(1)

U Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 utvrđena su posebna higijenska pravila za hranu životinjskog podrijetla za subjekte u poslovanju s hranom.

(2)

Sirilo je kompleks enzima koji se upotrebljava za proizvodnju određenih sireva. Prikuplja se iz želudaca mladih preživača. Na temelju iskustva subjekata u poslovanju s hranom trebalo bi izmijeniti posebne higijenske zahtjeve za želuce za proizvodnju sirila utvrđene u odjeljku I. poglavlju IV. točki 18. podtočki (a) Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 kako bi se optimiziralo prikupljanje sirila od mladih ovaca i koza. Posebno je primjereno dopustiti da takvi želuci napuste klaonicu bez pražnjenja ili čišćenja.

(3)

Zbog tehnološkog razvoja počelo se zahtijevati da se dopusti da se s glava i nogu domaćih papkara i kopitara skida koža ili da se oni šure i s njih se uklanjaju dlake izvan klaonice u specijaliziranim odobrenim objektima za daljnju preradu hrane. Stoga bi u praksi trebalo dopustiti prijevoz glava i nogu domaćih papkara i kopitara u te objekte pod određenim uvjetima kojima se jamči sigurnost hrane. Odjeljak I. poglavlje IV. točku 18. podtočku (c) Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 trebalo bi stoga izmijeniti.

(4)

U skladu s člankom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/624 (2) službeni veterinar ante mortem pregled može obaviti izvan klaonice u slučaju prisilnog klanja domaćih papkara i kopitara. U odjeljku I. poglavlju VI. točki 2. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 zahtijeva se da ante mortem pregled u slučaju prisilnog klanja obavi veterinar. Taj bi zahtjev trebalo izmijeniti kako bi bio u skladu s člankom 4. Delegirane uredbe (EU) 2019/624 i, umjesto na veterinara, upućivao na službenog veterinara.

(5)

Poboljšanje dobrobiti životinja jedna je od mjera predloženih u Komisijinoj Strategiji „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav (3), koja je dio europskog zelenog plana. Posebno dolazi do promjene u obrascima konzumacije mesa, pri čemu Europski parlament, poljoprivrednici i potrošači sve intenzivnije zahtijevaju da se odobri klanje određenih domaćih papkara i kopitara na gospodarstvu podrijetla kako bi se izbjeglo moguće ugrožavanje dobrobiti životinja tijekom njihova sakupljanja i prijevoza.

(6)

Osim u slučaju prisilnog klanja, domaći papkari i kopitari moraju se klati u klaonici odobrenoj u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 853/2004 kako bi se osigurala usklađenost s higijenskim zahtjevima utvrđenima u odjeljku I. poglavljima II. i IV. Priloga III. toj uredbi. U skladu s tim člankom nadležna tijela država članica mogu odobriti pokretne klaonice. One se mogu postaviti na sve primjerene lokacije, uključujući poljoprivredna gospodarstva, na kojima se mogu klati skupine zdravih životinja. U suprotnom prijevoz određenih životinja može izazvati rizik za osobu koja njima rukuje ili za dobrobit životinja. Stoga bi za ograničen broj domaćih goveda i svinja te domaćih kopitara trebalo dopustiti klanje i krvarenje na gospodarstvu podrijetla. Na tu bi se praksu trebali primjenjivati strogi uvjeti kako bi se održala visoka razina sigurnosti hrane za meso dobiveno od takvih životinja.

(7)

Domaća goveda i svinje te domaće kopitare zaklane na gospodarstvu podrijetla trebao bi pratiti službeni certifikat kojim se potvrđuje da su ispunjeni higijenski zahtjevi za klanje. Takav službeni certifikat predviđen je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/2235 (4).

(8)

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) donijela je 27. rujna 2018. drugo znanstveno mišljenje o pristupima za analizu opasnosti za određene male maloprodajne objekte i donacije hrane (5). U tom je mišljenju preporučeno zamrzavanje na razini maloprodaje kao dodatan način za jamčenje sigurne preraspodjele hrane onima kojima je to potrebno. Olakšavanjem sigurnih metoda doniranja hrane sprečava se rasipanje hrane i pridonosi sigurnosti opskrbe hranom, u skladu s ciljevima utvrđenima u Komisijinoj strategiji „od polja do stola” i njezinim općim ciljem uspostave pravednog, zdravog i ekološki prihvatljivog prehrambenog sustava u okviru europskog zelenog plana. Zamrzavanje hrane može biti važno za jamčenje sigurne preraspodjele hrane bankama hrane i drugim dobrotvornim organizacijama. Zamrzavanje mesa na razini maloprodaje trenutačno nije dopušteno jer se meso namijenjeno zamrzavanju mora zamrznuti bez nepotrebnog odgađanja nakon klanja ili rasijecanja u skladu s odjeljkom I. poglavljem VII. točkom 4. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 za domaće papkare i kopitare te u skladu s odjeljkom II. poglavljem V. točkom 5. tog priloga za perad i dvojezupce. Stoga bi trebalo pod određenim uvjetima dopustiti zamrzavanje mesa na razini maloprodaje kako bi se zajamčila sigurna distribucija donirane hrane.

(9)

U Uredbi (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (6) definiran je „ovlašteni veterinar”. Uredba (EZ) br. 854/2004 stavljena je izvan snage Uredbom (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća (7), u kojoj je definiran „službeni veterinar”. Budući da definicija „službenog veterinara” u Uredbi (EU) 2017/625 obuhvaća „ovlaštenog veterinara”, upućivanja na „ovlaštenog veterinara” u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 trebalo bi izmijeniti tako da se umjesto toga upućuje na „službenog veterinara”.

(10)

Posebni higijenski zahtjevi za proizvodnju i stavljanje u promet mesa divljih sisavaca parnoprstaša iz uzgoja utvrđeni u odjeljku III. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 primjenjuju se samo na meso životinja iz porodica Cervidae ili Suidae. Slični zahtjevi trebali bi se primjenjivati i na meso drugih divljih sisavaca parnoprstaša iz uzgoja, kao što su ljame, kako bi se izbjegao mogući rizik za sigurnost hrane zbog promjena u obrascima potrošnje izazvanih povećanom konzumacijom takvog mesa.

(11)

Prije prijevoza u objekt za obradu divljači, tijela i unutarnji organi ulovljene slobodno živuće divljači mogu se prevesti u sabirni centar i skladištiti u njemu. Kako bi se zajamčila sigurnost tog mesa, trebalo bi izmjenom higijenskih zahtjeva za slobodno živuću divljač utvrđenih u odjeljku IV. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 uvesti posebna higijenska pravila za rukovanje tim tijelima i unutarnjim organima u sabirnim centrima te njihovo skladištenje u sabirnim centrima.

(12)

Kako bi se hlađenje moglo provesti u razumnom vremenu nakon usmrćivanja, slobodno živuća divljač mora se prevesti u objekt za obradu divljači što prije nakon pregleda koji je obavila izučena osoba u skladu s odjeljkom IV. poglavljem II. točkom 3. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 za krupnu slobodno živuću divljač te poglavljem III. točkom 3. tog odjeljka za sitnu slobodno živuću divljač. Taj bi se zahtjev trebao primjenjivati i na slobodno živuću divljač na kojoj nije obavljen pregled.

(13)

U odjeljku VII. poglavlju I. točki 3. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 predviđeno je da, kad god subjekt u poslovanju s hranom premješta seriju živih školjaka iz objekta u objekt, tu seriju mora pratiti registracijska isprava. Da bi se uskladile informacije koje se zahtijevaju u odjeljku VII. poglavlju I. točki 4. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004, trebalo bi izraditi zajednički obrazac registracijske isprave za premještanje živih školjaka iz objekta u objekt. Osim toga, uobičajeno je da se serije školjaka mogu slati i subjektima posrednicima, stoga bi registracijska isprava trebala sadržavati i tu mogućnost.

(14)

U skladu s odjeljkom VII. poglavljem IV. dijelom A točkom 1. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004, žive školjke prije pročišćavanja treba čistom vodom isprati od mulja i nakupljene nečistoće. Međutim, radi uštede vode pranje čistih školjaka ne bi smjelo biti obvezno. Odjeljak VII. poglavlje IV. dio A točku 1. trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(15)

Žive školjke koje se stavljaju u promet ne smiju sadržavati morske biotoksine koji prelaze granične vrijednosti utvrđene u odjeljku VII. poglavlju V. točki 2. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004. EFSA je u svojem mišljenju Marine biotoxins in shellfish – Pectenotoxin group (Morski biotoksini u školjkama – skupina pektenotoksina) (8) zaključila da za toksine iz skupine pektenotoksina (PTX) nisu prijavljeni štetni učinci na ljude. Osim toga, uz pektenotoksine u školjkama su uvijek prisutni toksini iz skupine okadaične kiseline. Stoga je primjereno izbrisati upućivanje na pektenotoksine u odjeljku VII. poglavlju V. točki 2. podtočki (c) Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004.

(16)

Člankom 11. Delegirane uredbe 2019/624 predviđeno je da klasifikacija proizvodnih područja i područja za ponovno polaganje nije potrebna u vezi s izlovljavanjem trpova (Holothuroidea) ako nadležna tijela provode službene kontrole tih životinja na burzama riba, u otpremnim centrima i u objektima za preradu. Odjeljak VII. poglavlje IX. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 trebalo bi izmijeniti kako bi se omogućilo sakupljanje/izlovljavanje trpova (Holothuroidea) izvan klasificiranih proizvodnih područja i područja za ponovno polaganje.

(17)

Plovila bi trebala biti osmišljena i konstruirana tako da ne uzrokuju kontaminaciju proizvoda ribarstva kaljužnom vodom, otpadnim vodama, dimom, gorivom, uljem, masnoćom ili drugim štetnim tvarima. Osim toga, skladišni prostori, bazeni i spremnici koji se upotrebljavaju za skladištenje, hlađenje ili zamrzavanje proizvoda ribarstva ne bi se smjeli upotrebljavati za druge svrhe osim skladištenja proizvoda ribarstva. Brodovi hladnjače i brodovi za prijevoz hlađenog tereta trebali bi biti opremljeni opremom za zamrzavanje s dovoljnim kapacitetom za najbrže moguće kontinuirano zamrzavanje i s najkraćim mogućim razdobljem termičkog zastoja, kako bi se postigla temperatura u središtu od najviše –18 °C. Skladišni prostori ne bi se smjeli upotrebljavati za zamrzavanje proizvoda. Zahtjevi za opremu za zamrzavanje i skladištenje trebali bi se primjenjivati i na hladnjače na kopnu. Odjeljak VIII. poglavlje I. dio I. i odjeljak VIII. poglavlje III. dio B Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(18)

Nakon nedavnih prijevara u vezi s tunom koja je prvotno bila zamrznuta u salamuri na –9 °C i namijenjena industriji konzerviranja, a zatim je prenamijenjena za konzumaciju kao svježi proizvod ribarstva, primjereno je u odjeljku VIII. poglavlju I. dijelu II. točki 7. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 pojasniti da cijeli proizvodi ribarstva koji su prvotno zamrznuti u salamuri na –9 °C i namijenjeni industriji konzerviranja, čak i ako su dodatno zamrznuti na temperaturu od –18 °C, ne smiju imati odredište koje nije industrija konzerviranja.

(19)

Jetra i ikra dobiveni od proizvoda ribarstva i namijenjeni prehrani ljudi trebaju se čuvati pod ledom na temperaturi koja je blizu temperature topljenja leda ili se trebaju zamrznuti. Primjereno je dopustiti da se jetra i ikra hlade i u drukčijim uvjetima, a ne samo pod ledom na temperaturi koja je blizu temperature topljenja leda. U skladu s tim trebalo bi izmijeniti odjeljak VIII. poglavlje I. dio II. točku 6. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 kako bi se omogućilo da se jetra i ikra dobiveni od proizvoda ribarstva i namijenjeni prehrani ljudi ne hlade samo pod ledom, nego i u drukčijim uvjetima hlađenja.

(20)

Primjereno je da u spremnicima koji se upotrebljavaju za otpremu ili skladištenje nepakiranih pripremljenih svježih proizvoda ribarstva koji se čuvaju pod ledom voda koja nastaje otapanjem leda ne ostane u dodiru s proizvodima ribarstva. Iz higijenskih razloga važno je pojasniti da voda koja nastaje otapanjem leda ne samo da ne bi smjela ostati u dodiru s proizvodima ribarstva, već bi je trebalo odstraniti. U skladu s tim trebalo bi izmijeniti odjeljak VIII. poglavlje III. dio A točku 4. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 kako bi se pojasnilo da voda koja nastaje otapanjem leda ne samo da ne bi smjela ostati u dodiru s proizvodima ribarstva, već bi je trebalo odstraniti.

(21)

Posebna higijenska pravila za žablje krakove utvrđena u odjeljku XI. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 primjenjuju se samo na žablje krakove vrste RNA (porodica Ranidae) u skladu s definicijom žabljih krakova iz točke 6.1. Priloga I. toj uredbi. Posebna higijenska pravila za puževe iz tog odjeljka primjenjuju se samo na kopnene puževe koji pripadaju vrstama Helix pomatia Linné, Helix aspersa Muller i Helix lucorum te vrstama porodice Achatinidae u skladu s definicijom puževa iz točke 6.2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 853/2004. Zbog promjena prehrambenih navika proizvode se i u promet za prehranu ljudi stavljaju i žablji kraci i puževi drugih vrsta. Stoga bi posebna higijenska pravila trebalo proširiti kako bi se obuhvatile te vrste i tako zajamčila sigurnost hrane dobivene od tih vrsta.

(22)

U odjeljku XII. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 utvrđeni su posebni zahtjevi u pogledu temperature za skladištenje čvaraka namijenjenih prehrani ljudi. Tehnološki razvoj omogućio je određene tehnike pakiranja, kao što je vakuumsko pakiranje, za koje nisu potrebni posebni zahtjevi u pogledu temperature da bi se zajamčila sigurnost hrane dobivene od čvaraka. Stoga bi te uvjete u pogledu temperature trebalo izbrisati, a subjekt u poslovanju s hranom trebao bi zajamčiti sigurnost hrane dobivene od čvaraka s pomoću dobre higijenske prakse i postupaka koji se temelje na načelima analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP) u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(23)

Prilog III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/33 (2), kojom je zamijenjena i stavljena izvan snage Uredba Komisije (EZ) br. 607/2009 (3), utvrđena su pravila kojima se dopunjava Uredba (EU) br. 1308/2013 u pogledu zaštite, poništenja i izmjena tradicionalnih izraza.

(2)

Člankom 34. Delegirane uredbe (EU) 2019/33 utvrđeno je da se izmjena registriranog tradicionalnog izraza može odnositi samo na elemente iz članka 26. stavka 1. točaka (b), (c) i (d) te uredbe, tj. na vrstu tradicionalnog izraza, jezik na kojem je tradicionalni izraz naveden i kategoriju ili kategorije proizvoda od vinove loze na koje se tradicionalni izraz odnosi.

(3)

Međutim, člankom 42.a Uredbe (EZ) br. 607/2009 utvrđen je dulji popis mogućih izmjena. Konkretno, on uključuje mogućnost izmjene samog tradicionalnog izraza, jezika na kojem je tradicionalni izraz naveden, vina ili vinâ na koje se tradicionalni izraz odnosi te sažetka definicije ili uvjeta upotrebe tradicionalnog izraza. Mogućnosti izmjene u skladu s Uredbom (EZ) br. 607/2009 bile su dakle šire i dopuštale proizvođačima vina da prošire ili ograniče, na primjer, popis vinâ sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla za koja je upotreba tradicionalnog izraza odobrena ili da izmijene uvjete upotrebe tradicionalnog izraza, uključujući metode proizvodnje predmetnih vina.

(4)

Odredbe Delegirane uredbe (EU) 2019/33 u pogledu tradicionalnih izraza sastavljene su s namjerom osiguravanja kontinuiteta zajedničkog okvira u vezi s tradicionalnim izrazima registriranima na temelju Uredbe (EZ) br. 607/2009, uz istodobno upotpunjavanje i razjašnjenje postojećih procedura kad god je potrebno. U članku 34. Delegirane uredbe (EU) 2019/33 izravno se upućuje na elemente propisno ispunjenog obrasca za zahtjev, kako je utvrđen u članku 26. stavku 1. te uredbe. Međutim, iz popisa utvrđenog točkom 34. omaškom su izostavljeni elementi iz članka 26. stavka 1. točaka (a) (naziv koji se želi zaštititi kao tradicionalni izraz), (e) (sažetak definicije i uvjeta upotrebe) i (f) (predmetna zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla), iako su u članku 42.a Uredbe (EZ) br. 607/2009 ti elementi bili uključeni. To je imalo neželjenu posljedicu da su mogućnosti za izmjene tradicionalnih izraza ograničene na izmjenu vrste tradicionalnog izraza, jezika na kojem je naveden naziv koji se želi zaštititi kao tradicionalni izraz te kategorije proizvoda od vinove loze na koji se odnosi naziv.

(5)

To praktično znači da zbog aktualne formulacije članka 34. prvog stavka nije moguće proširiti upotrebu tradicionalnog izraza na nove zaštićene oznake izvornosti ili zemljopisnog podrijetla ni isključiti vina koja više ne ispunjavaju uvjete za upotrebu tradicionalnih izraza s popisa vina odobrenih za njihovu upotrebu. Osim toga, ta formulacija onemogućuje prilagodbu metoda proizvodnje navedenih u specifikacijama tradicionalnog izraza u slučaju da se te metode promijene zbog promjena okolišnih ili klimatskih uvjeta.

(6)

Kako bi se ispravio taj slučajni propust i ponovo uspostavila fleksibilnost koja je nositeljima tradicionalnih naziva bila dana Uredbom (EZ) br. 607/2009, popis mogućih izmjena registriranih tradicionalnih izraza iz članka 34. prvog stavka Delegirane uredbe (EU) 2019/33 trebalo bi proširiti uvrštavanjem elemenata iz članka 26. stavka 1. točaka (a), (e) i (f) te uredbe.

(7)

Delegiranu uredbu (EU) 2019/33 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(8)

Radi pravne jasnoće i kako bi se osigurao jednak tretman za sve zahtjeve za izmjenu registriranog tradicionalnog izraza, ova bi se Uredba trebala primjenjivati retroaktivno od 14. siječnja 2019.,

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2021/92 (2) utvrđene su kvote za 2021.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka crvenog bodečnjaka u zoni NAFO-a 3M koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice Europske unije ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2021.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti usmjerene aktivnosti ribolova za taj stok,

(1)

Uredbom (EU) 2015/2283 predviđeno je da se samo nova hrana koja je odobrena i uvrštena na popis Unije smije stavljati na tržište u Uniji.

(2)

U skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2015/2283 donesena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2470 (2), kojom je utvrđen Unijin popis odobrene nove hrane.

(3)

Komisija na temelju članka 12. Uredbe (EU) 2015/2283 odlučuje o odobravanju i stavljanju nove hrane na tržište Unije te ažuriranju popisa Unije.

(4)

Nova hrana „oleorezin bogat astaksantinom dobiven iz alge Haematococcus pluvialis” odobrena je u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća (3) za upotrebu u dodacima prehrani namijenjenima općoj populaciji, kako su definirani u Direktivi 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4). Maksimalne odobrene razine oleorezina bogatog astaksantinom dobivenog iz alge Haematococcus pluvialis za opću populaciju trenutačno iznose 40–80 mg oleorezina dnevno, što rezultira količinom od ≤ 8,0 mg astaksantina dnevno.

(5)

U vrijeme uspostave Unijina popisa odobrene nove hrane u 2017. Komisija je, na temelju dva mišljenja (5) , (6) Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”) iz 2014. (od kojih je jedno o upotrebi astaksantina u dodacima prehrani kako su definirani u Uredbi (EZ) 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (7) o dodacima hrani za životinje, kojom je za astaksantin utvrđen prihvatljivi dnevni unos („PDU”) od 0,034 mg/kg tjelesne mase dnevno, a drugo o sigurnosti astaksantina kao sastojka nove hrane) smatrala da se unosom astaksantina putem dodataka prehrani koji sadržavaju najveće dopuštene količine od ≤ 8,0 mg astaksantina dnevno može premašiti PDU te da unos tolike količine možda nije u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 7. Uredbe (EU) 2015/2283. Komisija je smatrala da bi Unijin popis trebalo izmijeniti kako bi se dopuštene količine astaksantina prilagodile na temelju mišljenjâ Agencije iz 2014.

(6)

Komisija je u 2017. saznala i za nove znanstvene dokaze, koje su poslovni subjekti dostavili u okviru javnog savjetovanja o nacrtu Provedbene uredbe o utvrđivanju Unijina popisa odobrene nove hrane, a koji upućuju na znatno veći PDU za astaksantin od onoga koji je prethodno utvrdila Agencija. Osim toga, dokazi dostavljeni tijekom tog javnog savjetovanja pokazali su da se astaksantin već unosi u znatnim količinama uobičajenom prehranom jer je prirodno prisutan u nekim vrstama ribe i rakova.

(7)

Komisija je 27. veljače 2018., u skladu s člankom 29. stavkom 1. Uredbe (EZ) 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (8), zatražila od Agencije mišljenje o sigurnosti astaksantina kada se upotrebljava kao nova hrana u dodacima prehrani u količinama od najviše 8,0 mg dnevno uzimajući u obzir ukupan kumulativni unos astaksantina iz svih prehrambenih izvora.

(8)

Agencija je 18. prosinca 2019. donijela znanstveno mišljenje „Sigurnost upotrebe astaksantina kao nove hrane u dodacima prehrani” (9).

(9)

U svojem znanstvenom mišljenju Agencija je na temelju novih dokaza zaključila da PDU za astaksantin iznosi 0,2 mg/kg tjelesne mase dnevno. Uzimajući u obzir PDU astaksantina i unos astaksantina uobičajenom prehranom, Agencija je zaključila da je unos maksimalnih trenutačno dopuštenih količina od najviše 8,0 mg/dnevno astaksantina iz dodataka prehrani koji sadržavaju oleorezin bogat astaksantinom dobiven iz alge Haematococcus pluvialis siguran za odrasle osobe i adolescente starije od 14 godina.

(10)

Trebalo bi utvrditi jasan naziv za tu novu hranu i zahtjeve u pogledu označivanja za dodatke prehrani koji sadržavaju oleorezin bogat astaksantinom dobiven iz alge Haematococcus pluvialis kako bi se osiguralo da te dodatke prehrani ne konzumiraju djeca i adolescenti mlađi od 14 godina.

(11)

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2017/2470 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(12)

Na temelju podataka s tržišta čini se da dodatke prehrani koji sadržavaju ≤ 8,0 mg astaksantina zapravo ne upotrebljavaju djeca i adolescenti nego gotovo isključivo odrasla populacija, iako je on trenutačno odobren za opću populaciju. Kako bi se ograničilo administrativno opterećenje i subjektima u poslovanju dalo dovoljno vremena da svoju praksu prilagode zahtjevima ove Uredbe, trebalo bi utvrditi prijelazna razdoblja kojima bi se obuhvatili dodaci prehrani koji sadržavaju ≤ 8,0 mg astaksantina namijenjeni općoj populaciji koji su stavljeni na tržište ili otpremljeni u Uniju iz trećih zemalja prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Tim prijelaznim mjerama trebalo bi uzeti u obzir sigurnost potrošača tako što će im se pružiti informacije o primjerenoj upotrebi u skladu sa zahtjevima iz ove Uredbe.

(13)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

U skladu s člankom 45. stavkom 1. točkom (b) podtočkom i. Uredbe (EU) 2018/848, proizvod se može uvesti iz treće zemlje kako bi se stavio na tržište unutar Unije kao ekološki proizvod ili proizvod iz prijelaznog razdoblja ako su subjekti i skupine subjekata, uključujući izvoznike u predmetnoj trećoj zemlji, bili predmet kontrola od strane kontrolnih tijela ili kontrolnih ustanova priznatih u skladu s člankom 46. te uredbe i ako su ta tijela ili ustanove svim takvim subjektima, skupinama subjekata i izvoznicima izdali certifikat kojim se potvrđuje da su u skladu s Uredbom (EU) 2018/848.

(2)

Kako bi se proveo članak 45. stavak 1. točka (b) podtočka i. Uredbe (EU) 2018/848, trebalo bi utvrditi sadržaj certifikata iz te odredbe i tehnička sredstva za njezino izdavanje.

(3)

Osim toga, za potrebe članka 45. stavka 1. točke (b) podtočke i. Uredbe (EU) 2018/848 primjereno je u ovoj Uredbi utvrditi popis priznatih kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova koji su nadležni za provedbu tih kontrola i izdavanje tog certifikata u trećim zemljama.

(4)

Radi jasnoće i pravne sigurnosti ova bi se Uredba trebala primjenjivati od datuma početka primjene Uredbe (EU) 2018/848.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za ekološku proizvodnju,

(1)

Direktivom Komisije 2002/64/EZ (2) famoksadon je uvršten u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ (3) kao aktivna tvar.

(2)

Aktivne tvari uvrštene u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ smatraju se odobrenima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 te su uvrštene u dio A Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (4).

(3)

Odobrenje aktivne tvari famoksadon, kako je navedena u dijelu A Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011, istječe 30. lipnja 2022.

(4)

Zahtjev za produljenje odobrenja aktivne tvari famoksadon podnesen je u skladu s člankom 4. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1141/2010 (5) u roku predviđenom tim člankom.

(5)

Podnositelj zahtjeva dostavio je dodatnu dokumentaciju u skladu sa zahtjevima iz članka 9. Provedbene uredbe (EU) br. 1141/2010. Država članica izvjestiteljica utvrdila je da je zahtjev potpun.

(6)

Država članica izvjestiteljica nakon savjetovanja s državom članicom suizvjestiteljicom pripremila je izvješće o ocjeni produljenja i dostavila ga 15. srpnja 2014. Europskoj agenciji za sigurnost hrane („Agencija”) i Komisiji.

(7)

Agencija je izvješće o ocjeni produljenja dostavila podnositelju zahtjeva i državama članicama na podnošenje primjedbi te je primljene primjedbe proslijedila Komisiji. Agencija je uz to sažetak dodatne dokumentacije učinila dostupnim javnosti.

(8)

Agencija je 3. srpnja 2015. Komisiji dostavila zaključak (6) o tome može li se očekivati da famoksadon ispunjava mjerila za odobravanje iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009. Agencija je zaključila da postoji velika mogućnost da se u svim procijenjenim reprezentativnim uporabama premaši dopuštena razina izloženosti primjenitelja za radnike tijekom ručne berbe usjeva, čak i uz upotrebu osobne zaštitne opreme. Agencija je nadalje zaključila da postoji visok dugoročni rizik od uporabe famoksadona za sisavce i visok rizik za vodene organizme. Osim toga, Agencija je navela da dostupne informacije nisu dostatne za donošenje zaključka o procjenama dugoročnog rizika za ptice.

(9)

Komisija je pozvala podnositelja zahtjeva da podnese primjedbe o zaključku Agencije i, u skladu s člankom 17. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 1141/2010, o nacrtu izvješća o ponovnoj ocjeni. Podnositelj zahtjeva podnio je primjedbe, koje su pažljivo pregledane.

(10)

Međutim, unatoč argumentima koje je iznio podnositelj zahtjeva, bojazni u pogledu tvari nisu se mogle ukloniti.

(11)

Zato za jednu ili više reprezentativnih uporaba najmanje jednog sredstva za zaštitu bilja nije utvrđeno da su mjerila za odobravanje predviđena člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 ispunjena. Stoga je u skladu s člankom 20. stavkom 1. točkom (b) te uredbe primjereno ne produljiti odobrenje za aktivnu tvar famoksadon.

(12)

Provedbenu uredbu (EU) br. 540/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(13)

Državama članicama trebalo bi dati dovoljno vremena da oduzmu odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju famoksadon.

(14)

U slučaju sredstava za zaštitu bilja koja sadržavaju famoksadon, ako države članice odobre razdoblje odgode u skladu s člankom 46. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, to bi razdoblje trebalo biti što kraće i ne bi smjelo biti dulje od 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

(15)

Provedbenom uredbom (EU) 2021/745 (7) rok važenja odobrenja za famoksadon produljen je do 30. lipnja 2022. kako bi se postupak produljenja mogao završiti prije isteka roka važnjenja odobrenja te aktivne tvari. Međutim, budući da je odluka o produljenju odobrenja donesena prije novog datuma isteka odobrenja, ova bi se Uredba trebala početi primjenjivati prije tog datuma.

(16)

Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje ponovno podnošenje zahtjeva za odobrenje famoksadona u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(17)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Uredbom (EU) 2021/953 utvrđuje se okvir za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 (EU digitalna COVID potvrda) u svrhu olakšavanja ostvarivanja prava nositeljâ na slobodno kretanje tijekom pandemije bolesti COVID-19. Njome se također doprinosi olakšavanju postupnog ukidanja ograničenja slobodnog kretanja koja su države članice uvele u skladu s pravom Unije kako bi se ograničilo širenje virusa SARS-CoV-2, na koordinirani način.

(2)

Uredbom (EU) 2021/953 omogućuje se prihvaćanje COVID-19 potvrda koje treće zemlje izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji ako Komisija smatra da su te COVID-19 potvrde izdane u skladu sa standardima koji se smatraju jednakovrijednima onima utvrđenima u skladu s tom uredbom. Nadalje, u skladu s Uredbom (EU) 2021/954 Europskog parlamenta i Vijeća (2) države članice moraju primjenjivati pravila utvrđena u Uredbi (EU) 2021/953 na državljane trećih zemalja koji nisu obuhvaćeni područjem primjene te uredbe, ali koji se zakonito nalaze ili borave na njihovu državnom području i koji imaju pravo putovati u druge države članice u skladu s pravom Unije. Stoga bi se svi zaključci o jednakovrijednosti utvrđeni u ovoj Odluci trebali primjenjivati na potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje Ukrajina izdaje građanima Unije i članovima njihovih obitelji. Slično tome, na temelju Uredbe (EU) 2021/954 ti bi se zaključci o jednakovrijednosti trebali primjenjivati i na COVID-19 potvrde o cijepljenju koje Ukrajina izdaje državljanima trećih zemalja koji se zakonito nalaze ili borave na državnom području država članica pod uvjetima utvrđenima u toj uredbi.

(3)

Ukrajina je 16. srpnja 2021. Komisiji dostavila detaljne informacije o izdavanju interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 u sustavu „Jedinstveni državni portal elektroničkih usluga” (portal i mobilna aplikacija „Diia”). Ukrajina je obavijestila Komisiju da smatra da se njezine COVID-19 potvrde izdaju u skladu sa standardom i tehnološkim sustavom koji su interoperabilni s okvirom povjerenja uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953 i omogućuju provjeru vjerodostojnosti, valjanosti i cjelovitosti tih potvrda. U tom je pogledu Ukrajina obavijestila Komisiju da COVID-19 potvrde koje izdaje Ukrajina u sustavu „Jedinstveni državni portal elektroničkih usluga” (portal i mobilna aplikacija „Diia”) sadržavaju podatke iz Priloga Uredbi (EU) 2021/953.

(4)

Komisija je 4. kolovoza 2021. na zahtjev Ukrajine provela tehničke testove kojima se pokazalo da su potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 koje izdaje Ukrajina u sustavu „Jedinstveni državni portal elektroničkih usluga” (portal i mobilna aplikacija „Diia”) interoperabilne s okvirom povjerenja uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953, čime se omogućuje provjera njihove vjerodostojnosti, valjanosti i cjelovitosti. Komisija je potvrdila i da COVID-19 potvrde koje Ukrajina izdaje u sustavu „Jedinstveni državni portal elektroničkih usluga” (portal i mobilna aplikacija „Diia”) sadržavaju potrebne podatke.

(5)

Nadalje, Ukrajina je obavijestila Komisiju da će izdavati interoperabilne potvrde o cijepljenju za cjepiva protiv bolesti COVID-19. To su trenutačno Vaxzevria, Comirnaty, Spikevax, COVID-19 Vaccine Janssen, CoronaVac-COVID-19 Vaccine (Vero Cell) Inactivated, Covishield i NVX-CoV2373.

(6)

Ukrajina je obavijestila Komisiju i da će na temelju Preporuke Vijeća od 21. siječnja 2021. (3) izdati interoperabilne potvrde o testiranju samo za testove koji se temelje na umnažanju nukleinske kiseline ili za brze antigenske testove navedene na zajedničkom i ažuriranom popisu brzih antigenskih testova za COVID-19 koji je odobrio Odbor za zdravstvenu sigurnost osnovan člankom 17. Odluke br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(7)

Nadalje, Ukrajina je obavijestila Komisiju da najranije 14 dana nakon pozitivnog testa izdaje interoperabilne potvrde o preboljenju. Te potvrde vrijede najviše 180 dana nakon datuma prvog pozitivnog testa.

(8)

Ukrajina je obavijestila Komisiju i da prihvaća potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju koje su izdale države članice, zemlje EGP-a i druge zemlje, u pogledu kojih je donesena provedbena odluka u skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/953. Ukrajina je obavijestila Komisiju i da osobe s EU digitalnom COVID potvrdom, potvrdom o negativnom NAAT ili RAT testu smiju ući u Ukrajinu, ali, kao i ukrajinski građani, obvezne su u roku od 72 sata napraviti dodatni NAAT\RAT test.

(9)

Ukrajina je nadalje obavijestila Komisiju da se pri provjeri potvrda u Ukrajini osobni podaci koji su u njima navedeni obrađuju samo kako bi se provjerio i potvrdio status nositelja u pogledu cijepljenja, rezultata testiranja ili preboljenja te se nakon toga ne čuvaju.

(10)

Stoga su ispunjeni elementi potrebni za utvrđivanje da se COVID-19 potvrde koje izdaje Ukrajina u sustavu „Jedinstveni državni portal elektroničkih usluga” (portal i mobilna aplikacija „Diia”) smatraju jednakovrijednima onima izdanima u skladu s Uredbom (EU) 2021/953.

(11)

Stoga bi COVID-19 potvrde koje Ukrajina izdaje u sustavu „Jedinstveni državni portal elektroničkih usluga” (portal i mobilna aplikacija „Diia”) trebalo prihvatiti pod uvjetima iz članka 5. stavka 5., članka 6. stavka 5. i članka 7. stavka 8. Uredbe (EU) 2021/953.

(12)

Kako bi ova Odluka bila operativna, Ukrajina bi trebala biti povezana s okvirom povjerenja za EU digitalnu COVID potvrdu uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953.

(13)

Kako bi zaštitila interese Unije, posebno u području javnog zdravlja, Komisija može iskoristiti svoje ovlasti suspenzije ili ukidanja ove Odluke ako uvjeti iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/953 više nisu ispunjeni.

(14)

S obzirom na to da je Ukrajinu potrebno što prije povezati s okvirom povjerenja za EU digitalnu COVID potvrdu uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953, ova bi Odluka trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

(15)

Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog na temelju članka 14. Uredbe (EU) 2021/953,

(1)

Uredbom (EU) 2021/953 utvrđuje se okvir za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 (EU digitalna COVID potvrda) u svrhu olakšavanja ostvarivanja prava nositeljâ na slobodno kretanje tijekom pandemije bolesti COVID-19. Njome se također doprinosi olakšavanju postupnog ukidanja ograničenja slobodnog kretanja koja su države članice uvele u skladu s pravom Unije kako bi se ograničilo širenje virusa SARS-CoV-2, na koordinirani način.

(2)

Uredbom (EU) 2021/953 omogućuje se prihvaćanje COVID-19 potvrda koje treće zemlje izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji ako Komisija smatra da su te COVID-19 potvrde izdane u skladu sa standardima koji se smatraju jednakovrijednima onima utvrđenima u skladu s tom uredbom. Nadalje, u skladu s Uredbom (EU) 2021/954 Europskog parlamenta i Vijeća (2) države članice moraju primjenjivati pravila utvrđena u Uredbi (EU) 2021/953 na državljane trećih zemalja koji nisu obuhvaćeni područjem primjene te uredbe, ali koji se zakonito nalaze ili borave na njihovu državnom području i koji imaju pravo putovati u druge države članice u skladu s pravom Unije. Stoga bi se svi zaključci o jednakovrijednosti utvrđeni u ovoj Odluci trebali primjenjivati na potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 koje Republika Sjeverna Makedonija izdaje građanima Unije i članovima njihovih obitelji. Slično tome, na temelju Uredbe (EU) 2021/954 ti bi se zaključci o jednakovrijednosti trebali primjenjivati i na potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 koje Republika Sjeverna Makedonija izdaje državljanima trećih zemalja koji se zakonito nalaze ili borave na državnom području država članica pod uvjetima utvrđenima u toj uredbi.

(3)

Sjeverna Makedonija je 8. srpnja 2021. Komisiji dostavila detaljne informacije o izdavanju interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 u nacionalnom sustavu e-Zdravlje. Sjeverna Makedonija obavijestila je Komisiju da smatra da se njezine potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 izdaju u skladu sa standardom i tehnološkim sustavom koji su interoperabilni s okvirom povjerenja uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953 i omogućuju provjeru vjerodostojnosti, valjanosti i cjelovitosti tih potvrda. U tom je pogledu Sjeverna Makedonija obavijestila Komisiju da COVID-19 potvrde koje izdaje Sjeverna Makedonija u nacionalnom sustavu e-Zdravlje sadržavaju podatke iz Priloga Uredbi (EU) 2021/953.

(4)

Komisija je 26. srpnja 2021. na zahtjev Sjeverne Makedonije provela tehničke testove kojima se pokazalo da su potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 koje izdaje Sjeverna Makedonija u nacionalnom sustavu e-Zdravlje interoperabilne s okvirom povjerenja uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953, čime se omogućuje provjera njihove vjerodostojnosti, valjanosti i cjelovitosti. Komisija je potvrdila i da potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 koje Sjeverna Makedonija izdaje u nacionalnom sustavu e-Zdravlje sadržavaju potrebne podatke.

(5)

Nadalje, Sjeverna Makedonija obavijestila je Komisiju da će izdavati interoperabilne potvrde o cijepljenju za cjepiva protiv bolesti COVID-19 Vaxzevria, Comirnaty, Sputnik V, Sinopharm i Sinovac.

(6)

Sjeverna Makedonija obavijestila je Komisiju i da će na temelju Preporuke Vijeća od 21. siječnja 2021. (3) izdati interoperabilne potvrde o testiranju samo za testove koji se temelje na umnažanju nukleinske kiseline ili za brze antigenske testove navedene na zajedničkom i ažuriranom popisu brzih antigenskih testova za COVID-19 koji je odobrio Odbor za zdravstvenu sigurnost osnovan člankom 17. Odluke br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(7)

Sjeverna Makedonija obavijestila je Komisiju i da prihvaća potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju koje su izdale države članice, zemlje EGP-a i druge zemlje, u pogledu kojih je donesena provedbena odluka u skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/953.

(8)

Sjeverna Makedonija nadalje je obavijestila Komisiju da se pri provjeri potvrda u Sjevernoj Makedoniji osobni podaci koji su u njima navedeni obrađuju samo kako bi se provjerio i potvrdio status nositelja u pogledu cijepljenja, rezultata testiranja ili preboljenja te se nakon toga ne čuvaju.

(9)

Stoga su ispunjeni elementi potrebni za utvrđivanje da se potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 koje izdaje Sjeverna Makedonija u nacionalnom sustavu e-Zdravlje smatraju jednakovrijednima onima izdanima u skladu s Uredbom (EU) 2021/953.

(10)

Stoga bi COVID-19 potvrde koje Sjeverna Makedonija izdaje u nacionalnom sustavu e-Zdravlje trebalo prihvatiti pod uvjetima iz članka 5. stavka 5., članka 6. stavka 5. i članka 7. stavka 8. Uredbe (EU) 2021/953.

(11)

Kako bi ova Odluka bila operativna, Sjeverna Makedonija trebala bi biti povezana s okvirom povjerenja za EU digitalnu COVID potvrdu uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953.

(12)

Kako bi zaštitila interese Unije, posebno u području javnog zdravlja, Komisija može iskoristiti svoje ovlasti suspenzije ili ukidanja ove Odluke ako uvjeti iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/953 više nisu ispunjeni.

(13)

S obzirom na to da je Sjevernu Makedoniju potrebno što prije povezati s okvirom povjerenja za EU digitalnu COVID potvrdu uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953, ova bi Odluka trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

(14)

Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog na temelju članka 14. Uredbe (EU) 2021/953,

(1)

Uredbom (EU) 2021/953 utvrđuje se okvir za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 (EU digitalna COVID potvrda) u svrhu olakšavanja ostvarivanja prava nositeljâ na slobodno kretanje tijekom pandemije bolesti COVID-19. Njome se također doprinosi olakšavanju postupnog ukidanja ograničenja slobodnog kretanja koja su države članice uvele u skladu s pravom Unije kako bi se ograničilo širenje virusa SARS-CoV-2, na koordinirani način.

(2)

Uredbom (EU) 2021/953 omogućuje se prihvaćanje COVID-19 potvrda koje treće zemlje izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji ako Komisija smatra da su te COVID-19 potvrde izdane u skladu sa standardima koji se smatraju jednakovrijednima onima utvrđenima u skladu s tom uredbom. Nadalje, u skladu s Uredbom (EU) 2021/954 Europskog parlamenta i Vijeća (2) države članice moraju primjenjivati pravila utvrđena u Uredbi (EU) 2021/953 na državljane trećih zemalja koji nisu obuhvaćeni područjem primjene te uredbe, ali koji se zakonito nalaze ili borave na njihovu državnom području i koji imaju pravo putovati u druge države članice u skladu s pravom Unije. Stoga bi se svi zaključci o jednakovrijednosti utvrđeni u ovoj Odluci trebali primjenjivati na potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje Republika Turska izdaje građanima Unije i članovima njihovih obitelji. Slično tome, na temelju Uredbe (EU) 2021/954 ti bi se zaključci o jednakovrijednosti trebali primjenjivati i na potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koje Republika Turska izdaje državljanima trećih zemalja koji se zakonito nalaze ili borave na državnom području država članica pod uvjetima utvrđenima u toj uredbi.

(3)

Republika Turska je 9. srpnja 2021. Komisiji dostavila detaljne informacije o izdavanju interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 u svojem sustavu „Zdravstvena putovnica”. Republika Turska obavijestila je Komisiju da smatra da se njezine COVID-19 potvrde izdaju u skladu sa standardom i tehnološkim sustavom koji su interoperabilni s okvirom povjerenja uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953 i omogućuju provjeru vjerodostojnosti, valjanosti i cjelovitosti tih potvrda. U tom je pogledu Republika Turska obavijestila Komisiju da COVID-19 potvrde koje izdaje Republika Turska u sustavu „Zdravstvena putovnica” sadržavaju podatke iz Priloga Uredbi (EU) 2021/953.

(4)

Komisija je 26. srpnja 2021. na zahtjev Republike Turske provela tehničke testove kojima se pokazalo da su potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 koje izdaje Republika Turska u sustavu „Zdravstvena putovnica” interoperabilne s okvirom povjerenja uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953, čime se omogućuje provjera njihove vjerodostojnosti, valjanosti i cjelovitosti. Komisija je potvrdila i da COVID-19 potvrde koje Republika Turska izdaje u sustavu „Zdravstvena putovnica” sadržavaju potrebne podatke.

(5)

Nadalje, Republika Turska obavijestila je Komisiju da će izdavati interoperabilne potvrde o cijepljenju za cjepiva protiv bolesti COVID-19. To su trenutačno Sinovac, Comirnaty i Sputnik V.

(6)

Republika Turska obavijestila je Komisiju i da će na temelju Preporuke Vijeća od 21. siječnja 2021. (3) izdati interoperabilne potvrde o testiranju samo za testove koji se temelje na umnažanju nukleinske kiseline ili za brze antigenske testove navedene na zajedničkom i ažuriranom popisu brzih antigenskih testova za COVID-19 koji je odobrio Odbor za zdravstvenu sigurnost osnovan člankom 17. Odluke br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(7)

Nadalje, Republika Turska obavijestila je Komisiju da najranije 21 dan nakon pozitivnog testa izdaje interoperabilne potvrde o preboljenju. Te potvrde vrijede najviše 180 dana nakon datuma prvog pozitivnog testa.

(8)

Republika Turska obavijestila je Komisiju i da prihvaća potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju koje su izdale države članice, zemlje EGP-a i druge zemlje, u pogledu kojih je donesena provedbena odluka u skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/953.

(9)

Republika Turska nadalje je obavijestila Komisiju da se pri provjeri potvrda u Turskoj osobni podaci koji su u njima navedeni obrađuju samo kako bi se provjerio i potvrdio status nositelja u pogledu cijepljenja, rezultata testiranja ili preboljenja te se nakon toga ne čuvaju.

(10)

Stoga su ispunjeni elementi potrebni za utvrđivanje da se COVID-19 potvrde koje izdaje Republika Turska u sustavu „Zdravstvena putovnica” smatraju jednakovrijednima onima izdanima u skladu s Uredbom (EU) 2021/953.

(11)

Stoga bi COVID-19 potvrde koje Republika Turska izdaje u sustavu „Zdravstvena putovnica” trebalo prihvatiti pod uvjetima iz članka 5. stavka 5., članka 6. stavka 5. i članka 7. stavka 8. Uredbe (EU) 2021/953.

(12)

Kako bi ova Odluka bila operativna, Republika Turska trebala bi biti povezana s okvirom povjerenja za EU digitalnu COVID potvrdu uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953.

(13)

Kako bi zaštitila interese Unije, posebno u području javnog zdravlja, Komisija može iskoristiti svoje ovlasti suspenzije ili ukidanja ove Odluke ako uvjeti iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/953 više nisu ispunjeni.

(14)

S obzirom na to da je Republiku Tursku potrebno što prije povezati s okvirom povjerenja za EU digitalnu COVID potvrdu uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/953, ova bi Odluka trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

(15)

Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog na temelju članka 14. Uredbe (EU) 2021/953,