ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 429

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 64.
1. prosinca 2021.


Sadržaj

 

I.   Zakonodavni akti

Stranica

 

 

DIREKTIVE

 

*

Direktiva (EU) 2021/2101 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit koje provode određena poduzeća i podružnice ( 1 )

1

 

 

II.   Nezakonodavni akti

 

 

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2021/2102 od 28. lipnja 2021. o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Sporazuma o zajedničkom zračnom prostoru između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane

15

 

*

Sporazum o zajedničkom zračnom prostoru između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane

17

 

 

UREDBE

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2103 оd 19. kolovoza 2021. o utvrđivanju detaljnih pravila o radu internetskog portala u skladu s člankom 49. stavkom 6. Uredbe (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća

65

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2104 оd 19. kolovoza 2021. o utvrđivanju detaljnih pravila o radu internetskog portala u skladu s člankom 49. stavkom 6. Uredbe (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća

72

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2105 оd 28. rujna 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost definiranjem metodologije za izvješćivanje o socijalnim izdacima

79

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2106 оd 28. rujna 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost utvrđivanjem zajedničkih pokazatelja i detaljnih elemenata tablice pokazatelja za oporavak i otpornost

83

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/2107 оd 26. studenoga 2021. o izmjeni priloga V. i XIV. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/404 u pogledu unosa za Ujedinjenu Kraljevinu na popisima trećih zemalja iz kojih je odobren ulazak u Uniju pošiljaka peradi, zametnih proizvoda peradi te svježeg mesa peradi i pernate divljači ( 1 )

92

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/2108 оd 29. studenoga 2021. o 323. izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 881/2002 o uvođenju određenih posebnih mjera ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata povezanih s organizacijama ISIL-om (Da'esh) i Al-Qaidom

97

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/2109 оd 30. studenog 2021. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2020/704 u pogledu administrativnih izmjena odobrenja Unije za skupinu biocidnih proizvoda INSECTICIDES FOR HOME USE ( 1 )

99

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/2110 оd 30. studenoga 2021. o izmjeni Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge ( 1 )

108

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2021/2111 od 25. studenoga 2021. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane, u pogledu osnivanja Radne skupine za ribarstvo i donošenja njezina poslovnika

146

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2021/2112 od 25. studenog 2021. o imenovanju zamjenika člana Odbora regija, kojeg je predložila Savezna Republika Njemačka

151

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2021/2113 оd 30. studenoga 2021. o utvrđivanju jednakovrijednosti, u svrhu olakšavanja ostvarivanja prava na slobodno kretanje unutar Unije, COVID-19 potvrda koje izdaje Republika El Salvador s potvrdama izdanima u skladu s Uredbom (EU) 2021/953 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )

152

 

 

AKTI KOJE DONOSE TIJELA USTANOVLJENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA

 

*

Odluka br. 1/2021 posebnog odbora osnovanog člankom 8. stavkom 1. točkom (p) Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane, od 29. listopada 2021. u pogledu izmjene prilogâ Protokolu o koordinaciji socijalne sigurnosti [2021/2114]

155

 

 

Ispravci

 

*

Ispravak Odluke Političkog i sigurnosnog odbora (ZVSP) 2021/2059 od 23. studenoga 2021. o ponovnoj potvrdi odobrenja vojne operacije Europske unije na Sredozemlju (EUNAVFOR MED IRINI) (EUNAVFOR MED IRINI/5/2021) ( SL L 422, 26.11.2021. )

192

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


I. Zakonodavni akti

DIREKTIVE

1.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 429/1


DIREKTIVA (EU) 2021/2101 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 24. studenoga 2021.

o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit koje provode određena poduzeća i podružnice

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 50. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Transparentnost je ključna za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Komisija je u svojim komunikacijama od 27. listopada 2015. pod naslovom „Program rada Komisije za 2016. – Vrijeme je za drugačiji način rada” i od 16. prosinca 2014. pod naslovom „Program rada Komisije za 2015. – Novi početak” kao prioritet utvrdila potrebu da se odgovori na poziv građana Unije na pravednost i transparentnost te potrebu da Unija djeluje kao globalni uzor. Ključno je da se naporima za postizanje veće transparentnosti uzme u obzir recipročnost među konkurentima.

(2)

Europski parlament naglasio je u svojoj Rezoluciji od 26. ožujka 2019. (3) potrebu za ambicioznim javnim izvješćivanjem po zemljama kao alatom za povećanje transparentnosti poduzeća i poboljšanje javnog nadzora. Usporedno s radom Vijeća na suzbijanju izbjegavanja plaćanja poreza na dobit potrebno je poboljšati javni nadzor nad porezima na dobit koji su dužna platiti multinacionalna poduzeća koja posluju u Uniji kako bi se dodatno potaknule transparentnost i odgovornost poduzeća te time doprinijelo blagostanju naših društava. Predviđanje takvog nadzora potrebno je i radi promicanja informiranije javne rasprave, osobito u pogledu razine porezne discipline određenih multinacionalnih poduzeća koja posluju u Uniji i utjecaja porezne discipline na realno gospodarstvo. Utvrđivanje zajedničkih pravila o transparentnosti u pogledu poreza na dobit služilo bi i općem gospodarskom interesu osiguravanjem jednakovrijednih zaštitnih mjera u cijeloj Uniji za zaštitu ulagatelja, vjerovnika i ostalih trećih strana općenito te bi time doprinijelo vraćanju povjerenja građana Unije u pravednost nacionalnih poreznih sustava. Takav je javni nadzor moguće ostvariti s pomoću izvješća o informacijama o porezu na dobit, neovisno o tome gdje krajnje matično poduzeće multinacionalne grupe ima poslovni nastan.

(3)

Javno izvješćivanje po zemljama učinkovit je i prikladan alat za povećanje transparentnosti u pogledu aktivnosti multinacionalnih poduzeća i za omogućivanje javnosti da ocijeni učinak tih aktivnosti na realno gospodarstvo. Javno izvješćivanje po zemljama također poboljšava sposobnost dioničara da ispravno evaluiraju rizike kojima se izlažu poduzeća, dovodi do toga da se strategije ulaganja temelje na točnim informacijama i povećava sposobnost oblikovatelja politika da ocijene učinkovitost i učinak nacionalnog zakonodavstva. Javni nadzor trebao bi se provoditi bez nanošenja štete ulagačkoj klimi u Uniji ili konkurentnosti poduzeća iz Unije, uključujući mala i srednja poduzeća kako je predviđeno u Direktivi 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(4)

Javno izvješćivanje po zemljama vjerojatno bi također moglo imati pozitivan učinak na prava zaposlenikâ na obavješćivanje i savjetovanje kako je predviđeno u Direktivi 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5), kao i na kvalitetu dijaloga koji se odvija u okviru poduzećâ zahvaljujući povećanju znanja o poslovanju poduzećâ.

(5)

Slijedom zaključaka Europskog vijeća od 22. svibnja 2013. u Direktivu 2013/34/EU uvedena je klauzula o preispitivanju. Tom klauzulom o preispitivanju od Komisije se zahtijevalo da razmotri mogućnost uvođenja obveze izrade izvješća po zemljama na godišnjoj osnovi za velika poduzeća u dodatnim sektorima industrije, uzimajući u obzir kretanja u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te rezultate povezanih europskih inicijativa.

(6)

Unija je javno izvješćivanje po zemljama već uvela za bankovni sektor Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6) te za ekstraktivnu industriju i industriju sječe šuma Direktivom 2013/34/EU.

(7)

Uvođenjem javnog izvješćivanja po zemljama ovom Direktivom Unija postaje globalni predvodnik u promicanju financijske transparentnosti i transparentnosti poduzeća.

(8)

Svi će imati koristi od veće transparentnosti u objavljivanju financijskih informacija jer će ona dovesti do veće uključenosti civilnog društva, bolje informiranosti zaposlenika i veće sklonosti riziku kod ulagatelja. Osim toga, poduzeća će imati koristi od boljih odnosa s dionicima, što će dovesti do veće stabilnosti i jednostavnijeg pristupa financiranju zbog jasnijeg profila rizika i poboljšanog ugleda.

(9)

Komisija je u svojoj Komunikaciji od 25. listopada 2011. pod naslovom „Obnovljena strategija EU-a za društveno odgovorno poslovanje za razdoblje 2011.–2014.” definirala društveno odgovorno poslovanje kao odgovornost poduzeća za njihov utjecaj na društvo. Društveno odgovorno poslovanje trebalo bi se voditi na razini poduzeća. Tijela javne vlasti mogu imati potpornu ulogu putem promišljene kombinacije dobrovoljnih mjera politike i, prema potrebi, dopunskih propisa. Poduzeća mogu premašiti okvir usklađenosti sa zakonom i postati društveno odgovorna integracijom daljnjih socijalnih, okolišnih ili etičkih pitanja, pitanja zaštite potrošača ili pitanja ljudskih prava u svoju poslovnu strategiju i svoje poslovanje.

(10)

Javnost bi trebala moći nadzirati sve aktivnosti grupe poduzeća ako ta grupa ima određene vrste subjekata s poslovnim nastanom u Uniji. Kada je riječ o grupama koje u Uniji posluju samo preko poduzeća kćeri ili podružnica, ta poduzeća kćeri i te podružnice trebali bi objaviti i učiniti dostupnim izvješće krajnjeg matičnog poduzeća. Ako te informacije ili to izvješće nisu dostupni ili krajnje matično poduzeće poduzećima kćerima ili podružnicama ne dostavi sve potrebne informacije, poduzeća kćeri i podružnice trebali bi sastaviti, objaviti i učiniti dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit koje sadržava sve informacije koje posjeduju, koje su dobili ili pribavili i izjavu u kojoj se navodi da njihovo krajnje matično poduzeće nije stavilo na raspolaganje potrebne informacije. Međutim, zbog razlogâ proporcionalnosti i djelotvornosti, obveza da se izvješće o informacijama o porezu na dobit objavi i učini dostupnim trebala bi biti ograničena na srednja i velika poduzeća kćeri s poslovnim nastanom u Uniji te na podružnice usporedive veličine otvorene u Uniji. Područje primjene Direktive 2013/34/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način proširiti na podružnice koje je u državi članici otvorilo poduzeće koje ima poslovni nastan izvan Unije i koje ima pravni oblik usporediv s vrstama poduzeća navedenima u Prilogu I. Direktivi 2013/34/EU. Podružnice koje su zatvorene kako je navedeno u članku 37. točki (k) Direktive (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća (7) više ne bi trebale podlijegati obvezama izvješćivanja navedenima u ovoj Direktivi.

(11)

Multinacionalne grupe i, kada je to relevantno, određena samostalna poduzeća trebali bi učiniti dostupnim javnosti izvješće o informacijama o porezu na dobit ako premaše određenu veličinu u pogledu iznosa prihoda tijekom razdoblja od dvije uzastopne financijske godine, ovisno o konsolidiranim prihodima grupe ili prihodima samostalnog poduzeća. Usporedno s time, ta bi se obveza trebala prestati primjenjivati ako ti prihodi prestanu premašivati relevantni iznos tijekom razdoblja od dvije uzastopne financijske godine. U takvim bi slučajevima multinacionalna grupa ili samostalno poduzeće trebali i dalje podlijegati obvezi izvješćivanja o prvoj financijskoj godini koja slijedi nakon posljednje financijske godine u kojoj su njihovi prihodi premašili relevantni iznos. Takva multinacionalna grupa ili takvo samostalno poduzeće trebali bi ponovno početi podlijegati obvezi izvješćivanja kada njihovi prihodi tijekom razdoblja od dvije uzastopne financijske godine ponovno premaše relevantni iznos. S obzirom na širok raspon okvirâ za financijsko izvještavanje s kojima financijski izvještaji mogu biti sukladni, za potrebe određivanja područja primjene, za poduzeća na koja se primjenjuje pravo države članice „prihod” bi trebao imati jednako značenje kao „neto prihod” i trebalo bi ga tumačiti u skladu s nacionalnim okvirom za financijsko izvještavanje te države članice. Člankom 43. stavkom 2. točkom (c) Direktive Vijeća 86/635/EEZ (8) i člankom 66. stavkom 2. Direktive Vijeća 91/674/EEZ (9) predviđaju se definicije u pogledu utvrđivanja neto prihoda kreditne institucije odnosno društva za osiguranje. Za ostala poduzeća prihod bi trebalo procijeniti u skladu s okvirom za financijsko izvještavanje na temelju kojeg se njihovi financijski izvještaji pripremaju. Međutim, za potrebe sadržaja izvješća o informacijama o porezu na dobit trebala bi se primjenjivati drugačija definicija prihoda.

(12)

Kako bi se izbjeglo dvostruko izvješćivanje za bankovni sektor, krajnja matična poduzeća i samostalna poduzeća na koja se primjenjuje Direktiva 2013/36/EU i koja u svoje izvješće, izrađeno u skladu s člankom 89. te direktive, uključuju sve svoje aktivnosti i, prema potrebi, sve aktivnosti svojih povezanih poduzeća uključenih u njihove konsolidirane financijske izvještaje, uključujući aktivnosti na koje se ne primjenjuju odredbe dijela trećeg, glave I., poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10), trebala bi biti izuzeta od zahtjeva u vezi s izvješćivanjem navedenih u ovoj Direktivi.

(13)

U izvješće o informacijama o porezu na dobit trebalo bi, ako je to primjenjivo, uključiti popis svih poduzeća kćeri za relevantnu financijsku godinu koja imaju poslovni nastan u Uniji ili u poreznim jurisdikcijama uključenima u Prilog I. i, ako je to primjenjivo, u Prilog II. relevantnoj verziji Zaključaka Vijeća o EU-ovu revidiranom popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe. Kako bi se izbjeglo stvaranje administrativnog opterećenja, krajnje matično poduzeće trebalo bi se moći osloniti na popis poduzeća kćeri uključen u konsolidirane financijske izvještaje krajnjeg matičnog poduzeća. U izvješću o informacijama o porezu na dobit trebale bi se pružiti i informacije u vezi sa svim aktivnostima svih povezanih poduzeća grupe koje su konsolidirane u financijskim izvještajima krajnjeg matičnog poduzeća ili, ovisno o okolnostima, u vezi sa svim aktivnostima samostalnog poduzeća. Informacije bi trebale biti ograničene na ono što je potrebno za omogućivanje djelotvornog javnog nadzora, kako bi se osiguralo da objavljivanje ne uzrokuje neproporcionalne rizike ili nedostatke za poduzeća u pogledu konkurentnosti ili pogrešnih tumačenja u pogledu dotičnih poduzeća. Izvješće o informacijama o porezu na dobit trebalo bi učiniti dostupnim najkasnije 12 mjeseci nakon datuma bilance. Eventualna kraća razdoblja za objavu financijskih izvještaja ne bi se trebala primjenjivati u odnosu na izvješće o informacijama o porezu na dobit. Odredbe uvedene ovom Direktivom ne utječu na odredbe Direktive 2013/34/EU u vezi s godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima.

(14)

Kako bi se izbjeglo stvaranje administrativnog opterećenja, poduzeća bi trebala imati pravo prikazati informacije na temelju uputa za izvješćivanje utvrđenih u odjeljku III. dijelovima B i C Priloga III. Direktivi Vijeća 2011/16/EU (11) kada pripremaju izvješće o informacijama o porezu na dobit u skladu s ovom Direktivom. U izvješću o informacijama o porezu na dobit trebalo bi navesti koji je okvir za izvješćivanje upotrijebljen. Izvješće o informacijama o porezu na dobit moglo bi uz to sadržavati općeniti prikaz u kojem se navode pojašnjenja u slučaju postojanja bitnih odstupanja na razini grupe između iznosâ obračunanog poreza i iznosâ plaćenog poreza, uzimajući pritom u obzir odgovarajuće iznose iz prethodnih financijskih godina.

(15)

Važno je osigurati da su podaci usporedivi. U tu svrhu trebalo bi dodijeliti provedbene ovlasti Komisiji za utvrđivanje zajedničkog predloška i elektroničkih formata za izvještavanje koji bi trebali biti strojno čitljivi u svrhu podnošenja izvješća o informacijama o porezu na dobit na temelju ove Direktive. Pri utvrđivanju tog predloška i tih formata za izvještavanje Komisija bi trebala uzeti u obzir napredak postignut u području digitalizacije i dostupnosti informacija koje objavljuju poduzeća, posebno u pogledu razvoja europske jedinstvene pristupne točke kako je predloženo u njezinoj Komunikaciji od 24. rujna 2020. pod naslovom „Unija tržišta kapitala za ljude i poduzeća – novi akcijski plan”. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(16)

Kako bi se osiguralo postojanje dovoljne razine detaljnosti koja građanima omogućuje bolju procjenu doprinosa multinacionalnih poduzeća blagostanju društva u svakoj državi članici, informacije bi trebalo raščlaniti po državama članicama. Osim toga, informacije o poslovanju multinacionalnih poduzeća trebalo bi također prikazati uz visoku razinu detaljnosti kada je riječ o određenim poreznim jurisdikcijama trećih zemalja koje predstavljaju posebne izazove. Informacije o poslovanju u svim ostalim trećim zemljama trebalo bi navesti na zbirnoj osnovi, osim ako poduzeće želi prikazati detaljnije informacije.

(17)

Za određene porezne jurisdikcije trebalo bi prikazati visoku razinu detaljnosti. U izvješću o informacijama o porezu na dobit uvijek bi trebalo zasebno objaviti informacije za svaku jurisdikciju koja je uključena u priloge Zaključcima Vijeća o EU-ovu revidiranom popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (13) i njihova naknadna ažuriranja koja se posebno odobravaju dvaput godišnje, obično u veljači i listopadu, i objavljuju u Seriji C Službenog lista Europske unije. U Prilogu I. tim Zaključcima Vijeća naveden je „EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe”, dok je u Prilogu II. navedeno „Trenutačno stanje u pogledu suradnje s EU-om s obzirom na obveze koje su preuzele kooperativne jurisdikcije s ciljem provedbe načela dobrog poreznog upravljanja”. Kada je riječ o Prilogu I., jurisdikcije koje bi trebalo razmatrati one su jurisdikcije koje su bile uvrštene na popis 1. ožujka financijske godine za koju treba sastaviti izvješće o informacijama o porezu na dobit. Kada je riječ o Prilogu II., jurisdikcije koje bi trebalo razmatrati one su jurisdikcije koje su navedene u tom prilogu 1. ožujka financijske godine za koju treba sastaviti izvješće o informacijama o porezu na dobit i 1. ožujka prethodne financijske godine.

(18)

Trenutačno otkrivanje podataka koje treba uključiti u izvješće o informacijama o porezu na dobit moglo bi u određenim slučajevima ozbiljno naštetiti poslovnom položaju poduzeća. Stoga bi države članice trebale imati mogućnost poduzećima dopustiti da odgode otkrivanje određenih informacija ograničeni broj godina, pod uvjetom da jasno navedu postojanje odgode, u izvješću iznesu obrazloženje za odgodu i dokumentiraju razloge za odgodu. Informacije koje su poduzeća izostavila trebalo bi objaviti u kasnijem izvješću. Informacije koje se odnose na porezne jurisdikcije uključene u priloge I. i II. Zaključcima Vijeća o EU-ovu revidiranom popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe nikada se ne bi trebale izostaviti.

(19)

Kako bi se povećale transparentnost i odgovornost poduzeća prema ulagateljima, vjerovnicima, ostalim trećim stranama i općoj javnosti te osiguralo primjereno upravljanje, članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela krajnjeg matičnog poduzeća ili samostalnog poduzeća koje ima poslovni nastan u Uniji i koje ima obvezu sastavljanja, objavljivanja i osiguravanja dostupnosti izvješća o informacijama o porezu na dobit, trebali bi imati zajedničku odgovornost za osiguravanje usklađenosti s obvezama izvješćivanja u skladu s ovom Direktivom. Budući da bi članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela poduzeća kćeri koja imaju poslovni nastan u Uniji i koja su pod kontrolom krajnjeg matičnog poduzeća s poslovnim nastanom izvan Unije ili osoba odnosno osobe zaduženi za obavljanje formalnosti u vezi s objavljivanjem za podružnicu mogli imati ograničena saznanja o sadržaju izvješća o informacijama o porezu na dobit koje je pripremilo krajnje matično poduzeće ili bi mogli imati ograničenu mogućnost dobivanja takvih informacija ili takvog izvješća od krajnjeg matičnog poduzeća, odgovornost tih članova odnosno osoba trebala bi obuhvaćati osiguravanje toga da je, prema njihovim saznanjima i sposobnostima, izvješće o informacijama o porezu na dobit krajnjeg matičnog poduzeća ili samostalnog poduzeća sastavljeno i objavljeno na način koji je u skladu s ovom Direktivom ili da su poduzeće kći ili podružnica sastavili, objavili i učinili dostupnima sve informacije koje posjeduju, koje su dobili ili pribavili u skladu s ovom Direktivom. Ako su informacije nepotpune ili je izvješće nepotpuno, odgovornost tih članova odnosno tih osoba trebala bi se protezati na objavljivanje izjave u kojoj se navodi da krajnje matično poduzeće ili samostalno poduzeće nije stavilo na raspolaganje potrebne informacije.

(20)

Kako bi se osiguralo da je javnost svjesna opsega obveza izvješćivanja uvedenih u Direktivu 2013/34/EU ovom Direktivom i usklađenosti s tim obvezama izvješćivanja, države članice trebale bi zahtijevati da ovlašteni revizori i revizorska društva navedu je li poduzeće bilo dužno objaviti izvješće o informacijama o porezu na dobit te da, u slučaju postojanja te dužnosti, navedu je li to izvješće objavljeno.

(21)

Obveze država članica da predvide sankcije i poduzmu sve mjere potrebne kako bi osigurale izvršavanje tih sankcija na temelju Direktive 2013/34/EU primjenjuju se na kršenja nacionalnih odredbi u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit koje provode određena poduzeća i podružnice donesenih na temelju ove Direktive.

(22)

Cilj je ove Direktive povećati transparentnost poduzeća te transparentnost informacija o porezu na dobit i javni nadzor nad tim informacijama prilagodbom postojećeg pravnog okvira kada je riječ o obvezama uvedenima trgovačkim društvima u pogledu objave izvješćâ radi zaštite interesa članova i trećih u smislu članka 50. stavka 2. točke (g) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). U skladu s tumačenjem Suda, a osobito u predmetu C–97/96 Verband deutscher Daihatsu-Händler (14), članak 50. stavak 2. točka (g) UFEU-a odnosi se na potrebu za zaštitom interesa „trećih” općenito, bez razlikovanja ili isključivanja kategorija koje su obuhvaćene tim pojmom. Stoga pojam „treći” ne obuhvaća samo ulagatelje i vjerovnike nego i druge zainteresirane treće strane, uključujući konkurente i opću javnost. Osim toga, cilj uspostave slobode poslovnog nastana, za što su vrlo općenito zadužene institucije na temelju članka 50. stavka 1. UFEU-a, ne može biti ograničen na temelju odredaba članka 50. stavka 2. UFEU-a. S obzirom na to da se ova Direktiva odnosi samo na obvezu objave izvješćâ o informacijama o porezu na dobit, a ne odnosi se na usklađivanje porezâ, članak 50. stavak 1. UFEU-a čini primjerenu pravnu osnovu.

(23)

Kako bi se osiguralo potpuno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i jednaki uvjeti za multinacionalna poduzeća iz Unije i multinacionalna poduzeća iz trećih zemalja, Komisija bi trebala nastaviti istraživati mogućnosti za povećanje pravednosti i porezne transparentnosti. Osobito, Komisija bi u okviru klauzule o preispitivanju, trebala ispitati bi li se, među ostalim, potpunim raščlanjivanjem povećala djelotvornost ove Direktive.

(24)

S obzirom na to da cilj ove Direktive ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina učinka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(25)

Ova je Direktiva odgovor na zabrinutost koju su zainteresirane strane izrazile u pogledu potrebe rješavanja poremećaja na jedinstvenom tržištu bez narušavanja konkurentnosti Unije. Ova Direktiva ne bi trebala prouzročiti nepotrebno administrativno opterećenje za poduzeća. Općenito, u okviru ove Direktive, opseg informacija koje treba objaviti proporcionalan je ciljevima povećanja transparentnosti poduzeća i javnog nadzora. Ovom se Direktivom stoga poštuju temeljna prava i načela posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

(26)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima, države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava veza između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive, zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata.

(27)

Direktivu 2013/34/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive 2013/34/EU

Direktiva 2013/34/EU mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 1. umeće se sljedeći stavak:

„1.a   Mjere za usklađenje propisane člancima od 48.a do 48.e i člankom 51. primjenjuju se i na zakone i druge propise država članica koji se odnose na podružnice koje je u državi članici otvorilo poduzeće na koje se ne primjenjuje pravo države članice, ali koje ima pravni oblik usporediv s vrstama poduzeća navedenima u Prilogu I. Članak 2. primjenjuje se u pogledu tih podružnica u mjeri u kojoj su članci od 48.a do 48.e i članak 51. primjenjivi na takve podružnice.”;

2.

iza članka 48. umeće se sljedeće poglavlje:

„POGLAVLJE 10.a

IZVJEŠĆE O INFORMACIJAMA O POREZU NA DOBIT

Članak 48.a

Definicije koje se odnose na izvješćivanje o informacijama o porezu na dobit

1.   Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„krajnje matično poduzeće” znači poduzeće koje sastavlja konsolidirane financijske izvještaje najveće skupine poduzeća;

2.

„konsolidirani financijski izvještaji” znači financijski izvještaji koje priprema matično poduzeće grupe u kojima se imovina, obveze, vlasnički kapital, prihodi i rashodi iskazuju kao da je riječ o jedinstvenom gospodarskom subjektu;

3.

„porezna jurisdikcija” znači državna ili nedržavna jurisdikcija koja ima fiskalnu autonomiju u pogledu poreza na dobit;

4.

„samostalno poduzeće” znači poduzeće koje nije dio grupe kako je definirana u članku 2. točki 11.

2.   Za potrebe članka 48.b ove Direktive „prihod” ima isto značenje kao i:

(a)

„neto prihod” za poduzeća na koja se primjenjuje pravo države članice koja ne primjenjuju međunarodne računovodstvene standarde donesene na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002; ili

(b)

„prihod” kako je definiran okvirom za financijsko izvještavanje na temelju kojega se pripremaju financijski izvještaji ili u smislu tog okvira, za druga poduzeća.

Članak 48.b

Poduzeća i podružnice koji su dužni izvješćivati o informacijama o porezu na dobit

1.   Države članice zahtijevaju od krajnjih matičnih poduzeća na koja se primjenjuje njihovo nacionalno pravo ako je konsolidirani prihod na datum bilance, kako je izražen u njihovim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne financijske godine premašio ukupno 750 000 000 EUR, da sastave, objave i učine dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit u pogledu potonje od te dvije uzastopne financijske godine.

Države članice osiguravaju da krajnje matično poduzeće više ne podliježe obvezama izvješćivanja navedenima u prvom podstavku ako ukupni konsolidirani prihod na datum bilance, kako je izražen u njegovim konsolidiranim financijskim izvještajima, padne ispod 750 000 000 EUR za svaku od dvije posljednje uzastopne financijske godine.

Države članice zahtijevaju od samostalnih poduzeća na koja se primjenjuje njihovo nacionalno pravo ako je prihod na datum bilance, kako je izražen u njihovim godišnjim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne financijske godine premašio ukupno 750 000 000 EUR, da sastave, objave i učine dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit u pogledu potonje od te dvije uzastopne financijske godine.

Države članice osiguravaju da samostalno poduzeće više ne podliježe obvezama izvješćivanja navedenima u trećem podstavku ako ukupni prihod na datum bilance, kako je izražen u njegovim financijskim izvještajima, padne ispod 750 000 000 EUR za svaku od dvije posljednje uzastopne financijske godine.

2.   Države članice osiguravaju da se pravilo navedeno u stavku 1. ne primjenjuje na samostalna poduzeća ili krajnja matična poduzeća i njihova povezana poduzeća ako takva poduzeća, uključujući njihove podružnice, imaju poslovni nastan, ili imaju stalno mjesto poslovanja ili stalnu poslovnu aktivnost na državnom području samo jedne države članice i ni u jednoj drugoj poreznoj jurisdikciji.

3.   Države članice osiguravaju da se pravilo navedeno u stavku 1. ovog članka ne primjenjuje na samostalna poduzeća i krajnja matična poduzeća ako takva poduzeća ili njihova povezana poduzeća objavljuju izvješće u skladu, s člankom 89. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*1), kojim su obuhvaćene informacije o svim njihovim aktivnostima te, u slučaju krajnjih matičnih poduzeća, o svim aktivnostima svih povezanih poduzeća uključenih u konsolidirane financijske izvještaje.

4.   Države članice zahtijevaju od srednjih i velikih poduzeća kćeri iz članka 3. stavaka 3. i 4. na koja se primjenjuje njihovo nacionalno pravo i koja su pod kontrolom krajnjeg matičnog poduzeća na koje se ne primjenjuje pravo države članice ako je konsolidirani prihod matičnog poduzeća na datum bilance, kako je izražen u njegovim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne financijske godine premašio ukupno 750 000 000 EUR, da objave i učine dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit koje se odnosi na to krajnje matično poduzeće u pogledu potonje od te dvije uzastopne financijske godine.

Ako te informacije ili to izvješće nisu dostupni, poduzeće kći zahtijeva od svojeg krajnjeg matičnog poduzeća da mu dostavi sve informacije potrebne kako bi poduzeće kći moglo ispuniti svoje obveze iz prvog podstavka. Ako krajnje matično poduzeće ne dostavi sve potrebne informacije, poduzeće kći sastavlja, objavljuje i čini dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit koje sadržava sve informacije koje posjeduje, koje je dobilo ili pribavilo zajedno s izjavom u kojoj se navodi da njegovo krajnje matično poduzeće nije stavilo na raspolaganje potrebne informacije.

Države članice osiguravaju da srednja i velika poduzeća kćeri više ne podliježu obvezama izvješćivanja navedenima u ovom stavku ako ukupni konsolidirani prihod krajnjeg matičnog poduzeća na datum bilance, kako je izražen u njegovim konsolidiranim financijskim izvještajima, padne ispod 750 000 000 EUR za svaku od dvije posljednje uzastopne financijske godine.

5.   Države članice zahtijevaju od podružnica koje su na njihovu državnom području otvorila poduzeća na koja se ne primjenjuje pravo države članice da objave i učine dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit koje se odnosi na krajnje matično poduzeće ili samostalno poduzeće iz šestog podstavka točke (a) u pogledu potonje od dvije posljednje uzastopne financijske godine.

Ako te informacije ili to izvješće nisu dostupni, osoba odnosno osobe imenovani za obavljanje formalnosti u vezi s objavljivanjem iz članka 48.e stavka 2. zahtijevaju od krajnjeg matičnog poduzeća ili od samostalnog poduzeća iz ovog stavka šestog podstavka točke (a) da im dostave sve informacije potrebne kako bi te osobe mogle ispuniti svoje obveze.

U slučaju da nisu dostavljene sve potrebne informacije, podružnica sastavlja, objavljuje i čini dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit koje sadržava sve informacije koje posjeduje, koje je dobila ili pribavila zajedno s izjavom u kojoj se navodi da krajnje matično poduzeće ili samostalno poduzeće nije stavilo na raspolaganje potrebne informacije.

Države članice osiguravaju da se obveze izvješćivanja navedene u ovom stavku primjenjuju samo na podružnice čiji je neto prihod za svaku od dvije posljednje uzastopne financijske godine premašio prag kako je prenesen na temelju članka 3. stavka 2.

Države članice osiguravaju da podružnica koja podliježe obvezama izvješćivanja u skladu s ovim stavkom više ne podliježe tim obvezama ako njezin neto prihod za svaku od dvije posljednje uzastopne financijske godine padne ispod praga kako je prenesen na temelju članka 3. stavka 2.

Države članice osiguravaju da se pravila navedena u ovom stavku primjenjuju na podružnicu samo ako su ispunjeni sljedeći kriteriji:

(a)

poduzeće koje je otvorilo podružnicu jest povezano poduzeće u okviru grupe na čije se krajnje matično poduzeće ne primjenjuje pravo države članice i čiji je konsolidirani prihod, kako je izražen u njegovim konsolidiranim financijskim izvještajima, na datum bilance za svaku od dvije posljednje uzastopne financijske godine premašio ukupno 750 000 000 EUR, ili je samostalno poduzeće čiji je prihod na datum bilance, kako je izražen u njegovim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne financijske godine premašio ukupno 750 000 000 EUR; i

(b)

krajnje matično poduzeće iz točke (a) ovog podstavka nema srednje ili veliko poduzeće kćer kako je navedeno u stavku 4.

Države članice osiguravaju da podružnica više ne podliježe obvezama izvješćivanja navedenima u ovom stavku ako kriterij predviđen u točki (a) više nije ispunjen tijekom dvije uzastopne financijske godine.

6.   Države članice ne primjenjuju pravila navedena u stavcima 4. i 5. ovog članka ako je krajnje matično poduzeće ili samostalno poduzeće na koje se ne primjenjuje pravo države članice sastavilo izvješće o informacijama o porezu na dobit na način koji je u skladu s člankom 48.c te to izvješće ispunjava sljedeće kriterije:

(a)

dostupno je javnosti, besplatno i u strojno čitljivom elektroničkom formatu za izvještavanje:

i.

na internetskim stanicama tog krajnjeg matičnog poduzeća ili tog samostalnog poduzeća;

ii.

na najmanje jednom od službenih jezika Unije;

iii.

najkasnije 12 mjeseci nakon datuma bilance financijske godine za koju se izvješće sastavlja; i

(b)

u njemu se navode naziv i sjedište pojedinačnog poduzeća kćeri ili naziv i adresa pojedinačne podružnice na koje se primjenjuje pravo države članice i koji su objavili izvješće u skladu s člankom 48.d stavkom 1.

7.   Države članice zahtijevaju od poduzeća kćeri ili od podružnica na koje se ne primjenjuju odredbe stavaka 4. i 5. ovog članka da objave i učine dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit ako je jedina svrha takvih poduzeća kćeri ili podružnica izbjegavanje zahtjeva u vezi s izvješćivanjem navedenih u ovom poglavlju.

Članak 48.c

Sadržaj izvješća o informacijama o porezu na dobit

1.   Izvješće o informacijama o porezu na dobit koje se zahtijeva u skladu s člankom 48.b obuhvaća informacije koje se odnose na sve aktivnosti samostalnog poduzeća ili krajnjeg matičnog poduzeća, uključujući aktivnosti svih povezanih poduzeća konsolidiranih u financijskim izvještajima za relevantnu financijsku godinu.

2.   Informacije iz stavka 1. sastoje se od:

(a)

naziva krajnjeg matičnog poduzeća ili samostalnog poduzeća, dotične financijske godine, valute koja se upotrebljava za podnošenje izvješća i, ako je to primjenjivo, popisa svih poduzeća kćeri konsolidiranih u financijskim izvještajima krajnjeg matičnog poduzeća, za relevantnu financijsku godinu, s poslovnim nastanom u Uniji ili u poreznim jurisdikcijama uključenima u priloge I. i II. Zaključcima Vijeća o EU-ovu revidiranom popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe;

(b)

kratkog opisa prirode njihovih aktivnosti;

(c)

broja zaposlenika na puno radno vrijeme;

(d)

prihoda koje treba izračunati kao:

i.

zbroj neto prihoda, drugog prihoda od poslovanja, prihoda od sudjelujućih udjela, isključujući dividende primljene od povezanih poduzeća, prihoda od drugih ulaganja i zajmova koji su dio trajnih sredstava, drugih prihoda od kamata i sličnih prihoda navedenih u prilozima V. i VI. ovoj Direktivi; ili

ii.

prihod kako je definiran okvirom za financijsko izvještavanje na temelju kojega se pripremaju financijski izvještaji, isključujući vrijednosna usklađivanja i dividende primljene od povezanih poduzeća;

(e)

iznos dobiti ili gubitka prije poreza na dobit;

(f)

iznos obračunanog poreza na dobit tijekom relevantne financijske godine, koji treba izračunati kao tekući porezni rashod koji je priznat u vezi s oporezivom dobiti ili gubitkom financijske godine poduzećâ i podružnica u relevantnoj poreznoj jurisdikciji;

(g)

iznos plaćenog poreza na dobit u gotovini, koji treba izračunati kao iznos poreza na dobit koji su poduzeća i podružnice u relevantnoj poreznoj jurisdikciji platili tijekom relevantne financijske godine; i

(h)

iznos akumulirane dobiti na kraju relevantne financijske godine.

Za potrebe točke (d) prihodi obuhvaćaju transakcije s povezanim strankama.

Za potrebe točke (f) tekući porezni rashod odnosi se samo na aktivnosti poduzeća u relevantnoj financijskoj godini i ne uključuje odgođene poreze ili rezerviranja za neizvjesne porezne obveze.

Za potrebe točke (g) plaćeni porezi uključuju porez po odbitku koji su platila druga poduzeća u odnosu na plaćanja poduzećima i podružnicama unutar grupe.

Za potrebe točke (h) akumulirana dobit znači zbroj dobiti iz proteklih financijskih godina i iz relevantne financijske godine za koju još nije odlučeno o raspodjeli. Kada je riječ o podružnicama, akumulirana dobit jest dobit poduzeća koje je otvorilo podružnicu.

3.   Države članice dopuštaju da se o informacijama navedenima u stavku 2. ovog članka izvijesti na temelju uputa za izvješćivanje iz odjeljka III. dijelova B i C Priloga III. Direktivi Vijeća 2011/16/EU (*2).

4.   Informacije iz stavka 2. ili 3. ovog članka iskazuju se upotrebom zajedničkog predloška i strojno čitljivih elektroničkih formata za izvještavanje. Komisija provedbenim aktima utvrđuje taj zajednički predložak i te elektroničke formate za izvještavanje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 50. stavka 2.

5.   U izvješću o informacijama o porezu na dobit iskazuju se informacije iz stavka 2. ili 3. zasebno za svaku državu članicu. Ako se država članica sastoji od nekoliko poreznih jurisdikcija, informacije se objedinjuju na razini države članice.

U izvješću o informacijama o porezu na dobit iskazuju se i informacije iz stavka 2. ili stavka 3. ovog članka zasebno za svaku poreznu jurisdikciju koja je 1. ožujka financijske godine za koju se izvješće treba sastaviti navedena u Prilogu I. Zaključcima Vijeća o EU-ovu revidiranom popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe te se u njemu takve informacije dostavljaju zasebno za svaku poreznu jurisdikciju koja je 1. ožujka financijske godine za koju se izvješće treba sastaviti i 1. ožujka prethodne financijske godine bila navedena u Prilogu II. Zaključcima Vijeća o EU-ovu revidiranom popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe.

U izvješću o informacijama o porezu na dobit iskazuju se i informacije iz stavka 2. ili 3. na zbirnoj osnovi za ostale porezne jurisdikcije.

Informacije se pripisuju svakoj relevantnoj poreznoj jurisdikciji na temelju poslovnog nastana, postojanja stalnog mjesta poslovanja ili stalne poslovne aktivnosti koja, s obzirom na aktivnosti grupe ili samostalnog poduzeća, može podlijegati obvezi poreza na dobit u toj poreznoj jurisdikciji.

Ako aktivnosti nekoliko povezanih poduzeća mogu podlijegati porezu na dobit u jednoj poreznoj jurisdikciji, informacije koje se pripisuju toj poreznoj jurisdikciji zbroj su informacija koje se odnose na takve aktivnosti svakog povezanog poduzeća i njihovih podružnica u toj poreznoj jurisdikciji.

Informacije o jednoj određenoj aktivnosti ne pripisuju se istodobno više poreznih jurisdikcija.

6.   Države članice mogu dopustiti da se jedna ili više informacija koje se inače moraju objaviti u skladu sa stavkom 2. ili stavkom 3. privremeno izostave iz izvješća ako bi se njihovim otkrivanjem ozbiljno naštetilo poslovnom položaju poduzeća na koja se izvješće odnosi. Svako izostavljanje mora se jasno navesti u izvješću zajedno s valjanim obrazloženjem razlogâ za to izostavljanje.

Države članice osiguravaju da se sve informacije izostavljene na temelju prvog podstavka objave u kasnijem izvješću o informacijama o porezu na dobit najkasnije pet godina od datuma izvornog izostavljanja.

Države članice osiguravaju da se informacije koje se odnose na porezne jurisdikcije uključene u priloge I. i II. Zaključcima Vijeća o EU-ovu revidiranom popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe iz stavka 5. ovog članka nikada ne smiju izostaviti.

7.   U izvješće o informacijama o porezu na dobit može se uključiti, ako je to primjenjivo na razini grupe, općeniti prikaz u kojem se navode pojašnjenja eventualnih bitnih odstupanja između iznosa objavljenih na temelju stavka 2. točaka (f) i (g), uzimajući pritom u obzir, prema potrebi, odgovarajuće iznose iz prethodnih financijskih godina.

8.   Valuta koja se upotrebljava u izvješću o informacijama o porezu na dobit jest valuta u kojoj su iskazani konsolidirani financijski izvještaji krajnjeg matičnog poduzeća ili godišnji financijski izvještaji samostalnog poduzeća. Države članice ne zahtijevaju da se to izvješće objavi u valuti koja nije valuta koja se upotrebljava u financijskim izvještajima.

Međutim, u slučaju navedenom u članku 48.b stavku 4. drugom podstavku, valuta koja se upotrebljava u izvješću o informacijama o porezu na dobit jest valuta u kojoj poduzeće kći objavljuje svoje godišnje financijske izvještaje.

9.   Države članice koje nisu uvele euro mogu preračunati prag od 750 000 000 EUR u svoju nacionalnu valutu. Pri takvom preračunavanju te države članice moraju primijeniti tečaj koji se primjenjuje na 21. prosinca 2021., koji je objavljen u Službenom listu Europske unije. Te države članice mogu povećati ili smanjiti pragove za najviše 5 % kako bi se dobio zaokruženi iznos u nacionalnim valutama.

Pragovi iz članka 48.b stavaka 4. i 5. preračunavaju se u istovjetni iznos u nacionalnoj valuti bilo koje relevantne treće zemlje primjenom tečaja koji se primjenjuje na 21. prosinca 2021. i zaokružuju na najbližu tisućicu.

10.   U izvješću o informacijama o porezu na dobit navodi se je li pripremljeno u skladu sa stavkom 2. ili stavkom 3. ovog članka.

Članak 48.d

Objavljivanje i dostupnost

1.   Izvješće o informacijama o porezu na dobit i izjava navedena u članku 48.b ove Direktive objavljuju se u roku od 12 mjeseci od datuma bilance za financijsku godinu za koju se izvješće sastavlja kako je predvidjela svaka država članica u skladu s člancima od 14. do 28. Direktive (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća (*3) i, kad je to relevantno, u skladu s člankom 36. Direktive (EU) 2017/1132.

2.   Države članice osiguravaju da se izvješće o informacijama o porezu na dobit i izjava koje objavljuju poduzeća u skladu sa stavkom 1. ovog članka besplatno učine dostupnima javnosti na najmanje jednom od službenih jezika Unije najkasnije 12 mjeseci nakon datuma bilance za financijsku godinu za koju je izvješće sastavljeno na internetskim stranicama:

(a)

poduzeća ako se primjenjuje članak 48.b stavak 1.;

(b)

poduzeća kćeri ili povezanog poduzeća ako se primjenjuje članak 48.b stavak 4.; ili

(c)

podružnice ili poduzeća koje je otvorilo podružnicu ili povezanog poduzeća ako se primjenjuje članak 48.b stavak 5.

3.   Države članice mogu poduzeća izuzeti od primjene pravila navedenih u stavku 2. ovog članka ako je izvješće o informacijama o porezu na dobit koje je objavljeno u skladu sa stavkom 1. ovog članka istodobno učinjeno dostupnim javnosti u strojno čitljivom elektroničkom formatu za izvještavanje na internetskim stranicama registra iz članka 16. Direktive (EU) 2017/1132, i to besplatno za bilo koju treću stranu koja se nalazi u Uniji. Internetske stanice poduzećâ i podružnica iz stavka 2. ovog članka moraju sadržavati informacije o tom izuzeću i upućivanje na internetske stranice relevantnog registra.

4.   Izvješće iz članka 48.b stavaka 1., 4., 5., 6. i 7. i, ako je to primjenjivo, izjava iz stavaka 4. i 5. tog članka ostaju dostupni na relevantnim internetskim stranicama tijekom najmanje pet uzastopnih godina.

Članak 48.e

Odgovornost za sastavljanje, objavljivanje i dostupnostizvješća o informacijama o porezu na dobit

1.   Države članice osiguravaju da članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela krajnjih matičnih poduzeća ili samostalnih poduzeća iz članka 48.b stavka 1., djelujući u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene na temelju nacionalnog prava, imaju zajedničku odgovornost osigurati da se izvješće o informacijama o porezu na dobit sastavlja, objavljuje te da je učinjeno dostupnim u skladu s člancima 48.b, 48.c i 48.d.

2.   Države članice osiguravaju da članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela poduzeća kćeri iz članka 48.b stavka 4. ove Direktive i osoba odnosno osobe imenovani za obavljanje formalnosti u vezi s objavljivanjem iz članka 41. Direktive (EU) 2017/1132 za podružnice iz članka 48.b stavka 5. ove Direktive, djelujući u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene na temelju nacionalnog prava, imaju zajedničku odgovornost osigurati da je, prema njihovim saznanjima i sposobnostima, izvješće o informacijama o porezu na dobit sastavljeno na način koji u skladu s člancima 48.b i 48.c odnosno da je usklađeno, kako je to relevantno, s člancima 48.b i 48.c te da je objavljeno i učinjeno dostupnim u skladu s člankom 48.d.

Članak 48.f

Izjava ovlaštenog revizora

Države članice zahtijevaju da se, ako se zahtijeva da ovlašteni revizor ili više njih ili revizorsko društvo ili više njih provede reviziju financijskih izvještaja poduzeća na koje se primjenjuje pravo države članice, u revizorskom izvješću navede je li poduzeće za financijsku godinu koja prethodi financijskoj godini za koju su pripremljeni financijski izvještaji koji su predmet revizije bilo dužno u skladu s člankom 48.b objaviti izvješće o informacijama o porezu na dobit i, ako jest, je li to izvješće objavljeno u skladu s člankom 48.d.

Članak 48.g

Datum početka izvješćivanja o informacijama o porezu na dobit

Države članice osiguravaju da se zakoni i drugi propisi kojima se prenose članci od 48.a do 48.f primjenjuju najkasnije od datuma početka prve financijske godine koja započinje 22. lipnja 2024. ili nakon tog datuma.

Članak 48.h

Datum početka izvješćivanja o informacijama o porezu na dobit

Komisija do 22. lipnja 2027. podnosi izvješće o usklađenosti s obvezama izvješćivanja navedenima u člancima od 48.a do 48.f i učinku tih obveza izvješćivanja te, uzimajući u obzir stanje na razini OECD-a, potrebu za osiguravanjem dostatne razine transparentnosti i potrebu za očuvanjem i osiguravanjem konkurentnog okružja za poduzeća i privatna ulaganja, posebno preispituje i procjenjuje bi li bilo primjereno obvezu izvješćivanja o informacijama o porezu na dobit navedenu u članku 48.b proširiti na velika poduzeća i velike grupe kako su definirani u članku 3. stavku 4. odnosno članku 3. stavku 7. i proširiti sadržaj izvješća o informacijama o porezu na dobit naveden u članku 48.c kako bi se njime obuhvatile dodatne stavke. U tom izvješću Komisija također procjenjuje učinak iskazivanja poreznih informacija na zbirnoj osnovi za porezne jurisdikcije trećih zemalja kako je predviđeno u članku 48.c stavku 5. i privremenog izostavljanja informacija predviđenog u članku 48.c stavku 6. na djelotvornost ove Direktive.

Komisija podnosi to izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, prema potrebi zajedno sa zakonodavnim prijedlogom.

(*1)  Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.)."

(*2)  Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.)."

(*3)  Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (SL L 169, 30.6.2017., str. 46.).”;"

3.

u članku 49. umeće se sljedeći stavak:

„3.a   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (*4)

(*4)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”."

Članak 2.

Prenošenje

1.   Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom do 22. lipnja 2023. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 24. studenoga 2021.

Za Europski parlament

Predsjednik

D. M. SASSOLI

Za Vijeće

Predsjednik

A. LOGAR


(1)  SL C 487, 28.12.2016., str. 62.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. (SL C 108, 26.3.2021., str. 623.) i stajalište Vijeća u prvom čitanju od 28. rujna 2021. (još nije objavljeno u Službenom listu). Stajalište Europskog parlamenta od 11. studenoga 2021. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  SL C 108, 26.3.2021., str. 8.

(4)  Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

(5)  Direktiva 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o uspostavljanju općeg okvira za obavješćivanje i savjetovanje s radnicima u Europskoj zajednici (SL L 80, 23.3.2002., str. 29.).

(6)  Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

(7)  Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (SL L 169, 30.6.2017., str. 46.).

(8)  Direktiva Vijeća 86/635/EEZ od 8. prosinca 1986. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija (SL L 372, 31.12.1986., str. 1.).

(9)  Direktiva Vijeća 91/674/EEZ od 19. prosinca 1991. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima društava za osiguranje (SL L 374, 31.12.1991., str. 7.).

(10)  Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(11)  Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).

(12)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(13)  Vidjeti Zaključke Vijeća o revidiranom EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe i njihove priloge (SL C 413 I , 12.10.2021, p. 1.).

(14)  Presuda Suda od 4. prosinca 1997., Verband deutscher Daihatsu-Händler, C-97/96, ECLI:EU:C:1997:581.


II. Nezakonodavni akti

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

1.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 429/15


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2021/2102

od 28. lipnja 2021.

o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Sporazuma o zajedničkom zračnom prostoru između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 100. stavak 2. u vezi s člankom 218. stavcima 5. i 7.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Vijeće je 1. prosinca 2016. ovlastilo Komisiju za otvaranje pregovora s Republikom Armenijom o sporazumu o zajedničkom zračnom prostoru. Pregovori su uspješno zaključeni parafiranjem Sporazuma o zajedničkom zračnom prostoru između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane („Sporazum”) 24. studenoga 2017.

(2)

Potpisivanje Sporazuma u ime Unije i njegova privremena primjena ne utječu na podjelu nadležnosti između Unije i njezinih država članica. Ovu Odluku ne bi trebalo tumačiti na način da Unija iskorištava svoju mogućnost za izvršavanje svoje vanjske nadležnosti u odnosu na područja obuhvaćena Sporazumom koja su u podijeljenoj nadležnosti, u mjeri u kojoj Unija tu nadležnost još nije izvršavala na unutarnjoj razini.

(3)

Sporazum bi trebalo potpisati i privremeno primjenjivati do završetka postupaka potrebnih za njegovo stupanje na snagu.

(4)

Primjereno je utvrditi postupak koji treba slijediti s obzirom na stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u pogledu odluka Zajedničkog odbora iz članka 27. stavka 7. Sporazuma koje se odnose na uključivanje zakonodavstva Unije u Prilog II. Sporazumu,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odobrava se potpisivanje u ime Unije Sporazuma o zajedničkom zračnom prostoru između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane, podložno sklapanju navedenog Sporazuma (1).

Članak 2.

Predsjednika Vijeća ovlašćuje se da odredi jednu ili više osoba ovlaštenih za potpisivanje Sporazuma u ime Unije.

Članak 3.

Sporazum se privremeno primjenjuje u skladu s njegovim člankom 30. stavcima 4. i 5. do završetka postupaka potrebnih za njegovo stupanje na snagu.

Članak 4.

Komisija je ovlaštena da, nakon dovoljno ranog savjetovanja s Vijećem ili njegovim pripremnim tijelima, kako o tome odluči Vijeće, donese stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u pogledu odluka Zajedničkog odbora iz članka 27. stavka 7. Sporazuma koje se odnose na reviziju Priloga II. Sporazumu, u mjeri u kojoj se to odnosi na uključivanje zakonodavstva Unije u navedeni prilog, podložno potrebnim tehničkim prilagodbama.

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Luxembourgu 28. lipnja 2021.

Za Vijeće

Predsjednica

M. do C. ANTUNES


(1)  Vidjeti stranicu 17 ovoga Službenog lista.


1.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 429/17


SPORAZUM O ZAJEDNIČKOM ZRAČNOM PROSTORU

između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane

SADRŽAJ

Članak 1.: Cilj

Članak 2.: Definicije

Glava I.: Gospodarske odredbe

Članak 3.: Dodjela prava

Članak 4.: Odobrenje za rad i tehnička dozvola

Članak 5.: Odbijanje, opoziv, suspenzija ili ograničenje odobrenja za rad i tehničke dozvole

Članak 6.: Ulaganja u zračne prijevoznike

Članak 7.: Usklađenost sa zakonima i propisima

Članak 8.: Pošteno tržišno natjecanje

Članak 9.: Komercijalne mogućnosti

Članak 10.: Carine i davanja

Članak 11.: Korisničke naknade

Članak 12.: Tarife i vozarine zračnog prijevoza

Članak 13.: Statistički podaci

Glava II.: Regulatorna suradnja

Članak 14.: Sigurnost zračnog prometa

Članak 15.: Zaštita zračnog prometa

Članak 16.: Upravljanje zračnim prometom

Članak 17.: Okoliš

Članak 18.: Odgovornost zračnih prijevoznika

Članak 19.: Zaštita potrošača

Članak 20.: Računalni sustavi rezervacija

Članak 21.: Socijalni aspekti

Glava III.: Institucionalne i završne odredbe

Članak 22.: Tumačenje i provedba

Članak 23.: Zajednički odbor

Članak 24.: Rješavanje sporova i arbitraža

Članak 25.: Zaštitne mjere

Članak 26.: Odnos s drugim sporazumima

Članak 27.: Izmjene

Članak 28.: Prestanak

Članak 29.: Registracija

Članak 30.: Stupanje na snagu i privremena primjena

Članak 31.: Vjerodostojni tekstovi

PRILOG I. Prijelazne odredbe

PRILOG II. Pravila primjenjiva na civilno zrakoplovstvo

KRALJEVINA BELGIJA,

REPUBLIKA BUGARSKA,

ČEŠKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,

REPUBLIKA ESTONIJA,

IRSKA,

HELENSKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,

FRANCUSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA HRVATSKA,

TALIJANSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA CIPAR,

REPUBLIKA LATVIJA,

REPUBLIKA LITVA,

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,

MAĐARSKA,

REPUBLIKA MALTA,

KRALJEVINA NIZOZEMSKA,

REPUBLIKA AUSTRIJA,

REPUBLIKA POLJSKA,

PORTUGALSKA REPUBLIKA,

RUMUNJSKA,

REPUBLIKA SLOVENIJA,

SLOVAČKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA FINSKA,

KRALJEVINA ŠVEDSKA,

kao stranke Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, dalje u tekstu „Ugovori EU-a”, i kao države članice Europske unije, dalje u tekstu zajednički „države članice EU-a” ili pojedinačno „država članica EU-a”,

i EUROPSKA UNIJA,

s jedne strane,

i REPUBLIKA ARMENIJA, dalje u tekstu „Armenija”,

s druge strane;

dalje u tekstu zajednički „stranke”,

države članice EU-a i Armenija stranke su Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, otvorene za potpisivanje u Chicagu 7. prosinca 1944., zajedno s Europskom unijom;

UZIMAJUĆI U OBZIR Sporazum o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane, potpisan u Luxembourgu 22. travnja 1996.;

ŽELEĆI stvoriti zajednički zračni prostor (dalje u tekstu „ZZP”) na temelju cilja otvaranja pristupa tržištima stranaka, uz jednake uvjete tržišnog natjecanja, nediskriminaciju i poštovanje istih pravila, uključujući u područjima sigurnosti, zaštite, upravljanja zračnim prometom, tržišnog natjecanja, socijalnih aspekata i okoliša;

ŽELEĆI poboljšati usluge zračnog prijevoza i promicati međunarodni zrakoplovni sustav temeljen na nediskriminaciji te otvorenom i poštenom tržišnom natjecanju među zračnim prijevoznicima na tržištu;

ŽELEĆI promicati svoje interese u pogledu zračnog prijevoza;

PREPOZNAJUĆI važnost koju povezanost učinkovitim zračnim prijevozom ima za promicanje trgovine, turizma, ulaganja te gospodarskog i društvenog razvoja;

SLAŽUĆI SE da je primjereno temeljiti pravila ZZP-a na relevantnom zakonodavstvu koje je na snazi u Europskoj uniji, kako je utvrđeno u Prilogu II. ovom Sporazumu;

PREPOZNAJUĆI da potpuna usklađenost s pravilima ZZP-a strankama omogućuje uživanje punih prednosti ZZP-a, uključujući otvaranje pristupa tržištima i ostvarivanje najvećih mogućih koristi za potrošače, industriju i radnike obiju stranaka;

PREPOZNAJUĆI da se stvaranje ZZP-a i provedba njegovih pravila ne mogu postići bez prijelaznih aranžmana, prema potrebi, i da je odgovarajuća pomoć važna u tom pogledu;

ŽELEĆI osigurati najviši stupanj sigurnosti i zaštite u zračnom prijevozu i potvrđujući ozbiljnu zabrinutost zbog djela ili prijetnji protiv sigurnosti zrakoplovâ koja ugrožavaju sigurnost osoba ili imovine, negativno utječu na rad zrakoplova i narušavaju povjerenje putnika u sigurnost civilnog zrakoplovstva;

ODLUČNE da maksimalno iskoriste moguće prednosti regulatorne suradnje i usklađivanja svojih zakona i propisa u području civilnog zrakoplovstva;

POTVRĐUJUĆI znatne moguće koristi koje mogu proizaći iz konkurentnih usluga zračnog prijevoza i djelatnosti održivog zračnog prijevoza;

ŽELEĆI potaknuti slobodno, pošteno i nenarušeno tržišno natjecanje, prepoznajući da subvencije mogu negativno utjecati na tržišno natjecanje i ugroziti osnovne ciljeve ovog Sporazuma te prepoznajući da se bez ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja za zračne prijevoznike uz slobodno, pošteno i nenarušeno tržišno natjecanje možda ne mogu ostvariti moguće koristi;

NAMJERAVAJUĆI proširiti okvir postojećih sporazuma i dogovora između stranaka s ciljem otvaranja pristupa tržištima i ostvarivanja najvećih mogućih koristi za potrošače, pošiljatelje, zračne prijevoznike i zračne luke i njihove zaposlenike, zajednice te druge koji ostvaruju posredne koristi;

POTVRĐUJUĆI važnost zaštite okoliša pri razvoju i provedbi politike u području međunarodnog zrakoplovstva;

POTVRĐUJUĆI potrebu za hitnim mjerama za suočavanje s klimatskim promjenama i nastavkom suradnje s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova u sektoru zrakoplovstva, na način koji je u skladu s multilateralnim sporazumima o tom pitanju, a posebno s relevantnim instrumentima Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (dalje u tekstu „ICAO”) i Pariškim sporazumom od 12. prosinca 2015. donesenim u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama;

POTVRĐUJUĆI važnost zaštite potrošača, među ostalim i zaštita koje se pružaju Konvencijom o ujednačavanju određenih pravila za međunarodni zračni prijevoz, potpisanom u Montrealu 28. svibnja 1999., i postizanja odgovarajuće razine zaštite potrošača u vezi s uslugama zračnog prijevoza te prepoznajući potrebu za uzajamnom suradnjom u ovom području;

PREPOZNAJUĆI da se poboljšanim komercijalnim mogućnostima ne namjerava ugroziti njihove standarde rada ili standarde povezane s radom te potvrđujući važnost socijalne dimenzije međunarodnog zrakoplovstva i razmatranja učinaka otvaranja pristupa tržištima na radnu snagu, uvjete zapošljavanja i uvjete rada;

UZIMAJUĆI U OBZIR važnost boljeg pristupa industrije u sektoru zračnog prijevoza kapitalu radi daljnjeg razvoja zračnog prijevoza;

PREPOZNAJUĆI moguće koristi od omogućivanja pristupanja trećih zemalja ovom Sporazumu;

ŽELEĆI sklopiti sporazum o zračnom prijevozu, kojim se dopunjuje Konvencija o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu,

SPORAZUMJELI SU SE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Cilj

Cilj je ovog Sporazuma stvaranje zajedničkog zračnog prostora između stranaka utemeljenog na postupnom otvaranju tržišta, liberalizaciji vlasništva i nadzora nad zračnim prijevoznicima, poštenim i jednakim uvjetima tržišnog natjecanja, nediskriminaciji i zajedničkim pravilima, među ostalim i u područjima sigurnosti, zaštite, upravljanja zračnim prometom, socijalnih aspekata i okoliša. U tom se cilju ovim Sporazumom utvrđuju pravila koja se primjenjuju među strankama. Ta pravila uključuju odredbe utvrđene zakonodavstvom navedenim u Prilogu II.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ovog Sporazuma, osim ako je drukčije navedeno, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„Sporazum” znači ovaj Sporazum, njegovi prilozi i dodaci te njegove izmjene;

2.

„zračni prijevoz” znači prijevoz putnika, prtljage, tereta i pošte, odvojeno ili u kombinaciji, koji se obavlja zrakoplovom i koji se nudi javnosti uz naknadu ili za najam, uključujući usluge redovitog zračnog prijevoza i usluge neredovitog zračnog prijevoza;

3.

„utvrđivanje državne pripadnosti” znači utvrđenje da zračni prijevoznik koji predlaže pružanje usluga zračnog prijevoza u okviru ovog Sporazuma ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 4. u pogledu njegova vlasništva, njegova učinkovitog nadzora i njegova glavnog poslovnog sjedišta;

4.

„utvrđivanje sposobnosti” znači unatvrđenje da zračni prijevoznik koji predlaže pružanje usluga zračnog prijevoza u okviru ovog Sporazuma ima zadovoljavajuću financijsku sposobnost i odgovarajuću upravljačku stručnost za pružanje takvih usluga te je spreman postupati u skladu sa zakonima, propisima i zahtjevima kojima se uređuje pružanje takvih usluga;

5.

„nadležno tijelo” znači državna agencija ili državni subjekt odgovoran za administrativne funkcije u okviru ovog Sporazuma;

6.

„Konvencija” znači Konvencija o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, otvorena za potpisivanje u Chicagu 7. prosinca 1944., i uključuje:

(a)

sve izmjene koje su stupile na snagu u skladu s člankom 94. točkom (a) Konvencije i koje su ratificirale i Armenija i država članica EU-a ili države članice EU-a, i koje su relevantne za predmetno pitanje; te

(b)

sve priloge ili sve izmjene prilogâ donesene u skladu s člankom 90. Konvencije, u mjeri u kojoj se taj prilog ili ta izmjena u bilo kojem trenutku primjenjuje i na Armeniju i na državu članicu EU-a ili na države članice EU-a, i koji su relevantni za predmetno pitanje;

7.

„puni trošak” znači trošak pružanja usluge uvećan za razuman iznos administrativnih troškova;

8.

„međunarodni zračni prijevoz” znači zračni prijevoz koji prolazi zračnim prostorom koji se nalazi iznad državnog područja više od jedne države;

9.

„glavno poslovno sjedište” znači glavno sjedište ili registrirani ured zračnog prijevoznika na državnom području stranke u kojoj se izvršavaju glavne financijske funkcije i provodi operativni nadzor nad zračnim prijevoznikom, uključujući upravljanje kontinuiranom plovidbenošću;

10.

„zaustavljanje u svrhe koje nisu povezane s prijevozom” znači slijetanje u bilo koju svrhu osim ukrcaja ili iskrcaja putnika, prtljage, tereta ili pošte u zračnom prijevozu;

11.

„tarife zračnog prijevoza” znači cijene koje se za zračni prijevoz putnika (uključujući sve ostale povezane vrste prijevoza) plaćaju zračnim prijevoznicima ili njihovim zastupnicima ili drugim prodavateljima karata te uvjeti pod kojima se te cijene primjenjuju, uključujući naknadu i uvjete koji se nude agenciji te ostalim pomoćnim službama;

12.

„vozarine zračnog prijevoza” znači cijene koje se plaćaju za zračni prijevoz tereta (uključujući sve ostale povezane vrste prijevoza) te uvjeti pod kojima se te cijene primjenjuju, uključujući naknadu i uvjete koji se nude agenciji te ostalim pomoćnim službama;

13.

„državno područje” znači, kad je riječ o Armeniji, državno područje Republike Armenije i, kad je riječ o Europskoj uniji i državama članicama EU-a, kopneno područje, unutarnje vode i teritorijalno more država članica EU-a na koje se primjenjuju Ugovori EU-a i u skladu s uvjetima utvrđenima u Ugovorima EU-a, te zračni prostor iznad njih;

14.

„korisnička naknada” znači naknada koja se naplaćuje zračnim prijevoznicima za korištenje objekata ili usluga u zračnim lukama, u području okoliša u zračnim lukama, u području zračne plovidbe ili zaštite zračnog prometa, uključujući povezane usluge i objekte;

15.

„samostalno obavljanje usluga” znači situacija u kojoj korisnik zračne luke izravno pruža sam za sebe jednu ili više kategorija zemaljskih usluga i za pružanje takvih usluga ne sklapa ugovor bilo koje vrste s trećom osobom; za potrebe ove definicije korisnici zračne luke ne smatraju se u međusobnim odnosima trećim osobama ako:

(a)

jedan korisnik ima većinski udio u vlasništvu drugog; ili

(b)

jedno te isto tijelo ima većinski udio u vlasništvu oba korisnika zračne luke;

16.

„pravo pete slobode” znači pravo ili povlastica koju jedna država („država davateljica”) daje zračnim prijevoznicima iz druge države („država primateljica”) za pružanje usluga međunarodnog zračnog prijevoza između državnog područja države davateljice i državnog područja treće države, pod uvjetom da se polazište ili odredište tih usluga nalazi na državnom području države primateljice;

17.

„treća zemlja” znači zemlja koja nije država članica EU-a ili Armenija.

GLAVA I.

GOSPODARSKE ODREDBE

Članak 3.

Dodjela prava

1.   Prava utvrđena u ovom članku podliježu prijelaznim odredbama sadržanima u Prilogu I. ovom Sporazumu.

Prava prometovanja i popis ruta

2.   Svaka stranka drugoj stranci na nediskriminirajućoj osnovi dodjeljuje sljedeća prava kako bi zračni prijevoznici iz druge stranke mogli obavljati međunarodni zračni prijevoz:

(a)

pravo letenja preko njezina državnog područja bez slijetanja;

(b)

pravo zaustavljanja na njezinu državnom području u svrhe koje nisu povezane s prijevozom;

(c)

pravo obavljanja redovitog i neredovitog međunarodnog zračnog prijevoza putnika, tereta ili kombinacije tereta i putnika između točaka (1) na sljedećim rutama:

i.

za zračne prijevoznike iz Europske unije:

 

točke u Europskoj uniji – međutočke na državnim područjima partnerâ u okviru Europske politike susjedstva (2), stranaka Multilateralnog sporazuma o uspostavi Europskog zajedničkog zračnog prostora (3) ili država članica Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (4) – točke u Armeniji – daljnje točke;

ii.

za zračne prijevoznike iz Armenije:

 

točke u Armeniji – međutočke na državnim područjima partnerâ u okviru Europske politike susjedstva, stranaka Multilateralnog sporazuma o uspostavi Europskog zajedničkog zračnog prostora ili država članica Europskog udruženja za slobodnu trgovinu – točke u Europskoj uniji;

(d)

druga prava utvrđena u ovom Sporazumu.

Operativna fleksibilnost

3.   Zračni prijevoznici iz svake stranke mogu u pogledu bilo kojeg leta ili svih letova i prema vlastitom nahođenju na rutama navedenima u stavku 2.:

(a)

izvoditi letove u jednom ili drugom smjeru ili u oba smjera;

(b)

kombinirati različite brojeve letova u jednoj zrakoplovnoj operaciji;

(c)

opsluživati međutočke, daljnje točke i točke na državnim područjima stranaka u bilo kojoj kombinaciji i bilo kojim redoslijedom u skladu s odredbama stavka 2.;

(d)

izostaviti zaustavljanja na bilo kojoj točki ili bilo kojim točkama;

(e)

prebaciti promet s bilo kojeg svojeg zrakoplova na bilo koji drugi vlastiti zrakoplov na bilo kojoj točki (promjena zrakoplova uz zadržavanje istog broja leta);

(f)

zaustaviti se na bilo kojoj točki na državnom području bilo koje od stranaka ili izvan tog državnog područja;

(g)

obavljati tranzitni promet preko državnog područja druge stranke;

(h)

objediniti promet na istom zrakoplovu bez obzira na to odakle potječe takav promet; te

(i)

opsluživati više od jedne točke u istoj usluzi (koterminalizacija).

Operativna fleksibilnost predviđena u ovom stavku može se ostvarivati bez ograničenja u pogledu smjera ili geografskog ograničenja i bez gubitka bilo kojeg prava obavljanja prijevoza koji je inače dopušten na temelju ovog Sporazuma, pod uvjetom da:

(a)

se uslugama zračnih prijevoznika iz Armenije opslužuje točka u Armeniji;

(b)

se uslugama zračnih prijevoznika iz Europske unije opslužuje točka u Europskoj uniji.

4.   Svaka stranka dopušta zračnim prijevoznicima da odrede učestalost i kapacitet međunarodnog zračnog prijevoza koji nude na temelju komercijalnih posebnosti tržišta. U skladu s tim pravom ni jedna od stranaka ne ograničava jednostrano količinu prometa, učestalost ili redovitost usluge, određivanje ruta, polazište ili odredište prometa, tipove zrakoplova koje upotrebljavaju zračni prijevoznici iz druge stranke, osim zbog carinskih, tehničkih, operativnih razloga, okolišnih razloga ili razloga zaštite zdravlja te razloga sigurnosti upravljanja zračnim prometom ili ako je drugačije predviđeno u ovom Sporazumu.

5.   Zračni prijevoznici iz svake stranke mogu pružati usluge, uključujući u okviru dogovorâ o skupnoj oznaci, na svakoj točki koja se nalazi u trećoj zemlji koja nije obuhvaćena posebnim rutama, pod uvjetom da ne ostvaruju prava pete slobode.

6.   Ništa se u ovom Sporazumu ne tumači kao:

(a)

dodjeljivanje zračnim prijevoznicima iz Armenije prava na ukrcaj u bilo kojoj državi članici EU-a putnika, prtljage, tereta ili pošte, koji se prevoze uz naknadu i čije je odredište druga točka u toj istoj državi članici EU-a;

(b)

dodjeljivanje zračnim prijevoznicima iz Europske unije prava na ukrcaj u Armeniji putnika, prtljage, tereta ili pošte, koji se prevoze uz naknadu i čije je odredište druga točka u Armeniji.

7.   U ostvarivanju svojih prava i izvršavanju svojih obveza na temelju ovog Sporazuma stranke se suzdržavaju od svakog oblika diskriminacije zračnih prijevoznika iz druge stranke, a posebno na temelju državne pripadnosti.

8.   Neovisno o drugim odredbama ovog Sporazuma, svaka stranka ima pravo odbiti obavljanje međunarodnog zračnog prijevoza prema državnom području treće zemlje s kojom ta stranka nema diplomatske odnose, s tog državnog područja ili uz tranzit preko tog državnog područja.

Članak 4.

Odobrenje za rad i tehnička dozvola

1.   Po primitku zahtjeva zračnog prijevoznika iz jedne stranke za izdavanje odobrenja za rad, druga stranka izdaje odgovarajuća odobrenja za rad i odgovarajuće tehničke dozvole po najkraćem mogućem postupku, pod uvjetom:

(a)

za zračnog prijevoznika iz Armenije:

i.

da je glavno poslovno sjedište zračnog prijevoznika u Armeniji te da zračni prijevoznik ima važeću operativnu licenciju u skladu s pravom Armenije;

ii.

da Armenija, koja je izdala svjedodžbu svojem zračnom prijevozniku, provodi i održava učinkoviti regulatorni nadzor nad zračnim prijevoznikom te da je nadležno tijelo jasno identificirano; te

iii.

da je zračni prijevoznik, osim ako je drukčije određeno u članku 6., u vlasništvu, izravno ili većinskim udjelom, i pod učinkovitim nadzorom Armenije i/ili njezinih državljana;

(b)

za zračnog prijevoznika iz Europske unije:

i.

da je glavno poslovno sjedište zračnog prijevoznika na području Europske unije te da zračni prijevoznik ima važeću operativnu licenciju u skladu s pravom Europske unije;

ii.

da država članica EU-a, koja je izdala svjedodžbu svojem zračnom prijevozniku, provodi i održava učinkoviti regulatorni nadzor nad zračnim prijevoznikom te da je nadležno tijelo jasno identificirano; te

iii.

da je zračni prijevoznik, osim ako je drukčije određeno u članku 6., u vlasništvu, izravno ili većinskim udjelom, i pod učinkovitim nadzorom države članice ili država članica Europske unije ili Europskog udruženja slobodne trgovine i/ili državljana tih država članica;

(c)

da se poštuju članci 14. i 15. ovog Sporazuma; te

(d)

da zračni prijevoznik ispunjava uvjete propisane u zakonima i propisima koje stranka koja razmatra zahtjev uobičajeno primjenjuje na obavljanje operacija u međunarodnom zračnom prijevozu.

2.   Kad izdaju odobrenja za rad i tehničke dozvole, stranke su dužne postupati prema svim prijevoznicima iz druge stranke bez diskriminacije.

3.   Po primitku zahtjeva za odobrenje za rad koji je podnio zračni prijevoznik iz jedne stranke, druga stranka priznaje svako utvrđivanje sposobnosti ili državne pripadnosti koje je provela prva stranka u vezi s tim zračnim prijevoznikom kao da su to utvrđivanje provela njezina vlastita nadležna tijela i ne istražuje dodatno ta pitanja, osim kako je predviđeno u drugom i trećem podstavku.

Ako po primitku zahtjeva za odobrenje za rad koji je podnio zračni prijevoznik ili nakon izdavanja takvog odobrenja nadležna tijela stranke koja je primila zahtjev imaju konkretan razlog da posumnjaju da, usprkos utvrđivanju koje je provela druga stranka, nisu ispunjeni uvjeti predviđeni u stavku 1. za izdavanje odgovarajućih odobrenja za rad ili tehničkih dozvola, stranka koja je primila zahtjev o tome odmah obavješćuje drugu stranku uz navođenje bitnih razloga za svoju sumnju. U tom slučaju bilo koja stranka može zatražiti savjetovanje, u kojem mogu sudjelovati predstavnici nadležnih tijela stranaka, ili može zatražiti dodatne informacije relevantne za tu sumnju, a zahtjevu za savjetovanje mora se udovoljiti što je prije moguće. Ako se pitanje ne riješi, bilo koja stranka može ga uputiti Zajedničkom odboru iz članka 23. („Zajednički odbor”).

Ovaj stavak ne obuhvaća priznavanje utvrđivanja koja se odnose na certifikate ili dozvole povezane sa sigurnošću, sigurnosne mjere ili pokrivenost osiguranjem.

Članak 5.

Odbijanje, opoziv, suspenzija ili ograničenje odobrenja za rad i tehničke dozvole

1.   Bilo koja stranka može odbiti, opozvati, suspendirati, uvesti uvjete za ili ograničiti odobrenja za rad ili tehničke dozvole ili na neki drugi način odbiti, suspendirati, uvesti uvjete za ili ograničiti operacije zračnog prijevoznika iz druge stranke:

(a)

za zračnog prijevoznika iz Armenije:

i.

ako glavno poslovno sjedište zračnog prijevoznika nije u Armeniji ili ako zračni prijevoznik nema važeću operativnu licenciju u skladu s pravom Armenije;

ii.

ako Armenija, koja je izdala svjedodžbu svojem zračnom prijevozniku, ne provodi ili ne održava učinkoviti regulatorni nadzor nad zračnim prijevoznikom ili ako nadležno tijelo nije jasno identificirano; ili

iii.

ako zračni prijevoznik, osim ako je drukčije određeno u članku 6., nije u vlasništvu, izravno ili većinskim udjelom, ili pod učinkovitim nadzorom Armenije i/ili njezinih državljana;

(b)

za zračnog prijevoznika iz Europske unije:

i.

ako glavno poslovno sjedište zračnog prijevoznika nije na području Europske unije ili ako zračni prijevoznik nema važeću operativnu licenciju u skladu s pravom Europske unije;

ii.

ako država članica EU-a, koja je izdala svjedodžbu svojem zračnom prijevozniku, ne provodi ili ne održava učinkoviti regulatorni nadzor nad zračnim prijevoznikom ili ako nadležno tijelo nije jasno identificirano; ili

iii.

ako zračni prijevoznik, osim ako je drukčije određeno u članku 6., nije u vlasništvu, izravno ili većinskim udjelom, ili pod učinkovitim nadzorom države članice ili država članica Europske unije ili Europskog udruženja slobodne trgovine i/ili njihovih državljana;

(c)

ako se ne poštuju članci 8., 14. i 15.; ili

(d)

ako zračni prijevoznik ne poštuje zakone i propise iz članka 7. ili zakone i propise koje stranka koja razmatra zahtjev uobičajeno primjenjuje na obavljanje operacija u međunarodnom zračnom prijevozu.

2.   Osim ako je radi sprečavanja daljnje neusklađenosti sa stavkom 1. točkom (c) ili točkom (d) neophodno poduzeti hitne mjere, prava utvrđena u ovom članku ostvaruju se samo nakon savjetovanja s drugom strankom.

3.   Ovim se člankom ne ograničavaju prava bilo koje stranke da odbije, opozove, suspendira, uvede uvjete za ili ograniči odobrenja za rad ili tehničke dozvole zračnog prijevoznika ili zračnih prijevoznika iz druge stranke u skladu s člankom 14. ili člankom 15.

Članak 6.

Ulaganja u zračne prijevoznike

1.   Neovisno o člancima 4. i 5. i nakon što u skladu s člankom 23. stavkom 8. Zajednički odbor provede provjeru da na temelju vlastitih zakona svaka od stranaka ili njezini državljani mogu steći većinsku udio u vlasništvu ili ostvarivati učinkoviti nadzor nad zračnim prijevoznikom iz druge stranke, stranke mogu dopustiti da države članice EU-a ili njihovi državljani steknu većinski udio u vlasništvu ili ostvaruju učinkoviti nadzor nad zračnim prijevoznikom iz Armenije ili da Armenija ili njezini državljani steknu većinski udio u vlasništvu ili ostvaruju učinkoviti nadzor nad zračnim prijevoznikom iz Europske unije u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

2.   U vezi sa stavkom 1. ovog članka ulaganja stranaka ili njihovih državljana u zračne prijevoznike dopuštaju se pojedinačno na temelju prethodne odluke Zajedničkog odbora u skladu s člankom 23. stavkom 2.

U toj se odluci navode uvjeti povezani s pružanjem dogovorenih usluga u okviru ovog Sporazuma iusluga između trećih zemalja i stranaka. Članak 23. stavak 11. ne primjenjuju se na tu odluku.

Članak 7.

Usklađenost sa zakonima i propisima

1.   Kad zrakoplov ulazi na državno područje jedne od stranaka, izlazi iz tog državnog područja ili leti u tom državnom području, zračni prijevoznici iz druge stranke dužni su poštovati zakone i propise koji se primjenjuju na državnom području stranke o čijem je državnom području riječ u pogledu ulaska zrakoplova kojim se obavlja međunarodni zračni prijevoz na to državno područje, izlaska zrakoplova kojim se obavlja međunarodni zračni prijevoz s tog državnog područja ili letenja zrakoplova kojim se obavlja međunarodni zračni prijevoz u tom državnom području.

2.   Kad zrakoplov ulazi na državno područje jedne od stranaka, izlazi iz tog državnog područja ili leti u tom državnom području, putnici, posada, prtljaga, teret ili pošta zračnih prijevoznika iz druge stranke, ili bilo tko tko djeluje u njihovo ime, dužni su poštovati zakone i propise koji se primjenjuju na državnom području stranke o čijem je državnom području riječ u pogledu ulaska putnika, posade, prtljage, tereta ili pošte u zrakoplovu na to državno područje, njihovih aktivnosti na tom državnom području ili njihova izlaska s tog državnog područja (uključujući propise koji se odnose na ulazak, odobrenje, imigraciju, putovnice, carinu i karantenu te, ako je riječ o pošti, poštanske propise).

3.   Stranke dopuštaju, na svojem državnom području, zračnim prijevoznicima iz druge stranke da poduzmu mjere s ciljem osiguravanja da se prevoze samo osobe koje imaju putne isprave potrebne za ulazak na državno područje druge stranke ili za tranzit preko državnog područja drug stranke.

Članak 8.

Pošteno tržišno natjecanje

1.   Stranke priznaju da je njihov zajednički cilj imati pošteno i konkurentno okruženje te poštene i jednake prilike kako bi se trgovačkim društvima iz obiju stranaka koja sudjeluju u pružanju usluga zračnog prijevoza omogućilo da se natječu u pružanju dogovorenih usluga na utvrđenim rutama. Stoga stranke poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi osigurale potpunu provedbu ovog cilja.

2.   Stranke potvrđuju da je slobodno, pošteno i neometano tržišno natjecanje važno za promicanje ciljeva ovog Sporazuma i smatraju da su za učinkovito pružanje usluga zračnog prijevoza važni sveobuhvato pravo u području tržišnog natjecanja i neovisno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja te pouzdana i djelotvorna provedba njihovih prava tržišnog natjecanja. Pravo tržišnog natjecanja svake od stranaka kojim se uređuju pitanja obuhvaćena ovim člankom, s njegovim povremenim izmjenama, primjenjuje se na operacije zračnih prijevoznika na području pod jurisdikcijom odgovarajuće stranke. Stranke dijele ciljeve usklađenosti i konvergencije prava tržišnog natjecanja te njegove djelotvorne primjene. Stranke surađuju, kad je to potrebno i relevantno, na djelotvornoj primjeni prava tržišnog natjecanja, među ostalim i dopuštajući, u skladu sa svojim propisima i sudskom praksom, da njihova trgovačka društva ili drugi državljani daju informacije koje su važne za mjeru u području prava tržišnog natjecanja koju poduzimaju tijela za zaštitu tržišnog natjecanja druge stranke.

3.   Ništa u ovom Sporazumu ne utječe na, ograničava niti ugrožava, na bilo koji način, autoritet i ovlasti relevantnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja i sudova bilo koje stranke (i Europske komisije), a sva pitanja koja se odnose na provedbu zakonodavstva u području tržišnog natjecanja i dalje su u isključivoj nadležnosti tih tijela i tih sudova. Stoga se ni jednom mjerom koju neka od stranaka poduzme na temelju ovog članka ne dovode u pitanje moguće mjere koje poduzimaju ta tijela i ti sudovi.

4.   Svaka mjera poduzeta na temelju ovog članka pod isključivom je odgovornosti stranaka i usmjerena je isključivo prema drugoj stranci ili trgovačkim društvima koja pružaju usluge zračnog prijevoza s odredištem u strankama ili s polazištem iz stranaka. Takva mjera ne može biti predmet postupka za rješavanje spora predviđenog u članku 24.

5.   Svaka stranka dužna je ukinuti sve oblike diskriminacije ili nepoštenih praksi koje bi mogle negativno utjecati na mogućnost za trgovačka društva iz druge stranke koja sudjeluju u pružanju usluga zračnog prijevoza da se natječu u pružanju usluga zračnog prijevoza uz uvjete poštenog i jednakog tržišnog natjecanja.

6.   Ni jedna stranka ne smije davati niti dopustiti davanje subvencija ili državnih potpora bilo kojem trgovačkom društvu ako bi te subvencije ili državne potpore mogle znatno i negativno utjecati na mogućnost za trgovačka društva iz druge stranke da se natječu u pružanju usluga zračnog prijevoza uz uvjete poštenog i jednakog tržišnog natjecanja. Takve subvencije ili potpore mogu uključivati, ali nisu ograničene na: unakrsno subvencioniranje, pokrivanje gubitaka iz redovnog poslovanja, pribavljanje kapitala, bespovratna sredstva, jamstva, zajmove ili osiguranje po povlaštenim uvjetima, zaštitu od stečaja, odustajanje od naplate dugovanja, odustajanje od uobičajenog povrata na uložena javna sredstva, porezne olakšice ili oslobođenja od poreza, naknade za financijske obveze koje nameću tijela javne vlasti i pristup, na diskriminacijskoj ili nekomercijalnoj osnovi, objekatima odnosno uslugama u zračnoj plovidbi ili u zračnim lukama, gorivu, zemaljskim uslugama, sigurnosti, računalnim sustavima rezervacija, dodjeli slotova ili drugim povezanim objekatima odnosno uslugama potrebnima za pružanje usluga zračnog prijevoza.

7.   Ako stranka daje subvencije ili državne potpore trgovačkom društvu, ona primjerenim sredstvima osigurava da te mjere budu transparentne, a među tim sredstvima može biti i zahtjev da trgovačko društvo jasno i odvojeno navede tu subvenciju ili tu potporu u svojim financijskim izvještajima.

8.   Na zahtjev druge stranke svaka stranka toj drugoj stranci u razumnom roku dostavlja financijske izvještaje koji se odnose na subjekte pod jurisdikcijom prve stranke i sve ostale informacije koje druga stranka može razumno zatražiti kako bi osigurala da se poštuju odredbe ovog članka. To može uključivati detaljne informacije o subvencijama ili potporama. Stranka koja traži pristup informacijama može biti dužna postupati s tim informacijama na povjerljiv način.

9.   Ne dovodeći u pitanje mjere koje je poduzelo relevantno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja ili koje je poduzeo sud radi provedbe pravila iz stavaka 5. i 6.:

(a)

ako jedna stranka smatra da je trgovačko društvo izloženo diskriminaciji ili nepoštenoj poslovnoj praksi u smislu stavka 5. ili stavka 6. i da se to može dokazati, ta stranka može drugoj stranci dostaviti svoje primjedbe u pisanom obliku. Nakon što je obavijestila drugu stranku, stranka se može obratiti i nadležnim vladinim subjektima na državnom području druge stranke, među ostalim i subjektima na središnjoj, regionalnoj, provincijskoj ili lokalnoj razini, kako bi raspravila pitanja na koja se odnosi ovaj članak. Osim toga, stranka može zatražiti savjetovanje s drugom strankom o tom pitanju kako bi se riješio problem. Ta savjetovanja počinju u roku od 30 dana od primitka zahtjeva. U međuvremenu, stranke razmjenjuju dovoljno informacija kako bi omogućile potpuno razmatranje primjedbe koju je iznijela jedna od stranaka;

(b)

ako stranke ne uspiju riješiti problem savjetovanjem u roku od 30 dana od početka savjetovanja ili ako savjetovanje ne započne u roku od 30 dana od primitka zahtjeva koji se odnosi na navodno kršenje stavka 5. ili stavka 6., stranka koja je zatražila savjetovanje ima pravo dotičnim trgovačkim društvima iz druge stranke suspendirati ostvarivanje prava koja su utvrđena u ovom Sporazumu tako što odbija, opoziva ili suspendira odobrenje za rad/dozvolu ili nameće uvjete koje smatra nužnima za ostvarivanje tih prava ili uvodi pristojbe ili poduzima druge mjere. Sve mjere poduzete na temelju ovog stavka moraju biti primjerene, razmjerne te u pogledu područja primjene i trajanja ograničene na ono što je prijeko potrebno.

10.   Svaka stranka djelotvorno primjenjuje protumonopolske zakone u skladu sa stavkom 2. te trgovačkim društvima zabranjuje:

(a)

da u suradnji s drugim društvom sklapaju sporazume, donose odluke ili sudjeluju u usklađenim djelovanjima, koji mogu utjecati na usluge zračnog prijevoza s odredištem u toj stranci ili s polazištem iz te stranke, i čiji je cilj ili posljedica sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja. Ova se zabrana može proglasiti neprimjenjivom ako takvi sporazumi, takve odluke ili takve prakse doprinose poboljšanju stvaranja ili distribucije usluga ili promicanju tehničkog ili gospodarskog napretka, a istodobno potrošačima omogućuju pravedan udio u koristi koja iz njih proizlazi i pri tome: i. dotičnim trgovačkim društvima ne nameću ograničenja koja nisu nužna za postizanje navedenih ciljeva; ii. tim zračnim prijevoznicima ne pružaju mogućnost isključivanja konkurencije s tržišta s obzirom na znatan dio dotičnih proizvoda; te

(b)

da zloupotrebljavaju vladajući položaj na način koji može utjecati na usluge zračnog prijevoza s odredištem u toj stranci ili s polazištem iz te stranke.

11.   Svaka stranka povjerava provedbu protumonopolskih zakona iz stavka 10. isključivo svojem relevantnom i neovisnom tijelu za zaštitu tržišnog natjecanja ili svojem sudu.

12.   Ne dovodeći u pitanje mjere koje je poduzelo relevantno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja ili sud radi provedbe pravila iz stavka 10., ako jedna od stranaka smatra da je pojedino trgovačko društvo izloženo navodnom kršenju stavka 10. i da se to može dokazati, ta stranka može drugoj stranci dostaviti svoje primjedbe u pisanom obliku. Nakon što je obavijestila drugu stranku, stranka se može obratiti i nadležnim vladinim subjektima na državnom području druge stranke, među ostalim i subjektima na središnjoj, regionalnoj, provincijskoj ili lokalnoj razini, kako bi raspravila pitanja na koja se odnosi ovaj članak. Osim toga, stranka može zatražiti savjetovanje s drugom strankom o tom pitanju kako bi se riješio problem. Ta savjetovanja počinju u roku od 30 dana od primitka zahtjeva. U međuvremenu, stranke razmjenjuju dovoljno informacija kako bi omogućile potpuno razmatranje primjedbe koju je iznijela jedna od stranaka.

13.   Ako stranke ne uspiju riješiti problem savjetovanjem u roku od 30 dana od početka savjetovanja ili ako savjetovanje ne započne u roku od 30 dana od primitka zahtjeva koji se odnosi na navodno kršenje stavka 10. i ako relevantno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja ili sud utvrdi kršenje protumonopolskih zakona, stranka koja je zatražila savjetovanje ima pravo dotičnim trgovačkim društvima iz druge stranke suspendirati ostvarivanje prava koja su utvrđena u ovom Sporazumu tako što odbija, opoziva ili suspendira odobrenje za rad/dozvolu ili nameće uvjete koje smatra nužnima za ostvarivanje tih prava ili uvodi pristojbe ili poduzima druge mjere. Sve mjere poduzete na temelju stavka moraju biti primjerene, razmjerne te u pogledu područja primjene i trajanja ograničene na ono što je prijeko potrebno.

Članak 9.

Komercijalne mogućnosti

1.   Podložno prijelaznim odredbama iz Priloga I. stranke osiguravaju da njihovo relevantno zakonodavstvo, pravila ili postupci budu usklađeni s regulatornim zahtjevima i standardima koji se odnose na zračni prijevoz utvrđenima u dijelu A Priloga II.

2.   Stranke se slažu da bi prepreke poslovanju na koje nailaze komercijalni operatori mogle negativno utjecati na koristi koje se žele postići ovim Sporazumom. Stranke stoga ulaze u djelotvoran i recipročan proces uklanjanja prepreka poslovanju na koje nailaze komercijalni operatori iz obiju stranaka ako takve prepreke mogu negativno utjecati na komercijalne operacije, uzrokovati narušavanje tržišnog natjecanja ili utjecati na jednake prilike za tržišno natjecanje.

3.   Od zračnih prijevoznika iz dviju stranaka ne zahtijeva se zadržavanje lokalnog sponzora.

4.   Zajednički odbor razvija proces suradnje u vezi s poslovanjem i komercijalnim mogućnostima, prati napredak ostvaren u djelotvornom uklanjanju prepreka poslovanju na koje nailaze komercijalni operatori i redovno preispituje kretanja, među ostalim i kada je riječ o kretanjima u smislu zakonodavnih i regulatornih izmjena. U skladu s člankom 23. stranka može zatražiti sastanak Zajedničkog odbora radi rasprave o svakom pitanju povezanom s primjenom ovog članka.

5.   Zračni prijevoznici iz svake stranke imaju pravo na državnom području druge stranke slobodno uspostaviti urede i objekte ako su takvi uredi i objekti potrebni za pružanje usluga zračnog prijevoza te za promicanje i prodaju usluga zračnog prijevoza i povezane aktivnosti, uključujući pravo prodaje i izdavanja karata ili manifesta u zračnom prijevozu, vlastitih ili onih drugih zračnih prijevoznika.

6.   Zračni prijevoznici iz svake stranke imaju pravo, u skladu sa zakonima i drugim propisima druge stranke u vezi s ulaskom, boravištem i zapošljavanjem, dovesti i zadržati na državnom području druge stranke svoje rukovodeće, prodajno, tehničko, operativno i drugo stručno osoblje koje je potrebno za podršku pružanju usluga zračnog prijevoza. Obje su stranke dužne olakšati i ubrzati dodjelu odobrenja za rad, ako su ona potrebna, za osoblje zaposleno u uredima u skladu s ovim stavkom, uključujući za ono osoblje koje obavlja određene privremene poslove čije trajanje ne premašuje 90 dana, podložno relevantnim važećim zakonima i propisima.

7.   Ne dovodeći u pitanje drugi podstavak, svaki zračni prijevoznik ima u vezi sa zemaljskim uslugama na državnom području druge stranke:

(a)

pravo na obavljanje vlastitih zemaljskih usluga (samostalno obavljanje usluga); ili

(b)

pravo na odabir među konkurentskim dobavljačima, uključujući druge zračne prijevoznike, koji pružaju zemaljske usluge u cijelosti ili djelomično, ako je tim dobavljačima dopušten pristup tržištu na temelju zakona i propisa svake od stranaka i ako su takvi dobavljači prisutni na tržištu.

Prava iz prvog podstavka točaka (a) i (b) podliježu samo specifičnim ograničenjima u smislu raspoloživog prostora ili kapaciteta koja proizlaze iz potrebe za održavanjem sigurnog rada zračne luke. Ako je na temelju takvih ograničenja samostalno obavljanje usluga ograničeno, spriječeno ili isključeno i ako nema stvarnog tržišnog natjecanja među dobavljačima koji pružaju zemaljske usluge, dotična stranka osigurava da sve takve usluge budu dostupne svim zračnim prijevoznicima na jednakoj i primjerenoj osnovi; cijene tih usluga određuju se prema relevantnim, objektivnim, transparentnim i nediskriminirajućim kriterijima.

8.   Svaki pružatelj zemaljskih usluga, neovisno o tome je li zračni prijevoznik, ima u vezi sa zemaljskim uslugama na državnom području druge stranke pravo pružati te usluge zračnim prijevoznicima koji posluju u istoj zračnoj luci, ako je ovlašten za to i u skladu s primjenjivim zakonima i propisima.

9.   Svaka stranka osigurava da se njezini propisi, smjernice i postupci za dodjelu slotova u zračnim lukama koje se nalaze na njezinu državnom području primjenjuju neovisno, transparentno, djelotvorno, nediskriminirajuće i pravodobno.

10.   Stranka može u isključivo informativne svrhe zahtijevati da je se obavješćuje o operativnim planovima, programima ili rasporedima usluga zračnog prijevoza koje se pružaju u okviru ovog Sporazuma kako bi mogla provjeriti poštuju li se prava dodijeljena u okviru ovog Sporazuma. Ako stranka zahtijeva takvo obavješćivanje, dužna je na najmanju moguću mjeru ismanjiti administrativno opterećenje koja zbog zahtjevâ i postupaka u pogledu obavješćivanja nastaje za posrednike u zračnom prijevozu i za zračne prijevoznike iz druge stranke.

11.   Svaki zračni prijevoznik iz svake stranke može se baviti prodajom usluga zračnog prijevoza i povezanih usluga na državnom području druge stranke, izravno ili, prema nahođenju zračnog prijevoznika, preko svojih prodajnih zastupnika, preko drugih posrednika koje imenuje zračni prijevoznik ili putem interneta ili bilo kojeg drugog dostupnog kanala. Svaki zračni prijevoznik ima pravo prodavati takve prijevozne usluge i povezane usluge, a svaka osoba smije ih slobodno kupovati u valuti tog državnog područja ili u slobodno konvertibilnim valutama.

12.   Zračnim prijevoznicima iz svake stranke dopušteno je na državnom području druge stranke plaćati troškove nastale na tom državnom području, uključujući kupovinu goriva i plaćanje naknada zračne luke, u lokalnoj valuti.Zračni prijevoznici iz svake stranke mogu, prema vlastitom nahođenju, na državnom području druge stranke takve troškove plaćati u slobodno konvertibilnim valutama prema tržišnom tečaju.

13.   Svaki zračni prijevoznik ima pravo na zahtjev provesti konverziju lokalnih prihoda u slobodno konvertibilne valute te u svakom trenutku i na bilo koji način doznačiti te prihode s državnog područja druge stranke u zemlju po vlastitom izboru. Konverzije i doznake dopuštaju se odmah, bez ograničenja ili oporezivanja koja bi se odnosila na njih, prema tečaju primjenjivom za tekuće transakcije i uz doznačivanje na dan kad prijevoznik podnese prvi zahtjev za doznačivanje te ne podliježu nikakvim naknadama osim naknada koje banke uobičajeno naplaćuju za provedbu takvih konverzija i doznaka.

14.   Kad pruža ili nudi usluge u okviru ovog Sporazuma, svaki zračni prijevoznik iz bilo kojestranke može sklapati dogovore o zajedničkom plasiranju na tržište, kao što su dogovori o rezervaciji kapaciteta ili dogovori o skupnoj oznaci, s:

(a)

bilo kojim zračnim prijevoznikom ili zračnim prijevoznicima iz stranaka;

(b)

bilo kojim zračnim prijevoznikom ili zračnim prijevoznicima iz treće zemlje; i

(c)

bilo kojim površinskim (kopnenim ili morskim) prijevoznikom iz bilo koje zemlje;

pod uvjetom i. da prijevoznik koji pruža uslugu ima odgovarajuća prava prometovanja, ii. da prijevoznici koji komercijaliziraju uslugu imaju odgovarajuća prava na dotične rute; i iii. da ti dogovori ispunjavaju zahtjeve u pogledu sigurnosti i konkurentnosti koji se obično primjenjuju na takve dogovore.

15.   Kad je riječ o putničkom prijevozu koji je prodan u okviru dogovora o zajedničkom plasiranju na tržište, kupca se na mjestu prodaje, ili u svakom slučaju u trenutku prijave za let ili prije ukrcaja, kada se radi o letu uz presjedanje bez prijave za let, mora obavijestiti o tome koji će prijevoznik izvršiti prijevoz za svaki dio usluge.

16.   Kad je riječ o putničkom prijevozu, pružatelji usluga površinskog prijevoza ne podliježu zakonima i propisima kojima se uređuje zračni prijevoz isključivo zbog toga što površinski prijevoz izvodi zračni prijevoznik pod svojim imenom.

17.   Neovisno o drugim odredbama ovog Sporazuma, zračnim prijevoznicima i neizravnim pružateljima usluga prijevoza tereta iz stranaka dopušta se, bez ograničenja, da se u vezi s međunarodnim zračnim prometom koriste bilo kojim sredstvom za površinski prijevoz tereta do bilo koje točke na državnim područjima stranaka ili u trećim zemljama, ili od bilo koje takve točke, uključujući prijevoz do i od svih međunarodno priznatih zračnih luka koje raspolažu carinskim objektima i uključujući, ako je to primjenjivo, pravo prijevoza tereta pod carinskim nadzorom, u skladu s primjenjivim zakonima i propisima. Taj teret, bilo da se prevozi površinom ili zrakom, ima pristup carinskim postupcima i objektima u zračnim lukama. Zračni prijevoznici mogu odabrati da sami obavljaju vlastiti površinski prijevoz ili da ga obavljaju putem dogovorâ s drugim površinskim prijevoznicima, među ostalim i putem površinskog prijevoza koji obavljaju drugi zračni prijevoznici i neizravni pružatelji usluga zračnog prijevoza tereta. Takve usluge intermodalnog prijevoza tereta mogu se nuditi po jedinstvenoj paušalnoj cijeni koja obuhvaća kombinaciju zračnog i površinskog prijevoza, pod uvjetom da se pošiljatelje ne dovede u zabludu u vezi s činjenicama o takvom prijevozu.

18.   Zračni prijevoznici iz svake stranke imaju pravo sklapanja dogovora o franšizingu ili brendingu s trgovačkim društvima, među ostalim i sa zračnim prijevoznicima, iz bilo koje stranke ili iz trećih zemalja, pod uvjetom da zračni prijevoznici imaju odgovarajuće odobrenje i da ispunjavaju uvjete propisane na temelju zakona i propisa koje stranke obično primjenjuju na takve dogovore, osobito one kojima se zahtijeva otkrivanje identiteta zračnog prijevoznika koji pruža uslugu.

19.   Zračni prijevoznici iz svake stranke mogu sklopiti sporazume o davanju zrakoplova s posadom ili bez posade za pružanje usluga međunarodnog zračnog prijevoza s:

(a)

bilo kojim zračnim prijevoznikom ili zračnim prijevoznicima iz stranaka; i

(b)

bilo kojim zračnim prijevoznikom ili zračnim prijevoznicima iz treće zemlje;

pod uvjetom da svi sudionici u takvim sporazumima imaju odgovarajuća odobrenja i da ispunjavaju uvjete propisane na temelju zakona i propisa koje stranke primjenjuju na takve dogovore. Ni jedna stranka ne smije zahtijevati od zračnog prijevoznika koji pruža zrakoplove da ima prava prometovanja u okviru ovog Sporazuma za rute na kojima će zrakoplov obavljati operacije. Stranke mogu zahtijevati da te sporazume odobre njihova nadležna tijela. Ako stranka zahtijeva takvo odobrenje, dužna je na najmanju moguću mjeru smanjiti administrativno opterećenje koja zbog postupka za ishođenje odobrenja nastaje za zračne prijevoznike.

Članak 10.

Carine i davanja

1.   Po dolasku na državno područje jedne stranke zrakoplovi zračnih prijevoznika iz druge stranke kojima se obavljaju operacije međunarodnog zračnog prijevoza, njihova uobičajena oprema, gorivo, maziva, potrošni tehnički materijal, zemaljska oprema, rezervni dijelovi (uključujući motore), zalihe zrakoplova (uključujući predmete kao što su: hrana, piće, alkoholna pića, duhan i drugi proizvodi namijenjeni za prodaju putnicima ili za upotrebu od strane putnika u ograničenim količinama tijekom leta) i drugi predmeti namijenjeni za upotrebu ili upotrebljavani isključivo u vezi s radom ili opsluživanjem zrakoplova u međunarodnom zračnom prijevozu izuzimaju se, na temelju reciprociteta i pod uvjetom da ta oprema i te zalihe ostanu u zrakoplovu, od svih uvoznih ograničenja, poreza na imovinu i kapitalnih poreza, carina, trošarina i sličnih davanja i pristojbi:

(a)

koje su uvela nacionalna tijela, lokalna tijela ili Europska unija; i

(b)

koji se ne temelje na trošku pruženih usluga.

2.   Na temelju reciprociteta također se izuzimaju od poreza, nameta, carina, davanja i pristojbi iz stavka 1., uz iznimku pristojbi na temelju troška pruženih usluga:

(a)

zalihe zrakoplova unesene na državno područje stranke ili dobavljene na državnom području stranke i ukrcane u zrakoplov, u razumnim količinama, predviđene za upotrebu u zrakoplovu zračnog prijevoznika iz druge stranke kojim se pružaju usluge međunarodnog zračnog prijevoza koji je na odlasku, među ostalim i u slučajevima kad se te zalihe trebaju koristiti na dijelu puta koji se izvodi iznad tog državnog područja;

(b)

zemaljska oprema i rezervni dijelovi (uključujući motore) uneseni na državno područje stranke radi servisiranja, održavanja ili popravaka zrakoplova zračnog prijevoznika iz druge stranke kojima se pružaju usluge međunarodnog zračnog prijevoza;

(c)

gorivo, maziva i potrošni tehnički materijal uneseni na državno područje jedne stranke ili dobavljeni na tom državnom području za upotrebu u zrakoplovu zračnog prijevoznika iz druge stranke kojim se pružaju usluge međunarodnog zračnog prijevoza, među ostalim i u slučajevima kad se te zalihe trebaju koristiti na dijelu puta koji se izvodi iznad tog državnog područja; te

(d)

tiskani materijali, u skladu s carinskim zakonodavstvom svake stranke, uneseni na državno područje jedne stranke ili dobavljeni na tom državnom području i ukrcani za upotrebu u zrakoplovu zračnog prijevoznika iz druge stranke kojim se pružaju usluge međunarodnog zračnog prijevoza koji je na odlasku, među ostalim i u slučajevima kad se te zalihe trebaju koristiti na dijelu puta koji se izvodi iznad tog državnog područja.

3.   Ništa u ovom Sporazumu ne sprečava stranku da na nediskriminirajući način uvede poreze, davanja, carine, naknade ili pristojbe za gorivo dobavljeno na njezinu državnom području za upotrebu u zrakoplovu zračnog prijevoznika koji obavlja prijevoz između dviju točaka koje se nalaze na njezinu državnom području.

4.   Uobičajena oprema koja se nalazi u zrakoplovu, kao i materijal, zalihe i rezervni dijelovi iz stavaka 1. i 2. koji se obično drže u zrakoplovu čiji je operator zračni prijevoznik iz jedne stranke može se istovariti na državnom području druge stranke samo uz prethodno odobrenje carinskih tijela te stranke i može se zahtijevati da se čuvaju pod nadzorom ili kontrolom tih tijela, do njihova ponovnog izvoza ili raspolaganja njima na neki drugi način u skladu s carinskim propisima.

5.   Izuzeća predviđena u ovom članku dostupna su i kad su zračni prijevoznici iz jedne stranke sklopili s drugim zračnim prijevoznikom, koji se koristi sličnim izuzećima koje je dodijelila druga stranka, ugovor o najmu ili prijenosu artikala iz stavaka 1. i 2. na državnom području druge stranke.

6.   Ništa u ovom Sporazumu ne sprečava stranku da uvede poreze, davanja, carine, naknade ili pristojbe za robu koja se prodaje putnicima, a koja nije namijenjena za potrošnju u zrakoplovu, na dijelu usluge zračnog prijevoza između dviju točaka koje se nalaze na njezinu državnom području na kojima je dopušteno ukrcavanje ili iskrcavanje.

7.   Prtljaga i teret u izravnom tranzitu preko državnog područja stranke izuzimaju se od poreza, carina, naknada i drugih sličnih pristojbi koji se ne temelje na trošku pružene usluge.

8.   Može se zahtijevati da se oprema i zalihe iz stavaka 1. i 2. čuvaju pod nadzorom ili kontrolom nadležnih tijela.

9.   Odredbe ovog Sporazuma ne utječu na područje poreza na dodanu vrijednost (PDV).

10.   Ovim se Sporazumom ne dovode u pitanje odredbe sporazumâ između država članica EU-a i Armenije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka i kapitala.

Članak 11.

Korisničke naknade

1.   Podložno prijelaznim odredbama iz Priloga I. stranke osiguravaju da njihovo relevantno zakonodavstvo, pravila ili postupci budu usklađeni s regulatornim zahtjevima i standardima koji se odnose na zračni prijevoz utvrđenima u dijelu A Priloga II.

2.   Svaka stranka osigurava da su korisničke naknade koje njezina nadležna tijela za korisničke naknade ili nadležni subjekti za korisničke naknade mogu uvesti zračnim prijevoznicima iz druge stranke za korištenje uslugama zračne plovidbe i kontrole zračnog prometa povezane s troškovima i da nisu diskriminirajuće. U svakom se slučaju takve korisničke naknade ne smiju uvesti zračnim prijevoznicima iz druge stranke pod uvjetima koji su nepovoljniji od najpovoljnijih uvjeta koji su na raspolaganju bilo kojem drugom zračnom prijevozniku.

3.   Svaka stranka osigurava da su korisničke naknade koje njezina nadležna tijela za korisničke naknade ili nadležni subjekti za korisničke naknade mogu uvesti zračnim prijevoznicima iz druge stranke za korištenje infrastrukture i usluga u zračnim lukama, infrastrukture i usluga za zaštitu zračnog prometa i povezane infrastrukture i povezanih usluga, uz iznimku korisničkih naknada koje se naplaćuju za usluge opisane u članku 9. stavku 7., nisu nepravedno diskriminirajuće, da te korisničke naknade ne diskriminiraju na temelju državne pripadnosti te da se te korisničke naknade ravnopravno raspodjeljuju među kategorijama korisnika. Ne dovodeći u pitanje članak 16. stavak 1., te korisničke naknade odražavaju, ali ne smiju premašiti, pune troškove koje nadležna tijela za korisničke naknade ili nadležni subjekti za korisničke naknade imaju za osiguravanje odgovarajuće infrastrukture i pružanje usluga u zračnim lukama te za osiguravanje infrastrukture i pružanje usluga za zaštitu zračnog prometa u toj zračnoj luci ili u tim zračnim lukama u kojoj ili u kojima se primjenjuje zajednički sustav naplate. Te korisničke naknade mogu obuhvaćati razuman prinos na aktivu, nakon amortizacije. Objekti i usluge za koje se naplaćuju korisničke naknade stavljaju se na raspolaganje i pružaju se na učinkovitoj i ekonomičnoj osnovi. U svakom se slučaju te korisničke naknade primjenjuju na zračne prijevoznike iz druge stranke pod uvjetima koji nisu nepovoljniji od najpovoljnijih uvjeta koji su na raspolaganju bilo kojem drugom zračnom prijevozniku u trenutku primjene korisničkih naknada.

4.   Svaka stranka zahtijeva od nadležnih tijela za korisničke naknade ili nadležnih subjekata za korisničke naknade na svojem državnom području i od zračnih prijevoznika koji se koriste uslugama i objektima da provode savjetovanja i razmjenjuju informacije koji su potrebni kako bi se omogućila točna procjena opravdanosti korisničkih naknada u skladu s načelima utvrđenima u stavcima 2. i 3. Svaka stranka osigurava da nadležna tijela za korisničke naknade ili nadležni subjekti za korisničke naknade u primjerenom roku obavijeste korisnike o svakom prijedlogu za izmjene korisničkih naknada kako bi se korisnicima omogućilo da izraze svoje mišljenje i iznesu primjedbe prije provedbe promjena.

Članak 12.

Tarife i vozarine zračnog prijevoza

1.   Svaka stranka dopušta da zračni prijevoznici iz stranaka slobodno određuju tarife i vozarine zračnog prijevoza na temelju slobodnog i poštenog tržišnog natjecanja.

2.   Svaka stranka može zahtijevati, na nediskriminirjućoj osnovi, da zračni prijevoznici iz obiju stranaka na pojednostavnjenoj osnovi i isključivo u informativne svrhe obavješćuju njezina nadležna tijela o tarifama i vozarinama zračnog prijevoza koje nude za usluge s polazištem na njezinu državnom području. Od zračnih prijevoznika može se zahtijevati da dostave tu obavijest najranije u trenutku početne ponude tarife odnosno vozarine zračnog prijevoza.

3.   Nadležna tijela mogu raspravljati o različitim pitanjima kao što su zahtjevi i postupci u pogledu obavješćivanja o tarifama i vozarinama zračnog prijevoza te o tome jesu li tarife i vozarine zračnog prijevoza neopravdane, nerazumne, diskriminirajuće ili subvencionirane.

Članak 13.

Statistički podaci

1.   Svaka stranka drugoj stranci dostavlja dostupne statističke podatke koji se odnose na zračni prijevoz koji se ostvaruje u okviru ovog Sporazuma, kako se zahtijeva njezinim zakonima i propisima, na nediskriminirajućoj osnovi i u razumnoj mjeri.

2.   Stranke surađuju, među ostalim i u okviru Zajedničkog odbora, kako bi olakšale međusobnu razmjenu statističkih podataka za potrebe praćenja razvoja zračnog prijevoza u okviru ovog Sporazuma.

GLAVA II.

REGULATORNA SURADNJA

Članak 14.

Sigurnost zračnog prometa

1.   Podložno prijelaznim odredbama iz Priloga I., stranke osiguravaju da se njihovo relevantno zakonodavstvo, pravila ili postupci budu usklađeni s regulatornim zahtjevima i standardima koji se odnose na zračni prijevoz utvrđenima u dijelu B Priloga II.

2.   Kako bi se osiguralo da stranke provode odredbe ovog članka te regulatorne zahtjeve i standarde iz stavka 1., Armenija sudjeluje u radu Europske agencije za sigurnost zračnog prometa kao promatrač od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Prijelaz Armenije na usklađenost s regulatornim zahtjevima i standardima koji se odnose na zračni prijevoz utvrđenima u dijelu B Priloga II., podliježe kontinuiranom praćenju i periodičnim evaluacijama, koje treba provoditi Europska unija u suradnji s Armenijom.

U trenutku kad Armenija bude smatrala da ispunjava regulatorne zahtjeve i standarde koji se odnose na zračni prijevoz utvrđene u dijelu B Priloga II., ona obavješćuje Europsku uniju da bi trebalo provesti evaluaciju.

U trenutku kad Armenija bude u potpunosti usklađena s regulatornim zahtjevima i standardima koji se odnose na zračni prijevoz utvrđenima u dijelu B Priloga II., Zajednički odbor određuje točan status i uvjete za sudjelovanje Armenije u Europskoj agenciji za sigurnost zračnog prometa te za njezin status promatrača.

3.   Stranke osiguravaju da nad zrakoplovom registriranim u jednoj stranci za koji se sumnja da nije u skladu s međunarodnim sigurnosnim standardima u zračnom prometu utvrđenima u skladu s Konvencijom, koji slijeće u zračnu luku otvorenu za međunarodni zračni prijevoz koja se nalazi na državnom području druge stranke, nadležna tijela te druge stranke provedu inspekcijski pregled na stajanci koji se provodi u unutrašnjosti zrakoplova i na vanjskim dijelovima zrakoplova kako bi se provjerili i valjanost dokumenata zrakoplova te dokumenata posade i vidljivo stanje zrakoplova i njegove opreme.

4.   Nadležna tijela stranke mogu u svakom trenutku zatražiti savjetovanje s obzirom na sigurnosne standarde druge stranke.

5.   Nadležna tijela stranke poduzimaju sve odgovarajuće i hitne mjere kad utvrde:

(a)

da zrakoplov, proizvod ili operacija možda ne ispunjava minimalne standarde utvrđene na temelju Konvencije ili regulatorne zahtjeve i standarde koji se odnose na zračni prijevoz utvrđene u dijelu B Priloga II., ovisno o tome što je primjenjivo;

(b)

da postoje ozbiljni razlozi za sumnju da zrakoplov ili operacije zrakoplovom ne ispunjavaju minimalne standarde utvrđene na temelju Konvencije ili regulatorne zahtjeve i standarde koji se odnose na zračni prijevoz utvrđene u dijelu B Priloga II., ovisno o tome što je primjenjivo; ili

(c)

da postoje ozbiljni razlozi za sumnju da ne postoji djelotvorno održavanje i primjena minimalnih standarda utvrđenih na temelju Konvencije ili regulatornih zahtjeva i standarda koji se odnose na zračni prijevoz utvrđenih u dijelu B Priloga II., ovisno o tome što je primjenjivo.

6.   Ako jedna stranka poduzme mjere na temelju stavka 5., ona o tome odmah obavješćuje drugu stanku, pri čemu navodi razloge za svoje mjere.

7.   Svaka se mjera stranke poduzeta u skladu sa stavkom 5. prekida čim prestane postojati osnova za poduzimanje te mjere.

Članak 15.

Zaštita zračnog prometa

1.   Podložno prijelaznim odredbama iz Priloga I., stranke osiguravaju da njihovo relevantno zakonodavstvo, pravila ili postupci budu usklađeni s regulatornim zahtjevima i standardima koji se odnose na zaštitu zračnog prometa utvrđenima u dijelu C Priloga II.

2.   Armenija može biti podvrgnuta inspekciji Europske komisije u skladu s relevantnim zakonodavstvom Europske unije o zaštiti zračnog prometa je utvrđenim u dijelu C Priloga II. Stranke uspostavljaju potreban mehanizam za razmjenu informacija o rezultatima tih inspekcija u području zaštite zračnog prometa.

3.   Budući da je osiguranje zaštite za civilne zrakoplove, njihove putnike i posadu osnovni preduvjet za obavljanje operacija međunarodnoga zračnog prijevoza, stranke potvrđuju svoje obveze koje imaju jedna prema drugoj u pogledu osiguravanja zaštite civilnog zračnog prometa od nezakonitog ometanja, a osobito svoje obveze u skladu s Konvencijom, Konvencijom o kaznenim djelima i nekim drugim djelima počinjenima u zrakoplovima, potpisanom u Tokiju 14. rujna 1963., Konvencijom o suzbijanju nezakonite otmice zrakoplova, potpisanom u Den Haagu 16. prosinca 1970., Konvencijom o suzbijanju nezakonitih akata protiv sigurnosti civilnog zrakoplovstva, potpisanom u Montrealu 23. rujna 1971., Protokolom o suzbijanju nezakonitih djela nasilja u zračnim lukama koje služe međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, potpisanom u Montrealu 24. veljače 1988. i Konvencijom o obilježavanju plastičnih eksploziva s ciljem njihova otkrivanja, potpisanom u Montrealu 1. ožujka 1991., ako su obje stranke ujedno stranke tih konvencija, te u skladu sa svim drugim konvencijama i protokolima o zaštiti civilnog zračnog prometa čije su stranke obje stranke.

4.   Stranke jedna drugoj na zahtjev pružaju svu potrebnu pomoć s ciljem sprečavanja djela nezakonite otmice civilnih zrakoplova i drugih nezakonitih djela protiv sigurnosti takvih zrakoplova, njihovih putnika i posade, zračnih luka i navigacijskih uređaja te bilo koje druge prijetnje zaštiti civilnog zrakoplovstva.

5.   Ako to nije predviđeno u regulatornim zahtjevima i standardima koji se odnose na zaštitu zračnog prometa utvrđenima u dijelu C Priloga II., stranke u svojim uzajamnim odnosima postupaju u skladu s međunarodnim standardima zaštite zračnog prometa i odgovarajućim preporučenim praksama koje je utvrdio ICAO. Obje stranke zahtijevaju da operatori zrakoplova upisanih u njihovim registrima, operatori koji svoje glavno poslovno sjedište ili stalno boravište imaju na njihovu državnom području i operatori zračnih luka koje se nalaze na njihovu državnom području postupaju u skladu s tim odredbama o zaštiti zračnog prometa.

6.   Svaka stranka osigurava da se na njezinu državnom području provode djelotvorne mjere za zaštitu civilnog zračnog prometa od nezakonitog ometanja, uključujući, no ne i ograničavajući se na, zaštitne preglede putnika i njihove ručne prtljage, zaštitne preglede predane prtljage i zaštitne kontrole osoba koje nisu putnici, uključujući posadu, i predmeta koje nose, zaštitne preglede i kontrole tereta, pošte, zaliha u zrakoplovima i zaliha u zračnim lukama te kontrole pristupa štićenim područjima zračne luke i zaštitno ograničenim područjima. Te se mjere prilagođavaju porastu prijetnji za zaštitu civilnog zračnog prometa. Svaka se stranka slaže da se od njezinih zračnih prijevoznika može zahtijevati da poštuju odredbe o zaštiti zračnog prometa iz stavaka 1. i 5. i druge odredbe o zaštiti zračnog prometa koje je druga stranka propisala za ulazak na svoje državno područje, odlazak s tog državnog područja ili boravak na tom državnom području.

7.   Uz puno uvažavanje i poštovanje suvereniteta druge stranke, jedna stranka može donijeti mjere zaštite koje se odnose na ulazak na njezino državno područje i hitne mjere radi suočavanja s konkretnom sigurnosnom prijetnjom o kojima bi trebala bez odgode obavijestiti drugu stranku. Svaka je stranka dužna u dobroj namjeri razmotriti svaki zahtjev druge stranke za razumnim posebnim mjerama zaštite pri čemu prva stranka uzima u obzir mjere zaštite koje je druga stranka već primijenila i stajalište koje je druga stranka iznijela. Međutim, svaka stranka priznaje da ništa u ovom članku ne ograničava mogućnost stranke da uskrati ulazak na svoje državno područje bilo kojem letu koji smatra prijetnjom svojoj sigurnosti. Osim u hitnom slučaju u kojem to razumno nije moguće, svaka stranka unaprijed obavješćuje drugu stranku o svim posebnim mjerama zaštite koje namjerava uvesti, a koje bi mogle imati znatan financijski ili operativni učinak na usluge zračnog prijevoza koje su predviđene u ovom Sporazumu. Svaka stranka može zatražiti sastanak Zajedničkog odbora radi rasprave o takvim mjerama zaštite, kako je predviđeno u članku 23.

8.   Ako se dogodi otmica civilnog zrakoplova ili neko drugo nezakonito djelo usmjereno protiv sigurnosti takvih zrakoplova, njihovih putnika i njihove posade, zračnih luka ili navigacijskih uređaja ili ako postoji prijetnja od nekog od takvih djela, stranke pomažu jedna drugoj olakšavanjem komunikacije i drugim primjerenim mjerama usmjerenima na brzo i sigurno okončanje takvog događaja ili takve prijetnje.

9.   Svaka stranka poduzima sve mjere koje smatra izvedivima kako bi osigurala da se zrakoplov koji je predmet nezakonite otmice zrakoplova ili drugih akata nezakonitog ometanja i koji se nalazi na tlu na njezinu državnom području zadrži na tlu, osim ako je njegov odlazak nužan radi prevladavajuće dužnosti zaštite ljudskih života. Ako je to izvedivo, takve se mjere poduzimaju na temelju uzajamnih savjetovanja.

10.   Ako stranka ima opravdane razloge za sumnju da se druga stranka ne pridržava odredaba o zaštiti zračnog prometa iz ovog članka, ta stranka traži hitno savjetovanje s drugom strankom. Takvo savjetovanje počinje u roku od 30 dana od primitka tog zahtjeva.

11.   Ne dovodeći u pitanje članak 5., nepostizanje zadovoljavajućeg dogovora u roku od 30 dana od dana početka takvog savjetovanja ili, ako se tako dogovori, u duljem roku, razlog je za odbijanje, opoziv, ograničavanje odobrenja za rad ili uvođenje uvjeta u odnosu na odobrenje za rad jednog zračnog prijevoznika ili više zračnih prijevoznika iz druge stranke.

12.   Stranka može poduzeti hitne privremene mjere ako je to potrebno zbog neposredne i izvanredne prijetnje.

13.   Svaka mjera poduzeta u skladu sa stavkom 11. prekida se čim se druga stranka uskladi s odredbama ovog članka.

Članak 16.

Upravljanje zračnim prometom

1.   Podložno prijelaznim odredbama iz Priloga I., stranke osiguravaju da njihovo relevantno zakonodavstvo, pravila ili postupci budu usklađeni s regulatornim zahtjevima i standardima koji se odnose na zračni prijevoz utvrđenima u dijelu D Priloga II., a u područjima koja nisu obuhvaćena regulatornim okvirom EU-a da budu usklađeni barem s relevantnim standardima i preporučenim praksama ICAO-a, u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Stranke se obvezuju na suradnju u području upravljanja zračnim prometom s ciljem proširenja jedinstvenog europskog neba na Armeniju kako bi se poboljšali postojeći sigurnosni standardi i sveukupna učinkovitost općih operacija u zračnom prometu u Europi, optimirali kapaciteti kontrole zračnog prometa, smanjila kašnjenja na najmanju moguću mjeru i povećala učinkovitost u području okoliša. U tu svrhu Armenija sudjeluje u radu Odbora za jedinstveno nebo i drugih tijela povezanih s jedinstvenim europskim nebom kao promatrač od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma. Zajednički odbor odgovoran je za praćenje i olakšavanje suradnje u području upravljanja zračnim prometom.

3.   Radi olakšavanja primjene zakonodavstva o jedinstvenom europskom nebu na njihovim državnim područjima:

(a)

Armenija poduzima potrebne mjere za prilagodbu svojih usluga zračne plovidbe i svojih institucionalnih i nadzornih struktura za upravljanje zračnim prometom kako bi ih uskladila sa zahtjevima jedinstvenog europskog neba;

(b)

Armenija je posebno dužna uspostaviti odgovarajuće nacionalno nadzorno tijelo koje je barem funkcionalno neovisno o pružatelju ili pružateljima usluga zračne plovidbe;

(c)

Europska unija uključuje Armeniju u relevantne operativne inicijative u područjima usluga u zračnoj plovidbi, zračnog prostora i interoperabilnosti koje proizlaze iz jedinstvenog europskog neba, među ostalim i:

i.

ispitivanjem mogućnosti za suradnju s postojećim funkcionalnim blokovima zračnog prostora ili povezivanjem s tim blokovima ili mogućnosti za stvaranje novog bloka;

ii.

sudjelovanjem u mrežnim funkcijama jedinstvenog europskog neba;

iii.

usklađivanjem s planovima za uvođenje SESAR-a;

iv.

poboljšavanjem interoperabilnosti; te

(d)

Armenija poduzima potrebne mjere za provedbu plana performansi Europske unije s ciljem optimiranja ukupne učinkovitosti letova, smanjenja troškova te povećanja sigurnosti i kapaciteta postojećih sustava.

Članak 17.

Okoliš

1.   Podložno prijelaznim odredbama iz Priloga I., stranke osiguravaju da njihovo relevantno zakonodavstvo, pravila ili postupci budu usklađeni s regulatornim zahtjevima i standardima koji se odnose na zračni prijevoz utvrđenima u dijelu E Priloga II.

2.   Stranke podržavaju potrebu zaštite okoliša promicanjem održivog razvoja zrakoplovstva. Stranke namjeravaju surađivati radi utvrđivanja pitanja povezanih s utjecajima zrakoplovstva na okoliš.

3.   Stranke prepoznaju važnost zajedničkog rada kako bi razmotrile i na najmanju moguću mjeru svele učinke zrakoplovstva na okoliš, na način koji je u skladu s ciljevima ovog Sporazuma.

4.   Stranke prepoznaju važnost borbe protiv klimatskih promjena, što podrazumijeva rad na rješavanju problema emisija stakleničkih plinova povezanih sa zrakoplovstvom, i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini. Stranke se slažu da će intenzivnije surađivati na tim pitanjima, među ostalim i putem relevantnih multilateralnih sporazuma, osobito na provedbi globalne tržišno utemeljene mjere dogovorene na 39. zasjedanju skupštine ICAO-a i na upotrebi mehanizma uspostavljenog člankom 6.4. Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama za izradu globalnih tržišno utemeljenih mjera za rješavanje emisija stakleničkih plinova u sektoru zrakoplovstva i na bilo kojem drugom aspektu predviđenom u tom članku koji je od posebne važnosti za emisije iz međunarodnog zrakoplovstva.

5.   Stranke se obvezuju da će razmjenjivati informacije i redovno izravno komunicirati te da će njihovi stručnjaci voditi dijalog radi poboljšanja suradnje s ciljem rješavanja problema utjecaja zrakoplovstva na okoliš, uključujući:

(a)

u području istraživanja i razvoja ekoloških zrakoplovnih tehnologija;

(b)

u području inovacija u upravljanju zračnim prometom s ciljem smanjivanja utjecaja zrakoplovstva na okoliš;

(c)

u području istraživanja i razvoja održivih alternativnih goriva za zrakoplovstvo;

(d)

u području pitanja u vezi s učincima zrakoplovstva na okoliš i u vezi sa smanjenjem emisija povezanih sa zrakoplovstvom koje utječu na klimu; te

(e)

u području ublažavanja i praćenja buke s ciljem smanjenja utjecaja zrakoplovstva na okoliš.

6.   U skladu sa svojim multilateralnim pravima i obvezama u području okoliša stranke se također obvezuju djelotvorno poboljšati suradnju, uključujući financijsku i tehnološku suradnju, s obzirom na mjere usmjerene na rješavanje pitanja emisija stakleničkih plinova iz međunarodnog zrakoplovstva.

7.   Stranke prepoznaju potrebu za poduzimanjem odgovarajućih mjera radi sprečavanja utjecaja zračnog prijevoza na okoliš ili rješavanja tog utjecaja na drugi način, pod uvjetom da su te mjere u potpunosti u skladu s njihovim pravima i obvezama koje proizlaze iz međunarodnog prava.

Članak 18.

Odgovornost zračnih prijevoznika

Stranke potvrđuju svoje obveze u skladu s Konvencijom o ujednačavanju određenih pravila za međunarodni zračni prijevoz, sastavljenom u Montrealu 28. svibnja 1999. (Montrealska konvencija).

Članak 19.

Zaštita potrošača

Podložno prijelaznim odredbama iz Priloga I., stranke osiguravaju da njihovo relevantno zakonodavstvo, pravila ili postupci budu usklađeni s regulatornim zahtjevima i standardima koji se odnose na zračni prijevoz utvrđenima u dijelu F Priloga II.

Članak 20.

Računalni sustavi rezervacija

1.   Podložno prijelaznim odredbama iz Priloga I., stranke osiguravaju da njihovo relevantno zakonodavstvo, pravila ili postupci budu usklađeni s regulatornim zahtjevima i standardima koji se odnose na zračni prijevoz utvrđenima u dijelu A Priloga II.

2.   Prodavači računalnih sustava rezervacija (dalje u tekstu „CRS-ovi”) koji posluju na državnom području jedne stranke imaju pravo na državnom području druge stranke pokrenuti, održavati i slobodno staviti na raspolaganje svoje CRS-ove putničkim agencijama ili turističkim poduzećima čija je glavna djelatnost distribucija proizvoda povezanih s putovanjima, pod uvjetom da svaki CRS ispunjava relevantne regulatorne zahtjeve druge stranke.

3.   Svaka stranka poništava svaki postojeći zahtjev kojim bi se CRS-ovima iz jedne stranke mogao ograničiti slobodan pristup tržištu druge stranke ili na neki drugi način ograničiti tržišno natjecanje. Stranke se suzdržavaju od donošenja bilo kojih takvih zahtjeva.

4.   Ni jedna stranka ne smije na svojem državnom području uvesti ili dopustiti da se uvedu zahtjevi za prodavače CRS-ova iz druge stranke s obzirom na način na koji CRS-ovi prikazuju podatke koji su različiti od zahtjeva uvedenih za vlastite prodavače CRS-ova ili za bilo koje druge CRS-ove koji postoje na njezinu tržištu. Ni jedna stranka ne smije sprečavati sklapanje sporazuma među prodavačima CRS-ova, njihovim dobavljačima i pretplatnicima koji se odnose na razmjenu informacija o uslugama putovanja, a koji olakšavaju da se potrošačima prikažu sveobuhvatne i nepristrane informacije ili koji se odnose na ispunjavanje regulatornih zahtjeva u pogledu neutralnog prikazivanja podataka.

5.   Stranke osiguravaju da vlasnici i operatori CRS-ova iz jedne stranke koji ispunjavaju relevantne regulatorne zahtjeve druge stranke imaju istu mogućnost da imaju u vlasništvu CRS-ove na državnom području druge stranke kao i vlasnici i operatori bilo kojeg drugog CRS-a koji postoji na tržištu te stranke.

Članak 21.

Socijalni aspekti

1.   Podložno prijelaznim odredbama iz Priloga I., stranke osiguravaju da njihovo relevantno zakonodavstvo, pravila ili postupci budu usklađeni s regulatornim zahtjevima i standardima koji se odnose na zračni prijevoz utvrđenima u dijelu G Priloga II.

2.   Stranke prepoznaju važnost razmatranja učinaka ovog Sporazuma na radnu snagu, zapošljavanje i uvjete rada. Stranke se obvezuju surađivati na pitanjima koja se odnose na rad u području primjene ovog Sporazuma, među ostalim kad je riječ o utjecajima na zapošljavanje, temeljna radna prava, uvjete rada, socijalnu zaštitu i socijalni dijalog.

3.   Stranke svojim zakonima, propisima i praksama promiču visoke razine zaštite u području rada i socijalne sigurnosti u sektoru civilnog zrakoplovstva.

4.   Stranke prepoznaju važnost koristi koje nastaju kad se znatne gospodarske prednosti od otvorenih i konkurentnih tržišta kombiniraju s visokim standardima rada za radnike. Stranke provode ovaj Sporazum na način kojim se doprinosi visokim standardima rada, neovisno o vlasništvu nad dotičnim zračnim prijevoznicima ili o prirodi dotičnih zračnih prijevoznika, te kojim se osigurava da se prava i načela sadržana u njihovim zakonima i propisima ne narušavaju, nego djelotvorno provode.

5.   Stranke se obvezuju u svojim zakonima i svojim praksama promicati i djelotvorno provoditi temeljne standarde u području rada priznate na međunarodnoj razini, kako su sadržani u temeljnim konvencijama Međunarodne organizacije rada, koje su ratificirali Armenija i države članice EU-a.

6.   Stranke se obvezuju promicati i druge međunarodno priznate standarde i sporazume u području rada i socijalne sigurnosti koji su relevantni za sektor civilnog zrakoplovstva te njihovu djelotvornu provedbu i primjenu u svojem nacionalnom zakonodavstvu.

7.   Svaka stranka može zatražiti sastanak Zajedničkog odbora radi rješavanja pitanja iz područja rada koja ta stranka smatra bitnima.

GLAVA III.

INSTITUCIONALNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 22.

Tumačenje i provedba

1.   Stranke poduzimaju sve odgovarajuće mjere, općenite ili posebne, kako bi osigurale ispunjavanje obveza koje proizlaze iz ovog Sporazuma i suzdržavaju se od uvođenja bilo kojih mjera koje bi mogla ugroziti ostvarenje ciljeva ovog Sporazuma.

2.   Svaka je stranka odgovorna za pravilnu primjenu odredaba ovog Sporazuma na svojem državnom području.

3.   Svaka stranka drugoj stranci pruža sve potrebne informacije i pomoć, podložno primjenjivim zakonima i propisima dotične stranke, u vezi s istragama o mogućim povredama koje ta druga stranka provodi u okviru svojih nadležnosti, u skladu s ovim Sporazumom.

4.   Kad stranke djeluju na temelju ovlasti koje su im dodijeljene ovim Sporazumom u vezi s pitanjima koja su od interesa za drugu stranku i koja se odnose na nadležna tijela ili poduzetnike druge stranke, nadležna tijela druge stranke mora se o tome u potpunosti obavijestiti te im se mora dati prilika da iznesu promjedbe prije donošenja konačne odluke.

5.   U mjeri u kojoj su odredbe ovog Sporazuma i odredbe akata navedenih u Prilogu II. u suštini istovjetne odgovarajućim pravilima iz Ugovorâ EU-a i aktima donesenima na temelju Ugovorâ EU-a te se odredbe u svojoj provedbi i primjeni tumače u skladu s relevantnim presudama i odlukama Suda Europske unije i Europske komisije.

Članak 23.

Zajednički odbor

1.   Osniva se Zajednički odbor sastavljen od predstavnika stranaka. Zajednički odbor odgovoran je za nadzor nad upravljanjem ovim Sporazumom i osigurava njegovu pravilnu provedbu. Zajednički odbor daje preporuke i donosi odluke kada je to izričito predviđeno u ovom Sporazumu.

2.   Zajednički odbor radi i donosi odluke na temelju konsenzusa. Odluke koje donese Zajednički odbor obvezujuće su za stranke.

3.   Zajednički odbor donosi svoj poslovnik.

4.   Zajednički odbor sastaje se ako i kada za to postoji potreba, a najmanje jednom godišnje. Svaka stranka može zatražiti sazivanje sastanka Zajedničkog odbora.

5.   Svaka stranka može zatražiti sazivanje sastanka Zajedničkog odbora kako bi pokušala riješiti bilo koje pitanje u vezi s tumačenjem ili primjenom ovog Sporazuma. Takav sastanak mora započeti u najkraćem mogućem roku, a najkasnije dva mjeseca nakon datuma primitka zahtjeva, osim ako su se stranke dogovorile drukčije.

6.   Za potrebe pravilne provedbe ovog Sporazuma stranke razmjenjuju informacije te se na zahtjev bilo koje od stranaka savjetuju u okviru Zajedničkog odbora.

7.   Na temelju dodjele prava utvrđene u članku 3. Zajednički odbor odlukom potvrđuje evaluaciju koju Europska unija provede o tome kako Armenija provodi i primjenjuje odredbe zakonodavstva EU-a, kako je utvrđeno u stavku 1. Priloga I.

8.   U skladu s člankom 6. Zajednički odbor razmatra pitanja koja se odnose na ulaganja u zračne prijevoznike iz stranaka te na promjene u učinkovitom nadzoru nad zračnim prijevoznicima iz stranaka.

9.   U skladu s člankom 14. Zajednički odbor tijekom prijelazne faze opisane u Prilogu I. prati proces postupnog povlačenja zrakoplova registriranih u Armeniji koje upotrebljavaju gospodarski subjekti pod regulatornim nadzorom Armenije, a koji nemaju certifikat tipa izdan u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a utvrđenim u dijelu B Priloga II., kako bi se osiguralo da se takvi zrakoplovi postupno povuku u skladu sa stavkom 7. Priloga I.

10.   Zajednički odbor također razvija suradnju osobito:

(a)

preispitivanjem tržišnih uvjeta koji utječu na usluge zračnog prijevoza u okviru ovog Sporazuma;

(b)

razmatranjem, u cilju pronalaska djelotvornog rješenja, pitanja povezanih s poslovanjem i s komercijalnim mogućnostima, kako je navedeno u članku 9., koja mogu, među ostalim, ometati pristup tržištu i neometano pružanje usluga zračnog prijevoza u okviru ovog Sporazuma, što je sredstvo za osiguravanje poštenog tržišnog natjecanja, regulatornog približavanja i smanjivanja regulatornog opterećenja u pogledu pružanja usluga zračnog prijevoza na najmanju moguću mjeru;

(c)

razmjenom informacija, uključujući savjetovanje o izmjenama zakona, propisa i politika stranaka koje mogu utjecati na usluge zračnog prijevoza;

(d)

razmatranjem potencijalnih područja u kojima se ovaj Sporazum može dodatno razvijati, uključujući davanje preporuka o izmjenama ovog Sporazuma ili davanje preporuka o uvjetima i postupcima za pristupanje trećih zemalja ovom Sporazumu;

(e)

raspravom o općim pitanjima povezanima s ulaganjima, vlasništvom i nadzorom;

(f)

razvojem regulatorne suradnje i uzajamne predanosti postizanju recipročnog priznavanja i približavanja pravila i mjera;

(g)

poticanjem savjetovanja, prema potrebi, o pitanjima povezanima sa zračnim prijevozom koja se rješavaju u međunarodnim organizacijama, u odnosima s trećim zemljama i u multilateralnim sporazumima, uključujući razmatranje mogućnosti za usvajanje zajedničkog pristupa;

(h)

olakšavanjem razmjene statističkih podataka između stranaka u svrhu praćenja razvoja usluga zračnog prijevoza u okviru ovog Sporazuma; te

(i)

razmatranjem socijalnih učinaka ovog Sporazuma tijekom njegove provedbe i pripremanjem odgovarajućih odgovora na otvorena pitanja za koja se zaključi da su utemeljena.

11.   Ako Zajednički odbor ne donese odluku o pitanju koje mu je upućeno u roku od šest mjeseci od dana upućivanja, stranke mogu poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere u skladu s člankom 25.

12.   Ovim Sporazumom ne isključuju se suradnja i rasprave među nadležnim tijelima stranaka izvan Zajedničkog odbora, uključujući u područjima zaštite zračnog prometa, sigurnosti zračnog prometa, okoliša, upravljanja zračnim prometom, zrakoplovne infrastrukture, tržišnog natjecanja i zaštite potrošača. Stranke obavješćuju Zajednički odbor o rezultatima takve suradnje i takvih rasprava koji mogu utjecati na provedbu ovog Sporazuma.

Članak 24.

Rješavanje sporova i arbitraža

1.   Svaki spor koji se odnosi na primjenu ili tumačenje ovog Sporazuma, osim kad je riječ o pitanjima povezanim s člankom 8., koji nije riješen na sastanku Zajedničkog odbora, može se na zahtjev bilo koje stranke uputiti u arbitražu u skladu s postupcima utvrđenima u ovom članku.

2.   Zahtjev za arbitražu podnosi se drugoj stranci u pisanom obliku. Stranka koja je podnijela prigovor u svojem zahtjevu navodi spornu mjeru i jasno objašnjava razloge zbog kojih smatra da ta mjera nije u skladu s ovim Sporazumom.

3.   Osim ako se stranke drukčije dogovore, arbitražu provodi arbitražni sud koji se sastoji od triju arbitara i koji se sastavlja na sljedeći način:

(a)

svaka stranka imenuje jednog arbitra u roku od 20 dana od primitka zahtjeva za arbitražu. U roku od 30 dana nakon imenovanja tih dvaju arbitara, oni sporazumno imenuju trećeg arbitra koji je predsjednik arbitražnog suda;

(b)

ako neka od stranaka ne imenuje arbitra ili ako treći arbitar nije imenovan u skladu s točkom (a), bilo koja stranka može zatražiti od predsjednika Vijeća ICAO-a da imenuje potrebnog arbitra ili potrebne arbitre u roku od 30 dana od primitka tog zahtjeva. Ako je predsjednik Vijeća ICAO-a državljanin Armenije ili države članice EU-a, imenovanje obavlja potpredsjednik Vijeća ICAO-a s najduljim mandatom u tom vijeću koji nije državljanin Armenije ni države članice EU-a.

4.   Datum osnivanja arbitražnog suda je datum na koji posljednji od tri arbitra prihvati imenovanje u skladu s postupcima koje mora utvrditi Zajednički odbor.

5.   Ako stranka to zatraži, arbitražni sud u roku od 10 dana od svojeg osnivanja donosi privremenu odluku o tome smatra li predmet hitnim.

6.   Na zahtjev jedne stranke arbitražni sud može drugoj stranci naložiti da provede privremene korektivne mjere do donošenja konačne odluke arbitražnog suda.

7.   Arbitražni sud najkasnije u roku od 90 dana od datuma svojeg osnivanja dostavlja strankama privremeno izvješće u kojem se navodi utvrđeno činjenično stanje, primjenjivost relevantnih odredaba i temeljni razlozi za utvrđenja i preporuke arbitražnog suda. Ako predsjednik arbitražnog suda smatra da taj rok nije moguće poštovati, on o tome u pisanom obliku obavješćuje stranke, pri čemu navodi razloge za odgodu i datum kad arbitražni sud namjerava dostaviti svoje privremeno izvješće. Privremeno izvješće ne smije se ni u kojem slučaju dostaviti kasnije od 120 dana od datuma osnivanja arbitražnog suda.

8.   Stranka može arbitražnom sudu podnijeti pisani zahtjev za preispitivanje određenih aspekata privremenog izvješća u roku od 14 dana od dostave tog izvješća.

9.   U hitnim slučajevima arbitražni sud poduzima sve što je u njegovoj moći kako bi dostavio svoje privremeno izvješće u roku od 45 dana od datuma svojeg osnivanja, a u svakom slučaju najkasnije 60 dana od tog datuma. U roku od sedam dana od dostave privremenog izvješća stranka može arbitražnom sudu podnijeti pisani zahtjev da arbitražni sud preispita određene aspekte privremenog izvješća. Nakon razmatranja svih pisanih primjedbi stranaka na privremeno izvješće, arbitražni sud može izmijeniti svoje izvješće i provesti dodatna ispitivanja koja smatra primjerenima. Zaključci konačne odluke moraju sadržavati dostatnu analizu argumenata iznesenih u fazi privremenog preispitivanja te se u njima mora dati jasan odgovor na pitanja i primjedbe stranaka.

10.   Arbitražni sud o svojoj konačnoj odluci obavješćuje stranke u roku od 120 dana od datuma svojeg osnivanja. Ako predsjednik arbitražnog suda smatra da taj rok nije moguće poštovati, on o tome u pisanom obliku obavješćuje stranke, pri čemu navodi razloge za odgodu i datum kad arbitražni sud namjerava dostaviti svoju odluku. Odluka se ne smije ni u kojem slučaju dostaviti kasnije od 150 dana od datuma osnivanja arbitražnog suda.

11.   U hitnim slučajevima arbitražni sud poduzima sve što je u njegovoj moći kako bi dostavio svoju odluku u roku od 60 dana od datuma svojeg osnivanja. Ako predsjednik arbitražnog suda smatra da taj rok nije moguće poštovati, on o tome u pisanom obliku obavješćuje stranke, pri čemu navodi razloge za odgodu i datum kad arbitražni sud namjerava dostaviti svoju odluku. Odluka se ne smije ni u kojem slučaju dostaviti kasnije od 75 dana od datuma osnivanja arbitražnog suda.

12.   Stranke mogu podnijeti zahtjeve za pojašnjenje konačne odluke u roku od 10 dana od primitka te odluke, a sva pojašnjenja moraju se dati u roku od 15 dana od takvog zahtjeva.

13.   Ako arbitražni sud utvrdi da postoji kršenje ovog Sporazuma, a odgovorna stranka ne postupi u skladu s konačnom odlukom arbitražnog suda ili ne postigne dogovor s drugom strankom o obostrano zadovoljavajućem rješenju u roku od 40 dana od obavijesti o konačnoj odluci arbitražnog suda, druga stranka može suspendirati primjenu usporedivih pogodnosti koje proizlaze iz ovog Sporazuma ili može djelomično ili, ako je to potrebno, u potpunosti suspendirati provedbu ovog Sporazuma sve dok odgovorna stranka ne postupi u skladu s konačnom odlukom arbitražnog suda ili dok stranke ne postignu dogovor o uzajamno zadovoljavajućem rješenju.

Članak 25.

Zaštitne mjere

1.   Ako jedna od stranaka smatra da druga stranka nije ispunila obvezu iz ovog Sporazuma, može poduzeti odgovarajuće mjere. Zaštitne mjere ograničene su u pogledu njihova područja primjene i trajanja na ono što je prijeko potrebno za ispravljanje situacije ili održavanje ravnoteže ovog Sporazuma. Prednost se daje onim mjerama koje najmanje ometaju funkcioniranje ovog Sporazuma.

2.   Stranka koja namjerava poduzeti zaštitne mjere o tome obavješćuje drugu stranku putem Zajedničkog odbora, pri čemu navodi sve relevantne informacije.

3.   Stranke odmah započinju savjetovanje u okviru Zajedničkog odbora s ciljem pronalaženja zajedničkog prihvatljivog rješenja.

4.   Ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 1. točku (c) ni članak 5. stavak 1. točku (c), dotična stranka ne smije poduzeti zaštitne mjere prije isteka roka od mjeseca dana od datuma dostave obavijesti iz stavka 2. ovog članka, osim ako se postupak savjetovanja iz stavka 3. završi prije isteka tog roka.

5.   Dotična stranka bez odgode obavješćuje Zajednički odbor o mjerama koje je poduzela, pri čemu navodi sve relevantne informacije.

6.   Svaka mjera poduzeta na temelju ovog članka prekida se čim se druga stranka uskladi s odredbama ovog Sporazuma.

Članak 26.

Odnos s drugim sporazumima

1.   Tijekom razdoblja privremene primjene na temelju članka 30. suspendiraju se bilateralni sporazumi i dogovori između Armenije i država članica EU-a koji postoje u trenutku potpisivanja ovog Sporazuma, osim u mjeri predviđenooj u stavku 2. ovog članka.

2.   Neovisno o stavcima 1. i 3. te pod uvjetom da nema diskriminacije među zračnim prijevoznicima iz Europske unije na temelju državne pripadnosti:

(a)

mogu se i dalje ostvarivati postojeća prava i povoljnije odredbe ili postupanja povezani s vlasništvom, pravima prometovanja, kapacitetom, učestalošću, tipovima ili promjenama zrakoplova, letovima pod skupnom oznakom i određivanjem cijena u okviru bilateralnih sporazuma ili dogovora između Armenije i država članica EU-a koji postoje u trenutku potpisivanja ovog Sporazuma i koji nisu obuhvaćeni ovim Sporazumom ili koji su povoljniji ili fleksibilniji u pogledu slobode za dotične zračne prijevoznike nego u okviru ovog Sporazuma;

(b)

spor između stranaka o tome jesu li odredbe ili postupanja u okviru bilateralnih sporazuma ili dogovora između Armenije i država članica EU-a povoljniji ili fleksibilniji rješava se u okviru mehanizma rješavanja sporova predviđenog u članku 24. Sporovi o tome kako odrediti odnos između proturječnih odredaba ili postupanja također se rješavaju u okviru mehanizma rješavanja sporova predviđenog u članku 24.

3.   Nakon stupanja na snagu na temelju članka 30. i podložno stavku 2. ovog članka, ovaj Sporazum ima prednost pred relevantnim odredbama postojećih bilateralnih sporazuma i dogovora između Armenije i država članica EU-a koji postoje u trenutku potpisivanja ovog Sporazuma.

4.   Ako stranke postanu stranke multilateralnog sporazuma ili podrže odluku koju donese ICAO ili neka druga međunarodna organizacija u pogledu pitanja obuhvaćenih ovim Sporazumom, one se o tome pravodobno savjetuju u okviru Zajedničkog odbora na temelju članka 23. kako bi utvrdile je li potrebno revidirati ovaj Sporazum kako bi se uzela u obzir ta situacija.

Članak 27.

Izmjene

1.   Stranke sve izmjene ovog Sporazuma mogu dogovoriti na temelju savjetovanja održanih u skladu s člankom 23. Izmjene stupaju na snagu u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 30.

2.   Ako jedna od stranaka želi izmijeniti odredbe ovog Sporazuma, o svojoj odluci obavješćuje Zajednički odbor.

3.   Zajednički odbor može na prijedlog stranke i u skladu s ovim člankom konsenzusom odlučiti o izmjeni prilogâ ovom Sporazumu.

4.   Ovim Sporazumom ne dovodi se u pitanje pravo svake stranke, podložno poštovanju načela nediskriminacije i odredaba ovog Sporazuma, da jednostrano donese novo zakonodavstvo ili izmijeni svoje postojeće zakonodavstvo u području zračnog prijevoza ili u pojedinom s tim područjem povezanom području iz Priloga II.

5.   Ako jedna stranka razmatra donošenje novog zakonodavstva ili izmjenu svojeg postojećeg zakonodavstva u području zračnog prijevoza ili u pojedinom s tim područjem povezanom području iz Priloga II., ona o tome obavješćuje drugu stranku u mjeri u kojoj je to primjereno i moguće. Na zahtjev bilo koje od stranaka, u Zajedničkom odboru mogu se razmijeniti stajališta o tome.

6.   Svaka stranka redovito i čim to bude primjereno obavješćuje drugu stranku o novodonesenom zakonodavstvu ili izmjenama svojeg postojećeg zakonodavstva u području zračnog prijevoza ili u pojedinom s tim područjem povezanom područja iz Priloga II. Na zahtjev bilo koje od stranaka, u Zajedničkom odboru u roku od 60 dana nakon toga razmjenjuju se stajališta o posljedicama tog novog zakonodavstva ili tih izmjena zakonodavstva za pravilno funkcioniranje ovog Sporazuma.

7.   Nakon razmjene stajališta iz stavka 6. Zajednički odbor:

(a)

donosi odluku o revidiranju Priloga II. kako bi u njega uključio, ako je potrebno na temelju reciprociteta, dotično novo zakonodavstvo ili dotičnu izmjenu;

(b)

donosi odluku kojom potvrđuje da je dotično novo zakonodavstvo ili dotična izmjena u skladu s ovim Sporazumom; ili

(c)

preporučuje druge mjere koje je potrebno donijeti u razumnom roku radi zaštite pravilnog funkcioniranja ovog Sporazuma.

Članak 28.

Prestanak

Svaka stranka može u pisanom obliku u bilo kojem trenutku diplomatskim putem obavijestiti drugu stranku o prestanku ovog Sporazuma. Takva se obavijest istodobno upućuje ICAO-u i Tajništvu Ujedinjenih naroda.

Ovaj Sporazum prestaje u ponoć (prema GMT-u) na kraju prometne sezone Međunarodne udruge zračnih prijevoznika (IATA) koja je u tijeku godinu dana nakon datuma pisane obavijesti o otkazu, osim ako se ta obavijest povuče na temelju dogovora stranaka prije isteka tog razdoblja.

Članak 29.

Registracija

Ovaj se Sporazum i sve njegove izmjene registriraju u Vijeću ICAO-u, u skladu s člankom 83. Konvencije, i u Tajništvu Ujedinjenih naroda, u skladu s člankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda, nakon njihova stupanja na snagu.

Članak 30.

Stupanje na snagu i privremena primjena

1.   Ovaj Sporazum podliježe ratifikaciji ili odobrenju stranaka u skladu s njihovim vlastitim postupcima. Isprave o ratifikaciji ili odobrenju polažu se kod depozitara, koji o tome obavješćuje drugu stranku.

2.   Glavni tajnik Vijeća Europske unije depozitar je ovog Sporazuma.

3.   Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana drugog mjeseca nakon što depozitar obavijesti stranke da je primio posljednju ispravu o ratifikaciji ili odobrenju.

4.   Neovisno o stavku 3., stranke su suglasne privremeno primjenjivati ovaj Sporazum, kako je utvrđeno u stavku 5., u skladu sa svojim unutarnjim postupcima i nacionalnim zakonodavstvom, kako je primjenjivo.

5.   Ovaj Sporazum privremeno se primjenjuje od prvog dana drugog mjeseca nakon što depozitar obavijesti stranke da je primio:

(a)

obavijest Europske unije o dovršetku postupaka koji su relevantni za Europsku uniju i njezine države članice i koji su potrebni u tu svrhu; te

(b)

ispravu o ratifikaciji ili odobrenju koju je položila Armenija, kako je navedeno u stavku 1.

Članak 31.

Vjerodostojni tekstovi

Ovaj je Sporazum sastavljen u po dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, irskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom, talijanskom i armenskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.

U slučaju bilo kakvih razlika između jezičnih verzija Zajednički odbor odlučuje o jeziku teksta koji će se koristiti.

U POTVRDU TOGA, niže potpisani punomoćnici, koji su za to propisno ovlašteni, potpisali su ovaj Sporazum.

Съставено в Брюксел на петнадесети ноември две хиляди двадесет и първа година.

Hecho en Bruselas, el quince de noviembre de dos mil veintiuno.

V Bruselu dne patnáctého listopadu dva tisíce dvacet jedna.

Udfærdiget i Bruxelles den femtende november to tusind og enogtyve.

Geschehen zu Brüssel am fünfzehnten November zweitausendeinundzwanzig.

Kahe tuhande kahekümne esimese aasta novembrikuu viieteistkümnendal päeval Brüsselis.

Έγινε στις Βρυξέλλες, στις δέκα πέντε Νοεμβρίου δύο χιλιάδες είκοσι ένα.

Done at Brussels on the fifteenth day of November in the year two thousand and twenty one.

Fait à Bruxelles, le quinze novembre deux mille vingt et un.

Arna dhéanamh sa Bhruiséil, an cúigiú lá déag de mhí na Samhna sa bhliain dhá mhíle fiche agus a haon.

Sastavljeno u Bruxellesu petnaestog studenoga godine dvije tisuće dvadeset prve.

Fatto a Bruxelles, addì quindici novembre duemilaventuno.

Briselē, divi tūkstoši divdesmit pirmā gada piecpadsmitajā novembrī.

Priimta du tūkstančiai dvidešimt pirmų metų lapkričio penkioliktą dieną Briuselyje.

Kelt Brüsszelben, a kétezer-huszonegyedik év november havának tizenötödik napján.

Magħmul fi Brussell, fil-ħmistax-il jum ta’ Novembru fis-sena elfejn u wieħed u għoxrin.

Gedaan te Brussel, vijftien november tweeduizend eenentwintig.

Sporządzono w Brukseli dnia piętnastego listopada roku dwa tysiące dwudziestego pierwszego.

Feito em Bruxelas, em quinze de novembro de dois mil e vinte e um.

Întocmit la Bruxelles la cincisprezece noiembrie două mii douăzeci și unu.

V Bruseli pätnásteho novembra dvetisícdvadsaťjeden.

V Bruslju, dne petnajstega novembra leta dva tisoč enaindvajset.

Tehty Brysselissä viidentenätoista päivänä marraskuuta vuonna kaksituhattakaksikymmentäyksi.

Som skedde i Bryssel den femtonde november år tjugohundratjugoett.

Կատարված՝ Բրյուսելում երկու հազար քսանմեկ թվականի նոյեմբերի տասնհինգին:

Image 1

Image 2

Image 3

Image 4

Image 5

Image 6

Image 7

Image 8

 


(1)  Upućivanje na točke u ovom članku smatra se upućivanjem na međunarodno priznate zračne luke.

(2)  Vidjeti: Zaključci Vijeća od 16. lipnja 2003. doneseni zajedno s Komunikacijom Komisije o Europskoj politici susjedstva od 12. svibnja 2004., koju je Vijeće podržalo u svojim zaključcima od 14. lipnja 2004.

(3)  Multilateralni sporazum između Europske zajednice i njezinih država članica, Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Republike Bugarske, Republike Hrvatske, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Republike Islanda, Republike Crne Gore, Kraljevine Norveške, Rumunjske, Republike Srbije i Misije privremene uprave Ujedinjenih naroda u Kosovu (1) o uspostavi Europskog zajedničkog zračnog prostora (SL EU L 285, 16.10.2006., str. 3.) (1 U skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244 od 10. lipnja 1999.).

(4)  Republika Island, Kneževina Lihtenštajn, Kraljevina Norveška i Švicarska Konfederacija.


PRILOG I.

PRIJELAZNE ODREDBE

1.   

Usklađenost Armenije sa svim regulatornim zahtjevima i standardima koji se odnose na zračni prijevoz iz Priloga II., uz iznimku zakonodavstva o zaštiti zračnog prometa utvrđenog u dijelu C Priloga II., predmet je evaluacije za koju je odgovorna Europska unija i koja se potvrđuje odlukom Zajedničkog odbora. Ta se evaluacija mora provesti najkasnije dvije godine nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma.

2.   

Neovisno o članku 3., do trenutka donošenja odluke iz stavka 1. dogovorena prava i određene rute iz ovog Sporazuma ne uključuju pravo zračnih prijevoznika iz obiju stranaka da ostvaruju prava pete slobode osim onih prava koja su već dodijeljena u skladu s bilateralnim sporazumima između Armenije i država članica EU-a, uključujući, kad je riječ o zračnim prijevoznicima iz Armenije, između točaka koje se nalaze na području Europske unije.

Nakon donošenja odluke iz stavka 1., zračni prijevoznici iz obiju stranaka imaju pravo ostvarivati prava pete slobode, uključujući, kad je riječ o zračnim prijevoznicima iz Armenije, između točaka koje se nalaze na području Europske unije u skladu s člankom 3.

3.   

Usklađenost Armenije s regulatornim zahtjevima i standardima u pogledu zakonodavstva o zaštiti zračnog prometa utvrđenog u dijelu C Priloga II., predmet je evaluacije za koju je odgovorna Europska unija i koja se potvrđuje odlukom Zajedničkog odbora. Ta se evaluacija mora provesti najkasnije tri godine nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma. U međuvremenu Armenija provodi dokument br. 30 Europske konferencije civilnog zrakoplovstva.

4.   

Nakon donošenja odluke iz stavka 3., povjerljiv dio zakonodavstva o zaštiti zračnog prometa utvrđenog u dijelu C Priloga II., stavlja se na raspolaganje nadležnom tijelu Armenije, podložno sporazumu o razmjeni osjetljivih sigurnosnih podataka, među ostalim i klasificiranih podataka EU-a.

5.   

Postupni prijelaz Armenije na potpunu primjenu zakonodavstva Europske unije koje se odnosi na zračni prijevoz utvrđenog u Prilogu II. može biti predmet redovitih evaluacija. Evaluacije provodi Europska komisija u suradnji s Armenijom.

6.   

Od datuma odluke iz stavka 1. Armenija će primjenjivati pravila o operativnim licencijama koja su suštinski ekvivalentna onima iz Poglavlja II. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici. Nadležna tijela Europske unije primjenjuju odredbe članka 4. stavka 3. u pogledu recipročnog priznavanja utvrđivanja sposobnosti ili državne pripadnosti koja provedu nadležna tijela Armenije nakon što Zajednički odbor potvrdi da Armenija u cijelosti primjenjuje takva pravila o operativnim licencijama.

7.   

Ne dovodeći u pitanje odluku donesenu u okviru Zajedničkog odbora ili u skladu s člankom 25., plovidbenošću zrakoplova koji su registrirani u registru Armenije i koje upotrebljavaju operatori pod regulatornom kontrolom Armenije, ali koji nemaju certifikat tipa koji je izdala Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a iz dijela B Priloga II., može se upravljati pod odgovornošću armenskih nadležnih tijela u skladu s primjenjivim nacionalnim zahtjevima Armenije najkasnije do 1. siječnja 2023., pod uvjetom da su zrakoplovi u skladu s međunarodnim sigurnosnim standardima utvrđenima na temelju Konvencije. Takvi zrakoplovi ne uživaju nikakva prava dodijeljena na temelju ovog Sporazuma i ne prometuju na zračnim rutama prema Europskoj uniji, iz Europske unije ili u Europskoj uniji.


PRILOG II.

(predmet redovitog ažuriranja)

PRAVILA PRIMJENJIVA NA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO

U skladu s ovim Sporazumom poštuju se regulatorni zahtjevi i standardi primjenjivih odredbi sljedećih akata, osim ako je drukčije utvrđeno u ovom Prilogu ili u Prilogu I. U ovom se Prilogu prema potrebi utvrđuju posebne prilagodbe za svaki pojedinačni akt:

A   PRISTUP TRŽIŠTU I DODATNA PITANJA

br. 1008/2008

Uredba (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

Primjenjive odredbe: članak 2., članak 23. stavak 1., članak 24. i Prilog I. te Poglavlje II. u skladu sa stavkom 6. Priloga I. ovom Sporazumu.

br. 785/2004

Uredba (EZ) br. 785/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o zahtjevima za zračne prijevoznike i operatore zrakoplova u vezi s osiguranjem, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EU) br. 285/2010 od 6. travnja 2010.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 8.

br. 2009/12

Direktiva 2009/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o naknadama zračnih luka

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 11.

br. 96/67

Direktiva Vijeća 96/67/EZ od 15. listopada 1996. o pristupu tržištu zemaljskih usluga u zračnim lukama Zajednice

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 9., članci od 11. do 21. i Prilog. Kad je riječ o primjeni članka 20. stavka 2., pojam „Komisija” glasi „Zajednički odbor”.

br. 80/2009

Uredba (EZ) br. 80/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. siječnja 2009. o Kodeksu poslovanja računalnih sustava rezervacija i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2299/89

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 11. i prilozi.

B   SIGURNOST ZRAČNOG PROMETA

Sigurnost civilnog zrakoplovstva i osnovna uredba o EASA-i

br. 216/2008

Uredba (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 91/670/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1592/2002 i Direktive 2004/36/EZ, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EZ) br. 690/2009 od 30. srpnja 2009.,

Uredbom (EZ) br. 1108/2009,

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 3. (samo prvi stavak) i Prilog.

Uredbom Komisije (EU) br. 6/2013 od 8. siječnja 2013.,

Uredbom Komisije (EU) 2016/4 оd 5. siječnja 2016.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 68. uz iznimku članka 65., članak 69. stavak 1. drugi podstavak, članak 69. stavak 4. i prilozi od I. do VI.

br. 319/2014

Uredba Komisije (EU) br. 319/2014 od 27. ožujka 2014. o pristojbama i naknadama koje ubire Europska agencija za sigurnost zračnog prometa i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 593/2007

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 17. i Prilog.

br. 646/2012

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 646/2012 od 16. srpnja 2012. o propisivanju detaljnih pravila o globama i periodičnim novčanim kaznama u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 25.

br. 104/2004

Uredba Komisije (EZ) br. 104/2004 od 22. siječnja 2004. o utvrđivanju pravila o organizaciji i sastavu žalbenog odbora Europske agencije za sigurnost zračnog prometa

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 7. i Prilog.

Letačke operacije

br. 965/2012

Uredba Komisije (EU) br. 965/2012 od 5. listopada 2012. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i upravnih postupaka u vezi s letačkim operacijama u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EU) br. 800/2013 od 14. kolovoza 2013.,

Uredbom Komisije (EU) br. 71/2014 od 27. siječnja 2014.,

Uredbom Komisije (EU) br. 83/2014 od 29. siječnja 2014.,

Uredbom Komisije (EU) br. 379/2014 od 7. travnja 2014.,

Uredbom Komisije (EU) 2015/140 оd 29. siječnja 2015.,

Uredbom Komisije (EU) 2015/1329 оd 31. srpnja 2015.,

Uredbom Komisije (EU) 2015/640 оd 23. travnja 2015.,

Uredbom Komisije (EU) 2015/2338 оd 11. prosinca 2015.,

Uredbom Komisije (EU) 2016/1199 оd 22. srpnja 2016.,

Uredbom Komisije (EU) 2017/363 оd 1. ožujka 2017.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 9.a i prilozi od I. do VIII.

Posada zrakoplova

br. 1178/2011

Uredba Komisije (EU) br. 1178/2011 od 3. studenoga 2011. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i administrativnih postupaka vezano za članove posade zrakoplova u civilnom zrakoplovstvu u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EU) br. 290/2012 od 30. ožujka 2012.,

Uredbom Komisije (EU) br. 70/2014 od 27. siječnja 2014.,

Uredbom Komisije (EU) br. 245/2014 od 13. ožujka 2014.,

Uredbom Komisije (EU) 2015/445 оd 17. ožujka 2015.,

Uredbom Komisije (EU) 2016/539 оd 6. travnja 2016.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 11. i prilozi od I. do IV.

Istraživanje nesreća

br. 996/2010

Uredba (EU) br. 996/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o istragama i sprečavanju nesreća i nezgoda u civilnom zrakoplovstvu i stavljanju izvan snage Direktive 94/56/EZ, kako je izmijenjena:

Uredbom (EU) br. 376/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 23. uz iznimku članka 7. stavka 4. i članka 19. (stavljen izvan snage Uredbom (EU) br. 376/2014).

br. 2012/780

Odluka Komisije 2012/780/EU od 5. prosinca 2012. o pravima pristupa Europskoj središnjoj bazi podataka za sigurnosne preporuke i pripadajuće odgovore, uspostavljenoj člankom 18. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 996/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama i sprečavanju nesreća i nezgoda u civilnom zrakoplovstvu i stavljanju izvan snage Direktive 94/56/EZ

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 5.

Početna plovidbenost

br. 748/2012

Uredba Komisije (EU) br. 748/2012 od 3. kolovoza 2012. o utvrđivanju provedbenih pravila za certifikaciju plovidbenosti i ekološku certifikaciju zrakoplova i s njima povezanih proizvoda, dijelova i uređaja te za certifikaciju projektnih i proizvodnih organizacija, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EU) br. 7/2013 od 8. siječnja 2013.,

Uredbom Komisije (EU) br. 69/2014 od 27. siječnja 2014.,

Uredbom Komisije (EU) 2015/1039 оd 30. lipnja 2015.,

Uredbom Komisije (EU) 2016/5 оd 5. siječnja 2016.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 10. i Prilog I.

Kontinuirana plovidbenost

br. 1321/2014

Uredba Komisije (EU) br. 1321/2014 оd 26. studenoga 2014. o kontinuiranoj plovidbenosti zrakoplova i aeronautičkih proizvoda, dijelova i uređaja, te o odobravanju organizacija i osoblja uključenih u te poslove, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EU) 2015/1088 оd 3. srpnja 2015.,

Uredbom Komisije (EU) 2015/1536 оd 16. rujna 2015.,

Uredbom Komisije (EU) 2017/334 оd 27. veljače 2017.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 6. i prilozi od I. do IV.

Dodatne specifikacije u pogledu plovidbenosti

br. 2015/640

Uredba Komisije (EU) 2015/640 оd 23. travnja 2015. o dodatnim specifikacijama u pogledu plovidbenosti za određenu vrstu operacija i o izmjeni Uredbe (EU) br. 965/2012

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 5. i prilozi.

Aerodromi

br. 139/2014

Uredba Komisije (EU) br. 139/2014 od 12. veljače 2014. o utvrđivanju zahtjeva i upravnih postupaka u vezi s aerodromima u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 10. i prilozi od I. do IV.

Operatori iz trećih zemalja

br. 452/2014

Uredba Komisije (EU) br. 452/2014 od 29. travnja 2014. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i upravnih postupaka u vezi s letačkim operacijama operatora iz trećih zemalja u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 4. i prilozi 1. i 2.

Upravljanje zračnim prometom i usluge u zračnoj plovidbi

br. 2015/340

Uredba Komisije (EU) 2015/340 od 20. veljače 2015. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i administrativnih postupaka koji se odnose na dozvole i certifikate kontrolora zračnog prometa u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 923/2012 i o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EU) br. 805/2011

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 10. i prilozi od I. do IV.

br. 2017/373

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/373 od 1. ožujka 2017. o utvrđivanju zajedničkih zahtjeva za pružatelje usluga upravljanja zračnim prometom/pružatelje usluga u zračnoj plovidbi i drugih mrežnih funkcija za upravljanje zračnim prometom i za njihov nadzor, o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 482/2008 i provedbenih uredbi (EU) br. 1034/2011, (EU) br. 1035/2011 i (EU) 2016/1377 te o izmjeni Uredbe (EU) br. 677/2011

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 10. i prilozi.

Izvješćivanje o događajima

br. 376/2014

Uredba (EU) br. 376/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o izvješćivanju, analizi i naknadnom postupanju u vezi s događajima u civilnom zrakoplovstvu, o izmjeni Uredbe (EU) br. 996/2010 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljaju izvan snage Direktive 2003/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 1321/2007 i (EZ) br. 1330/2007

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 7., članak 9. stavak 3., članak 10. stavci od 2. do 4. članak 11. stavci 1. i 7., članak 13. uz iznimku stavka 9., članci od 14. do 16., članak 21. i prilozi od I. do III.

br. 2015/1018

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1018 оd 29. lipnja 2015. o utvrđivanju popisa u kojem se klasificiraju događaji u civilnom zrakoplovstvu koje treba obvezno prijaviti u skladu s Uredbom (EU) br. 376/2014 Europskog parlamenta i Vijeća

Primjenjive odredbe: članak 1. i prilozi od I. do V.

Inspekcijski nadzor u području standardizacije

br. 628/2013

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 628/2013 od 28. lipnja 2013. o metodama rada Europske agencije za sigurnost zračnog prometa prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora u području standardizacije i praćenju primjene pravila Uredbe (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 736/2006

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 26.

EU-ov sigurnosni popis zračnih prijevoznika za koje vrijedi zabrana letenja unutar Europske unije

br. 2111/2005

Uredba (EZ) br. 2111/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2005. o uspostavi liste Zajednice koja sadrži zračne prijevoznike na koje se primjenjuje zabrana letenja unutar Zajednice, o informiranju putnika u zračnom prometu o identitetu zračnog prijevoznika koji obavlja let i stavljanju izvan snage članka 9. Direktive 2004/36/EZ

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 13., članci od 15. do 16. i Prilog.

br. 473/2006

Uredba Komisije (EZ) br. 473/2006 od 22. ožujka 2006. o utvrđivanju provedbenih pravila za popis Zajednice onih zračnih prijevoznika na koje se primjenjuje zabrana letenja unutar Zajednice iz poglavlja II. Uredbe (EZ) br. 2111/2005 Europskog parlamenta i Vijeća

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 6. i prilozi od A do C.

br. 474/2006

Uredba Komisije (EZ) br. 474/2006 od 22. ožujka 2006. o uspostavi popisa Zajednice onih zračnih prijevoznika na koje se primjenjuje zabrana letenja unutar Zajednice iz poglavlja II. Uredbe (EZ) br. 2111/2005 Europskog parlamenta i Vijeća, kako je izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/963 od 16. lipnja 2016.

Primjenjive odredbe: članci 1. i 2. te prilozi I. i II.

Tehnički zahtjevi i administrativni postupci u području civilnog zrakoplovstva

br. 3922/91

Uredba Vijeća (EEZ) br. 3922/91 od 16. prosinca 1991. godine o usklađivanju tehničkih zahtjeva i upravnih postupaka u području civilnog zrakoplovstva, kako je izmijenjena:

Uredbom (EZ) br. 1899/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006.,

Uredbom (EZ) br. 1900/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006.,

Uredbom Komisije (EZ) br. 8/2008 od 11. prosinca 2007.,

Uredbom Komisije (EZ) br. 859/2008 od 20. kolovoza 2008.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 10. uz iznimku članka 4. stavka 1. i članka 8. stavka 2. (druga rečenica), članci od 12. do 13. i prilozi od I. do III.

C   ZAŠTITA ZRAČNOG PROMETA

br. 300/2008

Uredba (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o zajedničkim pravilima u području zaštite civilnog zračnog prometa i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2320/2002

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 15., članci 18. i 21. te Prilog.

br. 272/2009

Uredba Komisije (EZ) br. 272/2009 od 2. travnja 2009. o dopunjavanju zajedničkih osnovnih standarda zaštite civilnog zračnog prometa utvrđenih u Prilogu Uredbi (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EU) br. 297/2010 od 9. travnja 2010.,

Uredbom Komisije (EU) br. 720/2011 od 22. srpnja 2011.,

Uredbom Komisije (EU) br. 1141/2011 od 10. studenoga 2011.,

Uredbom Komisije (EU) br. 245/2013 od 19. ožujka 2013.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 2. i Prilog.

br. 1254/2009

Uredba Komisije (EU) br. 1254/2009 od 18. prosinca 2009. o utvrđivanju mjerila na temelju kojih se državama članicama omogućuje odstupanje od zajedničkih osnovnih standarda zaštite civilnog zračnog prometa i o donošenju alternativnih mjera zaštite, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EU) 2016/2096 оd 30. studenoga 2016.

br. 18/2010

Uredba Komisije (EU) br. 18/2010 od 8. siječnja 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa specifikacijama za nacionalne programe kontrole kvalitete u području zaštite civilnog zračnog prometa

br. 2015/1998

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1998 od 5. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih mjera za provedbu zajedničkih osnovnih standarda iz područja zaštite zračnog prometa, kako je izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/2426 od 18. prosinca 2015.,

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/815 od 12. svibnja 2017.

br. 2015/8005

Provedbena odluka Komisije C(2015) 8005 od 16. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih mjera za provedbu zajedničkih osnovnih standarda iz područja zaštite zračnog prometa koje sadržavaju informacije iz članka 18. točke (a) Uredbe (EZ) br. 300/2008, kako je izmijenjena:

Provedbenom odlukom Komisije C(2017) 3030 od 15. svibnja 2017.

br. 72/2010

Uredba Komisije (EU) br. 72/2010 od 26. siječnja 2010. o utvrđivanju postupaka za provođenje inspekcija Komisije u području zaštite zračnog prometa, kako je izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/472 od 31. ožujka 2016.

D   UPRAVLJANJE ZRAČNIM PROMETOM

br. 549/2004

Uredba (EZ) br. 549/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o utvrđivanju okvira za stvaranje jedinstvenog europskog neba (Okvirna uredba), kako je izmijenjena:

Uredbom (EZ) br. 1070/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 4., članak 6. i članci od 9. do 13.

br. 550/2004

Uredba (EZ) br. 550/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o pružanju usluga u zračnoj plovidbi u jedinstvenom europskom nebu (Uredba o pružanju usluga), kako je izmijenjena:

Uredbom (EZ) br. 1070/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. *

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 18. i Prilog I.

br. 551/2004

Uredba (EZ) br. 551/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o organizaciji i korištenju zračnog prostora u jedinstvenom europskom nebu (Uredba o zračnom prostoru), kako je izmijenjena:

Uredbom (EZ) br. 1070/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 9.

br. 552/2004

Uredba (EZ) br. 552/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o interoperabilnosti Europske mreže za upravljanje zračnim prometom (Uredba o interoperabilnosti), kako je izmijenjena:

Uredbom (EZ) br. 1070/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. (*1)

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 10. i prilozi od I. do V.

Performanse i obračun naknada

br. 390/2013

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 390/2013 od 3. svibnja 2013. o utvrđivanju plana performansi za usluge u zračnoj plovidbi i mrežne funkcije

br. 391/2013

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 391/2013 od 3. svibnja 2013. o utvrđivanju zajedničkog sustava obračuna naknada za usluge u zračnoj plovidbi

Mrežne funkcije

br. 677/2011

Uredba Komisije (EU) br. 677/2011 od 7. srpnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu mrežnih funkcija za upravljanje zračnim prometom (ATM) i izmjeni Uredbe (EU) br. 691/2010, kako je izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 970/2014 od 12. rujna 2014.,

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/373 od 1. ožujka 2017.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 25. i prilozi.

br. 255/2010

Uredba Komisije (EU) br. 255/2010 od 25. ožujka 2010. o utvrđivanju zajedničkih pravila za upravljanje protokom zračnog prometa, kako je izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 923/2012 od 26. rujna 2012.,

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/1006 od 22. lipnja 2016.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 15. i prilozi.

br. 2011/4130

Odluka Komisije C(2011) 4130 od 7. srpnja 2011. o imenovanju mrežnog upravitelja mrežnih funkcija za upravljanje zračnim prometom (ATM) jedinstvenog europskog neba

Interoperabilnost

br. 1032/2006

Uredba Komisije (EZ) br. 1032/2006 od 6. srpnja 2006. o utvrđivanju zahtjeva za automatske sustave za razmjenu podataka o letu u svrhu obavješćivanja, koordinacije i prijenosa letova između jedinica kontrole zračnog prometa, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EZ) br. 30/2009 od 16. siječnja 2009.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 9. i prilozi od I. do V.

br. 1033/2006

Uredba Komisije (EZ) br. 1033/2006 od 4. srpnja 2006. o utvrđivanju zahtjeva o postupcima za planove leta u fazi prije polijetanja za jedinstveno europsko nebo, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EU) br. 929/2010 od 18. listopada 2010.,

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 923/2012 od 26. rujna 2012.,

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 428/2013 od 8. svibnja 2013.,

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/2120 od 2. prosinca 2016.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 5. i Prilog.

br. 633/2007

Uredba Komisije (EZ) br. 633/2007 od 7. lipnja 2007. o utvrđivanju zahtjeva za primjenu protokola za prijenos poruka o letu koji se upotrebljava u svrhu obavješćivanja, koordinacije i prijenosa letova između jedinica kontrole zračnog prometa, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EU) br. 283/2011 od 22. ožujka 2011.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 6. i prilozi od I. do IV.

br. 29/2009

Uredba Komisije (EZ) br. 29/2009 od 16. siječnja 2009. o utvrđivanju zahtjeva u vezi s uslugama podatkovnih veza za jedinstveno europsko nebo, kako je izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/310 od 26. veljače 2015.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 14. i prilozi od I. do III.

br. 262/2009

Uredba Komisije (EZ) br. 262/2009 od 30. ožujka 2009. o utvrđivanju zahtjeva u vezi s usklađenom dodjelom i uporabom Mode S upitnih kodova za jedinstveno europsko nebo, kako je izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/2345 od 14. prosinca 2016.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 12. i prilozi od I. do VI.

br. 73/2010

Uredba Komisije (EU) br. 73/2010 od 26. siječnja 2010. o utvrđivanju zahtjeva o kvaliteti zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija za jedinstveno europsko nebo, kako je izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1029/2014 od 26. rujna 2014.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 13. i prilozi od I. do X.

br. 1206/2011

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1206/2011 od 22. studenoga 2011. o utvrđivanju zahtjeva u vezi s identifikacijom zrakoplova u okviru nadzora za jedinstveno europsko nebo

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 11. i prilozi od I. do VII.

br. 1207/2011

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1207/2011 od 22. studenoga 2011. o utvrđivanju zahtjeva u vezi s učinkovitošću i interoperabilnošću nadzora za Jedinstveno europsko nebo, kako je izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1028/2014 od 26. rujna 2014.,

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/386 od 6. ožujka 2017.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 14. i prilozi od I. do IX.

br. 1079/2012

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1079/2012 od 16. studenoga 2012. o utvrđivanju zahtjeva za razmak između govornih kanala za jedinstveno europsko nebo, kako je izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 657/2013 od 10. srpnja 2013.,

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/2345 od 14. prosinca 2016.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 14. i prilozi od I. do V.

SESAR

br. 219/2007

Uredba Vijeća (EZ) br. 219/2007 od 27. veljače 2007. o uspostavljanju zajedničkog poduzeća za razvoj nove generacije Europskog sustava upravljanja zračnim prometom (SESAR), kako je izmijenjena:

Uredbom Vijeća (EZ) br. 1361/2008 od 16. prosinca 2008.,

Uredbom Vijeća (EU) br. 721/2014 od 16. lipnja 2014.

Primjenjive odredbe: članak 1. stavci 1. i 2. te stavci od 5. do 7., članci 2. i 3., članak 4. stavak 1. i Prilog.

br. 409/2013

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 409/2013 od 3. svibnja 2013. o definiciji zajedničkih projekata, uspostavi upravljanja i utvrđivanju poticaja za potporu provedbi europskoga glavnog plana upravljanja zračnim prometom

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 15.

br. 716/2014

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 716/2014 оd 27. lipnja 2014. o uspostavljanju Zajedničkog pilot-projekta za potporu provedbe Glavnog plana upravljanja europskim zračnim prometom

Zračni prostor

br. 2150/2005

Uredba Komisije (EZ) br. 2150/2005 od 23. prosinca 2005. o utvrđivanju zajedničkih pravila za fleksibilno korištenje zračnog prostora

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 9. i Prilog.

br. 923/2012

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 923/2012 od 26. rujna 2012. o utvrđivanju zajedničkih pravila zračnog prometa i operativnih odredaba u vezi s uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi te o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1035/2011 i uredaba (EZ) br. 1265/2007, (EZ) br. 1794/2006, (EZ) br. 730/2006, (EZ) br. 1033/2006 i (EU) br. 255/2010, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EU) 2015/340 оd 20. veljače 2015.,

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/1185 od 20. srpnja 2016.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 10. i Prilog, uključujući njegove dodatke.

br. 1332/2011

Uredba Komisije (EU) br. 1332/2011 od 16. prosinca 2011. o zahtjevima uporabe zajedničkoga zračnog prostora i operativnim procedurama za izbjegavanje sudara u zraku, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EU) 2016/583 оd 15. travnja 2016.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 4. i Prilog.

E   OKOLIŠ I BUKA

br. 2002/49

Direktiva 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša, kako je izmijenjena:

Uredbom (EZ) br. 1137/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008.,

Direktivom Komisije (EU) 2015/996 od 19. svibnja 2015.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 12. i prilozi od I. do VI.

br. 2003/96

Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije

Primjenjive odredbe: članak 14. stavak 1. točka (b) i članak 14. stavak 2.

br. 2006/93

Direktiva 2006/93/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uređenju uporabe zrakoplova obuhvaćena dijelom II. poglavljem 3. sveskom 1. Priloga 16. Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, drugo izdanje (1988.)

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 5. te prilozi I. i II.

br. 598/2014

Uredba (EU) br. 598/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o utvrđivanju pravila i postupaka u vezi s uvođenjem operativnih ograničenja povezanih s bukom u zračnim lukama Unije unutar uravnoteženog pristupa kojom se stavlja izvan snage Direktiva 2002/30/EZ

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 10. te prilozi I. i II.

F   ZAŠTITA POTROŠAČA

br. 2027/97

Uredba Vijeća (EZ) br. 2027/97 od 9. listopada 1997. o odgovornosti zračnih prijevoznika u slučaju nesreća, kako je izmijenjena:

Uredbom (EZ) br. 889/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. svibnja 2002.

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 6. i Prilog.

br. 261/2004

Uredba (EZ) br. 261/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta u polasku te o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 295/91

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 16.

br. 1107/2006

Uredba (EZ) br. 1107/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o pravima osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti u zračnom prijevozu

Primjenjive odredbe: članci od 1. do 16. te prilozi I. i II.

G   SOCIJALNI ASPEKTI

br. 89/391

Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, kako je izmijenjena:

Direktivom 2007/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007.

Primjenjive odredbe, u mjeri u kojoj se odnose na civilno zrakoplovstvo: članci od 1. do 16.

br. 2000/79

Direktiva Vijeća 2000/79/EZ od 27. studenoga 2000. o Europskom sporazumu o organizaciji radnog vremena mobilnog osoblja u civilnom zrakoplovstvu, koji su sklopili Udruga europskih zračnih prijevoznika (AEA), Udruženje europskih radnika u prometu (ETF), Europska udruga osoblja pilotskih kabina (ECA), Udruga europskih regionalnih zračnih prijevoznika (ERA) i Međunarodna udruga zračnih prijevoznika (IACA)

Primjenjive odredbe: članci 2. i 3. te Prilog.

br. 2003/88

Direktiva 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o određenim vidovima organizacije radnog vremena

Primjenjive odredbe: samo u mjeri u kojoj se odnose na civilno zrakoplovstvo: članci od 1. do 20. te članci 22. i 23.


(*1)  Primjenjive odredbe za Uredbu (EZ) br. 1070/2009: članci od 1. do 4. uz iznimku članka 1. stavka 4.


UREDBE

1.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 429/65


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/2103

оd 19. kolovoza 2021.

o utvrđivanju detaljnih pravila o radu internetskog portala u skladu s člankom 49. stavkom 6. Uredbe (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija i izmjeni uredaba (EU) 2018/1726, (EU) 2018/1862 i (EU) 2019/816 (1), a posebno njezin članak 49. stavak 6.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2019/818, zajedno s Uredbom (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća (2) uspostavlja se okvir za osiguravanje interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a u području granica, viza, policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija.

(2)

Taj okvir uključuje niz komponenata interoperabilnosti koje uključuju obradu znatnih količina osjetljivih osobnih podataka. Važno je da osobe čiji se podaci obrađuju s pomoću tih komponenata mogu djelotvorno ostvarivati svoja prava kao ispitanici u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 (3), Direktivom (EU) 2016/680 (4) i Uredbom (EU) 2018/1725 (5) Europskog parlamenta i Vijeća.

(3)

Kako bi se olakšalo ostvarivanje prava na informacije i na pristup osobnim podacima, njihov ispravak, brisanje ili ograničavanje njihove obrade, Uredbom (EU) 2019/818 uspostavljen je internetski portal.

(4)

Taj internetski portal trebao bi omogućiti osobama čiji se podaci obrađuju u detektoru višestrukih identiteta i koje su obaviještene o postojanju crvene ili bijele poveznice da preuzmu informacije nadležnog tijela države članice nadležne za ručnu provjeru različitih identiteta.

(5)

Kako bi se olakšala komunikacija između korisnika portala i nadležnog tijela države članice nadležne za ručnu provjeru različitih identiteta, internetski portal trebao bi sadržavati predložak e-poruke dostupan na jezicima utvrđenima u ovoj Uredbi. U njemu bi se trebala pružiti mogućnost izbora jezika koji će se upotrebljavati za odgovor.

(6)

Kako bi se pojasnile odgovornosti koje se odnose na internetski portal, ovom bi se Uredbom trebale utvrditi odgovornosti Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde („eu-LISA”), Komisije i država članica u vezi s internetskim portalom.

(7)

U svrhu sigurnog i neometanog rada tog internetskog portala ovom bi se Uredbom trebala utvrditi pravila o sigurnosti informacija na internetskom portalu. Osim toga, pristup internetskom portalu trebalo bi evidentirati kako bi se spriječila svaka zloupotreba.

(8)

S obzirom na to da Uredba (EU) 2019/818 predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, u skladu s člankom 4. Protokola br. 22 o stajalištu Danske priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska je izvijestila o provedbi Uredbe (EU) 2019/818 u svojem nacionalnom pravu. Stoga je ova Uredba za nju obvezujuća.

(9)

Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje (6). Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(10)

U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (7), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ (8).

(11)

U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (9), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ (10).

(12)

U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (11), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (12).

(13)

U pogledu Cipra, Bugarske i Rumunjske te Hrvatske ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 3. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2003., članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2005. odnosno članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2011.

(14)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje 31. ožujka 2021.,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Domena i pristup

1.   Internetski portal koristi naziv domene Europske unije „.europa.eu”.

2.   Opis internetskog portala stavlja se na raspolaganje glavnim javnim tražilicama za indeksiranje.

3.   Uz službene jezike država članica, internetski portal javno je dostupan barem na sljedećim jezicima: ruskom, arapskom, japanskom, kineskom, albanskom, bosanskom, makedonskom, hindskom i turskom.

4.   Internetski portal sadržava informacije iz članaka 47. i 48. Uredbe (EU) 2019/818 i tražilicu za pronalaženje podataka za kontakt nadležnog tijela države članice nadležne za stvaranje crvene ili bijele poveznice nakon ručne provjere različitih identiteta. Internetski portal može sadržavati i druge potrebne informacije kojima se olakšava ostvarivanje prava iz članaka 47. i 48. Uredbe (EU) 2019/818.

5.   Internetski portal mora biti u skladu s pravilima, smjernicama i informacijama iz Vodiča za stranice Europa Europske komisije, uključujući smjernice o pristupačnosti.

6.   Internetski portal sprečava da podaci za kontakt nadležnih tijela budu dostupni tražilicama i drugim automatskim alatima za prikupljanje podataka za kontakt.

Članak 2.

Dionici i odgovornosti

1.   Agencija eu-LISA razvija internetski portal i osigurava tehničko upravljanje njime, kako je navedeno u članku 49. stavku 5. Uredbe (EU) 2019/818, uključujući udomljavanje, rad i održavanje internetskog portala.

2.   Komisija agenciji eu-LISA dostavlja sadržaj internetskog portala iz članka 1. stavka 4. te sve potrebne ispravke ili ažuriranja.

3.   Države članice pravodobno dostavljaju agenciji eu-LISA podatke za kontakt tijela nadležnih za ispitivanje svih zahtjeva iz članaka 47. i 48. Uredbe (EU) 2019/818 i odgovaranje na njih kako bi se omogućilo redovito učitavanje i ažuriranje sadržaja internetskog portala kako je navedeno u članku 49. stavka 4. Uredbe (EU) 2019/818.

4.   Države članice agenciji eu-LISA osiguravaju jedinstvenu kontaktnu točku odgovornu za potrebe preispitivanja i održavanja.

5.   Agencija eu-LISA pregledava dostavljene podatke za kontakt tražeći od svih država članica da preispitaju dostupne informacije radi ažuriranja mogućih promjena ili dodataka. Preispitivanje se provodi barem jednom godišnje.

6.   Kad je riječ o obradi podataka na internetskom portalu, tijela država članica voditelji su obrade u skladu s člankom 4. točkom 7. Uredbe (EU) 2016/679 ili člankom 3. točkom 8. Direktive (EU) 2016/680.

7.   Kad je riječ o obradi osobnih podataka na internetskom portalu, agencija eu-LISA izvršitelj je obrade u smislu članka 3. točke 12. Uredbe (EU) 2018/1725.

Članak 3.

Korisničko sučelje

1.   Internetski portal sadržava alat za pretraživanje kojim se korisnicima omogućuje unos reference tijela nadležnog za ručnu provjeru različitih identiteta iz članka 34. točke (d) Uredbe (EU) 2019/818 radi preuzimanja podataka za kontakt tog tijela.

2.   Nakon provjere valjanosti i potpunosti ulaznih podataka internetski portal preuzima podatke za kontakt tog tijela u skladu s člankom 49. stavkom 3. Uredbe (EU) 2019/818.

3.   Internetski portal omogućuje korisniku otvaranje zahtjeva za informacije s pomoću predloška e-poruke putem internetskog obrasca kako bi se olakšala komunikacija s tijelom nadležnim za ručnu provjeru različitih identiteta. Predložak sadržava polje za jedinstveni identifikacijski broj iz članka 34. točke (c) Uredbe (EU) 2019/818, kako bi to tijelo moglo preuzeti odgovarajuće pojedinosti o poveznici i odgovarajuće evidencije.

4.   Predložak e-poruke sadržava standardizirani zahtjev za dodatne informacije koji je dostupan na jezicima iz članka 1. stavka 3. Predložak e-poruke naveden je u Prilogu. U predlošku e-poruke navodi se i mogućnost izbora jezika koji se upotrebljavaju za odgovor, a svaka država članica mora moći odabrati najmanje dva jezika. Jezik predloška e-poruke može odabrati korisnik.

5.   Nakon podnošenja ispunjenog predloška e-poruke putem internetskog obrasca korisniku se šalje e-poruka s automatskom potvrdom o primitku te podacima za kontakt nadležnog tijela koje odgovara na taj zahtjev i omogućuje toj osobi ostvarivanje prava u skladu s člankom 48. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/818.

Članak 4.

Upravljanje sadržajem

1.   Internetskim portalom osigurava se razdvajanje stranica na kojima se nalaze informacije za širu javnost i alata za pretraživanje te stranica koje korisniku omogućuju da dobije podatke za kontakt tijela nadležnog za ručnu provjeru različitih identiteta.

2.   Kako bi agencija eu-LISA mogla upravljati sadržajem, internetski portal sadržava sigurno administrativno sučelje. Svaki pristup tom sučelju i izvršene promjene evidentiraju se u skladu s člankom 7.

3.   Administrativno sučelje agenciji eu-LISA osigurava pravo dodavanja, izmjene ili uklanjanja sadržaja internetskog portala. Tim se sučeljem agenciji eu-LISA ni u kojem slučaju ne omogućuje pristup podacima povezanima s državljanima trećih zemalja koji su pohranjeni u informacijskim sustavima EU-a.

4.   Rješenje za upravljanje sadržajem osigurava stupnjevani sustav u kojem se sve promjene mogu pripremiti, pregledati i proslijediti u internetski sustav za objavu u određenom trenutku. U stupnjevima se također moraju nalaziti alati za lakše upravljanje sadržajem i pregled rezultata promjena.

Članak 5.

Sigurnosna pitanja

1.   Internetski portal osmišljava se i provodi kako bi se osigurala povjerljivost, cjelovitost i dostupnost usluga te kako bi se osigurala neosporivost transakcija primjenom barem sljedećih sigurnosnih načela aplikacije:

(a)

dubinska obrana (višeslojni sigurnosni mehanizmi);

(b)

pozitivan sigurnosni model (određuje ono što je dopušteno i odbacuje sve ostalo);

(c)

pogreške i sigurnost (sigurno postupanje u slučaju pogreške);

(d)

postupanje s najmanjom povlasticom;

(e)

zadržati jednostavnost sigurnosti (izbjegavati složene arhitekture ako bi manje složen pristup bio brži i jednostavniji);

(f)

otkrivanje i sprečavanje neovlaštenih ulazaka (evidentiranje svih informacija relevantnih za sigurnost i upravljanje njima) primjenom proaktivnih kontrola zaštite informacija internetskog portala i podataka za kontakt država članica od kibernapada i curenja informacija;

(g)

nepovjerenje u infrastrukturu (aplikacija mora autentificirati i odobriti svaku aktivnost sustava koji je okružuju);

(h)

nepovjerenje u usluge (vanjskim se sustavima ne vjeruje);

(i)

sigurne standardne postavke (softverska okruženja i okruženja operativnih sustava moraju biti osigurana u skladu s najboljom praksom i industrijskim standardima).

2.   Isto tako, internetski je portal osmišljen i proveden kako bi se osigurala dostupnost i cjelovitost evidencije.

3.   Za potrebe sigurnosti i zaštite podataka internetski portal uključuje obavijest kojom se korisnike obavješćuje o pravilima upotrebe internetskog portala i posljedicama pružanja netočnih informacija. Obavijest uključuje obrazac za prihvaćanje pravila upotrebe internetskog portala koji korisnik mora podnijeti prije nego što mu se dopusti upotreba internetskog portala.

Tehnička i organizacijska provedba internetskog portala mora biti u skladu sa sigurnosnim planom, planom kontinuiteta poslovanja i planom oporavka u slučaju katastrofe iz članka 42. stavka 3. Uredbe (EU) 2019/818.

Članak 6.

Zaštita podataka i prava osoba na koje se odnose podaci

1.   Internetski portal mora biti u skladu s pravilima o zaštiti podataka iz Uredbe (EU) 2016/679, Uredbe (EU) 2018/1725 i Direktive (EU) 2016/680.

2.   Internetski portal uključuje obavijest o zaštiti privatnosti. Ona bi trebala bi biti dostupna putem namjenske poveznice. Obavijest mora biti dostupna i sa svake stranice internetskog portala. Obavijest mora biti jasna i sveobuhvatna.

Članak 7.

Vođenje evidencije

1.   Ne dovodeći u pitanje pisane evidencije iz članka 48. stavka 10. Uredbe (EU) 2019/818, sav pristup internetskom portalu bilježi se u evidenciju koja sadržava sljedeće informacije:

(a)

IP adresu sustava kojim se koristi podnositelj zahtjeva;

(b)

datum i vrijeme zahtjeva;

(c)

tehničke informacije o okruženju koje se upotrebljava za zahtjev, kao što su vrsta uređaja, verzija operativnog sustava, model i verzija preglednika.

2.   Evidentirane informacije upotrebljavaju se samo u statističke svrhe te za praćenje upotrebe internetskog portala kako bi se spriječila svaka zlouporaba.

3.   U slučaju pristupa administrativnom sučelju internetskog portala, uz podatke iz stavka 1. evidentiraju se i sljedeći podaci:

(a)

identifikacija korisnika koji pristupa administrativnom sučelju;

(b)

radnje izvršene na internetskom portalu (dodavanje, izmjena ili brisanje sadržaja).

4.   Dodatne anonimne tehničke informacije mogu se evidentirati tijekom korištenja internetskim portalom kako bi se optimizirala njegova upotreba i uspješnost sve dok ne sadržavaju osobne podatke.

5.   Informacije zabilježene u skladu sa stavcima 1. i 3. čuvaju se najviše dvije godine.

6.   Agencija eu-LISA vodi evidenciju svih postupaka obrade podataka u okviru internetskog portala.

7.   Agencija eu-LISA, tijela država članica i agencije Unije utvrđuju popis osoblja koje je propisno ovlašteno za pristup evidenciji postupaka obrade podataka internetskog portala.

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. kolovoza 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 135, 22.5.2019., str. 85.

(2)  Uredba (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području granica i viza i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1726 i (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća te odluka Vijeća 2004/512/EZ i 2008/633/PUP (SL L 135, 22.5.2019., str. 27.).

(3)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(4)  Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(5)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(6)  Ova Uredba nije obuhvaćena područjem primjene mjera iz Odluke Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).

(7)  SL L 176, 10.7.1999., str. 36.

(8)  Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).

(9)  SL L 53, 27.2.2008., str. 52.

(10)  Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).

(11)  SL L 160, 18.6.2011., str. 21.

(12)  Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).


PRILOG

Predložak e-poruke zahtjeva za informacije

Predložak e-poruke:

 

PRIMATELJ: <tijelo nadležno za ručnu provjeru različitih identiteta čije je podatke za kontakt preuzeo portal>

 

POŠILJATELJ: <korisnikova e-adresa>

 

PREDMET: Zahtjev za informacije u vezi s detektorom višestrukih identiteta [crvena poveznica/bijela poveznica]: <jedinstveni identifikacijski broj>

Tekst poruke:

Poštovani,

putem obrasca koji sam primio u pisanom sam obliku obaviješten o postojanju mogućih nepodudarnosti u osobnim podacima koji se odnose na mene.

Na temelju tih nepodudarnosti u podacima o mojem identitetu stvoren je spis predmeta s referencom <jedinstveni identifikacijski broj>.

Želim zatražiti sve dodatne informacije o tom predmetu do <datum izračunava portal> na <jezik (1)> na ovu e-adresu.


(1)  Padajući izbornik s izborom jezika o kojem odlučuje svaka država članica.


1.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 429/72


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/2104

оd 19. kolovoza 2021.

o utvrđivanju detaljnih pravila o radu internetskog portala u skladu s člankom 49. stavkom 6. Uredbe (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području granica i viza i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1726 i (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća te odluka Vijeća 2004/512/EZ i 2008/633/PUP (1), a posebno njezin članak 49. stavak 6.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2019/817, zajedno s Uredbom (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća (2) uspostavlja se okvir za osiguravanje interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a u području granica, viza, policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija.

(2)

Taj okvir uključuje niz komponenata interoperabilnosti koje uključuju obradu znatnih količina osjetljivih osobnih podataka. Važno je da osobe čiji se podaci obrađuju s pomoću tih komponenata mogu djelotvorno ostvarivati svoja prava kao ispitanici u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 (3), Direktivom (EU) 2016/680 (4) i Uredbom (EU) 2018/1725 (5) Europskog parlamenta i Vijeća.

(3)

Kako bi se olakšalo ostvarivanje prava na informacije i na pristup osobnim podacima, njihov ispravak, brisanje ili ograničavanje njihove obrade, Uredbom (EU) 2019/817 uspostavljen je internetski portal.

(4)

Taj internetski portal trebao bi omogućiti osobama čiji se podaci obrađuju u detektoru višestrukih identiteta i koje su obaviještene o postojanju crvene ili bijele poveznice da preuzmu informacije nadležnog tijela države članice nadležne za ručnu provjeru različitih identiteta.

(5)

Kako bi se olakšala komunikacija između korisnika portala i nadležnog tijela države članice nadležne za ručnu provjeru različitih identiteta, internetski portal trebao bi sadržavati predložak e-poruke dostupan na jezicima utvrđenima u ovoj Uredbi. U njemu bi se trebala pružiti mogućnost izbora jezika koji će se upotrebljavati za odgovor.

(6)

Kako bi se pojasnile odgovornosti koje se odnose na internetski portal, ovom bi se Uredbom trebale utvrditi odgovornosti Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde („eu-LISA”), Komisije i država članica u vezi s internetskim portalom.

(7)

U svrhu sigurnog i neometanog rada tog internetskog portala ovom bi se Uredbom trebala utvrditi pravila o sigurnosti informacija na internetskom portalu. Osim toga, pristup internetskom portalu trebalo bi evidentirati kako bi se spriječila svaka zloupotreba.

(8)

S obzirom na to da Uredba (EU) 2019/817 predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, u skladu s člankom 4. Protokola br. 22 o stajalištu Danske priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska je izvijestila o provedbi Uredbe (EU) 2019/817 u svojem nacionalnom pravu. Stoga je ova Uredba za nju obvezujuća.

(9)

Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje (6). Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(10)

U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (7), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ (8).

(11)

U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (9), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ (10).

(12)

U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (11), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (12).

(13)

U pogledu Cipra, Bugarske i Rumunjske te Hrvatske ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 3. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2003., članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2005. odnosno članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2011.

(14)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje 31. ožujka 2021.,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Domena i pristup

1.   Internetski portal koristi naziv domene Europske unije „.europa.eu”.

2.   Opis internetskog portala stavlja se na raspolaganje glavnim javnim tražilicama za indeksiranje.

3.   Uz službene jezike država članica, internetski portal javno je dostupan barem na sljedećim jezicima: ruskom, arapskom, japanskom, kineskom, albanskom, bosanskom, makedonskom, hindskom i turskom.

4.   Internetski portal sadržava informacije iz članaka 47. i 48. Uredbe (EU) 2019/817 i tražilicu za pronalaženje podataka za kontakt nadležnog tijela države članice nadležne za stvaranje crvene ili bijele poveznice nakon ručne provjere različitih identiteta. Internetski portal može sadržavati i druge potrebne informacije kojima se olakšava ostvarivanje prava iz članaka 47. i 48. Uredbe (EU) 2019/817.

5.   Internetski portal mora biti u skladu s pravilima, smjernicama i informacijama iz Vodiča za stranice Europa Europske komisije, uključujući smjernice o pristupačnosti.

6.   Internetski portal sprečava da podaci za kontakt nadležnih tijela budu dostupni tražilicama i drugim automatskim alatima za prikupljanje podataka za kontakt.

Članak 2.

Dionici i odgovornosti

1.   Agencija eu-LISA razvija internetski portal i osigurava tehničko upravljanje njime, kako je navedeno u članku 49. stavku 5. Uredbe (EU) 2019/817, uključujući udomljavanje, rad i održavanje internetskog portala.

2.   Komisija agenciji eu-LISA dostavlja sadržaj internetskog portala iz članka 1. stavka 4. te sve potrebne ispravke ili ažuriranja.

3.   Države članice pravodobno dostavljaju agenciji eu-LISA podatke za kontakt tijela nadležnih za ispitivanje svih zahtjeva iz članaka 47. i 48. Uredbe (EU) 2019/817 i odgovaranje na njih kako bi se omogućilo redovito učitavanje i ažuriranje sadržaja internetskog portala kako je navedeno u članku 49. stavka 4. Uredbe (EU) 2019/817.

4.   Države članice agenciji eu-LISA osiguravaju jedinstvenu kontaktnu točku odgovornu za potrebe preispitivanja i održavanja.

5.   Agencija eu-LISA pregledava dostavljene podatke za kontakt tražeći od svih država članica da preispitaju dostupne informacije radi ažuriranja mogućih promjena ili dodataka. Preispitivanje se provodi barem jednom godišnje.

6.   Kad je riječ o obradi podataka na internetskom portalu, tijela država članica voditelji su obrade u skladu s člankom 4. točkom 7. Uredbe (EU) 2016/679 ili člankom 3. točkom 8. Direktive (EU) 2016/680.

7.   Kad je riječ o obradi osobnih podataka na internetskom portalu, agencija eu-LISA izvršitelj je obrade u smislu članka 3. točke 12. Uredbe (EU) 2018/1725.

Članak 3.

Korisničko sučelje

1.   Internetski portal sadržava alat za pretraživanje kojim se korisnicima omogućuje unos reference tijela nadležnog za ručnu provjeru različitih identiteta iz članka 34. točke (d) Uredbe (EU) 2019/817 radi preuzimanja podataka za kontakt tog tijela.

2.   Nakon provjere valjanosti i potpunosti ulaznih podataka internetski portal preuzima podatke za kontakt tog tijela u skladu s člankom 49. stavkom 3. Uredbe (EU) 2019/817.

3.   Internetski portal omogućuje korisniku otvaranje zahtjeva za informacije s pomoću predloška e-poruke putem internetskog obrasca kako bi se olakšala komunikacija s tijelom nadležnim za ručnu provjeru različitih identiteta. Predložak sadržava polje za jedinstveni identifikacijski broj iz članka 34. točke (c) Uredbe (EU) 2019/817, kako bi to tijelo moglo preuzeti odgovarajuće pojedinosti o poveznici i odgovarajuće evidencije.

4.   Predložak e-poruke sadržava standardizirani zahtjev za dodatne informacije koji je dostupan na jezicima iz članka 1. stavka 3. Predložak e-poruke naveden je u Prilogu. U predlošku e-poruke navodi se i mogućnost izbora jezika koji se upotrebljavaju za odgovor, a svaka država članica mora moći odabrati najmanje dva jezika. Jezik predloška e-poruke može odabrati korisnik.

5.   Nakon podnošenja ispunjenog predloška e-poruke putem internetskog obrasca korisniku se šalje e-poruka s automatskom potvrdom o primitku te podacima za kontakt nadležnog tijela koje odgovara na taj zahtjev i omogućuje toj osobi ostvarivanje prava u skladu s člankom 48. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/817.

Članak 4.

Upravljanje sadržajem

1.   Internetskim portalom osigurava se razdvajanje stranica na kojima se nalaze informacije za širu javnost i alata za pretraživanje te stranica koje korisniku omogućuju da dobije podatke za kontakt tijela nadležnog za ručnu provjeru različitih identiteta.

2.   Kako bi agencija eu-LISA mogla upravljati sadržajem, internetski portal sadržava sigurno administrativno sučelje. Svaki pristup tom sučelju i izvršene promjene evidentiraju se u skladu s člankom 7.

3.   Administrativno sučelje agenciji eu-LISA osigurava pravo dodavanja, izmjene ili uklanjanja sadržaja internetskog portala. Tim se sučeljem agenciji eu-LISA ni u kojem slučaju ne omogućuje pristup podacima povezanima s državljanima trećih zemalja koji su pohranjeni u informacijskim sustavima EU-a.

4.   Rješenje za upravljanje sadržajem osigurava stupnjevani sustav u kojem se sve promjene mogu pripremiti, pregledati i proslijediti u internetski sustav za objavu u određenom trenutku. U stupnjevima se također moraju nalaziti alati za lakše upravljanje sadržajem i pregled rezultata promjena.

Članak 5.

Sigurnosna pitanja

1.   Internetski portal osmišljava se i provodi kako bi se osigurala povjerljivost, cjelovitost i dostupnost usluga te kako bi se osigurala neosporivost transakcija primjenom barem sljedećih sigurnosnih načela aplikacije:

(a)

dubinska obrana (višeslojni sigurnosni mehanizmi);

(b)

pozitivan sigurnosni model (određuje ono što je dopušteno i odbacuje sve ostalo);

(c)

pogreške i sigurnost (sigurno postupanje u slučaju pogreške);

(d)

postupanje s najmanjom povlasticom;

(e)

zadržati jednostavnost sigurnosti (izbjegavati složene arhitekture ako bi manje složen pristup bio brži i jednostavniji);

(f)

otkrivanje i sprečavanje neovlaštenih ulazaka (evidentiranje svih informacija relevantnih za sigurnost i upravljanje njima) primjenom proaktivnih kontrola zaštite informacija internetskog portala i podataka za kontakt država članica od kibernapada i curenja informacija;

(g)

nepovjerenje u infrastrukturu (aplikacija mora autentificirati i odobriti svaku aktivnost sustava koji je okružuju);

(h)

nepovjerenje u usluge (vanjskim se sustavima ne vjeruje);

(i)

sigurne standardne postavke (softverska okruženja i okruženja operativnih sustava moraju biti osigurana u skladu s najboljom praksom i industrijskim standardima).

2.   Isto tako, internetski je portal osmišljen i proveden kako bi se osigurala dostupnost i cjelovitost evidencije.

3.   Za potrebe sigurnosti i zaštite podataka internetski portal uključuje obavijest kojom se korisnike obavješćuje o pravilima upotrebe internetskog portala i posljedicama pružanja netočnih informacija. Obavijest uključuje obrazac za prihvaćanje pravila upotrebe internetskog portala koji korisnik mora podnijeti prije nego što mu se dopusti upotreba internetskog portala.

Tehnička i organizacijska provedba internetskog portala mora biti u skladu sa sigurnosnim planom, planom kontinuiteta poslovanja i planom oporavka u slučaju katastrofe iz članka 42. stavka 3. Uredbe (EU) 2019/817.

Članak 6.

Zaštita podataka i prava osoba na koje se odnose podaci

1.   Internetski portal mora biti u skladu s pravilima o zaštiti podataka iz Uredbe (EU) 2016/679, Uredbe (EU) 2018/1725 i Direktive (EU) 2016/680.

2.   Internetski portal uključuje obavijest o zaštiti privatnosti. Ona bi trebala bi biti dostupna putem namjenske poveznice. Obavijest mora biti dostupna i sa svake stranice internetskog portala. Obavijest mora biti jasna i sveobuhvatna.

Članak 7.

Vođenje evidencije

1.   Ne dovodeći u pitanje pisane evidencije iz članka 48. stavka 10. Uredbe (EU) 2019/817, sav pristup internetskom portalu bilježi se u evidenciju koja sadržava sljedeće informacije:

(a)

IP adresu sustava kojim se koristi podnositelj zahtjeva;

(b)

datum i vrijeme zahtjeva;

(c)

tehničke informacije o okruženju koje se upotrebljava za zahtjev, kao što su vrsta uređaja, verzija operativnog sustava, model i verzija preglednika.

2.   Evidentirane informacije upotrebljavaju se samo u statističke svrhe te za praćenje upotrebe internetskog portala kako bi se spriječila svaka zlouporaba.

3.   U slučaju pristupa administrativnom sučelju internetskog portala, uz podatke iz stavka 1. evidentiraju se i sljedeći podaci:

(a)

identifikacija korisnika koji pristupa administrativnom sučelju;

(b)

radnje izvršene na internetskom portalu (dodavanje, izmjena ili brisanje sadržaja).

4.   Dodatne anonimne tehničke informacije mogu se evidentirati tijekom korištenja internetskim portalom kako bi se optimizirala njegova upotreba i uspješnost sve dok ne sadržavaju osobne podatke.

5.   Informacije zabilježene u skladu sa stavcima 1. i 3. čuvaju se najviše dvije godine.

6.   Agencija eu-LISA vodi evidenciju svih postupaka obrade podataka u okviru internetskog portala.

7.   Agencija eu-LISA, tijela država članica i agencije Unije utvrđuju popis osoblja koje je propisno ovlašteno za pristup evidenciji postupaka obrade podataka internetskog portala.

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. kolovoza 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 135, 22.5.2019., str. 27.

(2)  Uredba (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija i izmjeni uredaba (EU) 2018/1726, (EU) 2018/1862 i (EU) 2019/816 (SL L 135, 22.5.2019., str. 85.).

(3)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(4)  Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(5)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(6)  Ova Uredba nije obuhvaćena područjem primjene mjera iz Odluke Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).

(7)  SL L 176, 10.7.1999., str. 36.

(8)  Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).

(9)  SL L 53, 27.2.2008., str. 52.

(10)  Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).

(11)  SL L 160, 18.6.2011., str. 21.

(12)  Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).


PRILOG

Predložak e-poruke zahtjeva za informacije

Predložak e-poruke:

PRIMATELJ: <tijelo nadležno za ručnu provjeru različitih identiteta čije je podatke za kontakt preuzeo portal>

POŠILJATELJ: <korisnikova e-adresa>

PREDMET: Zahtjev za informacije u vezi s detektorom višestrukih identiteta [crvena poveznica/bijela poveznica]: <jedinstveni identifikacijski broj>

Tekst poruke:

Poštovani,

putem obrasca koji sam primio u pisanom sam obliku obaviješten o postojanju mogućih nepodudarnosti u osobnim podacima koji se odnose na mene.

Na temelju tih nepodudarnosti u podacima o mojem identitetu stvoren je spis predmeta s referencom <jedinstveni identifikacijski broj>.

Želim zatražiti sve dodatne informacije o tom predmetu do <datum izračunava portal> na <jezik (1)> na ovu e-adresu.


(1)  Padajući izbornik s izborom jezika o kojem odlučuje svaka država članica.


1.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 429/79


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/2105

оd 28. rujna 2021.

o dopuni Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost definiranjem metodologije za izvješćivanje o socijalnim izdacima

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (1), a posebno njezin članak 29. stavak 4. točku (b) i članak 33.,

budući da:

(1)

Svrha je Mehanizma za oporavak i otpornost („Mehanizam”) osigurati djelotvornu i znatnu financijsku potporu radi brže provedbe održivih reformi i povezanih javnih ulaganja u državama članicama. Mehanizam je namjenski instrument osmišljen za ublažavanje negativnih socijalnih i gospodarskih učinaka i posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 u Uniji.

(2)

Mehanizmom se podupire gospodarski i društveni oporavak i pridonosi, među ostalim, borbi protiv siromaštva, nejednakosti i nezaposlenosti, otvaranju visokokvalitetnih i stabilnih radnih mjesta, poboljšanju kapaciteta zdravstvene skrbi i boljim politikama za sljedeću generaciju, među ostalim u području obrazovanja i osposobljavanja.

(3)

Mehanizmom će se posebno pružati potpora državama članicama pri provedbi mjera u skladu s europskim stupom socijalnih prava i inicijativama Unije u području zapošljavanja, obrazovanja, zdravstva i socijalne politike, konkretno u skladu s Akcijskim planom za provedbu europskog stupa socijalnih prava (2) i Preporukom Komisije o učinkovitoj aktivnoj potpori zapošljavanju nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 (EASE) (3), Komunikacijom o potpori zapošljavanju mladih (4) i Preporukom o lakšem prelasku u svijet rada – jačanje Garancije za mlade (5), Preporukom o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost (6), Preporukom o uspostavi europskog jamstva za djecu (7), Strategijom o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030. (8), Programom vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost (9), europskim prostorom obrazovanja (10) i Akcijskim planom za digitalno obrazovanje (11), Akcijskim planom EU-a za borbu protiv rasizma za razdoblje 2020.–2025. (12), Strateškim okvirom EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma (13), Strategijom za rodnu ravnopravnost 2020.–2025. (14), Strategijom za ravnopravnost LGBTIQ osoba 2020.–2025. (15), Komunikacijom o izgradnji europske zdravstvene unije (16), farmaceutskom strategijom za Europu (17) i europskim planom za borbu protiv raka (18).

(4)

U tom je kontekstu važno omogućiti izvješćivanje o reformama i ulaganjima koji se financiraju iz Mehanizma i imaju socijalnu dimenziju. U skladu s člankom 29. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2021/241, Komisija u okviru Mehanizma treba utvrditi metodologiju za izvješćivanje o socijalnim izdacima, među ostalim za djecu i mlade.

(5)

U skladu s člankom 31. stavkom 3. točkom (c) Uredbe (EU) 2021/241, godišnje izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću trebalo bi uključivati informacije o rashodima koji se financiraju iz Mehanizma u okviru šest stupova iz članka 3., uključujući socijalne izdatke, među ostalim za djecu i mlade.

(6)

Metodologija bi se trebala sastojati od dva koraka: prvo, Komisija bi sve reforme i ulaganja uključene u plan za oporavak i otpornost države članice s primarnom socijalnom dimenzijom, prema potrebi uz savjetovanje s tom državom članicom, trebala povezati s jednim od devet područja socijalne politike u okviru četiriju širih socijalnih kategorija utvrđenih u Prilogu; drugo, sve mjere socijalne prirode koje su usmjerene na djecu i mlade, kao i na rodnu ravnopravnost s obzirom na to da se u Uredbi (EU) 2021/241 ističe rodna ravnopravnost, trebale bi biti označene, čime bi se omogućilo posebno izvješćivanje o izdacima usmjerenima na djecu i mlade, odnosno na rodnu ravnopravnost.

(7)

S obzirom na to da bi metodologija za izvješćivanje o socijalnim izdacima trebala biti u funkciji do 31. prosinca 2021. i kako bi se omogućila brza primjena mjera predviđenih ovom Uredbom, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Definicija metodologije

1.   Metodologija za izvješćivanje o socijalnim izdacima, među ostalim za djecu i mlade te za rodnu ravnopravnost, u okviru Mehanizma temelji se na procjeni rashoda iz odobrenih planova za oporavak i otpornost i na koracima iz stavaka 2., 3. i 4.

2.   Reforme i ulaganja s primarnom socijalnom dimenzijom povezuju se s jednim od devet područja socijalne politike iz Priloga. Svako područje socijalne politike povezano je sa širom socijalnom kategorijom. Reforma ili ulaganje mogu biti povezani samo s jednim područjem socijalne politike, a time i s jednom socijalnom kategorijom.

3.   Označuju se sve mjere socijalne prirode koje su usmjerene na djecu i mlade, čime se omogućuje naknadno posebno izvješćivanje o izdacima za djecu i mlade u okviru Mehanizma.

4.   Označuju se sve mjere socijalne prirode usmjerene na rodnu ravnopravnost, čime se omogućuje naknadno posebno izvješćivanje o izdacima za rodnu ravnopravnost u okviru Mehanizma.

5.   Područja socijalne politike i socijalne kategorije te oznake za utvrđivanje mjera socijalne prirode usmjerene na djecu i mlade i na rodnu ravnopravnost iz stavaka 2., 3. i 4. navedene su u Prilogu.

6.   Komisija tu metodologiju upotrebljava u godišnjem izvješću iz članka 31. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/241 kako bi pružila informacije o socijalnim izdacima, uključujući izdatke za djecu i mlade te za rodnu ravnopravnost, koji se financiraju iz Mehanizma.

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 28. rujna 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 57, 18.2.2021., str. 17.

(2)  COM(2021) 102 final, 4.3.2021.

(3)  Preporuka Komisije (EU) 2021/402 оd 4. ožujka 2021. o učinkovitoj aktivnoj potpori zapošljavanju nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 (SL L 80, 8.3.2021, p. 1)

(4)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Potpora za zapošljavanje mladih: lakši prelazak u svijet rada za novu generaciju (COM(2020) 276 final, 1.7.2020.)

(5)  Preporuka Vijeća od 30. listopada 2020. o lakšem prelasku u svijet rada – jačanje Garancije za mlade te o zamjeni Preporuke Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Garancije za mlade (SL C 372, 4.11.2020, p. 1)

(6)  Preporuka Vijeća od 24. studenoga 2020. o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost (SL C 417, 2.12.2020., str. 1.).

(7)  Vijeće treba donijeti odluku (COM(2021) 137 final, 24.3.2021.)

(8)  COM(2021) 101 final, 3.3.2021.

(9)  COM(2020) 274 final, 1.7.2020.

(10)  Rezolucija Vijeća o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021.–2030.) (SL C 66, 26.2.2021., str. 1.)

(11)  COM/2020) 624 final, 30.9.2020.

(12)  COM(2020) 565 final, 18.9.2020.

(13)  COM(2020) 620 final, 7.10.2020.

(14)  COM(2020) 152 final, 5.3.2020.

(15)  COM(2020) 698 final, 12.11.2020.

(16)  COM(2020) 724 final, 11.11.2020.

(17)  COM/2020) 761 final, 25.11.2020.

(18)  COM(2021) 44 final, 3.2.2021.


PRILOG

Metodologija za izvješćivanje o socijalnim izdacima, među ostalim za djecu i mlade te za rodnu ravnopravnost

1.   

Komisija razvrstava sve mjere s primarnom socijalnom dimenzijom isključivo u jedno od sljedećih devet područja socijalne politike:

Devet područja politika u okviru četiri glavne socijalne kategorije

Socijalna kategorija: zapošljavanje i vještine

1.

Obrazovanje odraslih, uključujući kontinuirano strukovno obrazovanje i osposobljavanje; priznavanje i vrednovanje vještina

2.

Potpora zapošljavanju i otvaranju radnih mjesta, uključujući poticaje za zapošljavanje i promjenu radnog mjesta te potporu samozapošljavanju

3.

Modernizacija institucija tržišta rada, uključujući infrastrukturu, službe za zapošljavanje i predviđanje potreba za vještinama te inspektorate rada; zaštita i organizacija radnih mjesta; socijalni dijalog i mehanizmi određivanja plaća; prilagodba radnih mjesta

Socijalna kategorija: obrazovanje i skrb o djeci

4.

Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: dostupnost, cjenovna pristupačnost, kvaliteta i uključivost, uključujući digitalizaciju i infrastrukturu

5.

Opće, strukovno i visoko obrazovanje: dostupnost, cjenovna pristupačnost, kvaliteta i uključivost, uključujući digitalizaciju i infrastrukturu

Socijalna kategorija: zdravstvena i dugotrajna skrb

6.

Zdravstvena skrb: otpornost, održivost, primjerenost, dostupnost, pristupačnost, cjenovna pristupačnost i kvaliteta, uključujući digitalizaciju i infrastrukturu

7.

Dugotrajna skrb: otpornost, održivost, primjerenost, dostupnost, pristupačnost, cjenovna pristupačnost i kvaliteta, uključujući digitalizaciju i infrastrukturu

Socijalna kategorija: socijalna politika

8.

Socijalno stanovanje i ostala socijalna infrastruktura

9.

Socijalna zaštita, uključujući socijalne usluge i integraciju ranjivih skupina

2.   

Komisija označuje sve mjere socijalne prirode usmjerene na djecu i mlade, čime se omogućuje naknadno posebno izvješćivanje o izdacima za djecu i mlade u okviru Mehanizma.

3.   

Komisija označuje sve mjere socijalne prirode usmjerene na rodnu ravnopravnost, čime se omogućuje naknadno posebno izvješćivanje o izdacima za rodnu ravnopravnost u okviru Mehanizma.


1.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 429/83


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/2106

оd 28. rujna 2021.

o dopuni Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost utvrđivanjem zajedničkih pokazatelja i detaljnih elemenata tablice pokazatelja za oporavak i otpornost

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (1), a posebno njezin članak 29. stavak 4. točku (a) i članak 30. stavak 2.,

budući da:

(1)

Svrha je Mehanizma za oporavak i otpornost („Mehanizam”) osigurati djelotvornu i znatnu financijsku potporu radi brže provedbe održivih reformi i povezanih javnih ulaganja u državama članicama. Mehanizam je namjenski instrument osmišljen za ublažavanje negativnih učinaka i posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 u Uniji.

(2)

U skladu s člankom 29. Uredbe (EU) 2021/241 provedba Mehanizma prati se i ocjenjuje s pomoću zajedničkih pokazatelja. Te pokazatelje treba upotrebljavati za izvješćivanje o napretku te za potrebe praćenja i evaluacije Mehanizma u pogledu ostvarivanja općih i specifičnih ciljeva iz članka 4. Uredbe (EU) 2021/241. Države članice trebaju izvješćivati Komisiju o zajedničkim pokazateljima.

(3)

U skladu s člankom 30. Uredbe (EU) 2021/241 sustav izvješćivanja o uspješnosti Mehanizma trebao bi biti u obliku tablice pokazatelja za oporavak i otpornost („tablica pokazatelja”). U tablici pokazatelja trebalo bi prikazati napredak u provedbi planova za oporavak i otpornost država članica za svaki od šest stupova područja primjene Mehanizma iz članka 3. te uredbe i u odnosu na zajedničke pokazatelje. Tablicu pokazatelja trebalo bi objavljivati u obliku internetske stranice ili internetskog portala i ažurirati dvaput godišnje.

(4)

Članci 29. i 30. Uredbe (EU) 2021/241 usko su povezani jer će zajednički pokazatelji činiti znatan dio sadržaja tablice pokazatelja, kako je predviđeno člankom 30. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/241. Kako bi se osigurala usklađenost tih odredaba koje bi trebale stupiti na snagu istodobno, a državama članicama pružio sveobuhvatan pregled zahtjeva za izvješćivanje i olakšala primjena te uredbe, potrebno je u jednoj delegiranoj uredbi donijeti odredbe kojima se dopunjuju ti članci.

(5)

Svrha je tablice pokazatelja transparentno pružiti sažetak informacija o napretku provedbe Mehanizma i nacionalnih planova za oporavak i otpornost kako su odobreni odgovarajućim provedbenim odlukama Vijeća. Ona će poslužiti kao temelj za dijalog o oporavku i otpornosti s Europskim parlamentom iz članka 26. Uredbe (EU) 2021/241.

(6)

U skladu s člankom 27. Uredbe (EU) 2021/241 države članice u okviru europskog semestra dvaput godišnje izvješćuju o napretku u ostvarivanju svojih planova za oporavak i otpornost te o zajedničkim pokazateljima. Kako bi se tablica pokazatelja ažurirala najnovijim dostupnim podacima i s istim rokovima za sve države članice, čime bi se osiguralo jednako postupanje, izvješćivanje bi se trebalo odvijati istodobno za sve države članice, u skladu s vremenskim rasporedom europskog semestra.

(7)

Popis zajedničkih pokazatelja u Prilogu zamišljen je tako da obuhvati sve planove za oporavak i otpornost, ali izvješćivanje države članice o konkretnom zajedničkom pokazatelju relevantno je samo u mjeri u kojoj u njezinu planu postoje odgovarajuće mjere. Komisija i predmetna država članica trebale bi zajednički utvrditi je li neki zajednički pokazatelj relevantan za plan za oporavak i otpornost. S obzirom na to da je svaki zajednički pokazatelj općenito relevantan za veliku većinu država članica, očekuje se da bi sve države članice trebale izvješćivati o većini pokazatelja.

(8)

Trebalo bi definirati zajedničke pokazatelje s dovoljnom razinom pojedinosti da bi se osigurala usporedivost podataka koje prikupljaju države članice i da se ti podaci mogu agregirati za potrebe prikaza provedbe Mehanizma na razini Unije. Ako se prikazuju na razini pojedinačnih država članica, zajednički pokazatelji trebali bi se prikazati u relativnom smislu, oslanjajući se i na podatke Eurostata, kako bi se izbjegle neprimjerene usporedbe među državama članicama zbog različite veličine ili prirode planova za oporavak i otpornost.

(9)

U skladu s člankom 28. Uredbe (EU) 2021/241 Komisija i predmetne države članice trebaju poticati sinergije i osigurati djelotvornu koordinaciju Mehanizma s drugim programima i instrumentima Unije. Stoga bi pokazatelji uključeni u tablicu pokazatelja trebali biti u najvećoj mogućoj mjeri usklađeni s pokazateljima koji se upotrebljavaju za druge fondove Unije.

(10)

U skladu s člankom 29. Uredbe (EU) 2021/241 praćenje provedbe treba biti ciljano i razmjerno aktivnostima koje se provode u okviru Mehanizma. Sustavom Komisije za izvješćivanje o uspješnosti trebalo bi osigurati da se podaci za praćenje provedbe aktivnosti i rezultati prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno. U tu bi svrhu za primatelje sredstava Unije trebalo uvesti razmjerne zahtjeve u pogledu izvješćivanja.

(11)

Komisija bi druge elemente iz tablice pokazatelja trebala sastaviti na temelju informacija prikupljenih tijekom postupka praćenja provedbe planova za oporavak i otpornost te Mehanizma. Na taj bi se način trebala osigurati usporedivost podataka.

(12)

S obzirom na to da bi tablica pokazatelja trebala biti u funkciji do 31. prosinca 2021. i kako bi se omogućila brza primjena mjera predviđenih ovom Uredbom, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Sadržaj tablice pokazatelja za oporavak i otpornost i popis zajedničkih pokazatelja

U tablici pokazatelja prikazuje se napredak u provedbi planova za oporavak i otpornost za svaki od šest stupova iz članka 3. Uredbe (EU) 2021/241, koji se posebno mjeri:

(a)

ostvarivanjem ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, koje odražavaju provedbu reformi i ulaganja utvrđenih u donesenim provedbenim odlukama Vijeća, navodeći ključne etape i ciljne vrijednosti koje su uspješno ispunjene i njihov broj te prikazivanjem postotka u odnosu na ukupni broj ključnih etapa i ciljnih vrijednosti utvrđenih u tim provedbenim odlukama Vijeća. U tom se kontekstu može izvijestiti i o tome kako ispunjavanje ključnih etapa i ciljnih vrijednosti pridonosi provedbi relevantnih preporuka za predmetnu državu članicu,

(b)

rashodima koji se financiraju iz Mehanizma, također u okviru svakog od stupova iz članka 3. Uredbe (EU) 2021/241, uključujući socijalne izdatke na temelju metodologije definirane u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2021/2105 (2), na temelju raščlambe procijenjenih rashoda predviđenih u odobrenim planovima za oporavak i otpornost,

(c)

stanjem svakog plana za oporavak i otpornost,

(d)

napretkom u isplaćivanju financijskog doprinosa i zajmova,

(e)

tematskom analizom mjera uključenih u planove za oporavak i otpornost i primjerima koji prikazuju napredak u provedbi u okviru šest stupova,

(f)

zajedničkim pokazateljima, kako je utvrđeno u Prilogu, koje treba koristiti za izvješćivanje o napretku te za potrebe praćenja i evaluacije Mehanizma u pogledu ostvarivanja općih i specifičnih ciljeva.

Članak 2.

Izvješćivanje

1.   Kako bi se tablica pokazatelja, uključujući zajedničke pokazatelje, ažurirala dosljedno i ujednačeno dvaput godišnje, sve države članice u kontekstu europskog semestra dvaput godišnje izvješćuju Komisiju o napretku u ostvarivanju svojih planova za oporavak i otpornost, uključujući operativne aranžmane, te o zajedničkim pokazateljima.

2.   Izvješćivanje o napretku u ostvarivanju planova za oporavak i otpornost provodi se svake godine, u pravilu do sredine travnja odnosno do početka listopada, a najkasnije do 30. travnja odnosno 15. listopada. Razdoblje izvješćivanja obuhvaća cjelokupno razdoblje provedbe plana, prema potrebi od 1. veljače 2020. nadalje.

3.   Izvješćivanje za potrebe ažuriranja zajedničkih pokazatelja provodi se svake godine do 28. veljače i 31. kolovoza. Razdoblje izvješćivanja obuhvaća cjelokupno razdoblje provedbe plana od 1. veljače 2020. nadalje, prema potrebi, do zaključnih rokova 31. prosinca i 30. lipnja svake godine.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 28. rujna 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 57, 18.2.2021., str. 17.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2105 оd 28. rujna 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost definiranjem metodologije za izvješćivanje o socijalnim izdacima (vidjeti stranicu 79 ovog Službenog lista).


PRILOG

Popis zajedničkih pokazatelja

Zajednički pokazatelji odražavaju napredak u ostvarivanju ciljeva Mehanizma u okviru reformi i ulaganja iz planova za oporavak i otpornost. Doprinos jedne mjere može se odraziti u nekoliko zajedničkih pokazatelja. Ako plan države članice za oporavak i otpornost ne sadržava mjere koje doprinose nekim od pokazatelja navedenima u nastavku, ona u dijalogu s Komisijom odlučuje o tome treba li za taj pokazatelj navesti da „nije primjenjiv”.

Broj

Zajednički pokazatelj povezan s potporom iz Mehanizma za oporavak i otpornost

Stupovi Mehanizma za oporavak i otpornost

Objašnjenje

Jedinica

1

Uštede u godišnjoj potrošnji primarne energije

Stup 1

Stup 3

Ukupno godišnje smanjenje potrošnje primarne energije za subjekte zahvaljujući mjerama potpore u okviru Mehanizma. Osnovna vrijednost odnosi se na godišnju potrošnju primarne energije prije intervencije, a postignuta vrijednost odnosi se na godišnju potrošnju primarne energije za godinu nakon intervencije. Kad je riječ o zgradama, intervencije se moraju dostatno dokumentirati kako bi se mogle izračunati te vrijednosti, na primjer energetskim certifikatima ili drugim sustavima praćenja koji ispunjavaju kriterije iz članka 10. stavka 6. Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1) (Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada). Kad je riječ o procesima u poduzećima, godišnja potrošnja primarne energije dokumentira se na temelju energetskih pregleda u skladu s člankom 8. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2) (Direktiva o energetskoj učinkovitosti) ili drugim relevantnim tehničkim specifikacijama.

Javne zgrade su zgrade u vlasništvu tijela javne vlasti i zgrade u vlasništvu neprofitnih organizacija, pod uvjetom da ta tijela ostvaruju ciljeve od općeg interesa kao što su obrazovanje, zdravstvo, okoliš i prijevoz. To su npr. zgrade javne uprave, škola, bolnica itd.

MWh/god

2

Ugrađeni dodatni operativni kapaciteti za energiju iz obnovljivih izvora

Stup 1

Stup 3

Ugrađeni dodatni kapaciteti za energiju iz obnovljivih izvora zahvaljujući mjerama potpore u okviru Mehanizma i koji su operativni (tj. priključeni na mrežu, ako je primjenjivo, i potpuno spremni za proizvodnju energije ili je već proizvode). Proizvodni kapacitet je „instalirana električna snaga” prema definiciji Eurostata (3).

Energija iz obnovljivih izvora je „energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, na primjer energija vjetra, solarna energija (toplinska i fotonaponska) te geotermalna energija, energija iz okoliša, energija plime, oseke, valova i slična energija iz oceana, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin” (vidjeti Direktivu (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (4)). Taj pokazatelj obuhvaća i kapacitet elektrolizatora za proizvodnju vodika izgrađen uz potporu mjera u okviru Mehanizma. Podaci u okviru tog pokazatelja prikupljaju se i prijavljuju odvojeno za i. kapacitet za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i ii. kapacitet elektrolizatora za proizvodnju vodika

MW

3

Infrastruktura za alternativna goriva (točke za punjenje/napajanje)*

Stup 1

Stup 3

Broj točki za punjenje/napajanje (novih ili moderniziranih) za čista vozila uz potporu mjera u okviru Mehanizma.

Točka za napajanje je sučelje putem kojeg je u danom trenutku moguće puniti jedno električno vozilo ili zamijeniti bateriju jednog električnog vozila. Točka za punjenje odnosi se na objekt za opskrbu alternativnim gorivom putem fiksne ili mobilne instalacije.

Alternativno gorivo uključuje goriva ili izvore energije koji služe, barem djelomično, kao zamjena za izvore fosilnih goriva u opskrbi prometa energijom i koji imaju potencijal doprinijeti njegovoj dekarbonizaciji i poboljšati okolišnu učinkovitost prometnog sektora te su u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 (5).

Podaci u okviru tog pokazatelja prikupljaju se i prijavljuju odvojeno za i. točke za napajanje i ii. točke za punjenje. U okviru točke za punjenje, iii. točke za punjenje vodikom prijavljuju se odvojeno.

Mjesta za opskrbu i punjenje

4

Dodatan udio stanovništva koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od poplava, šumskih požara i ostalih prirodnih katastrofa povezanih s klimatskim promjenama

Stup 1

Stup 4

Stanovništvo koje živi na područjima u kojima je zaštitna infrastruktura (uključujući zelenu infrastrukturu i prirodna rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama) izgrađena ili znatno unaprijeđena zahvaljujući mjerama u okviru Mehanizma kako bi se smanjila osjetljivost na poplave, šumske požare i ostale prirodne katastrofe povezane s klimatskim promjenama (oluje, suše, toplinski valovi). Pokazatelj obuhvaća zaštitne mjere koje su jasno lokalizirane na visokorizičnim područjima i koje se izravno odnose na specifične rizike, za razliku od općenitijih mjera koje se provode na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Kad je riječ o poplavama, pokazatelj se odnosi na broj osoba rezidentnog stanovništva izloženih riziku.

Osobe

5

Dodatni stambeni objekti s pristupom internetu putem mreža vrlo velikog kapaciteta

Stup 2

Stup 4

Ukupan broj stambenih objekata s pristupom mrežama vrlo velikog kapaciteta, kako je definirano u Smjernicama BEREC-a o mrežama vrlo velikog kapaciteta (BoR (20) 165 (6)), koji su imali pristup samo sporijim vezama ili uopće nisu imali pristup internetu prije potpore mjerama u okviru Mehanizma. Uzima se u obzir pokrivenost 5G mrežom i nadogradnja na gigabitnu brzinu. Poboljšani pristup internetu mora biti izravna posljedica potpore u okviru Mehanizma. Pokazateljem se mjeri broj stambenih objekata s mogućnošću pristupa, a ne stvarnog korištenja.

Stambeni objekt se definira kao „soba ili apartman u trajnoj zgradi ili strukturno odvojeni dio zgrade koji je […] namijenjen stanovanju jednog kućanstva tijekom cijele godine” (7) (vidjeti Komisija (Eurostat)).

Pokazatelj ne uključuje kolektivne stambene objekte kao što su bolnice, domovi za starije i nemoćne osobe, zatvori, vojarne, vjerske ustanove, pansioni, hosteli radnika itd.

Stambeni objekti

6

Poduzeća koja primaju potporu za razvoj ili uvođenje digitalnih proizvoda, usluga i aplikacija

Stup 2

Stup 3

Broj poduzeća koja primaju potporu za razvoj ili uvođenje novih ili znatno poboljšanih usluga, proizvoda i procesa koji se temelje na digitalnim tehnologijama, zahvaljujući mjerama potpore u okviru Mehanizma. Uključuje napredne digitalne tehnologije kao što su automatizacija, umjetna inteligencija, kibersigurnost, lanac blokova, infrastrukture u oblaku i na rubu mreže i podatkovni prostori, kvantno računalstvo i računalstvo visokih performansi. Značajne nadogradnje odnose se samo na nove funkcionalnosti. Informacije se stoga prikupljaju odvojeno i. za poduzeća kojima se pruža potpora za razvoj digitalnih tehnologija i rješenja i ii. za poduzeća koja primaju potporu za uvođenje digitalnih rješenja radi transformacije svojih usluga, proizvoda ili procesa. Informacije se prikupljaju i prema veličini poduzeća.

Poduzeće se broji jednom bez obzira na to koliko puta prima potporu za digitalizaciju s pomoću mjera u okviru Mehanizma.

Poduzeća i raščlamba prema veličini poduzeća definiraju se u skladu s definicijom za pokazatelj 9.

Poduzeća

7

Korisnici novih i poboljšanih javnih digitalnih usluga, proizvoda i procesa

Stup 2

Stup 5

Broj korisnika digitalnih javnih usluga, proizvoda i procesa koji su nedavno razvijeni ili znatno poboljšani zahvaljujući mjerama potpore u okviru Mehanizma. Značajna poboljšanja odnose se samo na nove funkcionalnosti. Pokazatelj ima osnovnu vrijednost 0 samo ako su digitalna usluga, proizvod ili proces novi. Termin „korisnici” odnosi se na korisnike javnih usluga i proizvoda koji su nedavno razvijeni ili poboljšani zahvaljujući mjerama u okviru Mehanizma te na osoblje javne institucije koje se koristi novorazvijenim ili znatno poboljšanim digitalnim procesima zahvaljujući potpori u okviru mjera iz Mehanizma. Ako se pojedinačni korisnici ne mogu identificirati, navođenje istog korisnika koji koristi internetske usluge nekoliko puta ne smatra se dvostrukim računanjem.

Korisnici/godina

8

Istraživači koji rade u istraživačkim ustanovama koje su primile potporu

Stup 3

Broj istraživača koji se u okviru svoje aktivnosti izravno koriste javnim ili privatnim istraživačkim objektom ili opremom za koju se dodjeljuje potpora mjerama u okviru Mehanizma. Pokazatelj se mjeri u godišnjim ekvivalentima punog radnog vremena (EPRV) i izračunava u skladu s metodologijom iz OECD-ova Priručnika Frascati za 2015.

Potporom se mora poboljšati istraživački objekt ili kvaliteta istraživačke opreme. Isključuju se zamjene bez povećanja kvalitete, kao i održavanje.

Ne računaju se upražnjena radna mjesta u sektoru istraživanja i razvoja, kao ni pomoćno osoblje u tom sektoru (tj. radna mjesta koja nisu izravno uključena u aktivnosti u području istraživanja i razvoja).

Godišnji EPRV za osoblje u sektoru istraživanja i razvoja omjer je stvarno potrošenog radnog vremena na istraživanju i razvoju tijekom kalendarske godine i uobičajenog ukupnog broja sati rada predmetnih pojedinca ili grupe u istom razdoblju. Smatra se da jedna osoba ne može raditi više od jednog EPRV-a u aktivnostima istraživanja i razvoja tijekom šestomjesečnog razdoblja. Uobičajen broj sati rada određuje se na temelju normiranog/zakonski propisanog radnog vremena. Osoba s punim radnim vremenom utvrđuje se u odnosu na njezin radni status, vrstu ugovora (puno ili nepuno radno vrijeme) i razinu sudjelovanja u aktivnostima istraživanja i razvoja (vidjeti OECD-ov Priručnik Frascati za 2015., poglavlje 5.3.).

Pokazatelj se raščlanjuje po rodu (8).

Godišnji ekvivalent punog radnog vremena

9

Poduzeća koja primaju potporu (od čega: mala, uključujući mikropoduzeća, srednja, velika)

Stup 3

Pokazatelj se odnosi na sva poduzeća koja primaju novčanu ili nenovčanu potporu na temelju mjera u okviru Mehanizma.

Poduzeće je najmanja kombinacija pravnih jedinica koje čine organizacijsku jedinicu koja proizvodi robu i usluge i koja ima određeni stupanj autonomije u donošenju odluka, posebno u pogledu raspodjele svojih tekućih sredstava ili obavljanja jedne ili više djelatnosti na jednoj ili više lokacija. Poduzeće može biti samo jedna pravna jedinica. Pravne jedinice uključuju pravne osobe čije je postojanje priznato zakonom neovisno o pojedincima ili institucijama u čijem su vlasništvu ili čiji su članovi, kao što su javna trgovačka društva, komanditna društva, društva s ograničenom odgovornošću, korporacije itd. Pravne jedinice uključuju i fizičke osobe koje se bave vlastitom gospodarskom djelatnošću, kao što su vlasnik i upravitelj trgovine ili garaže, odvjetnik ili samozaposlene osobe u obrtničkim djelatnostima (Komisija (Eurostat), na temelju odjeljka III.A Uredbe Vijeća (EEZ) br. 696/93 od 15. ožujka 1993.).

Podaci u okviru tog pokazatelja prikupljaju se i prijavljuju prema veličini poduzeća. Za potrebe tog pokazatelja poduzeća se definiraju kao profitne organizacije koje proizvode robu i usluge kojima se zadovoljavaju potrebe tržišta.

Klasifikacija poduzeća:

Mala poduzeća, uključujući mikro poduzeća (0–49 zaposlenika i samozaposlene osobe i godišnji promet ≤ 10 milijuna EUR ili bilanca stanja ≤ 10 milijuna EUR);

Srednja poduzeća (50–249 zaposlenika i samozaposlene osobe i godišnji promet > 10 milijuna EUR ≤ 50 milijuna EUR ili bilanca stanja > 10 milijuna EUR ≤ 43 milijuna EUR);

Velika poduzeća (> 250 zaposlenika i samozaposlene osobe i promet > 50 milijuna EUR ili bilanca stanja > 43 milijuna EUR);

Ako premaši bilo koji od 2 praga (broj zaposlenika i samozaposlenih osoba i godišnji promet/bilanca), poduzeće se razvrstava u višu kategoriju.

(Komisija (Eurostat) na temelju Preporuke Komisije (9) 2003/361/EZ, Prilog, članci od 2. do 3.);

Veličina poduzeća koje prima potporu utvrđuje se na početku primanja potpore.

Poduzeća

10

Broj sudionika koji se obrazuju ili osposobljavaju

Stup 2

Stup 4

Stup 6

Pokazateljem se uzima u obzir broj sudionika u aktivnostima obrazovanja (ISCED 0–6, obrazovanje odraslih) i osposobljavanja (osposobljavanje izvan radnog mjesta/na radnom mjestu, kontinuirano strukovno obrazovanje i osposobljavanje itd.) koje se podupiru mjerama u okviru Mehanizma, uključujući sudionike u osposobljavanju za digitalne vještine (10). Stoga se podaci u okviru tog pokazatelja prikupljaju i prijavljuju za i. sudionike u obrazovanju ili osposobljavanju i, od toga, ii. sudionike u osposobljavanju u području digitalnih vještina. Također se raščlanjuju prema spolu (11) i dobi (12).

Sudionici se računaju pri ulasku u aktivnost obrazovanja ili osposobljavanja.

Osobe

11

Broj osoba koje su zaposlene ili traže posao

Stup 3

Stup 4

Nezaposlene (13) ili neaktivne (14) osobe koje su primile potporu na temelju mjera u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost i koje su zaposlene, uključujući samozaposlene, ili koje su bile neaktivne kada su primale tu potporu i koje su ponovno započele tražiti posao odmah nakon primanja te potpore.

Pokazatelj se raščlanjuje po spolu (15) i dobi (16).

Osobe „koji traže posao” su osobe koje obično nemaju posao, koje su dostupne za rad i aktivno traže posao u skladu s definicijom za „nezaposlene”.

Osobe koje su se nedavno registrirale u javnoj službi za zapošljavanje kao tražitelji zaposlenja uvijek se uključuju u pokazatelj, čak i ako nisu odmah dostupne za rad.

Osobe

12

Kapacitet novih ili moderniziranih objekata zdravstvene zaštite

Stup 4

Stup 5

Najveći godišnji broj osoba kojima, zahvaljujući mjerama potpore u okviru Mehanizma, nova ili modernizirana zdravstvena ustanova može pružiti usluge najmanje jednom tijekom jednogodišnjeg razdoblja.

Modernizacija ne uključuje energetsku obnovu ili održavanje i popravke. Zdravstvene ustanove uključuju bolnice, klinike, centre za izvanbolničku skrb, specijalizirane centre za skrb itd.

Osobe/godina

13

Kapacitet učionica novih ili moderniziranih ustanova za skrb o djeci i obrazovanje

Stup 4

Stup 6

Kapacitet učionica u smislu maksimalnog broja mjesta u novim ili moderniziranim ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (ISCED 0–6) zahvaljujući mjerama potpore u okviru Mehanizma. Kapacitet učionica izračunava se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, ali ne uključuje nastavnike, roditelje, pomoćno osoblje ili druge osobe koje se također mogu koristiti tim objektima.

Ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, kao što su jaslice i predškolske ustanove, ustanove su namijenjene djeci od rođenja do početka osnovnoškolskog obrazovanja (ISCED 0). Obrazovne ustanove uključuju škole (ISCED 1–3, ISCED 4) i visoko obrazovanje (ISCED 5–6). Pokazateljem su obuhvaćene ustanove za skrb o djeci ili obrazovne ustanove koje su novoizgrađene ili modernizirane (na primjer, radi povećanja higijenskih i sigurnosnih standarda), a modernizacija ne uključuje energetsku obnovu ili održavanje i popravke.

Osobe

14

Broj mladih u dobi od 15 do 29 godina koji primaju potporu

Stup 6

Broj sudionika u dobi od 15 do 29 godina nakon primanja novčane ili nenovčane potpore u okviru mjera iz Mehanizma.

Pokazatelj se raščlanjuje po rodu (17).

Osobe


(1)  Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada (SL L 153, 18.6.2010., str. 13.) kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/844 (SL L 156, 19.6.2018., str. 75.).

(2)  Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

(3)  „maksimalna djelatna snaga koja se u punom pogonu postrojenja neprekidno isporučuje na izlazu iz elektrane (tj. nakon što se oduzme napajanje pomoćnih uređaja stanice i uračunaju gubici u transformatorima koji se smatraju sastavnim dijelovima stanice.”

(4)  Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(5)  Konkretno, u skladu s člankom 29. Direktive (EU) 2018/2001 u kojem se utvrđuju kriteriji održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase.

(6)  U članku 2. stavku 2. Europskog zakonika elektroničkih komunikacija trenutačno se pojam „mreža vrlo velikog kapaciteta” definira na sljedeći način: „mreža vrlo velikog kapaciteta” znači elektronička komunikacijska mreža koju u potpunosti čine elementi od optičkih vlakana najmanje do razdjelne točke na konačnoj lokaciji ili elektronička komunikacijska mreža koja u uobičajenim uvjetima u vrijeme vršnog opterećenja može ostvariti sličan rad mreže u pogledu propusne širine silazne veze i uzlazne veze, otpornosti, parametara povezanih s pogreškama te latencije i njezine varijacije;

(7)  https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Glossary:Dwelling

(8)  Muškarci, žene, nebinarne osobe. U više država članica postoje zakonske odredbe ili prakse kojima se priznaje da pojedinci ne moraju biti obuhvaćeni ni jednom od tih dviju kategorija ili se možda ne žele povezivati ni s jednom od njih. U tim se državama članicama takve osobe evidentiraju kao „nebinarne osobe”.

(9)  SL L 124, 20.5.2003., str. 36.

(10)  U skladu s Prilogom VII. Uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost u kojem je prikazano digitalno označivanje u okviru Mehanizma, osposobljavanje u području digitalnih vještina obuhvaćeno je područjem intervencije br. 108 (Potpora za razvoj digitalnih vještina), u kojem se navodi sljedeće: „Navedeno se odnosi na digitalne vještine na svim razinama i uključuje: visoko-specijalizirane obrazovne programe za osposobljavanje digitalnih stručnjaka (tj. programe usmjerene na tehnologiju); osposobljavanje nastavnika, razvoj digitalnog sadržaja u obrazovne svrhe i relevantne organizacijske sposobnosti. Navedeno uključuje mjere i programe usmjerene na poboljšanje osnovnih digitalnih vještina.”

(11)  Muškarci, žene, nebinarne osobe. U više država članica postoje zakonske odredbe ili prakse kojima se priznaje da pojedinci ne moraju biti obuhvaćeni ni jednom od tih dviju kategorija ili se možda ne žele povezivati ni s jednom od njih. U tim se državama članicama takve osobe evidentiraju kao „nebinarne osobe”.

(12)  Dobne skupine 0–17, 18–29, 30–54, 55 i stariji.

(13)  Nezaposlene osobe su osobe koje obično nemaju posao, koje su dostupne za rad i aktivno traže posao. Uvijek su uključene osobe koje se smatraju registriranim nezaposlenim osobama u skladu s nacionalnim definicijama, čak i ako ne ispunjavaju sva tri kriterija. Izvor: Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje, odjeljak 18. u Labour market policy (LMP) statistics – Methodology 2018. (Statistički podaci o politici tržišta rada – metodologija 2018.).

(14)  „Neaktivne osobe” znači osobe koje trenutačno nisu dio radne snage (u smislu da nisu zaposleni ni nezaposleni u skladu s definicijama koje su navedene). Izvor: Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje, odjeljak 20. u Labour market policy (LMP) statistics – Methodology 2018. (Statistički podaci o politici tržišta rada – metodologija 2018.).

(15)  Muškarci, žene, nebinarne osobe. U više država članica postoje zakonske odredbe ili prakse kojima se priznaje da pojedinci ne moraju biti obuhvaćeni ni jednom od tih dviju kategorija ili se možda ne žele povezivati ni s jednom od njih. U tim se državama članicama takve osobe evidentiraju kao „nebinarne osobe”.

(16)  Dobne skupine 0–17, 18–29, 30–54, 55 i stariji.

(17)  Muškarci, žene, nebinarne osobe. U više država članica postoje zakonske odredbe ili prakse kojima se priznaje da pojedinci ne moraju biti obuhvaćeni ni jednom od tih dviju kategorija ili se možda ne žele povezivati ni s jednom od njih. U tim se državama članicama takve osobe evidentiraju kao „nebinarne osobe”.


1.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 429/92


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/2107

оd 26. studenoga 2021.

o izmjeni priloga V. i XIV. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/404 u pogledu unosa za Ujedinjenu Kraljevinu na popisima trećih zemalja iz kojih je odobren ulazak u Uniju pošiljaka peradi, zametnih proizvoda peradi te svježeg mesa peradi i pernate divljači

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (1), a posebno njezin članak 230. stavak 1.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2016/429 propisano je da u Uniju smiju ulaziti samo pošiljke životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla koje dolaze iz treće zemlje ili područja ili njihove zone ili kompartmenta koji su uvršteni na popis u skladu s člankom 230. stavkom 1. te uredbe.

(2)

U Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/692 (2) utvrđeni su zahtjevi u pogledu zdravlja životinja kojima moraju udovoljavati pošiljke određenih vrsta i kategorija životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla iz trećih zemalja ili područja ili njihovih zona, ili kompartmenata ako je riječ o životinjama akvakulture, kako bi mogle ući u Uniju.

(3)

U Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/404 (3) utvrđeni su popisi trećih zemalja, područja ili njihovih zona ili kompartmenata iz kojih je dopušten ulazak u Uniju vrsta i kategorija životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla koji su obuhvaćeni područjem primjene Delegirane uredbe (EU) 2020/692.

(4)

Konkretnije, u prilozima V. i XIV. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/404 utvrđeni su popisi trećih zemalja, područja ili njihovih zona iz kojih je odobren ulazak u Uniju pošiljaka peradi i zametnih proizvoda peradi te svježeg mesa peradi i pernate divljači.

(5)

Ujedinjena Kraljevina je 17. studenoga 2021. obavijestila Komisiju o izbijanju visokopatogene influence ptica kod peradi. To je izbijanje otkriveno u blizini mjesta Kirkham u okrugu Fylde u Lancashireu u Engleskoj i potvrđeno je 17. studenoga 2021. laboratorijskom analizom (RT-PCR).

(6)

Ujedinjena Kraljevina je 19. studenoga 2021. obavijestila Komisiju o izbijanju visokopatogene influence ptica kod peradi. To je izbijanje otkriveno u blizini mjesta Willington u okrugu South Derbyshire u Derbyshireu u Engleskoj i potvrđeno je 19. studenoga 2021. laboratorijskom analizom (RT-PCR).

(7)

Ujedinjena Kraljevina je 20. studenoga 2021. obavijestila Komisiju o izbijanju visokopatogene influence ptica kod peradi. To je izbijanje otkriveno u blizini mjesta Pokesdown u okrugu Bournemouth, Christchurch and Poole u Engleskoj i potvrđeno je 19. studenoga 2021. laboratorijskom analizom (RT-PCR).

(8)

Veterinarska tijela Ujedinjene Kraljevine uspostavila su zonu kontrole od 10 km oko zahvaćenih objekata i provela mjere usmrćivanja u preventivne svrhe radi kontrole visokopatogene influence ptica i ograničenja njezina širenja.

(9)

Ujedinjena Kraljevina Komisiji je dostavila podatke o epidemiološkoj situaciji na svojem državnom području i o mjerama koje je poduzela radi suzbijanja daljnjeg širenja visokopatogene influence ptica. Komisija je ocijenila te informacije. Na temelju te ocjene, ulazak u Uniju pošiljaka peradi, zametnih proizvoda peradi i svježeg mesa peradi i pernate divljači iz područja pod ograničenjima koja su zbog nedavnih izbijanja visokopatogene influence ptica uspostavila veterinarska tijela Ujedinjene Kraljevine više ne bi trebao biti odobren.

(10)

Priloge V. i XIV. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/404 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(11)

Uzimajući u obzir trenutačnu epidemiološku situaciju u Ujedinjenoj Kraljevini u pogledu visokopatogene influence ptica, izmjene koje se ovom Uredbom unose u Provedbenu uredbu (EU) 2021/404 trebale bi hitno stupiti na snagu.

(12)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilozi V. i XIV. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/404 mijenjaju u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. studenoga 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 84, 31.3.2016., str. 1.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/692 оd 30. siječnja 2020. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za ulazak u Uniju pošiljaka određenih životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla te njihovo premještanje i postupanje s njima nakon ulaska (SL L 174, 3.6.2020., str. 379.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/404 оd 24. ožujka 2021. o utvrđivanju popisa trećih zemalja, područja ili njihovih zona iz kojih je dopušten ulazak u Uniju životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla u skladu s Uredbom (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 114, 31.3.2021., str. 1.).


PRILOG

Prilozi V. i XIV. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/404 mijenjaju se kako slijedi:

1.

Prilog V. mijenja se kako slijedi:

(a)

u dijelu 1., u unosu za Ujedinjenu Kraljevinu, iza retka za zonu GB-2.22 umeću se sljedeći retci za zone GB-2.23, GB-2.24 i GB-2.25:

GB Ujedinjena Kraljevina

GB-2.23

Perad za rasplod osim bezgrebenki i perad za proizvodnju osim bezgrebenki

BPP

N, P1

 

17.11.2021.

 

Bezgrebenke za rasplod i bezgrebenke za proizvodnju

BPR

N, P1

 

17.11.2021.

 

Perad namijenjena klanju osim bezgrebenki

SP

N, P1

 

17.11.2021.

 

Bezgrebenke namijenjene klanju

SR

N, P1

 

17.11.2021.

 

Jednodnevni pilići osim bezgrebenki

DOC

N, P1

 

17.11.2021.

 

Jednodnevni pilići bezgrebenki

DOR

N, P1

 

17.11.2021.

 

Manje od 20 jedinki peradi osim bezgrebenki

POU-LT20

N, P1

 

17.11.2021.

 

Jaja za valenje peradi osim bezgrebenki

HEP

N, P1

 

17.11.2021.

 

Jaja za valenje bezgrebenki

HER

N, P1

 

17.11.2021.

 

Manje od 20 jedinki peradi osim bezgrebenki

HE-LT20

N, P1

 

17.11.2021.

 

GB-2.24

Perad za rasplod osim bezgrebenki i perad za proizvodnju osim bezgrebenki

BPP

N, P1

 

19.11.2021.

 

Bezgrebenke za rasplod i bezgrebenke za proizvodnju

BPR

N, P1

 

19.11.2021.

 

Perad namijenjena klanju osim bezgrebenki

SP

N, P1

 

19.11.2021.

 

Bezgrebenke namijenjene klanju

SR

N, P1

 

19.11.2021.

 

Jednodnevni pilići osim bezgrebenki

DOC

N, P1

 

19.11.2021.

 

Jednodnevni pilići bezgrebenki

DOR

N, P1

 

19.11.2021.

 

Manje od 20 jedinki peradi osim bezgrebenki

POU-LT20

N, P1

 

19.11.2021.

 

Jaja za valenje peradi osim bezgrebenki

HEP

N, P1

 

19.11.2021.

 

Jaja za valenje bezgrebenki

HER

N, P1

 

19.11.2021.

 

Manje od 20 jedinki peradi osim bezgrebenki

HE-LT20

N, P1

 

19.11.2021.

 

GB-2.25

Perad za rasplod osim bezgrebenki i perad za proizvodnju osim bezgrebenki

BPP

N, P1

 

19.11.2021.

 

Bezgrebenke za rasplod i bezgrebenke za proizvodnju

BPR

N, P1

 

19.11.2021.

 

Perad namijenjena klanju osim bezgrebenki

SP

N, P1

 

19.11.2021.

 

Bezgrebenke namijenjene klanju

SR

N, P1

 

19.11.2021.

 

Jednodnevni pilići osim bezgrebenki

DOC

N, P1

 

19.11.2021.

 

Jednodnevni pilići bezgrebenki

DOR

N, P1

 

19.11.2021.

 

Manje od 20 jedinki peradi osim bezgrebenki

POU-LT20

N, P1

 

19.11.2021.

 

Jaja za valenje peradi osim bezgrebenki

HEP

N, P1

 

19.11.2021.

 

Jaja za valenje bezgrebenki

HER

N, P1

 

19.11.2021.

 

Manje od 20 jedinki peradi osim bezgrebenki

HE-LT20

N, P1

 

19.11.2021.”

 

(b)

u dijelu 2., u unosu za Ujedinjenu Kraljevinu, iza opisa zone GB-2.22 umeću se sljedeći opisi zona GB-2.23, GB-2.24 i GB-2.25:

„Ujedinjena Kraljevina

GB-2.23

U blizini Kirkhama, Fylde, Lancashire, Engleska:

područje koje se nalazi unutar kruga polumjera 10 km sa središtem u točki s decimalnim koordinatama WGS84: N53.79 i W2.84

GB-2.24

U blizini Pokesdowna, Bournemouth, Christchurch and Poole, Engleska:

područje koje se nalazi unutar kruga polumjera 10 km sa središtem u točki s decimalnim koordinatama WGS84: N50.73 i W1.82

GB-2.25

U blizini Willingtona, South Derbyshire, Derbyshire, Engleska:

područje koje se nalazi unutar kruga polumjera 10 km sa središtem u točki s decimalnim koordinatama WGS84: N52.86 i W1.52”

2.

U Prilogu XIV. dijelu 1., u unosu za Ujedinjenu Kraljevinu, iza retka za zonu GB-2.22 umeću se sljedeći retci za zone GB-2.23, GB-2.24 i GB-2.25:

„GB Ujedinjena Kraljevina

GB-2.23

Svježe meso peradi osim bezgrebenki

POU

N, P1

 

17.11.2021.

 

Svježe meso bezgrebenki

RAT

N, P1

 

17.11.2021.

 

Svježe meso pernate divljači

GBM

N, P1

 

17.11.2021.

 

GB-2.24

Svježe meso peradi osim bezgrebenki

POU

N, P1

 

19.11.2021.

 

Svježe meso bezgrebenki

RAT

N, P1

 

19.11.2021.

 

Svježe meso pernate divljači

GBM

N, P1

 

19.11.2021.

 

GB-2.25

Svježe meso peradi osim bezgrebenki

POU

N, P1

 

19.11.2021.

 

Svježe meso bezgrebenki

RAT

N, P1

 

19.11.2021.

 

Svježe meso pernate divljači

GBM

N, P1

 

19.11.2021.”

 


1.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 429/97


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/2108

оd 29. studenoga 2021.

o 323. izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 881/2002 o uvođenju određenih posebnih mjera ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata povezanih s organizacijama ISIL-om (Da'esh) i Al-Qaidom

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 881/2002 od 27. svibnja 2002. o uvođenju određenih posebnih mjera ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata povezanih s organizacijama ISIL-om (Da'esh) i Al-Qaidom (1), a posebno njezin članak 7. stavak 1. točku (a) i članak 7.a stavak 1.,

budući da:

(1)

U Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 881/2002 navode se osobe, skupine i subjekti na koje se odnosi zamrzavanje financijskih sredstava i gospodarskih izvora na temelju te uredbe.

(2)

Odbor za sankcije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda odlučio je 23. studenog 2021. dodati jedan unos na popis osoba, skupina i subjekata na koje treba primjenjivati zamrzavanje financijskih sredstava i gospodarskih izvora.

(3)

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 881/2002 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(4)

Kako bi se osigurala djelotvornost mjera predviđenih ovom Uredbom, ona bi trebala odmah stupiti na snagu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 881/2002 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. studenoga 2021.

Za Komisiju,

u ime predsjednice,

Glavni direktor

Glavna uprava za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala


(1)  SL L 139, 29.5.2002., str. 9.


PRILOG

U Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 881/2002 pod naslov „Fizičke osobe” dodaje se sljedeći unos:

1.

„Emraan Ali (nepouzdano lažno ime: Abu Jihad TNT). Datum rođenja: (a) 4.7.1967. Mjesto rođenja: (a) Rio Claro, Trinidad i Tobago. Državljanstvo: (a) Trinidad i Tobago; (b) Sjedinjene Američke Države. Broj putovnice (a) TB162181 (putovnica Trinidada i Tobaga izdana 27.1.2015., a istekla 26.1.2020.); (b) 420985453 (putovnica Sjedinjenih Američkih Država istekla 6.2.2017.). Nacionalni identifikacijski broj 19670704052 (identifikacijski broj Trinidada i Tobaga). Adresa: (a) Sjedinjene Američke Države (u zatvoru, Federal Detention Center - Miami, registarski broj: 10423-509); (b) #12 Rio Claro Mayaro Road, Rio Claro, Trinidad (prethodna lokacija, od 2008. do ožujka 2015.); (c) #7 Guayaguayare Road, Rio Claro, Trinidad (prethodna lokacija, oko 2003.); (d) Sjedinjene Američke Države (prethodna lokacija, od siječnja 1991. do 2008.). Ostali podaci: (a) vodeći član Islamske države Iraka i Levanta (ISIL), navedene na popisu kao Al-Qaida u Iraku. Vrbovao je za ISIL i internetskim videozapisima navodio pojedince na počinjenje terorističkih djela. (b) fizički izgled: visina: 176 cm; težina: 73 kg; tjelesna građa: srednja; boja očiju: smeđa; boja kose: crna/ćelav; boja kože. smeđa; (c) govori engleski. Datum uvrštenja u skladu s člankom 7.d stavkom 2. točkom (i): 23.11.2021.”


1.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 429/99


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/2109

оd 30. studenog 2021.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2020/704 u pogledu administrativnih izmjena odobrenja Unije za skupinu biocidnih proizvoda „INSECTICIDES FOR HOME USE”

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (1), a posebno njezin članak 44. stavak 5. prvi podstavak i članak 50. stavak 2.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/704 (2) društvu Agrobiothers Laboratoire izdano je 26. svibnja 2020. odobrenje Unije za stavljanje na raspolaganje na tržištu i uporabu skupine biocidnih proizvoda „INSECTICIDES FOR HOME USE” s brojem odobrenja EU-0021035-0000.

(2)

Društvo Agrobiothers Laboratoire obavijestilo je 8. rujna 2020. Europsku agenciju za kemikalije („Agencija”) u skladu s člankom 11. stavkom 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 354/2013 (3) o administrativnim izmjenama odobrenja Unije za skupinu biocidnih proizvoda „INSECTICIDES FOR HOME USE”, kako je opisano u glavi 1. odjeljku 1. Priloga toj uredbi.

(3)

Agrobiothers Laboratoire predložio je dodavanje trgovačkih naziva u treću razinu informacija: pojedinačni proizvodi u meta-SPC-u 1 u sažetku svojstava proizvoda za skupinu biocidnih proizvoda „INSECTICIDES FOR HOME USE”, kako je utvrđeno u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2020/704. Obavijest je evidentirana pod brojem predmeta BC-DR061688-14 u registru biocidnih proizvoda.

(4)

Agencija je 12. listopada 2020. Komisiji dostavila mišljenje (4) o predloženim izmjenama u skladu s člankom 11. stavkom 3. Provedbene uredbe (EU) br. 354/2013. U mišljenju se zaključuje da izmjene postojećeg odobrenja koje traži nositelj odobrenja pripadaju kategoriji izmjene iz članka 50. stavka 3. točke (a) Uredbe (EU) br. 528/2012 te da su, nakon što se provedu izmjene, uvjeti iz članka 19. te uredbe i dalje ispunjeni. Agencija je istog dana Komisiji dostavila revidirani sažetak svojstava biocidnog proizvoda na svim službenim jezicima Unije u skladu s člankom 11. stavkom 6. Provedbene uredbe (EU) br. 354/2013.

(5)

Komisija je suglasna s mišljenjem Agencije i stoga smatra da je primjereno izmijeniti odobrenje Unije za skupinu biocidnih proizvoda „INSECTICIDES FOR HOME USE”.

(6)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za biocidne pripravke,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog II. Provedbenoj uredbi (EU) 2020/704 zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. studenog 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 167, 27.6.2012., str. 1.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/704 оd 26. svibnja 2020. o izdavanju odobrenja Unije za skupinu biocidnih proizvoda pod nazivom „INSECTICIDES FOR HOME USE” (SL L 164, 27.5.2020., str. 19.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 354/2013 od 18. travnja 2013. o izmjenama biocidnih proizvoda odobrenih u skladu s Uredbom (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 109, 19.4.2013., str. 4.).

(4)  Mišljenje ECHA-e od 9. listopada 2020. o administrativnoj izmjeni odobrenja Unije za skupinu biocidnih proizvoda „INSECTICIDES FOR HOME USE”, https://echa.europa.eu/documents/10162/22836226/opinion_for_ua-admin_change_bc-dr061688-14_en.pdf/90bc7c1f-ed8e-a127-982c-4f08b3af513f.


PRILOG

„PRILOG II

Sažetak svojstava proizvoda za skupinu biocidnih proizvoda

INSECTICIDES FOR HOME USE

Vrsta proizvoda 18 – Insekticidi, akaricidi i proizvodi za suzbijanje drugih člankonožaca (zaštita od nametnika)

Broj odobrenja: EU-0021035-0000

Broj odluke iz Registra biocidnih proizvoda (R4BP): EU-0021035-0000

I. DIO

PRVA RAZINA INFORMACIJA

1.   ADMINISTRATIVNE INFORMACIJE

1.1   Naziv skupine

Naziv

INSECTICIDES FOR HOME USE

1.2   Vrsta(e) proizvoda

Vrsta(e) proizvoda

Vrsta proizvoda 18: Insekticidi, akaricidi i proizvodi za suzbijanje drugih člankonožaca (zaštita od nametnika)

1.3   Nositelj odobrenja

Naziv i adresa nositelja odobrenja

Naziv

Agrobiothers Laboratoire

Adresa

ZI Route des Platières, 71290 CUISERY, Francuska

Broj odobrenja

EU-0021035-0000

Broj odluke iz Registra biocidnih proizvoda (R4BP)

EU-0021035-0000

Datum odobrenja

16. lipnja 2020.

Datum isteka odobrenja

31. svibnja 2030.

1.4   Proizvođač(i) biocidnih proizvoda

Naziv proizvođača

Agrobiothers Laboratoire

Adresa proizvođača

ZI Route des Platières, 71290 CUISERY Francuska

Lokacija proizvodnih pogona

AF3 16 rue de l’Oberwald, 68360 Soultz Francuska

1.5   Proizvođači aktivnih tvari

Aktivna tvar

Permetrin

Naziv proizvođača

Tagros Chemicals India Ltd. (Art.95 List: LIMARU NV (Acting for Tagros Chemicals India Private Limited)

Adresa proizvođača

Jhaver Centre, Rajah Annamalai Bldg., IV floor 72 Marshal’s road Egmore, 600008 Chennai Indija

Lokacija proizvodnih pogona

A-4/1&2, Sipcot Industrial Complex, Pachayankuppam Cuddalore, 607 005 Tamilnadu Indija


Aktivna tvar

S-metoprene

Naziv proizvođača

Babolna bio Ltd.

Adresa proizvođača

Szallas u.6 H-, 1107 Budapest Mađarska

Lokacija proizvodnih pogona

Szallas u.6 H-, 1107 Budapest Mađarska

2.   SASTAV I FORMULACIJA SKUPINE BIOCIDNIH PROIZVODA

2.1   Podatci o kvalitativnom i kvantitativnom sastavu skupine

Uobičajeni naziv

IUPAC naziv

Funkcija

CAS broj

EC broj

Sadržaj (%)

Min.

Maks.

Permetrin

 

Aktivna tvar

52645-53-1

258-067-9

0,177

0,177

S-metoprene

 

Aktivna tvar

65733-16-6

 

0,00225

0,00225

Propan-2-ol

Propan-2-ol

Ne-aktivna tvar

67-63-0

200-661-7

3,33475

3,33475

n-butan

n-butan

Ne-aktivna tvar

106-97-8

203-448-7

63,458

63,458

propan

propan

Ne-aktivna tvar

74-98-6

200-827-9

16,271

16,271

izobutan

izobutan

Ne-aktivna tvar

75-28-5

200-857-2

4,068

4,068

2.2   Vrsta(e) formulacija

Formulacija(e)

AE - aerosolni raspršivač

II. DIO

DRUGA RAZINA INFORMACIJA – METASAŽETCI SVOJSTAVA BIOCIDNOG PROIZVODA

Metasažetak svojstava biocidnog proizvoda 1

1.   ADMINISTRATIVNE INFORMACIJE IZ METASAŽETKA SVOJSTAVA BIOCIDNOG PROIZVODA 1

1.1   Identifikacijska oznaka iz metasažetka svojstava biocidnog proizvoda 1

Identifikator

INSEKTICID U RASPRIŠIVAČU ZA KUĆANSTVA

1.2   Dodatak broju autorizacije

Broj

1-1

1.3   Vrsta(e) proizvoda

Vrsta(e) proizvoda

Vrsta proizvoda 18: Insekticidi, akaricidi i proizvodi za suzbijanje drugih člankonožaca (zaštita od nametnika)

2.   SASTAV U METASAŽETKU SVOJSTAVA BIOCIDNOG PROIZVODA 1

2.1   Kvalitativne i kvantitativne informacije o sastavu u metasažetku svojstava biocidnog proizvoda 1

Uobičajeni naziv

IUPAC naziv

Funkcija

CAS broj

EC broj

Sadržaj (%)

Min.

Maks.

Permetrin

 

Aktivna tvar

52645-53-1

258-067-9

0,177

0,177

S-metoprene

 

Aktivna tvar

65733-16-6

 

0,00225

0,00225

Propan-2-ol

Propan-2-ol

Ne-aktivna tvar

67-63-0

200-661-7

3,33475

3,33475

n-butan

n-butan

Ne-aktivna tvar

106-97-8

203-448-7

63,458

63,458

propan

propan

Ne-aktivna tvar

74-98-6

200-827-9

16,271

16,271

izobutan

izobutan

Ne-aktivna tvar

75-28-5

200-857-2

4,068

4,068

2.2   Vrste formulacija u metasažetku svojstava biocidnog proizvoda 1

Formulacija(e)

AE - aerosolni raspršivač

3.   OZNAKE OPASNOSTI I OBAVIJESTI U METASAŽETKU SVOJSTAVA BIOCIDNOG PROIZVODA 1

Oznaka upozorenja

Vrlo lako zapaljivi aerosol

Spremnik pod tlakom: može se rasprsnuti ako se grije

Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav.

Uzrokuje jako nadraživanje oka.

Vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

Sadrži permetrin. Može izazvati alergijsku reakciju.

Oznake obavijesti

Ako je potrebna liječnička pomoć pokazati spremnik ili naljepnicu.

Čuvati izvan dohvata djece.

Pažljivo pročitajte i slijedite upute.

Čuvati odvojeno od topline, vrućih površina, iskri, otvorenih plamena i ostalih izvora paljenja. Ne pušiti.

Ne prskati u otvoreni plamen ili drugi izvor paljenja.

Ne bušiti, niti paliti čak niti nakon uporabe.

Nakon uporabe temeljito oprati ruke

U SLUČAJU DODIRA S OČIMA:Oprezno ispirati vodom nekoliko minuta.Ukloniti kontaktne leće ako ih nosite i ako se one lako uklanjaju. Nastaviti ispiranje.

Ako nadražaj oka ne prestaje:Zatražiti savjet liječnika.

Zaštititi od sunčevog svjetla.Ne izlagati temperaturi višoj od 50 °C/122 °F.

Skladištiti na temperaturi koja ne prelazi 40 °C/104 °F.

Izbjegavati ispuštanje u okoliš.

Sakupiti proliveno/rasuto.

Odložiti spremnik u/na skladu s nacionalnim propisima.

4.   AUTORIZIRANE UPORABE IZ METASAŽETKA SVOJSTAVA BIOCIDNOG PROIZVODA 1

4.1   Opis uporabe

Tablica 1. Uporaba br. 1 – Insekticid u raspršivaču za kućanstva

Vrsta proizvoda

Vrsta proizvoda 18: Insekticidi, akaricidi i proizvodi za suzbijanje drugih člankonožaca (zaštita od nametnika)

Ako je relevantno, točan opis odobrene uporabe

-

Ciljni organizam(mi) (uključujući razvojnu fazu)

mačja buha ličinke/insekti

odrasli Ctenocephalides felis

krpelji

Ixodes ricinus

Rhipicephalus sanguineus

Područje primjene

u zatvorenom prostoru

Ciljani tretman neperivog namještaja i kućnog tekstila kao što su tepisi, prostirke, naslonjači

Načini primjene

prskanje

Nakon usisavanja površine koju treba tretirati, proizvod se raspršuje na udaljenosti od 30 cm.

Količine kod primjene i učestalost

Tretiranje raspršivanjem od 1,3 sekunde za otprilike 1 m2 (2,1 g/m2) -

Najkraći vremenski interval između dvaju tretmana je 6 mjeseci.

Kategorije korisnika

široka javnost (amaterska uporaba)

Veličine pakiranja i ambalažni materijal

Aerosolna limenka od pokositrenog lima s unutarnjim premazom od zaštitnog epoksi-fenolnog laka (250mL ili 500 mL)

Aerosolna limenka od pokositrenog lima bez unutarnjeg premaza (300 mL).

4.1.1   Upute za uporabu specifične za uporabu

Vidjeti opće upute za korištenje

4.1.2   Mjere za smanjenje rizika specifične za uporabu

Vidjeti opće upute za korištenje

4.1.3   Ako su specifične za uporabu, pojedinosti o vjerojatnim izravnim i posrednim učincima, upute za prvu pomoć i hitne mjere u slučaju nužde za zaštitu okoliša

Vidjeti opće upute za korištenje

4.1.4   Ako su specifične za uporabu, upute za sigurno odlaganje proizvoda i ambalaže

Vidjeti opće upute za korištenje

4.1.5   Ako su specifični za uporabu, uvjeti skladištenja i rok trajanja proizvoda u uobičajenim uvjetima skladištenja

Vidjeti opće upute za korištenje

5.   OPĆE SMJERNICE ZA UPORABU (1) METASAŽETKA SVOJSTAVA BIOCIDNOG PROIZVODA 1

5.1   Upute za uporabu

Proizvod se upotrebljava za ciljani tretman neperivog namještaja i kućnog tekstila kao što su tepisi, prostirke, naslonjači

Prije primjene pripravka uvijek treba pročitati Upute za uporabu i slijediti sve navedene upute.

Poštujte preporučene doze za primjenu.

U slučaju neprestane infestacije upotrebljavajte alternativne proizvode koji sadrže aktivne tvari s različitim načinom djelovanja da se izbjegne pojava otpornosti (radi uklanjanja otpornih jedinki iz populacije).

Ako se infestacija nastavi unatoč pridržavanja uputa na naljepnici/letku, obratiti se ovlaštenom izvoditelju mjera za kontrolu štetočina.

Ako je tretman nedjelotvoran, obavijestiti nositelja odobrenja.

5.2   Mjere za smanjenje rizika

Ne upotrebljavati na mokro perivim površinama i tkaninama.

Ne prati namještaj mokrim krpama za brisanje i ne močiti čiste tepihe ili prostirke radi izbjegavanja ispuštanja u kanalizacijski sustav.

Prije tretmana ukloniti svu hranu, hranu za životine i napitke.

Ne upotrebljavati na površinama i predmetima u blizini ili u doticaju s hranom, hranom za životinje i napitcima.

Izbjegavati kontakt s očima.

Nakon prskanja izići iz prostorije i ostaviti da djeluje sat vremena prije prozračivanja.

Prije primjene ukloniti ili prekriti terarije, akvarije i kaveze za životinje.

Tijekom raspršivanja isključiti filtar za zrak u akvariju.

Držite mačke podalje od tretiranih površina. zbog njihove posebne osjetljivosti na permetrin.

Tijekom tretmana držati podalje djecu i kućne ljubimce.

5.3   Pojedinosti o vjerojatnim izravnim i posrednim učincima, upute za prvu pomoć i hitne mjere u slučaju nužde za zaštitu okoliša

Udisanje: Ozlijeđenu osobu treba odvesti na svježi zrak i postaviti je u polusjedeći položaj da miruje. U slučaju pojave simptoma i/ili udisanja većih količina smjesta potražiti savjet liječnika.

Kontakt s očima: Odmah isprati s mnogo vode povremeno podižući gornje i donje kapke. Ako nosite leće, skinite ih. Nastaviti s ispiranjem pod tekućim mlazom vode najmanje 10 minuta. Ako dođe do nadražaja očiju ili ako je narušen vid, potražiti liječničku pomoć.

Kontakt s kožom: Skinuti zahvaćenu odjeću i obuću. Vodom oprati zahvaćeni dio kože. U slučaju pojave simptoma, obratiti se liječniku ili Centru za kontrolu otrovanja.

Kontakt s ustima: Isprati usta vodom. U slučaju pojave simptome i/ili u slučaju kontakta s ustima većih količina odmah se obratiti liječniku ili Centru za kontrolu otrovanja.

U slučaju gubitka svijesti ne davati tekućinu niti izazivati povraćanje; staviti osobu u položaj za oporavak i odmah zatražiti savjet liječnika.

Spremnik ili naljepnicu držati pri ruci.

Piretroidi mogu izazvati paresteziju (pečenje i bockanje kože bez nadraženosti). Ako se simptomi nastave: Potražite savjet liječnika.

5.4   Upute za sigurno odlaganje proizvoda i ambalaže

Ne ispuštati neutrošeni proizvod u tlo, vodene tijekove, cijevi (umivaonike, zahode…) niti u kanalizaciju

Neutrošeni proizvod, ambalažu i sav ostali otpad treba zbrinuti u skladu s lokalnim propisima.

5.5   Uvjeti skladištenja i roka trajanja proizvoda pod normalim uvjetima skladištenja

Rok trajanja: 24 mjeseca

Čuvati na temperaturi ispod 40 °C

Ne izlagati izravnom sunčevom svjetlu

Zaštititi od mraza.

6.   OSTALE INFORMACIJE

7.   TREĆA RAZINA INFORMACIJA: POJEDINAČNI PROIZVODI U METASAŽETKU SVOJSTAVA BIOCIDNOG PROIZVODA 1

7.1   Trgovački naziv(i), broj autorizacije i specifičan sastav svakog pojedinog proizvoda

Trgovački naziv

FRONTLINE PET CARE SPRAY INSECTICIDE ET ACARICIDE POUR L’HABITAT

SPRAY ANTIPARASITAIRE POUR L’HABITAT 300 ML FRISKIES

INSECTICIDE HABITAT/HOME VETOCANIS

FRONTLINE HOMEGARD SPRAY INSECTICIDE ET ACARICIDE POUR L’HABITAT

INSECTICIDE HABITAT/HOME VITALVETO

SPRAY INSECTICIDE POUR L’HABITAT VITALVETO/INSECTICIDE HOUSEHOLD

SPRAY VITALVETO

SPRAY INSECTICIDE POUR L’HABITAT VETOCANIS/INSECTICIDE HOUSEHOLD

SPRAY VETOCANIS

FRONTLINE HOMEGARD Husholdningsspray med insekticid og acaricid

FRONTLINE HOMEGARD Insecticide and acaricide household spray

FRONTLINE HOMEGARD Hyönteisten ja punkkien torjuntasuihke kotitalouksille

FRONTLINE HOMEGARD insektizides und akarizides Haushaltsspray

FRONTLINE HOMEGARD Spray Εντομοκτόνο και ακαρεοκτόνο σπρέι οικιακής χρήσης

FRONTLINE HOMEGARD Spray insetticida e acaricida per l’ambiente domestico

FRONTLINE HOMEGARD Insecticide en acaricidespray voor huishoudelijk gebruik

FRONTLINE HOMEGARD Husholdningsspray med insekticid og acaricid

FRONTLINE HOMEGARD INSETICIDA E ACARICIDA EM SPRAY PARA USO DOMÉSTICO

FRONTLINE HOMEGARD Hushållspray med insekticid och akaricid

Broj odobrenja

EU-0021035-0001 1-1

Uobičajeni naziv

IUPAC naziv

Funkcija

CAS broj

EC broj

Sadržaj (%)

Permetrin

 

Aktivna tvar

52645-53-1

258-067-9

0,177

S-metoprene

 

Aktivna tvar

65733-16-6

 

0,00225

Propan-2-ol

Propan-2-ol

Ne-aktivna tvar

67-63-0

200-661-7

3,33475

n-butan

n-butan

Ne-aktivna tvar

106-97-8

203-448-7

63,458

propan

propan

Ne-aktivna tvar

74-98-6

200-827-9

16,271

izobutan

izobutan

Ne-aktivna tvar

75-28-5

200-857-2

4,068


(1)  Upute o uporabi, mjere za smanjenje rizika i druge smjernice za uporabu u ovom odjeljku vrijede za svaku autoriziranu uporabu u sklopu metasažetka svojstava biocidnog proizvoda 1.


1.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 429/108


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/2110

оd 30. studenoga 2021.

o izmjeni Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (1), a posebno njezin članak 71. stavak 3.,

budući da:

(1)

Afrička svinjska kuga zarazna je virusna bolest koja pogađa držane i divlje svinje te može ozbiljno utjecati na populaciju tih životinja i unosnost uzgoja jer uzrokuje poremećaje u premještanjima pošiljaka tih životinja i proizvoda dobivenih od njih unutar Unije te u izvozu u treće zemlje.

(2)

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/605 (2) donesena je u okviru Uredbe (EU) 2016/429 i u njoj se utvrđuju posebne mjere za kontrolu afričke svinjske kuge koje države članice iz njezina Priloga I. („predmetne države članice”) trebaju u ograničenom razdoblju primjenjivati u zonama ograničenja I, II i III iz tog priloga.

(3)

Područja navedena kao zone ograničenja I, II i III u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 temelje se na epidemiološkoj situaciji u pogledu afričke svinjske kuge u Uniji. Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 zadnji je put izmijenjen Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/2024 (3) nakon promjene epidemiološke situacije u pogledu te bolesti u Latviji, Poljskoj i Slovačkoj.

(4)

Sve izmjene zona ograničenja I, II i III u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 trebale bi se temeljiti na epidemiološkoj situaciji u pogledu afričke svinjske kuge na područjima zahvaćenima tom bolešću i općoj epidemiološkoj situaciji u pogledu afričke svinjske kuge u predmetnoj državi članici, razini rizika od daljnjeg širenja te bolesti te znanstveno utemeljenim načelima i kriterijima za geografsko određivanje zona u slučaju afričke svinjske kuge te smjernicama Unije dogovorenima s državama članicama u Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, koje su javno dostupne na internetskim stranicama Komisije (4). Pri takvim izmjenama trebalo bi uzeti u obzir i međunarodne norme, primjerice Kodeks o zdravlju kopnenih životinja (5) Svjetske organizacije za zdravlje životinja, te obrazloženja za određivanje zona koja dostave nadležna tijela predmetnih država članica.

(5)

Od datuma donošenja Provedbene uredbe (EU) 2021/2024 zabilježeno je novo izbijanje afričke svinjske kuge kod držanih svinja u Poljskoj te novo izbijanje afričke svinjske kuge kod divljih svinja u Njemačkoj.

(6)

U studenome 2021. zabilježeno je jedno izbijanje afričke svinjske kuge kod držanih svinja u vojvodstvu Świętokrzyskie u Poljskoj, na području koje u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 trenutačno nije navedeno kao zona ograničenja. To novo izbijanje afričke svinjske kuge kod držanih svinja znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, to područje Poljske na kojem je zabilježeno to nedavno izbijanje afričke svinjske kuge i koje trenutačno u tom prilogu nije navedeno kao zona ograničenja sada bi u tom prilogu trebalo navesti kao zonu ograničenja III i trebalo bi definirati novu zonu ograničenja I kako bi se u obzir uzelo to nedavno izbijanje.

(7)

Osim toga, u studenome 2021. zabilježeno je jedno izbijanje afričke svinjske kuge u divlje svinje u saveznoj zemlji Mecklenburg-Vorpommern u Njemačkoj, na području koje u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 trenutačno nije navedeno kao zona ograničenja. To novo izbijanje afričke svinjske kuge u divlje svinje znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, to područje Njemačke na kojem je zabilježeno to nedavno izbijanje afričke svinjske kuge i koje trenutačno u tom prilogu nije navedeno kao zona ograničenja sada bi u tom prilogu trebalo navesti kao zonu ograničenja II i trebalo bi definirati novu zonu ograničenja I kako bi se u obzir uzelo to nedavno izbijanje.

(8)

Nakon tog nedavnog izbijanja afričke svinjske kuge kod držanih svinja u Poljskoj i izbijanja afričke svinjske kuge u divlje svinje u Njemačkoj te uzimajući u obzir trenutačnu epidemiološku situaciju u pogledu afričke svinjske kuge u Uniji, zone određene u tim državama članicama preispitane su i ažurirane. Osim toga, preispitane su i ažurirane postojeće mjere za upravljanje rizicima. Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 trebao bi odražavati te promjene.

(9)

Kako bi se uzele u obzir nedavne promjene epidemiološke situacije u pogledu afričke svinjske kuge u Uniji i proaktivno odgovorilo na rizike povezane sa širenjem te bolesti, trebalo bi utvrditi dovoljno velike nove zone ograničenja u Njemačkoj i Poljskoj te ih navesti kao zone ograničenja I, II i III u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605. Budući da se situacija u pogledu afričke svinjske kuge u Uniji stalno mijenja, pri određivanju tih novih zona ograničenja u obzir je uzeta situacija u okolnim područjima.

(10)

S obzirom na hitnost epidemiološke situacije u Uniji u pogledu širenja afričke svinjske kuge, važno je da izmjene Priloga I. Provedbenoj odluci (EU) 2021/605 utvrđene ovom Provedbenom uredbom stupe na snagu što prije.

(11)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. studenoga 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 84, 31.3.2016., str. 1.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/605 оd 7. travnja 2021. o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge (SL L 129, 15.4.2021., str. 1.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/2024 оd 18. studenoga 2021. o izmjeni Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge (SL L 411, 19.11.2021., str. 3.).

(4)  Radni dokument SANTE/7112/2015/Rev. 3 „Načela i kriteriji za geografsko određivanje regionalizacije u pogledu afričke svinjske kuge”. https://ec.europa.eu/food/animals/animal-diseases/control-measures/asf_en

(5)  Kodeks OIE-a o zdravlju kopnenih životinja, 28. izdanje, 2019. ISBN sveska I.: 978-92-95108-85-1; ISBN sveska II.: 978-92-95108-86-8. https://www.oie.int/standard-setting/terrestrial-code/access-online/


PRILOG

Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG I.

ZONE OGRANIČENJA

DIO I.

1.   Njemačka

Sljedeće zone ograničenja I u Njemačkoj:

Bundesland Brandenburg:

Landkreis Dahme-Spreewald:

Gemeinde Alt Zauche-Wußwerk,

Gemeinde Byhleguhre-Byhlen,

Gemeinde Märkische Heide, mit den Gemarkungen Alt Schadow, Neu Schadow, Pretschen, Plattkow, Wittmannsdorf, Schuhlen-Wiese, Bückchen, Kuschkow, Gröditsch, Groß Leuthen, Leibchel, Glietz, Groß Leine, Dollgen, Krugau, Dürrenhofe, Biebersdorf und Klein Leine,

Gemeinde Neu Zauche,

Gemeinde Schwielochsee mit den Gemarkungen Groß Liebitz, Guhlen, Mochow und Siegadel,

Gemeinde Spreewaldheide,

Gemeinde Straupitz,

Landkreis Märkisch-Oderland:

Gemeinde Müncheberg mit den Gemarkungen Müncheberg, Eggersdorf bei Müncheberg und Hoppegarten bei Müncheberg,

Gemeinde Bliesdorf mit den Gemarkungen Kunersdorf - westlich der B167 und Bliesdorf - westlich der B167

Gemeinde Märkische Höhe mit den Gemarkungen Reichenberg und Batzlow,

Gemeinde Wriezen mit den Gemarkungen Haselberg, Frankenfelde, Schulzendorf, Lüdersdorf Biesdorf, Rathsdorf - westlich der B 167 und Wriezen - westlich der B167

Gemeinde Buckow (Märkische Schweiz),

Gemeinde Strausberg mit den Gemarkungen Hohenstein und Ruhlsdorf,

Gemeine Garzau-Garzin,

Gemeinde Waldsieversdorf,

Gemeinde Rehfelde mit der Gemarkung Werder,

Gemeinde Reichenow-Mögelin,

Gemeinde Prötzel mit den Gemarkungen Harnekop, Sternebeck und Prötzel östlich der B 168 und der L35,

Gemeinde Oberbarnim,

Gemeinde Bad Freienwalde mit der Gemarkung Sonnenburg,

Gemeinde Falkenberg mit den Gemarkungen Dannenberg, Falkenberg westlich der L 35, Gersdorf und Kruge,

Gemeinde Höhenland mit den Gemarkungen Steinbeck, Wollenberg und Wölsickendorf,

Landkreis Barnim:

Gemeinde Joachimsthal östlich der L220 (Eberswalder Straße), östlich der L23 (Töpferstraße und Templiner Straße), östlich der L239 (Glambecker Straße) und Schorfheide (JO) östlich der L238,

Gemeinde Friedrichswalde mit der Gemarkung Glambeck östlich der L 239,

Gemeinde Althüttendorf,

Gemeinde Ziethen mit den Gemarkungen Groß Ziethen und Klein Ziethen westlich der B198,

Gemeinde Chorin mit den Gemarkungen Golzow, Senftenhütte, Buchholz, Schorfheide (Ch), Chorin westlich der L200 und Sandkrug nördlich der L200,

Gemeinde Britz,

Gemeinde Schorfheide mit den Gemarkungen Altenhof, Werbellin, Lichterfelde und Finowfurt,

Gemeinde (Stadt) Eberswalde mit der Gemarkungen Finow und Spechthausen und der Gemarkung Eberswalde südlich der B167 und westlich der L200,

Gemeinde Breydin,

Gemeinde Melchow,

Gemeinde Sydower Fließ mit der Gemarkung Grüntal nördlich der K6006 (Landstraße nach Tuchen), östlich der Schönholzer Straße und östlich Am Postweg,

Hohenfinow südlich der B167,

Landkreis Uckermark:

Gemeinde Pinnow nördlich der B2,

Gemeinde Passow mit den Gemarkungen Briest, Passow und Schönow,

Gemeinde Mark Landin mit den Gemarkungen Landin nördlich der B2, Grünow und Schönermark,

Gemeinde Angermünde mit den Gemarkungen Frauenhagen, Mürow, Angermünde nördlich und nordwestlich der B2, Dobberzin nördlich der B2, Kerkow, Welsow, Bruchhagen, Greiffenberg, Günterberg, Biesenbrow, Görlsdorf, Wolletz und Altkünkendorf,

Gemeinde Zichow,

Gemeinde Casekow mit den Gemarkungen Blumberg, Wartin, Luckow-Petershagen und den Gemarkungen Biesendahlshof und Casekow westlich der L272 und nördlich der L27,

Gemeinde Hohenselchow-Groß Pinnow mit der Gemarkung Hohenselchow nördlich der L27,

Gemeinde Tantow,

Gemeinde Mescherin

Gemeinde Gartz (Oder) mit der Gemarkung Geesow sowie den Gemarkungen Gartz und Hohenreinkendorf nördlich der L27 und B2 bis Gartenstraße,

Gemeinde Pinnow nördlich und westlich der B2,

Landkreis Oder-Spree:

Gemeinde Storkow (Mark),

Gemeinde Spreenhagen mit den Gemarkungen Braunsdorf, Markgrafpieske, Lebbin und Spreenhagen,

Gemeinde Grünheide (Mark) mit den Gemarkungen Kagel, Kienbaum und Hangelsberg,

Gemeinde Fürstenwalde westlich der B 168 und nördlich der L 36,

Gemeinde Rauen,

Gemeinde Wendisch Rietz bis zur östlichen Uferzone des Scharmützelsees und von der südlichen Spitze des Scharmützelsees südlich der B246,

Gemeinde Reichenwalde,

Gemeinde Bad Saarow mit der Gemarkung Petersdorf und der Gemarkung Bad Saarow-Pieskow westlich der östlichen Uferzone des Scharmützelsees und ab nördlicher Spitze westlich der L35,

Gemeinde Tauche mit der Gemarkung Werder,

Gemeinde Steinhöfel mit den Gemarkungen Jänickendorf, Schönfelde, Beerfelde, Gölsdorf, Buchholz, Tempelberg und den Gemarkungen Steinhöfel, Hasenfelde und Heinersdorf westlich der L36 und der Gemarkung Neuendorf im Sande nördlich der L36,

Landkreis Spree-Neiße:

Gemeinde Peitz,

Gemeinde Turnow-Preilack,

Gemeinde Drachhausen,

Gemeinde Schmogrow-Fehrow,

Gemeinde Drehnow,

Gemeinde Teichland mit den Gemarkungen Maust und Neuendorf,

Gemeinde Dissen-Striesow,

Gemeinde Briesen,

Gemeinde Spremberg mit den Gemarkungen, Sellessen, Spremberg, Bühlow, Laubsdorf, Bagenz und den Gemarkungen Groß Buckow, Klein Buckow östlich des Tagebaues Welzow-Süd,

Gemeinde Neuhausen/Spree mit den Gemarkungen Kathlow, Haasow, Roggosen, Koppatz, Neuhausen, Frauendorf, Groß Oßnig, Groß Döbern und Klein Döbern,

Landkreis Oberspreewald-Lausitz:

Gemeinde Grünewald,

Gemeinde Hermsdorf,

Gemeinde Kroppen,

Gemeinde Ortrand,

Gemeinde Großkmehlen,

Gemeinde Lindenau.

Landkreis Elbe-Elster:

Gemeinde Großthiemig,

Landkreis Prignitz:

Gemeinde Groß Pankow mit den Gemarkungen Baek, Tangendorf und Tacken,

Gemeinde Karstadt mit den Gemarkungen Groß Warnow, Klein Warnow, Reckenzin, Streesow, Garlin, Dallmin, Postlin, Kribbe, Neuhof, Strehlen und Blüthen,

Gemeinde Pirow mit der Gemarkung Bresch,

Gemeinde Gülitz-Reetz,

Gemeinde Putlitz mit den Gemarkungen Lockstädt, Mansfeld, Laaske, Weitgendorf und Telschow,

Gemeinde Triglitz,

Gemeinde Marienfließ mit den Gemarkungen Stepenitz, Frehne und Krempendorf,

Gemeinde Kümmernitztal mit den Gemarkungen Bückow und Grabow,

Bundesland Sachsen:

Landkreis Bautzen

Gemeinde Arnsdorf,

Gemeinde Burkau,

Gemeinde Crostwitz,

Gemeinde Cunewalde,

Gemeinde Demitz-Thumitz,

Gemeinde Doberschau-Gaußig,

Gemeinde Elsterheide,

Gemeinde Frankenthal,

Gemeinde Göda,

Gemeinde Großharthau,

Gemeinde Großnaundorf,

Gemeinde Großpostwitz/O.L.,

Gemeinde Haselbachtal,

Gemeinde Hochkirch, sofern nicht bereits der Sperrzone II,

Gemeinde Königswartha, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Kubschütz, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Lichtenberg,

Gemeinde Lohsa, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Nebelschütz,

Gemeinde Neschwitz, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Neukirch,

Gemeinde Neukirch/Lausitz,

Gemeinde Obergurig,

Gemeinde Ohorn,

Gemeinde Oßling,

Gemeinde Panschwitz-Kuckau,

Gemeinde Puschwitz,

Gemeinde Räckelwitz,

Gemeinde Radibor, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Ralbitz-Rosenthal,

Gemeinde Rammenau,

Gemeinde Schmölln-Putzkau,

Gemeinde Schwepnitz,

Gemeinde Sohland a. d. Spree,

Gemeinde Spreetal, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Stadt Bautzen, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Stadt Bernsdorf,

Gemeinde Stadt Bischhofswerda,

Gemeinde Stadt Elstra,

Gemeinde Stadt Großröhrsdorf,

Gemeinde Stadt Hoyerswerda, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Stadt Kamenz,

Gemeinde Stadt Lauta,

Gemeinde Stadt Pulsnitz,

Gemeinde Stadt Radeberg,

Gemeinde Stadt Schirgiswalde-Kirschau,

Gemeinde Stadt Wilthen,

Gemeinde Stadt Wittichenau, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Steina,

Gemeinde Steinigtwolmsdorf,

Gemeinde Wachau,

Stadt Dresden:

Stadtgebiet, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Landkreis Görlitz:

Gemeinde Beiersdorf,

Gemeinde Bertsdorf-Hörnitz,

Gemeinde Dürrhennersdorf,

Gemeinde Großschönau,

Gemeinde Großschweidnitz,

Gemeinde Hainewalde,

Gemeinde Kurort Jonsdorf,

Gemeinde Kottmar,

Gemeinde Lawalde,

Gemeinde Leutersdorf,

Gemeinde Mittelherwigsdorf,

Gemeinde Oderwitz,

Gemeinde Olbersdorf,

Gemeinde Oppach,

Gemeinde Oybin,

Gemeinde Rosenbach, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Schönau-Berzdorf a. d. Eigen, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Schönbach,

Gemeinde Stadt Bernstadt a. d. Eigen, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Stadt Ebersbach-Neugersdorf,

Gemeinde Stadt Herrnhut,

Gemeinde Stadt Löbau, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Stadt Neusalza-Spremberg,

Gemeinde Stadt Ostritz, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Stadt Seifhennersdorf,

Gemeinde Stadt Zittau,

Landkreis Meißen:

Gemeinde Diera-Zehren östlich der Elbe,

Gemeinde Klipphausen östlich der S 177,

Gemeinde Lampertswalde, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Niederau,

Gemeinde Priestewitz,

Gemeinde Stadt Coswig, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Gemeinde Stadt Großenhain,

Gemeinde Stadt Meißen im Norden östlich der Elbe bis zur Bahnlinie, im Süden östlich der S 177,

Gemeinde Stadt Radebeul,

Gemeinde Weinböhla, sofern nicht bereits Teil der Sperrzone II,

Bundesland Mecklenburg-Vorpommern:

Landkreis Vorpommern Greifswald

Gemeinde Penkun südlich der Autobahn A11,

Gemeinde Nadrense südlich der Autobahn A11,

Landkreis Ludwigslust-Parchim:

Gemeinde Ganzlin mit den Ortsteilen und Ortslagen: Retzow, Klein Damerow, Hof Retzow, Barackendorf, Wangelin,

Gemeinde Gehlsbach mit den Ortsteilen und der Ortslage: Vietlübbe, Karbow, Hof Karbow, Karbow Ausbau, Darß, Wahlstorf, Quaßlin,

Ausbau Darß, Quaßlin Hof, Quaßliner Mühle,

Gemeinde Kritzow mit den Ortsteilen und der Ortslage: Schlemmin, Kritzow, Benzin,

Gemeinde Lübz mit den Ortsteilen und der Ortslage: Broock, Wessentin, Wessentin Ausbau, Bobzin, Lübz, Broock Ausbau, Riederfelde, Ruthen, Lutheran, Gischow, Burow, Hof Gischow, Ausbau Lutheran, Meyerberg,

Gemeinde Granzin mit den Ortsteilen und der Ortslage: Lindenbeck, Greven, Beckendorf, Bahlenrade, Granzin Ausbau, Granzin,

Gemeinde Rom mit den Ortsteilen und der Ortslage: Lancken, Stralendorf, Rom, Darze, Klein Niendorf, Paarsch,

Gemeinde Parchim mit den Ortsteilen und der Ortslage: Dargelütz, Neuhof, Kiekindemark, Neu Klockow, Möderitz, Malchow, Damm, Parchim, Voigtsdorf, Neu Matzlow,

Gemeinde Domsühl mit den Ortsteilen und der Ortslage: Severin, Bergrade Hof, Bergrade Dorf, Zieslübbe, Alt Dammerow, Schlieven, Domsühl, Domsühl-Ausbau, Neu Schlieven,

Gemeinde Lewitzrand mit den Ortsteilen und der Ortslage: Matzlow, Garwitz,

Gemeinde Spornitz mit den Ortsteilen und der Ortslage: Dütschow, Primark, Steinbeck, Spornitz,

Gemeinde Brenz mit den Ortsteilen und der Ortslage: Neu Brenz, Alt Brenz,

Gemeinde Neustadt-Glewe mit den Ortsteilen und der Ortslage: Flugplatz, Wabel,

Gemeinde Blievenstorf mit den Ortsteilen und der Ortslage: Blievenstorf,

Gemeinde Muchow mit den Ortsteilen und der Ortslage: Muchow,

Gemeinde Prislich mit den Ortsteilen und der Ortslage: Neese, Werle, Prislich, Marienhof,

Gemeinde Zierzow mit den Ortsteilen und der Ortslage: Kolbow, Zierzow,

Gemeinde Balow mit den Ortsteilen und der Ortslage: Balow,

Gemeinde Stolpe mit den Ortsteilen und der Ortslage: Granzin, Barkow, Stolpe Ausbau, Stolpe,

Gemeinde Kreien mit den Ortsteilen und der Ortslage: Kolonie Kreien, Hof Kreien, Kreien Ausbau, Kreien, Wilson.

2.   Estonija

Sljedeće zone ograničenja I u Estoniji:

Hiiu maakond.

3.   Grčka

Sljedeće zone ograničenja I u Grčkoj:

in the regional unit of Drama:

the community departments of Sidironero and Skaloti and the municipal departments of Livadero and Ksiropotamo (in Drama municipality),

the municipal department of Paranesti (in Paranesti municipality),

the municipal departments of Kokkinogeia, Mikropoli, Panorama, Pyrgoi (in Prosotsani municipality),

the municipal departments of Kato Nevrokopi, Chrysokefalo, Achladea, Vathytopos, Volakas, Granitis, Dasotos, Eksohi, Katafyto, Lefkogeia, Mikrokleisoura, Mikromilea, Ochyro, Pagoneri, Perithorio, Kato Vrontou and Potamoi (in Kato Nevrokopi municipality),

in the regional unit of Xanthi:

the municipal departments of Kimmerion, Stavroupoli, Gerakas, Dafnonas, Komnina, Kariofyto and Neochori (in Xanthi municipality),

the community departments of Satres, Thermes, Kotyli, and the municipal departments of Myki, Echinos and Oraio and (in Myki municipality),

the community department of Selero and the municipal department of Sounio (in Avdira municipality),

in the regional unit of Rodopi:

the municipal departments of Komotini, Anthochorio, Gratini, Thrylorio, Kalhas, Karydia, Kikidio, Kosmio, Pandrosos, Aigeiros, Kallisti, Meleti, Neo Sidirochori and Mega Doukato (in Komotini municipality),

the municipal departments of Ipio, Arriana, Darmeni, Archontika, Fillyra, Ano Drosini, Aratos and the Community Departments Kehros and Organi (in Arriana municipality),

the municipal departments of Iasmos, Sostis, Asomatoi, Polyanthos and Amvrosia and the community department of Amaxades (in Iasmos municipality),

the municipal department of Amaranta (in Maroneia Sapon municipality),

in the regional unit of Evros:

the municipal departments of Kyriaki, Mandra, Mavrokklisi, Mikro Dereio, Protokklisi, Roussa, Goniko, Geriko, Sidirochori, Megalo Derio, Sidiro, Giannouli, Agriani and Petrolofos (in Soufli municipality),

the municipal departments of Dikaia, Arzos, Elaia, Therapio, Komara, Marasia, Ormenio, Pentalofos, Petrota, Plati, Ptelea, Kyprinos, Zoni, Fulakio, Spilaio, Nea Vyssa, Kavili, Kastanies, Rizia, Sterna, Ampelakia, Valtos, Megali Doxipara, Neochori and Chandras (in Orestiada municipality),

the municipal departments of Asvestades, Ellinochori, Karoti, Koufovouno, Kiani, Mani, Sitochori, Alepochori, Asproneri, Metaxades, Vrysika, Doksa, Elafoxori, Ladi, Paliouri and Poimeniko (in Didymoteixo municipality),

in the regional unit of Serres:

the municipal departments of Kerkini, Livadia, Makrynitsa, Neochori, Platanakia, Petritsi, Akritochori, Vyroneia, Gonimo, Mandraki, Megalochori, Rodopoli, Ano Poroia, Katw Poroia, Sidirokastro, Vamvakophyto, Promahonas, Kamaroto, Strymonochori, Charopo, Kastanousi and Chortero and the community departments of Achladochori, Agkistro and Kapnophyto (in Sintiki municipality),

the municipal departments of Serres, Elaionas and Oinoussa and the community departments of Orini and Ano Vrontou (in Serres municipality),

the municipal departments of Dasochoriou, Irakleia, Valtero, Karperi, Koimisi, Lithotopos, Limnochori, Podismeno and Chrysochorafa (in Irakleia municipality).

4.   Latvija

Sljedeće zone ograničenja I u Latviji:

Dienvidkurzemes novada Vērgales, Medzes, Grobiņas, Gaviezes, Rucavas, Nīcas, Otaņķu pagasts, Grobiņas pilsēta,

Ropažu novada Stopiņu pagasta daļa, kas atrodas uz rietumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes.

5.   Litva

Sljedeće zone ograničenja I u Litvi:

Klaipėdos rajono savivaldybė: Agluonėnų, Dovilų, Gargždų, Priekulės, Vėžaičių, Kretingalės ir Dauparų-Kvietinių seniūnijos,

Palangos miesto savivaldybė.

6.   Mađarska

Sljedeće zone ograničenja I u Mađarskoj:

Békés megye 950950, 950960, 950970, 951950, 952050, 952750, 952850, 952950, 953050, 953150, 953650, 953660, 953750, 953850, 953960, 954250, 954260, 954350, 954450, 954550, 954650, 954750, 954850, 954860, 954950, 955050, 955150, 955250, 955260, 955270, 955350, 955450, 955510, 955650, 955750, 955760, 955850, 955950, 956050, 956060, 956150 és 956160 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Bács-Kiskun megye 600150, 600850, 601550, 601650, 601660, 601750, 601850, 601950, 602050, 603250, 603750 és 603850 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Budapest 1 kódszámú, vadgazdálkodási tevékenységre nem alkalmas területe,

Csongrád-Csanád megye 800150, 800160, 800250, 802220, 802260, 802310 és 802450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Fejér megye 400150, 400250, 400351, 400352, 400450, 400550, 401150, 401250, 401350, 402050, 402350, 402360, 402850, 402950, 403050, 403450, 403550, 403650, 403750, 403950, 403960, 403970, 404650, 404750, 404850, 404950, 404960, 405050, 405750, 405850, 405950,

406050, 406150, 406550, 406650 és 406750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Győr-Moson-Sopron megye 100550, 100650, 100950, 101050, 101350, 101450, 101550, 101560 és 102150 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Jász-Nagykun-Szolnok megye 750150, 750160, 750260, 750350, 750450, 750460, 754450, 754550, 754560, 754570, 754650, 754750, 754950, 755050, 755150, 755250, 755350 és 755450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Komárom-Esztergom megye 250150, 250250, 250450, 250460, 250550, 250650, 250750, 251050, 251150, 251250, 251350, 251360, 251650, 251750, 251850, 252250, kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Pest megye 571550, 572150, 572250, 572350, 572550, 572650, 572750, 572850, 572950, 573150, 573250, 573260, 573350, 573360, 573450, 573850, 573950, 573960, 574050, 574150, 574350, 574360, 574550, 574650, 574750, 574850, 574860, 574950, 575050, 575150, 575250, 575350, 575550, 575650, 575750, 575850, 575950, 576050, 576150, 576250, 576350, 576450, 576650, 576750, 576850, 576950, 577050, 577150, 577350, 577450, 577650, 577850, 577950, 578050, 578150, 578250, 578350, 578360, 578450, 578550, 578560, 578650, 578850, 578950, 579050, 579150, 579250, 579350, 579450, 579460, 579550, 579650, 579750, 580250 és 580450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe.

7.   Poljska

Sljedeće zone ograničenja I u Poljskoj:

w województwie kujawsko - pomorskim:

powiat rypiński,

powiat brodnicki,

powiat grudziądzki,

powiat miejski Grudziądz,

powiat wąbrzeski,

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Wielbark i Rozogi w powiecie szczycieńskim,

w województwie podlaskim:

gminy Wysokie Mazowieckie z miastem Wysokie Mazowieckie, Czyżew i część gminy Kulesze Kościelne położona na południe od linii wyznaczonej przez linię koleją w powiecie wysokomazowieckim,

gminy Miastkowo, Nowogród, Śniadowo i Zbójna w powiecie łomżyńskim,

gminy Szumowo, Zambrów z miastem Zambrów i część gminy Kołaki Kościelne położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie zambrowskim,

gminy Grabowo, Kolno i miasto Kolno, Turośl w powiecie kolneńskim,

w województwie mazowieckim:

powiat ostrołęcki,

powiat miejski Ostrołęka,

gminy Bielsk, Brudzeń Duży, Bulkowo, Drobin, Gąbin, Łąck, Nowy Duninów, Radzanowo, Słupno, Staroźreby i Stara Biała w powiecie płockim,

powiat miejski Płock,

powiat ciechanowski,

gminy Baboszewo, Dzierzążnia, Joniec, Nowe Miasto, Płońsk i miasto Płońsk, Raciąż i miasto Raciąż, Sochocin w powiecie płońskim,

powiat sierpecki,

gmina Siemiątkowo w powiecie żuromińskim,

część powiatu ostrowskiego niewymieniona w części II załącznika I,

gminy Radzanów, Strzegowo, Stupsk w powiecie mławskim,

powiat przasnyski,

powiat makowski,

powiat pułtuski,

część powiatu wyszkowskiego niewymieniona w części II załącznika I,

część powiatu węgrowskiego niewymieniona w części II załącznika I,

gminy Dąbrówka, Jadów, Klembów, Poświętne, Radzymin, Strachówka Wołomin i Tłuszcz w powiecie wołomińskim,

gminy Mokobody i Suchożebry w powiecie siedleckim,

gminy Dobre, Jakubów, Kałuszyn, Stanisławów w powiecie mińskim,

gminy Bielany i gmina wiejska Sokołów Podlaski w powiecie sokołowskim,

gminy Kowala, Wierzbica, część gminy Wolanów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 w powiecie radomskim,

powiat miejski Radom,

gminy Jastrząb, Mirów, Orońsko w powiecie szydłowieckim,

powiat gostyniński,

w województwie podkarpackim:

powiat jasielski,

powiat strzyżowski,

część powiatu ropczycko – sędziszowskiego niewymieniona w części II załącznika I,

gminy Pruchnik, Rokietnica, Roźwienica, w powiecie jarosławskim,

gminy Fredropol, Krasiczyn, Krzywcza, Medyka, Orły, Żurawica, Przemyśl w powiecie przemyskim,

powiat miejski Przemyśl,

gminy Gać, Jawornik Polski, Kańczuga, część gminy Zarzecze położona na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Mleczka w powiecie przeworskim,

powiat łańcucki,

gminy Trzebownisko, Głogów Małopolski, część gminy Świlcza położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 94 i część gminy Sokołów Małopolski położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 875 w powiecie rzeszowskim,

gminy Dzikowiec, Kolbuszowa i Raniżów w powiecie kolbuszowskim,

gminy Brzostek, Jodłowa, miasto Dębica, część gminy wiejskiej Dębica położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr A4 w powiecie dębickim,

w województwie świętokrzyskim:

gminy Nowy Korczyn, Solec–Zdrój, Wiślica, część gminy Busko Zdrój położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Siedlawy-Szaniec-Podgaje-Kołaczkowice w powiecie buskim,

powiat kazimierski,

część powiatu opatowskiego niewymieniona w części II załącznika I,

powiat sandomierski,

gminy Bogoria, Osiek, Staszów i część gminy Rytwiany położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 764, część gminy Szydłów położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 756 w powiecie staszowskim,

powiat skarżyski,

gminy Pawłów, Wąchock, część gminy Brody położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 9 oraz na południowy - zachód od linii wyznaczonej przez drogi: nr 0618T biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania w miejscowości Lipie, drogę biegnącą od miejscowości Lipie do wschodniej granicy gminy i część gminy Mirzec położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 744 biegnącą od południowej granicy gminy do miejscowości Tychów Stary a następnie przez drogę nr 0566T biegnącą od miejscowości Tychów Stary w kierunku północno - wschodnim do granicy gminy w powiecie starachowickim,

powiat ostrowiecki,

gminy Fałków, Ruda Maleniecka, Radoszyce, Smyków, część gminy Końskie położona na zachód od linii kolejowej, część gminy Stąporków położona na południe od linii kolejowej w powiecie koneckim,

gminy Bodzentyn, Bieliny, Górno, Łagów, Masłów, Miedziana Góra, Mniów, Nowa Słupia, Piekoszów, Sitkówka-Nowiny, Strawczyn, Zagnańsk, część gminy Morawica położona na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Czarna Nida, część gminy Daleszyce położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 764, część gminy Raków położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr 756 i 764, w powiecie kieleckim,

gminy Działoszyce, Michałów, Pińczów, Złota w powiecie pińczowskim,

gminy Imielno, Jędrzejów, Nagłowice, Sędziszów, Słupia, Wodzisław w powiecie jędrzejowskim,

gminy Moskorzew, Radków, Secemin w powiecie włoszczowskim,

gmina Słupia Konecka w powiecie koneckim,

powiat miejski Kielce,

w województwie łódzkim:

gminy Łyszkowice, Kocierzew Południowy, Kiernozia, Chąśno, Nieborów, część gminy wiejskiej Łowicz położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 92 biegnącej od granicy miasta Łowicz do zachodniej granicy gminy oraz część gminy wiejskiej Łowicz położona na wschód od granicy miasta Łowicz i na północ od granicy gminy Nieborów w powiecie łowickim,

gminy Cielądz, Rawa Mazowiecka z miastem Rawa Mazowiecka w powiecie rawskim,

gminy Bolimów, Głuchów, Godzianów, Lipce Reymontowskie, Maków, Nowy Kawęczyn, Skierniewice, Słupia w powiecie skierniewickim,

powiat miejski Skierniewice,

gminy Mniszków, Paradyż, Sławno i Żarnów w powiecie opoczyńskim,

powiat tomaszowski,

powiat brzeziński,

powiat łaski,

powiat miejski Łódź,

powat łódzki wschodni,

powiat pabianicki,

gmina Wieruszów, część gminy Sokolniki położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 4715E, część gminy Galewice położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Przybyłów – Ostrówek – Dąbrówka – Zmyślona w powiecie wieruszowskim,

gminy Aleksandrów Łódzki, Stryków, miasto Zgierz w powiecie zgierskim,

gminy Bełchatów z miastem Bełchatów, Drużbice, Kluki, Rusiec, Szczerców, Zelów w powiecie bełchatowskim,

gminy Osjaków, Konopnica, Pątnów, Wierzchlas, część gminy Mokrsko położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Krzyworzeka – Mokrsko - Zmyślona – Komorniki – Orzechowiec – Poręby, część gminy Wieluń położona na wschód od zachodniej granicy miejscowości Wieluń oraz na południe od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Wieluń – Turów – Chotów biegnącą do zachodniej granicy gminy, część gminy Ostrówek położona na wschód od linii wyznaczonej przez rzekę Pyszna w powiecie wieluńskim,

część powiatu sieradzkiego niewymieniona w części III załącznika I,

powiat zduńskowolski,

gminy Aleksandrów, Czarnocin, Grabica, Moszczenica, Ręczno, Sulejów, Wola Krzysztoporska, Wolbórz w powiecie piotrkowskim,

powiat miejski Piotrków Trybunalski,

gminy Masłowice, Przedbórz, Wielgomłyny i Żytno w powiecie radomszczańskim,

w województwie śląskim:

gmina Koniecpol w powiecie częstochowskim,

w województwie pomorskim:

gminy Ostaszewo, miasto Krynica Morska oraz część gminy Nowy Dwór Gdański położona na południowy - zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 55 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 7, następnie przez drogę nr 7 i S7 biegnącą do zachodniej granicy gminy w powiecie nowodworskim,

gminy Lichnowy, Miłoradz, Nowy Staw, Malbork z miastem Malbork w powiecie malborskim,

gminy Mikołajki Pomorskie, Stary Targ i Sztum w powiecie sztumskim,

powiat gdański,

Miasto Gdańsk,

powiat tczewski,

powiat kwidzyński,

w województwie lubuskim:

gmina Lubiszyn w powiecie gorzowskim,

gmina Dobiegniew w powiecie strzelecko – drezdeneckim,

w województwie dolnośląskim:

powiat oleśnicki,

gminy Jordanów Śląski, Kąty Wrocławskie, Kobierzyce, Mietków, Sobótka, część gminy Długołęka położona na północ od linii wyznaczonej przez droge nr S8, część gminy Żórawina położona na zachód od linii wyznaczonej przez autostradę A4 w powiecie wrocławskim,

część gminy Domaniów położona na południowy zachód od linii wyznaczonej przez autostradę A4 w powiecie oławskim,

część powiatu miejskiego Wrocław położóna na północny zachód od linii wyznaczonej przez autostradę nr A8,

gmina Wiązów w powiecie strzelińskim,

powiat średzki,

miasto Świeradów Zdrój w powiecie lubańskim,

część powiatu wołowskiego niewymieniona w części III załącznika I,

powiat miejski Legnica,

gminy Krotoszyce, Kunice, Legnickie Pole, Miłkowice, Prochowice, Ruja w powiecie legnickim,

gminy Pielgrzymka, Świerzawa, Złotoryja z miastem Złotoryja, miasto Wojcieszów w powiecie złotoryjskim,

powiat lwówecki,

gminy Ścinawa i Lubin z miastem Lubin w powiecie lubińskim,

część powiatu trzebnickiego niewymieniona w części III załącznika I,

gmina Wądroże Wielkie w powiecie jaworskim,

gminy Cieszków, Krośnice, część gminy Milicz położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 15 biegnącej od północnej granicy gminy do południowej granicy gminy w miejcowości Lasowice w powiecie milickim,

w województwie wielkopolskim:

powiat krotoszyński,

gminy Borek Wielkopolski, Gostyń, Pępowo, Piaski, Pogorzela, w powiecie gostyńskim,

gmina Osieczna, część gminy Lipno położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5, część gminy Święciechowa położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 oraz na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5 w powiecie leszczyńskim,

powiat miejski Leszno,

gminy Granowo, Grodzisk Wielkopolski i część gminy Kamieniec położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 308 w powiecie grodziskim,

gminy Czempiń, Kościan i miasto Kościan, Krzywiń, część gminy Śmigiel położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5 w powiecie kościańskim,

powiat miejski Poznań,

gminy Buk, Dopiewo, Komorniki, Tarnowo Podgórne, Stęszew, Swarzędz, Pobiedziska, Czerwonak, Mosina, miasto Luboń, miasto Puszczykowo i część gminy Kórnik położona na zachód od linii wyznaczonych przez drogi: nr S11 biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 434 i drogę nr 434 biegnącą od tego skrzyżowania do południowej granicy gminy, część gminy Rokietnica położona na południowy zachód od linii kolejowej biegnącej od północnej granicy gminy w miejscowości Krzyszkowo do południowej granicy gminy w miejscowości Kiekrz oraz część gminy wiejskiej Murowana Goślina położona na południe od linii kolejowej biegnącej od północnej granicy miasta Murowana Goślina do północno-wschodniej granicy gminy w powiecie poznańskim,

gmina Kiszkowo i część gminy Kłecko położona na zachód od rzeki Mała Wełna w powiecie gnieźnieńskim,

powiat czarnkowsko-trzcianecki,

gmina Kaźmierz część gminy Duszniki położona na południowy – wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 306 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Duszniki, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez ul. Niewierską oraz drogę biegnącą przez miejscowość Niewierz do zachodniej granicy gminy, część gminy Ostroróg położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 186 i 184 biegnące od granicy gminy do miejscowości Ostroróg, a następnie od miejscowości Ostroróg przez miejscowości Piaskowo – Rudki do południowej granicy gminy, część gminy Wronki położona na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Wartę biegnącą od zachodniej granicy gminy do przecięcia z droga nr 182, a następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr 182 oraz 184 biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 182 do południowej granicy gminy, miasto Szamotuły i część gminy Szamotuły położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 306 i drogę łączącą miejscowości Lipnica - Ostroróg do linii wyznaczonej przez wschodnią granicę miasta Szamotuły i na południe od linii kolejowej biegnącej od południowej granicy miasta Szamotuły, do południowo-wschodniej granicy gminy oraz część gminy Obrzycko położona na zachód od drogi nr 185 łączącej miejscowości Gaj Mały, Słopanowo i Obrzycko do północnej granicy miasta Obrzycko, a następnie na zachód od drogi przebiegającej przez miejscowość Chraplewo w powiecie szamotulskim,

gmina Budzyń w powiecie chodzieskim,

gminy Mieścisko, Skoki i Wągrowiec z miastem Wągrowiec w powiecie wągrowieckim,

powiat pleszewski,

gmina Zagórów w powiecie słupeckim,

gmina Pyzdry w powiecie wrzesińskim,

gminy Kotlin, Żerków i część gminy Jarocin położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr S11 i 15 w powiecie jarocińskim,

powiat ostrowski,

powiat miejski Kalisz,

gminy Blizanów, Brzeziny, Żelazków, Godziesze Wielkie, Koźminek, Lisków, Opatówek, Szczytniki, część gminy Stawiszyn położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 25 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Zbiersk, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Zbiersk – Łyczyn – Petryki biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 25 do południowej granicy gminy, część gminy Ceków- Kolonia położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Młynisko – Morawin - Janków w powiecie kaliskim,

gminy Brudzew, Dobra, Kawęczyn, Przykona, Władysławów, Turek z miastem Turek część gminy Tuliszków położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 72 biegnącej od wschodniej granicy gminy do miasta Turek a następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 443 biegnącej od skrzyżowania z drogą nr 72 w mieście Turek do zachodniej granicy gminy w powiecie tureckim,

gminy Rzgów, Grodziec, Krzymów, Stare Miasto, część gminy Rychwał położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 25 biegnącą od południowej granicy gminy do miejscowości Rychwał, a następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 443 biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 25 w miejscowości Rychwał do wschodniej granicy gminy w powiecie konińskim,

część gminy Kępno położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr S8 w powiecie kępińskim,

powiat ostrzeszowski,

w województwie opolskim:

gminy Domaszowice, Wilków i część gminy Namysłów położona na zachód od linii wyznaczonej przez rzekę Głucha w powiecie namysłowskim,

gminy Wołczyn, Kluczbork, część gminy Byczyna położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 11 w powiecie kluczborskim,

gmina Praszka, część gminy Gorzów Śląski położona na południe od północnej granicy miasta Gorzów Śląski oraz na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 45, część gminy Rudniki położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 42 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 43 i na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 43 biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 42 w powiecie oleskim,

gminy Grodków, Lubsza, Olszanka, Skarbimierz i miasto Brzeg w powiecie brzeskim,

w województwie zachodniopomorskim:

gminy Nowogródek Pomorski, Barlinek, Myślibórz, część gminy Dębno położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 126 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 23 w miejscowości Dębno, następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 23 do skrzyżowania z ul. Jana Pawła II w miejscowości Cychry, następnie na północ od ul. Jana Pawła II do skrzyżowania z ul. Ogrodową i dalej na północ od linii wyznaczonej przez ul. Ogrodową, której przedłużenie biegnie do wschodniej granicy gminy w powiecie myśliborskim,

gminy Banie i Widuchowa, w powiecie gryfińskim,

gmina Kozielice w powiecie pyrzyckim,

gminy Bierzwnik, Krzęcin, Pełczyce w powiecie choszczeńskim,

w województwie małopolskim:

powiat brzeski,

powiat gorlicki,

powiat proszowicki,

powiat nowosądecki,

powiat miejski Nowy Sącz,

część powiatu dąbrowskiego niewymieniona w części III załącznika I,

część powiatu tarnowskiego niewymieniona w części III załącznika I.

8.   Slovačka

Sljedeće zone ograničenja I u Slovačkoj:

the whole district of Medzilaborce,

the whole district of Stropkov, except municipalities included in part II,

the whole district of Svidník, except municipalities included in part II,

in the district of Veľký Krtíš, the municipalities of Ipeľské Predmostie, Veľká nad Ipľom, Hrušov, Kleňany, Sečianky,

in the district of Levice, the municipalities of Ipeľské Úľany, Plášťovce, Dolné Túrovce, Stredné Túrovce, Šahy, Tešmak,

the whole district of Krupina, except municipalities included in part II,

the whole district of Banska Bystrica, except municipalities included in part II,

in the district of Liptovsky Mikulas – municipalities of Pribylina, Jamník, Svatý Štefan, Konská, Jakubovany, Liptovský Ondrej, Beňadiková, Vavrišovo, Liptovská Kokava, Liptovský Peter, Dovalovo, Hybe, Liptovský Hrádok, Liptovský Ján, Uhorská Ves, Podtureň, Závažná Poruba, Liptovský Mikuláš, Pavčina Lehota, Demänovská Dolina, Gôtovany, Galovany, Svätý Kríž, Lazisko, Dúbrava, Malatíny, Liptovské Vlachy, Liptovské Kľačany, Partizánska Ľupča, Kráľovská Ľubeľa, Zemianska Ľubeľa, Východná – a part of municipality north from the highway D1,

in the district of Ružomberok, the municipalities of Liptovská Lužná, Liptovská Osada, Podsuchá, Ludrová, Štiavnička, Liptovská Štiavnica, Nižný Sliač, Liptovské Sliače,

the whole district of Banska Stiavnica,

the whole district of Žiar nad Hronom.

DIO II.

1.   Bugarska

Sljedeće zone ograničenja II u Bugarskoj:

the whole region of Haskovo,

the whole region of Yambol,

the whole region of Stara Zagora,

the whole region of Pernik,

the whole region of Kyustendil,

the whole region of Plovdiv, excluding the areas in Part III,

the whole region of Pazardzhik, excluding the areas in Part III,

the whole region of Smolyan,

the whole region of Dobrich,

the whole region of Sofia city,

the whole region of Sofia Province,

the whole region of Blagoevgrad,

the whole region of Razgrad,

the whole region of Kardzhali,

the whole region of Burgas excluding the areas in Part III,

the whole region of Varna excluding the areas in Part III,

the whole region of Silistra, excluding the areas in Part III,

the whole region of Ruse, excluding the areas in Part III,

the whole region of Veliko Tarnovo, excluding the areas in Part III,

the whole region of Pleven, excluding the areas in Part III,

the whole region of Targovishte, excluding the areas in Part III,

the whole region of Shumen, excluding the areas in Part III,

the whole region of Sliven, excluding the areas in Part III,

the whole region of Vidin, excluding the areas in Part III.

2.   Njemačka

Sljedeće zone ograničenja II u Njemačkoj:

Bundesland Brandenburg:

Landkreis Oder-Spree:

Gemeinde Grunow-Dammendorf,

Gemeinde Mixdorf

Gemeinde Schlaubetal,

Gemeinde Neuzelle,

Gemeinde Neißemünde,

Gemeinde Lawitz,

Gemeinde Eisenhüttenstadt,

Gemeinde Vogelsang,

Gemeinde Ziltendorf,

Gemeinde Wiesenau,

Gemeinde Friedland,

Gemeinde Siehdichum,

Gemeinde Müllrose,

Gemeinde Briesen,

Gemeinde Jacobsdorf

Gemeinde Groß Lindow,

Gemeinde Brieskow-Finkenheerd,

Gemeinde Ragow-Merz,

Gemeinde Beeskow,

Gemeinde Rietz-Neuendorf,

Gemeinde Tauche mit den Gemarkungen Stremmen, Ranzig, Trebatsch, Sabrodt, Sawall, Mitweide, Lindenberg, Falkenberg (T), Görsdorf (B), Wulfersdorf, Giesensdorf, Briescht, Kossenblatt und Tauche,

Gemeinde Langewahl,

Gemeinde Berkenbrück,

Gemeinde Steinhöfel mit den Gemarkungen Arensdorf und Demitz und den Gemarkungen Steinhöfel, Hasenfelde und Heinersdorf östlich der L 36 und der Gemarkung Neuendorf im Sande südlich der L36,

Gemeinde Fürstenwalde östlich der B 168 und südlich der L36,

Gemeinde Diensdorf-Radlow,

Gemeinde Wendisch Rietz östlich des Scharmützelsees und nördlich der B 246,

Gemeinde Bad Saarow mit der Gemarkung Neu Golm und der Gemarkung Bad Saarow-Pieskow östlich des Scharmützelsees und ab nördlicher Spitze östlich der L35,

Landkreis Dahme-Spreewald:

Gemeinde Jamlitz,

Gemeinde Lieberose,

Gemeinde Schwielochsee mit den Gemarkungen Goyatz, Jessern, Lamsfeld, Ressen, Speichrow und Zaue,

Landkreis Spree-Neiße:

Gemeinde Schenkendöbern,

Gemeinde Guben,

Gemeinde Jänschwalde,

Gemeinde Tauer,

Gemeinde Teichland mit der Gemarkung Bärenbrück,

Gemeinde Heinersbrück,

Gemeinde Forst,

Gemeinde Groß Schacksdorf-Simmersdorf,

Gemeinde Neiße-Malxetal,

Gemeinde Jämlitz-Klein Düben,

Gemeinde Tschernitz,

Gemeinde Döbern,

Gemeinde Felixsee,

Gemeinde Wiesengrund,

Gemeinde Spremberg mit den Gemarkungen Groß Luja, Türkendorf, Graustein, Waldesdorf, Hornow, Schönheide und Liskau,

Gemeinde Neuhausen/Spree mit den Gemarkungen Kahsel, Drieschnitz, Gablenz, Komptendorf und Sergen,

Landkreis Märkisch-Oderland:

Gemeinde Bleyen-Genschmar,

Gemeinde Neuhardenberg,

Gemeinde Golzow,

Gemeinde Küstriner Vorland,

Gemeinde Alt Tucheband,

Gemeinde Reitwein,

Gemeinde Podelzig,

Gemeinde Gusow-Platkow,

Gemeinde Seelow,

Gemeinde Vierlinden,

Gemeinde Lindendorf,

Gemeinde Fichtenhöhe,

Gemeinde Lietzen,

Gemeinde Falkenhagen (Mark),

Gemeinde Zeschdorf,

Gemeinde Treplin,

Gemeinde Lebus,

Gemeinde Müncheberg mit den Gemarkungen Jahnsfelde, Trebnitz, Obersdorf, Münchehofe und Hermersdorf,

Gemeinde Märkische Höhe mit der Gemarkung Ringenwalde,

Gemeinde Bliesdorf mit der Gemarkung Metzdorf und Gemeinde Bliesdorf – östlich der B167 bis östlicher Teil, begrenzt aus Richtung Gemarkungsgrenze Neutrebbin südlich der Bahnlinie bis Straße „Sophienhof“ dieser westlich folgend bis „Ruesterchegraben“ weiter entlang Feldweg an den Windrädern Richtung „Herrnhof“, weiter entlang „Letschiner Hauptgraben“ nord-östlich bis Gemarkungsgrenze Alttrebbin und Kunersdorf – östlich der B167,

Gemeinde Bad Freienwalde mit den Gemarkungen Altglietzen, Altranft, Bad Freienwalde, Bralitz, Hohenwutzen, Schiffmühle, Hohensaaten und Neuenhagen,

Gemeinde Falkenberg mit der Gemarkung Falkenberg östlich der L35,

Gemeinde Oderaue,

Gemeinde Wriezen mit den Gemarkungen Altwriezen, Jäckelsbruch, Neugaul, Beauregard, Eichwerder, Rathsdorf – östlich der B167 und Wriezen – östlich der B167,

Gemeinde Neulewin,

Gemeinde Neutrebbin,

Gemeinde Letschin,

Gemeinde Zechin,

Landkreis Barnim:

Gemeinde Lunow-Stolzenhagen,

Gemeinde Parsteinsee,

Gemeinde Oderberg,

Gemeinde Liepe,

Gemeinde Hohenfinow (nördlich der B167),

Gemeinde Niederfinow,

Gemeinde (Stadt) Eberswalde mit den Gemarkungen Eberswalde nördlich der B167 und östlich der L200, Sommerfelde und Tornow nördlich der B167,

Gemeinde Chorin mit den Gemarkungen Brodowin, Chorin östlich der L200, Serwest, Neuehütte, Sandkrug östlich der L200,

Gemeinde Ziethen mit der Gemarkung Klein Ziethen östlich der Serwester Dorfstraße und östlich der B198,

Landkreis Uckermark:

Gemeinde Angermünde mit den Gemarkungen Crussow, Stolpe, Gellmersdorf, Neukünkendorf, Bölkendorf, Herzsprung, Schmargendorf und den Gemarkungen Angermünde südlich und südöstlich der B2 und Dobberzin südlich der B2,

Gemeinde Schwedt mit den Gemarkungen Criewen, Zützen, Schwedt, Stendell, Kummerow, Kunow, Vierraden, Blumenhagen, Oderbruchwiesen, Enkelsee, Gatow und Hohenfelde,

Gemeinde Schöneberg mit den Gemarkungen Schöneberg, Flemsdorf und der Gemarkung Felchow östlich der B2,

Gemeinde Pinnow südlich und östlich der B2,

Gemeinde Berkholz-Meyenburg,

Gemeinde Landin mit der Gemarkung Landin südlich der B2,

Gemeinde Casekow mit der Gemarkung Woltersdorf und den Gemarkungen Biesendahlshof und Casekow östlich der L272 und südlich der L27,

Gemeinde Hohenselchow-Groß Pinnow mit der Gemarkung Groß Pinnow und der Gemarkung Hohenselchow südlich der L27,

Gemeinde Gartz (Oder) mit der Gemarkung Friedrichsthal und den Gemarkungen Gartz und Hohenreinkendorf südlich der L27 und B2 bis Gartenstraße,

Gemeinde Passow mit der Gemarkung Jamikow,

Kreisfreie Stadt Frankfurt (Oder),

Landkreis Prignitz:

Gemeinde Berge,

Gemeinde Pirow,

Gemeinde Putlitz mit den Gemarkungen Sagast, Nettelbeck, Porep, Lütkendorf und Putlitz,

Gemeinde Marienfließ mit der Gemarkung Jännersdorf,

Bundesland Sachsen:

Landkreis Bautzen:

Gemeinde Großdubrau,

Gemeinde Hochkirch nördlich der B6,

Gemeinde Königswartha östlich der B96,

Gemeinde Kubschütz nördlich der B6,

Gemeinde Laußnitz,

Gemeinde Lohsa östlich der B96,

Gemeinde Malschwitz,

Gemeinde Neschwitz östlich der B96,

Gemeinde Ottendorf-Okrilla,

Gemeinde Radibor östlich der B96,

Gemeinde Spreetal östlich der B97,

Gemeinde Stadt Bautzen östlich des Verlaufs der B96 bis Abzweig S 156 und nördlich des Verlaufs S 156 bis Abzweig B6 und nördlich des Verlaufs der B 6 bis zur östlichen Gemeindegrenze,

Gemeinde Stadt Hoyerswerda südlich des Verlaufs der B97 bis Abzweig B96 und östlich des Verlaufs der B96 bis zur südlichen Gemeindegrenze,

Gemeinde Stadt Königsbrück mit dem Ortsteil Röhrsdorf,

Gemeinde Stadt Weißenberg,

Gemeinde Stadt Wittichenau östlich der B96,

Stadt Dresden:

Stadtteile Gomlitz, Lausa/Friedersdorf, Marsdorf, Weixdorf,

Landkreis Görlitz:

Gemeinde Boxberg/O.L.,

Gemeinde Gablenz,

Gemeinde Groß Düben,

Gemeinde Hähnichen,

Gemeinde Hohendubrau,

Gemeinde Horka,

Gemeinde Kodersdorf,

Gemeinde Königshain,

Gemeinde Krauschwitz i.d. O.L.,

Gemeinde Kreba-Neudorf,

Gemeinde Markersdorf,

Gemeinde Mücka,

Gemeinde Neißeaue,

Gemeinde Quitzdorf am See,

Gemeinde Rietschen,

Gemeinde Rosenbach nördlich der S129,

Gemeinde Schleife,

Gemeinde Schönau-Berzdorf a. d. Eigen nördlich der S129,

Gemeinde Schöpstal,

Gemeinde Stadt Bad Muskau,

Gemeinde Stadt Bernstadt a. d. Eigen nördlich der S129,

Gemeinde Stadt Görlitz,

Gemeinde Stadt Löbau nördlich der B 6 von der Kreisgrenze Bautzen bis zum Abzweig der S 129, auf der S129 bis Gemeindegrenze,

Gemeinde Stadt Niesky,

Gemeinde Stadt Ostritz nördlich der S129 und K8616,

Gemeinde Stadt Reichenbach/O.L.,

Gemeinde Stadt Rothenburg/O.L.,

Gemeinde Stadt Weißwasser/O.L.,

Gemeinde Trebendorf,

Gemeinde Vierkirchen,

Gemeinde Waldhufen,

Gemeinde Weißkeißel,

Landkreis Meißen:

Gemeinde Ebersbach,

Gemeinde Lampertswalde mit den Ortsteilen Lampertswalde, Mühlbach, Quersa, Schönborn,

Gemeinde Moritzburg,

Gemeinde Schönfeld,

Gemeinde Stadt Coswig nördlich der S80 und östlich der S81,

Gemeinde Stadt Radeburg,

Gemeinde Thiendorf,

Gemeinde Weinböhla östlich der S81.

Bundesland Mecklenburg-Vorpommern:

Landkreis Ludwigslust-Parchim:

Gemeinde Parchim mit den Ortsteilen und der Ortslage: Slate,

Gemeinde Siggelkow mit den Ortsteilen und der Ortslage: Neuburg, Groß Pankow, Klein Pankow, Redlin, Siggelkow,

Gemeinde Ruhner Berge mit den Ortsteilen und der Ortslage:

Marnitz, Jarchow, Leppin, Mooster, Drenkow, Malow, Tessenow, Poltnitz, Poitendorf, Zachow, Dorf Poltnitz, Suckow, Mentin, Griebow,

Griebow-Mühle, Mentin Ausbau, Malower Mühle, Hof Poltnitz,

Gemeinde Karrenzin mit den Ortsteilen und den Ortslagen: Neu Herzfeld, Wulfsahl, Herzfeld, Repzin, Neu Herzfeld, Karrenzin, Karrenzin Ausbau,

Gemeinde Ziegendorf mit den Ortsteilen und Ortslagen: Stresendorf, Meierstorf (teilweise), Drefahl, Pampin, Platschow, Ziegendorf,

Gemeinde Brunow mit den Ortsteilen und Ortslagen: Bauerkuhl, Klüß, Löcknitz, Brunow,

Gemeinde Groß Godems mit den Ortsteilen und Ortstlagen: Groß Godems und Klein Godems,

Gemeinde Möllenbeck mit den Ortsteilen und den Ortslagen: Möllenbeck, Horst, Carlshof und Menzendorf,

Gemeinde Dambeck mit den Ortsteilen und den Ortslagen: Dambeck,

Gemeinde Ziegendorf mit Ortsteilen und Ortslage: Neu Drefahl und Meierstorf (teilweise).

3.   Estonija

Sljedeće zone ograničenja II u Estoniji:

Eesti Vabariik (välja arvatud Hiiu maakond).

4.   Latvija

Sljedeće zone ograničenja II u Latviji:

Aizkraukles novads,

Alūksnes novads,

Augšdaugavas novads,

Ādažu novads,

Balvu novads,

Bauskas novads,

Cēsu novads,

Dienvidkurzemes novada Aizputes, Cīravas, Lažas, Kalvenes, Kazdangas, Durbes, Dunalkas, Tadaiķu, Vecpils, Bārtas, Sakas, Bunkas, Priekules, Gramzdas, Kalētu, Virgas, Dunikas, Embūtes, Vaiņodes pagasts, Aizputes, Durbes, Pāvilostas, Priekules pilsēta,

Dobeles novads,

Gulbenes novads,

Jelgavas novads,

Jēkabpils novads,

Krāslavas novads,

Kuldīgas novads,

Ķekavas novads,

Limbažu novads,

Līvānu novads,

Ludzas novada Cirmas, Pureņu, Ņukšu, Pildas, Rundēnu, Istras, Pasienes, Zvirgzdenes, Blontu, Pušmucovas, Mērdzenes, Mežvidu, Salnavas, Malnavas, Goliševas pagasts, Līdumnieku pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa V508 un upes Kurjanka no autoceļa V510 līdz Krievijas Federācijas robežai, Ciblas pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa V508, V511, Isnaudas pagasta daļa uz ziemeļrietumiem no autoceļa V511, V506, Lauderu pagasta daļa uz dienvidrietumiem no autoceļa V544, V514, V539, Zaļesjes pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa V539, V513, P52 un A12, Kārsavas, Ludzas pilsēta,

Madonas novads,

Mārupes novads,

Ogres novads,

Olaines novads,

Preiļu novads,

Rēzeknes novads,

Ropažu novada Garkalnes, Ropažu pagasts, Stopiņu pagasta daļa, kas atrodas uz austrumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes, Vangažu pilsēta,

Salaspils novads,

Saldus novads,

Saulkrastu novads,

Siguldas novads,

Smiltenes novads,

Talsu novads,

Tukuma novads,

Valkas novads,

Valmieras novads,

Varakļānu novads,

Ventspils novads,

Daugavpils valstspilsētas pašvaldība,

Jelgavas valstspilsētas pašvaldība,

Jūrmalas valstspilsētas pašvaldība,

Rēzeknes valstspilsētas pašvaldība.

5.   Litva

Sljedeće zone ograničenja II u Litvi:

Alytaus miesto savivaldybė,

Alytaus rajono savivaldybė,

Anykščių rajono savivaldybė,

Akmenės rajono savivaldybė,

Birštono savivaldybė,

Biržų miesto savivaldybė,

Biržų rajono savivaldybė,

Druskininkų savivaldybė,

Elektrėnų savivaldybė,

Ignalinos rajono savivaldybė,

Jonavos rajono savivaldybė,

Joniškio rajono savivaldybė,

Jurbarko rajono savivaldybė,

Kaišiadorių rajono savivaldybė,

Kalvarijos savivaldybė,

Kauno miesto savivaldybė,

Kauno rajono savivaldybė,

Kazlų rūdos savivaldybė,

Kelmės rajono savivaldybė,

Kėdainių rajono savivaldybė,

Klaipėdos rajono savivaldybė: Judrėnų, Endriejavo ir Veiviržėnų seniūnijos,

Kupiškio rajono savivaldybė,

Kretingos rajono savivaldybė,

Lazdijų rajono savivaldybė,

Marijampolės savivaldybė,

Mažeikių rajono savivaldybė,

Molėtų rajono savivaldybė,

Pagėgių savivaldybė,

Pakruojo rajono savivaldybė,

Panevėžio rajono savivaldybė,

Panevėžio miesto savivaldybė,

Pasvalio rajono savivaldybė,

Radviliškio rajono savivaldybė,

Rietavo savivaldybė,

Prienų rajono savivaldybė,

Plungės rajono savivaldybė,

Raseinių rajono savivaldybė,

Rokiškio rajono savivaldybė,

Skuodo rajono savivaldybės,

Šakių rajono savivaldybė,

Šalčininkų rajono savivaldybė,

Šiaulių miesto savivaldybė,

Šiaulių rajono savivaldybė,

Šilutės rajono savivaldybė,

Širvintų rajono savivaldybė,

Šilalės rajono savivaldybė,

Švenčionių rajono savivaldybė,

Tauragės rajono savivaldybė,

Telšių rajono savivaldybė,

Trakų rajono savivaldybė,

Ukmergės rajono savivaldybė,

Utenos rajono savivaldybė,

Varėnos rajono savivaldybė,

Vilniaus miesto savivaldybė,

Vilniaus rajono savivaldybė,

Vilkaviškio rajono savivaldybė,

Visagino savivaldybė,

Zarasų rajono savivaldybė.

6.   Mađarska

Sljedeće zone ograničenja II u Mađarskoj:

Békés megye 950150, 950250, 950350, 950450, 950550, 950650, 950660, 950750, 950850, 950860, 951050, 951150, 951250, 951260, 951350, 951450, 951460, 951550, 951650, 951750, 952150, 952250, 952350, 952450, 952550, 952650, 953250, 953260, 953270, 953350, 953450, 953550, 953560, 953950, 954050, 954060, 954150, 956250, 956350, 956450, 956550, 956650 és 956750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Borsod-Abaúj-Zemplén megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Fejér megye 403150, 403160, 403250, 403260, 403350, 404250, 404550, 404560, 404570, 405450, 405550, 405650, 406450 és 407050 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Hajdú-Bihar megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Heves megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Jász-Nagykun-Szolnok megye 750250, 750550, 750650, 750750, 750850, 750970, 750980, 751050, 751150, 751160, 751250, 751260, 751350, 751360, 751450, 751460, 751470, 751550, 751650, 751750, 751850, 751950, 752150, 752250, 752350, 752450, 752460, 752550, 752560, 752650, 752750, 752850, 752950, 753060, 753070, 753150, 753250, 753310, 753450, 753550, 753650, 753660, 753750, 753850, 753950, 753960, 754050, 754150, 754250, 754360, 754370, 754850, 755550, 755650 és 755750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Komárom-Esztergom megye: 250350, 250850, 250950, 251450, 251550, 251950, 252050, 252150, 252350, 252450, 252460, 252550, 252650, 252750, 252850, 252860, 252950, 252960, 253050, 253150, 253250, 253350, 253450 és 253550 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Nógrád megye valamennyi vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Pest megye 570150, 570250, 570350, 570450, 570550, 570650, 570750, 570850, 570950, 571050, 571150, 571250, 571350, 571650, 571750, 571760, 571850, 571950, 572050, 573550, 573650, 574250, 577250, 580050 és 580150 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Szabolcs-Szatmár-Bereg megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe.

7.   Poljska

Sljedeće zone ograničenja II u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Kalinowo, Stare Juchy, Prostki oraz gmina wiejska Ełk w powiecie ełckim,

powiat elbląski,

powiat miejski Elbląg,

powiat gołdapski,

powiat piski,

powiat bartoszycki,

powiat olecki,

powiat giżycki,

powiat braniewski,

powiat kętrzyński,

powiat lidzbarski,

gminy Jedwabno, Szczytno i miasto Szczytno i Świętajno w powiecie szczycieńskim,

powiat mrągowski,

powiat węgorzewski,

gminy Dobre Miasto, Dywity, Świątki, Jonkowo, Gietrzwałd, Olsztynek, Stawiguda, Jeziorany, Kolno, część gminy Biskupiec położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 57 w powiecie olsztyńskim,

powiat miejski Olsztyn,

powiat nidzicki,

gminy Kisielice, Susz, Zalewo w powiecie iławskim,

część powiatu ostródzkiego niewymieniona w części III załącznika I,

w województwie podlaskim:

powiat bielski,

powiat grajewski,

powiat moniecki,

powiat sejneński,

gminy Łomża, Piątnica, Jedwabne, Przytuły i Wizna w powiecie łomżyńskim,

powiat miejski Łomża,

powiat siemiatycki,

powiat hajnowski,

gminy Ciechanowiec, Klukowo, Szepietowo, Kobylin-Borzymy, Nowe Piekuty, Sokoły i część gminy Kulesze Kościelne położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie wysokomazowieckim,

gmina Rutki i część gminy Kołaki Kościelne położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie zambrowskim,

gminy Mały Płock i Stawiski w powiecie kolneńskim,

powiat białostocki,

powiat suwalski,

powiat miejski Suwałki,

powiat augustowski,

powiat sokólski,

powiat miejski Białystok,

w województwie mazowieckim:

gminy Domanice, Korczew, Kotuń, Mordy, Paprotnia, Przesmyki, Siedlce, Skórzec, Wiśniew, Wodynie, Zbuczyn w powiecie siedleckim,

powiat miejski Siedlce,

gminy Ceranów, Jabłonna Lacka, Kosów Lacki, Repki, Sabnie, Sterdyń w powiecie sokołowskim,

powiat łosicki,

powiat sochaczewski,

powiat zwoleński,

powiat kozienicki,

powiat lipski,

gminy Gózd, Iłża, Jastrzębia, Jedlnia Letnisko, Pionki z miastem Pionki, Skaryszew, Jedlińsk, Przytyk, Zakrzew w powiecie radomskim,

gminy Bodzanów, Słubice, Wyszogród i Mała Wieś w powiecie płockim,

powiat nowodworski,

gminy Czerwińsk nad Wisłą, Naruszewo, Załuski w powiecie płońskim,

gminy: miasto Kobyłka, miasto Marki, miasto Ząbki, miasto Zielonka w powiecie wołomińskim,

powiat garwoliński,

gminy Boguty – Pianki, Brok, Zaręby Kościelne, Nur, Małkinia Górna, część gminy wiejskiej Ostrów Mazowiecka położona na południe od miasta Ostrów Mazowiecka i na południowy - wschód od linii wyznaczonej przez drogę S8 biegnącą od południowej granicy miasta Ostrów Mazowiecka w powiecie ostrowskim,

część gminy Sadowne położona na północny- zachód od linii wyznaczonej przez linię kolejową, część gminy Łochów położona na północny – zachód od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie węgrowskim,

część gminy Brańszczyk położona na południowy – wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S8 w powiecie wyszkowskim,

gminy Chlewiska i Szydłowiec w powiecie szydłowieckim,

gminy Cegłów, Dębe Wielkie, Halinów, Latowicz, Mińsk Mazowiecki i miasto Mińsk Mazowiecki, Mrozy, Siennica, miasto Sulejówek w powiecie mińskim,

powiat otwocki,

powiat warszawski zachodni,

powiat legionowski,

powiat piaseczyński,

powiat pruszkowski,

powiat grójecki,

powiat grodziski,

powiat żyrardowski,

powiat białobrzeski,

powiat przysuski,

powiat miejski Warszawa,

w województwie lubelskim:

powiat bialski,

powiat miejski Biała Podlaska,

gminy Batorz, Godziszów, Janów Lubelski, Modliborzyce w powiecie janowskim,

powiat puławski,

powiat rycki,

powiat łukowski,

powiat lubelski,

powiat miejski Lublin,

powiat lubartowski,

powiat łęczyński,

powiat świdnicki,

gminy Aleksandrów, Biszcza, Józefów, Księżpol, Łukowa, Obsza, Potok Górny, Tarnogród w powiecie biłgorajskim,

gminy Dołhobyczów, Mircze, Trzeszczany, Uchanie i Werbkowice w powiecie hrubieszowskim,

powiat krasnostawski,

powiat chełmski,

powiat miejski Chełm,

powiat tomaszowski,

część powiatu kraśnickiego niewymieniona w części III załącznika I,

powiat opolski,

powiat parczewski,

powiat włodawski,

powiat radzyński,

powiat miejski Zamość,

gminy Adamów, Grabowiec, Komarów – Osada, Krasnobród, Łabunie, Miączyn, Nielisz, Sitno, Skierbieszów, Stary Zamość, Zamość w powiecie zamojskim,

w województwie podkarpackim:

część powiatu stalowowolskiego niewymieniona w części III załącznika I,

gminy Cieszanów, Horyniec - Zdrój, Narol, Stary Dzików, Oleszyce, Lubaczów z miastem Lubaczów w powiecie lubaczowskim,

gmina Stubno w powiecie przemyskim,

gminy Chłopice, Jarosław z miastem Jarosław, Pawłosiów i Wiązownice w powiecie jarosławskim,

gmina Kamień w powiecie rzeszowskim,

gminy Cmolas, Majdan Królewski i Niwiska powiecie kolbuszowskim,

powiat leżajski,

powiat niżański,

powiat tarnobrzeski,

gminy Adamówka, Sieniawa, Tryńcza, Przeworsk z miastem Przeworsk, Zarzeczew powiecie przeworskim,

w województwie pomorskim:

gminy Dzierzgoń i Stary Dzierzgoń w powiecie sztumskim,

gmina Stare Pole w powiecie malborskim,

gminy Stegny, Sztutowo i część gminy Nowy Dwór Gdański położona na północny - wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 55 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 7, następnie przez drogę nr 7 i S7 biegnącą do zachodniej granicy gminy w powiecie nowodworskim,

w województwie świętokrzyskim:

gmina Tarłów i część gminy Ożarów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 74 w powiecie opatowskim,

część gminy Brody położona wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 9 i na północny - wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 0618T biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania w miejscowości Lipie oraz przez drogę biegnącą od miejscowości Lipie do wschodniej granicy gminy i część gminy Mirzec położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 744 biegnącą od południowej granicy gminy do miejscowości Tychów Stary a następnie przez drogę nr 0566T biegnącą od miejscowości Tychów Stary w kierunku północno – wschodnim do granicy gminy w powiecie starachowickim,

gmina Gowarczów, część gminy Końskie położona na wschód od linii kolejowej, część gminy Stąporków położona na północ od linii kolejowej w powiecie koneckim,

w województwie lubuskim:

gminy Bogdaniec, Deszczno, Kłodawa, Kostrzyn nad Odrą, Santok, Witnica w powiecie gorzowskim,

powiat miejski Gorzów Wielkopolski,

gminy Drezdenko, Strzelce Krajeńskie, Stare Kurowo, Zwierzyn w powiecie strzelecko – drezdeneckim,

powiat żarski,

gmina Cybinka w powiecie słubickim,

gminy Gozdnica i Wymiarki w powiecie żagańskim,

gminy Bobrowice, Bytnica, Gubin z miastem Gubin, Maszewo, Krosno Odrzańskie w powiecie krośnieńskim,

w województwie dolnośląskim:

powiat zgorzelecki,

gminy Grębocice i Polkowice w powiecie polkowickim,

gmina Rudna w powiecie lubińskim,

gminy Leśna, Lubań i miasto Lubań, Olszyna, Platerówka, Skierczyn w powiecie lubańskim,

część powiatu miejskiego Wrocław położona na południowy wschód od linii wyznaczonej przez autostradę A8,

gminy Czernica, Siechnice, część gminy Długołęka położona na południe od linii wyznaczonej przez droge nr S8, część gminy Żórawina położona na wschód od linii wyznaczonej przez autostradę A4 w powiecie wrocławskim,

gminy Jelcz- Laskowice, Oława z miastem Oława i część gminy Domaniów położona na północny wschód od linii wyznaczonej przez autostradę A4 w powiecie oławskim,

w województwie wielkopolskim:

powiat wolsztyński,

gmina Wielichowo, Rakoniewice część gminy Kamieniec położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 308 w powiecie grodziskim,

gminy Wijewo, Włoszakowice, część gminy Lipno położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5 i część gminy Święciechowa położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 oraz na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5 w powiecie leszczyńskim,

część gminy Śmigiel położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5 w powiecie kościańskim,

powiat obornicki,

część gminy Połajewo na położona na południe od drogi łączącej miejscowości Chraplewo, Tarnówko-Boruszyn, Krosin, Jakubowo, Połajewo - ul. Ryczywolska do północno-wschodniej granicy gminy w powiecie czarnkowsko-trzcianeckim,

gmina Suchy Las, część gminy wiejskiej Murowana Goślina położona na północ od linii kolejowej biegnącej od północnej granicy miasta Murowana Goślina do północno-wschodniej granicy gminy oraz część gminy Rokietnica położona na północ i na wschód od linii kolejowej biegnącej od północnej granicy gminy w miejscowości Krzyszkowo do południowej granicy gminy w miejscowości Kiekrz w powiecie poznańskim,

część gminy Szamotuły położona na wschód od wschodniej granicy miasta Szamotuły i na północ od linii kolejowej biegnącej od południowej granicy miasta Szamotuły do południowo-wschodniej granicy gminy oraz część gminy Obrzycko położona na wschód od drogi nr 185 łączącej miejscowości Gaj Mały, Słopanowo i Obrzycko do północnej granicy miasta Obrzycko, a następnie na wschód od drogi przebiegającej przez miejscowość Chraplewo w powiecie szamotulskim,

gmina Malanów, część gminy Tuliszków położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 72 biegnącej od wschodniej granicy gminy do miasta Turek, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 443 biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 72 w mieście Turek do zachodniej granicy gminy w powiecie tureckim,

część gminy Rychwał położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 25 biegnącą od południowej granicy gminy do miejscowości Rychwał, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 443 biegnącą od skrzyżowania z drogę nr 25 w miejscowości Rychwał do wschodniej granicy gminy w powiecie konińskim,

gmina Mycielin, część gminy Stawiszyn położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 25 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Zbiersk, a następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Zbiersk – Łyczyn – Petryki biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 25 do południowej granicy gminy, część gminy Ceków- Kolonia położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Młynisko – Morawin - Janków w powiecie kaliskim,

w województwie łódzkim:

gminy Białaczów, Drzewica, Opoczno i Poświętne w powiecie opoczyńskim,

gminy Biała Rawska, Regnów i Sadkowice w powiecie rawskim,

gmina Kowiesy w powiecie skierniewickim,

w województwie zachodniopomorskim:

gmina Boleszkowice i część gminy Dębno położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 126 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 23 w miejscowości Dębno, następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 23 do skrzyżowania z ul. Jana Pawła II w miejscowości Cychry, następnie na południe od ul. Jana Pawła II do skrzyżowania z ul. Ogrodową i dalej na południe od linii wyznaczonej przez ul. Ogrodową, której przedłużenie biegnie do wschodniej granicy gminy w powiecie myśliborskim,

gminy Cedynia, Chojna, Mieszkowice, Moryń, Trzcińsko – Zdrój w powiecie gryfińskim.

8.   Slovačka

Sljedeće zone ograničenja II u Slovačkoj:

the whole district of Gelnica,

the whole district of Poprad

the whole district of Spišská Nová Ves,

the whole district of Levoča,

the whole district of Kežmarok

in the whole district of Michalovce except municipalities included in zone III,

the whole district of Košice-okolie,

the whole district of Rožnava,

the whole city of Košice,

the whole district of Sobrance,

the whole district of Vranov nad Topľou,

the whole district of Humenné except municipalities included in zone III,

the whole district of Snina,

the whole district of Prešov,

in the whole district of Sabinov,

in the district of Stropkov, the whole municipalities of Bžany, Lomné, Kručov, Nižná Olšava, Miňovce, Turany nad Ondavou, Vyšný Hrabovec, Tokajík, Mrázovce, Breznica, Brusnica, Krišľovce, Jakušovce, Kolbovce,

in the district of Svidník, the whole municipalities of Dukovce, Želmanovce, Kuková, Kalnište, Lužany pri Ondave, Lúčka, Giraltovce, Kračúnovce, Železník, Kobylince, Mičakovce, Fijaš,

the whole district of Bardejov,

the whole district of Stará Ľubovňa,

the whole district of Revúca,

the whole district of Rimavská Sobota,

in the district of Veľký Krtíš, the whole municipalities not included in part I,

the whole district of Lučenec,

the whole district of Poltár

the whole district of Zvolen,

the whole district of Detva,

in the district of Krupina the whole municipalities of Senohrad, Horné Mladonice, Dolné Mladonice, Čekovce, Lackov, Zemiansky Vrbovok, Kozí Vrbovok, Čabradský Vrbovok, Cerovo, Trpín, Litava,

In the district of Banska Bystica, the whole municipalites of Kremnička, Malachov, Badín, Vlkanová, Hronsek, Horná Mičiná, Dolná Mičiná, Môlča Oravce, Čačín, Čerín, Bečov, Sebedín, Dúbravica, Hrochoť, Poniky, Strelníky, Povrazník, Ľubietová, Brusno, Banská Bystrica,

the whole district of Brezno,

in the district of Liptovsky Mikuláš, the municipalities of Važec, Malužiná, Kráľova lehota, Liptovská Porúbka, Nižná Boca, Vyšná Boca a Východná – a part of municipality south of the highway D1.

DIO III.

1.   Bugarska

Sljedeće zone ograničenja III u Bugarskoj:

the whole region of Gabrovo,

the whole region of Lovech,

the whole region of Montana,

the Pazardzhik region:

the whole municipality of Pazardzhik,

the whole municipality of Panagyurishte,

the whole municipality of Lesichevo,

the whole municipality of Septemvri,

the whole municipality of Strelcha,

the Pleven region:

the whole municipality of Belene,

the whole municipality of Gulyantzi,

the whole municipality of Dolna Mitropolia,

the whole municipality of Dolni Dabnik,

the whole municipality of Iskar,

the whole municipality of Knezha,

the whole municipality of Nikopol,

the whole municipality of Pordim,

the whole municipality of Cherven bryag,

the Plovdiv region

the whole municipality of Hisar,

the whole municipality of Suedinenie,

the whole municipality of Maritsa

the whole municipality of Rodopi,

the whole municipality of Plovdiv,

the Ruse region:

the whole municipality of Dve mogili,

the Shumen region:

the whole municipality of Veliki Preslav,

the whole municipality of Venetz,

the whole municipality of Varbitza,

the whole municipality of Kaolinovo,

the whole municipality of Novi pazar,

the whole municipality of Smyadovo,

the whole municipality of Hitrino,

the Silistra region:

the whole municipality of Alfatar,

the whole municipality of Glavinitsa,

the whole municipality of Dulovo

the whole municipality of Kaynardzha,

the whole municipality of Tutrakan,

the Sliven region:

the whole municipality of Kotel,

the whole municipality of Nova Zagora,

the whole municipality of Tvarditza,

the Targovishte region:

the whole municipality of Antonovo,

the whole municipality of Omurtag,

the whole municipality of Opaka,

the Vidin region,

the whole municipality of Belogradchik,

the whole municipality of Boynitza,

the whole municipality of Bregovo,

the whole municipality of Gramada,

the whole municipality of Dimovo,

the whole municipality of Kula,

the whole municipality of Makresh,

the whole municipality of Novo selo,

the whole municipality of Ruzhintzi,

the whole municipality of Chuprene,

the Veliko Tarnovo region:

the whole municipality of Veliko Tarnovo,

the whole municipality of Gorna Oryahovitza,

the whole municipality of Elena,

the whole municipality of Zlataritza,

the whole municipality of Lyaskovetz,

the whole municipality of Pavlikeni,

the whole municipality of Polski Trambesh,

the whole municipality of Strazhitza,

the whole municipality of Suhindol,

the whole region of Vratza,

in Varna region:

the whole municipality of Avren,

the whole municipality of Beloslav,

the whole municipality of Byala,

the whole municipality of Dolni Chiflik,

the whole municipality of Devnya,

the whole municipality of Dalgopol,

the whole municipality of Provadia,

the whole municipality of Suvorovo,

the whole municipality of Varna,

the whole municipality of Vetrino,

in Burgas region:

the whole municipality of Burgas,

the whole municipality of Kameno,

the whole municipality of Malko Tarnovo,

the whole municipality of Primorsko,

the whole municipality of Sozopol,

the whole municipality of Sredets,

the whole municipality of Tsarevo,

the whole municipality of Sungurlare,

the whole municipality of Ruen,

the whole municipality of Aytos.

2.   Italija

Sljedeće zone ograničenja III u Italiji:

tutto il territorio della Sardegna.

3.   Latvija

Sljedeće zone ograničenja III u Latviji:

Ludzas novada Briģu, Nirzas pagasts, Līdumnieku pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa V508 un upes Kurjanka posmā no autoceļa V510 līdz Krievijas Federācijas robežai, Ciblas pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa V508, V511, Isnaudas pagasta daļa uz dienvidaustrumiem no autoceļa V511, V506, Lauderu pagasta daļa uz ziemeļaustrumiem no autoceļa V544, V514, V539, Zaļesjes pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa V539, V513, P52 un A12, Zilupes pilsēta.

4.   Poljska

Sljedeće zone ograničenja III u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

powiat działdowski,

część powiatu iławskiego niewymieniona w części II załącznika I,

powiat nowomiejski,

gminy Dąbrówno, Grunwald i Ostróda z miastem Ostróda w powiecie ostródzkim,

część powiatu olsztyńskiego niewymieniona w części II załącznika I,

gminy Barczewo, Purda, część gminy Biskupiec położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr w powiecie olsztyńskim,

gminy Dźwierzuty, Pasym w powiecie szczycieńskim,

w województwie mazowieckim:

część powiatu żuromińskiego niewymieniona w części I załącznika I,

część powiatu mławskiego niewymieniona w części I załącznika I,

w województwie lubelskim:

gminy Radecznica, Sułów, Szczebrzeszyn, Zwierzyniec w powiecie zamojskim,

gminy Biłgoraj z miastem Biłgoraj, Goraj, Frampol, Tereszpol i Turobin w powiecie biłgorajskim,

gminy Horodło, Hrubieszów z miastem Hrubieszów w powiecie hrubieszowskim,

gminy Dzwola, Chrzanów i Potok Wielki w powiecie janowskim,

gminy Gościeradów i Trzydnik Duży w powiecie kraśnickim,

w województwie podkarpackim:

powiat mielecki,

gminy Radomyśl nad Sanem i Zaklików w powiecie stalowowolskim,

część gminy Ostrów położona na północ od drogi linii wyznaczonej przez drogę nr A4 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 986, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 986 biegnącą od tego skrzyżowania do miejscowości Osieka i dalej na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Osieka_- Blizna w powiecie ropczycko – sędziszowskim,

gminy Czarna, Pilzno, Żyraków i część gminy wiejskiej Dębica położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr A4 w powiecie dębickim,

gmina Wielkie Oczy w powiecie lubaczowskim,

gminy Laszki, Radymno z miastem Radymno, w powiecie jarosławskim,

w województwie lubuskim:

gminy Górzyca, Ośno Lubuskie, Rzepin, Słubice w powiecie słubickim,

gmina Dąbie w powiecie krośnieńskim,

gminy Brzeźnica, Iłowa, Małomice, Niegosławice, Szprotawa, Żagań z miastem Żagań w powiecie żagańskim,

powiat sulęciński,

powiat międzyrzecki,

powiat nowosolski,

powiat wschowski,

powiat świebodziński,

powiat zielonogórski

powiat miejski Zielona Góra,

w województwie wielkopolskim:

gminy Krzemieniewo, Rydzyna w powiecie leszczyńskim,

gminy Krobia i Poniec w powiecie gostyńskim,

powiat rawicki,

powiat nowotomyski,

powiat międzychodzki,

gmina Pniewy, część gminy Duszniki położona na północny – zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 306 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Duszniki, a następnie na północ od linii wyznaczonej przez ul. Niewierską oraz drogę biegnącą przez miejscowość Niewierz do zachodniej granicy gminy, część gminy Ostroróg położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 186 i 184 biegnące od granicy gminy do miejscowości Ostroróg, a następnie od miejscowości Ostroróg przez miejscowości Piaskowo – Rudki do południowej granicy gminy, część gminy Wronki położona na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Wartę biegnącą od zachodniej granicy gminy do przecięcia z droga nr 182, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogi nr 182 oraz 184 biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 182 do południowej granicy gminy, część gminy Szamotuły położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 306 i drogę łączącą miejscowości Lipnica - Ostroróg w powiecie szamotulskim,

gminy Baranów, Bralin, Perzów, Łęka Opatowska, Rychtal, Trzcinica, część gminy Kępno położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr S8 w powiecie kępińskim,

w województwie dolnośląskim:

powiat górowski,

gminy Prusice i Żmigród w powiecie trzebnickim,

powiat głogowski,

powiat bolesławiecki,

gminy Chocianów, Gaworzyce, Radwanice i Przemków w powiecie polkowickim,

gmina Chojnów i miasto Chojnów w powiecie legnickim,

gmina Zagrodno w powiecie złotoryjskim,

część gminy Wołów położona na północ od linii wyznaczonej prze drogę nr 339 biegnącą od wschodniej granicy gminy do miejscowości Pełczyn, a następnie na północny - wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 339 i łączącą miejscowości Pełczyn – Smogorzówek, część gminy Wińsko polożona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 36 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Wińsko, a nastęnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 36 w miejscowości Wińsko i łączącą miejscowości Wińsko_- Smogorzów Wielki – Smogorzówek w powiecie wołowskim,

część gminy Milicz położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 15 biegnącej od północnej granicy gminy do południowej granicy gminy w miejcowości Lasowice w powiecie milickim,

w województwie świętokrzyskim:

gminy Gnojno, Pacanów, Stopnica, Tuczępy, część gminy Busko Zdrój położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Siedlawy-Szaniec- Podgaje-Kołaczkowice w powiecie buskim,

gminy Łubnice, Oleśnica, Połaniec, część gminy Rytwiany położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 764, część gminy Szydłów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 756 w powiecie staszowskim,

gminy Chęciny, Chmielnik, Łopuszno, Pierzchnica, część gminy Morawica położona na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Czarna Nida, część gminy Daleszyce położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 764, część gminy Raków położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogi nr 756 i 764 w powiecie kieleckim,

gminy Kluczewsko, Krasocin, Włoszczowa w powiecie włoszczowskim,

gmina w powiecie pińczowskim,

gminy Małogoszcz, Oksa, Sobków w powiecie jędrzejowskim,

w województwie łódzkim:

gminy Bolesławiec, Czastary, Lututów, Łubnice, część gminy Sokolniki położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 4715E, część gminy Galewice położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Przybyłów – Ostrówek – Dąbrówka – Zmyślona w powiecie wieruszowskim,

gminy Biała, Czarnożyły, Skomlin, część gminy Mokrsko położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Krzyworzeka – Mokrsko - Zmyślona – Komorniki – Orzechowiec – Poręby, część gminy Wieluń położona na zachód od miejscowości Wieluń oraz na północ od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Wieluń – Turów – Chotów biegnącą do zachodniej granicy gminy, część gminy Ostrówek położona na zachód od linii wyznaczonej przez rzekę Pyszna w powiecie wieluńskim,

część gminy Złoczew położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 482 biegnącą od zachodniej granicy gminy w miejscowości Uników do miejscowości Złoczew, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 477 biegnącą od miejscowości Złoczew do południowej granicy gminy, część gminy Klonowa położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od wschodniej granicy gminy, łączącą miejscowości Owieczki - Klonowa – Górka Klonowska - Przybyłów w powiecie sieradzkim,

w województwie opolskim:

część gminy Gorzów Śląski położona na północ od miasta Gorzów Śląski oraz na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 4715E w powiecie oleskim,

część gminy Byczyna położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 11 w powiecie kluczborskim,

część gminy Namysłów położona na wschód od linii wyznaczonej przez rzekę Głucha w powiecie namysłowskim,

w województwie małopolskim:

gminy Dąbrowa Tarnowska, Radgoszcz, Szczucin w powiecie dąbrowskim,

gminy Lisia Góra, Pleśna, Ryglice, Skrzyszów, Tarnów, Tuchów w powiecie tarnowskim,

powiat miejski Tarnów.

5.   Rumunjska

Sljedeće zone ograničenja III u Rumunjskoj:

Zona orașului București,

Județul Constanța,

Județul Satu Mare,

Județul Tulcea,

Județul Bacău,

Județul Bihor,

Județul Bistrița Năsăud,

Județul Brăila,

Județul Buzău,

Județul Călărași,

Județul Dâmbovița,

Județul Galați,

Județul Giurgiu,

Județul Ialomița,

Județul Ilfov,

Județul Prahova,

Județul Sălaj,

Județul Suceava

Județul Vaslui,

Județul Vrancea,

Județul Teleorman,

Judeţul Mehedinţi,

Județul Gorj,

Județul Argeș,

Judeţul Olt,

Judeţul Dolj,

Județul Arad,

Județul Timiș,

Județul Covasna,

Județul Brașov,

Județul Botoșani,

Județul Vâlcea,

Județul Iași,

Județul Hunedoara,

Județul Alba,

Județul Sibiu,

Județul Caraș-Severin,

Județul Neamț,

Județul Harghita,

Județul Mureș,

Județul Cluj,

Județul Maramureş.

6.   Slovačka

Sljedeće zone ograničenja III u Slovačkoj:

In the district of Lučenec: Lučenec a jeho časti, Panické Dravce, Mikušovce, Pinciná, Holiša, Vidiná, Boľkovce, Trebeľovce, Halič, Stará Halič, Tomášovce, Trenč, Veľká nad Ipľom, Buzitka (without settlement Dóra), Prša, Nitra nad Ipľom, Mašková, Lehôtka, Kalonda, Jelšovec, Ľuboreč, Fiľakovské Kováče, Lipovany, Mučín, Rapovce, Lupoč, Gregorova Vieska, Praha,

In the district of Poltár: Kalinovo, Veľká Ves,

the whole district of Trebišov’,

The whole district of Vranov and Topľou,

In the district of Veľký Krtíš: Malé Zlievce, Glabušovce, Olováry, Zombor, Čeláre, Bušince, Kováčovce, Vrbovka, Kiarov, Záhorce, Želovce, Sklabiná, Nová Ves, Obeckov, Dolné Plachtince, Stredné Plachtince, Horné Plachtince, Malý Krtíš, Veľký Krtíš, Modrý kameň, Veľké Straciny, Malé Straciny, Dolné Strháre, Horné Strháre, Pôtor, Horná Strehová, Slovenské Kračany, Chrťany, Závada, Vieska, Dolná strehová, Ľuboriečka, Veľké Zlievce, Muľa, Opatovská Nová ves, Bátorová, Nenince, Pribelce,

In the district of Brezno: Brezno, Čierny Balog, Drábsko, Sihla, Pohronská Polhora, Michalová, Bacúch, Beňuš, Braväcovo, Jarabá, Bystrá, Horná Lehota, Mýto pod ďumbierom, Podbrezová, Osrblie, Hronec, Valaská,

In the district of Humenné: Lieskovec, Myslina, Humenné, Jasenov, Brekov , Závadka, Topoľovka, Hudcovce, Ptičie, Chlmec, Porúbka, Brestov, Gruzovce, Ohradzany, Slovenská Volová, Karná, Lackovce, Kochanovce, Hažín nad Cirochou,

In the district of Michalovce: Strážske, Staré, Oreské, Zbudza, Voľa, Nacina Ves, Pusté Čemerné, Lesné, Rakovec nad Ondavou, Petríkovce, Oborín, Veľké Raškovce, Beša.


ODLUKE

1.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 429/146


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2021/2111

od 25. studenoga 2021.

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane, u pogledu osnivanja Radne skupine za ribarstvo i donošenja njezina poslovnika

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Vijeće je 29. travnja 2021. donijelo Odluku (EU) 2021/689 (1) o sklapanju Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane (2) („Sporazum o trgovini i suradnji”). Sporazum o trgovini i suradnji stupio je na snagu 1. svibnja 2021.

(2)

Člankom 8. stavkom 1. točkom (q) Sporazuma o trgovini i suradnji osnovan je Posebni odbor za ribarstvo. Njegove ovlasti utvrđene su u članku 8. stavku 4. Sporazuma o trgovini i suradnji. Zadaće i područja nadležnosti Posebnog odbora za ribarstvo navedeni su, na netaksativan način, u članku 508. Sporazuma o trgovini i suradnji.

(3)

Člankom 8. stavkom 4. točkom (f) Sporazuma o trgovini i suradnji Posebni odbor za ribarstvo ovlašćuje se za osnivanje, nadzor, koordinaciju i raspuštanje radnih skupina. Na temelju članka 9. stavka 2. Sporazuma o trgovini i suradnji osnovane radne skupine pod nadzorom pojedinog odbora pomažu tom odboru u obavljanju njegovih zadaća, a posebno pripremaju rad tog odbora i obavljaju sve zadaće koje im taj odbor dodijeli. Člankom 9. stavkom 4. Sporazuma o trgovini i suradnji predviđa se da svaka osnovana radna skupina sporazumno utvrđuje svoj poslovnik, raspored sastanaka i dnevni red.

(4)

Vijeće je 5. listopada 2021. donijelo Odluku (EU) 2021/1765 (3) o stajalištu koje za razdoblje 2021.–2026. treba zauzeti u ime Unije u okviru Posebnog odbora za ribarstvo. Tom odlukom obuhvaćeni su nadzor i koordinacija radnih skupina tog odbora, ali ne i njihovo osnivanje i raspuštanje.

(5)

Primjereno je da Posebni odbor za ribarstvo osnuje, na temelju članka 8. stavka 4. točke (f) Sporazuma o trgovini i suradnji, Radnu skupinu za ribarstvo kako bi djelovala pod njegovim nadzorom. Radna skupina za ribarstvo trebala bi utvrditi svoj poslovnik i o svojim aktivnostima redovito izvješćivati Posebni odbor za ribarstvo.

(6)

Radna skupina za ribarstvo trebala bi služiti kao forum za razmjenu informacija, tehničke rasprave i uzajamno savjetovanje. Uz iznimku donošenja svojeg poslovnika, Radna skupine za ribarstvo nije namijenjena za donošenje akata ili mjera koji proizvode pravne učinke. S obzirom na to da se ne može isključiti mogućnost da Radna skupina za ribarstvo pri obavljanju zadaća koje joj je dodijelio Posebni odbor za ribarstvo priprema ili iznimno donosi akte koji proizvode pravne učinke, primjereno je utvrditi stajalište koje u takvim slučajevima treba zauzeti u ime Unije na sastancima Radne skupine za ribarstvo.

(7)

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Posebnog odbora za ribarstvo u odnosu na osnivanje Radne skupine za ribarstvo, kao i stajališta koja treba zauzeti u ime Unije u okviru Radne skupine za ribarstvo u odnosu na donošenje njezina poslovnika i u odnosu na druge akte koji proizvode pravne učinke te utvrđivanje tih stajališta trebalo bi utvrditi Vijeće u skladu s relevantnim odredbama Ugovorâ, Odluke (EU) 2021/689 i ove Odluke.

(8)

Sastanci Radne skupine za ribarstvo trebali bi se pripremati u bliskoj suradnji s Vijećem i njegovim pripremnim tijelima i uz blisko sudjelovanje Vijeća i njegovih pripremnih tijela.

(9)

Europski parlament se odmah i u potpunosti izvješćuje u skladu s člankom 218. stavkom 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Posebnog odbora za ribarstvo u odnosu na osnivanje Radne skupine za ribarstvo utvrđeno je u Prilogu I. ovoj Odluci.

2.   Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Radne skupine za ribarstvo u odnosu na donošenje poslovnika Radne skupine za ribarstvo i utvrđivanje tog stajališta utvrđeno je u Prilogu II. ovoj Odluci.

3.   Stajalište Unije u okviru Radne skupine za ribarstvo kada je ta radna skupina pozvana pripremiti ili donijeti akte koji proizvode pravne učinke dodatno će se utvrditi u skladu s Prilogom III. ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka preispituje se prema potrebi te je Vijeće na prijedlog Komisije revidira ako se to pokaže potrebnim. Preispitivanje se u svakom slučaju obavlja do 31. prosinca 2022.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. studenoga 2021.

Za Vijeće

Predsjednik

Z. POČIVALŠEK


(1)  Odluka Vijeća (EU) 2021/689 od 29. travnja 2021. o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane te Sporazuma između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u vezi sa sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka (SL L 149, 30.4.2021., str. 2.).

(2)  Sporazum o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane (SL L 149, 30.4.2021., str. 10.).

(3)  Odluka Vijeća (EU) 2021/1765 od 5. listopada 2021. o stajalištu koje za razdoblje 2021.–2026. treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Posebnog odbora za ribarstvo osnovanog Sporazumom o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane (SL L 355, 7.10.2021., str. 135.).


PRILOG I.

STAJALIŠTE UNIJE U OKVIRU POSEBNOG ODBORA ZA RIBARSTVO U ODNOSU NA OSNIVANJE RADNE SKUPINE ZA RIBARSTVO

Unija nastoji osigurati da se Radna skupina za ribarstvo osnuje pod nadzorom Posebnog odbora za ribarstvo, kao forum za razmjenu informacija, tehničke rasprave i uzajamno savjetovanje. Radna skupina za ribarstvo pod nadzorom Posebnog odbora za ribarstvo pomaže tom odboru u obavljanju njegovih zadaća, a posebno priprema rad Posebnog odbora za ribarstvo i obavlja sve zadaće koje joj taj odbor dodijeli.


PRILOG II.

STAJALIŠTE UNIJE U OKVIRU RADNE SKUPINE ZA RIBARSTVO U ODNOSU NA DONOŠENJE POSLOVNIKA RADNE SKUPINE ZA RIBARSTVO

Unija nastoji osigurati da se poslovnik Radne skupine za ribarstvo temelji na poslovniku Vijeća za partnerstvo i odborâ utvrđenom u Prilogu 1. Sporazumu o trgovini i suradnji, uz istodobno predviđanje prilagodbi koje Vijeće treba prihvatiti na temelju dokumenata o stajalištu koje treba podnijeti Komisija. Poslovnikom Radne skupine za ribarstvo mogu se usto dopustiti različiti tematski sastavi.

Prije nego što Radna skupina za ribarstvo donese svoj poslovnik, Komisija Vijeću pravodobno prije sastanka te radne skupine ili pisanog postupka u okviru te radne skupine, a u svakom slučaju najkasnije osam radnih dana prije tog sastanka ili primjene pisanog postupka, dostavlja pisani dokument s pojedinostima predloženog utvrđivanja stajališta Unije radi rasprave i prihvaćanja pojedinosti stajališta koje treba izraziti u ime Unije.


PRILOG III.

UTVRĐIVANJE STAJALIŠTA UNIJE NA SASTANCIMA RADNE SKUPINE ZA RIBARSTVO

Kada Radna skupina za ribarstvo priprema ili donosi akte koji proizvode pravne učinke, poduzimaju se svi potrebni koraci kako bi se u stajalištu koje treba izraziti u ime Unije uzele u obzir najnovije znanstvene i druge relevantne informacije dostavljene Komisiji i kako bi to stajalište bilo u skladu s prilozima I. i II. Odluci (EU) 2021/1765.

U tu svrhu i na temelju tih informacija Komisija Vijeću pravodobno prije sastanka Radne skupine za ribarstvo ili pisanog postupka u okviru Radne skupine za ribarstvo, među ostalim i kada priprema i donosi svoj poslovnik, a u svakom slučaju najkasnije osam radnih dana prije tog sastanka ili primjene pisanog postupka, dostavlja pisani dokument s pojedinostima predloženog utvrđivanja stajališta Unije radi rasprave i prihvaćanja pojedinosti stajališta koje treba izraziti u ime Unije.

Rad Komisije tijekom sastanaka Radne skupine za ribarstvo temelji se na načelima utvrđenima u ovom Prilogu.

Ako tijekom sastanka Radne skupine za ribarstvo nije moguće postići dogovor kako bi se stajalištem Unije uzeli u obzir novi elementi, pitanje se upućuje Vijeću u skladu s postupkom utvrđenim u ovom Prilogu.


1.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 429/151


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2021/2112

od 25. studenog 2021.

o imenovanju zamjenika člana Odbora regija, kojeg je predložila Savezna Republika Njemačka

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 305.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2019/852 od 21. svibnja 2019. o određivanju sastava Odbora regija (1),

uzimajući u obzir prijedlog njemačke vlade,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 300. stavkom 3. Ugovora Odbor regija sastoji se od predstavnika regionalnih i lokalnih tijela, koji ili imaju izborni mandat regionalnog ili lokalnog tijela ili su politički odgovorni izabranoj skupštini.

(2)

Vijeće je 10. prosinca 2019. donijelo Odluku (EU) 2019/2157 (2) o imenovanju članova i zamjenikâ članova Odbora regija za razdoblje od 26. siječnja 2020. do 25. siječnja 2025.

(3)

Mjesto zamjenika člana Odbora regija postalo je slobodno podnošenjem ostavke gđe Sabine SÜTTERLIN-WAACK.

(4)

Njemačka vlada predložila je g. Clausa Christiana CLAUSSENA, predstavnika regionalnog ili lokalnog tijela koji ima izborni mandat regionalnog tijela, Minister für Justiz, Europa und Verbraucherschutz des Landes Schleswig-Holstein (ministar pravosuđa, europskih poslova i zaštite potrošača savezne zemlje Schleswig-Holsteina), kao zamjenika člana Odbora regija do kraja tekućeg mandata, koji istječe 25. siječnja 2025.,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

G. Claus Christian CLAUSSEN, predstavnik regionalnog ili lokalnog tijela koji ima izborni mandat, Minister für Justiz, Europa und Verbraucherschutz des Landes Schleswig-Holstein (ministar pravosuđa, europskih poslova i zaštite potrošača savezne zemlje Schleswig-Holsteina), imenuje se zamjenikom člana Odbora regija do kraja tekućeg mandata, koji istječe 25. siječnja 2025.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. studenog 2021.

Za Vijeće

Predsjednik

Z. POČIVALŠEK


(1)  SL L 139, 27.5.2019., str. 13.

(2)  Odluka Vijeća (EU) 2019/2157 od 10. prosinca 2019. o imenovanju članova i zamjenikâ članova Odbora regija za razdoblje od 26. siječnja 2020. do 25. siječnja 2025. (SL L 327, 17.12.2019., str. 78.).


1.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 429/152


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2021/2113

оd 30. studenoga 2021.

o utvrđivanju jednakovrijednosti, u svrhu olakšavanja ostvarivanja prava na slobodno kretanje unutar Unije, COVID-19 potvrda koje izdaje Republika El Salvador s potvrdama izdanima u skladu s Uredbom (EU) 2021/953 Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/953 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2021. o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 (EU digitalna COVID potvrda) radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 (1), a posebno njezin članak 8. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2021/953 utvrđuje se okvir za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 („EU digitalna COVID potvrda”) u svrhu olakšavanja ostvarivanja prava nositeljâ na slobodno kretanje tijekom pandemije bolesti COVID-19. Njome se doprinosi i koordiniranom olakšavanju postupnog ukidanja ograničenja slobodnog kretanja koja su države članice uvele u skladu s pravom Unije kako bi se ograničilo širenje virusa SARS-CoV-2.

(2)

Uredbom (EU) 2021/953 omogućuje se prihvaćanje COVID-19 potvrda koje treće zemlje izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji ako Komisija smatra da su te COVID-19 potvrde izdane u skladu sa standardima koji se smatraju jednakovrijednima onima utvrđenima u skladu s tom uredbom. Nadalje, u skladu s Uredbom (EU) 2021/954 Europskog parlamenta i Vijeća (2) države članice moraju primjenjivati pravila utvrđena u Uredbi (EU) 2021/953 na državljane trećih zemalja koji nisu obuhvaćeni područjem primjene te uredbe, ali koji se zakonito nalaze ili borave na njihovu državnom području i koji imaju pravo putovati u druge države članice u skladu s pravom Unije. Stoga bi se zaključci o jednakovrijednosti utvrđeni u ovoj Odluci trebali primjenjivati na potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 koje Republika El Salvador izdaje građanima Unije i članovima njihovih obitelji. Slično tome, na temelju Uredbe (EU) 2021/954 ti bi se zaključci o jednakovrijednosti trebali primjenjivati i na potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 koje Republika El Salvador izdaje državljanima trećih zemalja koji se zakonito nalaze ili borave na državnom području država članica pod uvjetima utvrđenima u toj uredbi.

(3)

Republika El Salvador je 29. kolovoza 2021. Komisiji dostavila detaljne informacije o izdavanju interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 u sustavu „Comprobante electrónico de vacunación”. Republika El Salvador obavijestila je Komisiju da smatra da se njezine COVID-19 potvrde izdaju u skladu sa standardom i tehnološkim sustavom koji su interoperabilni s okvirom povjerenja uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953, čime se omogućuje provjera vjerodostojnosti, valjanosti i cjelovitosti tih potvrda. U tom je pogledu Republika El Salvador obavijestila Komisiju da potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 koje izdaje Republika El Salvador u sustavu „Comprobante electrónico de vacunación” sadržavaju podatke iz Priloga Uredbi (EU) 2021/953.

(4)

Republika El Salvador obavijestila je Komisiju i da prihvaća potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju koje su izdale države članice i zemlje EGP-a u skladu s Uredbom (EU) 2021/953.

(5)

Komisija je 4. studenoga 2021. na zahtjev Republike El Salvador provela tehničke testove, koji su pokazali da su potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 koje izdaje Republika El Salvador u skladu sa sustavom „Comprobante electrónico de vacunación”, koji je interoperabilan s okvirom povjerenja uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953 te omogućuje provjeru vjerodostojnosti, valjanosti i cjelovitosti tih potvrda. Komisija je potvrdila i da potvrde o cijepljenju i preboljenju bolesti COVID-19 koje izdaje Republika El Salvador u sustavu „Comprobante electrónico de vacunación” sadržavaju potrebne podatke.

(6)

Nadalje, Republika El Salvador obavijestila je Komisiju da izdaje interoperabilne potvrde o cijepljenju za cjepiva protiv bolesti COVID-19. To se trenutačno odnosi na cjepiva Comirnaty, Spikevax i CoronaVac.

(7)

Republika El Salvador obavijestila je Komisiju i da interoperabilne potvrde o testiranju izdaje samo za testove koji se temelje na umnažanju nukleinske kiseline, ali ne i za brze antigenske testove.

(8)

Osim toga, Republika El Salvador obavijestila je Komisiju da izdaje interoperabilne potvrde o preboljenju. Te potvrde vrijede najviše 180 dana nakon datuma prvog pozitivnog testa.

(9)

Republika El Salvador nadalje je obavijestila Komisiju da se pri provjeri potvrda u El Salvadoru osobni podaci koji su u njima navedeni obrađuju samo kako bi se provjerio i potvrdio status nositelja u pogledu cijepljenja, rezultata testiranja ili preboljenja te se nakon toga ne čuvaju.

(10)

Stoga su ispunjeni elementi potrebni za utvrđivanje da se potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 koje izdaje Republika El Salvador u sustavu „Comprobante electrónico de vacunación” smatraju jednakovrijednima onima izdanima u skladu s Uredbom (EU) 2021/953.

(11)

Prema tome, potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 koje izdaje Republika El Salvador u sustavu „Comprobante electrónico de vacunación” trebalo bi prihvatiti pod uvjetima iz članka 5. stavka 5., članka 6. stavka 5. i članka 7. stavka 8. Uredbe (EU) 2021/953.

(12)

Kako bi ova Odluka bila operativna, Republika El Salvador trebala bi biti povezana s okvirom povjerenja za EU digitalnu COVID potvrdu uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953.

(13)

Kako bi zaštitila interese Unije, posebno u području javnog zdravlja, Komisija može iskoristiti svoje ovlasti suspenzije primjene ove Odluke ili njezina stavljanja izvan snage ako uvjeti iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/953 više nisu ispunjeni.

(14)

Kako bi se Republiku El Salvador što prije povezalo s okvirom povjerenja za EU digitalnu COVID potvrdu uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953, ova bi Odluka trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

(15)

Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 14. Uredbe (EU) 2021/953,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U svrhu olakšavanja ostvarivanja prava na slobodno kretanje unutar Unije potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 koje izdaje Republika El Salvador u sustavu „Comprobante electrónico de vacunación” smatraju se jednakovrijednima onima izdanima u skladu s Uredbom (EU) 2021/953.

Članak 2.

Republika El Salvador povezuje se s okvirom povjerenja za EU digitalnu COVID potvrdu uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. studenoga 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 211, 15.6.2021., str. 1.

(2)  Uredba (EU) 2021/954 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2021. o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 (EU digitalna COVID potvrda) u pogledu državljana trećih zemalja koji se zakonito nalaze ili borave na državnom području država članica tijekom pandemije bolesti COVID-19 (SL L 211, 15.6.2021., str. 24.).


AKTI KOJE DONOSE TIJELA USTANOVLJENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA

1.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 429/155


ODLUKA br. 1/2021 POSEBNOG ODBORA OSNOVANOG ČLANKOM 8. STAVKOM 1. TOČKOM (P) SPORAZUMA O TRGOVINI I SURADNJI IZMEĐU EUROPSKE UNIJE I EUROPSKE ZAJEDNICE ZA ATOMSKU ENERGIJU, S JEDNE STRANE, I UJEDINJENE KRALJEVINE VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE, S DRUGE STRANE,

od 29. listopada 2021.

u pogledu izmjene prilogâ Protokolu o koordinaciji socijalne sigurnosti [2021/2114]

POSEBNI ODBOR,

uzimajući u obzir Sporazum o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane (1) („Sporazum o trgovini i suradnji”), a posebno članak SSC.68. njegova Protokola o koordinaciji socijalne sigurnosti,

budući da:

(1)

Na temelju članka SSC.68. Protokola o koordinaciji socijalne sigurnosti uz Sporazum o trgovini i suradnji, Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti može izmijeniti priloge i dodatke tom protokolu.

(2)

Trebalo bi izmijeniti priloge SSC-1., SSC-3., SSC-4., SSC-5. i SSC-6. Protokolu o koordinaciji socijalne sigurnosti u dijelu u kojem oni odražavaju nacionalno zakonodavstvo država članica i Ujedinjene Kraljevine, posebno kako bi se uzele u obzir nedavne promjene nacionalnog zakonodavstva. Naslov Priloga SSC-1. trebalo bi ispraviti tako da se ne odnosi samo na novčana davanja. Dodatak SSCI-1. Prilogu SSC-7. trebalo bi izmijeniti kako bi se uzela u obzir odluka jedne od stranaka jednog od dogovora navedenih u tom dodatku.

(3)

Člankom SSC.11. stavkom 6. Protokola o koordinaciji socijalne sigurnosti od stranaka se zahtijeva da objave ažurirani Prilog SSC-8. što prije nakon razdoblja od mjesec dana od stupanja na snagu Sporazuma o trgovini i suradnji,

DONIO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Unosi država članica i Ujedinjene Kraljevine u prilozima SSC-1., SSC-3., SSC-4., SSC-5. i SSC-6. te unosi u Dodatku SSCI-1. Prilogu SSC-7. Protokolu o koordinaciji socijalne sigurnosti ažuriraju se kako je predviđeno u Prilogu I. ovoj Odluci.

Prilog SSC-8. Protokolu o koordinaciji socijalne sigurnosti ažurira se kako je predviđeno u Prilogu II. ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave.

Sastavljeno u Bruxellesu i Londonu 29. listopada 2021.

Za Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti

Supredsjedatelji

Jordi CURELL GOTOR

Ronan O’CONNOR


(1)  SL L 149, 30.4.2021., str. 10.


PRILOG I.

„PRILOG SSC-1.

ODREĐENA DAVANJA NA KOJA SE OVAJ PROTOKOL NE PRIMJENJUJE

DIO 1.

POSEBNA NEDOPRINOSNA NOVČANA DAVANJA

(članak SSC.3. stavak 4. točka (a) ovog Protokola)

i.   UJEDINJENA KRALJEVINA

(a)

Dodatak uz državnu mirovinu (Zakon o dodatku uz državnu mirovinu iz 2002. i Zakon o dodatku uz državnu mirovinu (Sjeverna Irska) iz 2002.);

(b)

Doplatak za tražitelje zaposlenja koji se temelji na dohotku (Zakon o tražiteljima zaposlenja iz 1995. i Odluka o tražiteljima zaposlenja (Sjeverna Irska) iz 1995.);

(c)

Doplatak za osobe s invaliditetom u dijelu u kojem se odnosi na mobilnost (Zakon o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti iz 1992. te Zakon o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti (Sjeverna Irska) iz 1992.);

(d)

Plaćanje za osobnu neovisnost, dio koji se odnosi na mobilnost (dio 4. Zakona o reformi socijalne skrbi iz 2012., i dio 5. Odluke o reformi socijalne skrbi (Sjeverna Irska)) iz 2015.;

(e)

Doplatak za zapošljavanje i potporu, vezan za dohodak (Zakon o reformi socijalne skrbi iz 2007. i Zakon o reformi socijalne skrbi (Sjeverna Irska) iz 2007.);

(f)

Plaćanje za hranu u okviru programa „Best Start Foods” (propisi o pomoći u obliku hrane (Škotska) iz 2019. (SSI 2019/193));

(g)

Bespovratna sredstva u okviru programa „Best Start” (bespovratna sredstva za trudnoću i dojenčad, bespovratna sredstva za rano učenje, bespovratna sredstva za školsku dob) (propisi o pomoći za ranu dob u okviru programa „Best Start Grants” (Škotska) iz 2018. (SSI2018/370));

(h)

Plaćanje za potporu za pogreb (Propisi o pomoći za troškove pogreba (Škotska) iz 2019. (SSI 2019/292));

(i)

Škotski dječji doplatak (Propisi o škotskom dječjem doplatku iz 2020. (SSI 2020/351)).

ii.   DRŽAVE ČLANICE

AUSTRIJA

Nadomjesni dodatak (Savezni zakon od 9. rujna 1955. o općem socijalnom osiguranju – ASVG, Savezni zakon od 11. listopada 1978. o socijalnom osiguranju osoba zaposlenih u prodaji i trgovini – GSVG i Savezni zakon od 11. listopada 1978. o socijalnom osiguranju poljoprivrednika – BSVG).

BELGIJA

(a)

Doplatak koji zamjenjuje dohodak (Zakon od 27. veljače 1987.) (Inkomensvervangende tegemoetkoming/Allocation de remplacement de revenus);

(b)

Zajamčeni dohodak za starije osobe (Zakon od 22. ožujka 2001.) (Inkomensgarantie voor ouderen/Revenu garanti aux personnes âgées).

BUGARSKA

Socijalna starosna mirovina (članak 89.a Zakonika o socijalnoj sigurnosti).

CIPAR

(a)

Socijalna mirovina (Zakon o socijalnoj mirovini iz 1995. (Zakon 25(I)/95), kako je izmijenjen);

(b)

Doplatak za teško motoričko oštećenje (odluke Vijeća ministara br. 38210 od 16. listopada 1992., 41370 od 1. kolovoza 1994., 46183 od 11. lipnja 1997. i 53675 od 16. svibnja 2001.);

(c)

Posebna potpora slijepim osobama (Zakon o posebnim potporama iz 1996. (Zakon 77/(I)/96), kako je izmijenjen).

DANSKA

Troškovi smještaja za umirovljenike (Zakon o pojedinačnoj pomoći za smještaj, pročišćeni tekst u Zakonu br. 204 od 29. ožujka 1995.).

ESTONIJA

Državni doplatak za nezaposlenost (Zakon o uslugama i potpori na tržištu rada od 29. rujna 2005.).

FINSKA

(a)

Doplatak za stanovanje za umirovljenike (Zakon o doplatku za stanovanje za umirovljenike, 571/2007);

(b)

Potpora za tržište rada (Zakon o davanjima za nezaposlenost, 1290/2002).

FRANCUSKA

(a)

Dodatni doplatci iz:

i.

posebnog fonda za invalidnost; i

ii.

fonda solidarnosti za starije osobe u odnosu na stečena prava;

(Zakon od 30. lipnja 1956., kodificiran u svesku VIII. Zakonika o socijalnoj sigurnosti);

(b)

Doplatak za odrasle osobe s invaliditetom (Zakon od 30. lipnja 1975., kodificiran u svesku VIII. Zakonika o socijalnoj sigurnosti);

(c)

Posebni doplatak (Zakon od 10. srpnja 1952., kodificiran u svesku VIII. Zakonika o socijalnoj sigurnosti) u odnosu na stečena prava;

(d)

Starosni solidarni doplatak (Odluka od 24. lipnja 2004., kodificirana u svesku VIII. Zakonika o socijalnoj sigurnosti) od 1. siječnja 2006.

NJEMAČKA

(a)

Dohodak za osnovne životne potrebe za starije osobe i osobe sa smanjenom sposobnošću zarađivanja na temelju poglavlja 4. sveska XII. Socijalnog zakonika (Leistungen der Grundsicherung im Alter und bei Erwerbsminderung nach dem Vierten Kapitel des Zwölften Buches Sozialgesetzbuch);

(b)

Davanja za pokrivanje osnovnih troškova života u okviru temeljne skrbi za tražitelje zaposlenja u skladu sa sveskom II. Socijalnog zakonika (Leistungen zur Sicherung des Lebensunterhalts in der Grundsicherung für Arbeitssuchende nach dem Zweiten Buch Sozialgesetzbuch).

GRČKA

Posebna davanja za starije osobe (Zakon 1296/82).

MAĐARSKA

(a)

Invalidska renta (Dekret br. 83/1987 (XII 27) Vijeća ministara o invalidskoj renti);

(b)

Starosni doplatak (Zakon III. iz 1993. o socijalnoj upravi i socijalnim davanjima).

IRSKA

(a)

Doplatak za tražitelje zaposlenja (pročišćeni tekst Zakona o socijalnoj skrbi iz 2005., dio 3. poglavlje 2.);

(b)

Državna mirovina (nedoprinosna) (pročišćeni tekst Zakona o socijalnoj skrbi iz 2005., dio 3. poglavlje 4.);

(c)

Udovička i udovčeva mirovina ili mirovina nadživjelih registriranih partnera (nedoprinosne) (pročišćeni tekst Zakona o socijalnoj skrbi iz 2005., dio 3. poglavlje 6.);

(d)

Doplatak za invaliditet (pročišćeni tekst Zakona o socijalnoj skrbi iz 2005., dio 3. poglavlje 10.);

(e)

Doplatak za mobilnost (Zakon o zdravstvu iz 1970. (kako je izmijenjen), članak 61.);

(f)

Mirovina za slijepe osobe (pročišćeni tekst Zakona o socijalnoj skrbi iz 2005., dio 3. poglavlje 5.);

ITALIJA

(a)

Socijalne mirovine za osobe bez vlastitih sredstava (Zakon br. 153 od 30. travnja 1969.);

(b)

Mirovine i doplatci za civilne osobe s tjelesnim oštećenjem ili invaliditetom (zakoni br. 118 od 30. ožujka 1971., br. 18 od 11. veljače 1980. i br. 508 od 23. studenoga 1988.);

(c)

Mirovine i doplatci za gluhonijeme osobe (zakoni br. 381 od 26. svibnja 1970. i br. 508 od 23. studenoga 1988.);

(d)

Mirovine i doplatci za slijepe civilne osobe (zakoni br. 382 od 27. svibnja 1970. i br. 508 od 23. studenoga 1988.);

(e)

Davanja uz najnižu mirovinu (zakoni br. 218 od 4. travnja 1952., br. 638 od 11. studenoga 1983. i br. 407 od 29. prosinca 1990.);

(f)

Davanja uz doplatak za invaliditet (Zakon br. 222 od 12. lipnja 1984.);

(g)

Socijalni doplatak (Zakon br. 335 od 8. kolovoza 1995.);

(h)

Socijalni dodatak (članak 1. stavci 1. i 12. Zakona br. 544 od 29. prosinca 1988. i njegovih naknadnih izmjena).

LATVIJA

(a)

Državno davanje za socijalnu sigurnost (Zakon o državnim socijalnim davanjima od 1. siječnja 2003.);

(b)

Doplatak za nadoknadu troškova prijevoza osobama s invaliditetom s ograničenom mobilnošću (Zakon o državnim socijalnim davanjima od 1. siječnja 2003.).

LITVA

(a)

Invalidska i starosna mirovina s naslova socijalne pomoći (Zakon iz 1994. o mirovinama s naslova socijalne pomoći br. I-675, članci 5. i 6., kako su izmijenjeni);

(b)

Nadoknada za pomoć (Zakon iz 1994. o mirovinama s naslova socijalne pomoći br. I-675, članak 12., kako je izmijenjen);

(c)

Nadoknada troškova prijevoza za osobe s invaliditetom koje imaju problema s mobilnošću (Zakon iz 2000. o nadoknadi troškova prijevoza, članci 7. i 7.1, kako su izmijenjeni).

LUKSEMBURG

Dohodak za osobe s teškim invaliditetom (članak 1. stavak 2. Zakona od 12. rujna 2003.), uz iznimku osoba kojima je priznat status radnika s invaliditetom i koji su zaposleni na matičnom tržištu rada ili u zaštićenom okružju.

MALTA

(a)

Dodatni doplatak (članak 73. Zakona o socijalnoj sigurnosti (Cap. 318) 1987.);

(b)

Starosna mirovina (Zakon o socijalnoj sigurnosti (Cap. 318) 1987.).

NIZOZEMSKA

(a)

Zakon o potpori radu i zapošljavanju mladih osoba s invaliditetom od 24. travnja 1997. (Wet Wajong);

(b)

Zakon o dopunskim davanjima od 6. studenoga 1986. (TW).

POLJSKA

(a)

Socijalna mirovina (Renta socjalna) (Zakon od 27. lipnja 2003. o socijalnim mirovinama) (Ustawa o rencie socjalnej);

(b)

Dopunska roditeljska davanja (Rodzicielskie świadczenie uzupełniające Mama 4+), Zakon od 31. siječnja 2019. o dopunskim roditeljskim davanjima (Ustawa o rodzicielskim świadczeniu uzupełniającym);

(c)

Dopunska davanja za osobe koje ne mogu samostalno živjeti (Świadczenie uzupełniające dla osób niezdolnych do samodzielnej egzystencji), Zakon od 31. srpnja 2019. o dopunskim davanjima za osobe koje ne mogu samostalno živjeti (Ustawa o świadczeniu uzupełniającym dla osób niezdolnych do samodzielnej egzystencji).

PORTUGAL

(a)

Nedoprinosna državna starosna mirovina (Zakonski dekret br. 464/80 od 13. listopada 1980., kako je izmijenjen);

(b)

Nedoprinosna udovička i udovčeva mirovina (Regulatorni dekret br. 52/81 od 11. studenoga 1981.);

(c)

Solidarni dodatak za starije osobe (Zakonski dekret br. 232/2005 od 29. prosinca 2005., kako je izmijenjen).

SLOVAČKA

(a)

Pravo na usklađivanje mirovina priznato je prije 1. siječnja 2004. u slučaju mirovina koje predstavljaju jedini izvor prihoda;

(b)

Pravo na socijalnu mirovinu priznato je prije 1. siječnja 2004.

ŠPANJOLSKA

(a)

Najniži zajamčeni dohodak (Zakon br. 13/82 od 7. travnja 1982.);

(b)

Novčana davanja kao pomoć starijim osobama i osobama s invaliditetom koje su nesposobne za rad (Kraljevski dekret br. 2620/81 od 24. srpnja 1981.):

i.

invalidske i starosne nedoprinosne mirovine kako je predviđeno u glavi VI. poglavlju II. pročišćenog teksta Općeg zakona o socijalnoj sigurnosti, koji je odobren Kraljevskim zakonodavnim dekretom br. 8/2015 od 30. listopada 2015.; i

ii.

davanja koja se priznaju kao dodatak uz te mirovine, predviđene zakonodavstvom autonomnih zajednica (Comunidades Autonómas), pri čemu ti dodatci jamče najniži prihod za osnovne životne potrebe uzimajući u obzir gospodarsku i socijalnu situaciju u dotičnim autonomnim zajednicama (Comunidades Autonómas);

(c)

Doplatci za promicanje mobilnosti i nadoknadu troškova prijevoza (Zakon br. 13/1982 od 7. travnja 1982.).

ŠVEDSKA

(a)

Dodatak za stanovanje (poglavlja od 100. do 103. Zakonika o socijalnom osiguranju [2010:110]);

(b)

Financijska potpora za starije osobe (poglavlje 74. Zakonika o socijalnom osiguranju [2010:110]).

DIO 2.

DAVANJA ZA DUGOTRAJNU NJEGU

(članak SSC.3. stavak 4. točka (d) ovog Protokola)

i.   UJEDINJENA KRALJEVINA

(a)

Doplatak za skrb (Zakon o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti iz 1992., Propisi o socijalnoj sigurnosti (doplatak za skrb) iz 1991., Zakon o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti (Sjeverna Irska) iz 1992. i Propisi o socijalnoj sigurnosti (doplatak za skrb) (Sjeverna Irska) iz 1992.);

(b)

Doplatak za njegovatelja (Zakon o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti iz 1992., Propisi o socijalnoj sigurnosti (doplatak za njegu osoba s invaliditetom) iz 1976., Zakon o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti (Sjeverna Irska) iz 1992.) i Propisi o socijalnoj sigurnosti (doplatak za njegu osoba s invaliditetom) iz 1976. (Sjeverna Irska);

(c)

Doplatak za osobe s invaliditetom, dio koji se odnosi na skrb (Zakon o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti iz 1992., Propisi o socijalnoj sigurnosti (doplatak za osobe s invaliditetom) iz 1991., Zakon o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti (Sjeverna Irska) iz 1992. i Propisi o socijalnoj sigurnosti (doplatak za osobe s invaliditetom) (Sjeverna Irska) iz 1992.);

(d)

Plaćanje za osobnu neovisnost, dio koji se odnosi na svakodnevni život (Zakon o reformi socijalne skrbi iz 2012. (dio 4.), Propisi o socijalnoj sigurnosti (plaćanje za osobnu neovisnost) iz 2013., Propisi o plaćanju za osobnu neovisnost (prijelazne odredbe) iz 2013., Propisi o plaćanju za osobnu neovisnost (prijelazne odredbe) (izmjena) iz 2019., Odluka o reformi socijalne skrbi (Sjeverna Irska) iz 2015. (dio 5.), Propisi o plaćanju za osobnu neovisnost (Sjeverna Irska) 2016., Propisi o plaćanju za osobnu neovisnost (prijelazne odredbe) (Sjeverna Irska) iz 2016. i Propisi o plaćanju za osobnu neovisnost (prijelazne odredbe) (izmjena) (Sjeverna Irska) iz 2019.;

(e)

Dodatak na doplatak za njegovatelja (Zakon o socijalnoj sigurnosti (Škotska) iz 2018.);

(f)

Bespovratna sredstva za mladog njegovatelja (Propisi o pomoći za njegovatelja (bespovratna sredstva za mladog njegovatelja) (Škotska) iz 2020., kako je izmijenjeno);

(g)

Pomoć za grijanje djece zimi (Propisi o pomoći za grijanje zimi za djecu i mlade (Škotska) iz 2020. (SSI 2020/352)).

ii.   DRŽAVE ČLANICE

AUSTRIJA

Savezni zakon o doplatku za dugotrajnu njegu (Bundespflegegeldgesetz, BPGG), izvorna verzija BGBl. br. 110/1993, kako je izmijenjen: Pflegegeld (članak 1.), Pflegekarenzgeld (članak 21.c).

BELGIJA

(a)

Članak 93. stavak 8. i poglavlje V.a Zakona o obveznom osiguranju za zdravstvenu skrb i davanje za slučaj bolesti (Loi relative à l’ assurance obligatoire soins de santé et indemnités/Wet betreffende de verplichte verzekering voor geneeskundige verzorging en uitkeringen), koordiniran 14. srpnja 1994.;

(b)

Zakon od 27. veljače 1987. o doplatcima za osobe s invaliditetom (Loi relative aux personnes handicapées/Wet betreffende de tegemoetkomingen aan gehandicapten);

(c)

Flamanska socijalna zaštita (Vlaamse sociale bescherming): Dekret Flamanskog parlamenta od 18. svibnja 2018. o organizaciji flamanske socijalne zaštite (Decreet houdende Vlaamse sociale bescherming) i nalozi flamanske vlade od 30. studenoga 2018.:

glava II. Novčana davanja, Dekret Flamanskog parlamenta od 18. svibnja 2018. o organizaciji flamanske socijalne zaštite (Decreet houdende Vlaamse sociale bescherming):

članak 4. stavak 1. i članci od 77. do 83. Dekreta Flamanskog parlamenta od 18. svibnja 2018. o organizaciji flamanske socijalne zaštite (Decreet van 18 mei 2018 houdende Vlaamse sociale bescherming), proračun za njegu nemoćnih osoba;

članak 4. stavak 2. i članci od 84. do 90. Dekreta Flamanskog parlamenta od 18. svibnja 2018. o organizaciji flamanske socijalne zaštite (Decreet van 18 mei 2018 houdende Vlaamse sociale bescherming), proračun za njegu starijih osoba kojima je potrebna njega;

članak 4. stavak 3. i članci od 91. do 94. Dekreta Flamanskog parlamenta od 18. svibnja 2018. o organizaciji flamanske socijalne zaštite (Decreet van 18 mei 2018 houdende Vlaamse sociale bescherming), proračun za osnovnu njegu;

(d)

Dekret od 13. prosinca 2018. o ponudama starijim ili uzdržavanim osobama te o palijativnoj skrbi (Dekret über die Angebote für Senioren und Personen mit Unterstützungsbedarf sowie über die Palliativpflege);

(e)

Dekret od 4. lipnja 2007. o domovima za psihijatrijsku njegu (Dekret über die psychiatrischen Pflegewohnheime);

(f)

Dekret vlade od 20. lipnja 2017. o pomagalima za mobilnost (Erlass über die Mobilitätshilfen);

(g)

Dekret od 13. prosinca 2016. o osnivanju ureda Germanofone zajednice za samoodređen život (Dekret zur Schaffung einer Dienststelle der Deutschsprachigen Gemeinschaft für selbstbestimmtes Leben);

(h)

Kraljevski dekret od 5. ožujka 1990. o doplatku za pomoć starijim osobama (Königliches Dekret vom 5. März 1990 über die Beihilfe für ältere Menschen);

(i)

Nalog od 21. prosinca 2018. o briselskim tijelima zdravstvenog osiguranja u području zdravstvene skrbi i pomoći osobama (Ordonnantie van 21 december 2018 betreffende de Brusselse verzekeringsinstellingen in het domein van de gezondheidszorg en de hulp aan personen/Ordonnance du 21 décembre 2018 relative aux organismes assureurs bruxellois dans le domaine des soins de santé et de l’aide aux personnes);

(j)

Članak 215.a Kraljevskog dekreta od 3. srpnja 1996. o provedbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i davanjima, koordiniran 14. srpnja 1994. (Artikel 215 bis Koninklijk Besluit van 3 juli 1996 tot uitvoering van de wet betreffende de verplichte verzekering voor geneeskundige verzorging en uitkeringen, gecoördineerd op 14 juli 1994/ Article 215 bis Arrêté royal du 3 juillet 1996 portant application de la loi sur l’assurance obligatoire des soins de santé et des prestations, coordonné le 14 juillet 1994);

(k)

Članak 12. Kraljevskog dekreta od 20. srpnja 1971. o provedbi davanja iz osiguranja i davanja u slučaju majčinstva u korist samozaposlenih osoba i bračnih drugova koji pomažu samozaposlenim osobama (Artikel 12 Koninklijk Besluit van 20 juli 1971 betreffende de uitvoering houdende instelling van een uitkeringsverzekering en een moederschapsverzekering ten voordele van de zelfstandigen en van de meewerkende echtgenoten/ Article 12 Arrêté royal du 20 juillet 1971 relatif à la mise en place de l’assurance de prévoyance et de l’assurance maternité au profit des indépendants et des conjoints aidants);

(l)

Članci od 43/32. do 43/46. Valonskog zakonika za socijalnu zaštitu i zdravlje: doplatak za pomoć starijim osobama;

(m)

Članak 799. Valonskog regulatornog zakonika za socijalnu zaštitu i zdravlje: proračun za osobnu pomoć;

(n)

Dekret od 8. veljače 2018. o upravljanju i isplati obiteljskih davanja;

(o)

Zakon od 19. prosinca 1939. o obiteljskim doplatcima (LGAF): obiteljski doplatak;

(p)

Nalog od 10. prosinca 2020. o doplatku za pomoć starijim osobama (Ordonnantie van 10 december betreffende de tegemoetkoming voor hulp aan bejaarden/Ordonnance du 10 décembre 2020 relative à l’allocation pour l’aide aux personnes âgées);

(q)

Dekret Flamanskog parlamenta od 18. svibnja 2018. o organizaciji flamanske socijalne zaštite (Decreet van 18 mei 2018 houdende Vlaamse sociale bescherming) i nalozi flamanske vlade od 30. studenoga 2018.:

članak 4. stavak 4. i članci od 140. do 153. Dekreta Flamanskog parlamenta od 18. svibnja 2018. o organizaciji flamanske socijalne zaštite: financiranje centara za rezidencijalnu skrb;

članak 4. stavak 5. Dekreta Flamanskog parlamenta od 18. svibnja 2018. o organizaciji flamanske socijalne zaštite i članci od 54. do 72. Dekreta od 6. srpnja 2018. o preuzimanju sektora domova za psihijatrijsku njegu, inicijativa za stanovanje uz podršku, sporazuma o rehabilitaciji, rehabilitacijskih bolnica i multidisciplinarnih timova za savjetovanje o palijativnoj skrbi u pogledu financiranja domova za psihijatrijsku njegu i inicijativa za stanovanje uz podršku (Decreet van 6 juli 2018 betreffende de overname van de sectoren psychiatrische verzorgingstehuizen, initiatieven van beschut wonen, revalidatieovereenkomsten, revalidatieziekenhuizen en multidisciplinaire begeleidingsequipes voor palliatieve verzorging voor wat betreft de financiering van de psychiatrische verzorgingstehuizen en de initiatieven van beschut wonen);

članak 4. stavak 9. i članci od 105. do 135. Dekreta Flamanskog parlamenta od 18. svibnja 2018. o pomagalima za mobilnost;

(r)

Dekret od 13. prosinca 2018. o ponudama starijim ili uzdržavanim osobama te o palijativnoj skrbi (Dekret vom 13. Dezember 2018 über die Angebote für Senioren und Personen mit Unterstützungsbedarf sowie über die Palliativpflege);

(s)

Dekret od 4. lipnja 2007. o domovima za psihijatrijsku njegu (Dekret über die psychiatrischen Pflegewohnheime);

(t)

Dekret vlade od 20. lipnja 2017. o pomagalima za mobilnost (Erlass über die Mobilitätshilfen);

(u)

Dekret od 13. prosinca 2016. o osnivanju ureda Germanofone zajednice za samoodređen život (Dekret zur Schaffung einer Dienststelle der Deutschsprachigen Gemeinschaft für selbstbestimmtes Leben);

(v)

Kraljevski dekret od 5. ožujka 1990. o doplatku za pomoć starijim osobama (Königliches Dekret vom 5. März 1990 über die Beihilfe für ältere Menschen);

(w)

Dekret vlade od 19. prosinca 2019. o prijelaznim aranžmanima koji se odnose na postupak za dobivanje prethodnog odobrenja ili odobrenja za pokriće ili podjelu troškova dugoročne rehabilitacije u inozemstvu (Erlass der Regierung zur übergangsweisen Regelung des Verfahrens zur Erlangung einer Vorabgenehmigung oder Zustimmung zwecks Kostenübernahme oder Kostenbeteiligung für eine Langzeitrehabilitation im Ausland);

(x)

Nalog od 21. prosinca 2018. o briselskim tijelima zdravstvenog osiguranja u području zdravstvene skrbi i pomoći osobama (Ordonnantie van 21 december 2018 betreffende de Brusselse verzekeringsinstellingen in het domein van de gezondheidszorg en de hulp aan personen/Ordonnance du 21 décembre 2018 relative aux organismes assureurs bruxellois dans le domaine des soins de santé et de l’aide aux personnes);

(y)

Koordinirani zakon o bolnicama i drugim ustanovama za skrb od 10. srpnja 2008.:

naknade koje pružaju domovi za psihijatrijsku njegu (MSP) i skrb u staračkim domovima (MR) te centri za dnevnu skrb (CSJ): članak 170.;

usluge koje pružaju inicijative za stanovanje uz podršku (IHP): članak 6.;

(z)

Zakon o obveznoj zdravstvenoj skrbi i osiguranju od profesionalne odgovornosti, koordiniran 14. srpnja 1994.:

davanja koja pružaju domovi za psihijatrijsku njegu (MSP): članci 34. i 11.e: davanja koja pružaju MSP-ovi;

skrb u staračkim domovima (MR) te centrima za dnevnu skrb (CSJ): članak 26., članak 34. stavci 11. i 12., članak 37. stavak 12. i članak 69. stavak 4.;

prestanak pušenja: članak 34. stavci 1. i 24. (predviđa se da zdravstvena davanja uključuju pomoć za prestanak pušenja te s tim povezane lijekove);

(aa)

Kraljevski dekret od 18. srpnja 2001. o utvrđivanju pravila prema kojima se utvrđuju financijska sredstva, broj dana boravka i cijena po danu boravka za inicijative za stanovanje uz podršku: usluge koje pružaju inicijative za stanovanje uz podršku (IHP);

(bb)

Kraljevski dekret od 31. kolovoza 2009. o sudjelovanju zdravstvenog osiguranja i osiguranja nadoknade troškova za pomoć pri prestanku pušenja;

(cc)

Valonski zakonik za socijalnu zaštitu i zdravlje:

davanja koja pružaju domovi za psihijatrijsku njegu (MSP) i usluge koje pružaju inicijative za stanovanje uz podršku (IHP): članak 43/7. stavak 6.;

skrb u staračkim domovima (MR) te centrima za dnevnu skrb (CSJ): članak 43/7. stavak 4.;

centri za funkcionalni preodgoj: članak 43/7. stavak 3.: skrb potrebna u centrima za dugotrajnu rehabilitacijsku skrb iz sporazuma o rehabilitaciji sklopljenima s centrima za funkcionalni preodgoj predviđen člankom 43/2. stavcima 1. i 11. Valonskog zakonika za socijalnu zaštitu i zdravlje;

ustanove za prihvat i smještaj starijih osoba: članci od 334. do 410.;

ustanove za skrb: članci od 411. do 418.;

udruge za integriranu zdravstvenu skrb: članci od 419. do 433.;

mentalno zdravlje: članci od 539. do 624.;

potpora za obitelji i starije osobe: članci od 219. do 260.;

prestanak pušenja: članak 43/7. stavak 9.,

pomagala za mobilnost: članak 43/7. stavak 1.; Nalog valonske vlade od 11. travnja 2019. o utvrđivanju nomenklature davanja i intervencija iz članka 43/7. stavka 1. Zakonika za socijalnu zaštitu i zdravlje te članka 10/8. Valonskog regulatornog zakonika za socijalnu zaštitu i zdravlje;

palijativna skrb: članak 491/4. i članci u nastavku;

(dd)

Valonski regulatorni zakonik za socijalnu zaštitu i zdravlje: članak 726.:

usluge kratkotrajnog boravka, usluge smještaja za odrasle (SRA), usluge noćnog smještaja za odrasle (SRNA), usluge potpomognutog smještaja (SLS): članci od 1192. do 1314.;

usluge podrške u aktivnostima svakodnevnog života: članak 726.;

usluge pružanja olakšavajuće skrbi za njegovatelje koji su članovi obitelji i osobe s invaliditetom: članak 831/1.;

usluge pružanja podrške za njegu u obiteljskom okruženju: članak 477.;

usluge podrške za odrasle: članak 552. stavak 2.;

usluge rane podrške: članak 552. stavak 1.;

usluge podrške pri integraciji: članak 630.;

usluge prevođenja na znakovni jezik: članak 831/77.;

potpora za individualnu integraciju: članak 784.;

funkcionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom: članak 832.;

specijalizirane usluge za prihvat mladih, usluge smještaja za mlade (SRJ): članci od 1314/97. do 1314/187.;

usluge dnevne skrbi za odrasle osobe (SAJA): članci od 1314/1. do 1314/96.;

(ee)

Dekret od 9. ožujka 2017. o cijeni smještaja i financiranju određene opreme za usluge temeljnog održavanja medicinsko-tehničke opreme u bolnicama: zdravstveno-socijalna infrastruktura;

(ff)

Nalog valonske vlade od 15. svibnja 2008.: zdravstveno-socijalna infrastruktura;

(gg)

Kraljevski dekret od 14. svibnja 2003.: usluge integrirane kućne njege;

(hh)

Sporazum o suradnji od 31. prosinca 2018. između Flamanske zajednice, Valonske regije, Komisije Frankofone zajednice, Zajedničke komisije zajednica i Germanofone zajednice u pogledu pomagala za mobilnost (Samenwerkingsakkoord van 31 december 2018 tussen de Vlaamse Gemeenschap, de Franse Gemeenschapscommissie en de Gemeenschappelijke Gemeenschapscommissie betreffende de mobiliteitshulpmiddelen/ Accord de collaboration du 31 décembre 2018 entre la Communauté flamande, la Commission communautaire française et la Commission communautaire commune sur les aides à la mobilité);

(ii)

Sporazum o suradnji od 31. prosinca 2018. između Flamanske zajednice, Komisije Frankofone zajednice i Zajedničke komisije zajednica o jedinstvenoj kontaktnoj točki za pomagala za mobilnost u dvojezičnoj Regiji glavnoga grada Bruxellesa (Samenwerkingsakkoord van 31 december 2018 tussen de Vlaamse Gemeenschap, de Franse Gemeenschapscommissie en de Gemeenschappelijke Gemeenschapscommissie betreffende het uniek loket voor de mobiliteitshulpmiddelen in het tweetalige gebied Brussel-Hoofdstad/Accord de coopération du 31 décembre 2018 entre la Communauté flamande, la Commission communautaire française et la Commission communautaire commune relatif au guichet unique pour les aides à la mobilité dans la région bilingue de Bruxelles-Capitale).

BUGARSKA

(a)

Članak 103. Zakonika o socijalnom osiguranju (член 103 от Кодекса за социално осигуряване), naslov iz 1999. izmijenjen 2003.;

(b)

Zakon o socijalnoj pomoći (Закон за социално подпомагане) iz 1998.;

(c)

Pravilnik o provedbi Zakona o socijalnoj pomoći (Правилник за прилагане на Закона за социално подпомагане) iz 1998.;

(d)

Zakon o osobama s invaliditetom (Закон за хората с увреждания) iz 2019.;

(e)

Zakon o osobnoj pomoći (Закон за личната помощ) iz 2019.;

(f)

Pravilnik o provedbi Zakona o osobama s invaliditetom (Правилник за прилагане на Закона за интеграция на хората с увреждания) iz 2019.;

(g)

Odluka o medicinskoj stručnosti (Наредба за медицинската експертиза) iz 2017.

HRVATSKA

(a)

Zakon o socijalnoj skrbi, NN 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19, 64/20 i 138/20:

zajamčena minimalna naknada;

naknada za troškove stanovanja;

pravo na troškove ogrjeva;

naknada za ugroženog kupca energenata;

jednokratna pomoć;

naknada za osobne potrebe korisnika smještaja;

naknada u vezi s obrazovanjem;

osobna invalidnina;

doplatak za pomoć i njegu;

naknada za status roditelja njegovatelja ili njegovatelja;

naknada do zaposlenja;

(b)

Zakon o udomiteljstvu (NN 115/18):

opskrbnina;

naknada za rad udomitelja.

CIPAR

(a)

Službe za socijalnu skrb (Υπηρεσίες Κοινωνικής Ευημερίας);

(b)

Propisi i dekreti o zajamčenom minimalnom dohotku i općenito o socijalnim davanjima (hitne potrebe i potrebe za skrbi), kako su izmijenjeni ili zamijenjeni; Zakoni o domovima za starije osobe i osobe s invaliditetom (Οι περί Στεγών για Ηλικιωμένους και Αναπήρους Νόμοι) od 1991. do 2011. [L. 222/91 i L. 65(I)/2011];

(c)

Zakoni o centrima za dnevnu skrb za odrasle (Οι περί Κέντρων Ενηλίκων Νόμοι) (L. 38(Ι)/1997 i L.64(Ι)/2011);

(d)

Program državnih potpora na temelju Uredbe 360/2012 o pružanju usluga od općeg gospodarskog interesa (de minimis) [Σχέδιο Κρατικών Ενισχύσεων ‘Ησσονος Σημασίας, βαση του Κανονισμού 360/2012 για την παροχή υπηρεσιών γενικού οικονομικού συμφέροντος];

(e)

Služba za upravljanje socijalnim davanjima (Υπηρεσία Διαχείρισης Επιδομάτων Πρόνοιας);

(f)

Zakon o zajamčenom minimalnom dohotku i općenito o socijalnim davanjima iz 2014., kako je izmijenjen ili zamijenjen;

(g)

Propisi i dekreti o zajamčenom minimalnom dohotku i općenito o socijalnim naknadama, kako su izmijenjeni ili zamijenjeni.

ČEŠKA

Doplatak za njegu u skladu sa Zakonom br. 108/2006 o socijalnim uslugama (Zákon o sociálních službách).

DANSKA

(a)

Pročišćeni akt o socijalnim uslugama (Lov om social service):

doplatak za skrb o bliskim rođacima koji žele umrijeti u vlastitom domu (Vederlag til pasning af nærtstående, der ønsker at dø i eget hjem);

pomoć za pokrivanje izgubljenih plaća za osobe koje skrbe o djetetu mlađem od 18 godina sa znatnim i trajnim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili onom koje boluje od invazivnih kroničnih ili dugotrajnih bolesti (Hjælp til dækning af tabt arbejdsfortjeneste til personer, som passer et barn under 18 med betydelig og varigt nedsat fysisk eller psykisk funktionsevne eller indgribende kronisk eller langvarig lidelse i hjemmet);

pokriće dodatnih troškova za djecu i mlade sa znatnim i trajnim fizičkim ili mentalnim oštećenjem ili one koji boluju od invazivnih kroničnih ili dugotrajnih bolesti (Dækning af merudgifter til børn og unge med betydelig og varigt nedsat fysisk eller psykisk funktionsevne eller indgribende kronisk eller langvarig lidelse);

osobna pomoć i njega, osoba za podršku dementnim osobama i osoba za kontakt s osobama s fizičkim ili mentalnim oštećenjem ili s posebnim socijalnim problemima (Personlig hjælp og pleje, „plejetestamenter” og kontaktperson for voksne med nedsat fysisk eller psykisk funktionsevne eller med særlige sociale problemer);

pomagala, pomoć pri prilagodbi smještaja za osobe s trajnim fizičkim ili mentalnim oštećenjem (Hjælpemidler, hjælp til indretning af bolig for personer med varigt nedsat fysisk eller psykisk funktionsevne);

skrb kod kuće za bliske rođake s invaliditetom ili teškim bolestima, uključujući neizlječive bolesti (Pasning af nærtstående med handicap eller alvorlig, herunder uhelbredelig, lidelse i hjemmet);

(b)

Pročišćeni akt o stambenim subvencijama (Lov om individuel boligstøtte):

subvencija za troškove stanovanja u privatnim stambenim zadrugama koje su prikladne za osobe s teškim invaliditetom (Støtte til udgifter til bolig i private andelsboligforeninger, der er egnet for stærkt bevægelseshæmmede);

(c)

Pročišćeni akt o socijalnom stanovanju (Lov om almene boliger):

pristup osoba s invaliditetom različitim vrstama stambenih objekata uređen Aktom (Adgang for handicappede til boligtyper omfattet af loven).

ESTONIJA

(a)

Zakon o socijalnoj skrbi (Sotsiaalhoolekande seadus) iz 2016.;

(b)

Zakon o socijalnim davanjima za osobe s invaliditetom (Puuetega inimeste sotsiaaltoetuste seadus) iz 1999.

FRANCUSKA

(a)

Dodatak za treću stranu (majoration pour tierce personne, MTP): članci L.341-4. i L.355-1. Zakonika o socijalnoj sigurnosti (Code de la sécurité sociale);

(b)

Dopunsko davanje za pomoć trećoj osobi (prestation complémentaire pour recours à tierce personne): članak L.434-2. Zakonika o socijalnoj sigurnosti;

(c)

Posebni dodatak za obrazovanje djeteta s invaliditetom (complément d’allocation d’éducationde l’enfant handicapé): članak L.541-1. Zakonika o socijalnoj sigurnosti;

(d)

Doplatak za invaliditet (prestation de compensation du handicap, PCH): članci od L.245-1. do L.245-14. Zakonika o socijalnim mjerama i obitelji (Code de l’action sociale et des familles);

(e)

Doplatak za gubitak samostalnosti (allocation personnalisée d’autonomie, APA): članci od L.232-1. do L.232-28. Zakonika o socijalnim mjerama i obitelji (Code de l’action sociale et des familles).

NJEMAČKA

Davanja za dugotrajnu skrb na temelju poglavlja 4. sveska XI. Socijalnog zakonika (Leistungen der Pflegeversicherung nach Kapitel 4 des Elften Buches Sozialgesetzbuch).

GRČKA

(a)

Zakon br. 1140/1981, kako je izmijenjen;

(b)

Zakonodavni dekret br. 162/73 i Zajednička ministarska odluka br. Π4β/5814/1997;

(c)

Ministarska odluka br. Π1γ/ΑΓΠ/οικ.14963 od 9. listopada 2001.;

(d)

Zakon br. 4025/2011;

(e)

Zakon br. 4109/2013;

(f)

Zakon br. 4199/2013, članak 127.;

(g)

Zakon br. 4368/2016, članak 334.;

(h)

Zakon br. 4483/2017, članak 153.;

(i)

Zakon br. 498/1-11-2018, članci 28., 30. i 31. o „Uredbi o jedinstvenim zdravstvenim davanjima” nacionalne organizacije pružatelja zdravstvenih usluga (EOPYY).

MAĐARSKA

Davanja za dugotrajnu skrb za osobe koje pružaju osobnu njegu (Zakon III. iz 1993. o socijalnoj upravi i socijalnoj pomoći kako je dopunjen dekretima vlade i ministarskim dekretima).

IRSKA

(a)

Zakon o programu potpore za domove za starije i nemoćne iz 2009. (br. 15 iz 2009.);

(b)

Doplatak za kućnu njegu (pročišćeni tekst Zakona o socijalnoj skrbi iz 2005., dio 3. poglavlje 8.A.).

ITALIJA

(a)

Zakon br. 118 od 30. ožujka 1971. o invalidskim davanjima za civile (Legge 30 Marzo 1971, n. 118 – Conversione in Legge del D.L. 30 gennaio 1971, n. 5 e nuove norme in favore dei mutilati ed Invalidi civili);

(b)

Zakon br. 18 od 11. veljače 1980. o doplatku za stalnu njegu (Legge 11 Febbraio 1980, n. 18 – Indennità di accompagnamento agli Invalidi Civili totalmente inabili);

(c)

Zakon br. 104 od 5. veljače 1992., članak 33. (Okvirni zakon o invaliditetu) (Legge 5 Febbraio 1992, n. 104 – Legge-quadro per l’assistenza, l’integrazione sociale e i diritti delle persone handicappate);

(d)

Zakonodavni dekret br. 112 od 31. ožujka 1998. o prijenosu zakonodavnih zadaća i upravnih nadležnosti s države na regije i lokalne subjekte (Decreto Legislativo 31 Marzo 1998, n. 112 – Conferimento di funzioni e compiti amministrativi dello Stato alle regioni ed agli enti locali, in attuazione del capo I della Legge 15 Marzo 1997, n. 59);

(e)

Zakon br. 183 od 4. studenoga 2010., članak 24., kojim se mijenjaju pravila o dozvolama za pomoć osobama s invaliditetom u teškim situacijama (Legge n. 183 del 4 Novembre 2010, art. 24. – Modifiche alla disciplina in materia di per l’assistenza a portatori di handicap in situazione di gravità);

(f)

Zakon br. 147 od 27. prosinca 2013. koji sadržava odredbe za izradu godišnjeg i višegodišnjeg državnog proračuna – Zakon o stabilnosti iz 2014. (Disposizioni per la formazione del bilancio annuale e pluriennale dello Stato – Legge di stabilità 2014).

LATVIJA

(a)

Zakon o socijalnim uslugama i socijalnoj pomoći (Sociālo pakalpojumu un sociālās palīdzības likums), 31.10.2002.;

(b)

Zakon o medicinskom liječenju (Ārstniecības likums), 12.6.1997.;

(c)

Zakon o pravima pacijenata (Pacientu tiesību likums), 30.12.2009.;

(d)

Propisi Kabineta ministara br. 555 o organizaciji zdravstvene zaštite i postupku plaćanja (Ministru kabineta 2018. gada 28. augusta noteikumi Nr.555 „Veselības aprūpes pakalpojumu organizēšanas un samaksas kārtība”), 28.8.2018.;

(e)

Propisi Kabineta ministara br. 275 o postupcima za plaćanje usluga socijalne skrbi i socijalne rehabilitacije i o postupcima pokrivanja troškova usluga iz proračuna lokalne uprave (Ministru kabineta 2003. gada 27. maija noteikumi Nr. 275 „Sociālās aprūpes un sociālās rehabilitācijas pakalpojumu samaksas kārtība un kārtība, kādā pakalpojuma izmaksas tiek segtas no pašvaldības budžeta”), 27.5.2003.;

(f)

Propisi Kabineta ministara br. 138 o primanju socijalnih usluga i socijalne pomoći (Ministru kabineta 2019. gada 2. aprīļa noteikumi Nr 138 „Noteiku mi par sociālo pakalpojumu un sociālās palīdzības saņemšanu”), 2.4.2019.;

(g)

Zakon o državnim socijalnim davanjima – doplatak za osobe s invaliditetom kojima je potrebna skrb (Valsts sociālo pabalstu likums), 1.1.2003.

LITVA

(a)

Zakon Republike Litve od 29. lipnja 2016. o nadoknadama ciljnih vrijednosti br. XII-2507 (Lietuvos Respublikos tikslinių kompensacijų įstatymas);

(b)

Zakon Republike Litve od 21. svibnja 1996. o zdravstvenom osiguranju br. I-1343 (Lietuvos Respublikos sveikatos draudimo įstatymas);

(c)

Zakon Republike Litve od 19. srpnja 1994. o sustavu zdravstvene zaštite br. I-552 (Lietuvos Respublikos sveikatos sistemos įstatymas);

(d)

Zakon Republike Litve od 6. lipnja 1996. o ustanovama za zdravstvenu skrb br. I-1367 (Lietuvos Respublikos sveikatos priežiūros įstaigų įstatymas).

LUKSEMBURG

Davanja podložna osiguranju za dugotrajnu skrb na temelju Zakonika o socijalnoj sigurnosti, svezak V. – osiguranje za dugotrajnu njegu, odnosno:

njega i potpora u obavljanju aktivnosti svakodnevnog života;

aktivnosti za podupiranje samostalnosti i autonomije;

aktivnosti za individualni nadzor, nadzor grupe i noćni nadzor;

osposobljavanje za njegovatelje;

pomoć u kućanskim poslovima;

pomoćne aktivnosti u ustanovi za dugotrajnu njegu;

paušalni doplatak za proizvode za inkontinenciju;

asistivna tehnologija i osposobljavanje za asistivnu tehnologiju;

prilagođavanje doma;

paušalno novčano davanje kojim se zamjenjuje davanje u naravi za aktivnosti svakodnevnog života i aktivnosti pomoći u kućanstvu koje pruža njegovatelj u skladu s kratkim opisom njege i pomoći;

pokrivanje doprinosa za mirovinsko osiguranje njegovatelja;

paušalna novčana davanja za određenu bolest.

MALTA

(a)

Zakon o socijalnoj sigurnosti (Att dwar is-Sigurta’; Socjali) (Cap. 318);

(b)

Supsidijarno zakonodavstvo 318.19: propisi o cijenama ustanova i hostela u državnom vlasništvu (Regolamenti dwar it-Trasferiment ta' Fondi għal Hostels Statali Indikati);

(c)

Supsidijarno zakonodavstvo 318.17: propisi o prijenosu sredstava (kreveti koje financira vlada) (Regolamenti dwar it-Trasferiment ta' Fondi għal Sodod Iffinanzjati mill-Gvern);

(d)

Supsidijarno zakonodavstvo 318.13: propisi o cijenama usluga smještaja koje financira država (Regolamenti dwar Rati għal Servizzi residenzjali Finanzjali mill-Istat);

(e)

Doplatak za njegovatelja – članak 68. stavak 1. točka (a) Zakona o socijalnoj sigurnosti;

(f)

Uvećani doplatak za njegovatelja – članak 68. stavak 1. točka (b) Zakona o socijalnoj sigurnosti.

NIZOZEMSKA

Zakon o dugotrajnoj njezi (Wet langdurige zorg (WLZ)), Zakon od 3. prosinca 2014.

POLJSKA

(a)

Doplatak za zdravstvenu zaštitu (zasiłek pielęgnacyjny), doplatak za posebnu njegu (specjalny zasiłek opiekuńczy), davanje za njegu (świadczenie pielęgnacyjne), Zakon od 28. studenoga 2003. o obiteljskim davanjima (Ustawa o świadczeniach rodzinnych);

(b)

Doplatak za njegovatelja (zasiłek dla opiekuna), Zakon od 4. travnja 2014. o utvrđivanju i isplati doplataka za njegovatelje (Ustawa o ustalaniu i wypłacaniu zasiłków dla opiekunów).

PORTUGAL

Socijalno osiguranje i jamčenje dostatnih sredstava

(a)

Dodatak za uzdržavanje: Zakonski dekret br. 265/99 od 14. srpnja 1999. (complemento por dependência), kako je izmijenjen;

(b)

Dodatak za uzdržavanje na temelju posebnog sustava za zaštitu u slučaju invaliditeta: Zakon br. 90/2009 od 31. kolovoza 2009., ponovno objavljen u pročišćenoj verziji Zakonskim dekretom br. 246/2015 od 20. listopada 2015. (regime especial de proteção na invalidez), kako je izmijenjen.

Sustav socijalne sigurnosti i nacionalna zdravstvena služba

(c)

Nacionalna mreža integrirane trajne skrbi: Zakonski dekret br. 101/06 od 6. lipnja 2006., ponovno objavljen u pročišćenoj verziji Zakonskim dekretom br. 136/2015 od 28. srpnja 2015. (rede de cuidados continuados integrados);

(d)

Integrirana trajna skrb u području mentalnog zdravlja: Zakonski dekret br. 8/2010 od 28. siječnja 2010., kako je izmijenjen i ponovno objavljen Zakonskim dekretom br. 22/2011 od 10. veljače 2011. o osnivanju jedinica i timova za integriranu trajnu skrb u području mentalnog zdravlja (unidades e equipas de cuidados continuados integrados de saúde mental);

(e)

Pedijatrijska skrb (nacionalna mreža za integriranu trajnu skrb): Dekret br. 343/2015 od 12. listopada 2015. o standardima kojima se uređuje bolnička i ambulantna pedijatrijska skrb u okviru nacionalne mreže trajne integrirane skrbi (condições de instalação e funcionamento das unidades de internamento de cuidados integrados e de ambulatório pediátricas da Rede Nacional de Cuidados Continuados Integrados);

(f)

Neformalni pružatelj skrbi (doplatak): Zakon br. 100/2019 od 6. rujna o statusu neformalnog pružatelja skrbi (Estatuto do cuidador informal).

RUMUNJSKA

(a)

Zakon br. 448/2006 od 6. prosinca 2006. o zaštiti i promicanju prava osoba s invaliditetom, kako je naknadno izmijenjen i dopunjen:

naknade dodijeljene osobama s invaliditetom, odnosno mjesečni dopunski osobni proračun za odrasle i djecu s invaliditetom i mjesečna naknada za odrasle osobe s invaliditetom, predviđeni člankom 58. stavkom 4. Zakona br. 448/2006 o zaštiti i promicanju prava osoba s invaliditetom, s naknadnim izmjenama i dopunama;

naknada za pratnju predviđena člankom 42. stavkom 4. i člankom 43. Zakona br. 448/2006 o zaštiti i promicanju prava osoba s invaliditetom, kako je naknadno izmijenjen i dopunjen;

naknada za pratnju za odrasle osobe s teškim oštećenjem vida, predviđena člankom 42. stavkom 1. i člankom 58. stavkom 3. Zakona br. 448/2006 o zaštiti i promicanju prava osoba s invaliditetom, kako je naknadno izmijenjen i dopunjen; mjesečni doplatak za hranu koji se dodjeljuje djeci zaraženoj virusom HIV-a/oboljeloj od AIDS-a, predviđen člankom 58. stavkom 2. Zakona br. 448/2006 o zaštiti i promicanju prava osoba s invaliditetom, kako je naknadno izmijenjen i dopunjen;

(b)

Zakon br. 584/2002 o mjerama za sprečavanje širenja AIDS-a u Rumunjskoj i zaštitu osoba zaraženih HIV-om ili oboljelih od AIDS-a, kako je naknadno izmijenjen i dopunjen:

mjesečni doplatak za hranu koji se dodjeljuje na temelju Zakona br. 584/2002 o mjerama za sprečavanje širenja AIDS-a u Rumunjskoj i za zaštitu osoba zaraženih HIV-om ili oboljelih od AIDS-a.

SLOVENIJA

Ne postoji poseban zakon o dugotrajnoj njezi.

Davanja za dugotrajnu njegu uključena su u sljedeće zakone:

(a)

Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju (Zakon o pokojninskem in invalidskem zavarovanju) (Službeni list Republike Slovenije br. 96/2012, kako je naknadno izmijenjen);

(b)

Zakon o financijskoj socijalnoj pomoći (Zakon o socialno vartsvenih prejemkih) (Službeni list Republike Slovenije br. 61/2010, kako je naknadno izmijenjen);

(c)

Zakon o ostvarivanju prava na javna sredstva (Zakon o uveljavljanju pravic iz javnih sredstev) (Službeni list Republike Slovenije br. 62/2010, kako je naknadno izmijenjen);

(d)

Zakon o socijalnoj zaštiti (Zakon o socialnem varstvu) (Službeni list Republike Slovenije br. 3/2004 – službeni pročišćeni tekst, kako je naknadno izmijenjen);

(e)

Zakon o roditeljskoj skrbi i obiteljskim davanjima (Zakon o starševskem varstvu in družinskih prejemkih) (Službeni list Republike Slovenije br. 110/2006 – službeni pročišćeni tekst, kako je naknadno izmijenjen);

(f)

Zakon o osobama sa psihičkim i fizičkim invaliditetom (Zakon o družbenem varstvu duševno in telesno prizadetih oseb) (Službeni list Republike Slovenije br. 41/83, kako je naknadno izmijenjen);

(g)

Zakon o zdravstvenoj skrbi i zdravstvenom osiguranju (Zakon o zdravstvenem varstvu in zdravstvenem zavarovanju) (Službeni list Republike Slovenije br. 72/2006 – službeni pročišćeni tekst, kako je naknadno izmijenjen);

(h)

Zakon o ratnim veteranima (Zakon o vojnih veteranih) (Službeni list Republike Slovenije br. 59/06 – službeni pročišćeni tekst, kako je naknadno izmijenjen);

(i)

Zakon o ratnim invalidima (Zakon o vojnih invalidih) (Službeni list Republike Slovenije br. 63/59 – službeni pročišćeni tekst, kako je naknadno izmijenjen);

(j)

Zakon o uravnoteženju javnih financija (Zakon za uravnoteženje javnih financ (ZUJF)) (Službeni list Republike Slovenije br. 40/2012 – službeni pročišćeni tekst, kako je naknadno izmijenjen);

(k)

Zakon o usklađivanju prijenosa pojedincima i kućanstvima u Republici Sloveniji (Zakon o usklajevanju transferjev posameznikom in gospodinjstvom v Republiki Sloveniji) (Službeni list Republike Slovenije br. 114/2006 – službeni pročišćeni tekst, kako je naknadno izmijenjen).

ŠPANJOLSKA

(a)

Zakon br. 39/2006 o promicanju osobne autonomije i pomoći osobama u situacijama ovisnosti od 14. prosinca 2006., kako je izmijenjen;

(b)

Ministarska odluka od 15. travnja 1969.;

(c)

Kraljevski dekret br. 1300/95 od 21. srpnja 1995., kako je izmijenjen;

(d)

Kraljevski dekret br. 1647/97 od 31. listopada 1997., kako je izmijenjen.

ŠVEDSKA

(a)

Doplatak za njegu (poglavlje 22. Zakonika o socijalnom osiguranju [2010:110]);

(b)

Doplatak za dodatne troškove (poglavlje 50. Zakonika o socijalnom osiguranju [2010:110]);

(c)

Doplatak za pomoć (poglavlje 51. Zakonika o socijalnom osiguranju [2010:110]);

(d)

Doplatak za korištenje automobila (poglavlje 52. Zakonika o socijalnom osiguranju [2010:110]).

DIO 3.

ISPLATE KOJE SU POVEZANE S GRANOM SOCIJALNE SIGURNOSTI NAVEDENOM U ČLANKU SSC.3. STAVKU 1. OVOG PROTOKOLA I KOJE SU PLAĆENE RADI POKRIVANJA TROŠKOVA GRIJANJA U HLADNIM VREMENSKIM UVJETIMA

(članak SSC.3. stavak 4. točka (f) ovog Protokola)

i.   UJEDINJENA KRALJEVINA

Plaćanje za gorivo za zimu (Zakon o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti iz 1992., Propisi o plaćanju za gorivo za zimu iz socijalnih sredstava iz 2000., Zakon o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti (Sjeverna Irska) iz 1992. i Propisi o plaćanju za gorivo za zimu (Sjeverna Irska) iz 2000.).

ii.   DRŽAVE ČLANICE

DANSKA

(a)

Zakon o socijalnim i državnim mirovinama, LBK br. 983 od 23.9.2019.;

(b)

Uredbe o socijalnim i državnim mirovinama, BEK br. 1602 od 27.12.2019.

PRILOG SSC-3.

VIŠE PRAVA ZA UMIROVLJENIKE KOJI SE VRAĆAJU U NADLEŽNU DRŽAVU

(članak SSC.25. stavak 2. ovog Protokola)

AUSTRIJA

BELGIJA

BUGARSKA

CIPAR

ČEŠKA

FRANCUSKA

NJEMAČKA

GRČKA

MAĐARSKA

LATVIJA

LITVA

LUKSEMBURG

NIZOZEMSKA

POLJSKA

PORTUGAL

RUMUNJSKA

SLOVENIJA

ŠPANJOLSKA

ŠVEDSKA

PRILOG SSC-4.

SLUČAJEVI U KOJIMA SE RAZMJERNI IZRAČUN ZANEMARUJE ILI SE NE PRIMJENJUJE

(članak SSC.47. stavci 4. i 5. ovog Protokola)

DIO1.

SLUČAJEVI U KOJIMA SE RAZMJERNI IZRAČUN ZANEMARUJE NA TEMELJU ČLANKA SSC.47. STAVKA 4.

AUSTRIJA

(a)

Svi zahtjevi za davanja na temelju Saveznog zakona od 9. rujna 1955. o općem socijalnom osiguranju (ASVG), Saveznog zakona od 11. listopada 1978. o socijalnom osiguranju osoba koje samostalno obavljaju djelatnost u obrtu i trgovini (GSVG), Saveznog zakona od 11. listopada 1978. o socijalnom osiguranju samostalnih poljoprivrednika (BSVG) te Saveznog zakona od 30. studenoga 1978. o socijalnom osiguranju samozaposlenih osoba u slobodnim profesijama (FSVG);

(b)

Svi zahtjevi za obiteljske mirovine na osnovi mirovinskog računa na temelju Općeg mirovinskog zakona (APG) od 18. studenoga 2004., uz iznimku slučajeva iz dijela 2.;

(c)

Svi zahtjevi za obiteljske mirovine iz austrijskih pokrajinskih liječničkih komora (Landesärztekammer) na razini osnovne naknade (osnovno i svako dopunsko davanje ili osnovna mirovina);

(d)

Svi zahtjevi za pomoć nadživjelim članovima obitelji iz mirovinskog fonda Austrijske veterinarske komore;

(e)

Svi zahtjevi za davanja s osnove udovičke mirovine i mirovine za djecu preminule osobe u skladu sa statutima socijalnih ustanova austrijskih odvjetničkih komora, dio A;

(f)

Svi zahtjevi za davanja na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju bilježnika od 3. veljače 1972. – NVG 1972.

CIPAR

Svi zahtjevi za starosne te udovičke i udovčeve mirovine.

DANSKA

Svi zahtjevi za mirovine iz zakona o socijalnim mirovinama, osim mirovina navedenih u Prilogu SSC-5. ovom Protokolu.

IRSKA

Svi zahtjevi za državnu mirovinu (doprinosna), udovičku mirovinu, udovčevu mirovinu i mirovinu nadživjelih registriranih partnera (doprinosne).

LATVIJA

Svi zahtjevi za obiteljske mirovine (Zakon o državnim mirovinama od 1. siječnja 1996.; Zakon o mirovinama koje financira država od 1. srpnja 2001.).

LITVA

Svi zahtjevi za obiteljske mirovine iz državnog socijalnog osiguranja izračunane na temelju osnovnog iznosa obiteljske mirovine (Zakon o mirovinama iz državnog socijalnog osiguranja).

NIZOZEMSKA

Svi zahtjevi za starosne mirovine na temelju Zakona o općem osiguranju za starost (AOW).

POLJSKA

Svi zahtjevi za starosne mirovine u sustavu definiranih davanja i obiteljske mirovine, osim u slučajevima u kojima ukupna razdoblja osiguranja navršena na temelju zakonodavstva više od jedne države iznose 20 godina ili više za žene i 25 godina za muškarce, a nacionalna razdoblja osiguranja iznose manje od toga (ali ne manje od 15 godina za žene i 20 godina za muškarce), s tim da se izračun obavlja na temelju članaka 27. i 28. Zakona od 17. prosinca 1998. (SL 2015, br. 748).

PORTUGAL

Svi zahtjevi za starosnu i obiteljsku mirovinu, osim u slučajevima u kojima ukupna razdoblja osiguranja navršena na temelju zakonodavstva više od jedne države iznose 21 ili više kalendarskih godina, a nacionalna razdoblja osiguranja iznose 20 ili manje godina, s tim da se izračun obavlja na temelju članaka 32. i 33. Zakonskog dekreta br. 187/2007 od 10. svibnja 2007., kako je izmijenjen.

SLOVAČKA

(a)

Svi zahtjevi za obiteljsku mirovinu (udovičku mirovinu, udovčevu mirovinu i mirovinu za djecu preminule osobe) izračunanu u skladu sa zakonodavstvom na snazi do 1. siječnja 2004., čiji iznos proizlazi iz mirovine koja se prethodno isplaćivala umrloj osobi;

(b)

Svi zahtjevi za mirovine izračunane na temelju Zakona br. 461/2003 zb. o socijalnoj sigurnosti, kako je izmijenjen.

ŠVEDSKA

(a)

Zahtjevi za starosnu mirovinu u obliku zajamčene mirovine za osobe rođene 1937. i ranije (poglavlje 66. Zakonika o socijalnom osiguranju [2010:110]);

(b)

Zahtjevi za starosnu mirovinu u obliku dopunske mirovine (poglavlje 63. Zakonika o socijalnom osiguranju [2010:110]).

UJEDINJENA KRALJEVINA

Svi zahtjevi za starosnu mirovinu, državnu mirovinu na temelju dijela 1. Zakona o mirovinama iz 2014., davanja udovicama i davanja za obudovjelost, s iznimkom onih za koje, tijekom porezne godine koja počinje 6.travnja 1975. ili poslije tog datuma:

i.

je dotična stranka navršila razdoblja osiguranja, zaposlenja ili boravišta na temelju zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine i države članice; a jedna (ili više) poreznih godina nije se smatrala godinom za stjecanje prava u smislu zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine;

ii.

bi se razdoblja osiguranja navršena na temelju zakonodavstva na snazi u Ujedinjenoj Kraljevini za razdoblja prije 5. srpnja 1948. uzimala u obzir u smislu primjene članka SSC.47.stavka 1. točke (b) ovog Protokola primjenom razdoblja osiguranja, zaposlenja ili boravišta navršenih na temelju zakonodavstva države članice.

Svi zahtjevi za dodatnu mirovinu na temelju Zakona o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti iz 1992., odjeljak 44., te Zakona o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti (Sjeverna Irska) iz 1992., odjeljak 44.

DIO 2.

SLUČAJEVI U KOJIMA SE PRIMJENJUJE ČLANAK SSC.47. STAVAK 5.

AUSTRIJA

(a)

Starosne i obiteljske mirovine koje iz njih proizlaze na temelju izračuna mirovine u skladu s Općim mirovinskim zakonom (APG) od 18. studenoga 2004.;

(b)

Obvezni doplatci na temelju članka 41. Saveznog zakona od 28. prosinca 2001., BGBl I br. 154 o općem platnom fondu austrijskih farmaceuta (Pharmazeutische Gehaltskasse für Österreich);

(c)

Starosne i prijevremene starosne mirovine austrijskih pokrajinskih liječničkih komora na razini osnovnog prava (osnovno i dopunsko davanje ili osnovna mirovina) i sva mirovinska davanja austrijskih pokrajinskih liječničkih komora na razini dodatnih prava (dodatna ili pojedinačna mirovina);

(d)

Starosna potpora iz mirovinskog fonda Austrijske veterinarske komore;

(e)

Davanja u skladu sa statutima socijalnih ustanova austrijskih odvjetničkih komora, dijelovi A i B, s iznimkom zahtjeva za davanja koja proizlaze iz udovičkih mirovina i mirovina za djecu preminule osobe u skladu sa statutima socijalnih ustanova austrijskih odvjetničkih komora, dio A;

(f)

Davanja socijalnih ustanova Savezne komore arhitekata i inženjera-konzultanata na temelju austrijskog Zakona o građevinarskoj komori (Ziviltechnikerkammergesetz) iz 1993. te statuta socijalnih ustanova, s iznimkom davanja za nadživjele osobe koja proizlaze iz tih davanja;

(g)

Davanja u skladu sa statutom socijalne ustanove Savezne komore profesionalnih računovođa i poreznih savjetnika na temelju austrijskog Zakona o profesionalnim računovođama i poreznim savjetnicima (Wirtschaftstreuhandberufsgesetz).

BUGARSKA

Starosne mirovine iz obveznog dopunskog mirovinskog osiguranja, na temelju dijela II. glave II. Zakonika o socijalnom osiguranju.

HRVATSKA

Mirovine iz sustava obveznog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje u skladu sa Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN 49/99, kako je izmijenjen) i Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (NN 106/99, kako je izmijenjen), osim u slučajevima predviđenima člancima 47. i 48. Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, te obiteljska mirovina.

DANSKA

(a)

Osobne mirovine;

(b)

Davanja u slučaju smrti (akumulirana na osnovi doprinosa Arbejdsmarkedets Tillægspension u razdoblju prije 1. siječnja 2002.);

(c)

Davanja u slučaju smrti (akumulirana na osnovi doprinosa Arbejdsmarkedets Tillægspension u razdoblju prije 1. siječnja 2002.) iz Pročišćenog zakona o dopunskim mirovinama za zaposlene osobe (Arbejdsmarkedets Tillægspension) 942:2009.

ESTONIJA

Obvezni sustav za starosne mirovine.

FRANCUSKA

Osnovni ili dopunski sustavi u kojima se davanja za starost izračunavaju na temelju mirovinskih bodova.

MAĐARSKA

Mirovinska davanja koja se temelje na članstvu u privatnim mirovinskim fondovima.

LATVIJA

Starosne mirovine (Zakon o državnim mirovinama od 1. siječnja 1996.; Zakon o mirovinama koje financira država od 1. srpnja 2001.).

POLJSKA

Starosne mirovine u sustavu definiranih doprinosa.

PORTUGAL

Dopunske mirovine na temelju Zakonskog dekreta br. 26/2008 od 22. veljače 2008., kako je izmijenjen (javni sustav koji se temelji na kapitalizaciji).

SLOVAČKA

Obvezna štednja za starosne mirovine.

SLOVENIJA

Mirovine iz obveznog dopunskog mirovinskog osiguranja.

ŠVEDSKA

Starosna mirovina u obliku mirovine na osnovi dohotka i mirovine na osnovi premija (poglavlja 62. i 64. Zakonika o socijalnom osiguranju [2010:110]).

UJEDINJENA KRALJEVINA

Stupnjevana mirovinska davanja koja se isplaćuju na temelju Zakona o nacionalnom osiguranju iz 1965., odjeljci 36. i 37., te Zakona o nacionalnom osiguranju (Sjeverna Irska) iz 1966., odjeljci 35. i 36.

PRILOG SSC-5.

DAVANJA I SPORAZUMI KOJIMA SE OMOGUĆUJE PRIMJENA ČLANKA SSC.49.

I.

Davanja iz članka SSC.49. stavka 2. točke (a) ovog Protokola, čiji iznos ne ovisi o trajanju navršenih razdoblja osiguranja ili boravišta

DANSKA

Puna danska nacionalna starosna mirovina stečena nakon desetogodišnjeg boravka osobe kojoj je pravo na mirovinu priznato do 1. listopada 1989.

FINSKA

Nacionalne mirovine i mirovine supružnika utvrđene u skladu s prijelaznim pravilima i priznate prije 1. siječnja 1994. (Zakon o izvršenju Zakona o nacionalnim mirovinama 569/2007);

Dodatni iznos dječje mirovine pri određivanju samostalnog davanja na temelju Zakona o državnim mirovinama 568/2007.

FRANCUSKA

Invalidska udovička ili udovčeva mirovina iz općeg sustava socijalne sigurnosti ili sustava za radnike u poljoprivredi kad je izračunana na osnovi invalidske mirovine preminulog supružnika određene u skladu s člankom SSC.47. stavkom 1. točkom (a).

GRČKA

Davanja na temelju Zakona br. 4169/1961 iz sustava osiguranja za poljoprivredu (OGA).

NIZOZEMSKA

Zakon o općem osiguranju za uzdržavane nadživjele osobe od 21. prosinca 1995. (ANW);

Zakon o radu i dohotku prema radnoj sposobnosti od 10. studenoga 2005. (WIA).

ŠPANJOLSKA

Obiteljske mirovine koje se odobravaju iz općih i posebnih sustava, s iznimkom posebnog sustava za državne službenike.

ŠVEDSKA

(a)

Nadoknada za slučaj bolesti i nadoknada za bolovanje povezane s dohotkom (poglavlje 34. Zakonika o socijalnom osiguranju [2010:110]);

(b)

Zajamčena mirovina i zajamčena nadoknada koje su zamijenile punu državnu mirovinu koja se priznavala na temelju zakonodavstva o državnim mirovinama koje se primjenjivalo do 1. siječnja 1993. te punu državnu mirovinu koja se priznavala na temelju prijelaznih pravila zakonodavstva koje se primjenjivalo od tog datuma.

II.

Davanja iz članka SSC.49. stavka 2. točke (b) ovog Protokola, čiji se iznos utvrđuje ovisno o izjednačenom razdoblju za koje se smatra da je navršeno između datuma nastanka osiguranog slučaja i nekog kasnijeg datuma

FINSKA

Mirovine zaposlenika za koje se u obzir uzimaju buduća razdoblja u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

NJEMAČKA

Obiteljske mirovine za koje je uzeto u obzir dopunsko razdoblje;

Starosne mirovine za koje je u obzir uzeto već stečeno dopunsko razdoblje.

ITALIJA

Talijanske mirovine za potpunu nesposobnost za rad (inabilità).

LATVIJA

Obiteljska mirovina izračunana na temelju pretpostavljenih razdoblja osiguranja (članak 23. stavak 8. Zakona o državnim mirovinama od 1. siječnja 1996.).

LITVA

(a)

Mirovine zbog nesposobnosti za rad iz državnog socijalnog osiguranja koje se isplaćuju na temelju Zakona o mirovinama iz državnog socijalnog osiguranja;

(b)

Obiteljske mirovine i mirovine za djecu preminulih osoba iz državnog socijalnog osiguranja, izračunane na temelju mirovine zbog nesposobnosti za rad umrle osobe na temelju Zakona o mirovinama iz državnog socijalnog osiguranja.

LUKSEMBURG

Obiteljske mirovine.

SLOVAČKA

Slovačka obiteljska mirovina koja proizlazi iz invalidske mirovine.

ŠPANJOLSKA

Starosne mirovine na temelju posebnog sustava za državne službenike predviđene na temelju glave I. pročišćenog teksta Zakona o umirovljenim državnim službenicima ako je u vrijeme nastanka osiguranog slučaja korisnik bio aktivan državni službenik ili se takvim smatrao; mirovine za slučaj smrti i obiteljske mirovine (udovičke/udovčeve, za djecu ili roditelje preminule osobe) predviđene na temelju glave I. pročišćenog teksta Zakona o umirovljenim državnim službenicima ako je u vrijeme smrti državni službenik bio aktivan ili se takvim smatrao.

ŠVEDSKA

(a)

Nadoknada za slučaj bolesti i nadoknada za bolovanje u obliku zajamčene nadoknade (poglavlje 35. Zakonika o socijalnom osiguranju [2010:110]);

(b)

Obiteljska mirovina izračunana na temelju izjednačenih razdoblja osiguranja (poglavlja od 76. do 85. Zakonika o socijalnom osiguranju [2010:110]).

III.

Sporazumi iz članka SSC.49. stavka 2. točke (b) podtočke i. ovog Protokola čiji je cilj sprečavanje da se isto izjednačeno razdoblje uzme dva ili više puta u obzir:

Ugovor o socijalnoj sigurnosti od 28. travnja 1997. između Republike Finske i Savezne Republike Njemačke;

Ugovor o socijalnoj sigurnosti od 10. studenoga 2000. između Republike Finske i Velikog Vojvodstva Luksemburga;

Nordijska konvencija o socijalnoj sigurnosti od 12. lipnja 2012.

PRILOG SSC-6.

POSEBNE ODREDBE ZA PRIMJENU ZAKONODAVSTVA DRŽAVA ČLANICA I UJEDINJENE KRALJEVINE

(članak SSC.3. stavak 2., članak SSC.51. stavak 1. i članak SSC.66.)

AUSTRIJA

1.

Za potrebe stjecanja razdoblja u mirovinskom osiguranju, pohađanje škole ili usporedive obrazovne ustanove u drugoj državi smatra se istovjetnim pohađanju škole ili obrazovne ustanove na temelju članka 227. stavka 1. točke 1. i članka 228. stavka 1. točke 3. Općeg zakona o socijalnom osiguranju (Allgemeines Sozialversicherungsgesetz (ASVG)), članka 116. stavka 7. Saveznog zakona o socijalnom osiguranju za osobe koje obavljaju djelatnost u obrtu i trgovini (Gewerbliches Sozialversicherungsgesetz (GSVG)), te članka 107. stavka 7. Saveznog zakona o socijalnom osiguranju poljoprivrednika (Bauern-Sozialversicherungsgesetz (BSVG)), ako se na dotičnu osobu u isto vrijeme primjenjivalo austrijsko zakonodavstvo na temelju toga što je obavljala djelatnost kao zaposlena ili samozaposlena osoba te su uplaćivani posebni doprinosi predviđeni na temelju članka 227. stavka 3. ASVG-a, članka 116. stavka 9. GSVG-a i članka 107. stavka 9. BSVG-a za dokup tih razdoblja obrazovanja.

2.

Za potrebe izračuna razmjernog dijela davanja iz članka SSC.47. stavka 1. točke (b) ovog Protokola ne uzimaju se u obzir posebna povećanja doprinosa za dopunsko osiguranje i dopunsko davanje za rudare na temelju austrijskog zakonodavstva. U tim se slučajevima razmjerni dio davanja izračunan bez tih doprinosa, ako je to primjereno, uvećava za puni iznos posebnih povećanja doprinosa za dopunsko osiguranje i dopunsko davanje za rudare.

3.

Ako su na temelju članka SSC.7. ovog Protokola navršena zamjenska razdoblja na temelju austrijskog sustava mirovinskog osiguranja, koja, međutim, ne mogu biti osnovica za izračun na temelju članaka 238. i 239. ASVG-a, članaka 122. i 123. GSVG-a te članaka 113. i 114. BSVG-a, primjenjuje se osnovica za izračun razdoblja skrbi o djetetu na temelju članka 239. ASVG-a, članka 123. GSVG-a i članka 114. BSVG-a.

4.

U slučajevima iz članka SSC.39. za utvrđivanje iznosa invalidskog davanja na temelju austrijskog zakonodavstva odredbe poglavlja 5. Protokola primjenjuju se mutatis mutandis.

BUGARSKA

Članak 33. stavak 1. bugarskog Zakona o zdravstvenom osiguranju primjenjuje se na sve osobe za koje je Bugarska nadležna država članica na temelju glave III. poglavlja 1. ovog Protokola.

CIPAR

Za potrebe primjene odredaba članaka SSC.7., SSC.46. i SSC.56. ovog Protokola, za svako razdoblje koje je započelo 6. listopada 1980. ili nakon tog datuma, tjedan osiguranja na temelju zakonodavstva Republike Cipra utvrđuje se tako da se ukupna zarada koja podliježe osiguranju za relevantno razdoblje podijeli s tjednim iznosom osnovne zarade koja podliježe osiguranju za relevantnu godinu doprinosa, uz uvjet da tako utvrđen broj tjedana nije veći od broja kalendarskih tjedana u relevantnom razdoblju.

ČEŠKA

1.

Za potrebe definiranja članova obitelji u skladu s člankom SSC.1. točkom (s) ovog Protokola, izraz „supružnik” uključuje registrirane partnere definirane u češkom Zakonu br. 115/2006 zb. o registriranom partnerstvu.

2.

Neovisno o člancima SSC.6. i SSC.7. ovog Protokola, u svrhu odobrenja dopunskog davanja s obzirom na razdoblja osiguranja navršena na temelju zakonodavstva nekadašnje Savezne Republike Čehoslovačke mogu se uzeti u obzir samo razdoblja osiguranja navršena na temelju češkog zakonodavstva kako bi se ispunio uvjet od barem jedne godine češkog mirovinskog osiguranja u utvrđenom razdoblju nakon datuma raspada federacije (članak 106.a stavak 1. točka (b) Zakona br. 155/1995 zb. o mirovinskom osiguranju).

3.

U slučajevima iz članka SSC.39. pri utvrđivanju iznosa invalidskog davanja u skladu sa Zakonom br. 155/1995 zb. odredbe poglavlja 5. ovog Protokola primjenjuju se mutatis mutandis.

DANSKA

1.

(a)

Za potrebe izračuna mirovine na temelju Zakona o socijalnoj mirovini (lov om social pension), razdoblja obavljanja djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba koja je na temelju danskog zakonodavstva navršio pogranični radnik ili radnik koji je u Dansku otišao obavljati posao sezonskog karaktera smatraju se razdobljima boravka koja je u Danskoj navršio nadživjeli supružnik ako je, tijekom tih razdoblja, nadživjeli supružnik s tim radnikom bio u braku, s time da nije bilo rastave od stola i postelje ni de facto rastave zbog neslaganja naravi, te uz uvjet da je tijekom tih razdoblja supružnik imao boravište na državnom području druge države. Za potrebe ove točke, „posao sezonskog karaktera” znači posao koji je ovisan o izmjeni godišnjih doba pa se potreba za njime automatski ponavlja svake godine.

(b)

Za potrebe izračuna mirovine na temelju Zakona o socijalnoj mirovini (lov om social pension), razdoblja obavljanja djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba koja je do 1. siječnja 1984. na temelju danskog zakonodavstva navršila osoba na koju se ne primjenjuje točka (a) smatraju se razdobljima boravka koja je u Danskoj navršio nadživjeli supružnik u mjeri u kojoj je tijekom tih razdoblja nadživjeli supružnik s tim radnikom bio u braku, s time da nije bilo rastave od stola i postelje ni de facto rastave zbog neslaganja naravi, te uz uvjet da je tijekom tih razdoblja supružnik imao boravište na državnom području druge države.

(c)

Razdoblja koja treba uzeti u obzir na temelju točaka (a) i (b) ne uzimaju se u obzir ako se podudaraju s razdobljima uzetima u obzir za potrebe izračuna mirovine koja dotičnoj osobi pripada na temelju zakonodavstva o obveznom osiguranju druge države ili s razdobljima tijekom kojih je dotična osoba na temelju tog zakonodavstva primala mirovinu. Međutim, ta je razdoblja potrebno uzeti u obzir ako je godišnji iznos navedene mirovine manji od polovine osnovnog iznosa socijalne mirovine.

2.

(a)

Neovisno o odredbama članka SSC.7. ovog Protokola, osobe koje nisu imale plaćeno zaposlenje u jednoj ili više država imaju pravo na dansku socijalnu mirovinu samo ako imaju ili su prethodno imale stalno boravište u Danskoj barem tri godine, podložno dobnim granicama propisanima danskim zakonodavstvom. Podložno članku SSC.5. ovog Protokola članak SSC.8. Protokola ne primjenjuje se na dansku socijalnu mirovinu na koju su takve osobe stekle pravo.

(b)

Odredbe iz točke (a) ne primjenjuju se na pravo na dansku socijalnu mirovinu za članove obitelji osoba koje imaju ili su imale plaćeno zaposlenje u Danskoj ni na studente ili članove njihovih obitelji.

3.

Privremeno davanje za nezaposlene osobe koje su uključene u sustav fleksibilnog radnog mjesta (ledighedsydelse) (Zakon br. 455. od 10. lipnja 1997.) obuhvaćeno je glavom III. poglavljem 6. ovog Protokola.

4.

Ako korisnik danske socijalne mirovine ima pravo i na obiteljsku mirovinu iz druge države, te se mirovine za potrebe provedbe danskog zakonodavstva smatraju istovrsnim davanjima u smislu članka SSC.48. stavka 1., ali uz uvjet da je osoba čija su razdoblja osiguranja ili boravišta poslužila kao osnova za izračun obiteljske mirovine stekla pravo i na dansku socijalnu mirovinu.

FINSKA

1.

Za potrebe utvrđivanja prava i izračuna iznosa finske nacionalne mirovine na temelju članaka SSC.47., SSC.48. i SSC.49. ovog Protokola, s mirovinama stečenima na temelju zakonodavstva druge države postupa se na isti način kao s mirovinama stečenima na temelju finskog zakonodavstva.

2.

Pri primjeni članka SSC.47. stavka 1. točke (b) podtočke i. ovog Protokola za potrebe izračuna zarade za izjednačeno razdoblje na temelju finskog zakonodavstva kojim se uređuju mirovine povezane sa zaradom, ako je pojedina osoba razdoblja mirovinskog osiguranja na temelju djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba za dio referentnog razdoblja na temelju finskog zakonodavstva stekla u drugoj državi, zarada za priznato razdoblje istovjetna je zbroju zarada ostvarenih tijekom dijela referentnog razdoblja u Finskoj, koji se dijeli s brojem mjeseci za koje su ostvarena razdoblja osiguranja u Finskoj tijekom referentnog razdoblja.

FRANCUSKA

1.

Za osobe koje u Francuskoj primaju davanja u naravi na temelju članka SSC.15. ili članka SSC.24. ovog Protokola i koje imaju boravište u francuskim departmanima Haut-Rhin, Bas-Rhin ili Moselle, davanja u naravi pružena u ime ustanove druge države koja je odgovorna za pokrivanje njihovih troškova uključuju davanja pružena u općem sustavu osiguranja za slučaj bolesti i u lokalnom sustavu obveznog dopunskog osiguranja za slučaj bolesti u Alsace-Moselleu.

2.

Francusko zakonodavstvo koje se primjenjuje na osobu koja obavlja ili je prethodno obavljala djelatnost kao zaposlena ili samozaposlena osoba u smislu primjene glave III. poglavlja 5. ovog Protokola uključuje osnovni sustav ili osnovne sustave osiguranja za slučaj starosti i dopunski mirovinski sustav ili dopunske mirovinske sustave koji su se primjenjivali na dotičnu osobu.

NJEMAČKA

1.

Neovisno o članku SSC.6. točki (a) ovog Protokola i članku 5. stavku 4. točki 1. sveska VI. Socijalnog zakonika (Sozialgesetzbuch), osoba koja prima punu starosnu mirovinu na temelju zakonodavstva druge države može zatražiti da bude obvezno osigurana u okviru njemačkog sustava mirovinskog osiguranja.

2.

Neovisno o članku SSC.6. točki (a) ovog Protokola i članku 7. sveska VI. Socijalnog zakonika (Sozialgesetzbuch), osoba koja je obvezno osigurana u drugoj državi ili prima starosnu mirovinu na temelju zakonodavstva druge države može pristupiti sustavu dobrovoljnog osiguranja u Njemačkoj.

3.

Za potrebe odobravanja novčanih davanja na temelju članka 47. stavka 1. sveska V. Socijalnog zakonika, članka 47. stavka 1. sveska VII. Socijalnog zakonika i članka 24.i sveska V. Socijalnog zakonika osiguranim osobama koje žive u drugoj državi njemački sustavi osiguranja izračunavaju neto plaću, koja se upotrebljava za procjenu davanja, kao da osigurana osoba živi u Njemačkoj, ako osigurana osoba ne zatraži procjenu na temelju neto plaće koju stvarno prima.

4.

Državljani drugih država kojima je mjesto boravišta ili uobičajenog boravišta izvan Njemačke i koji ispunjavaju opće uvjete njemačkog sustava mirovinskog osiguranja mogu uplaćivati dobrovoljne doprinose samo ako su neko vrijeme prethodno bili dobrovoljno ili obvezno osigurani u njemačkom sustavu mirovinskog osiguranja; to se odnosi i na osobe bez državljanstva i izbjeglice čije je mjesto boravišta ili uobičajenog boravišta u drugoj državi.

5.

Paušalno priznato razdoblje (pauschale Anrechnungszeit) na temelju članka 253. sveska VI. Socijalnog zakonika (Sozialgesetzbuch) utvrđuje se isključivo u odnosu na njemačka razdoblja.

6.

Ako se na ponovni izračun mirovine primjenjuje njemačko zakonodavstvo o mirovinama koje je bilo na snazi 31. prosinca 1991., za potrebe priznavanja njemačkih zamjenskih razdoblja (Ersatzzeiten) primjenjuje se samo njemačko zakonodavstvo.

7.

Njemačko zakonodavstvo o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima u odnosu na koje se ostvaruje nadoknada na temelju zakona kojim se uređuju strane mirovine i o davanjima za razdoblja osiguranja koja se mogu priznati na temelju zakona kojim se uređuju strane mirovine na područjima navedenima u stavku 1. točkama 2. i 3. Zakona o raseljenim osobama i izbjeglicama (Bundesvertriebenengesetz) nastavlja se primjenjivati unutar područja primjene ovog Protokola, neovisno o odredbama stavka 2. Zakona o stranim mirovinama (Fremdrentengesetz).

8.

Za izračun teoretskog iznosa iz članka SSC.47. stavka 1. točke (b) podtočke i. ovog Protokola u mirovinskim sustavima za slobodna zanimanja nadležna ustanova kao osnovu za svaku godinu osiguranja navršenu na temelju zakonodavstva bilo koje druge države uzima prosjek godišnjih mirovinskih prava stečenih tijekom razdoblja osiguranja kod nadležne ustanove na temelju uplate doprinosa.

GRČKA

1.

Zakon br. 1469/84 o dobrovoljnom uključenju u sustav mirovinskog osiguranja za grčke državljane i strane državljane grčkog podrijetla primjenjuje se na državljane drugih država, osobe bez državljanstva i izbjeglice, ako su dotične osobe, bez obzira na mjesto boravišta ili privremenog boravka, neko vrijeme prethodno bile obvezno ili dobrovoljno uključene u grčki sustav mirovinskog osiguranja.

2.

Neovisno o članku SSC.6. točki (a) ovog Protokola i članku 34. Zakona 1140/1981, osoba koja prima mirovinu u odnosu na ozljede na radu ili profesionalne bolesti na temelju zakonodavstva druge države može zatražiti da bude obvezno osigurana na temelju zakonodavstva koje primjenjuje OGA, u mjeri u kojoj obavlja djelatnost koja ulazi u područje primjene tog zakonodavstva.

IRSKA

Neovisno o članku SSC.19. stavku 2. i članku SSC.57. ovog Protokola, za potrebe izračuna propisane ukupne tjedne zarade osigurane osobe za potrebe odobravanja davanja za slučaj bolesti i davanja za nezaposlenost na temelju irskog zakonodavstva, osiguranoj se osobi priznaje iznos jednak prosječnoj tjednoj plaći zaposlene osobe u relevantnoj propisanoj godini u odnosu na svaki tjedan djelatnosti kao zaposlena osoba na temelju zakonodavstva druge države tijekom te propisane godine.

MALTA

Posebne odredbe za javne službenike

(a)

Isključivo za potrebe primjene članaka SSC.43. i SSC.55. ovog Protokola, osobe zaposlene na temelju Zakona o oružanim snagama Malte (poglavlje 220. Zakonâ Malte), Zakona o policiji (poglavlje 164. Zakonâ Malte), Zakona o zatvorima (poglavlje 260. Zakonâ Malte) i Zakona o civilnoj zaštiti (poglavlje 411. Zakonâ Malte) smatraju se državnim službenicima.

(b)

Mirovine koje su plative na temelju navedenih zakona i Pravilnika o mirovinama (poglavlje 93. Zakonâ Malte) smatraju se, isključivo za potrebe primjene članka SSC.1. točke (cc) ovog Protokola, „posebnim sustavima za državne službenike”.

NIZOZEMSKA

1.

Zdravstveno osiguranje

(a)

Kad je riječ o pravima na davanja u naravi na temelju nizozemskog zakonodavstva, osobe koje imaju pravo na davanja u naravi za potrebe provedbe glave III. poglavlja 1. i 2. ovog Protokola znači:

i.

osobe koje su se, u skladu s člankom 2. Zakona o zdravstvenom osiguranju (Zorgverzekeringswet), obvezne osigurati pri nekom od pružatelja zdravstvenog osiguranja; i

ii.

u mjeri u kojoj oni nisu već obuhvaćeni podtočkom i., članovi obitelji aktivnog vojnog osoblja koji žive u drugoj državi i osobe s boravištem u drugoj državi, a koji na temelju ovog Protokola imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u svojoj državi boravka, s tim da troškove snosi Nizozemska.

(b)

U skladu s odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju (Zorgverzekeringswet), osobe iz točke 1. podtočke (a) i. moraju se osigurati kod pružatelja zdravstvenog osiguranja, dok se osobe iz točke 1. podtočke (a) ii. moraju prijaviti Kolegiju za zdravstveno osiguranje (College voor zorgverzekeringen).

(c)

Odredbe Zakona o zdravstvenom osiguranju (Zorgverzekeringswet) i Općeg zakona o izvanrednim medicinskim troškovima (Algemene wet Bijzondere Ziektekosten) o odgovornosti za plaćanje doprinosa primjenjuju se na osobe iz točke (a) i članove njihovih obitelji. U odnosu na članove obitelji, doprinosi se naplaćuju od osobe koja je nositelj prava na zdravstvenu zaštitu, s iznimkom članova obitelji vojnog osoblja koji žive u drugoj državi od kojih se doprinosi neposredno naplaćuju.

(d)

Odredbe Zakona o zdravstvenom osiguranju (Zorgverzekeringswet) o zakašnjelom osiguranju primjenjuju se mutatis mutandis u slučaju zakašnjele prijave Kolegiju za zdravstveno osiguranje (College voor zorgverzekeringen) u odnosu na osobe iz podtočke (a) ii.

(e)

Osobe koje imaju pravo na davanja u naravi na temelju zakonodavstva države koja nije Nizozemska te koje imaju boravište ili privremeni boravak u Nizozemskoj imaju pravo na davanja u naravi u skladu s policom koju osiguranim osobama u Nizozemskoj nudi ustanova mjesta boravišta ili mjesta privremenog boravka, uzimajući u obzir članak 11. stavke 1., 2. i 3. te članak 19. stavak 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju (Zorgverzekeringswet), kao i na davanja u naravi predviđena Općim zakonom o izvanrednim medicinskim troškovima (Algemene wet Bijzondere Ziektekosten).

(f)

Za potrebe članaka od SSC.21. do SSC.27. ovog Protokola sljedeća se davanja, uz mirovine o kojima je riječ u glavi III. poglavljima 4. i 5. ovog Protokola, smatraju mirovinama za čiju su isplatu stečena prava na temelju nizozemskog zakonodavstva:

mirovine priznate na temelju Zakona od 6. siječnja 1966. o mirovinama za državne službenike i nadživjele osobe (Algemene burgerlijke pensioenwet) (nizozemski Zakon o mirovinama državnih službenika),

mirovine priznate na temelju Zakona od 6. listopada 1966. o mirovinama za vojne službenike i nadživjele osobe (Algemene militaire pensioenwet) (Zakon o vojnim mirovinama),

davanja za nesposobnost za rad priznata na temelju Zakona od 7. lipnja 1972. o davanjima za nesposobnost vojnog osoblja za rad (Wetarbeidsongeschiktheidsvoorziening militairen) (Zakon o nesposobnosti vojnog osoblja za rad),

mirovine priznate na temelju Zakona od 15. veljače 1967. o mirovinama za zaposlene u Nizozemskim željeznicama (NV Nederlandse Spoorwegen) i nadživjele osobe (Spoorwegpensioenwet) (Zakon o mirovinama željezničara),

mirovine priznate na temelju Uredbe o uvjetima zapošljavanja pri Nizozemskim željeznicama (Reglement Dienstvoorwaarden Nederlandse Spoorwegen),

davanja priznata umirovljenim osobama prije dostizanja starosne dobi od 65 godina u okviru mirovinskog sustava, koja su predviđena za osiguravanje dohotka za bivše zaposlenike u starijoj dobi, ili davanja koja se pružaju u slučaju prijevremenog napuštanja tržišta rada na temelju sustava koji određuje država ili na temelju kolektivnog ugovora za osobe koje imaju 55 ili više godina,

davanja priznata vojnim zaposlenicima i državnim službenicima na temelju sustava koji se primjenjuje u slučaju otkaza zbog viška radne snage, umirovljenja ili prijevremenog umirovljenja.

(g)

Za potrebe članka SSC.16. stavka 1. ovog Protokola, osobe iz podtočke (a) ii. ovog stavka koje privremeno borave u Nizozemskoj imaju pravo na davanja u naravi u skladu s policom koju osiguranim osobama u Nizozemskoj nudi ustanova mjesta privremenog boravka, uzimajući u obzir članak 11. stavke 1., 2. i 3. te članak 19. stavak 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju (Zorgverzekeringswet), kao i davanja u naravi predviđena Općim zakonom o posebnim medicinskim troškovima (Algemene Wet Bijzondere Ziektekosten).

2.

Primjena Općeg zakona o starosnim mirovinama (Algemene Ouderdomswet (AOW))

(a)

Umanjenje iz članka 13. stavka 1. Općeg zakona o starosnim mirovinama ((AOW) ne primjenjuje se na kalendarske godine prije 1. siječnja 1957. tijekom kojih je korisnik, koji ne ispunjava uvjete da mu se te godine priznaju kao razdoblja osiguranja:

imao boravište u Nizozemskoj u dobi između 15 i 65 godina,

dok je imao boravište u drugoj državi, radio u Nizozemskoj za poslodavca s poslovnim nastanom u Nizozemskoj, ili

radio u drugoj državi tijekom razdoblja koja se smatraju razdobljima osiguranja u okviru nizozemskog sustava socijalne sigurnosti.

Odstupajući od članka 7. AOW-a, smatra se da pravo na mirovinu ima i svatko tko je imao boravište ili je radio u Nizozemskoj u skladu s prethodno navedenim uvjetima samo prije 1. siječnja 1957.

(b)

Umanjenje iz članka 13. stavka 1. AOW-a ne primjenjuje se na kalendarske godine prije 2. kolovoza 1989. tijekom kojih osoba koja je u braku ili je bila u braku, u dobi između 15 i 65 godina nije bila osigurana na temelju navedenog zakonodavstva, dok je imala boravište na državnom području države koja nije Nizozemska, ako se te kalendarske godine podudaraju s razdobljima osiguranja koja je supružnik te osobe navršio na temelju tog zakonodavstva ili s kalendarskim godinama koje treba uzeti u obzir na temelju točke 2. podtočke (a) uz uvjet da se brak tih osoba u tom razdoblju održao.

Odstupajući od članka 7. AOW-a, smatra se da takva osoba ima pravo na mirovinu.

(c)

Umanjenje iz članka 13. stavka 2. AOW-a ne primjenjuje se na kalendarske godine prije 1. siječnja 1957. tijekom kojih je supružnik umirovljenika koji ne ispunjava uvjete da mu se te godine priznaju kao razdoblja osiguranja:

imao boravište u Nizozemskoj u dobi između 15 i 65 godina, ili

dok je imao boravište u drugoj državi, radio u Nizozemskoj za poslodavca s poslovnim nastanom u Nizozemskoj, ili

radio u drugoj državi tijekom razdoblja koja se smatraju razdobljima osiguranja u okviru nizozemskog sustava socijalne sigurnosti.

(d)

Umanjenje iz članka 13. stavka 2. AOW-a ne primjenjuje se na kalendarske godine prije 2. kolovoza 1989. tijekom kojih supružnik umirovljenika koji ima boravište na području države koja nije Nizozemska, u dobi između 15 i 65 godina, nije bio osiguran na temelju AOW-a, ako se te kalendarske godine podudaraju s razdobljima osiguranja koja je umirovljenik navršio na temelju tog zakonodavstva ili s kalendarskim godinama koje se trebaju uzeti u obzir na temelju točke 2. podtočke (a), uz uvjet da se brak tih osoba u tom razdoblju održao.

(e)

Točka 2. podtočke (a), (b), (c) i (d) ne primjenjuju se na razdoblja koja se podudaraju s:

razdobljima koja se mogu uzeti u obzir za izračun mirovinskih prava na temelju zakonodavstva države koja nije Nizozemska o osiguranju za slučaj starosti, ili

razdobljima za koja je dotična osoba primala starosnu mirovinu na temelju takvog zakonodavstva.

Razdoblja dobrovoljnog osiguranja u sustavu druge države ne uzimaju se u obzir za potrebe ove točke.

(f)

Točka 2. podtočke (a), (b), (c) i (d) primjenjuju se isključivo ako je dotična osoba nakon navršenih 59 godina imala šest godina boravište u jednoj ili više država i samo dok ta osoba ima boravište u jednoj od tih država.

(g)

Odstupajući od poglavlja IV. AOW-a, svakome tko ima boravište u državi koja nije Nizozemska, a čiji je supružnik obvezno osiguran na temelju tog zakonodavstva, dopušteno je dobrovoljno se osigurati na temelju tog zakonodavstva za razdoblja u kojima je supružnik obvezno osiguran.

To dopuštenje ne prestaje važiti ako se obvezno osiguranje supružnika prekine zbog njegove smrti i ako nadživjeli supružnik mirovinu prima samo na temelju Općeg zakona o nadživjelim članovima obitelji (Algemene nabestaandenwet).

U svakom slučaju, dopuštenje za dobrovoljno osiguranje prestaje važiti na datum na koji osoba navrši 65 godina.

Doprinos koji treba platiti za dobrovoljno osiguranje utvrđuje se u skladu s odredbama koje se odnose na utvrđivanje doprinosa za dobrovoljno osiguranje na temelju AOW-a. Međutim, ako dobrovoljno osiguranje uslijedi nakon razdoblja osiguranja iz točke 2. podtočke (b), doprinos se utvrđuje u skladu s odredbama povezanima s utvrđivanjem doprinosa za obvezno osiguranje na temelju AOW-a, s time da se za dohodak koji se uzima u obzir smatra da je primljen u Nizozemskoj.

(h)

Dopuštenje iz točke 2. podtočke (g) ne daje se osobama koje su osigurane na temelju zakonodavstva druge države koje se odnosi na mirovine ili davanja za nadživjele članove obitelji.

(i)

Svatko tko se želi dobrovoljno osigurati na temelju točke 2. podtočke (g) obvezan je za te potrebe podnijeti zahtjev Banci socijalnog osiguranja (Sociale Verzekeringsbank) najkasnije godinu dana nakon datuma na koji su ispunjeni uvjeti za sudjelovanje.

3.

Primjena Općeg zakona o nadživjelim članovima obitelji (Algemene nabestaandenwet (ANW))

(a)

Ako nadživjeli supružnik ima pravo na obiteljsku mirovinu na temelju Općeg zakona o nadživjelim članovima obitelji (ANW) na temelju članka SSC.46. stavka 3. ovog Protokola, ta se mirovina izračunava u skladu s člankom SSC.47. stavkom 1. točkom (b) ovog Protokola.

Za potrebe primjene tih odredaba, razdoblja osiguranja prije 1. listopada 1959. smatraju se i razdobljima osiguranja navršenima na temelju nizozemskog zakonodavstva ako je tijekom tih razdoblja osigurana osoba, nakon 15. godine života:

imala boravište u Nizozemskoj, ili

dok je imala boravište u drugoj državi, radila u Nizozemskoj za poslodavca s poslovnim nastanom u Nizozemskoj, ili

radila u drugoj državi tijekom razdoblja koja se smatraju razdobljima osiguranja u okviru nizozemskog sustava socijalne sigurnosti.

(b)

Razdoblja koja treba uračunati na temelju točke 3. podtočke (a) ne uzimaju se u obzir ako se podudaraju s razdobljima obveznog osiguranja navršenima na temelju zakonodavstva druge države u odnosu na obiteljske mirovine.

(c)

Za potrebe članka SSC.47. stavka 1. točke (b) ovog Protokola, kao razdoblja osiguranja u obzir se uzimaju samo razdoblja navršena na temelju nizozemskog zakonodavstva nakon 15. godine života.

(d)

Odstupajući od članka 63.a stavka 1. ANW-a, osobi s boravištem u državi koja nije Nizozemska, čiji je supružnik obvezno osiguran na temelju ANW-a, dopušteno je dobrovoljno se osigurati na temelju ANW-a, uz uvjet da je to osiguranje već započelo do datuma početka primjene ovog Protokola, ali samo za razdoblja u kojima je supružnik obvezno osiguran.

To dopuštenje prestaje važiti na datum prekida obveznog osiguranja supružnika na temelju ANW-a, ako obvezno osiguranje supružnika nije prekinuto zbog njegove smrti te ako nadživjeli supružnik mirovinu ne prima samo na temelju ANW-a.

U svakom slučaju, dopuštenje za dobrovoljno osiguranje prestaje važiti na datum na koji osoba navrši 65 godina.

Doprinos koji treba platiti za dobrovoljno osiguranje utvrđuje se u skladu s odredbama koje se odnose na utvrđivanje doprinosa za dobrovoljno osiguranje na temelju ANW-a. Međutim, ako dobrovoljno osiguranje uslijedi nakon razdoblja osiguranja kako je navedeno u točki 2. podtočki (b), doprinos se utvrđuje u skladu s odredbama koje se odnose na utvrđivanje doprinosa za obvezno osiguranje na temelju ANW-a, s time da se za dohodak koji treba uzeti u obzir smatra da je primljen u Nizozemskoj.

4.

Primjena nizozemskog zakonodavstva koje se odnosi na nesposobnost za rad

Pri izračunu davanja na temelju WAO-a, WIA-e ili WAZ-a nizozemske ustanove uzimaju u obzir:

razdoblja plaćenog zaposlenja i razdoblja koja se tretiraju kao takva, a navršena su u Nizozemskoj prije 1. srpnja 1967.,

razdoblja osiguranja navršena na temelju WAO-a,

razdoblja osiguranja koja je dotična osoba navršila nakon 15. godine života na temelju Općeg zakona o nesposobnosti za rad (Algemene Arbeidsongeschiktheidswet), u mjeri u kojoj se ta razdoblja ne podudaraju s razdobljima osiguranja navršenima na temelju WAO-a,

razdoblja osiguranja navršena na temelju WAZ-a,

razdoblja osiguranja navršena na temelju WIA-e.

ŠPANJOLSKA

1.

Za potrebe provedbe ovog Protokola, godine koje radniku nedostaju do dobi umirovljenja ili dobi u kojoj je umirovljenje obvezno kako je propisano na temelju članka 31. stavka 4. pročišćene verzije Zakona o državnim mirovinama (Ley de Clases Pasivas del Estado) uzimaju se u obzir kao godine stvarno odrađene u službi države samo ako je u trenutku događaja u odnosu na koji mu pripada pravo na mirovinu za nadživjele članove obitelji korisnik bio obuhvaćen posebnim sustavom za državne službenike u Španjolskoj ili je obavljao djelatnost po osnovi koje je uživao izjednačen status u tom sustavu, ili ako je korisnik u trenutku događaja u odnosu na koji mu pripada pravo na mirovinu, obavljao djelatnost za koju bi, da ju je obavljao u Španjolskoj, bio obvezan uključiti se u posebni sustav za državne službenike, pripadnike oružanih snaga ili pravosudne službenike.

2.

(a)

Na temelju članka SSC.51. stavka 1. točke (c) teoretsko španjolsko davanje izračunava se na temelju stvarnih doprinosa osobe uplaćenih tijekom godina koje neposredno prethode uplati posljednjeg doprinosa u španjolski sustav socijalne sigurnosti. Ako se pri izračunu osnovnog iznosa mirovine u obzir moraju uzeti razdoblja osiguranja i/ili boravišta na temelju zakonodavstva druge države, za ta se razdoblja uzima osnovica za plaćanje doprinosa u Španjolskoj koja je vremenski najbliža referentnom razdoblju, uzimajući u obzir kretanje indeksa maloprodajnih cijena.

(b)

Iznos dobivene mirovine uvećava se za iznos uvećanja i revalorizacija izračunanih za svaku naknadnu godinu za mirovine iste naravi.

3.

Razdoblja navršena u drugim državama koja se moraju uračunati u posebnom sustavu za državne službenike, pripadnike oružanih snaga i pravosudne uprave za potrebe članka SSC.51. ovog Protokola izjednačavaju se s razdobljima koja su vremenski najbliža razdobljima navršenima u svojstvu državnog službenika u Španjolskoj.

4.

Dodatni iznosi na temelju dobi iz Druge prijelazne odredbe Općeg zakona o socijalnoj sigurnosti primjenjuju se na sve korisnike na temelju ovog Protokola na čije su ime uplaćeni doprinosi na temelju španjolskog zakonodavstva prije 1. siječnja 1967.; primjenom članka SSC.6. ovog Protokola razdoblja osiguranja priznata u drugoj državi prije 1. siječnja 1967. ne mogu se smatrati jednakima doprinosima uplaćenima u Španjolskoj samo za potrebe ovog Protokola. Datum koji se umjesto 1. siječnja 1967. upotrebljava za Posebni sustav za pomorce je 1. kolovoza 1970. odnosno za Posebni sustav socijalne sigurnosti za djelatnost ugljenog rudarstva 1. travnja 1969.

ŠVEDSKA

1.

Odredbe Protokola koje se odnose na zbrajanje razdoblja osiguranja i razdoblja boravka ne primjenjuju se na prijelazne odredbe švedskog zakonodavstva kojima se uređuje pravo na zajamčenu mirovinu osobama rođenima 1937. ili prije, koje su u Švedskoj imale boravište u specificiranom razdoblju prije podnošenja zahtjeva za mirovinu (poglavlje 6. Zakona [2010:111] o uvođenju Zakonika o socijalnom osiguranju).

2.

Za potrebe izračuna dohotka za fiktivne nadoknade za slučaj bolesti i nadoknade za bolovanje koje su povezane s dohotkom u skladu s poglavljem 34. Zakonika o socijalnom osiguranju (2010:110) primjenjuje se sljedeće pravilo: ako se na osiguranu osobu tijekom referentnog razdoblja primjenjivalo i zakonodavstvo jedne ili više država na osnovi djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba, dohodak u toj državi ili tim državama smatra se istovjetnim prosječnom bruto dohotku osigurane osobe u Švedskoj tijekom dijela referentnog razdoblja navršenog u Švedskoj koji se izračunava tako da se zarada u Švedskoj podijeli s brojem godina tijekom kojih je ta zarada ostvarena.

3.

(a)

Za potrebe izračuna fiktivnih vrijednosti sredstava za obiteljsku mirovinu koja se temelji na dohotku (poglavlje 82. Zakonika o socijalnom osiguranju [2010:110]), ako nije zadovoljen zahtjev iz švedskog zakonodavstva za ostvarivanje prava na mirovinu s obzirom na barem tri od pet kalendarskih godina koje su neposredno prethodile smrti osigurane osobe (referentno razdoblje), u obzir se uzimaju i razdoblja osiguranja navršena u drugim državama, na isti način kao da su navršena u Švedskoj. Za razdoblja osiguranja u drugim državama smatra se da se temelje na prosječnoj švedskoj mirovinskoj osnovici. Ako dotična osoba ima samo godinu dana s mirovinskom osnovicom u Švedskoj, za svako razdoblje osiguranja navršeno u drugoj državi smatra se da predstavlja isti iznos.

(b)

Za potrebe izračuna fiktivne vrijednosti mirovinskih sredstava za udovičke mirovine ako je smrt nastupila 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, ako nije zadovoljen zahtjev iz švedskog zakonodavstva za mirovinska sredstva s obzirom na barem dvije od četiri kalendarske godine koje su neposredno prethodile smrti osigurane osobe (referentno razdoblje), a tijekom referentnog razdoblja navršena su razdoblja osiguranja u drugoj državi, za te se godine smatra da se temelje na istim mirovinskim sredstvima kao i godina navršena u Švedskoj.

UJEDINJENA KRALJEVINA

1.

Ako u skladu sa zakonodavstvom Ujedinjene Kraljevine osoba može imati pravo na starosnu mirovinu:

(a)

ako se doprinosi bivšeg supružnika uzimaju u obzir kao da je riječ o vlastitim doprinosima te osobe; ili

(b)

ako je supružnik ili bivši supružnik te osobe ispunio uvjete koji se odnose na doprinose, tada se, uz uvjet da supružnik ili bivši supružnik obavlja ili je obavljao djelatnost kao zaposlena ili samozaposlena osoba, a na njega se primjenjivalo zakonodavstvo ili više država, za potrebe utvrđivanja prava na temelju zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine u oba slučaja primjenjuju odredbe glave III. poglavlja 5. ovog Protokola. U tom se slučaju upućivanja u člancima od SSC.44. do SSC.55. ovog Protokola na „razdoblja osiguranja” smatraju upućivanjima na razdoblja osiguranja koja su navršili:

1.

supružnik ili bivši supružnik ako zahtjev podnosi:

(a)

udana žena; ili

(b)

osoba čiji je brak okončan drukčije nego smrću supružnika; ili

2.

bivši supružnik ako zahtjev podnosi:

(a)

udovac koji neposredno prije navršavanja dobi za umirovljenje nema pravo na doplatak za obudovjelog roditelja; ili

(b)

udovica koja neposredno prije navršavanja dobi za umirovljenje nema pravo na doplatak za obudovjelu majku, doplatak za obudovjelog roditelja ili udovičku mirovinu, ili koja ima pravo samo na starosnu udovičku mirovinu izračunanu na temelju članka SSC.47. stavka 1. točke (b) ovog Protokola, s time da za te potrebe „starosna udovička mirovina” znači udovička mirovina koja je plativa u umanjenom iznosu, u skladu s odjeljkom 39. člankom 4. Zakona o doprinosima za socijalnu sigurnosti i davanjima iz socijalne sigurnosti iz 1992.

2.

Za potrebe članka SSC.8. ovog Protokola, u slučaju novčanih davanja za slučaj starosti ili novčanih davanja za nadživjele osobe, mirovina za ozljede na radu ili profesionalne bolesti te posmrtna pripomoć, za svakog korisnika na kojeg se primjenjuje zakonodavstvo Ujedinjene Kraljevine i koji privremeno borave na državnom području druge države, za vrijeme tog privremenog boravka smatra se da ima boravište na državnom području te druge države.

1.

Za potrebe izračuna faktora zarade za utvrđivanje prava na davanja na temelju zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine, za svaki se tjedan obavljanja djelatnosti kao zaposlena osoba na temelju zakonodavstva države članice koji je započeo tijekom relevantne dohodovne godine u smislu zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine, smatra da je dotična osoba plaćala doprinose kao zaposlena osoba ili je imala zaradu na koju su plaćeni doprinosi, na temelju zarade istovjetne iznosu u visini dvije trećine gornje granične vrijednosti zarade koja je važila za tu godinu.

2.

Za potrebe članka SSC.47. stavka 1. točke (b) ovog Protokola:

(a)

ako je u bilo kojoj dohodovnoj godini koja je započela na datum 6. travnja 1975. ili nakon toga datuma osoba koja obavlja djelatnost kao zaposlena osoba navršila razdoblja osiguranja, zaposlenja ili boravišta isključivo u državi članici, a primjenom točke (1) ovog odlomka ta se godina za potrebe članka SSC.47. stavka 1. točke (b) podtočke i. ovog Protokola, računa kao godina za koju se ostvaruje pravo na davanje u smislu zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine, smatra se da je ta osoba u toj državi članici te godine bila osigurana 52 tjedna;

(b)

ako se bilo koja dohodovna godina koja je započela 6. travnja 1975. ili nakon tog datuma ne računa kao godina za koju se ostvaruje pravo na davanje u smislu zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine za potrebe članka SSC.47. stavka 1.točke (b) podtočke i. ovog Protokola, razdoblja osiguranja, zaposlenja ili boravišta navršena u toj godini ne uzimaju se u obzir.

3.

Za potrebe pretvaranja faktora zarade u razdoblja osiguranja, faktor zarade ostvaren u relevantnoj dohodovnoj godini u smislu zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine dijeli se s nižom graničnom vrijednosti zarade koja je važila za tu godinu. Rezultat se iskazuje kao cijeli broj, a ostatak se zanemaruje. Za tako izračunani broj smatra se da predstavlja broj tjedana osiguranja navršenih na temelju zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine tijekom te godine, uz uvjet da taj broj nije veći od broja tjedana tijekom kojih se na osobu u toj godini primjenjivalo to zakonodavstvo.

3.

Ako primanje doplatka za obudovjelog roditelja ili potpore za obudovjelost (viša stopa) ovisi o pravu na dječji doplatak u Ujedinjenoj Kraljevini, neće se spriječiti da osoba koja ispunjava sve druge kriterije prihvatljivosti i koja bi imala pravo na dječji doplatak u Ujedinjenoj Kraljevini kad bi ona, ili dotično dijete, imala boravište u Ujedinjenoj Kraljevini podnese zahtjev za doplatak za obudovjelog roditelja ili potporu za obudovjelost (viša stopa) u skladu s ovim Protokolom, neovisno o činjenici da je dječji doplatak u Ujedinjenoj Kraljevini isključen iz materijalnog područja primjene ovog Protokola na temelju članka SSC.3. stavka 4. točke (g),

Dodatak SSCI-1.

ADMINISTRATIVNI DOGOVORI IZMEĐU DVIJU ILI VIŠE DRŽAVA

(iz članka SSCI.8 ovog Priloga)

BELGIJA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Razmjena nota od 4. svibnja i 14. lipnja 1976. u vezi s člankom 105. stavkom 2. Uredbe (EEZ) br. 574/72 (odricanje od povrata troškova administrativnih provjera i liječničkih pregleda)

Razmjena nota od 18. siječnja i 14. ožujka 1977. u vezi s člankom 36. stavkom 3. Uredbe (EEZ) br. 1408/71 (dogovor u vezi s povratom ili odricanjem od povrata troškova davanja u naravi pruženih na temelju uvjetâ iz glave III. poglavlja 1. Uredbe (EEZ) br. 1408/71), kako je izmijenjena razmjenama nota od 4. svibnja i 23. srpnja 1982. (sporazum o povratu troškova nastalih na temelju članka 22. stavka 1. točke (a) Uredbe (EEZ) br. 1408/71)

DANSKA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Razmjena nota od 30. ožujka i 19. travnja 1977. izmijenjena razmjenom nota od 8. studenoga 1989. i 10. siječnja 1990. o sporazumu o odricanju od povrata troškova davanja u naravi te administrativnih provjera i liječničkih pregleda

ESTONIJA — UJEDINJENA KRALJEVINA

Dogovor koji su 29. ožujka 2006. finalizirala nadležna tijela Republike Estonije i Ujedinjene Kraljevine na temelju članka 36. stavka 3. i članka 63. stavka 3. Uredbe (EEZ) br. 1408/71 kojim se utvrđuju drugi načini povrata troškova davanja u naravi koja su na temelju Uredbe (EZ) br. 883/2004 pružile obje države s učinkom od 1. svibnja 2004.

FINSKA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Razmjena nota od 1. i 20. lipnja 1995. u vezi s člankom 36. stavkom 3. i člankom 63. stavkom 3. Uredbe (EEZ) br. 1408/71 (povrat troškova ili odricanje od povrata troškova davanja u naravi) te člankom 105. stavkom 2. Uredbe (EEZ) br. 574/72 (odricanje od povrata troška administrativnih provjera i liječničkih pregleda)

FRANCUSKA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Razmjena nota od 25. ožujka i 28. travnja 1997. u vezi s člankom 105. stavkom 2. Uredbe (EEZ) br. 574/72 (odricanje od povrata troškova administrativnih provjera i liječničkih pregleda)

Sporazum od 8. prosinca 1998. o posebnim načinima određivanja iznosâ povrata za davanja u naravi na temelju Uredbe (EEZ) br. 1408/71 i Uredbe (EEZ) br. 574/72

MAĐARSKA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Dogovor koji su 1. studenoga 2005. finalizirala nadležna tijela Republike Mađarske i Ujedinjene Kraljevine na temelju članka 35. stavka 3. i članka 41. stavka 2. Uredbe (EEZ) br. 883/2004 kojim se uspostavljaju drugi načini povrata troškova davanja u naravi koja su na temelju te uredbe pružile obje države s učinkom od 1. svibnja 2004.

IRSKA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Razmjena nota od 9. srpnja 1975. u vezi s člankom 36. stavkom 3. i člankom 63. stavkom 3. Uredbe (EEZ) br. 1408/71 (dogovor u vezi s povratom ili odricanjem od povrata troškova davanja u naravi pruženih na temelju uvjetâ iz glave III. poglavlja 1. ili 4. Uredbe (EEZ) br. 1408/71) te članka 105. stavka 2. Uredbe (EEZ) br. 574/72 (odricanje od povrata troškova administrativnih provjera i liječničkih pregleda)

ITALIJA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Dogovor koji su 15. prosinca 2005. potpisala nadležna tijela Talijanske Republike i Ujedinjene Kraljevine na temelju članka 36. stavka 3. i članka 63. stavka 3. Uredbe (EEZ) br. 1408/71 kojim se utvrđuju drugi načini povrata troškova davanja u naravi koja su na temelju Uredbe (EZ) br. 883/2004 pružile obje države s učinkom od 1. siječnja 2005.

LUKSEMBURG – UJEDINJENA KRALJEVINA

Razmjena nota od 18. prosinca 1975. i 20. siječnja 1976. u vezi s člankom 105. stavkom 2. Uredbe (EEZ) br. 574/72 (odricanje od povrata troškova nastalih u vezi s administrativnim provjerama i liječničkim pregledima iz članka 105. Uredbe (EEZ) br. 574/72)

MALTA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Dogovor koji su 17. siječnja 2007. finalizirala nadležna tijela Malte i Ujedinjene Kraljevine na temelju članka 35. stavka 3. i članka 41. stavka 2. Uredbe (EEZ) br. 883/2004 kojim se utvrđuju drugi načini povrata troškova davanja u naravi koja su na temelju te uredbe pružile obje države s učinkom od 1. svibnja 2004.

NIZOZEMSKA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Druga rečenica članka 3. Administrativnog dogovora od 12. lipnja 1956. o provedbi Konvencije od 11. kolovoza 1954.

PORTUGAL – UJEDINJENA KRALJEVINA

Dogovor od 8. lipnja 2004. kojim se utvrđuju drugi načini povrata troškova davanja u naravi koja su pružile obje države s učinkom od 1. siječnja 2003.

ŠPANJOLSKA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Sporazum od 18. lipnja 1999. o povratu troškova davanja u naravi odobrenih na temelju odredaba Uredbe (EEZ) br. 1408/71 i Uredbe (EEZ) br. 574/72


PRILOG II.

„PRILOG SSC-8.

PRIJELAZNE ODREDBE POVEZANE S PRIMJENOM ČLANKA SSC.11.

DRŽAVE ČLANICE

Austrija

Belgija

Bugarska

Hrvatska

Cipar

Češka

Danska

Estonija

Finska

Francuska

Njemačka

Grčka

Mađarska

Irska

Italija

Latvija

Litva

Luksemburg

Malta

Nizozemska

Poljska

Portugal

Rumunjska

Slovačka

Slovenija

Španjolska

Švedska


Ispravci

1.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 429/192


Ispravak Odluke Političkog i sigurnosnog odbora (ZVSP) 2021/2059 od 23. studenoga 2021. o ponovnoj potvrdi odobrenja vojne operacije Europske unije na Sredozemlju (EUNAVFOR MED IRINI) (EUNAVFOR MED IRINI/5/2021)

( Službeni list Europske unije L 422 od 26. studenog 2021 .)

Na stranici 3., potpis:

umjesto:

„Za Politički i sigurnosni odbor

Predsjednica

S. FROM-EMMESBERGER”;

treba stajati:

„Za Politički i sigurnosni odbor

Predsjednica

D. PRONK”.