ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 236

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 64.
5. srpnja 2021.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/1087 оd 7. travnja 2021. o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu ažuriranja upućivanja na odredbe Čikaške konvencije ( 1 )

1

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/1088 оd 7. travnja 2021. o izmjeni Uredbe (EU) br. 748/2012 u pogledu ažuriranja upućivanja na zahtjeve za zaštitu okoliša ( 1 )

3

 

*

Uredba Komisije (EU) 2021/1089 оd 30. lipnja 2021. o zabrani ribolova grdobine u zonama 8c, 9 i 10 te u vodama Unije na području CECAF-a 34.1.1 za plovila koja plove pod zastavom Francuske

7

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1090 оd 2. srpnja 2021. o izmjeni Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge ( 1 )

10

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1091 оd 2. srpnja 2021. o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/159 o uvođenju konačne zaštitne mjere protiv uvoza određenih proizvoda od čelika

47

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2021/1092 od 11. lipnja 2021. o utvrđivanju kriterija i postupka za obavješćivanje o razlikama u odnosu na međunarodne standarde koje je donijela Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva u području sigurnosti zračnog prometa

51

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2021/1093 od 28. lipnja 2021. o utvrđivanju provedbenih pravila o službeniku za zaštitu podataka Vijeća, primjeni Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća i ograničenjima pravâ ispitanikâ u kontekstu izvršavanja zadaća službenika za zaštitu podataka Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2004/644/EZ

55

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2021/1094 od 28. lipnja 2021. o izmjeni Odluke 2008/376/EZ o usvajanju istraživačkog programa Istraživačkog fonda za ugljen i čelik i o višegodišnjim tehničkim smjernicama za taj program

69

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2021/1095 оd 2. srpnja 2021. o uspostavi metodologije za raspodjelu troškova povezanih s operacijama zaduživanja i upravljanja dugom u okviru instrumenta NextGenerationEU

75

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

5.7.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 236/1


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1087

оd 7. travnja 2021.

o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu ažuriranja upućivanja na odredbe Čikaške konvencije

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 (1), a posebno njezin članak 19. stavak 3.,

budući da:

(1)

Zrakoplovi osim bespilotnih zrakoplova i njihovi motori, propeleri, dijelovi i neugrađena oprema trebali bi ispunjavati zahtjeve u vezi sa zaštitom okoliša. Uredbom (EU) 2018/1139 to je predviđeno upućivanjem na određene odredbe Čikaške konvencije koje sadržavaju te zahtjeve.

(2)

Vijeće ICAO-a donijelo je 11. ožujka 2020., na petom sastanku tijekom svojeg 219. zasjedanja, izmjenu 13. sveska I. („Zrakoplovna buka”), izmjenu 10. sveska II. („Emisije iz motora zrakoplova”) i izmjenu 1. sveska III. („Emisije CO2 iz aviona”) Dodatka 16. Čikaškoj konvenciji. Te su izmjene stupile na snagu i postale primjenjive za sve države članice 1. siječnja 2021.

(3)

Stoga bi Uredbu (EU) 2018/1139 trebalo na odgovarajući način izmijeniti i ažurirati upućivanja na odredbe Čikaške konvencije.

(4)

Mjere predviđene ovom Uredbom temelje se na Mišljenju br. 03/2020 Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) u skladu s člankom 76. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1139,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

U članku 9. stavku 2. Uredbe (EU) 2018/1139 prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U pogledu buke i emisija ti zrakoplovi i njihovi motori, propeleri, dijelovi i neugrađena oprema moraju ispunjavati zahtjeve u vezi sa zaštitom okoliša sadržane u izmjeni 13. sveska I., izmjeni 10. sveska II. i izmjeni 1. sveska III., sve od navedenoga kako se primjenjuje 1. siječnja 2021., Dodatka 16. Čikaškoj konvenciji.”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. travnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 212, 22.8.2018., str. 1.


5.7.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 236/3


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1088

оd 7. travnja 2021.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 748/2012 u pogledu ažuriranja upućivanja na zahtjeve za zaštitu okoliša

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 (1), a posebno njezin članak 19. stavke 1. i 3.,

budući da:

(1)

Dana 7. travnja 2021. Komisija je donijela Delegiranu uredbu 2021/1087 (2) kojom se ažuriraju upućivanja na odredbe Čikaške konvencije koje sadržavaju zahtjeve za zaštitu okoliša.

(2)

Zrakoplovi osim bespilotnih zrakoplova i njihovi motori, propeleri, dijelovi i neugrađena oprema trebali bi ispunjavati te zahtjeve za zaštitu okoliša od 1. siječnja 2021.

(3)

Upućivanja na zahtjeve za zaštitu okoliša u Uredbi Komisije (EU) br. 748/2012 (3) trebalo bi ažurirati.

(4)

Uredbu (EU) br. 748/2012 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Mjere predviđene ovom Uredbom temelje se na Mišljenju br. 03/2020 Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) u skladu s člankom 76. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1139,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) br. 748/2012 mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 9. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Odstupajući od stavka 1., organizacija za proizvodnju može od nadležnog tijela zatražiti izuzeće od zahtjeva za zaštitu okoliša iz članka 9. stavka 2. prvog podstavka Uredbe (EU) 2018/1139.”.

2.

Prilog I. mijenja se kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. travnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 212, 22.8.2018., str. 1.

(2)  Delegirana uredba Komisije 2021/1087 оd 7. travnja 2021. o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu ažuriranja upućivanja na odredbe Čikaške konvencije (Vidjeti stranicu 1 ovoga Službenog lista).

(3)  Uredba Komisije (EU) br. 748/2012 od 3. kolovoza 2012. o utvrđivanju provedbenih pravila za certifikaciju plovidbenosti i ekološku certifikaciju zrakoplova i s njima povezanih proizvoda, dijelova i uređaja te za certifikaciju projektnih i proizvodnih organizacija (SL L 224, 21.8.2012., str. 1.).


PRILOG

Prilog I. Uredbi (EU) br. 748/2012 mijenja se kako slijedi:

1.

u točki 21.A.130 podtočki (b), podtočka 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.

usto, u slučaju zahtjeva za zaštitu okoliša:

i.

izjavu da je dovršeni motor u skladu s primjenjivim zahtjevima u pogledu emisija ispušnih plinova motora na datum proizvodnje motora; i

ii.

izjavu da je dovršeni zrakoplov u skladu s primjenjivim zahtjevima u pogledu emisija CO2 na datum izdavanja prve svjedodžbe o plovidbenosti.”;

2.

u točki 21.A.145 podtočki (b), uvodna rečenica i podtočka 1. zamjenjuju se sljedećim:

„(b)

s obzirom na sve potrebne podatke o plovidbenosti i zaštiti okoliša:

1.

organizacija za proizvodnju prima takve podatke od Agencije te nositelja ili podnositelja zahtjeva za certifikat tipa, ograničeni certifikat tipa ili odobrenje projekta, uključujući svako izuzeće odobreno u vezi sa zahtjevima za zaštitu okoliša kako bi se utvrdila sukladnost s primjenjivim projektnim podacima;”;

3.

u točki 21.A.147 podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

Nakon izdavanja odobrenja organizacije za proizvodnju, svaku promjenu u odobrenoj organizaciji za proizvodnju koja je značajna za dokazivanje sukladnosti ili za plovidbenost i karakteristike proizvoda, dijela ili uređaja u pogledu zaštite okoliša, posebno promjene u sustavu kvalitete, odobrava nadležno tijelo. Zahtjev za odobrenje dostavlja se nadležnom tijelu u pisanom obliku, a organizacija prije provedbe izmjene mora nadležnom tijelu dokazati da je sukladna s ovim pododjeljkom.”;

4.

u točki 21.A.801 podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

Identifikacija proizvoda uključuje sljedeće podatke:

1.

ime proizvođača;

2.

oznaku proizvoda;

3.

serijski broj proizvođača;

4.

oznaku „IZUZETO” u slučaju motora, ako je nadležno tijelo odobrilo izuzeće od zahtjeva za zaštitu okoliša;

5.

bilo koje druge podatke koje Agencija smatra potrebnima.”;

5.

točka 21.B.85 zamjenjuje se sljedećim:

„21.B.85   Određivanje primjenjivih zahtjeva za zaštitu okoliša za certifikat tipa ili ograničeni certifikat tipa

(a)

Agencija određuje primjenjive zahtjeve za zaštitu okoliša za certifikat tipa ili ograničeni certifikat tipa za zrakoplov ili certifikat tipa za motor te o njima obavješćuje podnositelja. Određenje i obavijest sadržavaju:

1.

primjenjive zahtjeve u vezi s bukom utvrđene u:

i.

poglavlju 1. dijela II. sveska I. Priloga 16. Čikaškoj konvenciji te:

(A)

za podzvučne mlazne zrakoplove u poglavljima 2., 3., 4. i 14.;

(B)

za elisne zrakoplove u poglavljima 3., 4., 5., 6., 10. i 14.;

(C)

za helikoptere u poglavljima 8. i 11.;

(D)

za nadzvučne zrakoplove u poglavlju 12.; i

(E)

za zrakoplove s nagibnim rotorom u poglavlju 13.;

ii.

svesku I. Priloga 16. Čikaškoj konvenciji:

(A)

Dodatku 1. za zrakoplove na koje se primjenjuju poglavlja 2. i 12. dijela II. sveska I. Priloga 16. Čikaškoj konvenciji;

(B)

Dodatku 2. za zrakoplove na koje se primjenjuju poglavlja 3., 4., 5., 8., 13. i 14. dijela II. sveska I. Priloga 16. Čikaškoj konvenciji;

(C)

Dodatku 3. za zrakoplove na koje se primjenjuje poglavlje 6. dijela II. sveska I. Priloga 16. Čikaškoj konvenciji;

(D)

Dodatku 4. za zrakoplove na koje se primjenjuje poglavlje 11. dijela II. sveska I. Priloga 16. Čikaškoj konvenciji; i

(E)

Dodatku 6. za zrakoplove na koje se primjenjuje poglavlje 10. dijela II. sveska I. Priloga 16. Čikaškoj konvenciji;

2.

primjenjive zahtjeve u vezi s emisijama za sprečavanje namjernog ispuštanja goriva za zrakoplove utvrđene u poglavljima 1. i 2. dijela II. sveska II. Priloga 16. Čikaškoj konvenciji;

3.

primjenjive zahtjeve u vezi s emisijama dima, plinova i čestica iz motora utvrđene u:

i.

poglavlju 1. dijela III. sveska II. Priloga 16. Čikaškoj konvenciji te:

(A)

za emisije dima i plinova iz turbomlaznih i turboventilatorskih motora namijenjenih za pogon samo pri podzvučnim brzinama, u poglavlju 2.;

(B)

za emisije dima i plinova iz turbomlaznih i turboventilatorskih motora namijenjenih za pogon pri nadzvučnim brzinama, u poglavlju 3.; i

(C)

za emisije čestica iz turbomlaznih i turboventilatorskih motora namijenjenih za pogon samo pri podzvučnim brzinama, u poglavlju 4.;

ii.

svesku II. Priloga 16. Čikaškoj konvenciji:

(A)

Dodatku 1. za mjerenje referentnog omjera tlaka;

(B)

Dodatku 2. za evaluaciju emisija dima;

(C)

Dodatku 3. za instrumente i mjerne tehnike za plinovite emisije:

(D)

Dodatku 4. za specifikacije za gorivo koje se upotrebljava u ispitivanju emisija turbinskih motora zrakoplova;

(E)

Dodatku 5. za instrumente i mjerne tehnike za plinovite emisije iz naknadnog sagorijevanja plinskoturbinskih motora;

(F)

Dodatku 6. za postupak utvrđivanja sukladnosti za emisije plinova, dima i čestica; i

(G)

Dodatku 7. za instrumente i mjerne tehnike za nehlapljive čestice;

4.

primjenjive zahtjeve u vezi s emisijama CO2 iz zrakoplova utvrđene u:

i.

poglavlju 1. dijela II. sveska III. Priloga 16. Čikaškoj konvenciji te:

(A)

za podzvučne mlazne zrakoplove u poglavlju 2.; i

(B)

za podzvučne elisne zrakoplove u poglavlju 2.;

ii.

Dodatku 1. i 2. sveska III. Priloga 16. Čikaškoj konvenciji za zrakoplove na koje se primjenjuje poglavlje 2. dijela II. sveska III. Priloga 16. Čikaškoj konvenciji;

5.

za motore, primjenjive zahtjeve iz Priloga 16. Čikaškoj konvenciji sveska II. dijela IV. i Dodatka 8. u vezi s procjenom nehlapljivih čestica za potrebe inventara i modeliranja.

(b)

(rezervirano).”.


5.7.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 236/7


UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1089

оd 30. lipnja 2021.

o zabrani ribolova grdobine u zonama 8c, 9 i 10 te u vodama Unije na području CECAF-a 34.1.1 za plovila koja plove pod zastavom Francuske

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (1), a posebno njezin članak 36. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2021/92 (2) utvrđene su kvote za 2021.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka grdobine u zonama 8c, 9 i 10 te u vodama Unije na području CECAF-a 34.1.1 koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom Francuske ili su u Francuskoj registrirana iscrpljena je kvota dodijeljena za 2021.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti određene ribolovne aktivnosti za taj stok,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Iscrpljenje kvote

Ribolovna kvota za 2021. dodijeljena Francuskoj za stok grdobine u zonama 8c, 9 i 10 te u vodama Unije na području CECAF-a 34.1.1 iz Priloga smatra se iscrpljenom od datuma utvrđenog u Prilogu.

Članak 2.

Zabrane

1.   Ribolov stoka iz članka 1. za plovila koja plove pod zastavom Francuske ili su u Francuskoj registrirana zabranjuje se od datuma utvrđenog u Prilogu. Posebno, zabranjuje se traženje ribe te ispaljivanje, postavljanje ili izvlačenje ribolovnog alata radi ribolova tog stoka.

2.   Prekrcavanje, zadržavanje na plovilu, prerada na plovilu, premještanje, stavljanje u kaveze, tov i iskrcavanje ribe i proizvoda ribarstva iz tog stoka i dalje su odobreni za ulove koje su navedena plovila ostvarila prije tog datuma.

3.   Slučajni ulovi vrsta iz tog stoka koje ostvare navedena plovila izvlače se na ta ribarska plovila i zadržavaju na njima te se evidentiraju, iskrcavaju i oduzimaju od kvote u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. lipnja 2021.

Za Komisiju,

u ime predsjednice,

Virginijus SINKEVIČIUS

Član Komisije


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EU) 2021/92 od 28. siječnja 2021. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2021. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te, za ribarska plovila Unije, u određenim vodama izvan Unije (SL L 31, 29.1.2021., str. 31.).

(3)  Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).


PRILOG

Br.

08/TQ92

Država članica

Francuska

Stok

ANF/8C3411

Vrsta

Grdobine (Lophiidae)

Zona

8c, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

Datum zabrane

3.6.2021.


5.7.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 236/10


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1090

оd 2. srpnja 2021.

o izmjeni Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (1), a posebno njezin članak 71. stavak 3.,

budući da:

(1)

Afrička svinjska kuga zarazna je virusna bolest koja pogađa držane i divlje svinje te može ozbiljno utjecati na populaciju tih životinja i unosnost uzgoja jer uzrokuje poremećaje u premještanjima pošiljaka tih životinja i proizvoda dobivenih od njih unutar Unije te u izvozu u treće zemlje.

(2)

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/605 (2) donesena je u okviru Uredbe (EU) 2016/429 i u njoj se utvrđuju posebne mjere za kontrolu bolesti afričke svinjske kuge koje države članice iz njezina Priloga I. („predmetne države članice”) trebaju u ograničenom razdoblju primjenjivati u zonama ograničenja I, II i III iz tog priloga.

(3)

Područja navedena kao zone ograničenja I, II i III u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 temelje se na epidemiološkoj situaciji u pogledu afričke svinjske kuge u Uniji. Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 zadnji je put izmijenjen Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/994 (3) nakon promjene epidemiološke situacije u pogledu te bolesti u Poljskoj i Slovačkoj.

(4)

Sve izmjene zona ograničenja I, II i III u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 trebalo bi temeljiti na epidemiološkoj situaciji povezanoj s afričkom svinjskom kugom na područjima zahvaćenima tom bolešću i općoj epidemiološkoj situaciji povezanoj s afričkom svinjskom kugom u predmetnoj državi članici, razini rizika od daljnjeg širenja te bolesti te znanstveno utemeljenim načelima i kriterijima za geografsko određivanje zona u slučaju afričke svinjske kuge te smjernicama Unije dogovorenima s državama članicama u Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, koje su javno dostupne na internetskim stranicama Komisije (4). Pri takvim izmjenama trebalo bi uzeti u obzir i međunarodne standarde, primjerice Kodeks o zdravlju kopnenih životinja (5) Svjetske organizacije za zdravlje životinja te obrazloženja za određivanje zona koja dostave nadležna tijela predmetnih država članica.

(5)

Od datuma donošenja Provedbene uredbe (EU) 2021/994 zabilježeni su novi slučajevi afričke svinjske kuge kod držanih svinja u Poljskoj i Slovačkoj.

(6)

U lipnju 2021. zabilježeno je nekoliko slučajeva afričke svinjske kuge kod držanih svinja u okruzima kępiński, wieruszowski i łódzki wschodni u Poljskoj, na područjima koja trenutačno nisu navedena u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605. Ti novi slučajevi afričke svinjske kuge kod držanih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, ta područja Poljske na kojima su zabilježeni ti nedavni slučajevi afričke svinjske kuge a koja trenutačno nisu navedena u tom prilogu sada bi trebalo navesti u tom prilogu kao zonu ograničenja III.

(7)

Osim toga, u lipnju 2021. zabilježen je jedan slučaj afričke svinjske kuge kod držanih svinja u okrugu mielecki district u Poljskoj, na području koje je u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 trenutačno navedeno kao zona ograničenja II. Taj novi slučaj afričke svinjske kuge kod držanih svinja znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, to područje Poljske na kojem je zabilježen taj nedavni slučaj afričke svinjske kuge i koje je trenutačno u tom prilogu navedeno kao zona ograničenja II sada bi u tom prilogu trebalo navesti kao zonu ograničenja III umjesto kao zonu ograničenja II, a postojeće granice zona ograničenja I i II također je potrebno ponovno definirati i proširiti kako bi se u obzir uzeo taj nedavni slučaj.

(8)

Osim toga, u lipnju 2021. zabilježen je jedan slučaj afričke svinjske kuge kod držanih svinja u okrugu Lučanec u Slovačkoj, na području koje je u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 trenutačno navedeno kao zona ograničenja II. Taj novi slučaj afričke svinjske kuge kod držanih svinja znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, to područje Slovačke na kojem je zabilježen taj nedavni slučaj afričke svinjske kuge i koje je trenutačno u tom prilogu navedeno kao zona ograničenja II sada bi u tom prilogu trebalo navesti kao zonu ograničenja III umjesto kao zonu ograničenja II, a postojeće granice zona ograničenja I i II također je potrebno ponovno definirati i proširiti kako bi se u obzir uzeo taj nedavni slučaj.

(9)

Nakon tih nedavnih slučajeva afričke svinjske kuge kod držanih svinja u Poljskoj i Slovačkoj te uzimajući u obzir trenutačnu epidemiološku situaciju povezanu s afričkom svinjskom kugom u Uniji, zone određene u tim državama članicama preispitane su i ažurirane. Osim toga, preispitane su i ažurirane postojeće mjere za upravljanje rizicima. Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 trebao bi odražavati te promjene.

(10)

Kako bi se uzele u obzir nedavne promjene epidemiološke situacije povezane s afričkom svinjskom kugom u Uniji i proaktivno odgovorilo na rizike povezane sa širenjem te bolesti, trebalo bi utvrditi nove zone ograničenja u Poljskoj i Slovačkoj te ih navesti kao zone ograničenja I, II i III u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605. Budući da se situacija u pogledu afričke svinjske kuge u Uniji stalno mijenja, pri određivanju tih novih zona ograničenja u obzir je uzeta situacija u okolnim područjima.

(11)

Zbog važnosti epidemiološke situacije u Uniji povezane sa širenjem afričke svinjske kuge bitno je da izmjene Provedbene odluke (EU) 2021/605 utvrđene ovom Provedbenom uredbom stupe na snagu što prije.

(12)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 2. srpnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 84, 31.3.2016., str. 1.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/605 оd 7. travnja 2021. o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge (SL L 129, 15.4.2021., str. 1.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/994 оd 18. lipnja 2021. o izmjeni Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge (SL L 219, 21.6.2021., str. 1.).

(4)  Radni dokument SANTE/7112/2015/Rev. 3 „Načela i kriteriji za geografsko određivanje regija u slučaju afričke svinjske kuge”. https://ec.europa.eu/food/animals/animal-diseases/control-measures/asf_en.

(5)  OIE „Terrestrial Animal Health Code” (Kodeks OIE-a o zdravlju kopnenih životinja), 28. izdanje, 2019. ISBN I. sveska: 978-92-95108-85-1; ISBN II. sveska: 978-92-95108-86-8. https://www.oie.int/standard-setting/terrestrial-code/access-online/.


PRILOG

Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG I.

ZONE OGRANIČENJA

DIO I.

1.   Njemačka

Sljedeće zone ograničenja I u Njemačkoj:

Bundesland Brandenburg:

Landkreis Dahme-Spreewald:

Gemeinde Alt Zauche-Wußwerk,

Gemeinde Byhleguhre-Byhlen,

Gemeinde Märkische Heide, mit den Gemarkungen Alt Schadow, Neu Schadow, Pretschen, Plattkow, Wittmannsdorf, Schuhlen-Wiese, Bückchen, Kuschkow, Gröditsch, Groß Leuthen, Leibchel, Glietz, Groß Leine, Dollgen, Krugau, Dürrenhofe, Biebersdorf und Klein Leine,

Gemeinde Neu Zauche,

Gemeinde Schwielochsee mit den Gemarkungen Groß Liebitz, Guhlen, Mochow und Siegadel,

Gemeinde Spreewaldheide,

Gemeinde Straupitz,

Landkreis Märkisch-Oderland:

Gemeinde Lietzen westlich der L 37,

Gemeinde Falkenhagen (Mark) westlich der L 37,

Gemeinde Zeschdorf westlich der L 37,

Gemeinde Lindendorf mit der Gemarkung Dolgelin – westlich der L 37,

Gemeinde Müncheberg mit den Gemarkungen Müncheberg, Eggersdorf bei Müncheberg und Hoppegarten bei Müncheberg,

Gemeinde Neulewin,

Gemeinde Bliesdorf mit den Gemarkungen Kunersdorf und Bliesdorf,

Gemeinde Neutrebbin mit den Gemarkungen Neutrebbin und Alttrebbin westlich der L 34 und Altelewin westlich und nordöstlich der L 33,

Gemeinde Märkische Höhe mit den Gemarkungen Reichenberg und Batzlow,

Gemeinde Wriezen mit den Gemarkungen Haselberg, Frankenfelde, Schulzendorf, Lüdersdorf, Biesdorf, Rathsdorf, Wriezen, Altwriezen, Beauregard, Eichwerder und Jäckelsbruch,

Gemeinde Oderaue mit den Gemarkungen Neuranft, Neuküstrinchen, Neurüdnitz, Altwustrow, Neuwustrow und Zäckericker Loose, Altreetz, Altmädewitz und Neumädewitz,

Gemeinde Buckow (Märkische Schweiz),

Gemeinde Strausberg mit den Gemarkungen Hohenstein und Ruhlsdorf,

Gemeine Garzau-Garzin,

Gemeinde Waldsieversdorf,

Gemeinde Rehfelde mit der Gemarkung Werder,

Gemeinde Reichenow-Mögelin,

Gemeinde Prötzel mit den Gemarkungen Harnekop, Sternebeck und Prötzel östlich der B 168 und der L35,

Gemeinde Oberbarnim.

Landkreis Oder-Spree:

Gemeinde Storkow (Mark),

Gemeinde Wendisch Rietz,

Gemeinde Reichenwalde,

Gemeinde Diensdorf-Radlow,

Gemeinde Bad Saarow,

Gemeinde Rietz-Neuendorf mit den Gemarkungen Buckow, Glienicke, Behrensdorf, Ahrensdorf, Herzberg, Görzig, Pfaffendorf, Sauen, Wilmersdorf (G), Neubrück, Drahendorf, Alt Golm,

Gemeinde Tauche mit den Gemarkungen Briescht, Kossenblatt, Werder, Görsdorf (B), Giesendorf, Wulfersdorf, Falkenberg (T), Lindenberg,

Gemeinde Steinhöfel mit den Gemarkungen Demnitz, Steinhöfel, Hasenfelde, Ahrensdorf, Heinersdorf, Tempelberg,

Gemeinde Langewahl,

Gemeinde Berkenbrück,

Gemeinde Briesen (Mark) mit den Gemarkungen Wilmersdorf, Falkenberg, Alt Madlitz, Madlitz Forst, Kersdorf, Briesen, Neubrück Forst,

Gemeinde Jacobsdorf mit den Gemarkungen Petersdorf und Jacobsdorf westlich der L 37,

Landkreis Spree-Neiße:

Gemeinde Jänschwalde,

Gemeinde Peitz,

Gemeinde Tauer,

Gemeinde Turnow-Preilack,

Gemeinde Drachhausen,

Gemeinde Schmogrow-Fehrow,

Gemeinde Drehnow,

Gemeinde Guben mit der Gemarkung Schlagsdorf,

Gemeinde Schenkendöbern mit den Gemarkungen Grabko, Kerkwitz, Groß Gastrose,

Gemeinde Teichland,

Gemeinde Dissen-Striesow,

Gemeinde Heinersbrück,

Gemeinde Briesen,

Gemeinde Forst mit den Gemarkungen Briesníg, Weißagk, Bohrau, Naundorf, Mulknitz, Klein Jamno, Forst (Lausitz) und Groß Jamno,

Gemeinde Wiesengrund,

Gemeinde Groß Schacksdorf-Simmersdorf mit der Gemarkung Simmersdorf,

Gemeinde Neiße-Malxetal mit den Gemarkungen Jocksdorf, Klein Kölzig und Groß Kölzig,

Gemeinde Tschernitz mit der Gemarkung Wolfshain,

Gemeinde Felixsee,

Gemeinde Spremberg mit den Gemarkungen Lieskau, Schönheide, Graustein, Türkendorf, Groß Luja, Wadelsdorf, Hornow, Sellessen, Spremberg, Bühlow,

Gemeinde Neuhausen/Spree mit den Gemarkungen Kathlow, Haasow, Sergen, Roggosen, Gablenz, Komptendorf, Laubsdorf, Koppatz, Neuhausen, Drieschnitz, Kahsel, Bagenz,

Stadt Cottbus mit den Gemarkungen Dissenchen, Döbbrick, Merzdorf, Saspow, Schmellwitz, Sielow, Willmersdorf.

Bundesland Sachsen:

Landkreis Bautzen

Gemeinde Großdubrau: Ortsteile Commerau, Göbeln, Jetscheba, Kauppa, Särchen, Spreewiese,

Gemeinde Hochkirch: Ortsteile Kohlwesa, Niethen, Rodewitz, Wawitz, Zschorna,

Gemeinde Königswartha: Ortsteil Oppitz,

Gemeinde Lohsa: Ortsteile Dreiweibern, Driewitz, Friedersdorf, Hermsdorf/Spree, Lippen, Litschen, Lohsa, Riegel, Tiegling, Weißkollm,

Gemeinde Malschwitz: Ortsteile Baruth, Brießnitz, Brösa, Buchwalde, Cannewitz, Dubrauke, Gleina, Guttau, Halbendorf/Spree, Kleinsaubernitz, Lieske, Lömischau, Neudorf/Spree, Preititz, Rackel, Ruhethal, Wartha,

Gemeinde Radibor: Ortsteile Droben, Lippitsch, Milkel, Teicha, Wessel,

Gemeinde Spreetal,

Gemeinde Weißenberg.

Landkreis Görlitz:

Gemeinde Boxberg/O.L., sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes,

Gemeinde Görlitz südlich der Bundesautobahn A4 mit den Ortsteilen Biesnitz, Deutsch Ossig, Historische Altstadt, Innenstadt, Klein Neundorf, Klingewalde, Königshufen, Kunnerwitz, Ludwigsdorf, Nikolaivorstadt, Rauschwalde, Schlauroth, Südstadt, Weinhübel,

Gemeinde Groß Düben, sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes,

Gemeinde Hohendubrau, sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes,

Gemeinde Kodersdorf, sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes,

Gemeinde Königshain,

Gemeinde Löbau: Ortsteile Altcunnewitz, Bellwitz, Dolgowitz, Glossen, Kittlitz, Kleinradmeritz, Krappe, Lautitz, Mauschwitz, Neucunnewitz, Neukittlitz, Oppeln, Rosenhain,

Gemeinde Markersdorf: Ortsteile Holtendorf, Markersdorf, Pfaffendorf,

Gemeinde Mücka, sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes,

Gemeinde Reichenbach/O.L.: Ortsteile Biesig, Borda, Dittmannsdorf, Feldhäuser, Goßwitz, Krobnitz, Lehnhäuser, Löbensmüh, Mengelsdorf, Meuselwitz, Oehlisch, Stadt Reichenbach/O.L., Reißaus, Schöps, Zoblitz,

Gemeinde Schleife, sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes,

Gemeinde Schöpstal, sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes,

Gemeinde Trebendorf, sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes,

Gemeinde Vierkirchen, sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes,

Gemeinde Waldhufen, sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes,

Gemeinde Weißwasser/O.L., sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes.

2.   Estonija

Sljedeće zone ograničenja I u Estoniji:

Hiiu maakond.

3.   Grčka

Sljedeće zone ograničenja I u Grčkoj:

in the regional unit of Drama:

the community departments of Sidironero and Skaloti and the municipal departments of Livadero and Ksiropotamo (in Drama municipality),

the municipal department of Paranesti (in Paranesti municipality),

the municipal departments of Kokkinogeia, Mikropoli, Panorama, Pyrgoi (in Prosotsani municipality),

the municipal departments of Kato Nevrokopi, Chrysokefalo, Achladea, Vathytopos, Volakas, Granitis, Dasotos, Eksohi, Katafyto, Lefkogeia, Mikrokleisoura, Mikromilea, Ochyro, Pagoneri, Perithorio, Kato Vrontou and Potamoi (in Kato Nevrokopi municipality),

in the regional unit of Xanthi:

the municipal departments of Kimmerion, Stavroupoli, Gerakas, Dafnonas, Komnina, Kariofyto and Neochori (in Xanthi municipality),

the community departments of Satres, Thermes, Kotyli, and the municipal departments of Myki, Echinos and Oraio and (in Myki municipality),

the community department of Selero and the municipal department of Sounio (in Avdira municipality),

in the regional unit of Rodopi:

the municipal departments of Komotini, Anthochorio, Gratini, Thrylorio, Kalhas, Karydia, Kikidio, Kosmio, Pandrosos, Aigeiros, Kallisti, Meleti, Neo Sidirochori and Mega Doukato (in Komotini municipality),

the municipal departments of Ipio, Arriana, Darmeni, Archontika, Fillyra, Ano Drosini, Aratos and the Community Departments Kehros and Organi (in Arriana municipality),

the municipal departments of Iasmos, Sostis, Asomatoi, Polyanthos and Amvrosia and the community department of Amaxades (in Iasmos municipality),

the municipal department of Amaranta (in Maroneia Sapon municipality),

in the regional unit of Evros:

the municipal departments of Kyriaki, Mandra, Mavrokklisi, Mikro Dereio, Protokklisi, Roussa, Goniko, Geriko, Sidirochori, Megalo Derio, Sidiro, Giannouli, Agriani and Petrolofos (in Soufli municipality),

the municipal departments of Dikaia, Arzos, Elaia, Therapio, Komara, Marasia, Ormenio, Pentalofos, Petrota, Plati, Ptelea, Kyprinos, Zoni, Fulakio, Spilaio, Nea Vyssa, Kavili, Kastanies, Rizia, Sterna, Ampelakia, Valtos, Megali Doxipara, Neochori and Chandras (in Orestiada municipality),

the municipal departments of Asvestades, Ellinochori, Karoti, Koufovouno, Kiani, Mani, Sitochori, Alepochori, Asproneri, Metaxades, Vrysika, Doksa, Elafoxori, Ladi, Paliouri and Poimeniko (in Didymoteixo municipality),

in the regional unit of Serres:

the municipal departments of Kerkini, Livadia, Makrynitsa, Neochori, Platanakia, Petritsi, Akritochori, Vyroneia, Gonimo, Mandraki, Megalochori, Rodopoli, Ano Poroia, Katw Poroia, Sidirokastro, Vamvakophyto, Promahonas, Kamaroto, Strymonochori, Charopo, Kastanousi and Chortero and the community departments of Achladochori, Agkistro and Kapnophyto (in Sintiki municipality),

the municipal departments of Serres, Elaionas and Oinoussa and the community departments of Orini and Ano Vrontou (in Serres municipality),

the municipal departments of Dasochoriou, Irakleia, Valtero, Karperi, Koimisi, Lithotopos, Limnochori, Podismeno and Chrysochorafa (in Irakleia municipality).

4.   Latvija

Sljedeće zone ograničenja I u Latviji:

Pāvilostas novada Vērgales pagasts,

Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz rietumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

Grobiņas novada Medzes, Grobiņas un Gaviezes pagasts. Grobiņas pilsēta,

Rucavas novada Rucavas pagasts,

Nīcas novads.

5.   Litva

Sljedeće zone ograničenja I u Litvi:

Klaipėdos rajono savivaldybė: Agluonėnų, Dovilų, Gargždų, Priekulės, Vėžaičių, Kretingalės ir Dauparų-Kvietinių seniūnijos,

Palangos miesto savivaldybė.

6.   Mađarska

Sljedeće zone ograničenja I u Mađarskoj:

Békés megye 950950, 950960, 950970, 951950, 952050, 952750, 952850, 952950, 953050, 953150, 953650, 953660, 953750, 953850, 953960, 954250, 954260, 954350, 954450, 954550, 954650, 954750, 954850, 954860, 954950, 955050, 955150, 955250, 955260, 955270, 955350, 955450, 955510, 955650, 955750, 955760, 955850, 955950, 956050, 956060, 956150 és 956160 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Bács-Kiskun megye 600150, 600850, 601550, 601650, 601660, 601750, 601850, 601950, 602050, 603250, 603750 és 603850 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Budapest 1 kódszámú, vadgazdálkodási tevékenységre nem alkalmas területe,

Csongrád-Csanád megye 800150, 800160, 800250, 802220, 802260, 802310 és 802450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Fejér megye 400150, 400250, 400351, 400352, 400450, 400550, 401150, 401250, 401350, 402050, 402350, 402360, 402850, 402950, 403050, 403250, 403350, 403450, 403550, 403650, 403750, 403950, 403960, 403970, 404570, 404650, 404750, 404850, 404950, 404960, 405050, 405750, 405850, 405950,

406050, 406150, 406550, 406650 és 406750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Győr-Moson-Sopron megye 100550, 100650, 100950, 101050, 101350, 101450, 101550, 101560 és 102150 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Jász-Nagykun-Szolnok megye 750150, 750160, 750260, 750350, 750450, 750460, 754450, 754550, 754560, 754570, 754650, 754750, 754950, 755050, 755150, 755250, 755350 és 755450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Komárom-Esztergom megye 250150, 250250, 250450, 250460, 250550, 250650, 250750, 251050, 251150, 251250, 251350, 251360, 251650, 251750, 251850, 252250, kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Pest megye 571550, 572150, 572250, 572350, 572550, 572650, 572750, 572850, 572950, 573150, 573250, 573260, 573350, 573360, 573450, 573850, 573950, 573960, 574050, 574150, 574350, 574360, 574550, 574650, 574750, 574850, 574860, 574950, 575050, 575150, 575250, 575350, 575550, 575650, 575750, 575850, 575950, 576050, 576150, 576250, 576350, 576450, 576650, 576750, 576850, 576950, 577050, 577150, 577350, 577450, 577650, 577850, 577950, 578050, 578150, 578250, 578350, 578360, 578450, 578550, 578560, 578650, 578850, 578950, 579050, 579150, 579250, 579350, 579450, 579460, 579550, 579650, 579750, 580250 és 580450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe.

7.   Poljska

Sljedeće zone ograničenja I u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Wielbark i Rozogi w powiecie szczycieńskim,

gminy Janowiec Kościelny, Janowo i część gminy Kozłowo położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie nidzickim,

gminy Iłowo – Osada, Lidzbark, Płośnica, miasto Działdowo, część gminy Rybno położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę kolejową, część gminy wiejskiej Działdowo położona na południe od linii wyznaczonej przez linie kolejowe biegnące od wschodniej do zachodniej granicy gminy w powiecie działdowskim,

gminy Kisielice, Susz i część gminy wiejskiej Iława położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 521 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą łączącą miejscowości Szymbark - Ząbrowo - Segnowy – Laseczno – Gulb, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Szymbark - Ząbrowo - Segnowy – Laseczno - Gulb biegnącą do południowej granicy gminy w powiecie iławskim,

gminy Biskupiec, Kurzętnik, część gminy wiejskiej Nowe Miasto Lubawskie położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od zachodniej granicy gminy do miejscowości Lekarty, a następnie na południowy - zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Lekarty – Nowy Dwór Bratiański biegnącą do północnej granicy gminy miejskiej Nowe Miasto Lubawskie oraz na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 538, część gminy Grodziczno położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 538 w powiecie nowomiejskim.

w województwie podlaskim:

gminy Wysokie Mazowieckie z miastem Wysokie Mazowieckie, Czyżew i część gminy Kulesze Kościelne położona na południe od linii wyznaczonej przez linię koleją w powiecie wysokomazowieckim,

gminy Miastkowo, Nowogród, Śniadowo i Zbójna w powiecie łomżyńskim,

gminy Szumowo, Zambrów z miastem Zambrów i część gminy Kołaki Kościelne położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie zambrowskim,

gminy Grabowo, Kolno i miasto Kolno, Turośl w powiecie kolneńskim,

w województwie mazowieckim:

powiat ostrołęcki,

powiat miejski Ostrołęka,

gminy Bielsk, Brudzeń Duży, Bulkowo, Drobin, Gąbin, Łąck, Nowy Duninów, Radzanowo, Słupno, Staroźreby i Stara Biała w powiecie płockim,

powiat miejski Płock,

powiat ciechanowski,

gminy Baboszewo, Dzierzążnia, Joniec, Nowe Miasto, Płońsk i miasto Płońsk, Raciąż i miasto Raciąż, Sochocin w powiecie płońskim,

powiat sierpecki,

powiat żuromiński,

gminy Andrzejewo, Brok, Stary Lubotyń, Szulborze Wielkie, Wąsewo, Ostrów Mazowiecka z miastem Ostrów Mazowiecka, część gminy Małkinia Górna położona na północ od rzeki Brok w powiecie ostrowskim,

powiat mławski,

powiat przasnyski,

powiat makowski,

powiat pułtuski,

powiat wyszkowski,

powiat węgrowski,

gminy Dąbrówka, Jadów, Klembów, Poświętne, Radzymin, Strachówka Wołomin i Tłuszcz w powiecie wołomińskim,

gminy Mokobody i Suchożebry w powiecie siedleckim,

gminy Dobre, Jakubów, Kałuszyn, Stanisławów w powiecie mińskim,

gminy Bielany i gmina wiejska Sokołów Podlaski w powiecie sokołowskim,

gminy Kowala, Wierzbica, część gminy Wolanów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 w powiecie radomskim,

powiat miejski Radom,

gminy Jastrząb, Mirów, Orońsko w powiecie szydłowieckim,

powiat gostyniński,

w województwie podkarpackim:

gminy Pruchnik, Rokietnica, Roźwienica, w powiecie jarosławskim,

gminy Fredropol, Krasiczyn, Krzywcza, Medyka, Orły, Żurawica, Przemyśl w powiecie przemyskim,

powiat miejski Przemyśl,

gminy Gać, Jawornik Polski, Kańczuga, część gminy Zarzecze położona na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Mleczka w powiecie przeworskim,

powiat łańcucki,

gminy Trzebownisko, Głogów Małopolski, część gminy Świlcza położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 94 i część gminy Sokołów Małopolski położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 875 w powiecie rzeszowskim,

gmina Ropczyce, część gminy Ostrów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr A4 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 986, a następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 986 biegnącą od tego skrzyżowania do miejscowości Osieka i dalej na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Osieka_- Blizna, część gminy Sędziszów Małopolski położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 94 w powiecie ropczycko – sędziszowskim,

gminy Czarna, Pilzno, miasto Dębica, część gminy wiejskiej Dębica położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr A4, część gminy Żyraków położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr A4 w powiecie dębickim,

gminy Dzikowiec, Kolbuszowa i Raniżów w powiecie kolbuszowskim,

gminy Borowa, Gawłuszowice, Padew Narodowa, Tuszów Narodowy, część gminy Czermin położona na północny – zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Olszyny – Czermin – Piaski – Jasieniec do granicy gminy, część gminy Radomyśl Wielki położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 984 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Radomyśl Wielki, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Radomyśl Wielki – Zdziarzec – Pole biegnącą od drogi nr 984 do południowej granicy gminy, część gminy Wadowice Górne położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Kawęczyn – Wampierzów- Wadowice Górne w powiecie mieleckim,

w województwie świętokrzyskim:

powiat opatowski,

powiat sandomierski,

gminy Bogoria, Łubnice, Oleśnica, Osiek, Połaniec, Rytwiany i Staszów w powiecie staszowskim,

gminy Bliżyn, Skarżysko – Kamienna, Suchedniów i Skarżysko Kościelne w powiecie skarżyskim,

gmina Wąchock, część gminy Brody położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 9 oraz na południowy - zachód od linii wyznaczonej przez drogi: nr 0618T biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania w miejscowości Lipie, drogę biegnącą od miejscowości Lipie do wschodniej granicy gminy oraz na północ od drogi nr 42 i część gminy Mirzec położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 744 biegnącą od południowej granicy gminy do miejscowości Tychów Stary a następnie przez drogę nr 0566T biegnącą od miejscowości Tychów Stary w kierunku północno - wschodnim do granicy gminy w powiecie starachowickim,

powiat ostrowiecki,

gminy Fałków, Ruda Maleniecka, Radoszyce, Smyków, część gminy Końskie położona na zachód od linii kolejowej, część gminy Stąporków położona na południe od linii kolejowej w powiecie koneckim,

gminy Mniów i Zagnańsk w powiecie kieleckim,

w województwie łódzkim:

gminy Łyszkowice, Kocierzew Południowy, Kiernozia, Chąśno, Nieborów, część gminy wiejskiej Łowicz położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 92 biegnącej od granicy miasta Łowicz do zachodniej granicy gminy oraz część gminy wiejskiej Łowicz położona na wschód od granicy miasta Łowicz i na północ od granicy gminy Nieborów w powiecie łowickim,

gminy Cielądz, Rawa Mazowiecka z miastem Rawa Mazowiecka w powiecie rawskim,

gminy Bolimów, Głuchów, Godzianów, Lipce Reymontowskie, Maków, Nowy Kawęczyn, Skierniewice, Słupia w powiecie skierniewickim,

powiat miejski Skierniewice,

gminy Mniszków, Paradyż, Sławno i Żarnów w powiecie opoczyńskim,

powiat tomaszowski,

powiat brzeziński,

powiat łaski,

powiat miejski Łódź,

gminy Andrespol, Koluszki, Nowosolna w powiecie łódzkim wschodnim,

gminy Dobroń, Ksawerów, Lutomiersk, miasto Konstantynów Łódzki, miasto Pabianice, część gminy wiejskiej Pabianice położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S8, część gminy Dłutów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 485 w powiecie pabianickim,

gminy Aleksandrów Łódzki, Stryków, miasto Zgierz w powiecie zgierskim,

gminy Bełchatów z miastem Bełchatów, Drużbice, Kluki, Rusiec, Szczerców, Zelów w powiecie bełchatowskim,

gminy Osjaków, Konopnica, Pątnów, Wierzchlas, część gminy Mokrsko położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Krzyworzeka – Mokrsko - Zmyślona – Komorniki – Orzechowiec – Poręby, część gminy Wieluń położona na wschód od zachodniej granicy miejscowości Wieluń oraz na południe od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Wieluń – Turów – Chotów biegnącą do zachodniej granicy gminy, część gminy Ostrówek położona na wschód od linii wyznaczonej przez rzekę Pyszna w powiecie wieluńskim,

powiat sieradzki,

powiat zduńskowolski,

gminy Aleksandrów, Sulejów, Wola Krzysztoporska, Wolbórz, część gminy Moszczenica położona na wschód od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Moszczenica – Osiedle, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Moszczenica – Osiedle – Kosów do skrzyżowania z drogą nr 12 i dalej na wschód od drogi nr 12 biegnącej od tego skrzyżowania do południowej granicy gminy, część gminy Grabica położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 473 biegnącej od zachodniej granicy gminy do miejscowości Wola Kamocka, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 473 i łączącą miejscowości Wola Kamocka – Papieże Kolonia – Papieże do wschodniej granicy gminy w powiecie piotrkowskim,,

powiat miejski Piotrków Trybunalski,

w województwie pomorskim:

gminy Ostaszewo, miasto Krynica Morska oraz część gminy Nowy Dwór Gdański położona na południowy - zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 55 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 7, następnie przez drogę nr 7 i S7 biegnącą do zachodniej granicy gminy w powiecie nowodworskim,

gminy Lichnowy, Miłoradz, Nowy Staw, Malbork z miastem Malbork w powiecie malborskim,

gminy Mikołajki Pomorskie, Stary Targ i Sztum w powiecie sztumskim,

powiat gdański,

Miasto Gdańsk,

powiat tczewski,

powiat kwidzyński,

w województwie lubuskim:

gminy Przytoczna, Pszczew, Skwierzyna i część gminy Trzciel położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 92 w powiecie międzyrzeckim,

gminy Lubniewice i Krzeszyce w powiecie sulęcińskim,

część gminy Krzeszyce położona na północ od linii wyznaczonej przez kanał Postomski i kanał Bema w powiecie sulęcińskim,

powiat miejski Gorzów Wielkopolski,

gminy Bogdaniec, Lubiszyn, Santok, część gminy Witnica położona na północny - wschód od drogi biegnącej od zachodniej granicy gminy od miejscowości Krześnica, przez miejscowości Kamień Wielki - Mościce -Witnica - Kłopotowo do południowej granicy gminy, część gminy Deszczno położona na północny – wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S3 oraz na północ od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Deszczno – Maszewo – Białobłocie – Krasowiec – Płonica do zachodniej granicy gminy w powiecie gorzowskim,

w województwie dolnośląskim:

gmina Warta Bolesławiecka, miasto Bolesławiec, część gminy wiejskiej Bolesławiec położona na południe od linii wyznaczonej prze drogi nr A18 i 18, część gminy Osiecznica położona na południe od drogi nr 18 w powiecie bolesławieckim,

gmina Chojnów w powiecie legnickim,

gmina Zagrodno w powiecie złototoryjskim,

gmina Węgliniec w powiecie zgorzeleckim,

gmina Chocianów w powiecie polkowickim,

część gminy Góra położona na północny -zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy, łączącą miejscowości Czernina – Kruszyniec – Góra do skrzyżowania z droga nr 324, a następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 324 biegnącą od tego skrzyżowania do zachodniej granicy gminy w powiecie górowskim,

gmina Prusice, część gminy Żmigród położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5 w powiecie trzebnickim,

gmina Wińsko w powiecie wołowskim,

gminy Ścinawa i Lubin z miastem Lubin w powiecie lubińskim,

gminy Dziadowa Kłoda, Międzybórz, Syców w powiecie oleśnickim,

w województwie wielkopolskim:

gminy Krzemieniewo, Osieczna, Rydzyna, część gminy Lipno położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5, część gminy Święciechowa położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 oraz na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5 w powiecie leszczyńskim,

powiat miejski Leszno,

gmina Międzychód, część gminy Sieraków położona na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Wartę biegnącą od wschodniej granicy gminy do przecięcia z drogą nr 133 w miejscowości Sieraków, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od przecięcia drogi nr 133 z rzeką Warta i dalej na zachód od linii wyznaczonej przez ulicę Poznańską, a następnie drogę łączącą miejscowości Jaroszewo – Sprzeczno biegnącą do południowej granicy gminy, część gminy Kwilcz położona na zachód linii wyznaczonej przez drogę nr 186 biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 24, następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 24 biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 186 do skrzyżowania z drogą w miejscowości Pólko, i dalej na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od miejscowości Pólko przez miejscowość Wituchowo do południowej granicy gminy w powiecie międzychodzkim,

gminy Lwówek, Kuślin, Opalenica, część gminy Miedzichowo położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 92, część gminy Nowy Tomyśl położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 305 w powiecie nowotomyskim,

gminy Granowo, Grodzisk Wielkopolski i część gminy Kamieniec położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 308 w powiecie grodziskim,

gminy Czempiń, Kościan i miasto Kościan, Krzywiń, część gminy Śmigiel położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5 w powiecie kościańskim,

powiat miejski Poznań,

gminy Buk, Dopiewo, Komorniki, Tarnowo Podgórne, Stęszew, Swarzędz, Pobiedziska, Czerwonak, Mosina, miasto Luboń, miasto Puszczykowo i część gminy Kórnik położona na zachód od linii wyznaczonych przez drogi: nr S11 biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 434 i drogę nr 434 biegnącą od tego skrzyżowania do południowej granicy gminy, część gminy Rokietnica położona na południowy zachód od linii kolejowej biegnącej od północnej granicy gminy w miejscowości Krzyszkowo do południowej granicy gminy w miejscowości Kiekrz oraz część gminy wiejskiej Murowana Goślina położona na południe od linii kolejowej biegnącej od północnej granicy miasta Murowana Goślina do północno-wschodniej granicy gminy w powiecie poznańskim,

gmina Kiszkowo i część gminy Kłecko położona na zachód od rzeki Mała Wełna w powiecie gnieźnieńskim,

gminy Lubasz, Czarnków z miastem Czarnków, część gminy Połajewo na położona na północ od drogi łączącej miejscowości Chraplewo, Tarnówko-Boruszyn, Krosin, Jakubowo, Połajewo - ul. Ryczywolska do północno-wschodniej granicy gminy oraz część gminy Wieleń położona na południe od linii kolejowej biegnącej od wschodniej granicy gminy przez miasto Wieleń i miejscowość Herburtowo do zachodniej granicy gminy w powiecie czarnkowsko-trzcianeckim,

gmina Kaźmierz część gminy Duszniki położona na południowy – wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 306 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Duszniki, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez ul. Niewierską oraz drogę biegnącą przez miejscowość Niewierz do zachodniej granicy gminy, część gminy Ostroróg położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 186 i 184 biegnące od granicy gminy do miejscowości Ostroróg, a następnie od miejscowości Ostroróg przez miejscowości Piaskowo – Rudki do południowej granicy gminy, część gminy Wronki położona na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Wartę biegnącą od zachodniej granicy gminy do przecięcia z droga nr 182, a następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr 182 oraz 184 biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 182 do południowej granicy gminy, miasto Szamotuły i część gminy Szamotuły położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 306 i drogę łączącą miejscowości Lipnica - Ostroróg do linii wyznaczonej przez wschodnią granicę miasta Szamotuły i na południe od linii kolejowej biegnącej od południowej granicy miasta Szamotuły, do południowo-wschodniej granicy gminy oraz część gminy Obrzycko położona na zachód od drogi nr 185 łączącej miejscowości Gaj Mały, Słopanowo i Obrzycko do północnej granicy miasta Obrzycko, a następnie na zachód od drogi przebiegającej przez miejscowość Chraplewo w powiecie szamotulskim,

część gminy Rawicz położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5, część gminy Bojanowo położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5 w powiecie rawickim,

gmina Budzyń w powiecie chodzieskim,

gminy Mieścisko, Skoki i Wągrowiec z miastem Wągrowiec w powiecie wągrowieckim,

powiat pleszewski,

gmina Zagórów w powiecie słupeckim,

gmina Pyzdry w powiecie wrzesińskim,

gminy Kotlin, Żerków i część gminy Jarocin położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr S11 i 15 w powiecie jarocińskim,

gmina Rozdrażew, część gminy Koźmin Wielkopolski położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 15, część gminy Krotoszyn położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 15 oraz na wschód od granic miasta Krotoszyn w powiecie krotoszyńskim,

powiat ostrowski,,

powiat miejski Kalisz,

gminy Blizanów, Żelazków, Godziesze Wielkie, Koźminek, Lisków, Opatówek, Szczytniki, część gminy Stawiszyn położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 25 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Zbiersk, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Zbiersk – Łyczyn – Petryki biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 25 do południowej granicy gminy, część gminy Ceków- Kolonia położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Młynisko – Morawin - Janków w powiecie kaliskim,

gminy Brudzew, Dobra, Kawęczyn, Przykona, Władysławów, Turek z miastem Turek część gminy Tuliszków położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 72 biegnącej od wschodniej granicy gminy do miasta Turek a następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 443 biegnącej od skrzyżowania z drogą nr 72 w mieście Turek do zachodniej granicy gminy w powiecie tureckim,

gminy Rzgów, Grodziec, Krzymów, Stare Miasto, część gminy Rychwał położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 25 biegnącą od południowej granicy gminy do miejscowości Rychwał, a następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 443 biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 25 w miejscowości Rychwał do wschodniej granicy gminy w powiecie konińskim,

część gminy Kępno położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr S8 w powiecie kępińskim,

powiat ostrzeszowski,

w województwie opolskim:

gminy Domaszowice, Wilków i część gminy Namysłów położona na zachód od linii wyznaczonej przez rzekę Głucha w powiecie namysłowskim,

gminy Wołczyn, Kluczbork, część gminy Byczyna położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 11 w powiecie kluczborskim,

część gminy Gorzów Śląski położona na południe od północnej granicy miasta Gorzów Śląski oraz na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 45, część gminy Praszka położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 45 w miejscowości Praszka oraz na południe od drogi łączącej miejscowości Praszka – Kowale, część gminy Rudniki położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 42 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 43 i na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 43 biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 42 w powiecie oleskim,

w województwie zachodniopomorskim:

część gminy Dębno położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 126 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 23 w miejscowości Dębno, następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 23 do skrzyżowania z ul. Jana Pawła II w miejscowości Cychry, następnie na północ od ul. Jana Pawła II do skrzyżowania z ul. Ogrodową i dalej na północ od linii wyznaczonej przez ul. Ogrodową, której przedłużenie biegnie do wschodniej granicy gminy w powiecie myśliborskim,

gminy Trzcińsko – Zdrój, Widuchowa, część gminy Chojna położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 26 biegnącą od zachodniej granicy gminy do miejscowości Chojna, a następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 31 biegnącą od skrzyżowana z drogą nr 26 do południowej granicy gminy, w powiecie gryfińskim.

8.   Slovačka

Sljedeće zone ograničenja I u Slovačkoj:

the whole district of Snina,

the whole district of Medzilaborce

the whole district of Stropkov

the whole district of Svidník, except municipalities included in part II,

the whole district of whole Kežmarok,

in the district of Veľký Krtíš, the municipalities of Ipeľské Predmostie, Veľká nad Ipľom, Hrušov, Kleňany, Sečianky,

in the district of Levice, the municipalities of Ipeľské Úľany, Plášťovce, Dolné Túrovce, Stredné Túrovce, Šahy, Tešmak,

the whole district of Krupina, except municipalities included in part II,

the whole district of Banska Bystrica, except municipalities included in part II,

In the district of Liptovsky Mikulas – municipalities of Pribylina, Jamník, Svatý Štefan, Konská, Jakubovany, Liptovský Ondrej, Beňadiková, Vavrišovo, Liptovská Kokava, Liptovský Peter, Dovalovo, Hybe, Liptovský Hrádok, Važec, Východná, Kráľova Lehota, Nižná Boca, Vyšná Boca, Malužiná, Liptovská Porúbka, Liptovský Ján, Uhorská Ves, Podtureň, Závažná Poruba, Liptovský Mikuláš, Pavčina Lehota, Demänovská Dolina, Gôtovany, Galovany, Svätý Kríž, Lazisko, Dúbrava, Malatíny, Liptovské Vlachy, Liptovské Kľačany, Partizánska Ľupča, Kráľovská Ľubeľa, Zemianska Ľubeľa,

In the district of Ružomberok, the municipalities of Liptovská Lužná, Liptovská Osada, Podsuchá, Ludrová, Štiavnička, Liptovská Štiavnica, Nižný Sliač, Liptovské Sliače,

the whole district of Banska Stiavnica,

the whole district of Žiar nad Hronom.

DIO II.

1.   Bugarska

Sljedeće zone ograničenja II u Bugarskoj:

the whole region of Haskovo,

the whole region of Yambol,

the whole region of Stara Zagora,

the whole region of Pernik,

the whole region of Kyustendil,

the whole region of Plovdiv,

the whole region of Pazardzhik,

the whole region of Smolyan,

the whole region of Dobrich,

the whole region of Sofia city,

the whole region of Sofia Province,

the whole region of Blagoevgrad,

the whole region of Razgrad,

the whole region of Kardzhali,

the whole region of Burgas excluding the areas in Part III,

the whole region of Varna excluding the areas in Part III,

the whole region of Silistra, excluding the areas in Part III,

the whole region of Ruse, excluding the areas in Part III,

the whole region of Veliko Tarnovo, excluding the areas in Part III,

the whole region of Pleven, excluding the areas in Part III,

the whole region of Targovishte, excluding the areas in Part III,

the whole region of Shumen, excluding the areas in Part III,

the whole region of Sliven, excluding the areas in Part III,

the whole region of Vidin, excluding the areas in Part III.

2.   Njemačka

Sljedeće zone ograničenja II u Njemačkoj:

Bundesland Brandenburg:

Landkreis Oder-Spree:

Gemeinde Grunow-Dammendorf,

Gemeinde Mixdorf

Gemeinde Schlaubetal,

Gemeinde Neuzelle,

Gemeinde Neißemünde,

Gemeinde Lawitz,

Gemeinde Eisenhüttenstadt,

Gemeinde Vogelsang,

Gemeinde Ziltendorf,

Gemeinde Wiesenau,

Gemeinde Friedland,

Gemeinde Siehdichum

Gemeinde Müllrose,

Gemeinde Briesen mit der Gemarkung Biegen,

Gemeinde Jacobsdorf mit den Gemarkungen Pillgram, Sieversdorf, Jacobsdorf östlich der L 37 und Petersdorf östlich der L 37,

Gemeinde Groß Lindow,

Gemeinde Brieskow-Finkenheerd,

Gemeinde Ragow-Merz,

Gemeinde Beeskow,

Gemeinde Rietz-Neuendorf mit den Gemarkungen Groß Rietz und Birkholz,

Gemeinde Tauche mit den Gemarkungen Stremmen, Ranzig, Trebatsch, Sabrodt, Sawall, Mitweide und Tauche,

Landkreis Dahme-Spreewald:

Gemeinde Jamlitz,

Gemeinde Lieberose,

Gemeinde Schwielochsee mit den Gemarkungen Goyatz, Jessern, Lamsfeld, Ressen, Speichrow und Zaue,

Landkreis Spree-Neiße:

Gemeinde Schenkendöbern mit den Gemarkungen Stakow, Reicherskreuz, Groß Drewitz, Sembten, Lauschütz, Krayne, Lübbinchen, Grano, Pinnow, Bärenklau, Schenkendöbern und Atterwasch,

Gemeinde Guben mit den Gemarkungen Bresinchen, Guben und Deulowitz,

Gemeinde Forst (Lausitz) mit den Gemarkungen Groß Bademeusel und Klein Bademeusel,

Gemeinde Groß Schacksdorf-Simmersdorf mit der Gemarkung Groß Schacksdorf,

Gemeinde Neiße-Malxetal mit den Gemarkungen Preschen und Jerischke,

Gemeinde Döbern,

Gemeinde Jämlitz-Klein Düben,

Gemeinde Tschernitz mit der Gemarkung Tschernitz,

Landkreis Märkisch-Oderland:

Gemeinde Zechin,

Gemeinde Bleyen-Genschmar,

Gemeinde Neuhardenberg,

Gemeinde Golzow,

Gemeinde Küstriner Vorland,

Gemeinde Alt Tucheband,

Gemeinde Reitwein,

Gemeinde Podelzig,

Gemeinde Letschin,

Gemeinde Gusow-Platkow,

Gemeinde Seelow,

Gemeinde Vierlinden,

Gemeinde Lindendorf mit den Gemarkungen Sachsendorf, Libbenichen, Neu Mahlisch und Dolgelin – östlich der L37,

Gemeinde Fichtenhöhe,

Gemeinde Lietzen östlich der L 37,

Gemeinde Falkenhagen (Mark) östlich der L 37,

Gemeinde Zeschdorf östlich der L 37,

Gemeinde Treplin,

Gemeinde Lebus,

Gemeinde Müncheberg mit den Gemarkungen Jahnsfelde, Trebnitz, Obersdorf, Münchehofe und Hermersdorf,

Gemeinde Märkische Höhe mit der Gemarkung Ringenwalde,

Gemeinde Bliesdorf mit der Gemarkung Metzdorf,

Gemeinde Neutrebbin mit den Gemarkungen Wuschewier, Altbarnim, Neutrebbin, östlich der L 34, Alttrebbin östlich der L 34 und Altlewin östlich der L 34 und südwestlich der L 33,

kreisfreie Stadt Frankfurt (Oder),

Bundesland Sachsen:

Landkreis Görlitz:

Gemeinde Bad Muskau,

Gemeinde Boxberg/O.L. östlich des Straßenverlaufes K8472 bis Kaschel – S121 – Jahmen –Dürrbacher Straße – K8472 – Eselsberg – S131 – Boxberg – K 8481,

Gemeinde Gablenz,

Gemeinde Görlitz nördlich der Bundesautobahn A4,

Gemeinde Groß Düben südlich des Straßenverlaufes S126 – Halbendorf – K8478,

Gemeinde Hähnichen,

Gemeinde Hohendubrau östlich des Straßenverlaufes der Verbindungsstraße Buchholz-Gebelzig – S55,

Gemeinde Horka

Gemeinde Kodersdorf nördlich der Bundesautobahn A4,

Gemeinde Krauschwitz i.d. O.L.,

Gemeinde Kreba-Neudorf,

Gemeinde Mücka östlich des Straßenverlaufes S55 - K8471 - Förstgen - K8472,

Gemeinde Neißeaue,

Gemeinde Niesky,

Gemeinde Quitzdorf am See,

Gemeinde Rietschen,

Gemeinde Rothenburg/ O.L.,

Gemeinde Schleife östlich des Straßenverlaufes S130 – S126,

Gemeinde Schöpstal nördlich der Bundesautobahn A4,

Gemeinde Trebendorf östlich der K8481,

Gemeinde Vierkirchen nördlich der Bundesautobahn A4 und östlich der Verbindungsstraße Buchholz-Gebelzig,

Gemeinde Waldhufen nördlich der Bundesautobahn A4,

Gemeinde Weißkeißel,

Gemeinde Weißwasser/O.L. östlich der K8481.

3.   Estonija

Sljedeće zone ograničenja II u Estoniji:

Eesti Vabariik (välja arvatud Hiiu maakond).

4.   Latvija

Sljedeće zone ograničenja II u Latviji:

Ādažu novads,

Aizputes novada Aizputes, Cīravas un Lažas pagasts, Kalvenes pagasta daļa uz rietumiem no ceļa pie Vārtājas upes līdz autoceļam A9, uz dienvidiem no autoceļa A9, uz rietumiem no autoceļa V1200, Kazdangas pagasta daļa uz rietumiem no ceļa V1200, P115, P117, V1296, Aizputes pilsēta,

Aglonas novads,

Aizkraukles novads,

Aknīstes novads,

Alojas novads,

Alsungas novads,

Alūksnes novads,

Amatas novads,

Apes novads,

Auces novads,

Babītes novads,

Baldones novads,

Baltinavas novads,

Balvu novads,

Bauskas novads,

Beverīnas novads,

Brocēnu novads,

Burtnieku novads,

Carnikavas novads,

Cēsu novads

Cesvaines novads,

Ciblas novads,

Dagdas novads,

Daugavpils novads,

Dobeles novads,

Dundagas novads,

Durbes novads,

Engures novads,

Ērgļu novads,

Garkalnes novads,

Grobiņas novada Bārtas pagasts,

Gulbenes novads,

Iecavas novads,

Ikšķiles novads,

Ilūkstes novads,

Inčukalna novads,

Jaunjelgavas novads,

Jaunpiebalgas novads,

Jaunpils novads,

Jēkabpils novads,

Jelgavas novads,

Kandavas novads,

Kārsavas novads,

Ķeguma novads,

Ķekavas novads,

Kocēnu novads,

Kokneses novads,

Krāslavas novads,

Krimuldas novads,

Krustpils novads,

Kuldīgas novada, Laidu pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa V1296, Padures, Rumbas, Rendas, Kabiles, Vārmes, Pelču, Ēdoles, Īvandes, Kurmāles, Turlavas, Gudenieku un Snēpeles pagasts, Kuldīgas pilsēta,

Lielvārdes novads,

Līgatnes novads,

Limbažu novads,

Līvānu novads,

Lubānas novads,

Ludzas novads,

Madonas novads,

Mālpils novads,

Mārupes novads,

Mazsalacas novads,

Mērsraga novads,

Naukšēnu novads,

Neretas novads,

Ogres novads,

Olaines novads,

Ozolnieku novads,

Pārgaujas novads,

Pāvilostas novada Sakas pagasts, Pāvilostas pilsēta,

Pļaviņu novads,

Preiļu novads,

Priekules novads,

Priekuļu novads,

Raunas novads,

republikas pilsēta Daugavpils,

republikas pilsēta Jelgava,

republikas pilsēta Jēkabpils,

republikas pilsēta Jūrmala,

republikas pilsēta Rēzekne,

republikas pilsēta Valmiera,

Rēzeknes novads,

Riebiņu novads,

Rojas novads,

Ropažu novads,

Rucavas novada Dunikas pagasts,

Rugāju novads,

Rundāles novads,

Rūjienas novads,

Salacgrīvas novads,

Salas novads,

Salaspils novads,

Saldus novads,

Saulkrastu novads,

Sējas novads,

Siguldas novads,

Skrīveru novads,

Skrundas novada Raņķu pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa V1272 līdz robežai ar Ventas upi, Skrundas pagasta daļa no Skrundas uz ziemeļiem no autoceļa A9 un austrumiem no Ventas upes,

Smiltenes novads,

Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz austrumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

Strenču novads,

Talsu novads,

Tērvetes novads,

Tukuma novads,

Vaiņodes novada Vaiņodes pagasts un Embūtes pagasta daļa uz dienvidiem autoceļa P116, P106,

Valkas novads,

Varakļānu novads,

Vārkavas novads,

Vecpiebalgas novads,

Vecumnieku novads,

Ventspils novads,

Viesītes novads,

Viļakas novads,

Viļānu novads,

Zilupes novads.

5.   Litva

Sljedeće zone ograničenja II u Litvi:

Alytaus miesto savivaldybė,

Alytaus rajono savivaldybė,

Anykščių rajono savivaldybė,

Akmenės rajono savivaldybė,

Birštono savivaldybė,

Biržų miesto savivaldybė,

Biržų rajono savivaldybė,

Druskininkų savivaldybė,

Elektrėnų savivaldybė,

Ignalinos rajono savivaldybė,

Jonavos rajono savivaldybė,

Joniškio rajono savivaldybė,

Jurbarko rajono savivaldybė: Eržvilko, Girdžių, Jurbarko miesto, Jurbarkų, Raudonės, Šimkaičių, Skirsnemunės, Smalininkų, Veliuonos ir Viešvilės seniūnijos,

Kaišiadorių rajono savivaldybė,

Kalvarijos savivaldybė,

Kauno miesto savivaldybė,

Kauno rajono savivaldybė: Akademijos, Alšėnų, Batniavos, Ežerėlio, Domeikavos, Garliavos, Garliavos apylinkių, Karmėlavos, Kulautuvos, Lapių, Linksmakalnio, Neveronių, Raudondvario, Ringaudų, Rokų, Samylų, Taurakiemio, Vandžiogalos, Užliedžių, Vilkijos, ir Zapyškio seniūnijos, Babtų seniūnijos dalis į rytus nuo kelio A1, ir Vilkijos apylinkių seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio Nr. 1907,

Kazlų rūdos savivaldybė,

Kelmės rajono savivaldybė,

Kėdainių rajono savivaldybė: Dotnuvos, Gudžiūnų, Kėdainių miesto, Krakių, Pelėdnagių, Surviliškio, Šėtos, Truskavos, Vilainių ir Josvainių seniūnijos dalis į šiaurę ir rytus nuo kelio Nr. 229 ir Nr. 2032,

Klaipėdos rajono savivaldybė: Judrėnų, Endriejavo ir Veiviržėnų seniūnijos,

Kupiškio rajono savivaldybė,

Kretingos rajono savivaldybė,

Lazdijų rajono savivaldybė,

Marijampolės savivaldybė,

Mažeikių rajono savivaldybė,

Molėtų rajono savivaldybė,

Pagėgių savivaldybė,

Pakruojo rajono savivaldybė,

Panevėžio rajono savivaldybė,

Panevėžio miesto savivaldybė,

Pasvalio rajono savivaldybė,

Radviliškio rajono savivaldybė,

Rietavo savivaldybė,

Prienų rajono savivaldybė,

Plungės rajono savivaldybė: Žlibinų, Stalgėnų, Nausodžio, Plungės miesto, Šateikių ir Kulių seniūnijos,

Raseinių rajono savivaldybė: Betygalos, Girkalnio, Kalnujų, Nemakščių, Pagojukų, Paliepių, Raseinių miesto, Raseinių, Šiluvos, Viduklės seniūnijos,

Rokiškio rajono savivaldybė,

Skuodo rajono savivaldybės: Aleksandrijos, Ylakių, Lenkimų, Mosėdžio, Skuodo ir Skuodo miesto seniūnijos,

Šakių rajono savivaldybė,

Šalčininkų rajono savivaldybė,

Šiaulių miesto savivaldybė,

Šiaulių rajono savivaldybė,

Šilutės rajono savivaldybė,

Širvintų rajono savivaldybė,

Šilalės rajono savivaldybė,

Švenčionių rajono savivaldybė,

Tauragės rajono savivaldybė,

Telšių rajono savivaldybė,

Trakų rajono savivaldybė,

Ukmergės rajono savivaldybė,

Utenos rajono savivaldybė,

Varėnos rajono savivaldybė,

Vilniaus miesto savivaldybė,

Vilniaus rajono savivaldybė,

Vilkaviškio rajono savivaldybė,

Visagino savivaldybė,

Zarasų rajono savivaldybė.

6.   Mađarska

Sljedeće zone ograničenja II u Mađarskoj:

Békés megye 950150, 950250, 950350, 950450, 950550, 950650, 950660, 950750, 950850, 950860, 951050, 951150, 951250, 951260, 951350, 951450, 951460, 951550, 951650, 951750, 952150, 952250, 952350, 952450, 952550, 952650, 953250, 953260, 953270, 953350, 953450, 953550, 953560, 953950, 954050, 954060, 954150, 956250, 956350, 956450, 956550, 956650 és 956750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Borsod-Abaúj-Zemplén megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Fejér megye 403150, 403160, 403260, 404250, 404550, 404560, 405450, 405550, 405650, 406450 és 407050 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Hajdú-Bihar megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Heves megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Jász-Nagykun-Szolnok megye 750250, 750550, 750650, 750750, 750850, 750970, 750980, 751050, 751150, 751160, 751250, 751260, 751350, 751360, 751450, 751460, 751470, 751550, 751650, 751750, 751850, 751950, 752150, 752250, 752350, 752450, 752460, 752550, 752560, 752650, 752750, 752850, 752950, 753060, 753070, 753150, 753250, 753310, 753450, 753550, 753650, 753660, 753750, 753850, 753950, 753960, 754050, 754150, 754250, 754360, 754370, 754850, 755550, 755650 és 755750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Komárom-Esztergom megye: 250350, 250850, 250950, 251450, 251550, 251950, 252050, 252150, 252350, 252450, 252460, 252550, 252650, 252750, 252850, 252860, 252950, 252960, 253050, 253150, 253250, 253350, 253450 és 253550 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Nógrád megye valamennyi vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Pest megye 570150, 570250, 570350, 570450, 570550, 570650, 570750, 570850, 570950, 571050, 571150, 571250, 571350, 571650, 571750, 571760, 571850, 571950, 572050, 573550, 573650, 574250, 577250, 580050 és 580150 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Szabolcs-Szatmár-Bereg megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe.

7.   Poljska

Sljedeće zone ograničenja II u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Kalinowo, Stare Juchy, Prostki oraz gmina wiejska Ełk w powiecie ełckim,

powiat elbląski,

powiat miejski Elbląg,

powiat gołdapski,

powiat piski,

powiat bartoszycki,

gminy Biskupiec, Jeziorany, Kolno, część gminy Olsztynek położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr S51 biegnącą od wschodniej granicy gminy do miejscowości Ameryka oraz na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od skrzyżowania z drogą S51 do północnej granicy gminy, łączącej miejscowości Mańki – Mycyny – Ameryka w powiecie olsztyńskim,

powiat ostródzki,

powiat olecki,

powiat giżycki,

powiat braniewski,

powiat kętrzyński,

gminy Lubomino i Orneta w powiecie lidzbarskim,

gmina Nidzica i część gminy Kozłowo położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie nidzickim,

gminy Dźwierzuty, Jedwabno, Pasym, Szczytno i miasto Szczytno i Świętajno w powiecie szczycieńskim,

powiat mrągowski,

gminy Lubawa, miasto Lubawa, Zalewo, miasto Iława i część gminy wiejskiej Iława położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 521 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą łączącą miejscowości Szymbark - Ząbrowo - Segnowy – Laseczno – Gulb, a następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Szymbark - Ząbrowo - Segnowy – Laseczno - Gulb biegnącą do południowej granicy gminy w powiecie iławskim,

część gminy wiejskiej Nowe Miasto Lubawskie położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od zachodniej granicy gminy do miejscowości Lekarty, a następnie na północny -wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Lekarty – Nowy Dwór Bratiański biegnącą do północnej granicy gminy miejskiej Nowe Miasto Lubawskie oraz na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 538, część gminy Grodziczno położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 538 w powiecie nowomiejskim,

powiat węgorzewski,

część gminy Rybno położona na północ od linii kolejowej, część gminy wiejskiej Działdowo położona na północ od linii wyznaczonej przez linie kolejowe biegnące od wschodniej do zachodniej granicy gminy w powiecie działdowskim,

w województwie podlaskim:

powiat bielski,

powiat grajewski,

powiat moniecki,

powiat sejneński,

gminy Łomża, Piątnica, Jedwabne, Przytuły i Wizna w powiecie łomżyńskim,

powiat miejski Łomża,

powiat siemiatycki,

powiat hajnowski,

gminy Ciechanowiec, Klukowo, Szepietowo, Kobylin-Borzymy, Nowe Piekuty, Sokoły i część gminy Kulesze Kościelne położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie wysokomazowieckim,

gmina Rutki i część gminy Kołaki Kościelne położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie zambrowskim,

gminy Mały Potok i Stawiski w powiecie kolneńskim,

powiat białostocki,

powiat suwalski,

powiat miejski Suwałki,

powiat augustowski,

powiat sokólski,

powiat miejski Białystok,

w województwie mazowieckim:

gminy Domanice, Korczew, Kotuń, Mordy, Paprotnia, Przesmyki, Siedlce, Skórzec, Wiśniew, Wodynie, Zbuczyn w powiecie siedleckim,

powiat miejski Siedlce,

gminy Ceranów, Jabłonna Lacka, Kosów Lacki, Repki, Sabnie, Sterdyń w powiecie sokołowskim,

powiat łosicki,

powiat sochaczewski,

gminy Policzna, Przyłęk, Tczów i Zwoleń w powiecie zwoleńskim,

powiat kozienicki,

gminy Chotcza i Solec nad Wisłą w powiecie lipskim,

gminy Gózd, Jastrzębia, Jedlnia Letnisko, Pionki z miastem Pionki, Skaryszew, Jedlińsk, Przytyk, Zakrzew, część gminy Iłża położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 9, część gminy Wolanów położona na północ od drogi nr 12 w powiecie radomskim,

gminy Bodzanów, Słubice, Wyszogród i Mała Wieś w powiecie płockim,

powiat nowodworski,

gminy Czerwińsk nad Wisłą, Naruszewo, Załuski w powiecie płońskim,

gminy: miasto Kobyłka, miasto Marki, miasto Ząbki, miasto Zielonka w powiecie wołomińskim,

gminy Borowie, Garwolin z miastem Garwolin, Miastków Kościelny, Parysów, Pilawa, część gminy Wilga położona na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Wilga biegnącą od wschodniej granicy gminy do ujścia do rzeki Wisły, część gminy Górzno położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Łąki i Górzno biegnącą od wschodniej granicy gminy, następnie od miejscowości Górzno na północ od drogi nr 1328W biegnącej do drogi nr 17, a następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą

od drogi nr 17 do zachodniej granicy gminy przez miejscowości Józefów i Kobyla Wola w powiecie garwolińskim,

gminy Boguty – Pianki, Zaręby Kościelne, Nur i część gminy Małkinia Górna położona na południe od rzeki Brok w powiecie ostrowskim,

gminy Chlewiska i Szydłowiec w powiecie szydłowieckim,

gminy Cegłów, Dębe Wielkie, Halinów, Latowicz, Mińsk Mazowiecki i miasto Mińsk Mazowiecki, Mrozy, Siennica, miasto Sulejówek w powiecie mińskim,

powiat otwocki,

powiat warszawski zachodni,

powiat legionowski,

powiat piaseczyński,

powiat pruszkowski,

powiat grójecki,

powiat grodziski,

powiat żyrardowski,

powiat białobrzeski,

powiat przysuski,

powiat miejski Warszawa,

w województwie lubelskim:

powiat bialski,

powiat miejski Biała Podlaska,

gminy Batorz, Godziszów, Janów Lubelski, Modliborzyce i Potok Wielki w powiecie janowskim,

gminy Janowiec, Kazimierz Dolny, Końskowola, Kurów, Markuszów, Nałęczów, Puławy z miastem Puławy, Wąwolnica i Żyrzyn w powiecie puławskim,

gminy Nowodwór, miasto Dęblin i część gminy Ryki położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową powiecie ryckim,

gminy Adamów, Krzywda, Stoczek Łukowski z miastem Stoczek Łukowski, Wola Mysłowska, Trzebieszów, Stanin, Wojcieszków, gmina wiejska Łuków i miasto Łuków w powiecie łukowskim,

powiat lubelski,

powiat miejski Lublin,

gminy Niedźwiada, Ostrówek, Ostrów Lubelski, Serniki, Uścimów i Lubartów z miastem Lubartów w powiecie lubartowskim,

powiat łęczyński,

powiat świdnicki,

gminy Fajsławice, Gorzków, Izbica, Krasnystaw z miastem Krasnystaw, Kraśniczyn, Łopiennik Górny, Siennica Różana i część gminy Żółkiewka położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 842 w powiecie krasnostawskim,

gminy Chełm, Ruda – Huta, Sawin, Rejowiec, Rejowiec Fabryczny z miastem Rejowiec Fabryczny, Siedliszcze, Wierzbica, Żmudź, Dorohusk, Dubienka, Kamień, Leśniowice, Wojsławice w powiecie chełmskim,

powiat miejski Chełm,

powiat kraśnicki,

powiat opolski,

powiat parczewski,

powiat włodawski,

powiat radzyński,

powiat miejski Zamość,

gminy Sitno, Skierbieszów, Stary Zamość, Zamość w powiecie zamojskim

w województwie podkarpackim:

powiat stalowowolski,

gminy Oleszyce, Lubaczów z miastem Lubaczów, Wielkie Oczy w powiecie lubaczowskim,

część gminy Kamień położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19, część gminy Sokołów Małopolski położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 875 w powiecie rzeszowskim,

gminy Cmolas, Majdan Królewski i Niwiska powiecie kolbuszowskim,

część gminy Ostrów położona na północ od drogi linii wyznaczonej przez drogę nr A4 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 986, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 986 biegnącą od tego skrzyżowania do miejscowości Osieka i dalej na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Osieka_- Blizna w powiecie ropczycko – sędziszowskim,

część gminy wiejskiej Dębica położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr A4 w powiecie dębickim,

gminy część gminy Czermin położona na południowy – wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Olszyny – Czermin – Piaski – Jasieniec do granicy gminy część gminy Wadowice Górne położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Kawęczyn – Wampierzów- Wadowice Górne oraz na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Wychylówka – Borowina do skrzyżowania z drogami 1106 R oraz nr 984, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 984 biegnącą od miejscowości Borowina do południowej granicy gminy w powiecie mieleckim,

gminy Grodzisko Dolne, część gminy wiejskiej Leżajsk położona na południe od miasta Leżajsk oraz na zachód od linii wyznaczonej przez rzekę San, w powiecie leżajskim,

gmina Jarocin, część gminy Harasiuki położona na północ od linii wyznaczona przez drogę nr 1048 R, część gminy Ulanów położona na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Tanew, część gminy Nisko położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 oraz na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 19, część gminy Jeżowe położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 w powiecie niżańskim,

powiat tarnobrzeski,

część gminy wiejskiej Przeworsk położona na zachód od miasta Przeworsk i na zachód od linii wyznaczonej przez autostradę A4 biegnącą od granicy z gminą Tryńcza do granicy miasta Przeworsk, część gminy Zarzecze położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1594R biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Zarzecze oraz na południe od linii wyznaczonej przez drogi nr 1617R oraz 1619R biegnącą do południowej granicy gminy oraz na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Mleczka w powiecie przeworskim,

w województwie pomorskim:

gminy Dzierzgoń i Stary Dzierzgoń w powiecie sztumskim,

gmina Stare Pole w powiecie malborskim,

gminy Stegny, Sztutowo i część gminy Nowy Dwór Gdański położona na północny - wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 55 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 7, następnie przez drogę nr 7 i S7 biegnącą do zachodniej granicy gminy w powiecie nowodworskim,

w województwie świętokrzyskim:

gmina Tarłów i część gminy Ożarów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 74 w powiecie opatowskim,

część gminy Brody położona na zachód od linii kolejowej biegnącej od miejscowości Marcule i od północnej granicy gminy przez miejscowości Klepacze i Karczma Kunowska do południowej granicy gminy oraz na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 9 i na północny - wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 0618T biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania w miejscowości Lipie oraz przez drogę biegnącą od miejscowości Lipie do wschodniej granicy gminy i część gminy Mirzec położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 744 biegnącą od południowej granicy gminy do miejscowości Tychów Stary a następnie przez drogę nr 0566T biegnącą od miejscowości Tychów Stary w kierunku północno – wschodnim do granicy gminy w powiecie starachowickim,

gmina Gowarczów, część gminy Końskie położona na wschód od linii kolejowej, część gminy Stąporków położona na północ od linii kolejowej w powiecie koneckim,

w województwie lubuskim:

powiat wschowski,

gmina Kostrzyn nad Odrą i część gminy Witnica położona na południowy zachód od drogi biegnącej od zachodniej granicy gminy od miejscowości Krześnica, przez miejscowości Kamień Wielki - Mościce - Witnica - Kłopotowo do południowej granicy gminy, część gminy Deszczno położona na południowy – zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S3 oraz na południe od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Deszczno – Maszewo – Białobłocie – Krasowiec – Płonica do zachodniej granicy gminy w powiecie gorzowskim,

gminy Gubin z miastem Gubin, Maszewo i część gminy Bytnica położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1157F w powiecie krośnieńskim,

powiat słubicki,

gminy Słońsk, Sulęcin, Lubniewice, część gminy Krzeszyce położona na południe od linii wyznaczonej przez kanał Postomski i kanał Bema w powiecie sulęcińskim i Torzym w powiecie sulęcińskim,

gminy Bledzew i Międzyrzecz w powiecie międzyrzeckim,

gminy Kolsko, część gminy Kożuchów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę 283 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 290 i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 290 biegnącej od miasta Mirocin Dolny do zachodniej granicy gminy, część gminy Bytom Odrzański położona na północny zachód od linii wyznaczonej przez drogi nr 293 i 326, część gminy Nowe Miasteczko położona na zachód od linii wyznaczonych przez drogi 293 i 328, część gminy Siedlisko położona na północny zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od rzeki Odry przy południowe granicy gminy do drogi nr 326 łączącej się z drogą nr 325 biegnącą w kierunku miejscowości Różanówka do skrzyżowania z drogą nr 321 biegnącą od tego skrzyżowania w kierunku miejscowości Bielawy, a następnie przedłużoną przez drogę przeciwpożarową biegnącą od drogi nr 321 w miejscowości Bielawy do granicy gminy w powiecie nowosolskim,

gminy Nowogród Bobrzański, Trzebiechów, część gminy Bojadła położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 278 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 282 i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 282 biegnącej od miasta Bojadła do zachodniej granicy gminy, część gminy Sulechów położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S3 oraz na południe od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Kępsko - Buków biegnącą od zachodniej granicy gminy do miejscowości Buków, a następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Buków – Miłkowo biegnącą od miejscowości Buków do północnej granicy gminy w powiecie zielonogórskim,

powiat żarski,

gminy Brzeźnica, Iłowa, Małomice, Szprotawa, Wymiarki, Żagań, miasto Żagań, miasto Gozdnica, część gminy Niegosławice położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 328 w powiecie żagańskim,

gmina Łagów, część gminy Lubrza położona na północ od linii wyznaczonej przez autostradę A2 i część gminy Świebodzin położona na północ od linii wyznaczonej przez autostradę A2w powiecie świebodzińskim,

w województwie dolnośląskim:

gmina Pęcław, część gminy Kotla położona na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Krzycki Rów, część gminy wiejskiej Głogów położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr 12, 319 oraz 329, część miasta Głogów położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 w powiecie głogowskim,

gminy Grębocice, Polkowice, część gminy Przemków położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 w powiecie polkowickim,

gmina Gromadka, część gminy wiejskiej Bolesławiec położona na północ od linii wyznaczonej przez drogi nr A18 i 18, część gminy Osiecznica położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 18 w powiecie bolesławickim,

gmina Rudna w powiecie lubińskim,

gminy Jemielno, Niechlów, Wąsosz, część gminy Góra położona na południowy - wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy, łączącą miejscowości Czernina – Kruszyniec – Góra do skrzyżowania z droga nr 324, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 324 biegnącą od tego skrzyżowania do zachodniej granicy gminy w powiecie górowskim,

część gminy Żmigród położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5 w powiecie trzebnickim,

w województwie wielkopolskim:

gminy Przemęt i Wolsztyn w powiecie wolsztyńskim,

gmina Wielichowo część gminy Kamieniec położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 308 i część gminy Rakoniewice położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 305 w powiecie grodziskim,

gminy Wijewo, Włoszakowice, część gminy Lipno położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5 i część gminy Święciechowa położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 oraz na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5 w powiecie leszczyńskim,

część gminy Śmigiel położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5, w powiecie kościańskim,

powiat obornicki,

część gminy Połajewo na położona na południe od drogi łączącej miejscowości Chraplewo, Tarnówko-Boruszyn, Krosin, Jakubowo, Połajewo - ul. Ryczywolska do północno-wschodniej granicy gminy w powiecie czarnkowsko-trzcianeckim

gmina Suchy Las, część gminy wiejskiej Murowana Goślina położona na północ od linii kolejowej biegnącej od północnej granicy miasta Murowana Goślina do północno-wschodniej granicy gminy oraz część gminy Rokietnica położona na północ i na wschód od linii kolejowej biegnącej od północnej granicy gminy w miejscowości Krzyszkowo do południowej granicy gminy w miejscowości Kiekrz w powiecie poznańskim,

część gminy Szamotuły położona na wschód od wschodniej granicy miasta Szamotuły i na północ od linii kolejowej biegnącej od południowej granicy miasta Szamotuły do południowo-wschodniej granicy gminy oraz część gminy Obrzycko położona na wschód od drogi nr 185 łączącej miejscowości Gaj Mały, Słopanowo i Obrzycko do północnej granicy miasta Obrzycko, a następnie na wschód od drogi przebiegającej przez miejscowość Chraplewo w powiecie szamotulskim,

część gminy Rawicz położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5, część gminy Bojanowo położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5 w powiecie rawickim,

gmina Malanów, część gminy Tuliszków położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 72 biegnącej od wschodniej granicy gminy do miasta Turek, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 443 biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 72 w mieście Turek do zachodniej granicy gminy w powiecie tureckim,

część gminy Rychwał położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 25 biegnącą od południowej granicy gminy do miejscowości Rychwał, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 443 biegnącą od skrzyżowania z drogę nr 25 w miejscowości Rychwał do wschodniej granicy gminy w powiecie konińskim,

gmina Mycielin, część gminy Stawiszyn położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 25 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Zbiersk, a następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Zbiersk – Łyczyn – Petryki biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 25 do południowej granicy gminy, część gminy Ceków- Kolonia położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Młynisko – Morawin - Janków w powiecie kaliskim,

w województwie łódzkim:

gminy Białaczów, Drzewica, Opoczno i Poświętne w powiecie opoczyńskim,

gminy Biała Rawska, Regnów i Sadkowice w powiecie rawskim,

gmina Kowiesy w powiecie skierniewickim,

w województwie zachodniopomorskim:

gmina Boleszkowice i część gminy Dębno położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 126 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 23 w miejscowości Dębno, następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 23 do skrzyżowania z ul. Jana Pawła II w miejscowości Cychry, następnie na południe od ul. Jana Pawła II do skrzyżowania z ul. Ogrodową i dalej na południe od linii wyznaczonej przez ul. Ogrodową, której przedłużenie biegnie do wschodniej granicy gminy w powiecie myśliborskim,

gminy Cedynia, Mieszkowice, Moryń, część gminy Chojna położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 26 biegnącą od zachodniej granicy gminy do miejscowości Chojna, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 31 biegnącą od skrzyżowana z drogą nr 26 do południowej granicy gminy w powiecie gryfińskim.

8.   Slovačka

Sljedeće zone ograničenja II u Slovačkoj:

the whole district of Gelnica,

the whole district of Poprad

the whole district of Spišská Nová Ves,

the whole district of Levoča,

in the whole district of Michalovce,

the whole district of Košice-okolie,

the whole district of Rožnava,

the whole city of Košice,

the whole district of Sobrance,

the whole district of Vranov nad Topľou,

the whole district of Humenné,

the whole district of Prešov,

in the whole district of Sabinov,

in the district of Svidník, the whole municipalities of Dukovce, Želmanovce, Kuková, Kalnište, Lužany pri Ondave, Lúčka, Giraltovce, Kračúnovce, Železník, Kobylince, Mičakovce,

the whole district of Bardejov,

the whole district of Stará Ľubovňa,

the whole district of Revúca,

the whole district of Rimavská Sobota,

in the district of Veľký Krtíš, the whole municipalities not included in part I

the whole district of Lučenec,

the whole district of Poltár

the whole district of Zvolen,

the whole district of Detva,

in the district of Krupina the whole municipalities of Senohrad, Horné Mladonice, Dolné Mladonice, Čekovce, Lackov,

In the district of Banska Bystica, the whole municipalites of Kremnička, Malachov, Badín, Vlkanová, Hronsek, Horná Mičiná, Dolná Mičiná, Môlča Oravce, Čačín, Čerín, Bečov, Sebedín, Dúbravica, Hrochoť, Poniky, Strelníky, Povrazník, Ľubietová, Brusno, Banská Bystrica,

the whole district of Brezno.

DIO III.

1.   Bugarska

Sljedeće zone ograničenja III u Bugarskoj:

the whole region of Gabrovo,

the whole region of Lovech,

the whole region of Montana,

the Pleven region:

the whole municipality of Belene

the whole municipality of Gulyantzi

the whole municipality of Dolna Mitropolia

the whole municipality of Dolni Dabnik

the whole municipality of Iskar

the whole municipality of Knezha

the whole municipality of Nikopol

the whole municipality of Pordim

the whole municipality of Cherven bryag,

the Ruse region:

the whole municipality of Dve mogili,

the Shumen region:

the whole municipality of Veliki Preslav,

the whole municipality of Venetz,

the whole municipality of Varbitza,

the whole municipality of Kaolinovo,

the whole municipality of Novi pazar,

the whole municipality of Smyadovo,

the whole municipality of Hitrino,

the Silistra region:

the whole municipality of Alfatar,

the whole municipality of Glavinitsa,

the whole municipality of Dulovo

the whole municipality of Kaynardzha,

the whole municipality of Tutrakan,

the Sliven region:

the whole municipality of Kotel,

the whole municipality of Nova Zagora,

the whole municipality of Tvarditza,

the Targovishte region:

the whole municipality of Antonovo,

the whole municipality of Omurtag,

the whole municipality of Opaka,

the Vidin region,

the whole municipality of Belogradchik,

the whole municipality of Boynitza,

the whole municipality of Bregovo,

the whole municipality of Gramada,

the whole municipality of Dimovo,

the whole municipality of Kula,

the whole municipality of Makresh,

the whole municipality of Novo selo,

the whole municipality of Ruzhintzi,

the whole municipality of Chuprene,

the Veliko Tarnovo region:

the whole municipality of Veliko Tarnovo,

the whole municipality of Gorna Oryahovitza,

the whole municipality of Elena,

the whole municipality of Zlataritza,

the whole municipality of Lyaskovetz,

the whole municipality of Pavlikeni,

the whole municipality of Polski Trambesh,

the whole municipality of Strazhitza,

the whole municipality of Suhindol,

the whole region of Vratza,

in Varna region:

the whole municipality of Avren,

the whole municipality of Beloslav,

the whole municipality of Byala,

the whole municipality of Dolni Chiflik,

the whole municipality of Devnya,

the whole municipality of Dalgopol,

the whole municipality of Provadia,

the whole municipality of Suvorovo,

the whole municipality of Varna,

the whole municipality of Vetrino,

in Burgas region:

the whole municipality of Burgas,

the whole municipality of Kameno,

the whole municipality of Malko Tarnovo,

the whole municipality of Primorsko,

the whole municipality of Sozopol,

the whole municipality of Sredets,

the whole municipality of Tsarevo,

the whole municipality of Sungurlare,

the whole municipality of Ruen,

the whole municipality of Aytos.

2.   Italija

Sljedeće zone ograničenja III u Italiji:

tutto il territorio della Sardegna.

3.   Latvija

Sljedeće zone ograničenja III u Latviji:

Aizputes novada Kalvenes pagasta daļa uz austrumiem no ceļa pie Vārtājas upes līdz autoceļam A9, uz ziemeļiem no autoceļa A9, uz austrumiem no autoceļa V1200, Kazdangas pagasta daļa uz austrumiem no ceļa V1200, P115, P117, V1296,

Kuldīgas novada, Laidu pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa V1296,

Skrundas novada Rudbāržu, Nīkrāces pagasts, Raņķu pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa V1272 līdz robežai ar Ventas upi, Skrundas pagasts (izņemot pagasta daļa no Skrundas uz ziemeļiem no autoceļa A9 un austrumiem no Ventas upes), Skrundas pilsēta,

Vaiņodes novada Embūtes pagasta daļa uz ziemeļiem autoceļa P116, P106.

4.   Litva

Sljedeće zone ograničenja III u Litvi:

Jurbarko rajono savivaldybė: Seredžiaus ir Juodaičių seniūnijos,

Kauno rajono savivaldybė: Čekiškės seniūnija, Babtų seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio A1ir Vilkijos apylinkių seniūnijos dalis į rytus nuo kelio Nr. 1907,

Kėdainių rajono savivaldybė: Pernaravos seniūnija ir Josvainių seniūnijos pietvakarinė dalis tarp kelio Nr. 229 ir Nr. 2032,

Plungės rajono savivaldybė: Alsėdžių, Babrungo, Paukštakių, Platelių ir Žemaičių Kalvarijos seniūnijos,

Raseinių rajono savivaldybė: Ariogalos ir Ariogalos miesto seniūnijos,

Skuodo rajono savivaldybės: Barstyčių, Notėnų ir Šačių seniūnijos.

5.   Poljska

Sljedeće zone ograničenja III u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Kiwity i Lidzbark Warmiński z miastem Lidzbark Warmiński w powiecie lidzbarskim,

gminy Barczewo, Gietrzwałd, Jonkowo, Dywity, Dobre Miasto, Purda, Stawiguda, Świątki, część gminy Olsztynek położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr S51 biegnącą od wschodniej granicy gminy do miejscowości Ameryka oraz na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od skrzyżowania z drogą S51 do północnej granicy gminy, łączącej miejscowości Mańki – Mycyny – Ameryka w powiecie olsztyńskim,

powiat miejski Olsztyn,

w województwie mazowieckim:

gminy Łaskarzew z miastem Łaskarzew, Maciejowice, Sobolew, Trojanów, Żelechów, część gminy Wilga położona na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Wilga biegnącą od wschodniej granicy gminy do ujścia do rzeki Wisły, część gminy Górzno położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Łąki i Górzno biegnącą od wschodniej granicy gminy, następnie od miejscowości Górzno na południe od drogi nr 1328W biegnącej do drogi nr 17, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od drogi nr 17 do zachodniej granicy gminy przez miejscowości Józefów i Kobyla Wola w powiecie garwolińskim,

część gminy Iłża położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 9 w powiecie radomskim,

gmina Kazanów w powiecie zwoleńskim,

gminy Ciepielów, Lipsko, Rzeczniów i Sienno w powiecie lipskim,

w województwie lubelskim:

powiat tomaszowski,

gmina Białopole w powiecie chełmskim,

gmina Rudnik i część gminy Żółkiewka położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 842 w powiecie krasnostawskim,

gminy Adamów, Grabowiec, Komarów – Osada, Krasnobród, Łabunie, Miączyn, Nielisz, Radecznica, Sułów, Szczebrzeszyn, Zwierzyniec w powiecie zamojskim,

powiat biłgorajski,

powiat hrubieszowski,

gminy Dzwola i Chrzanów w powiecie janowskim,

gmina Serokomla w powiecie łukowskim,

gminy Abramów, Kamionka, Michów, Firlej, Jeziorzany, Kock w powiecie lubartowskim,

gminy Kłoczew, Stężyca, Ułęż i część gminy Ryki położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie ryckim,

gmina Baranów w powiecie puławskim,

w województwie podkarpackim:

gminy Cieszanów, Horyniec – Zdrój, Narol i Stary Dzików w powiecie lubaczowskim,

gminy Kuryłówka, Nowa Sarzyna, miasto Leżajsk, część gminy wiejskiej Leżajsk położona na północ od miasta Leżajsk oraz część gminy wiejskiej Leżajsk położona na wschód od linii wyznaczonej przez rzekę San, w powiecie leżajskim,

gminy Krzeszów, Rudnik nad Sanem, część gminy Harasiuki położona na południe od linii wyznaczona przez drogę nr 1048 R, część gminy Ulanów położona na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Tanew, część gminy Nisko położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 oraz na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 19, część gminy Jeżowe położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 w powiecie niżańskim,

gminy Chłopice, Jarosław z miastem Jarosław, Laszki, Wiązownica, Pawłosiów, Radymno z miastem Radymno, w powiecie jarosławskim,

gmina Stubno w powiecie przemyskim,

część gminy Kamień położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 w powiecie rzeszowskim,

gminy Adamówka, Sieniawa, Tryńcza, miasto Przeworsk, część gminy wiejskiej Przeworsk położona na wschód od miasta Przeworsk i na wschód od linii wyznaczonej przez autostradę A4 biegnącą od granicy z gminą Tryńcza do granicy miasta Przeworsk, część gminy Zarzecze położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1594R biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Zarzecze oraz na północ od linii wyznaczonej przez drogi nr 1617R oraz 1619R biegnącą do południowej granicy gminy w powiecie przeworskim,

część gminy Żyraków położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr A4 w powiecie dębickim,

gminy Przecław, Mielec z miastem Mielec, część gminy Radomyśl Wielki położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 984 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Radomyśl Wielki, a następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Radomyśl Wielki – Zdziarzec – Pole biegnącą od drogi nr 984 do południowej granicy gminy, część gminy Wadowice Górne położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Wychylówka – Borowina do skrzyżowania z drogami 1106 R oraz nr 984, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 984 biegnącą od miejscowości Borowina do południowej granicy gminy w powiecie mieleckim,

w województwie lubuskim:

gminy Nowa Sól i miasto Nowa Sól, Otyń oraz część gminy Kożuchów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 283 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 290 i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 290 biegnącej od miasta Mirocin Dolny do zachodniej granicy gminy, część gminy Bytom Odrzański położona na południowy wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr 293 i 326, część gminy Nowe Miasteczko położona na wschód od linii wyznaczonych przez drogi 293 i 328, część gminy Siedlisko położona na południowy wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od rzeki Odry przy południowe granicy gminy do drogi nr 326 łączącej się z drogą nr 325 biegnącą w kierunku miejscowości Różanówka do skrzyżowania z drogą nr 321 biegnącą od tego skrzyżowania w kierunku miejscowości Bielawy, a następnie przedłużoną przez drogę przeciwpożarową biegnącą od drogi nr 321 w miejscowości Bielawy do granicy gminy w powiecie nowosolskim,

gminy Babimost, Czerwieńsk, Kargowa, Świdnica, Zabór, część gminy Bojadła położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 278 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 282 i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 282 biegnącej od miasta Bojadła do zachodniej granicy gminy i część gminy Sulechów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S3 oraz na północ od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Kępsko - Buków biegnącą od zachodniej granicy gminy do miejscowości Buków, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Buków – Miłkowo biegnącą od miejscowości Buków do północnej granicy gminy w powiecie zielonogórskim,

część gminy Niegosławice położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 328 w powiecie żagańskim,

powiat miejski Zielona Góra,

gminy Skąpe, Szczaniec, Zbąszynek, część gminy Lubrza położona na południe od linii wyznaczonej przez autostradę A2 i część gminy Świebodzin położona na południe od linii wyznaczonej przez autostradę A2 w powiecie świebodzińskim,

gminy Bobrowice, Dąbie, Krosno Odrzańskie i część gminy Bytnica położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1157F w powiecie krośnieńskim,

część gminy Trzciel położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 92 w powiecie międzyrzeckim,

w województwie wielkopolskim:

gmina Zbąszyń, część gminy Miedzichowo położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 92, część gminy Nowy Tomyśl położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 305 w powiecie nowotomyskim,

gmina Siedlec w powiecie wolsztyńskim,

część gminy Rakoniewice położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 305 w powiecie grodziskim,

gmina Chrzypsko Wielkie, część gminy Sieraków położona na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Wartę biegnącą od wschodniej granicy gminy do przecięcia z drogą nr 133 w miejscowości Sieraków, a następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od przecięcia drogi nr 133 z rzeką Warta i dalej na wschód od linii wyznaczonej przez ulicę Poznańską, a następnie drogę łączącą miejscowości Jaroszewo – Sprzeczno biegnącą do południowej granicy gminy, część gminy Kwilcz położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 186 biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 24, następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 24 biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 186 do skrzyżowania z drogą w miejscowości Pólko, i dalej na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od miejscowości Pólko przez miejscowość Wituchowo do południowej granicy gminy w powiecie międzychodzkim,

gmina Pniewy, część gminy Duszniki położona na północny – zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 306 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Duszniki, a następnie na północ od linii wyznaczonej przez ul. Niewierską oraz drogę biegnącą przez miejscowość Niewierz do zachodniej granicy gminy, część gminy Ostroróg położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 186 i 184 biegnące od granicy gminy do miejscowości Ostroróg, a następnie od miejscowości Ostroróg przez miejscowości Piaskowo – Rudki do południowej granicy gminy, część gminy Wronki położona na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Wartę biegnącą od zachodniej granicy gminy do przecięcia z droga nr 182, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogi nr 182 oraz 184 biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 182 do południowej granicy gminy, część gminy Szamotuły położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 306 i drogę łączącą miejscowości Lipnica - Ostroróg w powiecie szamotulskim,

gminy Baranów, Bralin, Perzów, Łęka Opatowska, Rychtal, Trzcinica, część gminy Kępno położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr S8 w powiecie kępińskim,

część gminy Namysłów położona na wschód od linii wyznaczonej przez rzekę Głucha w powiecie namysłowskim, w województwie dolnośląskim:

gminy Jerzmanowa, Żukowice, część gminy Kotla położona na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Krzycki Rów, część gminy wiejskiej Głogów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogi nr 12, 319 oraz 329, część miasta Głogów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 w powiecie głogowskim,

gminy Gaworzyce, Radwanice i część gminy Przemków położona na północ od linii wyznaczonej prze drogę nr 12 w powiecie polkowickim,

w województwie świętokrzyskim:

część gminy Brody położona na wschód od linii kolejowej biegnącej od miejscowości Marcule i od północnej granicy gminy przez miejscowości Klepacze i Karczma Kunowska do południowej granicy gminy w powiecie starachowickim,

w województwie łódzkim:

gmina Czarnocin, część gminy Moszczenica położona na zachód od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Moszczenica – Osiedle, a następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Moszczenica – Osiedle – Kosów do skrzyżowania z drogą nr 12 i dalej na zachód od drogi nr 12 biegnącej od tego skrzyżowania do południowej granicy gminy, część gminy Grabica położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 473 biegnącej od zachodniej granicy gminy do miejscowości Wola Kamocka, a następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 473 i łączącą miejscowości Wola Kamocka – Papieże Kolonia – Papieże do wschodniej granicy gminy w powiecie piotrkowskim,

gmina Brójce, Tuszyn, Rzgów w powiecie łódzkim wschodnim,

część gminy wiejskiej Pabianice położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S8, część gminy Dłutów położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 485 w powiecie pabianickim,

gminy Bolesławiec, Czastary, Lututów, Łubnice, część gminy Sokolniki położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 482, część gminy Galewice położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Przybyłów – Ostrówek – Dąbrówka – Zmyślona w powiecie wieruszowskim,

gminy Biała, Czarnożyły, Skomlin, część gminy Mokrsko położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Krzyworzeka – Mokrsko - Zmyślona – Komorniki – Orzechowiec – Poręby, część gminy Wieluń położona na zachód od miejscowości Wieluń oraz na północ od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Wieluń – Turów – Chotów biegnącą do zachodniej granicy gminy, część gminy Ostrówek położona na zachód od linii wyznaczonej przez rzekę Pyszna w powiecie wieluńskim,

część gminy Złoczew położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 482 biegnącą od zachodniej granicy gminy w miejscowości Uników do miejscowości Złoczew, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 477 biegnącą od miejscowości Złoczew do południowej granicy gminy, część gminy Klonowa położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od wschodniej granicy gminy, łączącą miejscowości Owieczki - Klonowa – Górka Klonowska - Przybyłów w powiecie sieradzkim,

w województwie opolskim:

część gminy Gorzów Śląski położona na północ od miasta Gorzów Śląski oraz na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 45, część gminy Praszka położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 45 w miejscowości Praszka oraz na północ od drogi łączącej miejscowości Praszka - Kowale w powiecie oleskim,

część gminy Byczyna położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 11 w powiecie kluczborskim

6.   Rumunjska

Sljedeće zone ograničenja III u Rumunjskoj:

Zona orașului București,

Județul Constanța,

Județul Satu Mare,

Județul Tulcea,

Județul Bacău,

Județul Bihor,

Județul Bistrița Năsăud,

Județul Brăila,

Județul Buzău,

Județul Călărași,

Județul Dâmbovița,

Județul Galați,

Județul Giurgiu,

Județul Ialomița,

Județul Ilfov,

Județul Prahova,

Județul Sălaj,

Județul Suceava

Județul Vaslui,

Județul Vrancea,

Județul Teleorman,

Judeţul Mehedinţi,

Județul Gorj,

Județul Argeș,

Judeţul Olt,

Judeţul Dolj,

Județul Arad,

Județul Timiș,

Județul Covasna,

Județul Brașov,

Județul Botoșani,

Județul Vâlcea,

Județul Iași,

Județul Hunedoara,

Județul Alba,

Județul Sibiu,

Județul Caraș-Severin,

Județul Neamț,

Județul Harghita,

Județul Mureș,

Județul Cluj,

Județul Maramureş.

7.   Slovačka

Sljedeće zone ograničenja III u Slovačkoj:

In the district of Lučenec: Lučenec a jeho časti, Panické Dravce, Mikušovce, Pinciná, Holiša, Vidiná, Boľkovce, Trebeľovce, Halič, Stará Halič, Tomášovce, Trenč, Veľká nad Ipľom, Buzitka, Prša, Nitra nad Ipľom, Mašková, Lehôtka, Kalonda, Jelšovec, Ľuboreč, Fiľakovské Kováče, Lipovany, Mučín, Rapovce, Lupoč, Gregorova Vieska, Praha,

In the district of Poltár: Kalinovo, Veľká Ves,

the whole district of Trebišov.


5.7.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 236/47


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1091

оd 2. srpnja 2021.

o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/159 o uvođenju konačne zaštitne mjere protiv uvoza određenih proizvoda od čelika

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz (1), a posebno njezin članak 16.

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (2), a posebno njezin članak 13.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/1029 (3) Komisija je produljila zaštitnu mjeru za uvoz određenih proizvoda od čelika uvedenu na temelju Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/159 (4).

(2)

Prilog Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/1029 sadržavao je administrativnu pogrešku. Iako je ukupna carinska kvota za kategoriju 4 bila točna, podjela između kategorija 4.A i 4.B te između carinskih kvota za pojedine zemlje i preostalih carinskih kvota nije bila točna.

(3)

Komisija smatra da se ta pogreška mora ispraviti kako bi se omogućila pravilna dodjela carinskih kvota s učinkom od 1. srpnja 2021.,

(4)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zaštitne mjere osnovanog na temelju članka 3. stavka 3. Uredbe (EU) 2015/478, odnosno članka 22. stavka 3. Uredbe (EU) 2015/755,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Dio tablice IV.1 s naslovom „Opsezi carinskih kvota” za kategorije proizvoda 4.A i 4.B u Prilogu IV. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/159 zamjenjuje se tablicom u Prilogu I.

Članak 2.

Dio tablice IV.2 s naslovom „Opsezi globalnih carinskih kvota po tromjesečju” za kategorije proizvoda 4.A i 4.B u Prilogu IV. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/159 zamjenjuje se tablicom u Prilogu II.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Ova Uredba primjenjuje se od 1. srpnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 2. srpnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 83, 27.3.2015., str. 16.

(2)  SL L 123, 19.5.2015., str. 33.

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1029 оd 24. lipnja 2021. o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/159 radi produljenja zaštitne mjere protiv uvoza određenih proizvoda od čelika. SL L 225I, 25.6.2021., str. 1.

(4)  SL L 31, 1.2.2019., str. 27.


PRILOG I.

„4.A

Limovi s metalnom prevlakom

Oznake TARIC: 7210410020 , 7210410030 , 7210490020 , 7210490030 , 7210610020 , 7210610030 , 7210690020 , 7210690030 , 7212300020 , 7212300030 , 7212506120 , 7212506130 , 7212506920 , 7212506930 , 7225920020 , 7225920030 , 7225990011 , 7225990022 , 7225990023 , 7225990041 , 7225990045 , 7225990091 , 7225990092 , 7225990093 , 7226993010 , 7226993030 , 7226997011 , 7226997013 , 7226997091 , 7226997093 , 7226997094

(Republika) Koreja

34 726,32

34 726,32

33 971,40

34 348,86

35 768,11

35 768,11

34 990,54

35 379,32

36 841,15

36 841,15

36 040,26

36 440,70

25 %

09.8816

Indija

49 638,36

49 638,36

48 559,27

49 098,82

51 127,51

51 127,51

50 016,05

50 571,78

52 661,34

52 661,34

51 516,53

52 088,93

25 %

09.8817

Ujedinjena Kraljevina

32 719,56

32 719,56

32 008,27

32 363,92

33 701,15

33 701,15

32 968,52

33 334,83

34 712,19

34 712,19

33 957,57

34 334,88

25 %

09.8979

Ostale zemlje

439 629,02

439 629,02

430 071,87

434 850,45

452 817,89

452 817,89

442 974,02

447 895,96

466 402,42

466 402,42

456 263,24

461 332,84

25 %

 ((5))

4.B

Oznake KN: 7210 20 00 , 7210 30 00 , 7210 90 80 , 7212 20 00 , 7212 50 20 , 7212 50 30 , 7212 50 40 , 7212 50 90 , 7225 91 00 , 7226 99 10 Oznake TARIC: 7210410080 , 7210490080 , 7210610080 , 7210690080 , 7212300080 , 7212506180 , 7212506980 , 7225920080 , 7225990025 , 7225990095 , 7226993090 , 7226997019 , 7226997096

Kina

118 662,79

118 662,79

116 083,16

117 372,98

122 222,67

122 222,67

119 565,66

120 894,17

125 889,35

125 889,35

123 152,63

124 520,99

25 %

09.8821

(Republika) Koreja

154 003,68

154 003,68

150 655,77

152 329,73

158 623,79

158 623,79

155 175,45

156 899,62

163 382,50

163 382,50

159 830,71

161 606,61

25 %

09.8822

Indija

70 874,00

70 874,00

69 333,27

70 103,64

73 000,22

73 000,22

71 413,26

72 206,74

75 190,23

75 190,23

73 555,66

74 372,95

25 %

09.8823

Ujedinjena Kraljevina

32 719,56

32 719,56

32 008,27

32 363,92

33 701,15

33 701,15

32 968,52

33 334,83

34 712,19

34 712,19

33 957,57

34 334,88

25 %

09.8980

Ostale zemlje

99 301,05

99 301,05

97 142,33

98 221,69

102 280,08

102 280,08

100 056,60

101 168,34

105 348,48

105 348,48

103 058,30

104 203,39

25 %

 ((6))


((5))  Od 1.7. do 31.3.: 09.8609

Od 1.4. do 30.6.: 09.8610

Od 1.4. do 30.6.: za Indiju*, (Republiku) Koreju* i Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8570 *u slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.

((6))  Od 1.7. do 31.3.: 09.8611

Od 1.4. do 30.6.: 09.8612

Od 1.4. do 30.6.: za Kinu*: 09.8581, za (Republiku) Koreju*: 09.8582, za Indiju*: 09.8583, za Ujedinjenu Kraljevinu*: 09.8584 *u slučaju iscrpljenja njihovih odgovarajućih kvota u skladu s člankom 1. stavkom 5.”


PRILOG II.

4.A

Ostale zemlje

439 629,02

439 629,02

430 071,87

434 850,45

452 817,89

452 817,89

442 974,02

447 895,96

466 402,42

466 402,42

456 263,24

461 332,84

4.B

Ostale zemlje

99 301,05

99 301,05

97 142,33

98 221,69

102 280,08

102 280,08

100 056,60

101 168,34

105 348,48

105 348,48

103 058,30

104 203,39 ”


ODLUKE

5.7.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 236/51


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2021/1092

od 11. lipnja 2021.

o utvrđivanju kriterija i postupka za obavješćivanje o razlikama u odnosu na međunarodne standarde koje je donijela Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva u području sigurnosti zračnog prometa

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 100. stavak 2. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Konvencija o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, koja je potpisana u Chicagu 7. prosinca 1944. i kojom se regulira međunarodni zračni prijevoz („Čikaška konvencija”), stupila je na snagu 4. travnja 1947. Njome je osnovana Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva („ICAO”).

(2)

Države članice Unije su države ugovornice Čikaške konvencije i države ugovornice ICAO-a, a Unija ima status promatrača u određenim tijelima ICAO-a.

(3)

Na temelju članka 54. Čikaške konvencije Vijeće ICAO-a može donijeti međunarodne standarde („standardi”) i preporučene prakse za zrakoplovstvo te ih odrediti kao priloge Čikaškoj konvenciji („prilozi ICAO-a”), posebno u pogledu sigurnosti civilnog zrakoplovstva.

(4)

Na temelju članka 90. Čikaške konvencije svaki prilog ICAO-a ili svaka izmjena priloga ICAO-a stupa na snagu unutar tri mjeseca nakon njihova podnošenja državama ugovornicama ICAO-a ili nakon isteka dužeg vremenskog razdoblja koje može utvrditi Vijeće ICAO-a, osim ako je u međuvremenu većina država ugovornica ICAO-a izrazila neslaganje.

(5)

Nakon što se donesu i stupe na snagu, standardi su obvezujući za sve države ugovornice ICAO-a, uključujući sve države članice Unije, u skladu s Čikaškom konvencijom i ograničenjima utvrđenima u njoj.

(6)

Na temelju članka 38. Čikaške konvencije svaka država ugovornica ICAO-a koja smatra da se ne može u cijelosti pridržavati bilo kojeg od tih standarda ili da ne može potpuno uskladiti svoje propise ili prakse s bilo kojim standardom nakon njegove izmjene, ili smatra da je potrebno donijeti propise ili prakse koji se na neki način razlikuju od onih uspostavljenih određenim standardom mora odmah obavijestiti ICAO o razlikama između svojih propisa ili praksi i onih utvrđenih standardom. U slučaju izmjena standarda svaka država koja ne provede odgovarajuće izmjene svojih propisa ili praksi mora u roku od 60 dana od donošenja izmjene standarda obavijestiti Vijeće ICAO-a ili navesti djelovanja koje namjerava poduzeti.

(7)

Unutarnja pravila ICAO-a, osobito rokovi koje je ICAO utvrdio za obavješćivanje od strane država ugovornica ICAO-a o razlikama u odnosu na standarde, kao i broj razlika u području sigurnosti zračnog prometa o kojima treba dostaviti obavijest svake godine, otežavaju pravodobno utvrđivanje stajališta koje treba zauzeti u ime Unije u odluci Vijeća na temelju članka 218. stavka 9. Ugovora za svaku razliku o kojoj treba dostaviti obavijest. Nadalje, standardi koje je donijelo Vijeće ICAO-a u području sigurnosti zračnog prometa u velikoj se mjeri odnose na pitanja koja su u isključivoj nadležnosti Unije. Stoga je učinkovito i primjereno utvrditi okvir za kriterije i postupak za obavješćivanje o razlikama u odnosu na standarde u području sigurnosti zračnog prometa koji su u isključivoj nadležnosti Unije, ne dovodeći u pitanje prava i obveze država članica na temelju Čikaške konvencije.

(8)

S obzirom na specifičnost sektora sigurnosti zračnog prometa u usporedbi s drugim sektorima kojima se bavi ICAO, osobito velik broj standarda koje je u tom sektoru donijelo Vijeće ICAO-a i broj razlika o kojima treba dostaviti obavijest svake godine, ova se Odluka odnosi isključivo na području sigurnosti zračnog prometa kako bi se pojednostavnili postupci i učinkovito obrađivale brojne obavijesti. Na razini ICAO-a standardi sigurnosti zračnog prometa uglavnom su sadržani u prilozima 1., 6., 8., 14., 18. i 19. ICAO-a. Na razini Unije zahtjevi sadržani u tim standardima uglavnom su odraženi u Uredbi (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća (1) te u provedbenim i delegiranim aktima donesenima na temelju te uredbe, osobito u uredbama Komisije (EU) br. 1178/2011 (2), (EU) br. 748/2012 (3), (EU) br. 965/2012 (4), (EU) br. 139/2014 (5), (EU) br. 452/2014 (6), (EU) br. 1321/2014 (7), (EU) 2015/640 (8) te uredbama (EZ) br. 2111/2005 (9) i (EU) br. 376/2014 (10) Europskog parlamenta i Vijeća.

(9)

Ova bi Odluka trebala biti ograničena na stajališta koja treba zauzeti u ime Unije u okviru ICAO-a u područjima isključive nadležnosti Unije.

(10)

Razlike od standarda koje je donijelo Vijeće ICAO-a mogu proizlaziti iz prava Unije zbog donošenja novog ili izmijenjenog standarda od strane tog vijeća ili zbog izmjene prava Unije. U odnosu na takve razlike stajalište koje treba zauzeti u ime Unije trebalo bi se temeljiti na pisanom dokumentu koji je Komisija pravodobno podnijela Vijeću na raspravu i odobrenje.

(11)

Razlike od standarda koje je donijelo Vijeće ICAO-a u području sigurnosti zračnog prometa mogu proizlaziti i iz nacionalnih mjera donesenih na temelju članka 71. Uredbe (EU) 2018/1139 u slučaju hitnih, nepredvidivih okolnosti ako se te mjere razlikuju od standarda i stoga zahtijevaju obavješćivanje ICAO-a o razlikama na temelju članka 38. Čikaške konvencije. Stoga je primjereno u ovoj Odluci utvrditi i postupak za definiranje takvih razlika. Taj bi postupak trebao ovisiti o području primjene i trajanju donesenih nacionalnih mjera, u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, te bi trebao omogućiti državama članicama da bez odgode ispune svoje međunarodne obveze iz članka 38. Čikaške konvencije. Tim se postupkom ne bi trebali dovoditi u pitanje uvjeti i postupak iz članka 71. Uredbe (EU) 2018/1139.

(12)

Razlike o kojima treba obavijestiti ICAO trebale bi se temeljiti na informacijama koje dostavlja Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa u skladu s člankom 90. stavkom 4. Uredbe (EU) 2018/1139, kada je to primjenjivo. Razlike bi trebale biti u skladu s formatom koji je ICAO definirao u svojem obrascu za obavješćivanje o sukladnosti ili razlikama (Form on Notification of Compliance With or Differences) ili u sustavu za elektroničku prijavu razlika (Electronic Filing of Differences), ako to zahtijeva ICAO. Ako se u skladu s ovom Odlukom stajalište koje treba zauzeti u ime Unije utvrdi u pisanom dokumentu koji Komisija podnosi Vijeću na raspravu i odobrenje, u takvom bi dokumentu, prema potrebi i na pojedinačnoj osnovi, trebalo navesti treba li državama članicama odobriti fleksibilnost za obavješćivanje o dotičnim razlikama. Nadalje, Komisija bi trebala početi pripremati takav dokument što je prije moguće kako bi se omogućilo dovoljno vremena za pripremu, uključujući sva odgovarajuća savjetovanja koja se trebaju provesti na razini stručnjaka.

(13)

Provedba ove Odluke ne bi smjela dovesti do kršenja obveza država članica u okviru prava Unije ili njihovih međunarodnih obveza na temelju Čikaške konvencije, posebno u pogledu usklađenosti s rokom za obavješćivanje ICAO-a o razlikama.

(14)

Ova bi se Odluka trebala primjenjivati tijekom ograničenog razdoblja, odnosno do sastanka Vijeća ICAO-a nakon sljedeće skupštine ICAO-a, kako bi se Vijeću omogućilo da ocijeni djelotvornost ove Odluke i odluči, na prijedlog Komisije, hoće li produljiti njezinu primjenu ili je na drugi način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva („ICAO”) u pogledu obavješćivanja o razlikama u odnosu na standarde sadržane u prilozima 1., 6., 8., 14., 18. i 19. Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu („Čikaška konvencija”) u području sigurnosti zračnog prometa, u mjeri u kojoj su ti standardi u isključivoj nadležnosti Unije, utvrđuje se u skladu s kriterijima i postupkom utvrđenima u člancima 2. i 3. ove Odluke.

Članak 2.

Ako se pravo Unije razlikuje od standardâ iz članka 1. ove Odluke te je stoga potrebna obavijest ICAO-u o razlikama u odnosu na te standarde u skladu s člankom 38. Čikaške konvencije, Komisija pravodobno, a najmanje dva mjeseca prije bilo kojeg roka za obavješćivanje o razlikama koji je odredio ICAO, Vijeću na raspravu i odobrenje podnosi pisani dokument, koji se temelji osobito na informacijama koje je dostavila Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) u skladu s člankom 90. stavkom 4. Uredbe (EU) 2018/1139, ako je primjenjivo, a u kojem se navode detaljne razlike o kojima treba obavijestiti ICAO.

Članak 3.

1.   Ako država članica u skladu s člankom 71. Uredbe (EU) 2018/1139 donese nacionalne mjere kojima se odobravaju izuzeća za pojedinačne fizičke ili pravne osobe ili čije ukupno trajanje nije dulje od osam mjeseci te ako se te nacionalne mjere razlikuju od standarda iz članka 1. ove Odluke i zahtijevaju obavješćivanje o razlikama u odnosu na te standarde u skladu s člankom 38. Čikaške konvencije, ta država članica odmah obavješćuje Komisiju o svim razlikama o kojima se dostavlja obavijest.

2.   Ako se izuzeća odobrena u skladu s člankom 71. Uredbe (EU) 2018/1139 općenito primjenjuju i ukupno traju dulje od osam mjeseci, Komisija najkasnije dva tjedna nakon što ju je dotična država članica obavijestila o tim izuzećima u skladu s člankom 71. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1139 dostavlja Vijeću na raspravu i odobrenje pisani dokument koji se temelji osobito na informacijama koje je dostavila EASA u skladu s člankom 90. stavkom 4. te uredbe i informacijama koje su države članice dostavile u skladu s člankom 71. te uredbe, a u kojem se navode detaljne razlike o kojima treba obavijestiti ICAO.

Članak 4.

Provedba ove Odluke ne podrazumijeva kršenje obveza država članica u okviru prava Unije ili njihovih međunarodnih obveza na temelju članka 38. Čikaške konvencije.

Članak 5.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije izražavaju države članice.

Članak 6.

Ova Odluka primjenjuje se do 30. studenoga 2022. Na prijedlog Komisije Vijeće može produljiti njezinu primjenu ili je na drugi način izmijeniti.

Članak 7.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Luxembourgu 11. lipnja 2021.

Za Vijeće

Predsjednica

J. P. MATOS FERNANDES


(1)  Uredba (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 (SL L 212, 22.8.2018., str. 1.).

(2)  Uredba Komisije (EU) br. 1178/2011 od 3. studenoga 2011. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i administrativnih postupaka vezano za članove posade zrakoplova u civilnom zrakoplovstvu u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 311, 25.11.2011., str. 1.).

(3)  Uredba Komisije (EU) br. 748/2012 od 3. kolovoza 2012. o utvrđivanju provedbenih pravila za certifikaciju plovidbenosti i ekološku certifikaciju zrakoplova i s njima povezanih proizvoda, dijelova i uređaja te za certifikaciju projektnih i proizvodnih organizacija (SL L 224, 21.8.2012., str. 1.).

(4)  Uredba Komisije (EU) br. 965/2012 od 5. listopada 2012. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i upravnih postupaka u vezi s letačkim operacijama u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 296, 25.10.2012., str. 1.).

(5)  Uredba Komisije (EU) br. 139/2014 od 12. veljače 2014. o utvrđivanju zahtjev i upravnih postupaka u vezi s aerodromima u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 44, 14.2.2014., str. 1.).

(6)  Uredba Komisije (EU) br. 452/2014 od 29. travnja 2014. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i upravnih postupaka u vezi s letačkim operacijama operatora iz trećih zemalja u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 133, 6.5.2014., str. 12.).

(7)  Uredba Komisije (EU) br. 1321/2014 оd 26. studenoga 2014. o kontinuiranoj plovidbenosti zrakoplova i aeronautičkih proizvoda, dijelova i uređaja, te o odobravanju organizacija i osoblja uključenih u te poslove (SL L 362, 17.12.2014., str. 1.).

(8)  Uredba Komisije (EU) 2015/640 оd 23. travnja 2015. o dodatnim specifikacijama u pogledu plovidbenosti za određenu vrstu operacija i o izmjeni Uredbe (EU) br. 965/2012 (SL L 106, 24.4.2015., str. 18.).

(9)  Uredba (EZ) br. 2111/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2005. o uspostavi liste Zajednice koja sadrži zračne prijevoznike na koje se primjenjuje zabrana letenja unutar Zajednice, o informiranju putnika u zračnom prometu o identitetu zračnog prijevoznika koji obavlja let i stavljanju izvan snage članka 9. Direktive 2004/36/EZ (SL L 344, 27.12.2005., str. 15.).

(10)  Uredba (EU) br. 376/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o izvješćivanju, analizi i naknadnom postupanju u vezi s događajima u civilnom zrakoplovstvu, o izmjeni Uredbe (EU) br. 996/2010 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljaju izvan snage Direktive 2003/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 1321/2007 i (EZ) br. 1330/2007 (SL L 122, 24.4.2014., str. 18.).


5.7.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 236/55


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2021/1093

od 28. lipnja 2021.

o utvrđivanju provedbenih pravila o službeniku za zaštitu podataka Vijeća, primjeni Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća i ograničenjima pravâ ispitanikâ u kontekstu izvršavanja zadaća službenika za zaštitu podataka Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2004/644/EZ

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 240. stavak 3.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (1), a posebno njezin članak 45. stavak 3.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2018/1725 utvrđuju se načela i pravila koja se primjenjuju na sve institucije i sva tijela Unije te se predviđa da svaka institucija ili svako tijelo Unije imenuje službenika za zaštitu podataka.

(2)

Člankom 45. stavkom 3. Uredbe (EU) 2018/1725 zahtijeva se da svaka institucija ili svako tijelo Unije donese provedbena pravila koja se odnose na službenika za zaštitu podataka („provedbena pravila”). Provedbena pravila trebala bi se posebno odnositi na zadaće, dužnosti i ovlasti službenika za zaštitu podataka Vijeća i Glavnog tajništva Vijeća.

(3)

Provedbenim pravilima trebalo bi utvrditi postupke za ostvarivanje pravâ ispitanikâ i za ispunjavanje obveza svih relevantnih aktera u okviru Vijeća i Glavnog tajništva Vijeća („GTV”) u vezi s obradom osobnih podataka.

(4)

Uredbom (EU) 2018/1725 predviđaju se jasne odgovornosti voditeljâ obrade podataka, posebno u pogledu pravâ ispitanikâ. Provedbenim pravilima trebalo bi osigurati da Vijeće i GTV ispunjavaju svoje odgovornosti kao voditelj obrade na ujednačen i transparentan način. Trebalo bi utvrditi pravila kako bi se odredilo tko je odgovoran za postupak obrade koji se provodi u ime Vijeća ili GTV-a. U tom je pogledu primjereno uvesti pojam „delegiranog voditelja obrade” kako bi se precizno naznačile odgovornosti subjekata GTV-a, posebno u pogledu pojedinačnih odluka o pravima ispitanikâ. Osim toga, primjereno je uvesti pojam „operativnog voditelja obrade” koji se, pod odgovornošću delegiranog voditelja obrade, imenuje kao osoba odgovorna za osiguravanje usklađenosti u praksi te za obradu zahtjeva ispitanikâ povezanih s postupkom obrade. Kako bi se precizno naznačile odgovornosti u GTV-u za svaku aktivnost obrade, operativni voditelj obrade trebao bi biti precizno naveden u evidenciji koja se vodi u registru. Imenovanje operativnog voditelja obrade ne sprječava upotrebu kontaktne točke u praksi, na primjer u obliku zajedničke adrese e-pošte koju treba staviti na raspolaganje za zahtjeve ispitanikâ.

(5)

U određenim slučajevima više glavnih uprava ili službi GTV-a zajednički provode postupak obrade kako bi ispunili svoju misiju. U takvim bi slučajevima te glave uprave ili službe trebale osigurati uspostavu internih dogovora kako bi se na transparentan način odredile njihove odgovornosti na temelju Uredbe (EU) 2018/1725, posebno u pogledu pravâ ispitanikâ, izvješćivanja Europskog nadzornika za zaštitu podataka i vođenja evidencije.

(6)

Kako bi se olakšalo izvršavanje odgovornosti delegiranih voditelja obrade, svaka glavna uprava ili svaka druga služba GTV-a trebala bi imenovati koordinatora zaštite podataka. Koordinatori zaštite podataka trebali bi pomagati glavnoj upravi ili drugoj službi GTV-a u svim aspektima zaštite osobnih podataka i sudjelovati u mreži koordinatora zaštite podataka u GTV-u kako bi se osigurali koherentni provedba i tumačenje Uredbe (EU) 2018/1725.

(7)

Na temelju članka 45. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) 2018/1725 službenik za zaštitu podataka može izdavati dodatne upute o funkciji koordinatora zaštite podataka.

(8)

Člankom 25. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 svakoj instituciji ili svakom tijelu Unije pruža se mogućnost da ograniči primjenu članaka od 14. do 17. i članaka 19., 20. i 35. te uredbe, kao i načela transparentnosti utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (a) te uredbe u mjeri u kojoj njegove odredbe odgovaraju pravima i obvezama predviđenima u člancima od 14. do 17. i člancima 19. i 20. te uredbe.

(9)

U određenim slučajevima službenik za zaštitu podataka možda će trebati ograničiti pravâ ispitanikâ kako bi obavio zadaće praćenja te istražne, revizijske ili savjetodavne zadaće utvrđene u članku 45. Uredbe (EU) 2018/1725, poštujući pritom standarde zaštite osobnih podataka na temelju te uredbe. Potrebno je donijeti interna pravila na temelju kojih službenik za zaštitu podataka može ograničiti pravâ ispitanikâ u skladu s člankom 25. te uredbe („interna pravila”).

(10)

Interna pravila trebala bi se primjenjivati na sve postupke obrade podataka koje Vijeće i GTV provode u okviru zadaća praćenja te istražnih, revizijskih ili savjetodavnih zadaća službenika za zaštitu podataka. Interna pravila trebala bi se primjenjivati i na postupke obrade koji su dio zadaća povezanih s istražnim ili revizijskim funkcijama službenika za zaštitu podataka, kao što su postupci na temelju pritužbi koje vodi službenik za zaštitu podataka. Interna pravila trebala bi se primjenjivati i na zadaće praćenja te savjetodavne zadaće koje službenik za zaštitu podataka obavlja kada pruža pomoć glavnim upravama i službama GTV-a i surađuje s glavnim upravama i službama GTV-a izvan okvira svojih administrativnih istraga i svojih revizija.

(11)

Vijeće i GTV možda će trebati primijeniti ograničenja na temelju razloga navedenih u članku 25. stavku 1. točkama (c), (g) i (h) Uredbe (EU) 2018/1725 na postupke obrade podataka koji se provode u okviru zadaća praćenja te istražnih, revizijskih ili savjetodavnih zadaća službenika za zaštitu podataka kada je to potrebno za zaštitu zadaća službenika za zaštitu podataka, povezanih istraga i postupaka, alata i metoda istraga i revizija službenika za zaštitu podataka, kao i pravâ drugih osoba u vezi sa zadaćama službenika za zaštitu podataka.

(12)

Radi održavanja djelotvorne suradnje, Vijeće i GTV možda će trebati primijeniti ograničenja pravâ ispitanikâ kako bi zaštitili informacije koje sadržavaju osobne podatke koji potječu iz drugih glavnih uprava i službi GTV-a ili iz drugih institucija ili tijela Unije. U tu svrhu službenik za zaštitu podataka trebao bi se savjetovati s tim glavnim upravama i službama GTV-a ili s tim drugim institucijama ili tijelima o relevantnim razlozima za takva ograničenja te o nužnosti i razmjernosti takvih ograničenja.

(13)

Službenik za zaštitu podataka i, prema potrebi, glavne uprave i službe GTV-a, trebali bi transparentno postupati sa svim ograničenjima i evidentirati svaku primjenu ograničenjâ u odgovarajućem sustavu evidencije.

(14)

Na temelju članka 25. stavka 8. Uredbe (EU) 2018/1725 voditelji obrade mogu odgoditi ili uskratiti obavješćivanje ispitanika o razlozima za primjenu ograničenja ako bi to na bilo koji način ugrozilo svrhu ograničenja. Osobito kada se primjenjuje ograničenje prava predviđenih u člancima 16. i 35. te uredbe, obavješćivanje o takvom ograničenju ugrozilo bi svrhu ograničenja. Kako bi se osiguralo da je pravo ispitanika da bude obaviješten u skladu s tim člancima ograničeno samo dok postoje razlozi za odgodu, službenik za zaštitu podataka odnosno glavna uprava ili služba GTV-a koja primjenjuje ograničenje trebali bi redovito preispitivati svoje stajalište.

(15)

Ako se primjenjuje ograničenje drugih prava ispitanikâ, službenik za zaštitu podataka trebao bi u svakom pojedinačnom slučaju procijeniti bi li obavješćivanje o ograničenju ugrozilo njegovu svrhu.

(16)

Radi osiguravanja usklađenosti s ovom Odlukom, službenik za zaštitu podataka trebao bi provesti neovisno preispitivanje ograničenja koja druge glavne uprave ili službe GTV-a primjenjuju na temelju ove Odluke.

(17)

Svako ograničenje koja se primjenjuje na temelju ove Odluke trebalo bi biti nužno i razmjerno u demokratskom društvu.

(18)

U skladu s člankom 41. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2018/1725 obaviješten je Europski nadzornik za zaštitu podataka, provedeno je savjetovanje s njim te je on dao mišljenje (2).

(19)

Provedbenim pravilima Uredbe (EU) 2018/1725 ne dovode se u pitanje Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (3), Odluka Vijeća 2004/338/EZ, Euratom (4), a posebno njezin Prilog II., Odluka Vijeća 2013/488/EU (5), a posebno odjeljak VI. dio II. njezina Priloga, kao ni Odluka glavnog tajnika Vijeća/Visokoga predstavnika za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku od 25. lipnja 2001. (6).

(20)

Odlukom Vijeća 2004/644/EZ (7) utvrđena su provedbena pravila u vezi s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća. Uredbom (EU) 2018/1725 stavljena je izvan snage Uredba (EZ) br. 45/2001, s učinkom od 11. prosinca 2019. Kako bi se osiguralo da se primjenjuje samo jedan skup provedbenih pravila, trebalo bi staviti izvan snage Odluku 2004/644/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

ODJELJAK 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom Odlukom utvrđuju se pravila i postupci na temelju kojih Vijeće i Glavno tajništvo Vijeća (GTV) primjenjuju Uredbu (EU) 2018/1725 te se utvrđuju daljnja provedbena pravila o službeniku za zaštitu podataka Vijeća.

2.   Ovom se Odlukom utvrđuju pravila koja Vijeće i GTV moraju poštovati u vezi sa zadaćama praćenja te istražnim, revizijskim ili savjetodavnim zadaćama službenika za zaštitu podataka kada obavješćuju ispitanike o obradi njihovih osobnih podataka u skladu s člancima 14., 15. i 16. Uredbe (EU) 2018/1725.

3.   Ovom se Odlukom utvrđuju uvjeti pod kojima Vijeće i GTV, u vezi s aktivnostima praćenja te istražnim, revizijskim ili savjetodavnim aktivnostima službenika za zaštitu podataka, mogu ograničiti primjenu članka 4., članaka od 14. do 17. i članaka 19., 20. i 35. Uredbe (EU) 2018/1725, u skladu s člankom 25. stavkom 1. točkama (c), (g) i (h) te uredbe.

4.   Ova se Odluka primjenjuje na obradu osobnih podataka koju Vijeće i GTV provode za potrebe zadaća službenika za zaštitu podataka navedenih u članku 45. Uredbe (EU) 2018/1725 ili u vezi s tim zadaćama.

Članak 2.

Voditelj obrade

Za potrebe ove Odluke Vijeće i GTV smatraju se voditeljem obrade u smislu članka 3. točke 8. Uredbe (EU) 2018/1725.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„službenik za zaštitu podataka” znači osoba koju je glavni tajnik Vijeća imenovao na temelju članka 43. Uredbe (EU) 2018/1725;

2.

„zadaće službenika za zaštitu podataka” znači zadaće iz članka 45. Uredbe (EU) 2018/1725;

3.

„osoblje GTV-a” znači svi dužnosnici GTV-a i sve ostale osobe koje su obuhvaćene Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Unije, utvrđenima Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (8) („Pravilnik o osoblju”) ili koje rade za GTV na temelju ugovora (primjerice pripravnici, savjetnici, ugovorni djelatnici, službenici koje su uputile države članice).

4.

„delegirani voditelj obrade” znači čelnik glavne uprave ili službe GTV-a koja samostalno ili zajedno s ostalima određuje svrhe i sredstva obrade osobnih podataka u ime Vijeća ili GTV-a u okviru obavljanja misije te glavne uprave ili službe;

5.

„operativni voditelj obrade” znači član osoblja GTV-a na srednjoj ili višoj rukovodećoj razini kojeg je imenovao delegirani voditelj obrade kako bi mu pomagao u osiguravanju usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/1725 za postupke obrade za koje je odgovoran te kako bi služio kao glavna kontaktna točka za ispitanike;

6.

„koordinator zaštite podataka” znači član osoblja GTV-a koji je u svakoj glavnoj upravi ili svakoj drugoj službi GTV-a imenovan uz savjetovanje sa službenikom za zaštitu podataka kako bi toj glavnoj upravi ili službi pomagao u svim aspektima zaštite osobnih podataka te kako bi se kao predstavnik te glavne uprave ili službe u bliskoj suradnji sa službenikom za zaštitu podataka bavio pitanjima zaštite podataka.

ODJELJAK 2.

SLUŽBENIK ZA ZAŠTITU PODATAKA

Članak 4.

Imenovanje i status službenika za zaštitu podataka

1.   Glavni tajnik Vijeća imenuje službenika za zaštitu podataka iz redova osoblja GTV-a i upisuje ga u registar pri Europskom nadzorniku za zaštitu podataka u skladu s člankom 43. Uredbe (EU) 2018/1725.

2.   Službenika za zaštitu podataka odabire se na temelju njegovih stručnih kvalifikacija, a posebno stručnog znanja o pravu zaštite podataka i praksama u području zaštite podataka te sposobnosti izvršavanja zadaća iz članka 45. Uredbe (EU) 2018/1725. Službenik za zaštitu podataka također dobro poznaje GTV, njegovu strukturu te njegova administrativna pravila i administrativne postupke. Za potrebe obavljanja njegovih zadaća službenika za zaštitu podataka oslobađa se od svih ostalih zadaća u okviru GTV-a.

3.   Službenika za zaštitu podataka imenuje se na razdoblje od pet godina te ga se može ponovno imenovati.

4.   Službenik za zaštitu podataka i njegovo osoblje izravno su povezani s glavnim tajnikom Vijeća i izravno mu odgovaraju.

5.   U izvršavanju svojih zadaća službenik za zaštitu podataka djeluje neovisno i u pogledu interne primjene odredaba Uredbe (EU) 2018/1725 ili njegove suradnje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka ne prima nikakve upute od glavnog tajnika Vijeća, od delegiranih voditelja obrade ili od operativnih voditelja obrade niti od bilo koga drugoga.

6.   Vijeće i GTV podupiru službenika za zaštitu podataka u izvršavanju zadaća iz članka 45. Uredbe (EU) 2018/1725 pružajući mu sredstva potrebna za izvršavanje tih zadaća i pristup osobnim podacima i postupcima obrade te za održavanje njegova stručnog znanja.

7.   Službenik za zaštitu podataka ne smije biti razriješen dužnosti ili kažnjen zbog izvršavanja svojih zadaća. Službenika za zaštitu podataka može se razriješiti dužnosti samo u skladu s člankom 44. stavkom 8. Uredbe (EU) 2018/1725. U svrhu pribavljanja suglasnosti Europskog nadzornika za zaštitu podataka za takvo razrješenje u skladu s tim člankom, s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka savjetuje se pisanim putem. Preslika te suglasnosti šalje se službeniku za zaštitu podataka.

8.   GTV, a posebno delegirani voditelji obrade i operativni voditelji obrade, osiguravaju da je službenik za zaštitu podataka na primjeren način i pravodobno uključen u sva pitanja povezana sa zaštitom osobnih podataka.

Članak 5.

Zadaće i dužnosti

1.   Službenik za zaštitu podataka izvršava sve zadaće predviđene u članku 45. Uredbe (EU) 2018/1725. Službenik za zaštitu podataka posebno:

(a)

osigurava da Vijeće i GTV primjenjuju i provode Uredbu (EU) 2018/1725 te prati usklađenost s tom uredbom i primjenjivim pravnim okvirom za zaštitu osobnih podataka;

(b)

savjetuje glavnog tajnika Vijeća, delegirane voditelje obrade i operativne voditelje obrade o pitanjima koja se odnose na primjenu odredaba o zaštiti podataka;

(c)

savjetuje delegirane voditelje obrade i operativne voditelje obrade te im pomaže u provedbi procjene učinka na zaštitu podataka u skladu s člancima 39. i 40. Uredbe (EU) 2018/1725;

(d)

osigurava da postupci obrade ne utječu negativno na prava i slobode ispitanikâ;

(e)

podiže svijest o primjenjivom pravnom okviru za zaštitu osobnih podataka i doprinosi stvaranju kulture zaštite osobnih podataka u okviru GTV-a.

Sa službenikom za zaštitu podataka mogu se savjetovati glavni tajnik Vijeća, dotični voditelji obrade, odbor za osoblje i svaki pojedinac, bez postupanja putem službenih kanala, u vezi sa svakim pitanjem koje se odnosi na primjenu ili provedbu Uredbe (EU) 2018/1725.

2.   Službenik za zaštitu podataka vodi registar evidencije aktivnosti obrade te ga stavlja na raspolaganje javnosti u skladu s člankom 12.

3.   Službenik za zaštitu podataka vodi interni registar povreda osobnih podataka u smislu članka 3. točke 16. Uredbe (EU) 2018/1725.

4.   Službenik za zaštitu podataka na zahtjev savjetuje delegiranog voditelja obrade u vezi s primjenom ograničenja primjene članaka od 14. do 22., članaka 35. i 36. te članka 4. Uredbe (EU) 2018/1725.

5.   Službenik za zaštitu podataka organizira redovite sastanke koordinatorâ zaštite podataka te predsjeda tim sastancima.

6.   Službenik za zaštitu podataka podnosi godišnje izvješće o svojim aktivnostima glavnom tajniku Vijeća i stavlja ga na raspolaganje osoblju GTV-a.

7.   Službenik za zaštitu podataka surađuje sa službenicima za zaštitu podataka koje su imenovale druge institucije i tijela Unije i redovito prisustvuje sastancima koje sazivaju Europski nadzornik za zaštitu podataka ili službenici za zaštitu podataka drugih institucija i tijela Unije s ciljem olakšavanja dobre suradnje, posebno razmjenom iskustava i najbolje prakse.

8.   Službenik za zaštitu podataka smatra se delegiranim voditeljem obrade za postupke obrade provedene pri izvršavanju njegovih zadaća.

Članak 6.

Ovlasti

U obavljanju svojih zadaća i obveza službenik za zaštitu podataka:

(a)

u svakom trenutku ima pristup podacima koji čine predmet postupaka obrade kao i svim uredima, instalacijama za obradu podataka i nosačima podataka;

(b)

može zahtijevati pravna mišljenja od pravne službe Vijeća;

(c)

može zahtijevati drugu vrstu potpore od relevantnih glavnih uprava i službi GTV-a;

(d)

može dodijeliti predmete dotičnim glavnim upravama i službama GTV-a kako bi poduzele primjerene daljnje mjere;

(e)

na zahtjev ili na vlastitu inicijativu može provoditi istrage pitanja i događaja koji su izravno povezani sa zadaćama službenika za zaštitu podataka u skladu s postupkom utvrđenim u članku 14.;

(f)

glavnom tajniku Vijeća može predlagati administrativne mjere i izdavati opće preporuke o odgovarajućoj primjeni Uredbe (EU) 2018/1725;

(g)

GTV-u, delegiranim voditeljima obrade i operativnim voditeljima obrade može davati preporuke za praktično poboljšanje primjene Uredbe (EU) 2018/1725, uključujući sljedeće:

i.

pozvati delegiranog voditelja obrade ili izvršitelja obrade da poštuje zahtjev ispitanika za ostvarivanje njegovih prava na temelju Uredbe (EU) 2018/1725;

ii.

delegiranom voditelju obrade ili izvršitelju obrade izdati upozorenja ako se postupkom obrade krše odredbe Uredbe (EU) 2018/1725 i pozvati ih da usklade postupke obrade s navedenom uredbom, prema potrebi na određeni način i u određenom roku;

iii.

pozvati delegiranog voditelja obrade ili izvršitelja obrade da suspendira protok podataka prema primatelju u državi članici, trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji;

iv.

zatražiti od delegiranog voditelja obrade ili izvršitelja obrade da mu u utvrđenom roku podnese izvješće o daljnjim mjerama poduzetima u vezi s preporukom ili savjetima službenika za zaštitu podataka;

(h)

može zatražiti usluge vanjskih stručnjaka iz područja komunikacijskih i informacijskih tehnologija na temelju prethodne suglasnosti dužnosnika za ovjeravanje u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (9);

(i)

poziva se u relevantna upravljačka tijela i relevantne odbore GTV-a kad god se raspravlja o pitanjima u vezi s obradom osobnih podataka te može predlagati relevantne točke na dnevni red tih tijela i odbora;

(j)

može skrenuti pozornost tijela za imenovanja GTV-a na sve slučajeve u kojima pojedini član osoblja GTV-a ne ispunjava obveze iz Uredbe (EU) 2018/1725 te predložiti pokretanje administrativne istrage radi moguće primjene sankcija predviđenih u članku 69. te uredbe;

(k)

odgovoran je za početne odluke o zahtjevima za pristup dokumentima koji se nalaze u posjedu njegova ureda na temelju Uredbe (EZ) 1049/2001 uz savjetovanje s relevantnim službama GTV-a.

ODJELJAK 3.

PRAVA I OBVEZE AKTERA U PODRUČJU ZAŠTITE PODATAKA

Članak 7.

Savjetovanje sa službenikom za zaštitu podataka i obavješćivanje službenika za zaštitu podataka

1.   Voditelji obrade uključuju službenika za zaštitu podataka u planiranje aktivnosti koja uključuje obradu osobnih podataka i u raspravu o takvoj aktivnosti. Službenika za zaštitu podataka obavješćuje se o svakom postupku obrade, kao i o svakoj znatnoj promjeni u postojećem postupku obrade.

2.   Službenika za zaštitu podataka obavješćuje se o nacrtima internih bilješki i odluka GTV-a koje se izravno odnose na internu primjenu Uredbe (EU) 2018/1725.

3.   Službenika za zaštitu podataka obavješćuje se o svim kontaktima s vanjskim stranama koji se odnose na internu primjenu Uredbe (EU) 2018/1725 i o svakoj interakciji s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, posebno kada se provodi savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka ili kada ga se obavješćuje u skladu s člancima 40. i 41. te uredbe.

4.   Sa službenikom za zaštitu podataka savjetuje se o nacrtima dogovora među zajedničkim voditeljima obrade i o nacrtima ugovornih klauzula o zaštiti podataka ili drugim pravnim aktima kada osobne podatke obrađuje izvršitelj obrade.

Članak 8.

Delegirani voditelji obrade

1.   Delegirani voditelji obrade odgovorni su za osiguravanje da su svi postupci obrade podataka koji su pod njihovim nadzorom u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725.

2.   Delegirani voditelji obrade posebno:

(a)

imenuju operativnog voditelja obrade koji delegiranom voditelju obrade pomaže u osiguravanju usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/1725, posebno u odnosu na ispitanike;

(b)

vode evidenciju aktivnosti obrade za koje su odgovorni i osiguravaju da operativni voditelj obrade podnese evidenciju i povezanu izjavu o zaštiti osobnih podataka službeniku za zaštitu podataka radi upisa u registar iz članka 12.;

(c)

odgovorni su za aktivnosti izvršitelja obrade i podizvršitelja obrade koji u njihovo ime obrađuju osobne podatke i osiguravaju da je obrada uređena ugovorom ili drugim pravnim aktom u skladu s člankom 29. stavkom 3. Uredbe (EU) 2018/1725.

3.   Delegirani voditelji obrade osiguravaju da je službenik za zaštitu podataka pravodobno uključen u sva pitanja povezana s osobnim podacima i uspostavljaju odgovarajuće aranžmane kako bi se osiguralo da je koordinator zaštite podataka propisno uključen u sva pitanja koja se odnose na zaštitu podataka u njihovoj glavnoj upravi ili drugoj službi GTV-a.

4.   Delegirani voditelji obrade osiguravaju uspostavljanje odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera kojima se dokazuje da su aktivnosti obrade u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 te daju odgovarajuće upute osoblju GTV-a kako bi se osigurale i povjerljivost obrade i razina sigurnosti primjerena rizicima obrade. Pri odabiru tih mjera mogu se savjetovati sa službenikom za zaštitu podataka.

5.   Delegirani voditelji obrade izvješćuju službenika za zaštitu podataka o obradi svih zahtjeva ispitanika za ostvarivanje njegovih prava te pomažu službeniku za zaštitu podataka i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka u izvršavanju njihovih dužnosti, posebno pružanjem informacija koje su odgovor na njihove zahtjeve u roku od 30 dana.

6.   Delegirani voditelji obrade odgovorni su za primjenu ograničenja primjene članaka od 14. do 22., članaka 35. i 36. Uredbe (EU) 2018/1725 te članka 4. te uredbe u skladu s relevantnim internim pravilima. Delegirani voditelji obrade uključuju službenika za zaštitu podataka tijekom cijelog postupka kada primjenjuju takvo ograničenje.

7.   Delegirani voditelji obrade osiguravaju uspostavu internih dogovora s drugim glavnim upravama ili službama GTV-a ako delegirani voditelj obrade provodi postupke obrade zajedno s tim glavnim upravama ili službama GTV-a ili ako te glavne uprave ili službe GTV-a provode dio postupka obrade delegiranog voditelja obrade.

U dogovorima iz prvog podstavka utvrđuju se odgovornosti delegiranih voditelja obrade i drugih glavnih uprava ili službi GTV-a za poštovanje njihovih obveza u vezi sa zaštitom podataka. Tim dogovorima posebno se utvrđuje delegirani voditelj obrade koji određuje sredstva i svrhe postupka obrade te operativni voditelj obrade za postupak obrade i, prema potrebi, osobe ili subjekti koji pomažu operativnom voditelju obrade, među ostalim, s informacijama u slučaju povreda podataka ili pri osiguravanju ostvarivanja pravâ ispitanikâ.

Članak 9.

Operativni voditelji obrade

1.   Operativni voditelji obrade pomažu delegiranom voditelju obrade u osiguravanju usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/1725 za postupke obrade za koje je odgovoran te služe kao glavna kontaktna točka za ispitanike.

2.   Operativni voditelji obrade posebno:

(a)

primaju i obrađuju sve zahtjeve ispitanikâ;

(b)

pripremaju evidenciju aktivnosti obrade za koje su odgovorni i povezanu izjavu o zaštiti osobnih podataka uz savjetovanje s koordinatorom za zaštitu podataka;

(c)

osiguravaju da su ugovori ili drugi pravni akti kojima se uređuje obrada osobnih podataka koju provodi izvršitelj obrade u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 te se savjetuju sa službenikom za zaštitu podataka o nacrtu ugovornih klauzula o zaštiti podataka;

(d)

osiguravaju dostupnost dokumentacije kojom se dokazuje usklađenost s Uredbom (EU) 2018/1725.

3.   Operativni voditelji obrade bez nepotrebne odgode obavješćuju službenika za zaštitu podataka u slučaju povreda osobnih podataka i pružaju mu sve informacije koje su mu potrebne kako bi mu se omogućilo da osigura da Vijeće poštuje obveze u pogledu povreda osobnih podataka iz članaka 34. i 35. Uredbe (EU) 2018/1725.

4.   U koordinaciji s delegiranim voditeljem obrade i službenikom za zaštitu podataka operativni voditelji obrade prema potrebi obavješćuju Europskog nadzornika za zaštitu podataka u slučaju povreda osobnih podataka. Ako je to primjenjivo, o tome obavješćuju i ispitanike.

5.   Operativni voditelji obrade osiguravaju da je koordinator za zaštitu podataka upoznat sa svim pitanjima koja se odnose na zaštitu podataka.

6.   Operativni voditelji obrade procjenjuju rizik za prava i slobode ispitanika u vezi s postupcima obrade za koje su odgovorni i, prema potrebi, provode procjenu učinka na zaštitu podataka. Operativni voditelji obrade traže savjet službenika za zaštitu podataka kada provode navedene procjene učinka i traže savjet o potrebi za prethodnim savjetovanjem u skladu s člancima 39. i 40. Uredbe (EU) 2018/1725.

7.   Operativni voditelji obrade na zahtjev delegiranog voditelja obrade obavljaju sve ostale zadaće u okviru područja primjene ove Odluke.

Članak 10.

Koordinatori zaštite podataka

1.   Svaka glavna uprava ili druga služba GTV-a uz savjetovanje sa službenikom za zaštitu podataka imenuje jednog ili više koordinatora zaštite podataka koji pomažu delegiranom voditelju obrade i operativnim voditeljima obrade u njegovoj glavnoj upravi ili drugoj službi GTV-a u vezi sa svim aspektima zaštite osobnih podataka.

2.   Koordinatore zaštite podataka odabire se na temelju njihova znanja i iskustva u pogledu funkcioniranja dotične glavne uprave ili druge službe GTV-a, prikladnosti za funkciju, kompetencija u području zaštite podataka, znanja o načelima informacijskih sustava te njihovih komunikacijskih vještina. Novoimenovani koordinatori zaštite podataka u roku od šest mjeseci od imenovanja moraju dovršiti osposobljavanje radi stjecanja potrebnih kompetencija za obavljanje te funkcije. Koordinator zaštite podataka koji u dvije godine prije imenovanja radio kao osoba za kontakt u drugoj glavnoj upravi ili službi GTV-a izuzet je od tog zahtjeva u pogledu osposobljavanja.

3.   Funkcija koordinatora zaštite podataka dio je opisa posla svakog člana osoblja GTV-a koji je imenovan osobom za kontakt. Njegove odgovornosti i postignuća navode se u godišnjem izvješću o ocjeni.

4.   Koordinatori zaštite podataka na primjeren su način i pravodobno uključeni u sva pitanja koja se odnose na zaštitu podataka u svojoj glavnoj upravi ili drugoj službi GTV-a i obavljaju svoje dužnosti u bliskoj suradnji sa službenikom za zaštitu podataka.

5.   Koordinatori zaštite podataka imaju pravo od voditeljâ obrade i od osoblja dobiti odgovarajuće informacije potrebne za izvršavanje svojih zadaća u okviru svoje glavne uprave ili druge službe GTV-a. To ne uključuje pristup osobnim podacima koji se obrađuju u okviru odgovornosti delegiranog voditelja obrade. Koordinatori zaštite podataka pristupaju osobnim podacima samo ako je to neophodno za obavljanje njihovih zadaća.

6.   Koordinatori zaštite podataka podižu svijest o pitanjima zaštite podataka i pomažu delegiranim voditeljima obrade u okviru njihove glavne uprave ili druge službe GTV-a u ispunjavanju njihovih obveza, posebno u pogledu:

(a)

provedbe Uredbe (EU) 2018/1725;

(b)

određivanja operativnih voditelja obrade, pripreme evidencije postupaka obrade i izjava o zaštiti osobnih podataka prije njihova podnošenja službeniku za zaštitu podataka;

(c)

sastavljanja popisa svih postojećih postupaka obrade u okviru glavne uprave ili druge službe GTV-a.

7.   Koordinatori zaštite podataka pomažu operativnim voditeljima obrade u okviru njihove glavne uprave ili druge službe GTV-a u ispunjavanju njihovih obveza, posebno u pogledu:

(a)

pripreme evidencije postupaka obrade i izjava o zaštiti osobnih podataka prije njihova podnošenja službeniku za zaštitu podataka;

(b)

dokumentiranja obrade;

(c)

obrade zahtjevâ ispitanikâ;

(d)

postupanja u vezi s povredama podataka.

Članak 11.

Osoblje GTV-a

Osoblje GTV-a doprinosi osiguravanju primjene i provedbe Uredbe (EU) 2018/1725. Osoblje GTV-a ima pristup osobnim podacima i obrađuje takve podatke samo prema uputama delegiranog voditelja obrade ili operativnog voditelja obrade i samo ako se to od njega zahtijeva pravom Unije ili pravom države članice.

ODJELJAK 4.

OSTALE OBVEZE I POSTUPCI

Članak 12.

Registar

1.   Službenik za zaštitu podataka vodi registar postupaka obrade i osigurava da je on dostupan na internetskim stranicama službenika za zaštitu podataka na intranetu GTV-a te na internetskim stranicama Vijeća.

2.   Operativni voditelj obrade obavješćuje službenika za zaštitu podataka o svakom postupku obrade te podnosi evidenciju aktivnosti obrade i povezanu izjavu o zaštiti osobnih podataka s pomoću obrasca dostupnog na intranetskim stranicama GTV-a (pod „Zaštita podataka”). Ta se obavijest službeniku za zaštitu podataka dostavlja elektroničkim putem. Nakon savjetovanja sa službenikom za zaštitu podataka delegirani voditelj obrade potvrđuje evidenciju i povezanu izjavu o zaštiti osobnih podataka, a službenik za zaštitu podataka objavljuje ih u registru.

3.   Evidencija uključuje sve informacije navedene u članku 31. Uredbe (EU) 2018/1725. Međutim, informacije koje je službenik za zaštitu podataka unio u registar iznimno mogu biti ograničene na ono što je nužno kako bi se zaštitila sigurnost konkretnog postupka obrade. Operativni voditelj obrade odmah obavješćuje službenika za zaštitu podataka o svakoj promjeni koja utječe na takve informacije.

Članak 13.

Povrede podataka

1.   Ako dođe do povrede osobnih podataka, delegirani voditelj obrade ili operativni voditelj obrade traži pomoć koordinatora zaštite podataka i bez nepotrebne odgode obavješćuje službenika za zaštitu podataka o incidentu te mu pruža sve potrebne informacije koje mu omogućuju da osigura da Vijeće poštuje obvezu izvješćivanja o povredi osobnih podataka i obavješćivanja na temelju članaka 34. i 35. Uredbe (EU) 2018/1725.

2.   Službenik za zaštitu podataka uspostavlja i vodi interni registar povreda osobnih podataka. Delegirani voditelji obrade i operativni voditelji obrade pružaju potrebne informacije koje se unose u registar.

3.   Delegirani voditelji obrade i operativni voditelji obrade pripremaju obavijest za Europskog nadzornika za zaštitu podataka uz savjetovanje sa službenikom za zaštitu podataka, osim ako nije vjerojatno da će povreda osobnih podataka prouzročiti rizik za prava i slobode pojedinaca.

Članak 14.

Istrage

1.   Službenik za zaštitu podataka može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev delegiranog voditelja obrade, operativnog voditelja obrade, izvršitelja obrade, odbora za osoblje ili svakog pojedinca istražiti pitanja i događaje koji su povezani s njegovim zadaćama te o tome izvijestiti osobu koja je zatražila istragu, delegiranog voditelja obrade, operativnog voditelja obrade ili izvršitelja obrade.

2.   Zahtjevi za provedbu istrage upućuju se službeniku za zaštitu podataka u pisanom obliku. U slučaju očigledne zlouporabe prava na zahtijevanje provedbe istrage, primjerice ako je isti pojedinac nedavno podnio identičan zahtjev, službenik za zaštitu podataka nije dužan odgovoriti na takav zahtjev.

3.   U roku od 15 dana od primitka zahtjeva za provedbu istrage, službenik za zaštitu podataka šalje potvrdu o primitku zahtjeva osobi koja je podnijela zahtjev, te provjerava je li s tim zahtjevom potrebno postupati kao s povjerljivim zahtjevom.

4.   Službenik za zaštitu podataka od delegiranog voditelja obrade koji je odgovoran za postupak obrade podataka koji je predmet zahtjeva za provedbu istrage traži da podnese izvješće o tom pitanju. Delegirani voditelj obrade službeniku za zaštitu podataka dostavlja odgovor u roku od 15 dana. Službenik za zaštitu podataka može zatražiti dodatne informacije od delegiranog voditelja obrade, operativnog voditelja obrade, izvršitelja obrade ili drugih relevantnih službi GTV-a. Ako je to primjereno, može zahtijevati mišljenje o tom pitanju od pravne službe Vijeća. Zatražene informacije ili zatraženo mišljenje moraju se dostaviti službeniku za zaštitu podataka u roku od 30 dana.

5.   Službenik za zaštitu podataka dostavlja izvješće osobi koja je podnijela zahtjev za provedbu istragu najkasnije u roku od tri mjeseca nakon primitka zahtjeva. Taj se rok može suspendirati sve dok službenik za zaštitu podataka ne dobije sve potrebne informacije koje je zatražio.

6.   Nitko ne smije pretrpjeti štetu zbog toga što je skrenuo pozornost službeniku za zaštitu podataka na navodnu povredu Uredbe (EU) 2018/1725.

Članak 15.

Opća pravila za ostvarivanje pravâ od strane ispitanikâ

1.   Prava ispitanikâ utvrđena u člancima od 14. do 24. Uredbe (EU) 2018/1725 mogu ostvarivati samo ispitanik ili njegov propisno ovlašteni zastupnik.

2.   Ispitanik zahtjeve u pisanom obliku upućuje operativnom voditelju obrade, a kopiju zahtjeva dostavlja službeniku za zaštitu podataka. Ako je to potrebno, službenik za zaštitu podataka pomaže ispitaniku pri identifikaciji dotičnog operativnog voditelja obrade. Zahtjev se može uputiti u elektroničkom obliku i mora sadržavati:

(a)

prezime, ime, podatke za kontakt ispitanika i datum zahtjeva;

(b)

naznaku prava koje se ostvaruje i, prema potrebi, popratnu dokumentaciju povezanu sa zahtjevom;

(c)

kategoriju ili kategorije dotičnih osobnih podataka.

3.   Operativni voditelj obrade ispitaniku šalje potvrdu o primitku zahtjeva u roku od pet radnih dana od evidentiranja zahtjeva. Operativni voditelj obrade traži potrebna pojašnjenja ako je zahtjev nejasan ili nepotpun. Primjenjivi rokovi iz članka 14. stavaka 3. i 4. Uredbe (EU) 2018/1725 ne počinju teći sve dok se ne dostave sva potrebna pojašnjenja.

4.   Operativni voditelj obrade provjerava identitet ispitanika u skladu s člankom 14. stavkom 6. Uredbe (EU) 2018/1725. Dok traje provjera identiteta, primjenjivi rokovi iz članka 14. stavaka 3. i 4. te uredbe ne počinju teći.

5.   Operativni voditelj obrade udovoljava zahtjevu ispitanika ili u pisanom obliku navodi razloge za njegovo potpuno ili djelomično odbijanje u okviru rokova predviđenih u članku 14. stavcima 3. i 4. Uredbe (EU) 2018/1725.

6.   U slučaju vrlo složenog zahtjeva, u slučaju nepravilnosti ili očite zlouporabe od strane ispitanika pri ostvarivanju njegovih prava, ako je vjerojatno da će obrada zahtjeva prouzročiti rizik za prava i slobode drugih ispitanika ili ako ispitanik tvrdi da je obrada nezakonita, operativni voditelj obrade savjetuje se sa službenikom za zaštitu podataka.

Članak 16.

Pritužbe u smislu članaka 90.

U slučaju pritužbe u smislu članka 90. Pravilnika o osoblju („pritužba u smislu članka 90.”) u vezi s pitanjem koje se odnosi na obradu osobnih podataka tijelo za imenovanje savjetuje se sa službenikom za zaštitu podataka. Ne dovodeći u pitanje dopuštenost pritužbe u smislu članka 90., član osoblja GTV-a u pritužbi u smislu članka 90. navodi je li usporedno podnesena pritužba Europskom nadzorniku za zaštitu podataka. Službenik za zaštitu podataka dostavlja svoje mišljenje u pisanom obliku najkasnije 15 radnih dana nakon primitka zahtjeva tijela za imenovanje. Ako do isteka tog roka službenik za zaštitu podataka nije dao svoje mišljenje, ono više nije potrebno. Mišljenje službenika za zaštitu podataka ne obvezuje tijelo za imenovanje.

ODJELJAK 5.

OGRANIČENJA PRAVÂ ISPITANIKÂ U KONTEKSTU IZVRŠAVANJA ZADAĆA SLUŽBENIKA ZA ZAŠTITU PODATAKA

Članak 17.

Iznimke i ograničenja

1.   Pri izvršavanju svojih dužnosti u pogledu pravâ ispitanikâ na temelju Uredbe (EU) 2018/1725 Vijeće ili GTV razmatra primjenjuje li se neko od izuzeća utvrđenih u toj uredbi.

2.   Podložno člancima od 18. do 22. ove Odluke, Vijeće ili GTV može ograničiti, u skladu s člankom 25. stavkom 1. točkama (c), (g) i (h) Uredbe (EU) 2018/1725, primjenu članaka od 14. do 17. i članaka 19., 20. i 35. te uredbe i načela transparentnosti utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (a) te uredbe u mjeri u kojoj njegove odredbe odgovaraju pravima i obvezama predviđenima u člancima od 14. do 17. i člancima 19. i 20. te uredbe ako bi ostvarivanje tih prava i obveza ugrozilo izvršavanje zadaća službenika za zaštitu podataka, među ostalim, otkrivanjem njegovih istražnih ili revizijskih alata i metoda, ili bi negativno utjecalo na prava i slobode drugih ispitanika.

3.   Podložno člancima od 18. do 22. ove Odluke, Vijeće ili GTV može ograničiti prava i obveze iz stavka 2. ovog članka u odnosu na osobne podatke koje je službenik za zaštitu podataka dobio od glavnih uprava ili službi GTV-a ili drugih institucija ili tijela Unije. Vijeće ili GTV to može učiniti ako bi te glavne uprave ili službe GTV-a ili te druge institucije ili tijela mogli ograničiti ostvarivanje tih prava i obveza na temelju drugih akata predviđenih u članku 25. Uredbe (EU) 2018/1725 ili u skladu s poglavljem IX. te uredbe ili u skladu s Uredbom (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća (10) ili Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (11).

Prije primjene ograničenjâ u okolnostima navedenima u prvom podstavku Vijeće ili GTV savjetuje se s relevantnom institucijom ili relevantnim tijelom Unije, osim ako je jasno da je primjena pojedinog ograničenja predviđena nekim od akata iz tog podstavka.

4.   Svako ograničenje prava i obveza iz stavka 2. mora biti nužno i razmjerno uzimajući u obzir rizike za prava i slobode ispitanikâ.

Članak 18.

Pružanje informacija ispitanicima

1.   GTV na internetskim stranicama Vijeća objavljuje obavijesti o zaštiti podataka u kojima ispitanike obavješćuje o zadaćama službenika za zaštitu podataka koje uključuju obradu njihovih osobnih podataka.

2.   GTV u odgovarajućem obliku pojedinačno obavješćuje sve pojedince za koje smatra da se na njih odnose zadaće službenika za zaštitu podataka.

3.   Ako u cijelosti ili djelomično ograniči pružanje informacija ispitanicima navedenima u stavku 2. ovog članka, GTV evidentira i upisuje u registar razloge za ograničenje u skladu s člankom 21.

Članak 19.

Pravo ispitanikâ na pristup podacima, pravo na brisanje podataka i pravo na ograničenje obrade podataka

1.   Ako Vijeće ili GTV ispitanicima u cijelosti ili djelomično ograniči pravo na pristup osobnim podacima, pravo na brisanje podataka ili pravo na ograničenje obrade podataka, kako je navedeno u članku 17., članku 19. odnosno članku 20. Uredbe (EU) 2018/1725, Vijeće ili GTV u svojem odgovoru na zahtjev za pristup podacima, brisanje podataka ili ograničenje obrade podataka dotičnog ispitanika obavješćuje o primijenjenom ograničenju, glavnim razlozima za ograničenje te o mogućnosti podnošenja pritužbe Europskom nadzorniku za zaštitu podataka ili traženja pravnog lijeka pred Sudom Europske unije.

2.   Obavješćivanje o razlozima za ograničenje iz stavka 1. može se odgoditi, izostaviti ili uskratiti onoliko dugo koliko bi to obavješćivanje ugrožavalo svrhu ograničenja. Vijeće ispitaniku pruža informacije čim takve informacije ne ugrožavaju navedenu svrhu.

3.   GTV evidentira i upisuje u registar razloge za ograničenje u skladu s člankom 21.

Članak 20.

Obavješćivanje ispitanika o povredi osobnih podataka

Ako Vijeće ili GTV ograniči obavješćivanje ispitanika o povredi osobnih podataka, kako je navedeno u članku 35. Uredbe (EU) 2018/1725, GTV evidentira razloge za ograničenje te ih upisuje u registar u skladu s člankom 21. ove Odluke.

Članak 21.

Evidentiranje i upis ograničenjâ u registar

1.   GTV evidentira razloge za sva ograničenja primijenjena na temelju ove Odluke, što uključuje procjenu nužnosti i razmjernosti ograničenja u svakom pojedinačnom slučaju, uzimajući u obzir relevantne elemente iz članka 25. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/1725.

U tu se svrhu u evidenciji navodi na koji bi način ostvarivanje bilo kojeg od prava iz članaka od 14. do 17. i članaka 19., 20. i 35. te uredbe ili načela transparentnosti utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (a) te uredbe ugrozilo aktivnosti službenika za zaštitu podataka u okviru ove Odluke ili ograničenja koja se primjenjuju na temelju članka 17. stavka 2. ili stavka 3. ove Odluke ili negativno utjecalo na prava i slobode drugih ispitanika.

2.   Evidentirani podaci i, prema potrebi, dokumenti koji sadržavaju temeljne činjenične i pravne elemente upisuju se u registar. Stavljaju se na raspolaganje Europskom nadzorniku za zaštitu podataka na njegov zahtjev.

Članak 22.

Trajanje ograničenja

1.   Ograničenja iz članaka 18., 19. i 20. primjenjuju se sve dok postoje razlozi koji opravdavaju ta ograničenja.

2.   Ako prestanu postojati razlozi za ograničenje iz članka 18. i 20., GTV ukida ograničenje i ispitanika obavješćuje o razlozima za ograničenje. GTV istodobno obavješćuje ispitanika o mogućnosti da u bilo kojem trenutku podnese pritužbu Europskom nadzorniku za zaštitu podataka ili zatraži pravni lijek pred Sudom Europske unije.

3.   GTV preispituje primjenu ograničenja iz članaka 18. i 20. svakih šest mjeseci nakon njihova donošenja, a u svakom slučaju pri završetku dotične zadaće službenika za zaštitu podataka. Nakon završetka GTV na godišnjoj razini prati je li potrebno zadržati ograničenje ili odgodu.

Članak 23.

Preispitivanje koje provodi službenik za zaštitu podataka

1.   Ako druge glavne uprave ili službe GTV-a zaključe da bi prava određenog ispitanika trebalo ograničiti na temelju ove Odluke, o tome obavješćuju službenika za zaštitu podataka. One službeniku za zaštitu podataka također omogućuju pristup evidenciji i svim dokumentima koji sadržavaju temeljne činjenične i pravne elemente. Sudjelovanje službenika za zaštitu podataka u primjeni ograničenjâ mora se detaljno dokumentirati.

2.   Službenik za zaštitu podataka može zatražiti od dotičnog delegiranog voditelja obrade da preispita primjenu ograničenjâ. Dotični delegirani voditelj obrade u pisanom obliku obavješćuje službenika za zaštitu podataka o ishodu zatraženog preispitivanja.

ODJELJAK 6.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.

Stavljanje izvan snage

Odluka 2004/644/EZ stavlja se izvan snage.

Članak 25.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Luxembourgu 28. lipnja 2021.

Za Vijeće

Predsjednica

M. do C. ANTUNES


(1)  SL L 295, 21.11.2018., str. 39.

(2)  Mišljenje od 6. travnja 2021. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(4)  Odluka Vijeća 2004/338/EZ, Euratom od 22. ožujka 2004. o donošenju Poslovnika Vijeća (SL L 106, 15.4.2004., str. 22.).

(5)  Odluka Vijeća 2013/488/EU od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).

(6)  Odluka glavnog tajnika Vijeća/Visokog predstavnika za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku od 25. lipnja 2001. o Kodeksu dobrog upravnog ponašanja Glavnog tajništva Vijeća Europske unije i njegova osoblja u njihovim profesionalnim odnosima s javnošću (SL C 189, 5.7.2001., str. 1.).

(7)  Odluka Vijeća 2004/644/EZ od 13. rujna 2004. o donošenju provedbenih pravila u vezi s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 296, 21.9.2004., str. 16.).

(8)  SL L 56, 4.3.1968., str. 1.

(9)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(10)  Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).

(11)  Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).


5.7.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 236/69


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2021/1094

od 28. lipnja 2021.

o izmjeni Odluke 2008/376/EZ o usvajanju istraživačkog programa Istraživačkog fonda za ugljen i čelik i o višegodišnjim tehničkim smjernicama za taj program

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Protokol (br. 37) o financijskim posljedicama isteka Ugovora o EZUČ-u i o Istraživačkom fondu za ugljen i čelik priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 2. drugi stavak,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da:

(1)

Pariški sporazum donesen na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (dalje u tekstu „Pariški sporazum”) Unija je ratificirala 5. listopada 2016. Pariškim sporazumom stranke koje su ga ratificirale pozivaju se da ojačaju globalni odgovor na prijetnju od klimatskih promjena ograničavanjem porasta globalne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C.

(2)

Komisija je 11. prosinca 2019. u skladu s Pariškim sporazumom objavila Komunikaciju Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o europskom zelenom planu koji je obvezuje da se suoči s izazovima u području klime i okoliša i da nastoji Uniju preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. U Komunikaciji o europskom zelenom planu, u kojoj je utvrđena nova strategija rasta, navodi se da je potrebno poduprijeti napredne tehnologije proizvodnje čistog čelika koje dovode do postupka proizvodnje čelika s nultim emisijama ugljika do 2030. te istražiti može li se iskoristiti dio financiranja koji se likvidira u okviru Europske zajednice za ugljen i čelik. U Komunikaciji se navodi i da bi se sva djelovanja i politike Unije trebali ujediniti kako bi Unija postigla uspješnu i pravednu tranziciju prema održivoj budućnosti. U skladu s načelom „nenanošenja štete” uključenim u Komunikaciju revidiraju se ciljevi istraživačkog programa Istraživačkog fonda za ugljen i čelik kako više ne bi obuhvaćali aktivnosti kojima se potiče daljnje vađenje, prerada i jednako intenzivna upotreba ugljena.

(3)

Unija provodi ambicioznu politiku djelovanja u području klime i uspostavila je regulatorni okvir za postizanje svojih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. Osobito se Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (2) utvrđuje zakonodavni temelj za pouzdano, uključivo, troškovno učinkovito, transparentno i predvidljivo upravljanje energetskom unijom i djelovanjem u području klime, kojim se osigurava ostvarivanje ciljeva energetske unije za 2030. i dugoročnih ciljeva u skladu s Pariškim sporazumom.

(4)

Komisija je u svojoj Komunikaciji Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Planu ulaganja za održivu Europu i Planu ulaganja za europski zeleni plan najavila da namjerava predložiti reviziju Odluke Vijeća 2008/376/EZ (3) u cilju omogućivanja financiranja velikih revolucionarnih projekata u području istraživanja i inovacija za čistu proizvodnju čelika te istraživačkih aktivnosti u sektoru ugljena u skladu s načelima mehanizma za pravednu tranziciju.

(5)

Osim toga, u izvješću o praćenju i ocjeni istraživačkog programa Istraživačkog fonda za ugljen i čelik („istraživački program”) preporučuje se da se izmijene istraživački ciljevi za ugljen i čelik utvrđeni u poglavlju II. odjeljcima 3. i 4. Odluke Vijeća 2008/376/EZ te da se podupru revolucionarna istraživanja u sektoru čelika i reprezentativni projekti u sektoru ugljena.

(6)

Stoga je ciljeve istraživačkog programa Istraživačkog fonda za ugljen i čelik potrebno uskladiti s međunarodnim sporazumima, kao što je Pariški sporazum, te znanstvenim, tehnološkim i političkim ciljevima Unije u pogledu klimatske neutralnosti do 2050.

(7)

Suprogramirana partnerstva pokazala su se učinkovitima u udruživanju resursa za zajedničke europske istraživačke ciljeve. Kako bi se pomoglo u ostvarenju cilja klimatski neutralnoga gospodarstva do 2050., potrebno je utvrditi mogućnosti za pružanje potpore putem suprogramiranih europskih partnerstava u sinergiji s drugim programima i nadovezujući se na njih. Europsko partnerstvo moglo bi biti idealan instrument za udruživanje resursa kako bi se poduprla istraživanja u području revolucionarnih tehnologija za smanjenje emisija CO2 u sektoru industrije čelika.

(8)

Odluku Vijeća 2008/376/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVO ODLUKU:

Članak 1.

Odluka Vijeća 2008/376/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 2. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Istraživačkim se programom podupiru suradnička istraživanja u sektorima ugljena i čelika. Njime se također podupiru projekti u području naprednih tehnologija koje dovode do proizvodnje čelika s gotovo nultim emisijama ugljika te istraživački projekti za upravljanje pravednom tranzicijom zatvorenih rudnika ugljena ili onih koji su u postupku zatvaranja i povezanom infrastrukturom u skladu s mehanizmom za pravednu tranziciju i člankom 4. stavkom 2. Odluke 2003/76/EZ. Istraživački program u skladu je s političkim, znanstvenim i tehnološkim ciljevima Unije te se njime nadopunjuju aktivnosti koje se provode u državama članicama i unutar postojećeg Unijinog okvirnog programa za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti („istraživački okvirni program”).”;

2.

članci od 4. do 6. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 4.

Podupiranje pravedne tranzicije sektora ugljena i rudarskih regija

1.   Istraživačkim projektima podupire se prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo Unije do 2050. s ciljem podupiranja postupnog ukidanja fosilnih goriva, razvoja zamjenskih aktivnosti na području nekadašnjih rudnika te radi sprečavanja ili rješavanja štete u okolišu od rudnika u postupku zatvaranja, zatvorenih rudnika i njihove okoline. Projekti su posebno usmjereni na:

(a)

razvoj i ispitivanje tehnologija za hvatanje, upotrebu i skladištenje ugljikova dioksida;

(b)

upotrebu geotermalne energije na području nekadašnjih rudnika;

(c)

neenergetsku upotrebu i proizvodnju sirovina od rudarskog otpada i ostataka iz zatvorenih rudnika ugljena ili onih u postupku zatvaranja, pri čemu se na odgovarajući način osigurava da je njihov učinak na klimu, okoliš i zdravlje minimiziran i manji u odnosu na alternativna rješenja;

(d)

prenamjenu nekadašnjih rudnika ugljena i lignita te infrastrukture povezane s ugljenom, uključujući usluge napajanja električnom energijom, u skladu s klimatski neutralnom i okolišno prihvatljivom tranzicijom;

(e)

promicanje razvoja učinkovitih programa za prekvalifikaciju i usavršavanje radnika na koje je utjecalo postupno ukidanje ugljena, što uključuje istraživanja u području osposobljavanja i prekvalifikacije radnika koji su bili ili jesu zaposleni u sektoru ugljena.

2.   Posebna pozornost posvećuje se učvršćivanju europskog vodstva u upravljanju tranzicijom zatvorenih rudnika i infrastrukturom povezanom s ugljenom s pomoću tehnoloških i netehnoloških rješenja, uz istodobno podupiranje tehnološkog i netehnološkog prijenosa. Istraživačke aktivnosti s tim ciljevima moraju donijeti konkretne koristi za klimu i okoliš u skladu s ciljem klimatske neutralnosti do 2050.

Članak 5.

Poboljšanje zdravlja i sigurnosti

1.   U projektima koji obuhvaćaju aktivnosti iz članaka 4. i 6 u obzir se uzimaju pitanja povezana sa sigurnošću u rudnicima ugljena u postupku zatvaranja i zatvorenim rudnicima ugljena u cilju poboljšanja radnih uvjeta, sigurnosti i zdravlja na radu te pitanja u vezi s okolišem koja su štetna za zdravlje.

2.   Istraživački projekti usmjereni su na bolesti povezane s rudarskim aktivnostima u cilju poboljšanja zdravlja ljudi koji žive u rudarskim regijama u tranziciji. Istraživačkim projektima osiguravaju se i zaštitne mjere pri zatvaranju rudnika i u već zatvorenim rudnicima.

Članak 6.

Minimiziranje učinaka rudnika ugljena u tranziciji na okoliš

1.   Istraživačkim projektima nastoje se minimizirati učinci rudnika ugljena u postupku zatvaranja i zatvorenih rudnika na atmosferu, vodu i tla. Istraživanje je usmjereno na očuvanje i obnovu prirodnih resursa za buduće naraštaje i na minimiziranje učinka rudnika ugljena u postupku zatvaranja i zatvorenih rudnika na okoliš.

2.   Prednost se daje projektima kojima se predviđa jedan od sljedećih aspekata ili više njih:

(a)

nove i poboljšane tehnologije za sprečavanje onečišćenja okoliša (uključujući atmosfere, zemljišta, tla i voda), uključujući istjecanje metana, koje uzrokuju rudnici ugljena u postupku zatvaranja, zatvoreni rudnici i njihova okolina;

(b)

hvatanje, sprečavanje i minimiziranje emisija stakleničkih plinova, osobito metana, iz ležišta ugljena u postupku zatvaranja;

(c)

upravljanje rudarskim otpadom, filterskom prašinom i proizvodima desumporizacije, prema potrebi zajedno s drugim oblicima otpada, iz rudnika ugljena u postupku zatvaranja i zatvorenih rudnika ugljena te njihova ponovna upotreba;

(d)

sanacija nagomilanog otpada i industrijska upotreba ostataka iz proizvodnje i potrošnje ugljena u rudarskim regijama u tranziciji;

(e)

zaštita razina vode i pročišćavanje drenažnih voda rudnika;

(f)

obnova okoliša nekadašnjih postrojenja ili postrojenja koja su u postupku zatvaranja, a u kojima se upotrebljavao ugljen, i njihove okoline, osobito vode, zemljišta, tla i bioraznolikosti;

(g)

zaštita površinske infrastrukture od kratkoročnih i dugoročnih učinaka slijeganja i pomicanja tla.”;

3.

članak 7. briše se;

4.

članci od 8. do 10. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 8.

Novi, održivi i niskougljični postupci proizvodnje i završne obrade čelika

Cilj je istraživanja i tehnološkog razvoja razviti, demonstrirati i unaprijediti postupke proizvodnje čelika s gotovo nultim emisijama ugljika radi povećanja kvalitete proizvoda i produktivnosti. Znatno smanjenje emisija, potrošnje energije, ugljičnog otiska i drugih učinaka na okoliš te očuvanje resursa sastavni su dio aktivnosti kojima se teži. Istraživački projekti bave se jednim od sljedećih područja ili više njih:

(a)

novim i poboljšanim revolucionarnim postupcima i aktivnostima proizvodnje željeza i čelika s gotovo nultim emisijama ugljika, pri čemu se posebna pozornost posvećuje izravnom izbjegavanju ugljika ili pametnoj upotrebi ugljika, ili oboma;

(b)

optimizacijom načinâ dobivanja čelika i njegovih lanaca prerade (uključujući redukciju i pred-redukciju željezne rude, proizvodnju željeza i čelika, postupke utemeljene na taljenju recikliranog otpada, sekundarnu metalurgiju, lijevanje, aktivnosti valjanja, završne obrade i vanjskog oblaganja) putem instrumentacije, otkrivanja svojstava polugotovih i gotovih proizvoda, modeliranja, kontrole i automatizacije, uključujući digitalizaciju, primjenu velikih količina podataka, umjetnu inteligenciju ili bilo koju drugu naprednu tehnologiju;

(c)

integracijom načinâ dobivanja čelika i učinkovitošću procesa u proizvodnji čelika s gotovo nultim emisijama ugljika;

(d)

održavanjem i pouzdanošću alata za proizvodnju čelika;

(e)

tehnikama za povećanje mogućnosti recikliranja, sâmog recikliranja i ponovne upotrebe čelika te razvojem kružnoga gospodarstva;

(f)

tehnikama za povećanje energetske učinkovitosti proizvodnje čelika prikupljanjem otpadne topline, sprečavanjem gubitka energije, hibridnim tehnikama grijanja i rješenjima za upravljanje energijom;

(g)

inovativnim tehnologijama i rješenjima za postupke proizvodnje željeza i čelika kojima se potiču međusektorske djelatnosti, demonstracijski projekti koji uključuju proizvodnju energije s nultom stopom emisija ugljika ili kojima se doprinosi gospodarstvu utemeljenom na čistom vodiku.

Članak 9.

Napredni razredi čelika i njegove primjene

Istraživanje i tehnološki razvoj usmjereni su na ispunjavanje zahtjeva korisnika čelika povezanih s razvojem novih proizvoda s gotovo nultim emisija ugljika te na stvaranje novih tržišnih prilika uz istodobno smanjenje emisija i učinaka na okoliš. U kontekstu tehnologija iz članka 8. istraživački projekti bave se jednim od sljedećih područja ili više njih u cilju uvođenja održivih postupaka proizvodnje čelika s gotovo nultim emisijama ugljika u Uniju:

(a)

novim naprednim razredima čelika;

(b)

poboljšanjem svojstava čelika kao što su mehanička i fizikalna svojstva, prikladnost za daljnju preradu te prikladnost za razne primjene i razne uvjete rada;

(c)

produljenjem vijeka trajanja, posebno putem poboljšanja otpornosti čelikâ i čeličnih konstrukcija na toplinu i koroziju, mehanički i toplinski zamor i druge učinke smanjenja kvalitete;

(d)

prediktivnim simulacijskim modelima mikrostruktura, mehaničkih svojstava i proizvodnih procesa;

(e)

tehnologijama povezanima s oblikovanjem, zavarivanjem i spajanjem čelika i drugih materijala;

(f)

normizacijom metoda ispitivanja i evaluacije;

(g)

čelikom visokih performansi za primjene kao što su mobilnost, uključujući održivost, metode ekološkog dizajna, naknadnu ugradnju, lagani dizajn i sigurnosna rješenja.

Članak 10.

Očuvanje resursa, zaštita okoliša i kružno gospodarstvo

Očuvanje resursa i ekosustava, prijelaz na kružno gospodarstvo i pitanja sigurnosti sastavni su dio rada u području istraživanja i tehnološkog razvoja u okviru proizvodnje i upotrebe čelika. Istraživački projekti bave se jednim od sljedećih područja ili više njih:

(a)

tehnikama recikliranja zastarjelog čelika i nusproizvoda iz različitih izvora te poboljšanjem kvalitete čeličnog otpada;

(b)

obradom otpada i oporabom vrijednih sekundarnih sirovina, uključujući trosku, unutar i izvan čeličana;

(c)

kontrolom onečišćenja i zaštitom okoliša na radnome mjestu i u čeličani te oko njih (plinovitim, krutim ili tekućim emisijama, upravljanjem vodama, bukom, mirisima, prašinom itd.);

(d)

izradom razreda kvalitete čelika i dizajnom konstrukcija za lakše sakupljanje čelika radi recikliranja ili ponovne upotrebe;

(e)

upotrebom procesnih plinova i uklanjanjem emisija otpadnih plinova iz proizvodnje čelika;

(f)

procjenom i razmatranjem životnog ciklusa u proizvodnji i upotrebi čelika.”;

5.

u poglavlju II. odjeljku 4. umeće se sljedeći članak:

„Članak 10.a

Upravljanje radnom snagom i uvjeti rada

Istraživački projekti bave se jednim od sljedećih područja ili više njih:

(a)

razvojem i širenjem kompetencija kako bi se održao korak s novim postupcima proizvodnje čelika s gotovo nultim emisijama ugljika, kao što je digitalizacija, te kako bi se obuhvatilo načelo cjeloživotnog učenja;

(b)

poboljšanjem radnih uvjeta, uključujući zdravlje, sigurnost i ergonomiju na radnome mjestu i oko njega.”;

6.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 17.a

Europska partnerstva

1.   Dio istraživačkog programa, odnosno istraživanja u području revolucionarnih tehnologija za smanjenje emisija CO2 u sektoru industrije čelika, može se provesti putem suprogramiranih europskih partnerstava uspostavljenih u skladu s pravilima iz članka 10. i Priloga III. Uredbe(EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (*1).

2.   Za potrebe ovog članka suprogramirano europsko partnerstvo znači inicijativu u čiju su se pripremu rano uključile države članice i u okviru koje se Unija i njezini privatni ili javni partneri ili oboje (kao što su industrija, sveučilišta, istraživačke organizacije, tijela koja pružaju javne usluge na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini te organizacije civilnog društva, uključujući zaklade i nevladine organizacije) obvezuju zajednički podupirati razvoj i provedbu programa istraživačkih aktivnosti. Suprogramirana europska partnerstva uspostavljaju se na temelju memorandumâ o razumijevanju ili ugovornih aranžmana između Komisije i navedenih privatnih ili javnih partnera ili oba u kojima se utvrđuju ciljevi partnerstva, povezane obveze za partnerske financijske doprinose ili doprinose u naravi, ili oba, ključni pokazatelji uspješnosti i učinka te rezultati koje treba ostvariti. U njih je uključeno i utvrđivanje komplementarnih istraživačkih aktivnosti koje provode partneri i koje se provode u okviru istraživačkog programa.

3.   U okviru suprogramiranih europskih partnerstava istraživačkim programom može se pružiti financiranje aktivnosti prihvatljivih na temelju ovog odjeljka, u obliku predviđenom na temelju članka 30. Osim toga, njime se može pružiti financiranje u obliku nagrada.

4.   Financiranje za aktivnosti na temelju ovog odjeljka u skladu je s namjenskim pozivima na podnošenje prijedloga iz članka 25. stavaka 2. i 3.

(*1)  Uredba (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013 (SL L 170, 12.5.2021., str. 1.).”;"

7.

članak 39. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 39.

Imenovanje neovisnih i visoko kvalificiranih stručnjaka

Za imenovanje neovisnih i visoko kvalificiranih stručnjaka iz članka 18., članka 28. stavka 2. i članka 38. primjenjuju se odredbe iz članka 237. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (*2).

(*2)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).”;"

8.

u članku 41. točka (c) briše se.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Luxembourgu 28. lipnja 2021.

Za Vijeće

Predsjednica

M. do C. ANTUNES


(1)  Mišljenje od 19. svibnja 2021. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(3)  Odluka Vijeća 2008/376/EZ od 29. travnja 2008. o usvajanju istraživačkog programa Istraživačkog fonda za ugljen i čelik i o višegodišnjim tehničkih smjernicama za taj program (SL L 130, 20.5.2008., str. 7.).


5.7.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 236/75


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2021/1095

оd 2. srpnja 2021.

o uspostavi metodologije za raspodjelu troškova povezanih s operacijama zaduživanja i upravljanja dugom u okviru instrumenta NextGenerationEU

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost, (1) a posebno njezin članak 15. stavak 4.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom (2), a posebno njezin članak 5. stavak 3.,

budući da:

(1)

Paket za oporavak NextGenerationEU („NGEU”) donesen je u kontekstu odgovora na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 kako bi se financirale inicijative za oporavak i istodobno olakšala zelena i digitalna tranzicija gospodarstva Europske unije. U tom se pogledu programi NGEU financiraju na temelju članka 2. stavka 2. Uredbe Vijeća (EU) 2020/2094 (3) u onom opsegu u kojem služe provedbi mjera iz članka 1. stavka 2. te uredbe.

(2)

U skladu s člankom 5. stavkom 1. Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 Komisija ima ovlasti pozajmiti sredstva na tržištima kapitala u ime Unije do 750 milijardi EUR u cijenama iz 2018., od čega se do 360 milijardi EUR u cijenama iz 2018. može upotrijebiti za davanje zajmova, a do 390 milijardi EUR u cijenama iz 2018. može se upotrijebiti za rashode.

(3)

U skladu s člankom 5. stavkom 2. Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 vraćanje glavnice pozajmljenih sredstava koja se trebaju upotrijebiti za rashode i pripadajućih dospjelih kamata treba se pokriti iz proračuna Unije.

(4)

U skladu s člankom 15. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/241 i člankom 220. stavkom 5. točkom (e) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (4), troškove povezane s pozajmljivanjem sredstava za zajmove predviđene Uredbom (EU) 2021/241 snosi država članica korisnica.

(5)

Uvođenjem Komisijine diversificirane strategije financiranja za provedbu operacija zaduživanja u okviru NGEU-a i upravljanja dugom pri zaduživanju u okviru NGEU-a, kapital se više ne prikuplja za svaku transakciju pojedinačno. Prema prethodnom modelu troškovi financiranja bili su jasno odredivi i povezani s konkretnom transakcijom zaduživanja, a pripadajući troškovi mogli su se prenijeti na korisnika zajma zajedno s primitcima od transakcije zaduživanja. S druge strane, primjenom diversificirane strategije financiranja u okviru NGEU-a isplate iz NGEU-a financiraju se iz jedinstvenog skupa sredstava, koji čine kratkoročni i dugoročni instrumenti financiranja, a sredstva se iz tog izvora povlače kad je potrebno izvršiti isplate korisnicima. Svrha je diversificirane strategije financiranja osigurati najpovoljnije uvjete pri pozajmljivanju znatnih iznosa sredstava s različitim dospijećima. Stoga je potreban prilagođen pristup za izračun i raspodjelu zajedničkih troškova povezanih sa svakom isplatom na poštenoj, pravednoj i transparentnoj osnovi.

(6)

Kako bi se osigurao pošten, pravedan i transparentan pristup, Komisija bi trebala primijeniti zajedničku i jedinstvenu metodologiju za troškove koja se primjenjuje i na isplate povezane sa zajmovima i na isplate povezane s vanjskim namjenskim prihodima u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2020/2094.

(7)

Trebalo bi koristiti novu metodologiju za raspodjelu troškova kojom se sprečava unakrsno subvencioniranje troškova jedne kategoriji korisnika troškovima druge kategorije korisnika. Troškove zaduživanja koji su povezani sa zajmovima trebalo bi u cijelosti pripisati državama članicama koje se koriste zajmovima u skladu s Uredbom (EU) 2021/241. Troškovi zaduživanja koji su povezani s vanjskim namjenskim prihodima u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2020/2094 u cijelosti se pripisuju proračunu Unije na temelju stvarnih troškova nastalih pri prikupljanju i isplati odgovarajućeg udjela primitaka različitim korisnicima. Metodologijom bi se trebali obuhvatiti svi troškovi Komisije nastali zaduživanjem u okviru NGEU-a, uključujući sve administrativne troškove, te bi se trebalo osigurati da se za svaku isplatu izračunaju različite kategorije troškova.

(8)

Tom metodologijom izračuna troškova i raspodjele trebalo bi razlikovati tri kategorije troškova. Prva su kategorija troškovi financiranja koji proizlaze iz kamata i drugih naknada koje Komisija mora platiti za različite izdane instrumente kojima se financiraju predmetne isplate. Drugu kategoriju čine troškovi upravljanja likvidnošću koji su nastali zbog privremenog držanja iznosa na računima likvidnosti kao pričuve za podmirivanje budućih plaćanja. Treću kategoriju čine administrativni troškovi izgradnje i održavanja tehničkog i operativnog kapaciteta za provedbu diversificirane strategije financiranja.

(9)

Izračun troškova financiranja koji proizlaze iz transakcija dugoročnog zaduživanja trebao bi se izvesti iz troškova koji proizlaze iz svih operacija zaduživanja obavljenih tijekom šestomjesečnog razdoblja, koje u pravilu obuhvaća i datum isplate. Segmentacija u šestomjesečna razdoblja opravdana je potrebom da se osigura visoka usklađenost troškova financiranja koji se pripisuju isplati s prevladavajućim tržišnim stopama u vrijeme kada je isplata izvršena, a ne na temelju troškova financiranja nastalih u vremenski udaljenom razdoblju. Na taj se način instrumenti financiranja i povezani troškovi raspodjeljuju u relevantne odjeljke. Skup instrumenata financiranja precizno se utvrđuje tek pri zatvaranju šestomjesečnog vremenskog odjeljka. Na taj bi se način trebala omogućiti primjena istih troškova financiranja na sve istodobne isplate pripisane istom vremenskom odjeljku i osigurati pošten, pravedan i transparentan pristup među državama članicama. Države članice i proračun Unije za vanjske namjenske prihode u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2020/2094 trebali bi uplatiti svoj udio. Time se izbjegava proizvoljnost ili slučajnost koje su karakterizirale tradicionalni uzajamni (back-to-back) sustav, u kojem su troškovi korisnika odgovarali uvjetima postignutima na dan zaduživanja. Osim prvog vremenskog odjeljka, koji bi trebao obuhvaćati razdoblje od 1. lipnja 2021. do 31. prosinca 2021., svaki bi vremenski odjeljak trebao obuhvaćati razdoblje od šest mjeseci koje počinje 1. siječnja ili 1. srpnja. Aktivno razdoblje posljednjeg vremenskog odjeljka trebalo bi završiti 31. prosinca 2026., što znači da ukupno postoji jedanaest vremenskih odjeljaka. Vremenski odjeljci trebali bi se ukinuti nakon potpunog povrata financiranih isplata.

(10)

Iako će kamatne stope koje se naplaćuju korisnicima zajmova biti stabilne, trebat će ih periodično i u neznatnom obujmu preračunati kada bude trebalo zamijeniti instrumente iz skupa sredstava koji dospijevaju. Komisija će izgraditi svoje kapacitete za primjenu izvedenica (kao što su ugovori o razmjeni) pri upravljanju preostalim kamatnim rizikom i državama članicama ponuditi mogućnost kredita s fiksnom kamatnom stopom. Troškove tog instrumenta s fiksnom kamatnom stopom trebale bi u potpunosti i isključivo snositi države članice koje budu koristile tu mogućnost.

(11)

Iznosi isplata u vremenskom odjeljku trebali bi biti jednaki iznosu dugoročnih instrumenata financiranja koji se pripisuju tom vremenskom odjeljku. U većini slučajeva isplate primitaka izvršit će se i pripisati istom vremenskom odjeljku u kojem su izdani dugoročni instrumenti financiranja korišteni za njihovo prikupljanje. Međutim, nepredviđena kašnjenja pri isplatama mogu dovesti do situacija u kojima su ostvareni primitci od dugoročnog financiranja, ali se ne mogu isplatiti kako je prvotno planirano. U tom se slučaju isplata može odgoditi i provesti tijekom sljedećeg vremenskog odjeljka. Međutim, ako su sredstva za posebne potrebe za financiranjem već prikupljena i pripisana prethodnom vremenskom odjeljku, ne mogu se upotrijebiti za financiranje drugih potreba u tom vremenskom odjeljku. U tim bi okolnostima trebalo biti moguće pripisati povezane isplate vremenskom odjeljku kojem su pripisani instrumenti financiranja. Osim toga, u slučaju da iznos dugoročnih instrumenata financiranja određenog vremenskog odjeljka nije dovoljan za pokrivanje iznosa isplata, trebalo bi biti moguće tom vremenskom odjeljku pripisati dugoročne instrumente financiranja iz sljedećeg vremenskog odjeljka.

(12)

Komisija će u prethodnom vremenskom odjeljku morati predvidjeti i potrebe za isplatama koje će nastati u ranoj fazi sljedećeg vremenskog odjeljka. Kako bi se omogućilo da Komisija i u takvim situacijama ima na raspolaganju sredstva po povoljnim uvjetima za izvršavanje isplata u razdobljima blizu prijelaza između vremenskih odjeljaka, Komisija bi trebala imati mogućnost pripisati instrumente dugoročnog financiranja sljedećem vremenskom odjeljku.

(13)

Mogućnost upravljanja likvidnošću operacija financiranja pristupom kratkoročnom pozajmljivanju i držanjem gotovine u bonitetne svrhe središnja je i ključna značajka diversificirane strategije financiranja. Upravljanje likvidnošću omogućit će Komisiji da ispuni sve potrebe za plaćanjima i prilagodi izdavanja tržišnim uvjetima. S tim kapacitetom povezani su troškovi prikupljanja sredstava izdavanjem kratkoročnih vrijednosnih papira i privremenog držanja određenih primitaka na računu likvidnosti kako bi se zajamčilo izvršavanje svih plaćanja na zahtjev. Ovom bi se Odlukom trebala uspostaviti osnova za izračun tih troškova likvidnosti i njihovo pošteno i pravedno zaračunavanje svim relevantnim korisnicima primitaka tijekom predmetne godine.

(14)

Potrebe za isplatama koje su veće od iznosa instrumenata dugoročnog financiranja raspodijeljenih u odgovarajući vremenski odjeljak ili plaćanja kamata mogu dovesti do manjka likvidnosti u vremenskom odjeljku. Potrebe za isplatama koje su niže od iznosa instrumenata dugoročnog financiranja raspodijeljenih u odgovarajući vremenski odjeljak ili povrat sredstava u NGEU povezan s nepodmirenim isplatama raspodijeljenima u taj odjeljak mogu dovesti do viška likvidnosti. Kompenzacija tih viškova ili manjkova likvidnosti neizbježan su zahtjev provedbe strategije financiranja NGEU-a. Te troškove ne bi trebali snositi odgovarajući vremenski odjeljci, nego bi ih trebalo izdvojiti i njima upravljati kao odvojenim troškovima upravljanja likvidnošću. Potrebno je uspostaviti mehanizam razdvajanja troškova koji proizlaze iz manjka ili viška likvidnosti tako da se mogu apsorbirati u širem programu financiranja u obliku troškova upravljanja likvidnošću. Komisija bi trebala koristiti odjeljak za upravljanje likvidnošću kako bi sva pozitivna ili negativna gotovinska salda u vremenskim odjeljcima uskladila s ukupnim iznosom isplata.

(15)

Za provedbu diversificirane strategije financiranja potrebno je izgraditi nove kapacitete kako bi se stekao najpovoljniji pristup tržištima kapitala i osiguralo kontinuirano i učinkovito održavanje takve infrastrukture. To uključuje troškove za održavanje računa likvidnosti, stjecanje kapaciteta za vođenje dražbi kratkoročnih i dugoročnih obveznica EU-a te za uvođenje novih internih kapaciteta za obradu podataka. Troškove koji izravno proizlaze iz provedbe operacija zaduživanja i isplate u okviru NGEU-a trebalo bi tretirati kao režijske troškove u kojima se razlikuju troškovi povezani s uspostavom i održavanjem infrastrukture NGEU-a za zaduživanje i plaćanje. Ti bi troškovi trebali biti obuhvaćeni troškovima usluge za administrativne režijske troškove.

(16)

U trošku usluge za administrativne režijske troškove kombiniraju se svi administrativni izravni troškovi nastali provedbom NGEU-a. Riječ je o troškovima uspostave, koji su povezani s jednokratnim troškovima izgradnje određenih operativnih kapaciteta, ili periodičnim troškovima koji su neizbježni troškovi, koji se mogu izravno pripisati operacijama NGEU-a i nastaju tijekom vremena.

(17)

Periodični troškovi trebali bi činiti glavninu redovitih godišnjih troškova koji se zaračunavaju za isplate izvršene u određenoj godini, a troškove uspostave trebalo bi pripisati kao jednokratne troškove.

(18)

Administrativne troškove uključene u trošak usluge za administrativne režijske troškove trebalo bi ograničiti na zatvoreni popis troškova izravno povezanih s NGEU-om. Ukupni trošak usluge za administrativne režijske troškove čini vrlo ograničen udio ukupnih troškova operacija NGEU-a. Ako to u budućnosti bude opravdano, Komisija će prije proširenja popisa administrativnih troškova provesti odgovarajuća savjetovanja, među ostalim i sa stručnjacima iz država članica. Takvo savjetovanje provodilo bi se i prije izmjene drugih aspekata metodologije koji će utjecati na troškove koje snosi proračun Unije ili države članice.

(19)

Trebalo bi osmisliti postupak izdavanja računa ex post tako da se osigura naplata troškova od 2022. do trenutka kada više ne bude troškova nastalih operacijama zaduživanja i upravljanja dugom u okviru NGEU-a.

(20)

Komisija bi trebala izdati potvrdu za svaku isplatu, bez obzira na to je li riječ o vanjskim namjenskim prihodima u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2020/2094 ili zajmovima koji su odobreni državama članicama u skladu s Uredbom (EU) 2021/241 („zajmovi u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost”).

(21)

Zajmovi u skladu s Uredbom (EU) 2021/241 provode se po standardnim financijskim uvjetima (profil dospijeća i otplate) za svaku isplatu državama članicama. Kad je riječ o isplatama za vanjske namjenske prihode u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2020/2094, potvrda bi trebala biti glavni potporni element na temelju kojeg se određuju ti financijski uvjeti za proračun EU-a. Potvrdom se trebaju utvrditi troškovi na temelju njezinih financijskih uvjeta. Ti bi uvjeti trebali uključivati datum isplate, iznos financijske potpore i datum plaćanja troškova financiranja vanjskih namjenskih prihoda u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2020/2094.

(22)

Odgovarajućim upućivanjima u sporazumima o zajmu koje su potpisale države članice pojasnit će se da se troškovi isplata utvrđuju primjenom metodologije iz ove Odluke.

(23)

Metodologijom za raspodjelu troškova utvrđuje se metoda izračuna troškova zaduživanja koje snose proračun u skladu s člankom 5. stavkom 2. prvim podstavkom Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 i države članice u skladu s člankom 15. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/241. U skladu s tim, ona predstavlja mehanizam za upravljanje operacijama zaduživanja i pozajmljivanja u smislu članka 5. stavka 3. Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 i članka 15. stavka 4. Uredbe (EU) 2021/241.

(24)

Kako bi se osigurala ujednačena raspodjela troškova u okviru paketa za oporavak NGEU, ova bi se Odluka trebala primjenjivati od 1. lipnja 2021. Budući da bi se ova Odluka trebala primjenjivati na transakcije zaduživanja i isplate u okviru programa NGEU koje su izvršene prije njezina stupanja na snagu, ona bi trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Primjena ove Odluke na zajmove državama članicama u skladu s Uredbom (EU) 2021/241 trebala bi započeti nakon stupanja na snagu relevantnih sporazuma o zajmu,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

ODJELJAK 1.

Predmet, definicije i opća pravila

Članak 1.

Predmet i temeljna načela

1.   Ovom se Odlukom uspostavlja jedna jedinstvena metodologija za raspodjelu troškova financiranja, upravljanja likvidnošću i usluge za administrativne režijske troškove nastale kao rezultat operacija zaduživanja i upravljanja dugom koje se provode u okviru programa financiranih na temelju članka 2. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/2094, u opsegu u kojem se njima provode mjere iz članka 1. stavka 2. te Uredbe.

2.   Provedba metodologije raspodjele troškova vodi se načelima poštenog i pravednog postupanja i osigurava raspodjelu troškova na temelju relativnog udjela primljene potpore.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Odluke, primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)

„instrumenti financiranja” znači obveznice, mjenice, komercijalni zapisi, trezorski zapisi ili bilo koje druge odgovarajuće kratkoročne i/ili dugoročne financijske transakcije izvršene u skladu s Komisijinom strategijom financiranja za provedbu operacija zaduživanja i upravljanja dugom u okviru NGEU-a;

(2)

„sporazum o zajmu u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost” znači sporazum između Komisije i države članice u skladu s člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/241;

(3)

„isplata” znači svaka isplata državi članici na temelju sporazuma o zajmu u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u skladu s člankom 2. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) 2020/2094 ili kao vanjski namjenski prihod u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2020/2094;

(4)

„kamatno razdoblje” znači razdoblje od dvanaest (12) mjeseci ili drugo razdoblje koje se može navesti u potvrdi, a započinje na datum isplate ili na datum prethodnog plaćanja kamate;

(5)

„upravljanje likvidnošću” znači upravljanje novčanim tokovima povezanima s instrumentima financiranja i isplatama;

(6)

„operacije zaduživanja u okviru NGEU-a” znači tržišne operacije, posebno izdavanje dužničkih vrijednosnih papira, radi zaduživanja do iznosa od najviše 750 milijardi EUR u cijenama iz 2018., u skladu s člankom 5. stavkom 1. Odluke (EU, Euratom) 2020/2053, uključujući obnovljena zaduživanja;

(7)

„operacije upravljanja dugom u okviru NGEU-a” znači tržišne operacije povezane s dugom koji proizlazi iz operacija zaduživanja u okviru NGEU-a radi optimizacije strukture nepodmirenog duga i smanjenja kamatnog rizika, likvidnosnog rizika i drugih financijskih rizika;

(8)

„instrument kratkoročnog financiranja” znači financiranje operacijama zaduživanja u okviru NGEU-a s rokom dospijeća od jedne godine ili kraćim;

(9)

„instrument dugoročnog financiranja” znači financiranje operacijama zaduživanja u okviru NGEU-a s rokom dospijeća duljim od jedne godine.

ODJELJAK 2.

Odjeljci i izračun troškova

Članak 3.

Vremenski odjeljci

1.   Vremenski odjeljak aktivan je u razdoblju od šest mjeseci koje počinje 1. siječnja ili 1. srpnja. Međutim, prvi odjeljak obuhvaća razdoblje od 1. lipnja 2021. do 31. prosinca 2021. Razdoblje aktivnosti posljednjeg odjeljka završava 31. prosinca 2026.

2.   Vremenski odjeljak čine isplate izvršene tijekom njegova aktivnog razdoblja i povezani instrumenti financiranja koji su raspodijeljeni u taj odjeljak. Sve isplate pripisuju se vremenskom odjeljku koji je aktivan na dan predmetne isplate.

Odstupajući od prvog podstavka, u slučaju da iznos primitaka od instrumenata dugoročnog financiranja pripisanih prethodnom vremenskom odjeljku premaši iznos isplata pripisanih tom prethodnom odjeljku u skladu s prvim podstavkom, isplate se raspodjeljuju u prethodni odjeljak dok ukupni iznos isplata iz prethodnog vremenskog odjeljka ne dosegne iznos primitaka od instrumenta dugoročnog financiranja pripisanog tom odjeljku.

3.   Instrumenti dugoročnog financiranja, osim onih iz stavka 4., pripisuju se vremenskom odjeljku koji je aktivan u trenutku zaključivanja operacije zaduživanja u okviru NGEU-a kojom su sredstva tih instrumenata prikupljena.

Odstupajući od prvog podstavka:

(a)

instrumenti financiranja uspostavljeni radi financiranja isplate u sljedećem vremenskom odjeljku mogu se pripisati tom vremenskom odjeljku;

(b)

ako iznos isplata na kraju aktivnog vremenskog odjeljka premašuje iznos primitaka od instrumenata dugoročnog financiranja, instrumenti dugoročnog financiranja koji su financirani operacijama zaduživanja u okviru NGEU-a zaključenima nakon završetka aktivnog razdoblja tog vremenskog odjeljka pripisuju se tom vremenskom odjeljku sve dok iznos primitaka od instrumenata dugoročnog financiranja ne dosegne iznos isplata u tom vremenskom odjeljku.

4.   Instrumenti dugoročnog financiranja koji zamjenjuju instrumente dugoročnog financiranja koji dospijevaju pripisuju se istom vremenskom odjeljku.

Članak 4.

Odjeljak za upravljanje likvidnošću

1.   Odjeljak za upravljanje likvidnošću djeluje dok se sredstva iz članka 5. stavka 1. Odluke 2020/2053 ne otplate u cijelosti.

2.   Odjeljak za upravljanje likvidnošću čine kratkoročni instrumenti financiranja.

Članak 5.

Izračun troškova

Troškovi financiranja, troškovi upravljanja likvidnošću i troškovi usluge za administrativne režijske troškove izračunavaju se u skladu s Prilogom ovoj Odluci.

ODJELJAK 3.

Izdavanje računa

Članak 6.

Potvrda

1.   Komisija uz svaku isplatu izdaje potvrdu u kojoj se navode uvjeti utvrđenih troškova.

2.   U potvrdi se utvrđuju uvjeti plaćanja troškova financiranja i otplate glavnice povezani sa svakom isplatom.

3.   Potvrda iz stavka 1. posebno sadržava sljedeće elemente:

(a)

iznos isplate;

(b)

dospijeće;

(c)

raspored otplate;

(d)

pripisivanje isplate vremenskom odjeljku;

(e)

kamatno razdoblje i navedeni datum plaćanja troškova financiranja.

4.   Potvrda za zajmove sadržava i dodatne elemente navedene u sporazumima o zajmu u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

Članak 7.

Izdavanje računa za troškove financiranja

Komisija za troškove financiranja izdaje račune na kraju kamatnog razdoblja iz članka 2. točke 4. Kad je riječ o isplatama u obliku vanjskih namjenskih prihoda u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2020/2094, računi se mogu grupirati po tromjesečjima kalendarske godine.

Članak 8.

Izdavanje računa za troškove upravljanja likvidnošću

Komisija na početku svake kalendarske godine izdaje račune za troškove upravljanja likvidnošću za troškove nastale tijekom prethodne kalendarske godine.

Članak 9.

Izdavanje računa za uslugu za administrativne režijske troškove

Komisija državama članicama koje koriste zajmove u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost izdaje račune za troškove usluge za administrativne režijske troškove nastale tijekom prethodne kalendarske godine.

Odjeljak 4.

završne odredbe

Članak 10.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. lipnja 2021.

Sastavljeno u Bruxellesu 2. srpnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 57, 18.2.2021., str. 17.

(2)  SL L 424, 15.12.2020., str. 1.

(3)  Uredba Vijeća (EU) 2020/2094 od 14. prosinca 2020. o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 (SL L 433I, 22.12.2020., str. 23.).

(4)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).


PRILOG

1.   Izračun troškova financiranja

Troškovi financiranja izračunavaju se na sljedeći način:

 

Korak 1: Izračun ukupnih dnevnih troškova pojedinačnog instrumenta financiranja u vremenskom odjeljku ili odjeljku za upravljanje likvidnošću.

Dnevne obračunate obveze izračunavaju se na sljedeći način:

 

Image 1

Za svaki instrument financiranja ažio/disažio se linearno raspoređuje tijekom trajanja instrumenta:

 

Image 2

pri čemu je cijena izdavanja = ukupna cijena (uključujući bankovne naknade)

Za svaki instrument financiranja izračunavaju se ukupni dnevni troškovi (TF – troškovi financiranja):

 

Image 3

 

Korak 2: Izračun agregiranih ukupnih dnevnih troškova financiranja

Za svaki vremenski odjeljak (VO1–VO11) ukupni dnevni troškovi po odjeljku prije izravnavanja saldâ likvidnosti jednaki su zbroju svih dnevnih ukupnih troškova svakog instrumenta financiranja koji se pripisuju predmetnom vremenskom odjeljku:

 

Image 4

Dnevni trošak financiranja odjeljka za upravljanje likvidnošću (OUL) iznosi:

Image 5

 

Korak 3: Izračun dnevnog salda likvidnosti u vremenskim odjeljcima

Razina dnevnog salda likvidnosti u vremenskom odjeljku izračunava se na dnevnoj osnovi na sljedeći način:

 

Image 6

 

Korak 4: Izračun dnevnog troška udjela instrumenata financiranja kao viška likvidnosti u vremenskom odjeljku

Dnevni troškovi financiranja povezani s udjelom instrumenata financiranja u pozitivnom rezultatu iz koraka 3 („višak likvidnosti”) izračunavaju se na sljedeći način:

 

Image 7

 

Korak 5: Izračun troškova financiranja vremenskog odjeljka i troška odjeljka za upravljanje likvidnošću ako vremenski odjeljak bilježi višak likvidnosti

Višak likvidnosti prenosi se iz odgovarajućeg vremenskog odjeljka u odjeljak za upravljanje likvidnošću.

Troškovi financiranja vremenskog odjeljka iz kojeg se prenosi višak likvidnosti izračunavaju se na sljedeći način:

 

Image 8

Troškovi odjeljka za upravljanje likvidnošću u koji se prenosi višak likvidnosti izračunavaju se na sljedeći način:

Image 9

 

Korak 6: Izračun troškova financiranja vremenskog odjeljka s manjkom likvidnosti

Negativan rezultat koraka 3 („manjak likvidnosti”) u vremenskom odjeljku izravnava se prijenosom likvidnosti iz odjeljka za upravljanje likvidnošću po njegovim dnevnim troškovima financiranja (korak 5).

Image 10

 

Korak 7: Izračun dnevnih troškova financiranja isplate

Dnevni troškovi financiranja isplate dnevni su troškovi financiranja vremenskog odjeljka nakon izravnavanja pomnoženi s relativnim udjelom isplate u odnosu na vremenski odjeljak u koji je isplata raspoređena.

Image 11

2.   Izračun troškova upravljanja likvidnošću

Troškovi upravljanja likvidnošću (TUL) izračunavaju se po tromjesečju kalendarske godine kako slijedi:

Image 12

Odstupajući od prvog podstavka, troškovi upravljanja likvidnošću u razdoblju od 1. lipnja 2021. do 31. prosinca 2021. izračunavaju se za to cijelo razdoblje na sljedeći način:

Image 13

TUL po tromjesečju pripisuje se svakoj isplati na sljedeći način:

 

Image 14

3.   Izračun troškova usluge za administrativne režijske troškove

Troškovi usluge za administrativne režijske troškove sastoje se od periodičnih administrativnih troškova i troškova uspostave povezanih sa zajmovima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (zajmovi RRF).

3.1.   Izračun periodičnih administrativnih troškova

Periodični administrativni troškovi obuhvaćaju sve troškove koje je Komisija imala pri provedbi operacija zaduživanja i upravljanja dugom u okviru NGEU-a, među ostalima:

(a)

pravne troškove, uključujući troškove pravnih mišljenja;

(b)

periodične troškove vođenja računa;

(c)

troškove vanjske revizije;

(d)

naknade za održavanje dražbovne platforme;

(e)

naknade agencijama za kreditni rejting;

(f)

naknade za uvrštenje na burzu, poreze, registracije, objavu i namiru;

(g)

naknade za informacijsku tehnologiju;

(h)

troškove povezane s istraživanjem tržišta.

Ako su ti troškovi zajednički operacijama zaduživanja u okviru NGEU-a koje se provode za druge programe financijske pomoći, troškovi koji su uključeni u izračun izračunavaju se kao razmjerni udio koji se pripisuje operacijama zaduživanja u okviru NGEU-a i operacijama upravljanja dugom u okviru NGEU-a u relevantnoj kalendarskoj godini. Ti troškovi ne obračunavaju se za zajmove u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost za 2021.

Periodični administrativni troškovi izračunavaju se na sljedeći način:

 

Image 15

Periodični administrativni troškovi raspodjeljuju se na sljedeći način:

Image 16

3.2.   Izračun i raspodjela troškova uspostave

Troškovi uspostave obuhvaćaju sve troškove koje je Komisija imala pri provedbi operacija zaduživanja i upravljanja dugom u okviru NGEU-a ili u okviru tehničke pomoći povezane s tim operacijama, uključujući troškove povezane s:

(a)

uspostavom računâ u okviru NGEU-a;

(b)

uspostavom dražbovne platforme;

(c)

uspostavom instrumenta za upravljanje ulagateljima;

(d)

ostalim troškovima informacijske tehnologije;

(e)

istraživanjem tržišta;

(f)

naknadama za savjetovanje.

Troškovi uspostave po korisniku zajmova u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost izračunavaju se na sljedeći način:

i.

Troškovi uspostave zajmova u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost izračunavaju se na sljedeći način:

 

Image 17

ii.

Troškovi uspostave zajmova u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost raspodijelit će se za 2021., 2022. i 2023. svakoj državi članici koja je potpisala sporazum o zajmu u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u godini potpisivanja zajma, na sljedeći način:

 

Image 18

iii.

Od 1. siječnja 2024. svi neraspodijeljeni troškovi uspostave izračunavaju se na sljedeći način:

 

Image 19

Raspodjeljuju se kao dodatni troškovi uspostave u isplate državama članicama na temelju sporazuma o zajmu u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost na sljedeći način:

Image 20

3.3.   Izračun troškova usluge (TU) po korisniku

Image 21

4.   Popis pokrata

ACCdaily

Troškovi pripadajućih kamata za svaki instrument financiranja raščlanjeni po danu

ADMIN TUgodišnji

Zbroj administrativnih troškova tijekom kalendarske godine

Ažio/disažiodnevni

Ažio ili disažio na temelju ukupne cijene izdavanja raščlanjene po danu

Korisnik

Države članice koje primaju isplate za zajmove u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (zajmovi RRF) i proračun Unije koji prima isplate u obliku vanjskih namjenskih prihoda u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2020/2094

TF pojedinačnog potraživanja u VO(x)

Troškovi financiranja potraživanja u vremenskom odjeljku X

TFdnevni po instrumentu

Troškovi financiranja po danu po instrumentu financiranja

TFdnevni OUL nakon izravnavanja

Troškovi financiranja po danu za OUL nakon izravnavanja

TFdnevni OUL prije izravnavanja

Troškovi financiranja po danu za OUL prije izravnavanja

TFdnevni VO(manjak) nakon izravnavanja

Troškovi financiranja po danu nakon izravnavanja za odjeljke s početnim manjkom likvidnosti

TFdnevni VO(višak) nakon izravnavanja

Troškovi financiranja po danu nakon izravnavanja za odjeljke s početnim viškom likvidnosti

TFdnevni VO(x) prije izravnavanja

Troškovi financiranja po danu prije izravnavanja odjeljka X

TFdnevni višak likvidnosti VO (višak)

Troškovi financiranja po danu koji se odnosi na višak likvidnosti u vremenskom odjeljku

TFdnevni prijenos likvidnosti iz OUL-a

Troškovi financiranja po danu koji se odnose na likvidnost koja se prenosi u OUL

Kupon

Kamate koje izdavatelj plaća na obveznicu

LikvidnostVO(x)

Iznos likvidnosti u vremenskom odjeljku X

OUL

Odjeljak za upravljanje likvidnošću

TULtromj. *

Troškovi upravljanja likvidnošću tijekom tromjesečja

nominal

Nominalni iznos

PU likvidnosne imovinetromj.

Povrat ulaganja likvidnosne imovine tijekom tromjesečja

VO(x)

Zbroj svih potraživanja i likvidnosti vremenskog odjeljka X