(1)

Komisija je 2013. donijela Provedbenu uredbu (EU) br. 185/2013 (2) o predviđanju odbitaka od kvote za skušu dodijeljene Španjolskoj za 2013. i naredne godine u zoni ICES-a 8c, na potpodručjima ICES-a 9 i 10 i u vodama Unije na području CECAF-a 34.1.1 te od kvote za inćuna na potpodručju ICES-a 8 radi prekomjernog ribolova kvote za skušu u 2009.

(2)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/1244 (3) izmijenjena je Provedbena uredba (EU) br. 185/2013 u pogledu smanjenja ribolovnih kvota dodijeljenih Španjolskoj za 2020. i 2023. Španjolska je zatražila da se 3 341 tona neulovljena 2019. upotrijebi za odbitke za 2019. i da se smanje odbici predviđeni Provedbenom uredbom (EU) br. 185/2013 za 2020. i 2023. Odbitak koji treba provesti za relevantnu kvotu za skušu za 2019. kako je utvrđena u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) 2020/1244 trebalo je povećati za navedenu neulovljenu 3 341 tonu. Budući da je taj dodatak nenamjerno izostavljen, količine odbitaka za 2019. trebalo bi ispraviti. Španjolska je 2020. ulovila 114 tona manje od relevantne kvote za skušu čime je smanjila ribolovni pritisak na taj stok u odnosu na najveću dopuštenu količinu utvrđenu ribolovnim mogućnostima dodijeljenima za tu godinu. Španjolska je zatražila da se te neulovljene količine upotrijebe za odbitke za 2020. i da se u skladu s tim smanje odbici za 2023. predviđeni Provedbenom uredbom (EU) br. 185/2013. Trebalo bi prilagoditi količine odbitaka za 2020. i za 2023. utvrđene u Provedbenoj uredbi (EU) br. 185/2013.

(3)

Iznosi odbitaka od kvota za skušu u 2023. i nakon izmjena bili bi dovoljni da se ribolovne mogućnosti za te vrste ne premaše u skladu s ciljevima zajedničke ribarstvene politike.

(4)

Provedbenu uredbu (EU) br. 185/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način ispraviti i izmijeniti.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za ribarstvo i akvakulturu,

(1)

Uredbom Komisije (EU) br. 142/2011 (2) utvrđena su pravila u području javnog zdravlja i zdravlja životinja za stavljanje na tržište i izvoz proizvoda dobivenih od nusproizvoda životinjskog podrijetla.

(2)

Brz razvoj sektora uzgoja kukaca rezultirao je znatnom količinom izmeta kukaca koji se zbog nepostojanja usklađenih pravila na razini Unije u svakoj državi članici različito odlaže. Da bi se omogućilo iskorištavanje izmeta kukaca kao gnojiva, neophodno je utvrditi pravila Unije.

(3)

Za potrebe Uredbe (EU) br. 142/2011 „izmet kukaca” trebalo bi definirati kao mješavinu izmeta kukaca i dijelova uginulih kukaca i supstrata za hranidbu životinja. U tom izmetu žive ličinke kukaca, koje se obično upotrebljavaju za proizvodnju prerađenih životinjskih bjelančevina ili za prehranu ljudi. U Prilog I. Uredbi (EU) br. 142/2011 trebalo bi uvrstiti definiciju „izmeta kukaca” kako bi se zahtjevi za obradu izmeta kukaca i njegovo stavljanje na tržište uskladili sa zahtjevima za prerađeni stajski gnoj. Prilog I. Uredbi (EU) br. 142/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(4)

Pravodobno sakupljanje pojedinačnih trupova nepreživača iz uzgoja nije uvijek ekonomski izvedivo, osobito kad je riječ o sakupljanju trupova s malih poljoprivrednih gospodarstava. Zbog toga su u poglavlju V. Priloga IX. Uredbi (EU) br. 142/2011 utvrđene metode ograničenja kojima se osigurava sigurno pohranjivanje određenih uginulih nepreživača iz uzgoja do sakupljanja. Metoda ograničenja „hidroliza s naknadnim odlaganjem” trenutačno se odnosi samo na trupove svinja. Primjereno je proširiti tu metodu ograničenja i na trupove peradi i dvojezubaca iz uzgoja. Točku 2. odjeljka 2.B. poglavlja V. Priloga IX. Uredbi (EU) br. 142/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

U skladu sa Sporazumom o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (dalje u tekstu „Sporazum o povlačenju”), a posebno člankom 5. stavkom 4. Protokola o Irskoj/Sjevernoj Irskoj u vezi s Prilogom 2. tom protokolu, Uredba (EZ) br. 1069/2009 i akti Komisije koji se na njoj temelje primjenjuju se na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi sa Sjevernom Irskom nakon isteka prijelaznog razdoblja predviđenog u Sporazumu o povlačenju.

(6)

S obzirom na činjenicu da je prijelazno razdoblje predviđeno Sporazumom o povlačenju isteklo 31. prosinca 2020., poglavlje V. odjeljak 2.B. točku 1. Priloga IX. Uredbi (EU) br. 142/2011 trebalo bi izmijeniti kako bi se upućivanje na Ujedinjenu Kraljevinu na popisu država članica koje smiju primjenjivati dotičnu metodu ograničenja zamijenilo upućivanjem na Ujedinjenu Kraljevinu u vezi sa Sjevernom Irskom. Nadalje, upućivanja na Ujedinjenu Kraljevinu u odjeljku 2.A. poglavlja V. Priloga IX. Uredbi (EU) br. 142/2011 i u tablici 3. u odjeljku 11. poglavlja II. Priloga XIV. toj uredbi trebalo bi izbrisati.

(7)

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je 8. listopada 2015. znanstveno mišljenje o profilu rizika povezanog s proizvodnjom i konzumacijom kukaca kao hrane i hrane za životinje (3). Među ostalim, EFSA je analizirala dudova svilca kao mogući izvor za proizvodnju prerađenih životinjskih bjelančevina. U nekim regijama Unije svilarstvo ima dugu tradiciju. Budući da se domaći dudov svilac hrani samo lišćem duda (Morus alba i Morus nigra), nema opasnosti od kontaminacije hranom životinjskog podrijetla, koja nije odobrena za hranidbu kukaca. Stoga bi trebalo odobriti njegovu preradu u prerađene životinjske bjelančevine namijenjene proizvodnji hrane za životinje iz uzgoja nakon izvlačenja svilenih niti. Primjereno je dodati dudova svilca (Bombyx mori) na popis vrsta kukaca odobrenih za proizvodnju prerađenih životinjskih bjelančevina namijenjenih proizvodnji hrane za životinje iz uzgoja. Prilog X. Uredbi (EU) br. 142/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(8)

U Prilogu XI. Uredbi (EU) br. 142/2011 utvrđeni su zahtjevi u pogledu stavljanja na tržište stajskog gnoja. Nakon uvrštavanja definicije „izmeta kukaca” u Prilog I. toj uredbi, zahtjevima u pogledu stavljanja prerađenog izmeta kukaca na tržište trebala bi se zajamčiti sigurna trgovina prerađenim izmetom kukaca. Zbog toga bi zahtjevi utvrđeni u tom Prilogu trebali obuhvaćati i izmet kukaca. Prilog XI. Uredbi (EU) br. 142/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(9)

Države članice koje na preradu izmeta kukaca trenutačno primjenjuju nacionalne mjere trebale bi te mjere uskladiti s metodom utvrđenom u Prilogu XI. Uredbi (EU) br. 142/2011, kako je izmijenjen ovom Uredbom. Ovom Uredbom trebalo bi utvrditi prijelazno razdoblje od 12 mjeseci.

(10)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

U skladu s člankom 15. stavkom 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 543/2011 (2) Komisija može, na zahtjev treće zemlje, odobriti kontrole usklađenosti s tržišnim standardima koje provodi ta treća zemlja prije uvoza u Uniju.

(2)

Nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije 1. veljače 2020. i s obzirom na to da prijelazno razdoblje predviđeno Sporazumom o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (Sporazum o povlačenju) istječe 31. prosinca 2020., Ujedinjena Kraljevina poslala je Komisiji zahtjev za odobrenje kontrola usklađenosti s posebnim tržišnim standardima koje Ujedinjena Kraljevina provodi prije uvoza u Uniju. Konkretno, Ujedinjena Kraljevina obvezala se poštovati zahtjeve za stavljanje na tržište voća i povrća nakon isteka prijelaznog razdoblja te je navela službeno tijelo i inspekcijska tijela iz članka 15. stavka 2. drugog podstavka Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011.

(3)

Na temelju toga Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/2102 (3) odobrene su kontrole usklađenosti s tržišnim standardima za voće i povrće koje provodi Ujedinjena Kraljevina, određeno je službeno tijelo pod čijom se odgovornošću provode te kontrole te inspekcijska tijela zadužena za pravilne kontrole u Velikoj Britaniji te je Ujedinjena Kraljevina u Prilogu IV. Provedbenoj uredbi (EU) br. 543/2011 navedena s bilješkom.

(4)

Iako se u skladu s člankom 6. stavkom 3. i člankom 7. stavkom 1. Sporazuma o povlačenju te člankom 5. stavkom 4. i člankom 13. stavkom 1. Protokola o Irskoj/Sjevernoj Irskoj uz taj Sporazum u vezi s Prilogom 2. tom Protokolu, Provedbena uredba (EU) br. 543/2011 primjenjuje na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini u odnosu na Sjevernu Irsku, članak 7. stavak 3. prvi podstavak tog Protokola predviđa da se u pogledu priznavanja u jednoj državi članici tehničkih propisa, ocjena, registracija, potvrda, odobrenja i ovlaštenja koje su izdala ili provela tijela druge države članice ili tijelo s poslovnim nastanom u nekoj drugoj državi članici, upućivanja na države članice u odredbama prava Unije koje se primjenjuju na temelju tog Protokola ne tumače se tako da uključuju Ujedinjenu Kraljevinu u vezi sa Sjevernom Irskom u pogledu tehničkih propisa, ocjena, registracija, potvrda, odobrenja i ovlaštenja koja su izdala ili provela tijela Ujedinjene Kraljevine ili tijela s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini. Zato bi se kontrole usklađenosti s tržišnim standardima koje provodi inspekcijsko tijelo za Sjevernu Irsku trebale smatrati provedenima u trećoj zemlji, ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 3. četvrti podstavak tog Protokola.

(5)

Stoga bi Komisija trebala odrediti i inspekcijsko tijelo zaduženo za pravilne kontrole za Sjevernu Irsku, kako je 9. travnja 2020. obavijestila Ujedinjena Kraljevina, te pojasniti unos koji se odnosi na Ujedinjenu Kraljevinu u Prilogu IV. Provedbenoj uredbi (EU) br. 543/2011.

(6)

Provedbenu uredbu (EU) br. 543/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Radi jasnoće i pravne sigurnosti Provedbenu uredbu (EU) 2020/2102 trebalo bi staviti izvan snage.

(8)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

(1)

Direktivom 66/402/EEZ utvrđuju se pravila o proizvodnji i stavljanju na tržište sjemena žitarica u Uniji. U slučaju sjemena hibridne pšenice, jedine tehnike za proizvodnju hibridnog sjemena predviđene tom direktivom jesu tehnike izravnog križanja i kemijske hibridizacije.

(2)

Međutim, posljednjih je godina kao tehnika uzgoja za proizvodnju hibrida sorti sjemena žitarica u cijelom svijetu prihvaćena tehnika citoplazmatske muške sterilnosti. Relevantna pravila u pogledu proizvodne tehnike citoplazmatske muške sterilnosti već su na snazi za ječam jer se hibridno sjeme tom tehnikom počelo proizvoditi prije nekoliko godina.

(3)

Ječam i pšenica prirodno su samooplodne sorte i proizvode se u miješanom uzgoju. Uzimajući u obzir tehničke sličnosti proizvodnje sjemena hibrida ječma i pšenice te potrebe korisnika hibridnog sjemena, primjereno je za sjeme hibridne pšenice utvrditi uvjete koji su slični uvjetima koji se primjenjuju za sjeme hibrida ječma. Iskustvo pokazuje da je za posebni mješoviti sustav proizvodnje hibridne pšenice kao što je Triticum aestivum subsp. aestivum, Triticum turgidum subsp. durum i Triticum aestivum subsp. spelta, koji se primjenjuje na polju, zbog rizika povezanih s vremenskim prilikama tijekom razdoblja cvjetanja potrebno u slučaju primjene tehnike citoplazmatske muške sterilnosti smanjiti standard za čistoću sorte na 85 %, što omogućuje stabilnu proizvodnju sjemena u nepovoljnijim vremenskim uvjetima. Stoga je za sjeme hibridne pšenice proizvedeno tehnikom citoplazmatske muške sterilnosti primjereno dopustiti nižu razinu čistoće sorte od razine koja je potrebna za druge hibride sjemena.

(4)

Iskustvo s drugim sjemenom hibrida proizvedenim tehnikom citoplazmatske muške sterilnosti pokazuje da je na početku novog programa proizvodnje važno ispitati tehničke zahtjeve koji su na snazi. Stoga bi se zahtjevi za sorte trebali privremeno primjenjivati do 31. kolovoza 2029. kako bi uzgajivači mogli prilagoditi proizvodnju hibridne pšenice u miješanom sustavu. Takav pristup potreban je kako bi se svi rizici tog programa proizvodnje sveli na najmanju moguću mjeru i poljoprivrednicima osigurala nova vrsta sorti pšenice. Taj bi rok trebao biti dovoljan da uzgajivači i tijela za certifikaciju steknu potrebno znanje za primjenu tehničkih zahtjeva za proizvodnju hibridnog sjemena pšenice i preispitaju te zahtjeve.

(5)

Kako bi Komisija i države članice dobile odgovarajuće znanje o primjeni tehnike citoplazmatske muške sterilnosti te kako bi se omogućila revizija odgovarajućih pravila, nadležno tijelo za certifikaciju svake bi godine, do 28. veljače 2030., trebalo izvještavati Komisiju i druge države članice o rezultatima u prethodnoj godini koji se odnose na količinu proizvedenog hibridnog sjemena i postotku partija sjemena koje su odbijene zbog nedostatnih parametara kvalitete.

(6)

Stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti priloge I. i II. Direktivi 66/402/EEZ.

(7)

Mjere predviđene u ovoj Direktivi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,