„PRILOG I.

POPIS UNUTARNJIH PLOVNIH PUTOVA UNIJE GEOGRAFSKI PODIJELJENIH NA 1., 2. I 3. ZONU

POGLAVLJE 1.

1. zona

Francuska

Nizvodno od poprečne granice mora u estuarijima Seine, Loire, Gironde i Rhône

Njemačka

Ems	Od crte koja spaja nekadašnji svjetionik Greetsiel i zapadni gat na ulazu u luku Eemshaven prema otvorenom moru do geografske širine 53° 30′ S i geografske dužine 6° 45′ I, to jest malo prema otvorenom moru od područja prekrcaja za plovila za prijevoz suhih tereta u Alte Emsu (1)

Poljska

Dio zaljeva Pomorska južno od crte koja spaja NordPerd na otoku Rugen i svjetionik Niechorze.

Dio Gdańskog zaljeva južno od crte koja spaja svjetionik Hel i plutaču na ulazu u luku Baltijsk.

Švedska

Jezero Vänern, omeđeno na jugu paralelom na geografskoj širini koja prolazi kroz navigacijsku oznaku Bastungsgrunden.

Jezero Vättern

Brofjorden – Donsö

Područje omeđeno kopnom ili granicom 2. ili 3. zone i crtom koja se proteže od najjužnije točke Grötöa preko najzapadnije točke Gåsöa; najsjevernije točke Hermanöa; Hermanö huvuda; Vedholmena; Danholmena; središta Mollöna; svjetla Räbbehuvuda; donjeg svjetla Sankt Olova; najjugoistočnije točke Flatholmena; svjetla Åstola; svjetla Marstranda; svjetla Sälöa; nižeg svjetla Kågholmena; svjetla Tynneskära; svjetla Buskärs Knötea; i gornjeg svjetla Rivöa do svjetla Rivöa.

Sjeverni Öregrundsgrepen

Područje između kopna i Gräsöa, omeđeno na sjeveru paralelom na geografskoj širini preko svjetla Engelska grundet, a na jugu crtom na geografskoj dužini preko gornjeg navigacijskog svjetla Öregrunda.

Söderarm – Sandhamn

Područje omeđeno granicom 2. zone i crtom koja se proteže od navigacijskog svjetla Tyvöa preko svjetla Söderarm; gornjeg navigacijskog svjetla pilota luke Söderarm; i svjetla Prästkobbena do navigacijske oznake Korsö.

Jungfrufjärden

Područje omeđeno kopnom ili granicom 2. zone i crtom koja se proteže od najzapadnije točke Nämdöa preko najzapadnije točke Mörtö-Bunsö do navigacijske oznake Ornöhuvud.

Mysingen – Landsort

Područje omeđeno granicom 2. zone i crtom koja se proteže od svjetla Utöa preko najjužnije točke Nåttaröa; svjetla Måsknuv; i svjetla Vikstena do svjetla Landsorta.

Landsort – Arkö

Područje omeđeno kopnom ili granicom 2. ili 3. zone i crtom koja se proteže od svjetla Landsorta preko najjužnije točke Enskära i svjetla Norre Kränkana do Marö kupae.

Zaljev Valdemarsviken i arhipelag Gryt

Područje omeđeno kopnom ili granicama 2. zone i crtom koja se proteže od navigacijske oznake Gubbö kupa preko svjetla Häradsskära i svjetla Hägerökartena do najjužnije točke Kvädöa.

Sjeverni dio tjesnaca Kalmar – Västervik

Područje omeđeno kopnom i crtom koja se proteže od Hallmare Skackela preko svjetla Aleskär; svjetla Idöa; svjetla Idö Stångskära; svjetla Strupö Ljungskära na poziciji S 57 20,0 E016 48,0; i zapadne kardinalne plutače Enerumsgrunda do najsjevernije točke Ölanda i dalje sjeverozapadnom obalom Ölanda, a na jugu paralelom geografske širine S 56 51,00.

Južni dio tjesnaca Kalmar

Područje između kopna i Ölanda, omeđeno na sjeveru crtom koja se proteže od točke Dunö (na kopnu) do Beijerhamna na Ölandu, a na jugu paralelom geografske širine S 56 15,00.

2. zona

Češka

Umjetno jezero Lipno

Njemačka

Ems	od crte koja se proteže preko Emsa blizu ulaza u luku Papenburg između nekadašnje crpne stanice Diemen i otvora nasipa kod Halkea do crte koja spaja nekadašnji svjetionik Greetsiel i zapadni gat na ulazu u luku Eemshaven
Jade	unutar crte koja spaja nekadašnje svjetlo Schilliga i crkveni toranj u Langwardenu
Weser	od sjeverozapadnog ruba željezničkog mosta u Bremenu do crte koja spaja crkvene tornjeve u Langwardenu i Cappelu, uključujući rukavce Westergate, Rekumer Loch, Rechter Nebenarm i Schweiburg
Laba s Bütztfletherom Süderelbe (od km 0,69 do ušća u Labu), Ruthenstrom (od km 3,75 do ušća u Labu), Wischhafener Süderelbe (od km 8,03 do ušća u Labu)	od donje granice luke Hamburg do crte koja spaja navigacijsku oznaku Döse i zapadni rub nasipa Friedrichskoog (Dieksand), uključujući Nebenelbe i pritoke Este, Lühe, Schwinge, Oste, Pinnau, Krückau i Stör (uvijek od ušća do brane)
Meldorfer Bucht	unutar crte koja spaja zapadni rub nasipa Friedrichskoog (Dieksand) i glavu zapadnog gata u Büsumu
Eider	od ušća kanala Gieselau (km 22,64) do crte od središta tvrđave (Tränke) do crkvenog tornja u Vollerwieku
Kanal Gieslau	od ušća u Eider do ušća u kanal Nord-Ostsee
Flensburger Förde	unutar crte koja spaja svjetionik Kegnäs i Birknack te sjeverno od njemačko-danske granice u Flensburger Fördeu
Schlei	unutar crte između glava gatova u Schleimündeu
Eckernförder Bucht	unutar crte koja spaja Boknis-Eck i sjeveroistočni rt kopna blizu Dänisch Nienhofa
Kieler Förde	unutar crte koja spaja svjetionik Bülk i spomenik pomorcima u Laboeu
Kanal Nord-Ostsee, uključujući Audorfer See i Schirnauer See	od crte koja spaja glave gatova u Brunsbüttelu do crte koja spaja ulazna svjetla u Kiel-Holtenau, uključujući Obereidersee i Enge, Audorfer See, Borgstedter See i Enge, Schirnauer See, Flemhuder See i kanal Achterwehrer
Trave	od sjeverozapadnog ruba pokretnog željezničkog mosta u Lübecku, uključujući Pötenitzer Wiek i Dassower See do crte koja spaja južnu unutrašnju i sjevernu vanjsku glavu gata u Travemündeu
Leda	od ulaza u predluku prevodnice Leer do ušća u Eems
Hunte	od luke Oldenburg i 140 m nizvodno od Amalienbrückea u Oldenburgu do ušća u Weser
Lesum	od stjecišta Hammea i Wümmea (km 0,00) do ušća u Weser
Este	od mirnog toka rijeke kod prevodnice Buxtehude (km 0,25) do ušća u Labu
Lühe	od mirnog toka rijeke kod Au-Mühlea u Horneburgu (km 0,00) do ušća u Labu
Schwinge	od sjevernog ruba prevodnice Salztor u Stadeu do ušća u Labu
Oste	od 210 m iznad središnje crte prometnog mosta preko brane Oste (km 69,360) do ušća u Labu
Pinnau	od jugozapadnog ruba željezničkog mosta u Pinnebergu do ušća u Labu
Krückau	od jugozapadnog ruba mosta koji vodi do/od Wedenkampa u Elmshornu do ušća u Labu
Stör	od mareografa Rensing do ušća u Labu
Freiburger Hafenpriel	od istočnog ruba ustave u mjestu Freiburg an der Elbe do ušća u Labu
Wismarbucht, Kirchsee, Breitling, Salzhaff i lučko područje Wismar	u smjeru otvorenog mora do crte koja se proteže od Hoher Wieschendorf Huka do svjetla Timmendorfa i crte koja spaja svjetlo Gollwitza na otoku Poel i južni rt poluotoka Wustrow
Warnow, uključujući Breitling i rukavce	nizvodno od Mühlendamma od sjevernog ruba Geinitzbrückea u Rostocku prema moru do crte koja spaja sjeverne točke zapadnog i istočnog gata u Warnemündeu
Vode okružene kopnom, poluotoci Darß i Zingst i otoci Hiddensee i Rügen (uključujući lučko područje Stralsund)	u smjeru otvorenog mora između   poluotoka Zingst i otoka Bock: do geografske širine 54° 26′ 42′′ S,   otoka Bock i Hiddensee: do crte koja spaja sjeverni rt otoka Bock i južni rt otoka Hiddensee,   otoka Hiddensee i otoka Rügen (Bug): do crte koja spaja jugoistočni rt Neubessin i Buger Haken
Kleine Jasmunder Bodden
Greifswalder Bodden	od Boddena prema otvorenom moru do crte koja se proteže od istočne točke Thiessower Hakena (Südperd) do istočnog rta otoka Ruden i dalje do sjevernog rta otoka Usedom (54° 10′ 37′′ S, 13° 47′ 51′′ I)
Ryck	istočno od mosta Steinbecker u Greifswaldu do crte koja povezuje glave gatova
Vode okružene kopnom i otokom Usedom (Peenestrom, uključujući lučko područje Wolgast i Achterwasser, te Oder Haff)	prema istoku do granice s Republikom Poljskom u Stettiner Haffu
Uecker	od jugozapadnog ruba prometnog mosta u Uekermündeu do crte koja povezuje glave gatova

Napomena: U slučaju plovila čija je matična luka u drugoj državi, treba uzeti u obzir članak 32. Ugovora Ems-Dollart od 8. travnja 1960. (BGBl. 1963. II, str. 602).

Francuska

Gironde od oznake kilometra (KP 48,50) do nizvodnog dijela točke Ile de Patirasa do poprečne granice mora određene crtom koja spaja Pointe de Grave i Pointe de Suzac;

Loire od Cordemaisa (oznaka kilometra 25) do poprečne granice mora određene crtom koja povezuje Pointe de Mindin i Pointe de Penhoët;

Seine od početka kanala Tancarville do poprečne granice mora određene crtom od Cape Hodea na desnoj obali do točke na lijevoj obali gdje se spajaju planirani nasip i obala ispod Bervillea;

Vilaine od brane Arzal do poprečne granice mora određene crtom koja povezuje Pointe du Scal i Pointe du Moustoir;

Ženevsko jezero.

Mađarska

Jezero Balaton

Nizozemska

Dollard

Eems

Waddenzee: uključujući veze sa Sjevernim morem

IJsselmeer: uključujući Markermeer i Ijmeer, ali isključujući Gouwzee

Nieuwe Waterweg i Scheur

Kanal Calland zapadno od luke Benelux

Hollands Diep

Breediep, Beerkanaal i povezane luke

Haringvliet i Vuile Gat: uključujući plovne putove između Goeree-Overflakkeea s jedne strane te Voorne-Puttena i Hoeksche Waarda s druge strane

Hellegat

Volkerak

Krammer

Grevelingenmeer i Brouwerschavensche Gat: uključujući sve plovne putove između Schouwen-Duivelanda i Goeree-Overflakkeea

Keten, Mastgat, Zijpe, Krabbenkreek, Istočni Scheldt i Roompot: uključujući plovne putove između Walcherena, Noord-Bevelanda i Zuid-Bevelanda s jedne strane i Schouwen-Duivelanda i Tholena s druge strane, a isključujući kanal Scheldt-Rajna

Scheldt i Zapadni Scheldt te njezino morsko ušće: uključujući plovne putove između Zeeland Flandersa s jedne strane te Walcherena i Zuid-Bevelanda s druge strane, a isključujući kanal Scheldt-Rajna

Poljska

Laguna Szczecin

Laguna Kamień

Laguna Wisla

Zaljev Puck

Akumulacijsko jezero Wloclawski

Jezero Śniardwy

Jezero Niegocin

Jezero Mamry

Švedska

Lysekil – Orust – Tjörn

Područje omeđeno kopnom i crtom koja se proteže od Slaggöna u Lysekilu do Skaftölandeta na smjeru (azimutu) 170 stupnjeva; crtom koja se proteže od svjetla Islandsberga do Lavösunda; crtom koja se proteže od svjetla Lyra na smjeru (azimutu) 300 stupnjeva do kopna istočno od Mollösunda; crtom koja se proteže od najjužnije točke Lyra do Björholmena; i u sjevernom dijelu Hakefjordena paralelom geografske širine S 58 01,00.

Južni arhipelag Göteborga

Područje omeđeno kopnom ili granicom 3. zone i crtom koja se proteže od zapadnog dijela luke Arendal preko Knippelholmena; svjetla Rivö i gornjeg svjetla Rivö; navigacijske oznake Känsö torn; svjetla Kårholmena; i svjetla Rättarensa do Askims nabbe.

Öregrund – Norrtälje

Područje između kopna i Gräsöa, omeđeno na sjeveru crtom na geografskoj dužini preko gornjeg navigacijskog svjetla Öregrunda te prema moru omeđeno crtom od Äspskäreta do svjetla Råstensudde; crtom preko Singsundeta; mostovima preko Fygdströmmena; crtom koja se proteže od Dejeuddena preko svjetla Arholma do svjetla Tyvöa.

Norrtälje – Nämdö

Područje omeđeno kopnom ili granicama 2. ili 3. zone te crtom koja se proteže od svjetla Tyvöa preko svjetla Idskärskobbena; najzapadnije točke Svartlögae; svjetla Stenkobbsgrunda i navigacijske oznake Korsö; i najzapadnije točke Nämdöa do najjužnije točke Björnöa.

Dalarö – Torö

Područje omeđeno kopnom i crtom koja se proteže od Klacknäseta do navigacijske oznake Ornöhuvud; Näseta kod Ornöa; najsjevernije točke Utöa; svjetla Utöa; svjetla Älvsnabbena; Norra Stegholmena; Yttre Gårdena; Valsuddena na Järflottau; i Långsuddena na Järflottau do najistočnije točke Toröa.

Torö – Oxelösund

Područje omeđeno kopnom ili granicom 3. zone te crtom koja se proteže od crkve u Toröu preko svjetla Fifånga; svjetla Kockehällana; Lacka torna; najistočnije točke Kittelöa; svjetla Trutbådana i svjetla Betena; i navigacijske oznake Femörehuvud do Svartuddena sjeverno od gornjeg svjetla Kungshamna.

Bråviken, Slätbaken i arhipelag Östergötland

Područje omeđeno kopnom (u zapadnom Bråvikenu od mosta Hamnbron u Norrköpingu; u zapadnom Slätbakenu od prevodnice Mem) i crtom koja se proteže od svjetla Gullängsbergeta preko navigacijske oznake Arkö; Marö kupae; navigacijske oznake Kupa klint; najzapadnije točke Birkskära; i navigacijske oznake Gubbö Kupa do Dalauddea južno od Orrena.

Središnji dio tjesnaca Kalmar

Područje omeđeno na zapadu kopnom, na istoku Ölandom, na sjeveru paralelom na geografskoj širini S 56 51;00, a na jugu crtom koja se proteže od rta Dunöa (kopno) do Beijerhamna na Ölandu.

POGLAVLJE 2.

3. zona

Belgija

Morski Scheldt (nizvodno od otvorenog sidrišta u Antwerpenu)

Bugarska

Dunav: od rkm 845,650 do rkm 374,100

Češka

Umjetna jezera: Brněnská (Kníničky), Jesenice, Nechranice, Orlík, Rozkoš, Slapy, Těrlicko, Žermanice i Nové Mlýny III

Jezera nastala vađenjem šljunka: Ostrožná Nová Ves i Tovačov

Njemačka

Dunav	od Kelheima (km 2 414,72 ) do njemačko-austrijske granice kod Jochensteina
Rajna s Lampertheimer Altrheinom (od km 4,75 do Rijna), Altrhein Stockstadt-Erfelden (od km 9,80 do Rijna)	od njemačko-švicarske granice do njemačko-nizozemske granice
Laba (Norderelbe), uključujući Süderelbe en Köhlbrand	Laba od ušća kanala Laba-Seiten do donje granice luke Hamburg
Müritz

Francuska

Adour od Bec du Gavea do mora;

Aulne od prevodnice u Châteaulinu do poprečne granice mora omeđenog Passage de Rosnoënom;

Blavet od Pontivyja do Pont du Bonhommea;

Kanal Calais;

Charente od mosta na Tonnay-Charenteu do poprečne granice mora omeđenog crtom koja prolazi središtem nizvodnog svjetla na lijevoj obali i središtem Fort de la Pointea;

Dordogne od stjecišta s Lidoireom do Bec d’Ambèsa;

Garonne od mosta u Castet en Dortheu do Bec d’Ambèsa;

Gironde od Bec d’Ambèsa do poprečne crte na oznaci kilometra 48,50 i preko nizvodne točke Ile de Patirasa;

Hérault od luke Bessan do mora, do gornje granice plimnog obalnog područja;

Isle od stjecišta s Dronneom do stjecišta s Dordogneom;

Loire od stjecišta s Maineom do Cordemaisa (oznaka kilometra 25);

Marne od mosta u Bonneuilu (oznaka kilometra 169 bis 900) i prevodnice u St Mauru do stjecišta sa Seineom;

Rajna

Nive od brane Haïtze u Ustaritzu do stjecišta s Adourom;

Oise od prevodnice Janville do stjecišta sa Seineom;

Orb od Sérignana do mora, do gornje granice plimnog obalnog područja;

Rhône od granice sa Švicarskom do mora, izuzev Petit Rhônea;

Saône od mosta Pont de Bourgogne u Chalon-sur-Saôneu do stjecišta s Rhôneom;

Seine od prevodnice u Nogent-sur-Seine do početka kanala Tancarville;

Sèvre Niortaise od prevodnice u Maransu na poprečnoj granici mora nasuprot stražarnice do ušća;

Somme nizvodno od mosta Pont de la Portelette u Abbevilleu do vijadukta željezničke pruge koja povezuje Noyelles i Saint-Valéry-sur-Somme;

Vilaine od Redona (oznaka kilometra 89,345) do brane Arzal;

Jezero Amance;

Jezero Annecy;

Jezero Biscarosse;

Jezero Bourget;

Jezero Carcans;

Jezero Cazaux;

Jezero Der-Chantecoq;

Jezero Guerlédan;

Jezero Hourtin;

Jezero Lacanau;

Jezero Orient;

Jezero Pareloup;

Jezero Parentis;

Jezero Sanguinet;

Jezero Serre-Ponçon;

Jezero Temple.

Hrvatska

Dunav: od rkm 1 295 + 500 do rkm 1 433 + 100

Rijeka Drava: od rkm 0 do rkm 198 + 600

Rijeka Sava: od rkm 210 + 800 do rkm 594 + 000

Rijeka Kupa: od rkm 0 do rkm 5 + 900

Rijeka Una: od rkm 0 do rkm 15

Mađarska

Dunav: od rkm 1 812 do rkm 1 433

Dunav Moson: od rkm 14 do rkm 0

Dunav Szentendre: od rkm 32 do rkm 0

Dunav Ráckeve: od rkm 58 do rkm 0

Rijeka Tisa: od rkm 685 do rkm 160

Rijeka Drava: od rkm 198 do rkm 70

Rijeka Bodrog: od rkm 51 do rkm 0

Rijeka Kettős-Körös: od rkm 23 do rkm 0

Rijeka Hármas-Körös: od rkm 91 do rkm 0

Kanal Sió: od rkm 23 do rkm 0

Jezero Velence

Jezero Fertő

Nizozemska

Rajna

Sneekermeer, Koevordermeer, Heegermeer, Fluessen, Slotermeer, Tjeukemeer, Beulakkerwijde, Belterwijde, Ramsdiep, Ketelmeer, Zwartemeer, Veluwemeer, Eemmeer, Alkmaardermeer, Gouwzee, Buiten IJ, Afgesloten IJ, Noordzeekanaal, luka IJmuiden, lučko područje Rotterdam, Nieuwe Maas, Noord, Oude Maas, Beneden Merwede, Nieuwe Merwede, Dordsche Kil, Boven Merwede, Waal, kanal Bijlandsch, Boven Rijn, kanal Pannersdensch, Geldersche Ijsel, Neder Rijn, Lek, kanal Amsterdam-Rajna, Veerse Meer, kanal Scheldt-Rajna do ušća u Volkerak, Amer, Bergsche Maas, Meuse nizvodno od Venloa, Gooimeer, Europort, Calandkanaal (istočno od luke Benelux), Hartelkanaal

Austrija

Dunav: od granice s Njemačkom do granice sa Slovačkom

Inn: od ušća do elektrane Passau-Ingling

Traun: od ušća do km 1,80

Enns: od ušća do km 2,70

Morava: do km 6,00

Poljska

Rijeka Biebrza od ušća kanala Augustowski do ušća rijeke Narwie

Rijeka Brda od spoja s kanalom Bydgoski u Bydgoszczu do ušća rijeke Visle

Rijeka Bug od ušća rijeke Muchawiec do ušća rijeke Narwie

Jezero Dąbie do granice s unutarnjim morskim vodama

Kanal Augustowski od spoja s rijekom Biebrza do državne granice, zajedno s jezerima koja se nalaze duž tog kanala

Kanal Bartnicki od jezera Ruda Woda do jezera Bartęžek, zajedno s jezerom Bartęžek

Kanal Bydgoski

Kanal Elbląski od jezera Druzno do jezera Jeziorak i jezera Szeląg Wielki, zajedno s tim jezerima i jezerima duž kanala, te obilazni kanal u smjeru Zalewa od jezera Jeziorak do jezera Ewingi, uključujući to jezero

Kanal Gliwicki zajedno s kanalom Kędzierzyński

Kanal Jagielloński od spoja s rijekom Elbląg do rijeke Nogat

Kanal Lączański

Kanak Ślesiński s jezerima koja se nalaze duž tog kanala, te jezero Gopło

Kanal Żerański

Rijeka Martwa Wisla od rijeke Visle u Przegalini do granice s unutarnjim morskim vodama

Rijeka Narew od ušća rijeke Biebrza do ušća rijeke Visle, zajedno s jezerom Zegrzyński

Rijeka Nogat od rijeke Visle do ušća u lagunu Visle

Rijeka Noteć (gornji tok) od jezera Goplo do spoja s kanalom Górnonotecki i kanal Górnonotecki te rijeka Noteć (donji tok) od spoja s kanalom Bydgoski do ušća u rijeku Wartu

Rijeka Nysa Luźycka od Gubina do ušća u rijeku Odru

Rijeka Odra od grada Racibórza do spoja s Istočnom Odrom koja postaje rijeka Regalica od prokopa Klucz-Ustowo, zajedno s tom rijekom i njezinim pritocima do jezera Dąbie, te obilazni kanal rijeke Odre od prevodnice Opatowice do prevodnice u gradu Wroclawu

Rijeka Zapadna Odra od brane u Widuchowi (704,1 km rijeke Odre) do granice s unutarnjim morskim vodama, zajedno s pritocima, te prokop Klucz-Ustowo koji povezuje rijeke Istočnu Odru sa Zapadnom Odrom

Rijeka Parnica i prokop Parnicki od Zapadne Odre do granice s unutarnjim morskim vodama

Rijeka Pisa od jezera Roś do ušća rijeke Narew

Rijeka Szkarpawa od rijeke Visle do ušća u lagunu Visle

Rijeka Warta od jezera Ślesińskie do ušća rijeke Odre

Sustav Wielkie Jeziora Mazurskie koji obuhvaća jezera povezana rijekama i kanalima koji čine glavnu rutu od jezera Roś (uključujući to jezero) u Piszu do kanala Węgorzewski (uključujući taj kanal) u Węgorzewu, zajedno s jezerima Seksty, Mikołajskie, Tałty, Tałtowisko, Kotek, Szymon, Szymoneckie, Jagodne, Boczne, Tajty, Kisajno, Dargin, Łabap, Kirsajty i Święcajty, zajedno s kanalom Giźicky, kanalom Niegociński i kanalom Piękna Gora, te obilazni kanal jezera Ryńskie (uključujući to jezero) u Rynu do jezera Nidzkie (do 3 km, koji čini granicu s prirodnim rezervatom „Jezero Nidzkie”), zajedno s jezerima Beldany, Guzianka Mała i Guzianka Wielka

Rijeka Visla od ušća rijeke Przemsza do spoja s kanalom Łączański te od ušća tog kanala u Skawinu do ušća rijeke Visle u Gdański zaljev, isključujući akumulacijsko jezero Włocławski

Rumunjska

Dunav: od srpsko-rumunjske granice (km 1 075) do Crnog mora duž kanala Sulina

Kanal Dunav–Crno more (duljine 64,410 km): od spoja s Dunavom na km 299,300 Dunava kod Cernavodă (odnosno km 64,410 kanala) do luke Constanta jug–Agigea (km ‚0’ kanala)

Kanal Poarta Albă–Midia Năvodari (duljine 34,600 km): od spoja s kanalom Dunav–Crno more na km 29,410 kod Poarta Albă (odnosno km 27,500 kanala) do luke Midia (km ‚0’ kanala)

Slovačka

Dunav: od rkm 1 880,26 do rkm 1 708,20

Kanal Dunav: od rkm 1 851,75 do rkm 1 811,00

Rijeka Váh: od rkm 0,00 do rkm 70,00

Rijeka Morava: od rkm 0,00 do rkm 6,00

Rijeka Bodrog: od rkm 49,68 do rkm 64,85

Umjetna jezera: Oravská Priehrada, Liptovská Mara, Zemplínska Šírava

Švedska

Jezero Mälaren

Saltsjön, luke Stockholm i Värmdölandet

Područje od ispusta jezera Mälaren u Stockholmu, u Norrströmu, u Slussenu i u Hammarbyslussenu, omeđeno kopnom i mostom Lidingöbron te crtom koja prolazi svjetlom Elfviksgrunda na smjeru (azimutu) od 135 do 315 stupnjeva; crtom od Mellangårdsholmena do Högklevsuddea u Baggensfjärdenu; Örsundeta između Ingaröa i Fågelbrolandeta; crtom od Rönnäsudda preko svjetla Tegelhällana i svjetla Runöa do Talatta na Djuröu; crtom preko Vindöströma od Vindöa do Värmdölandeta; te otocima u tom području.

Kanal Södertälje i luke u Södertäljeu

Kanal Södertälje i luke u Södertäljeu, omeđeni na sjeveru prevodnicom Södertälje, a na jugu paralelom geografske širine S 59° 09′ 00″.

Kanal Trollhätte, Göta älv i Nordre älv

Područje od paralele na geografskoj širini koja prolazi navigacijskom oznakom Bastungsgrunden u južnom dijelu jezera Vänern do mosta Älvsborg i rijeke Nordre älv do crte na geografskoj dužini I 11° 45′ 00″.

Kanal Göta

Na istoku od prevodnice Mem do mosta Motala, uključujući jezero Asplången, jezero Roxen i jezero Boren; na zapadu od crte na geografskoj dužini kroz svjetlo Rödesund Norra Yttrea u Karlsborgu do prevodnice Sjötorp, uključujući jezerski sustav kroz koji kanal prolazi.

(1)	U slučaju plovila čija je matična luka drugdje, treba uzeti u obzir članak 32. Ugovora Ems-Dollart od 8. travnja 1960. (BGBl. 1963. II, str. 602).

„PRILOG II.

MINIMALNA TEHNIČKA PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA PLOVNE ILI PLUTAJUĆE OBJEKTE NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA 1., 2., 3. I 4. ZONE

Tehnička pravila koja se primjenjuju na plovne ili plutajuće objekte su ona koja su utvrđena u standardu ES-TRIN 2021/1.