25.1.2022

Službeni list Europske unije

L 16/1

UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/93

оd 20. siječnja 2022.

o izmjeni priloga II., III. i IV. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu maksimalnih razina ostataka za akrinatrin, fluvalinat, folpet, fosetil, izofetamid, „Pepino mosaic virus, soj EU, blagi izolat Abp1”, „Pepino mosaic virus, soj CH2, blagi izolat Abp2”, spinetoram i spirotetramat u ili na određenim proizvodima

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (1), a posebno njezin članak 5. stavak 1. i članak 14. stavak 1. točku (a),

budući da:

(1)

Maksimalne razine ostataka (MRO) za akrinatrin, fluvalinat, folpet, izofetamid, spinetoram i spirotetramat utvrđene su u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 396/2005. MRO-i za fosetil utvrđeni su u dijelu A Priloga III. toj uredbi. Za Pepino mosaic virus, soj EU, blagi izolat Abp1 i Pepino mosaic virus, soj CH2, blagi izolat Abp2 u Uredbi (EZ) br. 396/2005 nisu utvrđeni specifični MRO-i niti su te tvari uvrštene u Prilog IV. toj uredbi te se stoga primjenjuje zadana vrijednost od 0,01 mg/kg utvrđena u članku 18. stavku 1. točki (b) te uredbe.

(2)	U okviru postupka odobrenja uporabe sredstva za zaštitu bilja koje sadržava aktivnu tvar akrinatrin na breskvi i paprici podnesen je zahtjev za izmjenu postojećih MRO-a u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 396/2005.

(3)

U pogledu fluvalinata takav je zahtjev podnesen za rajčicu i lubenicu. U pogledu folpeta takav je zahtjev podnesen za ječam, zob i raž. U pogledu fosetila takav je zahtjev podnesen za limun, limetu, mandarinu i „biljne infuzije iz listova i začinskog bilja” nakon uporabe kalijevih fosfonata. U pogledu izofetamida takav je zahtjev podnesen za jagodičasto voće. U pogledu spinetorama takav je zahtjev podnesen za tušt. U pogledu spirotetramata takav je zahtjev podnesen za poriluk, „mladi luk i velški luk” te „med i ostale proizvode pčelarstva”.

(4)	U skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 396/2005 predmetne države članice ocijenile su te zahtjeve i Komisiji dostavile izvješća o ocjeni.

(5)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) ocijenila je zahtjeve i izvješća o ocjeni, posebno ispitavši rizike za potrošače i, prema potrebi, za životinje, te je dala obrazložena mišljenja o predloženim MRO-ima (2). Ta je mišljenja dostavila podnositeljima zahtjeva, Komisiji i državama članicama te ih je učinila dostupnima javnosti.

(6)

U pogledu spinetorama u tuštu Agencija je ocijenila zahtjev u cilju utvrđivanja MRO-a za salatu te dala obrazloženo mišljenje o predloženom MRO-u (3). U okviru tog postupka Agencija je ocijenila ispitivanja ostataka u kontekstu dobre poljoprivredne prakse za salatu, na temelju čega je predložen MRO od 4 mg/kg. U skladu s postojećim smjernicama Unije o ekstrapolaciji MRO-â (4), prikladno je na temelju ispitivanja ostataka provedenih na salati utvrditi MRO od 4 mg/kg za tušt.

(7)

Za sve ostale zahtjeve Agencija je zaključila da su svi uvjeti u pogledu podataka ispunjeni i da su izmjene MRO-â koje su zatražili podnositelji zahtjeva prihvatljive u odnosu na sigurnost potrošača na temelju ocjene izloženosti potrošača za 27 specifičnih europskih potrošačkih skupina. Agencija je uzela u obzir najnovije informacije o toksikološkim svojstvima tvari. Opasnost od prekoračenja prihvatljivog dnevnog unosa ili akutne referentne doze nije utvrđena ni pri izlaganju tim tvarima tijekom cijelog životnog vijeka konzumiranjem svih prehrambenih proizvoda koji ih mogu sadržavati ni pri kratkoročnom izlaganju zbog znatnog konzumiranja predmetnih proizvoda.

(8)

U kontekstu odobrenja aktivnih tvari niskog rizika Pepino mosaic virus, soj EU, blagi izolat Abp1 i Pepino mosaic virus, soj CH2, blagi izolat Abp2 u sažetak dokumentacije uvršteni su, u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (g) Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (5), zahtjevi za MRO kojima se podupire reprezentativna uporaba na rajčici u skladu s dobrim poljoprivrednim praksama u Uniji. Te je zahtjeve ocijenila predmetna država članica u skladu s člankom 11. stavkom 2. te uredbe. Agencija je ocijenila zahtjeve i dostavila zaključak o stručnom pregledu procjene rizika od uporabe tih aktivnih tvari kao pesticida (6). U okviru tog postupka Agencija nije smatrala potrebnim utvrditi referentne vrijednosti za te tvari te je preporučila da se Pepino mosaic virus, soj EU, blagi izolat Abp1 i Pepino mosaic virus, soj CH2, blagi izolat Abp2 uvrste u Prilog IV. Uredbi (EZ) br. 396/2005.

(9)	Na temelju obrazloženih mišljenja i zaključka Agencije i uzimajući u obzir čimbenike relevantne za pitanje koje se razmatra dotične izmjene MRO-â ispunjavaju uvjete iz članka 14. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 396/2005.

(10)	Uredbu (EZ) br. 396/2005 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(11)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilozi II., III. i IV. Uredbi (EZ) br. 396/2005 mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. siječnja 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 70, 16.3.2005., str. 1.

(2) Znanstvena izvješća Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) dostupna su na internetu: http://www.efsa.europa.eu:

Reasoned opinion on the modification of the existing maximum residue level for acrinathrin in peaches and sweet peppers (Obrazloženo mišljenje o izmjeni postojeće maksimalne razine ostataka za akrinatrin u breskvi i paprici). EFSA Journal 2021.;19(7):6681.

Reasoned opinion on the modification of the existing maximum residue levels for tau-fluvalinate in tomatoes and watermelons (Obrazloženo mišljenje o izmjeni postojećih maksimalnih razina ostataka za tau-fluvalinat u rajčici i lubenici). EFSA Journal 2021.;19(6):6646.

Reasoned opinion on the modification of the existing maximum residue levels for folpet in barley, oat, rye and wheat (Obrazloženo mišljenje o izmjeni postojećih maksimalnih razina ostataka za folpet u ječmu, zobi, raži i pšenici). EFSA Journal 2021.;19(5):6578.

Reasoned opinion on the modification of the existing MRLs for potassium phosphonates in lemons, limes and mandarins and in herbal infusions from leaves and herbs (Obrazloženo mišljenje o izmjeni postojećih MRO-a za kalijeve fosfonate u limunu, limeti i mandarini te u biljnim infuzijama iz listova i začinskog bilja). EFSA Journal 2021.;19(6):6673.

Reasoned opinion on the modification of the existing maximum residue levels for isofetamid in raspberries, blackberries and dewberries (Obrazloženo mišljenje o izmjeni postojećih maksimalnih razina ostataka za izofetamid u malinama, borovnicama i ostružnicama). EFSA Journal 2021.;19(6):6677.

Reasoned opinion on the modification of the existing maximum residue levels for spirotetramat in leeks, spring onions and honey (Obrazloženo mišljenje o izmjeni postojećih maksimalnih razina ostataka za spirotetramat u poriluku, mladom luku i medu). EFSA Journal 2021.;19(3):6517.

(3) Reasoned opinion on the review of the existing maximum residue levels for spinetoram according to Article 12 of Regulation (EC) No 396/2005 (Obrazloženo mišljenje o preispitivanju postojećih maksimalnih razina ostataka za spinetoram u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 396/2005). EFSA Journal 2020.;18(1):5997.

(4) Technical guidelines on data requirements for setting maximum residue levels, comparability of residue trials and extrapolation of residue data on products from plant and animal origin (Tehničke smjernice o zahtjevima u pogledu podataka za utvrđivanje maksimalnih razina ostataka, usporedivost ispitivanja ostataka i ekstrapolaciju podataka o ostacima na proizvodima biljnog i životinjskog podrijetla) (SANTE/2019/12752).

(5) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).

(6) Conclusion on the peer review of the pesticide risk assessment of the active substances Pepino Mosaic Virus, EU strain, mild isolate Abp1 and Pepino Mosaic Virus, CH2 strain, mild isolate Abp2 (Zaključak o stručnom pregledu procjene rizika od uporabe aktivnih tvari Pepino mosaic virus, soj EU, blagi izolat Abp1 i Pepino mosaic virus, soj CH2, blagi izolat Abp2 kao pesticida). EFSA Journal 2021.;19(1):6388.

PRILOG

Prilozi II., III. i IV. Uredbi (EZ) br. 396/2005 mijenjaju se kako slijedi:

u Prilogu II. stupci koji se odnose na akrinatrin, fluvalinat, folpet, izofetamid, spinetoram i spirotetramat zamjenjuju se sljedećim:

„Ostaci pesticida i maksimalne razine ostataka (mg/kg)

Brojčana oznaka

Skupine i primjeri pojedinačnih proizvoda na koje se odnose maksimalne razine ostataka (MRO) (1)

Akrinatrin (F)

Fluvalinat (zbroj izomera) koji nastaje uporabom tau-fluvalinata (F)

Folpet (zbroj folpeta i ftalimida, izražen kao folpet) (R)

Izofetamid

Spinetoram (zbroj spinetorama-J i spinetorama-L) (F) (A)

Spirotetramat i spirotetramat-enol (zbroj), izraženi kao spirotetramat (R)

0100000

VOĆE, SVJEŽE ili SMRZNUTO; ORAŠASTI PLODOVI

0110000

Agrumi

0,02 (*1)

0,4

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,5

0110010

Grejp

0,02 (*1)

0110020

Naranča

0,07

0110030

Limun

0,02 (*1)

0110040

Limeta

0,02 (*1)

0110050

Mandarina

0,15

0110990

Ostalo (2)

0,02 (*1)

0120000

Orašasti plodovi

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,07 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,5

0120010

Bademi

(+)

0120020

Brazilski orasi

(+)

0120030

Indijski oraščići

(+)

0120040

Kesteni

(+)

0120050

Kokosovi orasi

(+)

0120060

Lješnjaci

(+)

0120070

Makadamije/australski oraščići

(+)

0120080

Pekan orasi

(+)

0120090

Pinjoli

(+)

0120100

Pistacije

(+)

0120110

Orasi

(+)

0120990

Ostalo (2)

0130000

Jezgričavo voće

0,02 (*1)

0,3

0,6

0,15

0,7

0130010

Jabuka

0,3

(+)

0130020

Kruška

0,3

(+)

0130030

Dunja

0,03 (*1)

(+)

0130040

Mušmula

0,03 (*1)

(+)

0130050

Nešpula/japanska mušmula

0,03 (*1)

(+)

0130990

Ostalo (2)

0,03 (*1)

0140000

Koštuničavo voće

0,03 (*1)

0140010

Marelica

0,02 (*1)

0,3

0,2 (+)

0140020

Trešnja (slatka)

0,02 (*1)

0,4

0140030

Breskva

0,08

0,3

0140040

Šljiva

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,8

0,02 (*1)

0140990

Ostalo (2)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0150000

Bobičasto i sitno voće

0151000

(a)

grožđe

0,4

0151010

Stolno grožđe

0,05 (*1)

(+)

0151020

Vinsko grožđe

0,1

(+)

0152000

(b)

jagode

0,02 (*1)

0,3

5 (+)

0,2

0,3

0153000

(c)	jagodičasto voće

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,03 (*1)

0,02 (*1)

0153010

Kupine

(+)

0153020

Ostružnice

(+)

0153030

Maline (crvene i žute)

0153990

Ostalo (2)

0154000

(d)	drugo sitno voće i bobice

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,03 (*1)

1,5

0154010

Borovnice

0,01 (*1)

0,4

0154020

Brusnice

0,4 (+)

0154030

Ribizi (bijeli, crni i crveni)

0,01 (*1)

0,5

0154040

Ogrozd (crveni, zeleni i žuti)

0,01 (*1)

0,4 (+)

0154050

Šipak

0,01 (*1)

0,4 (+)

0154060

Dud (bijeli i crni)

0,01 (*1)

0,4 (+)

0154070

Azarola/mediteranska mušmula/mušmulasti glog

0,6

0,4 (+)

0154080

Bobice bazge

0,01 (*1)

0,4 (+)

0154990

Ostalo (2)

0,01 (*1)

0,4

0160000

Razno voće

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0161000

(a)	s jestivom korom

0161010

Datulja

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0161020

Smokva

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0161030

Stolna maslina

0,15 (*1)(+)

0,01 (*1)

0,07 (+)

1,5

0161040

Kumkvat

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0161050

Karambola

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0161060

Kaki/japanska jabuka

0,03 (*1)

0,6

0,02 (*1)

0,4

0161070

Jamun

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0161990

Ostalo (2)

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0162000

(b)	s nejestivom korom, manje

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0162010

Kivi (crveni, zeleni i žuti)

0,02 (*1)

0162020

Liči

0,015

0162030

Marakuja

0,4

0,02 (*1)

0162040

Indijska smokva/plod kaktusa

0,02 (*1)

0162050

Zvjezdasta jabuka

0,02 (*1)

0162060

Virginijski draguni/Virginijski kaki

0,02 (*1)

0162990

Ostalo (2)

0,02 (*1)

0163000

(c)	s nejestivom korom, veće

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0163010

Avokado

0,4

0163020

Banana

0,4

0163030

Mango

0,3

0163040

Papaja

0,4

0163050

Nar/šipak

0,4

0163060

Tropska jabuka

0,02 (*1)

0163070

Guava

0163080

Ananas

0,15

0163090

Kruhovac

0,02 (*1)

0163100

Durian

0,02 (*1)

0163110

Bodljikava anona/guanabana

0,02 (*1)

0163990

Ostalo (2)

0,02 (*1)

0200000

POVRĆE, SVJEŽE ili SMRZNUTO

0210000

Korjenasto i gomoljasto povrće

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0211000

(a)

krumpir

0,06 (*1)(+)

0,8

0212000

(b)	tropsko korjenasto i gomoljasto povrće

0,03 (*1)

0,02 (*1)

0212010

Kasava/manioka

0212020

Slatki krumpir

0212030

Jam

0212040

Maranta

0212990

Ostalo (2)

0213000

(c)	ostalo korjenasto i gomoljasto povrće osim šećerne repe

0,07

0213010

Cikla

0,03 (*1)

0213020

Mrkva

0,03 (*1)

0213030

Celer korjenaš

0,03 (*1)

0213040

Hren

0,03 (*1)

0213050

Čičoka

0,03 (*1)

0213060

Pastrnjak

0,03 (*1)

0213070

Korijen peršina

0,03 (*1)

0213080

Rotkve

0,04 (*1)(+)

0213090

Turovac/bijeli korijen

0,04 (*1)(+)

0213100

Stočna koraba

0,03 (*1)

0213110

Repa

0,03 (*1)

0213990

Ostalo (2)

0,03 (*1)

0220000

Lukovičasto povrće

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0220010

Češnjak

0,02 (*1)

0,3

0220020

Crveni luk

0,02 (*1)

0,4

0220030

Ljutika

0,02 (*1)

0,3

0220040

Mladi luk i velški luk

0,8

0,9

0220990

Ostalo (2)

0,02 (*1)

0230000

Plodovito povrće

0231000

(a)	Solanaceae (pomoćnice) i Malvaceae (sljezovke)

0231010

Rajčica

0,02 (*1)

0,15

5 (+)

1,5

0,06

0231020

Paprika

0,08

0,01 (*1)

0,03 (*1)

0,4

0231030

Patlidžan

0,02 (*1)

0,15

0,03 (*1)

1,5

0,05

0231040

Bamija

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,03 (*1)

0,02 (*1)

0231990

Ostalo (2)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,03 (*1)

0,02 (*1)

0232000

(b)	tikvenjače s jestivom korom

0,02 (*1)

0,02

0,03 (*1)

0,06

0,2

0232010

Krastavac

(+)

0232020

Mali krastavac za kiseljenje

0232030

Tikvice

0232990

Ostalo (2)

0233000

(c)	tikvenjače s nejestivom korom

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,03

0,2

0233010

Dinja

0,09

0,4 (+)

0233020

Bundeva

0,01 (*1)

0,03 (*1)

0233030

Lubenica

0,09

0,03 (*1)

0233990

Ostalo (2)

0,01 (*1)

0,03 (*1)

0234000

(d)	slatki kukuruz

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

1,5

0239000

(e)	ostalo plodovito povrće

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0240000

Kupusnjače (uz izuzetak korijena kupusnjača i kultura kupusnjača s mladim listovima)

0,02 (*1)

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0241000

(a)	kupusnjače koje cvjetaju

0,3

0241010

Brokula

0241020

Cvjetača

0241990

Ostalo (2)

0242000

(b)	glavate kupusnjače

0242010

Kelj pupčar

0,15

0,3 (+)

0242020

Glavati kupus

0,3

0242990

Ostalo (2)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0243000

(c)	lisnate kupusnjače

0,01 (*1)

0243010

Pekinški kupus

0243020

Kelj

0243990

Ostalo (2)

0244000

(d)

korabe

0,08

1,5 (+)

0250000

Lisnato povrće, začinsko bilje i jestivi cvjetovi

0251000

(a)	salate i salatno bilje

0,7

0,03 (*1)

0251010

Matovilac

0,06 (+)

0,01 (*1)

0251020

Salata

0,1

1,5

0251030

Širokolisna endivija

0,06 (+)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0251040

Vrtna grbica te ostale klice i izdanci

0,06 (+)

0,01 (*1)

0251050

Barica

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0251060

Rikola

0,06 (+)

0,01 (*1)

0251070

Crvena gorušica

0,06 (+)

0,01 (*1)

0251080

Kulture s mladim listovima (uključujući vrste roda Brassica)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0251990

Ostalo (2)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0252000

(b)	špinat i slični listovi

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,03 (*1)

0252010

Špinat

0,9

0252020

Tušt

0252030

Blitva

1,5

0252990

Ostalo (2)

0,02 (*1)

0253000

(c)	listovi vinove loze i slične vrste

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0254000

(d)

potočarke

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0255000

(e)

cikorije

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,03

0256000

(f)	začinsko bilje i jestivi cvjetovi

0,02 (*1)

0,06 (*1)

0256010

Vrtna krasuljica

0256020

Vlasac

0256030

Lišće celera

0256040

Peršin

0256050

Kadulja

0256060

Ružmarin

0256070

Majčina dušica/timijan

0256080

Bosiljak i jestivi cvjetovi

0256090

Lovor

0256100

Estragon

0256990

Ostalo (2)

0260000

Mahunarke

0,02 (*1)

0,03 (*1)

0260010

Grah (s mahunama)

0,6

0,05

0260020

Grah (bez mahuna)

0,05

0,01 (*1)

0,02 (*1)

1,5

0260030

Grašak (s mahunama)

0,6

0,02 (*1)

0260040

Grašak (bez mahuna)

0,05

0,01 (*1)

0,02 (*1)

1,5

0260050

Leća

0,01 (*1)

0,02 (*1)

1,5

0260990

Ostalo (2)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0270000

Stabljičasto povrće

0,02 (*1)

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0270010

Šparoge

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0270020

Karda

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0270030

Trakasti celer

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0270040

Slatki komorač

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0270050

Artičoka

0,8

0,02 (*1)

0270060

Poriluk

0,01 (*1)

0,05

0,9

0270070

Rabarbara

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0270080

Mladice bambusa

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0270090

Palmine srčike

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0270990

Ostalo (2)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0280000

Gljive, mahovine i lišajevi

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0280010

Kultivirane gljive

0280020

Divlje gljive

0280990

Mahovine i lišajevi

0290000

Alge i prokariotski organizmi

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0300000

MAHUNARKE

0,01 (*1)

0,07 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0300010

Grah

0300020

Leća

0300030

Grašak

0300040

Lupine

0300990

Ostalo (2)

0400000

SJEME ULJARICA I PLODOVI ULJARICA

0,02 (*1)

0401000

Sjeme uljarica

0,07 (*1)

0,02 (*1)

0401010

Sjemenke lana

0,02

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0401020

Kikiriki

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0401030

Sjemenke maka

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0401040

Sjemenke sezama

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0401050

Sjemenke suncokreta

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0401060

Sjemenke uljane repice

0,02

0,015

0,02 (*1)

0401070

Soja

0,01 (*1)

(+)

0401080

Sjemenke gorušice

0,02

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0401090

Sjemenke pamuka

0,09

0,01 (*1)

(+)

0,4

0401100

Bučine sjemenke

0,02

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0401110

Sjemenke šafranike

0,02

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0401120

Sjemenke borača

0,02

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0401130

Sjemenke zubastog lanka

0,02

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0401140

Sjemenke konoplje

0,02

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0401150

Ricinus

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0401990

Ostalo (2)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0402000

Plodovi uljarica

0,01 (*1)

0402010

Masline za proizvodnju ulja

0,15 (*1)(+)

0,06 (+)

1,5

0402020

Koštice uljne palme

0,07 (*1)

0,02 (*1)

0402030

Plodovi uljne palme

0,07 (*1)

0,02 (*1)

0402040

Kapok

0,07 (*1)

0,02 (*1)

0402990

Ostalo (2)

0,07 (*1)

0,02 (*1)

0500000

ŽITARICE

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0500010

Ječam

0,4

0500020

Heljda i ostale pseudožitarice

0,01 (*1)

0,07 (*1)

0500030

Kukuruz

0,01 (*1)

0,07 (*1)

(+)

0500040

Proso

0,01 (*1)

0,07 (*1)

0500050

Zob

0,4

0500060

Riža

0,01 (*1)

0,07 (*1)

(+)

0500070

Raž

0,05

0,3

0500080

Sirak

0,01 (*1)

0,07 (*1)

0500090

Pšenica

0,05

0,4 (+)

0500990

Ostalo (2)

0,01 (*1)

0,07 (*1)

0600000

ČAJEVI, KAVA, BILJNE INFUZIJE, KAKAO I ROGAČI

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0610000

Čajevi

0,1 (*1)

0620000

Zrna kave

0,1 (*1)

0630000

Biljne infuzije

0631000

(a)	iz cvjetova

0,1 (*1)

0631010

Rimska kamilica

0631020

Hibiskus

0631030

Ruža

0631040

Jasmin

0631050

Lipa

0631990

Ostalo (2)

0632000

(b)	iz listova i začinskog bilja

0632010

Jagoda

0632020

Rooibos

0632030

Mate čaj/maté

0632990

Ostalo (2)

0633000

(c)	iz korijena

0,1 (*1)

0633010

Odoljen

0633020

Ginseng

0633990

Ostalo (2)

0639000

(d)	iz svih drugih dijelova biljke

0,1 (*1)

0640000

Kakao u zrnu

0,1 (*1)

0650000

Rogač

0,1 (*1)

0700000

HMELJ

0,05 (*1)

400 (+)

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0800000

ZAČINI

0810000

Začini od sjemenki

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0810010

Anis

0810020

Crni kim

0810030

Celer

0810040

Korijandar

0810050

Kumin

0810060

Kopar

0810070

Komorač

0810080

Grozdasta piskavica/grčka djetelina

0810090

Muškatni oraščić

0810990

Ostalo (2)

0820000

Začini od plodova

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0820010

Piment

0820020

Sečuanski papar

0820030

Kim

0820040

Kardamom

0820050

Bobice kleke/borovice

0820060

Papar (bijeli, crni i zeleni)

0820070

Vanilija

0820080

Tamarind/indijska datulja

0820990

Ostalo (2)

0830000

Začini od kore

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0830010

Cimet

0830990

Ostalo (2)

0840000

Začini od korijena i podanaka (rizoma)

0840010

Slatki korijen

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0840020

Đumbir (10)

0840030

Kurkuma

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0840040

Hren (11)

0840990

Ostalo (2)

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0850000

Začini od pupoljaka

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0850010

Klinčić

0850020

Kapari

0850990

Ostalo (2)

0860000

Začini od tučka

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0860010

Šafran

0860990

Ostalo (2)

0870000

Začini od ljuski

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0,05 (*1)

0,1 (*1)

0870010

Muškatni orah

0870990

Ostalo (2)

0900000

BILJKE BOGATE ŠEĆEROM

0,02 (*1)

0,01 (*1)

0,03 (*1)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0900010

Korijen šećerne repe

0,02 (*1)

0900020

Šećerna trska

0,02 (*1)

0900030

Korijen cikorije

0,07

0900990

Ostalo (2)

0,02 (*1)

1000000

PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA – KOPNENE ŽIVOTINJE

0,05 (*1)

1010000

Proizvodi od

0,01 (*1)

0,02 (*1)

1011000

(a)

svinje

1011010

Mišić

0,015

0,05

1011020

Masno tkivo

0,05

0,02 (*1)

1011030

Jetra

0,01 (*1)

0,7

1011040

Bubreg

0,01 (*1)

0,7

1011050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,05

0,7

1011990

Ostalo (2)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

1012000

(b)

goveda

1012010

Mišić

0,05

1012020

Masno tkivo

0,3

(+)

0,02 (*1)

1012030

Jetra

0,01 (*1)

(+)

0,7

1012040

Bubreg

0,015

(+)

0,7

1012050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,3

0,7

1012990

Ostalo (2)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

1013000

(c)

ovce

1013010

Mišić

0,05

1013020

Masno tkivo

0,3

0,02 (*1)

1013030

Jetra

0,01 (*1)

0,7

1013040

Bubreg

0,015

0,7

1013050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,3

0,7

1013990

Ostalo (2)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

1014000

(d)

koze

1014010

Mišić

0,05

1014020

Masno tkivo

0,3

0,02 (*1)

1014030

Jetra

0,01 (*1)

0,7

1014040

Bubreg

0,015

0,7

1014050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,3

0,7

1014990

Ostalo (2)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

1015000

(e)

konja

1015010

Mišić

0,05

1015020

Masno tkivo

0,3

(+)

0,02 (*1)

1015030

Jetra

0,01 (*1)

(+)

0,7

1015040

Bubreg

0,015

(+)

0,7

1015050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,3

0,7

1015990

Ostalo (2)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

1016000

(f)

peradi

0,02 (*1)

1016010

Mišić

0,01 (*1)

(+)

1016020

Masno tkivo

0,03 (+)

(+)

1016030

Jetra

0,01 (*1)

(+)

1016040

Bubreg

0,01 (*1)

1016050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,03 (+)

1016990

Ostalo (2)

0,01 (*1)

1017000

(g)	ostalih kopnenih životinja iz uzgoja

1017010

Mišić

0,05

1017020

Masno tkivo

0,3

0,02 (*1)

1017030

Jetra

0,01 (*1)

0,7

1017040

Bubreg

0,015

0,7

1017050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,3

0,7

1017990

Ostalo (2)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

1020000

Mlijeko

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

1020010

Krava

0,03

1020020

Ovca

0,02

1020030

Koza

0,02

1020040

Kobila

0,03

1020990

Ostalo (2)

0,02

1030000

Ptičja jaja

0,01 (*1)

(+)

0,01 (*1)

0,02 (*1)

0,01 (*1)

1030010

Kokoš

(+)

1030020

Patka

(+)

1030030

Guska

(+)

1030040

Prepelica

(+)

1030990

Ostalo (2)

(+)

1040000

Med i ostali proizvodi pčelarstva (7)

0,05 (*1)

0,5

1050000

Vodozemci i gmazovi

0,01 (*1)

0,02 (*1)

1060000

Kopneni beskralježnjaci

0,01 (*1)

0,02 (*1)

1070000

Divlji kopneni kralježnjaci

0,01 (*1)

0,02 (*1)

1100000

PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA – RIBA, RIBLJI PROIZVODI I SVI OSTALI MORSKI I SLATKOVODNI PREHRAMBENI PROIZVODI (8)

1200000

PROIZVODI ILI NJIHOV DIO NAMIJENJENI ISKLJUČIVO ZA PROIZVODNJU HRANE ZA ŽIVOTINJE (8)

1300000

PRERAĐENI PREHRAMBENI PROIZVODI (9)

Akrinatrin (F)

(F) Topiv u mastima

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o ispitivanjima ostataka i metabolizmu nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako su dostavljene do 1. srpnja 2019. ili nedostatak informacija ako nisu dostavljene do tog datuma.

0251010 Matovilac

0251030 Širokolisna endivija

0251040 Vrtna grbica te ostale klice i izdanci

0251060 Rikola

0251070 Crvena gorušica

Fluvalinat (zbroj izomera) koji nastaje uporabom tau-fluvalinata (F)

(F) Topiv u mastima

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o metabolizmu stoke i ispitivanjima hranidbe nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 16. lipnja 2022. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

1016020 Masno tkivo

1016050 Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o ispitivanjima ostataka nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 16. lipnja 2022. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0232010 Krastavac

Folpet (zbroj folpeta i ftalimida, izražen kao folpet) (R)

(R) Definicija ostatka razlikuje se za sljedeće kombinacije pesticida i brojčanih oznaka: brojčana oznaka 1000000 osim 1040000 : Ftalimid, izražen kao folpet

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o analitičkim metodama i stabilnosti kod skladištenja nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako su dostavljene do 6. veljače 2018. ili nedostatak informacija ako nisu dostavljene do tog datuma.

0161030 Stolna maslina

0402010 Masline za proizvodnju ulja

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o analitičkim metodama nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako su dostavljene do 6. veljače 2018. ili nedostatak informacija ako nisu dostavljene do tog datuma.

0213080 Rotkve

0213090 Turovac/bijeli korijen

0700000 HMELJ

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o ispitivanjima ostataka i analitičkim metodama nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako su dostavljene do 6. veljače 2018. ili nedostatak informacija ako nisu dostavljene do tog datuma.

0211000 (a) krumpir

0231010 Rajčica

0233010 Dinja

0500090 Pšenica

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o ispitivanjima ostataka nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako su dostavljene do 6. veljače 2018. ili nedostatak informacija ako nisu dostavljene do tog datuma.

0152000 (b) jagode

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o vrsti i količini ostataka nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako su dostavljene do 6. veljače 2018. ili nedostatak informacija ako nisu dostavljene do tog datuma.

1016010 Mišić

1016020 Masno tkivo

1016030 Jetra

1030000 Ptičja jaja

1030010 Kokoš

1030020 Patka

1030030 Guska

1030040 Prepelica

1030990 Ostalo (2)

Spinetoram (zbroj spinetorama-J i spinetorama-L) (F) (A)

(F) Topiv u mastima

(A) Referentnu normu za spinetoram-J i spinetoram-L referentni laboratoriji EU-a označili su kao tržišno nedostupnu. Pri preispitivanju MRO-â Komisija će uzeti u obzir tržišnu dostupnost referentne norme iz prve rečenice ako bude tržišno dostupna do 7. srpnja 2022. ili nedostupnost referentne norme ako ne bude tržišno dostupna do tog datuma.

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o analitičkim metodama nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 7. srpnja 2023. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0120010 Bademi

0120020 Brazilski orasi

0120030 Indijski oraščići

0120040 Kesteni

0120050 Kokosovi orasi

0120060 Lješnjaci

0120070 Makadamije/australski oraščići

0120080 Pekan orasi

0120090 Pinjoli

0120100 Pistacije

0120110 Orasi

0161030 Stolna maslina

0401070 Soja

0401090 Sjemenke pamuka

0402010 Masline za proizvodnju ulja

0500030 Kukuruz

0500060 Riža

1012020 Masno tkivo

1012030 Jetra

1012040 Bubreg

1015020 Masno tkivo

1015030 Jetra

1015040 Bubreg

1016020 Masno tkivo

1016030 Jetra

1030010 Kokoš

1030020 Patka

1030030 Guska

1030040 Prepelica

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o ispitivanjima ostataka nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 7. srpnja 2023. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0130010 Jabuka

0130020 Kruška

0130030 Dunja

0130040 Mušmula

0130050 Nešpula/japanska mušmula

0140010 Marelica

0151010 Stolno grožđe

0151020 Vinsko grožđe

0153010 Kupine

0153020 Ostružnice

0154020 Brusnice

0154040 Ogrozd (crveni, zeleni i žuti)

0154050 Šipak

0154060 Dud (bijeli i crni)

0154070 Azarola/mediteranska mušmula/mušmulasti glog

0154080 Bobice bazge

Spirotetramat i spirotetramat-enol (zbroj), izraženi kao spirotetramat (R)

(R) Definicija ostatka razlikuje se za sljedeće kombinacije pesticida i brojčanih oznaka: spirotetramat – brojčana oznaka 1000000 osim 1040000 : spirotetramat-enol izražen kao spirotetramat.

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o ispitivanjima ostataka nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako budu dostavljene do 20. travnja 2023. ili nedostatak informacija ako ne budu dostavljene do tog datuma.

0242010 Kelj pupčar

0244000 (d) korabe”

u dijelu A Priloga III. stupac koji se odnosi na fosetil zamjenjuje se sljedećim:

„Ostaci pesticida i maksimalne razine ostataka (mg/kg)

Brojčana oznaka

Skupine i primjeri pojedinačnih proizvoda na koje se odnose maksimalne razine ostataka (MRO) (2)

Fosetil-Al (zbroj fosetila, fosfonske kiseline i njihovih soli, izražen kao fosetil)

0100000

VOĆE, SVJEŽE ili SMRZNUTO; ORAŠASTI PLODOVI

0110000

Agrumi

0110010

Grejp

0110020

Naranča

0110030

Limun

150

0110040

Limeta

150

0110050

Mandarina

150

0110990

Ostalo (2)

0120000

Orašasti plodovi

0120010

Bademi

1 500

0120020

Brazilski orasi

500

0120030

Indijski oraščići

500

0120040

Kesteni

1 500

0120050

Kokosovi orasi

500

0120060

Lješnjaci

1 500

0120070

Makadamije/australski oraščići

500

0120080

Pekan orasi

500

0120090

Pinjoli

500

0120100

Pistacije

1 500

0120110

Orasi

1 500

0120990

Ostalo (2)

500

0130000

Jezgričavo voće

150

0130010

Jabuka

0130020

Kruška

0130030

Dunja

0130040

Mušmula

0130050

Nešpula/japanska mušmula

0130990

Ostalo (2)

0140000

Koštuničavo voće

0140010

Marelica

2 (*2)

0140020

Trešnja (slatka)

2 (*2)

0140030

Breskva

0140040

Šljiva

2 (*2)

0140990

Ostalo (2)

2 (*2)

0150000

Bobičasto i sitno voće

0151000

(a)

grožđe

0151010

Stolno grožđe

100

0151020

Vinsko grožđe

200

0152000

(b)

jagode

100

0153000

(c)	jagodičasto voće

0153010

Kupine

300

0153020

Ostružnice

2 (*2)

0153030

Maline (crvene i žute)

300

0153990

Ostalo (2)

2 (*2)

0154000

(d)	drugo sitno voće i bobice

0154010

Borovnice

200

0154020

Brusnice

2 (*2)

0154030

Ribizi (bijeli, crni i crveni)

200

0154040

Ogrozd (crveni, zeleni i žuti)

200

0154050

Šipak

2 (*2)

0154060

Dud (bijeli i crni)

2 (*2)

0154070

Azarola/mediteranska mušmula/mušmulasti glog

0154080

Bobice bazge

0154990

Ostalo (2)

2 (*2)

0160000

Razno voće

0161000

(a)	s jestivom korom

0161010

Datulja

2 (*2)

0161020

Smokva

2 (*2)

0161030

Stolna maslina

100

0161040

Kumkvat

2 (*2)

0161050

Karambola

2 (*2)

0161060

Kaki/japanska jabuka

0161070

Jamun

2 (*2)

0161990

Ostalo (2)

2 (*2)

0162000

(b)	s nejestivom korom, manje

0162010

Kivi (crveni, zeleni i žuti)

150

0162020

Liči

2 (*2)

0162030

Marakuja

2 (*2)

0162040

Indijska smokva/plod kaktusa

2 (*2)

0162050

Zvjezdasta jabuka

2 (*2)

0162060

Virginijski draguni/Virginijski kaki

2 (*2)

0162990

Ostalo (2)

2 (*2)

0163000

(c)	s nejestivom korom, veće

0163010

Avokado

0163020

Banana

2 (*2)

0163030

Mango

2 (*2)

0163040

Papaja

2 (*2)

0163050

Nar/šipak

0163060

Tropska jabuka

2 (*2)

0163070

Guava

2 (*2)

0163080

Ananas

0163090

Kruhovac

2 (*2)

0163100

Durian

2 (*2)

0163110

Bodljikava anona/guanabana

2 (*2)

0163990

Ostalo (2)

2 (*2)

0200000

POVRĆE, SVJEŽE ili SMRZNUTO

0210000

Korjenasto i gomoljasto povrće

0211000

(a)

krumpir

200

0212000

(b)	tropsko korjenasto i gomoljasto povrće

2 (*2)

0212010

Kasava/manioka

0212020

Slatki krumpir

0212030

Jam

0212040

Maranta

0212990

Ostalo (2)

0213000

(c)	ostalo korjenasto i gomoljasto povrće osim šećerne repe

0213010

Cikla

2 (*2)

0213020

Mrkva

2 (*2)

0213030

Celer korjenaš

0213040

Hren

200

0213050

Čičoka

2 (*2)

0213060

Pastrnjak

2 (*2)

0213070

Korijen peršina

2 (*2)

0213080

Rotkve

0213090

Turovac/bijeli korijen

2 (*2)

0213100

Stočna koraba

2 (*2)

0213110

Repa

2 (*2)

0213990

Ostalo (2)

2 (*2)

0220000

Lukovičasto povrće

0220010

Češnjak

0220020

Crveni luk

0220030

Ljutika

0220040

Mladi luk i velški luk

0220990

Ostalo (2)

2 (*2)

0230000

Plodovito povrće

0231000

(a)	Solanaceae (pomoćnice) i Malvaceae (sljezovke)

0231010

Rajčica

100

0231020

Paprika

130

0231030

Patlidžan

100

0231040

Bamija

2 (*2)

0231990

Ostalo (2)

2 (*2)

0232000

(b)	tikvenjače s jestivom korom

0232010

Krastavac

0232020

Mali krastavac za kiseljenje

0232030

Tikvice

100

0232990

Ostalo (2)

0233000

(c)	tikvenjače s nejestivom korom

0233010

Dinja

0233020

Bundeva

0233030

Lubenica

0233990

Ostalo (2)

0234000

(d)	slatki kukuruz

0239000

(e)	ostalo plodovito povrće

0240000

Kupusnjače (uz izuzetak korijena kupusnjača i kultura kupusnjača s mladim listovima)

0241000

(a)	kupusnjače koje cvjetaju

0241010

Brokula

0241020

Cvjetača

0241990

Ostalo (2)

0242000

(b)	glavate kupusnjače

0242010

Kelj pupčar

0242020

Glavati kupus

0242990

Ostalo (2)

0243000

(c)	lisnate kupusnjače

0243010

Pekinški kupus

0243020

Kelj

0243990

Ostalo (2)

0244000

(d)

korabe

0250000

Lisnato povrće, začinsko bilje i jestivi cvjetovi

0251000

(a)	salate i salatno bilje

0251010

Matovilac

0251020

Salata

300

0251030

Širokolisna endivija

0251040

Vrtna grbica te ostale klice i izdanci

0251050

Barica

0251060

Rikola

0251070

Crvena gorušica

0251080

Kulture s mladim listovima (uključujući vrste roda Brassica)

0251990

Ostalo (2)

0252000

(b)	špinat i slični listovi

0252010

Špinat

300

0252020

Tušt

2 (*2)

0252030

Blitva

0252990

Ostalo (2)

2 (*2)

0253000

(c)	listovi vinove loze i slične vrste

2 (*2)

0254000

(d)

potočarke

2 (*2)

0255000

(e)

cikorije

0256000

(f)	začinsko bilje i jestivi cvjetovi

400

0256010

Vrtna krasuljica

0256020

Vlasac

0256030

Lišće celera

0256040

Peršin

0256050

Kadulja

0256060

Ružmarin

0256070

Majčina dušica/timijan

0256080

Bosiljak i jestivi cvjetovi

0256090

Lovor

0256100

Estragon

0256990

Ostalo (2)

0260000

Mahunarke

2 (*2)

0260010

Grah (s mahunama)

0260020

Grah (bez mahuna)

0260030

Grašak (s mahunama)

0260040

Grašak (bez mahuna)

0260050

Leća

0260990

Ostalo (2)

0270000

Stabljičasto povrće

0270010

Šparoge

2 (*2)

0270020

Karda

2 (*2)

0270030

Trakasti celer

2 (*2)

0270040

Slatki komorač

2 (*2)

0270050

Artičoka

0270060

Poriluk

0270070

Rabarbara

2 (*2)

0270080

Mladice bambusa

2 (*2)

0270090

Palmine srčike

2 (*2)

0270990

Ostalo (2)

2 (*2)

0280000

Gljive, mahovine i lišajevi

2 (*2)

0280010

Kultivirane gljive

0280020

Divlje gljive

0280990

Mahovine i lišajevi

0290000

Alge i prokariotski organizmi

2 (*2)

0300000

MAHUNARKE

2 (*2)

0300010

Grah

0300020

Leća

0300030

Grašak

0300040

Lupine

0300990

Ostalo (2)

0400000

SJEME ULJARICA I PLODOVI ULJARICA

0401000

Sjeme uljarica

2 (*2)

0401010

Sjemenke lana

0401020

Kikiriki

0401030

Sjemenke maka

0401040

Sjemenke sezama

0401050

Sjemenke suncokreta

0401060

Sjemenke uljane repice

0401070

Soja

0401080

Sjemenke gorušice

0401090

Sjemenke pamuka

0401100

Bučine sjemenke

0401110

Sjemenke šafranike

0401120

Sjemenke borača

0401130

Sjemenke zubastog lanka

0401140

Sjemenke konoplje

0401150

Ricinus

0401990

Ostalo (2)

0402000

Plodovi uljarica

0402010

Masline za proizvodnju ulja

100

0402020

Koštice uljne palme

2 (*2)

0402030

Plodovi uljne palme

2 (*2)

0402040

Kapok

2 (*2)

0402990

Ostalo (2)

2 (*2)

0500000

ŽITARICE

0500010

Ječam

2 (*2)

0500020

Heljda i ostale pseudožitarice

2 (*2)

0500030

Kukuruz

2 (*2)

0500040

Proso

2 (*2)

0500050

Zob

2 (*2)

0500060

Riža

2 (*2)

0500070

Raž

2 (*2)

0500080

Sirak

2 (*2)

0500090

Pšenica

150

0500990

Ostalo (2)

2 (*2)

0600000

ČAJEVI, KAVA, BILJNE INFUZIJE, KAKAO I ROGAČI

0610000

Čajevi

5 (*2)

0620000

Zrna kave

5 (*2)

0630000

Biljne infuzije

0631000

(a)	iz cvjetova

500

0631010

Rimska kamilica

0631020

Hibiskus

0631030

Ruža

0631040

Jasmin

0631050

Lipa

0631990

Ostalo (2)

0632000

(b)	iz listova i začinskog bilja

2 000

0632010

Jagoda

0632020

Rooibos

0632030

Mate čaj/maté

0632990

Ostalo (2)

0633000

(c)	iz korijena

500

0633010

Odoljen

0633020

Ginseng

0633990

Ostalo (2)

0639000

(d)	iz svih drugih dijelova biljke

500

0640000

Kakao u zrnu

2 (*2)

0650000

Rogač

2 (*2)

0700000

HMELJ

2 000

0800000

ZAČINI

0810000

Začini od sjemenki

400

0810010

Anis

0810020

Crni kim

0810030

Celer

0810040

Korijandar

0810050

Kumin

0810060

Kopar

0810070

Komorač

0810080

Grozdasta piskavica/grčka djetelina

0810090

Muškatni oraščić

0810990

Ostalo (2)

0820000

Začini od plodova

400

0820010

Piment

0820020

Sečuanski papar

0820030

Kim

0820040

Kardamom

0820050

Bobice kleke/borovice

0820060

Papar (bijeli, crni i zeleni)

0820070

Vanilija

0820080

Tamarind/indijska datulja

0820990

Ostalo (2)

0830000

Začini od kore

400

0830010

Cimet

0830990

Ostalo (2)

0840000

Začini od korijena i podanaka (rizoma)

0840010

Slatki korijen

400

0840020

Đumbir (10)

0840030

Kurkuma

400

0840040

Hren (11)

0840990

Ostalo (2)

400

0850000

Začini od pupoljaka

400

0850010

Klinčić

0850020

Kapari

0850990

Ostalo (2)

0860000

Začini od tučka

400

0860010

Šafran

0860990

Ostalo (2)

0870000

Začini od ljuski

400

0870010

Muškatni orah

0870990

Ostalo (2)

0900000

BILJKE BOGATE ŠEĆEROM

0900010

Korijen šećerne repe

2 (*2)

0900020

Šećerna trska

2 (*2)

0900030

Korijen cikorije

0900990

Ostalo (2)

2 (*2)

1000000

PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA – KOPNENE ŽIVOTINJE

1010000

Proizvodi od

1011000

(a)

svinje

1011010

Mišić

0,7

1011020

Masno tkivo

1,5

1011030

Jetra

0,8

1011040

Bubreg

1011050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

1011990

Ostalo (2)

0,5 (*2)

1012000

(b)

goveda

1012010

Mišić

0,7

1012020

Masno tkivo

1,5

1012030

Jetra

1,5

1012040

Bubreg

1012050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

1012990

Ostalo (2)

0,5 (*2)

1013000

(c)

ovce

1013010

Mišić

0,7

1013020

Masno tkivo

1,5

1013030

Jetra

1,5

1013040

Bubreg

1013050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

1013990

Ostalo (2)

0,5 (*2)

1014000

(d)

koze

1014010

Mišić

0,7

1014020

Masno tkivo

1,5

1014030

Jetra

1,5

1014040

Bubreg

1014050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

1014990

Ostalo (2)

0,5 (*2)

1015000

(e)

konja

1015010

Mišić

0,5 (*2)

1015020

Masno tkivo

0,5 (*2)

1015030

Jetra

0,5

1015040

Bubreg

0,5

1015050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,5

1015990

Ostalo (2)

0,5 (*2)

1016000

(f)

peradi

1016010

Mišić

0,7

1016020

Masno tkivo

0,7

1016030

Jetra

0,7

1016040

Bubreg

0,5 (*2)

1016050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,7

1016990

Ostalo (2)

0,5 (*2)

1017000

(g)	ostalih kopnenih životinja iz uzgoja

1017010

Mišić

0,5 (*2)

1017020

Masno tkivo

0,5 (*2)

1017030

Jetra

0,5

1017040

Bubreg

0,5

1017050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,5

1017990

Ostalo (2)

0,5 (*2)

1020000

Mlijeko

0,5

1020010

Krava

1020020

Ovca

1020030

Koza

1020040

Kobila

1020990

Ostalo (2)

1030000

Ptičja jaja

0,7

1030010

Kokoš

1030020

Patka

1030030

Guska

1030040

Prepelica

1030990

Ostalo (2)

1040000

Med i ostali proizvodi pčelarstva (7)

0,5 (*2)

1050000

Vodozemci i gmazovi

0,5 (*2)

1060000

Kopneni beskralježnjaci

0,5 (*2)

1070000

Divlji kopneni kralježnjaci

0,5 (*2)

1100000

PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA – RIBA, RIBLJI PROIZVODI I SVI OSTALI MORSKI I SLATKOVODNI PREHRAMBENI PROIZVODI (8)

1200000

PROIZVODI ILI NJIHOV DIO NAMIJENJENI ISKLJUČIVO ZA PROIZVODNJU HRANE ZA ŽIVOTINJE (8)

1300000

PRERAĐENI PREHRAMBENI PROIZVODI (9)

3.	u Prilogu IV. abecednim redom umeću se sljedeći unosi: „Pepino Mosaic Virus, soj EU, blagi izolat Abp1” i „Pepino Mosaic Virus, soj CH2, blagi izolat Abp2”.

(*1) Označava donju granicu analitičkog određivanja

(1) (a) Cjeloviti popis proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla na koje se odnose MRO-i nalazi se u Prilogu I.

(*2) Označava donju granicu analitičkog određivanja

(2) Cjeloviti popis proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla na koje se odnose MRO-i nalazi se u Prilogu I.”

25.1.2022

Službeni list Europske unije

L 16/36

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/95

оd 24. siječnja 2022.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog željeznog ili čeličnog pribora za cijevi podrijetlom iz Narodne Republike Kine kako je proširena na uvoz određenog željeznog ili čeličnog pribora za cijevi otpremljenog iz Tajvana, Indonezije, Šri Lanke i Filipina, neovisno o tome ima li ili nema deklarirano podrijetlo iz tih zemalja, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

budući da:

1. POSTUPAK

1.1. Mjere na snazi

(1)

Antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz određenog pribora za cijevi (u daljnjem tekstu „TPF” ili „predmetni proizvod”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine (u daljnjem tekstu „predmetna zemlja” ili „Kina”) i Tajlanda izvorno su uvedene Uredbom Vijeća (EZ) br. 584/96 (2) (u daljnjem tekstu „izvorne mjere”).

(2)

U skladu s člankom 13. stavkom 3. osnovne uredbe početne mjere proširene su uredbama Vijeća (EZ) br. 964/2003 (3), (EZ) br. 2052/2004 (4), (EZ) br. 2053/2004 (5) i (EZ) br. 655/2006 (6) na uvoz otpremljen iz Tajvana, Indonezije, Šri Lanke i Filipina, bez obzira na to ima li ili nema deklarirano podrijetlo iz Tajvana, Indonezije, Šri Lanke odnosno Filipina.

(3)

Mjere koje su trenutačno na snazi konačne su antidampinške pristojbe uvedene Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/1934 (7) o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog željeznog ili čeličnog pribora za cijevi podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

1.2. Mjere na snazi u odnosu na ostale treće zemlje

(4)	Trenutačno su na snazi antidampinške mjere za uvoz određenog pribora za cijevi podrijetlom iz Ruske Federacije, Republike Koreje i Malezije (8).

1.3. Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i pokretanje postupka

(5)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (9) antidampinških mjera za uvoz određenog željeznog ili čeličnog pribora za cijevi („TPF”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”, „Kina” ili „predmetna zemlja”) Komisija je primila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe („zahtjev”).

(6)	Zahtjev je 25. lipnja 2020. podnio Odbor za obranu industrije čeličnih spojnica za tupo zavarivanje iz Europske unije („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji predstavljaju više od 60 % ukupne proizvodnje TPF-a u Uniji.

(7)	Zahtjev se temelji na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

(8)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 15. stavka 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe 27. listopada 2020. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (10) („Obavijest o pokretanju postupka”).

1.4. Zainteresirane strane

(9)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, ostale poznate proizvođače u Uniji, proizvođače u NRK-u, uvoznike i korisnike u Uniji za koje se zna da se to na njih odnosi, kao i kineska tijela te ih je pozvala na sudjelovanje.

(10)	Sve zainteresirane strane imale su priliku dostaviti svoje primjedbe na pokretanje revizije zbog isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

1.5. Odabir uzorka

(11)	U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

1.5.1. Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(12)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje i proizvodnje u Uniji koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu, osiguravajući pritom i zemljopisnu reprezentativnost. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su 56 % ukupne procijenjene proizvodnje u Uniji i 49 % ukupnog procijenjenog obujma prodaje nepovezanim kupcima u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije. Komisija je pozvala zainteresirane strane da se očituju o privremenom uzorku, ali nije primila nikakve primjedbe. Stoga je privremeni uzorak potvrđen te se smatra reprezentativnim za industriju Unije.

1.5.2. Odabir uzorka proizvođača iz Kine

(13)

Kako bi Komisija mogla odlučiti je li potrebno odabrati uzorak proizvođača predmetne zemlje, od tih se strana zatražilo da se jave i dostave Komisiji podatke zatražene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Misije Kine pri Uniji da utvrdi ostale proizvođače, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da im se obrati. Međutim, s obzirom na to da se prvotno javio samo jedan proizvođač izvoznik, odabir uzorka nije bio potreban. Osim toga, s obzirom na to da je taj proizvođač izvoznik odlučio prestati surađivati, nalazi povezani s uvozom iz NRK-a utvrđeni su na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

1.6. Odabir uzorka nepovezanih uvoznika

(14)

Kako bi Komisija mogla odlučiti je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi se odabrao uzorak, svi nepovezani uvoznici pozvani su na sudjelovanje u predmetnom ispitnom postupku. Od tih je strana zatraženo da se jave tako što će Komisiji dostaviti informacije o svojim društvima koje se zahtijevaju u Prilogu Obavijesti o pokretanju postupka. Javila su se samo dva uvoznika. Stoga je Komisija odlučila da odabir uzorka nije potreban.

1.7. Upitnici i posjeti radi provjere

(15)	Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(16)	Upitnici za proizvođače iz Unije u uzorku te upitnici za uvoznike, korisnike i proizvođače izvoznike objavljeni su na internetu (11) na dan pokretanja postupka.

(17)	Komisija je primila odgovore na upitnik od triju proizvođača iz Unije u uzorku, podnositelja zahtjeva i dvaju uvoznika.

(18)

Zbog izbijanja bolesti COVID-19 i mjera ograničenja kretanja koje su uvele razne države članice, Komisija nije mogla provesti posjete radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe. Komisija je umjesto toga na daljinu provjerila sve informacije koje je smatrala nužnima za svoja utvrđivanja u skladu s Obavijesti o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (12). Komisija je provela unakrsne provjere na daljinu svih proizvođača iz Unije u uzorku, to jest sljedećih društava:

—	ERNE Fittings GmbH, Austrija,

—	INTERFIT S.A., Francuska,

—	Virgilio CENA & Figli S.p.A., Italija.

1.8. Daljnji postupak

(19)	Komisija je 9. studenoga 2021. objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe koje su na snazi. Svim je stranama dano razdoblje unutar kojeg su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu.

(20)	Komisija nije primila nikakve primjedbe ni od jedne zainteresirane strane.

1.9. Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

(21)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

1.10. Povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije

(22)

Ovaj je predmet pokrenut 27. listopada 2020., tj. tijekom prijelaznog razdoblja dogovorenog između Ujedinjene Kraljevine i EU-a, u kojem se na Ujedinjenu Kraljevinu i dalje primjenjivalo pravo Unije. To je razdoblje završilo 31. prosinca 2020. Stoga se od 1. siječnja 2021. društva i udruženja iz Ujedinjene Kraljevine više ne mogu smatrati zainteresiranim stranama u ovom postupku.

(23)	Komisija je bilješkom u dokumentaciji predmeta od 18. siječnja 2021. pozvala subjekte iz Ujedinjene Kraljevine koji i dalje smatraju da su zainteresirane strane da joj se obrate. Nije se javilo nijedno društvo.

2. PROIZVOD IZ POSTUPKA REVIZIJE I ISTOVJETAN PROIZVOD

2.1. Proizvod iz postupka revizije

(24)

Proizvod koji je predmet ove revizije isti je kao u prethodnoj reviziji zbog isteka mjera, tj. određeni pribor za cijevi (osim lijevanog pribora, prirubnica i navojnica) od željeza ili čelika (osim nehrđajućeg čelika) najvećeg vanjskog promjera ne većeg od 609,6 mm, kakav se koristi za tupo zavarivanje ili druge namjene, podrijetlom iz Narodne Republike Kine („proizvod iz postupka revizije”), trenutačno razvrstan u oznake KN ex 7307 93 11, ex 7307 93 19 i ex 7307 99 80 (oznake TARIC 7307931191, 7307931193, 7307931194, 7307931195, 7307931199, 7307931991, 7307931993, 7307931994, 7307931995, 7307931999, 7307998092, 7307998093, 7307998094, 7307998095 i 7307998098).

2.2. Istovjetni proizvod

(25)

Kako je pokazao ispitni postupak koji je rezultirao uvođenjem mjera koje su na snazi (13), sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

—	proizvod iz postupka revizije,

—	proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu Kine,

—	proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(26)	Komisija je zaključila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

3. VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

3.1. Uvodne napomene

(27)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nastavio se uvoz proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a (5 192 tone), iako na znatno nižim razinama nego u razdoblju prethodnog ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera (8 058 tona od srpnja 2013. do lipnja 2014.). Prema statističkim podacima Comexta (Eurostat) (14), uvoz TPF-a iz NRK-a činio je 10 % tržišta Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije, u usporedbi s tržišnim udjelom od 16 % tijekom prethodne revizije zbog isteka mjera.

(28)	Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 13., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan izvoznik/proizvođač iz NRK-a.

(29)	Komisija je stoga obavijestila tijela NRK-a da zbog nesuradnje može primijeniti članak 18. osnovne uredbe na nalaze o NRK-u. Komisija nije zaprimila nikakve primjedbe.

(30)

Slijedom toga, u skladu s člankom 18. stavkom 1. osnovne uredbe, nalazi koji se odnose na vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga s obzirom na NRK temeljili su se na raspoloživim podacima, posebno na informacijama u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u kombinaciji s drugim izvorima informacija, kao što su trgovinski statistički podaci o uvozu i izvozu (Comext (Eurostat), Dun & Bradstreet D&B (15), Global Trade Alert – GTA (16) i OECD (17)).

3.2 Nastavak dampinškog uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

3.2.1. Uobičajena vrijednost

3.2.1.1. Uvod

(31)	U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(32)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se […] utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(33)	Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade i kineskih proizvođača, primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

3.2.1.2. Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe

(34)

Budući da su dostatni dokazi raspoloživi u vrijeme pokretanja ispitnog postupka upućivali, u pogledu NRK-a, na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta, dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik i nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe unutar utvrđenog roka. Komisija je potom obavijestila kinesku vladu da će upotrijebiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u.

(35)

Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će s obzirom na raspoložive dokaze možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti.

(36)

Komisija je 30. ožujka 2021. bilješkom („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje je namjeravala upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U toj je bilješci navela popis svih faktora proizvodnje, kao što su sirovine, rad i energija, koji se mogu upotrijebiti u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena, odnosno referentnih vrijednosti, utvrdila moguće reprezentativne zemlje (i to Rusku Federaciju, Tajland i Tursku).

(37)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je da Ruska Federacija nije prikladna reprezentativna zemlja, ponajprije zbog zabrane izvoza matičnih cijevi (oznaka HS 730419), koja je na snazi od 1. svibnja 2015. i čini znatan izvor narušavanja na ruskom tržištu glavnih sirovina za TPF. Komisija je te primjedbe primila na znanje te se složila s time da Rusija nije odgovarajuća reprezentativna zemlja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe.

(38)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je da je izvoz matičnih cijevi iz NRK-a u Tursku znatan. Nadalje, podnositelj zahtjeva tvrdio je da nijedno od triju društva koje je Komisija utvrdila u prvoj bilješci nije stvaran proizvođač TPF-a. Nakon daljnjeg ispitivanja Komisija se složila s tvrdnjom da tri navedena proizvođača iz Turske nisu stvarni proizvođači TPF-a. Komisija je stoga u toj fazi zaključila da se čini da Turska nije odgovarajuća reprezentativna zemlja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe.

(39)

Nadalje, podnositelj zahtjeva tvrdio je da društvo koje je Komisija utvrdila u Tajlandu zapravo nije proizvođač TPF-a te je predložio tri druga društva. Komisija se složila s tvrdnjom da društvo koje je prvotno utvrdila nije proizvođač TPF-a te je provjerom potvrdila da tri društva koja je predložio podnositelj zahtjeva (Thai Benkan Co., Ltd., Awaji Material Thailand Co., Ltd. i TTU Industrial Corp. Ltd.) proizvode TPF i da su noviji financijski podaci za ta društva lako dostupni.

(40)

Komisija je 28. lipnja 2021. drugom bilješkom („druga bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje je namjeravala upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, s Tajlandom kao reprezentativnom zemljom. Obavijestila je zainteresirane strane i o tome da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit utvrditi na temelju raspoloživih informacija o trima proizvođačima (Thai Benkan, Awaji Material Thailand i TTU Industrial Corporation) iz reprezentativne zemlje. Nisu primljene primjedbe na drugu bilješku.

3.2.2. Postojanje znatnih poremećaja

(41)	U nedavnim ispitnim postupcima u pogledu sektora čelika u NRK-u (18) Komisija je utvrdila da postoje znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(42)

U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila da postoji znatna vladina intervencija u NRK-u koja je dovela do narušavanja učinkovite raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (19). Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru čelika, koji je glavna sirovina za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije, ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (20), nego i kineska vlada može utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u društvima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (21). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. Uistinu, sustav planiranja u NRK-u općenito dovodi do toga da se resursi koncentriraju u sektorima koje je vlada odredila kao strateške ili ih u političkom smislu smatra važnima, umjesto da ih se raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (22). Usto je Komisija zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja osobito kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih društava te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (23). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u troškovima plaća u sektoru čelika u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (24) te poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno u pogledu pristupa kapitalu za korporativne subjekte u NRK-u (25).

(43)

Kao u prethodnim ispitnim postupcima koji su se odnosili na sektor čelika u NRK-u, Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u, s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze iz zahtjeva te iz Radnog dokumenta službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (26) („Izvješće”), koji se oslanja na javno dostupne izvore. Ta analiza obuhvaćala je ispitivanje znatnih vladinih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz postupka revizije. Komisija je te dokazne materijale dodatno nadopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, što je utvrđeno i prijašnjim ispitivanjima u tom smislu.

(44)

Osim upućivanja na Izvješće, u zahtjevu su istaknute i prakse koje utječu na troškove i cijene u sektoru čelika, pri čemu su matične cijevi glavni ulazni element u proizvodnji TPF-a, a te su prakse sljedeće:

—	u proizvodnji čelika prevladavaju poduzeća u državnom vlasništvu, čije aktivnosti određuju država i KPK radi ostvarivanja općih ciljeva utvrđenih u petogodišnjim planovima,

—

u svakom javnom ili privatnom subjektu u kojem postoje više od tri člana Komunističke partije Kine („KPK”) mora se osnovati partijski odbor. U slučaju poduzeća za proizvodnju čelika ti odbori imaju glavnu ulogu u usmjeravanju aktivnosti poduzeća. Većina poduzeća koja posluju u sektoru čelika u postupku su izmjene svojih statuta kako bi se proširio utjecaj KPK-a u upravljanju i usmjeravanju,

—

postoje znatni poremećaji u sektoru čelika koji su povezani s 13. petogodišnjim planom, poznatim pod nazivom „Plan za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje od 2016. do 2020.” (27), u kojem se isto tako vide dokazi o ranijem neracionalnom stvaranju prekomjernog kapaciteta u okolnostima smanjenja domaće potražnje,

—

Kinesko udruženje za željezo i čelik pomaže poduzećima pri određivanju cijena i u koordinaciji proizvodnje. Poduzeća u državnom vlasništvu izuzeta su od primjene prava o tržišnom natjecanju te je u skladu s „Planom za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje od 2016. do 2020.” utvrđeno da bi se „trebalo izbjegavati nemilosrdno tržišno natjecanje” (28) i „trebalo bi spriječiti da brojna poduzeća nesmotreno djeluju i upuštaju se u neuredno tržišno natjecanje” (29),

—	troškovi sirovina i energije u NRK-u nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije,

(45)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29., kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporavala postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj pritužbe, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(46)

Konkretno, znatan dio sektora industrije čelika, koji je glavna sirovina u proizvodnji TPF-a, i dalje je u vlasništvu kineske vlade. Mnogi od najvećih proizvođača u vlasništvu su države. Neki su izričito navedeni u „Planu za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje od 2016. do 2020.”. Na primjer, društvo Shanxi Taiyuan Iron & Steel Co. Ltd., u vlasništvu kineske države, na svojim internetskim stranicama navodi da je „div u proizvodnji željeza i čelika”, koji se „razvio u izuzetan kompleks za proizvodnju željeza i čelika na veliko, koji je integriran s djelatnostima vađenja željeza, proizvodnje, prerade i isporuke željeza i čelika te trgovine njima” (30). Baosteel je još jedno veliko kinesko poduzeće u državnom vlasništvu koje se bavi proizvodnjom čelika te je dio poduzeća China Baowu Steel Group Co. Ltd. (bivši Baosteel Group i Wuhan Iron & Steel) (31). Iako se procjenjuje da je broj poduzeća u državnom vlasništvu i broj društava u privatnom vlasništvu teoretski približno jednak, četiri od pet kineskih proizvođača čelika među 10 najvećih svjetskih proizvođača čelika u državnom su vlasništvu (32). Istodobno, iako je deset najvećih proizvođača činilo otprilike samo 36 % ukupne industrijske proizvodnje 2016., kineska je vlada iste godine utvrdila cilj da do 2025. konsolidira 60–70 % proizvodnje čelika u približno deset velikih poduzeća (33). Tu je namjeru kineska vlada ponovila u travnju 2019. prilikom najave objavljivanja smjernica za konsolidaciju industrije čelika (34). Takva konsolidacija mogla bi uključivati prisilna spajanja profitabilnih privatnih društava s poduzećima u državnom vlasništvu koja ostvaruju slabe rezultate (35). Budući da kineski izvoznici TPF-a nisu surađivali, nije se mogao utvrditi točan omjer privatnih i državnih proizvođača TPF-a.

(47)

Kad je riječ o mogućnosti kineske vlade da utječe na cijene i troškove zahvaljujući prisutnosti države u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, zbog nesuradnje proizvođača TPF-a Komisija podsjeća na to da poduzeća i u javnom i u privatnom vlasništvu u sektoru industrije čelika podliježu nadzoru i usmjeravanju u okviru provedbe politika. Naime, iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješavanje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, koje je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva (36), ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan važan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. Prema zakonu o trgovačkim društvima NRK-a, organizacija KPK-a mora se osnovati u svakom društvu (s barem tri člana KPK-a kako je određeno u Ustavu KPK-a (37)), a društvo mora omogućiti uvjete za rad te partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ili strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu kao pitanje političkog načela. Zabilježeno je i da je KPK vršio pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege (38). U 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći (39). Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače TPF-a i dobavljače njihovih ulaznih elemenata.

(48)	Nadalje, u sektoru TPF-a prisutne su politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe.

(49)	Iako je industrija TPF-a specijalizirana industrija, ona ima koristi od vladinih smjernica i intervencija u pogledu glavne sirovine za proizvodnju TPF-a, to jest čelika.

(50)

Kineska vlada industriju čelika smatra ključnom industrijom (40). To je potvrđeno u nizu planova, direktiva i drugih dokumenata koji se odnose na čelik, a izdani su na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini, na primjer u „Planu za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje 2016.–2020.”, koji se primjenjivao u razdoblju ispitnog postupka. U tom se planu navodi da je industrija čelika „važan osnovni sektor kineskog gospodarstva, nacionalni temelj” (41). Glavne zadaće i ciljevi iz tog plana obuhvaćaju sve aspekte razvoja te industrije (42). U 13. petogodišnjem planu za gospodarski i socijalni razvoj (43), koji se primjenjivao tijekom RIP-a, predviđa se pružanje potpore poduzećima koja proizvode vrste proizvoda od čelika visoke klase (44). U prvom je planu i postizanje kvalitete, trajnosti i pouzdanosti proizvoda podupiranjem društava koja upotrebljavaju tehnologije povezane s proizvodnjom, preciznim valjanjem i poboljšanjem kvalitete čistog čelika (45). U „Katalogu smjernica za restrukturiranje industrije (verzija iz 2011.) (izmjena iz 2013.)” (46) („Katalog”) čelik se navodi kao poticana industrija.

(51)	Kao što je vidljivo iz prethodno navedenih primjera koji se odnose na čelik, glavnu sirovinu u proizvodnji TPF-a, kineska vlada dodatno usmjerava razvoj sektora TPF-a u skladu sa širokim rasponom političkih alata i direktiva te kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja sektora.

(52)

Ukratko, kineska vlada poduzela je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju čelika kao glavne sirovine koja se upotrebljava u proizvodnji TPF-a. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(53)

Ovim ispitnim postupkom nisu otkriveni nikakvi dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuća provedba zakona o stečaju i imovini u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) četvrtom alinejom osnovne uredbe u sektoru TPF-a iz uvodne izjave 42. ne bi utjecala na proizvođače proizvoda iz postupka revizije.

(54)

Na sektor TPF-a utječu i poremećaji u troškovima plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 42. Ti poremećaji utječu na taj sektor i izravno (kada je riječ o proizvodnji proizvoda iz postupka revizije ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kada je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu rada u NRK-u) (47).

(55)

Nadalje, u ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni nikakvi dokazi koji pokazuju da na sektor TPF-a ne utječe intervencija vlade u financijski sustav u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 42. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(56)

Konačno, Komisija podsjeća na to da je za proizvodnju TPF-a potrebno više ulaznih elemenata. Kada proizvođači TPF-a kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(57)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene TPF-a nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u pogledu raspodjele kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je sam proizveden u NRK-u kombinacijom niza faktora proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(58)	Ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(59)

Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i radne snage, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječe znatna vladina intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u njoj. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je objašnjeno u sljedećem odjeljku.

3.2.3. Reprezentativna zemlja

3.2.3.1. Opće napomene

(60)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

—	Sličan stupanj gospodarskog razvoja kao u NRK-u. U tu svrhu Komisija je iz baze podataka Svjetske banke odabrala zemlje čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku sličan bruto nacionalnom dohotku NRK-a (48),

—	proizvodnja proizvoda iz postupka revizije u toj zemlji (49),

—	raspoloživost relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji,

—	ako postoji više mogućih reprezentativnih zemalja, prednost bi, ako je to primjereno, trebalo dati zemlji s odgovarajućom razinom socijalne zaštite i zaštite okoliša.

(61)	Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 40., Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane o svojem zaključku da se Tajland smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

3.2.3.2. Sličan stupanj gospodarskog razvoja kao u NRK-u

(62)

Komisija je u prvoj bilješci utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Ruska Federacija, Tajland i Turska zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao NRK, tj. Svjetska banka sve ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „višim srednjim dohotkom”, te se činilo da se u njima odvija proizvodnja proizvoda iz postupka revizije.

(63)	Nakon te bilješke nisu primljene nikakve primjedbe u pogledu stupnja gospodarskog razvoja.

3.2.3.3. Proizvodnja proizvoda iz postupka revizije u reprezentativnoj zemlji

(64)

Komisija je u prvoj bilješci navela da u Ruskoj Federaciji, Tajlandu i Turskoj postoji proizvodnja proizvoda iz postupka revizije. Međutim, Ruska Federacija isključena je zbog postojanja zabrane izvoza matičnih cijevi (vidjeti uvodnu izjavu 37.), a to je važna sirovina koja se upotrebljava u proizvodnji TPF-a i općenitije čelika. Turska je isključena zbog toga što nijedno od triju društava utvrđenih u prvoj bilješci, za koja su postojale lako dostupne novije financijske informacije, nije proizvodilo TPF.

3.2.3.4. Raspoloživost relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji

(65)	Komisija je za prethodno navedene zemlje dodatno provjerila dostupnost javnih podataka, a posebno javnih financijskih podataka proizvođača proizvoda iz postupka revizije.

(66)

Komisija je tražila proizvođače TPF-a s javno dostupnim financijskim podacima koji bi se mogli upotrijebiti za utvrđivanje nenarušenih i razumnih iznosa troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti. Komisija je tu potragu ponajprije usredotočila na profitabilna društva čiji su računi dobiti i gubitka za RIPR javno dostupni. Stoga su u drugoj bilješci navedena tri društva iz Tajlanda.

(67)

Komisija je analizirala sve relevantne podatke koji su bili raspoloživi u dokumentaciji kako bi utvrdila faktore proizvodnje u Tajlandu i zaključila je sljedeće:

—	Komisija je analizirala statističke podatke o uvozu matičnih cijevi i zaključila da se u RIPR-u uvozila dovoljna količina matičnih cijevi potrebna za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije,

—	statistički podaci o potrošnji energije i vode bili su lako dostupni zahvaljujući lokalnim statističkim tijelima ili tijelima od kojih su dobiveni ti podaci (50),

—	statistički podaci o troškovima rada za RIPR bili su dostupni na internetskim stranicama Nacionalnog zavoda za statistiku Tajlanda (51) and KPMG i društva KPMG (52).

(68)	Na temelju navedenih razmatranja Komisija je smatrala da je Tajland odgovarajuća reprezentativna zemlja.

3.2.3.5. Razina socijalne zaštite i zaštite okoliša

(69)	Budući da je na temelju tih elemenata utvrđeno da je Tajland jedina dostupna odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu s posljednjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

3.2.3.6. Zaključak o reprezentativnoj zemlji

(70)

Uzimajući u obzir prethodnu analizu, Tajland je ispunio sve kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga ga se može smatrati primjerenom reprezentativnom zemljom. Konkretno, u Tajlandu se odvijala dostatna proizvodnja proizvoda iz postupka revizije i dostupni su relevantni podaci o svim faktorima proizvodnje, troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima te dobiti.

3.2.4. Izvori upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih troškova

(71)

Komisija je u prvoj bilješci navela faktore proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od faktora proizvodnje.

(72)	Komisija je u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušene troškove za matične cijevi u reprezentativnoj zemlji.

(73)

Komisija je nadalje navela da će se za utvrđivanje nenarušenih troškova rada u reprezentativnoj zemlji upotrijebiti statistički podaci tajlandskog nacionalnog zavoda za statistiku i KPMG-a, dok će se državni statistički podaci, kako se navodi u uvodnoj izjavi 67., upotrijebiti za utvrđivanje nenarušenih troškova energije.

3.2.5. Nenarušeni troškovi i referentne vrijednosti

(74)	Zbog nesuradnje kineskih proizvođača Komisija se morala osloniti na industriju Unije kako bi utvrdila faktore proizvodnje koji se upotrebljavaju u proizvodnji TPF-a.

(75)

Uzimajući u obzir sve podatke koje je dostavila industrija Unije i izostanak primjedbi proizvođača izvoznika na dvije bilješke o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u pogledu faktora proizvodnje, za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe utvrđeni su sljedeći faktori proizvodnje i izvori podataka za njih:

Tablica 1.

Faktori proizvodnje TPF-a

Faktor proizvodnje	Oznaka robe	Izvor podataka	Nenarušena jedinična vrijednost
Sirovine
Matične cijevi	7304 19	baza podataka GTA	1,843 EUR/kg
Energija/voda
Električna energija	[nije primjenjivo]	Metropolsko tijelo za električnu energiju (53)	0,09945 EUR/kWh
Prirodni plin	[nije primjenjivo]	Ministarstvo energetike Tajlanda (54)	0,035 EUR/kWh
Loživo ulje	[nije primjenjivo]	Ministarstvo energetike Tajlanda (55)	0,37 EUR/litra
Voda	[nije primjenjivo]	Tajlandsko provincijsko tijelo za vodoopskrbu (56)	0,026 EUR/m3
Rad
	[nije primjenjivo]	Društvo KPMG (za davanja za socijalnu sigurnost koja plaća poslodavac) (57) i Nacionalni zavod za statistiku Tajlanda (za stvarne troškove rada) (58)	3,04 EUR/sat
Nusproizvod/otpad
Otpad od čelika	7204 49	baza podataka GTA	0,237940 EUR/kg

(76)

Komisija je uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene faktore proizvodnje. S obzirom na nepostojanje relevantnih podataka u javno dostupnim financijskim podacima društava u Tajlandu, Komisija je, kako bi utvrdila taj iznos, upotrijebila financijske podatke koje su dostavili proizvođači iz Unije koji surađuju, a koji su navedeni u uvodnoj izjavi 18. Metodologija je propisno objašnjena u odjeljku 3.2.2. točki (d).

3.2.5.1. Sirovine

(77)	Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao temelj upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu uvoza u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine.

(78)

Uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (59). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnoj izjavi 59. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. S obzirom na to da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Komisija je utvrdila da je uvoz u Tajland iz drugih trećih zemalja i dalje reprezentativan, a kreće se u rasponu od 14,01 % za matične cijevi do 99,9 % za otpad od čelika, izraženo kao postotak ukupnog obujma uvoza.

3.2.5.2. Rad

(79)	Komisija je upotrijebila javno dostupne statističke podatke dobivene od Nacionalnog zavoda za statistiku Tajlanda (60) za izračun troškova rada po satu i podatke dobivene od društva KPMG (61) za izračun dodatnih davanja za socijalnu sigurnost, koje plaća poslodavac.

3.2.5.3. Električna energija

(80)	Komisija je upotrijebila statističke podatke o električnoj energiji koje je objavilo Metropolsko tijelo za električnu energiju (62) Tajlanda, koje je nadležno za cijeli Tajland.

3.2.5.4. Prirodni plin

(81)	Komisija je upotrijebila javno dostupnu cijenu plina za industrijske korisnike u Tajlandu koju je objavio Ured za energetsku politiku i planiranje Ministarstva energetike Tajlanda (63).

3.2.5.5. Loživo ulje

(82)	Komisija je upotrijebila javno dostupnu cijenu loživog ulja koju je objavilo Ministarstvo energetike Tajlanda (64).

3.2.5.6. Voda

(83)	Komisija je upotrijebila cijene vode Provincijskog tijela za vodoopskrbu (65).

3.2.6. Režijski troškovi proizvodnje, troškovi prodaje te administrativni i opći troškovi i dobit

(84)

Nastavno na faktore proizvodnje sažeto navedene u uvodnoj izjavi 75. izračunani su režijski troškovi proizvodnje, tj. ostali izravni troškovi proizvodnje, troškovi komunalnih usluga i amortizacija. S obzirom na nesuradnju kineskih proizvođača, izračun režijskih troškova proizvodnje temeljio se na režijskim troškovima proizvodnje koje je navela industrija Unije, a koji su iznosili 15,7 % troškova proizvodnje. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(85)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 40., Komisija je utvrdila tri tajlandska društva (TTU Industrial Corporation, Thai Benkan i Awaji Material Thailand) za koja su postojale javno dostupne financijske informacije (kako su objavljene u bazi podataka Global Financials društva Dun & Bradstreet (66)) koje su se mogle upotrijebiti kao približna vrijednost za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, administrativnih i općih troškova i dobiti. Javno dostupna financijska dokumentacija tih društava stavljena je na raspolaganje zainteresiranim stranama kao dodatak drugoj bilješci.

3.2.7. Izračun

(86)	Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(87)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Budući da proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija se oslonila na informacije industrije Unije o potrošnji svakog faktora proizvodnje (sirovine, rad i energija) za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije. Ti su obujmi potrošnje pomnoženi s nenarušenim jediničnim troškovima utvrđenima za Tajland, kako je opisano u uvodnim izjavama 76.–85.

(88)	Drugo, Komisija je na nenarušene troškove proizvodnje primijenila režijske troškove proizvodnje, koji su utvrđeni kako je opisano u uvodnoj izjavi 84.

(89)

Naposljetku, Komisija je troškove prodaje, administrativne i opće troškove i dobit u reprezentativnoj zemlji koji su utvrđeni kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 85. primijenila na troškove proizvodnje koji su utvrđeni kako je opisano u uvodnoj izjavi 88. Troškovi prodaje te administrativni i opći troškovi izraženi kao postotak troškova prodane i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 14,1 %, a dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 1,7 %. Takva razina dobiti smatra se nerazumnom zbog njezine niske razine, ali s obzirom na to da je damping već utvrđen čak i prije dodavanja razumne razine dobiti, Komisija je odlučila upotrijebiti takvu nisku razinu dobiti jer ona u praktičnom smislu ne bi imala nikakav utjecaj na izračun dampinga za potrebe utvrđivanja nalaza u ovoj reviziji.

(90)	Zbog činjenice da nijedan proizvođač izvoznik nije surađivao uobičajena vrijednost utvrđena je na razini cijele zemlje.

3.2.8. Izvozna cijena

(91)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika, a time i nepostojanja konkretnih informacija o kineskim cijenama, izvozna cijena utvrđena je na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, tj. na temelju statističkih podataka o uvozu iz Eurostatove baze podataka Comext. Budući da se te cijene prijavljuju na temelju troškova, osiguranja i vozarine („CIF”), prilagođene su na razinu cijena franko tvornica oduzimanjem troškova prekooceanskog prijevoza i osiguranja, na temelju podataka OECD-a (67), i unutarnjeg prijevoza, na temelju podataka Svjetske banke (68).

3.2.9. Usporedba i dampinška marža

(92)

Komisija je u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe usporedila izračunanu uobičajenu vrijednost s izvoznom cijenom na razini franko tvornica. Tako utvrđena dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosila je 100,3 %. Komisija je stoga zaključila da se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

3.3. Vjerojatnost nastavka dampinga

(93)	Komisija je vjerojatnost nastavka dampinga ispitala razmatranjem sljedećih elemenata: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u i privlačnost tržišta Unije.

3.3.1. Proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u

(94)	S obzirom na nesuradnju kineske vlade i kineskih proizvođača, proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u utvrđeni su na temelju raspoloživih podataka, a posebno informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(95)

Prema podacima navedenima u zahtjevu proizvodni kapacitet za TPF 2019. iznosio je 890 000 tona. Podnositelj zahtjeva izračunao je i da je neiskorišteni proizvodni kapacitet za proizvod iz postupka revizije u NRK-u 2019. iznosio približno 197 000 tona. To je šest puta više od obujma prodaje proizvođača iz Unije u Uniji i četiri puta više od obujma potrošnje u Uniji.

(96)	Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da kineski proizvođači TPF-a imaju znatne neiskorištene kapacitete koji bi se, ako se dopusti istek mjera, mogli upotrijebiti za proizvodnju TPF-a za izvoz u Uniju.

3.3.2. Privlačnost tržišta Unije

(97)

Tržište Unije oduvijek je bilo privlačno kineskim proizvođačima izvoznicima TPF-a. To pokazuje njihova stalna prisutnost na tržištu Unije još od početnog razdoblja ispitnog postupka te njihova prijašnja nastojanja da izbjegnu mjere na snazi izvozom preko Tajvana, Indonezije, Šri Lanke i Filipina, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 2.

(98)

Konačno, uzimajući u obzir to da, osim u EU-u, visoke antidampinške mjere za uvoz TPF-a iz NRK-a postoje i u Argentini (69), Japanu (70), Meksiku (71), Turskoj (72) i SAD-u (73), vjerojatno je da bi se velike količine tog neiskorištenog kapaciteta usmjerile na tržište Unije ako bi se dopustio istek mjera.

3.3.3. Zaključak o vjerojatnosti nastavka dampinga

(99)

Ispitni postupak pokazao je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz iz NRK-a nastavio ulaziti na tržište Unije po dampinškim cijenama. Uzimajući u obzir uvoz TPF-a u Uniju tijekom RIPR-a po dampinškim cijenama, velik neiskorišteni kapacitet u NRK-u i privlačnost tržišta Unije, Komisija je zaključila da bi znatne količine TPF-a iz NRK-a vjerojatno ulazile na tržište Unije po dampinškim razinama cijena ako bi se dopustio istek mjera.

(100)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da bi istek antidampinških mjera vjerojatno doveo do nastavka dampinga.

4. VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA ŠTETE

4.1. Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(101)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni je proizvod proizvodilo osamnaest proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

4.2. Potrošnja u Uniji

(102)

Komisija je odredila potrošnju u Uniji zbrajanjem količine prodaje industrije Unije na tržištu Unije i obujma uvoza iz NRK-a i ostalih trećih zemalja na temelju podataka Eurostata na razini oznake TARIC (integrirana tarifa Europske unije).

(103)

Na temelju toga potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji

2017.

2018.

2019.

RIPR

Potrošnja u Uniji (u tonama)

46 277

52 737

49 237

49 684

Indeks (2017. = 100 %)

100

114

106

107

Izvor:

provjereni podaci koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku i podnositelj zahtjeva te podaci Eurostata.

(104)

Budući da se TPF upotrebljava uglavnom u petrokemijskoj industriji, građevinarstvu, proizvodnji energije, brodogradnji i industrijskim postrojenjima za spajanje cijevi, potražnja za TPF-om stoga je ponajprije povezana s aktivnošću u sektoru energetske infrastrukture, koju pak potiču kretanja cijena energije.

(105)

Stoga je potrošnja u Uniji, nakon ponovnog porasta cijena nafte i plina 2018. (74), porasla za približno 14 % u 2018. u odnosu na 2017. Nakon tog povećanja potrošnje uslijedilo je smanjenje od 8 % u 2019. (zbog pada cijena nafte i plina) i neznatno povećanje u RIPR-u, koje je ipak dovelo do povećanja potrošnje u Uniji od 7 % tijekom razmatranog razdoblja.

4.3. Uvoz iz Kine

4.3.1. Obujam i tržišni udio uvoza iz Kine

(106)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata.

Tablica 3.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio iz Kine

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

TPF podrijetlom iz Kine

5 864

4 925

5 047

5 192

Indeks (2017. = 100 %)

100

Tržišni udio (%)

Izvor:

Eurostat.

(107)

Tijekom razmatranog razdoblja ukupan obujam uvoza iz Kine smanjio se s 5 864 tone u 2017. na 5 192 tone u RIPR-u. Kineski tržišni udio zabilježio je isto kretanje i smanjio se tijekom razmatranog razdoblja s 13 % 2017. na 10 % tijekom RIPR-a.

4.3.2. Cijene uvoza iz Kine i sniženje cijena

(108)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata. Na temelju toga prosječna cijena uvoza iz predmetne zemlje razvijala se kako slijedi:

Tablica 4.

Cijene uvoza iz Kine (EUR/tona)

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

TPF podrijetlom iz Kine

1 265,05

1 696,70

1 870,44

1 852,77

Indeks (2017. = 100 %)

100

134

148

146

Izvor:

Eurostat.

(109)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječna uvozna cijena povećala se za 46 %, s 1 265 EUR po toni 2017. na 1 852 EUR po toni u RIPR-u.

(110)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 13., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan kineski proizvođač izvoznik. Stoga je Komisija sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom ponderirane prosječne prodajne cijene proizvođačâ iz Unije u uzorku koja je naplaćena nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica, i prosječne cijene uvoza iz predmetne zemlje utvrđene na osnovi cijene CIF na temelju podataka Eurostata, uz odgovarajuće prilagodbe za carine i troškove nastale nakon uvoza. Zbog kineskih uvoznih cijena, bez uračunavanja antidampinških pristojbi, prodajne cijene u Uniji snizile su se za 16,4 %. Uzimajući u obzir antidampinške pristojbe, kineski uvoz ulazio je na tržište Unije po cijenama koje su bile za 28 % više od razine prodajne cijene u Uniji.

4.4. Uvoz iz ostalih trećih zemalja

(111)

Obujam, tržišni udio i cijene uvoza iz ostalih trećih zemalja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio ostalih trećih zemalja (osim Kine)

Zemlja

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Ukupno treće zemlje osim Kine

Uvoz

10 506

13 632

12 883

13 563

Indeks

100

130

123

129

Tržišni udio (%)

Cijena (EUR/tona)

2 083

2 209

2 396

2 478

Indeks (2016. = 100)

100

106

115

119

Turska

Uvoz

1 498

1 907

2 800

2 860

Tržišni udio (%)

Cijena (EUR/tona)

1 825

1 978

2 032

2 090

Vijetnam

Uvoz

2 527

2 958

1 976

2 240

Tržišni udio (%)

Cijena (EUR/tona)

1 504

1 554

1 794

1 850

Kambodža

Uvoz

1 905

2 471

2 076

2 172

Tržišni udio (%)

Cijena (EUR/tona)

1 328

1 541

1 663

1 597

Ostale treće zemlje (osim Kine, Turske, Vijetnama i Kambodže)

Uvoz

4 576

6 296

6 031

6 291

Tržišni udio (%)

Cijena (EUR/tona)

2 801

2 849

3 015

3 182

Izvor:

Eurostat.

(112)

Uvoz iz ostalih trećih zemalja u RIPR-u iznosio je ukupno 13 563 tone i povećao se za 29 % u odnosu na 2017. To je povećanje zabilježeno uglavnom između 2017. i 2018., dok je obujam uvoza nakon toga ostao relativno stabilan do kraja RIPR-a. To povećanje uvoza odražava se u tržišnom udjelu tog uvoza koji se povećao s 23 % u 2017. na 27 % u RIPR-u. Prosječna uvozna cijena stalno se povećavala tijekom cijelog razmatranog razdoblja te se u RIPR-u povećala za 19 % u odnosu na 2017. U prosjeku su te cijene bile niže od cijena industrije Unije.

4.5. Gospodarsko stanje industrije Unije

4.5.1. Opće napomene

(113)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(114)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva i provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(115)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(116)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

4.5.2. Makroekonomski pokazatelji

4.5.2.1. Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(117)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta proizvođača iz Unije

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Obujam proizvodnje (u tonama)

38 617

50 562

46 812

41 162

Indeks (2017. = 100)

100

131

121

107

Proizvodni kapacitet (u tonama)

144 702

158 271

150 526

Indeks (2017. = 100)

100

109

104

Iskorištenost kapaciteta (%)

Izvor:

podaci koje je dostavio podnositelj zahtjeva i provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(118)

Proizvodnja u Uniji povećala se za 7 % tijekom razmatranog razdoblja te je uglavnom slijedila kretanje cijena energije. Konkretnije, nakon relativno naglog povećanja od 31 % u 2018. uslijedio je pad i u 2019. i u RIPR-u.

(119)

Proizvodni kapacitet slijedio je sličan trend kao i proizvodnja, tj. došlo je do većeg povećanja 2018., nakon čega je uslijedio pad 2019. i u RIPR-u. Kapacitet proizvodnje u razmatranom razdoblju ukupno se povećao za 4 %.

(120)

Iskorištenost kapaciteta, koja je slijedila slične trendove, ostala je vrlo niska tijekom razmatranog razdoblja (27–32 %). U skladu s prethodnim ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera (75), niska razina iskorištenosti kapaciteta djelomično proizlazi iz metode izračuna ukupnog kapaciteta prema kojoj prijavljeni kapacitet odgovara teoretskom maksimalnom kapacitetu (tri smjene na dan), koji ne odražava nužno točno stvarni kapacitet.

4.5.2.2. Obujam prodaje i tržišni udio

(121)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam prodaje i tržišni udio proizvođača iz Unije

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Obujam prodaje u Uniji (u tonama)

29 907

34 180

31 306

30 929

Indeks (2017. = 100)

100

114

105

103

Tržišni udio (%)

Izvor:

podaci koje je dostavila industrija Unije i provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(122)

Obujam prodaje istovjetnog proizvoda industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja u osnovi je slijedio tržišne trendove i kretanje potrošnje u Uniji, stoga se povećavao uglavnom 2018. da bi se potom u RIPR-u smanjio gotovo na razine iz 2017. (povećanje od +3 %).

(123)

Tržišni udio industrije Unije ostao je stabilan na razini od 65 % u razdoblju 2017.–2018. te se potom smanjio na 62 % u RIPR-u. To se može usporediti s tržišnim udjelom industrije Unije od 64 % u razdoblju prethodnog ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera (76).

4.5.2.3. Rast

(124)

Unatoč povećanju obujma prodaje za 3 % u razmatranom razdoblju, prodaja industrije Unije nije rasla istom brzinom kao potražnja, koja se povećala za 7 %, pa se tržišni udio industrije Unije smanjio sa 65 % u 2017. na 62 % u RIPR-u.

4.5.2.4. Zaposlenost i produktivnost

(125)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost proizvođača iz Unije

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Broj zaposlenika

953

1 035

996

958

Indeks (2017. = 100)

100

109

105

101

Produktivnost (u tonama po zaposleniku)

Indeks (2017. = 100)

100

121

116

106

Izvor:

podaci koje je dostavio podnositelj zahtjeva i provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(126)

I zaposlenost i produktivnost povećale su se 2018. u odnosu na 2017. te se potom smanjile u RIPR-u na razine neznatno više od razina iz 2017. (1 % za zaposlenost i 6 % za produktivnost).

4.5.3. Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(127)

Dampinška marža utvrđena ispitnim postupkom u ovom predmetu znatno je viša od razine de minimis. Utjecaj visine stvarne dampinške marže na industriju Unije stoga je znatan, ne samo s obzirom na cijene uvoza iz predmetne zemlje, već i s obzirom na obujam tog uvoza.

(128)

Nadalje, industrija Unije još se uvijek oporavljala od učinaka prethodnog štetnog dampinga uzrokovanog uvozom TPF-a podrijetlom iz Ruske Federacije, Republike Koreje i Malezije.

4.5.4. Mikroekonomski pokazatelji

4.5.4.1. Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(129)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji i jedinični trošak u razmatranom razdoblju razvijali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječne prodajne cijene u Uniji i jedinični trošak

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (EUR/tona)

2 479

2 547

2 709

2 583

Indeks (2017. = 100)

100

103

109

104

Jedinični trošak proizvodnje

(EUR/tona)

3 096

2 878

3 007

3 079

Indeks (2017. = 100)

100

Izvor:

provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(130)

Prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji povećala se za 4 % tijekom razmatranog razdoblja i dosegla najviše razine 2019. (+ 9 % u odnosu na 2017.). Jedinični trošak proizvodnje smanjio se za 7 % od 2017. do 2018., a zatim se povećavao dok nije dosegao istu razinu u RIPR-u kao i 2017.

4.5.4.2. Troškovi rada

(131)

Prosječni troškovi rada u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR/zaposlenik)

55 627

63 259

62 588

60 718

Indeks (2017. = 100)

100

114

113

109

Izvor:

provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(132)

Prosječan trošak rada po zaposleniku u razmatranom se razdoblju povećao za 9 %.

4.5.4.3. Zalihe

(133)

Razine zaliha u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Završne zalihe (u tonama)

7 416

7 716

8 830

6 938

Indeks (2017. = 100)

100

104

119

Izvor:

provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(134)

Razina završnih zaliha proizvođača iz Unije u uzorku postupno se povećavala u razdoblju 2018.–2019., dok je u RIPR-u pala ispod razina iz 2017. (za 3 %).

4.5.4.4. Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(135)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)

-22

-4

-6

-12

Indeks (2017. = 100)

- 100

-20

-27

-53

Novčani tok (EUR)

- 712 306

3 885 489

-2 909 316

-3 154 172

Indeks (2017. = 100)

- 100

545

- 408

- 443

Ulaganja (EUR)

5 206 064

4 312 069

4 030 480

3 429 405

Indeks (2017. = 100)

100

Povrat ulaganja (%)

-12

-7

-14

Indeks (2017. = 100)

- 100

-61

- 116

Izvor:

provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(136)

U istrazi je profitabilnost industrije Unije utvrđena iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotka prometa od te prodaje. Profitabilnost proizvođača u uzorku bila je negativna tijekom razmatranog razdoblja te je s –22 % u 2017. došla na –12 % u RIPR-u. U 2018. i 2019. iznosila je –4 % odnosno –6 %, što je bilo u skladu s povećanjem potražnje u kombinaciji sa smanjenjem troškova proizvodnje.

(137)

Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da financira svoje aktivnosti. Neto novčani tok ostao je negativan tijekom cijelog razmatranog razdoblja, osim 2018., kad je bio pozitivan zbog povoljnih uvjeta na tržištu.

(138)

Ulaganja (uglavnom usmjerena na modernizaciju proizvodne opreme te povećanje kvalitete, produktivnosti i fleksibilnosti u postupku proizvodnje) postupno su se smanjivala tijekom razmatranog razdoblja, pa su u RIPR-u bila za 34 % niža u odnosu na 2017. Takav trend pokazatelj je neizvjesnosti na tržištu koja je posljedica pandemije bolesti COVID-19 i smanjenja potražnje do koje je došlo zbog nižih cijena energije 2019. i u RIPR-u.

(139)

Povrat ulaganja od proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda kretao se slično kao i profitabilnost – naglo se povećao 2018. i potom pao 2019. i u RIPR-u.

4.5.5. Zaključak o stanju industrije Unije

(140)

Unatoč poboljšanjima ostvarenima naročito u godinama s povoljnim okruženjem na tržištu (npr. 2018., tj. prije izbijanja bolesti COVID-19 i nakon povećanja ulaganja u energetsku infrastrukturu zahvaljujući ponovnom porastu cijena nafte i plina), stanje industrije Unije i dalje je nesigurno. Industrija Unije nije uspjela u potpunosti iskoristiti povećanje potražnje tijekom razmatranog razdoblja, što je dovelo do smanjenja njezina tržišnog udjela sa 65 % na 62 %. Industrija Unije nastavila je ostvarivati velike gubitke tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Ti su gubici iznosili –12 % u RIPR-u. Novčani tok i povrat ulaganja tijekom razmatranog razdoblja uglavnom su bili negativni.

(141)

Usprkos prethodno navedenom, blago povećanje produktivnosti tijekom razmatranog razdoblja i stalno jaki izvozni rezultati industrije Unije, pri čemu izvoz proizvođača iz Unije čini približno 20 % njihove ukupne prodaje, pridonijeli su daljnjoj održivosti industrije Unije te pokazuju njezina stalna nastojanja u pogledu ulaska na nova tržišta i očuvanja konkurentnosti na globalnoj razini.

(142)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(143)

Komisija je zatim procijenila postoji li uzročno-posljedična veza između uvoza iz predmetne zemlje i štete koju je pretrpjela industrija Unije. Količine uvoza iz NRK-a ostale su znatne tijekom cijelog razmatranog razdoblja, ali su se smanjile za 11 %. Kineske uvozne cijene povećale su se za 46 % tijekom razmatranog razdoblja. Uzimajući u obzir mjere na snazi, taj je uvoz na tržište Unije ulazio po cijenama koje su bile za 28 % više od cijena industrije Unije, pa su te cijene bile na neštetnim razinama.

(144)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije nije mogla biti posljedica uvoza iz predmetne zemlje.

(145)

Komisija je stoga u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost ponavljanja štete izvorno uzrokovane dampinškim uvozom iz NRK-a ako se mjere ukinu.

5. VJEROJATNOST PONAVLJANJA ŠTETE IZVORNO UZROKOVANE DAMPINŠKIM UVOZOM IZ PREDMETNE ZEMLJE AKO SE MJERE UKINU

(146)

Kako bi utvrdila postoji li vjerojatnost ponavljanja štete koja je izvorno nastala zbog dampinškog uvoza iz NRK-a, Komisija je razmotrila sljedeće elemente: 1. neiskorišteni kapacitet u predmetnim zemljama i privlačnost tržišta Unije; i 2. učinak potencijalnog uvoza iz NRK-a i razina cijena tog uvoza na stanje industrije Unije ako bi se dopustio istek mjera.

(147)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 95., raspoloživi neiskorišteni proizvodni kapacitet u Kini bio je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije gotovo četiri puta veći od potrošnje u Uniji. Bez antidampinških pristojbi koje trenutačno postoje kineski uvoz doveo bi do sniženja cijena proizvođača iz Unije za 16,4 %. Uzimajući u obzir to da su se izračuni sniženja cijena temeljili na prodajnim cijenama industrije Unije po kojima je ta industrija ostvarivala gubitke, marže štete bile bi mnogo više. Stoga je vjerojatno da će u slučaju ukidanja mjera na tržište Unije ući veliki obujam dampinškog uvoza po štetnim cijenama.

(148)

Relativno stabilan obujam uvoza tijekom razmatranog razdoblja, unatoč mjerama na snazi, pokazuje stalan interes kineskih proizvođača izvoznika za tržište Unije. Osim toga, utvrđeno je da kineski izvoznici izbjegavaju antidampinške mjere na snazi izvozom preko četiriju različitih trećih zemalja, točnije Tajvana, Šri Lanke, Indonezije i Filipina. Tim opetovanim izbjegavanjem mjera jasno je potvrđen interes kineskih proizvođača izvoznika za pristup tržištu Unije bez ograničenja, a time i privlačnost tržišta Unije za kineski izvoz. Konačno, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 104., još neke treće zemlje uvele su antidampinške mjere u pogledu uvoza TPF-a iz NRK-a, zbog čega je vjerojatno da bi se velike količine TPF-a iz NRK-a usmjerile na tržište Unije ako bi se dopustio istek mjera.

(149)

Vjerojatno povećanje dampinškog uvoza po štetnim cijenama dovelo bi do daljnjeg pogoršanja stanja industrije Unije. Zbog pritiska na cijene industrija Unije ne bi mogla povećati svoje cijene na profitabilne razine i to bi vjerojatno dovelo do daljnjih financijskih gubitaka i smanjenja proizvodnje ili čak zatvaranja postrojenja proizvođača iz Unije. Nadalje, tržišni udio tog uvoza na tržištu Unije i dalje bi se povećavao na štetu industrije Unije, što bi za posljedicu imalo još veće smanjenje ionako niske iskorištenosti kapaciteta industrije Unije.

(150)

Komisija je stoga zaključila da bi ukidanje mjera na snazi vrlo vjerojatno dovelo do ponavljanja štete za industriju Unije izvorno prouzročene uvozom iz NRK-a u smislu članka 11. stavka 2. osnovne uredbe.

6. INTERES UNIJE

(151)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera protiv Kine bilo u interesu Unije kao cjeline. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih raznih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(152)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. osnovne uredbe.

(153)

Komisija je na temelju toga ispitala postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavka dampinga i vjerojatnosti ponavljanja štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje postojećih mjera nije u interesu Unije.

6.1. Interes industrije Unije

(154)

Kako je zaključeno u uvodnim izjavama 140. i 142. te potvrđeno negativnim kretanjima brojnih pokazatelja štete, vrlo nestabilno stanje industrije Unije nastavilo se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Nadalje, u uvodnoj izjavi 148. zaključeno je da bi se šteta ponovila ako bi se dopustio istek antidampinških mjera protiv Kine.

(155)

Unatoč ranjivosti industrije Unije na tržištu Unije, Komisija je općenito smatrala da je ona i dalje održiva. Ne samo da industrija Unije stalno ima jake izvozne rezultate, pri čemu izvozna prodaja čini znatan udio u obujmu prodaje, već su se tijekom razmatranog razdoblja povećale i razine produktivnosti. Međutim, industrija Unije još uvijek ima vrlo niske razine iskorištenosti kapaciteta i negativnu profitabilnost.

(156)

Svako daljnje pogoršanje utjecalo bi na njezino cjelokupno stanje, pri čemu postoji rizik od smanjenja proizvodnje ili čak trajnog zatvaranja proizvodnih pogona u Uniji. Stoga se može zaključiti da bi nastavak mjera protiv Kine bio u interesu industrije Unije.

6.2. Interes uvoznika/trgovaca i korisnika

(157)

Nakon objave obavijesti o pokretanju postupka javila su se dva nepovezana uvoznika na koja se odnosilo približno 6 % ukupnog uvoza TPF-a iz Kine u RIPR-u. Oba uvoznika izrazila su podršku nastavku mjera. Njihova poslovna djelatnost povezana s predmetnim proizvodom u RIPR-u bila je profitabilna. Stoga se zaključuje da, sa stajališta uvoznika, ne postoje uvjerljivi razlozi zbog kojih se postojeće mjere ne bi trebale produljiti.

(158)

Nijedan korisnik nije se javio nakon objave obavijesti o pokretanju postupka ni tijekom ispitnog postupka. Podsjeća se na to da je TPF samo pribor koji se upotrebljava za spajanje cijevi, pa njegov trošak obično čini samo manji dio ukupnih troškova projekta.

(159)

Stoga nije bilo naznaka da bi negativni učinak zadržavanja mjera na korisnike nadmašio pozitivni učinak mjera.

6.3. Zaključak o interesu Unije

(160)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u interesu Unije protiv produljenja postojećih antidampinških mjera protiv uvoza iz Kine.

7. ANTIDAMPINŠKE MJERE

(161)

Iz prethodno navedenih razmatranja proizlazi da bi, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, trebalo zadržati antidampinške mjere koje se na temelju Provedbene uredbe (EU) 2015/1934 primjenjuju na uvoz određenog željeznog ili čeličnog pribora za cijevi podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

(162)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Odobreno im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon te objave. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(163)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (77), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(164)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Konačna antidampinška pristojba uvodi se na uvoz pribora za cijevi (osim lijevanih spojnica, prirubnica i navojnica) od željeza ili čelika (osim nehrđajućeg čelika) najvećeg vanjskog promjera ne većeg od 609,6 mm, za tupo zavarivanje ili druge namjene, trenutačno razvrstanog u oznake KN ex 7307 93 11, ex 7307 93 19 i ex 7307 99 80 (oznake TARIC 7307931191, 7307931193, 7307931194, 7307931195, 7307931199, 7307931991, 7307931993, 7307931994, 7307931995, 7307931999, 7307998092, 7307998093, 7307998094, 7307998095 i 7307998098) i podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode društva navedena u nastavku, jest sljedeća:

Zemlja	Društvo	Stopa pristojbe (%)	Dodatne oznake TARIC
Kina	Sva društva	58,6	—

Članak 2.

1. Konačna antidampinška pristojba uvedena člankom 1. na uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine proširuje se na uvoz istog pribora (trenutačno razvrstanog u oznake TARIC: 7307931191; 7307931991; 7307998092) otpremljenog iz Tajvana (dodatna oznaka TARIC A 999), uz iznimku proizvoda društava Chup Hsin Enterprise Co. Ltd, Kaohsiung (Tajvan) (dodatna oznaka TARIC A098), Rigid Industries Co. Ltd, Kaohsiung (Tajvan) (dodatna oznaka TARIC A099) i Niang Hong Pipe Fittings Co. Ltd, Kaohsiung (Tajvan) (dodatna oznaka TARIC A100).

2. Konačna antidampinška pristojba uvedena člankom 1. na uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK) proširuje se na uvoz pribora za cijevi (osim lijevanih spojnica, prirubnica i navojnica) od željeza ili čelika (osim nehrđajućeg čelika) najvećeg vanjskog promjera ne većeg od 609,6 mm, za tupo zavarivanje ili druge namjene, trenutačno razvrstanog u oznake KN ex 7307 93 11 (oznaka TARIC 7307931193), ex 7307 93 19 (oznaka TARIC 7307931993) i ex 7307 99 80 (oznaka TARIC 7307998093), otpremljenog iz Indonezije, neovisno o tome ima li deklarirano podrijetlo iz Indonezije.

3. Konačna antidampinška pristojba uvedena člankom 1. na uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK) proširuje se na uvoz pribora za cijevi (osim lijevanih spojnica, prirubnica i navojnica) od željeza ili čelika (osim nehrđajućeg čelika) najvećeg vanjskog promjera ne većeg od 609,6 mm, za tupo zavarivanje ili druge namjene, trenutačno razvrstanog u oznake KN ex 7307 93 11 (oznaka TARIC 7307931194), ex 7307 93 19 (oznaka TARIC 7307931994) i ex 7307 99 80 (oznaka TARIC 7307998094), otpremljenog iz Šri Lanke, neovisno o tome ima li deklarirano podrijetlo iz Šri Lanke.

4. Konačna antidampinška pristojba uvedena člankom 1. na uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK) proširuje se na uvoz pribora za cijevi (osim lijevanih spojnica, prirubnica i navojnica) od željeza ili čelika (osim nehrđajućeg čelika) najvećeg vanjskog promjera ne većeg od 609,6 mm, za tupo zavarivanje ili druge namjene, trenutačno razvrstanog u oznake KN ex 7307 93 11 (oznaka TARIC 7307931195), ex 7307 93 19 (oznaka TARIC 7307931995) i ex 7307 99 80 (oznaka TARIC 7307998095), otpremljenog iz Filipina, neovisno o tome ima li deklarirano podrijetlo iz Filipina.

5. Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. siječnja 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2) Uredba Vijeća (EZ) br. 584/96 od 11. ožujka 1996. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog pribora za cijevi, od željeza ili čelika, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Hrvatske i s Tajlanda i konačnoj naplati uvedene privremene pristojbe (SL L 84, 3.4.1996., str. 1.).

(3) Uredba Vijeća (EZ) br. 964/2003 od 2. lipnja 2003. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog pribora za cijevi, od željeza ili čelika, podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Tajlanda, te poslanog s Tajvana, neovisno o tome ima li ili nema deklarirano podrijetlo s Tajvana (SL L 139, 6.6.2003., str. 1.).

(4) Uredba Vijeća (EZ) br. 2052/2004 od 22. studenoga 2004. o proširenju konačne antidampinške pristojbe uvedene Uredbom (EZ) br. 964/2003 na uvoz željeznih ili čeličnih cijevnih spojnica podrijetlom iz Narodne Republike Kine, na uvoz željeznih ili čeličnih cijevnih spojnica otpremljenih iz Indonezije, bez obzira na to imaju li ili nemaju deklarirano podrijetlo iz Indonezije (SL L 355, 1.12.2004., str. 4.).

(5) Uredba Vijeća (EZ) br. 2053/2004 od 22. studenoga 2004. o proširenju konačne antidampinške pristojbe uvedene Uredbom (EZ) br. 964/2003 na uvoz pribora za cijevi od željeza ili čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine, na uvoz pribora za cijevi od željeza ili čelika poslanog sa Šri Lanke, bez obzira na to ima li ili nema deklarirano podrijetlo sa Šri Lanke (SL L 355, 1.12.2004., str. 9.).

(6) Uredba Vijeća (EZ) br. 655/2006 od 27. travnja 2006. o proširenju konačne antidampinške pristojbe uvedene Uredbom (EZ) br. 964/2003 o uvozu pribora za cijevi od željeza ili čelika, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, na uvoz pribora za cijevi od željeza ili čelika, poslanog iz Filipina, bez obzira na to imaju li ili ne deklarirano podrijetlo iz Filipina (SL L 116, 29.4.2006., str. 1.).

(7) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1934 оd 27. listopada 2015. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog željeznog ili čeličnog pribora za cijevi podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 (SL L 282, 28.10.2015., str. 14.).

(8) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/566 od 9. travnja 2019. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog pribora za cijevi podrijetlom iz Ruske Federacije, Republike Koreje i Malezije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća te prekidu ispitnog postupka u vezi s uvozom tog proizvoda podrijetlom iz Republike Turske (SL L 99, 10.4.2019., str. 9.).

(9) SL C 38, 5.2.2020., str. 2.

(10) SL C 361, 27.10.2020., str. 6.

(11) https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2490

(12) Obavijest o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (SL C 86, 16.3.2020., str. 6.).

(13) Vidjeti bilješku 7.

(14) http://comext.eurostat.ec.europa.eu/ANALYTICAL_S10_V17_ECAS/Analytical.html.

(15) Dun & Bradstreet (D&B): https://sso.dnb.com/.

(16) Global Trade Alert – GTA: https://www.globaltradealert.org/data_extraction.

(17) Baza podataka OECD-a: http://qdd.oecd.org/subject.aspx?Subject=ExportRestrictions_IndustrialRawMaterials.

(18) Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/635 оd 16. travnja 2021. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih zavarenih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika podrijetlom iz Bjelarusa, Narodne Republike Kine i Rusije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 132, 19.4.2021., str. 145.) i Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/508 оd 7. travnja 2020. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih limova i koluta od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indonezije, Narodne Republike Kine i Tajvana (SL L 110, 8.4.2020., str. 3.).

(19) Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 149.–150., i Provedbenu uredbu (EU) 2020/508, uvodne izjave 158.–159.

(20) Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 115.–118., i Provedbenu uredbu (EU) 2020/508, uvodne izjave 122.–127.

(21) Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 119.–122., i Provedbenu uredbu (EU) 2020/508, uvodne izjave 128.–132. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva, ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan važan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. Prema zakonu o trgovačkim društvima NRK-a, organizacija KPK-a mora se osnovati u svakom društvu (s barem tri člana KPK-a kako je određeno u Ustavu KPK-a), a društvo mora omogućiti uvjete za rad te partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ili strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu kao pitanje političkog načela. Zabilježeno je i da je KPK vršio pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege. U 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći. Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika i dobavljače njihovih ulaznih elemenata.

(22) Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 123.–129., i Provedbenu uredbu (EU) 2020/508, uvodne izjave 133.–138.

(23) Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 130.–133., i Provedbenu uredbu (EU) 2020/508, uvodne izjave 139.–142.

(24) Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 134.–135., i Provedbenu uredbu (EU) 2020/508, uvodne izjave 143.–144.

(25) Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 136.–145., i Provedbenu uredbu (EU) 2020/508, uvodne izjave 145.–154.

(26) Dostupno na https://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2017/december/tradoc_156474.pdf.

(27) Cjeloviti tekst plana dostupan je na stranicama MIIT-a:http://www.miit.gov.cn/n1146295/n1652858/n1652930/n3757016/c5353943/content.html (posljednji pristup 2. ožujka 2020.)

(28) Plan za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje od 2016. do 2020., str. 24.

(29) Plan za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje od 2016. do 2020., str. 25.

(30) TISCO, „Profil poduzeća”, http://en.tisco.com.cn/CompanyProfile/20151027095855836705.html (posljednji pristup 2. ožujka 2020.).

(31) Baowu, „Profil poduzeća”, http://www.baowugroup.com/en/contents/5273/102759.html (posljednji pristup 6. svibnja 2021.).

(32) Izvješće – poglavlje 14., str. 358.: 51 % u privatnom vlasništvu i 49 % u državnom vlasništvu u pogledu proizvodnje, odnosno 44 % u državnom vlasništvu i 56 % u privatnom vlasništvu u pogledu kapaciteta.

(33) Dostupno na:

www.gov.cn/zhengce/content/2016-02/04/content_5039353.htm (posljednji pristup 6. svibnja 2021.); https://policycn.com/policy_ticker/higher-expectations-for-large-scale-steel-enterprise/?iframe=1&secret=c8uthafuthefra4e (posljednji pristup 6. svibnja 2021.), iwww.xinhuanet.com/english/2019-04/23/c_138001574.htm (posljednji pristup 6. svibnja 2021.).

(34) Dostupno na http://www.xinhuanet.com/english/2019-04/23/c_138001574.htm (posljednji pristup 6. svibnja 2021.) i http://www.jjckb.cn/2019-04/23/c_137999653.htm (posljednji pristup 6. svibnja 2021.).

(35) To se 2009. dogodilo spajanjem privatnog društva Rizhao i poduzeća u državnom vlasništvu Shandong Iron and Steel. Vidjeti pekinško izvješće o čeliku, str. 58. i stečeni većinski udio grupe China Baowu Steel Group u društvu Magang Steel u lipnju 2019., vidjeti https://www.ft.com/content/a7c93fae-85bc-11e9-a028-86cea8523dc2 (posljednji pristup 6. svibnja 2021.).

(36) Izvješće, dio I., poglavlje 5., str. 100–101.

(37) Izvješće, dio I., poglavlje 2., str. 26.

(38) Izvješće, dio I., poglavlje 2., str. 31.–32.

(39) Dostupno na https://www.reuters.com/article/us-china-congress-companies-idUSKCN1B40JU (posljednji pristup 22. listopada 2021.).

(40) Izvješće, dio III., poglavlje 14., str. 346. i dalje.

(41) Uvod u Plan za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika.

(42) Izvješće – poglavlje 14., str. 347.

(43) The 13th Five-Year Plan for Economic and Social Development of the People’s Republic of China (2016-2020) (13. petogodišnji plan za gospodarski i socijalni razvoj Narodne Republike Kine (2016.–2020.)), dostupan na

https://en.ndrc.gov.cn/newsrelease_8232/201612/P020191101481868235378.pdf (posljednji pristup 6. svibnja 2021.).

(44) Izvješće – poglavlje 14., str. 349.

(45) Izvješće – poglavlje 14., str. 352.

(46) Katalog smjernica za restrukturiranje industrije (verzija iz 2011.) (izmjena iz 2013.), koji je Uredbom br. 9 od 27. ožujka 2011. izdalo Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme i koji je izmijenjen u skladu s Odlukom Nacionalnog povjerenstva za razvoj i reforme o izmjeni relevantnih odredbi Kataloga smjernica za restrukturiranje industrije (verzija iz 2011.) koju je Uredbom br. 21 od 16. veljače 2013. izdalo Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme.

(47) Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 134.–135., i Provedbenu uredbu (EU) 2020/508, uvodne izjave 143.–144.

(48) Otvoreni podaci Svjetske banke – viši srednji dohodak, https://data.worldbank.org/income-level/upper-middle-income.

(49) Ako se u nekoj zemlji sa sličnim stupnjem razvoja ne proizvodi proizvod iz postupka revizije, može se uzeti u obzir proizvodnja proizvoda iz iste opće kategorije i/ili sektora proizvoda iz postupka revizije.

(50) Električna energija (http://www.mea.or.th/en/profile/109/114), prirodni plin (http://www.eppo.go.th/index.php/en/en-energystatistics/energy-economy-static), loživo ulje (http://www.eppo.go.th/index.php/en/en-energystatistics/petroleumprice-statistic) i voda (https://en.pwa.co.th/contents/service/table-price).

(51) http://www.nso.go.th/sites/2014en/Pages/Statistical%20Themes/Population-Society/Labour/Labour-Force.aspx.

(52) https://home.kpmg/xx/en/home/insights/2011/12/thailand-other-taxes-levies.html.

(53) Vidjeti: http://www.eppo.go.th/index.php/en/en-energystatistics/energy-economy-static, ponajprije tablica 7.2.4. – Final Energy Consumption Per Capita (Krajnja potrošnja električne energije po stanovniku).

(54) http://www.eppo.go.th/index.php/en/en-energystatistics/energy-economy-static.

(55) http://www.eppo.go.th/index.php/en/en-energystatistics/petroleumprice-statistic.

(56) https://en.pwa.co.th/contents/service/table-price.

(57) „Davanja za socijalnu sigurnost koja plaća poslodavac” u Tajlandu dobivena su iz statističkih podataka iz izvješća društva KPMG Thailand: https://home.kpmg/xx/en/home/insights/2011/12/thailand-other-taxes-levies.html.

(58) Referentne vrijednosti za troškove rada za konkretno razdoblje ispitnog postupka i odgovarajući devizni tečajevi dobiveni su iz podataka Nacionalnog zavoda za statistiku Tajlanda dostupnih na: http://www.nso.go.th/sites/2014en/Pages/Statistical%20Themes/Population-Society/Labour/Labour-Force.aspx.

(59) Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33.). U članku 2. stavku 7. osnovne uredbe stoji da se domaće cijene u tim zemljama ne mogu koristiti za određivanje uobičajene vrijednosti i da su takvi podaci o uvozu u svakom slučaju zanemarivi.

(60) Referentne vrijednosti za troškove rada za konkretno razdoblje ispitnog postupka i odgovarajući devizni tečajevi dobiveni su iz podataka Nacionalnog zavoda za statistiku Tajlanda dostupnih na http://www.nso.go.th/sites/2014en/Pages/Statistical%20Themes/Population-Society/Labour/Labour-Force.aspx.

(61) „Davanja za socijalnu sigurnost koja plaća poslodavac” u Tajlandu dobivena su iz statističkih podataka iz izvješća društva KPMG Thailand: https://home.kpmg/xx/en/home/insights/2011/12/thailand-other-taxes-levies.html.

(62) http://www.mea.or.th/en/profile/109/114, pri čemu su, zbog nesuradnje, sljedeće prosječne vrijednosti izračunane na temelju europskih standarda: 3,85 THB/kWh, 0,10 EUR/kWh i 0,77 CNY/kWh.

(63) Vidjeti: http://www.eppo.go.th/index.php/en/en-energystatistics/energy-economy-static, ponajprije tablica 7.2.4. – Final Energy Consumption Per Capita (Krajnja potrošnja električne energije po stanovniku).

(64) Ured za energetsku politiku i planiranje Ministarstva energetike Tajlanda, Statistički podaci o energiji, 8.1. Statistički podaci o cijeni naftnih derivata, tablica 8. Maloprodajna cijena naftnih derivata, dostupno na: http://www.eppo.go.th/index.php/en/en-energystatistics/petroleumprice-statistic.

(65) Tajlandsko provincijsko tijelo za vodoopskrbu: https://en.pwa.co.th/contents/service/table-price.

(66) https://globalfinancials.com/index-admin.html.

(67) Izvor: OECD: https://stats.oecd.org/Index.aspx?DataSetCode=CIF_FOB_ITIC.

(68) Izvješće Svjetske banke o poslovanju (Doing Business Report) 2020.: https://www.doingbusiness.org/en/reports/global-reports/doing-business-2020 i https://www.doingbusiness.org/en/methodology/trading-across-borders.

(69) Svjetska trgovinska organizacija, polugodišnje izvješće u skladu s člankom 16.4. Sporazuma: Argentina, G/AD P/N/195/ARG, 22. veljače 2010.

(70) https://www.globaltradealert.org/intervention/56880/anti-dumping/japan-definitive-antidumping-duty-on-imports-of-carbon-steel-butt-welding-fittings-from-china-and-the-republic-of-korea3.

(71) https://books.google.pt/books?id=7rKr0uKDNMMC&pg=SL9-PA26&lpg=SL9-PA26&dq=Mexico+China+dumping+fittings&source=bl&ots=kp3iTJjBlU&sig=ACfU3U1RlWaGPCCQZZ#v=onepage&q=Mexico%20China%20dumping%20fittings&f=false.

(72) https://www.globaltradealert.org/intervention/16725/anti-dumping/turkey-extension-of-antidumping-duties-on-imports-of-tube-or-pipe-fittings-from-brazil-bulgaria-china-india-indonesia-and-thailand-as-well-as-on-imports-from-chinese-taipei-following-an-anti-circumvention-investigation5.

(73) https://www.usitc.gov/publications/701_731/pub4628.pdf.

(74) Vidjeti https://www.statista.com/statistics/262858/change-in-opec-crude-oil-prices-since-1960/ i https://www.statista.com/statistics/252791/natural-gas-prices/ za kretanje cijena nafte i prirodnog plina u razmatranom razdoblju.

(75) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1934, uvodne izjave 81. i 82.

(76) 1. srpnja 2013.–30. lipnja 2014. (TPF iz Kine).

(77) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 16

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 65. 25. siječnja 2022.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Uredba Komisije (EU) 2022/93 оd 20. siječnja 2022. o izmjeni priloga II., III. i IV. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu maksimalnih razina ostataka za akrinatrin, fluvalinat, folpet, fosetil, izofetamid, Pepino mosaic virus, soj EU, blagi izolat Abp1, Pepino mosaic virus, soj CH2, blagi izolat Abp2, spinetoram i spirotetramat u ili na određenim proizvodima ( 1 )	1
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/94 оd 24. siječnja 2022. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari fosmet u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 ( 1 )	33
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/95 оd 24. siječnja 2022. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog željeznog ili čeličnog pribora za cijevi podrijetlom iz Narodne Republike Kine kako je proširena na uvoz određenog željeznog ili čeličnog pribora za cijevi otpremljenog iz Tajvana, Indonezije, Šri Lanke i Filipina, neovisno o tome ima li ili nema deklarirano podrijetlo iz tih zemalja, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća	36


	(1) Tekst značajan za EGP.