinu analizu aktivnosti izgradnje Partije i uloge KPK-a u društvu iz uvodne izjave 48. privremene uredbe. Naprotiv, društvo je otvoreno potvrdilo svoje oslanjanje na „snažnu potporu vlade i svih sektora društva” te svoju namjeru da „se vodi duhom šestog plenarnog zasjedanja 18. središnjeg odbora KPK-a i nizom važnih govora generalnog tajnika Xija” na svojoj internetskoj stranici (6). Komisija je u vezi s tim podsjetila i na uvodnu izjavu 41. privremene uredbe i odgovarajuću procjenu utjecaja KPK-a na kinesko gospodarstvo, osobito poglavlje 2. Izvješća. Stoga je pozivanje društva Shenghua na svoj statut obmanjujuće. Manjinski dioničar koji istodobno obnaša dužnost izvršnog direktora društva na temelju svojeg članstva u KPK-u izričito je obvezan provoditi načela i politike Partije (7). Stoga statut, umjesto da pokazuje neovisnost društva Shenghua od države, zapravo pokazuje jasne veze između partijske/državne politike i poslovanja društva. Treće, društvo Shenghua vrlo selektivno tumači kineski Zakon o poduzećima u državnom vlasništvu. Iako je društvo naglasilo službenu podjelu između upravnih i dioničarskih uloga države prema članku 6. Zakona o poduzećima u državnom vlasništvu, odlučilo je izostaviti upućivanje na članak 1. U članku 1. definirana je opća svrha zakona, koja obuhvaća, među ostalim, pružanje potpore vodećoj ulozi gospodarskog sektora u državnom vlasništvu u nacionalnom gospodarstvu i promicanje razvoja socijalističkog tržišnog gospodarstva. Društvo Shenghua nije navelo ni upućivanje na članak 7., kojim se državi nalaže da potiče veće ulaganje državnog kapitala u ključne industrije i područja važna za nacionalno gospodarstvo, kao ni na članak 36., prema kojem poduzeća u državnom vlasništvu pri ulaganju moraju djelovati u skladu s nacionalnim industrijskim politikama. |
(41) |
Zbog navedenih razloga argumenti društva Shenghua odbačeni su. |
(42) |
Primjedbe koje je dostavio podnositelj pritužbe u velikoj mjeri odražavaju prethodno iznesen odgovor Komisije na argumente društva Shenghua. Konkretno, podnositelj pritužbe smatrao je da je članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe u potpunosti u skladu s obvezom Unije na temelju prava WTO-a te da je društvo Shenghua zapravo savršen primjer znatnih poremećaja koji postoje u sektoru kalcijeva silicida u Kini, među ostalim i s obzirom na kontrolu države nad korporativnom strukturom dijela gospodarstva koje je u državnom vlasništvu, te utjecaja KPK-a na upravljačka tijela pojedinačnih poduzeća. Osim toga, pozivajući se na Izvješće i nedavni ispitni postupak o uvozu ferosilicija (8) podnositelj pritužbe tvrdio je da je sektor kalcijeva silicida u Kini znatno narušen državnom intervencijom. Na toj je osnovi podnositelj pritužbe zaključio da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe radi izračuna uobičajene vrijednosti u potpunosti opravdana. |
3.1.2. Reprezentativna zemlja
(43) |
U privremenoj uredbi Komisija je odabrala Brazil kao reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe. Pojedinosti o metodologiji primijenjenoj za odabir navedene su u prvoj i drugoj bilješci koje su stavljene na raspolaganje stranama u otvorenoj dokumentaciji 7. svibnja 2021. i 14. lipnja 2021. („prva bilješka” i „druga bilješka”) te u uvodnim izjavama od 86. do 139. privremene uredbe. |
(44) |
Nakon privremene objave društva Ketong i Shenghua ponovila su tvrdnje iznesene u njihovim primjedbama na prvu i drugu bilješku o tome da Brazil nije odgovarajuća reprezentativna zemlja. Društvo Ketong ponovilo je tvrdnju da na tržištu električne energije u Brazilu postoje znatni poremećaji te je smatralo da on stoga nije odgovarajuća reprezentativna zemlja i da Komisija radi dosljednosti mora primijeniti iste kriterije na zemlju koja je kandidatkinja za reprezentativnu zemlju kao i one navedene u članku 2. stavku 6.a točki (b) osnovne uredbe, koje je primijenila u ocjenjivanju toga ima li zemlja iz ispitnog postupka narušeno tržište. Isto je tvrdila i kineska vlada. Društvo Ketong naposljetku je tvrdilo da u Brazilu nisu dostupni smisleni javni podaci za kvarcit, koji je važan ulazni materijal, te je ponovilo da je Rusija primjerenija reprezentativna zemlja. |
(45) |
Komisija je napomenula da ni društvo Ketong ni kineska vlada nisu dostavili dokaze kojima bi pokazali da je referentna cijena električne energije, kako ju je utvrdila Komisija primjenom metodologije navedene u uvodnoj izjavi 152. privremene uredbe, narušena intervencijama brazilske vlade. Komisija u tom pogledu upućuje i na uvodnu izjavu 133. privremene uredbe. Društvo EDP Brasil jedno je od najvećih brazilskih elektroenergetskih društava i u privatnom je vlasništvu. Proizvodi, distribuira i prodaje električnu energiju različitim kupcima, uključujući industrijske potrošače. Komisija u dokumentaciji nije imala naznaka o tome da su cijene električne energije koje društvo EDP Brasil naplaćuje kupcima i objavljuje na svojim internetskim stranicama zapravo narušene. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
(46) |
Kad je riječ o nepostojanju smislenih javnih podataka u Brazilu za kvarcit, Komisija je napomenula da društvo Ketong nije iznijelo nikakve druge argumente osim onih koje je već navelo i na koje je odgovoreno u uvodnim izjavama 94. i 129. privremene uredbe. Zbog toga je ta tvrdnja odbačena. |
(47) |
Kad je riječ o tvrdnji da je Rusija primjerenija reprezentativna zemlja, Komisija je napomenula da je društvo Ketong ponovilo svoje argumente navedene u uvodnoj izjavi 114. privremene uredbe i pritom nije iznijelo nove argumente. Zbog razloga objašnjenih u uvodnim izjavama 90., 115. i 116. privremene uredbe ta je tvrdnja odbačena. |
(48) |
Nakon konačne objave društvo Ketong ponovilo je svoju tvrdnju da Brazil nije odgovarajuća reprezentativna zemlja jer smatra da ne postoje nenarušeni i pouzdani podaci za dva najvažnija ulazna elementa: električnu energiju i kvarcit. Društvo Ketong smatralo je da je tržište električne energije u Brazilu narušeno i da je Komisija zanemarila tu činjenicu. Nadalje je tvrdilo da Komisija nije razjasnila zašto nepostojanje smislenih javno dostupnih podataka za kvarcit nije utjecalo na odabir Brazila kao reprezentativne zemlje. Društvo Ketong ponovilo je da je Rusija primjerenija reprezentativna zemlja od Brazila. |
(49) |
Komisija je navela da društvo Ketong osim argumenata koje je već iznijelo u primjedbama na privremenu objavu nije iznijelo nove argumente i kojima bi moglo promijeniti zaključke kako su navedeni u uvodnim izjavama 45., 46. i 47. Stoga je tvrdnja društva Ketong odbačena. |
(50) |
Društvo Shenghua ponovilo je tvrdnju da Brazil nije odgovarajuća reprezentativna zemlja zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama 96. i 123. privremene uredbe te da bi umjesto njega kao reprezentativnu zemlju trebalo odabrati Kazahstan. Budući da društvo Shenghua nije iznijelo nove argumente kojima bi moglo promijeniti zaključke Komisije kako su navedeni u uvodnim izjavama 118. i 124. privremene uredbe, ta je tvrdnja odbačena. |
(51) |
Budući da nije bilo drugih primjedbi o odabiru Brazila kao reprezentativne zemlje, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodne izjave 139. privremene uredbe. |
3.1.3. Izvori korišteni za utvrđivanje nenarušenih troškova za faktore proizvodnje
(52) |
Komisija je pojedinosti o izvorima koji su korišteni za utvrđivanje uobičajene vrijednosti navela u uvodnim izjavama 140. i 141. privremene uredbe. Nakon objave privremene uredbe Komisija je primila tvrdnje jednog proizvođača izvoznika o različitim izvorima korištenima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. |
3.1.3.1.
(53) |
Društvo Ketong tvrdilo je da nenarušena vrijednost za kvarcit koju je Komisija utvrdila na temelju prosječne kupovne cijene koju plaća industrija Unije nije utvrđena u skladu s pravnim standardima iz članka 2. stavka 6.a i da je u suprotnosti s činjenicama. Prvo, društvo Ketong tvrdilo je da bi nenarušena vrijednost trebala potjecati iz reprezentativne treće zemlje koja je na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao Kina. Drugo, društvo Ketong istaknulo je da su izvorni podaci koji su upotrijebljeni za utvrđivanje referentne cijene bili odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije i stoga nisu bili javno dostupni. Treće, društvo Ketong uputilo je na informacije koje je dostavilo zajedno s primjedbama na drugu bilješku, a koje bi trebale pokazati da je referentna cijena koju je utvrdila Komisija odstupala od cijene kvarcita navedene u cjeniku za isti materijal jednog od proizvođača iz Unije. |
(54) |
Komisija se nije složila s prvim argumentom društva Ketong. Suprotno tvrdnjama društva Ketong u članku 2. stavku 6.a osnovne uredbe ne propisuje se da bi nenarušene cijene ili referentne vrijednosti trebale potjecati isključivo iz odgovarajuće reprezentativne zemlje koja je na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao zemlja izvoznica. Komisija u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) drugom alinejom može upotrijebiti i nenarušene međunarodne cijene, troškove ili referentne vrijednosti ako to smatra primjerenim. U toj se odredbi ne određuje pobliže izbor odgovarajućih međunarodnih cijena, troškova ili referentnih vrijednosti. Isto tako, u toj se odredbi ne upućuje na to da bi izvor tih potencijalnih referentnih vrijednosti trebala biti zemlja na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao zemlja izvoznica. Komisija stoga ima diskrecijsku slobodu pri odabiru odgovarajuće referentne vrijednosti u situacijama u kojima nije moguće upotrijebiti uvoznu vrijednost u odgovarajućoj odabranoj reprezentativnoj zemlji. U ovom ispitnom postupku, s obzirom na nepostojanje relevantnih podataka za kvarcit u Brazilu i zbog toga što u dokumentaciji nije bilo drugih odgovarajućih međunarodnih cijena, troškova ili referentnih vrijednosti za kvarcit, Komisija je smatrala primjerenim pozvati se na cijene kvarcita na tržištu Unije kao primjerenu referentnu vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) drugom alinejom. |
(55) |
Nakon konačne objave društvo Ketong smatralo je da kupovna cijena kvarcita industrije Unije koju je Komisija upotrijebila kao referentnu cijenu nije bila odgovarajuća referentna vrijednost jer nije odražavala uvjete u NRK-u bez znatnih poremećaja. Društvo Ketong tvrdilo je da Komisija treba osigurati da informacije kojima se koristi, uključujući međunarodne cijene, troškove ili referentne vrijednosti, odražavaju trošak proizvodnje u zemlji izvoznici ili da te informacije barem treba prilagoditi kako bi bile u skladu s tržišnim uvjetima u zemlji izvoznici bez znatnih poremećaja. Društvo Ketong nadalje je tvrdilo da Komisija nije dostavila dokaze da se prosječna kupovna cijena koju industrija Unije plaća za kvarcit odnosi na „međunarodne cijene, troškove ili referentne vrijednosti” iz članka 2. stavka 6.a točke (a) druge alineje. Društvo Ketong tvrdilo je i da cijena plaćena u Uniji teško može predstavljati razinu međunarodnih cijena jer postoje mnoge druge zemlje dobavljači kvarcita, za čije podatke smatra da bi isto trebali biti dio međunarodnog skupa podataka za utvrđivanje nenarušene i razumne referentne cijene kvarcita, umjesto isključivo Unijine cijene. |
(56) |
Komisija se s tim nije složila. Prvo, napomenula je da društvo Ketong uz svoje primjedbe nije navelo međunarodnu cijenu za kvarcit koju je Komisija mogla upotrijebiti kao alternativu referentnoj vrijednosti koju je utvrdila. Drugo, društvo Ketong nije iznijelo dokaze da je referentna vrijednost koju je utvrdila Komisija narušena. Budući da nije bilo alternativa, Komisija je smatrala da cijena kvarcita na tržištu Unije predstavlja primjerenu nenarušenu referentnu vrijednost. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
(57) |
Kad je riječ o tvrdnji društva Ketong da izvorni podaci koje je Komisija upotrijebila za utvrđivanje referentne vrijednosti nisu bili javno dostupni, Komisija napominje da je otvorena dokumentacija sadržavala stvarne objedinjene izvorne podatke koje su dostavili proizvođači iz Unije, koji su dali posebno dopuštenje za otkrivanje tih informacija u skladu s člankom 19. stavkom 5. osnovne uredbe. Stoga se smatra da su ti podaci lako dostupni. Komisija je nadalje napomenula da je provjerila predmetne izvorne podatke i utvrdila da odražavaju stvarne troškove kvarcita koji je prikladan za proizvodnju predmetnog proizvoda te da su pouzdani i reprezentativni. |
(58) |
Kad je riječ o trećem argumentu društva Ketong, Komisija je ispitivanjem otkrila je da je cijena kvarcita s internetskih stranica predmetnog proizvođača iz Unije odražavala odbačeni kvarcit (otpad) koji nije bio prikladan za proizvodnju kalcijeva silicida i da stoga nije bila reprezentativna za trošak kvarcita korištenog za proizvodnju predmetnog proizvoda. |
(59) |
Zbog navedenih razloga argumenti društva Ketong odbačeni su. |
3.1.3.2.
(60) |
Nakon privremene objave društvo Ketong tvrdilo je da Komisija nije smjela upotrijebiti navodno reguliranu cijenu električne energije objavljenu na internetskim stranicama društva EDP Brasil kao odgovarajući izvor za utvrđivanje nenarušene referentne cijene električne energije, nego cijenu na slobodnom tržištu jer bi to bila cijena po kojoj bi proizvođači kalcijeva silicida kupovali svoju električnu energiju. |
(61) |
Komisija je napomenula da je društvo Ketong ponovilo argumente navedene u uvodnoj izjavi 131. privremene uredbe, koje je Komisija odbacila u zaključcima navedenima u uvodnim izjavama 132. i 133. te uredbe. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju. |
(62) |
Nakon konačne objave društvo Ketong tvrdilo je da bi se referentna cijena za električnu energiju trebala temeljiti na cijenama na slobodnom tržištu u Brazilu, a ne na reguliranim cijenama te da njegove tvrdnje nisu dovoljno razmotrene u uvodnim izjavama 132. i 133. privremene uredbe. |
(63) |
Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 45., društvo Ketong nije dostavilo dokaze kojima bi pokazalo da je referentna cijena električne energije, kako ju je izračunala Komisija, narušena intervencijama brazilske vlade. Društvo Ketong nije objasnilo ni kako je Komisija mogla dodatno razmotriti njegove tvrdnje u uvodnim izjavama 132. i 133. privremene uredbe. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju. |
(64) |
Društvo Shenghua tvrdilo je da je Komisija u uvodnoj izjavi 281. privremene uredbe privremeno zaključila da električna energija nije bila predmet poremećaja u NRK-u i da je stoga ne bi trebalo zamijeniti cijenom električne energije u reprezentativnoj zemlji. |
(65) |
Komisija se s tim nije složila. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 52. privremene uredbe, Komisija je utvrdila da cijene električne energije u NRK-u nisu tržišno utemeljene te da na njih utječu i znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Privremeni zaključak Komisije o električnoj energiji kako je naveden u uvodnoj izjavi 281. privremene uredbe bio je da električna energija nije bila predmet nikakvih poremećaja u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Izračun uobičajene vrijednosti i procjena povezana s primjenom pravila o nižoj pristojbi bile su različite analize koje su se temeljile na različitim člancima osnovne uredbe. Dok su se zaključci doneseni na temelju članka 2. stavka 6. točke (b) temeljili na stanju u zemlji izvoznici i mnogim različitim faktorima koji su uzeti u obzir, ispitivanje na temelju članka 7. stavka 2.a ograničenije je prirode i provodi se u kontekstu utvrđivanja primjenjivosti pravila o nižoj pristojbi pristojbe te se odnosi na zatvoren popis situacija navedenih u tom članku. To što električna energija u Kini nije bila predmet nikakvih poremećaja u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe ne znači da na taj ulazni element ne utječu znatni poremećaji u Kini kako je utvrđeno u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. Stoga je tvrdnja društva Shenghua odbačena. |
3.1.4. Faktori proizvodnje i izvori informacija
(66) |
Nakon objave privremene uredbe Komisija je napomenula da su podaci iz baze podataka GTA o uvozu u Brazil postali dostupni na razini CIF. Na temelju tog novog skupa podataka i uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane, utvrđeni su sljedeći faktori proizvodnje i njihovi izvori kako bi se odredila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe: Tablica 1. Faktori proizvodnje kalcijeva silicida
|
3.1.4.1.
(67) |
Nakon privremene objave društvo Ketong tvrdilo je da je metoda koju je Komisija primijenila za utvrđivanje uvoznih cijena CIF za Brazil, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 144. privremene uredbe, imala učinak narušavanja. Društvo Ketong tvrdilo je da jedan jedini koeficijent ne može biti reprezentativan za troškove prijevoza i osiguranja koji su se vjerojatno razlikovali ovisno o vrsti sirovine i zemlji dobavljaču te je tvrdilo da bi Komisija trebala utvrditi koeficijent za svaku ulaznu sirovinu i svaku zemlju dobavljača. |
(68) |
Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 66., u bazi podataka GTA postao je dostupan novi skup podataka koji je uključivao podatke o uvozu za Brazil na razini CIF. Komisija je taj novi skup podataka upotrijebila kako bi utvrdila nenarušene vrijednosti sirovina navedenih u tablici 1. Stoga se tvrdnja društva Ketong nije dalje razmatrala. |
3.1.4.2.
(69) |
Nakon privremene objave društvo Ketong tvrdilo je da je metodologija koju je Komisija primijenila za izračun referentne vrijednosti za električnu energiju u Brazilu bila pogrešna. Društvo Ketong napomenulo je da je Komisija primijenila jednostavni prosjek tarifa za električnu energiju i distribuciju kako su bile dostupne na internetskim stranicama društva EDP Brasil za 2021., prilagođene s obzirom na inflaciju. Društvo Ketong tvrdilo je da bi Komisija trebala upotrijebiti dostupne podatke o tarifi za električnu energiju za razdoblje ispitnog postupka, a ne podatke za 2021. usklađene s obzirom na inflaciju. Društvo Ketong nadalje je istaknulo da bi Komisija trebala uzeti u obzir i tarife za razdoblje vršnog opterećenja i tarife za razdoblje izvan vršnog opterećenja te ograničiti izračun na cijene koje se naplaćuju velikim industrijskim potrošačima energije kao što su proizvođači kalcijeva silicida. |
(70) |
Komisija je razmotrila tvrdnju društva Ketong i zaključila da je razumna. Prihvatila je tu tvrdnju i ponovno izračunala referentnu vrijednost za električnu energiju na temelju podataka o tarifama za razdoblje ispitnog postupka koji su bili dostupni na internetskim stranicama društva EDP Brasil (9), uzimajući pritom u obzir različite tarife za razdoblja vršnog opterećenja i razdoblja izvan vršnog opterećenja te relevantne cijene koje se naplaćuju velikim industrijskim potrošačima energije. |
(71) |
Nakon konačne objave društvo Ketong tvrdilo je da je u razdoblju ispitnog postupka na internetskim stranicama društva EDP Brasil bio dostupan i skup podataka o tarifama koji je noviji od onoga koji je upotrijebila Komisija te da je Komisija za izračun referentne cijene za električnu energiju trebala uzeti u obzir i taj skup podataka. |
(72) |
Komisija je napomenula da je taj argument neutemeljen. Točnije, skup podataka o tarifama koji je navelo društvo Ketong nije bio dostupan na internetskim stranicama društva EDP Brasil ni u razdoblju ispitnog postupka, stoga se nije mogla provjeriti njegova točnost niti se mogao upotrijebiti za ovaj ispitni postupak. Stoga Komisija nije dodatno razmatrala tu tvrdnju. |
3.1.4.3.
(73) |
Nakon privremene objave društvo Ketong tvrdilo je da je metodologija Komisije za utvrđivanje nenarušene referentne vrijednosti mikrosilike, kako je navedena u uvodnoj izjavi 148. privremene uredbe, bila manjkava jer je vrijednost nusproizvoda bila umjetno povezana s vrijednošću ulaznih materijala iako takva povezanost nije stvarno postojala. Društvo Ketong predložilo je da bi za izračun nenarušene referentne vrijednosti trebalo upotrijebiti podatke o izvozu iz reprezentativne zemlje, tvrdeći pritom da je to ustaljena praksa Komisije kad u reprezentativnoj zemlji nisu dostupni reprezentativni podaci o uvozu. |
(74) |
Komisija je napomenula da se na tu stavku odnosio zanemariv dio (manje od 0,1 %) troškova materijala, pa da to pitanje stoga nije utjecalo na razinu mjera. Stoga se to pitanje nije dalje razmatralo. |
(75) |
Nakon konačne objave društvo Ketong ponovilo je da je metodologija koju je upotrijebila Komisija imala učinak narušavanja. Međutim, Komisija je napomenula da društvo Ketong nije iznijelo nove argumente na temelju kojih bi se mogli promijeniti zaključci navedeni u uvodnoj izjavi 74. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
3.1.4.4.
(76) |
Društvo Ketong tvrdilo je da je Komisija trebala utvrditi referentnu vrijednost potrošnog materijala i režijskih troškova proizvodnje zasebno od ostalih ulaznih elemenata, a ne ekstrapolirati njihovu vrijednost upotrebom, za potrošni materijal, izračunanog postotka ukupnih troškova za sirovine i, za režijske troškove, postotka ukupnih izravnih troškova koje su kineski proizvođači stvarno snosili. Tvrdilo je da je Komisija umjesto toga trebala upotrijebiti njegove stvarne troškove za potrošni materijal i režijske troškove. Društvo Ketong tvrdilo je nadalje da njegova tvrdnja podjednako vrijedi i za troškove prijevoza za isporuku sirovina, koje je Komisija izrazila kao postotak stvarnih troškova za sirovine i potom taj isti postotak primijenila na nenarušene troškove istih sirovina kako bi dobila nenarušene troškove prijevoza. Društvo Ketong tvrdilo je da je, s obzirom na to da su troškovi za sirovine ponovno izračunani primjenom nenarušenih cijena, to značilo da su i troškovi prijevoza bili povezani s povećanjem vrijednosti sirovina, što je, prema njegovim tvrdnjama, bilo pogrešno jer takva povezanost nije postojala. |
(77) |
Komisija je napomenula da njezina standardna praksa nije izračunavati pojedinačnu referentnu vrijednost za potrošni materijal, već je izraziti kao postotak ukupnih troškova za sirovine na temelju podataka o troškovima koje su dostavili proizvođači izvoznici i potom taj postotak primijeniti na ponovno izračunane troškove za sirovine pri upotrebi utvrđenih nenarušenih cijena. Nadalje, Komisija je napomenula da su znatni poremećaji utvrđeni u odjeljku 3.1.1. U tom slučaju, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe, mogu se upotrijebiti domaći troškovi, ali samo u onoj mjeri u kojoj je sa sigurnošću, na temelju točnih i odgovarajućih dokaza, utvrđeno da oni nisu narušeni. Društvo Ketong nije navelo niti je Komisija utvrdila takve dokaze u pogledu faktora proizvodnje razvrstanih u kategoriju potrošnog materijala. Stoga Komisija nije mogla upotrijebiti podatke koje je dostavilo društvo Ketong. Komisija je smatrala da je njezina metodologija izračuna nenarušene vrijednosti za potrošni materijal bila primjerena, među ostalim i zato što nisu bile dostupne bolje informacije. Osim toga, društvo Ketong nije dostavilo alternativnu vrijednost za referentnu vrijednost koja je izračunana upotrebom podataka iz baze podataka GTA o uvoznim vrijednostima u reprezentativnu zemlju ni alternativnu nenarušenu referentnu vrijednost za potrošni materijal. Stoga je tvrdnja u pogledu potrošnog materijala odbačena. |
(78) |
Kad je riječ o tvrdnji društva Ketong o metodologiji Komisije za utvrđivanje nenarušene vrijednosti njegovih režijskih troškova proizvodnje kako je navedeno u uvodnoj izjavi 154. privremene uredbe, Komisija je napomenula da podaci o režijskim troškovima nisu bili lako dostupni u financijskim izvještajima proizvođača u reprezentativnoj zemlji. Osim toga, nakon utvrđivanja znatnih poremećaja, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe, mogu se upotrijebiti domaći troškovi, ali samo u onoj mjeri u kojoj je sa sigurnošću, na temelju točnih i odgovarajućih dokaza, utvrđeno da nisu oni narušeni. Društvo Ketong nije navelo niti je Komisija utvrdila dokaze u pogledu režijskih troškova. Stoga je Komisija smatrala da je njezina metodologija izračuna nenarušene vrijednosti za režijske troškove primjerena, među ostalim jer nisu bile dostupne bolje informacije. Društvo Ketong nije predložilo alternativnu nenarušenu referentnu vrijednost za režijske troškove. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
(79) |
Kad je riječ o tvrdnji društva Ketong o metodologiji Komisije za utvrđivanje nenarušenih troškova prijevoza za isporuku sirovina kako je navedeno u uvodnoj izjavi 150. privremene uredbe, Komisija je napomenula da društvo Ketong nije predložilo kako bi Komisija trebala pojedinačno izračunati troškove prijevoza za svaku sirovinu. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
(80) |
Nakon konačne objave društvo Ketong ponovilo je da je metodologija Komisije za utvrđivanje referentnih vrijednosti za potrošni materijal, režijske troškove proizvodnje i troškove prijevoza imala učinak narušavanja. Međutim, Komisija je napomenula da društvo Ketong nije iznijelo nove argumente na temelju kojih bi se mogli promijeniti zaključci navedeni u uvodnim izjavama 77., 78. i 79. |
3.1.5. Izračun uobičajene vrijednosti
(81) |
Pojedinosti o izračunu uobičajene vrijednosti utvrđene su u uvodnim izjavama od 156. do 160. privremene uredbe. |
(82) |
Nakon privremene objave društvo Ketong tvrdilo je da Komisija pri izračunu uobičajene vrijednosti nije trebala odbaciti određene prilagodbe za nusproizvode zbog toga što nisu bili uknjiženi u računovodstvenoj dokumentaciji. Društvo Ketong iznijelo je primjedbu da se na temelju primjenjivih pravnih standarda ne zahtijeva da sve stavke troškova moraju dolaziti iz računovodstvene dokumentacije, osobito ako se primjenjuje članak 2. stavak 6.a. Tvrdilo je nadalje da je pri ponovnom izračunu troškova proizvodnje bitno to da su stavke troškova stvarno nastale i odražavale se u uobičajenom tijeku poslovanja društva. Društvo Ketong naposljetku je tvrdilo da je dodatne troškove koje je snosilo za predmetne nusproizvode iskazalo u tablicama troškova koje je dostavilo sa svojim odgovorom na upitnik te da bi Komisija te troškove trebala ukloniti iz izračunane uobičajene vrijednosti. |
(83) |
Komisija je napomenula da društvo Ketong, suprotno onomu što je tvrdilo, nije iskazalo troškove za predmetne nusproizvode u svojem troškovnom računovodstvu ni u tablicama troškova u svojem odgovoru na upitnik. U svojim tablicama troškova društvo Ketong iskazalo je vrijednost prodaje nusproizvoda za koju je tvrdilo da bi je trebalo oduzeti od troškova sirovina, ali je nije iskazalo u svojem financijskom ni troškovnom računovodstvu. Naime, u ispitnom postupku otkriveno je da to društvo nije ostvarilo prihod od prodaje tih nusproizvoda, pa se oni i dalje računaju kao troškovi. Ta je tvrdnja stoga odbačena. |
(84) |
Nakon konačne objave društvo Ketong ponovilo je tvrdnju da je Komisijino odbijanje prilagodbe uobičajene vrijednosti u vezi s nusproizvodima bilo neosnovano. Prvo, društvo Ketong tvrdilo je da knjiženje u financijskom i troškovnom računovodstvu društva nije preduvjet za izračun uobičajene vrijednosti na temelju članka 2. stavka 6.a. Drugo, društvo Ketong tvrdilo je da Komisija nije osporila činjenicu da se ti nusproizvodi dobivaju iz proizvodnih procesa društva i da su njihove prodajne transakcije provedene kao dio uobičajenog tijeka poslovanja društva. Prema društvu Ketong, nepostojanje evidencije o prihodima u financijskom računovodstvu ne sprečava da se nusproizvodi prihvate za prilagodbu troškova. Treće, društvo Ketong tvrdilo je da, ako Komisija odbije prihod od prodaje kao prilagodbu troškova nusproizvoda na uobičajenu vrijednost predmetnog proizvoda, odgovarajući trošak stvarno nastao za naplatu istih nusproizvoda trebalo bi prihvatiti kao trošak tih nusproizvoda u sustavu računovodstvenih podataka i u skladu s tim ukloniti iz izračunane uobičajene vrijednosti. |
(85) |
Komisija se s tim nije složila. Knjiženje troškova i prihoda u računovodstvenoj dokumentaciji društva dokaz je njihova postojanja i kvantifikacije. Suprotno tvrdnjama društva Ketong tijekom unakrsne provjere na daljinu nije se moglo utvrditi da su prodajne transakcije nusproizvoda provedene kao dio uobičajenog tijeka poslovanja jer komercijalni dokumenti nisu bili dostupni i transakcije nisu uknjižene. Naime, knjiženje nusproizvoda kao troškova u računovodstvenoj dokumentaciji društva održava činjenicu da društvo Ketong nije ostvarilo prihod od prodaje tih nusproizvoda, kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 83. Stoga su tvrdnje društva Ketong odbačene. |
(86) |
Društvo Ketong nadalje je tvrdilo da je profitna marža koja je upotrijebljena u izračunu uobičajene vrijednosti (18,96 %) bila prekomjerna ako se uzme u obzir da se, prema vlastitom nalazu Komisije, profitna marža u rasponu od 9,7 % do 12,5 % „smatrala osnovnom dobiti koja obuhvaća sve troškove u uobičajenim uvjetima konkurencije u ovom ispitnom postupku” (uvodna izjava 269. privremene uredbe). Društvo Ketong nadalje je iznijelo primjedbu da Komisija nije objasnila zbog čega je profitna marža od 18,96 % bila razumna dobit za izračun uobičajene vrijednosti s obzirom na taj nalaz. Društvo Ketong stoga je tvrdilo da je razina ciljne dobiti koja je utvrđena za proizvođače iz Unije razumna i nenarušena dobit koju treba upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti. |
(87) |
Komisija je napomenula da se ciljna dobit i dobit u reprezentativnoj zemlji odnose na različite koncepte i na različite zemlje. Naime, ciljna dobit na koju Ketong upućuje odnosi se na dobit koju industrija Unije ostvaruje za domaću prodaju u Uniji pod uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja i upotrebljava se za izračun marže štete. Dobit u reprezentativnoj zemlji upotrebljava se za izračun uobičajene vrijednosti upućivanjem na odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Ta dobit mora odražavati dobit koju je ostvarilo društvo u reprezentativnoj zemlji koje proizvodi proizvod iz ispitnog postupka ili sličan proizvod i ona nije usporediva s ciljnom dobiti industrije EU-a. |
(88) |
Društvo Ketong tvrdilo je i da Komisija u izračun dobiti nije trebala uključiti financijski prihod jer je njezina ustaljena praksa bila da takav prihod ne uključuje u izračun dobiti ili troškova prodaje te općih i administrativnih troškova. Društvo Ketong nadalje je tvrdilo da bi Komisija, ako bi zadržala uključivanje financijskog prihoda u utvrđivanje dobiti, jednako tako trebala taj prihod uključiti i u ukupne troškove prodaje te opće i administrativne troškove kao kompenzaciju. |
(89) |
Komisija se s tim nije složila. Brazilsko društvo iskazalo je financijske troškove izvan troškova prodaje te općih i administrativnih troškova. Istodobno, financijske troškove kompenzira financijskim prihodom i tu razliku (dobitak) dodaje u dobit. Nema dokaza da se takav dobitak nije odnosio na predmetni proizvod, pa bi se njegovo oduzimanje od iskazane dobiti brazilskog društva činilo neopravdanim. U svakom slučaju, učinak te tvrdnje ne bi bio bitan za izračun dampinga s obzirom na to da je taj financijski dobitak bio vrlo mali, a pristojba se u konačnici određuje na razini mnogo niže marže štete. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
(90) |
Nakon konačne objave društvo Ketong i dalje se nije slagalo sa stajalištem Komisije da bi financijski dobici trebali biti uključeni u izračun dobiti. |
(91) |
Komisija ponavlja da je standardna i ustaljena praksa uzeti u obzir sve troškove i prihode koji su povezani s proizvodnjom i prodajom proizvoda iz ispitnog postupka. Komisija je napomenula da je društvo Ketong samo zatražilo od Komisije da zanemari određene financijske dobitke bez objašnjenja, dodatnih informacija ili dokaza da ti dobici nisu povezani s proizvodom iz ispitnog postupka. Stoga tvrdnja društva Ketong nije mogla promijeniti zaključke navedene u uvodnoj izjavi 89. |
(92) |
Društvo Ketong tvrdilo je da su troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi u reprezentativnoj zemlji utvrđeni bez detaljne raščlambe, čime se onemogućuje utvrđivanje izravnih troškova prodaje koji bi mogli utjecati na pravednu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine. Nadalje je tvrdilo da bi Komisija trebala navesti tu raščlambu i osigurati da se izvozne cijene usporede s izračunanom uobičajenom vrijednošću na istoj razini trgovine. |
(93) |
Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Komisija je napomenula da tvrdnja da su izravni troškovi prodaje uključeni u troškove prodaje, opće i administrativne troškove prijavljene za proizvođača u reprezentativnoj zemlji nije potkrijepljena dokazima. Komisija je nadalje napomenula da nema naznaka da su podaci o troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima proizvođača u reprezentativnoj zemlji uključivali stavke koje bi trebalo oduzeti kako bi se osigurala pravedna usporedba. Nakon privremene objave društvo Ketong nije dostavilo nikakve prikladnije podatke o troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima za proizvođača u Brazilu na temelju kojih bi Komisija mogla kvantificirati te izravne troškove prodaje koji su navodno uključeni u podatke o troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
(94) |
Nakon konačne objave društvo Ketong tvrdilo je da bi Komisija trebala još jednom objasniti na temelju čega je zaključila da joj troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi navedeni u financijskom izvješću proizvođača u reprezentativnoj zemlji omogućuju da izravno izračuna uobičajenu vrijednost na razini franko tvornica i dokaže da troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi dodani u trošak prodane robe ne uključuju elemente na temelju kojih bi se izračunana uobičajena vrijednost utvrdila na drugačijoj razini trgovine. Društvo Ketong tvrdilo je da je Komisija izvršila prilagodbe za prijevoz, osiguranje, rukovanje, utovar i pomoćne troškove, troškove pakiranja, kreditne troškove i bankovne naknade kako bi utvrdila izvoznu cijenu na razini franko tvornica, ali nije dostavila informacije da te stavke nisu uključene u troškove prodaje te opće i administrativne troškove proizvođača u reprezentativnoj zemlji. |
(95) |
Komisija je napomenula da, na temelju podataka o troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima koje je prijavio proizvođač u reprezentativnoj zemlji, društvo Ketong nije dokazalo da Komisija nije provela pravednu usporedbu izračunane uobičajene vrijednosti i izvozne cijene. Komisija je napomenula i da društvo Ketong nije navelo dodatne informacije na temelju kojih bi se mogli promijeniti zaključci navedeni u uvodnoj izjavi 93. Stoga je tvrdnja društva Ketong odbačena. |
(96) |
Ne dovodeći u pitanje prethodna razmatranja Komisija podsjeća i na to da, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti. Društvo Ketong nije dostavilo dokaze o tome da su iznosi troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti koje je Komisija upotrijebila bili nerazumni za potrebe izračuna uobičajene vrijednosti. |
3.2. Izvozna cijena
(97) |
Komisija je pojedinosti o izračunu izvozne cijene navela u uvodnim izjavama 161. i 162. privremene uredbe. Budući da nije bilo primjedbi u tom pogledu, Komisija je potvrdila svoje privremene zaključke. |
3.3. Usporedba
(98) |
Nakon privremene objave društvo Ketong tvrdilo je da je Komisija za uobičajenu vrijednost izvršila pogrešnu prilagodbu naviše za razlike u razini neizravnog oporezivanja dodavanjem PDV-a uobičajenoj vrijednosti, dok izvozna cijena društva nije uključivala taj PDV. |
(99) |
Tijekom razdoblja ispitnog postupka NRK je primjenjivao stopu PDV-a od 13 % i na domaću i na izvoznu prodaju predmetnog proizvoda, kako to potvrđuje predmetna tvrdnja. NRK je primjenjivao i politiku izostanka povrata PDV-a na izvoz predmetnog proizvoda. Kako bi se uobičajena vrijednost i izvozne cijene uspoređivale na istoj razini oporezivanja, Komisija je uobičajenu vrijednost utvrdila na temelju plaćenog PDV-a upotrebom stope PDV-a koja se primjenjuje na izvoz. |
(100) |
S obzirom na to Komisija napominje da je uobičajenu vrijednost utvrdila u skladu s praksom Općeg suda (10). Ta tvrdnja društva Ketong je stoga odbačena. |
(101) |
Nakon konačne objave društvo Ketong tvrdilo je da njegova prijavljena neto izvozna cijena nije uključivala PDV. Društvo Ketong tvrdilo je nadalje da usporedba neto izvozne cijene bez PDV-a s uobičajenom vrijednošću utvrđenom s PDV-om bila pogrešna i nije osigurala pravednu usporedbu. Društvo Ketong zatražilo je od Komisije da ispravi tu pogrešku. |
(102) |
Komisija je utvrdila da je društvo Ketong pogrešno prijavilo svoju neto izvoznu cijenu u odgovoru na upitnik jer je oduzelo PDV od bruto vrijednosti izvoznih računa, a taj odbitak nije bio naveden na izvoznim računima. Drugim riječima, na izvoznim računima koje je prijavilo društvo Ketong i provjerila Komisija nisu bile navedene bruto i neto vrijednost izvoza. Komisija je to ispravila tako što je neto vrijednost računa koju je prijavilo društvo Ketong zamijenila vrijednošću koja je navedena na računima, a koja uključuje PDV, tako da su uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene na istoj razini oporezivanja kako je propisano člankom 2. stavkom 10. točkom (b) osnovne uredbe. Društvo Ketong obaviješteno je o tim ispravcima. |
(103) |
U svojim primjedbama na konačnu objavu društvo Shun Tai osporilo je prilagodbe svoje izvozne cijene za provizije na temelju članka 2. stavka 10. točke i. osnovne uredbe. Tvrdilo je da bi se prilagodba trebala temeljiti na stvarnoj dobiti nepovezanog trgovačkog društva ili na razlici u prodajnoj cijeni za trgovce i krajnje korisnike na domaćem tržištu. |
(104) |
Suprotno tvrdnjama društva Shun Tai metoda upotrijebljena za prilagodbu njegovih cijena u skladu je s Komisijinom praksom i dvjema uredbama navedenima u njegovim primjedbama na konačnu objavu. Nadalje, Komisija je cijene društva Shun Tai prilagodila potpuno uzimajući u obzir posebne nalaze ispitnog postupka povezanog s njegovom organizacijom prodaje. S obzirom na to da je društvo Shun Tai temeljilo svoju tvrdnju na pogrešnim pretpostavkama, ona je morala biti odbačena. Budući da je društvo Shun Tai zatražilo povjerljivo postupanje za svoje prodajne kanale, dodatne pojedinosti o Komisijinoj analizi tvrdnje dostavljene su društvu bilateralno. |
(105) |
Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu usporedbe, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 163. i 164. privremene uredbe. |
3.4. Dampinške marže
(106) |
Komisija je prihvatila neke primjedbe zainteresiranih strana podnesene nakon privremene i konačne objave, pa je u skladu s tim ponovno izračunala dampinške marže. Te promjene ne utječu na dampinšku maržu izračunanu za „sva ostala društva”. Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave 168. i 169. privremene uredbe o razini suradnje i metodi za utvrđivanje preostale dampinške marže koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. |
(107) |
Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:
|
(108) |
Izračuni pojedinačnih dampinških marži, uključujući ispravke i prilagodbe izvršene na temelju primjedbi koje su zainteresirane strane dostavile nakon privremene i konačne objave, dostavljeni su proizvođačima izvoznicima koji surađuju. |
4. ŠTETA
4.1. Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji
(109) |
Podnositelj pritužbe i proizvođač žice s jezgrom (Filo d.o.o.) iznijeli su primjedbe na uvodnu izjavu 285. privremene uredbe, koja se odnosi na restrukturiranje unutar grupe Ferroglobe i nastavak proizvodnje industrije Unije. Proizvođač žice s jezgrom izrazio je sumnje u to odvija li se uopće proizvodnja u Uniji. |
(110) |
Proizvodnja i prodaja obaju podnositelja pritužbe odvijala se tijekom razdoblja ispitnog postupka („RIP”), kako je potvrđeno u uredbi o uvođenju privremenih mjera. Nakon RIP-a oba podnositelja pritužbe i dalje trajno posluju, što je potvrdilo i dokumentiralo udruženje Euroalliages. Društvo OFZ nastavilo je proizvoditi i prodavati slično kao i prethodnih godina. Tekući postupak restrukturiranja društva Ferropem, koji je u znatnoj mjeri posljedica štetnog dampinga, ne utječe na status tog društva kao subjekta koji trajno posluje. Naime, to je društvo nastavilo s proizvodnjom i prodajom nakon RIP-a do formalnog pokretanja postupka restrukturiranja krajem ožujka 2021. Od tada održava potpunu operativnost svojih sredstava za proizvodnju, a 15. studenoga 2021. nadalje je odlučilo zadržati proizvodnju kalcijeva silicida u Francuskoj, koja će se preseliti u novu liniju za proizvodnju kalcijeva silicida u jednom drugom od njegovih postrojenja u Francuskoj, a ta će linija početi s radom u rujnu 2022. i imat će znatan proizvodni kapacitet. Tu odluku podržava francuska vlada. Društvo Ferropem u međuvremenu je dobavljalo kalcijev silicid iz Argentine kako bi nastavilo opsluživati svoje kupce tijekom prijelaznog razdoblja dok nova linija ne postane potpuno operativna. Ukratko, oba društva i dalje su proizvođači iz Unije. Zapravo, antidampinške mjere pomoći će u stvaranju uvjeta za nastavak poslovanja obaju društava rješavanjem problema poremećaja izazvanih nepoštenom trgovinom. |
(111) |
Budući da nije bilo daljnjih primjedbi o definiciji industrije Unije i proizvodnje u Uniji nakon uvođenja privremenih mjera, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 170. do 172. privremene uredbe. |
4.2. Utvrđivanje odgovarajućeg tržišta Unije
(112) |
Budući da nije bilo primjedbi o određivanju odgovarajućeg tržišta Unije, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 173. do 177. privremene uredbe. |
4.3. Potrošnja u Uniji
(113) |
Budući da nije bilo primjedbi o potrošnji u Uniji, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 178. do 180. privremene uredbe. |
4.4. Uvoz iz NRK-a
4.4.1. Obujam i tržišni udio uvoza iz NRK-a
(114) |
Budući da nije bilo primjedbi o obujmu i tržišnom udjelu uvoza iz NRK-a, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 181. do 184. privremene uredbe. |
4.4.2. Cijene proizvoda uvezenih iz NRK-a i sniženje cijena
(115) |
U uvodnoj izjavi 189. privremene uredbe objašnjeno je da je utvrđeno ponderirano prosječno sniženje cijena iznosilo 10,6 %. Jedan izvoznik, društvo Shun Tai, tvrdio je da bi njegove izvozne cijene CIF trebalo revidirati jer nisu ispravno pretvorene u EUR. Ta je tvrdnja prihvaćena i kao posljedica toga utvrđena je revidirana marža sniženja cijena od 10,5 %. |
(116) |
Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 185. do 189. privremene uredbe. |
4.5. Gospodarsko stanje industrije Unije
4.5.1. Opće napomene
(117) |
Budući da nije bilo primjedbi o općim napomenama, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 190. i 191. privremene uredbe. |
4.5.2. Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta
(118) |
Budući da nije bilo primjedbi o proizvodnji, proizvodnom kapacitetu i iskorištenosti kapaciteta, Komisija je potvrdila zaključke iz uvodnih izjava od 192. do 201. privremene uredbe. |
4.5.3. Obujam prodaje i tržišni udio
(119) |
Budući da nije bilo primjedbi o obujmu prodaje i tržišnom udjelu, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 202. do 204. privremene uredbe. |
4.5.4. Rast
(120) |
Budući da nije bilo primjedbi o rastu, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodne izjave 205. privremene uredbe. |
4.5.5. Zaposlenost i produktivnost
(121) |
Budući da nije bilo primjedbi o zaposlenosti i produktivnosti, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 206. do 208. privremene uredbe. |
4.5.6. Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga
(122) |
Budući da nije bilo primjedbi o visini dampinške marže i oporavku od prethodnog dampinga, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 209. i 210. privremene uredbe. |
4.5.7. Cijene i faktori koji utječu na cijene
(123) |
Budući da nije bilo primjedbi o cijenama i faktorima koji utječu na cijene, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 211. do 213. privremene uredbe. |
4.5.8. Troškovi rada
(124) |
Budući da nije bilo primjedbi o troškovima rada, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 214. i 215. privremene uredbe. |
4.5.9. Zalihe
(125) |
Budući da nije bilo primjedbi o zalihama, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 216. do 218. privremene uredbe. |
4.5.10. Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala
(126) |
Budući da nije bilo primjedbi o profitabilnosti, novčanom toku, ulaganjima, povratu ulaganja i sposobnosti prikupljanja kapitala, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 219. do 224. privremene uredbe. |
4.5.11. Zaključak o šteti
(127) |
Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu zaključaka u tom odjeljku, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 225. do 230. privremene uredbe. |
5. UZROČNOST
5.1. Učinci dampinškog uvoza
(128) |
Nakon privremene objave društvo Shenghua iznijelo je primjedbu da ne postoji uzročno-posljedična veza između štete koju je pretrpjela industrija Unije i uvoza iz Kine. Tvrdilo je da kretanje obujma uvoza iz Kine tijekom razdoblja ispitnog postupka nije ispunjavalo zahtjeve za znatno povećanje uvoza iz članka 3. stavka 3. osnovne uredbe. |
(129) |
Društvo Shenghua nadalje je tvrdilo da su se određeni gospodarski pokazatelji (obujam proizvodnje, produktivnost, troškovi rada, profitabilnost, povrat ulaganja) uglavnom smanjili od 2019. nadalje te da se u istom razdoblju znatno smanjio i obujam uvoza iz Kine te stoga smanjenje pokazatelja nije imalo nikakve veze s uvozom iz Kine. |
(130) |
Ti se argumenti odbacuju. Kako je prikazano u uvodnoj izjavi 232. privremene uredbe, kineski tržišni udio povećao se za 57 % od 2017. do razdoblja ispitnog postupka na štetu industrije Unije, čiji se tržišni udio smanjio za 50 %. Stoga je došlo do znatnog povećanja dampinškog uvoza u odnosu na potrošnju u Uniji. Od 2019. do 2020. tržišni udio kineskog uvoza povećao se s 55 % na 61 %, a kineske uvozne cijene smanjile su se za 16 %, što je imalo znatan utjecaj na industriju Unije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 235. privremene uredbe. |
5.2. Učinci drugih faktora
(131) |
Nakon privremene objave društvo Shenghua navelo je da bi u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe trebalo ispitati ostale poznate faktore, osim dampinškog uvoza, koji isto tako nanose štetu industriji Unije kako bi se osiguralo da šteta koju nanose drugi faktori ne bude pripisana dampinškom uvozu. |
(132) |
Tvrdilo je da su štetu koju je pretrpjela industrija Unije uzrokovali brojni drugi faktori kao što su pad u industriji čelika, uvoz iz trećih zemalja (uvoz iz Brazila i tržišni udio tog uvoza povećali su se još više) te pandemija bolesti COVID-19 u 2020. |
(133) |
Kad je riječ o argumentu društva Shenghua da je uvoz iz Brazila bio vjerojatniji uzrok štete nego uvoz iz NRK-a, podnositelj pritužbe tvrdio je da se, kao prvo, tržišni udio uvoza iz Kine znatno povećao i, kao drugo, da su kineske cijene stalno bile niže od cijena industrije Unije stvarajući pritisak na sniženje cijena, a obujam uvoza iz Brazila bio je znatno niži od obujma uvoza iz Kine. |
(134) |
Komisija je uzročno-posljedičnu vezu analizirala u odjeljku 5. privremene uredbe u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe. Svi faktori koje je društvo Shenghua navelo u uvodnoj izjavi 132. ispitani su pojedinačno i zajedno. |
(135) |
Prvo, kad je riječ o tvrdnji društva Shenghua da je šteta uzrokovana padom potražnje za čelikom, kako je prikazano u uvodnim izjavama 240. i 241. privremene uredbe, u kontekstu smanjenja potrošnje, tržišni udio NRK-a povećao se za 57 % dok su se proizvodnja, obujam prodaje, tržišni udio, profitabilnost, zaposlenost i povrat ulaganja industrije Unije smanjili više nego što se smanjila potrošnja u razdoblju od 2017. do razdoblja ispitnog postupka. Do toga je došlo jer je kineski prodor na tržište po niskim cijenama uzrokovao znatno pogoršanje u tim pokazateljima štete. Stoga pad potrošnje nije prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz NRK-a i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. |
(136) |
Drugo, kako je navedeno u uvodnim izjavama 252. i 254. privremene uredbe, obujam uvoza iz Brazila bio je uvijek barem pet puta manji od onog iz Kine te stoga nije bio dovoljno znatan da se umanji uzročno-posljedična veza između znatnih količina uvoza kalcijeva silicida iz Kine po niskim cijenama i štete nanesene industriji Unije. |
(137) |
Treće, kad je riječ o argumentu da je štetu uzrokovala pandemija bolesti COVID-19, a taj argument iznijela je i kineska vlada, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 238. do 241. privremene uredbe, štetno stanje pojavilo se već 2019., kad je prodor kineskog uvoza uzrokovao pad proizvodnje i prodaje industrije Unije na razine zbog kojih industrija Unije nije mogla pokriti svoje rastuće jedinične troškove. Nadalje, s obzirom na to da prve posljedice pandemije bolesti COVID-19 nisu postale zamjetne do 2020., pandemiju bolesti COVID-19 trebalo bi smatrati faktorom pogoršanja 2020. U svakom slučaju, tržišni udio kineskog uvoza nastavio se povećavati unatoč smanjenju potražnje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 240. privremene uredbe. Stoga pandemija bolesti COVID-19 nije umanjila uzročno-posljedičnu vezu između uvoza iz Kine po niskim cijenama i nanesene štete. |
(138) |
Ni društvo Shenghua ni kineska vlada nisu dostavili dodatne dokaze na temelju kojih bi se mogao donijeti drukčiji zaključak. |
(139) |
Kineska vlada nakon privremene objave iznijela je i primjedbu da je Komisija probleme povećanja zaliha i smanjenja iskorištenosti kapaciteta industrije EU-a pripisala proizvodima od kalcijeva silicida iz Kine, ali je zanemarila činjenicu da je u razdoblju od 2018. do 2019. sama industrija Unije brzo povećala svoja ulaganja i proširila svoj proizvodni kapacitet, čime je uzrokovala povećanje zaliha. |
(140) |
Taj se argument ne može prihvatiti zbog toga što povećanje zaliha nije uzrokovano ulaganjem u novi proizvodni kapacitet, već zbog toga što industrija Unije nije mogla prodati količine proizvedene u razdoblju od 2018. do 2019. Količina proizvodnje zapravo je pala tijekom tog razdoblja, ali je i dalje bila veća od obujma prodaje. Stoga je povećanje zaliha uzrokovano povećanjem dampinškog uvoza. |
(141) |
U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo Shenghua ponovilo je tvrdnju iz uvodne izjave 132. da je Komisija podcijenila utjecaj drugih faktora kao što su pad u industriji čelika i pandemija bolesti COVID-19. Konkretno, tvrdilo je da je prema godišnjem izvješću društva Ferroglobe (11) (matično društvo društva Ferropem) industrija Unije priznala da na njezino funkcioniranje utječe industrija čelika, na koju se i oslanja, te da bi pad u industriji čelika imao (u izvješću je navedeno „mogao bi imati”) negativan utjecaj na njezine poslovne i operativne aktivnosti. Društvo Shenghua isto tako je navelo da primjedbe udruženja Eurofer iz ožujka 2021. podupiru njegovo stajalište da je glavni razlog za slabije rezultate industrije kalcijeva silicida pad proizvodnje čelika, a ne kineski uvoz. Nadalje, društvo je izjavilo da je u financijskom izvješću društva Ferroglobe navedeno da je „bolest COVID-19 imala znatan negativan utjecaj na naše poslovanje i financijske rezultate”. |
(142) |
Zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama 135. i 137. ove Uredbe te su tvrdnje odbačene. |
(143) |
Društvo Shenghua nadalje je tvrdilo da je i znatno povećanje cijena energije nanijelo veliku štetu rezultatima industrije Unije. Prvo, društvo je uputilo na članak s platforme Fastmarkets MB (12), u kojem se navodi da je društvo OFZ smanjilo proizvodnju za više od pola zbog nedavnog povećanja cijena energije za više od šest puta. Drugo, pozvalo se na članak objavljen na internetskoj stranici Nasdaq, u kojem se navodi da „Ferroglobe posluje u energetski intenzivnoj industriji, stoga trenutačno određivanje cijena energije, osobito u Španjolskoj, negativno utječe na naše poslovanje” (13). |
(144) |
Komisija je napomenula da se upućivanje na društvo OFZ odnosi na zatvaranje četiriju peći za ferolegure, ne uključujući kalcijev silicid, u razdoblju nakon razdoblja ispitnog postupka, a članak sa stranice Nasdaq odnosi se konkretno na Španjolsku, dok Ferropem proizvodi kalcijev silicid u Francuskoj. |
(145) |
Komisija je stoga smatrala da navedene informacije nisu izričito povezane s uvozom predmetnog proizvoda u razmatranom razdoblju i nisu umanjile uzročno-posljedičnu vezu između uvoza iz NRK-a i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
5.3. Zaključak o uzročnosti
(146) |
Budući da nije bilo drugih primjedbi o uzročnosti, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 261. do 265. privremene uredbe. |
6. RAZINA MJERA
6.1. Marža štete
(147) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 266. privremene uredbe, podnositelji pritužbe tvrdili su da postoje poremećaji u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Stoga, kako bi procijenila odgovarajuću razinu mjera, Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije bez poremećaja na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Zatim je ispitala bi li dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju bila viša od njihove marže sniženja ciljnih cijena. |
(148) |
Kako je predviđeno člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom osnovne uredbe i s obzirom na to da Komisija nije evidentirala uvoz tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, analizirala je kretanje obujma uvoza kako bi utvrdila je li došlo do daljnjeg znatnog porasta uvoza koji je predmet ispitnog postupka u razdoblju prethodnog objavljivanja opisanom u uvodnoj izjavi 3. i stoga uzela u obzir dodatnu štetu nastalu takvim povećanjem pri određivanju marže štete. |
(149) |
Na temelju podataka iz baze podataka Surveillance, obujam uvoza iz NRK-a u četverotjednom razdoblju prethodnog objavljivanja bio je 36 % manji od prosječnog obujma uvoza u razdoblju ispitnog postupka na četverotjednoj osnovi. Na temelju toga Komisija je zaključila da tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja nije došlo do znatnog povećanja uvoza koji je predmet ispitnog postupka. |
(150) |
Komisija stoga u tom pogledu nije prilagodila razinu uklanjanja štete. |
(151) |
Nakon privremene objave društvo Ketong navelo je da mu je, s obzirom na to da su sve pojedinosti na razini vrste proizvoda u pogledu ciljne cijene industrije Unije smatrane povjerljivim informacijama, bila uskraćena smislena objava koja bi mu omogućila da iznese stajališta o točnosti tih izračuna. |
(152) |
Komisija napominje da je u Prilogu 3. (14) privremenoj objavi koja je dostavljena društvu Ketong 15. listopada 2021. navela da se „[z]bog razloga povjerljivosti (cijena industrije Unije koje se odnose na jednog ili oba proizvođača) ne mogu objaviti detaljna sniženja cijena po kontrolnom broju proizvoda”. Komisija potvrđuje da se neobjavljivanje tih detaljnih informacija o vrstama proizvoda jednako odnosi i na ciljnu cijenu industrije Unije. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju. |
(153) |
Izvoznik Ningxia Shun Tai Smelting Co., Ltd tvrdio je da Komisija nije ispravno pretvorila njegove izvozne cijene CIF na granici Unije u EUR za potrebe izračuna njegove marže štete. Komisija je prihvatila tu tvrdnju i ponovno izračunala maržu štete u tom pogledu. |
(154) |
Kako je opisano u uvodnoj izjavi 115., Komisija je revidirala izvozne cijene CIF društva Shun Tai. Tom je revizijom dobivena revidirana konačna marža štete za društvo Shun Tai i marža za „sva ostala društva”. Razina uklanjanja štete za „sva ostala društva” utvrđuje se na isti način kao dampinška marža za ta društva. Stoga konačna razina uklanjanja štete za proizvođače izvoznike koji surađuju i sva ostala društva iznosi:
|
6.1.1. Poremećaji u vezi sa sirovinama
(155) |
Nakon privremene objave udruženje Euroalliages tvrdilo je da bi Komisija trebala preispitati privremeni zaključak naveden u uvodnoj izjavi 281. privremene uredbe, prema kojem električna energija nije bila predmet poremećaja u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Udruženje Euroalliages tvrdilo je da su u odjeljku 10. izvješća o zemlji vidljivi nalazi o znatnim poremećajima u sektoru električne energije u Kini, a kineska vlada nije iznijela primjedbe na te nalaze. Nadalje je tvrdilo da se u pritužbi na nekoliko mjesta navode upućivanja koja sva ukazuju na postojanje poremećaja u vezi s cijenom električne energije. Udruženje Euroalliages tvrdilo je da bi se dokazi utvrđeni u odnosu na subvencije za električnu energiju dodijeljene u Kini zajedno s makar i djelomičnom dokumentacijom koja se odnosi na sustav dvostrukih cijena električne energije u NRK-u mogli smatrati dostatnim dokazima za primjenu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. |
(156) |
Znatni poremećaji navedeni u članku 2. stavku 6.a točki (b) osnovne uredbe, kao i oni iz odjeljka 10. izvješća o zemlji, razlikuju se od konkretnih mjera navedenih u članku 7. stavku 2.a osnovne uredbe. U skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe Komisija je ispitala je li sektor električne energije narušen sustavom dvostrukih cijena ili bilo kojom drugom konkretnom mjerom navedenom u članku 7. stavku 2.a osnovne uredbe. U ovom ispitnom postupku nisu utvrđeni dokazi o postojanju takvih mjera, a navodi iz pritužbe nisu potvrđeni, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 276. do 281. privremene uredbe. Ta se tvrdnja odbacuje te Komisija potvrđuje svoje zaključke iz uvodne izjave 281. privremene uredbe. |
6.2. Zaključak o razini mjera
(157) |
Iz prethodne ocjene proizlazi da bi konačne antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:
|
7. INTERES UNIJE
7.1. Interes industrije Unije
(158) |
Imajući na umu činjenice i zaključke prikazane u uvodnoj izjavi 110. Komisija potvrđuje svoj zaključak iz uvodne izjave 289. privremene uredbe da bi uvođenje mjera bilo u interesu industrije kalcijeva silicida u Uniji. Naime, antidampinške mjere pomoći će u stvaranju uvjeta za nastavak poslovanja obaju društava rješavanjem problema poremećaja izazvanih nepoštenom trgovinom. |
7.2. Interes nepovezanih uvoznika, trgovaca i korisnika
(159) |
Jedan proizvođač žice s jezgrom (Filo d.o.o.) iz Unije naveo je da su od uvođenja privremenih mjera nastali problemi s opskrbom zbog toga što industrija Unije ne prodaje odgovarajuće količine na tržištu i zbog toga što su se uslijed antidampinških mjera povećale kineske cijene na tržištu. Ta je strana tvrdila da zbog znatnog povećanja cijena na tržištu Unije industrija čelika (glavna industrija korisnika) razmatra prelazak (ili je već prešla) na proizvode od čistog kalcija kao jeftiniju alternativu. |
(160) |
Udruženje Euroalliages isto je tako iznijelo primjedbe o tim kretanjima nakon razdoblja ispitnog postupka. Istaknulo je da su se u industriji Unije pojavili privremeni problemi povezani s proizvodnjom i prodajom. Kad je riječ o društvu Ferropem, ti su se problemi odnosili na restrukturiranje grupe Ferroglobe i prebacivanje proizvodnje na novu lokaciju u Francuskoj, a uvelike su bili posljedica štetnih dampinških praksi potvrđenih u privremenoj uredbi. Kad je riječ o društvu OFZ, ti su se problemi odnosili na povećanje cijena električne energije koje je privremeno poremetilo uobičajeno planiranje proizvodne kampanje tog društva. Udruženje Euroalliages nadalje je navelo da su cijene čistog kalcija previsoke da bi ta zamjena za kalcijev silicid bila gospodarski održiva. Dostavilo je i povjerljivu korespondenciju s korisnikom iz Unije na kraju proizvodnog lanca kalcijeva silicida koji se bavi proizvodnjom žice s jezgrom. U toj je korespondenciji izražena podrška mjerama kojima se na tržištu Unije nastoji ponovno uspostaviti pošteno tržišno natjecanje i održati razne izvore opskrbe, među ostalim i od proizvođača iz Unije. |
(161) |
Komisija napominje da su navodi društva Filo d.o.o. nepotkrijepljeni te da ni u kojem slučaju ne ukazuju na bilo kakve strukturne promjene tržišnih uvjeta u odnosu na razdoblje ispitnog postupka. Doduše, za strane na kraju lanca opskrbe neke promjene na tržištu mogle bi zaista nastupiti kada se uvedu antidampinške pristojbe. Međutim, te mjere nisu faktor narušavanja, već faktor kojim se ponovno uspostavljaju ravnopravni uvjeti, osigurava nastavak industrijske aktivnosti u tom sektoru u Uniji i jamči stabilnost opskrbe iz više izvora. Nadalje, do listopada 2021. uvozne cijene kalcijeva silicida nisu pokazale razmjere povećanja koji bi odgovarali tvrdnjama tog proizvođača žice s jezgrom, a zbog kojih bi prelazak na čisti kalcij postao održivim, čak i ako bi se mjere uzele u obzir. |
(162) |
Zaključno, Komisija je smatrala da nakon razdoblja ispitnog postupka nijedno kretanje povezano s opskrbom nije bilo strukturne prirode. Bilo je jasno da su mjere ključne za ponovno uspostavljanje poštenog tržišnog natjecanja na tržištu Unije. To bi industriji Unije omogućilo da ponovno zauzme položaj koji je imala na tržištu prije štetnog dampinga. |
(163) |
Kineska vlada iznijela je primjedbu da Komisija nije u potpunosti procijenila utjecaj na industriju čelika. Navela je da je Komisija u okviru revizije zaštitnih mjera za čelik smatrala da proizvođačima čelika iz Unije treba stalna zaštita u obliku zaštitnih mjera za čelik koje obuhvaćaju širok spektar proizvoda od čelika. Stoga uvođenje dodatne pristojbe na važan ulazni element nije samo štetno za razvoj poduzeća u sektoru čelika, već je i protivno logici Komisijina rasuđivanja u okviru revizije zaštitnih mjera za čelik. Komisija je utjecaj mjera na industriju čelika razmotrila u uvodnoj izjavi 302. privremene uredbe, u kojoj je na temelju informacija dobivenih od jednog korisnika zaključila da se na kalcijev silicid odnosi vrlo nizak postotak troškova industrije čelika. |
(164) |
Kineska vlada nadalje je tvrdila da će se održavanjem odgovarajuće razine tržišnog natjecanja na tržištu Unije osigurati veća mogućnost izbora i bolji proizvodi za industriju na kraju proizvodnog lanca i potrošače, ali i da će to ujedno pomoći industriji Unije da poveća svoju konkurentnost. |
(165) |
I društvo Shenghua iznijelo je primjedbe na tržišno natjecanje, u kojima je navelo da u Uniji postoje svega dva proizvođača kalcijeva silicida, ali zato više od 60 uvoznika, trgovaca i korisnika. Smatralo je da će uvođenje mjera dovesti do smanjenja tržišnog natjecanja i povećanja cijena na tržištu Unije za korisnike kao što je industrija čelika. |
(166) |
Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 161., Komisija smatra da bi tržišno natjecanje na tržištu Unije trebalo biti pošteno za sve strane. Stoga je bilo važno da se na uvozne cijene kalcijeva silicida iz Kine primijene antidampinške pristojbe kako bi se ponovno uspostavilo pošteno tržišno natjecanje. |
(167) |
Društvo Shenghua podsjetilo je i na primjedbe udruženja Eurofer o tome da industrija Unije nikad nije pokrivala više od 42 % potražnje u Uniji. Tvrdilo je da bi prekidanje lanca opskrbe iz Kine negativno utjecalo na korisnike, s obzirom na to da dva proizvođača iz Unije ne mogu zadovoljiti potražnju u Uniji. Međutim, Komisija napominje da će korisnici proizvode moći uvoziti i iz trećih zemalja i da se mjerama ne namjerava prekinuti opskrba iz Kine. Namjera je osigurati da uvoz iz Kine ulazi na tržište Unije po poštenim cijenama. |
(168) |
Nakon konačne objave društvo Shenghua iznijelo je primjedbu da se Komisija neopravdano usredotočila na interese industrije Unije i nije posvetila dovoljnu pozornost interesima uvoznikâ i korisnikâ iz Unije. Konkretno, ponovilo je primjedbe udruženja Eurofer i Njemačke federacije za čelik na pritužbu o tome da industrija Unije nikad nije isporučivala više od 42 % vidljive potrošnje u Uniji, odnosno da industrija Unije ne može zadovoljiti potražnju za kalcijevim silicidom. Društvo je navelo i primjedbe društva Filo d.o.o. iz rujna i listopada 2021. o tome da proizvođači iz Unije i Brazila ne isporučuju kalcijev silicid na tržište Unije. |
(169) |
Nakon konačne objave društva Filo d.o.o. i TDR Legure d.o.o. ponovila su i primjedbu da proizvođači iz Unije privremeno ne mogu opskrbljivati tržište Unije. |
(170) |
Udruženje Euroalliages odgovorilo je da proizvođači iz Unije koji su podnositelji pritužbe žele održati prodaju na tržištu Unije i dostavilo dokaze o nedavnim ponudama za isporuku kalcijeva silicida na tržište Unije. |
(171) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 161., Komisija smatra da te mjere nisu faktor narušavanja, već faktor kojim se ponovno uspostavljaju ravnopravni uvjeti, osigurava nastavak industrijske aktivnosti u tom sektoru u Uniji i jamči stabilnost opskrbe iz više izvora (uključujući NRK). Naime, kao dio ispitivanja interesa Unije, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe „uzima se posebno u obzir potreba za uklanjanjem učinaka štetnog subvencioniranja koji narušava trgovinu i ponovno uspostavljanje učinkovite konkurencije”. Komisija je stoga odbacila te argumente. |
(172) |
Nakon konačne objave društva Filo d.o.o. i TDR Legure d.o.o. navela su i da bi, ako Komisija uvede mjere, najveći problem mogao biti uvoz u Uniju kalcijeva silicida podrijetlom iz Kine koji je deklariran kao proizvod podrijetlom iz druge treće zemlje (Ukrajina, Rusija, Tajland, Turska itd.). Komisija je napomenula da je to nagađanje i da nije relevantno za analizu interesa Unije. |
7.3 Zaključak o interesu Unije
(173) |
Budući da nije bilo drugih primjedbi na interes Unije, Komisija je potvrdila zaključke navedene u uvodnoj izjavi 303. privremene uredbe da ne postoje uvjerljivi razlozi povezani s interesom Unije na temelju kojih se u okviru ovog ispitnog postupka ne bi uvele konačne mjere. |
8. KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE
8.1. Konačne mjere
(174) |
S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, štete, uzročnosti, razine mjera i interesa Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere kako bi se spriječilo nanošenje daljnje štete industriji Unije dampinškim uvozom predmetnog proizvoda. |
(175) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 115., izvozne cijene CIF jednog proizvođača neznatno su revidirane u konačnoj fazi. Prihvaćanje te tvrdnje neznatno je utjecalo na maržu štete za tog proizvođača i na maržu štete za „sva ostala društva”. |
(176) |
Na temelju prethodno navedenog stope konačne antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:
|
(177) |
Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbe stoga primjenjuju isključivo na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne može se ostvariti korist od tih stopa te bi na njega trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. |
(178) |
Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (15). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije. |
(179) |
Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala pravilna primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. |
(180) |
Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica trebala bi provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u deklaraciji te bi trebala osigurati da daljnja primjena stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima. |
(181) |
Ako se obujam izvoza jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća, posebno nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje obujma moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim se okolnostima može pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera ako su za to ispunjeni uvjeti. U tom se ispitnom postupku može među ostalim ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedičnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje. |
(182) |
Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. |
8.2. Ponude za preuzimanje cjenovne obveze
(183) |
Nakon konačne objave jedan proizvođač izvoznik dostavio je ponudu za preuzimanje obveze u vezi s cijenama u skladu s člankom 8. osnovne uredbe. Iako izvozi nekoliko vrsta predmetnog proizvoda, predložio je jednu prosječnu minimalnu uvoznu cijenu. |
(184) |
Komisija je procijenila ponudu u kontekstu nestabilnosti cijena proizvoda iz ispitnog postupka. Pokazalo se da cijena kalcijeva silicida koji se uvozi na tržište Unije iz nekoliko izvora (Brazil, Tajland, Argentina i Kina) u posljednje dvije godine razmatranog razdoblja znatno varira. S obzirom na tu nestabilnost ne može se jamčiti da će jedna prosječna minimalna uvozna cijena biti dovoljna za otklanjanje štetnih učinaka dampinga za vrijeme trajanja mjera. |
(185) |
Predmetni izvoznik predložio je i indeksaciju predložene minimalne uvozne cijene na temelju cijena električne energije u Brazilu. Međutim, taj element troška nije dovoljno velik da se zajamči da bi se indeksacijom dobile cijene kojima bi se otklonila šteta. |
(186) |
Izuzetno je važno da postoji jasna veza između promjene cijene predmetnog proizvoda koji predmetni proizvođač izvoznik prodaje u Uniju i fluktuacije cijena ulaznog materijala. Nijedan dokaz u dokumentaciji nije upućivao na postojanje takve veze, a predmetni izvoznik nije dokazao njezino postojanje. To znači da na zapaženu fluktuaciju cijena utječu i drugi faktori. |
(187) |
Nadalje, predložene mjere temelje se na maržama štete (odnosno na troškovima industrije Unije), a indeksacijom minimalne uvozne cijene na temelju kretanja cijene električne energije u Brazilu ne može se osigurati da bi ta minimalna uvozna cijena otklonila štetu. Troškovi i cijene industrije Unije ne ovise o kretanju cijena električne energije u toj zemlji. |
(188) |
Naposljetku, čak i kad bi se cijena električne energije u Brazilu smatrala primjerenom, javno dostupni podaci koje je predložio podnositelj zahtjeva nisu dovoljno učestali da bi pouzdano odražavali fluktuaciju cijena električne energije. |
(189) |
Neusklađenost s nekim od prethodnih pitanja dovoljna je da se zaključi da ponuda za preuzimanje obveze u pogledu cijena nije prikladna te se stoga ne može prihvatiti. |
(190) |
Kad je riječ o praćenju preuzete obveze, ispitni postupak pokazao je da računovodstvo podnositelja zahtjeva nije u skladu s međunarodno prihvaćenim računovodstvenim načelima i da, konkretno, tijekom ispitnog postupka nije bilo dostupno financijsko izvješće uprave ni elektronički popis kupaca. U službenoj računovodstvenoj dokumentaciji pronađeni su i drugi bitni problemi. Time se dovodi u pitanje pouzdanost podnositelja zahtjeva i ukazuje na praktične poteškoće za pouzdano praćenje potencijalnog preuzimanja obveze. |
(191) |
Na temelju prethodno navedenih činjenica i razmatranja te u skladu s odredbama članka 8. osnovne uredbe smatralo se da ponuda nije primjerena da bi se zajamčilo otklanjanje štetnih učinaka dampinga. Na temelju članka 8. stavka 3. osnovne uredbe smatralo se i da bi njezino praćenje bilo nepraktično. |
(192) |
Ponuda je stoga odbačena. |
8.3. Konačna naplata privremenih pristojbi
(193) |
S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete nanesene industriji Unije, iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama uvedenima privremenom uredbom trebali bi se konačno naplatiti do iznosa utvrđenih na temelju ove Uredbe. |
9. ZAVRŠNE ODREDBE
(194) |
Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 (16), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca. |
(195) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz kalcijeva silicida, trenutačno razvrstanog u oznake KN ex 7202 99 80 i ex 2850 00 60 (oznake TARIC 7202998030 i 2850006091), podrijetlom iz Narodne Republike Kine.
2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode društva navedena u nastavku, jest sljedeća:
Zemlja |
Društvo |
Konačna antidampinška pristojba |
Dodatna oznaka TARIC |
NRK |
Ningxia Ketong New Material Technology Co. Ltd., industrijska zona Hongguozi, okrug Huinong, grad Shizuishan, pokrajina Ningxia |
31,5 % |
C721 |
NRK |
Ningxia Shun Tai Smelting Co., Ltd., industrijski park Zhongwei, grad Zhongwei, pokrajina Ningxia |
42,7 % |
C722 |
NRK |
Shaanxi Shenghua Metallurgy-Chemical Co. Ltd., eko-industrijski park Yangxian, grad Hanzhong, pokrajina Shaanxi |
32,8 % |
C723 |
NRK |
Sva ostala društva |
50,7 % |
C999 |
3. Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbe utvrđenih za trgovačka društva navedena u stavku 2. podnošenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u [predmetna zemlja]. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni”. Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sva ostala društva.
4. Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.
Članak 2.
Konačno se naplaćuju iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom na temelju Provedbene uredbe (EU) 2021/1811.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 23. ožujka 2022.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21.
(2) Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom kalcijeva silicida podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C 58, 18.2.2021., str. 60.).
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1811 od 14. listopada 2021. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz kalcijeva silicida podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 366, 15.10.2021., str. 17.).
(4) Radni dokument službi Komisije SWD(2020) 242 final, 22.10.2020., dostupan na https://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2020/october/tradoc_158997.pdf.
(5) Zakon Narodne Republike Kine o državnoj imovini u poduzećima, donesen na 5. zasjedanju Stalnog odbora 11. Nacionalnog narodnog kongresa Narodne Republike Kine 28. listopada 2008. i proglašen istog datuma.
(6) Vidjeti internetske stranice društva Shenghua na poveznici: http://sxshyh.cn/index/index/about (pristupljeno 11. siječnja 2022.).
(7) Vidjeti članak 3. stavak 2. Statuta KPK-a o dužnostima članova KPK-a, u vezi s člankom 10. o načelu demokratskog centralizma.
(8) SL L 208, 1.7.2020., str. 2.
(*1) Utvrđivanje nenarušene vrijednosti objašnjeno je u uvodnoj izjavi 145. privremene uredbe.
(*2) Utvrđivanje nenarušene vrijednosti objašnjeno je u uvodnoj izjavi 146. privremene uredbe.
(*3) Utvrđivanje nenarušene vrijednosti objašnjeno je u uvodnoj izjavi 148. privremene uredbe.
(9) https://www.edp.com.br/distribuicao-sp/saiba-mais/informativos/tabela-de-fornecimento-de-media-e-alta-tensao.
(10) Vidjeti presudu od 16. prosinca 2011. u predmetu T-423/09, Dashiqiao protiv Vijeća, ECLI:EU:T:2011:764, točke od 34. do 50., i presudu od 19. svibnja 2021. u predmetu T-254/18, China Chamber of Commerce for Import and Export of Machinery and Electronic Products i drugi protiv Komisije, ECLI:EU:T:2021:278, točke od 586. do 610.
(11) https://sec.report/document/0001558370-21-005436#gsm-20201231x20f.htm (posljednji pristup 25. siječnja 2022.).
(12) https://www.metalbulletin.com/Article/4010921/Search-results/OFZ-Slovakia-cuts-ferro-alloy-output-due-to-surging-power-prices.html (posljednji pristup 25. siječnja 2022.).
(13) https://www.nasdaq.com/articles/factbox-power-crunch-pressures-europes-silicon-and-ferro-alloy-producers-2021-10-07-0 (posljednji pristup 25. siječnja 2022.).
(14) Prilog 3.: Pojedinosti o izračunima sniženja cijena i marže štete te informacije o korištenoj metodologiji.
(15) European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate G, Rue de la Loi/Wetstraat 170, 1040 Bruxelles, Belgija.
(16) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
24.3.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 96/36 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/469
оd 23. ožujka 2022.
o ispravku Provedbene uredbe (EU) 2022/72 o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2021/2011 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1), a posebno njezin članak 15. i članak 24. stavak 1.,
budući da:
(1) |
Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2022/72 (2) Komisija je uvela konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i izmijenila je Provedbenu uredbu (EU) 2021/2011 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine (3). |
(2) |
Konačne stope kompenzacijske pristojbe, izražene na razini cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, bile su utvrđene kako slijedi:
|
(3) |
Prethodno navedene stope kompenzacijske pristojbe točne su i o njima su stranke obaviještene tijekom ispitnog postupka. Međutim, uvodne izjave 217. i 339. Uredbe (EU) 2022/72 sadržavale su tipografske pogreške s obzirom na stope subvencija grupe FTT u pogledu „bespovratnih sredstava” i „povlaštenog financiranja: zajmova”. Točne stope trebale bi iznositi 1,88 % za „bespovratna sredstva” i 1,39 % za „povlašteno financiranje: zajmove” umjesto 1,79 % i 0,9 %. |
(4) |
Nadalje, članak 2. stavak 1. Provedbene uredbe (EU) 2022/72 sadržavao je tipografsku pogrešku u pogledu dodatne oznake TARIC za „sva ostala društva” u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/2011, koja bi trebala biti C999 umjesto C699. |
(5) |
Stoga je Komisija odlučila ispraviti uvodne izjave 217. i 339. te članak 2. stavak 1. Provedbene uredbe (EU) 2022/72, kojim se na odgovarajući način mijenja članak 1. stavak 2. Provedbene uredbe (EU) 2021/2011. Ispravak se provodi od stupanja na snagu Provedbene uredbe (EU) 2022/72, odnosno od 20. siječnja 2022. |
(6) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 (4), |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Provedbena uredba (EU) 2022/72 ispravlja se kako slijedi:
(1) |
Uvodna izjava 217. zamjenjuje se sljedećim: „Stope subvencije utvrđene u odnosu na sva bespovratna sredstva tijekom razdoblja ispitnog postupka za proizvođače izvoznike u uzorku iznosile su: Bespovratna sredstva
|
(2) |
Uvodna izjava 339. zamjenjuje se sljedećim: „Stope subvencije utvrđene u odnosu na povlašteno financiranje putem zajmova tijekom razdoblja ispitnog postupka za grupe društava u uzorku iznosile su: Povlašteno financiranje: zajmovi
|
(3) |
Članak 2. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „(1) Članak 1. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „(1)‚2. Stope konačne antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:
|
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu s retroaktivnim učinkom od 20. siječnja 2022.
Sastavljeno u Bruxellesu 23. ožujka 2022.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 55.
(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/72 оd 18. siječnja 2022. o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/2011 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 12, 19.1.2022., str. 34.).
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/2011 оd 17. studenoga 2021. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 410, 18.11.2021., str. 51.).
(4) Uredba (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL L 176, 30.6.2016., str. 21.).
24.3.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 96/39 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/470
оd 23. ožujka 2022.
o dodjeli potpore za privatno skladištenje svinjskog mesa i utvrđivanju iznosa potpore unaprijed
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 18. stavak 2. i članak 223. stavak 3. točku (c),
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1370/2013 od 16. prosinca 2013. o utvrđivanju mjera za određivanje određenih potpora i subvencija vezanih uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda (2), a posebno njezin članak 4. stavak 2. prvi podstavak točku (b),
budući da:
(1) |
Sektor svinjskog mesa već se nekoliko mjeseci suočava s ozbiljnim poteškoćama. Znatno usporavanje izvoza u Kinu, širenje afričke svinjske kuge na još neke države članice i kontinuirani učinak ograničenja povezanih s bolešću COVID-19 stvaraju pritisak na tržište svinja za klanje u Uniji. |
(2) |
Ruska invazija na Ukrajinu uzrokovala je dodatne poremećaje na tržištu i ozbiljno utječe na izvoz svinjskog mesa iz Unije. Uslijed toga naglo je pala potražnja za izvozom određenih proizvoda od svinjskog mesa. |
(3) |
Kako bi se smanjila trenutačna neravnoteža ponude i potražnje, primjereno je dodijeliti potporu za privatno skladištenje svinjskog mesa i unaprijed utvrditi iznos potpore. |
(4) |
Ako u ovoj Uredbi nije drukčije propisano, na potpore za privatno skladištenje svinjskog mesa trebale bi se primjenjivati Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/1238 (3) i Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1240 (4), kojima su utvrđena posebna pravila za provedbu potpore za privatno skladištenje. |
(5) |
Da bi se gospodarskim subjektima osigurao brz i fleksibilan operativni sustav, iznos potpore trebalo bi utvrditi unaprijed. U skladu s člankom 4. Uredbe (EU) br. 1370/2013 iznos potpore trebao bi se utvrditi na temelju troškova skladištenja i ostalih relevantnih tržišnih elemenata. Primjereno je utvrditi fiksnu stopu potpore. |
(6) |
Da bi potpora za privatno skladištenje bila djelotvorna i imala stvaran učinak na tržište, trebalo bi je dodjeljivati samo za proizvode koji još nisu uskladišteni. |
(7) |
Kako bi se olakšalo upravljanje mjerom, proizvode od svinjskog mesa trebalo bi razvrstati u kategorije prema sličnosti s obzirom na razinu troškova skladištenja. |
(8) |
Radi administrativne učinkovitosti i jednostavnosti trebalo bi utvrditi minimalnu količinu proizvoda koja se može obuhvatiti svakim zahtjevom. |
(9) |
Trebalo bi odrediti sredstvo osiguranja kako bi se osiguralo da gospodarski subjekti ispunjavaju svoje ugovorne obveze i da mjera ima željeni učinak na tržište. |
(10) |
Člankom 42. stavkom 1. točkom (b) Provedbene uredbe (EU) 2016/1240 predviđa se da države članice jednom tjedno obavješćuju Komisiju o prihvatljivim zahtjevima. Da bi se osigurala transparentnost, praćenje i ispravno upravljanje iznosima raspoloživima za potpore, za učinkovito upravljanje programom nužne su češće obavijesti. Stoga bi trebalo propisati odstupanje od navedene učestalosti obavješćivanja. |
(11) |
Kako bi imala neposredan učinak na tržište i pridonijela stabilizaciji cijena, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. |
(12) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Područje primjene
1. Ovom se Uredbom utvrđuje potpora za privatno skladištenje svinjskog mesa iz članka 17. prvog stavka točke (h) Uredbe (EU) br. 1308/2013.
2. Ako u ovoj Uredbi nije propisano drukčije, primjenjuju se Delegirana uredba (EU) 2016/1238 i Provedbena uredba (EU) 2016/1240.
Članak 2.
Prihvatljivi proizvodi
1. Popis kategorija proizvoda prihvatljivih za potporu i odgovarajući iznosi potpore za razdoblje skladištenja navedeni su u Prilogu.
2. Potpora se dodjeljuje samo za količine svježeg ili rashlađenog mesa koje još nisu uskladištene.
Članak 3.
Podnošenje zahtjeva
1. Zahtjevi za potporu za privatno skladištenje za kategorije proizvoda prihvatljive za potporu iz Priloga mogu se podnositi od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Krajnji rok za podnošenje zahtjeva jest 29. travnja 2022.
2. Zahtjevi se odnose na razdoblje skladištenja od 60, 90, 120 ili 150 dana.
3. Svaki zahtjev odnosi se na samo jednu od kategorija proizvoda navedenih u Prilogu, a u njemu se mora navesti odgovarajuća oznaka KN unutar kategorije.
4. Svaki zahtjev obuhvaća minimalnu količinu od najmanje 10 tona za proizvode bez kostiju i 15 tona za ostale proizvode.
Članak 4.
Sredstvo osiguranja
Pri podnošenju zahtjeva za potporu za privatno skladištenje zahtijeva se sredstvo osiguranja u skladu s člankom 4. točkom (b) Delegirane uredbe (EU) 2016/1238 u visini od 20 % iznosa potpore navedenih u stupcima od 3. do 6. tablice iz Priloga ovoj Uredbi.
Članak 5.
Učestalost obavješćivanja o količinama za koje su podneseni zahtjevi
Odstupajući od učestalosti utvrđene u članku 42. stavku 1. točki (b) Provedbene uredbe (EU) 2016/1240, države članice dvaput tjedno obavješćuju Komisiju o količinama za koje su podneseni zahtjevi za sklapanje ugovora, i to:
(a) |
svakog ponedjeljka do 12.00 (prema briselskom vremenu) za količine za koje su podneseni zahtjevi u četvrtak i petak prethodnog tjedna; |
(b) |
svakog četvrtka do 12.00 (prema briselskom vremenu) za količine za koje su podneseni zahtjevi u ponedjeljak, utorak i srijedu istog tjedna. |
Članak 6.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 23. ožujka 2022.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(2) SL L 346, 20.12.2013., str. 12.
(3) Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/1238 оd 18. svibnja 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na javnu intervenciju i potpore za privatno skladištenje (SL L 206, 30.7.2016., str. 15.).
(4) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1240 od 18. svibnja 2016. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na javnu intervenciju i potpore za privatno skladištenje (SL L 206, 30.7.2016., str. 71.).
PRILOG
Kategorije proizvoda |
Proizvodi za koje se dodjeljuje potpora |
Iznos potpore za razdoblje skladištenja od (EUR/tona) |
|||
60 dana |
90 dana |
120 dana |
150 dana |
||
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
Kategorija 1 ex 0203 11 10 |
Polovice bez prednje noge, repa, bubrega, tetivne prepone i leđne moždine (1) Cijeli trupovi životinja do 20 kg |
270 |
286 |
301 |
317 |
Kategorija 2 ex 0203 12 11 ex 0203 12 19 ex 0203 19 11 ex 0203 19 13 |
Šunke Plećke Prednji dijelovi Leđa, s grebenom vrata ili bez njega ili s odvojenim grebenima vrata, leđa sa ili bez slabine (2) (3) |
326 |
341 |
357 |
372 |
Kategorija 3 ex 0203 19 55 |
Noge, plećke, prednji dijelovi, leđa s grebenom vrata ili bez njega ili s odvojenim grebenima vrata, leđa sa ili bez slabine, bez kostiju (2) (3) |
377 |
392 |
407 |
423 |
Kategorija 4 ex 0203 19 15 |
Prsa s potrbušinom, cijela ili izrezana u pravokutne komade |
282 |
297 |
313 |
327 |
Kategorija 5 ex 0203 19 55 |
Prsa s potrbušinom, cijela ili izrezana u pravokutne komade, bez kože i rebara |
348 |
361 |
375 |
389 |
Kategorija 6 ex 0203 19 55 |
Komadi mesa koji odgovaraju srednjem dijelu („middles”), s kožom ili masnoćom ili bez njih, bez kostiju (4) |
279 |
293 |
306 |
320 |
Kategorija 7 ex 0209 10 11 |
Potkožna svinjska masnoća s kožom ili bez nje (5) |
157 |
168 |
180 |
190 |
(1) Potpora se može dodijeliti i za polovice prezentirane kao polovice „Wiltshire”, tj. bez glave, obraza, donjih dijelova nogu, repa, sala, bubrega, filea, lopatične kosti, prsne kosti, kralježnice, zdjelične kosti i ošita.
(2) Leđa i grebeni vrata mogu biti s kožom ili bez nje, ali prianjajući sloj masnoće ne smije biti deblji od 25 mm.
(3) Ugovorena količina može obuhvaćati bilo koju kombinaciju navedenih proizvoda.
(4) U istom obliku kao i proizvodi obuhvaćeni oznakom KN 0210 19 20.
(5) Svježe masno tkivo koje se nakuplja ispod kože svinje i uz nju prianja, bez obzira na to kojem dijelu svinje pripada; kad je zajedno s kožom, masa masnog tkiva mora biti veća od mase kože.
ODLUKE
24.3.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 96/43 |
ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2022/471
od 23. ožujka 2022.
o izmjeni Odluke (ZVSP) 2022/338 o mjeri pomoći u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći za opskrbu ukrajinskih oružanih snaga vojnom opremom i platformama namijenjenima za primjenu smrtonosne sile
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 28. stavak 1. i članak 41. stavak 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,
budući da:
(1) |
Odlukom Vijeća (ZVSP) 2022/338 (1)uspostavlja se financijski referentni iznos od 450 000 000 EUR namijenjen pokrivanju opskrbi ukrajinskih oružanih snaga. |
(2) |
S obzirom na trenutačni oružani sukob na državnom području Ukrajine, financijski referentni iznos trebalo bi povećati za dodatnih 450 000 000 EUR, a trajanje mjere pomoći produljiti za 12 mjeseci. |
(3) |
Odluku (ZVSP) 2022/338 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Odluka (ZVSP) 2022/338 mijenja se kako slijedi:
1. |
članak 1. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Mjera pomoći traje 36 mjeseci od donošenja ove Odluke.”; |
2. |
članak 2. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Financijski referentni iznos namijenjen pokrivanju rashoda povezanih s mjerom pomoći iznosi 900 000 000 EUR.”; |
3. |
članak 2. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. U skladu s člankom 29. stavkom 5. Odluke (ZVSP) 2021/509 administrator za mjere pomoći može nakon donošenja ove Odluke poslati poziv na dodjelu doprinosâ, do iznosa od 900 000 000 EUR. Sredstva za koja je administrator poslao poziv upotrebljavaju se samo za plaćanje troškova u okviru ograničenja koje je odobrio Odbor osnovan Odlukom (ZVSP) 2021/509 u izmjeni proračuna za 2022. koji odgovara ovoj mjeri pomoći.”; |
4. |
članak 2. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Rashodi povezani s provedbom mjere pomoći prihvatljivi su od 1. siječnja 2022. do datuma koji treba odrediti Vijeće. Najmanje 50 % financijskog referentnog iznosa koristi se za pokrivanje rashoda nastalih od 11. ožujka 2022.” |
5. |
članak 5. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 5. Države članice dopuštaju provoz vojne opreme, uključujući prateće osoblje, preko svojih državnih područja, što uključuje njihov zračni prostor, u skladu s člankom 56. stavkom 3. Odluke (ZVSP) 2021/509.” |
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Bruxellesu 23. ožujka 2022.
Za Vijeće
Predsjednik
J.-Y. LE DRIAN
(1) Odluka Vijeća (ZVSP) 2022/338 od 28. veljače 2022. o mjeri pomoći u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći za opskrbu ukrajinskih oružanih snaga vojnom opremom i platformama namijenjenima za primjenu smrtonosne sile (SL L 60, 28.2.2022., str. 1.).
24.3.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 96/45 |
ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2022/472
od 23. ožujka 2022.
o izmjeni Odluke (ZVSP) 2022/339 o mjeri pomoći u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći za potporu ukrajinskim oružanim snagama
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 28. stavak 1. i članak 41. stavak 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,
budući da:
(1) |
Odlukom Vijeća (ZVSP) 2022/339 (1) uspostavlja se referentni iznos od 50 000 000 EUR namijenjen financiranju nabave opreme i potrepština koje nisu namijenjene za primjenu smrtonosne sile, kao što su osobna zaštitna oprema, kutije za prvu pomoć i gorivo, za ukrajinske oružane snage. |
(2) |
S obzirom na aktualni oružani sukob na ukrajinskom državnom području, financijski referentni iznos trebalo bi povećati za dodatnih 50 000 000 EUR, a trajanje mjere pomoći produljiti za 12 mjeseci. |
(3) |
Odluku (ZVSP) 2022/339 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Odluka (ZVSP) 2022/339 mijenja se kako slijedi:
1. |
članak 1. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Mjera pomoći traje 36 mjeseca od donošenja ove Odluke.”; |
2. |
članak 2. stavak 1.zamjenjuje se sljedećim: „1. Financijski referentni iznos namijenjen pokrivanju rashoda povezanih s mjerom pomoći iznosi 100 000 000 EUR.”; |
3. |
članak 2. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. U skladu s člankom 29. stavkom 5. Odluke (ZVSP) 2021/509 administrator za mjere pomoći može nakon donošenja ove Odluke poslati poziv na dodjelu doprinosâ, do 100 000 000 EUR. Sredstva za koja je administrator poslao poziv upotrebljavaju se samo za plaćanje rashoda u okviru ograničenja koje je odobrio Odbor osnovan Odlukom (ZVSP) 2021/509 u izmjeni proračuna za 2022. koji odgovara ovoj mjeri pomoći.”; |
4. |
članak 2. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Rashodi povezani s provedbom mjere pomoći prihvatljivi su od 1. siječnja 2022. do datuma koji odredi Vijeće. Najmanje 50 % financijskog referentnog iznosa pokriva rashode nastale od 11. ožujka 2022.”; |
5. |
članak 4. stavak 4. točka (k) zamjenjuje se sljedećim:
|
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Bruxellesu 23. ožujka 2022.
Za Vijeće
Predsjednik
J.-Y. LE DRIAN
(1) Odluka Vijeća (ZVSP) 2022/339 od 28. veljače 2022. o mjeri pomoći u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći za potporu ukrajinskim oružanim snagama (SL L 61, 28.2.2022., str. 1.)
Ispravci
24.3.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 96/47 |
Ispravak Delegirane uredbe Komisije (EU) 2021/2106 оd 28. rujna 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost utvrđivanjem zajedničkih pokazatelja i detaljnih elemenata tablice pokazatelja za oporavak i otpornost
( Službeni list Europske unije L 429 od 1. prosinca 2021 .)
U Prilogu na stranici 90., u opisu pokazatelja 10. „Broj sudionika koji se obrazuju ili osposobljavaju”:
umjesto:
„Pokazateljem se uzima u obzir broj sudionika u aktivnostima obrazovanja (ISCED 0–6, obrazovanje odraslih) i osposobljavanja (osposobljavanje izvan radnog mjesta/na radnom mjestu, kontinuirano strukovno obrazovanje i osposobljavanje itd.) koje se podupiru mjerama u okviru Mehanizma, uključujući sudionike u osposobljavanju za digitalne vještine.”;
treba stajati:
„Pokazateljem se uzima u obzir broj sudionika u aktivnostima obrazovanja (ISCED 0–8, obrazovanje odraslih) i osposobljavanja (osposobljavanje izvan radnog mjesta/na radnom mjestu, kontinuirano strukovno obrazovanje i osposobljavanje itd.) koje se podupiru mjerama u okviru Mehanizma, uključujući sudionike u osposobljavanju za digitalne vještine.”.
U Prilogu na stranici 91., u opisu pokazatelja 13. „Kapacitet učionica novih ili moderniziranih ustanova za skrb o djeci i obrazovanje”:
umjesto:
„Kapacitet učionica u smislu maksimalnog broja mjesta u novim ili moderniziranim ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (ISCED 0–6) zahvaljujući mjerama potpore u okviru Mehanizma.”;
treba stajati:
„Kapacitet učionica u smislu maksimalnog broja mjesta u novim ili moderniziranim ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (ISCED 0–8) zahvaljujući mjerama potpore u okviru Mehanizma.”
umjesto:
„Obrazovne ustanove uključuju škole (ISCED 1–3, ISCED 4) i visoko obrazovanje (ISCED 5–6).”;
treba stajati:
„Obrazovne ustanove uključuju škole (ISCED 1–3, ISCED 4) i visoko obrazovanje (ISCED 5–8).”.
24.3.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 96/48 |
Ispravak Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/627 od 15. ožujka 2019. o utvrđivanju ujednačenog praktičnog uređenja za provedbu službenih kontrola proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi u skladu s Uredbom (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 2074/2005 u pogledu službenih kontrola
( Službeni list Europske unije L 131 od 17. svibnja 2019 .)
Na stranici 82. u članku 55. stavku 2.:
umjesto:
„2. Živi školjkaši iz područja razreda C ne smiju sadržavati, u 90 % uzoraka, više od 46 000E. coli po 100 g mesa i međuljušturne tekućine.”;
treba stajati:
„2. Živi školjkaši iz područja razreda C ne smiju sadržavati više od 46 000E. coli po 100 g mesa i međuljušturne tekućine.”.
24.3.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 96/49 |
Ispravak Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451 od 17. prosinca 2020. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda za primjenu Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu nadzornog izvješćivanja institucija i stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) br. 680/2014
( Službeni list Europske unije L 97 od 19. ožujka 2021 .)
Na stranici 9. u članku 11. stavku 2. trećem podstavku i na stranici 10. u članku 12. stavku 2. drugom podstavku:
umjesto:
„Za potrebe točaka od (d) do (h) ovog stavka ne primjenjuju se ulazni i izlazni kriteriji iz članka 4. stavka 3.”;
treba stajati:
„Za potrebe točaka od (d) do (h) ovog stavka primjenjuju se ulazni i izlazni kriteriji iz članka 4. stavka 3.”.
24.3.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 96/50 |
Ispravak Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/214 оd 17. veljače 2022. o izmjeni određenih priloga Provedbenoj uredbi (EU) 2021/620 u pogledu odobravanja ili povlačenja statusa „slobodno od bolesti” za određene države članice ili njihove zone ili kompartmente u pogledu određenih bolesti s popisa i u pogledu odobravanja programâ iskorjenjivanja određenih bolesti s popisa
( Službeni list Europske unije L 37 od 18. veljače 2022 .)
Na stranici 20. u Prilogu, u točki (1) podtočki (b) kojom se mijenja Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/620, u dijelu II. poglavlju 2., u naslovu:
umjesto:
„Države članice ili njihove zone koje imaju status države ili zone slobodne od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis u populacijama ovaca i koza”;
treba stajati:
„Države članice ili njihove zone s odobrenim programom iskorjenjivanja infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis u populaciji ovaca i koza”.