15.11.2021

Službeni list Europske unije

L 402/17

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1976

оd 12. studenoga 2021.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz monoetilen glikola podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država i Kraljevine Saudijske Arabije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

budući da:

1. POSTUPAK

1.1. Pokretanje postupka

(1)	Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 14. listopada 2020. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom monoetilen glikola („MEG”) podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država („SAD”) i Kraljevine Saudijske Arabije („KSA”) („predmetne zemlje”) na temelju članka 5. osnovne uredbe.

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je Odbor za obranu europskih proizvođača monoetilen glikola („podnositelj pritužbe”) 31. kolovoza 2020. podnio pritužbu u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje monoetilen glikola u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i nastaloj materijalnoj šteti.

1.2. Privremene mjere

(3)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je 14. svibnja 2021. stranama dostavila sažetak predloženih pristojbi i pojedinosti o izračunu dampinških marži i marži dostatnih za uklanjanje štete nanesene industriji Unije. Zainteresirane strane pozvane su da u roku od tri radna dana dostave primjedbe na točnost izračuna. Primjedbe su dostavili društva MEGlobal Americas Inc („MEGlobal Americas”), Saudi Basic Industries Corporation („SABIC”), Arteco NV („Arteco”) i Odbor proizvođača PET-a u Europi („CPME”).

(4)	Komisija je 11. lipnja 2021. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/939 (2) („privremena uredba”) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz monoetilen glikola podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država i Kraljevine Saudijske Arabije.

1.3. Daljnji postupak

(5)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”) podnositelj pritužbe, MEGlobal Americas, Lotte Chemical Louisiana LCC („LCLA”), vlada Kraljevine Saudijske Arabije („GKSA”), SABIC, ExxonMobil Petroleum & Chemical BV („EMPC”), Helm AG („Helm”), Oxyde Belgium BV („Oxyde”), Tricon International Ltd i s njime povezana društva („Tricon”), Arteco, CPME i RETAL Industries Limited („RETAL”) dostavili su podneske u kojima su iznijeli svoja stajališta o privremenim nalazima u roku iz članka 2. stavka 1. privremene uredbe.

(6)

Stranama koje su to zatražile omogućeno je saslušanje. Održana su saslušanja s društvima LCLA, MEGlobal Americas, SABIC i CPME. Osim toga, na zahtjev društava MEGlobal Americas i SABIC održana su dva saslušanja pred službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Službenik za saslušanje utvrdio je da su se u ovom postupku poštovala prava na obranu zainteresiranih strana.

(7)	Pri donošenju konačnih nalaza Komisija je razmotrila primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane i prema potrebi revidirala svoje privremene zaključke.

(8)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Obavljene su dvije dodatne provjere na daljinu s društvima Arteco i Indorama Ventures Europe BV („Indorama”). Komisija je isto tako namjeravala obaviti provjere na daljinu s društvima Helm i Oxyde, ali nijedno nije bilo dostupno.

1.4. Opće primjedbe

(9)	SABIC i MEGlobal Americas tvrdili su da je Komisija kasno objavila izvješća o provjeri na daljinu i time povrijedila njihova prava na obranu.

(10)

Komisija je izvješća o provjeri na daljinu objavila 14. svibnja 2021. zajedno sa sažetkom predloženih pristojbi, pojedinostima o izračunu dampinških marži i marži dostatnih za uklanjanje štete nanesene industriji Unije kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3. Svrha je izvješćâ o provjeri na daljinu stranama dostaviti činjenično izvješće o provjeri na daljinu. U izvješćima se ne donose nikakvi zaključci o tome kako će Komisija u konačnici postupiti s činjenicama dobivenima tijekom provjere na daljinu. Nije propisan rok za objavljivanje izvješća o provjeri na daljinu. Strane nisu dostavile primjedbe u vezi s informacijama navedenima u izvješću o provjeri na daljinu. Stoga Komisija smatra da nisu povrijeđena prava strana na obranu, a službenik za saslušanje u trgovinskim postupcima složio se s Komisijom.

(11)	Društvo Tricon tvrdilo je da nije navedeno u privremenoj uredbi, konkretno u uvodnim izjavama 8. i 66., iako je surađivalo tijekom ispitnog postupka, te da je Komisija time povrijedila njegovo pravo na dobru upravu.

(12)

U trenutku uvođenja privremenih mjera Komisija nije imala dovoljno informacija o uvoznim aktivnostima društva Tricon u Uniji jer je upitnik dostavljen u ime triju subjekata čije je sjedište prijavljeno u SAD-u, a ne u Uniji. Komisija je te informacije od društva Tricon dobila tek nakon uvođenja privremenih mjera.

(13)

U svjetlu tih dodatnih informacija uvodne izjave 8. i 66. privremene uredbe, u kojima se navode strane s kojima je Komisija održala saslušanja prije uvođenja privremenih mjera, odnosno strane koje su dostavile upitnik, trebalo bi tumačiti kao da uključuju i društvo Tricon. Nadalje, primjedbe koje je društvo Tricon dostavilo prije uvođenja privremenih mjera otvorile su ista pitanja kao i primjedbe koje su dostavile druge zainteresirane strane, primjerice društva Arteco, Helm i Oxyde, te je stoga Komisija u privremenoj uredbi uzela u obzir njihovu bit.

(14)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo MEGlobal Americas ponovilo je svoju tvrdnju iz uvodne izjave 9. o objavljivanju izvješćâ o provjeri na daljinu. Tvrdilo se da nije točno da nisu primljene nikakve primjedbe strana u vezi s informacijama dostavljenima u izvješćima o provjeri na daljinu. Tvrdilo se da je u primjedbama na privremenu uredbu društvo MEGlobal Americas raspravljalo o materijalnom sadržaju izvješćâ o provjeri na daljinu te da su zbog zakašnjele objave strane imale ograničenu količinu vremena da je preispitaju. Nadalje se tvrdilo da je Komisija imala povećane zahtjeve u pogledu postupka zbog prilagođavanja njezinih postupaka pandemiji bolesti COVID-19, koje Komisija nije razmotrila u svojim konačnim nalazima. Društvo MEGlobal Americas u tom je pogledu uputilo na posljednju rečenicu iz Obavijesti Komisije o posljedicama izbijanja covida-19, u kojoj je navedeno da će Komisija voditi posebnu brigu o tome da se poštuju zahtjevi u pogledu postupka i transparentnosti.

(15)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 10., svrha je izvješćâ o provjeri na daljinu stranama dostaviti činjenično izvješće o provjeri na daljinu, a osobito istaknuti koje se informacije mogu provjeriti, a koje ne. U izvješćima se ne donose nikakvi zaključci o tome kako će Komisija u konačnici postupiti s činjenicama dobivenima tijekom provjere na daljinu. Društvo MEGlobal Americas nikada nije pronašlo nikakve činjenične pogreške u izvješćima o provjeri na daljinu i nikada nije zatražilo dodatno vrijeme za slanje primjedbi na ta izvješća. U svojim primjedbama na privremenu uredbu uputilo je samo na nalaze navedene u izvješću o provjeri na daljinu. Komisija napominje da društvo MEGlobal Americas ne navodi što to točno Komisija nije razmotrila u svojim konačnim nalazima u vezi sa zahtjevima u pogledu postupka. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

1.5. Primjedbe na pokretanje postupka

(16)

Nakon uvođenja privremenih mjera Saudijska Arabija ponovila je svoje primjedbe dostavljene prije uvođenja mjera povezanih s pokretanjem ispitnog postupka. Tvrdila je da u pritužbi nisu ispunjeni zahtjevi iz članka 5.2. Sporazuma o antidampingu („ADA”) jer 1. pritužba ne sadržava dostatne dokaze o dampingu tijekom razmatranog razdoblja, 2. u njoj su učinci uvoza iz SAD-a i Kraljevine Saudijske Arabije ocijenjeni kumulativno bez odgovarajućeg obrazloženja, 3. u njoj nije objektivno ocijenjeno postojanje materijalne štete zbog toga što se razdoblje ispitnog postupka preklapa s prethodnom kalendarskom godinom i 4. podnositelj pritužbe nije dostavio dokaze o uzročno-posljedičnoj vezi. Nadalje, Saudijska Arabija smatrala je da Komisija nije razmotrila te primjedbe u privremenoj uredbi jer je iznijela samo opća opažanja. S tim u vezi Saudijska Arabija pozvala se na izvješće odbora WTO-a u predmetu Gvatemala – Cement II. (3), pri čemu je tvrdila da zaključci koji se ne temelje na činjenicama nisu dokaz koji se zahtijeva člankom 5.2. ADA-e, da netočne informacije isto tako nisu dokazi i da ispitni postupak stoga nije trebalo pokrenuti. Nadalje, Saudijska Arabija tvrdila je da pokretanjem tog ispitnog postupka na temelju nedostatka dokaza u pritužbi Komisija nije postupila u skladu s člankom 5.3. ADA-a te se s tim u vezi pozvala na izvješće odbora WTO-a u predmetu SAD – Piljena građa V. (4) Tvrdila je da je Komisija trebala dovesti u pitanje točnost i primjerenost tvrdnji podnositelja pritužbe, posebno kad nisu potkrijepljene informacijama, te informacija dostavljenih u prilog tvrdnjama podnositelja pritužbe kad su očito netočne. Saudijska Arabija dodala je da s obzirom na to da ispitni postupak nije pokrenut u skladu s odredbama članka 5. ADA-e, prvi uvjet za uvođenje antidampinške pristojbe na temelju članka 7.1. točke (i) ADA-e nije ispunjen i stoga antidampinška pristojba nije trebala biti uvedena na uvoz MEG-a podrijetlom iz Kraljevine Saudijske Arabije.

(17)

Komisija smatra da je pokretanje ispitnog postupka bilo opravdano i u potpunosti u skladu s ADA-om. Konkretno, dokazi o troškovima koje je podnositelj pritužbe dostavio za potrebe izračuna dampinga smatrali su se dovoljno prikladnima i točnima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti s obzirom na pravni standard primjenjiv na pokretanje postupka. Naime, kako podsjeća Saudijska Arabija, u izvješću odbora WTO-a u predmetu SAD – Piljena građa V. pojašnjeno je da: „zahtjev sadržava informacije koje su podnositelju razumno dostupne da potkrijepi svoju tvrdnju o, među ostalim, navodnom dampingu, što znači da zahtjev ne mora sadržavati sve informacije koje su razumno dostupne podnositelju, već samo informacije kojima se podupire fumus boni iuris”. U ovom slučaju podnositelj pritužbe iznio je informacije koje su mu bile razumno dostupne u vezi s postupkom proizvodnje predmetnog proizvoda. Te su informacije bile kvantitativno i kvalitativno dostatne da potkrijepe izračun uobičajene vrijednosti i dampinške marže. Činjenica da podnositelj pritužbe nije naveo precizne informacije o cijelom proizvodnom lancu predmetnog proizvoda u Kraljevini Saudijskoj Arabiji ne znači da su se dokazi morali smatrati nedostatnima, kako je predložila Saudijska Arabija. Zahtijevanje od podnositelja pritužbe da dostavi dodatne i preciznije informacije koje mu razumno nisu dostupne prebacilo bi teret provođenja stvarnog ispitnog postupka s tijela koje provodi ispitni postupak na podnositelja pritužbe. Naime, u predmetu SAD – Piljena građa V. Odbor WTO-a naglasio je da potrebne dokaze treba dostaviti samo „u mjeri u kojoj je to razumno dostupno podnositelju” i da je cilj tog izraza „izbjeći stavljanje pretjeranog tereta na podnositelja da dostavi informacije koje mu razumno nisu dostupne” (5). Nadalje, Komisija primjećuje da, iako upućuje na to da su informacije koje je dostavio podnositelj pritužbe zaključci koji se ne temelje na činjenicama, Saudijska Arabija ne navodi o kojim je to točno zaključcima u pritužbi riječ, već samo iznosi opću napomenu. Stoga Komisija ponavlja da je podnositelj pritužbe dostavio dostatne dokaze o postojanju dampinga koji opravdavaju pokretanje ispitnog postupka.

(18)

U svojim primjedbama nakon konačne objave Saudijska Arabija ponovila je svoje primjedbe dostavljene prije uvođenja privremenih mjera u vezi s pokretanjem ispitnog postupka. Ponovno je tvrdila da u pritužbi nisu ispunjeni zahtjevi članka 5.2. ADA-e zbog četiri točke navedene u uvodnoj izjavi 16. Nadalje, tvrdilo se da pritužba ne sadržava informacije koje su podnositelju pritužbe bile razumno dostupne i da u njoj nisu navedeni dostatni dokazi o dampingu. Točnije, Saudijska Arabija tvrdila je da pritužba ne sadržava informacije o domaćim cijenama MEG-a koje bi podnositelju pritužbe bile razumno dostupne. Nadalje, Saudijska Arabija tvrdila je da je podnositelj pritužbe izračunao uobičajenu vrijednost na temelju podataka prikupljenih od dvaju proizvođača iz Unije, koji su umjetno povećali uobičajenu vrijednost.

(19)

Komisija se ne slaže s tim tvrdnjama. Podnositelj pritužbe objasnio je da je domaće tržište za MEG u Kraljevini Saudijskoj Arabiji vrlo malo u usporedbi s obujmom izvoza i da su javno dostupne informacije ograničene. U tom smislu informacije o cijenama ne bi bile reprezentativne. Stoga je podnositelj pritužbe izračunao uobičajenu vrijednost za Saudijsku Arabiju na temelju troška proizvodnje uvećanog za razuman iznos za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit. U pritužbi je objašnjeno i da je postupak proizvodnje MEG-a sličan u svim zemljama te da nije bilo znatnih razlika između postupaka proizvodnje u Uniji i Saudijskoj Arabiji. Nadalje, podnositelj pritužbe pribavio je od proizvođačâ iz Unije podatke o obujmu potrošnje ulaznih elemenata potrebnih za proizvodnju MEG-a, kao što su sirovine, energija, rad itd. Nadalje, podnositelj pritužbe pribavio je podatke u Saudijskoj Arabiji za svaki ulazni element za koji su podaci bili javno dostupni, a za određene čimbenike proizvodnje za koje javni podaci nisu bili dostupni podaci su procijenjeni na razumnoj osnovi. U odjeljku B.2.1.2. pritužbe objašnjava se izvor podataka za svaki ulazni element. Stoga je uobičajena vrijednost izračunana na temelju cijena ulaznih elemenata u Saudijskoj Arabiji na temelju informacija koje su razumno dostupne podnositelju pritužbe i koje dostatno upućuju na postojanje dampinga. Te su tvrdnje stoga odbačene.

1.6. Odabir uzorka

(20)

Društvo MEGlobal Americas tvrdilo je da njegovo uključenje u uzorak proizvođača izvoznika iz SAD-a nije bilo opravdano jer je imalo samo ograničen broj pošiljki u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka i da je do tih pošiljki došlo zbog nemogućnosti jednog od podnositelja pritužbe da društvo MEGlobal Europe GmbH („MEGlobal Europe”) opskrbi MEG-om.

(21)

Komisija napominje da društvo MEGlobal Americas nije dostavilo primjedbe o odluci o odabiru uzorka, a kamoli da joj se usprotivilo, u roku za dostavu primjedbi nakon što je obaviješteno o njoj u skladu s odjeljkom 5.3.1.1. točke (a) Obavijesti o pokretanju postupka. Komisija naglašava da je odabir uzoraka proveden u potpunosti u skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe, a ispitni postupak bio je ograničen na razuman broj strana na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka koji se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju, obujma domaće prodaje svakog proizvođača izvoznika i sposobnosti proizvođača izvoznika da surađuju dostavljanjem podataka za razdoblje ispitnog postupka. Društva LCLA i MEGlobal Americas bila su dva najveća izvoznika u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka koji su izrazili spremnost za uključivanje u uzorak. Nadalje, razlog zašto strane izvoze nije relevantan za odluku o odabiru uzorka. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(22)

Podnositelj pritužbe naglasio je da u obrascu za odabir uzorka društvo Sasol Chemicals North America LLC („Sasol”) nije prijavilo izvoz u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka, dok je poznato da je društvo Helm dugoročni distributer MEG-a koji proizvodi društvo Sasol u cijelom svijetu, među ostalim u Uniji. Nadalje, napomenulo se da je društvo Helm dostavilo upitnik u kojem je izvijestio o prodaji predmetnog proizvoda podrijetlom iz SAD-a u Uniji. Stoga je podnositelj pritužbe smatrao da je moglo doći do izvozne prodaje društva Sasol namijenjene za potrošnju u Uniji, pa je zatražio od Komisije da provjeri je li MEG koji je proizvelo društvo Sasol u SAD-u izvezen u Uniju preko trgovaca kao što je društvo Helm, i da nakon toga procijeni je li ponderirana prosječna dampinška marža uzorka koja je primijenjena na Sasol bila opravdana.

(23)

U obrascu za odabir uzorka društvo Sasol izjavilo je da izvozi u Uniju samo preko društva Helm. Društvo Helm potvrdilo je tu izjavu i dostavilo obujam te prodaje. Komisija je odlučila da društvo Sasol neće uključiti u uzorak jer je taj obujam bio manji od obujma izvoza društava LCLA i MEGlobal Americas. Budući da se radi o proizvođaču izvozniku koji surađuje i koji nije uključen u uzorak, antidampinška pristojba primijenjena na društvo Sasol stoga je ponderirani prosjek uzorka.

(24)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo MEGlobal Americas ponovilo je svoju tvrdnju iz uvodne izjave 20. Nadalje je tvrdilo da je procijenjeni obujam izvoza MEG-a koji je proizvelo društvo Sasol u SAD-u i koji je izvezen u Uniju tijekom RIP-a bio veći od obujma uvoza društva MEGlobal Americas. Tvrdilo se da je MEG koji je proizvelo društvo Sasol gotovo isključivo uvozilo društvo Helm AG. Stoga je društvo MEGlobal Americas tvrdilo da se odluka o njegovu uključivanju u uzorak nije temeljila na točnim podacima.

(25)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Uz razloge objašnjene u tom pogledu u uvodnim izjavama 21. i 23.Komisija je napomenula da u podacima koje je dostavilo društvo MEGlobal Americas nije naveden izvor opskrbe za društvo Helm AG iako je društvo Helm AG uvozilo MEG iz SAD-a od nekoliko proizvođača, ne samo od društva Sasol. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(26)	Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu uzrokovanja proizvođača izvoznika iz SAD-a, potvrđeni su privremeni nalazi iz uvodnih izjava 61. i 62. privremene uredbe.

(27)	Budući da nije bilo primjedbi u pogledu uzrokovanja proizvođača izvoznika iz Saudijske Arabije, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 63. i 64. privremene uredbe.

1.7. Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(28)

U svojim primjedbama na privremenu uredbu CPME je ponovio tvrdnju da razdoblje ispitnog postupka („RIP”) koje je odabrala Komisija nije uključivalo razdoblje neposredno prije pokretanja ispitnog postupka, odnosno razdoblje od srpnja do rujna 2020., i da je time povrijeđena osnovna uredba. Ta je tvrdnja odbačena zbog razloga opisanih u uvodnoj izjavi 70. privremene uredbe.

(29)	CPME je nadalje tvrdio da bi uključivanje tog razdoblja pokazalo nepostojanje materijalne štete, ali nije dostavio nikakve dokaze u tom pogledu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(30)	Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu razdoblja ispitnog postupka i razmatranog razdoblja, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodne izjave 68. privremene uredbe.

1.8. Objava

(31)

Komisija je 13. rujna 2021. obavijestila sve zainteresirane strane o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz monoetilen glikola podrijetlom iz Kraljevine Saudijske Arabije i Sjedinjenih Američkih Država („konačna objava”). Svim je stranama odobreno razdoblje u kojem su mogle podnijeti primjedbe na konačnu objavu. Komisija je zaprimila primjedbe od podnositelja pritužbe, Saudijske Arabije, društava SABIC, MEGlobal Americas, LCLA, EMPC, Helm, Oxyde, Tricon i Arteco te CPME-a. Na temelju tih primjedbi Komisija je izmijenila određena razmatranja na temelju kojih je namjeravala uvesti konačnu antidampinšku pristojbu i o tome je 4. listopada 2021. obavijestila sve zainteresirane strane („dodatna konačna objava”).

(32)	Nakon konačne objave i dodatne konačne objave zainteresiranim stranama omogućeno je da budu saslušane u skladu s odredbama iz točke 5.7. Obavijesti o pokretanju postupka. Održana su saslušanja s društvima SABIC, MEGlobal Americas i LCLA.

2. PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1. Tvrdnje u pogledu opsega proizvoda

(33)

Društvo SABIC ponovilo svoju tvrdnju da je MEG koji ne odgovara specifikacijama proizvod koji predstavlja drugi izbor i koji je imao nižu cijenu u usporedbi s prvoklasnim MEG-om te da je tržište za MEG koji ne odgovara specifikacijama bilo znatno manje nego za prvoklasni MEG. Zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 79. privremene uredbe ta je tvrdnja odbačena.

(34)	U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo SABIC ponovilo je svoju tvrdnju da bi Komisija trebala isključiti MEG koji ne odgovara specifikacijama iz opsega ispitnog postupka zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 33. Društvo SABIC navelo je da Komisija nije razmotrila te tvrdnje.

(35)	Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. U uvodnoj izjavi 79. privremene uredbe Komisija je jasno objasnila razloge za odbacivanje te tvrdnje.

(36)	Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu opsega proizvoda, potvrđeni su privremeni nalazi iz uvodnih izjava 71.–79. privremene uredbe.

3. DAMPING

3.1. Kraljevina Saudijska Arabija

3.1.1. Općenito

(37)

Društvo EMPC tvrdilo je da je u uvodnoj izjavi 80. privremene uredbe Komisija SABIC nazvala jedinom grupom društava sa šest proizvodnih subjekata u Saudijskoj Arabiji. Naglasilo je da je društvo Yanpet bio zajednički pothvat u omjeru 50/50 između povezanog društva društva ExxonMobil (Mobil Yanbu Petrochemical Company Inc) i društva SABIC te da ni društvo EMPC ni bilo koje druge povezano društvo društva ExxonMobil („ExxonMobil”) nisu bili dio grupe društava SABIC. Nadalje, navedeno je da iako je društvo Yanpet vodilo proizvodnju, sve poslovne odluke i odluke o određivanju cijena za obujam proizvodnje MEG-a društva ExxonMobil donijelo je isključivo društvo ExxonMobil, a sve poslovne odluke i odluke o određivanju cijena za obujam proizvodnje društva SABIC donijelo je isključivo društvo SABIC. Nadalje je dodano da su društva EMPC i SABIC bili konkurenti te da je prema uvodnim izjavama od 80. do 86. privremene uredbe dampinška marža za cijelu zemlju izračunana na temelju uobičajene vrijednosti profitabilne domaće prodaje društva SABIC. Stoga je privremenom uredbom uvedena antidampinška pristojba na obujam koji je prodao društvu ExxonMobil na temelju uobičajene vrijednosti određene uzimajući u obzir domaću prodaju i izvoznu cijenu društva SABIC djelomično temeljenu na izvoznoj prodaji društva SABIC. Stoga društvo EMPC podliježe antidampinškoj pristojbi koja se izračunava na temelju podataka nepovezanog konkurenta iako ne postoji rizik od izbjegavanja mjera između društava SABIC i EMPC.

(38)

Komisija smatra da je društvo EMPC povezano s društvom SABIC na temelju članka 127. stavka 1. točke (g) Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (6) jer zajedno izravno ili neizravno kontroliraju treću osobu. Nesporno je da je društvo Yanpet zajednički pothvat čije su dionice jednako podijeljene između društava SABIC i ExxonMobil. Društva EMPC i SABIC podjednako su zastupljena u upravnom odboru društva Yanpet jer je svaki od njih imenovao direktore društva Yanpet. To je snažan pokazatelj da ga društva SABIC i ExxonMobil zajedno i izravno kontroliraju. Kad je riječ o tvrdnji da društva SABIC i ExxonMobil djeluju neovisno i da ne postoji rizik od izbjegavanja mjera, Komisija primjećuje da društvo EMPC nije potkrijepilo tu tvrdnju ničime osim pukim navodima. Ta je tvrdnja stoga odbijena i Komisija smatra da su društva SABIC i ExxonMobil povezane strane za potrebe ovog ispitnog postupka.

(39)	Osim toga, društvo EMPC smatralo je da je Komisija povrijedila njegova prava na obranu jer nije imalo uvid u izračun uobičajene vrijednosti i izvozne cijene društva SABIC.

(40)

Budući da je društvo Yanpet zajednički pothvat u omjeru 50/50 s društvom SABIC, dobio je istu pojedinačnu antidampinšku pristojbu kao grupa društava SABIC. Kako je objašnjeno u posebnoj objavi, u skladu s općom praksom zaštite poslovnih tajni Komisija ne može društvu EMPC otkriti povjerljive poslovne podatke društva SABIC (kao što je prodaja društva SABIC na domaćem tržištu).

(41)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo EMPC ponovilo je svoju tvrdnju iz uvodne izjave 37. Osim toga, društvo EMPC pogrešno je tvrdilo da je u uvodnoj izjavi 38. Komisija navela da se njegov opis zajedničkog pothvata Yanpet temelji na pukim navodima. Komisija je zapravo navela da se tvrdnja društva EMPC o nepostojanju rizika od izbjegavanja mjera temelji na pukim navodima. Nadalje, društvo EMPC tvrdilo je da, u skladu sa Sporazumom o marketingu između društava EMPC i Yanpet, društva EMPC i SABIC stavljaju na tržište i prodaju MEG koji je društvo Yanpet proizvelo posve samostalno.

(42)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 38., Yanpet je zajednički pothvat kojim zajednički i izravno upravljaju društva SABIC i ExxonMobil. Nadalje, određene odredbe Sporazuma o marketingu između društava EMPC i Yanpet upućuju na to da postoji velik rizik od izbjegavanja mjera ako se društvima SABIC i EMPC dodijele drukčije pojedinačne dužnosti. Društvu EMPC detaljna objašnjenja dostavljena su u posebnoj objavi jer su sadržavala povjerljive podatke.

(43)	Nadalje, društvo EMPC ponovilo je svoje primjedbe iz uvodne izjave 39., ali nije iznijelo nikakve nove elemente.

(44)	Zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 40. ta je tvrdnja odbačena.

3.1.2. Uobičajena vrijednost

(45)	Komisija je zaprimila primjedbe od društva SABIC, Saudijske Arabije i društva EMPC.

(46)	Svi su oni osporavali prilagodbu vrijednosti propana kako je opisana u uvodnim izjavama 87.–94. privremene uredbe. Društvo SABIC uputilo je na nalaze Komisije u odobrenju koncentracije društava SABIC i Saudi Aramco (predmet M.9410 – SAUDI ARAMCO/SABIC) (7).

(47)

Komisija je ponovno procijenila svoje privremene nalaze. Komisija je napomenula da je odlukom o odobrenju koncentracije društava Saudi Aramco i SABIC priznato nepostojanje odnosa između dvaju društava prije datuma stjecanja 70 % udjela u društvu SABIC u skladu s odredbama Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ-a o koncentracijama) (8). Stoga je, u nedostatku bilo kakvih drugih informacija da prodaja sirovina inače ne bi bila u skladu s tržišnim uvjetima, Komisija u tom smislu revidirala određivanje uobičajene vrijednosti za društvo SABIC primjenom prijavljenog troška propana. Iz toga proizlazi da se uobičajena vrijednost temeljila na ponderiranom prosjeku cijena ukupne domaće prodaje tijekom RIP-a jer je prodaja po neto prodajnoj cijeni jednakoj izračunanom trošku proizvodnje ili višoj od tog troška činila više od 80 % ukupnog obujma prodaje.

(48)

Nadalje, društvo SABIC navelo da je, s obzirom na to da je ispitivala i domaću prodaju i izvoz u Uniju na razini grupe društava kako je opisano u uvodnoj izjavi 80. privremene uredbe, Komisija trebala uzeti u obzir trošak svih povezanih proizvođača pri utvrđivanju je li domaća prodaja bila profitabilna. Tvrdilo je da Komisija ne može uspoređivati domaću i izvoznu prodaju svih proizvođača kao da čine jedinstveni subjekt i pritom procjenjivati profitabilnost na razini pojedinačnih proizvođača.

(49)	Komisija se s tom tvrdnjom ne slaže. Ne bi bilo primjereno procjenjivati profitabilnost domaće prodaje u odnosu na trošak proizvodnje društava koja ne prodaju na domaćem tržištu, a ispitnim postupkom utvrđeno je da ne prodaju svi proizvodni subjekti MEG na domaćem tržištu.

(50)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo EMPC zatražilo je od Komisije da potvrdi i. da je upotrijebila sve stvarne troškove proizvodnje, uključujući stvarne troškove sirovine koja se upotrebljava za proizvodnju etilena prema podacima proizvođača izvoznika u Saudijskoj Arabiji i ii. da nije prilagodila trošak nijedne sirovine.

(51)	Komisija je potvrdila da su u izračunu uobičajene vrijednosti upotrijebljeni prijavljeni troškovi proizvodnje, uključujući prijavljene troškove sirovine upotrijebljene za proizvodnju etilena. Doista, Komisija nije prilagodila trošak nijedne sirovine.

(52)	U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo SABIC ponovilo je svoju tvrdnju iz uvodne izjave 48., ali nije iznijelo nikakve nove elemente.

(53)	Zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 49. ta je tvrdnja odbačena.

(54)

U svojim primjedbama nakon konačne objave podnositelj pritužbe nije se složio s odlukom Komisije da upotrijebi cijenu propana koju je prijavilo društvo SABIC kako je navedeno u uvodnoj izjavi 47. Podnositelj pritužbe prvo je tvrdio da je primjenjivo pravo u antidampinškim ispitnim postupcima osnovna uredba, a ne Uredba EZ-a o koncentracijama, koja ima drukčije kriterije i drukčije funkcije. Stoga je, s obzirom na to da se primjenjuju različiti pravni kriteriji, prijenos nalaza iz jednog pravnog okvira u drugi bio nelogičan i nezakonit. Drugo, navedeno je da se, s obzirom na to da je cijenu utvrdila vlada Saudijske Arabije, nisu primjenjivala uobičajena razmatranja o pojmu cijene po tržišnim uvjetima. Treće, tvrdilo se da je prihvaćanje fiksne cijene propana društva SABIC, koja nije bila „uobičajena” i nije razumno odražavala stvarne troškove, predstavljalo povredu članka 2. stavka 5. osnovne uredbe. Četvrto, nadalje se tvrdilo da je u ispitnim postupcima protiv Rusije Komisija prilagodila cijenu plina, koju je isto tako odredila vlada, i da je stoga primjena drukčijih kriterija na Saudijsku Arabiju od kriterija koji se primjenjuju na Rusiju u ispitnim postupcima trgovinske zaštite bila diskriminirajuća. Peto, tvrdilo se da u predmetu M.9410 nisu doneseni nikakvi zaključci o propanu. Šesto, navedeno je da je Odlukom o koncentraciji potvrđeno postojanje vertikalne integracije u pogledu opskrbe na početku i kraju proizvodnog lanca u okviru lanca vrijednosti etilen glikolâ, ali da se u njoj nije razmotrila priroda vertikalne veze, tj. je li se opskrba proizvodima na početku proizvodnog lanca između društava Saudi Aramco i SABIC odvijala po tržišnim uvjetima. Navedeno je da je Komisija ispitala samo je li ta vertikalna veza mogla dovesti do mogućeg sprječavanja pristupa tržištu. Naposljetku, podnositelj pritužbe tvrdio je da su društva Saudi Aramco i SABIC povezana društva i da njihove transakcije nisu u uobičajenom tijeku trgovine.

(55)

Komisija se nije složila i potvrdila je svoje nalaze da je upotreba cijene propana koju je prijavilo društvo SABIC bila primjerena u ovom slučaju. Naime, u Odluci o koncentraciji posebno se razmatrala priroda vertikalne veze između dvaju društava i odluka o određivanju cijena povezanih s poslovanjem tih dvaju društava tijekom RIP-a. Na primjer, u Odluci se navodi da bi „svaka materijalna koordinacija aktivnosti društva SABIC s aktivnostima društva Saudi Aramco bila izazovna i odvijala bi se bez detaljnog poznavanja cjenovne politike, kupaca ili opće strategije društva SABIC” (uvodna izjava 12.) te da su „komercijalne interakcije strana ograničene i tržišno uvjetovane […] [, da su] stran[e] dostavil[e] dokaze koji to pokazuju, barem na vertikalno pogođenim tržištima na kojima društva Saudi Aramco ili SABIC djeluju kao međusobni dobavljači” (uvodna izjava 14.). Stoga je Komisija potvrdila svoju ocjenu iz uvodne izjave 47. ove Uredbe.

(56)	Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu određivanja uobičajene vrijednosti, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 81.–93. privremene uredbe, izmijenjene kako je navedeno u uvodnoj izjavi 47. ove Uredbe.

3.1.3. Izvozna cijena

(57)	Komisija je od društava SABIC i EMPC zaprimila primjedbe o određivanju izvozne cijene.

(58)

Društvo SABIC napomenulo je da je analiza Komisije manjkava jer je Komisija smatrala da je izvozna cijena nepouzdana samo zbog nepostojanja odnosa između društava. Uputilo je na izvješće odbora WTO-a SAD-OCTG (Koreja) (9). Prema društvu SABIC odbor je utvrdio da iako člankom 2.3. ADA-e, kojim se odražava članak 2. stavak 9. osnovne uredbe, nije propisan zahtjev određivanja pouzdanosti izvozne cijene, člankom 2.3. ADA-e tijelima koja provode ispitni postupak nije dopušteno da izvoznu cijenu izračunaju kad god postoji povezani odnos. Društvo SABIC u povjerljivom podnesku dostavilo je dodatne informacije, uključujući objašnjenja o njegovu unutarnjem određivanju cijena između povezanih subjekata.

(59)

Komisija je utvrdila da objašnjenja društva SABIC o unutarnjem određivanju cijena između povezanih subjekata ne opravdavaju odstupanje od primjene članka 2. stavka 9. Društvo SABIC o toj je procjeni obaviješteno u posebnoj objavi jer procjena sadržava povjerljive poslovne podatke. Na temelju svoje procjene Komisija je zaključila da je u ovom slučaju izvozna cijena nepouzdana zbog povezanog odnosa između izvoznika, trgovca i uvoznika. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(60)

Nadalje, društvo SABIC tvrdilo je da se izvozna cijena ne bi trebala izračunavati na temelju članka 2. stavku 9. osnovne uredbe i da se ne bi trebale vršiti prilagodbe za transakcije između povezanih strana, osobito za troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit, s obzirom na to da je Komisija ocijenila damping na „razini grupe društava” i da su saudijski proizvođači izvoznici bili integrirani. Stoga je društvo SABIC tvrdilo da se izvozna cijena mora temeljiti na stvarnim izvoznim cijenama nakon odbitka svih provjerenih troškova prodaje.

(61)

Komisija je primijetila da je dampinška marža doista izračunana na razini grupe društava, odnosno da su svi povezani subjekti primili istu pojedinačnu dampinšku maržu i da su sve relevantne izvozne transakcije i domaća prodaja uzeti u obzir za izračun dampinške marže. To nije ovisno o činjenici da je u ovom slučaju izvozne cijene trebalo prilagoditi na temelju članka 2. stavka 9. osnovne uredbe s obzirom na to da je izvozna cijena bila nepouzdana zbog povezanog odnosa između izvoznika i uvoznika. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(62)

Društva SABIC i EMPC osporavala su Komisijinu upotrebu profitne marže od 6,89 % utvrđene u antidampinškom ispitnom postupku u vezi s poli(vinil alkoholima) podrijetlom iz Kine (10) zbog povjerljivosti podataka uvoznika koji surađuju. Društvo SABIC zatražilo je od Komisije da upotrijebi informacije o profitabilnosti društava SABIC Petrochemicals B.V („SPC”) i SABIC Italia („SI”), koje su provjerene. Društva SABIC i EMPC tvrdila su da omjer dobiti koji je upotrijebila Komisija nije razuman u smislu članka 2. stavka 9. osnovne uredbe jer se odnosi na drukčiji proizvod, uvoz iz drukčije zemlje i drukčije vremensko razdoblje. Društvo SABIC navelo je i da profitna marža koju je upotrijebila Komisija ne odražava stvarne funkcije i rizike društava SPC i SI.

(63)

Komisija profitnu maržu povezanog uvoznika i/ili povezanog trgovca ne smatra razumnom jer na nju utječe povezani odnos s društvima od kojih oni kupuju MEG. U skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe smatra se primjerenim upotrijebiti razumnu profitnu maržu neovisno o stvarnoj dobiti koja proizlazi iz transferne cijene kako bi se izbjegli učinci narušavanja koji mogu proizaći iz transferne cijene. Nadalje, nakon uvođenja privremenih mjera Komisija je namjeravala organizirati provjere na daljinu s dvama uvoznicima koji surađuju, ali oni nisu bile dostupni, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 8. Stoga je, u nedostatku bilo kakvih alternativnih podataka u dokumentaciji koji bi se mogli upotrijebiti, Komisija odlučila upotrijebiti profitnu maržu upotrijebljenu u privremenoj fazi kako je opisano u uvodnoj izjavi 97. privremene uredbe.

(64)	Društvo SABIC tvrdilo je i da je odbitak profitne marže nepovezanog uvoznika od prodaje ostvarene preko povezanog uvoznika (SPC), kao i od prodaje koju je trgovac fakturirao u Uniji (SI), doveo do udvostručavanja.

(65)

Komisija je primijetila da su dvije profitne marže uzete u obzir za različite svrhe i da su zasebno odbijene. Za izvoznu prodaju preko povezanog uvoznika u Uniji izvozna cijena izračunana je u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe na temelju cijene po kojoj su uvezeni proizvodi prvi put preprodani nezavisnom kupcu ili društvu SI. U tim je slučajevima ostvarena dobit prilagođena kako bi se utvrdila pouzdana izvozna cijena. Za razliku od toga provizija za povezanog trgovca u Uniji koji je obavljao funkciju trgovca koji djeluje na temelju provizije odbijena je u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) osnovne uredbe, kako je dodatno objašnjeno u uvodnoj izjavi 79. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(66)

Društvo SPC u upitniku je raspodijelilo sve troškove prodaje, opće i administrativne troškove na temelju prometa. Nakon privremene objave društvo SABIC navelo je da zbog toga što je društvo SPC i proizvođač i distributer te se većina njegove radne snage i aktivnosti odnosi na proizvodnju kemikalija i polimera, troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi trebaju se preraspodijeliti na proizvode koje proizvodi društvo SPC s jedne strane i na MEG proizvode kojima se trguje s druge strane. Nadalje je navedeno da je ta metodologija raspodjele točnije odražavala raspodjelu troškova.

(67)

Tijekom provjere na daljinu društvo SABIC nije tvrdilo da njegova raspodjela troškova prodaje, općih i administrativnih troškova nije točna. S obzirom na to da je provjera na daljinu obavljena na temelju prvotno dostavljene metode raspodjele, Komisija nije bila u mogućnosti unakrsno provjeriti novodostavljenu tablicu i nekoliko novih ključeva raspodjele koji su upotrijebljeni u tom smislu. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

(68)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo SABIC ponovilo je svoju tvrdnju iz uvodne izjave 58. o tome da odnos između povezanih društava nije utjecao na izvoznu cijenu plaćenu proizvođačima te da su proizvođačima plaćene stvarne cijene koje su platili nepovezani kupci u Uniji nakon odbitka svih nastalih prodajnih troškova. Tu je tvrdnju ponovila i Saudijska Arabija. U povjerljivoj verziji svojeg podneska društvo SABIC u tom je pogledu dostavilo Sporazum o marketingu između društva SABIC i jednog od povezanih proizvođača.

(69)

Komisija je napomenula da taj ugovor nije obuhvaćao prodaju u Uniju. Unatoč tome, čak i da su uvjeti tog sporazuma bili primjenjivi na prodaju društva SABIC na tržištu Unije, to nije promijenilo ocjenu Komisije iz uvodne izjave 59. Društvo SABIC o dodatnim je pojedinostima o procjeni Komisije obaviješteno u posebnoj objavi jer te pojedinosti obuhvaćaju povjerljive poslovne podatke.

(70)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društva SABIC i EMPC te Saudijska Arabija ponovili su svoju tvrdnju iz uvodne izjave 62. o profitnoj marži od 6,89 % koju je upotrijebila Komisija. Društvo SABIC izjavilo je da nije točno da nije bilo alternativnih podataka u dokumentaciji jer je društvo SABIC dostavilo dva nezavisna skupa podataka koje je Komisija mogla upotrijebiti za određivanje profitne marže nepovezanih uvoznika.

(71)

Napominje se da je prvi skup podataka bilo izvješće koje je sastavilo društvo Deloitte i koje je društvo SABIC dostavilo samo u povjerljivoj verziji svojeg podneska. Nadalje, u izvješću je izračunana prosječna marža profitabilnosti 17 društava za koje je utvrđeno da su usporediva s društvima SABIC u razdoblju 2016.–2018. Samo pet od tih društava nalazilo se u Uniji. Od tih pet društava u Uniji samo je jedno bilo uvoznik, a ostala su se bavila distribucijom i prodajom kemikalija. Osim toga, prema tom izvješću prosječna marža profitabilnosti uvoznika sa sjedištem u Uniji u razdoblju 2016.–2018. bila je veća od marže profitabilnosti od 6,89 % koju je upotrijebila Komisija. Nadalje, drugi skup podataka zapravo su bili financijski podaci četiriju društava za koja je društvo SABIC tvrdilo da su distributeri. Nisu dostavljene nikakve informacije o kriterijima koje je društvo SABIC upotrijebilo pri odabiru tih društava. Stoga je Komisija smatrala da je profitna marža upotrijebljena u privremenoj fazi, kako je opisano u uvodnoj izjavi 97. privremene uredbe, najrazumniji izvor podataka dostupnih u dokumentaciji.

(72)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo SABIC ponovilo je svoju tvrdnju iz uvodne izjave 66. da bi Komisija trebala upotrijebiti revidirani postotak troškova prodaje, općih i administrativnih troškova društva SPC. Tu je tvrdnju ponovila i Saudijska Arabija. Društvo SABIC tvrdilo je da je, s obzirom na to da je društvo SPC i proizvođač i distributer, a većina njegove radne snage i aktivnosti odnosi se na proizvodnju kemikalija i polimera, prikladnije raspodijeliti troškove prodaje, opće i administrativne troškove na proizvode koje proizvodi društvo SPC i MEG te ostale proizvode kojima se trguje na temelju broja osoblja zaposlenog u različitim djelatnostima. Nadalje, društvo SABIC tvrdilo je da Komisija nije morala provjeriti novu metodologiju raspodjele jer je upotrijebljen samo jedan ključ raspodjele te da je Komisija tijekom provjere na daljinu provjerila podatke o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima i podatke o zaposlenosti.

(73)

Kad se raspodjela svih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova obavlja na temelju prometa, Komisija ne mora detaljno provjeravati troškove prijavljene za prodaju predmetnog proizvoda na tržištu Unije jer se isti postotak troškova prodaje, općih i administrativnih troškova raspodjeljuje na prodaju svih proizvoda na svim tržištima. Međutim, ako se primjenjuje drukčija metodologija, postoji rizik da se troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi predmetnog proizvoda koji se prodaje na tržištu Unije pogrešno raspodijele. U tom slučaju Komisija detaljno provjerava prijavljene troškove prodaje, opće i administrativne troškove. To se dogodilo i s revidiranim troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima koje je dostavilo društvo SABIC. Slijedeći novu metodologiju, društvo SABIC revidiralo je nekoliko troškova prodaje, općih i administrativnih troškova, kao što su troškovi oglašavanja, troškovi promicanja trgovine, drugi troškovi (kao što su potraživanja, nenaplativi dugovi itd.), financijski prihodi i rashodi. Međutim, te vrste troškova povezanije su s vrijednošću prodaje proizvoda nego s brojem zaposlenika uključenih u aktivnost prodaje MEG-a. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(74)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo SABIC tvrdilo je da odbitak teorijske provizije za prodaju ostvarenu kroz društvo SI predstavlja dvostruko računanje. Prvo, tvrdilo je da je Komisija povrijedila članak 2. stavak 9. jer je izračunala izvoznu cijenu na temelju cijene po kojoj su uvezeni proizvodi prvi put preprodani društvu SI, povezanom trgovcu. Drugo, tvrdilo je da društvo SI nije trgovac već distributer i da stoga prilagodba na temelju članka 2. stavka 10. točke (i) nije opravdana. Konačno, tvrdilo je da je praksa Komisije da se prilagodba izvrši samo jedanput čak i kad ima mnogo povezanih strana.

(75)

Komisija se s tim nije složila. Nije sporno da za predmetni prodajni kanal društvo SABIC prodaje predmetni proizvod nezavisnim kupcima u Uniji preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznici i dobivaju proviziju za svoje aktivnosti. Stoga je Komisija morala prvo utvrditi pouzdanu izvoznu cijenu na temelju članka 2. stavka 9. osnovne uredbe i potom, na temelju članka 2. stavka 10. točke (i) osnovne uredbe, prilagoditi izvoznu cijenu proviziji koju je društvo SABIC platilo. Kad je riječ o izračunu izvozne cijene na temelju članka 2. stavka 9., Komisija je od cijene preprodaje prvom nezavisnom kupcu odbila troškove prodaje, opće i administrativne troškove društva SPC te razuman iznos za dobit koju obično ostvaruje nezavisni uvoznik. Kako bi riješila pitanje provizije koju je društvo SABIC platilo za tu prodaju Uniji, Komisija je odbila troškove prodaje, opće i administrativne troškove društva SI te razuman iznos za dobit. Je li društvo SI označeno kao distributer ili trgovac ne umanjuje činjenicu da dobiva proviziju od društva SABIC za predmetnu prodaju te je stoga prilagodba na temelju članka 2. stavka 10. točke (i) opravdana. Ne dovodeći u pitanje gore navedeno, Komisija napominje da, na temelju informacija koje je dostavilo društvo SABIC, društvo SPC dobiva proviziju i od društva SABIC za prodaju koju ostvaruje u Uniji. Komisija je smatrala da bi dodatna prilagodba te provizije bila nerazumna, posebno s obzirom na činjenicu da su za društvo SPC u izračunu izvozne cijene troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te razumna dobit već odbijeni na temelju članka 2. stavka 9. Dodatna prilagodba na temelju članka 2. stavka 10. točke (i) za proviziju koju je društvo SABIC platilo može stoga dovesti do dvostrukog računanja pa nije izvršena. Komisija smatra da izračun na temelju članka 2. stavka 9. i prilagodba izvršena na temelju članka 2. stavka 10. točke (i) dovode do cijene koja bi se postigla da je prodaja izvršena između nezavisnih društava. Tvrdnja se stoga odbacuje.

(76)	Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu određivanja izvozne cijene, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 95.–97. privremene uredbe.

3.1.4. Usporedba

(77)	Komisija je od društva SABIC zaprimila primjedbe o usporedbi izvozne cijene i uobičajene vrijednosti.

(78)	Tvrdilo se da je odbitak provizija koje su plaćene za pokrivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti društava SPC i SI te prilagodbi za troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit tih društava doveo do udvostručavanja.

(79)

U privremenoj fazi Komisija je u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) osnovne uredbe odbila troškove prodaje, opće i administrativne troškove i razumnu dobit od prodajne cijene društva SI. Utvrđeno je da društvo SI obavlja funkcije zastupnika koji radi na temelju provizije. Društvo SI kupovalo je i preprodavalo predmetni proizvod nepovezanim kupcima u Uniji te je od proizvođača izvoznika primalo proviziju na tu prodaju. Osim toga, Komisija je na temelju članka 2. stavka 9. osnovne uredbe odbila troškove prodaje, opće i administrativne troškove i razumnu dobit od prodajnih cijena društva SPC. Međutim, i društvo SI i društvo SPC u prilagodbe na popisu prodaje uključili su provizije koje je proizvođač izvoznik platio obama tim društvima. Stoga je doista došlo do udvostručavanja. Iako je Komisija smatrala da stvarno plaćene provizije nisu razumne te da je na njih utjecao odnos između društava SI i SPC i proizvođača izvoznika, Komisija se složila da se te provizije ne smiju odbijati povrh već izvršenih prilagodbi. Iznos tih provizija koje su povezana prodajna društva prijavila kao prihod stoga nije odbijen kao prilagodba prodajne cijene društava SI i SPC.

(80)	Društvo SABIC nadalje je tvrdilo da uključivanje MEG-a koji ne odgovara specifikacijama pod isti PCN kao prvoklasni MEG mora iskriviti izračun dampinga.

(81)

Komisija je na početku ispitnog postupka zatražila od društva SABIC da u upitniku prijavi MEG koji ne odgovara specifikacijama i koji ne ispunjava kriterije za MEG klase za proizvodnju vlakana (tip A) kao MEG koji nije klase za proizvodnju vlakana (tip B). Međutim, društvo SABIC prijavilo je svu prodaju u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka kao MEG klase za proizvodnju vlakana. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(82)	U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo SABIC ponovilo je svoju tvrdnju da su se marketinška naknada, troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit društava SPC i SI dvostruko računali. Tu je tvrdnju ponovila i Saudijska Arabija.

(83)	Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 79., Komisija je ispravila predmetno dvostruko računanje. Društvo SABIC o detaljnim je objašnjenjima obaviješteno u posebnoj objavi jer su ta objašnjenja sadržavala povjerljive podatke.

(84)	U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo SABIC ponovilo je svoju tvrdnju iz uvodne izjave 80., ali nije iznijelo nikakve nove informacije o tome.

(85)	Zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 81. ta je tvrdnja odbačena.

(86)	Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu usporedbe, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 102. i 103. privremene uredbe, izmijenjene kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 79. ove Uredbe.

3.1.5. Dampinška marža

(87)	Komisija je pronašla administrativnu pogrešku u dokumentaciji izračuna zbog čega nekoliko prodajnih transakcija društva SI nehotice nije uključeno u izračun. Pogreška je ispravljena na odgovarajući način.

(88)	Kako je opisano u uvodnim izjavama 47., 79. i 87., nakon tvrdnji koje je Komisija prihvatila revidirani su određeni elementi uobičajene vrijednosti i izvozne cijene.

(89)

U skladu s tim konačne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo	Konačna dampinška marža (%)
Saudi Kayan Petrochemical Company (Saudi Kayan)	7,7
Yanbu National Petrochemical Company (Yansab)	7,7
Eastern Petrochemical Company (Sharq)	7,7
Saudi Yanbu Petrochemical Company (Yanpet)	7,7
Arabian Petrochemical Company (Petrokemya)	7,7
Jubail United Petrochemical Company (United)	7,7
Sva ostala društva	7,7

3.2. Sjedinjene Američke Države

3.2.1. Uobičajena vrijednost

(90)	Komisija je primila primjedbe od društava MEGlobal Americas i LCLA.

(91)	Društvo MEGlobal Americas tvrdilo je da se uobičajena vrijednost mora temeljiti na cijeloj domaćoj prodaji MEG-a (proizvodi vrste A i B) iako je to društvo tijekom razdoblja ispitnog postupka u Uniji prodavalo MEG samo jedne vrste.

(92)

Komisija je primijetila da se u izračunu za utvrđivanje uobičajene vrijednosti mora uzeti u obzir kontrolni broj proizvoda kako bi se usporedile identične vrste MEG-a. Budući da društvo nije izvozilo proizvod vrste B, domaća prodaja proizvoda vrste B nije uzeta u obzir pri izračunu uobičajene vrijednosti proizvoda vrste A. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(93)

Društvo MEGlobal Americas tvrdilo je i da Komisija nije uzela u obzir učinke pandemije bolesti COVID-19 na domaće cijene. Tvrdilo je da je Komisija povećala tržišnu vrijednost MEG-a zanemarujući prodaju ostvarenu u vrijeme velike nestabilnosti tržišnih cijena uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19. Nadalje je tvrdilo da je dio domaće prodaje za koju je utvrđeno da nije u uobičajenom tijeku trgovine ostvaren tijekom svibnja i lipnja 2020. kad su prosječne prodajne cijene MEG-a pale zbog obveznih mjera ograničenja kretanja koje su se primjenjivale u raznim regijama svijeta, uključujući SAD. Smatralo je da je zaključkom da ta prodaja nije u uobičajenom tijeku trgovine prekršen članak 2. stavak 4. osnovne uredbe i članak 2.2.1. ADA-e kojima je propisano da se takva prodaja može zanemariti samo ako se odvijala „tijekom dužeg razdoblja”. Tvrdilo je da taj uvjet nije ispunjen jer se neprofitabilna prodaja odvijala samo dva mjeseca, odnosno kraće od šest mjeseci predviđenih člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe, te je zatražilo od Komisije da tu prodaju uključi u određivanje uobičajene vrijednosti.

(94)

Komisija je napomenula da se primjedba društva MEGlobal Americas temelji na netočnom tumačenju članka 2. stavka 4. osnovne uredbe. Naime, u tom se članku utvrđuju uvjeti koje treba ispuniti kako bi se zanemarila neprofitabilna prodaja pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti te se Komisiji dopušta da zanemari neprofitabilnu prodaju kad se ona odvija „tijekom dužeg razdoblja u značajnim količinama”. U članku 2. stavku 4. osnovne uredbe dodatno se pojašnjava da duže razdoblje obično iznosi godinu dana, a ni u kojem slučaju manje od šest mjeseci. Izraz „tijekom” (engl. within) ukazuje na to da Komisija mora istražiti neprofitabilnu prodaju u kontekstu razdoblja ispitnog postupka koje obično traje godinu dana, a ni u kojem slučaju kraće od šest mjeseci. Suprotno tvrdnji društva članak 2. stavak 4. osnovne uredbe ne glasi „za vrijeme dužeg razdoblja” (engl. during) ili „na duže razdoblje” (engl. for) te stoga ne zahtijeva od Komisije da zanemari samo neprofitabilnu prodaju koja se odvijala obično godinu dana ili najmanje šest mjeseci. U ovom je slučaju Komisija istražila prodaju u okviru dužeg razdoblja od godinu dana (razdoblje ispitnog postupka) i tako poštovala članak 2. stavak 4. osnovne uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(95)

Komisija je zaprimila primjedbe i od društva LCLA koje tvrdi da Komisija mora odbiti prihod od prodaje nusproizvoda od troška proizvodnje MEG-a društva LCLA. To je društvo smatralo da je praksa Komisije da prihod od nusproizvoda odbija od troška proizvodnje predmetnog proizvoda te je u tom smislu uputilo na antidampinški postupak u vezi s uvozom oksalne kiseline podrijetlom iz Kine (11). Stoga je od Komisije zatražilo da prihod od prodaje nusproizvoda odbije od troška proizvodnje MEG-a.

(96)

Nakon uvođenja privremenih mjera Komisija je dodatno istražila je li društvo LCLA dostavilo potpune informacije kojima dokazuje da se svi prihodi od prodaje nusproizvoda mogu i trebali bi se odbiti od troška proizvodnje MEG-a. Iako Komisija potvrđuje da je društvo knjižilo prihode od prodaje nusproizvoda u revidiranim financijskim izvještajima kao prihode od drugih usluga, Komisija ne može zanemariti činjenicu da društvo nije dostavilo informacije o obujmu nusproizvoda koji su proizvedeni i prodani tijekom razdoblja ispitnog postupka. Društvo LCLA započelo je proizvodnju MEG-a dva mjeseca prije razdoblja ispitnog postupka pa su i tijekom tog razdoblja nastajali nusproizvodi. Od troška proizvodnje MEG-a tijekom razdoblja ispitnog postupka treba odbiti samo obujam nusproizvoda nastalih tijekom razdoblja ispitnog postupka, a u dokumentaciji nedostaju informacije o tome. Nadalje, društvo nije dostavilo nikakve pojedinosti o računovodstvenim pravilima za zalihe nusproizvoda. Iako je društvo LCLA tvrdilo da nije moglo izdvojiti samo trošak proizvodnje nusproizvoda, Komisija napominje da ti nusproizvodi nastaju u određenom trenutku u postupku proizvodnje MEG-a, pa bi raspodjela po obujmu nastalog proizvoda bila moguća, kao što je bila moguća kod drugih proizvođača MEG-a. Nadalje, Komisija ne može prihvatiti jednostavne tvrdnje da takva raspodjela nije moguća, a da se društvo nimalo ne potrudi predstaviti razumnu metodologiju raspodjele, dok su druga društva to učinila. Komisija je nadalje primijetila da postoji problem s troškom i odgovarajućom cijenom nusproizvoda. S obzirom na povjerljivost te tvrdnje društvo LCLA o dodatnim je pojedinostima o procjeni Komisije obaviješteno u posebnoj objavi jer te pojedinosti obuhvaćaju povjerljive poslovne podatke. Tvrdnja je stoga odbačena.

(97)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo MEGlobal Americas ponovilo je svoju tvrdnju iz uvodne izjave 91. Društvo MEGlobal Americas tvrdilo je da razlika između kontrolnih brojeva proizvoda A i B nije bitna za MEG koji proizvodi i prodaje društvo MEGlobal Americas jer se vrsta B nije proizvodila namjerno.

(98)

Društvo MEGlobal Americas prijavilo je prodaju proizvoda vrste A i B na domaćem tržištu i proizvoda vrste A na izvoznom tržištu. Činjenica da društvo MEGlobal Americas nije namjerno proizvodilo vrstu B nevažna je. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 92., u izračunu za utvrđivanje uobičajene vrijednosti uzima se u obzir kontrolni broj proizvoda kako bi se usporedile vrste MEG-a koje su što sličnije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(99)	Društvo MEGlobal Americas isto je tako ponovilo svoju tvrdnju iz uvodne izjave 93., ali nije dostavilo nove relevantne informacije o tome.

(100)

Zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 94. ta je tvrdnja odbačena.

(101)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo LCLA dostavilo je informacije koje nedostaju i opisane su u uvodnoj izjavi 96. Dostavljene informacije o obujmu nusproizvoda nastalih tijekom razdoblja ispitnog postupka bile su u skladu s informacijama koje su dostavile druge strane i smatrale su se pouzdanima. Komisija je stoga prilagodila trošak proizvodnje MEG-a na niže vrijednosti, pri čemu je obujam nusproizvoda nastalih tijekom razdoblja ispitnog postupka pomnožila jediničnom prodajnom cijenom nusproizvoda prodanih tijekom razdoblja ispitnog postupka koja je provjerena tijekom provjere na daljinu. Nadalje, ukupna vrijednost prodaje nusproizvoda bila je u skladu s revidiranim financijskim izvještajima. Smanjenje troška proizvodnje povećalo je obujam profitabilne prodaje na domaćem tržištu tijekom ispitivanja na temelju uobičajenog tijeka trgovine, no ona je i dalje činila manje od 80 % ukupne domaće prodaje. Uobičajena vrijednost stoga je izračunana kao ponderirani prosjek isključivo profitabilne prodaje.

(102)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu određivanja uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike iz SAD-a, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 108.–115. privremene uredbe.

3.2.2. Izvozna cijena

(103)

Komisija je primila primjedbe od društava MEGlobal Americas i LCLA.

(104)

Društvo MEGlobal Americas tvrdilo je da su cijene MEG-a koje naplaćuju povezana društva pouzdane jer se temelje na podacima treće strane i tržišno su utemeljene pa se stoga moraju upotrijebiti pri određivanju dampinške marže.

(105)

Cijene koje to društvo naplaćuje povezanom društvu MEGlobal International FZE („MEGlobal International”) i društvo MEGlobal International povezanom društvu MEGlobal Europe nisu pouzdane jer na njih utječe povezani odnos između tih društava u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. Društvo MEGlobal Americas o dodatnim je pojedinostima o procjeni Komisije obaviješteno u posebnoj objavi jer te pojedinosti obuhvaćaju povjerljive poslovne podatke. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(106)

Društvo MEGlobal Americas tvrdilo je i da Komisija nije morala izračunati izvoznu cijenu za prodaju društva MEGlobal Europe povezanom prerađivaču Equipolymers GmbH („Equipolymers”) te je trebala ispitati pouzdanost te prodaje. S tim u vezi uputilo je na metodologiju upotrijebljenu u antidampinškom postupku u vezi s uvozom polietilen tereftalata iz Indije (12), u kojem je Komisija utvrdila da su cijene naplaćene povezanom društvu bile u skladu s cijenama koje su se naplaćivale nepovezanim kupcima za iste vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te je zaključila da su cijene naplaćene povezanom društvu bile pouzdane i da se mogu upotrijebiti za izračun izvozne cijene. Nadalje je tvrdilo da bi Komisija utvrdila da su te cijene slične cijenama za nepovezane kupce da je zatražila informacije o prodaji između društava MEGlobal Europe i Equipolymers. Osim toga, tvrdilo se da Komisija nije temeljila svoje nalaze na stvarnim informacijama o transakcijama između društva MEGlobal Europe i Equipolymers. Potom se tvrdilo da izračun izvozne cijene na temelju troška proizvodnje PET-a nije bio razuman s obzirom na to da je proizvodnja PET-a složena i da se cijena ulaznih elemenata, kao što je MEG, ne može odbiti od troška ostalih ulaznih elemenata. Nadalje je tvrdilo da metodologija koju je primijenila Komisija nije u skladu s primjenjivim računovodstvenim pravilima i načelima s obzirom na to da bi trošak proizvodnje ovisio o klasi proizvedenog PET-a. Naposljetku, društvo MEGlobal Americas u povjerljivoj je verziji podneska iznio dodatan argument o društvu Equipolymers. Društvo MEGlobal Americas o Komisijinoj procjeni tog dijela tvrdnje obaviješteno je u posebnoj objavi jer procjena sadržava povjerljive poslovne podatke.

(107)

Komisija je napomenula da se ovaj predmet razlikuje od presedana koji citira društvo MEGlobal Americas. Zapravo, Komisija je tijekom postojećeg ispitnog postupka utvrdila da cijena društva MEGlobal Europe za nepovezane kupce nije u skladu s njegovom cijenom za povezane kupce. Osim toga, Komisija je od društva Equipolymers zatražila informacije koje je smatrala relevantnima za ispitni postupak. Društvo Equipolymers doista je dostavilo odgovor na Prilog I. za društva povezana s proizvođačem izvoznikom, a ništa ga nije sprječavalo da tijekom ispitnog postupka dostavi dodatne informacije koje je smatrao potrebnim da potkrijepi tvrdnje koje je htio iznijeti. Nadalje, tijekom ispitnog postupka društvo MEGlobal Americas od Komisije je zatražilo da ne upotrebljava cijene između društava MEGlobal Europe i Equipolymers kao osnovu za određivanje izvoznih cijena jer je riječ o povezanim cijenama, što je u suprotnosti s tvrdnjom društva MEGlobal Europe da se prodaja između društava MEGlobal Europe i Equipolymers odvija po cijenama sličnima onima za nepovezane kupce. Nadalje, budući da je Komisija utvrdila izvoznu cijenu tako da je iz ukupnog troška proizvodnje PET-a tijekom razdoblja ispitnog postupka, kako je opisano u uvodnoj izjavi 121. privremene uredbe, izdvojila ukupan trošak MEG-a, popis prodajnih transakcija za kupnju MEG-a koji je društvo Equipolymers kupilo od društva MEGlobal Europe nije bio relevantan za taj izračun. Kad je riječ o tvrdnji da je proizvodnja PET-a bila složena i da se cijena ulaznog elementa, kao što je MEG, nije mogla izdvojiti od troška ostalih ulaznih elemenata, Komisija je smatrala da je to činjenično pogrešno jer je društvo Equipolymers dostavilo informacije o trošku MEG-a i trošku ostalih ulaznih elemenata upotrijebljenih za proizvodnju PET-a. Kad je riječ o tvrdnji da metodologija koju je primijenila Komisija nije bila u skladu s primjenjivim računovodstvenim pravilima i načelima, s obzirom na to da bi trošak proizvodnje ovisio o klasi proizvedenog PET-a, nije jasno kakva bi bila veza između primjenjivih računovodstvenih pravila i načela te klase proizvedenog PET-a. Stoga je, u skladu s člankom 2. stavkom 9., Komisija morala izračunati izvoznu cijenu na bilo kojoj razumnoj osnovi.

(108)

Slično kao i društvo SABIC, društvo MEGlobal Americas isto je tako tvrdilo da profitna marža upotrijebljena za izračun izvozne cijene nije razumna i da se Komisija trebala osloniti na omjer dobiti koji je navelo društvo MEGlobal Europe. Nadalje je navelo da Komisija nije utvrdila odgovarajuću vezu između navodne povjerljivosti podataka koji se odnose na nepovezan uvoz, s obzirom na to da je izvijestila da je razina suradnje nepovezanih uvoznika/trgovaca visoka, i upotrebe profitne marže koja se odnosi na drukčiji kemijski proizvod, uvezen iz druge zemlje i za različito razdoblje. Nadalje se tvrdilo da se člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe Komisiji ne dopušta da izvoznu cijenu izračuna na temelju podataka koji se odnose na drukčiji postupak.

(109)

Zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 63., Komisija profitnu maržu povezanog uvoznika ne smatra razumnom jer na nju utječe povezani odnos s društvima od kojih je kupio MEG. Stoga se, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe, smatra primjerenim upotrijebiti razumnu profitnu maržu neovisno o stvarnoj dobiti koja proizlazi iz transferne cijene kako bi se izbjegli učinci narušavanja koji mogu proizaći iz transferne cijene. Razina suradnje opisana u uvodnoj izjavi 283. privremene uredbe odnosi se na veličinu obujma uvoza dvaju međusobno povezanih uvoznika koji surađuju u usporedbi s ukupnim uvozom tijekom razdoblja ispitnog postupka i nema nikakve veze s razlozima povjerljivosti podataka tih dvaju društava, zbog čega je Komisija pribjegla profitnoj marži upotrijebljenoj u prethodnom postupku, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 97. privremene uredbe. Ta činjenica ostaje nepromijenjena u ovoj fazi nakon neuspješnog pokušaja Komisije da organizira provjeru na daljinu s obama društvima, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 8. Naposljetku, člankom 2. stavkom 9.osnovne uredbe Komisiji se dopušta da izračuna izvoznu cijenu na bilo kojoj razumnoj osnovi, pa se stoga ne zabranjuje upotreba podataka iz prethodnog postupka. Nadalje, Komisija napominje da je društvo MEGlobal Americas navelo da se prodajna cijena između njega i društva MEGlobal International temeljila na određenoj formuli koja je navodno uključivala dobit po tržišnim uvjetima koja je bila znatno viša od dobiti nepovezanih uvoznika koju je upotrijebila Komisija, kako je navedeno u uvodnim izjavama 62. i 108. Stoga je, u nedostatku bilo kakvih alternativnih podataka u dokumentaciji, Komisija odlučila upotrijebiti profitnu maržu upotrijebljenu u privremenoj fazi, kako je opisano u uvodnoj izjavi 97. privremene uredbe.

(110)

Naposljetku, društvo MEGlobal Americas tvrdilo je da se MEGlobal Europe mora smatrati njegovim izvoznim odjelom jer u potpunosti funkcionira u okviru poslovanja društva MEGlobal u cijelom svijetu, među ostalim i društva MEGlobal Americas, pa je stoga Komisija povrijedila članak 2. stavak 9. osnovne uredbe kad je pri izračunu izvozne cijene uzela u obzir troškove koji nisu stvarni troškovi prodaje.

(111)

Komisija napominje da ta tvrdnja nije iznesena prije uvođenja privremenih mjera. Međutim, Komisija je ispitala tu tvrdnju i napomenula da se društvo MEGlobal Europe nalazi u Švicarskoj i da veliku većinu MEG-a kupuje od drugog društva iz Unije, a ne od društva MEGlobal Americas. Nadalje, ta je tvrdnja očito u suprotnosti s onim što je društvo MEGlobal Americas iznijelo u podnescima, u kojima ne samo da je navelo da je poslalo samo nekoliko pošiljki u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka, već je svoje pošiljke u društvo MEGlobal Europe nazvalo „iznimnima”. Ispitni postupak i izjave društva jasno pokazuju da društvo MEGlobal Europe posluje kao centar za distribuciju i opskrbu čija je glavna svrha nabaviti MEG za svoje aktivnosti na kraju proizvodnog lanca, a ne stavljati na tržište i izvoziti MEG koji proizvodi društvo MEGlobal Americas. Društvo MEGlobal Europe stoga se ne može smatrati izvoznim odjelom društva MEGlobal Americas. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

(112)

Društvo LCLA zatražilo je od Komisije da prema njemu i društvu Mitsubishi Corp postupa kao prema nepovezanim stranama. Društvo LCLA potvrdilo je da će Komisija provesti dodatni ispitni postupak o tom povezanom odnosu i dogovorima o kompenzaciji među njima, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 101. (13) privremene uredbe, ali je ponovilo da je navod podnositelja pritužbe o odnosu između društava LCLA i Mitsubishi Corp neutemeljen jer između njih ne postoje ni povezani odnos ni dogovori o kompenzaciji.

(113)

Komisija je dodatno ispitala postojanje navodnih dogovora o kompenzaciji između društava LCLA i Mitsubishi Corp. Iako je ispitni postupak pokazao da postoji dogovor na temelju kojeg je društvo LCLA primijenilo posebnu politiku određivanja cijena za određene prodajne transakcije s društvom Mitsubishi Corp na domaćem tržištu, ispitnim postupkom u ovoj fazi nije otkrivena takva praksa na tržištu Unije. Društvo LCLA o dodatnim je pojedinostima o procjeni Komisije obaviješteno u posebnoj objavi jer te pojedinosti obuhvaćaju povjerljive poslovne podatke.

(114)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo MEGlobal Americas ponovilo je svoje tvrdnje iz uvodnih izjava 104., 106., 108. i 110. Uglavnom se nije složilo sa zaključcima Komisije opisanima u uvodnim izjavama 105., 107., 109. i 111.

(115)

U svojim primjedbama nakon konačne objave podnositelj pritužbe ponovio je svoju tvrdnju da bi Komisija trebala dodatno istražiti moguće dogovore o kompenzaciji između društava LCLA i Mitsubishi Corp, no nije dostavio nikakve relevantne nove dokaze u vezi s time, posebno dokaze koji bi pokazali kako bi ti navodni dogovori o kompenzaciji utjecali na cijene.

(116)

Zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 113. ta je tvrdnja odbačena.

(117)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu određivanja izvozne cijene za proizvođače izvoznike iz SAD-a, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 116.–122. privremene uredbe.

3.2.3. Usporedba

(118)

Komisija je utvrdila da u privremenoj fazi nije uzela u obzir određene troškove povezane s izračunom izvozne cijene za društvo MEGlobal Americas za prodaju preko povezanog trgovca u Dubaiju. Stoga je za prodaju preko tih povezanih društava za trgovinu provedena prilagodba u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom i. Na temelju informacija navedenih u upitniku i dobivenih tijekom provjere na daljinu utvrđeno je da su funkcije trgovca u Dubaiju slične funkcijama zastupnika koji radi na temelju provizije. Društvo MEGlobal Americas o dodatnim je pojedinostima o procjeni Komisije obaviješteno u posebnoj objavi jer te pojedinosti obuhvaćaju povjerljive poslovne podatke. Društvo je bilo odgovorno za postupak prodaje i dobivalo maržu za svoje usluge. Prilagodba se temelji na troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima trgovačkog društva i profitnoj marži od 6,89 %, kako je opisano u uvodnoj izjavi 97. privremene uredbe. Ta se profitna marža smatrala razumnom u nedostatku bilo kakvih drugih podataka, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 109.

3.2.4. Dampinške marže

(119)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 101., nakon dostave informacija koje nedostaju revidirana je uobičajena vrijednost za jednog proizvođača izvoznika.

(120)

U skladu s time konačne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo	Konačna dampinška marža (%)
Lotte Chemical Louisiana LLC	3,0
MEGlobal Americas Inc	46,7

4. ŠTETA

4.1. Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(121)

Nakon objave privremenih nalaza društvo SABIC ponovilo je svoju primjedbu iz uvodnih izjava 135. i 139. privremene uredbe da su subjekti povezani s proizvođačima iz Unije uvozili MEG iz Saudijske Arabije te je tvrdilo da je činjenica da su povezana društva nastavila uvoziti MEG iz Saudijske Arabije nakon početka ispitnog postupka znak da proizvođači iz Unije nisu namjeravali zadovoljiti potrebe korisnika.

(122)

Tvrdnja društva SABIC isključivo je spekulativna te nije potkrijepljena popratnim dokazima. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 136. privremene uredbe, ta povezana društva uvozila su tijekom razdoblja ispitnog postupka neznatne količine MEG-a iz Saudijske Arabije pa se stoga nije mogao donijeti nikakav smislen zaključak o tome. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 139. privremene uredbe, taj konkretni proizvođač iz Unije nije surađivao i u svakom je slučaju bio vrlo mali proizvođač. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(123)

Društvo SABIC tvrdilo je i da je u privremenoj uredbi Komisija navela da su podaci za proizvođače iz Unije koji ne surađuju izračunani na temelju podataka o istraživanju tržišta i da se ti podaci trebaju podijeliti sa zainteresiranim stranama.

(124)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 133. privremene uredbe, podnositelj pritužbe procijenio je podatke proizvođača iz Unije koji ne surađuju na temelju podataka o istraživanju tržišta. Komisija bi željela pojasniti da je dio podataka o istraživanju tržišta izvučen iz podataka koje je procijenilo društvo Wood Mackenzie Chemicals Global Supply Demand Analytic Service („Wood Mackenzie”) i koji su zaštićeni autorskim pravima, ali su u svakom slučaju stavljeni na raspolaganje zainteresiranim stranama u okviru otvorene dokumentacije nakon dobivanja potrebnog dopuštenja. Naime, podnositelj pritužbe dobio je 29. travnja suglasnost društva Wood Mackenzie da objavi informacije o ukupnoj proizvodnji i ukupnoj potrošnji MEG-a na razini EU-28 (14) u razdoblju od 2017. do 2020. i ta je objava priložena u dokumentaciju ispitnog postupka koja nije povjerljiva (15). Mala razlika između obujma proizvodnje prijavljenog u 4. tablici privremene uredbe i obujma proizvodnje koji je procijenilo društvo Wood Mackenzie proizlazi iz činjenice da se obujam proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku temeljio na stvarnim a ne procijenjenim podacima. Ipak, ta dva skupa podataka pokazuju isti trend smanjenja. Potrošnja koju je procijenilo društvo Wood Mackenzie neznatno je viša od odgovarajućeg iznosa iz 1. tablice privremene uredbe jer se podaci društva Wood Mackenzie temelje na EU-28, dok se 1. tablica temelji na podacima za EU-27.

(125)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo SABIC ponovilo je svoju tvrdnju iz uvodne izjave 121., ali nije iznijelo nikakve nove elemente s tim u vezi.

(126)

Zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 122. ta je tvrdnja odbačena.

(127)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu definicije industrije Unije i proizvodnje u Uniji, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 132.–140. privremene uredbe.

4.2. Utvrđivanje odgovarajućeg tržišta Unije

(128)

Društvo SABIC uputilo je na sporazum o zamjeni opisan u uvodnoj izjavi 145. privremene uredbe i zatražilo od Komisije da dostavi više informacija o tom pitanju tvrdeći da je, ako nije sklopljen na temelju tržišnih uvjeta, sporazum morao utjecati na rezultate predmetnog proizvođača iz Unije.

(129)

Pojedinosti sporazuma o zamjeni obuhvaćaju povjerljive poslovne podatke koje Komisija ne smije objaviti. U svakom slučaju društvo SABIC nije navelo koje bi dodatne podatke Komisija trebala otkriti o tome. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 145. privremene uredbe, Komisija je ocijenila bi li kretanje profitabilnosti ili nalaz da je industrija Unije pretrpjela znatnu materijalnu štetu bio drukčiji da je prodaja u okviru sporazuma o zamjeni uključena u procjenu mikroekonomskih pokazatelja te je zaključila da takvo uključivanje ne bi imalo nikakav utjecaj na nalaze. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(130)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 141.–147. privremene uredbe.

4.3. Potrošnja u Uniji

(131)

Društvo SABIC tvrdilo je da je analiza potrošnje u Uniji bila manjkava jer Komisija nije objasnila zašto se potrošnja smanjila tijekom razmatranog razdoblja.

(132)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 150. privremene uredbe, potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji općenito je bila prilično stabilna i smanjila se za jedva 1 % tijekom razmatranog razdoblja. Ograničeno tržište sastoji se od prodaje na ograničenom tržištu opisane u uvodnoj izjavi 180. privremene uredbe koja se uglavnom odnosila na prodaju segmentu rashladnih sredstava. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 238. privremene uredbe, prodaja MEG-a segmentu rashladnih sredstava smanjila se u razdoblju ispitnog postupka zbog pandemije bolesti COVID-19. Tvrdnja je stoga odbačena.

(133)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo SABIC ponovilo je svoju tvrdnju iz uvodne izjave 131. Nadalje je tvrdilo da objašnjenja iz uvodne izjave 132. nisu potkrijepljena podacima objavljenima u privremenoj uredbi jer je obujam prodaje na ograničenom tržištu počeo padati 2018., a najznatniji apsolutni pad dogodio se 2019., prije početka pandemije bolesti COVID-19. Nadalje je tvrdio da, iako je ograničeno tržište bilo manje od slobodnog tržišta, ono nije bilo beznačajno i stoga je pad prodaje na ograničenom tržištu utjecao na rezultate proizvođača iz Unije. Osim toga, društvo SABIC tvrdilo je da su slična kretanja u smislu pada prodaje na ograničenom i slobodnom tržištu tijekom razmatranog razdoblja izazvala sumnje jer je Komisija potvrdila da pad prodaje na ograničenom tržištu nije uzrokovan uvozom iz Saudijske Arabije i SAD-a.

(134)

Komisija se nije složila s tim tvrdnjama. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 226. privremene uredbe, prodaja na ograničenom tržištu činila je samo 12,6 % proizvodnje industrije Unije. Stoga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 227. privremene uredbe, s obzirom na to da je ograničeno tržište malo, kretanja na njemu nisu pogoršala stanje industrije Unije niti se njima može objasniti to pogoršanje. Nije bilo naznaka kako bi segment tržišta koji čini samo 12,6 % obujma proizvodnje mogao imati veći utjecaj od tržišnog segmenta koji čini 87,4 % obujma proizvodnje. Stoga je u tom slučaju prodaja na slobodnom tržištu a ne na ograničenom tržištu imala veliki utjecaj na stanje industrije Unije.

(135)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 148.–150. privremene uredbe.

4.4. Uvoz iz predmetnih zemalja

4.4.1. Kumulativna procjena učinka uvoza iz predmetnih zemalja

(136)

Društvo SABIC i Saudijska Arabija ponovili su svoju tvrdnju da se učinci uvoza iz Saudijske Arabije ne bi trebali zbrajati s uvozom iz SAD-a jer 1. uvoz iz Saudijske Arabije nije bio dampinški na tržištu Unije te 2. kretanja obujma uvoza i cijene podrijetlom iz Saudijske Arabije i SAD-a bila su različita, što pokazuje da se uvoz iz Saudijske Arabije nije natjecao s uvozom iz SAD-a, ujedno i s obzirom na činjenicu da je Komisija utvrdila da je MEG roba i da se konkurencija uglavnom temelji na cijeni. Saudijska Arabija u tom je pogledu uputila na izvješće odbora WTO-a u predmetu EZ – Pribor za cijevi (16) u kojem je, prema njezinim navodima, odbor naveo da bi uglavnom paralelna evolucija i uglavnom slično kretanje obujma i cijene mogli upućivati na to da se uvoz može na odgovarajući način zbrojiti.

(137)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 152. privremene uredbe, članak 3. stavak 4. osnovne uredbe propisuje dva uvjeta za kumulativnu procjenu učinaka uvoza iz više zemalja. Prvi je uvjet da dampinška marža uvoza iz svake zemlje bude viša od de minimis marže i da obujam uvoza iz svake od zemalja nije zanemariv. Ispitnim postupkom utvrđeno je da je i uvoz iz Saudijske Arabije i iz SAD-a na tržište Unije bio po dampinškim cijenama, kako je navedeno u uvodnim izjavama 89. i 120., te da obujam uvoza očito nije bio zanemariv kako je opisano u 2. tablici privremene uredbe i potvrđeno u konačnoj fazi. S obzirom na upućivanje odbora na kretanje obujma i cijene u predmetu EZ – Pribor za cijevi odbor WTO-a zapravo je utvrdio da je takvo kretanje pokazatelj kumulacije, a ne uvjet kumulacije. Drugi je uvjet da kumulativna procjena učinaka uvoza bude primjerena u svjetlu uvjeta konkurencije uvoznih proizvoda i uvjeta konkurencije između uvoznih proizvoda i istovjetnih proizvoda Unije. Kako je detaljno opisano u uvodnoj izjavi 154. privremene uredbe, uvjeti tržišnog natjecanja između dampinškog uvoza iz SAD-a i Saudijske Arabije te između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i istovjetnog proizvoda bili su slični pa je stoga i taj uvjet ispunjen. Konkretno, uvezeni proizvodi žestoka su konkurencija jedni drugima i MEG-u proizvedenom u Uniji jer je MEG homogena roba koja je veoma cjenovno osjetljiva, a prodaje se sličnim kategorijama kupaca i upotrebljava se za slične primjene. Proizvodi su ujedno u potpunosti međusobno zamjenjivi. Ni društvo SABIC ni Saudijska Arabija nisu objasnili kako MEG podrijetlom iz Saudijske Arabije ne bi bio istovjetan MEG-u iz drugih izvora ili Unije. Činjenica da kretanje obujma uvoza iz dviju zemalja nije bio identičan ne znači da se ne prodaje pod sličnim uvjetima tržišnog natjecanja. Razlika u kretanjima obujma zapravo u ovom slučaju upućuje upravo na suprotno; tržišni udio Saudijske Arabije počinje opadati točno kad udio uvoza iz SAD-a počinje rasti, a to se događa kad uvozne cijene iz SAD-a padnu ispod uvoznih cijena iz Saudijske Arabije. To je uobičajeni učinak tržišnog natjecanja za cjenovno vrlo osjetljivu homogenu robu kao što je MEG. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(138)

U svojim primjedbama nakon konačne objave Saudijska Arabija i društvo SABIC ponovili su svoje primjedbe o kumulaciji iz uvodne izjave 136., ali nisu dostavili nikakve nove dokaze.

(139)

Zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 137. ta je tvrdnja odbačena.

(140)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu tog odjeljka, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 151.–158. privremene uredbe.

4.4.2. Obujam i tržišni udio uvoza iz predmetnih zemalja

(141)

U svojim primjedbama nakon konačne objave Saudijska Arabija tvrdila je da se analiza obujma uvoza nije temeljila na objektivnom ispitivanju pozitivnih dokaza kako je propisano člankom 3.1. ADA-e te da nije postojalo obrazloženo ni primjereno objašnjenje u prilog nalazu da je došlo do znatnog povećanja uvoza MEG-a iz Saudijske Arabije ili iz Saudijske Arabije i SAD-a na kumulativnoj osnovi u smislu članka 3.2. ADA-e. Konkretno, tvrdilo se da se obujam uvoza MEG-a iz Saudijske Arabije znatno smanjio između 2018. i RIP-a, a kumulativni obujam uvoza MEG-a iz Saudijske Arabije i SAD-a isto se tako smanjio u RIP-u u usporedbi s 2019.

(142)

Komisija se nije složila s tim tvrdnjama. Prvo, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 156. privremene uredbe, uvoz iz SAD-a i Saudijske Arabije za potrebe utvrđivanja štete ispitan je kumulativno jer su bili ispunjeni svi kriteriji iz članka 3. stavka 4. osnovne uredbe. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 161. privremene uredbe, uvoz iz predmetnih zemalja povećao se za 38 % tijekom razmatranog razdoblja. Nadalje, 2. tablica privremene uredbe pokazuje da se uvoz iz predmetnih zemalja povećao svake godine od 2017. do 2019. Činjenica da se uvoz u RIP-u smanjio u usporedbi s 2019. ne mijenja činjenicu da se tijekom razmatranog razdoblja uvoz iz predmetnih zemalja ukupno povećao za 38 %.

(143)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 159.–161. privremene uredbe.

4.4.3. Cijene proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja i sniženje cijena

(144)

Društva SABIC i MEGlobal Americas tvrdila su da Komisija nije trebala upotrijebiti „izračunanu vrijednost CIF” za izračun marže sniženja cijena i marže štete, već stvarnu vrijednost CIF koju su ona prijavila.

(145)

Komisija je odbacila tu tvrdnju. Budući da je izvozna cijena za društva SABIC i MEGlobal Americas prilagođena u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe, Komisija je utvrdila „izračunanu vrijednost CIF” kao vrijednost računa za prvog nezavisnog kupca, umanjenu za prilagodbe do točke CIF, umanjenu za troškove prodaje, opće i administrativne troškove i profitnu maržu odbijene od izvozne cijene na temelju članka 2. stavka 9. osnovne uredbe za trgovce/uvoznike koji se nalaze u Uniji. Budući da se članak 2. stavak 9. osnovne uredbe odnosi na izvoznu cijenu, Komisija primjenjuje, po analogiji, odredbe tog članka za izračun izračunane cijene CIF kako bi je usporedila s cijenom Unije.

(146)

Osim toga, Komisija je u privremenoj fazi pogrešno odbila troškove prodaje, opće i administrativne troškove te profitnu maržu za trgovce/uvoznike koji se nalaze izvan Unije pri utvrđivanju izračunanog CIF-a za MEGlobal Americas. Pogreška je ispravljena na odgovarajući način. Ovom se revizijom nisu promijenili nalazi da nije bilo sniženja cijena zbog uvoza iz SAD-a u privremenoj fazi.

(147)

Društvo SABIC tvrdilo je i da ne razumije zašto mu Komisija nije mogla dostaviti njegove stvarne cijene u izračunima marže sniženja cijena i marže štete, već samo raspone.

(148)

Obujam izvoza i cijene koji su upotrijebljeni u izračunu marže sniženja cijena i marže štete društva SABIC uključivali su i prodaju koja se odvijala preko povezanih zajedničkih pothvata ExxonMobil i SPDC/Mitsubishi. Zbog povjerljivosti i u skladu s člankom 19. osnovne uredbe Komisija je morala objaviti raspone ukupnog obujma i cijena jer bi društvo SABIC moglo rekonstruirati povjerljive podatke o prodaji preko zajedničkih pothvata.

(149)

Društva SABIC i MEGlobal Americas navela su i da se ne slažu sa zaključkom Komisije iz uvodne izjave 168. privremene uredbe jer su, prema njihovu mišljenju, cijene MEG-a određivali proizvođači i korisnici iz Unije, a ne izvoznici, te da je europska ugovorna cijena („ECP”) određena pregovorima između proizvođača iz Unije i njihovih kupaca. Društva SABIC i MEGlobal Americas navela su i da se zaključci Komisije iz uvodne izjave 243. privremene uredbe da su američki i saudijski izvoznici, čak i ako su svoju prodajnu cijenu na tržištu Unije povezali s ECP-om, smanjili prodajnu cijenu MEG-a povećanjem popusta koji nude kupcima, nisu odnosili na njihovu prodaju MEG-a te da su promjene cijena bile samo posljedica fluktuacije ECP-a.

(150)

Društva SABIC i MEGlobal Americas neizravno tvrde da je tržište MEG-a u Uniji na neki način podijeljeno između proizvođača i izvoznika iz Unije te da među njima nema tržišnog natjecanja. Društva SABIC i MEGlobal Americas ne uviđaju da, čak i da samo proizvođači iz Unije sudjeluju u anketama sa savjetodavnim društvima i pruže im potrebne informacije o svojim prodajnim ugovorima radi određivanja ECP-a, kad proizvođači iz Unije pregovaraju o cijeni na tržištu Unije sa svojim kupcima, tržišno natjecanje s izvoznicima utječe na pregovore o cijenama. Proizvođači iz Unije natječu se s izvoznicima, uvoznicima i trgovcima jer korisnici mogu kupiti MEG od bilo koga od njih. Pritisak koji su izvršili izvoznici iz predmetnih zemalja na tržište Unije primorao je proizvođače iz Unije da smanje svoje prodajne cijene kako bi zadržali barem dio svojeg tržišnog udjela, kako je navedeno u uvodnim izjavama 188.–190. i 213. privremene uredbe. Budući da sve vrste prodavatelja povezuju svoju prodajnu cijenu s ECP-om, pritisak na cijene vrši se na temelju popusta, kako je detaljno objašnjeno u uvodnoj izjavi 213. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(151)

U svojim primjedbama nakon konačne objave Saudijska Arabija navela je da Komisija nije pružila odgovarajuće objašnjenje za upotrebu „izračunane vrijednosti CIF” za izračune marže sniženja cijena i marže štete osim da je analogijom primijenila članak 2. stavak 9. osnovne uredbe. Saudijska Arabija te društva SABIC i MEGlobal Americas naveli su da se članak 2. stavak 9. osnovne uredbe odnosi na utvrđivanje izvozne cijene za određivanje dampinške marže, a ne marže štete, te su zatražili od Komisije da svoju procjenu učinaka cijena uvoza podrijetlom iz Saudijske Arabije temelji na stvarnim cijenama tog uvoza.

(152)

Kad je riječ o izračunu sniženja cijena, Komisija je razmotrila trenutak u kojem se uvoz počeo natjecati s proizvodima proizvođača iz Unije na tržištu Unije i stoga je uzela u obzir nabavnu cijenu prve nepovezane strane jer je ta strana mogla odabrati da nabavlja od industrije Unije ili inozemnih dobavljača. U slučaju izvoznih cijena povezanim uvoznicima upotrijebljena je metodologija utvrđena člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. Primjenom članka 2. stavka 9. osnovne uredbe analogijom omogućuje se utvrđivanje cijene koja je u potpunosti usporediva s cijenom koja se upotrebljava pri ispitivanju prodaje nepovezanim kupcima, a usporediva je i s prodajnom cijenom industrije Unije. Stoga je bio opravdan odbitak troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti od cijene preprodaje nepovezanim kupcima koju obavlja povezani uvoznik.

(153)

Takav je odbitak bio potreban i kako bi se omogućio točan izračun sniženja ciljnih cijena. Ciljna cijena industrije Unije temeljila se na njezinu trošku proizvodnje uvećanom za ciljnu dobit, ne uzimajući u obzir jesu li se proizvodi tada u Uniji prodavali povezanim ili nepovezanim kupcima pa, prema tome, nisu uključivali nikakve troškove prodaje, opće i administrativne troškove ni dobit povezanih prodajnih subjekata u Uniji.

(154)

Te su tvrdnje stoga odbačene.

(155)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo SABIC ponovilo je svoju tvrdnju da je pratilo ECP i nije ga odredilo, da je pratilo cijene i da ne određuje cijene na tržištu Unije jer su te cijene određivali proizvođači i korisnici iz Unije.

(156)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 150., proizvođači iz Unije natječu se s izvoznicima, uvoznicima i trgovcima jer korisnici mogu kupiti MEG od bilo koga od njih. Stoga, kad proizvođači iz Unije pregovaraju o cijeni na tržištu Unije sa svojim kupcima, tržišno natjecanje s izvoznicima utječe na pregovore o cijenama. Nadalje, podsjeća se da je ECP samo jedan element konačne cijene i da se tržišno natjecanje među stranama temelji na popustima koji se primjenjuju na ECP. Tvrdnja je stoga odbačena.

(157)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 162.–168. privremene uredbe.

4.5. Gospodarsko stanje industrije Unije

4.5.1. Opće napomene

(158)

Društva SABIC i MEGlobal Americas te Saudijska Arabija tvrdili su da procjena štete i uzročno-posljedične veze na temelju usporedbe podataka za različita razdoblja 2017., 2018., 2019. i od srpnja 2019. do lipnja 2020. (razdoblje ispitnog postupka) nije pružila točnu i nepristranu sliku stanja s obzirom na to da su se 2019. i razdoblje ispitnog postupka uvelike preklapali. Saudijska Arabija u tom je pogledu uputila na izvješće Žalbenog tijela WTO-a u predmetu Meksiko – Antidampinške mjere za rižu (17), u kojem je utvrđeno da usporedba dvaju vrlo sličnih skupova podataka ne može pružiti „točnu i nepristranu sliku” jer ne omogućuje određivanje objektivno utvrđenih kretanja. Nadalje, tvrdilo se i da je usporedba narušena sezonskom i cikličkom prirodom prodaje MEG-a. Naposljetku, tvrdilo se da je Komisija trebala provesti godišnju analizu umjesto da svoju procjenu štete prvenstveno temelji na usporedbi razdoblja ispitnog postupka i 2017. s obzirom na to da kretanja tijekom razmatranog razdoblja nisu bila linearna.

(159)

Činjenica da se dio razdoblja ispitnog postupka djelomično preklapao sa šest mjeseci posljednje pune kalendarske/financijske godine nije narušila procjenu štete i uzročno-posljedične veze jer se ta procjena provodila tijekom cijelog razmatranog razdoblja, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 68. privremene uredbe. Nadalje, navodna sezonska i ciklična priroda prodaje MEG-a ublažena je činjenicom da se procjena provodi tijekom cijelih kalendarskih godina, a i RIP obuhvaća 12 mjeseci. Konačno, procjena štete nije se uglavnom temeljila na usporedbi razdoblja ispitnog postupka i 2017. Komisija je uzela u obzir razvoj svih makroekonomskih i mikroekonomskih pokazatelja tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(160)

Društva SABIC i MEGlobal Americas tvrdila su i da činjenica da Komisija u privremenoj uredbi nije navela da je provjerila podatke koje je podnositelj pritužbe dostavio za makroekonomske pokazatelje dovodi u pitanje točnost tih podataka.

(161)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Komisija je u privremenoj uredbi nehotice izostavila navesti da je upitnik o makroekonomskim pokazateljima koji je dostavio podnositelj pritužbe provjeren u okviru postupka provjere na daljinu. Ipak, u dokumentaciji ispitnog postupka koja nije povjerljiva društva SABIC i MEGlobal Americas mogla su dobiti uvid u verziju izvješća o provjeri na daljinu koja nije povjerljiva i u kojoj je navedeno da je Komisija provjerila upitnik o makroekonomskim pokazateljima, kao i uvid u povezane odgovore na dopis o nedostacima koje je dostavio podnositelj pritužbe. Nadalje, Komisija je u privremenoj uredbi utvrdila da je provjereni upitnik podnositelja pritužbe izvor svake tablice koja je uključivala makroekonomske pokazatelje.

(162)

Društva SABIC i MEGlobal Americas tvrdila su i da je Komisija upotrijebila dva podskupova podataka za procjenu makroekonomskih i mikroekonomskih pokazatelja i da je ta činjenica mogla dovesti do subjektivnih nalaza i zaključaka te nije zadovoljila visoke standarde propisane člankom 3. stavkom 2. osnovne uredbe. Društvo MEGlobal Americas zatražilo je od Komisije da svoje nalaze temelji na podacima koji se odnose na proizvođače u uzorku ili na sve proizvođače iz Unije.

(163)

Ako industriju Unije čini velik broj proizvođača, Komisija mora odabrati uzorak proizvođača iz Unije u skladu s člankom 17. osnovne uredbe. Međutim, neovisno o primjeni uzorka Komisija je obvezna procijeniti cijelu industriju Unije i stoga se makroekonomski pokazatelji ocjenjuju na razini cijele industrije Unije. Da bi prikupila podatke za makroekonomske pokazatelje, Komisija je poslala upitnik podnositelju pritužbe koji je dostavio tražene informacije. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 161., Komisija je te informacije provjerila na isti način na koji je provjerila informacije koje su dostavili proizvođači. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(164)

U svojim primjedbama nakon konačne objave Saudijska Arabija i društvo SABIC ponovili su svoju tvrdnju iz uvodne izjave 158., ali nisu iznijeli nikakve nove elemente s tim u vezi.

(165)

Stoga Komisija ostaje pri svojim zaključcima iz uvodne izjave 159.

(166)

Nadalje, Saudijska Arabija tvrdila je da Komisija nije dala obrazloženo ni primjereno objašnjenje zašto čimbenici koji su pokazivali pozitivna kretanja nisu utjecali na opći zaključak o stanju industrije Unije. Nadalje, tvrdilo se da je nekoliko posebnih nalaza o stanju industrije Unije stvorilo neizvjesnost u pogledu točnosti i objektivnosti analize.

(167)

Komisija je primijetila da Saudijska Arabija nije precizirala na koje to čimbenike koji su pokazivali pozitivna kretanja ili posebne nalaze o stanju industrije Unije upućuje. Stoga je ta tvrdnja odbačena kao neutemeljena.

(168)

Nadalje, Saudijska Arabija tvrdila je da Komisija nije pružila odgovarajuće objašnjenje zašto upotreba dvaju podskupova podataka za procjenu makroekonomskih i mikroekonomskih pokazatelja ne ugrožava objektivnost procjene i nalaza.

(169)

Komisija je primijetila da Saudijska Arabija nije precizirala zašto objašnjenja koja su u vezi s time navedena u uvodnoj izjavi 163. nisu primjerena. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(170)

Nadalje, Saudijska Arabija i društvo SABIC tvrdili su da Komisija nije pružila zadovoljavajuće objašnjenje o pouzdanosti informacija o proizvođačima iz Unije u cjelini, osim što je samo navela da je provjerila informacije.

(171)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 163., Komisija je te informacije provjerila na isti način na koji je provjerila informacije koje su dostavile druge strane. To znači da je Komisija organizirala provjeru na daljinu s podnositeljem pritužbe, kao što je to učinila s drugim stranama, te je među ostalim provjerila izvor dostavljenih informacija i upotrijebljenu metodologiju izračuna. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(172)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 169.–173. privremene uredbe.

4.5.2. Makroekonomski pokazatelji

(173)

Društvo SABIC tvrdilo je da je Komisija pogriješila kad je obujam uvoza usporedila s kretanjima u proizvodnji Unije u uvodnoj izjavi 175. privremene uredbe jer kretanja obujma uvoza i kretanja proizvodnje nisu bila međusobno povezana.

(174)

Komisija se s tom tvrdnjom ne slaže. U uvodnoj izjavi 175. privremene uredbe navode se činjenice. Društvo SABIC ne osporava te nalaze. Ta se tvrdnja stoga odbija.

(175)

Društvo SABIC tvrdilo je da Komisija u analizi rasta industrije Unije nije uzela u obzir povećanje prodaje drugih proizvoda etilena na kraju proizvodnog lanca.

(176)

Područje primjene ovog ispitnog postupka jest MEG, a ne drugi proizvodi etilena na kraju proizvodnog lanca. Navodni rast ostalih proizvoda etilena na kraju proizvodnog lanca ne utječe na procjenu štete proizvođača MEG-a iz Unije. Komisija je u procjeni uzročnosti u uvodnim izjavama 228.–231. privremene uredbe ocijenila utjecaj navodnog rasta ostalih proizvoda etilena na kraju proizvodnog lanca kao uzroka materijalne štete proizvođačima MEG-a iz Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(177)

Društvo SABIC tvrdilo je da Komisija nije obrazložila višu cijenu prodaje na ograničenom tržištu.

(178)

Cijena prodaje na ograničenom tržištu bila je viša od cijene prodaje na slobodnom tržištu 2019. i tijekom razdoblja ispitnog postupka. To je bilo zato što je industrija Unije primijenila niže popuste na ECP MEG-a za svoja povezana društva nego za nepovezane kupce.

(179)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu makroekonomskih pokazatelja, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 174.–186. privremene uredbe.

4.5.3. Mikroekonomski pokazatelji

(180)

Društvo SABIC tvrdilo je da Komisija nije uzela u obzir da su ulaganja bila ograničena 2018., kad su proizvođači iz Unije bili najprofitabilniji, u odnosu na razdoblje ispitnog postupka.

(181)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 199., svrha ulaganjâ industrije Unije bila je zamjena zastarjele dugotrajne imovine. Činjenica da su ulaganja 2018. bila niska kad je industrija Unije bila najprofitabilnija samo upućuje na to da industrija Unije nije trebala zamijeniti zastarjelu dugotrajnu imovinu.

(182)

Budući da nije bilo drugih primjedbi o mikroekonomskim pokazateljima, Komisija je potvrdila zaključke utvrđene u uvodnim izjavama 187.–201. privremene uredbe.

4.5.4. Zaključak o šteti

(183)

Društva SABIC i MEGlobal Americas te CPME tvrdili su da bi Komisija trebala uzeti u obzir podatke nakon RIP-a jer se ECP MEG-a povećao nakon RIP-a, što je navodno dovelo do znatnog povećanja profitabilnosti proizvođača iz Unije, i da je na razdoblje ispitnog postupka utjecala pandemija bolesti COVID-19 i niske cijene u cijelom svijetu.

(184)

Kad je riječ o analizi štete, Komisija podsjeća da se, u skladu s člankom 6. stavkom 1. osnovne uredbe, podaci koji se odnose na razdoblje nakon razdoblja ispitnog postupka obično ne uzimaju u obzir. Nadalje, u dokumentaciji nema informacija koje potvrđuju da bi svako navodno povećanje cijena dovelo do poboljšanja gospodarskog stanja proizvođača iz Unije ili da bi bilo kakva razvojna kretanja nakon RIP-a bila vremenski održiv a ne samo privremena s obzirom na razvoj tržišta u kontekstu pandemije bolesti COVID-19. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(185)

Društvo SABIC tvrdilo je da su brojni proizvođači MEG-a iz Unije integrirali postrojenja za proizvodnju etilena i da se profitna marža stoga ne bi trebala uzeti u obzir samo za MEG s obzirom na to da proizvođači iz Unije mogu odlučiti hoće li ostvariti svu svoju dobiti ili njezin najveći dio u fazi etilena, zbog čega se profitabilnost u integriranom lancu vrijednosti mora uzeti u obzir kako bi se objektivno procijenila profitabilnost integriranih proizvođača iz Unije.

(186)

Ovaj ispitni postupak obuhvaća MEG, a ne etilen. Stoga Komisija mora procijeniti profitabilnost MEG-a, a ne etilena. Ipak, pri procjeni troška proizvodnje MEG-a Komisija je za proizvođače iz Unije koji su isporučili MEG unutar grupe ocijenila je li trošak etilena u trošku proizvodnje MEG-a knjižen u računovodstvenim evidencijama po razumnim cijenama kako se ne bi smanjila profitabilnost MEG-a umjetnim povećanjem cijene etilena. Ispitnim postupkom otkriveno je da su proizvođači iz Unije trošak etilena ubrojili u trošak proizvodnje MEG-a po trošku proizvodnje etilena uvećanom za malu maržu. Stoga nije došlo do prijenosa dobiti s MEG-a na etilen. Tvrdnja je stoga odbačena.

(187)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo SABIC ponovilo je svoju tvrdnju da su se cijene povećale nakon RIP-a. Nadalje je tvrdilo da povećanje cijena nije bilo vremenski ograničeno i da je dostavio dokaze u vezi s time. Dokazi koje je spomenulo društvo SABIC dostavljeni su samo kao povjerljivi. Prikazo je predviđeni ECP MEG-a do prosinca 2022. Izvor tih informacija jest društvo Wood Mackenzie. CPME je isto tako ponovio svoju tvrdnju da se ECP za MEG povećao nakon RIP-a. Dostavio je grafikon koji prikazuje ECP za MEG od siječnja 2014. do listopada 2021. Dostavio je i grafikon koji prikazuje raspon između ECP-a za MEG i ECP-a za etilen. Tvrdio je da se zbog kretanja ECP-a za MEG i etilen industrija Unije oporavila od materijalne štete pretrpljene tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(188)

Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 184., u skladu s člankom 6. stavkom 1. osnovne uredbe, podaci koji se odnose na razdoblje nakon razdoblja ispitnog postupka obično ne uzimaju u obzir. Informacije nakon razdoblja ispitnog postupka koje su strane dostavile ne utječu na zaključak da je industrija Unije pretrpjela znatnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(189)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo MEGlobal Americas tvrdilo je da je prema nalazima Komisije prodajna cijena MEG-a koji proizvodi određeni proizvođač iz Unije bila znatno niža od prodajne cijene uvoznika, koja je pak bila niža od prodajne cijene društva MEGlobal International. Time je potvrđeno da je proizvođač iz Unije prodavao svoj MEG po cijenama znatno nižima od cijena uvoza MEG-a koji proizvodi društvo MEGlobal Americas i da je stoga taj proizvođač iz Unije odgovoran za štetu za koju tvrdi da je pretrpio. Nadalje, društvo MEGlobal Americas zatražilo je od Komisije da potvrdi da je slijedila isti pristup koji je pri procjeni marže štete i procjeni materijalne štete primijenila za izračun izvozne cijene MEG-a koji proizvodi određeni proizvođač iz Unije za prodaju društvu Equipolymers.

(190)

Komisija je primijetila da je društvo MEGlobal Americas pogrešno shvatilo analizu iz posebne objave iz uvodne izjave 106. Cijena društva MEGlobal Americas iz uvodne izjave 189. nije bila prodajna cijena predmetnog proizvođača iz Unije, već kupovna cijena društva MEGlobal Europe od njegova povezanog društva koje je MEG nabavilo od proizvođača iz Unije na temelju sporazuma o zamjeni kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 145. privremene uredbe. Stoga su te tvrdnje odbačene kao neosnovane.

(191)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu zaključka o šteti, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 202.–208 privremene uredbe.

5. UZROČNOST

5.1. Učinci dampinškog uvoza

(192)

Društvo MEGlobal Americas tvrdilo je da nema korelacije između rezultata industrije Unije i uvoza iz SAD-a i Saudijske Arabije jer se obujam uvoza MEG-a iz SAD-a i Saudijske Arabije povećao za 19,4 % od 2017. do 2018., dok je obujam prodaje proizvođača iz Unije na tržištu Unije u istom razdoblju pao za samo 0,12 %. Nadalje, tvrdilo se da, iako se uvoz iz SAD-a i Saudijske Arabije od 2017. do 2019. povećavao linearno, rezultati proizvođača iz Unije nisu bili linearni. Konkretno, razina cijena proizvođača iz Unije na tržištu Unije porasla je za 5 postotnih bodova od 2017. do 2018. prije nego što je pala 2019., dok su jedinični troškovi proizvodnje ostali stabilni od 2017. do 2019. bez obzira na povećanje uvoza iz SAD-a i Saudijske Arabije.

(193)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Povećanje tržišnog udjela predmetnih zemalja od 19,4 % od 2017. do 2018. bilo je posljedica povećanja obujmova po cijenama koje nisu nanosile materijalnu štetu industriji Unije. Uvoz iz SAD-a i Saudijske Arabije nije se od 2017. do 2019. povećavao linearno. Linearno povećanje znači kontinuirani rast svake godine. Od 2017. do 2018. uvoz iz predmetnih zemalja povećao se za 93 499 tona, dok je se od 2018. do 2019. povećao za 128 383 tone (37 % više nego od 2017. do 2018.). Osim toga, tržišni udio uvoza iz predmetnih zemalja povećao se za 4,6 postotnih bodova od 2017. do 2018. te za 7,7 postotnih bodova od 2018. do 2019. Nadalje, od 2018. do 2019. tržišni udio uvoza iz SAD-a povećao se s 4,6 % na 12,9 %. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 212. privremene uredbe, MEG je homogena roba koja se prodaje na vrlo transparentnom tržištu. Nadalje, proizvođači izvoznici iz SAD-a usmjereni su na izvoz s rastućim proizvodnim kapacitetima, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 247. privremene uredbe. U tim uvjetima, kako bi povećali svoj tržišni udio na tržištu Unije, proizvođači izvoznici iz SAD-a morali su prodavati MEG na tržištu Unije po nižoj cijeni od industrije Unije i saudijskih proizvođača izvoznika. Saudijski proizvođači izvoznici morali su slijediti cjenovnu politiku društava iz SAD-a kako bi zaštitili svoj tržišni udio na tržištu Unije. Isto tako, proizvođači iz Unije morali su smanjiti svoje cijene kako bi zaštitili svoj tržišni udio. Međutim, pritisak na cijene bio je toliko visok da je industrija Unije izgubila 7,3 postotnih bodova u tržišnom udjelu na slobodnom tržištu. To smanjenje prodajne cijene, iako se jedinični trošak proizvodnje isto tako smanjio od 2018. do 2019., pretvorilo se u gubitke od 8,3 % do 10,2 % u 2019. za industriju Unije. Nadalje, jedinični trošak proizvodnje industrije Unije nije bio stabilan od 2017. do 2019., kako tvrdi društvo MEGlobal Americas, ali je oscilirao. Prvo se povećao za 3 % od 2017. do 2018. da bi se zatim se za 2 % od 2018. do 2019. Stoga je 2019., zbog pritiska na cijene koji je nastao zbog jeftinijeg uvoza iz predmetnih zemalja industrija, Unije bila prisiljena postaviti cijene znatno ispod troškova proizvodnje kako bi zadržala svoj tržišni udio. Stoga postoji jasna korelacija između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(194)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu učinka dampinškog uvoza, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 210.–213. privremene uredbe.

5.2. Učinci drugih čimbenika

(195)

Društvo MEGlobal Americas tvrdilo je da Komisija nije razmotrila učinke drugih čimbenika, osim uvoza iz SAD-a i Saudijske Arabije, koji su mogli pridonijeti pogoršanju rezultata industrije Unije.

(196)

Komisija upućuje na uvodne izjave od 210. do 253. privremene uredbe, u kojima se detaljno analiziraju učinci 13 takvih čimbenika. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(197)

Društvo SABIC tvrdilo je da Komisija ne smatra smanjenje potražnje dodatnim uzrokom štete iako je to izričito navedeno u članku 3. stavku 7. osnovne uredbe.

(198)

Komisija je u privremenoj uredbi uz dampinški uvoz ocijenila 13 čimbenika koji su mogli imati utjecaj na materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Unije. U članku 3. stavku 7. osnovne uredbe spominje se smanjenje potražnje. Komisija nije posebno spomenula potrošnju među tim čimbenicima jer je potrošnja na slobodnom tržištu tijekom razmatranog razdoblja bila prilično stabilna. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(199)

Društva SABIC, Arteco, Oxyde, Helm i Tricon tvrdila su da Komisija nije smatrala nesreću kod jednog od proizvođača iz Unije opisanu u uvodnoj izjavi 176. privremene uredbe uzrokom štete.

(200)

Kako je prikazano u 4. tablici privremene uredbe, ukupni proizvodni kapaciteti industrije Unije smanjili su se u razdoblju ispitnog postupka za samo 3 % u usporedbi s 2019. Nesreća se dogodila u siječnju 2020. odnosno u drugoj polovini razdoblja ispitnog postupka. Kako je objašnjeno u privremenoj uredbi, ispitnim postupkom utvrđeno je da se stanje industrije Unije počelo znatno pogoršavati već 2019., dakle prije nesreće. To je društvo ujedno i mali proizvođač pa je stoga njegov smanjeni obujam proizvodnje 2020. nakon nesreće imao manji utjecaj na silazno kretanje obujma proizvodnje industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka.

(201)

Društvo MEGlobal Americas tvrdilo je da Komisija nije provela potpunu analizu nepripisivanja jer nije procijenila druge čimbenike štete: 1. činjenicu da je trošak proizvodnje industrije Unije bio visok i 2. kartel među kupcima etilena (18).

(202)

Komisija napominje da su dva čimbenika koja je istaknulo društvo MEGlobal Americas međusobno proturječna. S jedne strane društvo MEGlobal Americas tvrdilo je da su troškovi proizvodnje industrije Unije visoki, a s druge strane da su niski zbog kartela među kupcima etilena, a zatim da oboje nanose štetu industriji Unije. Ipak, Komisija želi dati sljedeća pojašnjenja. Prvo, u uvodnoj izjavi 235. privremene uredbe ocjenjuje se je li viši trošak proizvodnje industrije Unije bio čimbenik štete koji nije dampinški uvoz. Drugo, kartel među kupcima etilena imao je učinak do ožujka 2017. Svrha kartela bila je održati cijenu etilena nižom od tržišne. Društvo nije objasnilo kako je kartel utjecao na gospodarsko stanje proizvođača MEG-a niti je dostavilo dokaze o tom utjecaju. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(203)

Društva Arteco, Oxyde, Helm i Tricon tvrdila su da je smanjenje prodaje na ograničenom tržištu, koje nije uzrokovano uvozom, čak i ako je bilo malo, utjecalo na stanje štete industrije Unije.

(204)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Prodaja na ograničenom tržištu uglavnom se odnosila na prodaju sektoru rashladnih sredstava. Potražnja za MEG-om iz sektora rashladnih sredstava smanjila se zbog pandemije bolesti COVID-19, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 238. privremene uredbe. Nadalje, u uvodnoj izjavi 227. privremene uredbe Komisija je zaključila da smanjenje prodaje na ograničenom tržištu nije znatno pridonijelo niti objasnilo pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije.

(205)

Društva Arteco, Oxyde, Helm i Tricon tvrdila su i da se uvoz iz Rusije i Kuvajta po cijeni nižoj od uvozne cijene iz SAD-a i Saudijske Arabije ne smije zanemariti kao samo neznatan, kako je Komisija navela u uvodnoj izjavi 219. privremene uredbe.

(206)

Napominje se da se tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio uvoza iz SAD-a kretao od 3,8 % do 18 %, dok se uvoz iz Saudijske Arabije kretao od 26,1 % do 31,3 %, a na kumulativnoj osnovi od 31,6 % do 44,1 %. Tržišni udio uvoza iz Rusije kretao se od 0,6 % do 1,3 %, dok se tržišni udio uvoza iz Kuvajta kretao od 0 % do 1,0 %. Stoga, čak i ako su u određenim godinama tijekom razmatranog razdoblja uvozne cijene iz Rusije i Kuvajta bile niže od uvoznih cijena iz SAD-a i Saudijske Arabije, s obzirom na njegov znatno niži tržišni udio u usporedbi s uvozom iz SAD-a i Saudijske Arabije uvoz iz Rusije i Kuvajta, ako bi uopće imao utjecaj, mogao je imati samo neznatan utjecaj na materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(207)

Društva MEGlobal Americas, Arteco, Oxyde, Helm i Tricon te CPME tvrdili su i da, iako je Komisija utvrdila da su brojni čimbenici, kao što je uvoz iz trećih zemalja, pandemija bolesti COVID-19, smanjenje prodaje na ograničenom tržištu i nesreća kod jednog od proizvođača iz Unije, nanijeli štetu proizvođačima iz Unije, Komisija nije osigurala da se učinci tih uzroka ne pripišu uvozu iz SAD-a i Saudijske Arabije u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe. Nadalje se tvrdilo da to podrazumijeva da pri određivanju marže štete ne bi trebalo uzeti u obzir štetne učinke uzrokovane čimbenicima koji nisu taj uvoz.

(208)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Prvo, u uvodnim izjavama 219., 240. i 227. privremene uredbe i uvodnoj izjavi 200. ove Uredbe Komisija je zaključila da ti čimbenici nisu oslabili uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Glavni je čimbenik zapravo bio uvoz iz SAD-a i Saudijske Arabije. Drugo, marža štete mora se odrediti u skladu s odredbama članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe. Stoga je Komisija utvrdila ciljnu cijenu i razinu profitabilnosti uzimajući u obzir navedene čimbenike.

(209)

Društva Arteco, Oxyde, Helm i Tricon tvrdila su da je Komisija trebala općenito razmotriti robu i integriranu prirodu MEG-a zbog nekoliko čimbenika koji su međusobno povezani i opravdavaju navodno štetno stanje industrije Unije.

(210)

Prvo, tvrdilo se da su se cijene MEG-a temeljile na cijenama formule koje prate cijene u Aziji koje su naglo pale tijekom razmatranog razdoblja i stoga uvoz iz bilo koje pojedinačne zemlje nije mogao utjecati na tržište Unije i uzrokovati štetu jer su cijene utvrđene u skladu s uvjetima u Aziji, a ne u Europi. To je tvrdio i CPME. Društva Arteco, Oxyde, Helm i Tricon nadalje su tvrdila da popusti koje nude proizvođači iz SAD-a i Saudijske Arabije ne utječu na cijene MEG-a u Uniji. Tvrdila su i da, s obzirom na to da uvoz iz SAD-a ne snižava cijene Unije, to znači da popusti koje nude proizvođači iz SAD-a nisu bili viši od popusta koje su nudili proizvođači iz Unije.

(211)

Drugo, tvrdilo se da su veći troškovi proizvođača iz Unije od proizvođača iz SAD-a i Saudijske Arabije smanjili sposobnost proizvođača iz Unije da ostvaruju dobit kad su cijene MEG-a na globalnoj razini pale.

(212)

Treće, tvrdilo se da su zbog smanjenja razlika između cijena MEG-a i etilena proizvođači iz Unije odlučili preusmjeriti svoju proizvodnju prema profitabilnijim derivatima etilen-oksida. Tu je tvrdnju ponovio i CPME. Nadalje, društvo LCLA pogrešno je tvrdilo da je Komisija u uvodnoj izjavi 229. privremene uredbe potvrdila da je industrija Unije smanjila svoju proizvodnju MEG-a kako bi proizvodila derivate etilen-oksida jer su se prodavali po višim cijenama od MEG-a. LCLA je tvrdio i da je Komisija trebala utvrditi koliko se proizvodnja MEG-a smanjila kao posljedica odluke industrije Unije da se usredotoči na derivate EO-a te procijeniti je li ta brojka u korelaciji s povećanjem obujma proizvodnje EO-a. Društva Arteco, Oxyde, Helm i Tricon te CPME tvrdili su i da u dokumentaciji nema dokaza da proizvođači iz Unije imaju pristup dovoljnoj količini etilen-oksida za proizvodnju i MEG-a i drugih derivata etilen-oksida. Nadalje se tvrdilo da proizvođači imaju mali broj dobavljača za etilen koji moraju raspodijeliti na proizvodnju raznih proizvoda te da su uska grla dodatno pogoršana obujmom etilena i etilen-oksida koji se prodaju na slobodnom tržištu i koji stoga više nisu dostupni za preradu proizvoda na kraju proizvodnog lanca kao što je MEG. Usto je navedeno da su 2019. i 2020. proizvođači MEG-a iz Unije pretežno i sve više iskorištavali svoje proizvodne kapacitete za etilen-oksid za proizvodnju derivata etilen-oksida koji nisu MEG. Društva Arteco, Oxyde, Helm i Tricon tvrdila su da planirano povećanje kapaciteta za proizvodnju etilen-oksida nije pokazalo da su se proizvođači iz Unije posvetili proizvodnji MEG-a. Zapravo je pokazalo da na cjelokupni lanac opskrbe etilenom i etilen oksidom nije utjecala šteta, već svjesna odluka da se usredotoči na proizvodnju i prodaju etilen-oksida i njegovih derivata koji nisu MEG.

(213)

Komisija na početku primjećuje da su zainteresirane strane proturječne u svojem argumentu o cijenama MEG-a na tržištu Unije. S jedne strane društva SABIC i MEGlobal Americas navela su da su cijene na tržištu Unije postavili proizvođači iz Unije kako je opisano u uvodnoj izjavi 149. S druge strane, društva Arteco, Oxyde, Helm i Tricon tvrdila su da su cijene na tržištu Unije određene u skladu s uvjetima u Aziji, a ne u Europi. U pravilu se tržišne cijene određuju na temelju ponude i potražnje na predmetnom tržištu. Cijene na različitim tržištima, kao što su europsko ili azijsko, u određenoj su mjeri usklađene zbog arbitraže. Prodajna cijena MEG-a na tržištu Unije određena je na temelju ECP-a umanjenog za popust. Budući da mogu iznositi od 13 % do 20 %, što je znatno za homogenu robu kao što je MEG, popusti znatno utječu na konačnu cijenu MEG-a na tržištu Unije. Stoga je razina ECP-a samo jedan od čimbenika koji utječu na razine cijena na tržištu Unije, a popusti koje prodavatelji primjenjuju na ECP MEG-a ključni su element pritiska na cijene koji izvoznici vrše na tržištu Unije. Na popuste utječe tržišno natjecanje na tržištu Unije pa oni nisu povezani s razinom ECP-a ni cijenama u Aziji. Iako je razina ECP-a javna, popusti koje prodavatelji primjenjuju povjerljivi su. Ispitni postupak pokazao je da se popusti razlikuju ovisno o prodavaču te da prodavatelji primjenjuju drukčije popuste na razne kupce. Nadalje, razina popusta za određene izvoznike povećao se 2020. u usporedbi s 2019. Osim toga, činjenica da uvoz iz SAD-a ne snižava cijene proizvođača iz Unije ne znači da popusti koje nude proizvođači iz SAD-a nisu bili viši od popusta koje su ponudili proizvođači iz Unije, kako to strane tvrde. Cijene industrije Unije stvaraju gubitak jer je do njihova smanjenja došlo zbog uvoznih cijena iz predmetnih zemalja koje su pak niže zbog većih popusta.

(214)

Komisija je u privremenoj uredbi navela da su cijene etilena u Uniji više nego u Saudijskoj Arabiji ili SAD-u zbog različitih sirovina koje se upotrebljavaju za proizvodnju etilena. Međutim, razlika u cijeni etilena nije ključni element pogoršanja financijskog stanja industrije Unije. Iako se zbog smanjenja ECP-a MEG-a djelomično smanjila i profitabilnost industrije Unije, pritisak na cijene koji su vršili proizvođači izvoznici po dampinškim cijenama, pri čemu su povećali svoje popuste na tržištu Unije, prisilio je industriju Unije da i ona poveća svoje popuste, što je dovelo do sniženja cijena kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 203. privremene uredbe. Iako se ECP za MEG doista smanjio više od cijene etilena i smanjila se marža između ECP-a za MEG i etilen, što je djelomično uzrok pada profitabilnosti industrije Unije, na transparentnom tržištu kao što je tržište MEG-a na kojem svi sudionici povezuju prodajnu cijenu s ECP-om, tržišno natjecanje postoji na razini popusta koji se primjenjuju na ECP. Iako razina ECP-a utječe na sve strane, čak i ako se ECP MEG-a poveća, sve dok izvoznici iz predmetnih zemalja budu prodavali na tržištu Unije po dampinškim cijenama s većim popustima od industrije Unije, proizvođači iz Unije i dalje će gubiti tržišni udio osim ako popustima ne dovedu svoje cijene na razinu štetnih cijena s kojima se natječu i koje su niže od njihova troška proizvodnje.

(215)

Strane nisu dostavile nikakve dokaze, osim navoda i nagađanja, da je industrija Unije trebala povećati proizvodnju MEG-a da bi povećala proizvodnju derivata etilen-oksida. Doista, nije isključeno da su neki proizvođači MEG-a iz Unije povećali svoju proizvodnju derivata etilen-oksida zbog čega se povećala potrošnja etilen-oksida za proizvodnju njegovih derivata, no to ne znači da je to povećanje bilo moguće samo ako se istodobno smanjila i proizvodnja MEG-a. Tvrdnja da su proizvođači MEG-a iz Unije imali ograničenu opskrbu etilenom nije potkrijepljena. Neki proizvođači iz Unije proizvode etilen te ga ujedno i prodaju drugim nepovezanim stranama, a proizvođači MEG-a iz Unije u uzorku priključeni su i na cjevovodni sustav (19) za prijevoz etilena između Antwerpena i Rotterdama, dva najveća lučka i industrijska kompleksa u Europi. Nadalje, proizvođači MEG-a prodaju etilen-oksid samo u vrlo malim količinama jer je riječ o zapaljivom plinu pa ga je stoga opasno prevoziti. Kako je objašnjeno u privremenoj uredbi, industrija Unije namjerava i dalje proizvoditi MEG u Uniji. Unatoč velikim gubicima od 8,3 % do 10,2 % 2019. i od 10,8 % do 13,2 % u RIP-u industrija Unije i dalje je iskoristila 65,6 % svojih proizvodnih kapaciteta za MEG 2019., odnosno 63,8 % u RIP-u, iako je mogla zaustaviti proizvodnju i usredotočiti se na druge derivate etilen-oksida kako su strane tvrdile. Nadalje, Komisija ni u uvodnoj izjavi 229. ni bilo kojoj drugoj uvodnoj izjavi u privremenoj uredbi nije potvrdila da je industrija Unije smanjila svoju proizvodnju MEG-a da bi proizvodila derivate etilen-oksida jer su se prodavali po višim cijenama od MEG-a, kako je navelo društvo LCLA. Zapravo, Komisija je u uvodnoj izjavi 229. privremene uredbe navela da je industrija Unije bila prisiljena smanjiti proizvodnju MEG-a jer je njezina prodajna cijena bila znatno niža od troška proizvodnje zbog pritiska na cijene koji je vršio uvoz iz predmetnih zemalja. Ispitnim postupkom nisu otkriveni nedostaci glavne sirovine, etilena, na strani industrije Unije, a društvo LCLA nije dostavilo nikakve dokaze da je industrija Unije morala smanjiti proizvodnju MEG-a da bi povećala proizvodnju derivata etilen-oksida. Stoga na ovaj ispitni postupak ne utječe je li industrija Unije povećala proizvodnju derivata etilen-oksida s obzirom na to da nema dokaza koji pokazuju da je jedini način na koji je industrija Unije mogla postići takvo povećanje bilo smanjenje obujma MEG-a. Nadalje, činjenica da proizvođači iz Unije povećavaju proizvodne kapacitete za druge proizvode ne znači da ne namjeravaju više proizvoditi MEG. Postojeći ispitni postupak ne obuhvaća cjelokupni lanac opskrbe etilenom i etilen-oksidom, već samo MEG-om. Stoga Komisija nije u mogućnosti iznijeti primjedbe na tvrdnju društva Arteco o tome utječe li šteta na cjelokupni lanac opskrbe etilenom i etilen-oksidom. U svakom slučaju ispitnim postupkom jasno je utvrđeno da je industrija Unije smanjila proizvodnju MEG-a od 2019. zbog pogoršanja uvjeta na tržištu MEG-a uzrokovanog naglim porastom uvoza iz predmetnih zemalja po niskim cijenama.

(216)

Društva Arteco, Oxyde, Helm tvrdila su da se nakon RIP-a uvoz po niskim cijenama iz drugih zemalja kao što su Kuvajt, Kina, Japan, Singapur i Tajvan povećao i stoga bi uvođenje antidampinških mjera moglo istisnuti uvoz iz SAD-a i Saudijske Arabije bez ikakve koristi za proizvođače iz Unije.

(217)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Informacije koje je dostavilo društvo Arteco pokazuju da su uvozne cijene iz Kine, Singapura i Tajvana veće od uvoznih cijena iz SAD-a i Saudijske Arabije nakon RIP-a. Nadalje, u dokumentaciji nema dokaza koji upućuju na to da se taj uvoz provodi po dampinškim cijenama i nanosi štetu industriji Unije.

(218)

Društva Arteco, Oxyde, Helm i Tricon tvrdila su da je prema tržišnim savjetnicima Kina ostala najveći primatelj MEG-a iz SAD-a i da je, s obzirom na to, Komisija samo nagađala kad je u uvodnoj izjavi 247. privremene uredbe navela da kineska industrija MEG-a isto tako povećava proizvodne kapacitete kako bi postala samodostatna i da su stoga proizvođači iz SAD-a vjerojatno i dalje bili zainteresirani za tržište Unije. Društvo Arteco nadalje je tvrdilo da je Turska zapravo postala važno odredište izvoznika iz SAD-a.

(219)

Komisija prvo napominje da je tvrdnja koju se razmatra u uvodnoj izjavi 247. privremene uredbe bila čisto nagađanje iako je u podnescima predstavljena kao činjenica. Međutim odgovor Komisije bio je doista oprezniji jer je izjavila da je „vjerojatno” (što znači da nije sigurno) i iznijela određene dokaze koji podupiru tu vjerojatnost. U dokumentu koji je društvo Arteco dostavilo u vezi s Turskom navodi se i da su se 2020. kineski kapaciteti za MEG povećali za gotovo 30 %, dok se 2021. očekivalo povećanje za više od 40 %. Nadalje, do 2023. očekivalo se da će kineski kapacitet za MEG biti više nego dvostruko veći od razine iz 2020. To jasno pokazuje da, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 247. privremene uredbe, kineski proizvođači MEG-a povećavaju svoje proizvodne kapacitete, što znači da će manje ovisiti o uvozu. Činjenica da su proizvođači izvoznici iz SAD-a povećali izvoz u Tursku pokazuje da kontinuirano tragaju za drugim tržištima kako bi zamijenili potražnju za uvozom iz Kine. Podsjeća se da su, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 247. privremene uredbe, društva iz SAD-a usmjerena na izvoz s rastućim proizvodnim kapacitetima. Nova društva iz SAD-a koja su započela proizvodnju posljednjih godina velika su društva s izrazito velikim proizvodnim kapacitetima od 700 tisuća do 1 milijun tona godišnje (20), dok ukupni proizvodni kapaciteti industrije Unije iznose 1,4 milijuna tona. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(220)

Društva Arteco, Oxyde i Helm tvrdila su da se povećanje uvoza PET-a mora uzeti u obzir kao čimbenik koji je oslabilo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(221)

Kako je opisano u 13. tablici privremene uredbe, uvoz PET-a u Uniju povećao se od 2017. od 2019. da bi se zatim smanjio u RIP-u. Isto se kretala i potrošnja MEG-a na slobodnom tržištu. Tijekom razmatranog razdoblja uvoz PET-a povećao se za 13 %, no potrošnja MEG-a na slobodnom tržištu jedva se smanjila za 1 %. Stanje industrije Unije nije se pogoršalo zbog smanjenja potražnje za MEG-om, već zbog naglog rasta dampinškog uvoza po niskim cijenama. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(222)

Društva Arteco, Oxyde i Helm tvrdila su da se u proizvodnji MEG-a stvaraju nusproizvodi kao što su dietilen glikol („DEG”) i trietilen glikol („TEG”), a te se nusproizvode mora uzeti u obzir kako bi se utvrdila ukupna profitabilnost proizvodnje MEG-a. Nadalje, društvo Arteco tvrdilo je da je činjenica da su cijene tih nusproizvoda i cijene MEG-a istodobno padale dodatni dokaz da su cijene tih proizvoda pratile svjetske trendove i da nisu posljedica štetnog dampinga.

(223)

Predmetni proizvod jest MEG i stoga je Komisija ocijenila profitabilnost samo u odnosu na MEG. Budući da ovaj ispitni postupak obuhvaća samo MEG, Komisija nije ocijenila kretanje cijena nusproizvoda. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 213., pri procjeni cijene MEG-a nije dovoljno razmotriti samo kretanje ECP-a. Popust koji se primjenjuje na ECP znatno utječe na pritisak na cijene koji izvoznici vrše na tržištu Unije, a razina popusta nije povezana ni s jednim globalnim kretanjem. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(224)

CPME je tvrdio i da Komisija nije pravilno ispitala učinke samoprouzročene štete koju je uvoz iz Saudijske Arabije koji su obavila društva povezana s proizvođačima iz Unije nanio industriji Unije te da se jedan proizvođač iz Unije obratio društvu SABIC radi uvoza MEG-a.

(225)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 136. privremene uredbe, društva povezana s proizvođačima iz Unije uvozila su tijekom razdoblja ispitnog postupka neznatne količine MEG-a iz Saudijske Arabije. Osim toga, kako je opisano u uvodnoj izjavi 251. privremene uredbe, nije postignut sporazum između društva SABIC i proizvođača iz Unije. Budući da predmetni proizvođač MEG-a iz Unije nije kupio MEG od društva SABIC tijekom razmatranog razdoblja, samoprouzročena šteta ne može postojati. Puka rasprava ne može uzrokovati štetu.

(226)

CPME je tvrdio da je Komisija podcijenila utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na stanje industrije Unije navodeći da se stanje industrije Unije pogoršalo prije pandemije bolesti COVID-19. CPME je tvrdio da bi uzrok loših rezultata industrije Unije 2019. mogao biti znatni pad cijena na globalnoj razini. Nadalje, CPME je tvrdio i da su se profitne marže proizvođača MEG-a iz Unije smanjile jer su proizvođači PET-a iz Unije smanjili potražnju za MEG-om. Društvo LCLA tvrdilo je da je Komisija pogrešno odbacila učinak pandemije bolesti COVID-19 iz triju razloga. Prvo, Komisija nije procijenila štetni učinak pandemije bolesti COVID-19 na industriju Unije prije nego što je zaključila da nije velik. Društvo LCLA u tom je pogledu uputilo na izvješće Žalbenog tijela WTO-a u predmetu SAD – Toplovaljani čelik (21), u kojem se navodi da procjena štetnog učinka drugih čimbenika zahtijeva zadovoljavajuće objašnjenje prirode i opsega štetnog učinka drugih čimbenika. Drugo, društvo LCLA tvrdilo je da je primjereno razdoblje za procjenu utjecaja pandemije bolesti COVID-19 usporedba 2019. i razdoblja ispitnog postupka, a ne 2017. i razdoblja ispitnog postupka, jer takva usporedba krajnjih točaka ne bi bila informativna kad je riječ o stanju industrije Unije neposredno prije izbijanja pandemije bolesti COVID-19 ili učincima koji su uslijedili. U tom je slučaju postojala je pozitivna veza između pada potrošnje uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19 i pogoršanja gospodarskog stanja industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Treće, društvo LCLA tvrdilo je da je industrija Unije mogla poboljšati svoje gospodarsko stanje da nije došlo do izbijanja pandemija bolesti COVID-19. Stoga je društvo LCLA tvrdilo da je Komisija pogrešno zaključila da pandemija bolesti COVID-19 nije među glavnim uzrocima materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(227)

Komisija se nije složila s tim tvrdnjama. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 238. privremene uredbe, ispitnim postupkom utvrđeno je da se stanje industrije Unije počelo znatno pogoršavati već 2019., mnogo prije početka pandemije bolesti COVID-19 u Uniji početkom 2020. Industrija Unije već je 2019. imala gubitke. To se dogodilo u okruženju u kojem je potrošnja od 2017. do 2019. rasla paralelno s povećanjem tržišnog udjela uvoza iz predmetnih zemalja s 31,6 % na 43,6 %, pri čemu su se u istom razdoblju uvozne cijene smanjile za 25 %. Naime, povećanje tržišnog udjela temelji se na niskim cijenama. Budući da je MEG homogena roba, najjednostavnije rješenje za proizvođače izvoznike za stjecanje tržišnog udjela na tržištu Unije bila je prodaja po nižim cijenama od industrije Unije. Industrija Unije smanjila je obujam proizvodnje ne zbog nedostatka potražnje, već zbog nemogućnosti prodaje po toliko nižim cijenama nakon pritiska na cijene zbog uvoza iz SAD-a i Saudijske Arabije. Nadalje, kako je opširno objašnjeno, popust koji je prodavatelj primijenio na ECP MEG-a element je koji je stvorio pritisak na cijene na tržištu Unije. Društvo LCLA samo potpuno neosnovano nagađa kad tvrdi da je industrija Unije mogla poboljšati svoje gospodarsko stanje da nije došlo do izbijanja pandemije bolesti COVID-19. Naposljetku, podsjeća se da je ispitnim postupkom obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020. Stoga su učinci pandemije bolesti COVID-19, koja je Uniju pogodila u drugom tromjesečju 2020., obuhvaćeni u otprilike tri mjeseca razdoblja ispitnog postupka. Na temelju prethodno navedenog, nije isključeno da je pandemija bolesti COVID-19 imala određeni utjecaj na stanje industrije Unije na kraju razdoblja ispitnog postupka, no očito je da ona nije bila glavni uzrok materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije niti je mogla umanjiti uzročno-posljedičnu vezu.

(228)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društva SABIC i Tricon navela su da se ne slažu s Komisijinom analizom o uzročnosti iz uvodnih izjava 192.–227. i 214.–256. privremene uredbe. Društvo SABIC ponovilo je svoju tvrdnju da ne postoji korelacija između rezultata industrije Unije i uvoza iz Saudijske Arabije i SAD-a, kao ni korelacija između obujma uvoza i negativnih učinaka na domaće cijene, ali nije iznijelo nikakve nove argumente s tim u vezi. Društvo Tricon isto je tako ponovilo neke od argumenata koje je Komisija već ocijenila. Međutim, s tim u vezi nisu izneseni nikakvi novi relevantni argumenti.

(229)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu zaključaka u tom odjeljku, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 214.–256. privremene uredbe.

6. RAZINA MJERA

6.1. Ispitivanje marže prikladne za uklanjanje štete nanesene industriji Unije

(230)

Društva MEGlobal Americas, SABIC, LCLA tvrdila su da je profitna marža koju je Komisija upotrijebiti u izračunu neštetne cijene bila previsoka za robu široke potrošnje i da bi stoga Komisija trebala upotrijebiti omjer minimalne dobiti od 6 % iz članka 7. stavka 2.c osnovne uredbe. Nadalje, tvrdilo se da Komisija nije ispitala utjecaj kartela kupaca etilena na profitabilnost industrije Unije. Društvo LCLA tvrdilo je da dobit u razdoblju 2017.–2018. nije predstavljala očekivanu razinu profitabilnosti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja jer su cijene MEG-a tijekom tih godina bile neuobičajeno visoke zbog nedostatka MEG-a u cijelom svijetu, osobito Kini, dok je trošak proizvodnje bio na uobičajenoj razini, što je dovelo do visoke dobiti.

(231)

Profitna marža upotrijebljena za izračun neštetne cijene bila je prosjek profitne marže proizvođača iz Unije u uzorku registriranih 2017. i 2018. prije naglog rasta dampinškog uvoza u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe. Nijedan proizvođač MEG-a iz Unije u uzorku nije bio dio kartela kupaca etilena (22). Osim toga, povreda, do koje je došlo između 26. prosinca 2011. i 29. ožujka 2017., obuhvaćala je samo tri mjeseca u dvije godine upotrijebljene za profitnu maržu. Nadalje, kako je navedeno u odluci o kartelu, proizvod na koju se ona odnosi jest etilen kupljen na prodajnom tržištu i taj proizvod nije obuhvaćao etilen koji je proizveden za unutarnju namjenu, odnosno koji proizvođači proizvode i upotrebljavaju za vlastitu potrošnju. Proizvođači iz Unije u uzorku kupuju etilen uglavnom od svojih povezanih društava. Iako je tvrdilo da profitne marže iz 2017. i 2018. nisu na razini profitabilnosti koja bi se mogla očekivati u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, društvo LCLA nije navelo ni koja je uobičajena profitabilnost tog proizvoda u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Konačno, u članku 7. stavku 2.c jasno se navodi da Komisija mora upotrijebiti ciljnu dobit od 6 % samo ako je ciljna dobit koja je utvrđena nakon što su uzeti u obzir čimbenici navedeni u tom članku niža od 6 %, što nije slučaj u ovom ispitnom postupku. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(232)

Društvo EMPC tvrdilo je da pristup koji je Komisija primijenila pri prilagodbi neštetne cijene za buduće troškove usklađivanja sa sustavom EU-a za trgovanje emisijama („EU ETS”) i Direktivom EU-a o industrijskim emisijama nije u skladu s ciljevima aktualnog ETS-a i te direktive. Tvrdilo se da se za postojeće mjere zaštite od istjecanja ugljika u okviru ETS-a primijenio pristup prema kojem se za svaki sektor izložen istjecanju ugljika društva uspoređuju s referentnom vrijednošću koju je odredilo 10 % društava s najboljim rezultatima. Društva bi platila više troškova u okviru ETS-a u mjeri u kojoj imaju lošije rezultate u usporedbi s referentnom vrijednošću. Umjesto toga mogla bi smanjiti intenzitet svojih emisija stakleničkih plinova, čime bi u konačnici mogla postati dio grupe 10 % društava s najboljim rezultatima. Kad je riječ o troškovima povezanima s Direktivom o industrijskim emisijama, društvo EMPC tvrdilo je da nije jasno kako su oni izračunani ili dodijeljeni. Stoga je društvo EMPC smatralo da je, uzimajući u obzir ne samo stvarne već i buduće troškove podnositelja pritužbe vezane uz ETS i Direktivu o industrijskim emisijama, Komisija zapravo uvela mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika za podnositelja pritužbi koji nije bio dostupan za druge industrije.

(233)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe, uzimaju se u obzir budući troškovi koji proizlaze iz, među ostalim, multilateralnih sporazuma u području okoliša i njihovih protokola kojih je Unija stranka, a koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Nije važno jesu li takvi troškovi u skladu s navodnim ciljevima ETS-a i Direktive o industrijskim emisijama ili su mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika za podnositelje pritužbi koji nije bio dostupan za druge industrije. Komisija stoga ima pravnu obvezu uzeti u obzir sve te troškove, neovisno o tome kako ih se kvalificira na temelju te odredbe osnovne uredbe, sve dok su ispunjeni uvjeti njezine primjene. U uvodnoj izjavi 265. privremene uredbe Komisija je objasnila kako su izračunani troškovi usklađivanja s ETS-om EU-a.

(234)

Međutim, Komisija je potvrdila da je prilagodba izračunana samo na temelju dodatnih troškova u okviru ETS-a i Direktive o industrijskim emisijama koji će se primjenjivati u prosjeku tijekom primjene mjera kako je propisano člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe. Dokazi koje su dostavile i provjerile službe Komisije u tom pogledu zadovoljavaju uvjete iz članka 7. stavka 2.d osnovne uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(235)

Društvo LCLA zatražilo je od Komisije da upotrijebi deklarirani a ne izračunani CIF kao nazivnik u izračunu marže sniženja ciljnih cijena.

(236)

Ta se tvrdnja temelji na pogrešnom tumačenju društva LCLA jer je Komisija doista upotrijebila deklarirani CIF kao nazivnik u izračunu marže sniženja ciljnih cijena.

(237)

Kao što je predviđeno člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom osnovne uredbe i s obzirom na to da Komisija nije evidentirala uvoz tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, Komisija je analizirala kretanje obujma uvoza kako bi utvrdila je li došlo do daljnjeg znatnog porasta uvoza koji je predmet ispitnog postupka u razdoblju prethodnog objavljivanja, kako je opisano u uvodnoj izjavi 3., kako bi utvrdila treba li se dodatna šteta nastala takvim povećanjem odraziti pri određivanju marže štete.

(238)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo EMPC ponovilo je svoju tvrdnju iz uvodne izjave 232. da je prilagodba neštetne cijene za buduće troškove usklađivanja s ETS-om i Direktivom o industrijskim emisijama neopravdano uvela de facto mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika koji je bio dostupan samo proizvođačima MEG-a iz Unije, ali nije iznijelo nikakve nove elemente.

(239)

U nedostatku novih elemenata u prilog tvrdnji društva EMPC Komisija je ostala pri svojim zaključcima iz uvodne izjave 232.

(240)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo SABIC ponovilo je svoju tvrdnju da je dobit upotrijebljena za određivanje ciljne cijene bila previsoka za robu i da se temeljila na razdoblju tijekom kojeg je postojao kartel za kupnju etilena, ali nije iznijelo nikakve nove elemente. Dodalo je i da je ciljna dobit bila viša od omjera dobiti navedenih u pritužbi.

(241)

U nedostatku novih elemenata u prilog tvrdnji društva SABIC Komisija je ostala pri svojim zaključcima iz uvodne izjave 232. Profitne marže iz pritužbe nisu provjerene, dok su profitne marže upotrijebljene za određivanje ciljne dobiti provjerene tijekom provjere na daljinu.

Sjedinjene Američke Države

(242)

Na temelju podataka iz baze podataka Surveillance 2 obujam uvoza iz SAD-a u razdoblju od četiri tjedna prethodnog objavljivanja bio je 39 % veći od prosječnog obujma uvoza u razdoblju ispitnog postupka na četverotjednoj osnovi. Na temelju toga Komisija je zaključila da je tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja došlo do znatnog povećanja uvoza koji je predmet ispitnog postupka.

(243)

Kako bi uzela u obzir dodatnu štetu prouzročenu povećanjem uvoza, Komisija je odlučila prilagoditi razinu uklanjanja štete na temelju rasta obujma uvoza, što se smatra relevantnim ponderiranim faktorom na temelju odredbi članka 9. stavka 4. Stoga je izračunala faktor množenja utvrđen dijeljenjem zbroja obujma uvoza tijekom četiri tjedna razdoblja prethodnog objavljivanja od 28 852 tone i 52 tjedna RIP-a s obujmom uvoza u RIP-u ekstrapoliranim na 56 tjedana. Dobiveni rezultat od 1,0278 odražava dodatnu štetu uzrokovanu daljnjim povećanjem uvoza. Privremene marže štete stoga su pomnožene tim faktorom. Stoga konačna razina uklanjanja štete za proizvođače izvoznike koji surađuju i sva ostala društva iznosi:

Zemlja	Društvo	Konačna marža štete (%)
SAD	Lotte Chemical Louisiana LLC	39,6
SAD	MEGlobal Americas Inc	78,9
SAD	Ostala društva koja surađuju	46,7
SAD	Sva ostala društva	109,4

Kraljevina Saudijska Arabija

(244)

Na temelju podataka iz baze podataka Surveillance 2 obujam uvoza iz Kraljevine Saudijske Arabije u razdoblju od četiri tjedna prethodnog objavljivanja bio je 15,3 % manji od prosječnog obujma uvoza u razdoblju ispitnog postupka na četverotjednoj osnovi. Na temelju toga Komisija je zaključila da tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja nije došlo do znatnog povećanja uvoza koji je predmet ispitnog postupka.

(245)

Komisija zato nije prilagodila razinu uklanjanja štete u tom pogledu.

(246)

Međutim, Komisija je pronašla manju administrativnu pogrešku u temeljnim podacima za izračun marže štete. Iz toga proizlazi da revidirana marža štete za društvo SABIC iznosi 61,5 %.

7. INTERES UNIJE

7.1. Interes industrije Unije

(247)

Društva Oxyde i Helm tvrdila su da ne postoji realan rizik da bi proizvođači MEG-a prestali s proizvodnjom MEG-a u Uniji jer bi se, ovisno o tržišnim uvjetima, bilo jednostavno prebaciti s proizvodnje MEG-a na proizvodnju drugih proizvoda i obrnuto. Nadalje, društvo Arteco tvrdilo je da, osim navoda industrije Unije, nema drugih dokaza da bi industrija Unije prestala s proizvodnjom MEG-a da nisu uvedene antidampinške mjere. Osim toga, tvrdilo je da tržište Unije već karakterizira nemogućnost ili nespremnost proizvođačâ MEG-a iz Unije da zadovolje potražnju te je dostavilo dokaze proizvođača MEG-a iz Unije koji je odbio isporučiti MEG društvu Arteco zbog nedostatnog obujma proizvodnje.

(248)

Komisija se ne slaže s tim tvrdnjama. Proizvođači iz Unije već su izgubili 10,7 postotnih bodova tržišnog udjela na slobodnom tržištu od 2017. do razdoblja ispitnog postupka uglavnom u korist uvoza iz predmetnih zemalja, koji je u istom razdoblju povećao tržišni udio za 12,5 postotnih bodova. Čak i da se razina ECP-a poveća nakon RIP-a, industrija Unije i dalje će gubiti tržišni udio u korist izvoznika iz predmetnih zemalja ako oni nastave prodaju na tržištu Unije po štetnim cijenama. Obujam proizvodnje industrije Unije već se smanjio za 19 % tijekom razmatranog razdoblja. Dokazi koje je dostavilo društvo Arteco upućuju na to da će, ako se ponovno ne uspostave jednaki uvjeti na tržištu Unije, to vjerojatno utjecati na obujam proizvodnje MEG-a u Uniji i korisnici će ovisiti o uvozu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(249)

Društva Oxyde, Helm i Tricon tvrdila su da su tri proizvođača iz Unije u uzorku bila dio velikih grupa društava i da financijsko stanje tih velikih grupa nije bilo ugroženo, posebno zbog MEG-a.

(250)

Čak i da su proizvođači iz Unije u uzorku dio velikih grupa, neuvođenje mjera negativno bi utjecalo na njih i na ostale proizvođače iz Unije i taj bi utjecaj nadišao profitabilnost, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 247. privremene uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(251)

CPME i društvo LCLA tvrdili su i da osnovna uredba ne sprječava Komisiju da se u procjeni postojanja interesa Unije osloni na podatke nakon RIP-a.

(252)

CPME i društvo LCLA nisu dostavili dokaze o bilo kakvim podacima nakon RIP-a koje bi Komisija mogla uzeti u obzir u analizi interesa Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(253)

Budući da nije bilo drugih primjedbi, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 272.–277. privremene uredbe.

7.2. Interes nepovezanih uvoznika/trgovaca, korisnika i dobavljača

7.2.1. Općenito

(254)

CPME i društvo LCLA tvrdili su da Komisija nije uzela u obzir činjenicu da industrija Unije nema dovoljno kapaciteta za zadovoljavanje potražnje Unije. CPME je tvrdio da povećanje kapaciteta industrije Unije za etilen-oksid ne znači da će se povećati proizvodni kapacitet za MEG. Nadalje, CPME je tvrdio da višak proizvodnih kapaciteta na drugim zemljopisnim tržištima nije važan u antidampinškom slučaju, no važno je da industrija MEG-a u Uniji nije imala dovoljne kapacitete za zadovoljavanje cjelokupne potražnje i da je zbog toga uvoz bio neizbježan. CPME i društvo LCLA tvrdili su i da zemlje koje nisu SAD i Saudijska Arabija nisu odgovarajući izvor opskrbe zbog zemljopisnih, logističkih i ekonomskih razloga. CPME je ujedno zatražio od Komisije da zainteresiranim stranama stavi na raspolaganje analizu opisanu u uvodnoj izjavi 281. privremene uredbe koju su proveli specijalizirani savjetnici. CPME je naveo i da bi antidampinške pristojbe na uvoz MEG-a iz SAD-a i Saudijske Arabije uzrokovale ozbiljan nedostatak opskrbe MEG-om na tržištu Unije jer bi zapravo blokirale sav uvoz.

(255)

Iz podataka u 1. i 4. tablici jasno proizlazi da je proizvodni kapacitet manji od potrošnje. Nadalje, Komisija je jasno potvrdila tu činjenicu u uvodnoj izjavi 225. privremene uredbe. Doista, planirana povećanja proizvodnih kapaciteta za etilen-oksid ne znače da će se proizvodni kapacitet MEG-a povećati, ali pokazuju da će proizvođači MEG-a imati pristup većoj količini etilen-oksida kad im zatreba za proizvodnju MEG-a nakon što se ponovno uspostave jednaki uvjeti na tržištu. Nadalje, podnositelj pritužbe dostavio je dokaze da je proizvođač iz Unije, PKN, najavio planove za povećanje proizvodnje glikolâ u Uniji (23). Osim toga, točno je da tržište Unije treba uvoz i da cilj mjera doista nije spriječiti uvoz, već osigurati da se ne obavlja po štetnim dampinškim cijenama. Te su informacije sažete u bilješci u dokumentaciji (24) koja je dodana u dokumentaciju ispitnog postupka. Komisija je te informacije prikupila tijekom provjere na daljinu od proizvođača iz Unije u uzorku. One se temelje na plaćenoj pretplati na Wood Mackenzie. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 216., društva Arteco, Oxyde i Helm istaknula su da se uvoz iz drugih zemalja povećao nakon RIP-a, što pokazuje dostupnost alternativnih izvora opskrbe. Zato su te tvrdnje odbačene.

(256)

U svojim primjedbama nakon konačne objave CPME je ponovio svoju tvrdnju da zemlje koje nisu predmetne zemlje nisu odgovarajući izvori opskrbe zbog geografskih, logističkih i ekonomskih razloga. CPME je tvrdio i da je Komisija zanemarila dokaze koje je CPME dostavio s tim u vezi.

(257)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. CPME je iznio samo obične tvrdnje koje nisu potkrijepljene nikakvim popratnim dokazima povezanima s rezervnim kapacitetima Singapura, Južne Koreje i Tajvana kao ni obrazloženjem neprimjerenosti izvoza MEG-a iz tih zemalja. Samo zato što Unija u prošlosti nije uvozila MEG iz tih zemalja ne znači da to ne može učiniti u budućnosti. Osim toga, druge strane kao što su društvo Arteco, Oxyde i Helm dostavile su dokaze da se uvoz iz drugih zemalja kao što su Kuvajt, Kina, Japan, Singapur i Tajvan nakon RIP-a povećao, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 216. To jasno pokazuje da postoje i drugi izvori opskrbe. Nadalje, kako je opisano u uvodnoj izjavi 255., cilj mjera nije spriječiti uvoz, već osigurati da se ne obavlja po štetnim dampinškim cijenama. Nadalje, razina mjera uvoza iz Saudijske Arabije i većine uvoza iz SAD-a kreće se između 3,0 % i 10,3 %, što nije previsoka razina. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

7.2.2. Interes nepovezanih uvoznika/trgovaca

(258)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 11.–13., društvo Tricon isto je tako surađivalo u ispitnom postupku kao uvoznik/trgovac. To se društvo nalazi u SAD-u.

(259)

Kao u slučaju drugog uvoznika opisanog u uvodnoj izjavi 284. privremene uredbe, poslovanje s MEG-om u Uniji ne čini znatan dio njegova prometa. Društvo Tricon prodaje MEG i trećim zemljama i stoga će uvođenje pristojbi imati neznatan učinak na njegovo poslovanje.

(260)

Društvo Tricon tvrdilo je da izjava Komisije u privremenoj uredbi da su dostupni drugi izvori opskrbe ne odražava tržišnu stvarnost.

(261)

Komisija se s tom tvrdnjom ne slaže. Kako su istaknula društva Arteco, Oxyde i Helm u uvodnoj izjavi 216., uvoz u Uniju iz nekoliko zemalja kao što su Kuvajt, Kina, Japan, Singapur i Tajvan povećao se nakon RIP-a. To pokazuje da su doista dostupni drugi izvori opskrbe.

(262)

Budući da nije bilo drugih primjedbi te uzimajući u obzir uvodne izjave 258.–261., Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 283.–286. privremene uredbe.

7.2.3. Interes korisnikâ

(263)

Društvo Arteco tvrdilo je da je za procjenu učinka antidampinških mjera na korisnike, osobito proizvođače rashladnih sredstava, Komisija trebala procijeniti sljedeće čimbenike: 1. vrlo konkurentnu prirodu tržišta rashladnih sredstava, 2. spremnost i sposobnost kupaca da promijene dobavljače rashladnih sredstava za minimalnu razliku u cijeni, 3. značajne troškove istraživanja i razvoja za proizvođače rashladnih sredstava koji opskrbljuju proizvođače originalne opreme (OEM-ove) i 4. broj proizvođača rashladnih sredstava izvan EU-a koji bi imali koristi od uvođenja antidampinških mjera na MEG. Društvo Arteco tvrdilo je i da broj radnih mjesta koja su otvorili proizvođači rashladnih sredstava premašuje broj radnih mjesta koja su otvorili proizvođači MEG-a iz Unije. Stoga društvo Arteco tvrdi da se ne može smatrati da je uvođenje mjera u interesu Unije jer bi nanijelo više štete cjelokupnom gospodarstvu nego što bi oslobođenje donijelo domaćoj industriji MEG-a.

(264)

Društvo Arteco samo sebi proturječi. S jedne strane tvrdi da je tržište rashladnih sredstava vrlo konkurentno, a s druge strane u povjerljivoj verziji svojeg zahtjeva upućuje samo na jedno društvo kao na svojeg najvećeg konkurenta i navodi da je tržište rashladnih sredstava za OEM oligopolističko. Nadalje, ako se na tržištu OEM-ova rashladnih sredstava uglavnom međusobno natječu dva proizvođača rashladnih sredstava, vrlo je mala vjerojatnost da će proizvođači automobila, kojih ima više od proizvođača rashladnih sredstava, moći promijeniti dobavljače rashladnih sredstava uz minimalnu razliku u cijeni, posebno s obzirom na znatne troškove istraživanja i razvoja koje imaju proizvođači rashladnih sredstava. Nadalje, iako nije isključeno da će se uvoz rashladnih sredstava u budućnosti povećati, s obzirom na činjenicu da svaki proizvođač automobila ima vlastitu formulu rashladnog sredstva i da nastaje znatna štetu na motoru automobila u slučaju neodgovarajućeg rashladnog sredstva, vrlo je mala vjerojatnost da će proizvođači automobila nakon uvođenja mjera lako promijeniti dobavljača rashladnog sredstva.

(265)

Društvo Arteco tvrdilo je i da će od uvođenja mjera imati koristi samo jedan proizvođač rashladnih sredstava koji je vertikalno integriran i stoga ima pristup jeftinijem MEG-u.

(266)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 132., prodaja MEG-a industrije Unije na ograničenom tržištu doista se uglavnom odnosi na sektor rashladnih sredstava. Predmetni proizvođač integriran je na razini grupe i MEG-a, a rashladna sredstva proizvode se u neovisnim subjektima. Kako je opisano u 7. tablici privremene uredbe, prosječna prodajna cijena MEG-a na ograničenom tržištu tijekom razmatranog razdoblja bila je u prosjeku na istoj razini kao i prosječna prodajna cijena MEG-a na slobodnom tržištu.

(267)

Društva Arteco, Oxyde, Helm i Tricon tvrdila su da nije bilo jamstava da će proizvođači MEG-a i dalje proizvoditi MEG čak i ako se poboljšaju tržišni uvjeti jer bi se industrija Unije usredotočila na proizvodnju proizvoda koji postižu najbolju maržu, u skladu s globalnim uvjetima, kao i da nije bilo jamstava da će to biti MEG, što je značilo da bi korisnici bili prepušteni na milost i nemilost nekoliko društava koja posluju na globalnoj razini.

(268)

Komisija je primijetila da je ta tvrdnja u suprotnosti s tvrdnjom iz uvodne izjave 247. Nadalje, nije jasno zašto te zainteresirane strane smatraju da bi se samo proizvođači MEG-a iz Unije usredotočili na isplativije derivate etilen-oksida, a izvoznici iz SAD-a i Saudijske Arabije ne bi. Ako se antidampinške mjere ne uvedu, proizvodnja MEG-a u Uniji znatno će se smanjiti jer će industrija MEG-a iz Unije i dalje gubiti tržišni udio čak i ako se tržišni uvjeti poboljšaju. U tom će slučaju korisnici imati pristup još manjem broju izvora opskrbe, što su priznala i sama društva Arteco, Oxyde, Helm i Tricon, te će ovisiti o uvozu. Uvođenjem konačnih mjera osigurat će se daljnja proizvodnja MEG-a u Uniji.

(269)

Društvo RETAL, multinacionalni proizvođač plastičnih proizvoda, navelo je da je na njegovo povezano društvo UAB NEO GROUP („NEO GROUP”), proizvođača PET smole iz Unije, negativno utjecalo uvođenje privremenih mjera. Društvo RETAL navelo je da se slaže sa stajalištem i argumentima protiv uvođenja mjera koje je iznio CPME.

(270)

Društvo RETAL nije dostavilo nikakve dokaze koji potkrepljuju njegovu tvrdnju da je uvođenje privremenih mjera negativno utjecalo na aktivnost njegova povezanog društva. Stoga je ta tvrdnja odbačena kao neutemeljena. Nadalje, ispitnim postupkom otkriveno je da NEO GROUP ima nekoliko izvora opskrbe, odnosno industriju Unije, uvoz iz jedne predmetne zemlje te uvoz iz ostalih trećih zemalja. Nadalje, društvo NEO GROUP ostvarivalo je dobit tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(271)

CPME je tvrdio da bi uvođenje mjera na uvoz MEG-a iz predmetnih zemalja znatno utjecalo na proizvođače PET-a jer se profitabilnost proizvođača PET-a kreće između 1 % i 3 %. Nadalje, tvrdilo se da su se proizvođači PET-a već suočili sa žestokom konkurencijom iz drugih zemalja, kao što su Ujedinjena Kraljevina, Egipat i Turska, na čiji se uvoz MEG-a nisu primjenjivale antidampinške pristojbe ni uvozne carine i koje su stoga mogle ponuditi PET na tržištu Unije po konkurentnim cijenama. Nadalje, CPME je tvrdio da i nedostatak resursa za inovacije može imati negativne posljedice u smislu provedbe zelenih politika čiji je cilj povećanje recikliranog PET-a u Uniji. CPME je nadalje tvrdio da bi antidampinške pristojbe na MEG smanjile proizvodnju PET-a u Uniji i uzrokovale ozbiljne štetne učinke u smislu zapošljavanja i ulaganja u nekoliko država članica. CPME je naveo i da s obzirom na činjenicu da je zaposlenost u industriji PET-a (više od 2 000 radnika) bila veća nego u industriji MEG-a (manje od 100) čini se da Komisija nije uravnotežila interese.

(272)

Komisija se ne slaže s tim tvrdnjama. Industrija PET-a dugi niz godina zaštićena je antidampinškim i antisubvencijskim mjerama. Antisubvencijske mjere trenutačno se primjenjuju na uvoz PET-a iz Indije. U posljednjoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, koju je Komisija provela 2018./2019. (25), industrija PET-a u Uniji imala je poveći tržišni udio od 71,1 % u razdoblju od 1. travnja 2017. do 31. ožujka 2018. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 292., iako bi uvođenje mjera za MEG moglo otežati situaciju proizvođačima PET-a koji već posluju s gubitkom, ne može se jamčiti da to neće utjecati na situaciju tih društava čak i ako Komisija odluči da neće uvesti mjere na uvoz MEG-a iz predmetnih zemalja. To je zbog činjenice da će bez uvođenja mjera industrija Unije najvjerojatnije zaustaviti proizvodnju MEG-a za slobodno tržište, pa će proizvođači PET-a ovisiti o uvozu iz predmetnih zemalja. Nadalje, industrija PET-a doista je veća industrija od industrije MEG-a, no neće na sve proizvođače PET-a utjecati uvođenje mjera i stoga ti proizvođači mogu i dalje provoditi zelene politike čiji je cilj povećanje recikliranog PET-a u Uniji. Nadalje, razina mjera kreće se između 7,7 % i 14,9 %, što nije previsoka razina.

(273)

Društvo LCLA je tvrdilo da Komisija nije dala nikakve naznake učinka antidampinških mjera na industriju PET-a u smislu troškova proizvodnje ili profitabilnosti i da bi trebala objasniti zašto utjecaj antidampinških mjera na industriju PET-a ne bi bio nerazmjeran.

(274)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. U uvodnoj izjavi 291. privremene uredbe Komisija je objasnila utjecaj antidampinških mjera na trošak proizvodnje PET-a i profitabilnost. Nadalje, u uvodnim izjavama 292.–294. privremene uredbe Komisija je objasnila gospodarsko stanje proizvođača PET-a koji surađuju i učinak na njihovo gospodarsko stanje ako se uvedu mjere, koji se razlikovao ovisno o proizvođaču. Komisija je istaknula da je situacija društava s najlošijim rezultatima određena drugim čimbenicima, a ne samo cijenom MEG-a, tako da njihovo poslovanje i stotine radnih mjesta koje osiguravaju nisu konačno određeni mjerama. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 272., ne postoje jamstva da se stanje tih društava neće pogoršati čak i ako se mjere ne uvedu.

(275)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu interesa korisnikâ, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 287.–298. privremene uredbe.

7.2.4. Interes dobavljača

(276)

Budući da nije bilo primjedbi o interesu dobavljačâ, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 299. i 300. privremene uredbe.

7.3. Zaključak o interesu Unije

(277)

Društva Arteco, Oxyde i Helm tvrdila su da u kontekstu teških gospodarskih problema povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 uvođenje antidampinških mjera nije u interesu Unije.

(278)

Strane nisu dostavile dokaze ni bilo kakve podatke koji potkrepljuju tu tvrdnju. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(279)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo SABIC navelo da se ne slaže sa zaključcima Komisije iz uvodnih izjava 247.–278. i 311. privremene uredbe, ali nije dostavio nikakve nove informacije o tome.

(280)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društva Arteco, Helm i Oxyde tvrdila su da uvođenjem konačnih mjera Komisija nije djelovala u interesu Unije. Društvo Tricon nije se složilo ni s Komisijinom ocjenom interesa Unije. Međutim, s tim u vezi nisu izneseni nikakvi novi argumenti potkrijepljeni dokazima.

(281)

U svojim primjedbama nakon konačne objave CPME je tvrdio da bi Komisija trebala razmotriti promjene tržišnih uvjeta nakon RIP-a za potrebe procjene interesa Unije. CPME je smatrao da je povećanje ECP-a za MEG nakon RIP-a strukturne i trajne prirode. Nadalje je tvrdio da su RIP karakterizirali iznimni uvjeti povezani s razvojem globalnog tržišta 2019., kao i s izbijanjem pandemije bolesti COVID-19, što upućuje na to da donošenje konačnih antidampinških pristojbi nije bilo opravdano. Nadalje, CPME je naveo da bi zbog trenutačnih okolnosti kao što je izniman porast tržišnih cijena u Uniji, povezan s nedovoljnim proizvodnim kapacitetom industrije Unije i poteškoćama u nabavi MEG-a iz zemalja koje nisu predmetne zemlje, trebalo obustaviti konačne mjere u skladu s člankom 14. stavkom 4. osnovne uredbe ako Komisija zaključi da su kretanja na tržištu nakon RIP-a bila privremene prirode, što nije slučaj.

(282)

Komisija je razmotrila sve tvrdnje o utjecaju pandemije bolesti COVID-19, kapacitetu industrije Unije i dostupnosti drugih izvora opskrbe u relevantnim uvodnim izjavama ove Uredbe i privremene uredbe jer nisu sve te tvrdnje iznesene u kontekstu interesa Unije.

(283)

Kad je riječ o podacima nakon RIP-a i šteti koju je pretrpjela industrija Unije, tvrdnja CPME-a objašnjena je u uvodnoj izjavi 188. ove Uredbe. Komisija je te informacije analizirala i u kontekstu interesa Unije. Prema dostavljenim informacijama ECP MEG-a te raspon između ECP-a MEG-a i ECP-a etilena (raspon ECP-a MEG–etilen), znatno su se povećali nakon RIP-a.

(284)

Cijena MEG-a određuje se na temelju ECP-a i popusta. CPME nije dostavio nikakve dokaze o kretanju popusta ili konačnim cijenama MEG-a. CPME nije dostavio nikakve dokaze da je takvo povećanje ECP-a MEG-a i raspona ECP-a MEG–etilen dovelo do poboljšanja gospodarskog stanja proizvođača iz Unije. Stoga nema dokaza da su takva kretanja dovela do „zapanjujućeg povećanja i tržišnih cijena i dobiti industrije Unije”, kako tvrdi CPME. CPME nije dostavio nikakve dokaze da bi svako kretanje nakon RIP-a bilo vremenski održivo, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 187. Tvrdnja se odbacuje kao neutemeljena.

(285)

Nadalje, Komisija je utvrdila da je zahtjev za obustavu iz članka 14. stavka 4. bio općenit i neutemeljen. Komisija može ispitati bi li obustava bila opravdana da se tržišni uvjeti privremeno promijene u mjeri da se šteta vjerojatno ne bi ponovo vratila.

(286)

Na temelju prethodno navedenog i s obzirom na to da nije bilo drugih primjedbi, Komisija je potvrdila svoj zaključak iz uvodne izjave 311. privremene uredbe.

8. KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE

(287)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere kako bi se spriječilo nanošenje daljnje štete industriji Unije dampinškim uvozom predmetnog proizvoda.

(288)

Na temelju prethodno navedenog stope konačne antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:

Zemlja	Društvo	Dampinška marža (%)	Marža štete (%)	Konačna antidampinška pristojba (%)
Kraljevina Saudijska Arabija	Saudi Kayan petrochemical company (Saudi Kayan)	7,7	61,5	7,7
	Yanbu National Petrochemical Company (Yansab)	7,7	61,5	7,7
	Eastern Petrochemical Company (Sharq)	7,7	61,5	7,7
	Saudi Yanbu Petrochemical Company (Yanpet)	7,7	61,5	7,7
	Arabian Petrochemical Company (Petrokemya)	7,7	61,5	7,7
	Jubail United Petrochemical Company (United)	7,7	61,5	7,7
	Sva ostala društva	7,7	61,5	7,7
Sjedinjene Američke Države	Lotte Chemical Louisiana LLC	3,0	39,6	3,0
	MEGlobal Americas Inc	46,7	78,9	46,7
	Ostala društva koja surađuju	10,3	46,9	10,3
	Sva ostala društva	60,1	109,4	60,1

(289)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga one odražavaju stanje utvrđeno u ovom ispitnom postupku u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbi primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s tim posebno navedenima, ne može se ostvariti korist od tih stopa i trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(290)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (26). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(291)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere za osiguravanje pravilne primjene pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(292)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica trebala bi provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u izjavi te bi trebala osigurati da daljnja primjena stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(293)

Ako se obujam izvoza jednog od društava koja koriste niže stope pojedinačne pristojbe znatno poveća, posebno nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje obujma moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim se okolnostima može pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera ako su za to ispunjeni uvjeti. U tom se ispitnom postupku može među ostalim ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedičnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje.

(294)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

8.1. Preuzimanje obveza

(295)

Nakon konačne objave u roku navedenom u članku 8. stavku 2. osnovne uredbe jedan proizvođač izvoznik, LCLA, dostavio je ponude za preuzimanje obveze u pogledu cijena:

(296)

Prema članku 8. osnovne uredbe ponuda za preuzimanje obveze u pogledu cijena mora ukloniti štetni učinak dampinga, a njezino prihvaćanje ne smije biti nepraktično. Komisija je procijenila ponudu s obzirom na te kriterije i smatrala je da bi njezino prihvaćanje bilo nepraktično iz sljedećih razloga.

(297)

Komisija je utvrdila niz rizika. Prvo, metoda određivanja cijena koju je iznijelo društvo LCLA sastojala se od fiksne najniže uvozne cijene izračunane na temelju uobičajene vrijednosti tijekom razdoblja ispitnog postupka. S obzirom na visok stupanj fluktuacije cijena MEG-a taj pristup ne bi bio prikladan za osiguranje da se mjere s vremenom pravilno odražavaju u takvoj najnižoj uvoznoj cijeni i da se ukloni štetan učinak dampinga. Ta situacija ugrožava izvršenje preuzimanja obveza. S obzirom na gore navedeno preuzimanje obveza ne može se prihvatiti. Nadalje, Komisija smatra da ne postoje praktični načini za indeksiranje takvih cijena s obzirom na način na koji se određuju cijene MEG-a, prirodu uključenih sirovina i nedostatak pouzdanih, lako dostupnih izvora relevantnih informacija na dohvat ruke.

(298)

Osim toga, Komisija je utvrdila opipljive rizike od unakrsne kompenzacije i prepreke za praktično praćenje u vezi s prodajnom aktivnosti društva LCLA. Nadalje, praćenje se smatralo nepraktičnim i zbog kupovnih aktivnosti društva LCLA. Naposljetku, društvo LCLA nije se obvezalo izravno prodavati predmetni proizvod u Uniju samo dok u Uniji ima nekoliko povezanih društava. Neizravni prodajni kanali povećavaju rizik od unakrsne kompenzacije i povećavaju složenost praćenja. Osim toga, nije navedena klauzula za prilagodbu najniže uvozne cijene u slučaju povezane prodaje, čime se potkopava sposobnost najniže uvozne cijene da ukloni štetan učinak dampinga.

(299)

Na temelju prethodno navedenog, Komisija je zaključila da se ponuda za preuzimanje obveza ne može prihvatiti.

(300)

Komisija je podnositelju zahtjeva poslala dopis u kojem je navela razloge za odbijanje ponude za preuzimanje obveze. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

8.2. Konačna naplata privremenih pristojbi

(301)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete nanesene industriji Unije, iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama uvedenima na temelju privremene uredbe trebali bi se konačno naplatiti do razina utvrđenih u okviru ove Uredbe.

9. ZAVRŠNA ODREDBA

(302)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe 2018/1046 (27), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(303)

Odbor uspostavljen člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 nije dostavio mišljenje o mjerama predviđenima ovom Uredbom,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz monoetilen glikola (sadašnji EZ broj 203-473-3), trenutačno razvrstanog u oznaku KN ex 2905 31 00 (oznaka TARIC 2905310010), podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država i Kraljevine Saudijske Arabije.

2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jest sljedeća:

Zemlja	Društvo	Konačna antidampinška pristojba	Dodatna oznaka TARIC
Kraljevina Saudijska Arabija	Saudi Kayan petrochemical company (Saudi Kayan)	7,7 %	C674
Kraljevina Saudijska Arabija	Yanbu National Petrochemical Company (Yansab)	7,7 %	C675
Kraljevina Saudijska Arabija	Eastern Petrochemical Company (Sharq)	7,7 %	C676
Kraljevina Saudijska Arabija	Saudi Yanbu Petrochemical Company (Yanpet)	7,7 %	C677
Kraljevina Saudijska Arabija	Arabian Petrochemical Company (Petrokemya)	7,7 %	C678
Kraljevina Saudijska Arabija	Jubail United Petrochemical Company (United)	7,7 %	C679
Kraljevina Saudijska Arabija	Sva ostala društva	7,7 %	C999
Sjedinjene Američke Države	Lotte Chemical Louisiana LLC	3,0 %	C684
Sjedinjene Američke Države	MEGlobal Americas Inc	46,7 %	C680
Sjedinjene Američke Države	Ostala društva koja surađuju navedena u Prilogu I.	10,3 %
Sjedinjene Američke Države	Sva ostala društva	60,1 %	C999

3. Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbi utvrđenih za društva navedena u stavku 2. podnošenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u [predmetna zemlja]. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sva ostala društva.

4. Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

Konačno se naplaćuju iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom na temelju Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/939 оd 10. lipnja 2021. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz monoetilen glikola podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država i Kraljevine Saudijske Arabije. Oslobađaju se osigurani iznosi koji premašuju konačne stope antidampinške pristojbe.

Članak 3.

Članak 1. stavak 2. može se izmijeniti kako bi se dodali novi proizvođači izvoznici iz Sjedinjenih Američkih Država i kako bi se na njih primjenjivala odgovarajuća ponderirana prosječna stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju i koja nisu uključena u uzorak. Novi proizvođač izvoznik mora dostaviti dokaze:

(a)	da nije izvozio proizvode opisane u članku 1. stavku 1. tijekom razdoblja ispitnog postupka (1. srpnja 2019.–30. lipnja 2020.);

(b)	da nije povezan s izvoznicima ili proizvođačima na koje se primjenjuju mjere uvedene ovom Uredbom; i

(c)	da je doista izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda u Uniju nakon razdoblja ispitnog postupka.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. studenoga 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/939 оd 10. lipnja 2021. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz monoetilen glikola podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država i Kraljevine Saudijske Arabije (SL L 205, 11.6.2021., str. 4.)

(3) Izvješće odbora WTO-a, Gvatemala – Konačne antidampinške mjere na sivi portland-cement iz Meksika, WT/DS156/R, točka 8.53.

(4) Izvješće odbora WTO-a, Sjedinjene Američke Države – konačno određivanje postojanja dampinga s obzirom na određenu piljenu građu iz Kanade, (US – Softwood Lumber V), WT/DS264/R, točka 7.87.

(5) Vidjeti izvješće odbora WTO-a, US – Softwood Lumber V, WT/DS264/R, točke 7.54.–7.55. (izvorno isticanje), i izvješće odbora WTO-a Gvatemala – Konačne antidampinške mjere na sivi portland-cement iz Meksika („Gvatemala – Cement II.”), WT/DS156/R, 24. listopada 2001., točka 8.35., te presudu od 20. lipnja 2001., Euroalliages, T-188/99, ECLI:EU:T:2001:166, točka 52.

(6) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.).

(7) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32020M9410&qid=1624532083284&from=EN

(8) Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ-a o koncentracijama), SL L 24, 29.1.2004., str. 1.–22.

(9) Izvješće odbora WTO-a, Sjedinjene Države – Antidampinške mjere za određene cjevaste artikle za naftna polja iz Koreje (US - OCTG (Korea)), WT/DS488/R, točka 7.147.

(10) Uvodna izjava 352. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/1336 оd 25. rujna 2020. o uvođenju konačnih antidampinških pristojbi na uvoz određenih poli(vinil alkohola) podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 315, 29.9.2020., str. 1.).

(11) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/931 оd 28. lipnja 2018. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz oksalne kiseline podrijetlom iz Indije i Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 165, 2.7.2018., str. 13.).

(12) Uredba Vijeća (EZ) br. 1292/2007 od 30. listopada 2007. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz folije od polietilen tereftalata (PET) podrijetlom iz Indije nakon revizije nakon isteka mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 384/96 i prekidanju parcijalne privremene revizije takvog uvoza u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 384/96 (SL L 288, 6.11.2007., str. 1.), uvodna izjava 22.

(13) Uvodne izjave 98.–101. privremene uredbe u vezi s određivanjem izvozne cijene za društvo LCLA pogrešno su stavljene u odjeljak 3.1.3. (izvozna cijena Kraljevine Saudijske Arabije), a zapravo se odnose na određivanje izvozne cijene za Sjedinjene Američke Države (odjeljak 3.2.3.).

(14) U Ujedinjenoj Kraljevini MEG se ne proizvodi.

(15) t21.003640.

(16) Izvješće odbora WTO-a, Europske zajednice – Antidampinške pristojbe na pribor za cijevi od temperiranog lijevanog željeza iz Brazila, WT/DS219/R, točka 7.242.

(17) Izvješće Žalbenog tijela, Meksiko – Konačne antidampinške mjere za govedinu i rižu – pritužba u pogledu riže, WT/DS295/AB/R, točka 183.

(18) Sažetak Odluke Komisije, predmet AT.40410 – Etilen, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52021AT40410(02)&from=HR

(19) https://argkg.com/pipeline-network/

(20) https://www.icis.com/explore/resources/news/2021/07/26/10666951/exxonmobil-sabic-jv-mechanically-completes-pe-eg-units-at-us-site https://www.spglobal.com/platts/en/market-insights/latest-news/petrochemicals/030421-factbox-meglobal-restarts-texas-meg-unit-tpc-expects-longer-restart-timeline http://www.mrcplast.com/news-news_open-358207.html

(21) Izvješće Žalbenog tijela WTO-a, SAD – Toplovaljani čelik, točke 223 i 226.

(22) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52021AT40410(02)&from=HR

(23) Orlen, PKN ORLEN takes next step in its Petrochemical Development Programme (PKN ORLEN poduzima sljedeći korak u svojem Programu razvoja petrokemije), https://www.orlen.pl/EN/PressOffice/Pages/PKN-ORLEN-takes-next-step-in-its-Petrochemical-Development-Programme.aspx

(24) t21.006272.

(25) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1286 od 30. srpnja 2019. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz određenog polietilen tereftalata (PET) podrijetlom iz Indije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 202, 31.7.2019., str. 81.).

(26) European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate G, Rue de la Loi 170, 1040 Bruxelles, Belgija.

(27) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

PRILOG

Proizvođači izvoznici iz Sjedinjenih Američkih Država koji surađuju, ali nisu uključeni u uzorak

Zemlja	Ime	Dodatna oznaka TARIC
Sjedinjene Američke Države	Indorama Ventures Oxides LLC	C681
Sjedinjene Američke Države	Equistar Chemicals, LP	C682
Sjedinjene Američke Države	Sasol Chemicals North America LLC	C683

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 402

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 64. 15. studenoga 2021.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/1972 оd 11. kolovoza 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2021/1139 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1004 utvrđivanjem kriterijâ za izračun dodatnih troškova subjekata povezanih s ribolovom, uzgojem, preradom i stavljanjem na tržište određenih proizvoda ribarstva i akvakulture iz najudaljenijih regija	1
	*	Uredba Komisije (EU) 2021/1973 оd 12. studenoga 2021. o ispravku njemačke jezične verzije Uredbe (EU) br. 142/2011 o provedbi Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi i o provedbi Direktive Vijeća 97/78/EZ u pogledu određenih uzoraka i predmeta koji su oslobođeni veterinarskih pregleda na granici na temelju te Direktive ( 1 )	4
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1974 оd 12. studenog 2021. o odobravanju stavljanja na tržište sušenih plodova biljke Synsepalum dulcificum kao nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/2470 ( 1 )	5
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1975 оd 12. studenoga 2021. o odobravanju stavljanja na tržište smrznutih, sušenih i mljevenih oblika vrste Locusta migratoria kao nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/2470 ( 1 )	10
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1976 оd 12. studenoga 2021. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz monoetilen glikola podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država i Kraljevine Saudijske Arabije	17
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1977 оd 12. studenoga 2021. o izmjeni priloga V. i XIV. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/404 u pogledu unosa za Ujedinjenu Kraljevinu na popisima trećih zemalja iz kojih je odobren ulazak u Uniju pošiljaka peradi, zametnih proizvoda peradi te svježeg mesa peradi i pernate divljači ( 1 )	60
		DIREKTIVE
	*	Delegirana direktiva Komisije (EU) 2021/1978 оd 11. kolovoza 2021. o izmjeni, u svrhu prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku, Priloga IV. Direktivi 2011/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izuzeća za uporabu di(2-etilheksil) ftalata (DEHP), benzil butil ftalata (BBP), dibutil ftalata (DBP) i diizobutil ftalata (DIBP) u rezervnim dijelovima koji su oporabljeni iz medicinskih proizvoda i upotrebljavaju se za njihov popravak ili obnovu ( 1 )	65
	*	Delegirana direktiva Komisije (EU) 2021/1979 оd 11. kolovoza 2021. o izmjeni, u svrhu prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku, Priloga IV. Direktivi 2011/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izuzeća za uporabu di(2-etilheksil) ftalata (DEHP) u plastičnim komponentama zavojnica uređaja za magnetsku rezonanciju ( 1 )	69
	*	Delegirana direktiva Komisije (EU) 2021/1980 оd 11. kolovoza 2021. o izmjeni, u svrhu prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku, Priloga IV. Direktivi 2011/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izuzeća za uporabu di(2-etilheksil) ftalata (DEHP) u ionsko-selektivnim elektrodama za analizu ljudskih tjelesnih tekućina i/ili dijalizata ( 1 )	73
		ODLUKE
	*	Odluka Vijeća (EU) 2021/1981 od 9. studenog 2021. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Svjetskog foruma za usklađivanje pravilnika o vozilima Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu u pogledu prijedlogâ izmjena pravilnika UN-a br. 0, 14, 16, 22, 24, 37, 45, 48, 49, 55, 58, 67, 79, 83, 86, 90, 94, 95, 100, 101, 110, 116, 118, 125, 128, 129, 133, 134, 135, 137, 145, 149, 150, 151, 152, 153, 157, 158 i 159, u pogledu prijedlogâ izmjena konsolidiranih rezolucija R.E.3 i R.E.5, u pogledu prijedlogâ izmjena zajedničkih rezolucija M.R.1 i M.R.2 te u pogledu prijedlogâ za ovlaštenja za izmjenu Globalnog tehničkog pravilnika UN-a o sigurnosti pješaka i za izradu globalnih tehničkih pravilnika UN-a o globalnim stvarnim emisijama tijekom vožnje i o emisijama čestica iz kočnica	77


	(1) Tekst značajan za EGP.