(1)

Člankom 25.a Direktive 2003/87/EZ Komisija se ovlašćuje za donošenje odredaba kojima se iz sustava Unije za trgovanje emisijama (ETS EU-a) isključuju dolazni letovi iz treće zemlje. Takvim bi se odredbama trebala osigurati optimalna interakcija između ETS-a EU-a i mjera treće zemlje za smanjenje utjecaja zrakoplovstva na klimu.

(2)

Između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u prosincu 2020. postignut je sporazum (2). Sporazum o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane („Sporazum”) Unija je potpisala na temelju Odluke Vijeća (EU) 2020/2252 (3), a odobrila na temelju Odluke Vijeća (EU) 2021/689 (4). Sporazum se privremeno primjenjivao do njegova stupanja na snagu 1. svibnja 2021. (5). Sporazumom se predviđa da svaka stranka mora imati učinkovit sustav određivanja cijene ugljika koji obuhvaća zrakoplovstvo i da letovi iz zračnih luka smještenih na području Europskog gospodarskog prostora („EGP”) prema zračnim lukama u Ujedinjenoj Kraljevini trebaju biti regulirani u okviru ETS-a EU-a. U skladu s člankom 28.a stavkom 7. Direktive 2003/87/EZ odstupanje iz članka 28.a stavka 1. Direktive 2003/87/EZ, u skladu s kojim bi države članice trebale smatrati ispunjenima zahtjeve iz te direktive u pogledu emisija iz određenih letova u zračne luke smještene u zemljama izvan EGP-a i iz njih, treba se primjenjivati samo u skladu s odredbama Sporazuma.

(3)

Direktivu 2003/87/EZ stoga treba izmijeniti kako bi se letovi iz zračnih luka u Ujedinjenoj Kraljevini prema zračnim lukama u EGP-u isključili iz ETS-a EU-a. Kako bi se održala stabilnost u pogledu operatora zrakoplova obuhvaćenih ETS-om EU-a, to isključenje letova iz zračnih luka u Ujedinjenoj Kraljevini prema zračnim lukama u EGP-u ne bi trebalo utjecati na odredbe kojima se određene zrakoplovne djelatnosti isključuju iz ETS-a EU-a na temelju utvrđenih pragova u smislu broja letova ili emisija po operatoru.

(4)

Direktivu 2003/87/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Budući da se Sporazum privremeno primjenjuje od 1. siječnja 2021., ova bi se Uredba trebala primjenjivati na emisije koje nastanu od tog datuma,

(1)

u točki (j) drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Letovi iz točaka (l) i (m) ili letovi koji se obavljaju isključivo radi prijevoza, po službenoj zadaći, vladajućih monarha i članova njihove uže obitelji, šefova države, predsjednika i članova vlada neke države članice, po ovoj se točki ne smiju isključiti;”;

(2)

točka (k) zamjenjuje se sljedećim:

(3)

dodaje se sljedeća točka (m):

(1)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 (2) nastoji se postupno napustiti praksa odbacivanja ulova u svim vrstama ribolova u Uniji provedbom obveze iskrcavanja ulova vrsta koje podliježu ograničenjima ulova.

(2)

U skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1380/2013 obveza iskrcavanja primjenjuje se na ribolov lososa u Baltičkom moru od 1. siječnja 2015.

(3)

Člankom 15. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Komisija se ovlašćuje da, u nedostatku višegodišnjih planova utvrđenih u skladu s člankom 9. te uredbe, donese planove za odbačeni ulov u kojima se utvrđuju pojedinosti provedbe obveze iskrcavanja u početnom razdoblju od tri godine, koje se može produžiti za još jedno razdoblje od tri godine. Ti bi se planovi za odbačeni ulov trebali donijeti na temelju zajedničkih preporuka koje su izradile države članice nakon savjetovanja s relevantnim savjetodavnim vijećima.

(4)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1396/2014 (3) uspostavljen je plan za odbačeni ulov koji se odnosi na ribolov lososa, haringe, papaline i bakalara u Baltičkom moru. Taj plan za odbačeni ulov uključuje izuzeće od obveze iskrcavanja posebno lososa, zbog visokih stopa preživljavanja potvrđenih za tu vrstu kako je predviđeno u članku 15. stavku 4. točki (b) Uredbe (EU) br. 1380/2013. Uredba (EU) br. 1396/2014 prestala je važiti 31. prosinca 2017. Navedeno izuzeće za baltičkog lososa obnovljeno je Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2018/211 (4), koja je prestala važiti 31. prosinca 2020.

(5)

Uredbom (EU) 2016/1139 utvrđen je višegodišnji plan za stokove koji se love u Baltičkom moru i pojedinosti u pogledu provedbe obveze iskrcavanja tih stokova, uključujući lososa. Člankom 7. stavkom 1. točkom (a) te uredbe Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte radi dopune te uredbe utvrđivanjem pojedinosti provedbe obveze iskrcavanja u odnosu na visoke stope preživljavanja.

(6)

Izravan upravljački interes u ribarstvu u Baltičkom moru imaju Danska, Njemačka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Finska i Švedska. Te su države članice 12. svibnja 2020., nakon savjetovanja sa Savjetodavnim vijećem za Baltičko more, Komisiji dostavile svoju zajedničku preporuku (5). Relevantna znanstvena tijela dala su znanstveni doprinos. Zajednička preporuka ažurirana je 8. rujna 2020. i 16. ožujka 2021.

(7)

U izmijenjenoj zajedničkoj preporuci predlaže se da se izuzeće od obveze iskrcavanja za lososa ulovljenog određenim pasivnim alatom kako je predviđeno Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2018/211 nastavi primjenjivati i nakon 31. prosinca 2020. Izuzećem se potiče uporaba selektivnijih alata s malim utjecajem pri ribolovu drugih vrsta osim lososa. Osim toga, izuzećem bi se mogao smanjiti usputni ulov ptica i sisavaca. Osim toga, u nekim bi regijama izuzeće omogućilo lakše upravljanje kvotama i zaštitu stokova divljeg lososa puštanjem u more ulovljenog divljeg lososa i zadržavanjem samo uzgojenog lososa. No, iz izuzeća bi trebalo isključiti košare/vrše, a kad je riječ o pontonskim klopkama, izuzeće bi se trebalo primjenjivati samo na klopke opremljene pričvršćenom vrećom bez čvora („Vittjanpåse”). Nadalje, u zajedničkoj preporuci predlaže se da bi izuzeće trebalo ograničiti na 8 % godišnjeg ulova u okviru kvote za lososa svake države članice kako bi se dodatno smanjio mogući negativan učinak tog izuzeća na predmetni stok. Na kraju, u okviru savjetovanja sa Stručnom skupinom za ribarstvo i akvakulturu istaknuto je da bi se, kako je navedeno u zajedničkoj preporuci, izuzeće trebalo odnositi na losos ulovljen u svim vrstama ribolova u kojima se upotrebljava relevantni pasivni alat.

(8)

Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) pregledao je znanstvene dokaze dostavljene uz zajedničku preporuku (6). STECF je podsjetio na svoju prethodnu procjenu (7) u pogledu mrežnih klopki i kogola te je upozorio da je za potvrdu pretpostavki o stopi preživljavanja iznesenih za košare/vrše i pregrade potrebno više informacija. Na temelju toga ažurirana zajednička preporuka više ne uključuje košare/vrše. Osim toga, države članice objasnile su da su prethodno dostavljeni podaci uključivali pregrade iako one nisu izričito navedene u relevantnoj studiji te da su u tijeku dodatne studije. Države članice stoga su se obvezale da će prije isteka ovog delegiranog akta dostaviti više informacija o stopama preživljavanja lososa ulovljenog pregradama. S obzirom na to da je STECF u svojoj prethodnoj procjeni izjavio da pregrade funkcioniraju slično kao mrežne klopke i kogoli te da su se države članice u zajedničkoj preporuci obvezale na provedbu dodatnih istraživanja, izuzeće bi se trebalo nastaviti primjenjivati. Kad je riječ o pontonskim klopkama, STECF je napomenuo da pontonske klopke opremljene pričvršćenom vrećom bez čvora možda nanose manju štetu od onih bez takve vreće. Rezultati pokazuju da je stopa preživljavanja lososa ulovljenog pontonskim klopkama opremljenima pričvršćenom vrećom bez čvora iznosila 52 %, iako bi stopa preživljavanja mogla biti i znatno viša, ovisno o uvjetima u okolišu. U tijeku su dodatni istraživački projekti.

(9)

Mjere predložene u zajedničkoj preporuci u skladu su s člankom 15. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1380/2013 te u skladu s člankom 18. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i člankom 7. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) 2016/1139 mogu biti uključene u ovu Uredbu. Međutim, na temelju procjene STECF-a to bi izuzeće trebalo biti samo privremeno, a predmetne države članice trebale bi pravodobno prije isteka ove Uredbe dostaviti relevantne dodatne informacije i podatke koje je predložio STECF.

(10)

S obzirom na navedeno, trajanje ove Uredbe trebalo bi ograničiti na tri godine kako bi se omogućila ažurirana procjena izuzeća i razvoja predmetnih vrsta ribolova.

(11)

Budući da je izuzeće odobreno Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2018/211 isteklo 31. prosinca 2020., radi pravnog kontinuiteta ova bi se Uredba trebala primjenjivati s učinkom od 1. siječnja 2021. Radi pravne sigurnosti i hitnosti, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave,

„Baltičko more” znači zone ICES-a III.b, III.c i III.d, kako je utvrđeno u članku 4. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(1)

Člankom 31. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014 (2), kako je izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2021/841 (3), utvrđeno je da bi se ukupni iznos pomoći ili potpore na koju korisnik ima pravo trebao isplaćivati na temelju broja životinja utvrđenog u skladu s člankom 30. stavkom 3. Delegirane uredbe (EU) br. 640/2014, pod uvjetom da su pronađene najviše tri neutvrđene životinje i da je neutvrđene životinje moguće pojedinačno identificirati bilo kojim sredstvom predviđenim u sustavu identifikacije i registracije životinja kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 7. te uredbe. Međutim, pojedinačna identifikacija životinja ne odnosi se na druge životinjske vrste osim goveda, ovaca i koza. Nadalje, člankom 31. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 640/2014 utvrđeno je da se administrativne kazne primjenjuju samo ako su pronađene više od tri neutvrđene životinje, ali nije utvrđeno kako se postupa ako su pronađene najviše tri neutvrđene životinje vrstâ govedo, ovca ili koza koje nije moguće pojedinačno identificirati bilo kojim sredstvom predviđenim u sustavu identifikacije i registracije životinja.

(2)

Kao rezultat toga, drugim uvjetom iz članka 31. stavka 1. točke (b) Delegirane uredbe (EU) br. 640/2014 sve vrste životinja osim govedâ, ovaca i koza, koje trebaju biti obuhvaćene Delegiranom uredbom (EU) br. 640/2014, izuzete su iz odstupanja u pogledu primjene administrativnih kazni.

(3)

Stoga je primjereno preformulirati članak 31. stavak 1. točku (b) Delegirane uredbe (EU) br. 640/2014 na takav način da se obveza pojedinačne identifikacije primjenjuje samo na goveda, ovce i koze.

(4)

Člankom 31. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 640/2014 nije predviđena nikakva kazna za slučajeve kada najviše tri neutvrđene životinje vrstâ govedo, ovca ili koza nije moguće pojedinačno identificirati (što znači da su te životinje izgubile svoj identitet i sljedivost iz bilo kojeg izvora u okviru sustava identifikacije i registracije životinja). To dovodi do situacije u kojoj bi manje ozbiljna nesukladnost, koja se temelji samo na broju neutvrđenih životinja, rezultirala kaznama, dok nesukladnosti koje su ozbiljnije jer se odnose na životinje (goveda, ovce, koze) koje nije moguće identificirati ne bi imale posljedice.

(5)

Stoga je primjereno i utvrditi administrativne kazne za ozbiljnije nesukladnosti, kada neutvrđene životinje vrstâ govedo, ovca i koza nije moguće pojedinačno identificirati bilo kojim sredstvom predviđenim u sustavu identifikacije i registracije životinja, bez obzira na njihov broj.

(6)

Delegiranu uredbu (EU) br. 640/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Po analogiji s Delegiranom uredbom (EU) 2021/841 ova bi se Uredba trebala primjenjivati u vezi sa zahtjevima za pomoć, zahtjevima za potporu i zahtjevima za plaćanje podnesenima za godine zahtjeva ili premijska razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2021.,

(a)

u stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

(b)

u stavku 2., prvome podstavku, uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ako su neutvrđene više od tri životinje ili u slučaju neutvrđenih životinja vrstâ govedo, ovca ili koza koji se ne mogu pojedinačno identificirati bilo kojim sredstvom predviđenim u sustavu identifikacije i registracije životinja, ukupni iznos pomoći ili potpore na koju korisnik ima pravo u okviru programa potpore ili mjere potpore ili vrste aktivnosti u okviru takve mjere potpore iz stavka 1. za godinu za koju se podnosi zahtjev smanjuje se za:”.

(1)

U skladu s člankom 17. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (2) Komisija je ispitala zahtjev Mađarske od 18. listopada 2016. za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla „Nagykunsági birspálinka”.

(2)

Uredba (EU) 2019/787, kojom je zamijenjena Uredba (EZ) br. 110/2008, stupila je snagu 25. svibnja 2019. U skladu s člankom 49. stavkom 1. te uredbe poglavlje III. Uredbe (EZ) br. 110/2008, koje se odnosi na oznake zemljopisnog podrijetla, stavlja se izvan snage s učinkom od 8. lipnja 2019.

(3)

Zaključivši da je zahtjev u skladu s Uredbom (EZ) br. 110/2008, Komisija je na temelju članka 17. stavka 6. te uredbe i u skladu s člankom 50. stavkom 4. prvim podstavkom Uredbe (EU) 2019/787 objavila glavne specifikacije iz tehničke dokumentacije u Službenom listu Europske unije (3).

(4)

Komisiji nije dostavljen nijedan prigovor u skladu s člankom 27. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/787.

(5)

Oznaku „Nagykunsági birspálinka” trebalo bi stoga registrirati kao oznaku zemljopisnog podrijetla,

(1)

Ribolovne kvote za 2020. utvrđene su:

(2)

Ribolovne kvote za 2021. utvrđene su:

(3)

U skladu s člankom 105. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, ako Komisija utvrdi da je država članica prelovila ribolovne kvote koje su joj dodijeljene, Komisija smanjuje buduće ribolovne kvote te države članice.

(4)

Člankom 105. stavcima 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 predviđeno je da se ta smanjenja primjenjuju u narednoj godini ili narednim godinama primjenom odgovarajućih faktora množenja utvrđenih u toj uredbi.

(5)

Određene države članice prelovile su svoje ribolovne kvote za 2020. Stoga je primjereno ribolovne kvote koje su im dodijeljene za 2021. i, prema potrebi, u narednim godinama, smanjiti za prelovljene stokove.

(6)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/1247 (10) i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/2006 (11) utvrđena su smanjenja ribolovnih kvota za određene države članice i vrste za 2020. Međutim u slučaju nekih država članica smanjenja kvota koja su se trebala primijeniti za neke vrste bila su veća od kvota koje su im 2020. bile na raspolaganju te se stoga nisu mogla u cijelosti primijeniti te godine. Kako bi se osiguralo da se u takvim slučajevima smanjenja za odgovarajuće stokove provedu u cijelosti, preostale količine trebale bi se uzeti u obzir pri određivanju smanjenja kvota za 2021. i, prema potrebi, za sljedeće godine.

(7)

U 2019. Portugal je prelovio svoju kvotu za tunja dugokrilca u Atlantskom oceanu sjeverno od 5° S (ALB/AN05N). Smanjenje od 1 271,026 tona nastalo zbog tog prelova primjenjivalo se 2020. Na zahtjev Portugala odgovarajuće smanjenje raspoređeno je ravnomjerno na dvije godine (2020. i 2021.). Uredbom (EU) 2020/1247 prva polovina smanjenja, odnosno 635,513 tona, primijenjena je na portugalsku kvotu za 2020. Zato bi se od portugalske kvote za 2021. trebalo oduzeti preostalih 635,513 tona.

(8)

U pogledu hujice u zonama ICES-a 2a, 3a i na podpodručju 4., s obzirom na to da je Danska izlovom prelovila svoj ukupni dopušteni ulov u vodama Unije na području upravljanja 2r kako je definirano u Prilogu III. Uredbe (EU) 2020/123 u 2020., potrebno je primijeniti smanjenja. U 2021. dopušten je minimalni ulov hujice u tim vodama kako bi se nadzirala količina hujice. Međutim, navedenim smanjenjima nije moguće održati sustav nadzora (12) za gospodarenje hujicom koji preporučuje Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES). Stoga bi smanjenja kvota koje je Danska zbog prekomjernog izlova prekoračila u 2020. na području upravljanja 2r trebalo primijeniti za područje upravljanja za hujicu 3r 2021.

(9)

Smanjenja ribolovnih kvota kako su previđena ovom Uredbom trebala bi se primjenjivati ne dovodeći u pitanje smanjenja primjenjiva na španjolske kvote za 2021. na temelju Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 185/2013 (13).

(10)

Budući da se kvote izražavaju u tonama, prelov u količini manjoj od jedne tone ne bi se trebao uzimati u obzir,

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 (2) doneseni su određeni međunarodni standardi i tumačenja koji su postojali na dan 15. listopada 2008.

(2)

Pandemija bolesti COVID-19 uzrokovala je vanjski šok bez presedana za Uniju i njezino gospodarstvo zbog čega su, gdje god je to bilo moguće, primijenjene mjere za ublažavanje negativnih posljedica na građane i poduzeća.

(3)

Države članice i Unija donijele su mjere financijske pomoći poduzećima, uključujući oslobođenje od obveza plaćanja na temelju nezakonodavnih i zakonodavnih mjera za odgodu plaćanja, kako bi se izbjegli nepotrebni stečajevi i gubitak radnih mjesta te omogućio brzi oporavak.

(4)

Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) objavio je 28. ožujka 2020. dokument Olakšice za najmove u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 (izmjena MSFI-ja 16), koji je donesen Uredbom Komisije (EU) 2020/1434 (3).

(5)

IASB je 31. ožujka 2021. objavio dokument Olakšice za najmove u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 nakon 30. lipnja 2021. (izmjena MSFI-ja 16).

(6)

Izmjenom Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja (MSFI) 16 Najmovi neobvezna, privremena operativna olakšica u kontekstu bolesti COVID-19 za najmoprimce za ugovore o najmu s olakšicom za plaćanje najma i plaćanja čije je prvotno dospijeće prije 30. lipnja 2021. ili na taj datum proširuje se na ugovore o najmu s olakšicom za plaćanje najma i plaćanja čije je prvotno dospijeće prije 30. lipnja 2022. ili na taj datum.

(7)

Nakon savjetovanja s Europskom savjetodavnom skupinom za financijsko izvještavanje Komisija je zaključila da izmjena MSFI-ja 16 Najmovi ispunjava kriterije za donošenje iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1606/2002.

(8)

Uredbu (EZ) br. 1126/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(9)

IASB je utvrdio da izmjena MSFI-ja 16 Najmovi stupa na snagu 1. travnja 2021. Stoga bi se radi pravne sigurnosti za izdavatelje vrijednosnih papira i usklađenosti s drugim računovodstvenim standardima iz Uredbe (EZ) br. 1126/2008 odredbe ove Uredbe trebale primjenjivati retroaktivno.

(10)

Uzimajući u obzir hitnost te operativne olakšice u kontekstu bolesti COVID-19, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(11)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Regulatornog računovodstvenog odbora,