ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 366

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 64.
15. listopada 2021.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

 

*

Obavijest o stupanju na snagu Protokola uz Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Tunisa, s druge strane, kako bi se u obzir uzelo pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji

1

 

 

UREDBE

 

*

Uredba Komisije (EU) 2021/1810 оd 14. listopada 2021. o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu maksimalnih razina ostataka za ciprodinil u borovnicama, brusnicama, ribizima i ogrozdu ( 1 )

2

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1811 оd 14. listopada 2021. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz kalcijeva silicida podrijetlom iz Narodne Republike Kine

17

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1812 оd 14. listopada 2021. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Narodne Republike Kine

62

 

 

ODLUKE

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2021/1813 оd 14. listopada 2021. o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2019/436 u pogledu usklađenih normi za opremu za zemaljsku podršku zrakoplovu, granike, alate za rudarstvo i druge strojeve sastavljenih radi potpore Direktivi 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanja izvan snage Provedbene odluke Komisije (EU) 2015/27 ( 1 )

109

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

15.10.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 366/1


Obavijest o stupanju na snagu Protokola uz Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Tunisa, s druge strane, kako bi se u obzir uzelo pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji

Navedeni Protokol između Europske unije i Republike Tunisa potpisan u Bruxellesu 27. srpnja 2020. stupio je na snagu 1. kolovoza 2021.


UREDBE

15.10.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 366/2


UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1810

оd 14. listopada 2021.

o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu maksimalnih razina ostataka za ciprodinil u borovnicama, brusnicama, ribizima i ogrozdu

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (1), a posebno njezin članak 14. stavak 1. točku (a),

budući da:

(1)

Maksimalne razine ostataka (MRO) za ciprodinil utvrđene su u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 396/2005.

(2)

U okviru postupka odobrenja uporabe sredstva za zaštitu bilja koje sadržava aktivnu tvar ciprodinil na borovnicama, brusnicama, ribizima i ogrozdu podnesen je zahtjev za izmjenu postojećih MRO-a u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 396/2005.

(3)

U skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 396/2005 predmetna država članica ocijenila je taj zahtjev i Komisiji dostavila izvješće o ocjeni.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) ocijenila je taj zahtjev i izvješće o ocjeni, posebno ispitavši rizike za potrošače i, prema potrebi, za životinje, te je dala obrazloženo mišljenje o predloženim MRO-ima (2). To je mišljenje dostavila podnositelju zahtjeva, Komisiji i državama članicama te ga je učinila dostupnim javnosti.

(5)

Agencija je zaključila da su svi uvjeti u pogledu podataka ispunjeni i da je izmjena MRO-â koju je zatražio podnositelj zahtjeva prihvatljiva u odnosu na sigurnost potrošača na temelju ocjene izloženosti potrošača za 27 specifičnih europskih potrošačkih skupina. Agencija je uzela u obzir najnovije informacije o toksikološkim svojstvima tvari. Utvrđeno je da ne postoji opasnost od prekoračenja prihvatljivog dnevnog unosa pri izlaganju toj tvari tijekom cijelog životnog vijeka konzumiranjem svih prehrambenih proizvoda koji je mogu sadržavati. Nadalje, Agencija je zaključila da utvrđivanje akutne referentne doze nije potrebno jer ta aktivna tvar ima nisku akutnu toksičnost.

(6)

Na temelju obrazloženog mišljenja Agencije i uzimajući u obzir čimbenike relevantne za pitanje koje se razmatra predložena izmjena MRO-â ispunjava uvjete iz članka 14. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 396/2005.

(7)

Uredbu (EZ) br. 396/2005 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(8)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog II. Uredbi (EZ) br. 396/2005 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. listopada 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 70, 16.3.2005., str. 1.

(2)  Znanstvena izvješća Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) dostupna su na internetu – http://www.efsa.europa.eu:

Reasoned opinion on the modification of the existing maximum residue levels for cyprodinil in blueberries, cranberries, currants and gooseberries (Obrazloženo mišljenje o izmjeni postojećih maksimalnih razina ostataka za ciprodinil u borovnicama, brusnicama, ribizima i ogrozdu). EFSA Journal 2021.;19(3):6499.


PRILOG

U Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 396/2005 stupac koji se odnosi na ciprodinil zamjenjuje se sljedećim:

„Ostaci pesticida i maksimalne razine ostataka (mg/kg)

Brojčana oznaka

Skupine i primjeri pojedinačnih proizvoda na koje se odnose maksimalne razine ostataka (MRO)  (1)

Ciprodinil (R) (F)

(1)

(2)

(3)

0100000

VOĆE, SVJEŽE ili SMRZNUTO; ORAŠASTI PLODOVI

 

0110000

Agrumi

0,02  (*1)

0110010

Grejp

 

0110020

Naranča

 

0110030

Limun

 

0110040

Limeta

 

0110050

Mandarina

 

0110990

Ostalo (2)

 

0120000

Orašasti plodovi

 

0120010

Bademi

0,02  (*1)(+)

0120020

Brazilski orasi

0,04

0120030

Indijski oraščići

0,04

0120040

Kesteni

0,04

0120050

Kokosovi orasi

0,04

0120060

Lješnjaci

0,04

0120070

Makadamije/australski oraščići

0,04

0120080

Pekan orasi

0,04

0120090

Pinjoli

0,04

0120100

Pistacije

0,02  (*1)

0120110

Orasi

0,04

0120990

Ostalo (2)

0,04

0130000

Jezgričavo voće

2

0130010

Jabuka

 

0130020

Kruška

 

0130030

Dunja

 

0130040

Mušmula

 

0130050

Nešpula/japanska mušmula

 

0130990

Ostalo (2)

 

0140000

Koštuničavo voće

2

0140010

Marelica

 

0140020

Trešnja (slatka)

 

0140030

Breskva

 

0140040

Šljiva

 

0140990

Ostalo (2)

 

0150000

Bobičasto i sitno voće

 

0151000

(a)

grožđe

3

0151010

Stolno grožđe

 

0151020

Vinsko grožđe

 

0152000

(b)

jagode

5

0153000

(c)

jagodičasto voće

 

0153010

Kupine

3

0153020

Ostružnice

0,02  (*1)

0153030

Maline (crvene i žute)

3

0153990

Ostalo (2)

0,02  (*1)

0154000

(d)

drugo sitno voće i bobice

 

0154010

Borovnice

8

0154020

Brusnice

8

0154030

Ribizi (bijeli, crni i crveni)

8

0154040

Ogrozd (crveni, zeleni i žuti)

8

0154050

Šipak

3

0154060

Dud (bijeli i crni)

3

0154070

Azarola/mediteranska mušmula/mušmulasti glog

3

0154080

Bobice bazge

3

0154990

Ostalo (2)

3

0160000

Razno voće

 

0161000

(a)

s jestivom korom

 

0161010

Datulja

0,02  (*1)

0161020

Smokva

0,02  (*1)

0161030

Stolna maslina

0,02  (*1)

0161040

Kumkvat

0,02  (*1)

0161050

Karambola

0,02  (*1)

0161060

Kaki/japanska jabuka

2

0161070

Jamun

0,02  (*1)

0161990

Ostalo (2)

0,02  (*1)

0162000

(b)

s nejestivom korom, manje

0,02  (*1)

0162010

Kivi (crveni, zeleni i žuti)

 

0162020

Liči

 

0162030

Marakuja

 

0162040

Indijska smokva/plod kaktusa

 

0162050

Zvjezdasta jabuka

 

0162060

Virginijski draguni/Virginijski kaki

 

0162990

Ostalo (2)

 

0163000

(c)

s nejestivom korom, veće

 

0163010

Avokado

1

0163020

Banana

0,02  (*1)

0163030

Mango

0,02  (*1)

0163040

Papaja

0,02  (*1)

0163050

Nar/šipak

5

0163060

Tropska jabuka

0,02  (*1)

0163070

Guava

1,5

0163080

Ananas

0,02  (*1)

0163090

Kruhovac

0,02  (*1)

0163100

Durian

0,02  (*1)

0163110

Bodljikava anona/guanabana

0,02  (*1)

0163990

Ostalo (2)

0,02  (*1)

0200000

POVRĆE, SVJEŽE ili SMRZNUTO

 

0210000

Korjenasto i gomoljasto povrće

 

0211000

(a)

krumpir

0,02  (*1)

0212000

(b)

tropsko korjenasto i gomoljasto povrće

0,02  (*1)

0212010

Kasava/manioka

 

0212020

Slatki krumpir

 

0212030

Jam

 

0212040

Maranta

 

0212990

Ostalo (2)

 

0213000

(c)

ostalo korjenasto i gomoljasto povrće osim šećerne repe

 

0213010

Cikla

1,5

0213020

Mrkva

1,5

0213030

Celer korjenaš

0,3

0213040

Hren

1,5

0213050

Čičoka

0,02  (*1)

0213060

Pastrnjak

1,5

0213070

Korijen peršina

1,5

0213080

Rotkve

0,3

0213090

Turovac/bijeli korijen

1,5

0213100

Stočna koraba

0,02  (*1)

0213110

Repa

0,02  (*1)

0213990

Ostalo (2)

0,02  (*1)

0220000

Lukovičasto povrće

 

0220010

Češnjak

0,07

0220020

Crveni luk

0,3

0220030

Ljutika

0,07

0220040

Mladi luk i velški luk

0,8

0220990

Ostalo (2)

0,02  (*1)

0230000

Plodovito povrće

 

0231000

(a)

Solanaceae (pomoćnice) i Malvaceae (sljezovke)

 

0231010

Rajčica

1,5

0231020

Paprika

1,5

0231030

Patlidžan

1,5

0231040

Bamija

0,02  (*1)

0231990

Ostalo (2)

0,02  (*1)

0232000

(b)

tikvenjače s jestivom korom

0,5

0232010

Krastavac

 

0232020

Mali krastavac za kiseljenje

 

0232030

Tikvice

 

0232990

Ostalo (2)

 

0233000

(c)

tikvenjače s nejestivom korom

0,6

0233010

Dinja

 

0233020

Bundeva

 

0233030

Lubenica

 

0233990

Ostalo (2)

 

0234000

(d)

slatki kukuruz

0,02  (*1)

0239000

(e)

ostalo plodovito povrće

0,02  (*1)

0240000

Kupusnjače (uz izuzetak korijena kupusnjača i kultura kupusnjača s mladim listovima)

 

0241000

(a)

kupusnjače koje cvjetaju

2

0241010

Brokula

 

0241020

Cvjetača

 

0241990

Ostalo (2)

 

0242000

(b)

glavate kupusnjače

 

0242010

Kelj pupčar

0,02  (*1)

0242020

Glavati kupus

0,7

0242990

Ostalo (2)

0,02  (*1)

0243000

(c)

lisnate kupusnjače

0,02  (*1)

0243010

Pekinški kupus

 

0243020

Kelj

 

0243990

Ostalo (2)

 

0244000

(d)

korabe

0,02  (*1)

0250000

Lisnato povrće, začinsko bilje i jestivi cvjetovi

 

0251000

(a)

salate i salatno bilje

15

0251010

Matovilac

 

0251020

Salata

 

0251030

Širokolisna endivija

 

0251040

Vrtna grbica te ostale klice i izdanci

 

0251050

Barica

 

0251060

Rikola

 

0251070

Crvena gorušica

 

0251080

Kulture s mladim listovima (uključujući vrste roda Brassica)

 

0251990

Ostalo (2)

 

0252000

(b)

špinat i slični listovi

15

0252010

Špinat

 

0252020

Tušt

 

0252030

Blitva

 

0252990

Ostalo (2)

 

0253000

(c)

listovi vinove loze i slične vrste

0,02  (*1)

0254000

(d)

potočarke

0,02  (*1)

0255000

(e)

cikorije

0,06

0256000

(f)

začinsko bilje i jestivi cvjetovi

40

0256010

Vrtna krasuljica

 

0256020

Vlasac

 

0256030

Lišće celera

 

0256040

Peršin

 

0256050

Kadulja

 

0256060

Ružmarin

 

0256070

Majčina dušica/timijan

 

0256080

Bosiljak i jestivi cvjetovi

 

0256090

Lovor

 

0256100

Estragon

 

0256990

Ostalo (2)

 

0260000

Mahunarke

 

0260010

Grah (s mahunama)

2

0260020

Grah (bez mahuna)

0,08

0260030

Grašak (s mahunama)

2

0260040

Grašak (bez mahuna)

0,08

0260050

Leća

0,2

0260990

Ostalo (2)

0,02  (*1)

0270000

Stabljičasto povrće

 

0270010

Šparoge

0,02  (*1)

0270020

Karda

0,02  (*1)

0270030

Trakasti celer

30

0270040

Slatki komorač

4

0270050

Artičoka

4

0270060

Poriluk

0,02  (*1)

0270070

Rabarbara

2

0270080

Mladice bambusa

0,02  (*1)

0270090

Palmine srčike

0,02  (*1)

0270990

Ostalo (2)

0,02  (*1)

0280000

Gljive, mahovine i lišajevi

0,02  (*1)

0280010

Kultivirane gljive

 

0280020

Divlje gljive

 

0280990

Mahovine i lišajevi

 

0290000

Alge i prokariotski organizmi

0,02  (*1)

0300000

MAHUNARKE

 

0300010

Grah

0,2

0300020

Leća

0,02  (*1)

0300030

Grašak

0,1

0300040

Lupine

0,1

0300990

Ostalo (2)

0,02  (*1)

0400000

SJEME ULJARICA I PLODOVI ULJARICA

 

0401000

Sjeme uljarica

 

0401010

Sjemenke lana

0,02  (*1)

0401020

Kikiriki

0,02  (*1)

0401030

Sjemenke maka

0,02  (*1)

0401040

Sjemenke sezama

0,02  (*1)

0401050

Sjemenke suncokreta

0,02  (*1)

0401060

Sjemenke uljane repice

0,02

0401070

Soja

0,02  (*1)

0401080

Sjemenke gorušice

0,02  (*1)

0401090

Sjemenke pamuka

0,02  (*1)

0401100

Bučine sjemenke

0,02  (*1)

0401110

Sjemenke šafranike

0,02  (*1)

0401120

Sjemenke borača

0,02  (*1)

0401130

Sjemenke zubastog lanka

0,02  (*1)

0401140

Sjemenke konoplje

0,02  (*1)

0401150

Ricinus

0,02  (*1)

0401990

Ostalo (2)

0,02  (*1)

0402000

Plodovi uljarica

0,02  (*1)

0402010

Masline za proizvodnju ulja

 

0402020

Koštice uljne palme

 

0402030

Plodovi uljne palme

 

0402040

Kapok

 

0402990

Ostalo (2)

 

0500000

ŽITARICE

 

0500010

Ječam

4

0500020

Heljda i ostale pseudožitarice

0,02  (*1)

0500030

Kukuruz

0,02  (*1)

0500040

Proso

0,02  (*1)

0500050

Zob

4

0500060

Riža

0,02  (*1)

0500070

Raž

0,5

0500080

Sirak

0,02  (*1)

0500090

Pšenica

0,5

0500990

Ostalo (2)

0,02  (*1)

0600000

ČAJEVI, KAVA, BILJNE INFUZIJE, KAKAO I ROGAČI

 

0610000

Čajevi

0,1  (*1)

0620000

Zrna kave

0,1  (*1)

0630000

Biljne infuzije

 

0631000

(a)

iz cvjetova

0,1  (*1)

0631010

Rimska kamilica

 

0631020

Hibiskus

 

0631030

Ruža

 

0631040

Jasmin

 

0631050

Lipa

 

0631990

Ostalo (2)

 

0632000

(b)

iz listova i začinskog bilja

0,1  (*1)

0632010

Jagoda

 

0632020

Rooibos

 

0632030

Mate čaj/maté

 

0632990

Ostalo (2)

 

0633000

(c)

iz korijena

1,5 (+)

0633010

Odoljen

(+)

0633020

Ginseng

(+)

0633990

Ostalo (2)

(+)

0639000

(d)

iz svih drugih dijelova biljke

0,1  (*1)

0640000

Kakao u zrnu

0,1  (*1)

0650000

Rogač

0,1  (*1)

0700000

HMELJ

0,1  (*1)

0800000

ZAČINI

 

0810000

Začini od sjemenki

0,1  (*1)

0810010

Anis

 

0810020

Crni kim

 

0810030

Celer

 

0810040

Korijandar

 

0810050

Kumin

 

0810060

Kopar

 

0810070

Komorač

 

0810080

Grozdasta piskavica/grčka djetelina

 

0810090

Muškatni oraščić

 

0810990

Ostalo (2)

 

0820000

Začini od plodova

0,1  (*1)

0820010

Piment

 

0820020

Sečuanski papar

 

0820030

Kim

 

0820040

Kardamom

 

0820050

Bobice kleke/borovice

 

0820060

Papar (bijeli, crni i zeleni)

 

0820070

Vanilija

 

0820080

Tamarind/indijska datulja

 

0820990

Ostalo (2)

 

0830000

Začini od kore

0,1  (*1)

0830010

Cimet

 

0830990

Ostalo (2)

 

0840000

Začini od korijena i podanaka (rizoma)

 

0840010

Slatki korijen

1,5 (+)

0840020

Đumbir (10)

 

0840030

Kurkuma

1,5 (+)

0840040

Hren (11)

 

0840990

Ostalo (2)

1,5 (+)

0850000

Začini od pupoljaka

0,1  (*1)

0850010

Klinčić

 

0850020

Kapari

 

0850990

Ostalo (2)

 

0860000

Začini od tučka

0,1  (*1)

0860010

Šafran

 

0860990

Ostalo (2)

 

0870000

Začini od ljuski

0,1  (*1)

0870010

Muškatni orah

 

0870990

Ostalo (2)

 

0900000

BILJKE BOGATE ŠEĆEROM

0,02  (*1)

0900010

Korijen šećerne repe

 

0900020

Šećerna trska

 

0900030

Korijen cikorije

 

0900990

Ostalo (2)

 

1000000

PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA – KOPNENE ŽIVOTINJE

 

1010000

Proizvodi od

(+)

1011000

(a)

svinje

0,02  (*1)(+)

1011010

Mišić

(+)

1011020

Masno tkivo

(+)

1011030

Jetra

(+)

1011040

Bubreg

(+)

1011050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

(+)

1011990

Ostalo (2)

(+)

1012000

(b)

goveda

 

1012010

Mišić

0,02  (*1)(+)

1012020

Masno tkivo

0,02  (*1)(+)

1012030

Jetra

0,05 (+)

1012040

Bubreg

0,05 (+)

1012050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,02  (*1)(+)

1012990

Ostalo (2)

0,02  (*1)(+)

1013000

(c)

ovce

 

1013010

Mišić

0,02  (*1)(+)

1013020

Masno tkivo

0,02  (*1)(+)

1013030

Jetra

0,05 (+)

1013040

Bubreg

0,05 (+)

1013050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,02  (*1)(+)

1013990

Ostalo (2)

0,02  (*1)(+)

1014000

(d)

koze

 

1014010

Mišić

0,02  (*1)(+)

1014020

Masno tkivo

0,02  (*1)(+)

1014030

Jetra

0,05 (+)

1014040

Bubreg

0,05 (+)

1014050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,02  (*1)(+)

1014990

Ostalo (2)

0,02  (*1)(+)

1015000

(e)

konja

 

1015010

Mišić

0,02  (*1)(+)

1015020

Masno tkivo

0,02  (*1)(+)

1015030

Jetra

0,05 (+)

1015040

Bubreg

0,05 (+)

1015050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,02  (*1)(+)

1015990

Ostalo (2)

0,02  (*1)(+)

1016000

(f)

peradi

0,02  (*1)(+)

1016010

Mišić

(+)

1016020

Masno tkivo

(+)

1016030

Jetra

(+)

1016040

Bubreg

 

1016050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

(+)

1016990

Ostalo (2)

(+)

1017000

(g)

ostalih kopnenih životinja iz uzgoja

 

1017010

Mišić

0,02  (*1)(+)

1017020

Masno tkivo

0,02  (*1)(+)

1017030

Jetra

0,05 (+)

1017040

Bubreg

0,05 (+)

1017050

Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

0,02  (*1)(+)

1017990

Ostalo (2)

0,02  (*1)(+)

1020000

Mlijeko

0,02  (*1)(+)

1020010

Krava

(+)

1020020

Ovca

(+)

1020030

Koza

(+)

1020040

Kobila

 

1020990

Ostalo (2)

 

1030000

Ptičja jaja

0,02  (*1)(+)

1030010

Kokoš

(+)

1030020

Patka

(+)

1030030

Guska

(+)

1030040

Prepelica

(+)

1030990

Ostalo (2)

(+)

1040000

Med i ostali proizvodi pčelarstva (7)

0,05  (*1)

1050000

Vodozemci i gmazovi

0,02  (*1)

1060000

Kopneni beskralježnjaci

0,02  (*1)

1070000

Divlji kopneni kralježnjaci

0,02  (*1)

1100000

PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA – RIBA, RIBLJI PROIZVODI I SVI OSTALI MORSKI I SLATKOVODNI PREHRAMBENI PROIZVODI (8)

 

1200000

PROIZVODI ILI NJIHOV DIO NAMIJENJENI ISKLJUČIVO ZA PROIZVODNJU HRANE ZA ŽIVOTINJE (8)

 

1300000

PRERAĐENI PREHRAMBENI PROIZVODI (9)

 

Ciprodinil (R) (F)

(R)

Definicija ostatka razlikuje se za sljedeće kombinacije pesticida i brojčanih oznaka: ciprodinil – brojčana oznaka 1000000 osim 1020000, 1040000: ciprodinil (zbroj ciprodinila i CGA 304075 (slobodan), izražen kao ciprodinil); ciprodinil — brojčana oznaka 1020000: ciprodinil (zbroj ciprodinila i CGA 304075 (slobodan i konjugiran), izražen kao ciprodinil)

(F)

topiv u mastima

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je da određene informacije o analitičkim i/ili potvrdnim metodama nisu dostupne. Pri preispitivanju MRO-a Komisija će uzeti u obzir informacije iz prve rečenice ako su dostavljene do 14. ožujka 2017. ili nedostatak informacija ako nisu dostavljene do tog datuma.

0120010 Bademi

0633000 (c) iz korijena

0633010 Odoljen

0633020 Ginseng

0633990 Ostalo (2)

0840010 Slatki korijen

0840030 Kurkuma

0840990 Ostalo (2)

1000000 PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA – KOPNENE ŽIVOTINJE

1010000 Proizvodi od

1011000 (a) svinje

1011010 Mišić

1011020 Masno tkivo

1011030 Jetra

1011040 Bubreg

1011050 Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

1011990 Ostalo (2)

1012000 (b) goveda

1012010 Mišić

1012020 Masno tkivo

1012030 Jetra

1012040 Bubreg

1012050 Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

1012990 Ostalo (2)

1013000 (c) ovce

1013010 Mišić

1013020 Masno tkivo

1013030 Jetra

1013040 Bubreg

1013050 Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

1013990 Ostalo (2)

1014000 (d) koze

1014010 Mišić

1014020 Masno tkivo

1014030 Jetra

1014040 Bubreg

1014050 Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

1014990 Ostalo (2)

1015000 (e) konja

1015010 Mišić

1015020 Masno tkivo

1015030 Jetra

1015040 Bubreg

1015050 Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

1015990 Ostalo (2)

1016000 (f) peradi

1016010 Mišić

1016020 Masno tkivo

1016030 Jetra

1016050 Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

1016990 Ostalo (2)

1017000 (g) ostalih kopnenih životinja iz uzgoja

1017010 Mišić

1017020 Masno tkivo

1017030 Jetra

1017040 Bubreg

1017050 Jestive iznutrice (koje nisu jetra i bubreg)

1017990 Ostalo (2)

1020000 Mlijeko

1020010 Krava

1020020 Ovca

1020030 Koza

1030000 Ptičja jaja

1030010 Kokoš

1030020 Patka

1030030 Guska

1030040 Prepelica

1030990 Ostalo (2)”


(*1)  Označava donju granicu analitičkog određivanja

(1)  Cjeloviti popis proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla na koje se odnose MRO-i nalazi se u Prilogu I.


15.10.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 366/17


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1811

оd 14. listopada 2021.

o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz kalcijeva silicida podrijetlom iz Narodne Republike Kine

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 7.,

nakon savjetovanja s državama članicama,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Pokretanje postupka

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 18. veljače 2021. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom kalcijeva silicida podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja”, „NRK” ili „Kina”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je društvo Euroalliages („podnositelj pritužbe”) 4. siječnja 2021. podnijelo pritužbu. Pritužba je upućena u ime industrije Unije koja proizvodi kalcijev silicid u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

U skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe Komisija bi trebala evidentirati uvoz koji podliježe antidampinškom ispitnom postupku tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, osim ako ima dovoljno dokaza u smislu članka 5. da nisu ispunjeni zahtjevi iz članka 10. stavka 4. točke (c) ili (d).

(4)

U ovom predmetu podnositelj pritužbe nije zatražio evidentiranje i Komisija je utvrdila da zahtjevi iz točke (d) nisu ispunjeni jer nakon povećanja uvoza koje je u razdoblju ispitnog postupka prouzročilo štetu nije došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza. Prema podacima Eurostata obujam uvoza iz Kine smanjio se za 86 % u prva četiri mjeseca (tj. od ožujka do lipnja 2021.) nakon pokretanja ispitnog postupka u odnosu na iste mjesece u razdoblju ispitnog postupka. Na mjesečnoj osnovi prosječni uvoz iz Kine u prva četiri mjeseca nakon pokretanja ispitnog postupka smanjio se za 74 % u usporedbi s prosječnim mjesečnim uvozom u razdoblju ispitnog postupka. Komisija zato nije evidentirala uvoz u razdoblju prethodnog objavljivanja.

1.2.   Zainteresirane strane

(5)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i tijela NRK-a, poznate uvoznike, dobavljače i korisnike te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(6)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(7)

Nije zatraženo saslušanje u toj fazi ispitnog postupka.

1.3.   Primjedbe na pokretanje postupka

(8)

Komisija je primila primjedbe na pokretanje postupka od Eurofera i Njemačke federacije za čelik (Wirtschaftsvereinigung Stahl) u kojima se tražio prekid ispitnog postupka.

(9)

Eurofer je tvrdio da je glavni razlog slabih rezultata industrije Unije pad proizvodnje čelika, a ne kineski uvoz, pa stoga pritužbom nije utvrđena uzročno-posljedična veza između kineskog uvoza i stanja industrije Unije. Eurofer je tvrdio i da podnositelj pritužbe nije pružio nikakve informacije o tome u kojoj mjeri proizvođači kalcijeva silicida mogu istim strojevima proizvoditi druge ferolegure. Nadalje, Eurofer je tvrdio da podnositelj pritužbe nije pravilno analizirao faktore osim dampinškog uvoza koji su mogli dovesti do stanja industrije kalcijeva silicida u Uniji, kao što su pandemija bolesti COVID-19 i veza s viškom kapaciteta u industriji čelika. Osim toga, Eurofer je tvrdio da se navodni nagli porast kineskog uvoza nije mogao uskladiti na temelju podataka Eurostata/COMEXT-a o uvozu za oznaku KN 7202 99 80. Prema tim podacima povećanje uvoza iz Kine nije bilo vidljivo tijekom razdoblja ispitnog postupka, dok je povećanje uvoza iz Brazila bilo znatno veće. Nadalje, kad je riječ o profitabilnosti, Eurofer i Njemačka federacija za čelik tvrdili su da je njezino smanjenje logična posljedica najveće gospodarske krize u posljednjih više od deset godina. Prema Euroferu, ukupno gospodarsko stanje, a ne uvoz, dovelo je do loših rezultata podnositelja pritužbe. Konkretno, kad je riječ o troškovima, Eurofer je istaknuo da su se suprotno navodima podnositelja pritužbe troškovi energije smanjili tijekom razdoblja ispitnog postupka, pa stoga nisu mogli pridonijeti povećanju troškova. Isto tako, prema Euroferu fiksni troškovi nisu se povećali zbog manje potražnje za čelikom. Njemačka federacija za čelik dodala je da se mora uzeti u obzir i da kineski proizvođači slitinskih elemenata imaju zamjetne komparativne troškovne prednosti u proizvodnji slitina zbog nižih troškova energije i rada te vlastitih izvora sirovina. Sve to navodno je pokazalo da smanjenje profitabilnosti nije bilo posljedica kineskog uvoza, već logična posljedica ukupnoga gospodarskog stanja i pandemije bolesti COVID-19.

(10)

U pritužbi je sniženje cijena utvrđeno na temelju određenih transakcija, što su bile najbolje informacije dostupne podnositelju pritužbe u toj fazi. Eurofer je kritizirao tu metodu te je istaknuo i da bi u okviru sniženja cijena trebalo uzeti u obzir je li prodaja izvršena za rasuto stanje ili za žicu s jezgrom.

(11)

Analizom Komisije potvrđeno je da nijedan od navedenih elemenata, neovisno o tome je li činjenično točan ili ne, nije bio dovoljan da se dovede u pitanje zaključak da je pritužba sadržavala dostatne dokaze koji upućuju na to da je uvoz predmetnog proizvoda ušao u Uniju po dampinškim cijenama i da se činilo da uzrokuje materijalnu štetu proizvođačima iz Unije. Ti su aspekti utvrđeni na temelju najboljih dokaza dostupnih podnositelju pritužbe u to vrijeme te su bili dovoljno reprezentativni i pouzdani. Nadalje, tvrdnje koje su iznijeli Eurofer i Njemačka federacija za čelik detaljno su ispitane tijekom ispitnog postupka te su dodatno razmotrene u nastavku.

(12)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je potvrdila da je podnositelj pritužbe dostavio dostatne dokaze o dampingu, šteti i uzročno-posljedičnoj vezi, čime su ispunjeni zahtjevi iz članka 5. stavka 2. osnovne uredbe.

1.4.   Odabir uzorka

(13)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka određenih vrsta zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

1.4.1.   Proizvođači iz Unije

(14)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će upitnike staviti na raspolaganje jedinim dvama poznatima proizvođačima iz Unije, a to su OFZ, a.s. i Ferropem. Međutim, Komisija je pozvala i ostale proizvođače iz Unije, ako ih ima, da joj se jave i zatraže upitnik najkasnije sedam dana nakon objave Obavijesti o pokretanju postupka.

(15)

Nijedan drugi proizvođač iz Unije nije se javio Komisiji. Stoga se smatra da dva navedena proizvođača iz Unije čine 100 % industrije Unije.

1.4.2.   Odabir uzorka uvoznikâ

(16)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(17)

Četiri nepovezana uvoznika (Affival SAS, Coftech GmbH, Sider Trading SpA, SKW Stahl-Metallurgie GmbH) dostavila su tražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj odgovora Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban. Komisija je pozvala četiri navedena društva da ispune upitnik za uvoznike.

1.4.3.   Odabir uzorka proizvođačâ izvoznikâ iz NRK-a

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako postoje, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(19)

Tri proizvođača izvoznika u NRK-u dostavila su zatražene podatke i pristala da ih se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj odgovora Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

1.5.   Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere

(20)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(21)

Nadalje, podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze o poremećajima u vezi sa sirovinama u NRK-u u pogledu predmetnog proizvoda. Stoga su, kako je objavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, ti poremećaji povezani sa sirovinama bili obuhvaćeni ispitnim postupkom kako bi se utvrdilo treba li na NRK primijeniti odredbe iz članka 7. stavaka 2.a i 2.b osnovne uredbe. Iz tog je razloga Komisija Vladi NRK-a u vezi s time poslala dodatni upitnik.

(22)

Upitnici za proizvođače iz Unije, nepovezane uvoznike, korisnike i proizvođače izvoznike objavljeni su na internetu (3) na dan pokretanja postupka.

(23)

Komisija je primila odgovore na upitnike od dvaju proizvođača iz Unije, dvaju uvoznika iz Unije (Affival i Coftech), dvaju korisnika (AFV Acciaierie Beltrame S.p.A i Filo d.o.o.) i triju proizvođača izvoznika koji surađuju (Ningxia Ketong New Material Technology Co., Ltd., Ningxia Shun Tai Smelting Co., Ltd. i njegov povezani trgovac Overseas Metallurgy Co., Ltd. i Shaanxi Shenghua Metallurgy-Chemical Co., Ltd.).

(24)

Komisija je zatražila i unakrsno provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 i posljedičnih mjera poduzetih za njezino suzbijanje („Obavijest o bolesti COVID-19”) (4) Komisija nije mogla obaviti posjete radi provjere u prostorima društava koja surađuju. Umjesto toga, Komisija je putem videokonferencije provela daljinske unakrsne provjere informacija koje su dostavila sljedeća društva:

Proizvođači iz Unije

OFZ, a.s., Istebné, Slovačka

Ferropem, Chambéry, Francuska

Uvoznici

Affival SAS, Solesmes, Francuska

Proizvođači izvoznici iz NRK-a

Ningxia Ketong New Material Technology Co., Ltd. („Ketong”)

Ningxia Shun Tai Smelting Co., Ltd. i njegov povezani trgovac Overseas Metallurgy Co., Ltd. („Shun Tai”)

Shaanxi Shenghua Metallurgy-Chemical Co., Ltd. („Shenghua”).

1.6.   Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(25)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

2.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Predmetni proizvod

(26)

Predmetni proizvod je slitina ili kemijski spoj masenog udjela kalcija 16 % ili većeg, masenog udjela silicija 45 % ili većeg, masenog udjela željeza manjeg od 14 % i najviše 10 % bilo kojeg drugog elementa; neovisno o tome je li podnesen u rasutom stanju, pakiran u vreće ili čelične bačve, zatvoren čeličnim limovima (ili žicom s jezgrom) ili podnesen na drugi način, podrijetlom iz NRK -a, trenutačno razvrstan u oznake KN ex 7202 99 80 i ex 2850 00 60 (oznake TARIC 7202998030 i 2850006091) („predmetni proizvod”). Obično se naziva kalcijev silicid ili „CaSi”.

(27)

Kalcijev silicid upotrebljava se u proizvodnji posebnih metalnih slitina. Slitine kalcijeva silicida upotrebljavaju se kao deoksidant i sredstvo za odsumporavanje u proizvodnji čelika visoke kvalitete.

2.2.   Istovjetni proizvod

(28)

Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

predmetni proizvod,

proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu NRK-a i

proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(29)

Komisija je stoga u ovoj fazi odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

2.3.   Tvrdnje u pogledu opsega proizvoda

(30)

Komisija nije primila nikakve tvrdnje u pogledu opsega proizvoda.

3.   DAMPING

3.1.   Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe

(31)

Budući da su dostatni dokazi raspoloživi u vrijeme pokretanja ispitnog postupka upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u vezi s NRK-om, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(32)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve kineske proizvođače izvoznike da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju kalcijeva silicida. Tri kineska proizvođača izvoznika dostavila su relevantne podatke.

(33)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta, dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na tražene informacije. Komisija je zatim obavijestila kinesku vladu da će upotrijebiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u.

(34)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka utvrdila da je Brazil potencijalna reprezentativna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je nadalje navela da će ispitati druge moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(35)

Komisija je 7. svibnja 2021. u bilješci („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih faktora proizvodnje, kao što su sirovine, rad i energija koji se koriste u proizvodnji kalcijeva silicida. Osim toga, utvrdila je da su Brazil i Argentina moguće reprezentativne zemlje. Komisija je primila primjedbe od podnositelja pritužbe i proizvođača izvoznika, društava Ketong i Shenghua. Te su primjedbe detaljno razmotrene u uvodnim izjavama od 93. do 119.

(36)

Komisija je 14. lipnja 2021. drugom bilješkom („druga bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje je namjeravala upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, s Brazilom kao reprezentativnom zemljom. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit utvrditi na temelju raspoloživih informacija za relevantno društvo Rima Industrial S.A. („Rima Industrial”) u reprezentativnoj zemlji. U drugoj bilješci razmotrene su i primjedbe zaprimljene na prvu bilješku. Primjedbe na drugu bilješku primljene su od podnositelja pritužbe i proizvođača izvoznika, društava Ketong i Shenghua. Te su primjedbe detaljno razmotrene u uvodnim izjavama od 122. do 136.

3.2.   Uobičajena vrijednost

(37)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(38)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se […] utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(39)

Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 33., primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

3.2.1.   Postojanje znatnih poremećaja

(40)

U nedavnom ispitnom postupku koji se odnosio na ferosilicij podrijetlom iz NRK-a, čiji su proizvođači iz sektora ferolegura, slično proizvođačima kalcijeva silicida (5), Komisija je utvrdila da su u navedenom sektoru bili prisutni znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je u tom ispitnom postupku zaključila i da je, na temelju dostupnih dokaza, primjerena primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(41)

U tom ispitnom postupku Komisija je utvrdila da postoji znatna vladina intervencija u NRK-u koja je dovela do narušavanja učinkovite raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (6). Komisija je posebno zaključila da u sektoru ferosilicija kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (7), ali i da može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (8). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. Naime, sustav planiranja u NRK-u općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore koje je vlada odredila kao strateške ili u nekom drugom političkom smislu važne, umjesto da ih raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (9). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja osobito kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih društava te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (10). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u troškovima plaća u sektoru ferosilicija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (11) te poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno u pogledu pristupa kapitalu za korporativne subjekte u NRK-u (12). Zbog vrlo sličnih ulaznih elemenata koji se upotrebljavaju i sličnog proizvodnog postupka, ti se nalazi uvelike odnose i na sektor kalcijeva silicida, koji je dio i sektora ferolegura.

(42)

Kao i u ispitnom postupku koji se odnosio na sektor ferosilicija u NRK-u, Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u, s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Učinila je to na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u pritužbi te u izvješću, koje se oslanja na javno dostupne izvore. Ta analiza obuhvaćala je ispitivanje znatnih vladinih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz ispitnog postupka. Komisija je te dokazne materijale dodatno nadopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, što je utvrđeno i prijašnjim ispitivanjima u tom smislu.

(43)

Pritužba se u ovom slučaju odnosila na izvješće, posebno na poremećaje u energetskom sektoru i s obzirom na određene mineralne ulazne elemente. Nadalje, podnositelj pritužbe dostavio je i studiju o narušavanju tržišta u kineskoj industriji ferolegura i silicija koje je uzrokovala država. U toj je studiji dokumentirano da je kineska industrija ferolegura podvrgnuta snažnim vladinim smjernicama i diskrecijskom uplitanju te je zaključeno da kineska društva u toj industriji „posluju u narušenom tržišnom okruženju u kojem konkurentnim silama nije dopušteno strukturirati domaće tržište i uskladiti ga s globalnim tržištima”. Studija je dodana u dokumentaciju ispitnog postupka u fazi pokretanja postupka. Nijedna zainteresirana strana, uključujući kinesku vladu i proizvođače izvoznike, nije dostavila primjedbe na tu studiju. U pritužbi su se navodila i upućivanja na OECD-ov Inventar izvoznih ograničenja u vezi s industrijskim sirovinama.

(44)

U sektoru kalcijeva silicida kineska vlada i dalje ima određeni udio vlasništva i kontrole u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe. Ispitnim postupkom utvrđeno je da je jedan od proizvođača izvoznika koji surađuju, Shenghua, u 65 %-tnom vlasništvu društva Shaanxi Metallurgical & Mining Group Co., koje je pak društvo kći poduzeća u državnom vlasništvu Shaanxi Non-ferrous Metals Holding Group Co (13). Društvo priznaje da je i dalje pod utjecajem poduzeća u državnom vlasništvu i da ima koristi od snažne potpore vlade (14). Osim toga, iako se čini da su dva druga proizvođača izvoznika koji surađuju u privatnom vlasništvu, čini se i da je jedan od njih, Ningxia Shun Tai Smelting, u bliskom odnosu i s lokalnim tijelima: smješten je u industrijskom parku Zhongwei, koji društvima s poslovnim nastanom odobrava brojne povlaštene politike, kao što su smanjenje poreza ili cijena električne energije (15). Na internetskim stranicama industrijskog parka navodi se i da je „projekt potopljene elektrolučne peći za slitine silicija i kalcija i proizvodnje otpadne toplinske energije društva Ningxia Shuntai Smelting Company ključni projekt promicanja ulaganja općinske uprave Zhongwei”.

(45)

S obzirom na to da ostali kineski izvoznici proizvoda iz ispitnog postupka nisu surađivali, točan omjer privatnih i državnih proizvođača kalcijeva silicida nije se mogao detaljnije utvrditi.

(46)

Nadalje, ispitnim postupkom potvrdilo se u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) prvom alinejom osnovne uredbe da u sektoru električne energije, koji je glavni faktor proizvodnje u proizvodnji kalcijeva silicida, postoji znatan udio vlasništva kineske vlade. Kako je Komisija utvrdila u svojem izvješću, tržište električne energije u Kini karakterizira aktivna uključenost poduzeća u državnom vlasništvu u različitim fazama lanca opskrbe, a oko 50 % proizvodnih kapaciteta bilo je u državnom vlasništvu 2017., dok je cijela prijenosna mreža u vlasništvu dvaju poduzeća u državnom vlasništvu (16).

(47)

Kad je riječ o tome da kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, tijekom ispitnog postupka Komisija je utvrdila postojanje osobnih veza između Komunističke partije Kine („KPK”) i najmanje jednog društva koje proizvodi proizvod iz ispitnog postupka. Glavni izvršni direktor društva Shenghua i vlasnik 35 % udjela društva ujedno je na položaju tajnika Partije (17).

(48)

Javna i privatna poduzeća u sektoru kalcijeva silicida također podliježu nadzoru i smjernicama politike. Kao i u svakom drugom sektoru u NRK-u, ti su proizvođači primorani organizirati aktivnosti izgradnje Partije i održavati blisku povezanost s KPK-om i njegovom ideologijom. Sljedeći primjer prikazuje prethodno navedeni trend sve veće razine intervencije kineske vlade i u sektoru kalcijeva silicida. Ispitnim postupkom otkrivene su opsežne aktivnosti izgradnje Partije u društvu Shenghua. Proizvođačeve internetske stranice posebno su izričite kad je riječ o izgradnji KPK-a u poduzeću i njegovoj ulozi u društvu: „Odbor KPK-a društva Shaanxi Shenghua Metallurgical Chemical Co., Ltd. održao je 17. srpnja četvrtu sjednicu središnje studijske grupe partijskog odbora. Sastankom je predsjedao tajnik Partije i izvršni direktor Wei Xinhua. Sastanku su prisustvovali članovi partijskog odbora, drugi članovi nepartijskih odbora i tajnici podružnica. Na sastanku je Yang Hui, zamjenik tajnika partijskog odbora, predstavio studijski materijal na temu „Temeljni zakon Komunističke partije Kine – Ustav Partije 19. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine” te moderirao zajedničku studiju govora predsjednika društva Metallurgical Group na konferenciji povodom proslave 1. srpnja pod naslovom „Poziv na prilagodbu napretku i daljnji razvoj industrije taljenja nošen zajedničkim snagama”. Sudionici su razmjenjivali mišljenja i raspravljali o tome kako ispuniti obveze članova Partije i vlastitu misiju. […] [Wei Xinhua] zatražio je od rukovoditelja i drugova članova Partije među ostalim sljedeće: 1. Kontinuirano se usavršavati temeljitim čitanjem Ustava Partije, […] 2. Jačati ideologiju i uvjerenje, nepokolebljivo slijediti vodstvo partijskog odbora društva, prenositi duh odanosti Partiji („Yan’an”) i duh otpornosti („Nail”) te usmjeriti energiju na ispunjavanje dužnosti i dobro obavljanje posla u poduzeću. […] 4. Istražiti i ispraviti problem u vezi s vlastitim načinom rada u skladu s Ustavom i disciplinom Partije. Sve podružnice moraju dobro odraditi svoj posao u ideološkoj edukaciji članova i kadrova Partije i unaprijediti njihov partijski duh; […] Odbor za disciplinsku inspekciju i ured za disciplinsku inspekciju i nadzor moraju striktno obavljati svoje nadzorne dužnosti” (18).

(49)

Nadalje, utvrđeno je da se u sektoru kalcijeva silicida primjenjuju politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili koje na drugi način utječu na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe.

(50)

Ta je industrija, zajedno s drugim podsektorima ferolegura koji imaju važnu ulogu u proizvodnji čelika, važan sektor za kinesku vladu. Komisija je posebice zaključila da se taj sektor smatra poticanom industrijom u pokrajini Ningxia, u skladu s Katalogom poticanih industrija u zapadnim pokrajinama (19) iz 2020. Nacionalnog povjerenstva za razvoj i reforme („NDRC”).

(51)

Kad je riječ o ulaznim elementima potrebnima za proizvodnju kalcijeva silicida, izdani su brojni planovi, direktive i drugi dokumenti na različitim razinama. Potonji svjedoče o razini uplitanja države na tržišta tih ulaznih elemenata.

(52)

Kad je riječ o električnoj energiji, koja čini najveći udio troškova ulaznih elemenata, kako je utvrdila Komisija u izvješću, cijene električne energije u NRK-u nisu tržišno utemeljene i također su pod utjecajem znatnih poremećaja (središnje određivanje cijena, diferencijacija cijena i prakse izravne kupnje energije) (20). Iako je energetsko tržište u Kini doživjelo niz promjena i reformi (21), neke cijene relevantne za energetski sustav još uvijek nisu tržišno utemeljene. Vlada priznaje da cijene i dalje uvelike kontrolira država: „Trenutačno upravljanje cijenama električne energije i dalje se temelji na državnim cijenama. Prilagodbe cijena često zaostaju za promjenama u troškovima i teško je pravodobno i razumno odraziti troškove upotrebe električne energije […] Još nije uspostavljen učinkovit konkurentski mehanizam za prodaju električne energije, ograničene su tržišne transakcije između poduzećâ za proizvodnju električne energije i korisnika i teško je uključiti odlučujuću ulogu tržišta u raspodjelu sredstava (22).” Ta tržišna slabost koju je uzrokovala država izvor je daljnjih pokušaja upravljanja tržištem, što se odražava u brojnim narednim administrativnim dokumentima. Na primjer, u studenome 2020. NDRC je objavio Obavijest o promicanju potpisivanja srednjoročnih do dugoročnih ugovora o električnoj energiji za 2021. (23) U dokumentu se osobito upućuje na to da se „nastoji osigurati da ugovorena količina električne energije ne bude niža od 80 % prosječne količine u posljednje tri godine”, a u odnosu na određivanje cijena da se „uspostavi mehanizam za rješavanje odstupanja […] u okviru lokalnih tržišnih propisa radi rješavanja odstupanja između ugovorene količine energije i stvarne provedbe” i da se „[p]oboljša mehanizam srednjoročnih i dugoročnih cijena transakcije. Svi lokaliteti dužni su striktno upotrebljavati cijene prijenosa i distribucije energije koje je odobrila vlada.” Obavijest sadržava i posebne odredbe o provedbi, posebice uspostavom mehanizma za praćenje napretka potpisivanja ugovora ili jačanjem praćenja, objavljivanja i provedbe ugovora (24). Nadalje, u siječnju 2021. Državno vijeće objavilo je Mišljenje NDRC-a o standardizaciji naknada za opskrbu vodom, električnom energijom i grijanjem u gradovima radi poticanja visokokvalitetnog razvoja sektora. Obavijest sadržava posebne odredbe povezane s određivanjem cijena koje provodi vlada: „[…] Za projekte koji podliježu određivanju cijena koje provodi vlada ili cijenama koje usmjerava vlada razumno odrediti raščlambu troškova, pojačati nadzor i pregled troškova, poboljšati mehanizam određivanja cijena i znanstveno odrediti razinu cijena. […]” Među „glavnim ciljevima” Obavijesti posebno se upućuje na vladin mehanizam ulaznih elemenata povezan s određivanjem cijena, kao i na sektorsku diferencijaciju metoda određivanja cijena: „Do 2025. moraju se postići jasni rezultati u reorganizaciji i standardizaciji naknada u sektoru opskrbe vodom, električnom energijom, plinom i grijanjem. Uspostavlja se osnova za znanstveni, standardizirani i transparentni mehanizam određivanja cijena, a vladin mehanizam ulaznih elemenata dodatno se poboljšava. Metode određivanja cijena koje se primjenjuju na povezane sektore, metode nadzora i pregleda troškova, ponašanje cijena i standardna sveobuhvatna pokrivenost usluga, kao i kvaliteta i učinkovitost opskrbe vodom, električnom energijom, grijanjem i drugim proizvodima i uslugama moraju se znatno poboljšati (25).”.

(53)

Ugljen je još jedna sirovina za proizvodnju kalcijeva silicida. Kako je Komisija utvrdila u svojem izvješću, tržište ugljena u NRK-u podložno je poremećajima, osobito kao rezultat subvencioniranja (26) te u okviru upravljanja i kontrole nad iskorištavanjem izvora ugljena (27). Nadalje, u ispitnom postupku o mononatrijevu glutamatu podrijetlom iz NRK-a i Indonezije Komisija je donijela zaključke o uplitanju države u tržišne sile u kineskom sektoru ugljena na razini pokrajina, osobito u pokrajini Shandong, planskim dokumentima kojima se uređuje opskrba, lokalizacija i struktura industrije (28). U trenutačnom ispitnom postupku Komisija je utvrdila dodatne elemente uplitanja države. U svibnju 2021. Nacionalna energetska uprava (NEA) i NDRC zajedno su objavili „Obavijest o mjerama upravljanja kapacitetima proizvodnje rudnika ugljena i kriterijima za odobravanje”, u cilju regulacije kapaciteta rudnika ugljena i provođenja relevantnih ograničenja, izračunanih na temelju obavijesti (29). Kao još jedan primjer dalekosežne aktivnosti države kojom se uređuje tržište ugljena, NDRC je u prosincu 2020. izdao Obavijest o osiguravanju potpisivanja i izvršavanja srednjoročnih i dugoročnih ugovora o ugljenu za 2021. (30) U Obavijesti se izričito ističe cilj povećanja državnog utjecaja i nadzora u ugovornom postupku: „Podržati ulogu vlade, usredotočiti se na jačanje izgradnje sustava, poboljšati pravila za transakcije, pojačati nadzor kredita i usmjeriti relevantne strane da informiraju javnost o cjelokupnoj situaciji, preuzeti društvenu odgovornost, standardizirati izvršenje ugovora i osigurati nesmetano funkcioniranje tržišta ugljena.” Obavijest upućuje i na „[j]ačanje samodiscipline industrije. Sva relevantna industrijska udruženja usmjeravaju poduzeća u jačanju samodiscipline da bi propisno provodila zahtjeve srednjoročnih i dugoročnih ugovora te da ne iskorištavaju stanje ponude i potražnje na tržištu i povoljan položaj industrije za potpisivanje neuravnoteženih ugovora. Velika poduzeća djeluju kao uzor, samoreguliraju potpisivanje ugovora, povećavaju svoju svijest o ispunjavanju obveza, preuzimaju inicijativu za preuzimanje društvene odgovornosti osiguravanja opskrbe i stabilnih cijena te promiču neometan rad tržišta ugljena na nacionalnoj razini.” Posebno valja istaknuti jasnu smjernicu da se pri potpisivanju ugovora ne iskorištava stanje potražnje i ponude na tržištu. U travnju 2021. NDRC je izdao daljnju Obavijest o osiguranju nadzora i upravljanja srednjoročnim i dugoročnim ugovorima za ugljen za 2021., čiji je cilj bolji nadzor nad poštovanjem ugovora o prodaji i osiguravanje opskrbe ugljenom (osobito na temelju odredbi prethodno citirane Obavijesti br. 902). Na temelju toga, relevantne strane trebale bi posebno osigurati da mjesečna stopa usklađenosti ne bude niža od 80 %, a tromjesečna i godišnja stopa usklađenosti ne bi trebale biti niže od 90 % (31).

(54)

Državni intervencionizam na tržištu ugljena vidljiv je i u nedavnoj odluci o produljenju za godinu dana probnog rada za zatvorene rudnike ugljena radi povećanja proizvodnje i ponude kako bi se odgovorilo na povećanja cijena robe (nakon što je proizvodnja u rudnicima prethodno bila obustavljena) (32).

(55)

Nadalje, druge dvije važne sirovine koje se upotrebljavaju za proizvodnju kalcijeva silicida, kvarcit i vapnenac, obuhvaćene su 13. petogodišnjim planom za mineralne resurse u okviru kojeg se državi omogućuje upravljanje ključnim tržištima mineralnih resursa u NRK-u u gotovo svim područjima (33). Isto tako, ispitnim postupkom potvrdilo se da je prema OECD-ovu Inventaru izvoznih ograničenja u vezi s industrijskim sirovinama (izdanje iz 2020.) kvarcit (oznaka HS 250590) 2019. u NRK-u bio podložan zahtjevu za neautomatsko izdavanje dozvola za izvoz (34), čime se mogla ograničiti izvozna aktivnost i tako narušiti tržište.

(56)

Kao što se može vidjeti iz prethodnih primjera, kineska vlada upravlja razvojem sektora kalcijeva silicida u skladu sa širokim rasponom alata i smjernica politike te kontrolira gotovo sve aspekte funkcioniranja sektora. Te vladine smjernice i intervencija odnose se i na glavne ulazne elemente koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka. Na primjer, Shenghua priznaje da svoje poslovanje usklađuje s dokumentima središnjeg planiranja i ključnim državnim politikama, kako je opisano u njegovim korporativnim ciljevima: „Do kraja „13. petogodišnjeg plana” nastojati razviti i pokrenuti projekte kao što su proizvodne linije metalnog kalcija visoke čistoće, industrijski silicij za kemijsku uporabu i mikrovalne tehnologije u metalurgiji te drugi projekti.” Društvo tvrdi i da se „aktivno prilagođava novom stanju nacionalnog gospodarskog razvoja, točno shvaća novi smjer politika reforme na strani ponude, ozbiljno preuzima odgovornost za sigurnu i ekološki prihvatljivu proizvodnju te se, na temelju stabilnog vodstva industrije slitina kalcijeva silicida, oslanja na upravljanje, talente i znanstvena istraživanja društva Shaanxi Nonferrous Group” (35).

(57)

Osim navedenog, proizvođači kalcijeva silicida korisnici su i različitih oblika državne potpore, što jasno upućuje na interes tijela u tom sektoru. Tijekom ispitnog postupka Komisija je utvrdila da je društvo Ningxia Shun Tai Smelting primilo potporu zbog svojeg poslovnog nastana u industrijskom parku Zhongwei (vidjeti uvodnu izjavu 44.), dok je društvo Ketong priznato kao „Tehnološki centar za poduzeća u autonomnoj regiji 2020.”. U vezi s time lokalni mediji izvijestili su da: „prema relevantnim propisima tehnološki centar za poduzeća na razini autonomne regije koji je prvi put priznat kao takav dobit će financijsku potporu od 1 milijun RMB.” (36) Druga izvješća lokalnih medija potvrđuju potporu pokrajine društvu: „Odgovarajuća nadležna osoba u Odjelu za industriju i informacijsku tehnologiju autonomne regije izjavila je da naš okrug snažno promiče strukturnu transformaciju, zelenu transformaciju, pametnu transformaciju i tehnološku transformaciju industrijskih poduzeća u okviru proširenja lanca industrije, što se smatra prioritetom, kao i u okviru zelene transformacije, pametne transformacije i tehnološke transformacije, koje se smatraju ključnim alatima, te promiče strukturnu prilagodbu i nadogradnje proizvoda u industriji sirovina. […] Kad je riječ o posebnim materijalima od slitina, naša regija podržava razvoj visokotemperaturnih slitina, slitina otpornih na koroziju, slitina ultravisoke čvrstoće i drugih materijala s posebnim svojstvima i posebnim funkcijama. Oslanjanjem na poduzeća kao što su Shengyan Industrial, Ketong New Materials i Jun Magnetic New Materials doći će do napretka u temeljnim tehnologijama za razvoj materijala od slitina s posebnim zahtjevima kao što su otpornost na visoke temperature, visoka čvrstoća i visoka otpornost na koroziju, koji se široko primjenjuju u području nehrđajućeg čelika i posebnog čelika.” (37).

(58)

Ukratko, kineska vlada poduzela je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju kalcijeva silicida i glavnih sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji tog proizvoda. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(59)

Ovim ispitnim postupkom nisu otkriveni nikakvi dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuća provedba zakona o stečaju i vlasništvu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) četvrtom alinejom osnovne uredbe u sektoru kalcijeva silicida iz uvodne izjave 41. ne bi utjecala na proizvođače proizvoda iz postupka revizije.

(60)

Na sektor kalcijeva silicida utječu i poremećaji u troškovima plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 41. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka ili glavnih sirovina za njegovu proizvodnju) i neizravno (kad je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu rada u NRK-u).

(61)

Nadalje, u ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni nikakvi dokazi koji pokazuju da sektor kalcijeva silicida ne bi podlijegao intervenciji vlade u financijski sustav u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 41. Prema tome, znatne vladine intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(62)

Konačno, Komisija podsjeća da su za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka potrebni brojni ulazni elementi. Kada proizvođači proizvoda od kalcijeva silicida kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(63)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene kalcijeva silicida nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne vladine intervencije, kako je opisano u dijelovima A i B Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u pogledu raspodjele kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je sam proizveden u NRK-u kombinacijom niza faktora proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(64)

Kineska vlada nije iznijela nikakve dokaze ni argumente koji upućuju na suprotno. Međutim, proizvođači izvoznici Ketong i Shenghua dostavili su niz primjedbi.

(65)

Društvo Ketong tvrdilo je da je metodologija propisana člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti nespojiva s Protokolom o pristupanju Kine WTO-u, Sporazumom WTO-a o antidampingu i odlukom Tijela za rješavanje sporova WTO-a te se stoga ne bi trebala primjenjivati.

(66)

Prvo, društvo Ketong podsjetilo je da su u okviru odjeljka 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u dopuštena odstupanja od standardne metodologije za određivanje uobičajene vrijednosti i usporedivosti cijena prema članku VI. GATT-a iz 1994. i Sporazumu o antidampingu, no ta su odstupanja bila vremenski ograničena jer su istekla 11. prosinca 2016. Prema mišljenju društva Ketong, od 12. prosinca 2016. Unija ne bi smjela odstupati od standardne metodologije pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti za proizvođače iz zemlje izvoznice te od upotrebe samo domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici, ako nije drukčije dopušteno drugim odredbama sporazumâ WTO-a, među ostalim Sporazuma o antidampingu. Društvo Ketong tvrdilo je da je članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe, prema kojem se Uniji dopušta da upotrijebi podatke odgovarajuće reprezentativne zemlje, u suprotnosti s obvezom Unije prema sporazumima WTO-a, posebno s njezinom obvezom prema odjeljku 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u.

(67)

Društvo Ketong tvrdilo je i da se člankom 2. Sporazuma o antidampingu za utvrđivanje uobičajene vrijednosti ne dopušta upotreba drugih podataka osim onih iz zemlje izvoznice. Također, u iznimnim okolnostima, kada je potrebno izračunati uobičajenu vrijednost, podaci koji se odnose na troškove proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit moraju se dobiti iz izvora u zemlji izvoza. Prema mišljenju društva Ketong, pojam znatnih poremećaja čak i ne postoji u Sporazumu o antidampingu.

(68)

Drugo, društvo Ketong podsjetilo je da je Žalbeno tijelo WTO-a u sporu Europska unija – Antidampinške mjere za biodizel iz Argentine (38) utvrdilo da Unija nije djelovala u skladu s člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu jer nije upotrijebila evidenciju koju su vodili proizvođači iz ispitnog postupka kao osnovu za izračun troška proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka. Društvo Ketong posebno je tvrdilo da s obzirom na tu odluku, poremećaji u Argentini koji su uzrokovali razliku između domaćih i međunarodnih cijena glavne sirovine za predmetni proizvod nisu sami po sebi bili dostatna osnova na temelju članka 2.2.1.1. za zaključak da poslovne knjige proizvođačâ nisu objektivno odražavale troškove sirovina povezane s proizvodnjom i prodajom predmetnog proizvoda ili za zanemarivanje tih troškova pri izračunu uobičajene vrijednosti predmetnog proizvoda.

(69)

Slično tome, Shenghua je tvrdio da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu s pravom WTO-a.

(70)

Prvo, društvo Shenghua tvrdilo je da se Sporazumom o antidampingu ne priznaje koncept znatnih poremećaja iz članka 2.2., prema kojem je izračun uobičajene vrijednosti moguć samo ako nema prodaje u uobičajenom tijeku trgovine. Društvo Shenghua primijetilo je da ne postoji članak u Sporazumu o antidampingu prema kojem je dopuštena upotreba podataka iz treće zemlje, koji ne mogu odražavati cijene ili razinu troškova zemlje izvoznice za određivanje uobičajene vrijednosti. Sporazumom o antidampingu propisano je da se uobičajena vrijednost mora odrediti na temelju cijena ili troškova prodaje koji odražavaju cijenu ili razinu troškova u zemlji podrijetla. Stoga izračunana cijena koja se temelji na cijenama u reprezentativnoj zemlji ne može odražavati cijenu i razinu troškova u zemlji izvoznici.

(71)

Drugo, društvo Shenghua tvrdilo je da bi, čak i ako bi koncept znatnih poremećaja bio u skladu s pravom WTO-a, vrijednost trebalo izračunati u skladu s člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu i tumačenjem tog članka prema Žalbenom tijelu WTO-a u predmetu EU – biodizel (DS473). Znatni poremećaji u zemlji izvoznici trebali bi biti obuhvaćeni definicijom prodaje koja nije ostvarena u „uobičajenom tijeku trgovine” ili „posebnoj situaciji na tržištu”. Shenghua je tvrdio da, iako pojam „uobičajeni tijek trgovine” nije izričito definiran u Sporazumu o antidampingu, člankom 2.2.1. predviđeno je da se prodaja proizvoda može smatrati kao da nije u uobičajenom tijeku trgovine te zanemariti „samo ako […] se takva prodaja izvrši u produljenom razdoblju u znatnim količinama i po cijenama koje ne omogućuju povrat svih troškova […]”. U tom je kontekstu društvo Shenghua tvrdilo da podnositelj pritužbe nije dokazao da navodni znatni poremećaji pripadaju kategoriji prodaje „koja nije u uobičajenom tijeku trgovine” ili „posebne situacije na tržištu”.

(72)

Komisija je smatrala da su odredbe članka 2. stavka 6.a u potpunosti u skladu s obvezama Unije prema WTO-u i sudskom praksom koju navode Ketong i Shenghua. Kad je riječ o obvezama iz odjeljka 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u, Komisija podsjeća da se u antidampinškim postupcima koji se odnose na proizvode iz Kine dijelovi odjeljka 15. Protokola koji nisu istekli i dalje primjenjuju pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti, i u pogledu standarda tržišnog gospodarstva i u pogledu upotrebe metodologije koja se ne temelji na strogoj usporedbi s kineskim cijenama ili troškovima.

(73)

Kad je riječ o predmetu EU – biodizel, relevantna odluka nije se odnosila na primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, nego na primjenu posebne odredbe iz članka 2. stavka 5. osnovne uredbe. Komisija smatra da je prema pravu WTO-a, kako ga tumače povjerenstvo i Žalbeno tijelo WTO-a u predmetu EU – biodizel, dopuštena upotreba podataka iz treće zemlje, propisno prilagođenih kad je takva prilagodba potrebna i obrazložena. Ako postoje znatni poremećaji, troškovi i cijene u zemlji izvoznici nisu primjereni za izračun uobičajene vrijednosti. U tim se okolnostima člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe predviđa izračun troškova proizvodnje i prodaje na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti, uključujući one u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji sa sličnim stupnjem razvijenosti kao zemlja izvoznica.

(74)

Kad je riječ o tvrdnji o nedostatnosti dokaza koja se odnosi na podnositelja pritužbe, pravna osnova i odgovarajući dokazi iz pritužbe odnosili su se na uvjete primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Kako je navedeno u točki 3. Obavijesti o pokretanju postupka, Komisija je smatrala da je pritužba sadržavala dostatne dokaze o znatnim poremećajima za pokretanje ispitnog postupka u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) osnovne uredbe. Nema daljnjih zahtjeva za dokaze vrste koje ta stranka navodi u članku 2. stavku 6.a osnovne uredbe.

(75)

Stoga je Komisija odbacila tvrdnje društava Ketong i Shenghua.

(76)

Društvo Ketong tvrdilo je da se njegovi troškovni ili cjenovni elementi, za koje Komisija nije dokazala da su narušeni, ne trebaju prilagođavati ili utvrđivati na drukčijoj osnovi.

(77)

Društvo Shenghua tvrdilo je da bi, ako Komisija odluči primijeniti članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe, bilo nerazumno zamijeniti sve faktore troškova podacima iz drugih izvora jer će se prema tekstu te odredbe samo oni troškovi proizvodnje i prodaje za koje je dokazano da su narušeni zamijeniti nenarušenim cijenama i referentnim vrijednostima. Točnije, društvo Shenghua tvrdilo je da podnositelj pritužbe nije uspio dokazati da su troškovi rada u kineskoj industriji kalcijeva silicida narušeni, stoga je Komisija trebala primijeniti stvarne troškove rada koje su prijavili proizvođači izvoznici. Društvo Shenghua izjavilo je da je nerazumno zamjenjivati troškove rada onima iz treće zemlje jer je na njih utjecalo više faktora, kao što su odnos ponude i potražnje na predmetnom tržištu, stupanj automatizacije u proizvodnji te razina cijena robe u regiji u kojoj su se nalazili proizvođači. Dodalo je da se troškovi rada razlikuju ne samo među različitim zemljama, već i među različitim kineskim proizvođačima. Društvo Shenghua izjavilo je da isto vrijedi i za energiju, troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit.

(78)

Kao odgovor na tvrdnju o nedostatku dokaza o poremećajima u troškovima rada u fazi pokretanja postupka, Komisija se poziva na svoje obrazloženje u uvodnim izjavama 41. i 63. Utvrđivanje stvarnog postojanja znatnih poremećaja i posljedične primjene metodologije propisane člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) provodi se tek u trenutku privremene i/ili konačne objave. U tom je slučaju Komisija smatrala da su dokazi o znatnim poremećajima koje je dostavio podnositelj pritužbe dostatni za pokretanje ispitnog postupka na toj osnovi. Iako Komisija priznaje da se troškovi plaća mogu razlikovati među zemljama ili čak među sektorima, na temelju svojeg ispitnog postupka utvrdila je da su poremećaji na razini NRK-a utjecali na njegovo tržište rada. Problemi svojstveni kineskom tržištu rada, uključujući nepostojanje sindikata neovisnih o vladi i ograničenja mobilnosti radne snage zbog sustava registracije kućanstava, narušavaju formiranje plaća u NRK-u za sve gospodarske subjekte. Činjenica da bi se troškovi plaća mogli razlikovati u drugim zemljama ili da bi se mogli razlikovati unutar NRK-a ne mijenja taj nalaz.

(79)

Kako je podrobnije navedeno u uvodnim izjavama od 51. do 55., Komisija je tijekom ispitnog postupka utvrdila da su tržišta za ulazne elemente koje upotrebljavaju proizvođači kalcijeva silicida u NRK-u izložena brojnim znatnim poremećajima, i to ne samo poremećajima koji se odnose na taj sektor nego i međusektorskim poremećajima. Ista je situacija bila i u slučaju proizvođačâ više osnovnih ulaznih elemenata za proizvodnju kalcijeva silicida, kao i njegovih sirovina. Stoga je Komisija utvrdila da su svi troškovi ulaznih elemenata koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka, uključujući energiju, bili narušeni u NRK-u. Činjenica da, prema tvrdnjama društva Shenghua, među različitim zemljama postoje razlike u troškovima energije ne mijenja Komisijinu procjenu narušenih cijena energije u NRK-u.

(80)

U tom pogledu, iako se člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe dopušta upotreba domaćih troškova, uključujući troškove radne snage ili energije, ako se za njih sa sigurnošću utvrdi da nisu narušeni, u dokumentaciji nema dokaza da se poremećaji na razini cijele zemlje ne odražavaju na proizvođače kalcijeva silicida. U skladu s time takvi se domaći troškovi nisu mogli upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti.

(81)

Kad je riječ o troškovima prodaje te administrativnim i općim troškovima i dobiti, Komisija je napomenula da, kad se utvrdi da zbog postojanja znatnih poremećaja za zemlju izvoznicu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u zemlji izvoznici, Komisija može izračunati uobičajenu vrijednost na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji za svakog proizvođača izvoznika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a). Komisija naglašava da se potonjim člankom izričito zahtijeva i da izračunana uobičajena vrijednost uključuje razuman iznos nenarušenih troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti. Ako tijekom ispitnog postupka na temelju svih dokaza iz dokumentacije Komisija dokaže postojanje znatnih poremećaja koji utječu na predmetni proizvod u zemlji izvoznici, iz toga proizlazi da ti poremećaji utječu i na troškove prodaje te administrativne i opće troškove proizvođačâ izvoznikâ.

(82)

Stoga su tvrdnje društava Ketong i Shenghua odbačene.

(83)

Društvo Shenghua tvrdilo je i da bi, čak i da su upotrijebljeni podaci iz drugih izvora, bilo nerazumno upotrebljavati podatke treće zemlje kao nenarušenu cijenu. Društvo Shenghua uputilo je na namjeru Komisije da se za uvozne cijene reprezentativne zemlje pozove na bazu podataka Global Trade Atlas („GTA”) te je smatralo da je tijekom razdoblja ispitnog postupka kupilo sve sirovine za domaću proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka. Stoga bi Komisija trebala upotrijebiti pouzdaniji i razumniji izvor podataka te bez obzira na upotrijebljeni izvor podataka izvršiti odgovarajuće prilagodbe (kao što su troškovi isporuke) kako bi se osiguralo da se navodna nenarušena cijena odredi pod istim uvjetima kupnje kao sirovine koje je kupilo društvo Shenghua.

(84)

Kad je riječ o tom argumentu, Komisija je napomenula da iz razloga navedenih u uvodnim izjavama od 41. do 63. u ovom ispitnom postupku primjenjuje članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe. Stoga je Komisija dužna upotrijebiti nenarušene troškove u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji kako bi osigurala da na primijenjene troškove ne utječu poremećaji i da se temelje na dostupnim podacima, kao što su podaci o uvozu iz baze podataka GTA. S obzirom na to da društvo Shenghua nije dostavilo podatke kojima bi potkrijepilo svoju tvrdnju o odgovarajućim prilagodbama (npr. podaci koji se odnose na veće troškove isporuke), smatra se da uvozne vrijednosti reprezentativne zemlje ispunjavaju kriterije iz članka 2. stavka 6.a. osnovne uredbe i da pružaju razumnu procjenu cijene u reprezentativnoj zemlji, uključujući troškove isporuke. Nadalje, s obzirom na to da uvezeni ulazni elementi konkuriraju na domaćem tržištu reprezentativne zemlje u pogledu cijena, Komisija ih je smatrala pouzdanom zamjenskom vrijednošću. Ako se ne uzmu u obzir svi troškovi dostave u slučaju uvoza, dobivena cijena ne bi odražavala nenarušenu cijenu na tržištu reprezentativne zemlje. To bi bilo u suprotnosti s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe te je stoga ta tvrdnja odbačena.

(85)

S obzirom na navedeno, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz ispitnog postupka, uključujući troškove sirovina, energije i radne snage, nisu rezultat slobodnog djelovanja tržišnih sila jer na njih utječe znatna vladina intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u njoj. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je objašnjeno u sljedećem odjeljku.

3.3.   Reprezentativna zemlja

3.3.1.   Opće napomene

(86)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

sličan stupanj gospodarskog razvoja kao Kina. U tu svrhu Komisija je iz baze podataka Svjetske banke odabrala zemlje čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku sličan bruto nacionalnom dohotku Kine (39),

proizvodnja predmetnog proizvoda u toj zemlji,

raspoloživost relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji,

ako postoji više mogućih reprezentativnih zemalja, prednost bi, ako je to moguće, trebalo dati zemlji s odgovarajućom razinom socijalne zaštite i zaštite okoliša.

(87)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 35. i 36., Komisija je izdala dvije bilješke uz dokumentaciju o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U tim su bilješkama opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe strana o tim elementima i o relevantnim izvorima. Komisija je u drugoj bilješci o faktorima proizvodnje obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da u ovom predmetu upotrijebi Brazil kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju ako se potvrdi da postoje znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

3.3.2.   Sličan stupanj gospodarskog razvoja kao u NRK-u

(88)

Komisija je u prvoj bilješci o faktorima proizvodnje izdvojila Argentinu, Brazil, Kazahstan, Maleziju i Meksiko kao zemlje sličnog stupnja gospodarskog razvoja kao Kina prema Svjetskoj banci, tj. sve se prema Svjetskoj banci nalaze u kategoriji zemalja s „višim srednjim dohotkom” s obzirom na bruto nacionalni dohodak.

(89)

Zainteresirane strane nisu dostavile primjedbe o sličnosti stupnja gospodarskog razvoja u zemljama koje je Komisija izdvojila s onim u NRK-u.

(90)

Društvo Ketong napomenulo je da je Svjetska banka i Rusiju svrstala u kategoriju zemalja s „višim srednjim dohotkom”, slično kao i NRK, te je zatražilo od Komisije da i tu zemlju smatra potencijalnom reprezentativnom zemljom. Međutim, Komisija nije pronašla nijednog proizvođača kalcijeva silicida u Rusiji s javno dostupnim financijskim podacima koji bi bili reprezentativni za izračun uobičajene vrijednosti proizvoda iz ispitnog postupka, pa stoga nije dodatno razmatrala tu zemlju.

3.3.3.   Raspoloživost relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji

(91)

U prvoj bilješci Komisija je utvrdila da su Brazil i Argentina zemlje za koje je poznato da u njima postoji proizvodnja kalcijeva silicida. U toj bilješci Komisija je dodatno utvrdila Kazahstan, Maleziju i Meksiko kao zemlje koje proizvode ferolegure, a riječ je o industriji koja je najsličnija industriji kalcijeva silicida u odnosu na proizvodni postupak i faktore proizvodnje, a koje bi mogla upotrijebiti u slučaju nedostatka odgovarajućih podataka iz zemalja koje proizvode kalcijev silicid. Primljene su primjedbe od društava Ketong, Shenghua i podnositelja pritužbe.

(92)

Komisija je utvrdila dva proizvođača kalcijeva silicida u Brazilu i jednog u Argentini za koje su bili javno dostupni financijski podaci. Međutim, nedavni financijski podaci (tj. iz 2019.) bili su dostupni samo za argentinskog proizvođača i jednog od dvaju brazilskih proizvođača (Rima Industrial S.A.).

(93)

Podnositelj pritužbe uzeo je na znanje da je Brazil i dalje jedna od mogućih reprezentativnih zemalja te je podržao njezin potencijalni odabir kao reprezentativne zemlje kako je početno predložio u pritužbi.

(94)

Društva Shenghua i Ketong tvrdila su u svojim primjedbama na prvu bilješku da Brazil ne može biti odgovarajuća reprezentativna zemlja jer su obujmi uvoza nekoliko sirovina (kao što su pasta za elektrode i silicijev kamen/kvarcit) bili mali i stoga nisu bili reprezentativni.

(95)

Međutim, za paste za elektrode uvoz u Brazil obuhvaćao je najmanje 10 % prijavljene potrošnje u Kini i stoga se smatra reprezentativnim. Za kvarcit Komisija je smatrala da mali obujam uvoza u Brazil nije reprezentativan i vratila se na prosječnu kupovnu cijenu koju su proizvođači iz Unije platili kao odgovarajuću referentnu vrijednost.

(96)

Društvo Shenghua tvrdilo je da je cijena električne energije u Brazilu previsoka te je zatražilo od Komisije da na toj osnovi odbaci Brazil kao reprezentativnu zemlju.

(97)

Komisija je napomenula da u kriterijima za odabir reprezentativne zemlje utvrđenima u osnovnoj uredbi nigdje nije spomenuto da se cijene komunalnih usluga moraju nalaziti u određenom rasponu. Stoga je taj argument odbačen.

(98)

Društvo Ketong tvrdilo je u svojim primjedbama na prvu bilješku da je tržište električne energije u Brazilu narušeno jer je 1. brazilska vlada većinski dioničar u proizvođaču električne energije Eletrobrás i jer 2. brazilska vlada regulira cijenu električne energije preko regulatorne agencije Agência Nacional de Energia Elétrica („ANEEL”). Stoga Brazil ne bi bio odgovarajuća reprezentativna zemlja.

(99)

Komisija je napomenula da društvo Ketong nije dostavilo nikakve dokaze da je državno vlasništvo društva Eletrobrás dovelo do narušavanja tržišta električne energije u Brazilu, a posebno da je utjecalo na proizvođače kalcijeva silicida u pogledu cijene koju su plaćali za električnu energiju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na primjer, iako je 52 % dionica društva Eletrobrás u državnom vlasništvu, preostalim dionicama trguje se javno. To se pitanje dodatno razmatra u uvodnoj izjavi 133. u nastavku na temelju dodatnih dokaza koje su dostavile zainteresirane strane te u uvodnoj izjavi 152.

(100)

Društvo Shenghua tvrdilo je da je Brazil visokozaštićeno tržište i zemlja koja je pribjegla „velikom broju mjera kojima se potencijalno ograničava trgovina”, što je Komisija potvrdila u svojoj procjeni brazilskih uvoznih ograničenja (40).

(101)

U prvoj bilješci Komisija je navela da nije utvrdila nikakve poremećaje u trgovini u Brazilu koji utječu na glavne ulazne elemente za proizvodnju kalcijeva silicida. Društvo Shenghua nije dostavilo dokaze da postoje takvi poremećaji u odnosu na kalcijev silicid i/ili glavne faktore proizvodnje. Tvrdnja se smatrala neutemeljenom pa je stoga odbačena.

(102)

Društvo Ketong nadalje je tvrdilo da su brazilski proizvođači koje je utvrdila Komisija bili aktivni u raznim gospodarskim aktivnostima i da stoga njihovi troškovi, prihodi i dobit nisu odražavali troškove proizvođača kalcijeva silicida.

(103)

Komisija je u prvoj bilješci priznala da su brazilski proizvođači sudjelovali u drugim aktivnostima osim proizvodnje i prodaje kalcijeva silicida te da u okviru njihova financijskog izvješćivanja nije bila moguća raspodjela financijskih rezultata za svaki proizvod posebno. Komisija je razjasnila da to samo po sebi ne dovodi u pitanje reprezentativnost društava te da stoga može upotrebljavati financijske rezultate na razini društava za utvrđivanje referentnih vrijednosti za troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(104)

Društvo Shenghua tvrdilo je da troškovi prodaje te administrativni i opći troškovi i dobit samo jednog društva nisu pouzdani ni reprezentativni za izračun uobičajene vrijednosti.

(105)

Komisija je napomenula da društvo Shenghua nije potkrijepilo tvrdnju zašto troškovi prodaje te administrativni i opći troškovi i dobit samo jednog proizvođača ne bi bili pouzdani ni reprezentativni za izračun uobičajene vrijednosti. Društvo Shenghua nadalje nije utvrdilo druge proizvođače u Brazilu s dostupnim javnim financijskim podacima koji bi se mogli dodati u skup podataka. Tvrdnja je stoga odbačena.

(106)

Društvo Ketong nadalje je tvrdilo da nije primjereno upotrebljavati financijske podatke društva Dun & Bradstreet jer nisu bili dovoljno detaljni kako bi se iz njih dobile potrebne informacije za točan izračun dampinške marže.

(107)

Komisija je napomenula da je baza podataka Global Financials društva Dun & Bradstreet alat koji upotrebljava za dobivanje financijskih izvješća pojedinih društava i udjela društava u mogućim reprezentativnim zemljama. U vezi s time Komisija je razjasnila da se pojam „izravni troškovi” upotrijebljen u bazi podataka društva Dun & Bradstreet odnosi na „troškove prodane robe”, a pojam „neizravni troškovi” na „operativne troškove”. Suprotno tvrdnjama društva Ketong, Komisija dakle raspolaže podacima koji su dovoljno detaljni za pronalaženje relevantnih podataka za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. Tvrdnja je stoga odbačena.

(108)

Shenghua i Ketong tvrdili su da Argentina nije odgovarajuća reprezentativna zemlja zbog poremećajâ u trgovini polukoksom, jednim od najvažnijih faktora proizvodnje, koje je Komisija spomenula već u prvoj bilješci.

(109)

Komisija se složila da se poremećajima u trgovini (u tom slučaju izdavanje dozvola za izvoz i porezi) može objasniti mali obujam uvoza polukoksa u Argentinu i da, prema tome, upotreba uvozne cijene kao referentne cijene može biti neprimjerena.

(110)

Društvo Ketong nadalje je tvrdilo da ako je Komisija zaključila da je tržište za mnoge ulazne elemente u Kini narušeno, tada mora smatrati i da je argentinsko tržište narušeno s obzirom na to da mnogi ključni ulazni elementi u Argentini potječu iz Kine.

(111)

Komisija je odbacila tu tvrdnju jer je, suprotno onome što je tvrdilo društvo Ketong, većina ulaznih elemenata, osim polukoksa, uvezena u Argentinu iz drugih zemalja osim Kine. Komisija je u prvoj bilješci navela da postoji vrlo ograničen uvoz polukoksa u Argentinu koji nije iz Kine. Stoga je Komisija u toj fazi smatrala da obujam uvoza polukoksa u Argentinu nije reprezentativan. Polukoks čini oko 10 % troškova proizvodnje predmetnog proizvoda.

(112)

Podnositelj pritužbe nadalje je tvrdio da Argentina u toj fazi nije mogla ispuniti kriterije za odabir reprezentativne zemlje, uzimajući u obzir javno dostupne podatke o jedinom proizvođaču predmetnog proizvoda u toj zemlji koji su pokazivali stanje u kojem su bilježeni gubici.

(113)

Komisija se složila da se jedini argentinski proizvođač kalcijeva silicida čiji su financijski podaci bili javno dostupni ne može upotrijebiti kao referentna vrijednost za profitnu maržu jer je društvo 2019. bilježilo gubitke. Ako financijski podaci za 2020. postanu dostupni u kasnijoj fazi, Komisija može ponovno razmotriti Argentinu kao reprezentativnu zemlju.

(114)

Društvo Ketong zatražilo je od Komisije da odabere Rusiju kao reprezentativnu zemlju jer ju je Svjetska banka svrstala u kategoriju zemalja s „višim srednjim dohotkom”, slično kao i NRK, i jer je u njoj postojala proizvodnja kalcijeva silicida i imala je najmanje jednog proizvođača, društvo Kluchevsky Ferroalloy Plant PJSC.

(115)

Komisija je analizirala tvrdnju društva Ketong o odabiru Rusije kao odgovarajuće reprezentativne zemlje. Pregledala je najnovije financijske podatke koje je društvo Ketong dostavilo o ruskom proizvođaču ferolegura, društvu Kluchevsky Ferroalloy Plant PJSC, koji prema njegovim internetskim stranicama navodno proizvodi i kalcijev silicid. Podaci su se odnosili na godinu koja je prethodila razdoblju ispitnog postupka. S obzirom na to da su ti podaci pokazali gotovo nultu dobit i vrlo niske troškove prodaje te administrativne i opće troškove, Komisija je smatrala da ti podaci nisu reprezentativni za izračun uobičajene vrijednosti proizvoda iz ispitnog postupka u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(116)

Budući da Komisija nije uspjela pronaći reprezentativne financijske podatke za druge moguće proizvođače kalcijeva silicida u Rusiji, a ni društvo Ketong nije dostavilo takve podatke, Komisija je zaključila da Rusija u toj fazi nije bila odgovarajuća reprezentativna zemlja.

(117)

Shenghua i Ketong tvrdili su da ni Brazil ni Argentina nisu odgovarajuće reprezentativne zemlje zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama 94., 96., 98., 100., 102., 104., 106., 108., 110. i 112. i predložili su da bi zbog toga što je globalna proizvodnja kalcijeva silicida ograničena, Komisija umjesto toga trebala upotrebljavati podatke proizvođača ferolegura i/ili metalnog silicija jer ti proizvodi imaju sličnu strukturu troškova kao kalcijev silicid. Predložili su da se upotrijebi Kazahstan jer je jedan od najvećih proizvođača ferolegura s nekoliko proizvođača čiji se podaci o troškovima prodaje te administrativnim i općim troškovima i dobiti mogu upotrebljavati.

(118)

Komisija je napomenula da se, s obzirom na prisutnost zemalja u kojima se proizvodi kalcijev silicid, Kazahstan u toj fazi nije smatrao odgovarajućom reprezentativnom zemljom prema kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe jer nije proizvođač kalcijeva silicida i nisu dostupni relevantni javni podaci.

(119)

Društvo Ketong nadalje je tvrdilo da su kvaliteta i potpunost podataka iz baze podataka GTA koji se odnose na Kazahstan i Rusiju lošiji od podataka ITC-a (Međunarodni trgovinski centar) te je predložio upotrebu potonjih. S obzirom na to da Komisija ne namjerava upotrijebiti nijednu od tih zemalja kao reprezentativnu zemlju, ta tvrdnja u toj fazi nije dodatno razmatrana.

(120)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je zainteresirane strane u drugoj bilješci obavijestila da namjerava upotrijebiti Brazil kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju i financijske podatke društva Rima Industrial S.A., u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, kako bi utvrdila nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti.

(121)

Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o primjerenosti Brazila kao reprezentativne zemlje i društva Rima Industrial S.A. kao proizvođača u reprezentativnoj zemlji. Primljene su primjedbe od društava Ketong, Shenghua i podnositelja pritužbe.

(122)

Podnositelj pritužbe podržao je odabir Brazila kao reprezentativne zemlje te odbacio Kazahstan, Argentinu i Rusiju kao neprimjerene reprezentativne zemlje. Podnositelj pritužbe uz svoje je primjedbe dostavio najnovije dostupne financijske podatke dvaju poznatih brazilskih proizvođača kalcijeva silicida objavljene u službenom listu Jornal Minas Gerais (41) (42). Podnositelj pritužbe nadalje je tvrdio da čak i ako rusko društvo Kluchevsky Ferroalloy Plant PJSC prema svojim internetskim stranicama navodno proizvodi kalcijev silicid, nije ga proizvodilo posljednjih šest godina, uključujući razdoblje ispitnog postupka, i ne planira ga proizvoditi u bliskoj budućnosti.

(123)

Društvo Shenghua ponovilo je svoju tvrdnju da su cijene električne energije u Brazilu previsoke i da Brazil stoga ne bi trebalo smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom. Društvo Shenghua tvrdilo je da izjava Komisije da u kriterijima za odabir utvrđenima u osnovnoj uredbi nigdje nije spomenuto da se cijene komunalnih usluga moraju nalaziti u određenom rasponu da bi se zemlju odabralo kao reprezentativnu zemlju kako je navedeno u uvodnoj izjavi 97. nije u skladu s osnovnom uredbom ni Sporazumom WTO-a o antidampingu, prema kojem se zahtijeva da bi Komisija, čak i ako odluči ne upotrijebiti prodajne cijene ili troškove društava u zemlji podrijetla, trebala upotrijebiti razumne zamjenske podatke za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(124)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 86., za odabir reprezentativne zemlje Komisija upotrebljava relevantne kriterije u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. Brazil je ispunjavao sve te kriterije. Činjenica da su cijene električne energije u Brazilu više nego u drugim zemljama ne isključuje Brazil kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(125)

Društvo Ketong tvrdilo je da je jedini razlog zašto je Komisija odbacila Rusiju kao reprezentativnu zemlju bio taj što je društvo Kluchevsky Ferroalloy Plant 2019. imalo nereprezentativnu (tj. prenisku) profitnu maržu i troškove prodaje te administrativne i opće troškove. Nadalje, društvo Ketong tvrdilo je da profitna marža nije bila dio ispitivanja prema članku 2. stavku 6.a osnovne uredbe za odabir reprezentativne zemlje te da su podaci samo trebali biti dostupni. Prema mišljenju društva Ketong, nikakvo dodatno „ispitivanje reprezentativnosti” nije se moglo ekstrapolirati iz zakonske odredbe, pa stoga nije predstavljalo kriterij za procjenu primjerenosti reprezentativne zemlje. Nadalje, društvo Ketong tvrdilo je da, čak i ako je profitna marža bila dio ispitivanja, nije jasno zašto bi društvo Rima Industrial S.A. sa samo 3 % profitne marže bio bolji odabir od niske, ali ipak pozitivne profitne marže društva Kluchevsky Ferroalloy Plant.

(126)

Komisija je tu tvrdnju odbacila. U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i iznos dobiti. Komisija ne smatra gotovo nultu profitnu maržu „razumnim iznosom” u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) zadnjeg podstavka osnovne uredbe.

(127)

Nadalje, društvo Ketong iz nekoliko je razloga navelo da su podaci o Rusiji kvalitetniji od onih o Brazilu. Prvo, društvo Rima Industrial ima raznovrsnije aktivnosti od društva Kluchevsky Ferroalloy Plant, koje je usmjereno na ferolegure. Drugo, društvo Ketong tvrdilo je da Komisija nije potkrijepila svoju izjavu da izravni troškovi društva Rima Industrial prijavljeni u bazi podataka Dun & Bradstreet odgovaraju troškovima prodane robe, a da su neizravni troškovi operativni troškovi. Naprotiv, podaci društva Kluchevsky Ferroalloy Plant omogućili su procjenu onoga što uključuju različite kategorije troškova. Treće, društvo Kluchevsky Ferroalloy Plant imalo je detaljnije troškove prodaje te administrativne i opće troškove.

(128)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 122., postali su dostupni noviji financijski podaci koji se odnose na dva brazilska proizvođača koje je utvrdila Komisija. Prema tim podacima društvo Rima Industrial S.A. 2020. je ostvarilo gubitke. Suprotno tomu, društvo Bozel Brasil S.A. 2020. je ostvarilo dobit. Kao što je predviđeno u prvoj bilješci, Komisija je upotrijebila podatke iz 2020. kad su postali dostupni. Stoga, uzimajući u obzir da s jedne strane društvo koje nije profitabilno nije reprezentativno za stanje na domaćem tržištu, a da s druge strane društvo Bozel Brasil S.A. proizvodi gotovo isključivo kalcijev silicid, Komisija je upotrijebila podatke društva Bozel Brasil. Te su tvrdnje stoga odbačene.

(129)

Nadalje, društvo Ketong ponovilo je svoju tvrdnju da brazilski uvoz kvarcita možda nije reprezentativan, dok su ruski statistički podaci o uvozu kvarcita na temelju podataka ITC-a bili pouzdana referentna vrijednost cijene kvarcita za industrijsku upotrebu.

(130)

Kao što je objašnjeno u uvodnim izjavama 90. i 115., Komisija nije smatrala Rusiju odgovarajućom reprezentativnom zemljom. Kad je riječ o referentnoj vrijednosti za kvarcit, u nedostatku reprezentativnih obujama uvoza u Brazilu Komisija se vratila na cijenu kvarcita na tržištu Unije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 95. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(131)

Osim toga, društvo Ketong tvrdilo je da ako Komisija odabere Brazil kao reprezentativnu zemlju, mora odabrati najtočniji i nenarušeni trošak električne energije za Brazil. Društvo Ketong posebno je navelo da je u Brazilu električna energija komercijalizirana u dva različita ugovorna okruženja: uređeno tržište („ACR”) i slobodno tržište („ACL”). Društvo Ketong tvrdilo je da s obzirom na to da industrijski kupci električnu energiju uglavnom kupuju na tržištu ACL, tržište ACL, a ne tržište ACR, bilo bi pravi izvor reprezentativne cijene za industrijske potrošače električne energije. To bi osobito bio slučaj za velike industrijske potrošače električne energije, uključujući proizvođače kalcijeva silicida. Prema mišljenju društva Ketong, bilo bi razumno da proizvođač kalcijeva silicida s potražnjom za električnom energijom daleko većom od 3 MW (snaga jedne peći veća je od 20 MW) izravno kupuje električnu energiju od proizvođača električne energije po povlaštenoj cijeni na tržištu ACL. Nadalje, društvo Ketong tvrdilo je da cijene električne energije društva EDP Brasil koje je Komisija upotrebljavala u drugoj bilješci odražavaju tarifu za električnu energiju na tržištu ACR koja ne bi bila reprezentativna za cijene električne energije po kojima veliki industrijski potrošači, kao što su proizvođači kalcijeva silicida, kupuju električnu energiju. Društvo Ketong tvrdilo je i da je tarifa za električnu energiju društva EDP Brasil gornja cijena koju regulira regulatorna agencija ANEEL, a ne stvarna cijena po kojoj je električna energija prodana. U prilog toj tvrdnji društvo Ketong dostavilo je priopćenje za medije u kojem se navodi da je ANEEL odobrio gornju granicu cijena za aukciju zakazanu za prosinac 2020. Nadalje, društvo Ketong navelo je da su operativni podaci društva EDP Brasil pokazali da je stvarna cijena koju su kupci društva EDP Brasil platili na tržištu ACR ili ACL bila niža od tarife, pa bi stoga Komisija trebala upotrebljavati te podatke.

(132)

Komisija je napomenula da su cijene električne energije na tržištu ACL dogovorene bilateralno i ne objavljuju se javno (43). Nadalje, kad potrošači kupuju električnu energiju na tržištu ACL, moraju potpisati dva ugovora: jedan s proizvođačem električne energije koji je odgovoran za proizvodnju električne energije i drugi s distributerom za upotrebu infrastrukture (prijenosni vodovi) (44). Općenito, tarifa za električnu energiju uključuje troškove proizvodnje, prijenosa, distribucije, sektorskih naknada i poreza. Cijene električne energije u godišnjem izvješću društva EDP Brasil, koje navodi društvo Ketong, uključuju samo cijenu električne energije za proizvodnju električne energije (hidroelektrična i toplinska), koja nije konačna cijena koju plaća potrošač i stoga se ne može upotrijebiti kao referentna vrijednost.

(133)

Komisija je nadalje napomenula da društvo Ketong nije dostavilo nikakve dokaze osim vlastite pretpostavke da se proizvođači kalcijeva silicida opskrbljuju na tržištu ACL umjesto na tržištu ACR. Nadalje, nema dokaza da su tarife s internetskih stranica društva EDP Brasil (koje je privatno društvo) koje upotrebljava Komisija zapravo gornja cijena kako je navelo društvo Ketong, a ne tarife koje plaćaju potrošači. Dokazi koje je u vezi s time dostavilo društvo Ketong ne podržavaju tu tvrdnju. U tom priopćenju za medije navodi se samo da je ANEEL povećao gornju granicu cijena. Zapravo, Komisija je napomenula da je prosječna tarifa za električnu energiju za industrijske korisnike tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila 391 R$/MWh, dok se u godišnjem izvješću EDP-a koje je dostavilo društvo Ketong navodi da je tarifa za električnu energiju za industrijske korisnike u zadnjem tromjesečju 2020. iznosila 508 R$/MWh, što je znatno više od tarife koju je Komisija upotrijebila za izračun referentne vrijednosti. U nedostatku odgovarajućih alternativnih podataka o evidenciji Komisija je privremeno odlučila upotrebljavati tarifne cijene koje je objavio EDP Brasil. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(134)

Društvo Ketong navelo je da, ako Komisija odluči upotrebljavati financijske podatke društva Rima Industrial iz baze podataka Dun & Bradstreet i s obzirom na to da su ti podaci predstavljeni u nepreciznom i općenitom obliku koji ne omogućuje utvrđivanje troškova uključenih u „neizravne troškove”, ne bi bilo opravdano prilagoditi izvoznu cijenu troškovima prodaje jer bi isti troškovi bili uključeni u izračunanu uobičajenu vrijednost.

(135)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 128., Komisija će upotrebljavati financijska izvješća društva Bozel Brasil S.A. Stoga ta tvrdnja više nije relevantna.

(136)

Društvo Shenghua ponovilo je svoju tvrdnju da bi Kazahstan trebalo odabrati kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju. Zapravo bi Komisija trebala razmotriti zemlje s proizvodnjom ferolegura jer se proizvodnja kalcijeva silicida odvija samo u Argentini i Brazilu, a Argentinu je Komisija isključila, dok društvo Shenghua Brazil nije smatralo primjerenom zemljom zbog visokih cijena električne energije kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 123.

(137)

S obzirom na to da u Brazilu postoje proizvođači s javno dostupnim financijskim podacima, nema potrebe razmatrati zemlje s proizvodnjom ferolegura kao što je Kazahstan. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

3.3.4.   Razina socijalne zaštite i zaštite okoliša

(138)

Budući da je na temelju svih prethodno navedenih elemenata utvrđeno da je Brazil odgovarajuća reprezentativna zemlja u privremenoj fazi ispitnog postupka, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

3.3.5.   Zaključak

(139)

Uzimajući u obzir prethodnu analizu, Brazil je ispunio kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnove uredbe da bi ga se smatralo odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

3.4.   Izvori upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih troškova

(140)

Komisija je u prvoj bilješci navela faktore proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji predmetnog proizvoda te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od faktora proizvodnje u toj bilješci.

(141)

Potom je Komisija u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti podatke iz baze podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine faktora proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, kako je dalje objašnjeno u uvodnim izjavama 151. i 152., Komisija je izjavila da će upotrebljavati statističke podatke ILO-a i dostupne izvore o troškovima rada u Brazilu za utvrđivanje nenarušenih troškova rada te dostupne izvore o industrijskim distribucijskim tarifama koje je objavio dobavljač električne energije radi utvrđivanja nenarušenih troškova električne energije.

3.5.   Nenarušeni troškovi i referentne vrijednosti

3.5.1.   Faktori proizvodnje

(142)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom daljinskih unakrsnih provjera, utvrđeni su sljedeći faktori proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

Faktori proizvodnje kalcijeva silicida

Faktor proizvodnje

Oznaka robe u Brazilu

Nenarušena vrijednost u CNY

Mjerna jedinica

Sirovine

Bezvodni proizvodi/bezvodna glina

3816 00 11

3816 00 12

3816 00 19

3816 00 21

3816 00 29

3816 00 90

9,8157

kg

Bitumenski kameni ugljen

2701 12 00

0,6423

kg

Ugljen

2701 19 00

0,6423  (45)

kg

Koks/polukoks

2704 00 11

2704 00 12

2704 00 90

1,6856

kg

Pasta za elektrode

3801 30 10

3801 30 90

5,9464

kg

Grafitna opeka

3801 90 00

46,3942

kg

Vapnenac

2521 00 00

0,0858

kg

Kvarcit/silicijev kamen

2506 20 00

0,2705  (46)

kg

Proizvodi od čelika (ostale šipke od željeza ili nelegiranog čelika)

7215 50 00

11,5350

kg

Rad

Troškovi rada u proizvodnom sektoru

[nije primjenjivo]

29,7989

sat

Energija

Električna energija

[nije primjenjivo]

0,5289

Kwh

Nusproizvodi/otpad

Troska, pepeo i ostaci

2620 99 90

0,04  (47)

kg

Taložen fini prah kalcijeva silicida

7202 99 90

10,22  (47)

kg

(143)

Komisija je uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene faktore proizvodnje. Metodologija za utvrđivanje tog iznosa propisno je objašnjena u uvodnoj izjavi 154.

3.5.1.1.   Sirovine i ostaci/nusproizvodi

(144)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao temelj upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu uvoza u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. Uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a, koje su navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (48). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnoj izjavi 85. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. S obzirom na to da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon što je isključila uvoz u Brazil iz Kine i zemalja bez tržišnog gospodarstva, Komisija je utvrdila da je uvoz glavnih sirovina iz drugih trećih zemalja i dalje reprezentativan (više od 98 % ukupnog obujma uvezenog u Brazil). U bazi podataka GTA vrijednosti uvoza za Brazil navode se na razini FOB. Kako bi se dobile uvozne vrijednosti CIF za Brazil, vrijednosti FOB povećane su za 3,1 %, što je razlika između prosječnih cijena CIF i prosječnih izvoznih cijena FOB kalcijeva silicida za razdoblje ispitnog postupka, kako su izvijestili proizvođači izvoznici iz Kine koji surađuju.

(145)

S obzirom na to da u Brazilu nema podataka o uvozu i u nedostatku odgovarajuće nenarušene međunarodne cijene ugljena, Komisija je smatrala da je ponderirani prosjek uvozne cijene bitumenskog kamenog ugljena primjerena referentna vrijednost.

(146)

S obzirom na to da su obujmi uvoza kvarcita u Brazil bili niski i stoga se nisu smatrali reprezentativnima i u nedostatku nenarušene međunarodne cijene kvarcita, Komisija je smatrala da je prosječna kupovna cijena koju su platili proizvođači iz Unije primjerena referentna vrijednost.

(147)

Jedan proizvođač izvoznik naveo je i kvarcni pijesak kao faktor proizvodnje. Za taj faktor proizvodnje stvarni trošak proizvođača izvoznika koji surađuju predstavlja zanemariv udio u ukupnim troškovima proizvodnje u razdoblju ispitnog postupka. Budući da vrijednost koja je za njih upotrijebljena nije imala znatan utjecaj na izračune dampinške marže, neovisno o upotrijebljenom izvoru, Komisija je odlučila uključiti te troškove u potrošni materijal. Komisija je izračunala postotak potrošnog materijala kao udio ukupnog troška sirovina i primijenila taj postotak na ponovno izračunani trošak sirovina pri upotrebi utvrđenih nenarušenih cijena.

(148)

Nusproizvodi mikrosilika (klasificirana u HS-u kao troska) i taložen fini prah kalcijeva silicida, otpad razvrstan pod istom oznakom HS kao kalcijev silicid, predstavljali su svaki manje od 1 % ukupnog troška proizvodnje. Budući da u razdoblju ispitnog postupka nije bilo uvoza troske u Brazil, Komisija je utvrdila referentnu cijenu za taj nusproizvod na temelju omjera između vrijednosti domaće prodaje u NRK-u i ukupnih troškova materijala te je taj omjer primijenila na nenarušeni ukupni izračun troška materijala. Dobiveni iznos zatim je podijeljen sa stvarnom prodanom količinom kako bi se došlo do nenarušene jedinične cijene kako je navedeno u tablici 1. u uvodnoj izjavi 142. Za drugi nusproizvod, otpad kalcijeva silicida, Komisija je prilagodila referentnu cijenu primjenom omjera između prodajne cijene nusproizvoda i domaće prodajne cijene kalcijeva silicida u NRK-u na referentnu cijenu za kalcijev silicid iz reprezentativne zemlje. Dobivena prilagođena referentna vrijednost navedena je u tablici 1.

(149)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, Komisija je primijenila relevantne uvozne pristojbe reprezentativne zemlje.

(150)

Komisija je troškove prijevoza koje proizvođači izvoznici koji surađuju snose za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina i zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušene troškove prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer između troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

3.5.1.2.   Rad

(151)

Rad je važan faktor proizvodnje koji čini otprilike od 5 % do 10 % ukupnih troškova proizvodnje. Komisija je za određivanje plaća u Brazilu upotrijebila statističke podatke ILO-a. U statističkim podacima ILO-a (49) navode se informacije o mjesečnim plaćama radnika u proizvodnom sektoru i prosječnim tjednim radnim satima u Brazilu za 2020. Komisija je izračunala troškove rada poslodavca u Brazilu primjenom javno dostupnih izvora (50) koji se odnose na troškove rada u Brazilu.

3.5.1.3.   Električna energija

(152)

Komisija je upotrijebila najnoviju dostupnu (kolovoz 2021.) cijenu električne energije koju naplaćuje EDP Brasil (51). Ta je cijena prilagođena s obzirom na inflaciju kako bi se dobila cijena primjenjiva za 2020. Dostupne informacije omogućuju utvrđivanje cijene električne energije i cijene za upotrebu distribucijskog sustava (modalidade tarifária azul) koju plaćaju industrijski korisnici. Sadržavaju čak i više pojedinosti o cijenama koje plaćaju industrijski korisnici koji su se odlučili za diferencirane cijene ovisno o vremenu potrošnje električne energije u danu (modalidade tarifária verde). Trebalo bi napomenuti da regulatorno tijelo ANEEL (52) povremeno obvezuje dobavljače električne energije u Brazilu da povećaju svoje tarife za određeni postotak kako bi regulirali potrošnju električne energije u zemlji. ANEEL upotrebljava sustav oznaka (53) (zelena, žuta, crvena razine 1, crvena razine 2) kako bi signalizirao treba li cijena električne energije ostati u skladu s prijedlogom dobavljača (zelena) ili se uvećati za 0,01343 BRL/kWh (žuta), 0,04169 BRL/kWh (crvena razine 1) ili 0,06243 BRL/kWh (crvena razine 2) (podaci za 2020.). ANEEL objavljuje oznake svaki mjesec i one su dostupne na internetskim stranicama društva EDP Brasil (54) za razdoblje ispitnog postupka. Tijekom razdoblja ispitnog postupka sustav oznaka bio je uglavnom označen zelenim. Samo u siječnju 2020. oznaka je bila žuta, a u prosincu 2020. crvena razine 2 te je stoga trebalo blago povisiti tarife za električnu energiju. To je povećanje tek neznatno ukupno utjecalo na tarifu.

3.5.1.4.   Režijski troškovi proizvodnje, troškovi prodaje te administrativni i opći troškovi, dobit i amortizacija

(153)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene faktore proizvodnje.

(154)

Režijski troškovi proizvodnje i amortizacije koji su nastali proizvođačima izvoznicima koji surađuju izraženi su kao udio troškova proizvodnje koji su stvarno nastali proizvođačima izvoznicima. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(155)

Za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti Komisija je upotrijebila financijske podatke za 2020. za društvo Bozel Brasil S.A. preuzete iz službenog lista Jornal Minas Gerais (55).

3.5.2.   Izračun uobičajene vrijednosti

(156)

Na temelju prethodno opisanih nenarušenih cijena i referentnih vrijednosti Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(157)

Prvo, Komisija je nenarušene troškove proizvodnje utvrdila na temelju faktora proizvodnje koje je kupilo svako društvo. Zatim je primijenila nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih faktora proizvodnje svakog proizvođača izvoznika koji surađuje. Te stope potrošnje koje je naveo podnositelj pritužbe potvrđene su tijekom provjere. Komisija je pomnožila faktore iskoristivosti s nenarušenim troškovima po jedinici koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji, kako je opisano u tablici 1. Komisija je troškove proizvodnje umanjila za nenarušene troškove nusproizvoda.

(158)

Komisija je zatim dodala režijske troškove proizvodnje i amortizacije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 154., nenarušenom trošku proizvodnje kako bi se došlo do nenarušenih troškova proizvodnje.

(159)

Komisija je na trošak proizvodnje utvrđen kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi primijenila troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit društva Bozel Brasil S.A. Ti su troškovi, izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušeni trošak proizvodnje, iznosili 11,98 %. Dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušeni trošak proizvodnje iznosila je 18,96 %.

(160)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

3.6.   Izvozna cijena

(161)

Proizvođači izvoznici izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili putem povezanog društva izvan Unije.

(162)

Izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

3.7.   Usporedba

(163)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođačâ izvoznikâ na temelju cijena franko tvornica.

(164)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za prijevoz, osiguranje, rukovanje, utovar i pomoćne troškove, troškove pakiranja, kreditne troškove, trgovačke marže i bankovne naknade.

3.8.   Dampinške marže

(165)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(166)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Privremena dampinška marža

Ningxia Ketong New Material Technology Co. Ltd.

73,4  %

Ningxia Shun Tai Smelting Co., Ltd.

132,8  %

Shaanxi Shenghua Metallurgy-Chemical Co. Ltd.

85,9  %

(167)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođačâ izvoznikâ. Razina suradnje je obujam izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražen kao udio u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka koji je utvrđen na osnovi podataka Eurostata.

(168)

U ovom je slučaju izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio otprilike 57,5 % ukupnog uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila preostalu dampinšku maržu temeljiti na razini najviše pojedinačne dampinške marže utvrđene za reprezentativnu vrstu proizvoda za jednog proizvođača izvoznika koji surađuje.

(169)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Privremena dampinška marža

Ningxia Ketong New Material Technology Co. Ltd.

73,4  %

Ningxia Shun Tai Smelting Co., Ltd.

132,8  %

Shaanxi Shenghua Metallurgy-Chemical Co. Ltd.

85,9  %

Sva ostala društva

142,3  %

4.   ŠTETA

4.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(170)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodila su dva proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(171)

Budući da su podaci koji se odnose na procjenu štete uglavnom preuzeti od samo dvaju proizvođača iz Unije, podaci za analizu štete navedeni su u rasponima iz razloga povjerljivosti. Međutim, indeksi se temelje na stvarnim podacima, a ne na rasponima.

(172)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila je otprilike 1 313–1 590 tona. Komisija je taj podatak utvrdila na temelju svih raspoloživih informacija o industriji Unije i, što je najvažnije, odgovora na antidampinške upitnike koje su dostavili proizvođači iz Unije koji surađuju. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., dva proizvođača iz Unije koji surađuju činila su 100 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

4.2.   Utvrđivanje odgovarajućeg tržišta Unije

(173)

Kako bi utvrdila je li industriji Unije nanesena šteta te kako bi odredila potrošnju i različite gospodarske pokazatelje povezane sa stanjem industrije Unije, Komisija je ispitala upotrebu proizvodnje istovjetnog proizvoda industrije Unije na kraju proizvodnog lanca u kontekstu integriranih proizvođača iz Unije.

(174)

Kako bi osigurala što potpuniju sliku industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu djelatnost u području kalcijeva silicida te utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenoj upotrebi ili slobodnom tržištu. Za analizu štete važno je razlikovati ograničeno tržište od slobodnog tržišta jer proizvodi namijenjeni ograničenoj upotrebi nisu izloženi izravnom tržišnom natjecanju s uvozom. Nasuprot tome, proizvodnja namijenjena prodaji na slobodnom tržištu izravno se natječe s uvozom predmetnog proizvoda.

(175)

Komisija je utvrdila da je 7,6 % ukupne potrošnje Unije bilo namijenjeno ograničenoj upotrebi u razdoblju ispitnog postupka, kako je prikazano u tablici 2. u nastavku. Ograničeno tržište kao udio ukupne potrošnje bilo je relativno stabilno tijekom razmatranog razdoblja te se povećalo za samo 3 %. U tom smislu predmetni proizvođač upotrebljavao je kalcijev silicid za proizvodnju ferolegura na kraju proizvodnog lanca, pa stoga nije došlo do stvarne fakturirane prodaje.

(176)

Komisija je ispitala određene gospodarske pokazatelje povezane s industrijom Unije na temelju podataka za slobodno tržište. To su sljedeći pokazatelji: obujam prodaje i prodajne cijene na tržištu Unije; tržišni udio; rast; obujam izvoza i izvozne cijene; profitabilnost; povrat ulaganja te novčani tok.

(177)

Međutim, ostali gospodarski pokazatelji mogli su se smisleno ispitati samo upućivanjem na cjelokupnu djelatnost, uključujući ograničenu upotrebu industrije Unije. To su sljedeći pokazatelji: proizvodnja; kapacitet, iskorištenost kapaciteta; ulaganja; zalihe; zaposlenost; produktivnost; plaće te sposobnost prikupljanja kapitala. Oni ovise o cjelokupnoj djelatnosti, bez obzira na to je li proizvodnja namijenjena ograničenoj upotrebi ili prodaji na slobodnom tržištu.

4.3.   Potrošnja u Uniji

(178)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji dodavanjem prodaje proizvođača iz Unije na tržištu Unije uvozu kalcijeva silicida. Podaci o prodaji u Uniji pribavljeni su iz odgovora proizvođačâ iz Unije na antidampinški upitnik. Podaci o uvozu pribavljeni su od nacionalnih carinskih tijela država članica kako je opisano u odjeljku 4.4.1. u nastavku.

(179)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupna potrošnja u Uniji

[25 836 –31 275 ]

[22 248 –26 931 ]

[17 053 –20 643 ]

[12 814 –15 512 ]

Indeks

100

86

66

50

Ograničeno tržište

[1 030 –1 247 ]

[1 479 –1 790 ]

[1 582 –1 916 ]

[1 059 –1 281 ]

Indeks

100

144

154

103

Slobodno tržište

[24 806 –30 028 ]

[20 769 –25 141 ]

[15 470 –18 727 ]

[11 756 –14 231 ]

Indeks

100

84

62

47

Izvor: nacionalni carinski podaci država članica, odgovori na upitnike proizvođačâ iz Unije.

(180)

Ukupna potrošnja u Uniji i potrošnja na slobodnom tržištu stalno su se smanjivale u razmatranom razdoblju te su dosegle otprilike polovinu svoje početne razine tijekom razdoblja ispitnog postupka. Smanjenje potrošnje bilo je posljedica pada uvoza za oko 25 % i domaće prodaje u Uniji za oko 75 % u razmatranom razdoblju, kako je navedeno u tablicama 6. i 12. Jedan od glavnih razloga znatnog pada potrošnje bio je pad proizvodnje sirovog čelika jer je kalcijev silicid ulazni element u postupku proizvodnje čelika, a proizvodnja čelika daleko je najveće tržište kalcijeva silicida i industrija čelika u određenoj je mjeri kupovala manje kalcijeva silicida jer je trošila njegove zalihe.

4.4.   Uvoz iz NRK-a

4.4.1.   Obujam i tržišni udio uvoza iz NRK-a

(181)

U pritužbi su statistički podaci o uvozu pribavljeni od Eurostata pod oznakama KN 7202 99 80 i 2850 00 60 i prilagođeni su na temelju cijene uvoza kako bi se uklonili proizvodi koji nisu proizvod iz ispitnog postupka. Eurofer je u svojem podnesku o pokretanju ispitnog postupka kritizirao kvalitetu podataka o uvozu (u smislu obujma i cijena) upotrijebljenih u ovoj fazi. Međutim, to su bili najpouzdaniji dokazi dostupni u toj fazi. Tijekom trenutačnog ispitnog postupka ipak je bilo moguće pribaviti točnije podatke o uvozu, u kojima je opisan uvezeni proizvod za svaku izjavu o uvozu podnesenu nacionalnim carinskim tijelima država članica. Komisija je zatražila detaljne informacije o uvozu razvrstanom u oznake KN 7202 99 80 i 2850 00 60 iz Francuske, Italije, Slovenije i Španjolske, četiriju država članica s najvećim obujmom uvoza u pritužbi. Komisija je zatim utvrdila obujme uvoza i cijene kalcijeva silicida za tri od tih država članica (Francuska, Slovenija i Španjolska) na temelju analize opisa proizvoda zabilježene u podacima dobivenima od tih država članica. Za Italiju, četvrtu državu članicu po obujmu uvoza, dostavljeni podaci nisu bili u traženom formatu pa se Komisija u privremenoj fazi morala osloniti na podatke iz pritužbe. U pritužbi je bilo navedeno koliki su postotak predstavljale te četiri države članice u svakoj godini razmatranog razdoblja. Komisija je te postotke iskoristila za izračun obujma uvoza.

(182)

Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju obujma uvoza iz NRK-a u usporedbi s obujmom potrošnje na slobodnom tržištu koji je prikazan u tablici 2.

(183)

Uvoz iz NRK-a kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam uvoza iz NRK-a (56)

[10 009 –12 116 ]

[10 657 –12 900 ]

[9 433 –11 419 ]

[7 789 –9 428 ]

Indeks

100

106

94

78

Tržišni udio (%)

38,7

47,9

55,3

60,8

Indeks

100

124

143

157

Izvor: carinski podaci država članica.

(184)

Nakon malog povećanja uvoza za 6 % u razdoblju od 2017. do 2018. uvoz iz Kine postupno se smanjio za 27 % od 2018. do razdoblja ispitnog postupka. Međutim, tržišni udio tog uvoza postupno se povećao za 57 % u razdoblju od 2017. do 2020. Stoga, iako se uvoz iz Kine smanjio, njegov pad bio je znatno manje izražen od smanjenja potrošnje u EU-u.

4.4.2.   Cijene proizvoda uvezenih iz NRK-a i sniženje cijena

(185)

Komisija je utvrdila ponderirane prosječne cijene uvoza iz NRK-a na temelju nacionalnih carinskih podataka u kojima se navodi uvoz kalcijeva silicida iz NRK-a kako je utvrđeno u skladu s prethodnom uvodnom izjavom 181. Takve su cijene bile na razini CIF-a.

(186)

Ponderirana prosječna cijena uvoza iz NRK-a razvijala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/tona)

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

NRK

1 297

1 377

1 458

1 232

Indeks

100

106

112

95

Izvor: nacionalni carinski podaci država članica.

(187)

Uvozne cijene iz NRK-a porasle su za 6 % od 2017. do 2018. i ponovno od 2018. do 2019., ali su zatim naglo pale za 15,5 % od 2019. do razdoblja ispitnog postupka te dosegle razinu cijena 5 % nižu od one iz 2017. Cijene uvoza iz NRK-a bile su niže od prodajnih cijena Unije kako su navedene u tablici 8., uz razliku od 15 % do 30 % tijekom RIP-a.

(188)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda dvaju proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica i

odgovarajuće ponderirane prosječne cijene po uvezenoj vrsti proizvoda koje tri kineska proizvođača koji surađuju naplaćuju prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđene na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina), uz odgovarajuće prilagodbe za carine i troškove nakon uvoza.

(189)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu zasebno za transakcije na istoj razini trgovine i odgovarajuće prilagođena prema potrebi za popuste i provizije. Tom analizom po vrsti uzelo se u obzir je li prodaja izvršena za rasuto stanje ili žicu s jezgrom, kako je istaknuo Eurofer u svojim primjedbama na pokretanje ispitnog postupka opisanima u uvodnoj izjavi 9. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođačâ iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Utvrđeno ponderirano prosječno sniženje cijena iznosilo je 10,6 %. Imajući na umu da je proizvod iz ispitnog postupka roba, smatralo se da se radi o znatnoj marži sniženja cijena. Utvrđeno je da je došlo do sniženja cijena za sve vrste proizvoda proizvođača izvoznika koji surađuju. Taj je uvoz činio oko 57 % ukupnog uvoza.

4.5.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.5.1.   Opće napomene

(190)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(191)

Za utvrđivanje štete svi su se pokazatelji temeljili na dvama proizvođačima iz Unije koji surađuju, a koji su predstavljali ukupnost industrije Unije kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15.

4.5.2.   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(192)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam proizvodnje (u tonama)

[15 011 –18 172 ]

[14 853 –17 980 ]

[13 105 –15 863 ]

[1 313 –1 590 ]

Indeks

100

99

87

9

Proizvodni kapacitet (u tonama)

[24 634 –29 820 ]

[24 634 –29 820 ]

[24 634 –29 820 ]

[25 350 –30 687 ]

Indeks

100

100

100

103

Iskorištenost kapaciteta (%)

60,9

60,3

53,2

5,2

Indeks

100

99

87

9

Izvor: upitnici proizvođačâ iz Unije.

(193)

Proizvodnja industrije Unije znatno je pala za 91 % od 2017. do 2020., dok se kapacitet povećao za 3 %, što je rezultiralo padom iskorištenosti kapaciteta od 91 %.

(194)

Industrija Unije proizvodi kalcijev silicid u pećima koje se mogu upotrijebiti i za proizvodnju drugih ferolegura. U tim okolnostima proizvodnja kalcijeva silicida u Uniji nije bila kontinuirana tijekom razmatranog razdoblja jer proizvođači iz Unije mogu optimizirati dobit ili smanjiti gubitke tako da proizvode najkorisniji proizvod u istim pećima.

(195)

Ostali razlozi prekida proizvodnje utvrđeni su kao tehnički problemi s opremom za proizvodnju i osnovnim održavanjem. Kako bi opskrbila svoje glavne kupce tijekom razdoblja bez proizvodnje, industrija Unije opskrbljivala je iz zaliha, a ponekad i iz zaliha od kupnje.

(196)

Proizvodnja je 2019. bila niska, a posebno niska tijekom razdoblja ispitnog postupka, kad su se proizvođači suočili sa snižavanjem cijena zbog znatnih obujama uvoza kalcijeva silicida po niskim cijenama, uglavnom iz NRK-a, unatoč manjoj potražnji u Uniji zbog smanjene proizvodnje čelika i pandemije bolesti COVID-19.

(197)

Osim toga, cijene energije, koje čine znatan udio u troškovima proizvodnje, bile su visoke. Budući da je Ferropem nagomilao zalihe kalcijeva silicida 2018. i 2019., odlučio je znatno smanjiti proizvodnju 2020.

(198)

Ferropem trenutačno provodi opsežan program restrukturiranja svojih aktivnosti. Kad je riječ o kalcijevu silicidu, Ferroglobe (matično društvo društva Ferropem) naveo je da planira nastaviti proizvodnju predmetnog proizvoda u Uniji te u vezi s time provodi dva projekta.

(199)

Drugi proizvođač iz Unije (OFZ) naveo je da ima znatne rezervne kapacitete koji bi se mogli upotrijebiti za povećanje proizvodnje u Uniji pod uvjetom da na tržištu prevladavaju uvjeti poštenog tržišnog natjecanja.

(200)

Proizvodni kapacitet naveden za industriju Unije temelji se na kapacitetu peći upotrijebljenih za proizvodnju kalcijeva silicida tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, kako su spomenuli Eurofer i Njemačka federacija za čelik u svojim podnescima o pokretanju ispitnog postupka, trebalo bi pojasniti da su se te peći upotrebljavale i za proizvodnju drugih proizvoda, pa su stoga stope iskorištenosti kapaciteta prikazane u tablici 5. (u okviru kojih se uzima u obzir samo kalcijev silicid) bile niske tijekom razmatranog razdoblja. Ipak, kapacitet naveden u Uniji mogao bi se u kratkom roku znatno povećati proizvodnjom kalcijeva silicida u drugim pećima, koje su u razmatranom razdoblju proizvodile druge ferolegure. Mali porast proizvodnih kapaciteta u razmatranom razdoblju bio je rezultat poboljšanja učinkovitosti.

(201)

Stoga je ispitnim postupkom zaključeno da kapacitet industrije Unije prikazan u tablici 5. upućuje na uvjete koji su vrijedili tijekom razmatranog razdoblja, ali da se može kratkoročno znatno povećati.

4.5.3.   Obujam prodaje i tržišni udio

(202)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Prodaja na slobodnom tržištu

[13 036 –15 780 ]

[8 574 –10 379 ]

[5 034 –6 094 ]

[3 214 –3 891 ]

Indeks

100

66

39

25

Tržišni udio prodaje na slobodnom tržištu (%)

50,5

38,5

29,5

25,1

Indeks

100

76

59

50

Izvor: upitnici proizvođačâ iz Unije.

(203)

U prethodnoj tablici prikazan je obujam prodaje proizvođača iz Unije s vlastitom proizvodnjom. Obujam prodaje na slobodnom tržištu na tržištu Unije smanjio se za 75 % od 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka. Smanjeni obujam prodaje uslijedio je nakon znatnog pada proizvodnje prikazanog u prethodnoj tablici 5.

(204)

Industrija Unije izgubila je otprilike polovinu svojeg tržišnog udjela od 2017. do razdoblja ispitnog postupka. Pad tržišnog udjela nije bio toliko izražen kao pad obujma prodaje, ali se dogodio zbog nastavka uvoza, osobito iz NRK-a, u znatnim količinama.

4.5.4.   Rast

(205)

U kontekstu smanjenja potrošnje industrija Unije izgubila je znatan obujam prodaje na tržištu Unije, ali i tržišni udio. Stoga je položaj industrije Unije na tržištu Unije očito oslabljen u apsolutnom i relativnom smislu.

4.5.5.   Zaposlenost i produktivnost

(206)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Broj zaposlenika (u EPRV-u)

[51 –62 ]

[46 –55 ]

[51 –61 ]

[14 –16 ]

Indeks

100

89

99

27

Produktivnost (u tonama po EPRV-u)

[279 –338 ]

[309 –375 ]

[246 –297 ]

[92 –111 ]

Indeks

100

111

88

33

Izvor: upitnici proizvođačâ iz Unije.

(207)

Broj zaposlenika razlikovao se tijekom razmatranog razdoblja, čime se odražavala preraspodjela određenih zaposlenika na različite proizvode tijekom razdoblja variranja proizvodnje. Broj zaposlenika u EPRV-u zaposlenih u sektoru proizvodnje kalcijeva silicida u razmatranom se razdoblju ukupno smanjio za 73 %.

(208)

Produktivnost se povećala za 11 % od 2017. do 2018., a zatim se smanjila za 21 % od 2018. do 2019. te znatno pala za 63 % od 2019. do razdoblja ispitnog postupka. Uzimajući u obzir variranja u razini zaposlenosti prikazana u tablici 7., trend je uglavnom pratio proizvodnju, koja se znatno smanjila u razmatranom razdoblju.

4.5.6.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(209)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na obujam i cijene uvoza iz predmetne zemlje.

(210)

Ovo je jedini antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

4.5.7.   Cijene i faktori koji utječu na cijene

(211)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji (EUR/tona)

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječna jedinična prodajna cijena na slobodnom tržištu za nepovezane kupce

[1 367 –1 654 ]

[1 559 –1 887 ]

[1 564 –1 894 ]

[1 435 –1 737 ]

Indeks

100

114

114

105

Jedinični trošak proizvodnje

[1 213 –1 468 ]

[1 390 –1 683 ]

[1 543 –1 868 ]

[1 836 –2 223 ]

Indeks

100

115

127

151

Izvor: upitnici proizvođačâ iz Unije.

(212)

Prosječne jedinične prodajne cijene na slobodnom tržištu Unije za nepovezane kupce povećale su se za 14 % od 2017. do 2018. i ostale su na toj razini 2019. prije nego što su pale za 8 % u razdoblju ispitnog postupka. Cijene su u razdoblju ispitnog postupka bile 5 % veće nego 2017. Povećanje prodajnih cijena bilo je 2018. i 2019. u skladu s povećanjem troškova. Kako se obujam prodaje znatno smanjio, prodajne cijene na tržištu Unije stagnirale su 2019., a zatim su znatno pale 2020. Na cijene proizvođača iz Unije negativno je utjecao nastavak znatnog uvoza po niskim cijenama iz Kine, što je potisnulo cijene na tržištu Unije.

(213)

Jedinični troškovi proizvodnje stalno su rasli za više od 50 % od 2017. do 2020. Ta su povećanja troškova u velikoj mjeri posljedica znatnog smanjenja proizvodnje tijekom razdoblja ispitnog postupka, do čega je došlo iz razloga navedenih u uvodnim izjavama od 193. do 197. Točnije, niske razine proizvodnje 2019. i 2020. značile su da je fiksne troškove (npr. amortizacija) trebalo nadoknaditi zbog manjeg obujma proizvodnje, što je dovelo do većih jediničnih troškova proizvodnje. Osim toga, došlo je do povećanja određenih troškova proizvodnje, kao što su troškovi energije.

4.5.8.   Troškovi rada

(214)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR/EPRV)

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

[55 032 –66 618 ]

[67 345 –81 523 ]

[57 342 –69 415 ]

[49 188 –59 543 ]

Indeks

100

122

104

89

Izvor: upitnici proizvođačâ iz Unije.

(215)

Troškovi rada po zaposleniku povećali su se za 22 % od 2017. do 2018., a zatim su se smanjili za 27 % od 2018. do razdoblja ispitnog postupka. To variranje proizlazi iz znatnih razlika u količini proizvodnje i stopama rada dvaju proizvođača iz Unije.

4.5.9.   Zalihe

(216)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Završne zalihe (u tonama)

[1 550 –1 877 ]

[3 850 –4 660 ]

[6 604 –7 995 ]

[1 889 –2 287 ]

Indeks

100

248

426

122

Završne zalihe kao postotak proizvodnje (%)

10,3

25,9

50,4

143,8

Indeks

100

251

488

1 393

Izvor: upitnici proizvođačâ iz Unije.

(217)

Razine završnih zaliha stalno su se povećavale od 2017. do 2019., prije nego što su se znatno smanjile od 2019. do kraja razdoblja ispitnog postupka. Proizvođači iz Unije nisu proizvodili cijelo vrijeme tijekom razmatranog razdoblja, ali su donosili odluke o proizvodnji ovisno o situaciji na tržištu za kalcijev silicid i druge ferolegure te o razinama zaliha kalcijeva silicida. U skladu s tim, razine zaliha općenito su veće nakon razdoblja proizvodnje, a zatim se smanjuju u razdobljima kad proizvođači odlučuju prodavati iz zaliha.

(218)

Završne zalihe kao postotak proizvodnje povećale su se tijekom razmatranog razdoblja, posebno zbog znatnog smanjenja proizvodnje prikazanog u tablici 4.

4.5.10.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(219)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)

od 9,7  % do 11,7  %

od 10,3  % do 12,5  %

od 0,9  % do 2,7  %

od –25,2  % do –36,3  %

Indeks

100

106

16

– 296

Novčani tok (EUR)

od 2 680 005 do 3 244 217

od – 834 797 do –1 010 543

od –3 507 642 do –4 246 094

od 3 562 317 do 4 312 279

Indeks

100

–31

– 131

133

Ulaganja (EUR)

[17 832 –21 586 ]

[559 138 –676 851 ]

[1 588 224 – 1 922 586 ]

[6 509 – 7 879 ]

Indeks

100

3 136

8 907

36

Povrat ulaganja (%)

od 48 do 58

od 40 do 48

od 1 do 2

od –43 do –52

Indeks

100

83

3

–89

Izvor: upitnici proizvođačâ iz Unije.

(220)

Komisija je utvrdila profitabilnost vlastite prodaje proizvođača iz Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost se 2018. održala na razini sličnoj onoj iz 2017. jer su povećanje troškova popratile više prodajne cijene, pa je industrija Unije ostvarila razine dobiti od 9,7 % do 12,5 % prometa. Međutim, manji obujam prodaje, stagnirajuće tržišne cijene i dodatno povećanje troškova doveli su 2019. do pada profitabilnosti na razine od 0,9 % do 2,7 %. Obujam proizvodnje i obujmi prodaje dodatno su se smanjili 2020., pa su se smanjile i tržišne cijene, a troškovi su se opet povećali, što je dovelo do vrlo velikih gubitaka. Eurofer je u godišnjim izvješćima društva Ferroglobe osporio profitne marže navedene u pritužbi. Međutim, navedene profitne marže odnose se na prodaju proizvođača (Ferropem i OFZ) i isključivo na kalcijev silicid, dok se u citiranim izvješćima navodi isplativost svih proizvoda koje je proizveo Ferroglobe.

(221)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Novčani tok bio je vrlo pozitivan 2017. i u razdoblju ispitnog postupka, a vrlo negativan 2018. i 2019. Taj je trend općenito bio u skladu s promjenama razina završnih zaliha. Kad su se razine završnih zaliha smanjile u razdoblju ispitnog postupka, novčani tok bio je pozitivan jer je prodaja ostvarena iz zaliha, dok se 2018. i 2019., kad su se razine završnih zaliha povećale, novčani tok od prodaje smanjio.

(222)

Prosječna ulaganja u razmatranom razdoblju bila su niska te su iznosila manje od 600 000 EUR godišnje. Veća ulaganja 2019. u skladu su s malim povećanjem kapaciteta 2020.

(223)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Iako se neto knjigovodstvena vrijednost ulaganja neznatno povećala u razmatranom razdoblju, glavni razlog dramatičnog pada povrata ulaganja 2019. i 2020. bio je znatan pad profitabilnosti u tim godinama.

(224)

Iako tijekom razmatranog razdoblja nisu bila planirana velika ulaganja, sposobnost proizvođača iz Unije da prikupe kapital u tom bi se razdoblju pogoršavala kako bi njihova razina profitabilnosti padala.

4.5.11.   Zaključak o šteti

(225)

Tijekom razmatranog razdoblja uvoz iz predmetne zemlje smanjio se za 22 %, ali je znatno porastao u tržišnom udjelu jer se potrošnja smanjila za 50 %. Tržišni udio uvoza iz NRK-a znatno se povećao (s 38,7 % na 60,8 %). Osim toga, kineske uvozne cijene bile su postojano niske i znatno niže od cijena industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom razdoblja ispitnog postupka uvozne cijene proizvođačâ izvoznika koji surađuju bile su niže od cijena industrije Unije za prosječno 10,6 %. U skladu s tim, industrija Unije nije mogla povisiti cijene u istoj mjeri u kojoj su rasli troškovi zbog pritiska na cijene koji je uzrokovan uvozom iz Kine.

(226)

Šteta koju je pretrpjela industrija Unije bila je kombinacija učinaka obujma i cijene. Mnogi pokazatelji obujma pokazivali su znatan negativan trend u razmatranom razdoblju: proizvodnja je pala za 91 %, iskorištenost kapaciteta za 91 %, obujam prodaje na tržištu Unije za 75 %, a tržišni udio za 25 postotnih bodova. Osim toga, zaposlenost je pala za 73 %, prosječni troškovi rada za 11 %, a produktivnost za 67 %.

(227)

Prosječne cijene u industriji Unije povećale su se za samo 5 % u razmatranom razdoblju, a njezini troškovi za 51 %. To je dramatično utjecalo na profitabilnost i povrat ulaganja, koji su s razumnih razina 2017. i 2018. pali na razine znatnog gubitka u razdoblju ispitnog postupka. Ulaganja su tijekom cijelog razdoblja bila niska.

(228)

Vrlo mali broj pokazatelja pokazao je pozitivan razvoj. Kapaciteti su bili u blago pozitivnom trendu zbog poboljšanja učinkovitosti proizvodnje. Kalcijev silicid obično se prodaje iz zaliha te je bilo očito da su razvoj novčanog toka i zaliha blisko povezani. Kako su zalihe gomilane 2018. i 2019., novčani tok bio je negativan, ali se zatim 2020., kad je proizvodnja bila niža i kad su veće količine prodane iz zaliha, novčani tok poboljšao i postao pozitivan. Relativno mala ograničena upotreba povećala se u tom razdoblju za 3 %, no taj je razvoj tek neznatno utjecao na ukupno stanje industrije.

(229)

Ukratko, potrošnja na tržištu Unije brzo je padala, ali industrija Unije nije uspjela zadržati svoj tržišni udio. Uvoz iz NRK-a bio je znatan tijekom razmatranog razdoblja, i to po cijenama koje su bile niže od cijena industrije Unije. Krajem 2019. i 2020. industrija Unije prodavala je po cijenama koje više nisu pokrivale njezine troškove te je posljedično znatno smanjila svoju razinu proizvodnje i prodaje. Najveći proizvođač iz Unije znatno je smanjio proizvodnju 2020., a u razdoblju ispitnog postupka prodaja se uglavnom obavljala iz zaliha. Ta situacija nije bila održiva i razvijen je plan restrukturiranja koji je uključivao moguće zatvaranje lokacije za proizvodnju kalcijeva silicida.

(230)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

5.   UZROČNOST

(231)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati faktori koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena faktorima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su faktori sljedeći: utjecaj pada potrošnje zbog smanjene potražnje u industriji čelika, uvoz iz trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, povećani troškovi proizvodnje u Uniji, utjecaj uvoza na zadovoljenje potražnje i ograničenu upotrebu.

5.1.   Učinci dampinškog uvoza

(232)

Obujam uvoza iz NRK-a smanjio se (kako je prikazano u tablici 3.) za 22 % od 2017. do razdoblja ispitnog postupka. Međutim, tržišni udio NRK-a povećao se za 57 %, odnosno s 38,7 % na 60,8 %. To je bilo na štetu industrije Unije. Naime, tijekom istog razdoblja (kako je prikazano u tablici 6.) prodaja industrije Unije na slobodnom tržištu smanjila se za 75 %, a njezin tržišni udio na slobodnom tržištu smanjio se sa 50,5 % na 25,1 %, što je pad od 50 %.

(233)

Cijene dampinškog uvoza smanjile su se za 5 % tijekom razmatranog razdoblja (kako je prikazano u tablici 4.). Za usporedbu, cijene industrije Unije na slobodnom tržištu povećale su se za 6 % u istom razdoblju. Kineski uvoz, koji je tijekom razmatranog razdoblja bio sve prisutniji na tržištu Unije, provodio se po cijenama koje su postojano bile niže od cijena industrije Unije.

(234)

Pritisak dampinškog uvoza uzrokovao je i znatno sprečavanje rasta cijena, što dokazuje činjenica da industrija Unije nije mogla povisiti cijene po istoj stopi kao i troškove. Naime, kako je prikazano u tablici 8., tijekom RIP-a troškovi proizvodnje bili su za više od 20 % veći od prodajnih cijena industrije Unije. Do 2019. zbog onemogućenog povećanja cijena profitabilnost industrije Unije pala je ispod 3 %, što je očito neodrživa razina. U razdoblju od 2017. do 2019. smanjio se obujam uvoza iz NRK-a za samo 6 %, ali se njegov tržišni udio povećao s 38,7 % na 55,3 %, dok je tržišni udio industrije Unije pao s 50,5 % na 29,5 %. Naime, unatoč smanjenju potrošnje od 34 % u razdoblju od 2017. do 2019. kineski uvoz nastavio je preuzimati tržišni udio industrije Unije. U istom razdoblju kineske uvozne cijene povećale su se za 12 % (tablica 4.), dok su se cijene industrije Unije povećale još više, za 14 %, ali znatno manje od troškova proizvodnje, koji su se povećali za 27 %. Dakle, već 2019. industrija Unije trpjela je materijalnu štetu uzrokovanu dampinškim uvozom.

(235)

Kineske cijene pale su 2020. za dodatnih 16 % u odnosu na 2019., a tržišni udio kineskog uvoza povećao se s 55 % na 61 %, što je povećanje od 10 %. U istom razdoblju cijene industrije Unije pale su za 8,2 %, troškovi proizvodnje povećali su se za 19 %, a tržišni udio pao je za 15 %, s 29,5 % na 25,1 %. To je imalo znatan utjecaj na industriju Unije, zbog čega je njezina profitabilnost postala vrlo negativna u razdoblju ispitnog postupka.

(236)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je privremeno zaključila da je uvozom iz Kine prouzročena materijalna šteta industriji Unije. Takva je šteta imala učinke i na obujam i na cijene.

5.2.   Učinci drugih faktora

5.2.1.   Pad potrošnje

(237)

Eurofer i Njemačka federacija za čelik u svojim su podnescima o pokretanju postupka smatrali kretanje potrošnje prikazano u tablici 2. glavnim uzrokom štete. U razmatranom razdoblju potrošnja je pala za 50 %. To kretanje odražavalo je manju potražnju iz glavnog sektora korisnika (industrija čelika). Industrija čelika smanjila je svoju kupnju kalcijeva silicida i upotrebljavala zalihe kalcijeva silicida, a tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja sirovog čelika pala je za 18 %.

(238)

Potrošnja kalcijeva silicida pala je 2018. za 14 % u odnosu na 2017., a industrija Unije i dalje je mogla prilagoditi svoje poslovanje tom padu, tako da je profitabilnost prodaje kalcijeva silicida održana na razini iznad 10 %. Međutim, 2019. stanje više nije bilo održivo za industriju Unije jer je prodor kineskog uvoza značio da su proizvodnja i prodaja industrije Unije pale na razine zbog kojih se nisu mogli pokriti rastući jedinični troškovi. U 2020., godini početka pandemije bolesti COVID-19, potrošnja je pala za dodatnih 25 %.

(239)

Eurofer i Njemačka federacija za čelik tvrdili su da je pad proizvodnje sirovog čelika, a ne kineski uvoz, glavni razlog štete koju je pretrpjela industrija kalcijeva silicida.

(240)

Međutim, u kontekstu smanjenja potrošnje tržišni udio NRK-a povećao se za 57 %, odnosno s 38,7 % na 60,8 %, dok su proizvodnja industrije Unije, obujam prodaje, tržišni udio, profitabilnost, zapošljavanje i povrat ulaganja zabilježili veći pad od potrošnje. Do toga je došlo jer je kineski prodor na tržište po niskim cijenama uzrokovao znatnu štetu u tim pokazateljima štete.

(241)

Stoga pad potrošnje nije predstavljao prekid uzročno-posljedične veze između dampinškog uvoza iz NRK-a i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Nadalje, kako je istaknuo Eurofer, prve posljedice pandemije bolesti COVID-19 postale su zamjetne 2020., dok je štetno stanje stvoreno već 2019. Stoga bi na pandemiju bolesti COVID-19 trebalo gledati kao na pogoršavajući faktor u 2020.

5.2.2.   Povećanje troškova proizvodnje

(242)

Troškovi proizvodnje industrije Unije porasli su iz dva glavna razloga. Prvo, troškovi električne energije upotrijebljene u proizvodnji kalcijeva silicida, koji predstavljaju znatan dio troškova proizvodnje (do 40 % u razmatranom razdoblju), povećali su se za najvećeg proizvođača iz Unije za više od 30 % u razmatranom razdoblju.

(243)

Drugo, jedinični trošak proizvodnje znatno se povećao kao posljedica manjih količina proizvodnje i prodaje industrije Unije u razmatranom razdoblju. To je značilo da su fiksni troškovi nadoknađeni manjim obujmima proizvodnje i prodaje, čime se povećao element fiksnih jediničnih troškova u jediničnim troškovima proizvodnje.

(244)

Eurofer je tvrdio da je preispitivanje poslovanja društva Ferroglobe u drugom tromjesečju 2020. pokazalo da je došlo do poboljšanja u smislu troškova, što se moglo pripisati sniženju cijena energije. Međutim, to preispitivanje poslovanja odnosi se na Ferroglobe, društvo koje posluje u nekoliko zemalja i nije povezano samo s društvom Ferrropem na njegovoj lokaciji na kojoj se proizvodi kalcijev silicid. Stoga se taj argument nije mogao prihvatiti.

(245)

Industrija Unije uspjela je 2018. održati svoju razinu dobiti iznad 10 % unatoč povećanju troškova električne energije jer je ta povećanja troškova uspjela prenijeti na svoje kupce. Međutim, industrija Unije 2019. više nije mogla povećati cijene zbog pritiska koji je kineski uvoz imao na cijene i koji je do 2019. dominirao tržištem (s 55 % tržišnog udjela) i određivao cijene. Industrija Unije nije mogla pratiti tako niske uvozne cijene 2019. To je pridonijelo odluci društva Ferropem da znatno smanji proizvodnju 2020.

(246)

Stoga bi trebalo zaključiti da povećanja troškova proizvodnje nisu bila uzrok štete. Uzrok je bio kineski uvoz po niskim cijenama koji je povećao svoj udio na tržištu Unije, čak i u situaciji pada potrošnje, na štetu industrije Unije i spriječio industriju Unije da poveća cijene na profitabilne razine.

5.2.3.   Zamjena vlastite proizvodnje kupnjom kalcijeva silicida

(247)

Industrija Unije kupovala je tijekom razmatranog razdoblja kalcijev silicid izvan Unije (uglavnom iz Argentine). Komisija je stoga ispitala je li odluka o uvozu kalcijeva silicida nanijela štetu industriji Unije zbog njezina utjecaja na razinu proizvodnje i prodaje, a time i profitabilnost. Taj uvoz, koji je tijekom razmatranog razdoblja varirao i čini 15 % ukupne prodaje u tom razdoblju, općenito se odvijao u vrijeme tehničkih problema s proizvodnim pogonima Unije kako bi se zadovoljile narudžbe kupaca. Stoga je industrija Unije njime zadovoljavala potražnju te se zato ne može smatrati da je pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Osim toga, takve kupnje nisu izvršene tijekom RIP-a kada je industrija Unije bila suočena s najvećom štetom.

5.2.4.   Zamjena proizvodnje kalcijeva silicida proizvodnjom drugih proizvoda

(248)

Eurofer je istaknuo da s obzirom na to da je industrija Unije proizvodila kalcijev silicid na istoj opremi kao i druge proizvode, prelaskom na druge proizvode spriječila bi se proizvodnja kalcijeva silicida.

(249)

Međutim, ispitnim postupkom otkrilo se da su proizvođači iz Unije tijekom razmatranog razdoblja imali rezervne kapacitete, čak i uzimajući u obzir te druge ferolegure. Stoga je jasno da proizvodnja drugih proizvoda nije predstavljala prepreku za proizvodnju kalcijeva silicida i da nije bila neizravan uzrok štete tijekom razmatranog razdoblja.

5.2.5.   Uvoz iz trećih zemalja

(250)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 12.

Uvoz iz trećih zemalja

Zemlja

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Brazil

Obujam (u tonama)

[1 130 –1 368 ]

[614 –743 ]

[1 157 –1 401 ]

[1 470 –1 779 ]

 

Indeks

100

54

102

130

 

Tržišni udio (%)

4,4

2,8

6,8

11,5

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

1 341

1 439

1 420

1 108

 

Indeks

100

107

106

83

Tajland

Obujam (u tonama)

[157 –190 ]

[545 –660 ]

[288 –348 ]

[245 –297 ]

 

Indeks

100

347

183

156

 

Tržišni udio (%)

0,6

2,5

1,7

1,9

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

1 210

1 313

1 417

1 112

 

Indeks

100

109

117

92

Argentina

Obujam (u tonama)

[1 505 –1 822 ]

[1 828 –2 212 ]

[1 123 –1 360 ]

[96 –116 ]

 

Indeks

100

121

75

6

 

Tržišni udio (%)

5,8

8,2

6,6

0,7

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

1 587

1 535

1 538

1 248

 

Indeks

100

97

97

79

Ostale treće zemlje

Obujam (u tonama)

0

[29 –36 ]

[17 –21 ]

[0 –2 ]

 

Indeks

0

0

0

0

 

Tržišni udio (%)

0,0

0,1

0,1

0,0

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

0

1 554

2 469

2 254

 

Indeks

0

0

0

0

Ukupno sve treće zemlje, osim predmetne zemlje

Obujam

(u tonama)

[2 792 –3 380 ]

[3 017 –3 652 ]

[2 585 –3 129 ]

[1 812 –2 193 ]

 

Indeks

100

108

93

65

 

Tržišni udio (%)

10,8

13,6

15,2

14,1

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

1 466

1 476

1 478

1 117

 

Indeks

100

101

101

76

Izvor: carinski podaci država članica.

(251)

Uvoz iz Brazila tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 30 %. Njegov se tržišni udio u tom razdoblju povećao s 4,4 % na 11,5 %. Cijene tog uvoza bile su slične onima iz Kine u razdoblju od 2017. do 2019., ali su 2020. bile niže od kineskih cijena za 10 %. Stoga bi se brazilski uvoz trebao smatrati faktorom koji pridonosi šteti koju je pretrpjela industrija Unije, osobito 2020. To su pitanje iznijeli i Eurofer i Njemačka federacija za čelik u kontekstu primjedbi na pritužbu.

(252)

No, kako je obujam takvog uvoza uvijek bio najmanje pet puta manji od onog iz Kine, jasno je da je kineski uvoz bio važniji uzročni faktor.

(253)

Uvoz iz drugih trećih zemalja uglavnom je bio iz Argentine, uključujući kupnje jednog od proizvođača iz Unije od povezanog društva, ali taj se uvoz nije provodio po količinama i cijenama koje su bile uzrok štete tijekom razmatranog razdoblja i, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 247., njime se omogućilo industriji Unije da zadovolji potražnju u konkretnim trenucima tehničkih problema.

(254)

Stoga, iako se uvoz odvijao u znatnim količinama i po niskim cijenama iz Brazila, nije bio dovoljno znatan da se umanji uzročno-posljedična veza između znatnih količina uvoza kalcijeva silicida iz Kine po niskim cijenama i štete nanesene industriji Unije.

5.2.6.   Izvozni rezultati industrije Unije

(255)

Obujam izvoza proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 13.

Izvozni rezultati proizvođačâ iz Unije

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam izvoza (u tonama)

[2 931 –3 548 ]

[2 696 –3 264 ]

[2 119 –2 565 ]

[1 581 –1 914 ]

Indeks

100

92

72

54

Prosječna cijena (EUR/tona)

[1 196 –1 448 ]

[1 490 –1 804 ]

[1 492 –1 806 ]

[1 369 –1 657 ]

Indeks

100

125

125

114

Izvor: upitnici proizvođača iz Unije.

(256)

Izvoz industrije Unije smanjio se za 46 % tijekom razmatranog razdoblja, što je bilo znatno manje od 75 % smanjenja obujma prodaje proizvođača iz Unije na tržištu Unije u istom razdoblju.

(257)

Prosječna cijena tog izvoza prvo se povećala za 25 % 2018. Ta se razina zatim održala 2019. prije nego što se smanjila na razinu koja je u razdoblju ispitnog postupka i dalje bila znatno iznad razine iz 2017. (+ 14 %). Prosječna cijena tog izvoza bila je nešto manja od one koju je industrija Unije mogla postići na tržištu Unije 2017., no tada su razine izvoznih i domaćih prodajnih cijena ostale slične do kraja razmatranog razdoblja.

(258)

S obzirom na razine obujma i cijena izvoza industrije Unije u treće zemlje i s obzirom na to da se izvozna prodaja nije toliko pogoršala kao prodaja na tržištu Unije (prikazano u tablici 6.), Komisija je privremeno zaključila da su izvozni rezultati pridonijeli, ali samo u minimalnoj mjeri, materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

5.2.7.   Ograničena upotreba

(259)

Industrija Unije ograničeno je upotrebljavala predmetni proizvod za proizvodnju drugih ferolegura na kraju proizvodnog lanca. Kao što je prikazano u tablici 2., ograničena upotreba povećala se 2018. i 2019., ali se u razmatranom razdoblju povećala samo za 3 %. Osim toga, ograničeno tržište predstavljalo je manje od 10 % ukupnog tržišta tijekom razmatranog razdoblja.

(260)

Stoga je privremeno zaključeno da kretanja na ograničenom tržištu nisu bitno utjecala na industriju Unije.

5.3.   Zaključak o uzročnosti

(261)

Dampinški uvoz iz Kine uzrok je materijalne štete za industriju Unije 2019. i 2020. zbog velikog prodora na tržište postignutog na štetu industrije Unije. Kad je riječ o cijenama, sve veći tržišni udio uvoza neprestano je imao niže cijene od industrije Unije, čime se stvorio znatan pritisak na cijene i spriječila su se povećanja tržišnih cijena koja su bila potrebna da bi industrija Unije ostvarila razumne razine dobiti.

(262)

Na industriju Unije utjecali su i drugi faktori. Najvažniji od tih faktora bio je pad potrošnje zbog slabije potražnje iz industrije čelika. Međutim, imajući na umu da je industrija Unije pretrpjela pad proizvodnje, obujma prodaje, tržišnog udjela i profitabilnosti koji je bio znatno veći od pada potrošnje (50 %) i da se u takvom kontekstu smanjenja potrošnje tržišni udio NRK-a povećao za 57 %, tj. s 38,7 % na 60,8 %, zaključeno je da je pad potrošnje naprosto faktor koji je pridonio šteti. Glavni uzrok štete bio je kineski uvoz koji je tijekom razmatranog razdoblja u znatnoj mjeri prodro na tržište Unije po niskim cijenama.

(263)

Osim toga, uvoz iz Brazila i izvozni rezultati industrije Unije utjecali su na stanje industrije Unije. Međutim, ti su faktori imali vrlo ograničen utjecaj na industriju jer je uvoz iz Brazila bio po cijenama sličnima kineskom uvozu, ali u znatno manjim obujmima. Veliki kineski uvoz po cijenama znatno nižima od cijena industrije Unije glavni je razlog zašto je industrija Unije doživjela gubitak prodaje i nije mogla podići cijene u skladu s troškovima proizvodnje, što je dovelo do velikih gubitaka.

(264)

Komisija je dakle razlikovala učinke svih poznatih faktora na stanje industrije Unije i razdvojila ih od štetnih učinaka dampinškog uvoza.

(265)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje stvorio materijalnu štetu za industriju Unije i da ostali faktori, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete. Šteta je očita u razvoju proizvodnje, iskorištenosti kapaciteta, obujmu prodaje na tržištu Unije, tržišnom udjelu, zapošljavanju, produktivnosti, troškovima proizvodnje, profitabilnosti i povratu ulaganja.

6.   RAZINA MJERA

(266)

U ovom su predmetu podnositelji pritužbe tvrdili da postoje poremećaji u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Stoga, kako bi procijenila odgovarajuću razinu mjera, Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije bez poremećaja na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Zatim je ispitala hoće li dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju biti veća od njihove marže sniženja ciljnih cijena (vidjeti uvodne izjave od 275. do 281. u nastavku).

6.1.   Marža sniženja ciljnih cijena

(267)

Šteta bi nestala da industrija Unije može ostvariti ciljnu dobit prodajom po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(268)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće faktore: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz zemlje koja je predmet ispitnog postupka, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Takva profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(269)

Kao prvi korak Komisija je utvrdila osnovnu dobit, koja pokriva pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. 2017. i 2018., prije nego što je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu, ponderirana prosječna stopa profitabilnosti industrije Unije kretala se od 9,7 % do 12,5 % prometa, kako je prikazano u tablici 11. Ta se profitna marža smatrala osnovnom dobiti koja obuhvaća sve troškove u uobičajenim uvjetima konkurencije u ovom ispitnom postupku.

(270)

S obzirom na to da jedan od proizvođača iz Unije nije proizvodio znatne količine kalcijeva silicida tijekom razdoblja ispitnog postupka, njegovi se troškovi nisu smatrali pouzdanima i prikladnima za utvrđivanje ciljne cijene. Budući da se prodaja tog proizvođača dobrim dijelom obavljala iz zaliha proizvedenih 2019., troškovi proizvodnje te godine smatrali su se prikladnima za ovaj ispitni postupak.

(271)

Na temelju toga neštetna cijena iznosi od 1 650 do 1 750 EUR/tona, što je posljedica primjene prethodno navedene profitne marže od 9,7 % do 12,5 % na ponderirani prosječni trošak proizvodnje proizvođača iz Unije.

(272)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe, kao konačni korak Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) koje su navedene u Prilogu I.a. Na temelju dokaza dostupnih u privremenoj fazi Komisija je utvrdila da se u tom pogledu na industriju Unije nisu primjenjivali dodatni troškovi.

(273)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže sniženja ciljnih cijena na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuju u predmetnoj zemlji, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(274)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sva ostala društva” utvrđuje se na isti način kao dampinška marža za ta društva (vidjeti uvodnu izjavu 168.).

Društvo

Dampinška marža (%)

Marža sniženja ciljnih cijena (%)

Ningxia Ketong New Material Technology Co. Ltd.

73,4

31,5

Ningxia Shun Tai Smelting Co., Ltd.

132,8

43,3

Shaanxi Shenghua Metallurgy-Chemical Co. Ltd.

85,9

32,8

Sva ostala društva

142,3

50,6

(275)

Budući da je tako izračunana marža sniženja ciljnih cijena bila niža od dampinške marže, Komisija je provela ispitivanje koje se zahtijeva u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe.

6.2.   Ispitivanje marže prikladne za uklanjanje štete nanesene industriji Unije

6.2.1.   Poremećaji u vezi sa sirovinama

(276)

Podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze da postoje poremećaji u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe u NRK-u s obzirom na predmetni proizvod. Prema dokazima u pritužbi električna energija, koja čini 20 % troškova proizvodnje predmetnog proizvoda, podliježe sustavu dvostrukih cijena u NRK-u. Stoga, kako je objavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe, ispitni postupak Komisije obuhvatio je ispitivanje navodnih poremećaja i svih drugih poremećaja obuhvaćenih člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe u NRK-u.

(277)

Komisija je prvo utvrdila glavne sirovine, uključujući energiju, koje u proizvodnji predmetnog proizvoda upotrebljava svaki od proizvođača izvoznika koji surađuju. Sirovine za koje je vjerojatno da čine najmanje 17 % troškova proizvodnje predmetnog proizvoda smatrane su glavnim sirovinama. Komisija je utvrdila da je električna energija jedina sirovina koja čini više od 17 % troškova proizvodnje predmetnog proizvoda.

(278)

Komisija je zatim ispitala je li električna energija predmet poremećaja zbog sustava dvostrukih cijena ili bilo koje druge mjere navedene u članku 7. stavku 2.a osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija upotrijebila podatke iz pritužbe, kao i podatke koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju. Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 21., Komisija je u vezi s time poslala upitnik kineskoj vladi. Kineska vlada nije odgovorila na taj upitnik. Nakon toga, Komisija je dopisom od 31. ožujka 2021. obavijestila kinesku vladu da će možda trebati primijeniti podatke dostupne u tom pogledu u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Kineska vlada nije odgovorila ni na taj dopis.

(279)

Podnositelj pritužbe u pritužbi je naveo da je cijena električne energije u sjevernim pokrajinama NRK-a predmet poremećaja zbog sustava dvostrukih cijena. U potporu toj tvrdnji pritužba je sadržavala usporedbu cijena električne energije u sjevernim pokrajinama NRK-a (u kojima se nalaze glavni izvoznici kalcijeva silicida) i izvozne cijene električne energije izvezene iz istih pokrajina, koja pokazuje da je potonja cijena dosljedno znatno viša.

(280)

Ispitnim postupkom nisu pronađeni nikakvi dokazi o sustavu dvostrukih cijena ili bilo kojoj od mjera u NRK-u navedenih u članku 7. stavku 2.a osnovne uredbe. Nadalje, nijedan od proizvođača izvoznika koji surađuju ne nalazi se u sjevernim regijama navedenima u pritužbi. Dva proizvođača izvoznika koji surađuju izjavila su da su električnu energiju kupili po tržišnoj cijeni u svojoj pokrajini; jedan od njih dostavio je dokaze da su cijene električne energije u njegovoj regiji mnogo veće od onih navedenih u pritužbi.

(281)

Komisija je stoga privremeno zaključila da, na temelju dokaza iz dokumentacije u toj fazi ispitnog postupka i posebnih okolnosti slučaja, električna energija nije bila predmet poremećaja u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe.

6.3.   Zaključak o razini mjera

(282)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi privremene antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

Društvo

Privremena antidampinška pristojba

Ningxia Ketong New Material Technology Co. Ltd.

31,5  %

Ningxia Shun Tai Smelting Co., Ltd.

43,3  %

Shaanxi Shenghua Metallurgy-Chemical Co. Ltd.

32,8  %

Sva ostala društva

50,6  %

7.   INTERES UNIJE

(283)

Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznika i krajnjih korisnika, kao što su proizvođači žice s jezgrom i industrija čelika.

7.1.   Interes industrije Unije

(284)

Industrija Unije čini 100 % proizvodnje Unije u ovom ispitnom postupku. Kombinacija faktora, uključujući povećanje prodora kineskog uvoza po niskim cijenama, stvorila je teške tržišne uvjete 2019., a to se stanje pogoršalo 2020. daljnjim prodorom uvoza i padovima potrošnje djelomično uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19. Industrija Unije pretrpjela je znatan pad proizvodnje, obujma prodaje, zapošljavanja i profitabilnosti.

(285)

Ferropem, najveći proizvođač iz Unije, bio je prisiljen započeti s provedbom plana restrukturiranja koji je uključivao moguće zatvaranje glavne lokacije za kalcijev silicid u Chateau Feuilletu. Uvođenje mjera za kineski uvoz omogućilo bi društvu Ferropem da ponovno pokrene proizvodnju kalcijeva silicida na drugoj lokaciji u Uniji. Zapošljavanje na lokaciji Chateau Feuillet iznosilo je oko 250 EPRV-a, od kojih se znatan dio odnosio na kalcijev silicid tijekom razmatranog razdoblja.

(286)

Mjerama bi se poboljšali tržišni uvjeti za oba proizvođača iz Unije jer bi mogli vratiti izgubljeni tržišni udio, a pritisak na cijene bio bi ukinut kad bi kineske uvozne cijene bile više zbog antidampinških pristojbi. Mjerama bi se olakšala i provedba plana restrukturiranja društva Ferropem.

(287)

Neuvođenje mjera ugrozilo bi industriju Unije jer bi svaki nastavak neodrživog stanja na tržištu iz 2019. i 2020. ugrozio buduću proizvodnju kalcijeva silicida u Uniji.

(288)

Nadalje, bila bi ugrožena profitabilnost proizvodnje drugih ferolegura, pa čak i postojanje takve proizvodnje, ako se za takve proizvode upotrebljavaju isti pogoni kao za kalcijev silicid. To je zbog toga što lokacije za ferolegure ovise o podjeli fiksnih troškova kako bi se smanjili jedinični troškovi proizvodnje da bi lokacije bile isplative.

(289)

Jasno je da bi uvođenje mjera bilo u interesu i industrije kalcijeva silicida i šireg sektora ferolegura.

7.2.   Interes nepovezanih uvoznika i proizvođača žice s jezgrom

(290)

Ispitnim postupkom pokazalo se da je većina proizvoda uvezenih iz svih zemalja bila u prahu ili komadićima, koje se u Uniji obično pretvaralo u proizvode od žice s jezgrom prije nego što su prodani najvećoj industriji krajnjih korisnika, industriji čelika. Stoga se ovdje zajedno s uvoznicima razmatra i interes proizvođača žice s jezgrom.

(291)

Kao što je prethodno spomenuto, dva su uvoznika dostavila odgovore na upitnik nakon odluke da se ne provede odabir uzoraka. To su bili Affival SAS u Francuskoj i Coftech G.m.b.H. u Njemačkoj. Drugi proizvođač žice s jezgrom, Filo D.o.o. u Sloveniji, surađivao je dostavivši upitnik za korisnike jer sam nije izravno uvozio.

(292)

Ispitnim postupkom pokazalo se da proizvođači žice s jezgrom proizvode i druge proizvode od žice s jezgrom. Za prethodno spomenuta društva koja surađuju promet proizvoda koji sadržavaju kalcijev silicid u usporedbi s ukupnim prometom varirao je od ispod 10 % do gotovo 50 %.

(293)

Proizvođači žice s jezgrom nabavljaju kalcijev silicid iz predmetne zemlje, drugih trećih zemalja i industrije Unije. Njihov glavni razlog za zabrinutost bio je taj da bi se mjerama za kineski uvoz narušilo tržište kalcijeva silicida u Uniji i možda ograničio uvoz iz jednog od njihovih glavnih izvora opskrbe.

(294)

Međutim, podsjeća se na to da u svijetu postoje i drugi izvori opskrbe, od kojih su glavni Brazil i Argentina u razmatranom razdoblju, a mjere su namijenjene vraćanju poštenog tržišnog natjecanja na tržištu Unije u korist svih sudionika na tom tržištu. Ako se mjere ne uvedu, to bi moglo ugroziti opskrbu kalcijevim silicidom od dvaju proizvođača iz Unije, što bi bilo na štetu svih sudionika u lancu opskrbe kalcijevim silicidom.

7.3.   Interes krajnjih korisnika

(295)

Informacije u pritužbi pokazuju da je glavna industrija korisnika sektor čelika. Međutim, kalcijev silicid upotrebljava se i u ljevaonicama i kemijskom sektoru.

(296)

Samo je jedan proizvođač čelika, AFV Acciaierie Beltrame S.p.A., ispunio upitnik. Osim toga, Eurofer i Njemačka federacija za čelik (Wirtschaftsvereinigung Stahl) podnijeli su podneske relevantne za ispitni postupak.

(297)

Eurofer i Njemačka federacija za čelik tvrdili su da uvođenje antidampinških pristojbi nije u interesu Unije te da nema gospodarskog opravdanja za uvođenje antidampinških mjera. Glavna zabrinutost odnosila se na dostupnost opskrbe sektoru čelika. Tvrdilo se da industrija Unije nikad nije isporučivala više od 42 % vidljive potrošnje Unije.

(298)

Osim toga, tvrdilo se da podaci o kapacitetima koje je objavio jedan od proizvođača iz Unije upućuju samo na ograničenu količinu slobodnih kapaciteta. Stoga bi bilo vrlo upitno bi li industrija Unije bila u mogućnosti opskrbljivati korisnike ako se na kineski uvoz primijene antidampinške pristojbe.

(299)

Nadalje, tvrdili su da ne postoji alternativni izvor koji bi mogao zamijeniti kineske obujme i da su pristojbe u Uniji već naplaćene kao carine na uvoz iz Kine.

(300)

U vezi s time, industrija Unije napomenula je da ne dovodi u pitanje postojanje prostora za različite izvore opskrbe, sve dok se takav uvoz obavlja po poštenim cijenama. Međutim, zasad se uvoz iz NRK-a odvija na štetnim razinama koje dovode u opasnost proizvodnju Unije.

(301)

Kad je riječ o izvorima opskrbe, Komisija je zaključila da trenutačno postoji nekoliko izvora opskrbe, uključujući proizvođače iz Unije, koji imaju dovoljno rezervnih kapaciteta, te uvoz iz Kine, Brazila i Argentine. Međutim, Uniji nije bilo u interesu da i dalje dopušta da kineski dampinški uvoz ugrožava postojanje industrije kalcijeva silicida u Uniji koja je tradicionalno opskrbljivala veliki dio tržišta Unije. U nedostatku mjera jasno je da bi nastali problemi s opskrbom za industriju čelika jer proizvodnja u Uniji možda više ne bi bila moguća.

(302)

Komisija je ispitala i vjerojatni financijski učinak mjera na industriju čelika ako se uvedu mjere. Prema podnositelju pritužbe vraćanje poštenih tržišnih uvjeta ne bi predstavljalo neproporcionalan trošak za industriju na kraju proizvodnog lanca. Informacije u odgovoru društva AFV Acciaierie Beltrame S.p.A. pokazale su da kupnja kalcijeva silicida čini vrlo nizak postotak njegovih troškova (manje od 0,5 %). Stoga će uvođenje mjera industriji čelika imati neznatan financijski utjecaj na industriju.

7.4.   Zaključak o interesu Unije

(303)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz kalcijeva silicida podrijetlom iz predmetne zemlje u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

8.   PRIVREMENE ANTIDAMPINŠKE MJERE

(304)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(305)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz kalcijeva silicida podrijetlom iz predmetne zemlje u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže sniženja ciljnih cijena i dampinške marže kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 275. Iznos pristojbi određen je na razini dampinške marže ili marže sniženja ciljnih cijena, ovisno o tome koja je niža.

(306)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

Zemlja

Društvo

Privremena antidampinška pristojba

NRK

Ningxia Ketong New Material Technology Co. Ltd.

31,5  %

NRK

Ningxia Shun Tai Smelting Co., Ltd.

43,3  %

NRK

Shaanxi Shenghua Metallurgy-Chemical Co. Ltd.

32,8  %

NRK

Sva ostala društva

50,6  %

(307)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbe primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(308)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(309)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(310)

Iako je predočenje tog računa potrebno za carinska tijela država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica moraju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u izjavi te kako bi se osiguralo da je daljnja primjena niže stope pristojbe opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(311)

Ako se obujam izvoza jednog od društava na koja se primjenjuju niže pojedinačne stope pristojbe nakon uvođenja predmetnih mjera znatno poveća, takvo povećanje obujma moglo bi se samo po sebi smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. U tom se ispitnom postupku može, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe za cijelu zemlju.

9.   INFORMACIJE U PRIVREMENOJ FAZI

(312)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (GU TRADE). Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(313)

Nisu primljene primjedbe o točnosti izračuna.

10.   ZAVRŠNE ODREDBE

(314)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(315)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se privremena antidampinška pristojba na uvoz kalcijeva silicida, trenutačno razvrstanog u oznake KN ex 7202 99 80 i ex 2850 00 60 (oznake TARIC 7202998030 i 2850006091) i podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Stope privremene antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Zemlja

Društvo

Privremena antidampinška pristojba

Dodatna oznaka TARIC

NRK

Ningxia Ketong New Material Technology Co. Ltd., Hongguozi Industrial Zone, Huinong District, Shizuishan City, pokrajina Ningxia

31,5  %

C721

NRK

Ningxia Shun Tai Smelting Co., Ltd., Zhongwei Industrial Park, Zhongwei City, pokrajina Ningxia

43,3  %

C722

NRK

Shaanxi Shenghua Metallurgy-Chemical Co. Ltd., Yangxian Eco-Industrial Park, Hanzhong City, pokrajina Shaanxi

32,8  %

C723

NRK

Sva ostala društva

50,6  %

C999

3.   Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbi utvrđenih za trgovačka društva navedena u stavku 2. podnošenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u [predmetna zemlja]. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sva ostala društva.

4.   Puštanje proizvoda iz stavka 1. u slobodni promet u Uniji podliježe polaganju osiguranja u iznosu koji je jednak iznosu privremene pristojbe.

5.   Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

1.   Zainteresirane strane Komisiji dostavljaju svoje pisane primjedbe o ovoj Uredbi u roku od 15 kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

2.   Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred Komisijom čine to u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

3.   Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima pozivaju se da to učine u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Zahtjeve podnesene izvan tog roka službenik za saslušanje mora razmotriti i može odlučiti hoće li ih prihvatiti.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. primjenjuje se na razdoblje od šest mjeseci.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. listopada 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)  Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom kalcijeva silicida podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C 58, 18.2.2021., str. 60.).

(3)  https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2514

(4)  O posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (SL C 86, 16.3.2020., str. 6.).

(5)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/909 оd 30. lipnja 2020. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz ferosilicija podrijetlom iz Rusije i Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 (SL L 208, 1.7.2020., str. 2.).

(6)   Ibid., uvodne izjave 54.–60. i 111.–115.

(7)   Ibid., uvodne izjave 61.–64.

(8)   Ibid., uvodne izjave 66.–69. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva, ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan važan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. Prema zakonu o trgovačkim društvima NRK-a, organizacija KPK-a mora se osnovati u svakom društvu (s barem tri člana KPK-a kako je određeno u Ustavu KPK-a), a društvo mora omogućiti uvjete za rad te partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ili strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu kao pitanje političkog načela. Zabilježeno je i da KPK vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege. 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći. Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače proizvoda od kalcijeva silicida i dobavljače ulaznih elemenata za te proizvode.

(9)   Ibid., uvodne izjave 70.–80.

(10)   Ibid., uvodne izjave 81.–86.

(11)   Ibid., uvodne izjave 87.–90.

(12)   Ibid., uvodne izjave 91.–110.

(13)  Vidjeti internetske stranice društva: http://www.sxshyh.com/html/guanyuwomen/ (pristupljeno 3. kolovoza 2021.). „Kontrolira ga Shaanxi Nonferrous Metallurgical Mining, društvo kći velikog poduzeća u državnom vlasništvu Shaanxi Nonferrous Group. Društvo ima priznati tehnološki centar za poduzeća na pokrajinskoj razini; to je sveobuhvatno poduzeće za taljenje, preradu, istraživanje i razvoj obojenih metala i ferolegura te izvozno trgovačko poduzeće. Riječ je o nacionalnom „visokotehnološkom poduzeću”, „poduzeću za demonstraciju tehnoloških inovacija” na razini pokrajine Shaanxi, „poduzeću za određivanje referentnih vrijednosti kvalitete” na razini pokrajine Shaanxi te direktoru Kineske udruge industrije ferolegura i direktoru Instituta metala pokrajine Shaanxi”.

(14)  Posebno vidjeti sljedeći ulomak: „Shaanxi Shenghua Metallurgical & Chemical Co., Ltd. osnovan je u studenome 2007. Nakon reorganizacije imovine 2013. postao je društvo kći društva Shaanxi Nonferrous Metals. Pod snažnim vodstvom društva grupe i snažnom potporom vlade i cijelog društva svi kadrovi i zaposlenici društva ujedinili su se, vrijedno radili i postigli znatne gospodarske i društvene koristi te osvojili prvu nagradu za znanost i tehnologiju Shaanxija i mnoga druga priznanja […]. Pripada četvrtoj seriji poduzeća za ferolegure koja je odobrilo Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije i ima pravo na uvoz i izvoz.” http://sxshyh.cn/index/index/about

(15)  Vidjeti internetske stranice industrijskog parka – članak 68.: „Poduzeća koja ulaze u industrijske parkove velikih kapaciteta koje odredi autonomna regija mogu imati koristi od povlaštenih politika za električnu energiju koje redovito objavljuje autonomna regija”. http://www.gdsnxsh.com/h-nd-226.html (pristupljeno 3. kolovoza 2021.).

(16)  Najvećih pet proizvođača električne energije 2017. činilo je 45,5 % proizvodnje električne energije (Huaneng, Huadian, Guodian, Datang i State Power Investment). Dodamo li tome ostale proizvođače električne energije u državnom vlasništvu, kao što su China Yangtze Power Co. Ltd i CGN, ta bi brojka vjerojatno premašila 50 %. Izvor: http://www.wusuobuneng.cn/archives/22266 (pristupljeno 25. kolovoza 2017.). Prema podacima za 2015. kineskog Statističkog godišnjaka iz 2016. kineskog Državnog zavoda za statistiku, 97 % ukupne proizvodnje i opskrbe električnom energijom i toplinskom energijom bilo je u državnom vlasništvu (97 % prema imovini i 83 % prema broju poduzeća). Vidjeti Izvješće, str. 218.

(17)  http://www.sxshyh.com/html/guanyuwomen/lingdaotuandui/

(18)  Vidjeti članak od 20. srpnja 2020. na internetskim stranicama društva: http://www.sxshyh.com/html/xinwenzixun/gongsixinwen/301.html (posljednji pristup 27. srpnja 2021.). Dostupni su i drugi takvi prikazi rada na izgradnji Partije. Vidjeti i opis drugog sastanka u veljači 2018.: „Domaćin događaja bio je tajnik Partije i generalni direktor društva drug Wei Xinhua. Na sastanku je drug Yang Hui, zamjenik tajnika partijskog odbora, tajnik disciplinskog odbora i predsjednik radničkog sindikata u društvu Shenghua Metallurgical Chemical Industry Co., Ltd., predstavio temu posebne istrage o „neuravnoteženom i nedostatnom razvoju” društva Non-Ferrous Group te pojasnio svrhu i važnost rasprave: kako bi se temeljito proveo duh 19. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine, u skladu s dokumentima i zahtjevima partijskog odbora društva Nonferrous Metals Group Corporation i partijskog odbora društva Metallurgical Group, polazeći od aspekata rada na izgradnji Partije, proizvodnje i poslovanja, upravljanja unutarnjom kontrolom, reformi i inovacija te pomne analize simptoma i uzroka neravnoteža i nedostataka u razvoju društva, predlažu se rješenja i mjere.” http://www.sxshyh.com/html/dangqungongzuo/dangjiangongzuo/2018/0205/211.html (pristupljeno 27. srpnja 2021.).

(19)  Vidjeti točku IX.5. Kataloga. https://www.ndrc.gov.cn/yjzxDownload/20200812xbdqgllcyfzml.pdf (pristupljeno 3. kolovoza 2021.).

(20)  Izvješće – poglavlje 10., str. 221.–230.

(21)  Na primjer, reformama iz 2002. odvojena je proizvodnja električne energije od prijenosnih i distribucijskih mreža te njima sada upravljaju zasebni subjekti.

(22)  Mišljenja o produbljivanju reforme elektroenergetskog sektora koja su u ožujku 2015. donijeli središnji odbor KPK-a i Državno vijeće.

(23)  https://www.ndrc.gov.cn/xxgk/zcfb/tz/202012/t20201202_1252094.html?code=&state=123 (pristupljeno 3. kolovoza 2021.).

(24)  Posebice, „Odjeli lokalne uprave, u koordinaciji s upućenim subjektom Nacionalne energetske uprave, pravodobno izvješćuju Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme i Državnu energetsku upravu o potpisivanju srednjoročnih i dugoročnih ugovora, kao i o relevantnim pitanjima i osiguravaju povezanost potpisivanja srednjoročnih i dugoročnih ugovora s promptnim tržištima električne energije”.

(25)  http://www.gov.cn/zhengce/content/2021-01/06/content_5577440.htm (pristupljeno 3. kolovoza 2021.).

(26)  Izvješće – poglavlje 10.

(27)  Izvješće – poglavlje 12., str. 269.

(28)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/633 оd 14. travnja 2021. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz mononatrijeva glutamata podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indonezije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 132, 19.4.2021., str. 63.), uvodna izjava 81.

(29)  Dostupno na internetskoj stranici Nacionalne energetske uprave: www.nea.gov.cn/2021-05/18/c_139953498.htm (pristupljeno 3. kolovoza 2021.).

(30)  Obavijest NDRC-a br. 902 (2020.) https://www.ndrc.gov.cn/xxgk/zcfb/tz/202012/t20201207_1252389.html?code=&state=123 (pristupljeno 5. kolovoza 2021.)

(31)  Obavijest 338 (2021.). www.ndrc.gov.cn/xxgk/zcfb/tz/202104/t20210429_1278643.html (pristupljeno 3. kolovoza 2021.).

(32)  Vidjeti članak na internetskim stranicama društva Nasdaq (izvornik napisao Reuters Beijing Newsroom). China grants one-year trial extensions at 15 coal mines to boost output (Kina odobrava jednogodišnje produljenje probnog rada u 15 rudnika ugljena kako bi povećala proizvodnju). 4. kolovoza 2021. https://www.nasdaq.com/articles/china-grants-one-year-trial-extensions-at-15-coal-mines-to-boost-output-2021-08-04.

(33)  Izvješće – odjeljak 12.3.1.1. Vapnenac i kvarcit osobito se navode u Prilogu 4. Planu koji se odnosi na projektne standarde za minimalni opseg rudarstva ključnih minerala.

(34)  Dostupno na: https://qdd.oecd.org/subject.aspx?Subject=ExportRestrictions_IndustrialRawMaterials

(35)  Internetske stranice društva. http://www.sxshyh.com/html/guanyuwomen/

(36)  Vidjeti članak na stranicama Ningxia News: Ningxia Autonomous Region adds 5 more enterprise technology centers (Autonomna regija Ningxia dodaje još pet tehnoloških centara za poduzeća). 27. listopada 2020. http://www.nxnews.net/sz/nxdj/202010/t20201027_6904926.html (pristupljeno 6. kolovoza 2021.).

(37)  Vidjeti članak na stranicama Ningxia Daily: Ningxia strengthens, extends and expands the supply chain and to create an upgraded raw material industry (Ningxia jača, povećava i proširuje lanac opskrbe radi stvaranja unaprijeđene industrije sirovina). 11. rujna 2020. http://nx.cnr.cn/xwdd/20200911/t20200911_525250053.shtml (pristupljeno 5. kolovoza 2021.).

(38)  Europska unija – Antidampinške mjere za biodizel iz Argentine, izvješće Žalbenog tijela, WT/DS473/AB/R, točka 6.23.

(39)  Otvoreni podaci Svjetske banke – viši srednji dohodak, https://data.worldbank.org/income-level/upper-middle-income.

(40)  https://ec.europa.eu/trade/policy/countries-and-regions/countries/brazil/

(41)  https://www.jornalminasgerais.mg.gov.br/?dataJornal=2021-03-25#caderno-jornal

(42)  https://www.jornalminasgerais.mg.gov.br/?dataJornal=2021-03-13#caderno-jornal

(43)  https://www.agora-energiewende.de/fileadmin/Projekte/2019/Brazil_Country_Profile/155_CountryProf_Brazil_EN_WEB.pdf (stranica 31.).

(44)  ACR e ACL: as diferenças entre os ambientes de contratação (esferaenergia.com.br)

(45)  Utvrđivanje nenarušene vrijednosti objašnjeno je u uvodnoj izjavi 145.

(46)  Utvrđivanje nenarušene vrijednosti objašnjeno je u uvodnoj izjavi 146.

(47)  Utvrđivanje nenarušene vrijednosti objašnjeno je u uvodnoj izjavi 148.

(48)  Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33.).

(49)  https://www.ilo.org/ilostat/faces/oracle/webcenter/portalapp/pagehierarchy/Page21.jspx?_afrLoop=2007202804813928&_afrWindowMode=0&_afrWindowId=ejmgka3iz_63#!%40%40%3F_afrWindowId%3Dejmgka3iz_63%26_afrLoop%3D2007202804813928%26_afrWindowMode%3D0%26_adf.ctrl-state%3Dejmgka3iz_119

(50)  https://www.jornalcontabil.com.br/quanto-custa-um-funcionario-aprenda-a-calcular/ ili https://establishbrazil.com/articles/whats-real-cost-employee.

(51)  http://www.edp.com.br/distribuicao-es/saiba-mais/informativos/tarifas-aplicadas-a-clientes-atendidos-em-alta-e-media-tensao-(grupo-a)

(52)  http://www.aneel.gov.br/a-aneel

(53)  http://www.aneel.gov.br/bandeiras-tarifarias

(54)  http://www.edp.com.br/distribuicao-es/saiba-mais/informativos/bandeira-tarifaria

(55)  https://www.jornalminasgerais.mg.gov.br/?dataJornal=2021-03-13#caderno-jornal

(56)  Podaci o obujmu uvoza navedeni u tablici 3. ekstrapolirani su. Četiri države članice predstavljale su 82,6 % 2017., 72,7 % 2018., 95,2 % 2019. i 94,8 % u razdoblju ispitnog postupka.


15.10.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 366/62


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1812

оd 14. listopada 2021.

o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Narodne Republike Kine

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 7.,

nakon savjetovanja s državama članicama,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Pokretanje postupka

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 17. veljače 2021. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”, „Kina” ili „predmetna zemlja”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon pritužbe koju su 4. siječnja 2021. podnijela društva Graphite Cova GmbH, Showa Denko Carbon Holding GmbH i Tokai ErftCarbon GmbH („podnositelji pritužbe”). Pritužbu je podnijela industrija Unije koja proizvodi određene sustave grafitnih elektroda u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

1.2.   Evidentiranje

(3)

U skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe Komisija bi trebala evidentirati uvoz koji je predmet antidampinškog ispitnog postupka tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, osim ako ima dovoljno dokaza u smislu članka 5. da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 10. stavka 4. točke (c) ili (d).

(4)

Jedan je od tih uvjeta, kako je navedeno u članku 10. stavku 4. točki (d) osnovne uredbe, da je osim razine uvoza koja je nanijela štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka, došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza. Uvoz grafitnih elektroda podrijetlom iz NRK-a smanjio se za 59,1 % tijekom četiri mjeseca nakon pokretanja postupka (od 1. ožujka do 30. lipnja 2021.) u usporedbi s razdobljem ispitnog postupka (od 1. siječnja do 31. prosinca 2020.). Podaci nakon pokretanja postupka uspoređeni su s prosječnim mjesečnim uvozom iz NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka. Izvori su podataka baza podataka Comext (Eurostat) i baza podataka Surveillance. Izvršena je prilagodba kako bi se utvrdilo koji proizvodi nisu obuhvaćeni opsegom proizvoda (vidjeti uvodnu izjavu 187.).

(5)

Stoga Komisija nije odredila da se na uvoz predmetnog proizvoda primijeni evidentiranje na temelju članka 14. stavka 5.a osnovne uredbe jer uvjet iz članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe, tj. dodatno znatno povećanje uvoza, nije bio ispunjen.

1.3.   Zainteresirane strane

(6)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Uz to, Komisija je posebno obavijestila podnositelje pritužbe, druge proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike koji su joj poznati, vlasti Narodne Republike Kine, uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce koji su joj poznati te udruženja za koja se zna da se na njih odnosi pokretanje ispitnog postupka te ih je pozvala na sudjelovanje.

1.4.   Primjedbe na pokretanje postupka

(7)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(8)

Kineska gospodarska komora za uvoz i izvoz strojeva i elektroničkih proizvoda („CCCME”), Eurofer, Misano, Sangraf, Trasteel i podnositelji pritužbe zatražili su saslušanje pred službama Komisije. Zahtjeve su podnijeli u propisanim rokovima te su dobili priliku da ih se sasluša.

(9)

Nekoliko zainteresiranih strana dostavilo je primjedbe o pokretanju postupka. Primjedbe su se posebno odnosile na opseg proizvoda, kontrolni broj proizvoda, štetu koju je pretrpjela industrija Unije, uzročnost i interes Unije. U tom pogledu, interes Unije nije relevantan kriterij za procjenu opravdava li pritužba pokretanje antidampinškog postupka na temelju članka 5. osnovne uredbe. Stoga se te primjedbe nisu razmatrale u odnosu na tvrdnje u pogledu pokretanja postupka. Nadalje, u ovoj fazi nisu uzete u obzir ni primjedbe zaprimljene nakon roka za dostavu primjedbi utvrđenog u Obavijesti o pokretanju postupka koje će biti razmotrene u konačnoj fazi. Tvrdnje u pogledu opsega proizvoda i zahtjeva za isključenje proizvoda razmotrene su u odjeljku 2.3. ove Uredbe.

(10)

U pogledu tvrdnji o šteti i uzročnosti, podnositelji pritužbe na temelju podataka iz baze podataka TARIC pokazali su povećanje uvoza iz Kine i smanjenje njegove cijene. Pokazali su koliko su znatno cijene tog uvoza snižavale cijene industrije Unije. Nadalje su tvrdili da je smanjenje kineske uvozne cijene prisililo industriju EU-a da snizi svoju cijenu ispod troška proizvodnje. To je dovelo do smanjenja prodaje i profitabilnosti, čime je industrija dovedena u stanje štete. Na temelju podataka o industriji dodatno su pokazali da su proizvođači iz Unije od sredine 2019. nadalje znatno smanjili svoju proizvodnju, iskorištenost kapaciteta, prodaju te cijene i dobit.

(11)

Nekoliko zainteresiranih strana spomenulo je da kineski proizvođači nisu bili vrlo prisutni na tržištu elektroda ultravelike snage. Navodno je Kina uglavnom bila prisutna na tržištu elektroda velike i supervelike snage, na kojem industrija Unije nije proizvodila dostatne količine. Time je navodno prekinuta uzročno-posljedična veza. Međutim, podnositelji pritužbe dostavili su dostatne dokaze da kineski uvoz sve više sadržava i elektrode ultravelike snage, što je potvrđeno u ispitnom postupku. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

1.5.   Odabir uzorka

(12)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

1.5.1.   Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(13)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju obujma proizvodnje i prodaje proizvoda iz ispitnog postupka u Uniji, uzimajući u obzir i zemljopisni položaj proizvođača iz Unije. Uzorak se sastojao od triju proizvođača iz Unije iz triju različitih država članica. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 55 % procijenjenog ukupnog obujma proizvodnje i više od 65 % prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o odabranom privremenom uzorku. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

1.5.2.   Odabir uzorka uvoznika

(14)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(15)

Deset nepovezanih uvoznika dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe, Komisija je na temelju najvećeg obujma prodaje proizvoda iz ispitnog postupka u Uniji odabrala uzorak od triju nepovezanih uvoznika. Uzorak je činio 64 % ukupnog obujma iskazane prodaje proizvoda iz ispitnog postupka uvoznika koji surađuju i 34,7 % procijenjenog ukupnog obujma uvoza proizvoda iz ispitnog postupka iz Narodne Republike Kine. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim uvoznicima. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

1.5.3.   Odabir uzorka proizvođačâ izvoznikâ iz NRK-a

(16)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz NRK-a zatražila da dostave podatke utvrđene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, zatražila je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(17)

Ukupno je šest proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavilo zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak triju proizvođača izvoznika na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. Osim toga, odabrana su društva prodavala znatne količine proizvoda iz ispitnog postupka na domaćem tržištu Narodne Republike Kine. Taj je uzorak obuhvaćao 33 % procijenjenog ukupnog obujma izvoza u Europsku uniju iz NRK-a u razdoblju ispitnog postupka (vidjeti uvodnu izjavu 24.). U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s tijelima predmetne zemlje. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

1.6.   Pojedinačno ispitivanje

(18)

Dvanaest proizvođača izvoznika iz predmetne zemlje zatražilo je pojedinačno ispitivanje u skladu s člankom 17. stavkom 3. osnovne uredbe, uključujući prethodno navedena tri proizvođača izvoznika u uzorku. Međutim, nijedan proizvođač izvoznik, osim proizvođača u uzorku, nije u roku dostavio ispunjeni odgovor na upitnik. Stoga se nije mogao razmotriti nijedan zahtjev za pojedinačno ispitivanje.

1.7.   Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere

(19)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(20)

Nadalje, podnositelji pritužbe u pritužbi su dostavili dostatne dokaze o poremećajima povezanima sa sirovinama u NRK-u u pogledu predmetnog proizvoda. Stoga su, kako je objavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, ti poremećaji povezani sa sirovinama bili obuhvaćeni ispitnim postupkom kako bi se utvrdilo treba li na NRK primijeniti odredbe iz članka 7. stavaka 2.a i 2.b. osnovne uredbe. Zbog toga je Komisija od kineske vlade zatražila dodatne informacije u tom pogledu.

(21)

Komisija je upitnike poslala trima kineskim proizvođačima izvoznicima/grupama proizvođača izvoznika u uzorku, trima proizvođačima iz Unije u uzorku i trima nepovezanim uvoznicima u uzorku. Ti su upitnici objavljeni i na internetu (3) na dan pokretanja postupka.

(22)

Komisija je primila odgovore na upitnik od triju proizvođača iz Unije u uzorku, triju nepovezanih uvoznika, osam korisnika i triju proizvođača izvoznika. Društvo Sangraf Italy prvotno je dostavilo upitnik za korisnike. Na kraju je odlučeno da se društvo Sangraf Italy smatra proizvođačem i kao takvo dijelom industrije Unije (vidjeti uvodne izjave 183. i 184.).

(23)

Zbog izbijanja bolesti COVID-19 i mjera ograničenja kretanja koje su uvele razne države članice, kao i razne treće zemlje, Komisija u privremenoj fazi nije mogla provesti posjete radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe. Komisija je umjesto toga na daljinu provjerila sve informacije koje je smatrala nužnima za svoje privremene nalaze u skladu s Obavijesti o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (4). Provela je provjere na daljinu društava/strana u nastavku:

Proizvođači iz Unije

GrafTech France S.N.C., Francuska

Showa Denko Carbon Spain S.A., Španjolska

Tokai Erftcarbon GmbH, Njemačka

Proizvođači izvoznici iz NRK-a

Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd

Fangda Carbon New Material Co., Ltd

Nantong Yangzi Carbon Co., Ltd.

1.8.   Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(24)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

2.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Predmetni proizvod

(25)

U trenutku pokretanja postupka predmetni proizvod bile su grafitne elektrode vrste koja se upotrebljava za električne peći, prividne gustoće 1,5 g/cm3 ili veće i električnog otpora 7,0 μΩm ili manjeg, i nastavci koji se upotrebljavaju za takve elektrode, bez obzira na to uvoze li se zajedno ili posebno, i koji su podrijetlom iz NRK-a, trenutačno razvrstani u oznake KN ex 8545 11 00 i ex 8545 90 90 (oznake TARIC 8545110010, 8545110015, 8545909010 i 8545909015).

(26)

Nakon zahtjeva za isključenje nastavaka iz opsega proizvoda (vidjeti odjeljak 2.3. u nastavku) Komisija je revidirala opseg proizvoda i definirala predmetni proizvod kao grafitne elektrode vrste koja se upotrebljava za električne peći, prividne gustoće 1,5 g/cm3 ili veće i električnog otpora od 7,0 μΩm ili manjeg, neovisno o tome jesu li opremljene nastavcima, podrijetlom iz NRK-a, trenutačno razvrstane u oznaku KN ex 8545 11 00 (oznake TARIC 8545110010 i 8545110015).

(27)

Grafitne elektrode potrošni su proizvodi koji se uglavnom upotrebljavaju u proizvodnji čelika u elektrolučnoj peći. Grafitne elektrode kao takve ključna su sastavnica svjetske industrije recikliranja jer su jedini proizvod koji može provoditi energiju i izdržati toplinu potrebnu za taljenje lomljevina. Grafitne elektrode stoga pridonose ublažavanju klimatskih promjena smanjenjem upotrebe sirovina te smanjenjem količine neobrađenog otpada.

2.2.   Istovjetni proizvod

(28)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

predmetni proizvod;

proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu Narodne Republike Kine, i

proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(29)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

2.3.   Tvrdnje u pogledu opsega proizvoda i zahtjeva za isključenje proizvoda

(30)

Proizvođač iz Unije (Sangraf Italy), korisnik (NLMK Verona), nepovezani uvoznik (CTPS Srl) i Kineska gospodarska komora („CCCME”) zaprimili su četiri tvrdnje u pogledu opsega proizvoda.

(31)

Društvo Sangraf Italy zatražilo je da se nastavci (ili spojne igle) isključe iz opsega ispitnog postupka jer u Uniji više nema proizvodnje nastavaka. Društvo Sangraf tvrdilo je da ih ne može kupovati od svojih konkurenata.

(32)

Podsjeća se da su nastavci sastavni i nužni dio sustava grafitnih elektroda. Međutim, Komisija je napomenula i da nastavci imaju različita svojstva od tijela grafitnih elektroda. Komisija je isto tako primila na znanje da u Uniji više nema proizvodnje nastavaka i da ne postoji zasebno konkurentno tržište za nastavke. Nastavci se krajnjem korisniku (proizvođačima čelika) prodaju pričvršćeni na grafitnu elektrodu ili povremeno kao rezervni dio. Međutim, nastavci su specifični za pojedina tijela grafitnih elektroda i dobavljači sustava grafitnih elektroda ne prodaju ih drugim takvim dobavljačima.

(33)

Stoga je Komisija zaključila da bi se opseg proizvoda trebao definirati kao „grafitne elektrode”, neovisno o tome jesu li opremljene nastavcima, kako je opisano u uvodnoj izjavi 26.

(34)

NLMK Verona, proizvođač čelika, zatražio je isključivanje elektroda promjera 350 mm iz opsega proizvoda. NLMK tvrdi da industrija Unije ne osigurava stabilnu opskrbu elektrodama takvog promjera jer je usmjerena na elektrode većeg promjera, koje su profitabilnije. COMAP SAS, uvoznik grafitnih elektroda, iznio je slične argumente za male elektrode (promjer između 130 i 250 mm). CCCME je, slično tome, zatražio isključenje elektroda promjera manjeg od 450 mm.

(35)

Komisija je smatrala da te grafitne elektrode, neovisno o veličini, imaju ista osnovna fizička, tehnička i/ili kemijska svojstva. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(36)

CTPS Srl, nepovezani uvoznik, zatražio je isključivanje elektroda velike snage (5) iz opsega proizvoda. CTPS Srl tvrdio je da Unija ne proizvodi dovoljno elektroda velike snage. Osim toga, CTPS Srl ističe da se elektrode velike i ultravelike snage razlikuju po sirovinama, tehničkim svojstvima i uporabi. Društvo Misano S.p.A. u svojem je podnesku istaknulo slične argumente. CCCME je iznio slične tvrdnje i zatražio da se isključe grafitne elektrode koje nisu ultravelike snage.

(37)

S druge strane, podnositelji pritužbe tvrdili su da ne postoji jasna razlika između razreda grafitnih elektroda. Ne postoji službeni industrijski standard koji bi omogućio jasno razlikovanje grafitnih elektroda velike snage od onih ultravelike snage. Osim toga, tvrdili su da se kod nekih veličina može upotrebljavati više različitih razreda elektroda.

(38)

Komisija je smatrala da te elektrode imaju ista osnovna fizikalna, tehnička i/ili kemijska svojstva te da postoji određeno preklapanje među različitim razredima koji se mogu upotrijebiti, a njihov se opis u svakom slučaju uglavnom temelji na samodeklaraciji proizvođača jer ne postoji općepriznati industrijski standard za razvrstavanje po razredima. Isključivanjem neke od tih vrsta stoga bi se ugrozila bi se učinkovitost svake antidampinške mjere i olakšalo moguće izbjegavanje mjera. Stoga su odbijeni zahtjevi za isključenje elektroda velike i ultravelike snage.

3.   DAMPING

3.1.   Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe

(39)

Dokazi raspoloživi pri pokretanju ispitnog postupka upućivali su na postojanje znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je stoga smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak uzimajući u obzir članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe.

(40)

Kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, Komisija je pozvala sve proizvođače izvoznike u predmetnoj zemlji da dostave podatke o ulaznim elementima koji se upotrebljavaju za proizvodnju grafitnih elektroda. Relevantne informacije dostavila su 32 proizvođača izvoznika.

(41)

Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta, dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije.

(42)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka obavijestila zainteresirane strane i da bi, na temelju informacija dostupnih u toj fazi, Meksiko mogao biti odgovarajuća reprezentativna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Komisija je navela i da će ispitati druge moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(43)

Komisija je 22. ožujka 2021. objavila prvu bilješku o izvorima za određivanje uobičajene vrijednosti („prva bilješka” (6)), kojom je zainteresirane strane obavijestila o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih faktora proizvodnje, kao što su sirovine, rad i energija koji se koriste u proizvodnji grafitnih elektroda. Analizirane su tri moguće reprezentativne zemlje: Meksiko, Malezija i Ruska Federacija. Na temelju kriterijâ za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti, Komisija je utvrdila da je Meksiko odgovarajuća reprezentativna zemlja. Komisija je zaprimila primjedbe na prvu bilješku od društava Fangda Carbon New Material Co., LTD. i Liaoning Dantan Technology Group Co., LTD., od proizvođača izvoznika koje zastupa Kineska gospodarska komora za uvoz i izvoz strojeva i elektroničkih proizvoda („CCCME”) te od Europskog udruženja za ugljik i grafit.

(44)

Komisija je 17. lipnja 2021. nakon analize zaprimljenih primjedbi objavila drugu bilješku o izvorima za određivanje uobičajene vrijednosti („druga bilješka” (7)) (prva bilješka i druga bilješka zajedno se nazivaju „bilješke”). U drugoj bilješci Komisija je ažurirala popis faktora proizvodnje i obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da upotrijebi Meksiko kao reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe. Zainteresirane strane obavijestila je i o tome da će na temelju lako dostupnih financijskih izvješća proizvođača koji posluju u sektoru neglinenih vatrostalnih materijala u Meksiku utvrditi troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe. Komisija je zaprimila primjedbe na drugu bilješku od društava Fangda Carbon New Material Co., LTD., Liaoning Dantan Technology Group Co., LTD., od proizvođača izvoznika koje zastupa CCCME te od Europskog udruženja za ugljik i grafit.

(45)

Nakon analize primjedbi i informacija zaprimljenih u vezi s drugom bilješkom, Komisija je privremeno zaključila da je Meksiko odgovarajući izbor za reprezentativnu zemlju koja će poslužiti kao izvor nenarušenih cijena i troškova za određivanje uobičajene vrijednosti. Osnovni razlozi za taj odabir detaljnije su opisani u odjeljku 3.4. u nastavku.

3.2.   Primjena članka 18. osnovne uredbe

(46)

Nakon pokretanja ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe Komisija je kineskoj vladi poslala dva upitnika o postojanju poremećaja. No kineska vlada nije dostavila primjedbe. Komisija je verbalnom notom 15. lipnja 2020. obavijestila kinesku vladu da namjerava iskoristiti odredbu članka 18. osnovne uredbe u vezi s mogućim postojanjem znatnih poremećaja na kineskom domaćem tržištu grafitnih elektroda u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe i mogućih poremećaja u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Komisija je pozvala kinesku vladu da dostavi primjedbe o primjeni članka 18. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

3.3.   Uobičajena vrijednost

(47)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(48)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(49)

U svojim primjedbama na bilješke Fangda Carbon New Material Co., LTD., Liaoning Dantan Technology Group Co., LTD. i proizvođači izvoznici koje zastupa CCCME tvrdili su sljedeće:

(1)

Članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu s člancima 2.2. i 2.2.1.1. Sporazuma WTO-a o antidampingu i sudskom praksom WTO-a.

(2)

Nema dovoljno dokaza o navodnim „znatnim poremećajima” u odnosu na kinesku industriju grafitnih elektroda. Naprotiv, kineska industrija grafitnih elektroda posluje u tržišnim uvjetima.

(50)

Točnije, kad je riječ o usklađenosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravilima WTO-a, stranke su istaknule da pojam znatnih poremećaja ne postoji u Sporazumu WTO-a o antidampingu. Tvrdili su da se metodologijom utvrđenom u članku 2. Sporazuma WTO-a o antidampingu za utvrđivanje uobičajene vrijednosti ne dopušta upotreba drugih informacija osim onih u zemlji izvoznici i da u Sporazumu WTO-a o antidampingu ne postoji ništa što bi omogućilo da se zanemare troškovi i cijene proizvođača izvoznika ili onih koji postoje u zemlji izvoznici te da ih se umjesto toga zamijeni navodno nenarušenim cijenama ili referentnim vrijednostima u takozvanoj odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji. Stranke su se nadalje pozvale na sporove u okviru WTO-a DS473 Europska unija – Antidampinške mjere za biodizel iz Argentine i DS494 Europska unija – Metodologije prilagodbe troškova i određene antidampinške mjere na uvoz iz Rusije, podsjećajući da, u skladu s tim odlukama, za potrebe izračuna troškova kako bi se dobila uobičajena vrijednost predmetnog proizvoda kad se ne može upotrijebiti domaća cijena u zemlji izvoznici, tijelima koja provode ispitni postupak nije dopušteno procijeniti troškove navedene u poslovnim knjigama izvoznika/proizvođača na temelju referentne vrijednosti koja nije povezana s troškovima proizvodnje u zemlji podrijetla.

(51)

Kad je riječ o navodnom nedostatku dokaza o „znatnim poremećajima”, stranke su kao prvo smatrale da izvješće o NRK-u (u daljnjem tekstu: „Izvješće”) (8) ne ispunjava standarde nepristranih i objektivnih dokaza i dokaza s dovoljnom dokaznom vrijednošću jer ga je izradila Komisija, da je prilagođeno kako bi se olakšalo podnošenje pritužbi te da se stoga u njemu namjerno izostavljaju činjenične okolnosti, elementi i zaključci koji bi bili u suprotnosti s tom svrhom ili bi je narušili. Nadalje, stranke smatraju da je Izvješće zastarjelo i stoga ne može odražavati navodne poremećaje tijekom razdoblja ispitnog postupka ili u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka. Nadalje, Izvješće se ne odnosi izričito na sektor grafitnih elektroda, čime se dovodi u pitanje njegova relevantnost za ovaj ispitni postupak. Drugo, stranke su tvrdile da je kineski sektor grafitnih elektroda u velikoj mjeri usmjeren na tržište, uz ograničenu prisutnost poduzeća u državnom vlasništvu, koja posluju na temelju tržišnih i komercijalnih načela i bez posebnih propisa ili politika koje je kineska vlada donijela kako bi „poticala” proizvodnju ili izvoz grafitnih elektroda.

(52)

Stoga su stranke tvrdile da Komisija ne bi trebala primijeniti članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe, već bi trebala prihvatiti domaće cijene i troškove iskazane u NRK-u. Ako Komisija ipak primijeni članak 2. stavak 6.a, stranke smatraju da bi ocjenu trebalo provesti zasebno za svakog proizvođača izvoznika i svaki faktor proizvodnje.

(53)

Odjeljak 3.3.1. u nastavku sadržava Komisijinu ocjenu o postojanju znatnih poremećaja. Ta se ocjena odnosi na posebne primjedbe stranaka o navodnom nedostatku dokaza o znatnim poremećajima u sektoru grafitnih elektroda u Kini. Komisija je u pogledu opće tvrdnje da je Izvješće usmjereno na određenu svrhu te da stoga nije nepristrano i objektivno najprije napomenula da je to Izvješće sveobuhvatan dokument koji se temelji na opsežnim objektivnim dokazima, uključujući kinesko zakonodavstvo, propise i druge službene dokumente o politikama koje je objavila kineska vlada, izvješća trećih strana iz međunarodnih organizacija, akademske studije i članke znanstvenika te druge pouzdane neovisne izvore. Izvješće je stavljeno na raspolaganje u prosincu 2017. kako bi sve zainteresirane strane imale dovoljno prilike da ospore, dopune ili dostave primjedbe na njega i na dokaze na kojima se ono temelji. Budući da stranke nisu ničime pobijale sadržaj Izvješća i dokaze u njemu, osim što su ukazale na apstraktne nedostatke u pogledu njegove dokazne vrijednosti, Komisija mora odbaciti taj argument. Isto tako, ne može se prihvatiti argument da je izvješće previše zastarjelo i preopćenito da bi odražavalo navodne poremećaje tijekom razdoblja ispitnog postupka ili u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka. Zakonodavstvo i politike koji se odnose na šira područja kineskog gospodarstva ili na zemlju u cjelini ne mogu se smatrati nevažnima samo zato što se u njima izričito ne spominje proizvod iz ispitnog postupka. Slično tomu, dokle god su na snazi, primjenjivo zakonodavstvo i vladine politike relevantni su za ovaj ispitni postupak, neovisno o tome kad su doneseni ili navedeni u Izvješću. Naposljetku, Komisija je podsjetila da se analiza iz odjeljka 3.3.1. temelji na nizu izvora, među kojima je Izvješće samo jedan dokaz.

(54)

Kad je riječ o argumentima stranaka u pogledu usklađenosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravilima WTO-a, Komisija smatra da su odredbe članka 2. stavka 6.a u potpunosti u skladu s obvezama Europske unije u okviru WTO-a i sudskom praksom na koju se poziva CCCME. Komisija na početku napominje da se odluke WTO-a u predmetima DS473 i DS494 nisu odnosile na primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, nego na primjenu posebne odredbe iz članka 2. stavka 5. osnovne uredbe. U svakom slučaju, pravo WTO-a kako ga tumače povjerenstvo i Žalbeno tijelo WTO-a u predmetu DS473 dopušta upotrebu podataka iz treće zemlje, pravilno prilagođenih kad je takvo prilagođavanje potrebno i potkrijepljeno. Ako postoje znatni poremećaji, troškovi i cijene u zemlji izvoznici nisu primjereni za izračun uobičajene vrijednosti. U tim se okolnostima člankom 2. točkom 6.a predviđa izračun troškova proizvodnje i prodaje na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti, uključujući one u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji sa sličnim stupnjem razvijenosti kao u zemlji izvoznici. Osim toga, kad je riječ o predmetu DS494, Komisija nadalje podsjeća da su se i Unija i Ruska Federacija žalile na nalaze povjerenstva koji nisu konačni pa, prema ustaljenoj sudskoj praksi WTO-a, nemaju pravni status u sustavu WTO-a jer nisu odobreni odlukama članica WTO-a. U svakom slučaju, u izvješću povjerenstva o ovom sporu izričito se smatralo da su odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe izvan područja primjene spora.

(55)

Kad je riječ o tvrdnji stranaka da bi se postojanje poremećaja trebalo procijeniti pojedinačno za svakog proizvođača izvoznika te za svaki faktor proizvodnje, Komisija podsjeća da, nakon što se utvrdi da zbog postojanja znatnih poremećaja za zemlju izvoznicu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u zemlji izvoznici, Komisija može izračunati uobičajenu vrijednost koristeći se nenarušenim cijenama ili referentnim vrijednostima u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji za svakog proizvođača izvoznika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a). Člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) dopušta se upotreba domaćih troškova samo ako je sa sigurnošću utvrđeno da nisu narušeni. Međutim, uzevši u obzir raspoložive dokaze o faktorima proizvodnje pojedinačnih proizvođača izvoznika, nije bilo troškova proizvodnje i prodaje proizvoda iz ispitnog postupka za koje se moglo utvrditi da su nenarušeni. Tvrdnja je stoga odbačena.

(56)

Zbog prethodno navedenih razloga i kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

3.3.1.   Postojanje znatnih poremećaja

3.3.1.1.   Uvod

(57)

Člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe propisano je: „Znatni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

na dotičnom tržištu u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice,

prisutnost države u poduzećima zbog koje država može utjecati na cijene ili troškove,

javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta,

nepostojanje, diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima ili o vlasništvu,

poremećaji u području troškova plaća,

pristup financijskim sredstvima odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi.”

(58)

Budući da popis iz članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe nije kumulativan, nije potrebno uzeti u obzir sve elemente kako bi se utvrdili znatni poremećaji. Nadalje, za dokazivanje postojanja jednog ili više elementa s popisa mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti. Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. Pri općoj procjeni postojanja poremećaja u obzir se mogu uzeti i opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, osobito ako temeljni elementi gospodarskog i upravnog ustroja zemlje izvoznice vladi daju znatne ovlasti da intervenira u gospodarstvo tako da cijene i troškovi nisu posljedica slobodnog kretanja tržišnih sila.

(59)

U članku 2. stavku 6.a točki (c) osnovne uredbe utvrđeno je: „Ako Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru.”

(60)

Na temelju te odredbe Komisija je izdala Izvješće iz kojeg je vidljivo postojanje znatnih državnih intervencija na mnogim razinama gospodarstva, uključujući specifične poremećaje mnogih ključnih faktora proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) te u pojedinim sektorima (na primjer, čelika i kemikalija). U trenutku pokretanja postupka zainteresirane strane pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka. Izvješće je dodano u dokumentaciju ispitnog postupka u fazi pokretanja postupka.

(61)

Pritužba je sadržavala dodatne informacije uz nalaze Izvješća. U njoj se citiraju dodatni izvori, uključujući Izvješće SAD-a iz 2019. o usklađenosti Kine s pravilima WTO-a (9) koje upućuje na poremećaje na različitim razinama kineskog gospodarstva. U pritužbi je nadalje naglašeno da su sektor grafitnih elektroda istražila tijela drugih zemalja koja su otkrila nepravilnosti u tom sektoru (10). U pritužbi se nadalje navodi da velik broj ključnih proizvođača grafitnih elektroda čine poduzeća u državnom vlasništvu, uključujući: Sinosteel Engineering & Technology (bivši Sinosteel Jilin Carbon), Shanxi Jinneng Group, Henan General Machinery, Jilin Songjiang Carbon i Kaifeng Carbon. Istaknuto je i da postoje inicijative za stvaranje velikih proizvođača grafitnih elektroda u Kini, na primjer društvo Shanghai Baosteel Chemical, društvo kći grupe Baosteel, udružilo se s vodećim privatnim proizvođačem grafitnih elektroda Fangda Carbon te su osnovali Baofang Carbon Material Technology, zajednički pothvat čiji je cilj proizvodnja grafitnih elektroda ultravelike snage u zoni gospodarskog i tehnološkog razvoja Lanzhou u pokrajini Gansu u količini od 100 000 tona godišnje (11). Fangda Carbon, iako je u privatnom vlasništvu, u svojem godišnjem izvješću ističe da je svoje aktivnosti pomno uskladio s ciljevima kineske vlade (njegove su „uobičajene poslovne aktivnosti blisko povezane s nacionalnom politikom”, dodatno naglašavajući činjenicu da će se „društvo pomno usredotočiti na cilj izgradnje prvog i najvećeg poduzeća u sektoru ugljika na svijetu te (…) u cijelosti provoditi duh 19. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine”, kao i da će osigurati „pridržavanje smjernica Xi Jinpingova novog doba socijalizma s kineskim obilježjima” (12)).

(62)

U pritužbi se nadalje objašnjava da su čak i poduzeća u privatnom vlasništvu često pod izravnim utjecajem vlade, na primjer općinska podružnica SASAC-a ima manjinski udio u društvu Fushun Carbon, najvećem proizvođaču grafitnih elektroda u Liaoningu, što znači da ima izravan utjecaj na to društvo. Slično tome, investicijsko društvo u državnom vlasništvu CITIC ima manjinski udio u društvu Heifei Carbo, važnom proizvođaču grafitnih elektroda.

(63)

U pritužbi se nadalje navodi da su proizvođači glavne sirovine, igličnog koksa, u velikoj mjeri i poduzeća u državnom vlasništvu. Prema pritužbi, glavni proizvođač igličnog koksa na bazi nafte i ugljena u Kini jest CNPC Jinzhou Petrochemical Company, društvo kći društva PetroChina, čiji je jedini većinski dioničar China National Petroleum Corporation, veliko poduzeće u državnom vlasništvu kojim upravlja SASAC. Isto tako, društvo Shanghai Baosteel Chemical, društvo kći državnog poduzeća China Baowu Steel Group, vodeći je proizvođač igličnog koksa.

(64)

U pritužbi je istaknuto i da su glavni proizvođači grafitnih elektroda, neovisno o tome je li riječ o poduzećima u državnom vlasništvu ili privatnim poduzećima, članovi Kineskog udruženja industrije ugljika, koje je pod izravnim nadzorom SASAC-a i Ministarstva civilnih poslova. Cilj je te organizacije slijediti zapovijedi Partije i ostvarivati glavne ciljeve i ključne zadaće koje je utvrdio 19. nacionalni kongres Komunističke partije.

(65)

U pritužbi je naveden i niz primjera osobnih veza između uprave proizvođača grafitnih elektroda i Kineske komunističke partije (KPK), uključujući prisutnost članova KPK-a među višim rukovodstvom proizvođača grafitnih elektroda, među ostalim u društvima Fushun Carbon, Fangda Carbon i CIMM Group te u društvima koja proizvode glavne sirovine, kao što su Ansteel Chemical i Shaanxi Coal and Chemical Industry Group.

(66)

U pritužbi se spominje i veliko proširenje kapaciteta u Unutarnjoj Mongoliji (13).

(67)

U pritužbi se navode i smjernice kojima se usmjerava razvoj industrije grafitnih elektroda, uključujući: Katalog smjernica za industrijsku strukturnu prilagodbu iz 2013. i 2019. – provedbena mjera Odluke br. 40 kojom podupire proizvodnja grafitnih elektroda ultravelike snage promjera 600 mm i više; Katalog ključnih proizvoda i usluga strateških industrija u nastajanju i Klasifikacija strateških industrija u nastajanju iz 2018. koji grafitne elektrode uključuju u odredbe o „novim materijalima”; 13. petogodišnji plan za kemijsku industriju pokrajine Shanxi; 13. petogodišnji plan za industriju novih materijala pokrajine Shanxi i 13. petogodišnji plan za industrijski i informacijski razvoj pokrajine Shanxi; Petogodišnji plan za zapadni Henan 2019.–2025.; Provedbeni plan Unutarnje Mongolije za visokokvalitetni razvoj industrija u nastajanju u toj autonomnoj regiji; Provedbeni plan za projekt izgradnje nacionalne baze novih sirovina u pokrajini Liaoning i Plan izgradnje za jačanje industrije pokrajine Heilongjiang; te strateški plan „Made in China 2025”. Niz dokumenata odnosi se na iglični koks, uključujući Katalog smjernica za restrukturiranje industrije i Katalog smjernica za prilagodbu industrijske strukture iz 2019. i na pokrajinskoj razini. Trinaesti petogodišnji plan pokrajine Shanxi za razvoj industrije novih materijala izravno je usmjeren na iglični koks koji se definira kao poticana industrija. Nadalje, 13. petogodišnji plan pokrajine Shanxi za industrijski i informacijski razvoj usmjeren je na iglični koks kako bi se ostvario cilj ubrzane transformacije tradicionalne industrije i ubrzao razvoj potencijalne industrije.

(68)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 46., kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporavala postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje su dostavili podnositelji pritužbe, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(69)

Primjedbe u tom pogledu zaprimljene su od proizvođača izvoznika u uzorku. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 51., proizvođači izvoznici tvrdili su da je kineski sektor grafitnih elektroda u velikoj mjeri usmjeren na tržište, uz tek ograničenu prisutnost poduzeća u državnom vlasništvu koja posluju na temelju tržišnih i komercijalnih načela i bez posebnih propisa ili politika koje je kineska vlada donijela kako bi „poticala” proizvodnju ili izvoz grafitnih elektroda.

(70)

Komisija je ispitala je li bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u, s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Učinila je to na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u Izvješću, koje se oslanja na lako dostupne izvore. Tom su analizom obuhvaćeni ispitivanje znatnih državnih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući predmetni proizvod. Komisija je te dokazne materijale dodatno nadopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u.

3.3.1.2.   Znatni poremećaji koji utječu na domaće cijene i troškove u NRK-u

(71)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i određuje gospodarsko upravljanje NRK-om. Temeljno je načelo sljedeće: „proizvodna sredstva u socijalističkom javnom vlasništvu, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika”. Gospodarstvo u državnom vlasništvu je „pokretačka sila nacionalnoga gospodarstva” i država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (14). S obzirom na takvo opće uređenje kineskog gospodarstva, ne samo da su moguće znatne državne intervencije u gospodarstvu, nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim vlasništvom prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima. Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Zakonom je dopušteno i postojanje i razvoj drugih oblika vlasništva uz državno vlasništvo (15).

(72)

Osim toga, na temelju kineskog prava, socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom KPK-a. Strukture kineske države i KPK-a povezane su na svakoj razini (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju. Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava. Nakon postojeće prve rečenice odredbe koja glasi: „Socijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine” ubačena je nova druga rečenica koja glasi: „Glavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine”. (16) To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom NRK-a. To vođenje i kontrola svojstveni su kineskom sustavu i znatno nadilaze uobičajenu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta.

(73)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (17). Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su te uključuju sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i razinu regulatornog okruženja.

(74)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjer kineskog gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi zajedno obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te se donose na svim razinama vlasti. Na pokrajinskoj razini planovi su podrobni, a u nacionalnim se planovima postavljaju općenitiji ciljevi. U planovima se navode i sredstva potpore relevantnim industrijama/sektorima te rokovi unutar kojih se ciljevi moraju ostvariti. Izričiti proizvodni ciljevi bili su uobičajeni u prošlim ciklusima planiranja, a sad ih sadržavaju samo određeni planovi. Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.). Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti praktički moraju prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje je određeno sustavom planiranja. To nije samo zato što planovi obvezuju, nego i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njim primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (vidjeti i odjeljak 3.3.1.5. u nastavku) (18).

(75)

Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu NRK-a prevladavaju poslovne banke u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi svoje politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve državne industrijske politike, umjesto da u prvom redu procjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (vidjeti i odjeljak 3.3.1.8. u nastavku) (19). Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava, kao što su tržišta dionica, obveznica, privatnog vlasničkog kapitala itd. Uz bankarski sektor i ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni tako da nisu usmjereni na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (20).

(76)

Treće, na razini regulatornog okruženja intervencije države u gospodarstvo javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. U primjenjivom zakonodavstvu izričito se navodi da se javna nabava provodi kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva utvrđenih u državnim politikama. Međutim, priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (21). Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Tijela provode provjere ulaganja i primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (22).

(77)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim postulatima kojima se predviđaju i potiču raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (23).

3.3.1.3.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe: na dotičnom tržištu u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice

(78)

Poduzeća koja posluju u vlasništvu ili pod kontrolom države, koja država politički nadzire i/ili im pruža smjernice čine bitan dio gospodarstva u NRK-u.

(79)

Kineska vlada i KPK održavaju strukture preko kojih imaju stalan utjecaj na poduzeća, osobito ona u državnom vlasništvu. Država (a u mnogim aspektima i KPK) ne samo da aktivno određuje i nadzire način na koji pojedinačna poduzeća u državnom vlasništvu provode opće gospodarske politike, nego i iskorištava svoja prava na sudjelovanje u njihovu donošenju operativnih odluka. To se u pravilu postiže rotacijom kadrova između državnih tijela i poduzeća u državnom vlasništvu, prisutnošću članova partije u izvršnim tijelima poduzeća u državnom vlasništvu i partijskih ćelija u društvima (vidjeti i odjeljak 3.3.1.4.) te oblikovanjem korporativne strukture u sektoru poduzeća u državnom vlasništvu (24). U zamjenu za to poduzeća u državnom vlasništvu dobivaju poseban status u kineskom gospodarstvu koji im donosi niz gospodarskih prednosti, ponajprije zaštitu od tržišnog natjecanja i povlašteni pristup relevantnim ulaznim elementima, među ostalim financijskim sredstvima (25). Elementi koji upućuju na postojanje državne kontrole nad poduzećima u sektoru grafitnih elektroda podrobnije su razrađeni u odjeljku 3.3.1.4. u nastavku.

(80)

Konkretno, kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u sektoru grafitnih elektroda, kako je navedeno u pritužbi i opisano u uvodnoj izjavi 61. Ispitnim postupkom potvrđeno je da su brojna poduzeća, uključujući ona navedena u pritužbi, zaista poduzeća u državnom vlasništvu i da je, iako ne postoje službene informacije o točnoj podjeli između poduzeća u privatnom i u državnom vlasništvu, prisutnost poduzeća u državnom vlasništvu u sektoru grafitnih elektroda znatna, uključujući, među ostalim, sljedeće subjekte: Shanxi Jinneng Group Co., Ltd., Henan General Machinery, Kaifeng Carbon. Komisija nadalje primjećuje prisutnost zajedničkih pothvata privatnih društava i poduzeća u državnom vlasništvu u sektoru, primjerice u slučaju društva Baofang Carbon Material Technology (koje s udjelom od 51 % kontrolira grupa Baowu u državnom vlasništvu, a s udjelom od 49 % društvo Fangda Carbon New Materials Co., LTD (26)) ili društva Fushun Carbon (u kojem udio od 65,5 % drži društvo Fangda Carbon New Materials Co., LTD, a 34,5 % je u vlasništvu društva Fushun Longsheng State-owned Capital Operation Group Co., Ltd.).

(81)

Nadalje, Komisija napominje da su različita poduzeća u državnom vlasništvu, kao što su CNPC Jinzhou Petrochemical (27) i Shanghai Baosteel Chemical (28), uključena u proizvodnju igličnog koksa, ključne sirovine za proizvodnju grafitnih elektroda. Nadalje, još jedno poduzeće u državnom vlasništvu, Ordos Weiyi High-tech Materials (29), društvo kći društva Baotou, uključeno je u projekt povećanja kapaciteta za proizvodnju igličnog koksa u Unutarnjoj Mongoliji.

(82)

S obzirom na učestale državne intervencije u industriji grafitnih elektroda i znatnu prisutnost poduzeća u državnom vlasništvu u tom sektoru, kao i u početnim segmentima proizvodnog lanca, čak ni proizvođači u privatnom vlasništvu ne mogu poslovati u tržišnim uvjetima. Doista, javna i privatna poduzeća u sektoru grafitnih elektroda također se politički nadziru i usmjeravaju kako je objašnjeno u odjeljku 3.3.1.5. u nastavku.

3.3.1.4.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe: prisutnost države u poduzećima zbog koje država može utjecati na cijene ili troškove

(83)

Osim što kontrolira gospodarstvo preko poduzeća u državnom vlasništvu i s pomoću drugih alata, kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva (30), ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan važan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. Prema zakonu o trgovačkim društvima NRK-a organizacija KPK-a mora se osnovati u svakom društvu (s barem tri člana KPK-a kako je određeno u Ustavu KPK-a (31)), a društvo mora omogućiti uvjete za rad te partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ili strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu kao pitanje političkog načela. Zabilježeno je i da KPK vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege (32). 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći (33). Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače grafitnih elektroda i dobavljače njihovih ulaznih elemenata.

(84)

Osim toga, 15. rujna 2020. objavljen je dokument pod naslovom „Smjernice glavnog ureda središnjeg odbora KPK-a o jačanju rada Ujedinjene fronte u privatnom sektoru za novo doba” („Smjernice”) (34), kojim je dodatno proširena uloga partijskih odbora u privatnim poduzećima. U odjeljku II.4. Smjernica navodi se: „moramo povećati ukupni kapacitet Partije da predvodi rad Ujedinjene fronte u privatnom sektoru i učinkovito pojačati rad u tom području”; a odjeljak III.6. glasi: „moramo dodatno intenzivirati aktivnosti jačanja Partije i omogućiti ćelijama Partije da učinkovito igraju svoju ulogu tvrđave, a članovima Partije da igraju svoju ulogu zaštitnika i predvodnika”. Smjernicama se stoga naglašava i nastoji povećati uloga KPK-a u društvima i drugim subjektima u privatnom sektoru (35).

(85)

Konkretno, u sektoru grafitnih elektroda, kao što je već istaknuto, mnogi su proizvođači u državnom vlasništvu i izražavaju svoju predanost pridržavanju vladinih industrijskih politika, kao i poštovanju vodeće uloge KPK-a. Na primjer, trgovačko društvo u državnom vlasništvu Henan General Machinery i proizvođač Kaifeng Carbon već godinama naglašavaju važnost smjernica KPK-a, pri čemu je Henan General Machinery izjavio da ga „vodi znanstveni koncept razvoja” i da će „sveobuhvatno provoditi duh 18. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine” (36), a Kaifeng Carbon još je 2016. (37) izvijestio o svojem prvom uspješnom kongresu članova Partije. Međutim, utjecaj države i Partije nije ograničen na poduzeća u državnom vlasništvu, već je prisutan i u društvima u privatnom vlasništvu, što potvrđuje sve veći utjecaj KPK-a na privatni sektor opisan u uvodnoj izjavi u prethodnom tekstu. Komisija u tom pogledu napominje da je predsjednik upravnog odbora društva Fangda Carbon New Materials Co., LTD. također član KPK-a (38). Osim toga, društvo u pogledu aktivnosti na izgradnji Partije navodi sljedeće: „Fangda Carbon, kao jedno od vodećih svjetskih poduzeća u sektoru ugljika, aktivno provodi korporativnu kulturu čija je ‚duša izgradnja Partije’. Društvo se tijekom godina pomno usredotočilo na korporativnu razvojnu strategiju ‚izgradnje snažne Partije u cilju snažnog rasta’, nepokolebljivo je integriralo izgradnju Partije u proizvodnju i poslovanje društva i skupilo snažnu pozitivnu energiju za zdrav i brz razvoj društva. […] Tijekom godina Fangda Carbon kontinuirano je jačao izgradnju Partijske organizacije […]. Partijski odbor društva primio je nagradu ‚Nacionalni pionir napredne lokalne partijske organizacije’ […].” (39) Slično tomu, društvo Jilin Carbon Co. LTD., dio Grupe Zhongze, navodi: „Partijske organizacije na svim razinama Grupe Zhongze aktivno provode niz aktivnosti na izgradnji Partije kako bi proslavile 99. obljetnicu osnivanja Komunističke partije Kine, […] pokazujući odlučnost, vjeru i odgovornost privatnih poduzeća da se uvijek pridržavaju vodstva Partije kako bi pomogle u izgradnji socijalističkog gospodarstva. […] Sva društva grupe Zhongze oduvijek su uspješna u radu na izgradnji Partije, pri čemu provode aktivnosti kao što je priprema partijskih predavanja te organiziranje predavanja o partijskoj povijesti, kao i uspostava naprednih modela, nasljeđivanje crvenog gena i održavanje izvorne težnje.” (40)

(86)

Nadalje, Komisija napominje da statut Kineskog udruženja industrije ugljika, tj. industrijskog udruženja sektora grafitnih elektroda, u kojem društvo Fangda Carbon New Materials Co., LTD. ima funkciju člana i zamjenika predsjednika, a društvo Liaoning Dantan Technology Group funkciju člana i stalnog direktora (41), nedvosmisleno navodi da je sama svrha udruženja „provođenje partijske linije, smjernica i politika” te da udruženje „slijedi opće vodstvo Komunističke partije Kine te, u skladu s odredbama Ustava Komunističke partije Kine, osniva organizaciju Komunističke partije Kine, razvija partijske aktivnosti te osigurava potrebne uvjete za aktivnosti partijske organizacije” (42).

(87)

Prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima (vidjeti i odjeljak 3.3.1.8. u nastavku) te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu (43). Stoga prisutnost države u poduzećima, uključujući poduzeća u državnom vlasništvu, u sektoru grafitnih elektroda i u drugim sektorima (kao što su financijski sektor i sektor ulaznih elemenata) omogućuje kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove.

3.3.1.5.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe: javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta

(88)

Smjerom kineskog gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore. Ciljevi utvrđeni planskim instrumentima obvezni su, a tijela na svakoj administrativnoj razini nadziru kako odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove. Zbog sustava planiranja u NRK-u resursi se općenito usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (44).

(89)

Kineska vlada industriju grafitnih elektroda smatra ključnom industrijom. To je potvrđeno u brojnim planovima, direktivama i drugim dokumentima koji se odnose na grafitne elektrode, a izdaju se na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini.

(90)

Kako je navedeno u pritužbi i u uvodnoj izjavi 67., postoji velik broj dokumenata sa smjernicama politike za industriju grafitnih elektroda i igličnog koksa, koji je glavna sirovina za proizvodnju grafitnih elektroda. Komisijinim istraživanjem potvrđene su informacije iz pritužbe u tom pogledu. Na primjer, grafitne elektrode navedene su kao poticana industrija u točki VIII.2. Kataloga smjernica NDRC-a za prilagodbu industrije iz 2019. Ta se odredba odnosi na „elektrode ultravelike snage promjera 600 mm i više, mikroporozne i ultramikroporozne ugljene opeke za visoke peći, posebni grafit (visoke snage, visoke gustoće, visoke čistoće, visokog modula čvrstoće), grafitnu (kvalitetnu) katodu, razvoj i proizvodnju peći s unutarnjom grafitizacijom” (45). U istom odjeljku Kataloga smjernica navodi se i iglični koks: „iskorištavanje otpadnih voda od odsumporavanja kao resursa, napredna obrada i ponovna upotreba otpadnih voda iz procesa koksiranja, ugljeni katran i materijali na bazi ugljika, iglični koks iz smole ugljena, visoka dodana vrijednost iskorištavanja koksnog plina, sirovog plina i cirkulirajućeg amonijaka itd.”. Slično tome, na razini pokrajina, ubrzavanje transformacije i unaprjeđenja industrije ugljena jedan je od prioriteta 13. petogodišnjeg plana za industrijski i informacijski razvoj pokrajine Shanxi. U skladu s tim planom, koji se odnosi i na grafitne elektrode i iglični koks, pokrajina bi trebala: „aktivno dalje razvijati naknadnu finu obradu kemikalija iz ispranog ulja, fenolnog ulja, naftalenskog ulja, antracenskog ulja i drugih frakcija, s naglaskom na promicanje igličnog koksa na bazi smole i grafitnih elektroda ultravelike snage, specijalne ugljene čađe, nuklearnog grafita i materijala s visokom dodanom vrijednošću na bazi smole, kao što su ugljična vlakna; promicati stvaranje velikih proizvodnih kapaciteta.” (46) Na općinskoj razini primjer je Industrijski park Xishe u zoni gospodarskog razvoja Jishan u Datongu (Shanxi) gdje se novoizgrađeni pogon za proizvodnju grafitnih elektroda ultravelike snage s godišnjom proizvodnjom od 60 000 tona promjera 600 mm i više, s ukupnim iznosom ulaganja od 1,2 milijarde RMB, smatra ključnim projektom na razini pokrajine (47). Istraživanjem Komisije potvrđeno je i da su plan zapadnog Henana za preobrazbu i modernizaciju industrije te izgradnju demonstracijskih područja (48), provedbeni plan Unutarnje Mongolije za visokokvalitetni razvoj industrija u nastajanju u toj autonomnoj regiji (49), Provedbeni plan za projekt izgradnje nacionalne baze novih sirovina u pokrajini Liaoning (50), kao i Plan izgradnje za jačanje industrije pokrajine Heilongjiang (51) među dokumentima o industrijskoj politici koji su usmjereni na sektor grafitnih elektroda.

(91)

Ukratko, kineska vlada uvela je mjere kojima se subjekte koji posluju u sektoru grafitnih elektroda potiče na usklađivanje s ciljevima javnih politika podupiranja poticanih industrija, uključujući proizvodnju igličnog koksa kao glavne sirovine koja se upotrebljava u proizvodnji predmetnog proizvoda. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

3.3.1.6.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe: nepostojanje, diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima ili o vlasništvu

(92)

Prema podacima u dokumentaciji kineski stečajni sustav nije primjeren za ispunjavanje svojih glavnih ciljeva, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Izgleda da je razlog tomu činjenica da je, iako se kineski zakon o stečaju službeno temelji na načelima koja su slična onima u odgovarajućim zakonima u drugim zemljama, jedno od glavnih obilježja kineskog sustava njegova sustavna nedovoljna provedba. Broj stečajeva i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva te zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak zapravo odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često izravno utječe na ishod tih postupaka (52).

(93)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kada je riječ o vlasništvu nad zemljištem i pravima korištenja zemljišta u NRK-u (53). Sva su zemljišta u vlasništvu kineske države (kolektivno vlasništvo nad ruralnim zemljištima i državno vlasništvo nad urbanim zemljištima). Dodjela zemljišta ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava korištenja zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju pa određeni kupci stječu svoje zemljište besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (54). Osim toga, nadležna tijela pri dodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (55).

(94)

Baš kao i drugi sektori kineskoga gospodarstva, proizvođači grafitnih elektroda podliježu uobičajenim odredbama kineskog zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu. Zbog toga su i ta društva podložna poremećajima „odozgo”, koji su posljedica diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu. U ovom se ispitnom postupku nije otkrilo ništa što bi dovelo u pitanje te nalaze. Stoga je Komisija zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način, što dovodi do poremećaja kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih društava te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u. Prema raspoloživim dokazima čini se da se ta razmatranja u potpunosti mogu primijeniti i na sektor grafitnih elektroda.

(95)

Komisija je u kontekstu svega navedenoga zaključila da je došlo do diskriminatorne primjene ili neodgovarajućeg izvršavanja zakonodavstva o stečaju i o vlasništvu u sektoru grafitnih elektroda, što se odnosi i na predmetni proizvod.

3.3.1.7.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe: poremećaji u području troškova plaća

(96)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u NRK-u jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. NRK nije ratificirao niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada („ILO”), posebno onih koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (56). U skladu s nacionalnim pravom aktivan je samo jedan sindikat. Međutim, ta organizacija nije nezavisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (57). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja. Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (58). To dovodi do poremećaja u troškovima plaća u NRK-u.

(97)

Nisu dostavljeni nikakvi dokazi o tome da sektor grafitnih elektroda ne podliježe opisanom kineskom sustavu radnog prava. Stoga poremećaji troškova plaća utječu na sektor grafitnih elektroda i izravno (kada je riječ o proizvodnji predmetnog proizvoda ili glavne sirovine za njegovu proizvodnju) i neizravno (kada je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu radnog prava u NRK-u).

3.3.1.8.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe: pristup financijskim sredstvima odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi

(98)

Poslovni subjekti u NRK-u suočavaju se s različitim poremećajima u pristupu kapitalu.

(99)

Prvo, za kineski financijski sustav karakterističan je snažan položaj banaka u državnom vlasništvu (59), koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta nego i drugih kriterija. Slično kao nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke su povezane s državom ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje KPK) (60) te, kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, redovito provode javne politike koje je osmislila vlada. Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (61). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (62).

(100)

Iako je utvrđeno da se u raznim pravnim odredbama upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenih bankarskih praksi i bonitetnih pravila, kao što je potreba za provjerom kreditne sposobnosti dužnika, velik broj dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka u svrhu trgovinske zaštite, upućuje na to da te odredbe imaju tek sekundarnu ulogu u primjeni raznih pravnih instrumenata.

(101)

Na primjer, kineska vlada nedavno je pojasnila da čak i odluke privatnih komercijalnih banaka mora nadgledati KPK i da moraju biti u skladu s nacionalnim politikama. Jedan od tri opća cilja države u vezi s upravljanjem bankama sad je jačanje vodstva Partije u sektoru bankarstva i osiguranja, među ostalim u odnosu na operativna i upravljačka pitanja u društvima (63). Isto tako, kriterijima ocjenjivanja uspješnosti komercijalnih banaka sada se mora posebno uzeti u obzir kako subjekti „služe nacionalnim razvojnim ciljevima i realnom gospodarstvu”, a posebno kako „služe strateškim industrijama i industrijama u nastajanju” (64).

(102)

Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo. Procjene uvelike upućuju na to da kineski kreditni rejtinzi sustavno odgovaraju nižim međunarodnim rejtinzima (65).

(103)

Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (66). To dovodi do sklonosti kreditiranju poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(104)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer za to je rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(105)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Udio pozajmljivanja po referentnoj ili nižoj stopi na kraju 2018. i dalje je činio najmanje jednu trećinu svih zajmova (67). Službeni mediji u NRK-u nedavno su izvijestili da je KPK zatražio „smanjenje kamatne stope na tržištu zajmova”. (68) Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena i time do prekomjernog korištenja kapitala.

(106)

Opći kreditni rast u NRK-u upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga je posljednjih godina zabilježen nagli porast broja neprihodonosnih kredita. Suočena sa sve većim brojem rizičnih dugova kineska je vlada odlučila izbjeći neispunjenje obveza. Stoga se rješavanju problema loših dugova pristupilo reprogramiranjem duga, pa su nastala tzv. „zombi” poduzeća, ili prijenosom vlasništva nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije riješen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(107)

U biti, unatoč mjerama za liberalizaciju tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u NRK-u utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala.

(108)

Nisu dostavljeni dokazi da prethodno opisane državne intervencije u financijskom sustavu ne bi imale učinak na sektor grafitnih elektroda. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

3.3.1.9.   Sustavna priroda opisanih poremećaja

(109)

Komisija je istaknula da su poremećaji opisani u Izvješću karakteristični za kinesko gospodarstvo. Raspoloživi dokazi pokazuju da se činjenice o kineskom sustavu kako je opisan u odjeljcima od 3.3.1.2. do 3.3.1.5. i u dijelu A Izvješća te njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za faktore proizvodnje opisane u odjeljcima od 3.3.1.6. do 3.3.1.8. i u dijelu B Izvješća.

(110)

Komisija podsjeća da je za proizvodnju grafitnih elektroda potreban niz ulaznih elemenata, kao što su, među ostalim, naftni koks, iglični naftni koks, iglični koks od smole te električna energija (vidjeti odjeljak 2.1.). Prema dokazima u dokumentaciji, NRK je jedan od glavnih proizvođača igličnog koksa, ključne sirovine u postupku proizvodnje grafitnih elektroda, a proizvođači izvoznici u uzorku nabavljali su većinu svojih ulaznih elemenata u NRK-u (tj. više od 70 % izraženo u kupovnoj vrijednosti). Kada proizvođači grafitnih elektroda kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(111)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene grafitnih elektroda nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima A i B Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u pogledu raspodjele kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni materijal koji je spajanjem niza faktora proizvodnje proizveden u Kini izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje. Ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

3.3.1.10.   Zaključak

(112)

Analiza iz odjeljaka od 3.3.1.2. do 3.3.1.9., koja je uključivala ispitivanje svih raspoloživih dokaza o intervenciji NRK-a u vlastito gospodarstvo općenito i konkretno u sektor grafitnih elektroda, pokazala je da cijene ili troškovi predmetnog proizvoda, uključujući troškove sirovina, energije i radne snage, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječe znatna državna intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kako je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u njoj. Na temelju toga i s obzirom na to da kineska vlada nije surađivala, Komisija je odbacila argumente proizvođača izvoznika o nepostojanju znatnih poremećaja (vidjeti uvodnu izjavu 69.) i zaključila da u ovom slučaju nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(113)

Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je objašnjeno u sljedećem odjeljku.

3.3.2.   Reprezentativna zemlja

3.3.2.1.   Opće napomene

(114)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

sličan stupanj gospodarskog razvoja kao u NRK-u. U tu svrhu Komisija je iz baze podataka Svjetske banke odabrala zemlje čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku sličan bruto nacionalnom dohotku NRK-a (69);

proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka u toj zemlji,

raspoloživost relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji.

ako postoji više mogućih reprezentativnih zemalja, prednost se, ako je to primjereno, daje zemlji s odgovarajućom razinom socijalne zaštite i zaštite okoliša.

(115)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 43. i 44., Komisija je objavila i uložila u spis dvije bilješke o izvorima za određivanje uobičajene vrijednosti. U bilješkama su opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe primljene od strana o tim elementima i o relevantnim izvorima. Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane stranke o svojoj namjeri da Meksiko smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom slučaju ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. Komisijina procjena može se sažeti na sljedeći način.

3.3.2.2.   Razina gospodarskog razvoja slična onoj u Kini i proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka

(116)

U prvoj bilješci o faktorima proizvodnje Komisija je utvrdila zemlje sa sličnim stupnjem gospodarskog razvoja kao Kina. U razdoblju ispitnog postupka Svjetska banka klasificirala je te zemlje na temelju bruto nacionalnog dohotka kao zemlje s „višim srednjim dohotkom”. Međutim, utvrđeno je da znatna proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka postoji samo u trima zemljama, odnosno Maleziji, Meksiku i Rusiji.

(117)

Nakon druge bilješke, CCCME i Fangda Carbon New Material Co., LTD tvrdili su da Malezija, Meksiko i Rusija nisu prikladan odabir reprezentativnih zemalja te su preporučili druge moguće zemlje, posebno Ukrajinu i Indiju. Obje su stranke napomenule da je Komisija u nedavnom postupku odabrala Indiju kao reprezentativnu zemlju (70).

(118)

Kad je riječ o ispitnom postupku koji su prethodno navele stranke, Komisija je kao reprezentativnu zemlju upotrijebila Indiju jer se činilo da se proizvod iz tog ispitnog postupka proizvodi samo u Indiji i Sjedinjenim Američkim Državama. Nadalje, budući da je taj ispitni postupak bio revizija zbog predstojećeg isteka mjera u okviru kojeg je postavljeno pitanje bilo je li vjerojatno da će se damping nastaviti ili ponoviti bez obzira na stvarnu razinu dampinga, Komisija je smatrala da bi Indija iznimno mogla biti osnova za utvrđivanje troškova proizvodnje i prodaje u konkretnim okolnostima tog predmeta.

(119)

Konačno, bilješke sadržavaju poseban prilog, u kojem su stranama dane smjernice za dostavljanje informacija o mogućim dodatnim reprezentativnim zemljama i/ili društvima za potrebe članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe. Nijedna strana nije dostavila informacije u skladu s potrebnim standardom i razinom detalja koji su propisani navedenim prilogom.

(120)

Komisija je napomenula da je stupanj gospodarskog razvoja Indije i Ukrajine niži od stupnja razvoja NRK-a utvrđenog klasifikacijom Svjetske banke, dok Malezija, Meksiko i Rusija imaju sličnu razinu gospodarskog razvoja kao NRK. U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, kojom se nalaže utvrđivanje uobičajene vrijednosti na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji koja ima sličnu razinu gospodarskog razvoja kao zemlja izvoznica, te su se zemlje smatrale primjerenim potencijalnim reprezentativnim zemljama i nije bilo razloga uzeti u obzir zemlje s nižom razinom gospodarskog razvoja, kao što su Indija i Ukrajina. Stoga je Komisija odbila te tvrdnje.

3.3.2.3.   Raspoloživost relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji

(121)

Komisija je u prvoj bilješci navela da je za zemlje utvrđene kao zemlje u kojima se proizvodi predmetni proizvod, odnosno Maleziju, Meksiko i Rusiju, potrebno dodatno provjeriti dostupnost javnih podataka, posebno javnih financijskih podataka proizvođačâ predmetnog proizvoda.

(122)

Kad je riječ o Ruskoj Federaciji, financijski izvještaji predmetnih proizvođača odnosili su se samo na 2019. Osim toga, jedno trgovačko društvo u Rusiji ostvarivalo je gubitke. Nadalje, Komisija je u prvoj bilješci utvrdila niz poremećaja na ruskom tržištu koji su utjecali na troškove proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka i doveli u pitanje Rusiju kao prikladnu reprezentativnu zemlju.

(123)

Kad je riječ o Maleziji, lako dostupni financijski izvještaji datiraju iz 2017., što znači da su zastarjeli u odnosu na razdoblje ispitnog postupka. Osim toga, u Maleziji su postojala dva izvozna ograničenja, iako su imala neznatan učinak na troškove proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka koji čini približno 1 % troška proizvodnje grafitnih elektroda proizvođača izvoznika u uzorku. U međuvremenu je Komisija dobila pristup javno dostupnim financijskim izvještajima za 2020. za društvo Showa Denko iz Malezije (71), ali to društvo ostvarilo je gubitke za tu godinu. Stoga, budući da u toj zemlji nije postojao profitabilan proizvođač s lako dostupnim podacima za razdoblje ispitnog postupka, Komisija Maleziju nije smatrala prikladnom reprezentativnom zemljom.

(124)

Kad je riječ o Meksiku, Komisija je utvrdila jednog proizvođača, odnosno društvo GrafTech Mexico S.A. de C.V („GrafTech Mexico”). Iako financijski izvještaji društva nisu bili lako dostupni, Komisija je pronašla godišnje izvješće grupe GrafTech („GrafTech International”) za 2020. koje je sadržavalo konsolidirane financijske izvještaje grupe. U kontekstu svega navedenog činilo se da su to općenito najbolji lako dostupni podaci. Naposljetku, Komisija je u prvoj bilješci utvrdila da Meksiko u pogledu uvoza grafitnih elektroda (tarifne oznake 8545 11 i 8545 90) ima i zahtjeve u pogledu označivanja. Međutim, ti zahtjevi u pogledu označivanja nisu specifični za određeni proizvod, nego se primjenjuju na sve proizvode uvezene u Meksiko. Relevantnom meksičkom uredbom (72) utvrđena su opća pravila kojima se osigurava da oznake ne dovode potrošače ili krajnje korisnike u zabludu kad je riječ o uvozu iz trećih zemalja te ona kao takva ne predstavlja ograničenje uvoza. Ti zahtjevi stoga nemaju bitan utjecaj na troškove proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka.

(125)

Nakon prve bilješke društva Fangda Carbon New Material Co., Ltd., Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd. i CCCME u svojim su podnescima tvrdili da je GrafTech Mexico neprikladna opcija. Prvo, budući da su jedini dostupni financijski izvještaji bili konsolidirani financijski izvještaji koji obuhvaćaju ne samo Meksiko nego druga društva kćeri diljem svijeta, ti konsolidirani financijski izvještaji uključivali bi društva iz zemalja za koje se ne bi moglo smatrati da su na istom stupnju razvoja kao Kina i koje ne bi imale slične fiksne režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit kao Meksiko, ako bi Meksiko bio odabran kao reprezentativna zemlja za potrebe ovog ispitnog postupka. Nadalje, društvo Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd. tvrdilo je da se, ako Meksiko bude odabran kao reprezentativna zemlja, dobit društva GrafTech International Ltd mora prilagoditi kako bi odražavala razumnu razinu dobiti iz poslovanja s grafitnim elektrodama jer je razina konsolidirane dobiti društva GrafTech International Ltd previsoka, što proizlazi iz potpuno vertikalno integrirane prirode poslovanja društva GrafTech, gdje društvo proizvodi vlastiti iglični koks, a ne oslanja se na treće dobavljače. Naposljetku, CCCME je doveo u pitanje opću objektivnost svih podataka koje je dostavio GrafTech Mexico, s obzirom na to da je GrafTech International Ltd stranka koja podupire pritužbu.

(126)

Naposljetku, Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd. iznio je općenitiju primjedbu da će profitabilnost za 2020. biti znatno smanjena u odnosu na 2019. zbog cikličke naravi te industrije i posljedica globalne pandemije u posljednje vrijeme. Stoga, osim ako pojedinačni financijski podaci društva GrafTech Mexico za 2020. postanu dostupni, Meksiko ne ispunjava zahtjev kao odgovarajuća reprezentativna zemlja u skladu s odredbom članka 2. stavka 6.a.

(127)

Kako je navedeno u prvoj bilješci, Komisija je na internetu pronašla konsolidirane financijske izvještaje društva GrafTech International Ltd. U prvoj su se bilješci odnosili se na fiskalnu godinu 2019. (73) , a u drugoj bilješci na fiskalnu godinu 2020. (74)

(128)

Kad je riječ o tvrdnji da bi konsolidirani financijski izvještaji društva GrafTech International Ltd. obuhvaćali društva koja ne bi odražavala fiksne režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit Meksika, podaci dostupni od društva GrafTech International Ltd. specifični su za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka jer su grafitne elektrode jedini proizvod koji grupa proizvodi. Drugim riječima, konsolidirani financijski podaci grupe odražavaju rezultate proizvodnje grafitnih elektroda i fiksne režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit grafitnih elektroda jer grupa ne proizvodi druge proizvode osim grafitnih elektroda. Društvo GrafTech International Ltd. ostvarilo je dobit i tijekom razdoblja ispitnog postupka. Nadalje, društvo GrafTech Mexico i veličinom je slično kineskim društvima te ima i znatnu proizvodnju predmetnog proizvoda.

(129)

Naposljetku, podaci svih drugih razmatranih proizvođača iz drugih zemalja nisu se mogli upotrijebiti zbog objašnjenih razloga, a nijedna stranka koja je dostavila primjedbe nakon prve bilješke nije iznijela druge mogućnosti.

(130)

Međutim, s obzirom na te primjedbe, Komisija je odlučila ispitati i postoje li u Meksiku proizvođači u istim ili sličnim kategorijama proizvoda kao što je proizvod iz ispitnog postupka. Konkretno, Komisija je primijetila da je dobit iskazana u konsolidiranim financijskim izvještajima društva GrafTech International za 2020. doista bila iznimno visoka (35,5 % izraženo na temelju prihoda). Među meksičkim proizvođačima koji proizvode iste ili slične kategorije proizvoda kao što je proizvod iz ispitnog postupka Komisija je u ovoj fazi utvrdila samo jedno društvo koje je imalo dostupne podatke za 2020. To je Reotix Materiales Refractarios S.A. de C.V. („Reotix Materiales Refractarios”), društvo koje posluje u segmentu neglinenih vatrostalnih materijala. Dobit koju je to društvo ostvarilo 2020. iznosila je 4,7 %. Budući da u ovoj fazi nema drugih pouzdanih lako dostupnih podataka, Komisija je smatrala da bi proizvođač proizvoda iz ispitnog postupka u Meksiku realno mogao ostvariti tu dobit.

(131)

S druge strane, utvrđeno je da troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi društva Reotix Materiales Refractarios iznose 39,0 % u odnosu na prihode. S obzirom na to, Komisija je zaključila da je razumnije osloniti se na troškove prodaje, opće i administrativne troškove navedene u Godišnjem izvješću društva GrafTech International Ltd za 2020., koji su iznosili 5,9 % u odnosu na prihode, jer se to odnosilo na predmetni proizvod, a djelomično na društvo GrafTech Mexico.

(132)

S obzirom na prethodno navedeno, u nedostatku drugih pouzdanih podataka, Komisija je smatrala da su iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova društva GrafTech International Ltd i dobit koju je ostvarilo društvo Reotix Materiales Refractarios nenarušeni i razumni u smislu posljednjeg odlomka članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe.

(133)

U odgovoru na drugu bilješku CCCME i Fangda Carbon New Material Co., LTD i Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd. usprotivili su se tome da se upotrijebe troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi dobiveni od društva GrafTech International Ltd jer potječu iz konsolidiranih financijskih podataka različitih društava s poslovnim nastanom u zemljama s različitim razinama dohotka, uključujući zemlje s visokim dohotkom, ali nisu iznijeli nikakve nove argumente u usporedbi sa sličnim argumentima iznesenima nakon prve bilješke niti su podnijeli dokaze u tom pogledu. Istodobno, Komisija je napomenula da su CCCME i Fangda Carbon New Material Co., LTD podržali odluku Komisije da upotrijebi razumnu dobit.

(134)

Stoga je, s obzirom na to da nije bilo nikakvih drugih primjedbi niti su dostavljeni drugi lako dostupni podaci, Komisija privremeno zaključila da su izvori za koje je predložila da se upotrijebe kao troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit nenarušeni i razumni u smislu posljednjeg odlomka članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe.

3.3.2.4.   Razina socijalne zaštite i zaštite okoliša

(135)

Budući da je na temelju svih prethodno navedenih elemenata utvrđeno da je Meksiko bio jedina dostupna primjerena reprezentativna zemlja, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

3.3.2.5.   Zaključak

(136)

S obzirom na prethodnu analizu, Meksiko ispunjava kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga ga se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(137)

Fangda Carbon New Material Co., Ltd., Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd. i CCCME naglasili su u svojim primjedbama da se mora pronaći alternativna četvrta reprezentativna zemlja. Međutim, nijedna od tih stranaka nije predložila alternativnu reprezentativnu zemlju. Valja naglasiti da je od svih zemalja s gospodarskim razvojem usporedivim s NRK-om Komisija na temelju informacija kojima raspolaže utvrdila da samo Meksiko, Malezija i Rusija proizvode proizvod iz ispitnog postupka. Nadalje, od tih triju zemalja relevantni podaci bili su lako dostupni samo u Meksiku.

(138)

S obzirom na ta opažanja i sve razmotrene relevantne činjenice, Komisija je privremeno odlučila upotrijebiti Meksiko kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti kineskih proizvođača izvoznika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe i društvo GrafTech Mexico sa sjedištem u Meksiku u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe.

3.3.3.   Izvori korišteni za utvrđivanje nenarušenih troškova za faktore proizvodnje

(139)

Na temelju podataka koje su dostavile zainteresirane strane i drugih relevantnih podataka dostupnih u dokumentaciji, Komisija je u prvoj bilješci sastavila početni popis faktora proizvodnje, kao što su materijali, energija i rad, koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka.

(140)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe Komisija je utvrdila i izvore koji će se upotrebljavati za utvrđivanje nenarušenih cijena i referentnih vrijednosti. Glavni izvor koji je Komisija predložila za upotrebu uključivao je bazu podataka Global Trade Atlas („GTA”). Konačno, u istoj je bilješci Komisija utvrdila oznake Harmoniziranog sustava (HS) za faktore proizvodnje za koje se, na temelju informacija koje su dostavile zainteresirane strane, u početku smatralo da će biti upotrijebljeni za analizu podataka iz baze podataka GTA.

(141)

Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože lako dostupne informacije o nenarušenim vrijednostima za svaki od faktora proizvodnje navedenih u toj bilješci.

(142)

Komisija je zatim u drugoj bilješci ažurirala popis faktora proizvodnje na temelju primjedbi strana i podataka koje su proizvođači izvoznici u uzorku dostavili u odgovoru na upitnik.

(143)

Komisija je u drugoj bilješci predložila upotrebu malezijskih podataka o uvozu za utvrđivanje cijene naftnog koksa (HS 2713 12) umjesto meksičke uvozne cijene, i to nakon primjedbi proizvođača izvoznika i Europskog udruženja za ugljik i grafit da statistički podaci o uvozu naftnog koksa u Meksiko ne odražavaju dovoljno stupanj kvalitete igličnog koksa koji se upotrebljava u proizvodnji sustava grafitnih elektroda.

(144)

Nakon druge bilješke nekoliko je strana tvrdilo da Komisija ne bi trebala upotrebljavati malezijske podatke o uvozu za utvrđivanje cijene naftnog koksa (HS 2713 12) jer je količina navedena u malezijskim statističkim podacima vrlo niska i nije reprezentativna.

(145)

Komisija je prihvatila tu tvrdnju i odlučila privremeno utvrditi referentnu vrijednost za naftni koks na temelju meksičke uvozne cijene.

(146)

U drugoj bilješci Komisija je nadalje izvijestila da u Meksiku ne postoji uvoz ugljenog katrana (HS 2708 20) te je stoga odlučila upotrijebiti Maleziju za utvrđivanje te referentne vrijednosti.

(147)

Komisija je napomenula da se stranke u svojim primjedbama na drugu bilješku nisu protivile toj odluci.

(148)

Jedna je stranka tvrdila da metodologija upotrijebljena za utvrđivanje meksičke uvozne cijene CIF nije točna jer je Komisija upotrijebila isti omjer troškova vozarine na temelju jedinstvene oznake HS (tj. 2713) za sve zemlje izvoznice i za sve referentne vrijednosti. Osim toga, upotrijebljeni skup podataka zastario je jer je posljednja dostupna financijska godina 2016.

(149)

Iako je stranka tvrdila da metodologija nije ispravna, nije predloženo alternativno rješenje. Komisija je zaključila da je predmetna procjena i dalje najtočnija kojom raspolaže.

(150)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći faktori proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Faktori proizvodnje grafitnih elektroda

Faktor proizvodnje

Oznaka robe

Nenarušena vrijednost

(RMB)

Mjerna jedinica

Sirovine

Naftni koks (pržen)

2713 12

5 240

tona

Naftni koks (nepržen)

2713 11

432

tona

Smola od katrana kamenog ugljena

2708 10

8 640

tona

Koks od smole od katrana kamenog ugljena

2708 20

3 917

tona

Koks i polukoks od kamenog ugljena

2704 00

1 884

tona

Ugljeni asfalt

2715 00

6 113

tona

Ugljen

2701 12

881

tona

Grafitni fragmenti

3801 90

13 048

tona

Potrošni materijal

Radna snaga

Plaće radne snage u proizvodnom sektoru

[nije primjenjivo]

13,37

sati

Energija

Električna energija

[nije primjenjivo]

1 138

kWh

Prirodni plin

[nije primjenjivo]

0,70

m3

Nusproizvod/otpad

Grafitni otpad

3801 90

13 048

tona

Otpad silicijeva karbida

2849 20

8 055

tona

3.3.3.1.   Sirovine koje se upotrebljavaju u proizvodnom postupku

(151)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu uvoznu cijenu (CIF) u reprezentativnoj zemlji, kako je navedena u bazi podataka GTA, iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a, a navedene su u Prilogu I. Uredbi 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (75). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz Kine jer je zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe (vidjeti prethodno navedeni odjeljak 3.3.1.). Budući da nije bilo dokaza da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvoz. Za Meksiko isključenje uvoza iz NRK-a i nekih zemalja koje nisu članice WTO-a nije imalo znatan učinak jer je preostali uvoz i dalje činio oko 99 % ukupnog obujma uvoza u reprezentativnu zemlju. U Maleziji je uvoz koksa od smole od katrana kamenog ugljena iz NRK-a činio 55 % ukupnog uvoza. Ponderirana prosječna uvozna cijena prema potrebi je prilagođena za uvozne carine.

(152)

Za mali broj faktora proizvodnje stvarni troškovi proizvođača izvoznika koji surađuju činili su zanemariv udio u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka. Budući da vrijednost koja je za njih upotrijebljena nije imala znatan utjecaj na izračune dampinške marže, neovisno o upotrijebljenom izvoru, Komisija je te faktore proizvodnje tretirala kao potrošni materijal, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 166.

(153)

Komisija je troškove prijevoza koje proizvođači izvoznici koji surađuju snose za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina i zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušene troškove prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer između troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

3.3.3.2.   Radna snaga

(154)

Komisija je upotrijebila statističke podatke ILO-a koji pružaju informacije o prosječnom mjesečnom dohotku zaposlenika i prosječnom broju stvarno odrađenih sati tjedno po zaposlenoj osobi u Meksiku 2020. Mjesečna primanja ne uključuju troškove socijalnog osiguranja i poreze koje snosi poslodavac. Te su informacije dostupne u knjižnici OECD-a za istu godinu (76).

3.3.3.3.   Električna energija

(155)

Meksičko povjerenstvo za električnu energiju objavljuje cijenu električne energije u Meksiku. Komisija je upotrijebila podatke o cijenama električne energije za industriju objavljenima u Službenom listu Meksika.

(156)

Nakon druge bilješke društvo Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd. tvrdilo je da su cijene električne energije u Meksiku neopravdano visoke i da bi ih stoga trebalo sniziti jer su državne vlasti Meksika ugrozile razvoj obnovljivih izvora energije.

(157)

Komisija je napomenula da ta stranka nije dostavila nikakve dokaze kojima bi potkrijepila svoju tvrdnju, osim uopćenih izjava. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

3.3.3.4.   Prirodni plin

(158)

Komisija je upotrijebila cijenu plina za industrijske korisnike u Meksiku koju je u svojim redovitim priopćenjima za medije objavila Comisión Reguladora de Energía (77). Komisija je upotrijebila podatke o cijenama industrijskog plina u odgovarajućoj kategoriji potrošnje u gigadžulima koji obuhvaćaju razdoblje ispitnog postupka.

3.3.3.5.   Otpad

(159)

Komisija je analizirala računovodstvene prakse kineskih proizvođača izvoznika u uzorku koje se odnose na nusproizvode i otpad. Stoga je Komisija prilagodila izračunani trošak proizvodnje u skladu s računovodstvenom praksom svakog društva koja se odnosi na nusproizvode i otpad.

3.3.3.6.   Režijski troškovi proizvodnje, troškovi prodaje te administrativni i opći troškovi, dobit i amortizacija

(160)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene faktore proizvodnje.

(161)

Režijski troškovi proizvodnje koji su nastali proizvođačima izvoznicima koji surađuju izraženi su kao udio troškova proizvodnje koji su stvarno nastali proizvođačima izvoznicima. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(162)

Za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa režijskih troškova proizvodnje, troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti Komisija se oslonila na financijske podatke društva GrafTech International Ltd. za troškove prodaje, opće i administrativne troškove i podatke društva Reotix Materiales Refractarios za dobit.

3.3.4.   Izračun uobičajene vrijednosti

(163)

Na temelju prethodno opisanih nenarušenih cijena i referentnih vrijednosti Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(164)

Kako bi utvrdila nenarušene troškove proizvodnje za svaki pravni subjekt koji proizvodi i izvozi predmetni proizvod, Komisija je za svakog proizvođača izvoznika faktore proizvodnje kupljene od povezanih i nepovezanih strana zamijenila faktorima proizvodnje iz prethodne tablice.

(165)

Prvo, Komisija je nenarušene troškove proizvodnje utvrdila na temelju faktora proizvodnje koje je kupilo svako društvo. Zatim je primijenila nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih faktora proizvodnje svakog proizvođača izvoznika koji surađuje. Komisija je troškove proizvodnje umanjila za nenarušene troškove nusproizvoda koji su ponovo korišteni u proizvodnom postupku.

(166)

Drugo, kako bi dobila ukupne nenarušene troškove proizvodnje, Komisija je dodala režijske troškove proizvodnje. Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju uvećani su za troškove potrošnih materijala iz uvodne izjave 152. i zatim izraženi kao udio u troškovima proizvodnje koje je stvarno imao svaki proizvođač izvoznik. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(167)

Naposljetku, Komisija je dodala troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit koji su izraženi kao postotak troška prodane robe i primijenjeni na nenarušene ukupne troškove proizvodnje (tj. troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi iznosili su 12,0 %, a dobit 8,9 %).

(168)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

3.4.   Izvozna cijena

(169)

Društvo Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd. izvozilo je svu proizvodnju predmetnog proizvoda preko dvaju povezanih trgovaca u Kini. Drugi proizvođač izvoznik, Chengdu Rongguang Carbon Co., Ltd., koji je dio grupe Fangda Carbon New Material Co., Ltd., izvozio je samo dio svoje proizvodnje predmetnog proizvoda preko povezanog trgovca u Kini. S druge strane, društvo Nantong Yangzi Carbon Co., Ltd. prodavalo je samo izravno Uniji.

(170)

Stoga je izvozna cijena bila stvarno plaćena ili plativa cijena za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe za sva tri proizvođača izvoznika u uzorku.

3.5.   Usporedba

(171)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(172)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, manipuliranja i utovara, troškova kredita, bankovnih naknada, provizija i carina.

(173)

Budući da su društva Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd. i Chengdu Rongguang Carbon Co., Ltd., dio grupe Fangda Carbon New Material Co., Ltd., izvozila preko povezanog trgovca iz Kine, Komisija je prilagodila izvozne cijene tih društava u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) osnovne uredbe jer su ti trgovci djelovali kao posrednici koji posluju na temelju provizije. Ta je prilagodba iznosila koliko i troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit trgovca.

3.6.   Dampinške marže

(174)

Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(175)

Na temelju toga privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Privremena dampinška marža

Grupa Fangda koju čine četiri proizvođača

24,5  %

Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd.

17,5  %

Nantong Yangzi Carbon Co., Ltd.

24,5  %

(176)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođačâ izvoznikâ u uzorku.

(177)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak, iznosi 21,6 %.

(178)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Kine Komisija je utvrdila dampinške marže na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje je obujam izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražen kao udio u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka koji je utvrđen na osnovi podataka Eurostata.

(179)

Razina suradnje u ovom je slučaju niska jer je uvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio samo oko 62 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga, Komisija je smatrala primjerenim dampinšku maržu na razini zemlje, primjenjivu na sve ostale proizvođače izvoznike koji ne surađuju, odrediti na razini najviše dampinške marže utvrđene za vrstu proizvoda koje proizvođač izvoznik prodaje u reprezentativnim količinama s najvišom utvrđenom dampinškom maržom. Tako utvrđena dampinška marža iznosila je 66,5 %.

(180)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Privremena dampinška marža

Grupa Fangda koju čine četiri proizvođača

24,5  %

Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd.

17,5  %

Nantong Yangzi Carbon Co., Ltd.

24,5  %

Ostala društva koja surađuju

21,6  %

Sva ostala društva

66,5  %

4.   ŠTETA

4.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(181)

Pet društava ili grupacija društava iz Unije proizvodilo je istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(182)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je u iznosu od oko 164 460 tona. Komisija je utvrdila tu vrijednost na temelju podataka koje su dostavili proizvođači iz Unije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 13., tri proizvođača iz Unije u uzorku činila su više od 55 % ukupnog obujma proizvodnje i više od 65 % prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(183)

Podnositelji pritužbe zatražili su da se društvo Sangraf Italy isključi iz definicije industrije Unije jer su društvo Sangraf Italy i njegovo povezano društvo Sangraf Henan iz NRK-a pod potpunom kontrolom Grupe Gaoshuo sa sjedištem u Hong Kongu (Hong Kong), koja je u krajnjem vlasništvu društva Sanergy Group Limited, osnovanog na Kajmanskim Otocima.

(184)

Ispitni postupak pokazao je da je društvo Sangraf Italy uvozilo nastavke od svojeg povezanog društva u NRK-u, ali je tijela grafitnih elektroda proizvodilo u Narniju u Italiji. Društvo Sangraf pokazalo je i da posluje u EU-u s određenim stupnjem operativne autonomije. Društvom Sangraf Italy upravlja se iz Italije, dok se grupacijom (Sangraf International) upravlja iz SAD-a. Kad je riječ o vlasničkim udjelima, matično holdinško društvo s kontrolnim udjelom osnovano je na Kajmanskim Otocima. Sangraf Italy isto je tako punopravni član Europskog udruženja za ugljik i grafit.

(185)

Na temelju tih razmatranja društvo Sangraf Italy smatralo se dijelom industrije Unije u skladu s člankom 4. osnovne uredbe. Stoga je odbačen zahtjev za isključenje društva Sangraf Italy iz definicije industrije Unije.

4.2.   Potrošnja u Uniji

(186)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju podataka koje je dostavila industrija Unije i obujma uvoza (razina oznake TARIC) iskazanog u podacima Eurostata.

(187)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupna potrošnja u Uniji

175 738

181 070

153 706

132 454

Indeks

100

103

87

75

Izvor: Eurostat (Comext) i industrija Unije.

Napomena: Izvršena je prilagodba uvoza pod oznakom TARIC 8545 11 00 90 kako bi se isključile grafitne elektrode prividne gustoće manje od 1,5 g/cm3 ili električnog otpora većeg od 7,0 μΩm. Ta se prilagodba sastojala od povlačenja 7,5 % obujma ukupnog izvoza i 3,3 % vrijednosti ukupnog izvoza. Ta je prilagodba bila u skladu s metodologijom primijenjenom u pritužbi koja se temeljila na udjelu grafitnih elektroda obične snage u svjetskoj potrošnji grafitnih elektroda (isključujući Kinu) za 2019.(*) Drugim riječima, elektrode obične snage činile su 7,5 % ukupnog obujma potrošnje elektroda izvan Kine 2019. Elektrode obične snage činile su 3,3 % ukupne vrijednosti potrošnje elektroda izvan Kine 2019.

(*)

Posljednja godina dostupna službama Komisije. Smatrala se dovoljnom jer ta brojka ne pokazuje veliku volatilnost.

(188)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja grafitnih elektroda u Uniji smanjila se za 25 %. Godine 2017. i 2018. zabilježena je visoka potrošnja potaknuta visokom potražnjom industrije čelika u Uniji, koja se oporavljala od krize čelika. Osim toga, u situaciji iznenadnog povećanja cijena grafitnih elektroda, proizvođači čelika stvarali su zalihe grafitnih elektroda u strahu od dodatnog povećanja. Prema podacima Eurofera, 2019. je proizvodnja čelika iz elektrolučnih peći pala na nisku razinu (–6,6 %) u usporedbi s 2018. Smanjila se potražnja za grafitnim elektrodama. Budući da se cijena grafitnih elektroda znatno smanjila, industriji na kraju proizvodnog lanca više nije bilo potrebno povećanje zaliha. Zbog toga su proizvođači čelika smanjivali svoje zalihe grafitnih elektroda. Potražnja se 2020. dodatno smanjila zbog pandemije bolesti COVID-19.

4.3.   Uvoz iz predmetne zemlje

4.3.1.   Obujam i tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje

(189)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju baze podataka Comext. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju podataka o uvozu i podataka industrije Unije o prodaji na tržištu Unije.

(190)

Uvoz iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam uvoza iz Kine

42 256

43 180

45 932

47 429

Indeks

100

102

109

112

Tržišni udio (%)

24,0

23,8

29,9

35,8

Indeks

100

99

124

149

Izvor: Eurostat (Comext), industrija Unije.

(191)

U kontekstu smanjenja potrošnje kineski uvoz povećao se na štetu industrije Unije. Obujam uvoza iz Kine tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 12 %, a njegov tržišni udio za 49 % te je u razdoblju ispitnog postupka dosegnuo 35,8 % (+11,8 postotnih bodova). Tržišni udio industrije Unije smanjio se za 6,4 postotna boda, sa 60,0 % 2017. na 53,6 % 2020. (tablica 5.). Tržišni udio ostalih zemalja smanjio se tijekom razmatranog razdoblja na 10,6 % (–5,3 postotna boda) (tablica 11.).

4.3.2.   Cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje i sniženje cijena

(192)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju baze podataka Eurostat Comext. Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku i kineski proizvođači izvoznici.

(193)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/tona)

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Kina

4 152

9 710

4 845

2 077

Indeks

100

234

117

50

Izvor: Eurostat (Comext).

(194)

Od 2019. prosječne uvozne cijene iz Kine znatno su niže od cijena i troškova industrije Unije. Prema podacima koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku (vidjeti tablicu 7.), prosječne uvozne cijene iz Kine smanjile su se za 50 % tijekom razmatranog razdoblja, dok su se troškovi proizvodnje za industriju Unije povećali. U početku su se cijene uvoza povećale na vrlo visoke razine, dosegnule su vrhunac 2018., a zatim su se počele naglo smanjivati. Nakon vrhunca cijena 2018. to je smanjenje cijena kineskog uvoza bilo znatnije od smanjenja prodajnih cijena u Uniji.

(195)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(1)

ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica; i

(2)

odgovarajuće ponderirane prosječne cijene po uvezenoj vrsti proizvoda koje kineski proizvođači u uzorku koji surađuju naplaćuju prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđene na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina), uz odgovarajuće prilagodbe za carine i troškove nakon uvoza.

(196)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijene u iznosu od 51,2 % za uvoz iz predmetne zemlje na tržište Unije. Za sav uvoz za koji je postojala paralelna prodaja utvrđeno je da je snižavao cijene u Uniji.

4.4.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.4.1.   Opće napomene

(197)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(198)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 13., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(199)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju podataka koje je dostavila industrija Unije. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(200)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(201)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

4.4.2.   Makroekonomski pokazatelji

4.4.2.1.   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(202)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam proizvodnje (u tonama)

233 538

250 597

219 526

164 460

Indeks

100

107

94

70

Proizvodni kapacitet (u tonama)

255 500

283 500

294 900

294 900

Indeks

100

111

115

115

Iskorištenost kapaciteta (%)

91,4

88,4

74,4

55,8

Indeks

100

97

81

61

Izvor: odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(203)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam proizvodnje smanjio se za 30 %: Proizvodnja je u stopu pratila promjene potrošnje: visoka potražnja u razdoblju 2017.–2018., pad potražnje 2019. (smanjenje zaliha), daljnji i izraženiji pad potražnje 2020. (pandemija bolesti COVID-19).

(204)

Proizvodni se kapacitet tijekom razmatranog razdoblja povećao za 15 %. Do toga je djelomično došlo zahvaljujući društvu Sangraf Italy, koje je započelo s radom 2018. Industrija Unije općenito je uložila u razvoj kapaciteta. Industrija Unije očekivala je da će potrajati pozitivno stanje na tržištu kakvo je bilo na početku razmatranog razdoblja te da će se potražnja dodatno povećati.

(205)

Dva prethodno navedena kretanja (smanjenje proizvodnje, povećanje kapaciteta) dovela su do znatnog smanjenja iskorištenosti kapaciteta (–35 %). U razdoblju ispitnog postupka stopa iskorištenosti kapaciteta pala je na vrlo nisku razinu (55,8 %).

4.4.2.2.   Obujam prodaje i tržišni udio

(206)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Obujam prodaje i tržišni udio

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam prodaje na tržištu Unije (u tonama)

105 520

118 025

91 949

70 970

Indeks

100

112

87

67

Tržišni udio (%)

60,0

65,2

59,8

53,6

Indeks

100

109

100

89

Izvor: industrija Unije.

(207)

Prodaja se povećala od 2017. do 2018., a zatim se smanjila u razdoblju 2018.–2020. Opće kretanje u skladu je s razvojem potrošnje. Međutim, u razmatranom razdoblju pad prodaje (–33 %) bio je izraženiji od pada potrošnje (–25 %).

(208)

Zbog toga se tržišni udio industrije Unije smanjio za 6,4 postotna boda. Tržišni udio trećih zemalja osim NRK-a smanjio se za 5,3 postotna boda. Tržišni udio industrije Unije smanjio se u korist kineskog uvoza, koji se u istom razdoblju povećao za 11,8 postotnih bodova.

4.4.2.3.   Rast

(209)

Stopa rasta BDP-a Unije (27 zemalja) u razdoblju 2017.–2019. iznosila je oko +2,2 % (Eurostat (78)). Godine 2020. iznosila je –6 % (Eurostat (79)). Prije pandemije bolesti COVID-19 došlo je do silaznog kretanja proizvodnje sirovog čelika iz električnih peći u Uniji: 68 497 tona 2017., 69 781 tona 2018., 65 171 tona 2019. (izvor: Eurofer). Potražnja za grafitnim elektrodama i njihova proizvodnja slijedile su to kretanje. U kontekstu smanjenja potrošnje industrija Unije izgubila je ne samo obujam prodaje nego i tržišni udio, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 208.

4.4.2.4.   Zaposlenost i produktivnost

(210)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Broj zaposlenika

1 034

1 164

1 150

1 102

Indeks

100

113

111

107

Produktivnost (u tonama po zaposleniku)

226

215

191

149

Indeks

100

95

85

66

Izvor: industrija Unije.

(211)

Zaposlenost u tom sektoru pratila je slično kretanje kao proizvodnja i potrošnja na tržištu Unije te je od 2017. do 2018. porasla za 13 %. Do toga je djelomično došlo zahvaljujući društvu Sangraf Italy, koje je započelo s radom 2018. Zaposlenost je zatim nastavila slijediti slično kretanje kao proizvodnja i potrošnja te se smanjivala od 2018. do kraja razmatranog razdoblja, ali sporijim tempom. Ukupno gledano, zaposlenost se tijekom razmatranog razdoblja povećala za 7 %.

(212)

S obzirom na prethodno navedeno, u situaciji u kojoj se proizvodnja smanjila za 30 % u razmatranom razdoblju, smanjila se i produktivnost. Tijekom razmatranog razdoblja smanjila se za 34 %.

4.4.2.5.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(213)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na obujam i cijene uvoza iz predmetne zemlje.

(214)

Grafitne elektrode već su bile predmet antidampinških ispitnih postupaka, a antidampinške mjere na uvoz grafitnih elektroda iz Indije još su na snazi.

(215)

Prethodni ispitni postupci pokazali su da je prethodni damping imao dugotrajan negativan učinak na stanje industrije Unije. Ti ispitni postupci nisu upućivali na to da se industrija Unije oporavila od prethodnog dampinga. Naprotiv, nalazi posljednje privremene revizije, koja je okončana u listopadu 2020., pokazali su da je dobro gospodarsko stanje industrije Unije 2017. i 2018. bilo privremeno i da nije bilo potrebe za ukidanjem mjera protiv Indije (80).

4.4.3.   Mikroekonomski pokazatelji

(216)

Komisija je pri razmatranju prodaje industrije Unije i mikroekonomskih pokazatelja napomenula da je dio proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji (konkretno, jedan proizvođač iz Unije, GrafTech, koji ima više od 50 % ukupne prodaje i više od 50 % ukupne proizvodnje (81)) bio zaštićen od izravne konkurencije na tržištu, a drugi je dio (preostala dva proizvođača iz Unije u uzorku) bio izravno izložen jeftinom kineskom uvozu (vidjeti odjeljak 4.3.).

(217)

Do te je situacije došlo zbog postojanja dugoročnih ugovora koje je najveći pojedinačni proizvođač grafitnih elektroda u Uniji (GrafTech) sklopio sa svojim kupcima nakon razdoblja neobično visokih cijena 2017.–2018. Riječ je o ugovorima o kupnji tipa „uzmi ili plati” kojima je društvo GrafTech jamčilo određenu razinu opskrbe po utvrđenim cijenama, a kupac se obvezao kupiti dogovorenu količinu po unaprijed utvrđenoj i fiksnoj cijeni, uz primjenu raznih ugovornih prava i obveza. Ti su ugovori trajali tri ili pet godina. Činilo se da je vrlo velik dio prodaje društva GrafTech tijekom razdoblja ispitnog postupka ostvaren na temelju tih dugoročnih ugovora. Prema svim saznanjima Komisije, nijedan drugi proizvođač iz Unije nema slične dugoročne ugovore. S obzirom na trajanje dugoročnih ugovora, Komisija je napomenula da su njihovi učinci privremeni.

(218)

Stoga je, kako bi pravilno ocijenila gospodarski odnos između dvaju dijelova industrije Unije, Komisija na sličan način i u skladu sa sudskom praksom WTO-a (82) ispitala, s jedne strane, dio industrije za koji se smatralo da je zaštićen od izravnog tržišnog natjecanja s uvozom i, s druge strane, dio koji je bio izložen konkurentskom pritisku uvoza, kao i industriju u cjelini.

4.4.3.1.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(219)

Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prodajne cijene u Uniji

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji na ukupnom tržištu (EUR/tona)

2 221

8 780

9 900

5 993

Indeks

100

395

446

270

Jedinični trošak proizvodnje (EUR/tona)

2 071

4 095

5 454

5 016

Indeks

100

198

263

242

Izvor: odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(220)

Prodajne cijene znatno su se povećale 2018. i 2019. prije naglog pada 2020. Međutim, prodajne su cijene 2020. i dalje bile više nego dvostruko veće nego 2017. (+170 %).

(221)

Zahvaljujući postojećim dugoročnim ugovorima, društvo GrafTech France moglo je tijekom razdoblja ispitnog postupka zadržati visoku razinu cijena ([25–50] % iznad prosječne jedinične prodajne cijene u Uniji) unatoč općem padu cijena od kojeg ostatak industrije Unije nije bio zaštićen. Komisija je na temelju dostupnih informacija, a osobito na temelju obujma prodaje društva GraftTech France koji nije obuhvaćen dugoročnim ugovorima te obujma prodaje preostalih dvaju proizvođača iz Unije u uzorku, procijenila da je prosječna cijena na „slobodnom” tržištu koje nije zaštićeno dugoročnim ugovorima bila oko [20–40] % niža od prosječne jedinične prodajne cijene u Uniji na ukupnom tržištu. U skladu s tim, prosječna prodajna cijena u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka ne odražava točno stanje konkurentnih cijena na tržištu Unije, na koje je znatno utjecao jeftin i dampinški uvoz iz Kine.

(222)

U razdoblju 2017.–2019. prodajne cijene grafitnih elektroda porasle su na globalnoj razini. To je bila posljedica tržišne neravnoteže s porastom globalne potražnje i ponude koja nije uspjela održati korak s potražnjom. Glavni razlog za povećanje potražnje bio je globalni prelazak u industriji čelika s visokih peći na elektrolučne peći u kojima se upotrebljavaju grafitne elektrode. Kao ključni razlog zaostajanja u opskrbi u svijetu naveden je prekid rada kineskih proizvođača grafitnih elektroda radi ekološke modernizacije koji je propisala vlada. Ta su se privremena zatvaranja poklopila s povećanjem potražnje kineskih proizvođača čelika za grafitnim elektrodama i pojavom nove konkurencije u potražnji za igličnim koksom (glavna sirovina u proizvodnji grafitnih elektroda) iz industrije litij-ionskih baterija.

(223)

Cijena igličnog koksa stalno se i znatno povećavala od 2017. do sredine 2019. Množi se s faktorom oko 9, čime se povećava s oko 500 USD po toni na oko 4 500 USD po toni. Ta volatilnost cijena grafitnih elektroda i sirovina od kojih se proizvode dovela je do toga da je dio industrije sklopio dugoročne ugovore, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 217. Cijene igličnog koksa zatim su se vratile na uobičajenu razinu, ali troškovi i cijene grafitnih elektroda ostali su viši nego 2017. U razdoblju ispitnog postupka prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku vratile su se na razine bliže dugoročnom prosjeku. To je bilo povezano s kombinacijom čimbenika: smanjenje cijene igličnog koksa, smanjenje potražnje povezano s pandemijom bolesti COVID-19 i povećan pritisak na cijene zbog konkurencije jeftinog uvoza iz Kine. Kako je prethodno navedeno (uvodne izjave 216.–218.), to stanje nije jednako utjecalo na cijelu industriju Unije. U dijelu industrije Unije koji nije bio zaštićen dugoročnim ugovorima došlo je do znatnog pada prodajnih cijena od –[48–60] % tijekom razdoblja ispitnog postupka, dok su se prodajne cijene društva GrafTech France smanjile samo za –[15–35] %.

(224)

U razmatranom razdoblju troškovi proizvodnje povećali su se za 242 %. To je bilo povezano s povećanjem cijena glavne sirovine: igličnog koksa, kako je prethodno navedeno. Troškovi rada bili su stabilni tijekom razdoblja (vidjeti tablicu 8.). Cijena energije (uključujući električnu energiju) bila je u porastu, što je u određenoj mjeri pridonijelo povećanju troškova proizvodnje.

4.4.3.2.   Troškovi rada

(225)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)

83 705

91 784

89 456

84 780

Indeks

100

110

107

101

Izvor: odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(226)

Prosječni trošak rada po zaposleniku povećao se 2018. za 10 %, nakon čega je uslijedilo smanjenje od 3 %, da bi se troškovi nastavili smanjivati tijekom razdoblja ispitnog postupka te dosegnuli razinu 1 % višu nego 2017.

(227)

Pri procjeni kretanja troškova rada za različite dijelove industrije i industriju u cjelini Komisija nije utvrdila znatne razlike u promjenama troškova tijekom razmatranog razdoblja.

4.4.3.3.   Zalihe

(228)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Završne zalihe (u tonama)

6 142

6 424

9 114

8 163

Indeks

100

105

148

133

Završne zalihe kao postotak proizvodnje

4,8  %

4,9  %

8,3  %

8,6  %

Indeks

100

103

174

180

Izvor: odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(229)

Zalihe su rasle i nominalno (+33 %) i kao postotak proizvodnje (80 %). To je bilo povezano sa smanjenjem prodaje industrije Unije i na tržištu Unije i na izvoznim tržištima. Industrija je navela da je morala zadržati određeni obujam poslovanja te stoga nije mogla smanjiti proizvodnju u skladu sa smanjenjem prodaje.

(230)

Komisija je pri zasebnom ispitivanju dijela industrije Unije koji sa svojim kupcima nije sklopio dugoročne ugovore napomenula da su se zalihe više povećale tijekom razmatranog razdoblja ([5–15] postotnih bodova iznad prosječnog rasta zaliha). S druge strane, zasebnim ispitivanjem društva GrafTech France utvrđeno je da su se zalihe povećale u manjoj mjeri ([5–15] postotnih bodova manje od prosječnog rasta zaliha). To dodatno pokazuje da je postojanje dugoročnih ugovora imalo (i još uvijek ima) znatan pozitivan učinak na gospodarske pokazatelje samo jednog proizvođača iz Unije.

4.4.3.4.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(231)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Četvrto tromjesečje razdoblja ispitnog postupka

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)

8,0

52,7

43,8

16,1

2,6

Indeks

100

658

547

201

33

Novčani tok (EUR)

28 215 108

488 291 957

380 447 375

60 964 690

–22 330 357

Indeks

100

1 731

1 348

216

- 356

Ulaganja (EUR)

12 662 440

30 259 283

21 600 910

18 670 327

6 542 529

Indeks

100

239

171

147

208 (*)

Povrat ulaganja (%)

17,8

552,4

366,5

–3,9

–32,6

Indeks

100

3 100

2 057

-22

- 183

Izvor: odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(*) Jedanput godišnje.

(232)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Tijekom razmatranog razdoblja dobit je vrtoglavo porasla u razdoblju 2018.–2019., a zatim je naglo pala i pretvorila se u dvoznamenkaste gubitke za sve proizvođače iz Unije, osim društva GrafTech France. Iznimno visoka dobit u razdoblju 2018.–2019. povezana je s vrlo posebnom situacijom tih godina koju obilježavaju tržišne neravnoteže vrlo povoljne za proizvođače grafitnih elektroda. U kontekstu naglog pada potražnje 2020. povezanog s pandemijom bolesti COVID-19 povećana konkurencija kineskog izvoza potpuno je preokrenula situaciju, a dobit je dosegnula najnižu razinu.

(233)

Profitabilnost prodaje u Uniji općenito se povećala s +8,0 % 2017. na +16,1 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Međutim, situacija je vrlo različita za različite dijelove industrije.

(234)

Komisija je najprije analizirala stanje dijela industrije Unije koji nije sklopio dugoročne ugovore i stoga je bio u potpunosti izložen promijenjenoj dinamici tržišta, uključujući povećani obujam dampinškog uvoza iz Kine. Proizvođači iz Unije u uzorku koji pripadaju toj kategoriji zabilježili su izražen pad profitabilnosti tijekom razmatranog razdoblja, s +[5–15] % 2017. na [–10 do –20] % tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(235)

Komisija je zatim ispitala društvo GrafTech France. To trgovačko društvo ima dugoročne ugovore te je u skladu s time i dalje ostvarivalo veliku dobit tijekom razdoblja ispitnog postupka. Međutim, Komisija je napomenula da se dio prodaje grafitnih elektroda društva GrafTech France odvijao i na otvorenom tržištu. Cijene tih transakcija bile su znatno niže od cijena njegovih transakcija u okviru dugoročnih ugovora. Kada su cijene transakcija društva GrafTech France koje nisu obuhvaćene dugoročnim ugovorima uspoređene po kontrolnim brojevima proizvoda s cijenama ostalih proizvođača iz Unije u uzorku, pokazalo se da su neke cijene više, a neke niže. Cijene tih transakcija u prosjeku su bile vrlo blizu cijenama ostalih proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je zaključila da su u tim transakcijama na otvorenom tržištu cijene bile usporedive s cijenama ostalih proizvođača iz Unije u uzorku. Stoga je i društvo GrafTech France osjetilo konkurentski pritisak jeftinog uvoza iz Kine kada nije bilo zaštićeno od tržišnog natjecanja na temelju dugoročnih ugovora.

(236)

Komisija je nadalje napomenula da se stanje cijele industrije Unije, uključujući društvo GrafTech France, pogoršalo na kraju razdoblja ispitnog postupka, što je posebno vidljivo iz podataka o profitabilnosti za četvrto tromjesečje razdoblja ispitnog postupka, koji su znatno ispod profitne marže uobičajene za taj sektor u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Pogoršanje stanja industrije uglavnom je posljedica pogoršanja stanja dijela industrije koji nije obuhvaćen dugoročnim ugovorima.

(237)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Neto novčani tok kretao se na sličan način kao profitabilnost: veliko povećanje u razdoblju 2018.–2019., nakon kojeg je uslijedilo drastično smanjenje 2020. I to se može objasniti istim čimbenicima. Pri ispitivanju novčanog toka za različite dijelove industrije Unije iste se napomene mogu iznijeti i u odnosu na razlike između društva GrafTech France (znatan novčani tok) i ostatka industrije Unije (negativan novčani tok).

(238)

Ulaganja su se u razmatranom razdoblju povećala (+47 %). Zahvaljujući velikoj dobiti u razdoblju 2018.–2019., industrija Unije mogla je ulagati u svoje proizvodne pogone. Ulaganja su se ponovno usporila krajem razmatranog razdoblja, nakon izbijanja pandemije bolesti COVID-19.

(239)

Pri analizi različitih dijelova industrije nije uočen jasan trend. Društvo GrafTech France više je ulagalo sredinom razmatranog razdoblja, a ostatak industrije prema kraju tog razdoblja.

(240)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Kretao se na sličan način kao profitabilnost: veliko povećanje u razdoblju 2018.–2019., nakon kojeg je uslijedilo drastično smanjenje 2020.

4.4.4.   Zaključak o šteti

(241)

Svi glavni makropokazatelji imali su negativno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Obujam prodaje u Uniji smanjio se za 33 %, proizvodnja za 30 %, a smanjio se i tržišni udio industrije Unije. U kontekstu smanjenja tržišta obujam uvoza iz Kine povećao se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja, a njegov tržišni udio za 49 % te je u razdoblju ispitnog postupka dosegnuo 35,8 %. Uvozne cijene iz Kine od 2019. stalno su znatno niže od cijena i troškova industrije Unije.

(242)

Kad je riječ o mikropokazateljima koji se odnose na industriju u cjelini, stanje industrije Unije šaroliko je: povećali su se profitabilnost prodaje u Uniji (s +8,0 % na +16,1 %) te novčani tok (+116 %), ali su se znatno pogoršali zalihe (+33 %) i povrat ulaganja (s +17,8 % na –3,9 %).

(243)

Međutim, ti objedinjeni podaci prikrivaju vrlo neujednačenu situaciju koja utječe na tržišnu dinamiku i gospodarski odnos među različitim proizvođačima u Uniji. Zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama 216.–218. Komisija je s jedne strane zasebno ispitala dio industrije Unije koji nije sklopio dugoročne ugovore sa svojim kupcima i koji posluje na otvorenom tržištu (te je stoga kontinuirano izložen tržišnom natjecanju s dampinškim uvozom), a s druge strane dio industrije Unije koji je s kupcima sklopio dugoročne ugovore u razdoblju 2017.–2018. (tj. GrafTech).

(244)

Za dva od tri proizvođača iz Unije u uzorku koji nisu sklopili dugoročne ugovore sa svojim kupcima svi mikropokazatelji znatno su se pogoršali: profitabilnost prodaje u Uniji pala je s [5–10] % 2017. na –[10–20] % 2020., zalihe su se povećale (+[30–60] %), povrat ulaganja pao je s [20–50] % na –[200–250] %, a novčani se tok smanjio (–[220–260] %).

(245)

S druge strane, situacija trećeg proizvođača iz Unije u uzorku, društva GrafTech France, bila je drukčija i iznimna. Tijekom razdoblja ispitnog postupka društvo GrafTech France zabilježilo je veliku dobit i novčani tok.

(246)

U tom je pogledu ispitnim postupkom razotkrivena uloga dugoročnih ugovora između društva GrafTech France i njegovih klijenata. Činilo se da je vrlo velik dio prodaje društva GrafTech France tijekom razdoblja ispitnog postupka ostvaren na temelju dugoročnih ugovora. Zbog toga su tijekom razdoblja ispitnog postupka cijene društva GrafTech France bile znatno više od cijena njegovih konkurenata. Ti dugoročni ugovori doveli su do toga da prodajne cijene društva GrafTech France nisu bile povezane s konkurentnim cijenama na tržištu Unije. Zapravo, zbog dugoročnih ugovora sklopljenih s kupcima društvo GrafTech France i društvo GrafTech općenito bili su u velikoj mjeri zaštićeni od vanjskih čimbenika kao što su pad potražnje i sve veća konkurencija jeftinog uvoza iz Kine.

(247)

Međutim, to je bila privremena i iznimna situacija jer su neki od dugoročnih ugovora već istekli, a većina preostalih dugoročnih ugovora istječe krajem 2022.

(248)

U četvrtom tromjesečju razdoblja ispitnog postupka već je zabilježeno daljnje pogoršanje jer su brojčani podaci o profitabilnosti (prosjek društava u uzorku, uključujući GrafTech France) pali na 2,6 %. Nakon isteka svih dugoročnih ugovora, GrafTech će morati poslovati pod istim tržišnim uvjetima kao i ostali proizvođači iz Unije.

(249)

Komisija je dodatno ispitala odnos između dijela industrije Unije koji nije sklopio dugoročne ugovore sa svojim kupcima i dijela industrije Unije koji je s kupcima sklopio dugoročne ugovore (tj. društva GrafTech France) kako bi utvrdila hoće li drugi dio industrije i industrija Unije u cjelini povući zdraviji dio industrije u negativan trend već zabilježen tijekom razmatranog razdoblja.

(250)

Kad je riječ o proizvodnji, sva tri proizvođača u uzorku obavijestila su Komisiju da proizvode isti razred elektroda (elektrode ultravelike snage). Raspon grafitnih elektroda koje proizvode ta tri proizvođača iz uzorka obuhvaća promjere od 500 do 720 mm i dužinu veću od 1 651 cm (a posebno veću od 1 951 cm). Tri proizvođača u velikim količinama proizvode elektrode promjera oko 600 mm i 700 mm. Komisija nije mogla utvrditi drukčiji proizvodni uzorak između dijela industrije Unije koji nije sklopio dugoročne ugovore sa svojim kupcima i društva GrafTech France.

(251)

Kada se promatraju troškovi, troškovi proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosili su oko 5 000 EUR. Nije uočena nikakva znatna razlika između triju proizvođača u uzorku. Svi njihovi troškovi proizvodnje bili su u rasponu od ±10 % oko tog prosjeka.

(252)

Komisija je napomenula i da je društvo GrafTech France dio svoje prodaje za koji se smatralo da nije obuhvaćen dugoročnim ugovorima ostvarivalo po cijenama vrlo sličnima cijenama ostatka industrije (vidjeti uvodnu izjavu 235.). Kad nije bilo zaštićeno dugoročnim ugovorima, jasno je da je i društvo GrafTech France bilo izloženo pritisku jeftinog uvoza iz Kine.

(253)

Zbog toga su proizvodi prodani na tržištu Unije koji nisu obuhvaćeni dugoročnim ugovorima reprezentativni za industriju Unije u cjelini. To je zato što su dugoročni ugovori jedini elementi po kojima se jedan proizvođač iz Unije razlikuje od ostatka industrije Unije. Međutim, olakšana situacija za tog proizvođača zahvaljujući dugoročnim ugovorima privremenog je karaktera i ne odražava ukupnu dinamiku tržišta u razdoblju ispitnog postupka, koje je obilježeno stalnim povećanjem jeftinog kineskog uvoza. Bez dugoročnih ugovora čak i društvo GrafTech France trpi štetu zbog dampinškog uvoza (vidjeti uvodnu izjavu 235.). S obzirom na činjenicu da dugoročni ugovori društva GrafTech France uskoro istječu, može se predvidjeti da će se društvo GrafTech France pridružiti istim negativnim trendovima koji su već utvrđeni za preostali dio industrije Unije, a time i za industriju Unije u cjelini.

(254)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi postupka zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe. Profitabilni dio industrije neće moći pozitivno utjecati na neprofitabilni dio koji trpi iznimno velik konkurentski pritisak jeftinog uvoza iz Kine. Nadalje, ako se uzmu u obzir podaci iz četvrtog tromjesečja razdoblja ispitnog postupka, već se može uočiti daljnje pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije u cjelini. Očekuje se da će se ta silazna kretanja pojačati kad isteknu dugoročni ugovori društva GrafTech, među ostalim i s obzirom na znatnu stopu rasta dampinškog uvoza po cijenama zbog kojih su stalno znatno snižene cijene u Uniji te s obzirom na povećanje proizvodnih kapaciteta u NRK-u tijekom posljednjih godina.

5.   UZROČNOST

(255)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici bili pandemija bolesti COVID-19, kraj krize u razdoblju 2017.–2018., zastarjelost industrije Unije, uvoz iz drugih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije i potrošnja u Uniji.

5.1.   Učinci dampinškog uvoza

(256)

Obujam uvoza iz Kine povećao se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja, s približno 42 256 tona u 2017. na 47 429 tona u 2020. Tijekom istog razdoblja njegov se tržišni udio povećao za 49 % te je u razdoblju ispitnog postupka dosegnuo 35,8 %. Cijene tog sve većeg uvoza bile su znatno niže od cijena industrije Unije tijekom druge polovine razmatranog razdoblja (2019.–2020.). To je snažno utjecalo na industriju Unije, koja je u razdoblju ispitnog postupka zabilježila pad prodaje sa 118 025 tona 2018. na 91 949 tona 2019. i 70 970 tona 2020. To je dovelo do vrlo velikog pada profitabilnosti za sve proizvođače iz Unije u uzorku, osim jednog koji ima dugoročne ugovore, od dobiti (+[5–10] % 2017.) do velikih gubitaka (–[10–20] % 2020.) i posljedičnog pogoršanja drugih financijskih pokazatelja kao što su razina zaliha, povrat ulaganja i novčani tok.

(257)

Stoga se potvrđuje da je, s obzirom na vremensku podudarnost, povećani uvoz grafitnih elektroda podrijetlom iz Kine po dampinškim cijenama doveo do pogoršanja gospodarskog i financijskog stanja industrije Unije. Ostali čimbenici razmatrat će se u točki 5.2.

5.2.   Učinci drugih čimbenika

5.2.1.   Pandemija bolesti COVID-19

(258)

Uvoz grafitnih elektroda iz NRK-a po niskim cijenama zabilježen je od 2019. nadalje. Prosječna cijena kineskog uvoza 2019. iznosila je 57 %, a 2020. 51 % prosječne cijene uvoza, isključujući uvoz iz Kine. Od 2019. (tj. prije pandemije) kineski uvoz počeo se povećavati u razdoblju smanjenja potrošnje u Uniji. To je dovelo do stalnog povećanja uvoza iz Kine od 2018., među ostalim i u pogledu tržišnog udjela. Stoga smanjenje potrošnje zbog pandemije nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete nanesene industriji Unije.

5.2.2.   Kraj razdoblja najviših cijena 2017.–2019.

(259)

Nakon razdoblja 2017.–2019. snizile su se i domaće i uvozne cijene. Međutim, kako je prethodno navedeno, kineske su se cijene smanjivale brže od prosječnih cijena uvoza iz trećih zemalja osim Kine (–50 % 2019. i –57 % 2020. u usporedbi s –12 % i –51 %). Stoga globalno smanjenje cijena nije pridonijelo šteti koja je nanesena industriji Unije.

5.2.3.   Zastarjelost industrije Unije

(260)

Iako neki proizvođači iz Unije možda zaostaju u pogledu opreme, riječ je o dinamičnoj industriji koja je povećala ulaganja kako bi povećala kapacitet, prilagodila proizvodnu opremu i nabavila najnoviju tehnologiju. Ulaganja su se tijekom razmatranog razdoblja povećala za 47 %.

5.2.4.   Uvoz iz trećih zemalja

(261)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 11.

Uvoz iz trećih zemalja

Zemlja

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Indija

Obujam (u tonama)

5 662

6 212

3 700

2 211

 

Indeks

100

110

65

39

 

Tržišni udio (%)

3,2

3,4

2,4

1,7

 

Prosječna cijena (EUR)

2 339

13 709

10 018

4 072

 

Indeks

100

586

428

174

Meksiko

Obujam (u tonama)

2 865

1 379

12

896

 

Indeks

100

48

0,4

31

 

Tržišni udio (%)

1,6

0,8

0

0,7

 

Prosječna cijena (EUR)

2 218

2 525

3 344

3 976

 

Indeks

100

114

151

179

Rusija

Obujam (u tonama)

4 118

5 244

8 092

5 485

 

Indeks

100

127

197

133

 

Tržišni udio (%)

2,3

2,9

5,3

4,1

 

Prosječna cijena (EUR)

2 382

9 055

6 879

3 578

 

Indeks

100

380

289

150

SAD

Obujam (u tonama)

9 689

3 359

1 860

2 950

 

Indeks

100

35

19

30

 

Tržišni udio (%)

5,5

1,9

1,2

2,2

 

Prosječna cijena (EUR)

2 398

7 997

11 376

5 025

 

Indeks

100

333

474

210

Ostale treće zemlje

Obujam (u tonama)

5 629

3 671

2 162

2 514

 

Indeks

100

65

38

45

 

Tržišni udio (%)

3,2

2,0

1,4

1,9

 

Prosječna cijena (EUR)

2 427

7 435

9 057

4 285

 

Indeks

100

306

373

177

Ukupno sve treće zemlje, osim predmetne zemlje

Obujam (u tonama)

27 962

19 866

15 826

14 055

 

Indeks

100

71

57

50

 

Tržišni udio (%)

15,9

11,0

10,3

10,6

 

Prosječna cijena (EUR)

2 371

9 579

8 436

4 111

 

Indeks

100

404

356

173

Izvor: Eurostat (Comext).

(262)

Tržišni udio trećih zemalja osim predmetne zemlje bio je nizak (oko 10–11 %) i ostao je stabilan u razdoblju 2018.–2020. To znači da se u apsolutnom smislu smanjio razmjerno smanjenju potrošnje u Uniji.

(263)

Cijene uvoza iz trećih zemalja osim predmetne zemlje u prosjeku su tijekom razmatranog razdoblja bile na istim razinama kao cijene industrije Unije. Međutim, u razdoblju ispitnog postupka cijene su bile 31 % niže od cijena industrije Unije, što je bila najniža razina postignuta u relativnom smislu u usporedbi s cijenama industrije Unije u razmatranom razdoblju. To je u oštroj suprotnosti s cijenama kineskog uvoza, koji se znatno smanjio 2020. i bio je 65 % niži od cijena industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Međutim, cijene variraju ovisno o specifikacijama elektroda i, iako usporedba prosječnih cijena daje određene naznake, takva usporedba ne može zamijeniti usporedbu cijena na temelju PCN-a.

(264)

Stoga je zaključeno da uvoz iz drugih zemalja nije pridonio šteti nanesenoj industriji Unije jer su cijene tog uvoza bile znatno više od cijena kineskog uvoza.

5.2.5.   Izvozni rezultati industrije Unije

(265)

Obujam izvoza proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 12.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam izvoza (u tonama)

134 311

132 850

124 460

102 222

Indeks

100

99

93

76

Prosječna cijena (EUR/tona)

2 377

8 134

9 186

5 660

Indeks

100

342

386

238

Izvor: Odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku i industrije Unije.

(266)

Tijekom razmatranog razdoblja izvoz industrije Unije stalno se smanjivao (–24 % tijekom tog razdoblja). Industrija Unije upućivala je na konkurenciju kineskog izvoza koja je prisutna ne samo na domaćem tržištu nego i na tržištima trećih zemalja.

(267)

Ukupni izvozni rezultati pokazivali su slična kretanja kao i prodaja industrije Unije na tržištu Unije, no izvozna se prodaja, u relativnom smislu, smanjila manje od prodaje na tržištu Unije. Na temelju toga Komisija je privremeno zaključila da smanjenje izvoznih rezultata nije pridonijelo šteti.

5.2.6.   Potrošnja

(268)

Kako je prikazano u tablici 1., potrošnja grafitnih elektroda u Uniji smanjila se za 25 % tijekom razmatranog razdoblja. To je povezano s pandemijom bolesti COVID-19, čiji je učinak analiziran u uvodnoj izjavi 258. Istodobno, prodaja industrije Unije na tržištu EU-a smanjila se za 33 %. Na temelju toga Komisija je privremeno zaključila da kretanje potrošnje nije pridonijelo šteti nanesenoj industriji Unije.

5.2.7.   Ograničena upotreba

(269)

Prema informacijama koje su dostavila društva u uzorku, nije bilo prodaje povezanim društvima u Uniji, ali bilo je prodaje povezanim društvima u trećim zemljama. Ta je prodaja, ovisno o razmatranoj godini, činila od 5 % do 11 % ukupnog obujma prodaje. Na toj je osnovi Komisija privremeno zaključila da je uloga razvoja ograničene potrošnje na štetu koju je pretrpjela industrija Unije, ako je postojala, bila ograničena.

5.3.   Zaključak o uzročnosti

(270)

Kineske su uvozne cijene od 2019. bile znatno niže od cijena i troškova industrije Unije. Ispitnim postupkom dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena od 51,2 %. Tijekom istog razdoblja povećao se tržišni udio proizvođača iz NRK-a. Tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza iz Kine povećao se za 12 %, a njegov tržišni udio za 49 % te je u razdoblju ispitnog postupka dosegnuo 35,8 %. Ta sve veća prisutnost na tržištu bila je na štetu industrije Unije. Tržišni udio industrije Unije smanjio se s najviše razine od 65,2 % u 2018. na 53,6 % u 2020. To je dovelo do negativnog kretanja gospodarskog stanja industrije Unije.

(271)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza.

(272)

Pandemija bolesti COVID-19 i s njom povezano smanjenje potrošnje grafitnih elektroda u Uniji i globalno negativno su utjecali na kretanja industrije Unije, ali smatrali su se privremenim čimbenikom. Stanje industrije Unije pogoršalo se prije pandemije i na kraju razmatranog razdoblja. Postojala je i asimetrija jer se, unatoč gospodarskom padu, uvoz iz Kine nije smanjio. Naprotiv, tijekom razdoblja 2018.–2020. obilježenog smanjenjem potrošnje taj se uvoz neprestano povećavao.

(273)

Učinak završetka krize iz razdoblja 2017.–2018., zastarjelosti industrije Unije i uvoza iz drugih zemalja na negativna kretanja u industriji Unije mogao je biti tek iznimno ograničen.

(274)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje stvara materijalnu štetu za industriju Unije, a da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete.

6.   INTERES UNIJE

(275)

Uzimajući u obzir članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i trgovaca, korisnika i krajnjih potrošača.

6.1.   Interes industrije Unije

(276)

Industrija Unije sastoji se od pet grupacija koje proizvode grafitne elektrode u Uniji. Sve su grupacije u potpunosti surađivale u ispitnom postupku.

(277)

Uvođenjem mjera industriji Unije omogućilo bi se da povrati izgubljeni tržišni udio, poveća iskorištenost kapaciteta, podigne cijene na održive razine te dovede profitabilnost na razinu koja bi se očekivala u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja.

(278)

Iako je zahvaljujući dugoročnim ugovorima dio industrije privremeno zaštićen od dampinškog uvoza iz Kine, većina tih ugovora istječe najkasnije krajem 2022. S obzirom na nagli pad cijena grafitnih elektroda na globalnoj razini od 2019., u trenutačnim uvjetima nije vjerojatno nikakvo produljenje tih ugovora.

(279)

Neuvođenje mjera vjerojatno bi dovelo do daljnjeg pogoršanja profitabilnosti, koja je već bila negativna za sve osim jednog proizvođača iz Unije u uzorku koji je privremeno zaštićen od učinaka dampinškog uvoza jer je u razdoblju 2017.–2018. s kupcima sklopio dugoročne ugovore. Neuvođenje mjera moglo bi dovesti do zatvaranja proizvodnih postrojenja i otpuštanja radnika, čime bi se ugrozila održivost industrije Unije.

(280)

Komisija je stoga privremeno zaključila da bi uvođenje privremenih mjera bilo u interesu industrije Unije.

6.2.   Interes nepovezanih uvoznika i trgovaca

(281)

Deset nepovezanih uvoznika, koji predstavljaju 63 % obujma kineskog uvoza, dostavilo je obrazac za odabir uzorka. Ponderirani prosjek dobiti uvoznika u uzorku u razdoblju ispitnog postupka iznosio je oko 4 %.

(282)

Ti su uvoznici bili protiv uvođenja mjera. Tvrdili su da proizvođači iz Unije ne mogu zadovoljiti postojeću potražnju i osigurati raznolikost proizvoda u Uniji, posebno za elektrode malog promjera (najviše od 400 do 450 mm). Nadalje, naveli su da su mogućnosti prelaska na druge izvore opskrbe neznatne. Proizvođači grafitnih elektroda iz trećih zemalja obično imaju vlastite prodajne odjele i izravno su u kontaktu s kupcima iz Unije.

(283)

Komisija je napomenula da su kontrola kvalitete grafitnih elektroda i pružene tehničke usluge neke od ključnih prednosti uvoznika iz Unije. Stoga je vjerojatno da se određeni dodatni troškovi mogu prenijeti na krajnje korisnike grafitnih elektroda. Komisija je stoga smatrala da bi uvođenje antidampinških mjera moglo utjecati, iako ograničeno, na rezultate uvoznika iz Unije.

(284)

Stoga se očekuje da će svaki negativan utjecaj mjera na nepovezane uvoznike u cjelini biti ograničen i neće biti veći od pozitivnog učinka mjera na proizvođače iz Unije.

6.3.   Interes korisnikâ

(285)

Petnaest korisnika registriralo se kao zainteresirane strane, a osam korisnika poslalo je odgovore na upitnik. Ti korisnici uglavnom predstavljaju industriju čelika Unije. Sektori na kraju proizvodnog lanca (a posebno industrija čelika) veći su u smislu prometa i zaposlenosti od industrije grafitnih elektroda. Prema podacima Eurofera, 2019. industrija čelika izravno je zapošljavala 330 000 osoba, a neizravno 1 620 000 osoba.

(286)

Korisnici su izrazili zabrinutost da bi uvođenje mjera moglo negativno utjecati na njihovu konkurentnost. Procjenjuje se da trošak grafitnih elektroda iznosi od 1 % do 5 % troškova proizvodnje čelika. To znači da mjere neće znatno utjecati na troškove proizvodnje proizvođača čelika.

(287)

Nadalje, podnositelji pritužbe i mediji izvijestili su da cijene čelika rastu jer potražnja premašuje ponudu. To industriji čelika može omogućiti da sve dodatne troškove, ili njihov dio, prenese na korisnike na kraju proizvodnog lanca.

(288)

Industrija čelika Unije tvrdila je i da proizvođači iz Unije nisu mogli zadovoljiti potražnju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Kad je riječ o sigurnosti opskrbe, industrija Unije ima dostatan rezervni kapacitet. Tijekom razmatranog razdoblja proizvodni kapaciteti Unije povećali su se s 255 500 tona na 294 900 tona (+15 %). Iskorištenost kapaciteta iznosila je samo 55,6 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Druge zemlje, kao što su Indija, Meksiko, Rusija i SAD, mogući su alternativni izvori opskrbe, iako još nisu dobro etablirani na tržištu Unije. Te su četiri zemlje 2020. zajedno činile samo 11 % opskrbe Unije.

(289)

Komisija je stoga privremeno zaključila da se očekuje da će negativni učinci mjera na korisnike biti ograničeni i da neće nadmašiti pozitivan učinak mjera na proizvođače iz Unije.

6.4.   Ostali čimbenici

(290)

Nadalje, grafitne elektrode pridonose cilju Unije u području okoliša, a posebno borbi protiv klimatskih promjena. Grafitne elektrode bitna su komponenta elektrolučnih peći u kojima se reciklira čelik. Elektrolučna peć proizvodi čelik s manjim emisijama CO2 u usporedbi s tradicionalnom metodom proizvodnje čelika koja se temelji na visokim pećima.

(291)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da bi uvođenje mjera imalo negativan učinak na tržišno natjecanje u sektoru koji je navodno vrlo koncentriran. Međutim, Komisija je napomenula da postoji pet grupacija iz Unije koje opskrbljuju tržište. Komisija primjećuje i da je društvo Sangraf Italy novi proizvođač iz Unije (ali uz napomenu da postrojenja nisu nova, već je njima prethodno upravljala Grupa SGL). Komisija je stoga zaključila da se u ovoj fazi ne može očekivati negativan učinak mjera na tržišno natjecanje unutar Unije.

6.5.   Zaključak o interesu Unije

(292)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Kine u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

7.   RAZINA MJERA

(293)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete prouzročene industriji Unije dampinškim uvozom.

(294)

U ovom predmetu podnositelji pritužbe iznijeli su tvrdnju o postojanju poremećaja u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Stoga je Komisija, kako bi ocijenila odgovarajuću razinu mjera, najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije. Zatim je ispitala bi li taj iznos pristojbe bio primjeren za uklanjanje štete uzimajući u obzir navodnu prisutnost poremećaja u vezi sa sirovinama u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe.

7.1.   Marža sniženja ciljnih cijena

(295)

Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije bez poremećaja na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. U tom bi se slučaju šteta uklonila ako bi industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje, uključujući troškove koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola, kojih je Unija stranka, te konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) koje su navedene u Prilogu I.a, i ostvariti razumnu dobit („ciljna dobit”).

(296)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike:

razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetne zemlje,

razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje svih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija, i

razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja.

(297)

Takva profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(298)

Podnositelji pritužbe kao ciljnu dobit u pritužbi naveli su 8 %, ali su ocijenili da je to konzervativna procjena i da bi se bez štetnog uvoza trebala očekivati veća profitna marža.

(299)

U prethodnom ispitnom postupku protiv uvoza grafitnih elektroda iz Indije Komisija je zaključila da iznos profitne marže, za koji se opravdano može pretpostaviti da predstavlja financijski položaj industrije Zajednice bez štetnog dampinga, treba odrediti na razini od 8 % za potrebe izračuna marže štete. Isti su profit 2017. ostvarili i proizvođači iz Unije u uzorku.

(300)

S obzirom na prethodna razmatranja, profitna marža utvrđena je na 8 % u skladu s odredbom članka 7. stavka 2.c.

(301)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe, kao zadnji korak Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) koje su navedene u Prilogu I.a. Komisija je utvrdila dodatni trošak od približno 0 do 42 EUR po toni koji je dodan neštetnoj cijeni za predmetne proizvođače iz Unije u uzorku. Bilješka o tome kako je Komisija utvrdila taj dodatni trošak dostupna je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama.

(302)

Ti su troškovi sadržavali dodatne buduće troškove kako bi se osigurala usklađenost sa sustavom EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS). Sustav EU-a za trgovanje emisijama okosnica je politike EU-a za usklađivanje s multilateralnim sporazumima o okolišu. Ti dodatni troškovi izračunani su na temelju procijenjenih emisijskih jedinica EU-a koje će se morati kupiti tijekom razdoblja primjene mjera (2021.–2025.). U dodatnim troškovima uzeti su u obzir i neizravni troškovi CO2 koji proizlaze iz povećanja cijena električne energije u razdoblju 2021.–2025. povezanog sa sustavom EU-a za trgovanje emisijama i predviđenim cijenama emisijskih jedinica EU-a.

(303)

Izvor tih predviđenih cijena emisijskih jedinica jest izvadak iz analize društva Bloomberg New Energy Finance od 30. srpnja 2021. Prosječna predviđena cijena emisijskih jedinica EU-a u tom razdoblju iznosi 55 EUR/tona emitiranog CO2.

(304)

Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije.

(305)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuju, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(306)

Imajući na umu nisku razinu suradnje kineskih izvoznika, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 179., Komisija je smatrala da je primjereno utvrditi preostalu maržu na temelju raspoloživih podataka. Ta je marža utvrđena na razini najviše marže sniženja ciljnih cijena utvrđene za vrstu proizvoda koju proizvođač izvoznik prodaje u reprezentativnim količinama s najvišom utvrđenom maržom sniženja ciljnih cijena. Tako izračunana preostala marža sniženja ciljnih cijena utvrđena je na razini od 153,6 %.

(307)

Rezultat tih izračuna prikazan je u tablici u nastavku.

Društvo

Dampinška marža

Marža sniženja ciljnih cijena

Grupa Fangda koju čine četiri proizvođača: Fangda Carbon New Material Co., Ltd.; Fushun Carbon Co., Ltd.; Chengdu Rongguang Carbon Co., Ltd.; Hefei Carbon Co., Ltd.

24,5  %

139,7  %

Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd.

17,5  %

99,5  %

Nantong Yangzi Carbon Co., Ltd.

24,5  %

150,5  %

Ostala društva koja surađuju

21,6  %

123,6  %

Sva ostala društva

66,5  %

159,3  %

7.2.   Poremećaji u vezi sa sirovinama

(308)

Kako je objašnjeno u Obavijesti o pokretanju postupka, podnositelj pritužbe Komisiji je dostavio dovoljno dokaza da u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka u predmetnoj zemlji postoje poremećaji u vezi sa sirovinama. Stoga se u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe ovim ispitnim postupkom ocijenilo je li za navodne poremećaje, ako je relevantno, pristojba manja od dampinške marže dovoljna da se ukloni šteta.

(309)

Međutim, budući da su marže dostatne za uklanjanje štete više od utvrđenih dampinških marži, Komisija je smatrala da u ovoj fazi nije potrebno riješiti taj aspekt.

8.   PRIVREMENE ANTIDAMPINŠKE MJERE

(310)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(311)

Potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz grafitnih elektroda podrijetlom iz Narodne Republike Kine u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe.

(312)

Komisija je usporedila marže sniženja ciljnih cijena i dampinške marže kako je navedeno u uvodnoj izjavi 307. Iznos pristojbi određen je na razini dampinške marže ili marže sniženja ciljnih cijena, ovisno o tome koja je niža.

(313)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

Društvo

Privremena dampinška marža

Grupa Fangda koju čine četiri proizvođača: Fangda Carbon New Material Co., Ltd.; Fushun Carbon Co., Ltd.; Chengdu Rongguang Carbon Co., Ltd.; Hefei Carbon Co., Ltd.

24,5  %

Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd.

17,5  %

Nantong Yangzi Carbon Co., Ltd.

24,5  %

Ostala društva koja surađuju

21,6  %

Sva ostala društva

66,5  %

(314)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na to društvo. Te se stope pristojbe primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(315)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (83). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(316)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(317)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(318)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica moraju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u izjavi te kako bi se osiguralo da je daljnja primjena niže stope pristojbe opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(319)

Ako se obujam izvoza jednog od društava na koja se primjenjuje niža pojedinačna stopa pristojbe nakon uvođenja predmetnih mjera znatno poveća, takvo povećanje obujma moglo bi se samo po sebi smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim okolnostima, i pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. U tom se ispitnom postupku može, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe za cijelu zemlju.

9.   INFORMACIJE U PRIVREMENOJ FAZI

(320)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (GU TRADE). Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(321)

Zaprimljene su primjedbe o točnosti izračunâ. Primjedbe koje su dostavili Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd i Fangda Carbon New Material Co., Ltd nisu utjecale na točnost izračunâ. Nadalje, društva Misano S.p.A. i COMAP SAS (uvoznik i korisnik predmetnog proizvoda) nakon prethodnog objavljivanja iznijela su opće primjedbe koje se nisu odnosile na točnost izračunâ. Te će se primjedbe stoga razmatrati tek u konačnoj fazi.

10.   ZAVRŠNE ODREDBE

(322)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(323)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

(1)   Uvodi se privremena antidampinška pristojba na uvoz grafitnih elektroda vrste koja se upotrebljava za električne peći, prividne gustoće 1,5 g/cm3 ili veće i električnog otpora od 7,0 μΩm ili manjeg, neovisno o tome jesu li opremljene nastavcima, trenutačno razvrstanih u oznaku KN ex 8545 11 00 (oznake TARIC 8545110010 i 8545110015), podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

(2)   Stope privremene antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Zemlja

Društvo

Privremena antidampinška pristojba

Dodatna oznaka TARIC

NRK

Grupa Fangda koju čine četiri proizvođača: Fangda Carbon New Material Co., Ltd.; Fushun Carbon Co., Ltd.; Chengdu Rongguang Carbon Co., Ltd.; Hefei Carbon Co., Ltd.

24,5  %

C731

NRK

Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd.

17,5  %

C732

NRK

Nantong Yangzi Carbon Co., Ltd.

24,5  %

C733

NRK

Ostala društva koja surađuju navedena u Prilogu

21,6  %

 

NRK

Sva ostala društva

66,5  %

C999

(3)   Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbi utvrđenih za trgovačka društva navedena u stavku 2. podnošenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u [predmetna zemlja]. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sva ostala društva.

(4)   Puštanje proizvoda iz stavka 1. u slobodni promet u Uniji podliježe polaganju osiguranja u iznosu koji je jednak iznosu privremene pristojbe.

(5)   Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

(1)   Zainteresirane strane Komisiji dostavljaju svoje pisane primjedbe o ovoj Uredbi u roku od 15 kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

(2)   Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred Komisijom to čine u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

(3)   Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima to čine u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Zahtjeve podnesene izvan tog roka službenik za saslušanje mora razmotriti i, ako je primjereno, može odlučiti hoće li ih prihvatiti.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. primjenjuje se na razdoblje od šest mjeseci.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. listopada 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)  Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom određenih sustava grafitnih elektroda iz Narodne Republike Kine (SL C 57, 17.2.2021., str. 3.).

(3)  https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2515

(4)  Obavijest o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke, SL C 86, 16.3.2020., str. 6.

(5)  Grafitne elektrode obično se dijele na različite razrede: elektrode obične ili normalne snage („RP”), velike snage („HP”) i ultravelike snage („UHP”). Grafitne elektrode obične snage niske su kvalitete te se uglavnom upotrebljavaju u pećima obične snage, dok se grafitne elektrode velike i ultravelike snage uglavnom upotrebljavaju u proizvodnji čelika u elektrolučnim pećima s većom gustoćom struje.

(6)  Dokument registriran pod br. t21.002670.

(7)  Dokument registriran pod br. t21.004605.

(8)  Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite, 20. prosinca 2017., SWD(2017) 483 final/2.

(9)  Predstavnik SAD-a za trgovinska pitanja, „Izvješće za 2019. o usklađenosti Kine s WTO-om”, ožujak 2020.

(10)  U pritužbi su citirane sljedeće istrage drugih tijela: Tajnik za vanjsku trgovinu brazilskog Ministarstva razvoja, Resolução No 19, 8.4.2009.; Ministarstvo trgovine i industrije indijske vlade, Antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom „grafitnih elektroda svih promjera” podrijetlom ili izvezenih iz NR Kine, Konačni nalazi, 19. studenoga 2014.; Ministarstvo trgovine Sjedinjenih Američkih Država, Osmo administrativno preispitivanje grafitnih elektroda malog promjera iz NRK-a: Zamjenske vrijednosti za preliminarni rezultat, 5. ožujka 2018., A-570-929.

(11)  Xinhua Silk Road, „Projekt 100 000 tona grafitnih elektroda ultravelike snage dogovoren u Lanzhou, Gansu”, 21. kolovoza 2018. https://www.imsilkroad.com/news/p/107255.html.

(12)  Vidjeti Fangda Carbon, Godišnje izvješće za 2018.

(13)  Mining News Agency, Is China’s Inner Mongolia Region becoming Manufacturing Hub for Graphite Electrode Industry? (Postaje li kineska regija Unutarnje Mongolije centar industrije proizvodnje grafitnih elektroda?), https://www.miningnewspro.com/news/230134/is-china%E2%80%99s-inner-mongolia-region-becoming-manufacturing-hub-for-graphite-electrode-industry; SteelMint's China Roadshow: Precious Insights into Graphite Electrodes and Needle Coke (Važni uvidi u grafitne elektrode i iglični koks) – SteelMint Events, https://www.steelmintevents.com/blog/steelmints-china-roadshow-precious-insights-into-graphite-electrodes-and-needle-coke/.

(14)  Izvješće – poglavlje 2., str. 6.–7.

(15)  Izvješće – poglavlje 2., str. 10.

(16)  Dostupno na http://www.fdi.gov.cn/1800000121_39_4866_0_7.html (posljednji pristup 15. srpnja 2019.).

(17)  Izvješće – poglavlje 2., str. 20.–21.

(18)  Izvješće – poglavlje 3., str. 41., 73.–74.

(19)  Izvješće – poglavlje 6., str. 120.–121.

(20)  Izvješće – poglavlje 6., str. 122.–135.

(21)  Izvješće – poglavlje 7., str. 167.-168.

(22)  Izvješće – poglavlje 8., str. 169.–170., 200.–201.

(23)  Izvješće – poglavlje 2., str. 15.–16., Izvješće – poglavlje 4., str. 50., str. 84., Izvješće – poglavlje 5., str. 108.–109.

(24)  Izvješće – poglavlje 3., str. 22.–24. i poglavlje 5., str. 97.–108.

(25)  Izvješće – poglavlje 5., str. 104.–109.

(26)  Vidjeti na primjer: Asian Metal, Baosteel Chemical and Fangda Carbon jointly construct graphite electrode project (Baosteel Chemical i Fangda Carbon zajednički grade postrojenje za proizvodnju grafitnih elektroda), http://www.asianmetal.com/news/data/1440613/Baosteel%20Chemical%20and%20Fangda%20Carbon%20jointly%20construct%20graphite%20electrode%20project (pristup 2. kolovoza 2021.).

(27)  Vidjeti: http://www.cnpc.com.cn/cnpc/lyxgdt/201912/74dfc55f14f84da189c03c7654d143c5.shtml (pristup 15. rujna 2021.), Jinzhou Petrochemical’s needle coke quality keeps improving (Kvaliteta igličnog koksa društva Jinzhou Petrochemical sve je bolja), objavljeno 19. prosinca 2019. u publikaciji China National Petroleum News.

(28)  Vidjeti: https://www.sohu.com/a/282104808_120065805 (pristup 4. kolovoza 2021.)

(29)  Vidjeti: https://www.sohu.com/a/314213234_120054226 (pristup 4. kolovoza 2021.)

(30)  Izvješće – poglavlje 5., str. 100.–101.

(31)  Izvješće – poglavlje 2., str. 26.

(32)  Izvješće – poglavlje 2., str. 31.–32.

(33)  Dostupno na stranicama agencije Reuters, Exclusive: In China, the Party’s push for influence inside foreign firms stirs fears (Ekskluzivno: Nastojanja Partije da poveća utjecaj u stranim društvima razbuktala strahove u Kini), https://www.reuters.com/article/us-china-congress-companies-idUSKCN1B40JU (posljednji pristup 15. srpnja 2019.).

(34)  Dostupno na: www.gov.cn/zhengce/2020-09/15/content_5543685.htm (posljednji pristup 10. ožujka 2021.).

(35)  Financial Times (2020.) „Chinese Communist Party asserts greater control over private enterprise” (Kineska komunistička partija povećava kontrolu nad privatnim poduzećima), dostupno na: https://on.ft.com/3mYxP4j.

(36)  Vidjeti: Http://www.hngcmc.com/index.php?m=content&c=index&a=show&catid=27&id=451,, Innovative development year (Godina inovativnog razvoja) objavljeno 28. veljače 2013. i dostupno na internetskim stranicama društva Henan General Machinery (pristup 15. rujna 2021.).

(37)  Vidjeti: http://www.kfcc.com.cn/news/newsInfo.asp?ID=110‚ The Company’s first Party members’ congress was a success (Uspjeh prvog kongresa članova partije održanog u društvu), objavljeno 28. prosinca 2016. i dostupno na internetskim stranicama društva Kaifeng Carbon (pristup 15. rujna 2021.).

(38)  Vidjeti: https://vip.stock.finance.sina.com.cn/corp/view/vCI_CorpManagerInfo.php?stockid=600516&Pcode=30033806&Name=%B5%B3%CE%FD%BD%AD, Informativna obavijest o g. Dangu Xijiangu, predsjedniku društva Fangda Carbon New Materials, objavljena na informativnim internetskim stranicama sina.com.cn (pristup 15. rujna 2021.).

(39)  Vidjeti: Http://www.fdtsgs.com/htm/202011/13_1830.htm, Party Building guides and fosters development (Izgradnja Partije kao smjernica i poticaj razvoju), na internetskim stranicama društva Fangda Carbon New Materials od 25. studenoga 2020. (pristup 15. rujna 2021.).

(40)  Vidjeti: http://www.jlts.cn/Html/NewsView.asp?ID=1367&SortID=13 (pristup 2. kolovoza 2021.).

(41)  Vidjeti: http://www.chinacarbon.org.cn/huiyuan.html (pristup 2. kolovoza 2021.).

(42)  Vidjeti točke 2. i 3. statuta, dostupne na: http://www.chinacarbon.org.cn/zhangcheng.html (pristup 2. kolovoza 2021.).

(43)  Izvješće – poglavlja od 14.1. do 14.3.

(44)  Izvješće – poglavlje 4., str. 41.–42., 83.

(45)  Vidjeti: http://www.gov.cn/xinwen/2019-11/06/content_5449193.htm (pristup 30. srpnja 2021.).

(46)  Vidjeti: https://www.jcgov.gov.cn/zwgk/wjgg/sxwj/201611/t20161125_137333.shtml (pristup 30. srpnja 2021.)

(47)  Vidjeti: http://www.dt.gov.cn/dtzww/sxyw/202106/42ef183ea0ab4ab084a2dadc8fd5c7b5.shtml (pristup 30. srpnja 2021.)

(48)  Vidjeti: https://www.ndrc.gov.cn/fzggw/jgsj/zxs/sjdt/202004/P020200401627899644473.pdf (pristup 3. kolovoza 2021.) Taj plan naveden je u pritužbi pod nazivom Petogodišnji plan za zapadni Henan 2019.–2025.

(49)  Vidjeti: http://www.nmg.gov.cn/zwgk/zfxxgk/zfxxgkml/zzqzfjbgtwj/202012/t20201208_315136.html (pristup 3. kolovoza 2021.).

(50)  Vidjeti: http://www.ln.gov.cn/zwgkx/zfwj/szfbgtwj/zfwj2011_136268/201901/t20190122_3424162.html (pristup 3. kolovoza 2021.).

(51)  Vidjeti: https://www.hlj.gov.cn/zwfb/system/2019/07/02/010903336.shtml (pristup 3. kolovoza 2021.).

(52)  Izvješće – poglavlje 6., str. 138.-149.

(53)  Izvješće – poglavlje 9., str. 216.

(54)  Izvješće – poglavlje 9., str. 213.-215.

(55)  Izvješće – poglavlje 9., str. 209.-211.

(56)  Izvješće – poglavlje 13., str. 332.-337.

(57)  Izvješće – poglavlje 13., str. 336.

(58)  Izvješće – poglavlje 13., str. 337.-341.

(59)  Izvješće – poglavlje 6., str. 114.-117.

(60)  Izvješće – poglavlje 6., str. 119.

(61)  Izvješće – poglavlje 6., str. 120.

(62)  Izvješće – poglavlje 6., str. 121.–122., 126.–128., 133.–135.

(63)  Vidjeti službeni dokument o politici Kineskog regulatornog tijela za bankarstvo i osiguranje (CBIRC) od 28. kolovoza 2020.: Three-year action plan for improving corporate governance of the banking and insurance sectors (2020-2022) (Trogodišnji akcijski plan za poboljšanje korporativnog upravljanja u bankarskom sektoru i sektoru osiguranja (2020.–2022.)), http://www.cbirc.gov.cn/cn/view/pages/ItemDetail.html?docId=925393&itemId=928 (posljednji pristup 3. travnja 2021.). U Planu se nalaže „daljnja provedba smjera iz uvodnog govora glavnog tajnika Xija Jinpinga o unapređenju reforme korporativnog upravljanja financijskim sektorom”. Nadalje, cilj II. odjeljka u planu jest promicanje organske integracije vodstva Partije u korporativno upravljanje: „integracija vodstva Partije u korporativno upravljanje bit će sustavnija i standardiziranija te će se temeljiti na postupcima […]. O važnim operativnim i upravljačkim pitanjima mora se raspravljati u partijskom odboru prije nego što o njima odluči upravni odbor ili više rukovodstvo.”

(64)  Vidjeti Obavijest CBIRC-a o metodi procjene uspješnosti komercijalnih banaka, objavljenu 15. prosinca 2020., http://jrs.mof.gov.cn/gongzuotongzhi/202101/t20210104_3638904.htm (posljednji pristup 12. travnja 2021.).

(65)  Vidjeti Radni dokument MMF-a „Resolving China’s Corporate Debt Problem” (Rješavanje problema korporativnog duga u Kini), Wojciech Maliszewski, Serkan Arslanalp, John Caparusso, José Garrido, Si Guo, Joong Shik Kang, W. Raphael Lam, T. Daniel Law, Wei Liao, Nadia Rendak, Philippe Wingender, Jiangyan, listopad 2016., WP/16/203.

(66)  Izvješće – poglavlje 6., str. 121.–122., 126.–128., 133.–135.

(67)  Vidjeti OECD (2019.), Ekonomska istraživanja OECD-a: Kina 2019., OECD Publishing, Pariz, str. 29.

https://doi.org/10.1787/eco_surveys-chn-2019-en.

(68)  Vidjeti: http://www.xinhuanet.com/fortune/2020-04/20/c_1125877816.htm (posljednji pristup 12. travnja 2021.).

(69)  Otvoreni podaci Svjetske banke – viši srednji dohodak, https://data.worldbank.org/income-level/upper-middle-income.

(70)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/441 оd 11. ožujka 2021. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 85, 12. ožujka 2021., str. 154.), uvodna izjava 111.

(71)  Podaci za to trgovačko društvo bili su dostupni na sljedećoj internetskoj stranici https://www.crif.com.my/ koja sadrži javno dostupne financijske podatke društava registriranih u Maleziji, a podaci dolaze iz SSM-a, nacionalnog registra trgovačkih društava i poduzeća u Maleziji. Međutim, izvješće je zaštićeno autorskim pravom i zasad se ne može staviti u otvoreni spis, ali je dostupno za kupnju uz nominalnu naknadu.

(72)  NORMA Oficial Mexicana NOM-024-SCFI-2013, Información comercial para empaques, instructionivos y garantías de los productos electrónicos, eléctricos y electrodomésticos, dostupno na: dof.gob.mx/nota_detalle.php?codigo=5309980&fecha=12/08/2013.

(73)  Godišnje izvješće za 2019. dostupno je na: https://s2.q4cdn.com/282965219/files/doc_financials/2019/q4/843539-GrafTech-Bookmarked-Annual-Report.pdf.

(74)  Godišnje izvješće za 2020. dostupno je na: https://s2.q4cdn.com/282965219/files/doc_financials/2020/q4/2020-Graftech-Bookmarked-Annual-Report.pdf (pristup 16. lipnja 2021.).

(75)  Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33.). U članku 2. stavku 7. osnovne uredbe navodi se da se domaće cijene u tim zemljama ne mogu upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti.

(76)  Dostupno na https://ilostat.ilo.org/data/country-profiles/ (posljednji pristup 28. ožujka 2021.).

(77)  Dostupno na https://www.cre.gob.mx//IPGN/index.html (posljednji pristup 28. ožujka 2021.).

(78)  https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/tec00115/default/table?lang=en

(79)  Vidjeti prethodnu bilješku.

(80)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/1605 оd 30. listopada 2020. o završetku djelomične privremene revizije antidampinških i kompenzacijskih mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije.

(81)  Unutar Unije, GrafTech France i GrafTech Iberica proizvode za GrafTech. Podaci u ovoj uvodnoj izjavi odnose se na oba subjekta.

(82)  Izvješće Žalbenog tijela, Sjedinjene Američke Države – Antidampinške mjere za određene toplovaljane proizvode od čelika iz Japana, WT/DS184/AB/R, točke 195.–205.

(83)  European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, Rue de la Loi 170, 1040 Bruxelles, Belgija.


PRILOG

Proizvođači izvoznici koji surađuju, ali nisu uključeni u uzorak

Zemlja

Naziv

Dodatna oznaka TARIC

Narodna Republika Kina

ANSHAN CARBON CO., LTD

C 735

Narodna Republika Kina

ASAHI FINE CARBON DALIAN CO., LTD

C 736

Narodna Republika Kina

DALIAN JINGYI CARBON CO., LTD

C 738

Narodna Republika Kina

DATONG YU LIN DE GRAPHITE NEW MATERIAL CO., LTD

C 739

Narodna Republika Kina

DECHANG SHIDA CARBON CO., LTD

C 740

Narodna Republika Kina

Fushun Jinly Petrochemical Carbon Co., Ltd

C 741

Narodna Republika Kina

FUSHUN ORIENTAL CARBON CO., LTD

C 742

Narodna Republika Kina

Fushun Xinxinda Furnace Charge Factory

C 743

Narodna Republika Kina

Henan Sangraf Carbon Technologies Co., Limited

C 744

Narodna Republika Kina

Jiangsu Jianglong New Energy Technology Co., Ltd

C 746

Narodna Republika Kina

JILIN CARBON CO., LTD

C 747

Narodna Republika Kina

Jilin City Chengxin Carbon Co., Ltd

C 748

Narodna Republika Kina

JILIN CITY ZHAOCHEN CARBON CO., LTD

C 749

Narodna Republika Kina

Kaifeng Pingmei New Carbon Materials Technology Co., Ltd

C 750

Narodna Republika Kina

LIAONING SINCERE CARBON NEW MATERIAL CO., LTD

C 751

Narodna Republika Kina

LIAOYANG CARBON CO., LTD

C 752

Narodna Republika Kina

LIAOYANG SHOUSHAN CARBON FACTORY

C 753

Narodna Republika Kina

LINGHAI HONGFENG CARBON PRODUCTS CO., LTD

C 754

Narodna Republika Kina

MEISHAN SHIDA NEW MATERIAL CO., LTD

C 755

Narodna Republika Kina

SHANDONG ASAHI GRAPHITE NEW MATERIAL TECHNOLOGY CO., LTD

C 756

Narodna Republika Kina

SHANDONG BASAN GRAPHITE NEW MATERIAL PLANT

C 757

Narodna Republika Kina

SHANXI JUXIAN GRAPHITE NEW MATERIALS CO., LTD

C 758

Narodna Republika Kina

SHANXI SINSAGE CARBON MATERIAL TECHNOLOGY CO., LTD

C 759

Narodna Republika Kina

TIANJIN KIMWAN CARBON TECHNOLOGY AND DEVELOPMENT CO., LTD

C 760

Narodna Republika Kina

XINGHE COUNTY MUZI CARBON CO., LTD

C 762


ODLUKE

15.10.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 366/109


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2021/1813

оd 14. listopada 2021.

o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2019/436 u pogledu usklađenih normi za opremu za zemaljsku podršku zrakoplovu, granike, alate za rudarstvo i druge strojeve sastavljenih radi potpore Direktivi 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanja izvan snage Provedbene odluke Komisije (EU) 2015/27

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1), a posebno njezin članak 10. stavak 6.,

uzimajući u obzir Direktivu 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o strojevima o izmjeni Direktive 95/16/EZ (2), a posebno njezin članak 7. stavak 3. i članak 10.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 7. Direktive 2006/42/EZ, za strojeve proizvedene u skladu s usklađenom normom čije je upućivanje objavljeno u Službenom listu Europske unije pretpostavlja se da ispunjavaju temeljne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve koje obuhvaća takva usklađena norma.

(2)

Komisija je dopisom M/396 od 19. prosinca 2006. uputila zahtjev Europskom odboru za normizaciju (CEN) i Europskom odboru za elektrotehničku normizaciju (Cenelec) („Zahtjev”) za sastavljanje i reviziju usklađenih normi te dovršetak rada na njima radi potpore Direktivi 2006/42/EZ kako bi se uzele u obzir izmjene uvedene tom direktivom u odnosu na Direktivu 98/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(3)

Na temelju Zahtjeva CEN je sastavio nove usklađene norme EN 1459-5:2020 o sigurnosnim zahtjevima za sučelja za priključke za vozila promjenjivog dometa i EN 16808:2020 o sigurnosnim zahtjevima za ručne elevatore u industriji nafte, petrokemije i prirodnoga plina.

(4)

CEN i Cenelec su na temelju Zahtjeva revidirali postojeće usklađene norme, na koje su upućivanja putem Komunikacije Komisije 2018/C 092/01 (4) objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije, radi njihove prilagodbe tehnološkom napretku. Rezultat je donošenje sljedećih novih usklađenih normi: EN 12312-7:2020 s posebnim zahtjevima za opremu za zemaljsku podršku zrakoplovu, EN 13586:2020 o zahtjevima za pristup granicima, EN 15011:2020 o mosnim i portalnim granicima, EN 15571:2020 o sigurnosnim zahtjevima za strojeve za površinsku obradu prirodnog kamena, EN 16564:2020 o zahtjevima za mosne pile/glodalice uključujući numerički upravljane alatne strojeve, EN 1804-1:2020 o elementima podgrade i općim zahtjevima za hidrauličnu samohodnu podgradu, EN 1804-2:2020 o stojkama i pogonskim cilindrima za hidrauličnu samohodnu podgradu, EN 1804-3:2020 o hidrauličnim i elektrohidrauličnim sustavima upravljanja za hidrauličnu samohodnu podgradu, EN 1837:2020 o rasvjeti strojeva, EN 1974:2020 o sigurnosnim i higijenskim zahtjevima za strojeve za preradu hrane, EN 81-40:2020 o stubišnim i nagibnim podiznim platformama za prijevoz osoba smanjene pokretljivosti, EN 1175:2020 o zahtjevima s obzirom na električne i elektroničke instalacije za industrijska vozila, EN 12312-3:2017+A1:2020 o vozilima s transportnom trakom, EN ISO 16092-2:2020 o sigurnosnim zahtjevima za mehaničke preše, EN ISO 16092-4:2020 o sigurnosnim zahtjevima za pneumatske preše, EN 16307-1:2020 o dopunskim zahtjevima za industrijska vozila s vlastitim pogonom osim vozila bez vozača, vozila promjenjivog dohvata i vozila za prijevoz tereta, EN 16808:2020 o ručnim elevatorima, EN ISO 19085-10:2019/A11:2020 o građevinskim pilama, EN ISO 20430:2020 o strojevima za ubrizgavanje u kalupe, EN IEC 62841-2-6:2020 o posebnim zahtjevima za ručne čekiće, s izmjenom u normi EN IEC 62841-2-6:2020/A11:2020, kao i norme EN ISO 11553-1:2020 o zahtjevima za sigurnost lasera, s izmjenom u normi EN ISO 11553-1:2020/A11:2020.

(5)

Usto, CEN i Cenelec su na temelju Zahtjeva revidirali normu EN 12999:2011+A2:2018, čije je upućivanje uključeno u Prilog I. Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2019/436 (5), u normu EN 12999:2020 o pretovarnim granicima radi njezine prilagodbe tehnološkom napretku.

(6)

CEN i Cenelec također su izmijenili normu EN 16851:2017 o sustavima laganih granika i EN 16486:2014 o zbijačima, čija su upućivanja objavljena u Komunikaciji Komisije 2018/C 092/01, odnosno u normu EN 16851:2017+A1:2020 o sustavima laganih granika i EN 16486:2014+A1:2020 o zbijačima.

(7)

Komisija je zajedno s organizacijama CEN i Cenelec ocijenila jesu li norme koje su CEN i Cenelec sastavili, revidirali i izmijenili u skladu sa Zahtjevom.

(8)

Norme koje su CEN i Cenelec sastavili, revidirali i izmijenili na temelju Zahtjeva ispunjavaju sigurnosne zahtjeve koji se njima nastoje obuhvatiti i koji su utvrđeni u Direktivi 2006/42/EZ. Stoga je upućivanja na te norme primjereno objaviti u Službenom listu Europske unije zajedno s upućivanjima na odgovarajuće norme s izmjenama ili ispravcima.

(9)

Upućivanje na normu EN 474-1:2006+A4:2013 objavljeno je putem Provedbene odluke Komisije (EU) 2015/27 (6) u Službenom listu Europske unije uz ograničenje kojim je isključena pretpostavka sukladnosti predviđena normom u vezi s temeljnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima iz točki 1.2.2. i 3.2.1. Priloga I. Direktivi 2006/42/EZ.

(10)

Norma EN 474-1:2006+A4:2013 povlači se od 19. rujna 2020., kako je predviđeno Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2019/436. Stoga je primjereno staviti izvan snage Provedbenu odluku (EU) 2015/27.

(11)

CEN je poboljšao normu verzijom EN 474-1:2006+A5:2018. Međutim, novom se verzijom nije uzeo u obzir problem vidljivosti uzrokovan međudjelovanjem norme EN 474-1:2006+A5:2018 s 5. dijelom serije EN 474 koji obuhvaća posebne zahtjeve za hidraulične bagere. Stoga norma EN 474-1:2006+A5:2018 nije u potpunosti ispunila temeljne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve utvrđene u točkama 1.2.2. i 3.2.1. Priloga I. Direktivi 2006/42/EZ. Usklađena norma objavljena je uz novo ograničenje u pogledu njezine primjene povezane sa zahtjevima norme EN 474-5:2006+A3:2013 za hidraulične bagere u Službenom listu Europske unije putem Provedbene odluke (EU) 2019/436.

(12)

CEN je nastavio rad na poboljšanju norme EN 474-1 i predstavio izmijenjenu verziju usklađene norme EN 474-1:2006+A6:2019. Komisija je zajedno s organizacijama CEN i Cenelec ocijenila ispunjavaju li norme EN 474-1:2006+A6:2019 temeljne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve utvrđene u točkama 1.2.2. i 3.2.1. Priloga I. Direktivi 2006/42/EZ i zaključila da se ograničenje norme povezano s problemom vidljivosti može ukinuti.

(13)

Međutim, tijekom ispitivanja norme EN 474-1 predstavnici odbora osnovanog člankom 22. Direktive 2006/42/EZ izrazili su i zabrinutost u pogledu mehanizma brzog spajanja predviđenog u Prilogu B.2. normi kojim se omogućuje priključivanje različitih alata na strojeve za zemljane radove. Ponajprije, države članice zabilježile su velik broj teških ozljeda i smrtnih slučajeva zbog neispravnog blokiranja alata i nepostojanja aktivnog sustava upozoravanja ili nadzora za rukovatelja pri radu sa strojem s neispravno priključenim alatima, kao što su žlice bagera, hvataljke, vibracijske ploče. Broj nesreća posebno je velik kad je riječ o određenim strojevima, kao što su bageri na kojima se svakodnevno mijenjaju različiti pogonski alati.

(14)

Nakon ispitivanja norme EN 474-1:2006+A6:2019 Komisija je zaključila da norma ne ispunjava temeljne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve utvrđene u točkama 1.2.2. i 3.2.1. Priloga I. Direktivi 2006/42/EZ, odnosno zahtjev u pogledu objedinjene sigurnosti, te da vozač može potpuno sigurno za sebe i izložene osobe upravljati strojem i njegovim alatima u uvjetima predviđenim za njihovu uporabu. Normu EN 474-1:2006+A6:2019 trebalo bi stoga objaviti u Službenom listu Europske unije uz ograničenje ako se primjenjuje u kombinaciji sa zahtjevima dijelova norme EN 474-4:2006+A2:2012 za bagere utovarivače i zahtjevima norme EN 474-5:2006+A3:2013 za hidraulične bagere.

(15)

Usklađenom normom EN 62841-4-1:2020 o posebnim zahtjevima za ručne lančane pile uvedene su znatne izmjene specifikacija utvrđenih u usklađenoj normi EN 60745-2-13:2009. Ručne lančane pile obuhvaćene normama EN 62841-4-1:2020 i EN 60745-2-13:2009 su strojevi navedeni u Prilogu IV. Direktivi 2006/42/EZ koji trebaju slijediti stroži postupak certificiranja tijela za ocjenu sukladnosti ako ne postoji usklađena norma koja obuhvaća sve temeljne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve. S obzirom na to da je konstruiranje lančanih pila obuhvaćeno usklađenom normom EN 62841-4-1:2020 potrebno znatno preinačiti i da usklađena norma EN 60745-2-13:2009 nakon 3. rujna 2022. više neće stvarati pretpostavku sukladnosti, određeni broj proizvođača možda neće biti u mogućnosti poštovati taj rok. Stoga je primjereno iznimno odgoditi datum povlačenja usklađene norme EN 60745-2-13:2009 za dodatnih osam mjeseci. Unos koji se u Prilogu III. Provedbenoj odluci (EU) 2019/436 odnosi na usklađenu normu EN 60745-2-13:2019 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(16)

Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2021/377 (7) u Prilog I. Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2019/436 uključeno je upućivanje na usklađenu normu EN ISO 3743-2:2019 o metodama za specijalne odječne ispitne prostorije. Međutim, prethodna verzija te norme, EN ISO 3743-2:2009, objavljena je u Komunikaciji 2018/C 092/01 i nije povučena. Budući da norma EN ISO 3743-2:2009 više ne odgovara stanju tehnike, primjereno je povući upućivanje na tu normu iz Službenog lista Europske unije. Kako bi se proizvođačima osiguralo dovoljno vremena da se pripreme za primjenu norme EN ISO 3743-2:2019, potrebno je odgoditi povlačenje norme EN ISO 3743-2:2009.

(17)

U Prilogu I. Provedbenoj odluci (EU) 2019/436 navode se upućivanja na usklađene norme kojima se stvara pretpostavka sukladnosti s Direktivom 2006/42/EZ, a u Prilogu II. navode se upućivanja na usklađene norme kojima se stvara pretpostavka sukladnosti uz ograničenja. Kako bi se osiguralo da su sva upućivanja na usklađene norme sastavljene radi potpore Direktivi 2006/42/EZ navedena u jednom aktu, upućivanja na te norme koje CEN i Cenelec zamjenjuje, revidira ili izmjenjuje trebalo bi uključiti u Provedbenu odluku (EU) 2019/436.

(18)

U Prilogu III. Provedbenoj odluci (EU) 2019/436 navode se upućivanja na usklađene norme sastavljene radi potpore Direktivi 2006/42/EZ koja se povlače iz serije C Službenog lista Europske unije od datuma navedenih u tom prilogu.

(19)

Kao rezultat rada organizacija CEN i Cenelec na temelju Zahtjeva zamijenjene su, revidirane ili izmijenjene sljedeće usklađene norme objavljene u seriji C Službenog lista Europske unije: EN 12312-7:2005+A1:2009, EN 13155:2003+A2:2009, EN 13586:2004+A1:2008, EN 15011:2011+A1:2014, EN 15571:2014, EN 15746-2:2010+A1:2011, EN 1804-1:2001+A1:2010, EN 1804-2:2001+A1:2010, EN 1804-3:2006+A1:2010, EN 1837:1999+A1:2009, EN 1974:1998+A1:2009, EN 60745-2-6:2010, EN IEC 62841-2-6:2020, EN ISO 11553-1:2008, EN ISO 11553-1:2020, EN 1175-1:1998+A1:2010, EN 1175-2:1998+A1:2010, EN 1175-3:1998+A1:2010, EN 12312-3:2017, EN 13411-1:2002+A1:2008, EN 13411-2:2001+A1:2008, EN 13411-3:2004+A1:2008, EN 13411-4:2011, EN 13411-5:2003+A1:2008, EN 13411-6:2004+A1:2008, EN 13411-7:2006+A1:2008, EN 13411-8:2011, EN 16307-1:2013+A1:2015, EN 16486:2014, EN 201:2009 i EN 81-40:2008. Stoga je upućivanja na te norme potrebno povući iz Službenog lista Europske unije uključivanjem tih upućivanja u Prilog III. Provedbenoj odluci (EU) 2019/436.

(20)

Potrebno je povući i upućivanje na usklađenu normu EN 12999:2011+A2:2018, objavljenu u Provedbenoj odluci (EU) 2019/436, s obzirom na to da je ta norma revidirana. Stoga je upućivanje primjereno izbrisati iz Priloga I. toj provedbenoj odluci.

(21)

Kako bi se proizvođačima osiguralo dovoljno vremena da se pripreme za primjenu novih normi, revidiranih normi i izmjena normi, potrebno je odgoditi povlačenje upućivanja na usklađene norme EN 12999:2011+A2:2018, EN 1175-1:1998+A1:2010, EN 1175-2:1998+A1:2010, EN 1175-3:1998+A1:2010, EN 12312-3:2017, EN 12312-7:2005+A1:2009, EN 13411-1:2002+A1:2008, EN 13411-2:2001+A1:2008, EN 13411-3:2004+A1:2008, EN 13411-4:2011, EN 13411-5:2003+A1:2008, EN 13411-6:2004+A1:2008, EN 13411-7:2006+A1:2008, EN 13411-8:2011, EN 13586:2004+A1:2008, EN 15011:2011+A1:2014, EN 16307-1:2013+A1:2015, EN 16486:2014, EN 16851:2017, EN 1804-1:2001+A1:2010, EN 1804-2:2001+A1:2010, EN 1804-3:2006+A1:2010, EN 1837:1999+A1:2009, EN 1974:1998+A1:2009, EN 201:2009, EN 60745-2-6:2010, EN 81-40:2008, EN ISO 11553-1:2008 i EN ISO 3743-2:2009.

(22)

Provedbenu odluku (EU) 2019/436 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(23)

Sukladnost s usklađenom normom stvara pretpostavku sukladnosti s odgovarajućim bitnim zahtjevima iz zakonodavstva Unije o usklađivanju od datuma objave upućivanja na takvu normu u Službenom listu Europske unije. Ova bi Odluka stoga trebala stupiti na snagu na dan objave,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Provedbena odluka (EU) 2019/436 mijenja se kako slijedi:

(1)

Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Odluci;

(2)

Prilog II. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Odluci;

(3)

Prilog III. mijenja se u skladu s Prilogom III. ovoj Odluci.

Članak 2.

Provedbena odluka (EU) 2015/27 stavlja se izvan snage.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Točka 1. Priloga I. primjenjuje se od 15. travnja 2023.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. listopada 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 316, 14.11.2012., str. 12.

(2)   SL L 157, 9.6.2006., str. 24.

(3)  Direktiva 98/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o usklađivanju zakona država članica u odnosu na strojeve (SL L 207, 23.7.1998., str. 1.).

(4)  Komunikacija Komisije u okviru provedbe Direktive 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o strojevima te o izmjeni Direktive 95/16/EZ (Objava naslova usklađenih normi i upućivanja na njih u okviru zakonodavstva Unije o usklađivanju) (SL C 92, 9.3.2018., str. 1.).

(5)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/436 оd 18. ožujka 2019. o usklađenim normama za strojeve izrađenima za potrebe Direktive 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 75, 19.3.2019., str. 108.).

(6)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/27 оd 7. siječnja 2015. o objavi s ograničenjem u Službenom listu Europske unije upućivanja na normu EN 474-1:2006+A4:2013 o strojevima za zemljane radove u skladu s Direktivom 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 4, 8.1.2015., str. 24.).

(7)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2021/377 оd 2. ožujka 2021. o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2019/436 o usklađenim normama za strojeve izrađenima za potrebe Direktive 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 72, 3.3.2021., str. 12.).


PRILOG I.

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(1)

briše se redak 10;

(2)

umeće se sljedeći redak 10.a:

„10.a

EN 12999:2020

Granici – Pretovarni granici

C”

(3)

dodaju se sljedeći redci:

„95.

EN 1837:2020

Sigurna uporaba strojeva – Rasvjeta strojeva

B

96.

EN ISO 11553-1:2020

Sigurnost strojeva – Laserski strojevi za obradu – 1. dio: Zahtjevi za sigurnost lasera (ISO 11553-1:2020)

EN ISO 11553-1:2020/A11:2020

B

97.

EN 81-40:2020

Sigurnosna pravila za konstrukciju i ugradnju dizala – Posebna dizala za transport osoba i tereta – 40. dio: Stubišne i nagibne podizne platforme za prijevoz osoba smanjene pokretljivosti

C

98.

EN 1175:2020

Sigurnost industrijskih vozila – Zahtjevi s obzirom na električne/elektroničke instalacije

C

99.

EN 1459-5:2020

Vozila za teške terene – Sigurnosni zahtjevi i verifikacija – 5. dio: sučelje za priključke

C

100.

EN 1804-1:2020

Strojevi za podzemne rudnike – Sigurnosni zahtjevi za hidrauličnu samohodnu podgradu – 1. dio: Elementi podgrade i opći zahtjevi

C

101.

EN 1804-2:2020

Strojevi za podzemne rudnike – Sigurnosni zahtjevi za hidrauličnu samohodnu podgradu – 2. dio: Stojke i pogonski cilindri

C

102.

EN 1804-3:2020

Strojevi za podzemne rudnike – Sigurnosni zahtjevi za hidrauličnu samohodnu podgradu – 3. dio: Hidraulični i elektrohidraulični sustavi upravljanja

C

103.

EN 1974:2020

Strojevi za preradu hrane – Strojevi za rezanje – Sigurnosni i higijenski zahtjevi

C

104.

EN 12312-3:2017+A1:2020

Oprema za zemaljsku podršku zrakoplovu – Posebni zahtjevi – 3. dio: Vozila s transportnom trakom

C

105.

EN 12312-7:2020

Oprema za zemaljsku podršku zrakoplovu – Posebni zahtjevi – 7. dio: Oprema za pomicanje zrakoplova

C

106.

EN 13586:2020

Granici – Pristup

C

107.

EN 15011:2020

Granici – Mosni i portalni granici

C

108.

EN 15571:2020

Strojevi i postrojenja za eksploataciju i obradu prirodnoga kamena – Sigurnost – Zahtjevi za strojeve za površinsku obradu

C

109.

EN ISO 16092-2:2020

Sigurnost alatnih strojeva – Preše – 2. dio: Sigurnosni zahtjevi za hidraulične preše (ISO 16092-2:2019)

C

110.

EN ISO 16092-4:2020

Sigurnost alatnih strojeva – Preše – 4. dio: Sigurnosni zahtjevi za pneumatske preše (ISO 16092-4:2019)

C

111.

EN 16307-1:2020

Industrijska vozila – Sigurnosni zahtjevi i verifikacija – 1. dio: Dopunski zahtjevi za industrijska vozila s vlastitim pogonom osim vozila bez vozača, vozila promjenjivog dohvata i vozila za prijevoz tereta

C

112.

EN 16486:2014+A1:2020

Strojevi za zbijanje otpada ili recikliranih frakcija – Zbijači – Sigurnosni zahtjevi

C

113.

EN 16564:2020

Strojevi i postrojenja za eksploataciju i obradu prirodnoga kamena – Sigurnost – Zahtjevi za mosne pile/glodalice uključujući numerički upravljane alatne strojeve (NC/CNC)

C

114.

EN 16808:2020

Industrija nafte, petrokemije i prirodnoga plina – Sigurnost strojeva – Ručni elevatori

C

115.

EN 16851:2017+A1:2020

Granici – Sustavi laganih granika

C

116.

EN ISO 19085-10:2019

Strojevi za obradu drva – Sigurnost – 10. dio: Građevinske pile (ISO 19085-10:2018)

EN ISO 19085-10:2019/A11:2020

C

117.

EN 20430:2020

Strojevi za plastiku i gumu – Strojevi za ubrizgavanje u kalupe – Sigurnosni zahtjevi (ISO 20430:2020)

C

118.

EN IEC 62841-2-6:2020

Ručni elektromotorni alati, prijenosni alati i mehanizacija za travnjake i vrtove – Sigurnost – Dio 2-6: Posebni zahtjevi za ručne čekiće (IEC 62841-2-6:2020, preinačena)

EN IEC 62841-2-6:2020/A11:2020

C”


PRILOG II.

U Prilogu II. redak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

EN 474-1:2006+A6:2019

Strojevi za zemljane radove – Sigurnost – 1. dio: Opći zahtjevi

Obavijest: Kad je riječ o Prilogu B.2. – Brze spojke, usklađenom normom EN 474-1:2006+A6:2019 ne stvara se pretpostavka sukladnosti s temeljnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima iz točki 1.2.2. i 3.2.1. Priloga I. Direktivi 2006/42/EZ ako se primjenjuje u kombinaciji sa zahtjevima norme EN 474-4:2006+A2:2012 za bagere utovarivače i norme EN 474-5:2006+A3:2013 za hidraulične bagere.

C”


PRILOG III.

Prilog III. mijenja se kako slijedi:

(1)

redak 73. zamjenjuje se sljedećim:

„73.

EN 60745-2-13:2009

Ručni elektromotorni alati – Sigurnost – Dio 2-13: Posebni zahtjevi za lančane pile (IEC 60745-2-13:2006, preinačena)

EN 60745-2-13:2009/A1:2010

3. svibnja 2023.

C”

(2)

dodaju se sljedeći redci:

„86.

EN 1175-1:1998+A1:2010

Sigurnost industrijskih kamiona – Električni zahtjevi – 1. dio: Opći zahtjevi za kamione pogonjene baterijama

15. travnja 2023.

C

87.

EN 1175-2:1998+A1:2010

Sigurnost industrijskih kamiona – Električni zahtjevi – 2. dio: Opći zahtjevi za kamione pogonjene motorima s unutrašnjim izgaranjem

15. travnja 2023.

C

88.

EN 1175-3:1998+A1:2010

Sigurnost industrijskih kamiona – Električni zahtjevi – 3. dio: Posebni zahtjevi za električno pogonjeni prijenosni sustav za kamione pogonjene motorima s unutrašnjim izgaranjem

15. travnja 2023.

C

89.

EN 12312-3:2017

Oprema za zemaljsku podršku zrakoplovu – Posebni zahtjevi – 3. dio: Vozila s transportnom trakom

15. travnja 2023.

C

90.

EN 12312-7:2005+A1:2009

Oprema za zemaljsku podršku zrakoplovu – Posebni zahtjevi – 7. dio: Oprema za pomicanje zrakoplova

15. travnja 2023.

C

91.

EN 13411-1:2002+A1:2008

Završetci čelične užadi – Sigurnost – 1. dio: Uške za priveznice čelične užadi

15. travnja 2023.

C

92.

EN 13411-2:2001+A1:2008

Završetci čelične užadi – Sigurnost – 2. dio: Uplitanje omči za čelične priveznice

15. travnja 2023.

C

93.

EN 13411-3:2004+A1:2008

Završetci čeličnih užadi – Sigurnost – 3. dio: Omče s uprešanim stezaljkama

15. travnja 2023.

C

94.

EN 13411-4:2011

Završetci čeličnih užadi – Sigurnost – 4. dio: Metalni i plastični zaliveni završetci

15. travnja 2023.

C

95.

EN 13411-5:2003+A1:2008

Završetci čeličnih užadi – Sigurnost – 5. dio: U-stezači za čeličnu užad

15. travnja 2023.

C

96.

EN 13411-6:2004+A1:2008

Završetci čeličnih užadi – Sigurnost – 6. dio: Asimetrična uška s klinom

15. travnja 2023.

C

97.

EN 13411-7:2006+A1:2008

Završetci čeličnih užadi – Sigurnost – 7. dio: Simetrična uška s klinom

15. travnja 2023.

C

98.

EN 13411-8:2011

Završetci čeličnih užadi – Sigurnost – 8. dio: Završetci i uprešavanje

15. travnja 2023.

C

99.

EN 13586:2004+A1:2008

Granici – Pristup

15. travnja 2023.

C

100.

EN 15011:2011+A1:2014

Granici – Mosni i portalni granici

15. travnja 2023.

C

101.

EN 16307-1:2013+A1:2015

Industrijski kamioni – Sigurnosni zahtjevi i potvrđivanje – 1. dio: Dodatni zahtjevi za industrijske kamione s vlastitim pogonom osim kamiona bez vozača, kamiona različitoga dometa i teretnih kamiona

15. travnja 2023.

C

102.

EN 16486:2014

Strojevi za zbijanje otpada ili recikliranih frakcija – Zbijači – Sigurnosni zahtjevi

15. travnja 2023.

C

103.

EN 16851:2017

Granici – Sustavi laganih granika

15. travnja 2023.

C

104.

EN 1804-1:2001+A1:2010

Strojevi za podzemne rudnike – Sigurnosni zahtjevi za hidrauličnu samohodnu podgradu – 1. dio: Elementi podgrade i opći zahtjevi

15. travnja 2023.

C

105.

EN 1804-2:2001+A1:2010

Strojevi za podzemne rudnike – Sigurnosni zahtjevi za hidrauličnu samohodnu podgradu – 2. dio: Stojke i pogonski cilindri

15. travnja 2023.

C

106.

EN 1804-3:2006+A1:2010

Strojevi za podzemne rudnike – Sigurnosni zahtjevi za hidrauličnu samohodnu podgradu – 3. dio: Hidraulički kontrolni sistemi

15. travnja 2023.

C

107.

EN 1837:1999+A1:2009

Sigurna uporaba strojeva – Rasvjeta strojeva

15. travnja 2023.

B

108.

EN 1974:1998+A1:2009

Strojevi za preradu hrane – Strojevi za rezanje – Sigurnosni i higijenski zahtjevi

15. travnja 2023.

C

109.

EN 201:2009

Strojevi za plastiku i gumu – Strojevi za injekcijsko ubrizgavanje – Sigurnosni zahtjevi

15. travnja 2023.

C

110.

EN 60745-2-6:2010

Ručni elektromotorni alati – Sigurnost – Dio 2-6: Posebni zahtjevi za čekiće (IEC 60745-2-6:2003, preinačena, + A1:2006)

15. travnja 2023.

C

111.

EN 81-40:2008

Sigurnosna pravila za konstrukciju i ugradnju dizala – Posebna dizala za transport osoba i tereta – 40. dio: Stubišne i nagibne podizne platforme za prijevoz osoba s posebnim potrebama

15. travnja 2023.

C

112.

EN ISO 11553-1:2008

Sigurnost strojeva – Laserski strojevi za obradu – 1. dio: Opći zahtjevi za sigurnost (ISO 11553-1:2005)

15. travnja 2023.

C

113.

EN ISO 3743-2:2009

Akustika – Određivanje razina zvučne snage izvora buke uz uporabu zvučnoga tlaka – Inženjerska metoda za male, pokretne izvore u odječnim poljima – 2. dio: Metode za specijalne odječne ispitne prostorije (ISO 3743-2:1994)

15. travnja 2023.

B”