(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/128 (2) utvrđuje se neto iznos raspoloživ za rashode Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i iznosi raspoloživi za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) za proračunske godine od 2021. do 2027. na temelju članka 7. stavka 2. i članaka 14. Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(2)

U skladu s člankom 16. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013 godišnju gornju granicu za rashode EFJP-a za razdoblje od 2021. do 2027. čine najviši iznosi za iznos ispod gornje granice za rashode povezane s tržištem i izravna plaćanja iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (4).

(3)

U skladu s člankom 11. stavkom 6. četvrtim podstavkom Uredbe (EU) br. 1307/2013 nekoliko država članica Komisiju je obavijestilo o svojoj odluci o smanjenju iznosa izravnih plaćanja na temelju članka 11. stavka 1. te uredbe i posljedičnom procijenjenom rezultatu smanjenja za kalendarsku godinu 2022. U skladu s člankom 7. stavkom 2. te uredbe procijenjeni rezultat tog smanjenja postaje raspoloživ kao dodatna potpora Unije koja se financira iz EPFRR-a.

(4)

U skladu s člankom 14. stavkom 1. sedmim podstavkom Uredbe (EU) br. 1307/2013 nekoliko država članica obavijestilo je Komisiju o svojoj odluci da kao dodatnu potporu u okviru EPFRR-a u financijskoj godini 2023. stave na raspolaganje određeni postotak svojih nacionalnih godišnjih gornjih granica za izravna plaćanja za kalendarsku godinu 2022.

(5)

U skladu s člankom 14. stavkom 2. sedmim podstavkom Uredbe (EU) br. 1307/2013 nekoliko država članica Komisiju je obavijestilo o svojoj odluci da za izravna plaćanja za kalendarsku godinu 2022. stave na raspolaganje određeni postotak potpore koja će se financirati iz EPFRR-a u financijskoj godini 2023.

(6)

Stoga su Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2022/42 prilagođene odgovarajuće nacionalne gornje granice iz priloga II. i III. Uredbi (EU) br. 1307/2013 (5).

(7)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 iznos ispod gornje granice za rashode povezane s tržištem i izravna plaćanja višegodišnjeg financijskog okvira utvrđen u Prilogu I. toj uredbi prilagođava se u okviru tehničke prilagodbe predviđene u članku 4. te uredbe nakon prijenosa između EPFRR-a i izravnih plaćanja.

(8)

Stoga je potrebno prilagoditi neto iznos raspoloživ za rashode EFJP-a kako je utvrđen Provedbenom uredbom (EU) 2021/128. Osim toga, radi jasnoće bi trebalo objaviti iznose koje treba staviti na raspolaganje za EPFRR.

(9)

Provedbenu uredbu (EU) 2021/128 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

U Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 1210/2003 navode se fizičke i pravne osobe, tijela ili subjekti povezani s režimom bivšeg predsjednika Saddama Husseina na koje se odnosi zamrzavanje sredstava i gospodarskih izvora te zabrana stavljanja na raspolaganje sredstava ili gospodarskih izvora.

(2)

Odbor za sankcije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda odlučio je 3. ožujka 2022. izbrisati sedam osoba s popisa osoba ili subjekata na koje treba primijeniti zamrzavanje sredstava i gospodarskih izvora.

(3)

Prilog IV. Uredbi (EZ) br. 1210/2003 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Nakon antidampinškog ispitnog postupka Vijeće je Uredbom (EZ) br. 925/2009 (2) uvelo antidampinšku pristojbu na određene aluminijske folije podrijetlom iz Armenije, Brazila i Kine („početni ispitni postupak”). Nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Europska komisija („Komisija”) je 17. prosinca 2015. Provedbenom uredbom (EU) 2015/2384 (3) produljila mjere za izvoz iz Kine i ukinula mjere za Brazil („prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”). Antidampinške mjere protiv uvoza podrijetlom iz Armenije istekle su 7. listopada 2014.

(2)

Na temelju ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera u skladu s člankom 13. osnovne uredbe Komisija je Provedbenom uredbom (EU) 2017/271 (4) proširila primjenu antidampinške pristojbe uvedene na uvoz određenih aluminijskih folija podrijetlom iz Narodne Republike Kine na uvoz određene neznatno izmijenjene aluminijske folije.

(3)

Provedbenom uredbom (EU) 2021/1474 (5) Komisija je, nakon drugog ispitnog postupka o izbjegavanju mjera u skladu s člankom 13. osnovne uredbe, proširila antidampinšku pristojbu uvedenu Provedbenom uredbom (EU) 2015/2384 i Provedbenom uredbom (EU) 2017/271 na uvoz određene aluminijske folije podrijetlom iz Narodne Republike Kine na uvoz određene aluminijske folije otpremljene iz Tajlanda, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Tajlanda.

(4)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku mjera (6) Komisija je zaprimila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(5)

Zahtjev za reviziju podnijeli su 10. rujna 2020. proizvođači iz Unije koji su predstavljali približno 90 % ukupne proizvodnje određene aluminijske folije u Uniji („podnositelji zahtjeva”). Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

(6)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 15. stavka 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 17. prosinca 2020. obaviješću objavljenom u Službenom listu Europske unije (7) („obavijest o pokretanju postupka”) pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom određene aluminijske folije podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja”) na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe.

(7)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga bilo je obuhvaćeno razdoblje od 1. listopada 2019. do 30. rujna 2020. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(8)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelje zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i kineska tijela, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(9)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(10)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(11)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su približno 77 % procijenjene ukupne proizvodnje u Uniji i 75 % procijenjenog ukupnog obujma prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Komisija nije zaprimila nikakve primjedbe. Uzorak se stoga smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

(12)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(13)

Samo je jedan nepovezani uvoznik dostavilo zatražene informacije i pristao da ga se uključi u uzorak. Stoga odabir uzorka nije bio potreban.

(14)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, zatražila je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako ih ima, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(15)

Dva proizvođača izvoznika iz predmetne zemlje javila su se i dostavila zatražene informacije. Međutim, jedan od njih izjavio je da nije proizvodio ni izvozio proizvod iz postupka revizije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te stoga nije želio surađivati u ispitnom postupku. S obzirom na mali broj odgovora Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(16)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(17)

Pri pokretanju postupka upitnik je stavljen na raspolaganje u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (8).

(18)

Odgovori na upitnik zaprimljeni su od tri proizvođača iz Unije iz uzorka. Proizvođač izvoznik koji se javio tijekom odabira uzorka nije dostavio odgovor na upitnik. Ni od jednog od nepovezanih uvoznika nije zaprimljen odgovor. Nijedan korisnik nije dostavio upitnik niti se javio tijekom ispitnog postupka. Ni kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik.

(19)

Budući da kineski proizvođači izvoznici ni kineska vlada nisu surađivali, nalazi u pogledu dampinga i štete doneseni su na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Misija Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji obaviještena je o toj odluci. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(20)

Komisija je zatražila sve podatke koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak. U skladu s Obavijesti o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (9), provjere na daljinu putem videokonferencije provedene su sa sljedećim društvima:

—

Alcomet AD, Šumen, Bugarska,

—

Hydro Aluminium Slim S.p.a., Cisterna di Latina, Italija,

—

Symetal, Atena, Grčka.

(21)

Proizvod koji je predmet ovog postupka revizije jest aluminijska folija debljine ne manje od 0,008 mm i ne veće od 0,018 mm, bez podloge, samo valjana i dalje neobrađena, u svitcima širine ne veće od 650 mm i mase veće od 10 kg, podrijetlom iz Narodne Republike Kine i trenutačno razvrstana u oznaku KN ex 7607 11 19 (oznaka TARIC 7607111910) („proizvod iz postupka revizije”, „aluminijska folija za kućanstva” ili „AHF”).

(22)

Proizvod iz postupka revizije upotrebljava se za višenamjensko kratkotrajno umatanje u kućanstvu, pripremi i dostavi hrane i pića te maloprodaji cvijeća.

(23)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku te u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, ovom je revizijom zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(24)

Komisija je odlučila da su stoga ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(25)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek mjere koja je na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga iz NRK-a.

(26)

Iako se uvoz proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, uvezena količina iznosila je svega 1 588 tona, što čini 2 % tržišnog udjela potrošnje u Uniji. Većina tog izvoza provedena je u okviru režima unutarnje proizvodnje (10) te on stoga nije podlijegao antidampinškim ili carinskim pristojbama. Komisija je zaključila da je taj obujam uvoza dovoljno reprezentativan da se ispita je li se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(27)

Budući da su dostatni dokazi raspoloživi u vrijeme pokretanja ispitnog postupka upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u vezi s NRK-om, Komisija je pokrenula ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(28)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače iz NRK-a da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije. Nijedan proizvođač nije dostavio te informacije.

(29)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta, dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Nisu zaprimljeni nikakvi podnesci.

(30)

Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik. Komisija je zatim obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u upotrijebiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe. Napomenula je da bi, ako se nalazi temelje na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18., rezultat mogao biti manje povoljan nego što bi bio da je stranka surađivala. Od kineske vlade nisu zaprimljene nikakve primjedbe.

(31)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela da su, s obzirom na dokaze raspoložive u toj fazi ispitnog postupka, moguće reprezentativne zemlje za NRK za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe Brazil i Turska. Komisija je navela i da će ispitati druge moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(32)

Komisija je 29. siječnja 2021. izdala prvu bilješku u dokumentaciji („prva bilješka o faktorima proizvodnje”) kojom je zainteresirane strane obavijestila o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela sve faktore proizvodnje, kao što su sirovine, rad i energija, koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije, a utvrđeni su na temelju zahtjeva za reviziju i informacija koje su dostavili podnositelji zahtjeva. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti utvrdila tri moguće reprezentativne zemlje, točnije Brazil, Rusku Federaciju („Rusija”) i Tursku. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe. Nisu zaprimljene primjedbe na prvu bilješku.

(33)

Komisija je 28. svibnja 2021. izdala drugu bilješku u dokumentaciji („druga bilješka o faktorima proizvodnje”). Tom je bilješkom utvrdila popis faktora proizvodnje i obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je odabrala Tursku kao reprezentativnu zemlju. Budući da ni u jednoj od mogućih reprezentativnih zemalja nije postojao odgovarajući reprezentativni proizvođač proizvoda iz postupka revizije, Komisija je smatrala da bi podaci društava koja proizvode proizvod iz iste opće kategorije kojoj pripada proizvod iz postupka revizije mogli biti primjereni za dobivanje financijskih podataka (prodaja, opći i administrativni troškovi te dobit). Komisija je stoga obavijestila zainteresirane strane da će opće i administrativne troškove te dobit utvrditi na temelju financijskih podataka pet turskih društava koja proizvode proizvode od ekstrudiranog aluminija. Komisija je smatrala da su proizvodi od ekstrudiranog aluminija po svojim tehničkim svojstvima vrlo slični proizvodu iz postupka revizije, a sličan je i sastav sirovina od kojih se proizvode. Te proizvode često proizvode ista društva koja proizvode i proizvod iz postupka revizije ili pak društva iz iste grupe. S obzirom na sličnosti između proizvoda iz postupka revizije i proizvodâ od ekstrudiranog aluminija te na činjenicu da su pronađeni proizvođači proizvoda od ekstrudiranog aluminija koji ostvaruju dobit, ti se podaci smatraju reprezentativnima za stanje društava koja proizvode proizvod iz postupka revizije te su stoga primjereni za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(34)

Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe, no nije zaprimila primjedbe na drugu bilješku.

(35)

U nedavnim ispitnim postupcima o sektoru aluminija u NRK-u (11) Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(36)

U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u NRK-u kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (12). Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru aluminija kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (13), ali i da može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (14). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. U načelu, zbog sustava planiranja u NRK-u resursi su koncentrirani u sektorima za koje je kineska vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (15). Nadalje, Komisija je zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja osobito kad se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih društava te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (16). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u području troškova plaća u sektoru aluminija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (17) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kad je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u NRK-u. (18)

(37)

Kao i u prethodnim ispitnim postupcima za sektor aluminija u NRK-u, Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju dokaza dostupnih u dokumentaciji, uključujući dokaze iz zahtjeva te iz radnog dokumenta službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (19) („Izvješće”), koje se temelji na javno dostupnim izvorima. Tom su analizom obuhvaćeni ispitivanje znatnih državnih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz postupka revizije. Komisija je te dokazne materijale dodatno nadopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, kako je u tom smislu utvrđeno i u prethodnim ispitnim postupcima.

(38)

Zahtjev se u ovom slučaju pozivao na Izvješće, točnije na odjeljke o sektoru aluminija i poduzećima u državnom vlasništvu te na prethodne ispitne postupke Komisije o proizvodima na kraju proizvodnog lanca (20). Nadalje, u zahtjevu se upućivalo na neovisne studije u kojima je zaključeno da je kinesko tržište aluminija narušeno zbog znatnog subvencioniranja, npr. na studiju OECD-a iz 2019. „Measuring distortions in international markets: the aluminium value chain” (Mjerenje poremećaja na međunarodnim tržištima: vrijednosni lanac aluminija) (21) i izvješće njemačkog udruženja industrije obojenih metala WVMetalle iz 2017. (22) Studije su dodane u dokumentaciju ispitnog postupka u fazi pokretanja postupka. Nijedna zainteresirana strana nije dostavila primjedbe na studije. U zahtjevu je istaknuto da se u tim studijama dokumentira znatna prisutnost poduzeća u državnom vlasništvu u kineskom sektoru aluminija, osiguravanje jeftinih ulaznih sirovina proizvođačima aluminija i postojanje sustava oporezivanja kojim se realno narušava tržište. U zahtjevu se nadalje navodi, uz ponovno upućivanje na Izvješće i na prethodni ispitni postupak Komisije, da kineska tijela određuju cijene ugljena, električne energije, prirodnog plina i nafte, čime se narušavaju cijene energije u sektoru aluminija. U istom se tonu u zahtjevu spominje i narušavanje plaća u sektoru aluminija. Nadalje, u zahtjevu se tvrdi da su troškovi za strojeve narušeni, osobito zato što kineska tijela sektor aluminija smatraju „poticanim sektorom” te je kao takav naveden u Katalogu smjernica kineske vlade za prilagodbu industrijske strukture, uz ostalo i u njegovu najnovijem izdanju iz 2019. (23) U zahtjevu se nadalje upućuje na narušene financijske troškove koji proizlaze iz sveukupnog ustroja kineskog bankarskog sustava te niza političkih dokumenata, npr. nacionalnih ili sektorskih petogodišnjih planova ili politika kojima se financijske institucije pozivaju da pruže potporu industriji aluminija. Naposljetku, u zahtjevu se navode poremećaji koji proizlaze iz dodatnih državnih mjera, kao što su program kreditiranja prodavatelja za izvoz, odbitak poreza na dobit za troškove istraživanja i razvoja ili pak smanjena stopa PDV-a na opremu domaće proizvodnje. U vezi s time u zahtjevu se upućuje na ispitni postupak Ministarstva trgovine Sjedinjenih Američkih Država iz 2018. o subvencijama u kineskom sektoru aluminijske folije. (24)

(39)

U sektoru aluminija kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva i kontrole u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe. Mnogi od najvećih proizvođača u državnom su vlasništvu. Budući da kineski izvoznici proizvoda iz postupka revizije nisu surađivali, nije se mogao utvrditi točan omjer privatnih i državnih proizvođača. Međutim, ispitnim postupkom potvrđeno je da su brojni veliki proizvođači u sektoru aluminija poduzeća u državnom vlasništvu, uključujući društva Aluminium Corporation of China i Shenhuo Group Aluminium, od kojih oba proizvode i proizvod iz postupka revizije.

(40)

Što se tiče tvrdnje da kineska vlada može utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u društvima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, politički nadzor i usmjeravanje prisutni su i u javnim i u privatnim poduzećima u sektoru aluminija. Komisija je opsežno dokumentirala aktivnosti izgradnje partijske prisutnosti u svojim prethodnim ispitnim postupcima o sektoru aluminija, u kojima je sudjelovao niz proizvođača koji proizvode i proizvod iz postupka revizije (25). Osim toga, mnogi proizvođači proizvoda iz postupka revizije na svojim internetskim stranicama izričito ističu provedbu aktivnosti jačanja partijske prisutnosti, imaju članove partije u upravi društva i ističu pripadnost KPK-u.

(41)

Tako je, primjerice, grupa Nanshan nedavno objavila sljedeće u vezi s događanjem posvećenom izgradnji partijskog duha koje se održalo u ožujku 2021.: „19. ožujka partijski ogranak pri društvu Nanshan Holdings održao je cjelodnevni tematski partijski skup posvećen detaljnom proučavanju i primjeni ideja iz govora glavnog tajnika Xi Jinpinga s Konferencije o proučavanju i poučavanju povijesti partije: obrazovati se o temeljima povijesti partije, prikupiti snagu i predano raditi. Sastankom su predsjedali relevantni čelnici partijskog ogranka pod izravnom nadležnošću društva Nanshan Holdings. Tajnik ogranka u svojem je izvješću istaknuo da bi se članovi partije i rukovodstva trebali u potpunosti posvetiti svojoj ulozi uzora i predvodnika, ne zaboraviti svoje izvorne težnje i uvijek imati na umu svoju misiju. […] Svi članovi partije i rukovodstva izjavili su da će nastaviti proučavati i primjenjivati ideje iz govora glavnog tajnika Xi Jinpinga s Konferencije o poticanju na proučavanje i poučavanje povijesti partije, uskladiti promišljanja i djelovanja sa zahtjevima i provedbom 14. petogodišnjeg plana, ne zaboraviti izvornu namjeru, imati na umu misiju i predano raditi. Kročite naprijed, hrabro provodite inovacije i u potpunosti se posvetite uzornoj i predvodničkoj ulozi članova partije u poduzeću […]” (26).

(42)

Slično tome, grupa Dengfeng Electricity u državnom vlasništvu na svojoj internetskoj stranici navodi da je „poslijepodne 10. studenoga [2020.] u šestoj dvorani za sastanke održano osposobljavanje za korporativno rukovodstvo društva. Sudjelovalo je ukupno 66 osoba – direktora i višeg rukovodećeg osoblja, osoblja iz raznih poslovnih odjela te voditelja izravno povezanih poduzeća i podružnica. […] Nakon osposobljavanja društvo će nastaviti savjesno proučavati važan govor glavnog tajnika Xi Jinpinga na plenarnoj sjednici kako bi razumjelo misao vodilju plenarne sjednice […] te istinski razumjelo donošenje odluka i provedbenu politiku Centralnog komiteta Partije, izvuklo pouke i snagu za postizanje ciljeva i zadaća utvrđenih u 14. petogodišnjem planu”. (27)

(43)

Nadalje, u sektoru aluminija na snazi su politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili se na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe.

(44)

Sektorom aluminija bave se brojni planovi, smjernice, direktive i drugi politički dokumenti izdani na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini. U prethodnom ispitnom postupku Komisije u tom sektoru opsežno su dokumentirane takve politike koje su se provodile tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (28), od 13. petogodišnjeg plana za gospodarski i socijalni razvoj (29), Plana razvoja industrije obojenih metala (2016.–2020.) i drugih politika na nacionalnoj razini do regionalnih planova kao što je, primjerice, Obavijest Vlade pokrajine Shandong o provedbenom planu za ubrzavanje visokokvalitetnog razvoja sedam energetski intenzivnih industrija. Slično tome, Komisija je detaljno dokumentirala činjenicu da su industriji aluminija na raspolaganju državne smjernice i intervencije u pogledu glavnih sirovina i ulaznih elemenata, osobito energije (30). Isto vrijedi i za druge državne mjere u tom sektoru koje ometaju tržišne sile, kao što su, među ostalim, politike povezane s izvozom, politike stvaranja zaliha, politike širenja proizvodnog kapaciteta (31) ili osiguravanje ulaznih elemenata po cijenama nižima od tržišnih (32).

(45)

Ukratko, kineska vlada utvrdila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju glavnih ulaznih elemenata koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(46)

Ovim ispitnim postupkom nisu otkriveni nikakvi dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuća provedba zakona o stečaju i imovini u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) četvrtom alinejom osnovne uredbe u sektoru aluminija iz uvodne izjave 36. ne bi utjecala na proizvođače proizvoda iz postupka revizije.

(47)

Na sektor aluminija utječu i poremećaji u području troškova plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 36. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz postupka revizije ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kad je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu rada u NRK-u).

(48)

Isto tako, u ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni nikakvi dokazi da na sektor aluminija ne utječu državne intervencije u financijski sustav u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 36. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(49)

Konačno, Komisija podsjeća da su za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije potrebni brojni ulazni elementi. Kada proizvođači proizvoda iz postupka revizije kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) izložene su istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Usto, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(50)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene proizvoda iz ispitnog postupka nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u pogledu raspodjele kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je sam proizveden u NRK-u kombinacijom niza faktora proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(51)

Zainteresirane strane nisu iznijele nikakve dokaze ni argumente koji upućuju na suprotno.

(52)

Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u njoj. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, što se razmatra u sljedećem odjeljku.

(53)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima:

(54)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 32. do 33., Komisija je izdala dvije bilješke za dokumentaciju o izvorima određivanja uobičajene vrijednosti: prvu bilješku o faktorima proizvodnje i drugu bilješku o faktorima proizvodnje. Komisija je u drugoj bilješci o faktorima proizvodnje obavijestila zainteresirane stranke o svojoj namjeri da Tursku smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom slučaju ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(55)

Komisija je u prvoj bilješci o faktorima proizvodnje utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Armenija, Brazil, Rusija i Turska zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao NRK, tj. Svjetska banka ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije svrstala u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom”, za koje je poznato da se u njima proizvodi proizvod iz postupka revizije.

(56)

Nisu zaprimljene nikakve primjedbe u pogledu zemalja utvrđenih u toj bilješci.

(57)

Za četiri zemlje navedene u uvodnoj izjavi 55. Komisija je dodatno provjerila dostupnost javnih financijskih podataka o proizvođačima proizvoda iz postupka revizije u tim zemljama.

(58)

Kad je riječ o Armeniji, nisu postojali javno dostupni financijski podaci za jedinog poznatog proizvođača (34). Budući da zainteresirane strane nisu dostavile primjedbe, Komisija je zaključila da se Armenija ne može smatrati primjerenom reprezentativnom zemljom za ovaj ispitni postupak.

(59)

Kad je riječ o Brazilu, Komisija je u prvoj bilješci o faktorima proizvodnje utvrdila dva proizvođača aluminijske folije za kućanstva, točnije društva Companhia Brasileira de Aluminio („CBA”) i Novelis do Brasil Ltda („Novelis”). Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije društvo CBA poslovalo je s gubitkom te je stoga isključeno za potrebe utvrđivanja troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Kad je riječ o društvu Novelis, iako su njegovi financijski podaci bili dostupni i društvo je ostvarivalo dobit tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, Komisija je u drugoj bilješci o faktorima proizvodnje zaključila da se to društvo ne može uzeti u obzir zbog sljedećih razloga: kao prvo, Komisija je primijetila da je u Brazilu u tijeku antidampinški postupak za uvoz proizvoda od aluminija iz Kine, uključujući aluminijsku foliju za kućanstva. Navodni dampinški uvoz iz Kine može stvoriti poremećaje na brazilskom tržištu, primjerice uzrokovanjem pada cijena ili nanošenjem štetnih gubitaka brazilskoj industriji aluminija; kao drugo, ukupna dobit iskazana u financijskom izvještaju društva Novelis zabilježena u bazi podataka Dun & Bradstreet nije bila u skladu s negativnim financijskim rezultatima iskazanima u okviru antidampinškog ispitnog postupka brazilskih tijela u kojemu je Novelis bio jedan od domaćih podnositelja pritužbe. To je uzrokovalo ozbiljne sumnje u kvalitetu i točnost financijskih podataka o društvu Novelis dostupnima u bazi podataka Dun & Bradstreet. Osim toga, Komisija je u drugoj bilješci istaknula postojanje ograničenja izvoza proizvoda od aluminija u Brazilu, osobito izvozne kvote za ključni ulazni element (slitine aluminija) i nusproizvod (lomljevina od aluminija) u proizvodnji aluminijskih folija za kućanstva. Stoga je Komisija u drugoj bilješci o faktorima proizvodnje zaključila da se Brazil ne može smatrati primjerenom reprezentativnom zemljom.

(60)

Kad je riječ o Rusiji, iako su financijski podaci triju proizvođača aluminijske folije za kućanstva utvrđeni u prvoj bilješci bili javno dostupni, Komisija je u drugoj bilješci o faktorima proizvodnje zaključila da se Rusija ne može smatrati primjerenom reprezentativnom zemljom. Razlozi za taj zaključak bili su postojanje izvoznih ograničenja za aluminij, postojanje poremećaja u opskrbi prirodnim plinom na domaćem tržištu i činjenica da tržištem aluminija u Rusiji naizgled dominira jedna grupa društava (Rusal), čime se sprečava učinkovito tržišno natjecanje na ruskom domaćem tržištu.

(61)

Kad je riječ o Turskoj, od triju proizvođača aluminijske folije za kućanstva utvrđenih u prvoj bilješci, noviji financijski podaci bili su dostupni samo za jedno društvo, Asaş Aluminyum. No dobit koju je ostvarilo to društvo bila je blizu praga isplativosti. Komisija tako nisku profitnu maržu nije smatrala razumnom u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, uzimajući u obzir: i. da je prema Provedbenoj uredbi (EU) 2020/1428 o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz proizvoda od ekstrudiranog aluminija podrijetlom iz Narodne Republike Kine (35) razina dobiti ostvarena u sektoru proizvoda od ekstrudiranog aluminija u Turskoj 2018. bila znatno viša, tj. 7,3 %, te ii. da je dobit koju je industrija Unije ostvarila kad nije bilo štetnog dampinga i koja se koristila u početnom ispitnom postupku iznosila 5 %. Komisija je stoga u drugoj bilješci zaključila da se financijski podaci društva Asaş Aluminyum ne mogu koristiti kao temelj za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, u kojoj se navodi da „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(62)

Ukratko, u Turskoj nije bilo proizvođača aluminijske folije za kućanstva čiji su se financijski podaci mogli koristiti za utvrđivanje razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti.

(63)

Stoga je Komisija razmotrila mogu li se upotrijebiti podaci društava koja proizvode proizvod iz iste opće kategorije kojoj pripada proizvod iz postupka revizije. Komisija je u drugoj bilješci o faktorima proizvodnje zaključila da su proizvodi od ekstrudiranog aluminija po tehničkim svojstvima vrlo slični proizvodu iz postupka revizije, a sličan je i sastav sirovina od kojih se proizvode. Oba proizvoda često proizvode ista društva ili pak društva iz iste grupe. Stoga je Komisija utvrdila da je u ovom slučaju primjereno upotrijebiti podatke o turskim društvima koja posluju u sektoru proizvoda od ekstrudiranog aluminija. Financijski podaci koji obuhvaćaju polovinu razdoblja ispitnog postupka revizije bili su dostupni za pet proizvođača proizvoda od ekstrudiranog aluminija u Turskoj (36) te su se smatrali reprezentativnima za stanje društava koja proizvode aluminijsku foliju za kućanstva. Stoga su ponderirani prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni i opći troškovi te dobit tih pet društava upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti za društva koja proizvode aluminijsku foliju za kućanstva.

(64)

Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o primjerenosti Turske kao reprezentativne zemlje i pet proizvođača proizvoda od ekstrudiranog aluminija kao proizvođača u reprezentativnoj zemlji. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(65)

Budući da je na temelju svih prethodno navedenih elemenata utvrđeno da je Turska bila jedina dostupna primjerena reprezentativna zemlja, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(66)

Uzimajući u obzir prethodnu analizu, Turska je ispunila sve kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga se smatrala primjerenom reprezentativnom zemljom.

(67)

Komisija je u prvoj bilješci o faktorima proizvodnje navela faktore proizvodnje kao što su materijali, energija i rad koji se upotrebljavaju u proizvodnji predmetnog proizvoda te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od faktora proizvodnje u toj bilješci.

(68)

Budući da kineski proizvođači nisu surađivali te da nisu zaprimljene primjedbe nijedne zainteresirane strane, Komisija se oslonila na informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva. U drugoj bilješci o faktorima proizvodnje Komisija je ažurirala popis faktora proizvodnje koje je upotrijebila za utvrđivanje uobičajene vrijednosti na temelju provjerenih podataka koje je dostavio jedan od podnositelja zahtjeva za kojega se, prema mišljenju podnositeljâ zahtjeva i u nedostatku drugih podataka, smatralo da ima faktore proizvodnje i postupak proizvodnje koji su reprezentativni za kineske proizvođače izvoznike.

(69)

Komisija je u drugoj bilješci navela i da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti bazu podataka Global Trade Atlas (GTA) (37) kako bi utvrdila nenarušeni trošak glavnih faktora proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će za utvrđivanje nenarušenih troškova rada (38) i energije (39) upotrijebiti podatke Turskog zavoda za statistiku.

(70)

Naposljetku, Komisija je navela da će za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti upotrijebiti financijske podatke pet turskih proizvođača proizvoda od ekstrudiranog aluminija, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 63.

(71)

Komisija je uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene faktore proizvodnje. Komisija je omjer režijskih troškova proizvodnje i izravnih troškova proizvodnje utvrdila na temelju podataka proizvođačâ iz Unije iz uvodne izjave 68., koji su u tu svrhu dostavili relevantne podatke. Metodologija je propisno objašnjena u odjeljku 3.3.4. u nastavku.

(72)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane te koje su prikupljene i provjerene tijekom provjera na daljinu, utvrđeni su sljedeći faktori proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Faktori proizvodnje aluminijske folije za domaćinstvo

(73)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao temelj upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu uvoza u reprezentativnu zemlju na razini CIF na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su prema potrebi dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. Uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (40).

(74)

Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u odjeljku 3.3.1. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. S obzirom na to da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. To isključenje nije imalo znatan učinak jer je preostali uvoz i dalje bio znatan (tj. 75 000 tona lima za izradu folija, 700 000 tona ulja za valjanje i 161 000 tona lomljevine od aluminija).

(75)

Kako bi utvrdila referentnu vrijednost za troškove rada u reprezentativnoj zemlji, Komisija je upotrijebila najnovije statističke podatke koje je objavio Turski zavod za statistiku (41). Taj zavod objavljuje detaljne informacije o troškovima rada u različitim gospodarskim sektorima u Turskoj. Komisija je utvrdila referentnu vrijednost na temelju troškova rada po satu za 2016. (42) za ekonomsku djelatnost C.24, tj. proizvodnju metala (43), prema klasifikaciji NACE Rev.2. Vrijednosti su nadalje prilagođene s obzirom na inflaciju s pomoću indeksa cijena domaćih proizvođača (44) kako bi odražavale troškove za razdoblje ispitnog postupka revizije.

(76)

Cijenu električne energije za industrijske korisnike u Turskoj objavljuje Turski zavod za statistiku (45). Komisija je upotrijebila podatke o cijenama električne energije za industriju u odgovarajućoj kategoriji potrošnje izražene u kurusima po kilovatsatu za razdoblje ispitnog postupka.

(77)

Cijenu prirodnog plina za industrijske korisnike u Turskoj objavljuje Turski zavod za statistiku (46). Komisija je upotrijebila podatke o cijenama prirodnog plina za industriju u odgovarajućoj kategoriji potrošnje izražene u kurusima po kubnom metru za razdoblje ispitnog postupka.

(78)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u prethodno navedene faktore proizvodnje.

(79)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika Komisija je za utvrđivanje nenarušene vrijednosti režijskih troškova proizvodnje upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Stoga je, na temelju podataka o proizvođačima iz Unije koje su dostavili podnositelji zahtjeva, Komisija utvrdila udio režijskih troškova proizvodnje u izravnim troškovima proizvodnje. Taj je postotak zatim primijenjen na nenarušenu vrijednost izravnih troškova proizvodnje kako bi se izračunala nenarušena vrijednost režijskih troškova proizvodnje.

(80)

Kako bi utvrdila nenarušen i razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, Komisija se oslonila na najnovije dostupne financijske podatke pet društava u Turskoj za koja je u drugoj bilješci utvrđeno da proizvode, aktivno i uz dobit, proizvode iz iste opće kategorije, tj. proizvode od ekstrudiranog aluminija, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 63. Upotrijebljeni su financijski podaci za sljedećih pet društava dobiveni iz baze podataka Dun & Bradstreet (47):

(81)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(82)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Budući da nijedan kineski proizvođač nije surađivao, Komisija se oslonila na informacije koje je jedan od podnositelja zahtjeva, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 68., dostavio o svojoj upotrebi svakog faktora (materijala i rada) za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije. Navedeni omjeri potrošnje provjereni su tijekom postupka provjere na daljinu. Komisija je zatim pomnožila faktore iskoristivosti s nenarušenim jediničnim troškovima koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji, kako je prethodno opisano u odjeljku 3.3.4.

(83)

Kad je utvrdila nenarušeni trošak proizvodnje, Komisija mu je pribrojila režijske troškove proizvodnje i amortizaciju, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 78., kako bi došla do nenarušenih troškova poslovanja.

(84)

Na troškove poslovanja utvrđene kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi Komisija je primijenila troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit pet društava u reprezentativnoj zemlji. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troška prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 14,1 %. Dobit izražena kao postotak troška prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 7,1 %.

(85)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na temelju cijena franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(86)

Budući da nijedan kineski proizvođač nije surađivao, izvozna cijena određena je, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, na temelju raspoloživih podataka. Drugim riječima, cijene izvoza temeljile su se na cijenama CIF zabilježenima u Eurostatu i korigiranima na razinu franko tvornica. Stoga je izvozna cijena CIF umanjena za troškove pomorskog prijevoza i osiguranja te domaće troškove prijevoza u Kini. Troškovi domaćeg prijevoza u Kini i međunarodnog prijevoza određeni su na temelju podataka koje su podnositelji zahtjeva dostavili u zahtjevu za reviziju i za koje je utvrđeno da su u skladu s troškovima prijevoza izračunanima s pomoću vanjskih baza podataka (Svjetska banka i OECD).

(87)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost izračunanu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe s prethodno utvrđenom izvoznom cijenom na razini franko tvornica.

(88)

Na temelju toga utvrđeno je da je ponderirana prosječna dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, tijekom RIPR-a iznosila 72,2 %.

(89)

Komisija je zaključila da je izvoz proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i dalje bio dampinški.

(90)

Nakon što je utvrdila da postojanje dampinga tijekom RIPR, Komisija je ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju isteka mjera, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe. Analizirani su sljedeći elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u, dostupnost drugih tržišta, ponašanje kineskih izvoznika u pogledu cijena i privlačnost tržišta Unije. Podsjeća se da se zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika i kineske vlade analiza temeljila na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, konkretno na zahtjevu za reviziju, statističkim podacima iz baze podataka GTA i javno dostupnim informacijama.

(91)

Kako bi analizirala proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u te s obzirom na nesuradnju kineske vlade i kineskih proizvođača izvoznika, Komisija se oslonila na informacije koje je podnositelj zahtjeva dostavio u svojem zahtjevu za reviziju i javno dostupne informacije kako je navedeno u uvodnim izjavama u nastavku.

(92)

Ispitni postupak pokazao je da zbog brzog rasta od 2005. do 2015. u kineskom sektoru aluminija postoji opći višak kapaciteta (48). To vrijedi i za sektor aluminijske folije za kućanstva (49). Prema podacima društva CRU, otprilike 8 % ukupne proizvodnje aluminijske folije upotrebljava se za proizvodnju aluminijske folije za kućanstva (50). Iz toga proizlazi da proizvodni kapacitet aluminijske folije za kućanstva u Kini znatno premašuje trenutačni obujam proizvodnje i stoga kineski proizvođači uvelike ovise o izvozu. Potrošnja folije za kućanstva u Kini iznosila je 2020. približno 250 000 tona, a procjenjuje se da je proizvedeno približno 308 000 tona, uz proizvodni kapacitet od približno 360 000 tona. To znači da je kineski rezervni kapacitet 2020. iznosio približno 52 000 tona, odnosno 65 % potrošnje aluminijske folije za kućanstva u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što iznosi približno 80 000 tona.

(93)

Prekomjerni kapacitet u Kini potvrđuju i javno dostupne informacije Šangajske općinske komisije za gospodarstvo i informacije, koja navodi da su u Kini čak stvoreni i novi kapaciteti za aluminijsku foliju te da je taj novi proizvodni kapacitet 2020. dosegnuo rekordnu razinu od 1,65 milijuna tona (51). Pod pretpostavkom da će se procijenjenih 8 % tog ukupnog kapaciteta (tj. 132 000 tona) upotrijebiti za aluminijsku foliju za kućanstva, samo povećanje ukupnog proizvodnog kapaciteta za tu foliju činilo bi više od 150 % potrošnje u Uniji.

(94)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da kineski proizvođači izvoznici imaju znatne rezervne kapacitete te da se kapaciteti i dalje povećavaju. Ako se dopusti istek mjera, ti rezervni kapaciteti mogli bi se iskoristiti za izvoz u Uniju.

(95)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača nema dostupnih informacija o kineskom domaćem tržištu aluminijske folije za kućanstva, a domaća potrošnja utvrđena je prema procjeni podnositeljâ zahtjeva na temelju podataka društva CRU. To je pokazalo da je ukupna potrošnja u Kini znatno manja od instaliranog kapaciteta te da stoga proizvođači u Kini ovise o izvoznim tržištima. Posljednjih godina (od 2017. do 2020.) zabilježeno je stabilno povećanje potražnje u Kini od oko 3 % godišnje (tj. oko 8 000 tona godišnje), dok je rezervni kapacitet 2020. iznosio 52 000 tona. Drugim riječima, razina potražnje nije takva da bi mogla apsorbirati ukupni rezervni kapacitet u Kini.

(96)

Komisija je analizirala i stanje na tržištima ostalih trećih zemalja i njihovu sposobnost apsorpcije povećanog izvoza aluminijske folije za kućanstva iz Kine. Tijekom RIPR-a kineski proizvođači izvozili su u niz ostalih trećih zemalja, od kojih su najvažnija izvozna odredišta Tajland, Indija, Južna Koreja, Indonezija i Japan, na koje otpada gotovo 40 % ukupnog izvoza iz Kine tijekom RIPR-a.

(97)

Na snazi je širok spektar mjera trgovinske zaštite i drugih ograničenja uvoza protiv izvoza aluminijske folije za domaćinstvo podrijetlom iz NRK-a. Prema podacima organizacije Global Trade Alert (52) i WTO-a (53) te informacijama dostavljenima u zahtjevu za reviziju (54), mjere trgovinske zaštite postoje u Argentini (antidampinške mjere), Indiji (antidampinške mjere), Meksiku (antidampinške mjere), Turskoj (antidampinške mjere), Sjedinjenim Američkim Državama (antidampinške i antisubvencijske mjere) i Indoneziji (zaštitna mjera). Te mjere pokazuju da je pristup kineskih proizvođača tim tržištima ograničen te stoga nije vjerojatno da će se izvoz na ta tržišta u bliskoj budućnosti znatno povećati.

(98)

Jedan je uvoznik tvrdio da bi povećanje potražnje u azijsko-pacifičkoj regiji i niži troškovi prijevoza u usporedbi s troškovima izvoza na tržište Unije značili da bi kineskim proizvođačima izvoznicima bilo ekonomski isplativije izvoziti aluminijsku foliju za kućanstva u azijsko-pacifičku regiju nego na tržište Unije, čak i uz postojanje mjera trgovinske zaštite i drugih prepreka trgovini u nekima od tih zemalja.

(99)

Izvoz aluminijske folije na pet najvećih kineskih izvoznih tržišta povećao se od 2017. do RIPR-a za 34 %. Međutim, Komisija je smatrala da, unatoč povećanju potražnje u Kini i susjednim zemljama posljednjih godina, još uvijek postoji znatan rezervni kapacitet, što pokazuje da to povećanje potražnje, unatoč nižim troškovima prijevoza povezanima s takvim izvozom, vjerojatno neće apsorbirati sav raspoloživi rezervni kapacitet.

(100)

Stoga će se, ako se dopusti istek mjera i više ne bude znatnih ograničenja u pristupu tržištu Unije, velik dio rezervnih kapaciteta vrlo vjerojatno upotrijebiti za povećanje izvoza iz Kine u Uniju.

(101)

Komisija je smatrala da bi razine cijena na tržištima ostalih trećih zemalja bile razuman pokazatelj vjerojatnog budućeg kretanja cijena na tržištu Unije. Komisija je stoga analizirala razine cijena izvoza iz Kine na najvažnija izvozna tržišta tijekom RIPR-a; tj. u Tajland, Indiju, Južnu Koreju, Indoneziju i Japan. Tom je analizom utvrđeno da su cijene izvoza u te zemlje bile niže od cijena izvoza u Uniju, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 102. Osim toga, s obzirom na znatne dampinške marže utvrđene za izvoz u Uniju tijekom RIPR-a, nije bilo razloga za zaključak da izvozne cijene u Uniju ne bi i dalje bile na dampinškim razinama ako se dopusti istek mjera.

(102)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 119. i 120., kineski izvoz u Uniju provodio se (uglavnom) u okviru programa unutarnje proizvodnje bez primjene antidampinških mjera ili carina te u okviru uobičajenog carinskog režima. Komisija je smatrala da će se u slučaju isteka mjera uvoz u okviru uobičajenog carinskog režima vjerojatno povećati i u konačnici uvelike premašiti uvoz u okviru programa unutarnje proizvodnje. Taj se zaključak temelji na činjenici da se prije uvođenja antidampinških pristojbi već provodio znatan uvoz u okviru uobičajenog carinskog režima te da je tržište Unije, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 103., jedno od najvećih tržišta na svijetu i može barem djelomično apsorbirati znatne rezervne kapacitete koji postoje u Kini. Stoga su se uvozne cijene u okviru uobičajenog uvoznog režima smatrale odgovarajućom referentnom vrijednošću za utvrđivanje je li tržište Unije privlačno kineskom uvozu u smislu razina cijena. Na temelju toga utvrđeno je da su tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije razine kineskih izvoznih cijena u Uniju u prosjeku bile 7 % više od prosječne cijene na ostalim glavnim kineskim izvoznim tržištima (bez antidampinške pristojbe). To upućuje na zaključak da je tržište Unije privlačno u smislu cijena jer je unosnije.

(103)

Nakon Kine, tržište aluminijske folije u Uniji drugo je najveće tržište na svijetu na koje otpada 15 % svjetske potražnje (55). Stoga je tržište Unije privlačno kineskim proizvođačima aluminijske folije za kućanstva i zbog svoje veličine.

(104)

Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 2. i 3., kineski proizvođači izvoznici u prošlosti su više puta koristili tehnike izbjegavanja mjera kako bi pristupili tržištu Unije – izvozili su neznatno izmijenjen proizvod i organizirali njegovo sastavljanje u Tajlandu, pri čemu je jedini cilj bio izbjeći antidampinške pristojbe koje su bile na snazi. To izbjegavanje mjera potvrđuje interes kineskih proizvođača za pristup tržištu Unije bez ograničenja, a time i privlačnost tržišta Unije za te proizvođače.

(105)

Stoga je Komisija zaključila da bi u slučaju isteka trenutačnih mjera kineski proizvođači izvoznici vjerojatno preusmjerili izvoz prema Uniji po dampinškim cijenama.

(106)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da je kineski izvoz nastavio ulaziti na tržište Unije po dampinškim cijenama te da bi se u slučaju isteka mjera nepoštena cjenovna politika kineskih proizvođača izvoznika aluminijske folije za kućanstva vjerojatno nastavila u većem opsegu.

(107)

Cijene kineskog izvoza na druga glavna izvozna tržišta čak su i niže od cijena izvoza u Uniju, a na snazi je više mjera trgovinske zaštite protiv kineskog izvoza aluminijske folije za kućanstva u više drugih jurisdikcija, čime se potvrđuje nepošteno ponašanje kineskih proizvođača izvoznika u pogledu određivanja cijena.

(108)

Nadalje, Komisija je pronašla i druge pokazatelje koji su upućivali na to da će se u slučaju isteka mjera damping vjerojatno nastaviti, kao što su velik rezervni kapacitet za proizvodnju aluminijske folije za kućanstva u Kini te privlačnost tržišta Unije s obzirom na razine cijena i veličinu. Istodobno se čini da kinesko domaće tržište i tržišta ostalih trećih zemalja ne mogu apsorbirati znatan rezervni kapacitet koji postoji u Kini i koji bi stoga bio dostupan za izvoz u Uniju ako se dopusti istek mjera.

(109)

Komisija je stoga zaključila da postoji velika vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju isteka mjera.

(110)

Istovjetni je proizvod u razdoblju ispitnog postupka revizije proizvodilo šest proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(111)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila 39 460 tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju provjerenih odgovora na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku i procijenjenih podataka koje su dostavili proizvođači koji nisu u uzorku i podnositelji zahtjeva (56). Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 11., tri proizvođača iz Unije u uzorku činila su više od 80 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(112)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju obujma prodaje vlastite proizvodnje industrije Unije namijenjene tržištu Unije, obujma uvoza dobivenog iz statističkih podataka Eurostata i uvoza neznatno izmijenjenog proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a koji su države članice zabilježile u skladu s člankom 14. stavkom 6. osnovne uredbe („baza podataka 14.6”) (57).

(113)

Na temelju toga potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tonama)  (58)

(114)

Ukupno gledano, tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji se povećala. Iako je ostala relativno stabilna od 2017. do 2019., u razdoblju ispitnog postupka revizije povećala se za 8 % u usporedbi s prethodnom godinom i 2017.

(115)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 112., Komisija je obujam uvoza iz NRK-a utvrdila na temelju statističkih podataka Eurostata i podataka iz baze podataka 14.6. Tržišni udio utvrđen je na temelju potrošnje u Uniji kako je navedeno u uvodnoj izjavi 113.

(116)

Uvoz iz NRK-a kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

(117)

Uvoz proizvoda iz postupka revizije iz predmetne zemlje povećao se od 2017. do 2019. i smanjio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Ukupno gledano, uvoz iz predmetne zemlje smanjio se za 24 % od 2017. do razdoblja ispitnog postupka revizije. Tržišni udio uvoza iz NRK-a bio je stabilan od 2017. do 2019. i smanjio se u razdoblju ispitnog postupka revizije za približno 1 postotni bod unatoč znatnijem smanjenju uvoza u apsolutnom smislu.

(118)

Međutim, to kretanje treba promatrati u kontekstu velikog povećanja uvoza proizvoda kojim su se izbjegavale mjere iz Tajlanda tijekom istog razdoblja, kako je navedeno u uvodnim izjavama 131. i 133.

(119)

Proizvod iz postupka revizije uvozi se iz NRK-a u okviru uobičajenog režima te u okviru sustava unutarnje proizvodnje.

(120)

Uvoz iz NRK-a u okviru uobičajenog režima i postupka unutarnje proizvodnje kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza (u tonama) iz NRK-a u okviru uobičajenog režima i postupka unutarnje proizvodnje

(121)

Obujam uvoza u okviru uobičajenog režima povećao se od 2017. do 2019. za 31 % te se znatno smanjio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što je dovelo do povećanja tržišnog udjela s 1,2 % na 1,5 % od 2017. do 2019. i smanjenja na 0,3 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Uvoz u okviru sustava unutarnje proizvodnje slijedio je suprotan trend: od 2017. do 2019. smanjio se za 10 %, a u razdoblju ispitnog postupka revizije povećao se za 20 %. Stoga se tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza u okviru programa unutarnje proizvodnje ukupno povećao za 8 %, iako s obzirom na usporedno povećanje potrošnje nije došlo do povećanja tržišnog udjela, koji je ukupno gledano ostao na 1,7 %.

(122)

Prosječna cijena uvoza iz NRK-a kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(123)

Ukupno gledano, prosječne uvozne cijene iz NRK-a za uobičajeni carinski režim i za sustav unutarnje proizvodnje povećale su se za 8 % tijekom razmatranog razdoblja. Uvozne cijene (u okviru svih carinskih režima) tijekom RIP-a zadržale su se ispod cijena proizvođača iz Unije (tablica 9.).

(124)

Prosječna uvozna cijena u okviru uobičajenog režima bila je od 2017. do 2019. relativno stabilna i povećala se za 5 postotnih bodova u razdoblju ispitnog postupka revizije, dok se prosječna uvozna cijena u okviru režima unutarnje proizvodnje stalno povećavala do 2019., a zatim se smanjila za 2 postotna boda u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(125)

S obzirom na nesuradnju kineskih proizvođača izvoznika Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrdila usporedbom:

(126)

Rezultat usporedbe nije pokazao sniženje cijena.

(127)

Detaljnijom analizom pojedinih uvoznih režima utvrđeno je, međutim, da je uvoz u okviru programa unutarnje proizvodnje cijenom bio ispod prodajne cijene industrije Unije u prosjeku za 7,2 %. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 173., razine cijena tog uvoza smatrale su se snažnim pokazateljem budućih razina cijena za Uniju bez antidampinških pristojbi.

(128)

Osim toga, pri razmatranju prosječne uvozne cijene cjelokupnog kineskog uvoza bez obzira na uvozni režim i bez primjene antidampinških pristojbi, utvrđeno je da su tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije prodajne cijene industrije Unije u prosjeku snižene za 4,2 %. Kao i u prethodnom slučaju, te su se cijene također smatrale razumnim pokazateljem mogućih budućih razina cijena u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(129)

Nadalje, Komisija je uzela u obzir i cijene uvoza iz Tajlanda kojim su se izbjegavale mjere jer je taj uvoz u stvarnosti potjecao od kineskih proizvođača izvoznika koji su samo izbjegavali antidampinške pristojbe na snazi za uvoz podrijetlom iz Kine. Ispitnim postupkom utvrđeno je da je taj uvoz (uz odgovarajuće prilagodbe za carinske pristojbe i troškove nastale nakon uvoza) tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije u prosjeku snizio cijene industrije Unije za 3,5 %.

(130)

Uvoz proizvoda iz postupka revizije iz ostalih trećih zemalja uglavnom je dolazio iz Armenije, Tajlanda i Turske.

(131)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja te tržišni udio i kretanje cijena u razmatranom razdoblju razvijali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvoz iz trećih zemalja osim NRK-a

(132)

Tijekom razmatranog razdoblja uvoz iz ostalih trećih zemalja povećao se za oko 9 000 tona, tj. za 26 %, što je brže od rasta potrošnje u Uniji te je dovelo do povećanja tržišnog udjela s 46 % na 53 %.

(133)

Međutim, 76 % tog povećanja (6 792 tone) odnosilo se na uvoz iz Tajlanda kojim su se izbjegavale konačne antidampinške mjere na snazi za uvoz iz Kine, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 3., i stoga se mora smatrati uvozom iz Kine.

(134)

Kako je prikazano u tablici 5., iako se uvoz iz ostalih trećih zemalja osim Tajlanda tijekom razmatranog razdoblja povećao za 6 % (2 126 tona), tempom sporijim od povećanja potrošnje u Uniji, uvoz iz Tajlanda povećao se za nekoliko tisuća puta, što je dovelo do povećanja tržišnog udjela s 0 % na 9 %. Tržišni udio uvoza iz ostalih trećih zemalja osim Tajlanda smanjio se, posebno od 2019. do razdoblja ispitnog postupka revizije, kad je povećanje tržišnog udjela Tajlanda bilo najizraženije (+ 5 postotnih bodova).

(135)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrđeno je da su cijene uvoza iz Tajlanda u prosjeku bile za 3,5 % niže od prodajnih cijena industrije Unije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 129., dok su istodobno uvozne cijene iz ostalih trećih zemalja osim Tajlanda bile na razini prodajnih cijena industrije Unije.

(136)

Procjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je ocjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(137)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 11., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(138)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje procijenila na temelju podataka iz odgovora na antidampinški upitnik proizvođačâ u uzorku te na temelju makroekonomskih podataka koje su dostavili proizvođači koji nisu u uzorku i udruženje proizvođača iz Unije, provjerenih usporedbom s podacima u zahtjevu za reviziju. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(139)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(140)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(141)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(142)

Iako se tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji povećala za 8 %, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 113., obujam proizvodnje istovjetnog proizvoda smanjio se za 15 % od 2017. do 2018., nakon čega se blago oporavio tijekom ostatka razmatranog razdoblja, pa smanjenje tijekom cijelog razmatranog razdoblja iznosi 5 %. Stoga porast potrošnje u Uniji nije pogodovao industriji Unije.

(143)

Smanjenje obujma proizvodnje djelomično je posljedica restrukturiranja industrije Unije poduzetog radi oporavka od štete pretrpljene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije u okviru prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera (od 1. listopada 2013. do 30. rujna 2014.), a djelomično zbog sve većeg nepoštenog tržišnog natjecanja s kojim se industrija Unije suočila zbog izbjegavanja mjera uvozom proizvoda iz postupka revizije iz Tajlanda. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 132., povećanje obujma uvoza iz trećih zemalja uglavnom je posljedica povećanja uvoza aluminijske folije za kućanstva iz Tajlanda kojim su se izbjegavale mjere.

(144)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam prodaje i tržišni udio

(145)

Obujam prodaje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja smanjio se za 6 %. Stalno se smanjivao do 2019. (za 17 %) i djelomično se oporavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, kad se povećao za 11 postotnih bodova. Međutim, to povećanje nije bilo u skladu s povećanjem potrošnje u Uniji koje je dovelo do ukupnog smanjenja tržišnog udjela industrije Unije s 51 % 2017. na 45 % u razdoblju ispitnog postupka revizije (smanjenje od 6 postotnih bodova), dok se tržišni udio uvoza iz Tajlanda kojim su se izbjegavale mjere tijekom istog razdoblja povećao za 9 postotnih bodova.

(146)

Iako se potrošnja u Uniji tijekom razmatranog razdoblja povećala za 8 %, obujam prodaje industrije Unije smanjio se za 6 %, što je dovelo do gubitka tržišnog udjela industrije Unije od 13 % tijekom razmatranog razdoblja. Prema tome, industrija Unije nije zabilježila rast rijekom razmatranog razdoblja.

(147)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost

(148)

Od 2017. do razdoblja ispitnog postupka revizije broj zaposlenika industrije Unije smanjio se za 4 %. Produktivnost radne snage industrije Unije, mjerena kao proizvodnja (u tonama) po zaposleniku, slijedila je isti trend do 2019. i oporavila se u razdoblju ispitnog postupka revizije nakon povećanja proizvodnje i prodaje, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 142. i 145.

(149)

Smanjenje broja zaposlenika posljedica je smanjenja obujma proizvodnje, što je povezano i sa smanjenjem obujma prodaje industrije Unije.

(150)

Komisija je u uvodnoj izjavi 89. zaključila da se damping iz NRK-a nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Komisija je zaključila i da postoji velika vjerojatnost nastavka dampinga iz NRK-a u slučaju isteka mjera.

(151)

Bez obzira na antidampinške mjere koje su na snazi od 2009., industrija Unije izgubila je znatan obujam prodaje, što se odražava u gubitku tržišnog udjela od 13 % tijekom razmatranog razdoblja. Stoga se nije mogao utvrditi oporavak od prethodnog dampinga, a industrija Unije i dalje je u vrlo osjetljivom položaju s obzirom na štetne učinke dampinškog uvoza na tržište Unije.

(152)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prodajne cijene u Uniji

(153)

Prosječna jedinična prodajna cijena povećala se od 2017. do 2018., smanjila se 2019. na istu razinu kao 2017., a zatim se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije smanjila za 6 %. Iako je industrija Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja uspjela zadržati svoje prodajne cijene iznad jediničnog troška proizvodnje, pritisak na cijene povećanog uvoza iz Tajlanda kojim su se izbjegavale mjere imao je učinak na prodajne cijene industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, koje su se u tom razdoblju smanjile više nego jedinični trošak.

(154)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(155)

Prosječan trošak rada po zaposleniku postupno se povećavao tijekom razmatranog razdoblja. Ukupno gledano, prosječni trošak rada po zaposleniku povećao se za 14 %. Na to je kretanje uglavnom utjecalo restrukturiranje industrije Unije jer su neki proizvođači uložili u stvaranje prodajnih struktura u raznim državama članicama.

(156)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

(157)

Zalihe se ne mogu smatrati relevantnim pokazateljem štete u ovom sektoru jer se proizvodnja i prodaja uglavnom temelje na narudžbama i, u skladu s tim, proizvođači obično drže ograničene zalihe. Stoga se kretanja zaliha navode samo u svrhu informiranja.

(158)

Ukupno gledano, zalihe su se tijekom razmatranog razdoblja povećale za 46 %. U početku su se smanjile za 4 % od 2017. do 2018., a zatim su se postupno povećale 2019. i u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(159)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(160)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(161)

Nakon prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera navedene u uvodnoj izjavi 1., nakon koje su uvedene antidampinške mjere, stanje industrije Unije poboljšalo se, a njezina profitna marža dosegnula je 2017. 8,2 %. Međutim, stanje se poslije toga pogoršalo, a profitne marže počele su se od 2018. smanjivati te su u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosile tek 3,4 %, što je smanjenje od 59 % tijekom razmatranog razdoblja.

(162)

To je uglavnom posljedica pritiska na cijene prouzročenog uvozom iz Tajlanda kojim su se izbjegavale mjere i koji je bio jeftiniji od cijena industrije Unije te je zbog znatnog pritiska industrija Unije bila prisiljena smanjiti svoje cijene, kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 153.

(163)

Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da samostalno financira svoje djelatnosti. S obzirom na to da industrija Unije i dalje ostvaruje dobit, unatoč silaznom trendu, novčani tok općenito je tijekom razmatranog razdoblja ostao relativno stabilan.

(164)

Ulaganja su se u razmatranom razdoblju povećala za 46 %, što je uglavnom posljedica napora koje je industrija Unije uložila u racionalizaciju proizvodnje te povećanje učinkovitosti i produktivnosti kako bi se suočila sa sve prisutnijim jeftinim uvozom. No u istom razdoblju povrat ulaganja, koji se izražava kao dobit u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, pao je s 10 % na 1 % i stoga je slijedio isti trend kao i profitabilnost.

(165)

Zbog sve manje profitabilnosti i povrata ulaganja proizvođačima iz Unije u uzorku bilo je sve teže prikupiti kapital za ulaganja. S obzirom na tako brzi pad povrata ulaganja, sposobnost proizvođača u uzorku za prikupljanje kapitala u budućnosti još je ugroženija.

(166)

Razvoj mikropokazatelja i makropokazatelja tijekom razmatranog razdoblja pokazao je da se financijska situacija industrije Unije pogoršala. Kretanja glavnih gospodarskih pokazatelja općenito su se pogoršala u razmatranom razdoblju.

(167)

Konkretno, smanjili su se proizvodnja, obujam prodaje, tržišni udjeli i prodajne cijene, što je negativno utjecalo na zaposlenost i produktivnost te na profitabilnost. Povećani pritisak na cijene prouzročen uvozom iz Tajlanda kojim su se izbjegavale mjere nije dopustio industriji Unije da uskladi svoje prodajne cijene s kretanjem troškova proizvodnje, što je negativno utjecalo na profitabilnost, koja je tijekom razmatranog razdoblja zabilježila pad od gotovo 60 %. Naposljetku, brzo smanjenje povrata ulaganja negativno utječe na sposobnost industrije Unije da prikupi kapital i privuče ulaganja.

(168)

S druge strane, unatoč tendenciji smanjenja, industrija Unije i dalje je uspjela održati velik obujam prodaje i znatan tržišni udio. Isto tako, unatoč negativnom trendu, profitabilnost je tijekom razmatranog razdoblja ostala pozitivna. Komisija je stoga zaključila da tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe, ali da je njezino stanje osjetljivo.

(169)

Stoga je Komisija dodatno ispitala vjerojatnost ponavljanja štete u slučaju isteka mjera.

(170)

Komisija je u uvodnoj izjavi 168. zaključila da tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu, ali da je njezino stanje osjetljivo. Komisija je stoga u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost ponavljanja štete izvorno uzrokovane dampinškim uvozom iz NRK-a u slučaju isteka mjera.

(171)

Kako bi utvrdila postoji li vjerojatnost ponavljanja štete koja je izvorno nastala zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje, Komisija je razmotrila sljedeće elemente: i. proizvodne i rezervne kapacitete u NRK-u i privlačnost tržišta Unije, ii. vjerojatne razine cijena uvoza iz NRK-a i njihov učinak na stanje industrije Unije ako se dopusti istek mjera, i iii. postojanje praksi izbjegavanja mjera.

(172)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 91., proizvodni kapacitet u NRK-u znatno premašuje obujam proizvodnje i unutarnju potražnju na kineskom domaćem tržištu. Osim toga, s obzirom na zaključke o privlačnosti tržišta Unije, kako je opisano u uvodnim izjavama od 102. do 105., ako se dopusti istek mjera, taj će se rezervni kapacitet vrlo vjerojatno u velikoj mjeri upotrijebiti za izvoz na tržište Unije.

(173)

Kako bi procijenila učinak budućeg uvoza na stanje industrije Unije, Komisija je smatrala da bi razine cijena kineskog izvoza bez antidampinških pristojbi bile razuman pokazatelj budućih razina cijena za tržište Unije. Na temelju toga, kako je navedeno u uvodnim izjavama 127. i 128., utvrđeno je da prosječna marža sniženja cijena za proizvod iz postupka revizije iznosi 4,2 % za sve uvozne režime i 7,2 % u okviru režima unutarnje proizvodnje, pri čemu se potonji, bez pristojbi, smatra najboljim pokazateljem vjerojatnih razina cijena u slučaju izostanka antidampinških mjera.

(174)

Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 120., gotovo sav uvoz iz NRK-a u Uniju proveden je u okviru režima unutarnje proizvodnje. Stoga se može zaključiti da su antidampinške mjere bile učinkovite u sprečavanju ulaska dampinškog uvoza iz NRK-a na tržište Unije i da će se takav uvoz najvjerojatnije nastaviti ako mjere isteknu.

(175)

Proizvod iz postupka revizije potrošni je proizvod i stoga je tržište osjetljivo na cijenu. Nagli porast uvoza po niskim cijenama prisilio bi industriju Unije da dodatno smanji cijene, kao što je već učinjeno radi održavanja konkurentnosti s uvozom iz Tajlanda kojim su se izbjegavale mjere, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 133. i 135.

(176)

S obzirom na prethodno navedeno i ako bi se suočili s povećanjem jeftinog uvoza iz NRK-a, proizvođači iz Unije, u pokušaju da zadrže obujam prodaje i tržišne udjele, smanjili bi cijene za 4,2 % (koliko iznosi sniženje cijena), što bi utjecalo na ukupnu profitabilnost industrije, koja bi se smanjila s 3,4 % u razdoblju ispitnog postupka revizije na –1 % i stoga postala negativna u kratkoročnom razdoblju.

(177)

S druge strane, ako industrija Unije zadrži trenutačne razine cijena i ako se uzme u obzir da je aluminijska folija za kućanstva potrošni proizvod, to bi imalo gotovo trenutačan negativan učinak na njezin obujam prodaje i proizvodnje te na tržišni udio. Nadalje, smanjenje obujma proizvodnje dovelo bi do povećanja jediničnih troškova proizvodnje zbog smanjene ekonomije razmjera. Time bi se dodatno smanjila profitabilnost industrije Unije i kratkoročno stvorio gubitak.

(178)

Uz smanjenu profitabilnost industrija Unije ne bi mogla provoditi potrebna ulaganja. To bi u konačnici dovelo i do gubitka radnih mjesta i rizika od zatvaranja proizvodnih linija.

(179)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 104., kineski izvoznici imaju zabilježenu tendenciju dampinga na tržište Unije. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 2. i 3., trenutačno su na snazi dvije mjere za sprečavanje izbjegavanja mjera, jedna protiv uvoza neznatno izmijenjenog proizvoda iz Kine i druga, novija, za uvoz koji dolazi iz Tajlanda i za koji su kineski proizvođači izvoznici organizirali sastavljanje.

(180)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 153. i 162., izbjegavanje mjera uvozom iz Tajlanda bilo je glavni uzrok smanjenja obujma prodaje i tržišnog udjela industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. Postojanje tih praksi izbjegavanja mjera pokazuje da uvoz kojim su se izbjegavale mjere i koji ulazi na tržište Unije bez antidampinških pristojbi ima znatan negativan učinak na stanje industrije Unije i da taj učinak brzo postaje vidljiv jer je tržište osjetljivo na cijenu.

(181)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da bi istek mjera vrlo vjerojatno uzrokovao znatno povećanje dampinškog uvoza iz NRK-a po cijenama nižima od cijena industrije Unije, što bi dodatno pogoršalo ionako vrlo osjetljivo gospodarsko stanje industrije Unije. Vrlo je vjerojatno da bi to dovelo do ponavljanja materijalne štete te bi stoga održivost industrije Unije bila ozbiljno ugrožena.

(182)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih raznih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika, distributera i korisnika.

(183)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. osnovne uredbe.

(184)

Industrija Unije sastoji se od osam društava koja izravno zapošljavaju više od 1 000 radnika, pri čemu još mnogo njih neizravno ovisi o tim društvima. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 11., Komisija je odabrala uzorak proizvođača iz Unije. Uzorak se sastojao od triju proizvođača iz Unije koji su dostavili odgovor na upitnik. Uzorak se smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

(185)

Kako je prethodno navedeno, industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razmatranog razdoblja, ali je njezino stanje osjetljivo, što potvrđuju negativna kretanja pokazatelja štete. Ukidanje antidampinških pristojbi dovelo bi do vjerojatnog ponavljanja materijalne štete, što bi se pretvorilo u smanjenje obujma prodaje i proizvodnje te tržišnog udjela, a to bi pak rezultiralo smanjenjem dobiti i broja radnih mjesta.

(186)

S druge strane, industrija Unije pokazala se održivom. Nakon posljednje revizije zbog predstojećeg isteka mjera uspjela je poboljšati svoje stanje u poštenim uvjetima na tržištu Unije, provesti ulaganja i postići pravednu profitabilnost. Nastavkom primjene mjera spriječilo bi se da jeftini uvoz iz NRK-a preplavi tržište Unije i tako industriji Unije omogućilo održavanje održivih razina cijena i povećanje profitabilnosti kako bi dosegnula razinu potrebnu za buduća ulaganja.

(187)

Komisija je na temelju toga zaključila da je zadržavanje antidampinških mjera u interesu industrije Unije.

(188)

Komisija je stupila u kontakt sa svim nepovezanim uvoznicima, trgovcima i korisnicima koji su joj poznati. Samo je jedan uvoznik, Cellofix, dostavio primjedbe, ali nije dostavio odgovor na upitnik.

(189)

Cellofix se usprotivio produljenju mjera koje su na snazi tvrdeći da: i. to ne bi dovelo do ponavljanja štete za industriju Unije, i ii. to ne bi bilo u interesu Unije.

(190)

U pogledu prve tvrdnje, Cellofix je tvrdio da su trenutačne mjere na snazi više od jedanaest godina i da se u tom razdoblju industrija Unije oporavila od pretrpljene štete. U prilog toj tvrdnji svjedoči i rast industrije.

(191)

Komisija se s tom tvrdnjom ne slaže. Kako je navedeno u odjeljku 5.4., ispitnim postupkom utvrđen je opći silazni trend gospodarskih i financijskih pokazatelja industrije Unije te se pokazalo da je industrija Unije bila u osjetljivom stanju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 146., Komisija isto tako nije utvrdila postojanje rasta u industriji Unije. Valja podsjetiti da je na temelju tih kretanja Komisija zaključila da bi istek mjera vjerojatno doveo do ponavljanja materijalne štete. Stoga su argumenti uvoznika s obzirom na to pitanje odbačeni.

(192)

U pogledu druge tvrdnje, da produljenje mjera neće biti u interesu Unije, uvoznik je tvrdio da nakon donošenja konačnih antidampinških mjera 2009. ima teškoća s kupnjom aluminijske folije za kućanstva od industrije Unije zbog njezina nedostatnog proizvodnog kapaciteta, ali i zbog pritiska koji njegovi veliki konkurenti vrše na proizvođače iz Unije kako bi ograničili količinu proizvoda dostupnu Cellofixu.

(193)

Kad je riječ o navodnom nedostatku proizvodnog kapaciteta, ispitni je postupak pokazao da industrija Unije na raspolaganju ima otprilike 10 000 tona rezervnog kapaciteta, što ne upućuje na probleme industrije Unije u opskrbljivanju tržišta Unije dostatnim količinama proizvoda. U pogledu navodnog pritiska na industriju Unije da ograniči opskrbu aluminijskom folijom za kućanstva, društvo nije dostavilo nikakve dokaze kojima bi potkrijepilo tu tvrdnju. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(194)

S obzirom na nesuradnju drugih uvoznika, trgovaca ili korisnika, nisu bile dostupne informacije o učinku pristojbi na te strane. Međutim, početnim ispitnim postupkom utvrđeno je da učinak na druge zainteresirane strane nije takav da bi se smatralo da su mjere protivne interesu Unije, a u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera utvrđeno da zadržavanje mjera ne bi imalo znatan negativan učinak na stanje tih strana.

(195)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da zadržavanje antidampinških mjera koje su na snazi ne bi imalo znatne negativne učinke na uvoznike, trgovce ili korisnike.

(196)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da nije bilo uvjerljivih razloga u interesu Unije protiv zadržavanja postojećih mjera na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz NRK-a.

(197)

Na temelju zaključaka koje je donijela o nastavku dampinga iz NRK-a, ponavljanju štete uzrokovane dampinškim uvozom iz NRK-a i interesu Unije, Komisija je utvrdila da bi trebalo zadržati antidampinške mjere na uvoz određene aluminijske folije podrijetlom iz NRK-a.

(198)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog velike razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(199)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica moraju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u deklaraciji te osigurati da daljnja primjena niže stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(200)

Ako se obujam izvoza jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje obujma moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprječavanje izbjegavanja mjera. U tom se ispitnom postupku može, među ostalim, ispitati potreba za uklanjanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe za cijelu zemlju.

(201)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz NRK-a koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(202)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (60). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(203)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Odobreno im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon te objave. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(204)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (61), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(205)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

(1)

Antidampinška pristojba primjenjuje se na uvoz osnovnih dijelova za bicikle podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina”) („proširena pristojba”), a proizlazi iz proširenja antidampinške pristojbe uvedene na uvoz bicikala podrijetlom iz Kine na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 71/97 (4).

(2)

U skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 71/97 Komisija je ovlaštena za donošenje potrebnih mjera za odobrenje izuzeća uvoza osnovnih dijelova za bicikle kojima se ne zaobilazi antidampinška pristojba.

(3)

Te provedbene mjere sadržane su u Uredbi Komisije (EZ) br. 88/97 („uredba o izuzeću”) o uspostavi posebnog sustava izuzeća.

(4)

Na temelju toga Komisija je izuzela određeni broj sastavljača bicikala od plaćanja proširene pristojbe.

(5)

Komisija je u Službenom listu Europske unije objavila sukcesivne popise izuzetih stranaka kako je predviđeno člankom 16. stavkom 2. uredbe o izuzeću (5).

(6)

Najnovija provedbena odluka Komisije o izuzećima na temelju uredbe o izuzeću donesena je 15. travnja 2021. (6)

(7)

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se definicije iz članka 1. Uredbe (EZ) br. 88/97.

(8)

Komisija je 25. kolovoza 2019. od poljskog društva Rowerland Piotr Tokarz („Rowerland”) („društvo”) primila zahtjev za izuzeće s informacijama potrebnima da bi se utvrdilo je li taj zahtjev prihvatljiv u skladu s člankom 4. uredbe o izuzeću.

(9)

U skladu s člankom 5. stavkom 1. uredbe o izuzeću, do donošenja odluke o osnovanosti zahtjeva, plaćanje proširene pristojbe na sav uvoz osnovnih dijelova za bicikle koji je društvo Rowerland deklariralo za slobodan promet suspendirano je od dana kad je Komisija primila njegov propisno potkrijepljeni zahtjev za izuzeće.

(10)

Dodatna oznaka TARIC C529 dodijeljena je stranki navedenoj u tablici 1. kako bi se utvrdio uvoz osnovnih dijelova za bicikle deklariranih za slobodan promet, pod uvjetom suspenzije plaćanja proširene pristojbe.

Tablica 1.

(11)

U skladu s člankom 6. uredbe o izuzeću Komisija je razdoblje od 1. studenoga 2019. do 31. listopada 2020. utvrdila kao razdoblje koje treba ispitati kako bi provjerila aktivnosti društva Rowerland tijekom razdoblja suspenzije i odlučila hoće li odobriti izuzeće („razdoblje ispitnog postupka”).

(12)

U siječnju 2021., kako je dodatno dopunjeno u svibnju 2021., Rowerland je Komisiji dostavio podatke i brojke prema kojima bi tijekom razdoblja ispitnog postupka društvo ispunjavalo uvjete utvrđene u uredbi o izuzeću kako bi bilo izuzeto.

(13)

Konkretno, Rowerland je tvrdio a) da je upotrebljavao osnovne dijelove za bicikle za sastavljanje bicikala u količinama iznad praga od 299 jedinica po vrsti osnovnih dijelova za bicikle na mjesečnoj osnovi („pravilo de minimis”) i b) da vrijednost dodana dijelovima tijekom njegovih postupaka sastavljanja odgovara više od 25 % troška proizvodnje („kriterij 25 % dodane vrijednosti”). Stoga njegovi postupci sastavljanja nisu bili obuhvaćeni područjem primjene članka 13. stavka 2. Osnovne uredbe. Nadalje, Rowerland nije tvrdio da dijelovi dobavljeni iz Kine čine manje od 60 % ukupne vrijednosti dijelova upotrijebljenih u postupcima sastavljanja tijekom razdoblja ispitnog postupka u skladu s člankom 13. stavkom 2. osnovne uredbe („kriterij 60–40 %”).

(14)

Komisija je u studenome 2021. obavila posjet radi provjere u poslovnim prostorima tog društva kako bi ispitala osnovanost zahtjeva za izuzeće.

(15)

Službe Komisije utvrdile su tijekom provjere sljedeće:

(16)

Zbog toga društvo nije ispunilo kriterije za izuzeće. Konkretno, tijekom razdoblja ispitnog postupka Rowerland je bio obuhvaćen područjem primjene članka 13. stavka 2. osnovne uredbe.

(17)

Na temelju toga i u skladu s člankom 7. stavkom 3. uredbe o izuzeću trebalo bi odbiti zahtjev za izuzeće i ukinuti suspenziju plaćanja proširene pristojbe iz članka 5. iste uredbe.

(18)

Stoga bi proširenu pristojbu trebalo naplatiti retroaktivno od datuma na koji je suspenzija počela proizvoditi učinke, odnosno 17. listopada 2019.

(19)

Društvo je 25. siječnja 2022. obaviješteno o gore navedenim nalazima na temelju kojih je Komisija namjeravala predložiti odbijanje njegova zahtjeva za izuzeće te mu je dana prilika za iznošenje primjedbi. Također mu je dana mogućnost da bude saslušano te je održano saslušanje s njim.

(20)

U svojim primjedbama nakon objave Rowerland je osporavao reviziju svojih troškova koju je provela Komisija, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15. Konkretno, Rowerland je tvrdio da bi iznos amortizacije uključen u izračun dodane vrijednosti trebao uključivati i troškove amortizacije koji se odnose na dodatne objekte kao što su popločeno dvorište, šatorska dvorana i komercijalna zgrada sa skladištem jer su ti objekti navodno bili izravno povezani s djelatnostima sastavljanja bicikala i/ili čine sastavni dio cijelog postrojenja.

(21)

Općenito se naglašava da pri izračunu, u skladu s člankom 13. stavkom 2. osnovne uredbe, predstavlja li dodana vrijednost na dijelovima tijekom postupka sastavljanja više od 25 % troškova proizvodnje, troškovi uključeni u izračun dodane vrijednosti troškovi su nastali tijekom postupka proizvodnje koji su doveli do povećanja vrijednosti gotovog proizvoda uz njegove početne troškove (na primjer, troškove rada u proizvodnji, režijske troškove tvornice, amortizaciju postrojenja za sastavljanje, dijelova koji su proizvedeni unutar društva). Ti bi troškovi, stoga, trebali biti specifični za postupak proizvodnje i dovršetak bicikala. Troškovi društva koji se ne mogu povezati s postupkom proizvodnje tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu uključeni u izračun dodane vrijednosti. Stoga druge vrste troškova prodaje, općih i administrativnih troškova nisu uključene u izračun dodane vrijednost jer ti troškovi za društvo nisu nastali tijekom postupka proizvodnje i njima se ne povećava dodana vrijednost proizvoda.

(22)

Nadalje, podsjeća se da, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15. točki (d), Rowerland nije proizvodio dijelove za bicikle, osim kotača za bicikle. Prijavljeni troškovi amortizacije uglavnom su se odnosili na nekoliko zgrada. Ispitnim postupkom otkriveno je da je od travnja 2020. Rowerland imao i zgradu koja se upotrebljavala za prodaju bicikala. Stoga amortizacija te zgrade nije bila uključena u izračun dodane vrijednosti. Međutim, amortizacija zgrada u kojima su se odvijale djelatnosti sastavljanja ili koje su bile povezane s djelatnostima sastavljanja uključena je u izračun dodane vrijednosti. Nadalje, Komisija je uključila i najam dvaju skladišta u kojima su bili uskladišteni dijelovi za bicikle jer su takvi troškovi povezani s postupkom proizvodnje. Što se tiče popločenog dvorišta i šatora, nije bilo dovoljno dokaza da je postojala izravna veza s postupkom sastavljanja. U svakom slučaju, učinak tog pitanja u praksi je zanemariv jer bi dodana vrijednost i dalje bila manja od 25 %. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(23)

Nadalje, Rowerland se nije složio s Komisijinom revizijom troškova električne energije navedenih u uvodnoj izjavi 15. točki (e) podtočkama i. i iii. Tvrdio je da je njegov način raspodjele upotrijebljen za električnu energiju odabrao ovlašteni revizor. U tom pogledu nisu podneseni nikakvi dokazi. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(24)

Rowerland je također tvrdio da bi troškove povezane s vodom koja se pružala zaposlenicima i odlaganjem otpada trebalo uključiti u izračun dodane vrijednosti. Međutim, ti su troškovi bili toliko niski da nemaju značajan utjecaj na izračun dodane vrijednosti.

(25)

Naposljetku, Rowerland je tvrdio da je tijekom posjeta radi provjere nenamjerno pogrešno obavijestio Komisijin tim zadužen za predmet o razdoblju upotrebe određenih dijelova za bicikle za koje su nastali troškovi bojenja. Tvrdio je da su ti dijelovi upotrijebljeni za sastavljanje bicikala u razdoblju ispitnog postupka i da bi stoga troškove bojenja trebalo uključiti u izračun dodane vrijednosti.

(26)

Komisija napominje da u tom pogledu nisu dostavljeni nikakvi dokazi te je stoga tvrdnja odbačena kao neutemeljena,

(1)

U skladu s člankom 14. Direktive 2013/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2) smatra se da su proizvodi koji su u skladu s usklađenim normama ili njihovim dijelovima na koje se upućuje u objavama u Službenom listu Europske unije ujedno u skladu sa zahtjevima obuhvaćenima tim normama ili njihovim dijelovima, utvrđenima u članku 4. stavku 1. i Prilogu I. Direktivi 2013/53/EU.

(2)

Provedbenom odlukom C(2015) 8736 (3) Komisija je Europskom odboru za normizaciju (CEN) i Europskom odboru za elektrotehničku normizaciju (Cenelec) uputila zahtjev za izradu i reviziju usklađenih normi za potrebe Direktive 2013/53/EU kako bi se uzeli u obzir stroži bitni zahtjevi iz članka 4. stavka 1. Direktive 2013/53/EU i Priloga I. toj direktivi u odnosu na Direktivu 94/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) koja je stavljena izvan snage.

(3)

U Provedbenoj odluci C(2015) 8736 zatraženo je od CEN-a i Cenelec-a i da revidiraju norme čija su upućivanja objavljena u Komunikaciji Komisije 2015/C 087/01 (5).

(4)

Na temelju zahtjeva iz Provedbene odluke C(2015) 8736 CEN je revidirao usklađenu normu EN ISO 8847:2017 o kormilarskim uređajima – sustavima užadi i užnica, kojom je zamijenjena prethodna usklađena norma EN ISO 8847:2004 i čije je upućivanje objavljeno u Komunikaciji Komisije 2017/C 435/06 (6). Slijedom toga donesena je usklađena norma EN ISO 8847:2021.

(5)

Komisija je zajedno s CEN-om ocijenila je li ta norma, kako ju je revidirao CEN, u skladu sa zahtjevom iz Provedbene odluke C(2015) 8736.

(6)

Normom EN ISO 8847:2021 utvrđuju se zahtjevi za konstruiranje, ugradnju i ispitivanje sustava užadi i užnica u kormilarskim uređajima na malim plovilima s porivnim motorom ili bez njega i na malim plovilima s izvanbrodskim motorom do i uključujući 37 kW ukupne snage.

(7)

Norma EN ISO 8847:2021 ispunjava zahtjeve koji se njome nastoje obuhvatiti i koji su utvrđeni u članku 4. stavku 1. Direktive 2013/53/EU, kao i u dijelu A Priloga I. toj direktivi. Stoga je primjereno objaviti upućivanje na tu normu u Službenom listu Europske unije.

(8)

Norma EN ISO 8847:2021 zamjenjuje normu EN ISO 8847:2017.

(9)

Stoga je iz Službenog lista Europske unije potrebno povući upućivanje na normu EN ISO 8847:2017.

(10)

Kako bi proizvođači imali dovoljno vremena za prilagodbu svojih proizvoda revidiranoj verziji usklađene norme EN ISO 8847:2017, potrebno je odgoditi povlačenje upućivanja na tu normu.

(11)

U Prilogu I. Provedbenoj odluci (EU) 2019/919 navode se upućivanja na usklađene norme izrađene za potrebe Direktive 2013/53/EU. Upućivanje na usklađenu normu EN ISO 8847:2021 trebalo bi uvrstiti u taj Prilog.

(12)

U Prilogu II. Provedbenoj odluci (EU) 2019/919 navode se upućivanja na usklađene norme sastavljene za potrebe Direktive 2013/53/EU koja se povlače iz serije C Službenog lista Europske unije. Upućivanje na usklađenu normu EN ISO 8847:2017 trebalo bi uvrstiti u taj Prilog.

(13)

Provedbenu odluku (EU) 2019/919 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(14)

Sukladnost s usklađenom normom stvara pretpostavku sukladnosti s odgovarajućim bitnim zahtjevima iz zakonodavstva Unije o usklađivanju od datuma objave upućivanja na tu normu u Službenom listu Europske unije. Ova bi Odluka stoga trebala stupiti na snagu na dan objave,

(1)

U skladu s člankom 12. Direktive 2014/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2) pretpostavlja se da električna oprema koja je u skladu s usklađenim normama ili dijelom usklađenih normi na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije ispunjava sigurnosne ciljeve iz članka 3. te direktive i Priloga I. toj direktivi koji su obuhvaćeni tim normama ili dijelovima tih normi.

(2)

Komisija je zahtjevom za normizaciju M/511 od 8. studenoga 2012. od Europskog odbora za normizaciju (CEN), Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (Cenelec) i Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI) zatražila da izrade prvi cjeloviti popis naslova usklađenih normi i da sastave, revidiraju i dovrše usklađene norme za električnu opremu namijenjenu za uporabu unutar određenih naponskih granica za potrebe Direktive 2014/35/EU. Sigurnosni ciljevi iz članka 3. Direktive 2014/35/EU i Priloga I. toj direktivi nisu se promijenili od podnošenja zahtjeva CEN-u, Cenelecu i ETSI-ju.

(3)

Na temelju zahtjeva za normizaciju M/511, CEN i Cenelec sastavili su usklađenu normu EN IEC 61010-2-034:2021 i njezinu izmjenu EN IEC 61010-2-034:2021/A11:2021 za sigurnosne zahtjeve za mjernu, upravljačku i laboratorijsku električnu opremu.

(4)

Na temelju zahtjeva za normizaciju M/511, CEN i Cenelec revidirali su i izmijenili sljedeće usklađene norme, na koje su upućivanja objavljena u Komunikaciji Komisije (2016/C 249/03) (3): EN 50520:2009 za pokrovne ploče i pokrovne trake, EN 60898-2:2006 za instalacijske prekidače za rad s izmjeničnom i istosmjernom strujom, EN 61010-2-051:2015 za laboratorijsku opremu za miješanje i stiring i EN 61010-2-030:2010 za opremu s ispitnim ili mjernim krugovima. Rezultat je donošenje sljedećih usklađenih normi i izmjena: EN 50520:2020 i EN 50520:2020/A1:2021; EN 60898-2:2021; EN IEC 61010-2-051:2021 i EN IEC 61010-2-051:2021/A11:2021; te EN IEC 61010-2-030:2021 i EN IEC 61010-2-030:2021/A11:2021. Na temelju tog zahtjeva CEN i Cenelec revidirali su i usklađenu normu EN 61010-2-061:2015 za laboratorijske atomske spektrometre s termičkom atomizacijom i ionizacijom, na koju je upućivanje objavljeno Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2019/1956 (4). Rezultat je donošenje usklađene norme EN IEC 61010-2-061:2021 i njezine izmjene EN IEC 61010-2-061:2021/A11:2021.

(5)

Na temelju zahtjeva za normizaciju M/511, CEN i Cenelec isto su tako izmijenili i ispravili sljedeće usklađene norme, na koje su upućivanja objavljena u Komunikaciji Komisije (2016/C 249/03): EN 60598-2-13:2006 kako je izmijenjena normom EN 60598-2-13:2006/A1:2012 i ispravljena normom EN 60598-2-13:2006/AC:2006 za svjetiljke ukopane u zemlju; EN 61534-1:2011 kako je izmijenjena normom EN 61534-1:2011/A1:2014 za energetske tračničke sustave; EN 61534-21:2014 za energetske tračničke sustave; EN 61534-22:2014 za energetske tračničke sustave; i EN 62135-1:2015 za opremu za elektrootporno zavarivanje. Rezultat je donošenje sljedećih usklađenih normi s izmjenama i ispravka: EN 60598-2-13:2006/A11:2021; EN 61534-1:2011/A11:2021; EN 61534-1:2011/A2:2021; EN 61534-21:2014/A11:2021; EN 61534-21:2014/A1:2021; EN 61534-22:2014/A11:2021; EN 61534-22:2014/A1:2021; i EN 62135-1:2015/AC:2016.

(6)

Komisija je zajedno s CEN-om i Cenelecom ocijenila jesu li te norme, njihove izmjene i ispravci ispunile zahtjev za normizaciju M/511.

(7)

Usklađene norme EN IEC 61010-2-034:2021 kako je izmijenjena normom EN IEC 61010-2-034:2021/A11:2021; EN 50520:2020 kako je izmijenjena normom EN 50520:2020/A1:2021; EN 60898-2:2021; EN IEC 61010-2-051:2021 kako je izmijenjena normom EN IEC 61010-2-051:2021/A11:2021; EN IEC 61010-2-061:2021 kako je izmijenjena normom EN IEC 61010-2-061:2021/A11:2021; EN IEC 61010-2-030:2021 kako je izmijenjena normom EN IEC 61010-2-030:2021/A11:2021; EN 60598-2-13:2006 kako je izmijenjena normama EN 60598-2-13:2006/A1:2012 i EN 60598-2-13:2006/A11:2021 i ispravljena normom EN 60598-2-13:2006/AC:2006; EN 61534-1:2011 kako je izmijenjena normama EN 61534-1:2011/A1:2014, EN 61534-1:2011/A11:2021 i EN 61534-1:2011/A2:2021; EN 61534-21:2014 kako je izmijenjena normama EN 61534-21:2014/A11:2021 i EN 61534-21:2014/A1:2021; EN 61534-22:2014 kako je izmijenjena normama EN 61534-22:2014/A11:2021 i EN 61534-22:2014/A1:2021; i EN 62135-1:2015 kako je ispravljena normom EN 62135-1:2015/AC:2016 u skladu su sa sigurnosnim ciljevima koji se njima nastoje obuhvatiti i koji su utvrđeni u Direktivi 2014/35/EU. Stoga je primjereno objaviti upućivanja na te norme te na njihove izmjene i ispravke u Službenom listu Europske unije.

(8)

U Prilogu I. Provedbenoj odluci (EU) 2019/1956 navedena su upućivanja na usklađene norme kojima se stvara pretpostavka sukladnosti s Direktivom 2014/35/EU. Kako bi upućivanja na usklađene norme sastavljene za potrebe Direktive 2014/35/EU bila navedena u jednom aktu, upućivanja na te norme trebalo bi uvrstiti u taj prilog.

(9)

Stoga je potrebno povući upućivanja na sljedeće usklađene norme zajedno s upućivanjima na odgovarajuće norme s izmjenama ili ispravcima tih normi objavljenima u Službenom listu Europske unije: EN 50520:2009; EN 60898-2:2006; EN 61010-2-051:2015; EN 61010-2-061:2015; EN 61010-2-030:2010; EN 60598-2-13:2006; EN 61534-1:2011; EN 61534-21:2014; EN 61534-22:2014 i EN 62135-1:2015.

(10)

U Prilogu II. Provedbenoj odluci (EU) 2019/1956 navode se upućivanja na usklađene norme sastavljene za potrebe Direktive 2014/35/EU koja se povlače iz serije C Službenog lista Europske unije. Stoga je ta upućivanja primjereno uvrstiti u taj prilog. Međutim, s obzirom na to da je upućivanje na usklađenu normu EN 61010-2-061:2015 objavljeno u Prilogu I.B Provedbenoj odluci (EU) 2019/1956, potrebno ga je izbrisati iz tog priloga.

(11)

Kako bi se proizvođačima osiguralo dovoljno vremena da se pripreme za primjenu usklađenih normi EN 50520:2020 kako je izmijenjena normom EN 50520:2020/A1:2021; EN 60898-2:2021; EN IEC 61010-2-051:2021 kako je izmijenjena normom EN IEC 61010-2-051:2021/A11:2021; EN IEC 61010-2-061:2021 kako je izmijenjena normom EN IEC 61010-2-061:2021/A11:2021; EN IEC 61010-2-030:2021 kako je izmijenjena normom EN IEC 61010-2-030:2021/A11:2021; EN 60598-2-13:2006 kako je izmijenjena normama EN 60598-2-13:2006/A1:2012 i EN 60598-2-13:2006/A11:2021 i ispravljena normom EN 60598-2-13:2006/AC:2006; EN 61534-1:2011 kako je izmijenjena normama EN 61534-1:2011/A1:2014, EN 61534-1:2011/A11:2021 i EN 61534-1:2011/A2:2021; EN 61534-21:2014 kako je izmijenjena normama EN 61534-21:2014/A11:2021 i EN 61534-21:2014/A1:2021; EN 61534-22:2014 kako je izmijenjena normama EN 61534-22:2014/A11:2021 i EN 61534-22:2014/A1:2021 te EN 62135-1:2015 kako je ispravljena normom EN 62135-1:2015/AC:2016, potrebno je odgoditi povlačenje upućivanja na sljedeće usklađene norme zajedno s upućivanjima na norme s izmjenama ili ispravcima: EN 50520:2009; EN 60898-2:2006; EN 61010-2-051:2015; EN 61010-2-061:2015; EN 61010-2-030:2010; EN 60598-2-13:2006; EN 61534-1:2011; EN 61534-21:2014; EN 61534-22:2014 i EN 62135-1:2015.

(12)

Provedbenu odluku (EU) 2019/1956 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(13)

Sukladnost s usklađenom normom stvara pretpostavku sukladnosti s odgovarajućim bitnim zahtjevima, uključujući sigurnosne ciljeve, iz zakonodavstva Unije o usklađivanju od datuma objave upućivanja na takvu normu u Službenom listu Europske unije. Ova bi Odluka stoga trebala stupiti na snagu na dan objave,

(1)

U skladu s člankom 12. Direktive 2014/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2) za proizvode koji su u skladu s usklađenim normama ili dijelom usklađenih normi na koje se upućuje u objavama u Službenom listu Europske unije pretpostavlja se da su u skladu s bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima iz Priloga II. koji su obuhvaćeni tim normama ili dijelovima tih normi.

(2)

Komisija je dopisom BC/CEN/46-92 – BC/CLC/05-92 od 12. prosinca 1994. podnijela zahtjev Europskom odboru za normizaciju (CEN) i Europskom odboru za elektrotehničku normizaciju (Cenelec) za sastavljanje i reviziju usklađenih normi za potrebe Direktive 94/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3). Ta je direktiva zamijenjena Direktivom 2014/34/EU bez izmjena bitnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva iz Priloga II. Direktivi 94/9/EZ.

(3)

Konkretno, od CEN-a i Ceneleca zatraženo je da za proizvode koji se upotrebljavaju na benzinskim stanicama za punjenje sastave sljedeće norme: Konstrukcija i izvedba automatskih sapnica za upotrebu na uređajima za istakanje goriva; Sigurnosni zahtjevi za konstrukciju i izvedbu mjernih pumpi, mjernih uređaja za istakanje goriva i daljinski upravljanih pumpnih jedinica; Sigurnosni zahtjevi za konstrukciju i izvedbu sigurnosne opreme protiv prolijevanja za upotrebu na mjernim pumpama i mjernim uređajima za istakanje; Sigurnosni zahtjevi za konstrukciju i izvedbu razdjelnih ventila te Sigurnosni zahtjevi za konstrukciju i izvedbu zakretnih zglobova za upotrebu na mjernim pumpama i mjernim uređajima za istakanje. Te su normizacijske aktivnosti navedene u poglavlju I. normizacijskog programa koji su dogovorili CEN, CELEC i Komisija te priložene zahtjevu u dopisu BC/CEN/46-92 – BC/CLC/05-92. Od CEN-a i Cenelec-a zatraženo je i da revidiraju postojeće norme radi njihova usklađivanja s bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima iz Direktive 94/9/EZ.

(4)

CEN je na temelju zahtjeva iz dopisa BC/CEN/46-92 – BC/CLC/05-92 sastavio nacrt sljedećih usklađenih normi za proizvode koji se upotrebljavaju na benzinskim stanicama za punjenje: EN 13012:2021 Konstrukcija i izvedba automatskih sapnica za upotrebu na uređajima za istakanje goriva, EN 13617-1:2021 Sigurnosni zahtjevi za konstrukciju i izvedbu mjernih pumpi, mjernih uređaja za istakanje goriva i daljinski upravljanih pumpnih jedinica, EN 13617-2:2021 Sigurnosni zahtjevi za konstrukciju i izvedbu sigurnosne opreme protiv prolijevanja za upotrebu na mjernim pumpama i mjernim uređajima za istakanje, EN 13617-3:2021 Sigurnosni zahtjevi za konstrukciju i izvedbu razdjelnih ventila te EN 13617-4:2021 Sigurnosni zahtjevi za konstrukciju i izvedbu zakretnih zglobova za upotrebu na mjernim pumpama i mjernim uređajima za istakanje.

(5)

Komisija je zajedno s CEN-om procijenila jesu li norme EN 13012:2021, EN 13617-1:2021, EN 13617-2:2021, EN 13617-3:2021 i EN 13617-4:2021, koje je sastavio CEN, u skladu sa zahtjevom iz dopisa BC/CEN/46-92 – BC/CLC/05-92.

(6)

Norme EN 13012:2021, EN 13617-1:2021, EN 13617-2:2021, EN 13617-3:2021 i EN 13617-4:2021 ispunjavaju zahtjeve koje trebaju obuhvatiti i koji su utvrđeni u Prilogu II. Direktivi 2014/34/EU. Stoga je upućivanja na te norme primjereno objaviti u Službenom listu Europske unije.

(7)

Normom EN 13012:2021 zamjenjuje se norma EN 13012:2012. Normom EN 13617-1:2021 zamjenjuje se norma EN 13617-1:2012. Normom EN 13617-2:2021 zamjenjuje se norma EN 13617-2:2012. Normom EN 13617-3:2021 zamjenjuje se norma EN 13617-3:2012. Normom EN 13617-4:2021 zamjenjuje se norma EN 13617-4:2012. Stoga je iz Službenog lista Europske unije potrebno povući upućivanja na norme EN 13012:2012, EN 13617-1:2012, EN 13617-2:2012, EN 13617-3:2012 i EN 13617-4:2012 koja su objavljena u Komunikaciji Komisije 2018/C 371/01 (4).

(8)

Kako bi proizvođači imali dovoljno vremena da svoje proizvode prilagode revidiranim verzijama normi EN 13012:2012, EN 13617-1:2012, EN 13617-2:2012, EN 13617-3:2012 i EN 13617-4:2012, potrebno je odgoditi povlačenje upućivanja na te norme.

(9)

U Prilogu I. Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2019/1202 (5) navode se upućivanja na usklađene norme sastavljene za potrebe Direktive 2014/34/EU. Kako bi se osiguralo da upućivanja na usklađene norme sastavljene za potrebe Direktive 2014/34/EU budu navedena u jednom aktu, upućivanja na usklađene norme EN 13012:2021, EN 13617-1:2021, EN 13617-2:2021, EN 13617-3:2021 i EN 13617-4:2021 trebala bi biti uključena u taj prilog.

(10)

U Prilogu II. Provedbenoj odluci (EU) 2019/1202 navode se upućivanja na usklađene norme sastavljene za potrebe Direktive 2014/34/EU koja se povlače iz serije C Službenog lista Europske unije. Upućivanja na usklađene norme EN 13012:2012, EN 13617-1:2012, EN 13617-2:2012, EN 13617-3:2012 i EN 13617-4:2012 trebala bi biti uključena u taj prilog.

(11)

Provedbenu odluku (EU) 2019/1202 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(12)

Sukladnost s usklađenom normom stvara pretpostavku sukladnosti s odgovarajućim bitnim zahtjevima iz zakonodavstva Unije o usklađivanju od datuma objave upućivanja na takvu normu u Službenom listu Europske unije. Ova bi Odluka stoga trebala stupiti na snagu na dan objave,

(1)

Provedbenom uredbom (EU) 2015/309 (2) Komisija je uvela konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Republike Turske („početni ispitni postupak”).

(2)

Nakon djelomične privremene revizije u pogledu subvencioniranja svih proizvođača izvoznika Komisija je 4. lipnja 2018., u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/823 (3), odlučila zadržati mjere utvrđene u početnom ispitnom postupku.

(3)

Utvrdila je da izmjena turskog zakonodavstva o subvencijama za proizvođače pastrve koja je bila predmet revizije ne opravdava revidiranje kompenzacijskih pristojbi za sve proizvođače pastrve u Turskoj. Međutim, primijećeno je da se učinak te zakonodavne izmjene razlikuje na razini pojedinačnih društava (4).

(4)

Nakon djelomične privremene revizije Komisija je 15. svibnja 2020., u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/658 (5), izmijenila razinu kompenzacijske pristojbe za jednog proizvođača izvoznika.

(5)

Nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera Komisija je 20. svibnja 2021., u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/823 (6), odlučila zadržati razinu kompenzacijskih pristojbi kako je utvrđena u početnom ispitnom postupku i kako je izmijenjena Provedbenom uredbom (EU) 2020/658.

(6)

Utvrdila je da bi istek mjera na snazi doveo do nastavka subvencioniranja jer bi se subvencionirani izvoz predmetnog proizvoda u Uniju nastavio u znatnom obujmu. Osim toga, s obzirom na velik rezervni kapacitet u Turskoj, privlačnost tržišta Unije, cijene uvoza iz Turske i njihov vjerojatni učinak na industriju Unije, postojala je vjerojatnost nastavka štete ako se dopusti da mjere isteknu.

(7)

Ukratko, zaključeno je da ne postoje uvjerljivi razlozi u interesu Unije protiv zadržavanja postojećih mjera.

(8)

Konačne kompenzacijske pristojbe koje su trenutačno na snazi kreću se od 1,5 % do 9,5 %.

(9)

Komisija je 29. svibnja 2020. zaprimila zahtjev za djelomičnu privremenu reviziju kompenzacijske pristojbe na snazi u skladu s člankom 19. osnovne uredbe koji je podnio proizvođač izvoznik Selina Balik Isleme Tesis Ithalat Ihracat ve Ticaret Anonim Sirketi („podnositelj zahtjeva”). Opseg zahtjeva za djelomičnu privremenu reviziju bio je ograničen na preispitivanje subvencioniranja u mjeri u kojoj se odnosi na podnositelja zahtjeva.

(10)

Europska komisija pokrenula je 5. veljače 2021. privremenu reviziju kompenzacijskih mjera koje se odnose na uvoz u Uniju određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Republike Turske („predmetna zemlja”) u skladu s člankom 19. osnovne uredbe. Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije („Obavijest o pokretanju postupka”) (7).

(11)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je da se čini da su se okolnosti koje su opravdavale postojeće kompenzacijske mjere promijenile te da su u njegovu slučaju te promjene trajne.

(12)

Revizija subvencioniranja podnositelja zahtjeva obuhvaćala je razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020.

(13)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u reviziji. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije obavijestila podnositelja zahtjeva, poznate proizvođače i udruženja iz Unije i vladu predmetne zemlje te ih je pozvala na sudjelovanje.

(14)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(15)

Komisija je podnositelju zahtjeva i tijelima predmetne zemlje poslala upitnike.

(16)

Komisija je primila odgovore na upitnik i od podnositelja zahtjeva i od tijela predmetne zemlje.

(17)

Predmet ove revizije jest kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss)

podrijetlom iz Republike Turske i trenutačno razvrstana u oznake KN ex 0301 91 90, ex 0302 11 80, ex 0303 14 90, ex 0304 42 90, ex 0304 82 90 i ex 0305 43 00 (oznake TARIC 0301919011, 0302118011, 0303149011, 0304429010, 0304829010 i 0305430011) („proizvod iz postupka revizije”).

(18)

Kao i u početnom ispitnom postupku, Komisija je utvrdila da proizvod koji se proizvodi u Turskoj i izvozi u Uniju te proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije imaju ista osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva te iste osnovne krajnje namjene. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnima u smislu članka 2. točke (c) osnovne uredbe.

(19)

Dopisom Komisiji od 30. studenoga 2021. podnositelj zahtjeva povukao je zahtjev za privremenu reviziju.

(20)

U skladu s člankom 14. stavkom 1. osnovne uredbe postupak se može završiti ako završetak nije protivan interesu Unije.

(21)

Ispitnim postupkom nisu otkriveni razlozi zbog kojih bi navedeni završetak bio protivan interesu Unije.

(22)

Nadalje, Europska komisija pokrenula je 20. rujna 2021. privremenu reviziju kompenzacijskih mjera koje se primjenjuju na uvoz u Uniju određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Republike Turske (8), kojom je obuhvaćena cijela zemlja. Stoga će se u okviru te revizije antisubvencijske mjere koje su trenutačno na snazi preispitati za sve proizvođače izvoznike.

(23)

Komisija stoga smatra da bi postupak djelomične privremene revizije trebalo završiti bez službene odluke u vezi s bilo kakvim bitnim trajnim promjenama i praksom subvencioniranja podnositelja zahtjeva.

(24)

Zainteresirane strane o tome su obaviještene te im je omogućeno podnošenje primjedbi.

(25)

Komisija nije zaprimila primjedbe koje bi dovele do zaključka da bi navedeni završetak bio protivan interesu Unije.

(26)

Ova je Odluka u skladu s mišljenjem Odbora osnovanog u skladu s člankom 25. stavkom 1. osnovne uredbe,