ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 394

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 64.
9. studenoga 2021.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/1928 оd 31. kolovoza 2021. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2020/760 u pogledu upravljanja i količina određenih carinskih kvota za Argentinu i o ispravku te uredbe u pogledu njezinih prijelaznih odredaba

1

 

*

Uredba Komisije (EU) 2021/1929 оd 8. studenoga 2021. o izmjeni Uredbe (EU) br. 142/2011 u pogledu uvjeta za izvoz određenih organskih gnojiva i poboljšivača tla koji sadržavaju materijale kategorije 2 ( 1 )

4

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1930 оd 8. studenoga 2021. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz brezovih šperploča podrijetlom iz Rusije

7

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

9.11.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 394/1


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1928

оd 31. kolovoza 2021.

o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2020/760 u pogledu upravljanja i količina određenih carinskih kvota za Argentinu i o ispravku te uredbe u pogledu njezinih prijelaznih odredaba

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 185., članak 186. i članak 223. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (2), a posebno njezin članak 64. stavak 6. i članak 66. stavak 3.,

budući da:

(1)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/760 (3) dopunjena je Uredba (EU) br. 1308/2013 u pogledu pravila upravljanja uvoznim i izvoznim carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode na temelju dozvola i Uredba (EU) br. 1306/2013 u pogledu polaganja sredstava osiguranja u upravljanju carinskim kvotama.

(2)

Sustav upravljanja određenim carinskim kvotama izmijenjen je Sporazumom u obliku razmjene pisama između Europske unije i Argentinske Republike na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. o izmjeni koncesija za sve carinske kvote uvrštene u raspored EU-a CLXXV. zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije („Sporazum”), koji je sklopljen Odlukom Vijeća (EU) 2021/1213 (4).

(3)

Sporazumom je izmijenjeno upravljanje carinskom kvotom za češnjak podrijetlom iz Argentine tako da je sustav tradicionalnih i novih uvoznika zamijenjen metodom istodobne provjere na koju se ne primjenjuje zahtjev u pogledu referentne količine. Stoga bi trebalo izbrisati članak 9. stavak 4. Delegirane uredbe (EU) 2020/760.

(4)

Sporazumom su osim toga podijeljene carinske kvote pod rednim brojevima 09.4213 i 09.4412, koje se odnose na perad, te je dio njihovih količina dodijeljen dvjema novim carinskim kvotama za robu podrijetlom iz Argentine pod rednim brojevima 09.4289 i 09.4290. Upućivanja na te nove carinske kvote trebalo bi umetnuti u članak 9. stavke 6. i 7. Delegirane uredbe (EU) 2020/760.

(5)

U skladu s člankom 27. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/760, ta se uredba primjenjuje na razdoblja carinske kvote koja počinju od 1. siječnja 2021. nadalje. Prijelaznom odredbom iz članka 26. prvog stavka te uredbe propisano je da se u prva dva razdoblja carinske kvote „nakon stupanja na snagu ove Uredbe” referentna količina iz članka 9. te uredbe može utvrđivati u skladu s uredbama koje su stavljene izvan snage člankom 25. te uredbe. Taj tekst trebalo bi uskladiti s člankom 27. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/760 upućivanjem na prva dva razdoblja carinske kvote „na koja se ova Uredba primjenjuje”.

(6)

Na sličan način treba ispraviti i članak 26. drugi stavak Delegirane uredbe (EU) 2020/760. Usto, u toj bi odredbi trebalo pojasniti da se referentna količina može utvrditi na temelju cijelih razdoblja carinske kvote umjesto dvanaestomjesečnih razdoblja.

(7)

Kako bi se izbjegle nejasnoće, primjereno je ispraviti i odgovarajuću uvodnu izjavu.

(8)

Delegiranu uredbu (EU) 2020/760 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti i ispraviti.

(9)

Članak 9. stavak 4. Delegirane uredbe (EU) 2020/760 trebao bi se nastaviti primjenjivati na tekuće razdoblje carinske kvote za carinsku kvotu pod rednim brojem 09.4104 do početka prvog razdoblja carinske kvote pod rednim brojem 09.4288 u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/761 (5).

(10)

Izmjena članka 9. stavaka 6. i 7. Delegirane uredbe (EU) 2020/760 trebala bi se primjenjivati od početka prvog razdoblja carinske kvote za carinske kvote pod rednim brojevima 09.4289 i 09.4290 koje počinje nakon stupanja na snagu ove Uredbe,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene i ispravci Delegirane uredbe (EU) 2020/760

Delegirana uredba (EU) 2020/760 mijenja se i ispravlja kako slijedi:

(1)

uvodna izjava 18. zamjenjuje se sljedećim:

„(18)

Kako bi se spriječilo narušavanje trgovinskih tokova, nužno je predvidjeti da se akti koji su stavljeni izvan snage nastave primjenjivati na uvozne dozvole izdane na temelju njih prije početka primjene ove Uredbe. U istu svrhu primjereno je dopustiti tijelima nadležnima za izdavanje dozvola da tijekom prva dva razdoblja carinske kvote, koja počinju od 1. siječnja 2021. nadalje, na koja se ova Uredba primjenjuje, utvrđuju referentnu količinu u skladu s aktima stavljenima izvan snage.”;

(2)

članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)

briše se stavak 4.;

(b)

stavci 6. i 7. zamjenjuju se sljedećim:

„6.   Odstupajući od stavka 2., referentna količina izračunava se zbrajanjem količina proizvoda puštenih u slobodan promet u Uniji obuhvaćenih svakom od sljedećih skupina po tri ili četiri redna broja kvote iz Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2020/761:

 

09.4211, 09.4212, 09.4213 i 09.4290;

 

09.4214, 09.4215 I 09.4216;

 

09.4410, 09.4411, 09.4412 i 09.4289.

7.   Odstupajući od stavka 3., za carinske kvote pod rednim brojevima 09.4211, 09.4212, 09.4213 i 09.4290 ukupna količina proizvoda obuhvaćena zahtjevima za izdavanje dozvole koji su za te četiri carinske kvote podneseni u razdoblju carinske kvote nije veća od ukupne referentne količine podnositelja zahtjeva za te četiri carinske kvote. Podnositelj zahtjeva može sam odlučiti kako će se ukupna referentna količina podijeliti na carinske kvote za koje podnosi zahtjev. To se pravilo primjenjuje i na carinske kvote pod rednim brojevima 09.4214, 09.4215 i 09.4216 i rednim brojevima 09.4410, 09.4411, 09.4412 i 09.4289.”;

(3)

članak 26. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 26.

Prijelazne odredbe

U prva dva razdoblja carinske kvote na koja se ova Uredba primjenjuje u skladu s člankom 27. stavkom 2. tijelo nadležno za izdavanje dozvola može utvrđivati referentnu količinu iz članka 9. u skladu s odgovarajućim uredbama iz članka 25. koje su stavljene izvan snage.

Ako se u jednom ili oba razdoblja carinske kvote prije prvog razdoblja carinske kvote na koje se ova Uredba primjenjuje u skladu s člankom 27. stavkom 2. carinska kvota za koju je obvezno utvrđivanje referentne količine iz članka 9. ne iskoristi u cijelosti, gospodarski subjekti mogu odlučiti utvrditi svoju referentnu količinu ili u skladu s člankom 9. stavkom 1. ili na temelju dvaju prethodnih razdoblja carinske kvota u kojima je ta carinska kvota bila u cijelosti iskorištena.”

Članak 2.

Prijelazna odredba

Članak 9. stavak 4. Delegirane uredbe (EU) 2020/760 nastavlja se primjenjivati na tekuće razdoblje carinske kvote za carinsku kvotu pod rednim brojem 09.4104.

Članak 3.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Međutim, članak 1. stavak 2. točka (b) primjenjuje se od početka prvog razdoblja carinske kvote za carinske kvote pod rednim brojevima 09.4289 i 09.4290 koje počinje nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 31. kolovoza 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)   SL L 347, 20.12.2013., str. 549.

(3)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/760 od 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila upravljanja uvoznim i izvoznim carinskim kvotama na temelju dozvola i o dopuni Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu polaganja sredstava osiguranja u upravljanju carinskim kvotama (SL L 185, 12.6.2020., str. 1.).

(4)  Odluka Vijeća (EU) 2021/1213 od 13. srpnja 2021. o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Argentinske Republike na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. o izmjeni koncesija za sve carinske kvote uvrštene u raspored EU-a CLXXV. zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije (SL L 264, 26.7.2021., str. 1.).

(5)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/761 оd 17. prosinca 2019. o utvrđivanju pravila za primjenu uredbi (EU) br. 1306/2013, (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 510/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu sustava upravljanja carinskim kvotama na temelju dozvola (SL L 185, 12.6.2020., str. 24.).


9.11.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 394/4


UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1929

оd 8. studenoga 2021.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 142/2011 u pogledu uvjeta za izvoz određenih organskih gnojiva i poboljšivača tla koji sadržavaju materijale kategorije 2

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (1), a posebno njezin članak 32. stavak 3. točku (a) i članak 43. stavak 3. drugi podstavak,

budući da:

(1)

U Uredbi Komisije (EU) br. 142/2011 (2) utvrđena su pravila o javnom zdravlju i zdravlju životinja za stavljanje na tržište i izvoz dobivenih proizvoda, uključujući organska gnojiva i poboljšivače tla.

(2)

U poglavlju V. Priloga XIV. Uredbi (EU) br. 142/2011 utvrđena su pravila o izvozu, među ostalim, prerađenog stajskog gnoja. Prerađeni stajski gnoj može se koristiti kao sastojak kako bi se isključila kasnija uporaba organskih gnojiva i poboljšivača tla koji sadržavaju mesno-koštano brašno dobiveno od materijala kategorije 2 u prehrani životinja. Pravila o izvozu prerađenog stajskog gnoja trebalo bi izmijeniti kako bi se dopustio izvoz prerađenog stajskog gnoja koji je kao sastojak za miješanje sadržan u mesno-koštanom brašnu dobivenom od materijala kategorije 2.

(3)

Izvoz određenih organskih gnojiva i poboljšivača tla koji sadržavaju mesno-koštano brašno dobiveno od materijala kategorije 2 trebalo bi odobriti bez izravnog prijevoza iz članka 48. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1069/2009 ako je uporaba tih organskih gnojiva i poboljšivača tla u prehrani životinja isključena zbog njihova sastava ili ambalaže. Organska gnojiva i poboljšivači tla trebali bi biti pomiješani s prerađenim stajskim gnojem ili drugim propisanim sastojcima kako bi se isključila kasnija uporaba u prehrani životinja. Pravila za izvoz organskih gnojiva i poboljšivača tla koji sadržavaju mesno-koštano brašno dobiveno od materijala kategorije 2 trebalo bi utvrditi u poglavlju V. Priloga XIV. Uredbi (EU) br. 142/2011.

(4)

U Prilogu VIII. Uredbi (EU) br. 142/2011 utvrđeni su zahtjevi za označivanje organskih gnojiva i poboljšivača tla koji se stavljaju na tržište Unije. U slučaju izvoza u treće zemlje, označivanje bi trebalo biti na jednom od službenih jezika treće zemlje odredišta.

(5)

Prilog XIV. Uredbi (EU) br. 142/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Poglavlje V. Priloga XIV. Uredbi (EU) br. 142/2011 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. studenoga 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 300, 14.11.2009., str. 1.

(2)  Uredba Komisije (EU) br. 142/2011 od 25. veljače 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi i o provedbi Direktive Vijeća 97/78/EZ u pogledu određenih uzoraka i predmeta koji su oslobođeni veterinarskih pregleda na granici na temelju te Direktive (SL L 54, 26.2.2011., str. 1.).


PRILOG

U Uredbi (EU) br. 142/2011 tablica u Prilogu XIV. poglavlju V. mijenja se kako slijedi:

(a)

redak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Prerađeni stajski gnoj;

Organska gnojiva, kompost ili ostaci digestije iz pretvorbe u bioplin koji osim prerađenog stajskog gnoja ne sadržavaju druge nusproizvode životinjskog podrijetla ili dobivene proizvode;

Prerađene životinjske bjelančevine koje sadržavaju prerađeni stajski gnoj kao sastojak za miješanje ili mesno-koštano brašno dobiveno od materijala kategorije 2 koje sadržava prerađeni stajski gnoj kao sastojak za miješanje

Sljedeći dobiveni proizvodi moraju ispunjavati barem uvjete iz Priloga XI. poglavlja I. odjeljka 2. točaka (a), (b), (d) i (e):

—

prerađeni stajski gnoj;

—

organska gnojiva, kompost ili ostaci digestije iz pretvorbe u bioplin koji osim prerađenog stajskog gnoja ne sadržavaju druge nusproizvode životinjskog podrijetla ili dobivene proizvode;

—

prerađeni stajski gnoj kao sastojak za miješanje u prerađenim životinjskim bjelančevinama ili mesno-koštanom brašnu dobivenom od materijala kategorije 2.”

(b)

dodaje se sljedeći redak 4.:

„4.

Organska gnojiva i poboljšivači tla koji sadržavaju mesno-koštano brašno dobiveno od materijala kategorije 2

Organska gnojiva i poboljšivači tla koji sadržavaju mesno-koštano brašno dobiveno od materijala kategorije 2, koji su navedeni u Prilogu XI. poglavlju II. odjeljku 1. točkama 1., 2., 3. i 5. i udovoljavaju zahtjevima navedenima u tim točkama, zapakirani u pakiranja za izravnu prodaju mase do 50 kg namijenjena krajnjem korisniku, koji sadržavaju:

(a)

najviše 90 % masenog udjela mesno-koštanog brašna dobivenog od materijala kategorije 2;

(b)

najmanje 10 % masenog udjela prerađenog stajskog gnoja, prerađene mokraće, vapna, mineralnih gnojiva ili drugih sastojaka za miješanje iz Priloga XI. poglavlja II. odjeljka 1. točke 3. podtočke (b).”


9.11.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 394/7


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1930

оd 8. studenoga 2021.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz brezovih šperploča podrijetlom iz Rusije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Pokretanje postupka

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 14. listopada 2020. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom u Uniju brezovih šperploča podrijetlom iz Rusije („predmetna zemlja”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je konzorcij Woodstock („podnositelj pritužbe”) 31. kolovoza 2020. podnio pritužbu. Pritužbu je podnijela industrija brezovih šperploča Unije u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

1.2.   Izmjena Obavijesti o pokretanju postupka

(3)

U Obavijesti o pokretanju postupka nenamjerno je izostavljen odjeljak o postupku utvrđivanja interesa Unije. Iako taj propust nije utjecao na pravo zainteresiranih strana da dostave podneske o interesu Unije, radi transparentnosti postupka smatralo se primjerenim ispraviti ga. Stoga je Obavijest o pokretanju postupka izmijenjena 11. prosinca 2020. (2)

1.3.   – Evidentiranje

(4)

S obzirom na to da uvjeti utvrđeni u članku 14. stavku 5.a osnovne uredbe nisu ispunjeni, na uvoz predmetnog proizvoda nije primijenjeno evidentiranje. Nijedna strana nije iznijela primjedbe na to.

1.4.   Privremene mjere

(5)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je 12. svibnja 2021. stranama dostavila sažetak predloženih privremenih pristojbi i pojedinosti o izračunu dampinških marži i marži dostatnih za uklanjanje štete nanesene industriji Unije. Jedna strana dostavila je valjane primjedbe, koje su uzete u obzir.

(6)

Komisija je 11. lipnja 2021. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/940 (3) („privremena uredba”) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz brezovih šperploča podrijetlom iz Rusije.

(7)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

1.5.   Daljnji postupak

(8)

Nakon objavljivanja bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”), podnositelji pritužbe, drugi proizvođači iz Unije, proizvođači izvoznici u uzorku, dva proizvođača izvoznika koji nisu uključeni u uzorak i brojne druge zainteresirane strane dostavili su pisane podneske u kojima su iznijeli svoja stajališta o privremenim nalazima.

(9)

Stranama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Saslušanja su održana s trima proizvođačima izvoznicima u uzorku, dvama proizvođačima izvoznicima koji nisu uključeni u uzorak, proizvođačem iz Unije koji nije uključen u uzorak, podnositeljima pritužbe i sedamnaest uvoznika i korisnika.

(10)

Nakon privremene objave grupa Sveza podnijela je zahtjev za dodatnu objavu tvrdeći da privremena objava nije dovoljno detaljna i da u njoj nedostaju objašnjenja o nizu pitanja povezanih s izračunom dampinške marže i statističkim podacima o uvozu. Suprotno navodima iz zahtjeva i kako je objašnjeno u njezinu odgovoru od 21. lipnja 2021., Komisija je smatrala da su privremenom objavom, uključujući prethodno objavljivanje koje se odnosi na određeno društvo, pružene sve informacije na temelju kojih društvo može iznijeti primjedbe na privremenu objavu i ostvariti svoja prava na obranu.

(11)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Pri donošenju konačnih nalaza Komisija je razmotrila primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane i prema potrebi revidirala svoje privremene zaključke.

(12)

Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je namjeravala uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz brezovih šperploča podrijetlom iz Rusije („konačna objava”). Svim je stranama odobreno razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti primjedbe na konačnu objavu.

(13)

Primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane razmotrene su i, prema potrebi, uzete u obzir u ovoj Uredbi.

(14)

Nakon konačne objave grupa Sveza ponovila je svoje tvrdnje da njezina prava na obranu nisu poštovana u privremenoj fazi jer izračun privremene antidampinške pristojbe nije bio dostatno obrazložen. Komisija je smatrala da je društvo moglo u potpunosti ostvariti svoja prava na obranu na temelju informacija koje je primilo u privremenoj objavi i prethodnom objavljivanju. U svakom slučaju, društvo je imalo dovoljno prilika za iznošenje primjedbi na prethodno objavljivanje, privremenu i konačnu objavu te je u svim tim prilikama dostavilo primjedbe koje su na odgovarajući način razmotrene u ovoj Uredbi. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

1.5.1.   Zahtjev za suspenziju pristojbi

(15)

Nakon konačne objave nekoliko je zainteresiranih strana zatražilo suspenziju antidampinških mjera u skladu s člankom 14. stavkom 4. osnovne uredbe tvrdeći da je došlo do promjena na tržištu nakon završetka razdoblja ispitnog postupka.

(16)

U tom je pogledu Komisija napomenula da je već prije konačne objave, odnosno 18. kolovoza 2021., na vlastitu inicijativu zatražila informacije o razdoblju nakon RIP-a od industrije Unije i drugih zainteresiranih strana. Komisija je napomenula da će se odluka o opravdanosti suspenzije mjera iz članka 14. stavka 4. donijeti u dogledno vrijeme.

1.5.2.   Zahtjev za nenaplatom privremenih pristojbi

(17)

Nakon konačne objave društva Emiliana Imballagi, No-Nail Boxes i Industria compensati Moglia, koja su korisnici i uvoznici brezovih šperploča, zatražila su od Komisije da primijeni članak 10. stavak 2. osnovne uredbe i da ne naplati privremene pristojbe na uvoz šperploča kvadratnog oblika jer industrija Unije nema kapaciteta za opskrbu šperpločama kvadratnog oblika. Zahtjev društva Industria Compensati Moglia uključivao je sve vrste brezovih šperploča, s obzirom na to da industrija Unije općenito nema kapaciteta za zadovoljavanje potrošnje Unije.

(18)

Kad je riječ o navodnoj nedostatnoj ponudi, Komisija je napomenula, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 224., da se tržište Unije može dostatno opskrbljivati iz različitih izvora, uključujući industriju Unije i ruski uvoz. S obzirom na utvrđenu materijalnu štetu prouzročenu ruskim dampinškim uvozom, kako je zaključeno u odjeljku 4.5., Komisija je utvrdila da se privremene pristojbe trebaju u cijelosti naplatiti te je stoga zahtjev odbijen.

1.6.   Odabir uzorka

(19)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu odabira uzorka, potvrđene su uvodne izjave od 12. do 23. privremene uredbe.

1.7.   Pojedinačno ispitivanje

(20)

Kad je riječ o zahtjevima za pojedinačno ispitivanje kako je navedeno u uvodnoj izjavi 24. privremene uredbe, jedan proizvođač izvoznik ponovio je da Komisija može provesti pojedinačno ispitivanje ili, kao posljednju mogućnost, utvrditi pojedinačnu maržu štete (4). Resursi potrebni za takvu procjenu bili bi ograničeni: provjera bi bila ograničena na izvozne cijene, a analiza nije ista kao u slučaju analize dampinške marže. Ta je strana tvrdila i da Komisija ima obvezu provesti pojedinačno ispitivanje.

(21)

S obzirom na to Komisija je primijetila da se člankom 17. stavkom 3. osnovne uredbe ne predviđaju izračuni pojedinačne marže štete jer se navodi da se „pojedinačna dampinška marža (…) izračunava za svakog izvoznika ili proizvođača” [isticanje dodano].

(22)

Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 24. privremene uredbe, Komisija je primila tri potpuna odgovora u roku od društava koja su zatražila pojedinačno ispitivanje. Međutim, Komisija je zaključila da bi ispitivanje tih zahtjeva, i to u konačnoj fazi ispitnog postupka, bilo neopravdano opterećenje s obzirom na nekoliko proizvođača izvoznika koji su već uključeni u uzorak te bi se spriječio pravovremen i pravilan završetak ispitnog postupka. Stoga je Komisija odlučila ne odobriti pojedinačno ispitivanje nijednom od predmetnih društava.

1.8.   Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(23)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu razdoblja ispitnog postupka („RIP”) i razmatranog razdoblja, potvrđena je uvodna izjava 28. privremene uredbe.

2.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Tvrdnje u pogledu opsega proizvoda

(24)

Kao što je objašnjeno u uvodnim izjavama 38. i 39. privremene uredbe, ruski proizvođač Segezha ustvrdio je da bi trebalo proširiti opseg proizvoda tako da uključuje ne samo brezove šperploče, već i šperploče od borovine, topolovine i bukovine te drva okoumé. Tvrdio je da postoji izravno tržišno natjecanje i zamjenjivost između šperploča od navedenih vrsta drva i brezovih šperploča. Nakon privremene objave ista je strana ponovila svoj zahtjev i ustvrdila da Komisija nije analizirala raspoložive informacije o stupnju zamjenjivosti koje su dostavila nacionalna udruženja u sektoru šperploča od drugih vrsta drva.

(25)

Komisija je podsjetila, kao što je već spomenuto u uvodnoj izjavi 201. privremene uredbe, da nacionalna udruženja (Francuske, Italije i Španjolske) koja predstavljaju proizvođače šperploča od topolovine, borovine i drugih vrsta drva u svojim podnescima naglašavaju da su šperploče od različitih vrsta drva različiti proizvodi koji se ne mogu smatrati jedinstvenim proizvodom niti se razvrstati kao jedinstven proizvod.

(26)

Slično tome, Komisija je ponovila svoje stajalište i odbila tvrdnju da šperploče od borovine, topolovine i bukovine te drva okoumé nemaju ista osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva kao brezove šperploče. Činjenica da bi se za neke namjene mogli koristiti alternativni proizvodi i materijali, čiji stupanj zamjenjivosti nije utvrđen, ne mijenja prirodu fizičkih, tehničkih i kemijskih razlika između predmetnog proizvoda i navedenih proizvoda.

2.2.   Tvrdnje o isključenju proizvoda

(27)

U privremenoj fazi jedan korisnik, Emiliana Imballaggi S.p.A., i dva ruska proizvođača izvoznika, grupa Sveza i Vlas Truda, zatražili su isključenje brezovih šperploča kvadratnog oblika duljine i širine od pet stopa (1 525 × 1 525 mm). Komisija je odbacila zahtjeve za isključenje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 37. privremene uredbe.

(28)

Nakon privremene objave primljene su dodatne primjedbe povezane s odlukom o odbacivanju zahtjeva za isključenje. Konkretno, tvrdilo se da je: i. razlika u obliku samim tim razlika u fizičkim i tehničkim svojstvima, ii. šperploče kvadratnog oblika i šperploče pravokutnog oblika nisu međusobno zamjenjive jer se kvadratni oblik ne može upotrebljavati u primjenama u kojima je potreban pravokutni oblik, a kvadratni oblik ne može se preraditi u pravokutni oblik i iii. proizvođači iz Unije ne proizvode šperploče kvadratnog oblika. Nekoliko je strana ponovilo te argumente nakon konačne objave. Društva Emiliana Imballagi i No-Nail Boxes, korisnici brezovih šperploča, tvrdila su i da je interes Unije osnova za isključenje bez koje ne bi bilo moguće zajamčiti održivost poslovanja korisnika (npr. proizvođači sklopivih drvenih kutija i sanduka).

(29)

Komisija je potvrdila svoju odluku da se šperploče kvadratnog oblika ne mogu isključiti iz opsega proizvoda jer, unatoč razlikama u dimenzijama i obliku, imaju ista osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva kao i šperploče pravokutnog oblika. Kad je riječ o upotrebi, iako za određene posebne primjene nema neposredne zamjenjivosti, postoji mnogo drugih primjena u kojima se šperploče kvadratnog ili pravokutnog oblika dodatno režu, dakle mijenja se njihov izvorni oblik i pritom je riječ o određenom stupnju zamjenjivosti jer brezove šperploče kvadratnog oblika vrše konkurentski pritisak na brezove šperploče pravokutnog oblika. Konačno, ispitnim postupkom potvrđeno je da industrija Unije proizvodi i prodaje šperploče kvadratnog oblika, iako u relativno malim obujmima i općenito ne kao robu, već kao specijalizirani proizvod na temelju posebnih narudžbi. S obzirom na te nalaze Komisija je zaključila da tvrdnja da bi isključenje bilo u interesu Unije nije osnovana. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

2.3.   Zaključak

(30)

Budući da nije bilo nikakvih drugih primjedbi u pogledu opsega proizvoda, Komisija je potvrdila zaključke utvrđene u uvodnim izjavama od 32. do 33. privremene uredbe.

3.   DAMPING

(31)

Nakon privremene objave Komisija je od triju proizvođača izvoznika u uzorku i od podnositelja pritužbe primila pisane primjedbe na privremene nalaze o dampingu.

3.1.   Uobičajena vrijednost

(32)

Pojedinosti o izračunu uobičajene vrijednosti utvrđene su u uvodnim izjavama od 44. do 57. privremene uredbe. Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje privremene zaključke.

3.2.   Izvozna cijena

(33)

Pojedinosti o izračunu izvozne cijene navedene su u uvodnim izjavama 58. i 60. privremene uredbe. Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje privremene zaključke.

3.3.   Usporedba

(34)

Pojedinosti o usporedbi uobičajene vrijednosti i izvozne cijene navedene su u uvodnim izjavama od 61. do 71. privremene uredbe.

(35)

Proizvođač izvoznik UPG ponovio je svoj zahtjev za prilagodbu izvozne cijene naviše kako bi se odrazili iznosi nadoknađeni prema programu opisanom u uvodnoj izjavi 63. privremene uredbe.

(36)

Budući da predmetna strana nije dostavila nove dokaze u prilog svojoj tvrdnji zbog kojih bi se promijenila Komisijina procjena, Komisija je zaključila da su potvrđeni privremeni nalazi iz uvodne izjave 64. privremene uredbe te je ta tvrdnja odbačena.

(37)

Nakon konačne objave proizvođač izvoznik ponovio je tvrdnju da je troškove prijevoza nadoknađene u okviru programa trebalo uzeti u obzir pri prilagodbi izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (e) osnovne uredbe.

(38)

Komisija je smatrala da je postupila u skladu s odredbama članka 2. stavka 10. točke (e) osnovne uredbe jer je oduzela, među ostalim, izravno povezane troškove prijevoza nastale pri isporuci predmetnog proizvoda prvom nezavisnom kupcu. Pitanje jesu li ti troškovi naknadno nadoknađeni ili nisu nije obuhvaćeno područjem primjene članka 2. stavka 10. točke (e) osnovne uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(39)

Proizvođač izvoznik nadalje je tvrdio da članak 2. stavak 10. točka (k) osnovne uredbe ne sprečava Komisiju da uzme u obzir izvoznu subvenciju. Proizvođač izvoznik ponovio je tvrdnju da je subvencija utjecala na odluke o određivanju cijena na izvoznim tržištima i na profitabilnost te prodaje. Stoga je Komisija navodno počinila očitu pogrešku u procjeni i prekršila članak 2. stavak 10. točku (k) osnovne uredbe.

(40)

Komisija je primijetila da ta strana nije dostavila nikakve nove dokaze kojima bi potkrijepila svoju tvrdnju. U svakom slučaju, Komisija je pažljivo preispitala dokumentaciju i nije pronašla dokaze koji pokazuju da su kupci proizvođača izvoznika stalno plaćali različite cijene na domaćem tržištu zbog navodne razlike između domaće i izvozne prodaje u pogledu nadoknade troškova prijevoza od strane Vlade Ruske Federacije, u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (k) osnovne uredbe.

(41)

Nadalje, Komisija se nije bavila pitanjem same subvencije, ali je razmotrila je li program utjecao na usporedivost izvoznih i domaćih cijena na način da je potrebno prilagoditi domaću cijenu. Stoga je Komisija odbacila tvrdnju da bi povrat troškova prijevoza za izvozne cijene trebalo uzeti u obzir za potrebe usporedbe.

(42)

Nadalje, isti proizvođač izvoznik pretpostavio je da je Komisija prihvatila njegovu tvrdnju time što nije uklonila naknadu troškova prijevoza iz tablice G u antidampinškom upitniku (tj. tablice dobiti i gubitka).

(43)

Komisija je smatrala da je bez obzira na uklanjanje naknade troškova prijevoza iz relevantnih tablica koje je dostavio UPG odbacivanje tvrdnje jasno objašnjeno i u posebnoj objavi za društvo i u uvodnoj izjavi 64. privremene uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(44)

Nakon konačne objave proizvođač izvoznik tvrdio je da je Komisija netočno prilagodila tablicu G antidampinškog upitnika. Stranka je ponovila da bi povrat troškova prijevoza na izvoz trebalo raspodijeliti na izvoznu prodaju jer je uvjetovana nastankom troškova prijevoza pri izvozu.

(45)

Kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi 43., svrha je tablice G utvrditi profitabilnost za svaki tržišni segment. Međutim, kad je o tom pitanju riječ, nema izravne veze između tablice G i ocjene provedene na temelju članka 2. stavka 10. točaka (e) i (k) osnovne uredbe. Kako je opisano u prethodnim uvodnim izjavama od 38. do 41., Komisija nije smatrala da je ta prilagodba opravdana. Stoga činjenica da je subvencija prijavljena ili nije prijavljena u tablici G za izvoznu prodaju nema utjecaja. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(46)

UPG je tvrdio i da je Komisija počinila očitu pogrešku zbog toga što je proviziju plaćenu povezanom trgovcu raspodijelila na stvarno pružene usluge (tj. povezani trgovac tvrdio je da su se njegove zadaće odnosile na sve vrste prodaje, a ne samo na domaću prodaju). Komisija je trebala raspodijeliti proviziju samo na domaću prodaju u skladu s ugovorom o trgovačkom zastupanju.

(47)

Komisija je uzela u obzir činjenično stanje između dviju povezanih strana. Plaćena provizija odnosila se na sve vrste prodaje. S obzirom na to da ta strana nije dostavila nikakve nove dokaze kojima bi potkrijepila svoju tvrdnju, potvrđeni su privremeni nalazi navedeni u uvodnoj izjavi 65. privremene uredbe.

(48)

Konačno, UPG je tvrdio da bi, ako Komisija ostane pri svojoj odluci da raspodijeli iznos plaćenih provizija i na domaću i na izvoznu prodaju, za raspodjelu provizija trebalo upotrijebiti i prodaju u treće zemlje, a ne samo prodaju EU-u. Komisija je prihvatila tu tvrdnju i raspodijelila plaćene provizije na svu prodaju, uključujući prodaju u treće zemlje.

(49)

UPG je nakon konačne objave ponovio tvrdnju da je preraspodjela provizija plaćenih povezanoj strani iskrivila činjenice. K tome, tvrdio je da Komisija svoju tvrdnju nije potkrijepila dokazima.

(50)

Kad je riječ o dokazima, Komisija se pozvala na dva podneska UPG-a u kojima je navedeno da je znatan dio prodaje u Uniji (između 75 i 95 %) ostvaren preko povezane strane koja, međutim, nije primila nikakvu proviziju za takvu prodaju, iako je imala iste prodajne funkcije na domaćem tržištu i tržištu EU-a (5). Nadalje, UPG je nakon konačne objave ponovio da su provizije primljene na temelju domaće prodaje bile dostatne za pokrivanje svih funkcija koje je povezana strana obavljala na domaćem i izvoznom tržištu. Komisija je stoga smatrala da funkcije povezane strane ne obuhvaćaju samo domaću, nego i izvoznu prodaju. Stoga su plaćene provizije pravilno preraspodijeljene na sve vrste prodaje. Na temelju toga tvrdnja je odbačena.

(51)

UPG je tvrdio da je Komisija počinila očitu pogrešku jer nije razlikovala opseg usluga koje je pružila povezana strana i opseg primjene provizija plaćenih povezanoj strani.

(52)

Komisija je smatrala da ugovor o proviziji koji je na snazi između UPG-a i njegove povezane strane ne odražava činjenično stanje kako je prikazano u dokazima u dokumentaciji. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(53)

UPG je tvrdio da je Komisija preraspodjelom provizija na izvoznu prodaju dvostruko uračunala te provizije s obzirom na stvarne provizije plaćene nepovezanim stranama u EU-u. UPG je tvrdio i da je preraspodjela provizija diskriminirajuća, posebno ako se uzme u obzir prilagodba provizije na izvoznu cijenu drugog proizvođača izvoznika (grupa Sveza) u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) osnovne uredbe.

(54)

Komisija je pažljivo razmotrila tu tvrdnju i nije utvrdila diskriminaciju između dvaju proizvođača izvoznika jer se činjenično stanje između dviju strana znatno razlikovalo:

(55)

proizvođači izvoznici grupe Sveza sklopili su sporazume o provizijama s povezanim trgovcem Sveza-Les, koji je pak plaćao naknade nepovezanim agentima u EU-u. Kako je opisano u uvodnim izjavama 114. i 115. u nastavku, provizije plaćene nepovezanim agentima u EU-u smatrale su se troškovima nastalima u okviru predmetnih sporazuma o provizijama.

(56)

Kad je riječ o UPG-u, samo to društvo, a ne povezani trgovac, plaćalo je provizije nepovezanim agentima u EU-u.

(57)

Stoga povezani trgovac nije mogao tvrditi da su provizije koje je UPG platio nepovezanim agentima u EU-u bile dio njegovih troškova te se stoga dvostruko računaju. U svakom slučaju, ta strana nije potkrijepila svoju tvrdnju, a UPG svojoj povezanoj strani zapravo nije ponovno naplatio provizije plaćene nepovezanim stranama u EU-u. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(58)

UPG je također iznio tvrdnju u pogledu opsega usluga koje je povezana strana pružala na domaćem i izvoznom tržištu. Konkretno, povezana strana navodno je pružala ograničene usluge za izvoznu prodaju UPG-a te je stoga preraspodjela provizije na prodaju u EU bila netočna.

(59)

Komisija je primijetila da ta tvrdnja nije potkrijepljena dokazima i nije se mogla provjeriti. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(60)

Proizvođač izvoznik SPM tvrdio je da je Komisija pogrešno utvrdila troškove kredita u svojoj izvoznoj prodaji primjenom kamatne stope koju je objavila ruska središnja banka, a ne službene stope valute računa prema članku 2. stavku 10. točki (g) osnovne uredbe (6).

(61)

Komisija je smatrala da se troškovi kredita mogu izraziti u valuti računa samo ako strana može dokazati da postoji potreba za takvom valutom u njezinu svakodnevnom poslovanju. U svim ostalim slučajevima troškovi kredita trebali bi biti izraženi u valuti zemlje u kojoj društvo ima poslovni nastan.

(62)

Strana nije dostavila nikakve dokaze da je imala zajmove u eurima niti da je imala troškove kredita u eurima, pa je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(63)

Nakon konačne objave SPM je ponovio svoju tvrdnju da bi troškove kredita trebalo utvrditi na temelju službenog tečaja valute računa jer su SPM-u nastali rizici u valuti računa, a ne u rubljama. Nadalje, SPM je tvrdio da je taj pristup stalna praksa Komisije.

(64)

Komisija je napomenula da SPM nije potkrijepio svoju tvrdnju dokazima o opisanom financijskom riziku i nije dostavio dokaze da je navedena metodologija stalna praksa Komisije. Nadalje, Komisija je smatrala da ne postoji izravna veza između opisanog rizika i utvrđivanja troškova kredita. Troškovi kredita odnose se na uvjete plaćanja računa i nužni su za društvo kako bi ono financiralo troškove koji proizlaze iz vremenske razlike između datuma računa i stvarnog plaćanja. SPM svoje svakodnevno poslovanje nije financirao zajmovima u eurima. Stoga nije bilo dokaza da bi se troškovi kredita trebali utvrditi na temelju tečajne stope eura. Tvrdnja je stoga odbačena.

(65)

Ista je strana tvrdila da Komisija mora primijeniti zatraženu konverziju valute jer je tečaj EUR/RUB znatno varirao u razdoblju ispitnog postupka (tj. +33 % kad se uzme u obzir dnevna najveća granica tijekom razdoblja ispitnog postupka).

(66)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka analiza koju je provela Komisija pokazala je da je variranje mjesečnog tečaja EUR/RUB od srpnja 2019. do veljače 2020. bilo prilično stabilno, u rasponu –3 %/+3 % oko prosječnog tečaja za to razdoblje (tj. EUR/RUB 70,7) (7).

(67)

Komisija je smatrala da variranje tečaja nije znatno ni trajno tijekom razdoblja ispitnog postupka. Komisija je smatrala da uvjeti navedeni u članku 2. stavku 10. točki (j) osnovne uredbe nisu ispunjeni jer se tečaj nije znatno ni trajno mijenjao. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(68)

Nakon konačne objave SPM je ponovio svoju tvrdnju u pogledu variranja tečaja i promjene tečaja za 18 % u ožujku 2020. SPM je tvrdio da je ispitivanje tijekom razdoblja duljeg od razdoblja ispitnog postupka pokazalo kontinuiranu promjenu tečaja tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(69)

Komisija je analizirala kretanje tečaja tijekom razdoblja ispitnog postupka. Informacije dobivene izvan razdoblja ispitnog postupka nisu relevantne za potrebe ispitnog postupka. U ožujku 2020. tečaj EUR/RUB porastao je za +16,5 % u odnosu na ponderirani prosjek prethodnih mjeseci (8), da bi se tijekom sljedećih mjeseci smanjio. Stoga je Komisija smatrala da uvjeti navedeni u članku 2. stavku 10. točki (j) osnovne uredbe nisu ispunjeni jer se tečaj nije znatno ni trajno mijenjao. Tvrdnja je odbačena.

(70)

Isti proizvođač izvoznik tvrdio je i nakon privremene i nakon konačne objave da Komisija nije dala jasne upute o položaju Ujedinjene Kraljevine u ispitnom postupku. Strana nije uklonila podatke o troškovima koji se odnose na proizvode prodane u Ujedinjenu Kraljevinu. Međutim, kako je objašnjeno u odjeljku 1.10. privremene uredbe, Komisija je 19. siječnja 2021. u spis stavila bilješku kojom je zainteresirane strane obavijestila o posljedicama povlačenja Ujedinjene Kraljevine. Osim toga, strana je mogla podnijeti poseban zahtjev potkrijepljen dokazima u svojim primjedbama na privremenu objavu. Međutim, strana nije dostavila nikakve dokaze kojima bi se objasnilo kako je prodaja u Ujedinjenu Kraljevinu mogla utjecati na podatke o troškovima. U tom smislu Komisija je analizirala skup podataka i otkrila da je dodavanje podataka o Ujedinjenoj Kraljevini u datoteku EUCOP-a moglo utjecati na samo jednu brojčanu oznaku proizvoda, koji čini 0,04 % njihove ukupne količine izvoza u EU (9). Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju jer uklanjanje takvih podataka o troškovima koji se odnose na proizvode koji se prodaju Ujedinjenoj Kraljevini u tom slučaju ne bi imalo učinka.

(71)

SPM je pojasnio da većina prvotno prijavljenih troškova pakiranja uključuje i troškove skladišta povezanih trgovaca za prodaju na domaćem tržištu. Nadalje, zatražio je zadržavanje prilagodbe za one troškove koji su u početku prijavljeni kao troškovi pakiranja i za koje je Komisija izvršila prilagodbu kao troškove pakiranja. Komisija je smatrala da se troškovi skladišta (kao što je plaćanje najma za skladište) snose kao troškovi proizvodnje i da su dio troškova prodaje te općih i administrativnih troškova društva. Stoga kao takvi ne utječu izravno na cijene koje povezani trgovci naplaćuju prvom nezavisnom kupcu. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(72)

Nakon konačne objave društvo SPM tvrdilo je da su prijavljeni troškovi skladištenja bili troškovi povezanih distribucijskih društava za domaću prodaju, a ne troškovi proizvođača. Povezana distribucijska društva nisu proizvodila brezove šperploče i stoga nisu imala nikakve troškove proizvodnje. Stoga bi uobičajenu vrijednost trebalo utvrditi na razini franko tvornica, isključujući troškove distribucijskih društava na isti način kao i izračun izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe.

(73)

Komisija je smatrala da društvo nije dostavilo dokaze da se troškovi povezanih distribucijskih društava za prodaju na domaćem tržištu ne bi trebali uzimati u obzir za potrebe primjerene usporedbe i da povezana distribucijska društva ne bi trebalo smatrati jedinstvenim gospodarskim subjektom. Osim toga, člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe propisano je da bi se uobičajena vrijednost trebala temeljiti na cijenama za prve nezavisne kupce. To ne bi bio slučaj kad bi se odbili troškovi povezanih distribucijskih društava. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(74)

Proizvođač izvoznik grupa Sveza tvrdio je da je Komisija počinila očitu pogrešku u rješavanju pitanja dividendi i naknada za upravljanje. Primijenjena metodologija objašnjena je u posebnoj privremenoj objavi poslanoj toj strani.

(75)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka jedno društvo iz grupe proizvođača izvoznika raspodijelilo je dividendu svojem dioniku, društvu Sveza-Les. Sveza-Les prijavio je primljenu dividendu u stavci Financijski prihod u tablici G u antidampinškom upitniku. Ta je dividenda isto tako raspodijeljena na sve vrste prihoda, uključujući prihode od prodaje predmetnog proizvoda. Posljedica primjene te metodologije bila je smanjenje postotka troškova prodaje te općih i administrativnih troškova izračunanog za sve vrste prihoda. Komisija je smatrala da ne postoji veza između prijavljene prodaje i dividende te je stoga odlučila odbaciti raspodjelu dividende.

(76)

Za razdoblje ispitnog postupka ukupni prihod podijeljen je između prihoda ostvarenih prodajom: predmetnog proizvoda i proizvoda na koje se ne odnosi ispitni postupak, povezanih kupaca i nepovezanih kupaca te prema vrsti tržišta (tj. domaće tržište, prodaja u Uniju i prodaja u ostale treće zemlje). Za svaku od prethodno navedenih stavki grupa Sveza morala je utvrditi svoju profitabilnost (ili gubitak). Profitabilnost je postignuta uklanjanjem svih troškova povezanih s tim prihodima (tj. troškova prodane robe, prodaje, općih i administrativnih troškova, dobitaka/gubitaka od deviznog tečaja te dobitaka ili gubitaka od financijskih prihoda).

(77)

U primjedbama na privremenu objavu grupa Sveza tvrdila je da ne postoji osnovno računovodstveno načelo prema kojem Komisija može zanemariti neke podatke koji dolaze iz revidiranih financijskih izvještaja. Nadalje, dividenda je isplaćena u prvoj polovini 2020. i odgovarala je dobiti ostvarenoj 31. prosinca 2019., pa je strana imala pravo prijaviti to tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(78)

Komisija nije zanemarila revidirane financijske izvještaje, ali je smatrala da se pri utvrđivanju profitabilnosti te prodaje dividenda ostvarena ulaganjem ne može raspodijeliti na druge vrste prihoda. Isto tako, podijeljena dobit nije raspodijeljena na druge vrste prihoda. Kao što je spomenuto u uvodnoj izjavi 76., svrha tablice G u antidampinškom upitniku jest utvrditi profitabilnost različitih vrsta prihoda/dohodaka tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(79)

Strana je tvrdila da metodologija primijenjena za utvrđivanje profitabilnosti prodaje nije pouzdana jer je Komisija prihvatila određene vrste prihoda (tj. za dobitke od tečajnih razlika i financijski prihod), ali i neke dobitke i gubitke prijavljene iz prethodnih godina (tj. izvan razdoblja ispitnog postupka).

(80)

Kao što je strana ispravno navela, dobici od tečajnih razlika i financijski prihodi mogu se prijaviti ako su povezani s uobičajenim poslovnim aktivnostima strane. U tom bi slučaju dobici od tečajnih razlika mogli potjecati od izvoza brezovih šperploča, a financijski prihodi od gotovine dobivene prodajom brezovih šperploča. Dividenda je drugo pitanje s obzirom na to da je raspodijeljenu dobit ostvarilo drugo društvo. Komisija je smatrala da ne postoji veza između dividende i ostalih prihoda društva Sveza-Les, uključujući prodaju predmetnog proizvoda. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(81)

Nakon konačne objave grupa Sveza ponovila je da postoji 100 %-tni odnos između dividende i drugih prihoda društva Sveza-Les. Nadalje, strana je navela da je proizvođač izvoznik u vlasništvu društva Sveza-Les ostvario dobit od prodaje šperploče na domaćem tržištu ili na izvoznom tržištu.

(82)

Komisija je razmotrila argumente i složila se sa stranom. Dobit, a time i dividenda, proizlazila je iz cijelog poslovanja proizvođača izvoznika. Međutim, nije postojala veza između gotovine prenesene na društvo Sveza-Les i djelatnosti društva Sveza-Les (i povezanih troškova) koje su bile izravno povezane s predmetnim proizvodom tijekom razdoblja ispitnog postupka. Tvrdnja je stoga odbačena.

(83)

Kad je riječ o dobicima i gubicima iz prethodnih godina koji su prikazani u tablici G, Komisija je odlučila ukloniti te iznose iz skupa podataka koji se upotrebljava za utvrđivanje profitabilnosti prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka jer to nije bilo povezano s uobičajenim poslovnim aktivnostima strane tijekom razdoblja ispitnog postupka. Navedene stavke čine manje od 0,5 % ukupnih prijavljenih troškova prodaje te općih i administrativnih troškova.

(84)

Naknade za upravljanje, spomenute u uvodnoj izjavi 74., odnose se na naknadu za upravljanje koju je svaki proizvođač izvoznik platio društvu Sveza-Les. Sveza-Les je u tablici G u antidampinškom upitniku naveo naknadu za upravljanje kao prihod i rasporedio troškove na ugovore o upravljanju za koje je primio predmetnu naknadu. Međutim, Sveza-Les nije povezao troškove nastale zbog tih ugovora o upravljanju s njihovim izvorom. Zbog nedostatka dokaza Komisija je u privremenoj fazi odlučila zanemariti prijavljene troškove koji su iskazani kao povezani s prihodima od ugovora o upravljanju i prerasporediti ih na druge vrste prihoda.

(85)

Grupa Sveza tvrdila je da je odluka Komisije da ukloni ostvareni prihod (tj. naknade za upravljanje), zanemari prijavljene troškove i preraspodijeli ih na druge prihode očito pogrešna i nezakonita.

(86)

Komisija je primijetila da društvo nije dostavilo dodatne dokaze u prilog toj tvrdnji.

(87)

Nadalje, podsjeća se na to da prihodi od naknada za upravljanje iz tablice G nisu zanemareni. Komisija je na druge vrste prihoda preraspodijelila troškove koje je strana preraspodijelila na prihode od naknade za upravljanje jer strana nije dostavila nikakve dokaze u prilog raspodjele. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(88)

Nadalje, strana je tvrdila da je Komisija za preraspodjelu troškova primijenila nedosljednu i netočnu metodologiju. Iako strana nije potkrijepila svoju tvrdnju, Komisija je za raspodjelu troškova primijenila istu metodologiju kao i strana. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(89)

Konačno, strana je tvrdila da bi naknade za upravljanje trebalo ukloniti iz troškova koje su proizvođači izvoznici prijavili u vlastitoj tablici G ako Komisija odluči ostati pri svojoj odluci o uklanjanju prijavljenih troškova iz tablice G povezane strane.

(90)

Komisija je ispitala tvrdnju i nije pronašla nikakve osnove za uklanjanje troškova naknada za upravljanje koje su prijavili proizvođači izvoznici jer su ti troškovi potkrijepljeni računovodstvenim dokumentima. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(91)

Nakon konačne objave grupa Sveza tvrdila je, pozivajući se na račune za troškove prodaje te opće i administrativne troškove društva Sveza-Les, da se može utvrditi sljedivost troškova nastalih na temelju ugovorâ o naknadi za upravljanje.

(92)

Komisija je analizirala argumente i u podnesku nije pronašla nikakve informacije na temelju kojih bi se sa sigurnošću moglo zaključiti da su ugovorima o naknadi za upravljanje nastali troškovi koji bi mogli biti izravno povezani s ugovorima. Osim toga, Komisija je tijekom daljinskih unakrsnih provjera zatražila i popratne dokumente za troškove dodijeljene tim ugovorima, ali ih društvo nije dostavilo. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(93)

Nakon privremene i konačne objave grupa Sveza tvrdila je da su na procjenu jedinstvenog gospodarskog subjekta („JGS”) koju provodi Komisija utjecale očite pogreške u procjeni. Strana je ponovila da je Sveza-Les obavljao iste funkcije prodaje na domaćem i izvoznom tržištu, s jedinom razlikom koja se odnosi na naknadu za njegove aktivnosti. U tom je pogledu strana tvrdila da su uz odgovor na upitnik dostavljeni opsežni dokazi.

(94)

Kao prvo, nakon privremene i konačne objave grupa se pozvala na dio odgovora na upitnik koji se odnosi na tvornice, u kojem je objašnjeno da Sveza-Les obavlja iste funkcije prodaje na domaćem i izvoznom tržištu, s jedinom razlikom koja se odnosi na naknadu za njegove aktivnosti. Element koji se u njemu naglašava jest to da se prema ugovorima o upravljanju sklopljenima između društva Sveza-Les i svake tvornice ovlasti jedinog izvršnog tijela proizvođača društva Sveza prenose na Sveza-Les, koji djeluje kao društvo za upravljanje. Prema ugovorima o upravljanju Sveza-Les obavlja širok raspon upravljačkih aktivnosti u ime tvornica, uključujući porezno računovodstvo i izvješćivanje. Slijedom toga, prema društvu, iz operativne perspektive, Sveza-Les i tvornice ne rade neovisno. Tvornice rade pod vodstvom društva Sveza-Les i u skladu s njegovom politikom.

(95)

Komisija je primijetila da Sveza-Les svoje upravljačke usluge pruža za naknadu te tvornicama redovito izdaje račune, u kojima navodi usluge koje su im pružene. Međutim, unatoč širokom rasponu usluga predviđenih ugovorima o upravljanju, pravni subjekti odlučili su svoju prodaju uređivati zasebnim i vrlo različitim vrstama ugovora s obzirom na izvoz i domaću prodaju proizvoda iz ispitnog postupka, što je utjecalo na način sklapanja prodaje. Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 67. privremene uredbe i uvodnim izjavama u nastavku, ugovori o proviziji potpisani između društva Sveza-Les i tvornica utječu samo na izvoznu prodaju i, kao rezultat toga, zahtijevala se prilagodba prema članku 2. stavku 10. točki (i) osnovne uredbe.

(96)

Kao drugo, nakon privremene i konačne objave grupa društava osporila je procjenu Komisije u uvodnoj izjavi 68. privremene uredbe tvrdnjom da su sudovi Unije potvrdili da je postojanje ugovora „relevantan”, ali ne i odlučujući element za procjenu toga postoji li JGS. JGS stoga može postojati bez obzira na postojanje ugovora (10). Komisija stoga mora provesti sveobuhvatnu procjenu svih čimbenika koji odražavaju gospodarsku stvarnost odnosa između tvornica SVEZA i društva SVEZA-Les i ne može zaključiti o nedostatku JGS-a samo na temelju postojanja ugovora.

(97)

Komisija je smatrala da presuda koju je citirala grupa Sveza potvrđuje stav Komisije u tom predmetu. Prema zaključcima Suda Europske unije postojanje ugovora sklopljenog između proizvođača i s njim povezanog distributera, kojim se predviđa plaćanje provizija potonjem, važan je čimbenik u odnosu između ta dva društva te bi njegovo zanemarivanje bilo prikrivanje gospodarske stvarnosti tog odnosa. Komisija je zaista ispitala odnose između tvornica SVEZA i društva SVEZA-Les na temelju ugovora sklopljenih između njih pod naslovom „ugovor o trgovačkom zastupanju” i zaključila da ti ugovori koji se izvršavaju sadržavaju različite odredbe koje je teško uskladiti s mišljenjem da ta društva čine jedinstveni gospodarski subjekt zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 98. u nastavku (11).

(98)

Treće, grupa je tvrdila da, iako se Komisija u uvodnoj izjavi 68. privremene uredbe pozvala na „brojne klauzule, kao što je arbitražna klauzula, koje pokazuju nedostatak solidarnosti među društvima”, spomenula je samo jednu: „arbitražnu klauzulu”. Međutim, u presudi predmeta PT Musim Mas Opći sud pozvao se na nekoliko vrsta klauzula kao dokaz nedostatka solidarnosti. Klauzula o arbitraži navodno nije dostatna da bi Komisija zaključila da ne postoji JGS. Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 68. privremene uredbe, ugovori o proviziji između društva Sveza-Les i tvornica sadržavaju brojne odredbe koje pokazuju nedostatak solidarnosti među društvima i stoga su bili dokaz postojanja dvaju gospodarskih subjekata s različitim interesima (12). Osim arbitražne klauzule, odgovornost strana u ugovoru ograničena je samo u slučaju više sile, a u svim su ostalim situacijama strane odgovorne za neizvršenje ili nepropisno izvršavanje obveza koje proizlaze iz ugovora u skladu s opće primjenjivim zakonodavstvom Ruske Federacije. Ugovori nadalje sadržavaju odredbe kojima se uređuje komunikacija između društva Sveza-Les i tvornica i njihove obveze u slučaju promjene naziva ili adrese. Tih nekoliko primjera, zajedno s arbitražnom klauzulom spomenutom u privremenoj uredbi, dokaz su da je odnos između društva Sveza-Les i proizvođača u pogledu izvozne prodaje organiziran na temelju uobičajenih komercijalnih uvjeta. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(99)

Nakon konačne objave grupa Sveza ponovila je da odredbe u ugovorima o proviziji iz prethodne uvodne izjave nisu bile dovoljne za dokazivanje nedostatka solidarnosti. U skladu s ugovorima o upravljanju tvornice SVEZA nisu mogle donijeti nikakvu odluku bez suglasnosti društva Sveza-Les te su u praksi i na temelju zakonskih propisa u potpunosti ovisne o društvu Sveza-Les. Komisija je napomenula da, kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 95., unatoč širokom rasponu usluga predviđenih ugovorima o upravljanju, prodaja proizvoda koje su proizvele tvornice nije bila obuhvaćena ugovorima o upravljanju. Zapravo, pravni subjekti odlučili su svoju prodaju uređivati zasebnim i vrlo različitim vrstama ugovora s obzirom na izvoz i domaću prodaju proizvoda iz ispitnog postupka, što je utjecalo na način sklapanja prodaje i njihovu usporedivost cijena. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(100)

Četvrto, nakon privremene i konačne objave grupa Sveza osporila je nalaze Komisije da su „proizvođači izvoznici zadržali neke prodajne funkcije s obzirom na njihove troškove prodaje te opće i administrativne troškove” tvrdnjom da se te funkcije ne odnose na prodaju, već na druge aktivnosti koje nisu relevantne za prodajne funkcije. Čak i pod pretpostavkom da je navod Komisije bio točan (quod non), JGS može postojati ako proizvođač preuzme dio prodajnih funkcija koje nadopunjuju one distribucijskog društva za njegove proizvode (13).

(101)

Komisija je primijetila da tvrdnja da se predmetni troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi ne odnose na prodajne funkcije proizvođača izvoznika, već na druge aktivnosti, nije potkrijepljena nikakvim dokazima u spisu. Ni nakon konačne objave nisu dostavljeni nikakvi dokazi. Naprotiv, proizvođač je izvijestio da su barem neki od tih troškova povezani s prodajnim funkcijama, kao npr. troškovi osoblja. Komisija je smatrala da je to relevantan element koji pokazuje da proizvođači nisu delegirali sve svoje prodajne aktivnosti društvu Sveza-Les.

(102)

Peto, proizvođač izvoznik tvrdio je da je izjava da je „povezani trgovac izdao račune u ime proizvođačâ izvoznikâ prvim nezavisnim kupcima u Uniji” činjenično netočna. Sveza-Les izdaje račune nepovezanim kupcima, ali ne „u ime proizvođačâ izvoznikâ”. U računima se jednostavno spominje identitet tvornice Sveza u kojoj je proizvedena roba.

(103)

Komisija je primijetila da vlasništvo robe prelazi izravno s proizvođača izvoznika na kupca. Ta se prodaja knjiži kao prihod u knjizi izlaznih računa proizvođača izvoznika. Sveza-Les nikad nije posjedovao robu, pa je nije knjižio u svojim računima kao prihod od prodaje. Samo se provizija koju plaćaju proizvođači izvoznici knjiži kao prihod u računima društva Sveza-Les. Međutim, u domaćoj prodaji proizvođači izvoznici ne prodaju izravno prvim nezavisnim kupcima, već društvu Sveza-Les. U tom slučaju vlasništvo se prenosi na Sveza-Les. Osim toga, plaćanja od nepovezanih kupaca koje je Sveza-Les primio povezano s izvoznim transakcijama ne pripadaju njemu, već izravno predmetnim proizvođačima izvoznicima i u cijelosti se prenose na njih. Drugim riječima, Sveza-Les djeluje kao zastupnik za izvoznu prodaju koju ostvaruju tvornice i za to prima naknadu u obliku provizije, a za domaće je tržište Sveza-Les relevantan prodavatelj prvom nezavisnom kupcu u smislu članka 2. stavka 1. osnovne uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(104)

Nakon konačne objave proizvođač izvoznik tvrdio je da je Komisijina ocjena opisana u prethodnoj uvodnoj izjavi bila usmjerena na formalne dogovore između društva Sveza-Les i tvornica, ali da njome nije uzeta u obzir gospodarska stvarnost njihova odnosa s obzirom na funkcije koje je stvarno obavljalo društvo SVEZA-Les, odnosno funkcije integriranog prodajnog odjela. Naime, formalistički pristup Komisije gospodarskoj stvarnosti odnosa između društva Sveza-Les i proizvođačâ izvoznikâ navodno je pravno i činjenično netočan.

(105)

Komisija je smatrala da u spisu nema dokaza da ugovorni aranžmani ne odražavaju gospodarsku stvarnost u odnosima unutar grupe. Naprotiv, svi dokumenti pokazali su da su se različiti pravni subjekti u praksi pridržavali ugovornih aranžmana prilikom obavljanja izvozne i domaće prodaje. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(106)

Šesto, grupa Sveza tvrdila je da se za izvoznu prodaju sklapaju pisani ugovori o trgovačkom zastupanju, a za domaću prodaju kupoprodajni ugovori. To je činjenično točno. Međutim, nedvojbeno je, što je potvrdila i grupa Sveza, da je domaća i izvozna prodaja različito organizirana i podložna ugovorima drukčije prirode kako je navedeno u uvodnoj izjavi 108. u nastavku. Stoga je nesporno da se izvozna prodaja uređuje ugovorima o trgovačkom zastupanju i da se takve provizije zapravo plaćaju za naknadu usluga pruženih za izvozne transakcije. To ne vrijedi za domaće transakcije.

(107)

Sedmo, grupa Sveza tvrdila je da se od Komisije traži da dokaže da postoji problem usporedivosti cijena kao rezultat provizije plaćene na izvoznu prodaju. Člankom 2. stavkom 10. točkom (i) osnovne uredbe zahtijeva se prilagodba za razlike u plaćenim provizijama. Grupa Sveza tvrdila je da se odnosom između tvornica Sveza i društva Sveza-Les postižu isti gospodarski rezultati, bez obzira na to prima li Sveza-Les maržu na domaću prodaju ili proviziju na izvoznu prodaju. Stoga se i marža na domaću prodaju i provizije na izvoznu prodaju moraju smatrati „provizijom” u smislu članka 2. stavka 10. točke (i) osnovne uredbe. U tom slučaju nema razlike u plaćenim provizijama koje bi utjecale na usporedivost cijena, a prilagodba prema članku 2. stavku 10. točki (i) osnovne uredbe nije opravdana.

(108)

Komisija se s tim nije složila. Prilagodba prema članku 2. stavku 10. točki (i) služi za nadoknadu svake razlike u provizijama plaćenima između domaće i izvozne prodaje. Iako nije sporno da na temelju ugovora kojima se uređuje izvozna prodaja tvornice društvu Sveza-Les plaćaju provizije za izvozne transakcije, uključujući prodaju u Uniju, nije dokazano da se za domaću prodaju Sveza-Les može smatrati zastupnikom koji djeluje na temelju provizije. Umjesto toga, Komisija je utvrdila da je sva domaća prodaja koju je ostvarila grupa neizravna prodaja u smislu da tvornice predmetni proizvod prvo prodaju po transfernim cijenama društvu Sveza-Les, koje ga zatim preprodaje po tržišnim uvjetima prvom nezavisnom kupcu na domaćem tržištu. Nema naznaka da bi se pri tome Sveza-Les mogao smatrati zastupnikom koji djeluje na temelju provizije. Zapravo, Komisija je podsjetila na sljedeće značajke: svu domaću prodaju provodi Sveza-Les, a kupoprodajni ugovori između društva Sveza-Les i tvornica ne sadržavaju klauzulu koja bi upućivala na to da društvo Sveza-Les djeluje kao zastupnik. Točnije, u nekim kupoprodajnim ugovorima utvrđuje se da „kako bi se dogovorila cijena robe za određeno razdoblje, strane imaju pravo potpisati odgovarajući prilog ovom Ugovoru”. Takvi prilozi nisu dostavljeni kao dio provjere, a drugi ugovori koji sadržavaju pojedinosti o plaćanju i obujmu bili su zastarjeli. Slijedom toga, dokazi u spisu nisu pokazali kako je utvrđena kupovna cijena ili naknada za Sveza-Les (14). U ugovorima se isto tako ne navode druga prava i obveze strana. Na primjer, među ostalim, nema obveze izvješćivanja ni obveze obavješćivanja druge strane u slučaju promjene naziva, ali ne navodi se ništa ni o odgovornosti strana za neizvršenje ugovora (15). Komisija je primijetila da je u sličnim okolnostima kao onima koje prevladavaju za domaću prodaju društva Sveza-Les Opći sud odlučio da je prilagodba koju je Komisija provela u vezi s izvoznom prodajom u predmetu Interpipe bila neopravdana. (16) Na temelju toga Komisija je potvrdila da nije opravdana nikakva prilagodba u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) za domaću prodaju. Međutim, ugovorima sklopljenima između tvornica i društva Sveza-Les za izvoznu prodaju jasno se propisuje da Sveza-Les djeluje kao zastupnik i ima pravo na proviziju za takve usluge, koju su tvornice zapravo i platile. Na temelju toga Komisija je zaključila da je prilagodba u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) opravdana za izvoznu prodaju.

(109)

Nadalje, Komisija je ispitala tvrdnju da bi navodna marža za domaću prodaju i stvarne provizije plaćene za izvozne transakcije imale iste gospodarske posljedice za proizvođače izvoznike. Kako je detaljnije opisano u objavi za određeno društvo, postojale su razlike u profitabilnosti između prodaje na domaćem tržištu i izvozne prodaje. Stoga je Komisija smatrala da se plaćanjem provizija društvu Sveza-Les za izvoznu prodaju ne postižu isti gospodarski rezultati za grupu proizvođača izvoznika kao transferne cijene koje se naplaćuju društvu Sveza-Les za domaću prodaju društva Sveza-Les prvim nezavisnim kupcima. Tvrdnja je stoga odbačena.

(110)

Osmo, kad je riječ o uvodnoj izjavi 71. privremene uredbe, grupa Sveza tvrdila je da je situacija slična onima iz članka 2. stavaka 8. i 9. osnovne uredbe, kojima se predviđa da se cijena prvom nezavisnom kupcu može prilagoditi za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje. Osim toga, člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe ni na koji se način ne sprečava primjena prilagodbe prema članku 2. stavku 10. točki (i) osnovne uredbe. Svakim drugim tumačenjem članku 2. stavku 10. točki (i), uključujući njegov drugi stavak, oduzeo bi se bilo kakav effet utile.

(111)

Komisija je primijetila da je tekst članka 2. stavka 1. osnovne uredbe, s jedne strane, te tekst članka 2. stavaka 8. i 9. osnovne uredbe, s druge strane, različit. Budući da se člankom 2. stavkom 1. propisuje da se uobičajena vrijednost obično temelji na cijenama koje, u uobičajenom tijeku trgovine, plaćaju ili trebaju platiti nezavisni kupci u zemlji izvoznici, člankom 2. stavkom 9. predviđa se izračun izvozne cijene na temelju cijene po kojoj se uvozni proizvodi prvo preprodaju.

(112)

Trebalo bi napomenuti i da, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 108., grupa Sveza nije dostavila popratne dokaze o iznosu navodne prilagodbe na uobičajenu vrijednost na temelju članka 2. stavka 10. točke (i) osnovne uredbe. Navodna razlika između kupovne i preprodajne cijene i načina na koji je izračunana nije bila pismeno utvrđena ni u jednom ugovoru dostavljenom Komisiji. Prema grupi Sveza činilo se da se razlikuje i među tvornicama i da se mijenjala tijekom razdoblja ispitnog postupka. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 71. privremene uredbe, ako se prilagodba za maržu u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) kvantificira kao odbitak od navodne marže koju naplaćuje Sveza-Les pri preprodaji proizvoda, to bi de facto dovelo cijenu na razinu odgovarajuće prodaje između tvornica i društva Sveza-Les. Drugim riječima, ako se odbije navodna marža, temelj za utvrđivanje uobičajene vrijednosti bila bi prodaja između tvornica i društva Sveza-Les. Međutim, člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe propisano je da bi se uobičajena vrijednost trebala temeljiti na cijenama za prvog nezavisnog kupca, što Sveza Les nije.

(113)

Nakon konačne objave grupa Sveza ponovila je da se, ako na izvoznim tržištima ne postoji JGS, ne može utvrditi postojanje JGS-a na domaćem tržištu jer društvo Sveza-Les obavlja iste funkcije na izvoznom i domaćem tržištu. Komisija se s tim nije složila. Kako je detaljno objašnjeno u prethodnim uvodnim izjavama od 93. do 112., Komisija je utvrdila da je gospodarski odnos između društva Sveza-Les i proizvođačâ u pogledu izvozne prodaje onaj u smislu dobavljača koji prodaje posredovanjem zastupnika i na temelju uobičajenih tržišnih uvjeta: proizvođač zadržava vlasništvo nad prodanom robom i odgovornost za nju, dok društvo Sveza-Les prima prodajnu proviziju kako je utvrđeno u relevantnim ugovorima. Nasuprot tomu, kad je riječ o domaćoj prodaji, društvo Sveza-Les preuzima vlasništvo nad prodanim proizvodima i odgovornost za njih i svaka navodna marža za tu prodaju nije bila jasno definirana u ugovorima. Nadalje, društvo Sveza-Les tvornicama izdaje račun za domaću prodaju obično istog dana izdavanja računa za krajnjeg kupca, što dodatno potvrđuje nekomercijalni odnos. Komisija je podsjetila i na to da je pojam „jedinstvenog gospodarskog subjekta” u kontekstu prilagodbi iz članka 2. stavka 10. osnovne uredbe izgrađen u sudskoj praksi Suda (17) o „nominalnim provizijama”, a uključuje i uvećane iznose koje je primio prodavatelj proizvoda kako se navodi u članku 2. stavku 10. točki (i) drugom odlomku, a ne za situacije u kojima su provizije jasno definirane i de facto plaćene kao u ovom predmetu. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(114)

Grupa Sveza tvrdila je da je Komisija dvostruko računala neke bonuse i provizije koje je Sveza-Les platio nepovezanim kupcima u Uniji jer ti iznosi nisu ponovno fakturirani proizvođačima izvoznicima. Stoga je Sveza-Les smatrao da su ti troškovi oni koji su nastali provedbom ugovora o trgovačkom zastupanju.

(115)

Komisija je tvrdnju razmotrila paralelno sa svojom odlukom o jedinstvenom gospodarskom subjektu i odlučila od izvozne cijene ne odbiti bonuse i provizije plaćene nepovezanim kupcima u Uniji. Stoga je ta tvrdnja uvažena.

(116)

Nakon konačne objave grupa Sveza tvrdila je da je, s obzirom na to da je Komisija utvrdila jedinstveni gospodarski subjekt na domaćem tržištu, Komisija pri izračunu troškova prodaje te općih i administrativnih troškova trebala upotrijebiti konsolidirani račun dobiti ili gubitka društva Sveza-Les i proizvođačâ izvoznikâ grupe Sveza. To je zato što su u konsolidiranom računu dobiti ili gubitka uklonjena plaćanja unutar grupe i kombiniraju se stvarni troškovi i stvarni prihodi kao za jedinstveni gospodarski subjekt.

(117)

Komisija je početnim odgovorom na upitnik zatražila od proizvođačâ izvoznikâ unutar grupe da dostave i revidirane financijske izvještaje i konsolidirane revidirane financijske izvještaje (ako postoje). Nijedan od proizvođača izvoznika nije dostavio takve konsolidirane podatke, uključujući društvo Sveza-Les, iako je bilo glavni dioničar jednog od proizvođača izvoznika. Unutar grupe Sveza nije bilo revidiranih konsolidiranih financijskih izvještaja te se stoga takav dokument nije mogao dostaviti za potrebe ovog ispitnog postupka. Iako je društvo Sveza-Les tijekom daljinske unakrsne provjere dostavilo konsolidirani račun dobiti ili gubitka, Komisija nije bila u mogućnosti provjeriti njegovu točnost i pouzdanost jer predmetni dokument nije na odgovarajući način revidiralo neovisno revizorsko društvo. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(118)

Grupa Sveza tvrdila je da je prilagodba za provizije plaćene na izvoznu prodaju diskriminirajuća, posebno kada se uzme u obzir prilagodba provizije na izvoznu cijenu drugog proizvođača izvoznika (UPG).

(119)

Komisija nije utvrdila diskriminaciju između tih dvaju predmeta jer su se činjenične okolnosti dviju strana, a posebno ugovorni odnosi između povezanih subjekata u njihovim grupama društava razlikovali. Iako je UPG priznao da je provizija plaćena na domaću prodaju pokrivala troškove i usluge povezane s izvoznom prodajom, domaća i izvozna prodaja u okviru grupe Sveza organizirane su u okviru različitih pravnih oblika. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

3.4.   Dampinške marže

(120)

Kao što je detaljno objašnjeno u prethodnim uvodnim izjavama od 31. do 115., Komisija je uzela u obzir primjedbe zainteresiranih strana dostavljene nakon privremene objave i u skladu s tim ponovno izračunala dampinške marže.

(121)

Konačne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose kako slijedi:

Društvo

Konačna dampinška marža

Zheshartsky LРK LLC

15,80  %

Grupa Sveza

14,40  %

Syktyvkar Plywood Mill

15,72  %

Ostala društva koja surađuju

14,85  %

Sva ostala društva

15,80  %

(122)

Izračuni pojedinačnih dampinških marži, uključujući ispravke i prilagodbe izvršene na temelju primjedbi koje su zainteresirane strane dostavile nakon privremene i konačne objave, dostavljeni su proizvođačima izvoznicima u uzorku.

4.   ŠTETA

4.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(123)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 80. do 82. privremene uredbe.

4.2.   Potrošnja u Uniji

(124)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju: (a) podataka o prodaji istovjetnog proizvoda industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji koje je dostavio podnositelj pritužbe, a koji su provjereni usporedbom s obujmom prodaje koji su prijavili proizvođači iz Unije u uzorku; (b) uvoza proizvoda iz ispitnog postupka iz svih trećih zemalja, prema podacima Eurostata (18).

(125)

Uzimajući u obzir metodologiju za utvrđivanje uvoza kako je navedeno u nastavku u odjeljku 4.3.1., potrošnja u Uniji kretala se na sljedeći način:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji u kubičnim metrima (m3)

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupna potrošnja u Uniji

1 755 656

1 855 185

1 829 570

1 762 318

Indeks

100

106

104

100

Izvor: podnositelj pritužbe, proizvođači iz Unije u uzorku i Eurostat

(126)

Potrošnja u Uniji ostala je stabilna tijekom razmatranog razdoblja. Detaljna analiza pokazuje povećanje od 6 % u razdoblju od 2017. do 2018., a nakon toga 2019. povećanje se smanjilo na 4 % u odnosu na 2017. i na kraju je došlo do smanjenja zbog kojeg je potrošnja ostala na sličnim razinama kao 2017.

4.3.   Uvoz iz predmetne zemlje

4.3.1.   Metodologija za utvrđivanje uvoza predmetnog proizvoda

(127)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 86. privremene uredbe, prije pokretanja postupka i naknadnog uvođenja posebne oznake TARIC (19) uvoz predmetnog proizvoda evidentiran je na razini oznake KN (20), koja uključuje i proizvode koji nisu predmetni proizvod. Kako bi procijenila obujam uvoza predmetnog proizvoda tijekom razmatranog razdoblja, Komisija je primijenila isti omjer (TARIC/KN) koji je zabilježen nakon pokretanja postupka između obujma uvoza za cijelu oznaku KN i uvoza predmetnog proizvoda na temelju podataka za oznaku TARIC. Za uvoz iz predmetne zemlje taj je omjer (21) utvrđen na razini od 78 %.

(128)

Nakon privremene objave neke su zainteresirane strane tvrdile da je utvrđivanje statističkih podataka o uvozu pokazalo iskrivljene rezultate. Konkretno se tvrdilo da pri usporedbi uvoza u kubičnim metrima s uvozom u tonama rezultati nisu bili kompatibilni s općeprihvaćenom prosječnom gustoćom proizvoda iz ispitnog postupka.

(129)

Komisija je analizirala te tvrdnje i utvrdila da su neki od dostavljenih statističkih podataka iskrivljeni kad je riječ o dopunskoj mjernoj jedinici (u ovom slučaju to je kubični metar). Komisija je stoga odlučila za utvrđivanje uvoza pretvoriti prijavljenu težinu (tone), kao pouzdan i stabilan skup podataka, u kubične metre.

(130)

Za pretvaranje tona u kubične metre Komisija je upotrijebila ključ za konverziju utvrđen na razini od 0,69. Ključ za konverziju određen je općeprihvaćenim vrijednostima gustoće predmetnog proizvoda. Ključ za konverziju predložili su i proizvođači izvoznici i proizvođači iz Unije, a bio je u rasponu predloženom u metodologiji navedenoj u pritužbi. Nadalje, analiza prosječnih tona i kubičnih metara koje su u Uniji prodali proizvođači izvoznici u uzorku potvrdila je točnost ključa za konverziju na razini od 0,69. Nakon revizije omjer uvoza iz predmetne zemlje neznatno je revidiran prema gore, na 79 %.

(131)

Nakon konačne objave jedan ruski proizvođač izvoznik (Sveza) tvrdio je da upotreba omjera (TARIC/KN) na temelju uvoza nakon pokretanja postupka ne odražava nužno prevladavajuće stanje tijekom cijelog razmatranog razdoblja jer su na razvoj oznake KN mogle utjecati druge vrste šperploče koje nisu bile predmet ispitnog postupka. Društvo Sveza tvrdilo je i da se nakon pokretanja ispitnog postupka uvoz iz Rusije mogao znatno povećati i da je zbog toga uvoz predmetnog proizvoda prije pokretanja postupka mogao biti precijenjen. Grupa Sveza tvrdila je i da bi upotreba ruskih statističkih podataka za utvrđivanje uvoza bila pouzdanija od podataka Eurostata.

(132)

Komisija je smatrala da metodologija koju je upotrijebila omogućuje razumnu i pouzdanu procjenu s obzirom na to da je predmetni proizvod na statističkoj razini bio dio šireg skupa proizvoda od šperploče. Komisija smatra da upotreba ruskih statističkih podataka o izvozu ne bi omogućila veću pouzdanost od podataka Eurostata jer uključuju i druge proizvode osim predmetnog proizvoda. Osim toga, grupa Sveza nije dostavila nikakve dokaze kojima bi potkrijepila tvrdnju da se uvoz drugih vrsta šperploče kao grupe povećao više od uvoza brezovih šperploča. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

4.3.2.   Obujam i tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje

(133)

Primjenom prethodno navedene metodologije Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom obujma uvoza i potrošnje u Uniji.

(134)

Uvoz iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (m3) i tržišni udio

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam uvoza iz Rusije (m3)

710 163

773 521

809 267

812 521

Indeks

100

109

114

114

Tržišni udio

40  %

42  %

44  %

46  %

Indeks

100

103

109

114

Izvor: Eurostat.

(135)

Uvoz iz predmetne zemlje povećao se tijekom razmatranog razdoblja s približno 710 163 kubičnih metara na približno 812 521 kubičnih metara, što je povećanje od 14 %. Tržišni udio tog uvoza povećao se tijekom razmatranog razdoblja s 40 % na 46 %.

4.3.3.   Cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje i sniženje cijena

(136)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju statističkih podataka Eurostata o cijeni u eurima po toni na razini oznake KN. Iako je, kako je prethodno objašnjeno u odjeljku 4.3.1., uvoz predmetnog proizvoda evidentiran zajedno sa širim skupom proizvoda, ta metodologija omogućila je pouzdanu procjenu cijena i njihova kretanja tijekom vremena (jer se velika većina uvoza pod tom oznakom KN odnosila na predmetni proizvod) te je stoga omogućila usporedbu kretanja cijena među različitim zemljama izvoznicama.

(137)

Nakon konačne objave grupa Sveza osporavala je upotrebu statističkih podataka na razini KN-a za utvrđivanje uvoznih cijena s obzirom na to da je predmetni proizvod obuhvaćen oznakom KN koja uključuje i druge vrste šperploče, zbog čega su podaci bili nepouzdani. Nadalje, tvrdilo je da podaci Eurostata nisu u skladu sa stanjem na tržištu i stvarno zabilježenim cijenama na tržištu, što dodatno naglašava nepouzdanost metodologije Komisije.

(138)

Komisija se s tim nije složila. Kako je prethodno objašnjeno, smatrala je da njezina metodologija za procjenu obujma i cijena ruskog uvoza brezovih šperploča omogućuje razumnu i pouzdanu procjenu. Kad je riječ o pouzdanosti cijena Eurostata, u uvodnim izjavama 140. i 141. u nastavku potvrđuje se da su cijene dobivene iz statističkih podataka Eurostata slijedile isto kretanje kao i ponderirane prosječne izvozne cijene ruskih proizvođača izvoznika u uzorku. To je pokazalo da statistički podaci Eurostata ne odstupaju od provjerenih podataka koji se odnose posebno na predmetni proizvod i time potvrđuju pouzdanost podataka za utvrđivanje uvoznih cijena.

(139)

Prosječna cijena uvoza iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/tona)

 

2017

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Rusija

646

681

608

584

Indeks

100

105

94

90

Izvor: Eurostat.

(140)

Prosječne cijene uvoza iz Rusije smanjile su se s 646 EUR po toni 2017. na 584 EUR po toni tijekom razdoblja ispitnog postupka, što je smanjenje od 10 %. Prosječna cijena uvoza povećala se 2018. za 5 % i zatim se u narednim razdobljima smanjila za 14 %.

(141)

Pri upotrebi ponderiranih prosječnih izvoznih cijena koje su prijavili proizvođači izvoznici u uzorku moglo se primijetiti isto kretanje te je tijekom razdoblja ispitnog postupka za predmetni proizvod zabilježena cijena od 434 EUR/m3. Nakon privremene objave UPM je tvrdio da izračuni sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena nisu u skladu sa sudskom praksom Suda jer se temelje na izvoznoj cijeni koja je prilagođena prema članku 2. stavku 9., a slična prilagodba nije izvršena za prodajnu cijenu industrije Unije. Komisija je smatrala da je, s obzirom na to da je samo ograničen postotak (od 4 % do 7 %) ruskog izvoza prodan preko povezanog društva, utjecaj tog pitanja na izračun sniženja cijena marginalan i njime se ne bi promijenila činjenica da su se ruskim uvozom znatno snizile cijene industrije Unije. Nadalje, kad je riječ o izračunima sniženja ciljnih cijena (marža štete), neštetna cijena Unije temeljila se na trošku proizvodnje uvećanom za ciljnu dobit, pa su stoga isključeni svi mogući troškovi povezanih trgovaca u Uniji slično kao u situaciji s ruskim izvozom.

(142)

Nakon privremene objave nekoliko je strana osporilo razvrstavanje koje je provela Komisija radi usporedbe različitih vrsta proizvoda. Točnije, tvrdilo se da je ujednačavanjem površine za svaki list šperploče, odnosno množenjem širine i duljine, zanemaren smjer drvnih vlakana te stoga nije uzet u obzir glavni pokretač troškova i cijena proizvodnje. To je stoga utjecalo na valjanost izračuna sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena.

(143)

Kad je riječ o provođenju razvrstavanja, Komisija je podsjetila, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 95. privremene uredbe, da se brezove šperploče prodaju u širokom rasponu dimenzija i kvalitete te u skladu s posebnim specifikacijama kupaca. Stoga je Komisija, kako je već objašnjeno u uvodnoj izjavi 95. privremene uredbe, kako bi provela odgovarajuću usporedbu proizvoda koje prodaje industrija Unije s ekvivalentnim vrstama proizvoda koje prodaju ruski proizvođači izvoznici, provela usklađivanje razvrstavanjem određenih sličnih vrsta proizvoda, no zadržala je veliku većinu vrsta proizvoda. S obzirom na veliku raznolikost kontrolnih brojeva proizvoda koji su se tek neznatno razlikovali u pogledu dimenzija, debljine i/ili premaza, moguće je razvrstavanje sličnih kontrolnih brojeva proizvoda bez nepotrebnog utjecaja na točnost usporedbe. Ta je metodologija Komisiji omogućila usporedbu kritične mase uvoza s prodajom industrije Unije. Točnije, Komisija je poduzela sljedeće mjere kako bi omogućila odgovarajuću usporedbu predmetnih proizvoda: 1) razvrstane su tri vrste premaza fenolnog filma (F-W-HT kako je opisano u upitniku); 2) razvrstane su dvije vrste nepremazanih površina, ali sličnih kvaliteta (CP i WG) i 3) Komisija je množenjem širine i duljine izračunala površinu za svaki list šperploče. Taj je izračun proveden u kvadratnim milimetrima kako bi se omogućila usporedba sličnih dimenzija koje su drukčije postavljene i/ili drukčije prijavljene. Jedna zainteresirana strana tvrdila je da je razlika u cijeni među različitim vrstama proizvoda razvrstanih zajedno iznosila [od 4 % do 7 %]. Čak i kad bi se prihvatila navodna razlika u cijeni, Komisija tu razliku nije smatrala znatnom. Dapače, pokazalo se da se razvrstavanjem koje je provela Komisija nije spriječila točna usporedba cijena. Komisija je zbog toga smatrala da se razvrstavanjem izvršenim u privremenoj fazi omogućuje razumna i pouzdana usporedba cijena i usporedba ekvivalentnih vrsta proizvoda.

(144)

Nakon privremene objave neke su strane dostavile primjedbe povezane s izračunom marže sniženja cijena kako je navedeno u uvodnoj izjavi 100. privremene uredbe. Nastavno na te primjedbe i neznatne promjene ponderirane prosječne marže sniženja cijena revidirana je marža za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju i sad se kreće od 9,6 % do 18,4 % za uvoz iz predmetne zemlje na tržištu Unije. Prosječno ponderirano sniženje cijena koje je utvrđeno na temelju podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku iznosilo je 12,6 %.

(145)

Nakon konačne objave grupa Sveza tvrdila je da su izračuni sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena pogrešni zbog sljedećih razloga: i. s obzirom na bitnu odsutnost tržišnog natjecanja između vrsta proizvoda podrijetlom iz Rusije i vrsta proizvoda koje proizvodi i prodaje industrija Unije, izračuni nisu bili reprezentativni; ii. grupiranje različitih vrsta proizvoda bilo je pogrešno jer njime nisu uzete u obzir varijacije u dimenzijama, što utječe na cijene zbog, među ostalim, različitih smjerova vlakana; i iii. Komisija pri izračunu nije uzela u obzir troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit povezanih uvoznika.

(146)

Kad je riječ o tržišnom natjecanju, Komisija je, suprotno tvrdnji, utvrdila znatnu razinu podudarnosti između prodaje u Uniji i one u Rusiji. Slično tome, utvrđeno je da brezove šperploče koje prodaju proizvođači iz Unije i Rusije imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te da se i industrija Unije i proizvođači izvoznici natječu u istim sektorima i za iste krajnje korisnike. Kad je riječ o drugoj tvrdnji, Komisija je ostala pri svojem stajalištu, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 143., da su grupiranje nekih vrsta proizvoda i pretvaranje u površinu bili primjereni i nužni kako bi se omogućila razumna usporedba cijena istovjetnih vrsta proizvoda s obzirom na brojne sitne razlike među različitim kontrolnim brojevima proizvoda. Komisija je napomenula i da grupa Sveza nije predložila nijednu drugu alternativnu metodu kojom bi se omogućila odgovarajuća usporedba cijena. U pogledu treće tvrdnje Komisija je ostala pri svojem stajalištu kako je navedeno u uvodnoj izjavi 141. te podsjetila na sljedeće.

(147)

Kad je riječ o izračunu sniženja cijena, Komisija je razmotrila točku u kojoj se uvoz iz Rusije natjecao s proizvodima proizvođača iz Unije na tržištu Unije te je stoga razmotrila kupovnu cijenu prve nepovezane strane jer je ta strana imala mogućnost odabira dobavljača iz industrije Unije ili ruskih dobavljača. U slučaju izvoznih cijena za povezane uvoznike primijenjena je metodologija kako je utvrđena u članku 2. stavku 9. osnovne uredbe. Analognom primjenom članka 2. stavka 9. osnovne uredbe omogućuje se utvrđivanje cijene koja je u potpunosti usporediva s cijenom koja se upotrebljava pri ispitivanju prodaje nepovezanim kupcima i isto tako i s prodajnom cijenom industrije Unije, stoga je opravdano odbiti troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit od preprodajne cijene koju povezani uvoznik naplaćuje nepovezanim kupcima.

(148)

Takav je odbitak bio potreban i kako bi se omogućio točan izračun sniženja ciljnih cijena. Ciljna cijena industrije Unije temeljila se na njezinu trošku proizvodnje uvećanom za ciljnu dobit, pri čemu nije uzeto u obzir jesu li se proizvodi potom u Uniji prodavali povezanim ili nepovezanim kupcima te stoga nije uključivala nikakve troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit povezanih prodajnih subjekata u Uniji.

4.4.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.4.1.   Opće napomene

(149)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 101. do 105. privremene uredbe.

4.4.2.   Makroekonomski pokazatelji

4.4.2.1.   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(150)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 106. do 109. privremene uredbe.

4.4.2.2.   Obujam prodaje i tržišni udio

(151)

Obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi, uzimajući u obzir metodologiju za utvrđivanje uvoza kako je utvrđeno u odjeljku 4.3.1.:

Tablica 4.

Obujam prodaje i tržišni udio

 

2017

2018.

2019.

RIP

Ukupni obujam prodaje na tržištu Unije (m3)

821 341

818 621

757 103

680 243

Indeks

100

100

92

83

Tržišni udio

47  %

44  %

41  %

39  %

Indeks

100

94

88

83

Izvor: podnositelj pritužbe, proizvođači iz Unije u uzorku i Eurostat

(152)

Tijekom cijelog razmatranog razdoblja ukupni obujam prodaje industrije Unije znatno se smanjio, za 17 %. Obujam prodaje industrije Unije ostao je na istoj razini u razdoblju od 2017. do 2018., ali je 2019. zabilježeno smanjenje od 8 % i daljnje smanjenje od 10 % od 2019. do razdoblja ispitnog postupka.

(153)

Tržišni udio industrije Unije na sličan se način smanjio za 17 %, što pokazuje stalan trend opadanja tijekom kojeg se prisutnost industrije Unije na tržištu smanjila s 47 % tržišnog udjela 2017. na 39 % u razdoblju ispitnog postupka.

4.4.2.3.   Rast

(154)

S obzirom na zdravo tržište i stabilnu potrošnju u Uniji prethodno navedeni podaci pokazuju da je industrija Unije zabilježila znatno smanjenje u smislu proizvodnje, obujma prodaje i tržišnog udjela.

4.4.2.4.   Zaposlenost i produktivnost

(155)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 114. do 116. privremene uredbe.

4.4.2.5.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(156)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 117. i 118. privremene uredbe.

4.4.3.   Mikroekonomski pokazatelji

(157)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 119. do 131. privremene uredbe.

4.5.   Zaključak o šteti

(158)

S obzirom na stabilnu potrošnju u Uniji uvoz iz Rusije povećao se tijekom razmatranog razdoblja (+14 %), i to po cijenama koje su bile znatno niže od cijena industrije Unije. To je ruskim proizvođačima izvoznicima omogućilo da dosegnu tržišni udio od 46 % u razdoblju ispitnog postupka (porast u odnosu na 40 % iz 2017.).

(159)

U tim se okolnostima gospodarsko stanje industrije Unije pogoršalo te svi glavni makroekonomski pokazatelji upućuju na negativan trend: proizvodnja (–14 %), prodaja u EU-u (–17 %) i znatno smanjenje tržišnog udjela industrije Unije (s 47 % na 39 %) u razmatranom razdoblju.

(160)

Kako bi odgovorila na pritisak niskih ruskih cijena, industrija Unije pokušala je smanjiti troškove te je provela prilagodbe u pogledu zaposlenosti (–12 %), kako je prikazano u tablici 6. privremene uredbe. Međutim, kao posljedica pritiska dampinškog ruskog uvoza u smislu povećanog obujma i niskih cijena, prodaja u Uniji padala je, a zalihe su se brzo povećavale (+22 %) u razmatranom razdoblju te su 2018. dosegnule najvišu razinu (+41 %), kako je prikazano u tablici 9. privremene uredbe.

(161)

Troškovi proizvodnje industrije Unije u razmatranom su razdoblju znatno porasli (+10 %), kako je prikazano u tablici 7. privremene uredbe, uglavnom zbog velikog povećanja cijena sirovina.

(162)

Troškovi industrije Unije porasli su više od prodajnih cijena s obzirom na pritisak dampinškog uvoza. Slijedom toga, profitabilnost je u razmatranom razdoblju pala, od zdravog stanja (+9,7 %) 2017. do stanja neodrživog gubitka (–2,8 %) tijekom razdoblja ispitnog postupka, kako je prikazano u tablici 10. privremene uredbe.

(163)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

5.   UZROČNOST

5.1.   Učinci dampinškog uvoza

(164)

Nakon privremene objave neke su strane tvrdile da ruski uvoz nije mogao uzrokovati štetu jer posluje u različitim segmentima tržišta.

(165)

Kako je opisano u odjeljku 5.2.7. u nastavku, ispitnim postupkom utvrđeno je da se industrija Unije i proizvođači izvoznici natječu u istim sektorima i opskrbljuju iste krajnje korisnike.

(166)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 138. do 141. privremene uredbe.

5.2.   Učinci drugih čimbenika

5.2.1.   Uvoz iz trećih zemalja

(167)

Kako bi utvrdila obujam uvoza iz trećih zemalja, Komisija je, kako je prethodno objašnjeno u odjeljku 4.3.1., primijenila isti omjer (TARIC/KN) koji je zabilježen nakon pokretanja postupka između obujma uvoza u tonama za cijelu oznaku KN i uvoza predmetnog proizvoda na temelju podataka za oznaku TARIC. Za pretvaranje tona u kubične metre Komisija je upotrijebila ključ za konverziju na razini od 0,69.

(168)

Jedine treće zemlje sa znatnim obujmom uvoza u Uniju bile su Bjelarus i Ukrajina. Za Bjelarus je omjer (TARIC/KN) primijećen nakon pokretanja postupka utvrđen na 39 %, a za Ukrajinu na 61 %.

(169)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju cijene u EUR po toni na razini oznake KN, kako je prethodno objašnjeno u odjeljku 4.3.2.

(170)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvoz iz trećih zemalja

Zemlja

 

2017

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukrajina

Obujam (m3)

67 831

83 465

86 795

88 303

 

Indeks

100

123

128

130

 

Tržišni udio

4  %

4  %

5  %

5  %

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

651

725

641

616

 

Indeks

100

111

98

95

Bjelarus

Obujam (m3)

124 561

141 310

138 307

145 731

 

Indeks

100

113

111

117

 

Tržišni udio

7  %

8  %

8  %

8  %

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

403

481

387

363

 

Indeks

100

119

96

90

Ostale treće zemlje (22)

Obujam (m3)

31 760

38 267

38 097

35 520

 

Indeks

100

120

120

112

 

Tržišni udio

2  %

2  %

2  %

2  %

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

566

576

565

561

 

Indeks

100

102

100

99

Ukupno sve treće zemlje osim Rusije

Obujam (m3)

224 153

263 043

263 199

269 555

 

Indeks

100

117

117

120

 

Tržišni udio

13  %

14  %

14  %

15  %

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

537

574

535

520

 

Indeks

100

107

100

97

Izvor: Eurostat.

(171)

U usporedbi s Rusijom Bjelarus i Ukrajina imali su ograničenu prisutnost na tržištu Unije. U razmatranom razdoblju njihovi su tržišni udjeli ostali relativno stabilni, s minimalnim povećanjem od jednog postotnog boda u razmatranom razdoblju, na razini od 8 %, odnosno 5 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Sve ostale treće zemlje neznatno su povećale svoju prisutnost, ali njihov je tržišni udio ostao nizak, i to na 2 %. Ukupni tržišni udio uvoza iz svih trećih zemalja osim Rusije povećao se za 1 % u razdoblju od 2017. do 2018. te za 1 % od 2019. do razdoblja ispitnog postupka, pri čemu je dosegao razinu od 15 %.

(172)

U smislu cijena, tijekom razmatranog razdoblja Ukrajina je proizvode prodavala po cijenama neznatno višima od Rusije, a Bjelarus po nižim cijenama. Kao razlog nižih cijena iz Bjelarusa i uvoznici i podnositelji pritužbe naveli su ograničenu tehnologiju te zemlje, zbog koje je moguća samo proizvodnja vrlo specifične i jeftinije vrste proizvoda. Za razliku od Bjelarusa uvoz iz Rusije odnosio se na veći izbor proizvoda te na brezove šperploče više kvalitete, zbog čega taj uvoz ima više prosječne cijene.

(173)

Na toj je osnovi Komisija zaključila da utjecaj uvoza iz ostalih zemalja nije umanjio uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog ruskog uvoza i materijalne štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije.

(174)

Nakon konačne objave grupa Sveza tvrdila je da Komisija nije vodila računa o činjenici da se obujam uvoza iz Bjelarusa i Ukrajine povećao i da se odvijao po nižim cijenama (nakon prilagodbe za carinu) u odnosu na ruski izvoz u Uniju, što je pridonijelo šteti. Komisija nije uzela u obzir te elemente te je time počinila očitu pogrešku u analizi uvoza iz trećih zemalja. Osim toga, Vlada Ruske Federacije („ruska vlada”) tvrdila je da Komisija nije pravilno procijenila utjecaj uvoza iz trećih zemalja na industriju Unije.

(175)

Komisija je odbacila tu tvrdnju. Kao prvo, kad je riječ o ukrajinskom uvozu, podsjetila je da su se uvozne cijene temeljile na podacima Eurostata na razini CIF, dakle prije primjene ikakvih carinskih pristojbi. Stoga je Komisija potvrdila da su cijene iz Ukrajine bile više od ruskih uvoznih cijena. U svakom slučaju, usporedi li Komisija uvoz iz Rusije i Ukrajine nakon carinske pristojbe (primijenjeno samo na ruski uvoz), cijene iz obiju zemalja bile bi u istom rasponu. S obzirom na njegov ograničeni obujam i tržišni udio, uvoz iz Ukrajine nije umanjio uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog ruskog uvoza i materijalne štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije.

(176)

Drugo, obujmi iz Ukrajine i Bjelarusa povećali su se, ali s relativno male početne točke te je njihov utjecaj na tržište Unije bio neznatan jer su se njihovi tržišni udjeli povećali za samo jedan postotni bod, dok je ruski uvoz povećao svoj tržišni udio sa šest postotnih bodova. Komisija je stoga potvrdila svoj privremeni nalaz da uvoz iz ostalih zemalja nije oslabio uzročno-posljedičnu vezu.

(177)

Naposljetku, Komisija je podsjetila da uvoz iz trećih zemalja osim Ukrajine i Bjelarusa čini samo oko 2 % tržišta Unije i da je tijekom razmatranog razdoblja ostao na toj razini. Slično tome, razina cijena ostala je stabilna tijekom razmatranog razdoblja. Stoga se nije smatralo da bi taj uvoz mogao uzrokovati štetu industriji Unije. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

5.2.2.   Izvozni rezultati industrije Unije

(178)

Nakon privremene objave jedan proizvođač izvoznik, grupa Sveza, tvrdio je da su pozitivni izvozni rezultati industrije Unije pridonijeli šteti jer je povećanje izvozne prodaje navodno išlo na štetu domaće prodaje. Nakon konačne objave i ruska je vlada tvrdila da su izvozni rezultati industrije Unije (povećani izvoz po niskim cijenama) bili uzrok štete.

(179)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka industrija Unije imala je dovoljne proizvodne kapacitete za pokrivanje povećanja izvozne prodaje. Isto se odnosilo na proizvođače iz Unije u uzorku. Nadalje, povećanje obujma izvoza činilo je samo mali dio smanjenja od 17 % obujma domaće prodaje, kako je prikazano u prethodnoj tablici 4. Zbog toga povećanje izvoza industrije Unije ne pridonosi šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(180)

Nakon privremene objave proizvođač izvoznik UPM primijetio je da se analiza izvoznih rezultata u privremenoj uredbi oslanjala na podatke za proizvođače Unije u uzorku, koji su pokazali povećanje, suprotno izvoznim rezultatima za industriju Unije u cjelini prema procjeni podnositelja pritužbe, koji su pokazali smanjenje.

(181)

Podaci za izvoz za cijelu industriju Unije koje je dostavio podnositelj pritužbe pokazali su smanjenje od 4 % tijekom razmatranog razdoblja. Dok se obujam izvoza smanjio za 12 % od 2017. do 2019., obujam izvoza povećao se za 8 % od 2019. do razdoblja ispitnog postupka, što je dovelo do povećanja izvoza u postotku njegove ukupne prodaje. U skladu s tim, izvozni rezultati cijele industrije Unije nisu mogli pridonijeti šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(182)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 150. do 152. privremene uredbe.

5.2.3.   Nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju s obzirom na pristup glavnoj sirovini

(183)

Nakon privremene objave neke su strane tvrdile da industrija Unije trpi štetu zbog ograničene dostupnosti glavne sirovine, tj. brezovih trupaca, što bi mogao biti uzrok manjeg obujma proizvodnje, povećanja troškova i stoga i uzrok štete.

(184)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 154. privremene uredbe, pristup glavnoj sirovini (brezovi trupci) ne pruža objašnjenje za štetu jer su proizvođači iz Unije imali dostatne mogućnosti opskrbe brezovim trupcima. Iz tablice 9. privremene uredbe vidljivo je da su se zalihe proizvođača iz Unije u uzorku povećale za 22 % u razmatranom razdoblju, odnosno točnije za 6 % od 2019. do razdoblja ispitnog postupka. Kretanje zaliha ukazalo je na to da problem nije ležao u proizvodnji, već u komercijalizaciji. Stoga se smanjenje proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja nije moglo objasniti dostupnošću drvne sirovine.

(185)

Ispitnim postupkom utvrdilo se i da cijena sirovina nije umanjila uzročno-posljedičnu vezu. Dapače, problem je bio u ograničenoj sposobnosti industrije Unije da podigne cijene u istoj mjeri u kojoj rastu troškovi zbog pritiska koji vrši dampinški uvoz iz Rusije, s obzirom na obujam i na cijene. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 155. privremene uredbe, to se posebno moglo primijetiti u tome što se od 2019. do razdoblja ispitnog postupka trošak proizvodnje industrije Unije smanjio, ali to nije dovelo do povećanja profitabilnosti. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje.

5.2.4.   Samoprouzročena šteta

(186)

Nakon konačne objave ruska vlada tvrdila je da je uzrok štete bilo proširenje kapaciteta radi prilagodbe povećanoj proizvodnji, koja nije ostvarena.

(187)

Suprotno toj tvrdnji, Komisija je utvrdila da su se godišnja ulaganja, kako je prikazano u tablici 10. i objašnjeno u uvodnoj izjavi 130. privremene uredbe, smanjila tijekom razmatranog razdoblja za 1 %. Slično tome, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 108. privremene uredbe, proizvodni kapacitet Unije smanjen je za ukupno 3 % tijekom razmatranog razdoblja.

(188)

Komisija je stoga zaključila da je tvrdnja da su ulaganja u kapacitet za proširenje bila izvor štete neutemeljena, kako je utvrđeno i u uvodnim izjavama od 156. do 157. privremene uredbe.

5.2.5.   Štrajkovi u Finskoj

(189)

Nakon privremene objave nekoliko je zainteresiranih strana tvrdilo da su štrajkovi u Finskoj negativno utjecali na industriju Unije, što je dovelo do manjeg obujma proizvodnje i posljedično manjeg obujma prodaje. Štrajkovi su navodno uzrokovali povećanje troškova, što je dovelo do manje profitabilnosti.

(190)

Povećanje zaliha, kako je prikazano u tablici 9. privremene uredbe, pokazalo je da problemi nisu bili u proizvodnji. Kad je riječ o povećanju troškova, suprotno navodima, u tablici 7. privremene uredbe prikazano je smanjenje troškova tijekom razdoblja štrajkova. Stoga je Komisija zaključila da štrajkovi tvornica u Finskoj nisu pridonijeli šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

5.2.6.   Učinci pandemije bolesti COVID-19

(191)

Nakon privremene objave neke su strane tvrdile da su mjere ograničenja kretanja koje su uvedene kao posljedica pandemije bolesti COVID-19 mogle dovesti do prekida proizvodnje, što je moglo utjecati na obujam proizvodnje, zapošljavanje i troškove. Nakon konačne objave i ruska je vlada tvrdila da je pandemija bolesti COVID-19 glavni razlog štetnog stanja industrije Unije.

(192)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 128., kretanja zaliha i troškova bila su u proturječju s navodima. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 nije negativno utjecala na obujam proizvodnje i zapošljavanje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Komisija je stoga odbacila te tvrdnje i zaključila da učinci bolesti COVID-19 nisu umanjili uzročno-posljedičnu vezu.

5.2.7.   Usporedivost proizvoda

(193)

Nakon privremene objave neke su strane tvrdile da brezove šperploče koje proizvodi ruska industrija nisu konkurencija šperpločama koje proizvodi industrija Unije jer su proizvodi tih industrija navodno različite kvalitete i namijenjeni su različitim segmentima, stoga ruski uvoz nije bio uzrok štete.

(194)

Međutim, Komisija je usporedila tisuće različitih vrsta proizvoda od šperploče i utvrdila znatnu razinu podudarnosti (više od 68 %) između prodaje u Uniji i ruskih uvoznih proizvoda. Nadalje, ispitnim postupkom utvrđeno je da nisu samo uvezeni i slični proizvodi Unije imali ista osnovna fizička i tehnička svojstva, već i da se i industrija Unije i proizvođači izvoznici natječu u istim sektorima i za iste krajnje korisnike. Komisija je stoga zaključila da navodna odsutnost usporedivosti proizvoda i tržišnog natjecanja nije umanjila uzročno-posljedičnu vezu.

(195)

Nakon konačne objave grupa Sveza ustrajala je na tvrdnji o bitnoj odsutnosti usporedivosti proizvoda, a time i tržišnog natjecanja koje se mora uzeti u obzir u analizi uzročnosti. Nadalje, tvrdio je da je Komisijin argument da usporedivost proizvoda nije problem u svrhu uzročnosti manjkav i da nije u skladu s pravilima WTO-a. I ruska je vlada tvrdila da Komisija nije dostatno analizirala usporedivost proizvoda i tržišno natjecanje među vrstama proizvoda s različitim obilježjima.

(196)

Komisija se nije složila s tvrdnjom da nije razmotrila usporedivost proizvoda u svrhu uzročnosti te ju je smatrala pogrešnim tumačenjem njezinih nalaza. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 194., Komisija je, suprotno tvrdnji proizvođača izvoznika, utvrdila da su, s obzirom na znatnu razinu podudaranja proizvoda i tržišnog natjecanja u istim sektorima i za iste korisnike, postojali i usporedivost proizvoda i tržišno natjecanje. Stoga je tvrdnja o odsutnosti usporedivosti proizvoda i tržišnog natjecanja neosnovana i nije mogla umanjiti uzročno-posljedičnu vezu.

(197)

Drugi proizvođač izvoznik (SPM) također se pozvao na navodnu odsutnost usporedivosti proizvoda i tržišnog natjecanja te je zatražio da se vrste proizvoda koje industrija Unije ne proizvodi isključe iz opsega proizvoda.

(198)

Komisija je odbacila tu tvrdnju iz razloga navedenih u prethodnoj uvodnoj izjavi 196. Nadalje, Komisija je podsjetila da je, kako je opisano u uvodnoj izjavi 143., razvrstala slične vrste proizvoda za potrebe osiguravanja poštene usporedbe cijena, na temelju reprezentativnog obujma, između ruskog uvoza i proizvoda koji prodaje industrija Unije.

(199)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 162. do 163. privremene uredbe.

(200)

Nakon konačne objave grupa Sveza tvrdila je da Komisija nije uzela u obzir informacije o podacima nakon RIP-a, što je, prema njezinu mišljenju, pokazalo da ruski uvoz nije mogao prouzročiti štetu industriji Unije. Konkretno, društvo se pozvalo na određene izjave podnositelja pritužbe da nije mogao prenijeti globalna povećanja cijena zbog dogovorenih ugovora i da u razdoblju nakon RIP-a nije bilo sniženja cijena ni sniženja ciljnih cijena. Umjesto toga, dugoročni ugovori i razlike u cijenama sirovina bili su izvor navodne štete.

(201)

Isto tako, društvo SPM tvrdilo je da Komisija u procjeni štete i uzročnosti nije na odgovarajući način uzela u obzir razvoj događaja nakon RIP-a, što je prema SPM-u uvjet kada su kretanja nakon RIP-a očita, neosporna i trajna.

(202)

Komisija je u svojoj analizi štete i uzročnosti uzela u obzir stanje utvrđeno tijekom RIP-a. Komisija je podsjetila da se, kako je predviđeno člankom 6. stavkom 1. osnovne uredbe, informacije koje se odnose na razdoblje nakon razdoblja ispitnog postupka obično ne uzimaju u obzir. Nadalje, smatrala je da je stanje nakon RIP-a privremeno i da je proizašlo iz neočekivanog i brzog oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19. Stoga se nije smatralo da su te privremene okolnosti takve prirode da bi zbog njih predloženo uvođenje konačnih antidampinških pristojbi bilo neprimjereno, čak i s obzirom na razvoj događaja nakon RIP-a. Ipak, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 16., Komisija će analizirati stanje nakon RIP-a u kontekstu moguće suspenzije pristojbi zbog privremene promjene tržišnih uvjeta. Ta će se analiza pravodobno provesti i zaključiti u zasebnoj odluci.

5.3.   Zaključak o uzročnosti

(203)

Na temelju prethodno navedenog i u nedostatku daljnjih primjedbi Komisija je zaključila da nijedan od čimbenika, analiziranih pojedinačno ili zajedno, ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije na način da takva veza više ne bi bila stvarna i bitna, čime je potvrđen zaključak iz uvodnih izjava od 164. do 166. privremene uredbe.

6.   RAZINA MJERA

6.1.   Marža štete

(204)

Tvrdnje društva UPM i grupe Sveza koje se odnose na prilagodbe prema članku 2. stavku 9. osnovne uredbe u izračunima sniženja cijena primjenjuju se i na izračun razine uklanjanja štete. Komisija je odbacila te zahtjeve kako je navedeno u prethodnom odjeljku 4.3.3.

(205)

Nakon konačne objave grupa Sveza tvrdila je i da je Komisija pogrešno izračunala maržu štete jer nije odbila štetne učinke drugih čimbenika. Prema mišljenju grupe Sveza, Komisija mora osigurati da iznos uvedene antidampinške pristojbe (ako postoji) ne prelazi iznos potreban za suzbijanje štetnih učinaka dampinškog uvoza, tako što će među ostalim povesti računa da se iznosom antidampinške pristojbe ne uzmu u obzir štetni učinci drugih čimbenika osim tog uvoza. Stoga Komisija mora prilagoditi maržu štete kako bi isključila štetu prouzročenu drugim čimbenicima osim ruskog uvoza.

(206)

Kao prvo, Komisija je podsjetila da se antidampinška pristojba temeljila na utvrđenoj dampinškoj marži. Stoga uvedena pristojba ne prelazi ono što je potrebno za suzbijanje štetnih učinaka dampinškog uvoza, neovisno o činjenici da je utvrđena marža štete znatno viša od dampinške marže. U tom je pogledu Komisija podsjetila i da je, kako je opisano u prethodnom odjeljku 5.2., ispitala nekoliko drugih čimbenika koji su mogli pridonijeti šteti i utvrdila da nijedan od tih čimbenika, pojedinačno ili zajedno, nije mogao umanjiti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i pretrpljene štete. Konačno, marža štete mora se utvrditi u skladu s odredbama članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe. Stoga je Komisija utvrdila ciljnu cijenu i razinu profitabilnosti uzimajući u obzir navedene čimbenike.

(207)

Kao što je predviđeno člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom osnovne uredbe i s obzirom na to da Komisija nije evidentirala uvoz tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, analizirala je kretanje obujma uvoza kako bi utvrdila je li došlo do daljnjeg znatnog porasta uvoza koji je predmet ispitnog postupka u razdoblju prethodnog objavljivanja i stoga odražava dodatnu štetu nastalu takvim povećanjem pri određivanju marže štete.

(208)

Na temelju podataka iz baze podataka Surveillance 2 obujam uvoza iz Rusije u razdoblju od četiri tjedna prethodnog objavljivanja bio je 98,6 % veći od prosječnog obujma uvoza u razdoblju ispitnog postupka od četiri tjedna. Na temelju toga Komisija je zaključila da je tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja došlo do znatnog povećanja uvoza koji je predmet ispitnog postupka.

(209)

Kako bi uzela u obzir dodatnu štetu prouzročenu povećanjem uvoza, Komisija je odlučila prilagoditi razinu uklanjanja štete na temelju rasta obujma uvoza, što se smatra relevantnim ponderiranim faktorom na temelju teksta članka 9. stavka 4. osnovne uredbe. Stoga je izračunala faktor množenja utvrđen dijeljenjem zbroja obujma uvoza tijekom četiri tjedna razdoblja prethodnog objavljivanja od 85 449 tona i 52 tjedna RIP-a s obujmom uvoza u RIP-u ekstrapoliranim na 56 tjedana. Dobiveni rezultat od 1,02 odražava dodatnu štetu uzrokovanu daljnjim povećanjem uvoza. Marža štete stoga je pomnožena tim faktorom. Stoga je konačna razina uklanjanja štete sljedeća:

Zemlja

Društvo

Marža štete

Rusija

Zheshartsky LРK LLC

58,3  %

Grupa Sveza

32,2  %

Syktyvkar Plywood Mill

43,8  %

Ostala društva koja surađuju

39,9  %

Sva ostala društva

58,3  %

(210)

Nakon konačne objave grupa Sveza tvrdila je da Komisija nema pravo izvršiti prilagodbu marže štete u skladu s člankom 9. stavkom 4. Kao prvo, tvrdilo je da je Komisija upotrijebila dva različita izvora podataka (bazu podataka Surveillance 2 i Eurostat) kako bi utvrdila postojanje znatnog povećanja uvoza. Izračun se temeljio na upotrebi jednog izvora za utvrđivanje uvoza tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja i drugog izvora zajedno s navodno nepouzdanom metodom za utvrđivanje obujma uvoza tijekom RIP-a. Stoga se nalaz o znatnom povećanju uvoza nije temeljio na objektivnom ispitivanju pozitivnih dokaza. Osim toga, grupa Sveza tvrdila je da uvoz tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja nije snižavao cijene ni snižavao ciljne cijene u Uniji te da stoga taj uvoz nije mogao prouzročiti dodatnu štetu.

(211)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 207., obujam uvoza, a ne cijene, bio je odlučujući faktor kako bi se utvrdilo je li povećanje uvoza prouzročilo dodatnu štetu. Naime, člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom osnovne uredbe od Komisije se zahtijeva da uvaži dodatnu štetu proizašlu iz daljnjeg bitnog povećanja uvoza podložnog ispitnom postupku ako u razdoblju prethodnog objavljivanja nije bilo evidentiranja uvoza. Budući da je porast uvoza iz Rusije tijekom tog razdoblja objektivno bio vrlo velik, Komisija je u skladu s tom odredbom prilagodila marže štete jer tekst tog članka glasi „uvažava”. Kad je riječ o upotrebi različitih izvora podataka, Komisija je podsjetila da se analiza temeljila na zajedničkom izvoru, odnosno informacijama koje su prikupile carinske uprave, bez obzira na bazu podataka koja sadržava te informacije. Komisija je podsjetila i na to da, iako se u obje baze podataka, Eurostat i Surveillance 2, unose isti podaci, samo se u okviru baze podataka Surveillance 2 pružaju podaci na razini dnevnih podataka potrebnih za tu analizu. U pogledu pouzdanosti podataka Eurostata i metodologije za utvrđivanje obujma uvoza tijekom RIP-a, Komisija je potvrdila svoje stajalište kako je navedeno u odjeljku 4.3. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(212)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 168. do 177. privremene uredbe, kako su izmijenjeni u prethodnoj tablici.

7.   INTERES UNIJE

7.1.   Interes industrije Unije

(213)

Nakon privremene objave proizvođač izvoznik koji nije uključen u uzorak, Segezha, tvrdio je da bi uvođenje mjera bilo na štetu proizvođača iz Unije zbog rizika od odmazde Vlade Rusije, u kombinaciji s vjerojatnim ograničenjima izvoza sirovina. Komisija nije imala na raspolaganju nikakve dokaze koji bi ukazivali na bilo kakvu namjeru odmazde Vlade Rusije izazvanu tim postupkom, pa je tu tvrdnju smatrala neutemeljenom.

(214)

Nakon konačne objave grupa Sveza tvrdila je da nije vjerojatno da će antidampinške mjere donijeti ikakvu konkretnu korist industriji Unije jer bi zbog nedostatka proizvodnog kapaciteta Unije za opskrbu potražnje u Uniji došlo do nastavka uvoza iz Rusije, kako je zabilježeno nakon uvođenja mjera. Komisija je podsjetila da cilj mjera nije blokiranje uvoza iz Rusije, već uspostava ravnopravnih uvjeta kojima se omogućuje nastavak nabave brezovih šperploča iz Rusije, ali po poštenim cijenama.

(215)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 179. do 182. privremene uredbe.

7.2.   Interes nepovezanih uvoznika

(216)

Nakon privremene objave nekoliko je uvoznika tvrdilo da bi uvođenje antidampinških pristojbi povećalo materijalne troškove za njih i njihove kupce. Te bi dodatne troškove bilo teško pokriti i stoga bi oni ugrozili njihovu profitabilnost i konkurentnost. Nakon konačne objave društvo Birch Plywood Alliance tvrdilo je i da bi mjere negativno utjecale na uvoznike i korisnike.

(217)

Kad je riječ o gospodarskim posljedicama za uvoznike, kako je opisano u uvodnoj izjavi 185. privremene uredbe, ispitnim postupkom pokazalo se da su uvoznici u uzorku poslovali profitabilno, s prosječnom ponderiranom dobiti od 4,7 % i s različitim udjelima brezove šperploče u portfelju proizvoda.

(218)

Primjedbe na interes uvoznika nakon privremene objave koja se odnosila na nedostatak kapaciteta industrije Unije bile su iste kao i primjedbe korisnika te se razmatraju u odjeljku 7.3. u nastavku.

(219)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu interesa nepovezanih uvoznika, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 189. do 190. privremene uredbe.

7.3.   Interes korisnikâ

(220)

Nakon privremene objave neke su strane tvrdile da antidampinške pristojbe ugrožavaju profitabilnost i konkurentnost korisnikâ. Tvrdilo se i da se procjena interesa korisnika u privremenoj uredbi temeljila na studiji koju je naručio podnositelj pritužbe i da Komisija nije uzela u obzir podatke koje su uvoznici i korisnici dostavili u upitnicima.

(221)

Kad je riječ o upotrebi podataka dostavljenih za zainteresirane strane, Komisija je podsjetila da je procjena interesa Unije, uključujući interese korisnika, izvršena na temelju dostupnih informacija, uključujući upitnike uvoznika i korisnika, kao i informacija koje su dostavile zainteresirane strane. Kad je riječ o učinku na korisnike, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 194. privremene uredbe, uvođenje mjera vjerojatno će imati različite učinke na različite korisnike, ovisno o udjelu troškova za brezove šperploče u ukupnim troškovima u tom sektoru i o mogućnosti prenošenja troškova na potrošače na silaznom tržištu. Na temelju objašnjenja iznesenih u uvodnim izjavama 194. i 195. privremene uredbe Komisija je utvrdila da svaki negativan učinak mjera na korisnike ne premašuje pozitivan učinak mjera na proizvođače iz Unije.

(222)

Nakon privremene objave neke su strane tvrdile da proizvođači iz Unije odbijaju opskrbljivati određene kupce ili isporučivati određene proizvode.

(223)

Nakon konačne objave društvo Birch Plywood Alliance i grupa Sveza tvrdili su da nedostatak dovoljne opskrbe proizvođača iz Unije nije običan ili privremen, već strukturan te da proizvođači iz Unije odbijaju opskrbljivati određene kupce ili proizvode.

(224)

Komisija je podsjetila da industrija Unije nema obvezu u potpunosti zadovoljiti potražnju Unije. Naime, kako je prikazano u tablicama 1. i 4. privremene uredbe, industrija Unije nema kapacitet za pokrivanje ukupne potrošnje u Uniji. Stoga neizbježno postoje neki kupci koje industrija Unije ne opskrbljuje izravno. Međutim, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 186. privremene uredbe, svrha mjera nije zaustaviti ruski uvoz, nego omogućiti da se brezove šperploče i dalje dobavljaju iz Rusije po poštenim cijenama, kao što je bio slučaj i nakon uvođenja privremenih pristojbi.

(225)

Osim toga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 187. privremene uredbe, industrija Unije razvila je široku mrežu trgovaca na malo i tako uspjela dosegnuti male kupce koji nemaju mogućnost kupnje cijelih kontejnera. Nadalje, kako je prethodno navedeno, svaki potrošač može nastaviti dobavljati i od ruskih proizvođača i iz ostalih trećih zemalja, kao što su Ukrajina i Bjelarus.

(226)

Nakon privremene objave korisnik brezovih šperploča Blomberger Holzindustrie GmbH tvrdio je da bi moglo biti negativnih utjecaja na njegovo poslovanje jer posluje u okviru dugoročnih ugovora koji se ne mogu promijeniti u kratkom roku. Međutim, na datum pokretanja postupka sve poznate zainteresirane strane obaviještene su o početku postupka. Obavijest o pokretanju postupka, objavljena u službenom listu, sadržavala je detaljan raspored ispitnog postupka. Otvorena verzija pritužbe koja je sadržavala informacije o navodnim razinama dampinga također je bila dostupna od početka postupka. Isto tako, sve zainteresirane strane primile su dokumente u svrhu prethodnog objavljivanja s očekivanom razinom pristojbi četiri tjedna prije njihove primjene. Zbog toga je Komisija zaključila da je zainteresiranim stranama na vrijeme stavljeno na raspolaganje dovoljno informacija o učinku koji bi mogao proizaći iz ispitnog postupka.

(227)

Nakon privremene objave brojni korisnici i druge zainteresirane strane tvrdili su da će mjere imati znatan učinak na financijsko stanje korisnika. Tvrdilo se da je stanje posebno pogoršano kretanjem tržišta nakon razdoblja ispitnog postupka, naime znatnim povećanjem cijena, kao i cijena prijevoza, što je korisnike prisilio da plaćaju mnogo višu cijenu za predmetni proizvod u odnosu na razdoblje ispitnog postupka. Zainteresirane strane tvrdile su da korisnici ne mogu nastaviti prenositi povećanje cijena proizašlo iz pristojbi u stanju na tržištu nakon razdoblja ispitnog postupka na krajnje kupce, te da stoga analiza učinka na korisnike i uvoznike u privremenoj fazi nije vrijedila zbog promjene nakon razdoblja ispitnog postupka. U tom kontekstu neke su strane od Komisije zatražile da procijeni dostupne podatke nakon razdoblja ispitnog postupka radi bolje procjene interesa Unije.

(228)

Komisija je podsjetila da je ispitni postupak o dampingu i šteti obuhvatio razdoblje od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020. Ispitivanje kretanja koja su važna za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka. Stoga se nalazi ovog ispitnog postupka temelje na podacima koji se odnose na prethodno spomenuto razdoblje. U tom smislu Komisija je smatrala da se očekivalo da će navodno abnormalno visoke cijene predmetnog proizvoda i povećanje prijevoza nakon razdoblja ispitnog postupka biti privremeni kao odgovor na globalni oporavak gospodarstva i porast potražnje nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19. To je potvrđeno prognozama Svjetske banke (23). U skladu s tim, informacije koje su na raspolaganju Komisiji o promjenama nakon razdoblja ispitnog postupka nisu dovele do promjene zaključaka kako je prethodno navedeno i kako je navedeno u privremenoj uredbi.

(229)

Iako se činilo da je općeprihvaćeno da će se cijene u određenom trenutku stabilizirati, Komisiji je bilo teško odrediti na kojoj će razini i koliko dugo trajati stanje velike potražnje i visokih cijena. U svakom slučaju, Komisija je iznimno zatražila podatke o razdoblju nakon ispitnog postupka, osobito o obujmu proizvodnje, obujmu prodaje, prodajnim cijenama i profitabilnosti proizvođačâ iz Unije, te je prikupila mišljenja zainteresiranih strana kako bi se dodatno procijenio učinak nedavnih kretanja na tržištu na interes Unije u dogledno vrijeme.

7.4.   Interes dobavljačâ

(230)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila zaključke iz uvodnih izjava od 197. do 200. privremene uredbe.

7.5.   Ostale zainteresirane strane: ostali proizvođači šperploča, interesi zaštite okoliša

(231)

Nakon privremene objave iznesena je tvrdnja da je Komisija pridavala važnost nepotkrijepljenim argumentima udruženja u sektoru šperploča od drugih vrsta drva. Slično se tvrdilo da argument prema kojem bi „više cijene” breze „privukle potražnju koja je tradicionalno bila usmjerena na druge vrste drva” nije logičan. Komisija je primijetila da je argument u uvodnoj izjavi 201. privremene uredbe upućivao na to da su određene promjene u potražnji za drugim vrstama šperploče izazvane sniženjem cijena brezovih šperploča u odnosu na cijene šperploča od drugih vrsta drva. Nadalje, u privremenoj uredbi Komisija je uzela u obzir argumente koje su dostavila udruženja u sektoru šperploča od drugih vrsta drva, ali nije im pridala posebnu važnost jer u svakom slučaju ti argumenti ne bi promijenili zaključak da bi mjere imale pozitivan učinak na proizvođače iz Unije.

(232)

Nakon privremene objave proizvođač izvoznik Segezha tvrdio je da bi uvođenje mjera bilo u suprotnosti s europskim zelenim planom jer bi one dovele do povećanja istjecanja ugljika. Međutim, ta je tvrdnja već obuhvaćena uvodnom izjavom 202. privremene uredbe. U nedostatku dodatnih informacija kojima bi se potkrijepio taj argument Komisija je potvrdila svoj zaključak iz privremene uredbe.

(233)

Nakon konačne objave grupa Sveza tvrdila je da ravnoteža interesa koja se zahtijeva u okviru procjene interesa Unije nije prevagnula u korist proizvođačâ iz Unije. Prema tvrdnjama društva Sveza, ne očekuje se da će proizvođači iz Unije imati znatnu korist od uvođenja mjera, bilo u smislu obujma ili cijene. Osim toga, oni i dalje ne mogu opskrbljivati većinu korisnika, u kontekstu pogoršanom nestašicama i rastućim cijenama. Naprotiv, korisnici bi u tom kontekstu morali podnijeti dodatno troškovno opterećenje jer nemaju izbora nego nastaviti nabavljati iz Rusije, po cijenama koje navodno ne snižavaju cijene ili ne snižavaju ciljne cijene proizvođača iz Unije.

(234)

Komisija je podsjetila da se za ispitivanje interesa Unije u skladu s člankom 21. osnovne uredbe posebna pozornost posvećuje potrebi za uklanjanjem učinaka štetnog dampinga kojima se narušava trgovina i ponovnom uspostavljanju učinkovitog tržišnog natjecanja, dok se mjere, kako su utvrđene na temelju utvrđenog dampinga i štete, ne mogu primjenjivati ako Komisija na temelju svih dostavljenih informacija može jasno zaključiti da primjena takvih mjera nije u interesu Unije.

(235)

Iz toga slijedi da se odvagivanjem različitih interesa mora poslati jasan signal protiv uvođenja mjera kako se one ne bi primjenjivale. Suprotno onome što je predložila grupa Sveza, nije dovoljno da se testom ravnoteže „ne prevagne u korist” uvođenju mjera. U svakom slučaju, kako je objašnjeno u prethodnim uvodnim izjavama, Komisija je detaljno analizirala različite interese i učinak uvođenja mjera te je utvrdila da, uzevši sve u obzir, uvođenje mjera očito ne bi bilo protivno interesu Unije. Tvrdnja je stoga odbačena.

7.6.   Zaključak o interesu Unije

(236)

S obzirom na prethodno navedeno i kako je opisano u uvodnoj izjavi 202., stanje nakon RIP-a smatra se privremenim. U svakom slučaju, analiza podataka u razdoblju nakon RIP-a pokazala je da se stanje industrije Unije, kako je zaključeno u odjeljku 4.5., nije znatno promijenilo. Pokazala je i da se uvoz iz Rusije na tržište Unije nastavio nakon uvođenja privremenih mjera, kao odgovor na potražnju Unije. Stoga je Komisija smatrala da uvođenje konačnih mjera očito ne bi bilo protivno interesu Unije u skladu s člankom 21. Stoga je Komisija potvrdila zaključke utvrđene u uvodnoj izjavi 204. privremene uredbe.

8.   KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE

(237)

Nakon privremene objave neke su strane tvrdile da bi mjere, ako se uvedu, trebale biti uvedene u obliku minimalne uvozne cijene jer bi se time uravnotežili interesi različitih strana, spriječila nestašica predmetnog proizvoda i zaštitilo tržišno natjecanje. Slično se tvrdilo da bi u okviru minimalne uvozne cijene u obzir trebalo uzeti razliku u cijeni između šperploča kvadratnog i pravokutnog oblika.

(238)

Komisija je smatrala da s obzirom na to da se predmetni proizvod proizvodi i prodaje u mnogim vrstama proizvoda, uvođenje mjera u obliku minimalne uvozne cijene nije izvedivo niti bi točno odražavalo razinu dampinga.

8.1.   Konačne mjere

(239)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere kako bi se spriječilo nanošenje daljnje štete industriji Unije dampinškim uvozom predmetnog proizvoda.

(240)

Na temelju prethodno navedenog, stope pristojbi koje će se uvesti određene su kako slijedi:

Društvo

Konačna antidampinška pristojba

Zheshartsky LРK LLC

15,80  %

Grupa Sveza

14,40  %

Syktyvkar Plywood Mill

15,72  %

Ostala društva koja surađuju

14,85  %

Sva ostala društva

15,80  %

(241)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga se one temelje na stanju utvrđenom tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Te se stope pristojbi primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(242)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (24). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(243)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(244)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica moraju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u izjavi te kako bi se osiguralo da je daljnja primjena niže stope pristojbe opravdana, u skladu s carinskim propisima. Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za „sva ostala društva” trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

8.2.   Konačna naplata privremenih pristojbi

(245)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete nanesene industriji Unije, iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom uvedenom na temelju privremene uredbe trebali bi se konačno naplatiti do razine utvrđene u okviru ove Uredbe.

(246)

Budući da su stope konačne pristojbe niže od stopa privremene pristojbe, trebalo bi osloboditi osigurane iznose koji premašuju konačne stope antidampinške pristojbe.

9.   Ponude za preuzimanje obveze

(247)

Nakon konačne objave u roku navedenom u članku 8. stavku 2. osnovne uredbe dva ruska proizvođača izvoznika dostavila su ponude za preuzimanje obveze u pogledu cijena, i to SPM i UPG.

(248)

Prema članku 8. osnovne uredbe ponuda za preuzimanje obveze u pogledu cijena mora ukloniti štetni učinak dampinga, a njezino prihvaćanje ne smije biti nepraktično. Komisija je procijenila ponude s obzirom na te kriterije i smatrala je da bi njihovo prihvaćanje bilo nepraktično iz sljedećih razloga.

(249)

Oba društva proizvode i prodaju stotine vrste proizvoda sa znatnim razlikama u cijenama. Jedno od društava predložilo je samo jednu minimalnu uvoznu cijenu, koja dovodi do ozbiljnih rizika od međusobne kompenzacije u različitim vrstama proizvoda. Drugi proizvođač izvoznik ponudio je minimalnu uvoznu cijenu koja bi za većinu vrsta proizvoda bila ispod neštetne cijene i ispod razina koje bi primjereno odražavale dampinšku maržu. Stoga predložena razina minimalne uvozne cijene nije bila dostatna za uklanjanje štetnog učinka dampinga.

(250)

Jedan proizvođač predložio je indeksaciju minimalne uvozne cijene na temelju kretanja cijena brezovih trupaca, dok drugi nije predložio indeksaciju. Međutim, iako bi indeksacija bila potrebna s obzirom na utvrđenu nestabilnost cijena na tržištu, Komisija je utvrdila da predloženi indeks ne odražava razvoj prodajnih cijena. Stoga se predloženi indeks smatrao netočnim.

(251)

Vrste i modele brezovih šperploča nije moguće lako razlikovati fizičkim pregledom. Naročito bi teško bilo ocijeniti vrstu premaza samo fizičkim pregledom. Bez detaljne laboratorijske analize carinska tijela ne bi mogla utvrditi odgovara li uvezeni proizvod onome što se prijavljuje.

(252)

Komisija je poslala dopise podnositeljima zahtjeva, u kojima je navela razloge za odbijanje ponuda za preuzimanje obveze.

(253)

UPG je dostavio primjedbe u vezi s time, ali nije iznio argumente koji bi utjecali na razloge za odbijanje ponuda. Te su primjedbe stavljene na raspolaganje zainteresiranim stranama u spisu predmeta.

(254)

Komisija je iz razloga utvrđenih u uvodnim izjavama od 247. do 251. smatrala da su ponude za preuzimanje obveza neprovedive i stoga nepraktične u smislu članka 8. osnovne uredbe te je stoga odbila ponude.

10.   ZAVRŠNE ODREDBE

(255)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (25), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(256)

Članak 3. ove Uredbe sadržava izmjenu u pogledu naziva sedam proizvođača izvoznika iz grupe Sveza i naziva proizvođača izvoznika koji surađuje, a nije uključen u uzorak, nakon promjene naziva o kojem je Komisija obaviještena 28. srpnja 2021. i koja ni na koji način nije utjecala na nalaze donesene u ovom ispitnom postupku. Naplata privremenih pristojbi primjenjivat će se na nazive društava kako su izmijenjeni člankom 3. ove Uredbe.

(257)

Odbor osnovan u skladu s člankom 15. stavkom 1. osnovne uredbe nije dostavio mišljenje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz šperploča koje se sastoje samo od listova drva, debljine pojedinačnog sloja ne veće od 6 mm, s vanjskim slojevima od drva koje je navedeno u podbroju 4412 33, s najmanje jednim vanjskim slojem od brezova drva, prevučenih ili neprevučenih, podrijetlom iz Rusije, koje su trenutačno obuhvaćene oznakom KN ex 4412 33 00 (oznaka TARIC 4412330010).

2.   Stope konačne antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Društvo

Konačna antidampinška pristojba

Dodatna oznaka TARIC

Zheshartsky LРK LLC

15,80  %

C661

Grupa Sveza, koja se sastoji od sedam proizvođača izvoznika: „SVEZA Tyumen” Limited Liability Company; Joint Stock Company „SVEZA Ust-Izhora”; Joint Stock Company „SVEZA Verhnaya Sinyachiha”; Joint Stock Company „SVEZA Kostroma”; Joint Stock Company „SVEZA Manturovo”; Joint Stock Company „SVEZA Novator”; Limited Liability Company „SVEZA Uralskiy”

14,40  %

C659

Syktyvkar Plywood Mill Ltd.

15,72  %

C660

Ostala društva koja surađuju navedena u Prilogu

14,85  %

 

Sva ostala društva

15,80  %

C999

3.   Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbi utvrđenih za trgovačka društva navedena u stavku 2. podnošenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u [predmetna zemlja]. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni”. Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sva ostala društva.

4.   Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

Konačno se naplaćuju iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom na temelju Provedbene uredbe (EU) 2021/940. Oslobađaju se osigurani iznosi koji premašuju konačne stope antidampinške pristojbe.

Članak 3.

Članak 1. stavak 2. može se izmijeniti kako bi se dodali novi proizvođači izvoznici iz Rusije i kako bi se za njih uvela odgovarajuća ponderirana prosječna stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak. Novi proizvođač izvoznik mora dostaviti dokaze:

(a)

da nije izvozio proizvode opisane u članku 1. stavku 1. tijekom razdoblja ispitnog postupka (od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020.);

(b)

da nije povezan s izvoznicima ili proizvođačima na koje se primjenjuju mjere uvedene ovom Uredbom; i

(c)

da je doista izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda u Uniju nakon razdoblja ispitnog postupka.

Članak 4.

1.   Članak 1.2. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/940 mijenja se kako slijedi:

„Grupa Sveza, koja se sastoji od sedam proizvođača izvoznika: JSC „SVEZA Manturovo”; JSC „SVEZA Novator”; Tyumen Plywood Plant Limited; JSC „SVEZA Ust-Izhora”; JSC „SVEZA Uralskiy”; JSC „SVEZA Kostroma”; JSC „SVEZA Verhnaya Sinyachiha” ”

zamjenjuje se sljedećim:

„Grupa Sveza, koja se sastoji od sedam proizvođača izvoznika: „SVEZA Tyumen” Limited Liability Company; Joint Stock Company „SVEZA Ust-Izhora”; Joint Stock Company „SVEZA Verhnaya Sinyachiha”; Joint Stock Company „SVEZA Kostroma”; Joint Stock Company „SVEZA Manturovo”; Joint Stock Company „SVEZA Novator”; Limited Liability Company „SVEZA Uralskiy” ”.

2.   Prilog Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/940 mijenja se kako slijedi:

„Murashi Plywood Factory”

zamjenjuje se sljedećim:

„LLC Murashinskiy plywood plant”.

3.   Ovaj članak primjenjuje se za potrebe članka 2. od 11. lipnja 2021.

Članak 5.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. studenoga 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)   SL C 428, 11.12.2020., str. 27.

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/940 od 10. lipnja 2021. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz brezovih šperploča podrijetlom iz Rusije (SL L 205, 11.6.2021., str. 47.).

(4)  Vidjeti arhivski broj t21.004885.

(5)  Ti se podnesci odnose na odgovor Zhesharskyja na upitnik i odgovor na pismo za dopunu podataka od 18. siječnja 2021. Može se navesti i upućivanje na izvješće o daljinskoj unakrsnoj provjeri.

(6)  Vidjeti arhivski broj t21.004918.

(7)  Devizni tečaj EUR/RUB: 7/2019 = 70,907; 8/2019 = 73,216; 9/2019 = 71,411; 10/2019 = 71,086; 11/2019 = 70,577; 12/2019 = 69,987; 1/2020 = 68,769; 2/2020 = 69,911; 3/2020 = 82,426; 4/2020 = 81,745; 5/2020 = 79,233; 6/2020 = 78,038.

(8)  Ponderirani prosječni valutni tečaj za razdoblje od srpnja 2019. do veljače 2020. = 70,73.

(9)  Kad je riječ o metodologiji koja se primjenjuje za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za određenu vrstu brojčane oznake proizvoda, Komisija upotrebljava skup podataka EUCOP-a samo ako nema prodaje na domaćem tržištu, a time i podatke DMCOP-a za tu vrstu brojčane oznake proizvoda. Skupovi podataka EUCOP-a i DMCOP-a navode troškove proizvodnje za svaku vrstu proizvoda koja se prodaje za EU i za domaća tržišta.

(10)  Presuda od 26. listopada 2016. u predmetu PT Musim Mas protiv Vijeća, C-468/15 P, EU:C:2016:803, točke 43. i 55.–59.

(11)  Vidjeti i presudu od 14. srpnja 2021. u predmetu Interpipe Niko Tube LLC protiv Komisije T-716/19. ECLI:EU:T:2021:457, točke 162.–163.

(12)  Presuda od 14. srpnja 2021. u predmetu Interpipe Niko Tube LLC protiv Komisije, T-716/19. ECLI:EU:T:2021:457, točka 163.

(13)  Presuda od 13. listopada 1993. u predmetu Matsushita protiv Vijeća, C-104/90, EU:C:1993:837, točka 14. Vidjeti i presudu od 10. ožujka 2009. u predmetu Interpipe Niko Tube i Interpipe NTRP protiv Vijeća, T-249/06, EU:T:2009:62, točka 185.

(14)  Vidjeti po analogiji predmet T-26/12 PT Perindustrian dan Perdagangan Musim Semi Mas (PT Musim Mas) protiv Vijeća, presuda Općeg suda od 25. lipnja 2015., točka 60.

(15)  Presuda T-26/12 PT Perindustrian dan Perdagangan Musim Semi Mas (PT Musim Mas) protiv Vijeća, presuda Općeg suda od 25. lipnja 2015., točka 62.

(16)  Spojeni predmeti C-191/09 P i C-200/09 P, Vijeće i Komisija protiv Interpipe Niko Tube i Interpipe NTRP, presuda Suda od 16. veljače 2012., točke 50.–69.

(17)  Citirano u prethodnim bilješkama 15. i 16.

(18)  Izvor podataka: Eurostat; podaci su prilagođeni primjenom metodologije objašnjene u odjeljku 4.3.1.

(19)  Oznaka TARIC: 4412330010

(20)  Oznaka KN: 4412 33 00

(21)  Od objavljivanja privremene uredbe omjer se neznatno promijenio na 79 % jer su bili dostupni noviji statistički podaci o uvozu koji obuhvaćaju šire vremensko razdoblje. Komisija je upotrebljavala podatke o oznakama TARIC za cijeli mjesec od početka ispitnog postupka do objave prethodnog objavljivanja (od studenoga 2020. do travnja 2021.).

(22)  Omjer (TARIC/KN) nakon pokretanja postupka između obujma uvoza za cijelu oznaku KN i uvoza predmetnog proizvoda na temelju podataka za oznaku TARIC za „Ostale treće zemlje” utvrđen je na razini od 8 %.

(23)  Procjenom Svjetske banke za glavne proizvode široke potrošnje predviđa se stabilizacija cijena 2021.

Svjetska banka, Commodity Prices to Stabilize after Early 2021 Gains, Supported by Global Economic Recovery (Predviđena stabilizacija cijena robe nakon dobiti na početku 2021., podržano globalnim gospodarskim oporavkom),https://www.worldbank.org/en/news/press-release/2021/04/20/commodity-prices-to-stabilize-after-early-2021.

(24)  European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, Rue de la Loi/Wetstraat 170, 1040 Bruxelles/Brussel, Belgique/België.

(25)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).


PRILOG

Proizvođači izvoznici koji surađuju, ali nisu uključeni u uzorak

Ime

Dodatna oznaka TARIC

Arkhangelsk Plywood Plant JSC

C662

CJSC Murom

C663

LLC InvestForest

C664

Joint Stock Company Bryansk Plywood Mill

C665

Joint-Stock Company Krasnyi Yakor

C666

Limited Liability Company Fanernyiy Zavod

C667

Limited Liability Company UPM-Kymmene Chudovo

C668

LLC Murashinskiy plywood plant

C669

Parfino Plywood Factori

C670

ZAO Plyterra

C671

Plywood Plant Vlast Truda JSC

C672

Limited Liability Company Vyatsky Plywood Mill

C673