(1)

U skladu s člankom 21. u vezi s člankom 17. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (2) Komisija je ispitala zahtjev Njemačke od 28. rujna 2017. da se odobri izmjena tehničke dokumentacije oznake zemljopisnog podrijetla „Hamburger Kümmel” zaštićene na temelju Uredbe (EZ) br. 110/2008. Ova izmjena uključuje promjenu naziva „Hamburger Kümmel” u „Hamburger Kümmel”/„Hamburg’s Kümmel”.

(2)

Uredba (EU) 2019/787, kojom je zamijenjena Uredba (EZ) br. 110/2008, stupila je snagu 25. svibnja 2019. U skladu s člankom 49. stavkom 1. te uredbe poglavlje III. Uredbe (EZ) br. 110/2008, koje se odnosi na oznake zemljopisnog podrijetla, stavlja se izvan snage s učinkom od 8. lipnja 2019. U skladu s člankom 22. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/787 tehnička dokumentacija podnesena kao dio nekog zahtjeva prije 8. lipnja 2019. u skladu s Uredbom (EZ) br. 110/2008 smatra se specifikacijom proizvoda.

(3)

Zaključivši da je zahtjev u skladu s Uredbom (EZ) br. 110/2008, Komisija je na temelju članka 17. stavka 6. te uredbe i u skladu s člankom 50. stavkom 4. prvim podstavkom Uredbe (EU) 2019/787 objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije (3).

(4)

Budući da Komisiji nije dostavljen nijedan prigovor u skladu s člankom 27. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/787, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti na temelju članka 30. stavka 2. navedene uredbe koji se primjenjuje mutatis mutandis za izmjene specifikacije proizvoda,

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Francuske za upis naziva „Cerise des coteaux du Ventoux” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Cerise des coteaux du Ventoux” potrebno je upisati u registar,

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 14. listopada 2020. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom monoetilen glikola („MEG”) podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država („SAD”) i Kraljevine Saudijske Arabije („KSA”) („predmetne zemlje”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća („osnovna uredba”). Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon pritužbe koju je 31. kolovoza 2020. podnio Odbor za obranu europskih proizvođača monoetilen glikola („podnositelj pritužbe”). Zahtjev je upućen u ime industrije Unije koja proizvodi MEG u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

U skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe Komisija bi trebala evidentirati uvoz koji podliježe antidampinškom ispitnom postupku tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, osim ako ima dovoljno dokaza u smislu članka 5. da nisu ispunjeni zahtjevi iz članka 10. stavka 4. točke (c) ni (d).

(4)

U ovom slučaju podnositelj pritužbe nije zatražio evidentiranje i Komisija je utvrdila da zahtjevi iz točke (d) nisu ispunjeni jer nakon onog povećanja uvoza koje je u razdoblju ispitnog postupka prouzročilo štetu nije došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza. Prema podacima Eurostata prosječni mjesečni obujam uvoza MEG-a iz predmetnih zemalja u prvih pet mjeseci nakon pokretanja ispitnog postupka (tj. od studenoga 2020. do ožujka 2021.) smanjio se za 15 % u odnosu na prosječni mjesečni obujam uvoza u razdoblju ispitnog postupka. Na istoj se osnovi uvoz iz SAD-a smanjio za 30 %, a uvoz iz KSA-e za 4 %. To se povezuje s privremenim poremećajima (1) u poduzećima iz SAD-a, zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, i (2) u Uniji, zbog usporavanja potražnje zbog bolesti COVID-19. Komisija zato nije evidentirala uvoz u razdoblju prethodnog objavljivanja.

(5)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je obavijestila podnositelja pritužbe, ostale poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike, tijela u predmetnim zemljama, poznate uvoznike, trgovce i korisnike te ih pozvala na sudjelovanje.

(6)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(7)

Održano je saslušanje u kojem je društvo Saudi Basic Industries Corporation („SABIC”) sudjelovalo zajedno s društvom Arabian Petrochemical Company („Petrokemya”), Eastern Petrochemical Company („SHARQ”), Jubail United Petrochemical Company („United”), SABIC Italia S.r.l, SABIC Petrochemicals B.V., Saudi Kayan Petrochemical Company („Saudi Kayan”), Saudi Yanbu Petrochemical Company („Yanpet”) te društvom Yanbu National Petrochemical Company („Yansab”).

(8)

Održana su i saslušanja na kojima su sudjelovala društva Arteco NV („Arteco”), Indorama Group, Oxyde Belgium BV („Oxyde”), Mitsubishi Corporation („Mitsubishi”), Odbor proizvođača PET-a u Europi („CPME”) i HELM AG („Helm”).

(9)

Komisija je primjedbe o pokretanju postupka zaprimila od sljedećih subjekata:

(10)

Kad je riječ o ocjeni dampinga, Mitsubishi je tvrdio da bi, s obzirom na to da indeksi cijena imaju važnu ulogu u načinu prodaje MEG-a u Uniji, Komisija trebala ispitati mogućnost da navodni damping nije posljedica svjesne trgovinske politike nego je jednostavno uzrokovan razlikama u kretanju indeksa u Uniji i izvan Unije koje nastaju s vremenom. Ugovorne cijene dogovaraju se pregovaranjem o popustima u odnosu na različite indekse, a ugovori su obično na 1 ili 2 godine. Sve dok ugovori ne budu finalizirani, a cijene određene i plaćene, proizvođači koji ugovaraju cijene na jednu ili dvije godine ne mogu znati hoće li se na kraju pojaviti razlika u cijeni između njihovih ugovora u Uniji i ugovora izvan Unije.

(11)

Podnositelj pritužbe odgovorio je da je precijenjena i pogrešno protumačena uloga upotrijebljenog pokazatelja cijena Unije. Taj je indeks pokazatelj cijene u Uniji u određenom trenutku, a ona je rezultat ravnoteže između ponude i potražnje na temelju brojnih kupaca i prodavatelja. Budući da se nalaze samo na prodajnoj strani, proizvođači iz Unije koji su podnijeli pritužbu ne mogu kontrolirati taj indeks niti manipulirati njime.

(12)

Podnositelj pritužbe u odgovoru podsjeća da je nalaz o dampingu isključivo objektivna usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene. Pravila za utvrđivanje dampinga ne poznaju pojam namjere.

(13)

Analiza dokaza koje su dostavili podnositelji pritužbe u skladu s načelima članka 2. osnovne uredbe dovela je do zaključka da je pritužba sadržavala dostatne dokaze o dampingu na tržištu EU-a.

(14)

Konkretno, podnositelj pritužbe dostavio je dovoljno dokaza o izvoznoj cijeni i uobičajenoj vrijednosti koji pokazuju da su dampinške marže znatne. Brojke na kojima se temeljila uobičajena vrijednost potkrijepljene su dostatnim dokazima, što je potvrđeno analizom službi Komisije. Komisija je u analizi dampinga uzela u obzir potrebne prilagodbe. Zaključno, na temelju primjerene usporedbe uobičajene vrijednosti i izvozne cijene utvrđeno je da su dampinške marže bile znatne.

(15)

U tom se smislu Komisija slaže s podnositeljem pritužbe da pitanje namjere nije povezano s upravo opisanom propisanom analizom.

(16)

KSA je navela da je podnositelj pritužbe pogrešno izračunao uobičajenu vrijednost za MEG proizveden u Saudijskoj Arabiji na temelju troškovnih elemenata koji se ne odnose na Saudijsku Arabiju i da nije primjereno usporedio uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu.

(17)

KSA je navela i da je pri izračunu uobičajene vrijednosti podnositelj pritužbe pogriješio u svojoj ocjeni činjenica jer i. SABIC ne proizvodi MEG – proizvođači MEG-a navedeni su u pritužbi; ii. SABIC i Saudi Aramco nisu bili povezani tijekom razdoblja koje se razmatra u pritužbi; i iii. saudijski proizvođači MEG-a ne kupuju etilen od društva Saudi Aramco.

(18)

Nadalje, podnositelj pritužbe nije ni pokušao prilagoditi zamjensku vrijednost etilena upotrijebljenu za izračun uobičajene vrijednosti kako bi odgovarala stvarnom trošku proizvodnje u Saudijskoj Arabiji.

(19)

Nadalje, podnositelj pritužbe prijavio je prosječnu cijenu električne energije od 0,067 EUR/kWh, a objavljena cijena električne energije iznosi 0,043 EUR/kWh.

(20)

Cijeli taj prvi niz primjedbi ponovljen je u primjedbama SABIC-a.

(21)

Podsjeća se da, u skladu s člankom 5. stavkom 2. osnovne uredbe, pritužba mora sadržavati informacije koje su razumno dostupne podnositelju pritužbe. U tom pogledu valja podsjetiti da pravni standard dokaza koji se zahtijeva za pritužbu („dostatni dokazi prima facie”) jasno pokazuje da količina i kvaliteta informacija u pritužbi nisu jednake onima dostupnima na kraju istrage. U fazi pritužbe nije potrebno da tijelo koje provodi ispitni postupak (u ovom slučaju Komisija) raspolaže istim dokazima o dampingu i šteti (u smislu članaka 2. i 3.) koji bi bili potrebni za potporu uvođenju privremenih ili konačnih antidampinških pristojbi. Antidampinški ispitni postupak je postupak u kojem se postupno postiže sigurnost u pogledu postojanja elemenata potrebnih za donošenje mjere ili završetak postupka. Nije isključeno da će do promjena doći između faze pritužbe i zaključenja ispitnog postupka. Međutim, ne smatra se da takve promjene utječu na opći zaključak da je za ovaj predmet opravdano provesti ispitni postupak jer postoje dostatni dokazi o štetnom dampingu.

(22)

U tom smislu, dostavljene informacije o troškovima smatrale su se dovoljno prikladnima i točnima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, u prima facie kontekstu primjenjivom na pokretanje postupka, s obzirom na dokaze dostupne podnositelju.

(23)

Kad je riječ o tvrdnjama KSA-e o činjeničnim elementima pritužbe, Komisija ističe da je etilen glavna sirovina za proizvodnju MEG-a i da je podnositelj pritužbe ispravno istaknuo da je lanac opskrbe etilenom u Saudijskoj Arabiji bio vertikalno integriran čak i prije nego što je Saudi Aramco kupio SABIC.

(24)

Drugo, prema KSA-i i SABIC-u, usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene u pritužbi nije bila pravedna jer je podnositelj pritužbe nije izveo na razini franko tvornica. Točnije, prema Saudijskoj Arabiji, usporedio je izvoznu cijenu FOB, jer je od statističke vrijednosti CIF odbio samo procijenjene naknade za vozarinu, s izračunanom uobičajenom vrijednošću koja je svakako uključivala izravne troškove prodaje.

(25)

U odnosu na usporedbu uobičajene vrijednosti s izvoznom cijenom, Komisija podsjeća da dampinška marža izračunana u pritužbi ne odražava nužno točan stupanj dampinga koji će se izračunati u ispitnom postupku za svaku transakciju i za svaku vrstu.

(26)

Međutim, s obzirom na dostupne informacije, podnositelj pritužbe dostavio je dostatne dokaze o izvoznoj cijeni i uobičajenoj vrijednosti koji pokazuju postojanje dampinga. Ima dovoljno dokaza za podatke na kojima se temeljila uobičajena vrijednost, što potvrđuje analiza službi Komisije, a u Komisijinoj analizi dampinga uzete su u obzir potrebne prilagodbe.

(27)

Baš kao i Saudijska Arabija i SABIC, i ExxonMobil uložio je prigovor na izračun troška proizvodnje monoetilen glikola u Saudijskoj Arabiji, točnije etilena kao sirovine, opisan u pritužbi.

(28)

Naglasio je da se trošak proizvodnje etilena prvenstveno određuje vrstom sirovina koje se upotrebljavaju u pirolizi, a troškovi tih sirovina mogu se znatno razlikovati.

(29)

Zajednički pothvat društva ExxonMobil i SABIC-a, pod nazivom Saudi Yanbu Petrochemical Company („Yanpet”), kupuje sirovine od društva Saudi Aramco. Bez obzira na to podnositelj pritužbe pozvao se na cijenu etilena na azijskom tržištu, a ona nije prikladna za utvrđivanje cijene etilena u Saudijskoj Arabiji, u kojoj su troškovi proizvodnje etilena znatno niži nego u Aziji.

(30)

Naime, Yanpetov pogon za pirolizu upotrebljava etan kao primarnu sirovinu za proizvodnju etilena, a u Aziji i Uniji uglavnom se upotrebljava laka frakcija nafte.

(31)

Stoga ExxonMobil smatra da podnositelj pritužbe zavarava tvrdnjom da su proizvodni postupci slični u svim zemljama.

(32)

Preciznije, proizvodnja etilena od lake frakcije nafte općenito je skuplja nego od etana, stoga je trošak proizvodnje u Uniji viši nego u Saudijskoj Arabiji i Sjedinjenim Američkim Državama, jer se u objema zemljama proizvodnja prvenstveno temelji na etanu kao sirovini.

(33)

Osim toga, kad se koriste azijske cijene, ne uzima se u obzir različita situacija integriranog proizvođača kao što je Yanpet, koji proizvodi i etilen i monoetilen glikol.

(34)

Komisija se složila da postoje razlike u proizvodnji etilena, ali nije smatrala da je zbog takve razlike u troškovima sirovina stanje industrije Unije i industrije KSA-e bilo bitno drukčije i neusporedivo.

(35)

Stoga je Komisija smatrala da je podnositelj pritužbe, s obzirom na podatke kojima je raspolagao, dostavio dostatne dokaze o postojanju dampinga koji opravdavaju pokretanje ispitnog postupka.

(36)

SABIC i Misija Kraljevine Saudijske Arabije tvrdili su da su zahtjevi za povjerljivo postupanje u pritužbi neutemeljeni, npr. za ukupnu potrošnju MEG-a u Uniji i makroekonomske pokazatelje koji se temelje na podacima 12 proizvođača MEG-a iz Unije. Nadalje, SABIC i Misija Kraljevine Saudijske Arabije tvrdili su da podnositelj pritužbe nije dostavio sažetke dostavljenih povjerljivih podataka u verziji koja nije povjerljiva, primjerice za ograničeno tržište. Usto, tvrdili su da je narušeno pravo KSA-e na obranu jer je podnositelj pritužbe podatke otkrio ograničeno, a Komisija nije provela jasna pravila o postupanju s povjerljivim podacima.

(37)

Komisija je smatrala da je verzija dokumentacije koja je zainteresiranim stranama iz pritužbe dana na uvid sadržavala sve bitne dokaze i smislene sažetke koji nisu povjerljivi, a sadržavaju podatke dostavljene kao povjerljive kako bi zainteresirane strane mogle ostvariti svoje pravo na obranu tijekom cijelog postupka. Člankom 19. osnovne uredbe i člankom 6. stavkom 5. Sporazuma WTO-a o antidampingu omogućava se zaštita povjerljivih podataka u okolnostima kada bi njihovo objavljivanje davalo znatne komparativne prednosti konkurentu ili bi imalo značajne štetne učinke na osobu koja daje podatke ili na osobu od koje je ta osoba primila podatke. U tim su kategorijama podaci dostavljeni kao povjerljivi i u ograničenim prilozima pritužbi. U svakom slučaju, podnositelj pritužbe objavio je dodatne podatke o tome.

(38)

Misija Kraljevine Saudijske Arabije osporavala je uključivanje uvoza u Ujedinjenu Kraljevinu u pritužbu i u opseg istrage.

(39)

Ujedinjena Kraljevina povukla se iz Unije 31. siječnja 2020. Unija i Ujedinjena Kraljevina zajednički su dogovorile prijelazno razdoblje tijekom kojeg se pravo Unije i dalje primjenjivalo na Ujedinjenu Kraljevinu, koje je završilo 31. prosinca 2020. (3) Pritužba se temeljila na podacima za s 28 država članica jer je podnesena prije isteka prijelaznog razdoblja. Od 1. siječnja 2021. društva i udruženja iz Ujedinjene Kraljevine više se ne mogu smatrati zainteresiranim stranama u postupcima trgovinske zaštite. Stoga je ispitni postupak proveden na razini 27 država članica EU-a.

(40)

SABIC je smatrao da postoji niz otvorenih pitanja o pouzdanosti izračuna reprezentativnosti i općoj reprezentativnosti podnositeljâ pritužbe. Zato je SABIC tvrdio da jedan od podnositelja pritužbe dosljedno uvozi MEG iz KSA-e i stoga nije trebao biti dio pritužbe. Nadalje, i društvo povezano s proizvođačem iz Unije koji pruža potporu uvozilo je MEG iz KSA-e i stoga, ako su ta društva pretrpjela štetu, to je samoprouzročena šteta. SABIC je tvrdio i da je drugi proizvođač MEG-a ponudio SABIC-u da na tržište Unije stavi MEG iz KSA-e. Nadalje, SABIC je tvrdio da društva BASF SE i Ineos Lavera nisu podnositelji pritužbe i da se postavlja pitanje njihove reprezentativnosti zbog ograničenog broja proizvođača iz Unije koji su bili dio podnositeljâ pritužbe. SABIC je tvrdio i da bi Komisija trebala istražiti razlog koji je doveo do neuključivanja IQOXE-a u pritužbu kako bi se osiguralo da se isključenje IQOXE-a temelji samo na incidentu iz siječnja 2020. I Oxyde je postavio pitanje nesuradnje ostalih proizvođača iz Unije.

(41)

Komisija podsjeća da su svi proizvođači iz Unije koji su navedeni u pritužbi i koji su Komisiji na drugi način bili poznati prije pokretanja postupka kontaktirani u okviru ispitivanja u pogledu stupnja potpore ili protivljenja pritužbi. Taj se izračun temeljio na količinama MEG-a proizvedenima kako je navedeno u pojedinačnim izjavama tih proizvođača i udruženja proizvođača te na podacima iz pritužbe koji uključuju i podatke o ukupnoj proizvodnji u Uniji. Stoga je u fazi pokretanja postupka zaključeno da su ispunjeni uvjeti iz članka 5. stavka 4. osnovne uredbe.

(42)

U skladu s člankom 4. stavcima 1. i 2. osnovne uredbe, proizvođači koji su povezani s izvoznicima ili uvoznicima i/ili su sami uvoznici proizvoda po navodno dampinškim cijenama mogu biti isključeni iz industrije Unije ako je njihov odnos s izvoznicima ili uvoznicima proizvoda po dampinškim cijenama i/ili njihov uvoz takav da se zbog njega ponašaju drukčije od nepovezanih proizvođača. U analizi prije pokretanja postupka nije utvrđen razlog za isključivanje ijednog proizvođača podnositelja pritužbe iz definicije industrije Unije. Usto, Komisija je taj aspekt ocijenila tijekom ispitnog postupka, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 135. do 140. U pogledu tvrdnje da društva BASF SE i Ineos Lavera nisu bila dio pritužbe, ta je tvrdnja činjenično pogrešna. Ta dva proizvođača dio su pritužbe kako je navedeno u Prilogu A-1 verziji pritužbe koja nije povjerljiva.

(43)

SABIC i Misija Kraljevine Saudijske Arabije tvrdili su da nema činjenične ili pravne osnove za kumuliranje uvoza iz KSA-e i SAD-a te da na te uvoze utječu različite dinamike, da se njihova kretanja u Uniji razlikuju, a uvozna cijena iz KSA-e nije bila niža od cijene Unije, a uvozna cijena iz SAD-a jest.

(44)

Nakon relevantne analize Komisija je utvrdila da su uvjeti za kumulaciju predmetnih zemalja u fazi pritužbe ispunjeni na temelju dostupnih informacija i statističkih podataka. Utvrđeno je da su dampinške marže iznad razine de minimis. Kao što je vidljivo iz dostupnih službenih statističkih podataka o uvozu, količine dampinškog uvoza za sve predmetne zemlje nisu bile zanemarive (iznad razine de minimis). Nadalje, MEG je roba, a tržišno natjecanje između proizvoda uvezenih iz KSA-e i SAD-a te proizvoda industrije Unije identično je i strogo se temelji na cijeni, bez obzira na prodajne kanale. Izostanak sniženja cijena u pritužbi za uvoz iz KSA-e ne znači da nema utjecaja na cijene. Stoga je u fazi pokretanja postupka zaključeno da su ispunjeni uvjeti iz članka 3. stavka 4. osnovne uredbe.

(45)

SABIC i Misija Kraljevine Saudijske Arabije tvrdili su da podnositelj pritužbe nije objektivno procijenio štetu u smislu članka 3. stavka 2. osnovne uredbe te da postojanje materijalne štete nije potkrijepljeno činjeničnim podacima. Procjena štete i uzročno-posljedične veze na temelju usporedbe podataka za različita razdoblja, tj. od siječnja do prosinca 2017., 2018. i 2019. te od travnja 2019. do ožujka 2020. nije pružila točnu i nepristranu sliku stanja s obzirom na to da se 2019. i RIP uvelike preklapaju, nego je umjesto toga trebalo ispitati podatke za razdoblja od travnja do ožujka 2016./2017., 2017./2018., 2018./2019. i 2019./2020. kako bi se procijenila šteta i uzročno-posljedična veza. Tvrdilo se i da je usporedba narušena sezonskom i cikličkom prirodom prodaje MEG-a. Tvrdilo se i da su makroekonomski podaci koje je dostavio podnositelj pritužbe za domaću industriju u cjelini pokazali da je ona bila uspješna tijekom razmatranog razdoblja, a mikropokazatelji, koji su se odnosili samo na podnositelja pritužbe, bili su neuspješni u usporedbi s drugim proizvođačima MEG-a iz Unije, koji su također izrazili sumnju u reprezentativnost podnositelja pritužbe. Nadalje, tvrdilo se da podnositelj pritužbe nije dostavio dokaze da mu je profitabilnost pala zbog pritiska uvoza zbog kojega su cijene padale brže od troškova sirovina. SABIC je tvrdio i da podnositelj pritužbe nije pružio točnu sliku stanja jer je izračunao samo profitabilnost na temelju prodaje nepovezanim kupcima te da podnositelj pritužbe nije dostavio odgovarajuće obrazloženje za isključenje ograničenog tržišta iz potrošnje u Uniji. Nadalje, SABIC je bez dokaza tvrdio da su visoke profitne marže na domaću prodaju nepovezanim kupcima, koje je industrija Unije zabilježila 2017. i 2018., možda bile posljedica kartela koji je postojao do 2017. i stoga ne bi bilo primjereno za analizu sniženja ciljnih cijena upotrijebiti profitnu maržu od 18 % jer se ta profitabilnost temelji na brojkama iz 2016. kada je kartel bio aktivan. Misija Kraljevine Saudijske Arabije sumnjala je i u izračun marže sniženja ciljnih cijena na temelju dobiti koja se ne čini utemeljena na razumnoj profitabilnosti.

(46)

Uvodno se podsjeća da je za utvrđivanje materijalne štete prima facie potrebno, među ostalim, ispitati relevantne čimbenike opisane u članku 5. stavku 2. točki (d) osnovne uredbe. Naime, u tekstu članka 5. stavka 2. osnovne uredbe navodi se da pritužba sadržava podatke o promjenama obujma navodnog dampinškog uvoza, učinku tih uvoza na cijene istovjetnog proizvoda na tržištu Unije i učinku uvoza na industriju Unije, a kako to pokazuju relevantni (ne nužno svi) čimbenici i pokazatelji koji se odnose na stanje industrije Unije, kao što je navedeno u članku 3. stavcima 3. i 5. U članku 3. stavku 5. osnovne uredbe navodi se da popis nije konačan, a jedan ili nekoliko navedenih čimbenika ne moraju nužno biti odlučujući. Stoga se ne moraju svi čimbenici pogoršati kako bi se prima facie utvrdila materijalna šteta. Nadalje, postojanje drugih čimbenika koji bi mogli utjecati na stanje industrije Unije ne podrazumijeva nužno da učinak dampinškog uvoza na tu industriju nije materijalan.

(47)

Konkretna analiza štete iz pritužbe koju je provela Komisija pokazala je da dovoljno dokaza upućuje na povećan prodor na tržište Unije (i apsolutno i relativno) uvoza iz KSA-e i SAD-a po cijenama koje su niže od cijena (u slučaju uvoza iz SAD-a) i znatno niže od ciljnih cijena industrije Unije. Čini se da je to imalo materijalno štetan učinak na stanje industrije Unije, što se primjerice vidi po smanjenju proizvodnje, prodaje i tržišnog udjela, pogoršanju financijskih rezultata ili po cijenama koje naplaćuje industrija Unije. Kad je riječ o tvrdnji za razmatrano razdoblje i razdoblje ispitnog postupka, Komisijina je praksa i u fazi pritužbe odabrati razdoblje ispitnog postupka od jedne godine i prethodne tri kalendarske godine. Na primjedbu SABIC-a o prodaji na ograničenom tržištu podnositelj pritužbe dostavio je dokaze o takvoj prodaji. Zato je ispitano cijelo tržište, s fokusom na slobodno tržište za neke aspekte analize štete. Naknadnom analizom informacija koje je Komisija stavila na raspolaganje utvrđeno je, među ostalim, razdvajanje slobodnog tržišta od ograničenoga. U pogledu tvrdnje da izračun profitabilnosti sniženja ciljnih cijena nije bio točan jer se temeljio na nerazumnoj profitnoj marži, napominje se da je Komisija bila zadovoljna dokazima o sniženju ciljnih cijena koje je dostavio podnositelj pritužbe te je to smatrala dovoljnim dokazom prima facie.

(48)

Mitsubishi je tvrdio da je 2017. mogla biti iznimna godina za industriju Unije i da stoga 2017. nije mogla biti primjerena referentna godina za procjenu štete, a razdoblje razmatrano u pritužbi trebalo je produljiti na prethodne godine. Nadalje, tvrdilo se da bi zbog ugovora na jednu do dvije godine u tom sektoru mogla biti potrebna i procjena duljeg razdoblja. Društvo Mitsubishi tvrdilo je da se u pritužbi pokazalo da cijene uvoza iz SAD-a i KSA-e nisu bile niže na općoj razini tijekom razdoblja ispitnog postupka te da je zahtjev za dokazima o materijalnom sniženju cijena posebno važan u ovom predmetu s obzirom na to da se većina prodaje obavlja na temelju ugovora koji obično traju jednu ili dvije godine. Komisija je smatrala da nijedna od tvrdnji društva Mitsubishi nije osporila zaključak da ima dovoljno dokaza za pokretanje antidampinškog postupka. Prije 1. siječnja 2017. nije bilo iznimnih događaja koji bi opravdali produljenje razmatranog razdoblja. Razmatrano razdoblje omogućuje da se u obzir uzmu posebnosti jednogodišnjih ili dvogodišnjih ugovora. Pritužba je doista sadržavala dovoljno dokaza da dampinški uvoz ima materijalno štetan učinak na stanje industrije Unije, a Komisiju su uvjerili dokazi o sniženju cijena koje je iznio podnositelj, kao i dokazi o padu cijena i prodaji po cijenama ispod troškova industrije Unije.

(49)

SABIC i Misija Kraljevine Saudijske Arabije tvrdili su da podnositelj pritužbe nije dokazao postojanje uzročno-posljedične veze u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe jer je ispitao samo učinak na cijene, a ne korelaciju između obujma uvoza iz KSA-e i SAD-a. Nadalje, tvrdio je da se obujam uvoza MEG-a iz KSA-e u razmatranom razdoblju smanjio i da cijene uvoza iz KSA-e nisu mogle negativno utjecati na podnositelja pritužbe jer nije bilo sniženja cijena.

(50)

Podnositelj pritužbe analizirao je učinak obujma na kumulativnoj osnovi jer su u toj fazi bili ispunjeni uvjeti iz članka 3. stavka 4. osnovne uredbe. Istodobno pogoršanje stanja industrije Unije i povećani prodor dampinškog uvoza snažno upućuju na postojanje uzročno-posljedične veze. Izostanak sniženja cijena ne znači da izvozne cijene nisu mogle prouzročiti štetu kad su cijene industrije Unije bile rezultat snažnog pritiska na cijene zbog dampinškog uvoza po niskim cijenama. Za utvrđivanje štete i uzročno-posljedične veze bitno je da proizvođači iz Unije nisu imali drugu mogućnost osim smanjivanja svoje prodajne cijene kako bi obranili svoj tržišni udio i održali razumnu razinu proizvodnje. Nadalje, zbog prodaje dampinškog uvoza na otvorenom i transparentnom tržištu na kojem su cijene dobro poznate pogoršalo se stanje industrije Unije, koja je bila prisiljena smanjiti prodajne cijene kako bi ograničila gubitak tržišnog udjela.

(51)

SABIC i Misija Kraljevine Saudijske Arabije tvrdili su da podnositelj pritužbe nije ispitao druge uzroke štete kao što su učinci kartela kupaca etilena, koji je trajao barem do ožujka 2017., a i nakon toga je vjerojatno imao učinke. SABIC je istaknuo i druge čimbenike kao što su i. nekonkurentnost industrije Unije jer je prosječni trošak proizvodnje u Uniji viši nego na Bliskom istoku i u Sjevernoj Americi; ii. smanjenje udjela etilen-oksida koji se upotrebljava za proizvodnju MEG-a u korist drugih derivata etilen-oksida; iii. povećanje uvoza polietilen tereftalata („PET”), što je izravno utjecalo na potrošnju MEG-a; iv. samoprouzročena šteta izazvana uvozom MEG-a iz KSA-e. Stoga je tvrdio da podnositelj pritužbe nije poštovao zahtjeve iz članka 3. stavka 7. osnovne uredbe jer nije objavio prethodno navedene druge poznate uzroke štete i nije proveo analizu nepripisivanja. Mitsubishi je tvrdio i da se navodna šteta može pripisati i. globalnom padu cijena MEG-a i ii. nekonkurentnosti industrije Unije, a ne navodnom dampingu. Tvrdio je i da su proizvođači iz Unije koji nisu podnijeli pritužbu ostvarili bolje rezultate od proizvođača iz Unije koji su podnijeli pritužbu i da se oporavljaju.

(52)

Analizom Komisije potvrđeno je da nijedan od navedenih elemenata, bio činjenično točan ili ne, ne dovodi u pitanje zaključak da ima dovoljno dokaza za pokretanje antidampinškog postupka s obzirom na tvrdnju da dampinški uvoz ima materijalno štetan učinak na stanje industrije Unije.

(53)

CIRFS je tvrdio da su u pritužbe trebale biti uključene negativne posljedice pandemije bolesti COVID-19 kao čimbenika koji je u 2020. nanio štetu i pogrešno je naveo da je razdobljem ispitnog postupka u pritužbi obuhvaćeno razdoblje od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020.

(54)

Zapravo je razdoblje ispitnog postupka iz pritužbe počelo 1. travnja 2019. i završilo 31. ožujka 2020. te bi stoga industrija Unije osjetila sve posljedice pandemije bolesti COVID-19 nakon razdoblja ispitnog postupka.

(55)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je potvrdila da je podnositelj pritužbe dostavio dovoljno dokaza o dampingu, šteti i uzročno-posljedičnoj vezi, čime su ispunjeni zahtjevi iz članka 5.2. Sporazuma o antidampingu i članka 5. stavka 2. osnovne uredbe. Pritužba je tako ispunila uvjete za pokretanje postupka.

(56)

U odjeljcima u nastavku Komisija je razmotrila sve ostale relevantne primjedbe.

(57)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(58)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji koji su prijavili proizvođači iz Unije u okviru analize reprezentativnosti prije pokretanja postupka. U tom su uzorku bila tri proizvođača iz Unije, a dva su bila povezana. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su 64,1 % ukupne proizvodnje u Uniji i 65 % ukupne prodaje u Uniji. Uzorak se smatrao reprezentativnim za industriju Unije. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nije zaprimljena nijedna primjedba te je uzorak stoga potvrđen.

(59)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(60)

Dva nepovezana uvoznika dostavila su zatražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj odgovora, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(61)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Sjedinjenim Američkim Državama zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Sjedinjenih Američkih Država zatražila da navede ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(62)

Pet proizvođača izvoznika u Sjedinjenim Američkim Državama dostavilo je zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dviju grupa proizvođačâ izvoznikâ na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju. Grupe proizvođača izvoznika u uzorku činile su tijekom razdoblja ispitnog postupka približno 55 % uvoza iz Sjedinjenih Američkih Država u Uniju (EU27). U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s tijelima Sjedinjenih Američkih Država. Nije zaprimljena nijedna primjedba te je uzorak potvrđen.

(63)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz KSA-e zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije KSA-e zatražila da navede ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(64)

Četiri proizvođača iz KSA-e dostavila su zatražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak. Međutim, jedan od njih nije prijavio izvoz tijekom razdoblja ispitnog postupka, a preostala su tri povezana, jer dva proizvode u KSA-i na temelju sporazuma o zajedničkom pothvatu s trećim proizvođačem. S obzirom na prethodno navedeno Komisija je odlučila da neće odabrati uzorak proizvođača izvoznika iz KSA-e.

(65)

Upitnici za proizvođače iz Unije, nepovezane uvoznike, korisnike i proizvođače izvoznike objavljeni su na internetu (4) na dan pokretanja postupka.

(66)

Odgovore na upitnik Komisija je primila od triju proizvođača iz Unije u uzorku, dvaju nepovezanih uvoznika (Helm i Oxyde), sedam korisnika (Arteco, Indorama Group, Neo Group, Novapet, PlastiVerd, Selenis, SIR Industriale) i osam proizvođača izvoznika (Lotte Chemical Louisiana LLC, MEGlobal Americas Inc, Saudi Kayan Petrochemical Company, Yanbu National Petrochemical Company, Eastern Petrochemical Company, Saudi Yanbu Petrochemical Company, Arabian Petrochemical Company, Jubail United Petrochemical Company).

(67)

Komisija je zatražila i unakrsno provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 i odgovarajućih mjera poduzetih za njezino suzbijanje („Obavijest o bolesti COVID-19”) (5) Komisija nije mogla obaviti posjete radi provjere u poslovnim prostorima društava u uzorku i korisnika koji surađuju. Umjesto toga, Komisija je putem videokonferencije provela daljinske unakrsne provjere informacija koje su dostavila sljedeća društva:

Proizvođači iz Unije:

Proizvođači izvoznici iz Sjedinjenih Američkih Država:

Povezani trgovci, uvoznici i prerađivači:

Proizvođači izvoznici iz KSA-e:

Trgovci povezani s proizvođačima izvoznicima u KSA-i

Povezani trgovci, uvoznici i prerađivači:

(68)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(69)

CPME je tvrdio da razdoblje ispitnog postupka koje je odabrala Komisija ne uključuje razdoblje neposredno prije pokretanja ispitnog postupka, kako je propisano člankom 6. stavkom 1. osnovne uredbe. CPME je tvrdio da je, s obzirom na to da je ispitni postupak pokrenut 14. listopada 2020., razdoblje od srpnja do rujna 2020. trebalo uključiti u razdoblje ispitnog postupka. CPME je tvrdio da je razdoblje od siječnja 2020. do lipnja 2020., uključeno u razdoblje ispitnog postupka, narušeno učinkom pandemije bolesti COVID-19. Stoga CPME vjeruje da bi za potrebe procjene štete i interesa Unije Komisija trebala prikupljati podatke nakon RIP-a.

(70)

Komisija ima slobodu odabira razdoblja ispitnog postupka. U ovom slučaju odabrano razdoblje ima dvostruku prednost – blizu je datumu pokretanja postupka i temelji se na polugodišnjem razdoblju što olakšava suradnju društava, a time pridonosi točnosti i primjerenosti zaključaka. Učinci pandemije bolesti COVID-19 dio su analize uzročnosti, što može biti relevantno za čimbenike koji mogu oslabiti uzročno-posljedičnu vezu. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(71)

Predmetni proizvod je monoetilen glikol (trenutačni broj EZ 203-473-3), podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država i Kraljevine Saudijske Arabije, trenutačno razvrstan u oznaku KN ex 2905 31 00 (oznaka TARIC 2905310010) („predmetni proizvod”).

(72)

MEG je također označen nazivima etilen glikol, etandiol i etan-1,2-diol.

(73)

MEG se proizvodi od različitih sirovina (etan, propan, NGL, butan) za proizvodnju etilena. Etilen se zatim miješa s kisikom da bi nastao etilen-oksid, a zatim s vodom da bi se proizveo monoetilen glikol.

(74)

MEG je roba koja je komercijalno dostupna u dvije različite klase: klasa za proizvodnju vlakana i tehnička klasa. Svojstvo klase za proizvodnju vlakana visoka je čistoća (99,9 %), a tehnička je klasa nižeg stupnja čistoće.

(75)

MEG klase za proizvodnju vlakana se uglavnom upotrebljava u proizvodnji PET-a, poliesterskih vlakana, smola i folija. MEG tehničke klase uglavnom se upotrebljava u automobilskom sektoru kao antifriz. Ostale primjene MEG-a uključuju sredstvo za prijenos topline, tekućine za odleđivanje, površinske premaze, nezasićene poliesterske smole, poliesterske poliole i dehidrogenaciju prirodnog plina.

(76)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(77)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(78)

SABIC je tvrdio da je opseg proizvoda preširok i zatražio je isključivanje MEG-a koji ne odgovara specifikacijama iz ispitnog postupka, tvrdeći da taj proizvod nije usporediv i da nije ravan prvoklasnom MEG-u (koji odgovara specifikacijama). Nadalje, SABIC je tvrdio da bi Komisija, odluči li ne isključiti MEG koji ne odgovara specifikacijama iz opsega ispitnog postupka, trebala izmijeniti kontrolni broj proizvoda („PCN”) da obuhvati i MEG koji ne odgovara specifikacijama.

(79)

MEG koji ne odgovara specifikacijama nije drukčija vrsta proizvoda, nego MEG pogoršan oksigenacijom do koje je došlo pogreškom tijekom prijevoza. Proizvođači MEG-a ne proizvode namjerno takav proizvod. Ovisno o stupnju pogoršanja, MEG koji ne odgovara specifikacijama može se odbaciti ili se može miješati s prvoklasnim MEG-om i iskoristiti za određene primjene kao što je rashladno sredstvo motora u automobilskoj industriji. Stoga je ta tvrdnja odbačena, a PCN nije trebalo izmijeniti.

(80)

Za proizvođače izvoznike u KSA-i nije proveden odabir uzorka. SABIC, jedina grupa društava, ima šest proizvodnih subjekata i svakomu su posebno provjereni troškovi proizvodnje. Samo je jedan od šest proizvodnih subjekata proizvodio za domaće tržište i stoga je za izračun uobičajene vrijednosti upotrijebljen njegov trošak proizvodnje. Međutim, na razini grupe društava ispitani su domaća prodaja i izvoz u Uniju.

(81)

Komisija je najprije ispitala je li ukupni obujam domaće prodaje grupe proizvođačâ izvoznikâ reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činio najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka. Iz toga slijedi da je ukupna prodaja istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(82)

Budući da se samo jedna vrsta proizvoda prodavala na domaćem tržištu i izvozila u Uniju, Komisija nije morala provjeravati reprezentativnost na razini vrste proizvoda.

(83)

Komisija je zatim definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(84)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(85)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom RIP-a.

(86)

Uobičajena vrijednost je stvarna domaća cijena isključivo profitabilne domaće prodaje tijekom RIP-a:

(87)

Proizvođači izvoznici koji surađuju kupuju sirovinu za proizvodnju MEG-a, ponajviše propan, od povezanog društva Saudi Aramco u državnom vlasništvu, monopolnog dobavljača u zemlji.

(88)

SABIC je bio u vlasništvu državnog tijela KSA Public Investment Fund („PIF”) do kraja lipnja 2020., kada je Saudi Aramco kupio 70 % udjela. Vlada KSA-e vlasnik je 95,8 % društva Saudi Aramco, a njegova ekscelencija Yasir O. Al-Rumayyan, predsjednik društva Aramco od 2016., ujedno je od 2015. i guverner i direktor PIF-a. Stoga se ta dva društva smatraju povezanima, jer je vlada dioničar, a njegova ekscelencija Yasir O. AL Rumayyan direktor u obama društvima.

(89)

Zbog tog se odnosa kupnja sirovina ne može razmatrati u uobičajenom tijeku trgovine i stoga se ne može iskoristiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U konkretnom slučaju propana (sirovine koja se upotrebljava za proizvodnju etilena i zatim MEG-a) vlada određuje cijene s obzirom na djelatnost svojih povezanih društava. Taj odnos stoga izravno utječe na cijene, u skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe.

(90)

Zato je Komisija detaljno ispitala kupnje sirovina, a uobičajenu vrijednost izračunala metodom opisanom u nastavku. SABIC kupuje propan od društva Saudi Aramco po cijeni koju je vlada fiksirala na 20 % ispod japanske cijene propana (6).

(91)

Na temelju članka 2. stavka 5. drugog podstavka osnovne uredbe troškovi u vezi proizvodnje i prodaje proizvoda iz ispitnog postupka koji se ne odražavaju na prihvatljiv način u poslovnim knjigama dotične stranke, prilagođavaju se ili utvrđuju na temelju drugih proizvođača ili izvoznika u istoj zemlji, odnosno ako ti podaci nisu dostupni ili se ne mogu koristiti, na bilo kojoj drugoj osnovi, uključujući podatke s drugih reprezentativnih tržišta.

(92)

Komisija je utvrdila da se trošak propanske sirovine ne odražava objektivno u evidenciji SABIC-a zbog njegova odnosa s dobavljačem. Stoga je Komisija pribjegla prilagodbi troška propana povećanjem cijene koju SABIC plaća Saudi Aramcu kako bi uklonila popust od 20 % i dovela trošak do razine referentne vrijednosti kojom se služi vlada KSA-e.

(93)

Na temelju prilagodbi troškova propana Komisija je prilagodila i trošak etilena koji je SABIC iskoristio u trošku proizvodnje MEG-a.

(94)

Na temelju prilagođenog troška proizvodnje analiza domaće prodaje pokazala je da je manje od 80 % ukupne domaće prodaje bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila niža od troška proizvodnje. U skladu s time uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek isključivo profitabilne prodaje.

(95)

MEG izvezen u Uniju iz KSA-e proizvelo je šest proizvođača izvoznika, od kojih su dva zajednička pothvata s društvima ExxonMobil i SPDC (društvo koje je povezano s društvom Mitsubishi Corporation). MEG je zatim izvezen putem triju različitih mreža povezanih trgovaca i uvoznika u Uniji: jednom SABIC-ovom, jednom ExxonMobilovom i jednom SPDC-ovom.

(96)

Izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, te za ostvarenu dobit.

(97)

Zbog povjerljivosti podataka nepovezanih uvoznika koji surađuju, Komisija je privremeno odlučila upotrijebiti profitnu maržu upotrijebljenu u jednom prethodnom postupku u vezi s drugim kemijskim proizvodom koji proizvodi slična industrija, i koji se uvozi u sličnim okolnostima, a to je profitna marža od 6,89 % (7), utvrđena u nedavnom ispitnom postupku o poli(vinil alkoholima). U ovoj fazi ta profitna marža čini najobjektivniji temelj za postizanje zadovoljavajuće procjene izvozne cijene u skladu s tržišnim uvjetima.

(98)

Tijekom ispitnog postupka podnositelj pritužbe dostavio je dokumentaciju na temelju koje je imao razloga vjerovati da su se Lotte i Mitsubishi na određeni način povezali ili sklopili dogovor o kompenzaciji za distribuciju i prodaju MEG-a, među ostalim u Uniji. Slijedom toga, podnositelj pritužbe primijetio je da se u slučajevima u kojima se izvozna cijena čini nepouzdana zbog povezanosti ili dogovora o kompenzaciji između izvoznika i uvoznika ili treće strane, izvozna cijena može izračunati na temelju cijene po kojoj se uvezeni proizvodi prvi put preprodaju nezavisnom kupcu.

(99)

Lotte je odlučno porekao povezanost s Mitsubishijem u distribuciji i prodaji MEG-a, među ostalim u Uniji. Podaci koje je je dostavio podnositelj pritužbe bili su zastarjeli i odnosili su se na 2015., kada su društva Lotte i Mitsubishi razgovarala o mogućnosti pokretanja zajedničkog pothvata, ali to se nije ostvarilo. Lotte i Mitsubishi stoga nisu povezani.

(100)

Mitsubishi je izjavio da su podaci koje je naveo podnositelj pritužbe zastarjeli i da nije povezan s Lotteom u smislu osnovne uredbe. Objasnio je da između društava Mitsubishi Corporation i Lotte ne postoje dogovori o kompenzaciji na temelju kojih bi se moglo smatrati da su Lotteove izvozne prodajne cijene MEG-a društvu Mitsubishi izvan uobičajenog tijeka trgovine.

(101)

Zbog vremenskog okvira ispitnog postupka Komisija u ovoj fazi nije mogla u potpunosti ispitati te primjedbe te će ih za potrebe konačne odluke dodatno razmotriti, među ostalim njihovu prihvatljivost.

(102)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu na temelju cijena franko tvornica.

(103)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su dodatne prilagodbe za domaće osiguranje, vozarinu u KSA-i, proviziju, rukovanje i ukrcaj te popratne troškove u KSA-i, prekooceansku vozarinu, prekooceansko osiguranje, carinske pristojbe u EU-u, troškove kredita, tehničku pomoć, bankovne naknade, rabate na kraju godine i druge naknade.

(104)

Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(105)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz KSA-e Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje je obujam izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju, izražen kao udio ukupnog uvoza iz KSA-e tijekom RIP-a, koji je utvrđen na temelju podataka Eurostata.

(106)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio otprilike 100 % ukupnog uvoza u RIP-u. Na temelju toga Komisija je odlučila utvrditi dampinšku maržu za sva ostala društva na razini društva koje ima najvišu dampinšku maržu.

(107)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(108)

Komisija je najprije ispitala je li ukupni obujam domaće prodaje svakog proizvođača izvoznika u uzorku bio reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činio najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika u uzorku na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(109)

Budući da se samo jedna vrsta proizvoda prodavala na domaćem tržištu i izvozila u Uniju, Komisija nije morala provjeravati reprezentativnost na razini vrste proizvoda.

(110)

Komisija je zatim definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(111)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(112)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom RIP-a.

(113)

Uobičajena vrijednost je stvarna domaća cijena isključivo profitabilne domaće prodaje tih vrsta proizvoda tijekom RIP-a:

(114)

Na temelju raspodjele troškova koju je društvo dotad primjenjivalo, analiza domaće prodaje pokazala je da je profitabilno manje od 80 % ukupne domaće prodaje društva Lotte Chemicals Louisiana LLC, a ponderirana prosječna prodajna cijena niža je od troška proizvodnje. U skladu s time uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek isključivo profitabilne prodaje.

(115)

Za MEGlobal Americas Inc, manje od 80 % ukupne domaće prodaje bilo je profitabilno te je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. U skladu s time uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek isključivo profitabilne prodaje.

(116)

Proizvođači izvoznici u uzorku u Uniju su izvozili izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava.

(117)

Za proizvođača izvoznika koji je predmetni proizvod izvozio izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(118)

Za proizvođača izvoznika koji je predmetni proizvod izvozio u Uniju preko povezanog društva koje djeluje kao uvoznik u Švicarskoj, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, te za ostvarenu dobit. Za potonje je primijenjena ista profitna marža opisana u odjeljku o izvoznoj cijeni KSA-e.

(119)

Dio prodaje društva MEGlobal Americas od njihova povezanog uvoznika u Uniji otišao je nepovezanim kupcima te je stoga primijenjen izračun iz prethodnog odjeljka 3.2.3.

(120)

Međutim, dio njihove prodaje od njihova povezanog uvoznika u Uniji otišlo je povezanom prerađivaču MEG-a, koji je zatim proizveo drukčiji proizvod (PET) za prodaju drugim stranama. Povezani prerađivač surađivao je u ispitnom postupku i dostavio zatražene podatke.

(121)

Budući da nije bilo preprodajne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe, Komisija je utvrdila izvoznu cijenu na „nekoj drugoj razumnoj osnovi”, tj. strukturi troškova PET-a.

(122)

S obzirom na prisutnost povezanog uvoznika, tako utvrđena cijena MEG-a zatim je upotrijebljena za izračun izvozne cijene primjenom metodologije iz prethodnog odjeljka 3.2.3.

(123)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođačâ izvoznikâ u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(124)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su dodatne prilagodbe za rukovanje i ukrcaj, vozarinu u zemlji izvoznici, prekooceansku vozarinu, prekooceansko osiguranje, carinske pristojbe i druge uvozne naknade, vozarinu u EU-u, troškove kredita, domaće osiguranje.

(125)

Za proizvođače izvoznike u uzorku Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavkom 11. osnovne uredbe.

(126)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže u skladu s člankom 2. stavkom 12., izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(127)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža utvrđena na temelju marži proizvođačâ izvoznikâ u uzorku.

(128)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju izvan uzorka iznosi 13,5 %.

(129)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz SAD-a Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje je obujam izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju, izražen kao udio ukupnog uvoza iz SAD-a tijekom RIP-a, koji je utvrđen na temelju podataka Eurostata.

(130)

U ovom je slučaju izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio otprilike 59 % ukupnog uvoza tijekom RIP-a. Na temelju toga Komisija je odlučila preostalu dampinšku maržu temeljiti na razini marže društva koje ima najvišu dampinšku maržu među proizvođačima izvoznicima koji surađuju, a odnosi se na najveću reprezentativnu skupinu transakcija po klijentu.

(131)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(132)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo je 12 proizvođača ili devet grupa proizvođača iz Unije. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(133)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila 942 911 tona. Komisija je utvrdila taj podatak na temelju svih dostupnih podataka o industriji Unije, kao što su podaci podnositelja pritužbe, a pouzdanost i potpunost tih podataka provjerena je usporedbom s podacima koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Na temelju podataka o istraživanju tržišta podnositelj pritužbe procijenio je podatke proizvođača iz Unije koji ne surađuju. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 58., tri proizvođača iz Unije u uzorku činila su 64,1 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(134)

U skladu s člankom 4. stavkom 1. osnovne uredbe proizvođači koji su povezani sa saudijskim i/ili američkim izvoznicima ili uvoznicima i/ili su sami uvoznici navodno dampinškog proizvoda mogu biti isključeni iz industrije Unije. Člankom 4. stavkom 2. definira se kada se smatra da su proizvođači povezani s izvoznikom ili uvoznicima.

(135)

SABIC je tvrdio da jedan od podnositelja pritužbe dosljedno uvozi MEG iz KSA-e i stoga ga se ne bi trebalo smatrati proizvođačem iz Unije.

(136)

Ispitnim postupkom otkriveno je da nije proizvođač MEG-a uvozio MEG iz KSA-e, nego dva povezana društva. Ta povezana društva uvozila su tijekom razdoblja ispitnog postupka neznatne količine MEG-a iz KSA-e radi pravovremene dopune vlastitih zaliha. Ta povezana društva korisnici su MEG-a. Stoga je Komisija zaključila da nema razloga da se taj proizvođač isključi iz industrije Unije.

(137)

Mitsubishi je tvrdio da jedan od podnositelja pritužbe uvozi MEG iz predmetnih zemalja i da ga se stoga ne bi trebalo smatrati proizvođačem iz Unije.

(138)

Ispitnim postupkom otkriveno je da to društvo nije uvozilo predmetni proizvod iz predmetnih zemalja tijekom RIP-a. Prethodni uvoz bio je neznatan, a izvršen je radi pravovremene dopune vlastite proizvodnje. Stoga je Komisija zaključila da nema razloga da se taj proizvođač isključi iz industrije Unije.

(139)

SABIC je tvrdio i da povezano društvo s pratećim proizvođačem uvozi MEG iz KSA-e. To društvo nije surađivalo i Komisija nije imala drugih dokaza na temelju kojih bi mogla zaključiti da bi ga trebalo isključiti iz definicije industrije Unije. U svakom slučaju, da se to društvo i isključi, zbog njegove ograničene veličine to ne bi bitno utjecalo na utvrđivanje štete i uzročno-posljedične veze.

(140)

Komisija je ispitala i postojeće odnose industrije Unije s izvoznicima ili uvoznicima predmetnog proizvoda. Ispitni postupak pokazao je da je jedan od glavnih dioničara proizvođača iz Unije koji ne surađuje saudijski proizvođač MEG-a, a još dva proizvođača iz Unije koji ne surađuju u vlasništvu su proizvođača MEG-a iz SAD-a. S obzirom na nesuradnju tih društava i nedostatak drugih dokaza u tom pogledu, Komisija nije mogla zaključiti da bi ih trebalo isključiti iz definicije industrije Unije.

(141)

Kako bi utvrdila je li industriji Unije nanesena šteta te kako bi odredila potrošnju i različite gospodarske pokazatelje povezane sa stanjem industrije Unije, Komisija je ispitala je li i u kojoj je mjeri daljnju upotrebu proizvodnje istovjetnog proizvoda industrije Unije potrebno uzeti u obzir u analizi.

(142)

Kako bi osigurala što potpuniju sliku industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu djelatnost MEG-a te utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenoj upotrebi ili slobodnom tržištu.

(143)

Komisija je utvrdila da je oko 7 % ukupne potrošnje Unije bilo na ograničenom tržištu u razdoblju ispitnog postupka, što je prikazano u tablici 1. u nastavku. Ograničeno tržište smanjilo se u razmatranom razdoblju za 28 %.

(144)

Za analizu štete važno je razlikovati ograničeno tržište od slobodnog tržišta jer proizvodi namijenjeni za ograničenu upotrebu nisu izloženi izravnom tržišnom natjecanju s uvozom. Nasuprot tome, proizvodnja namijenjena prodaji na slobodnom tržištu izravno se natječe s uvozom predmetnog proizvoda.

(145)

Jedan od proizvođača MEG-a u uzorku mijenja dio svoje proizvodnje MEG-a za odgovarajuću količinu etilen-oksida na temelju dugoročnog sporazuma o zamjeni koji uključuje i naknadu za konverziju utvrđenu u trenutku potpisivanja sporazuma o zamjeni. Količina MEG-a iz tog ugovora uključena je u procjenu makroekonomskih pokazatelja, ali je isključena iz mikroekonomskih pokazatelja jer se naknada za konverziju koju prima proizvođač iz Unije u uzorku ne temelji na tržišnim uvjetima. No uključivanje prodaje u okviru tog ugovora o zamjeni u procjenu mikroekonomskih pokazatelja ne bi utjecalo na kretanje profitabilnosti ni na zaključak da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu, kako je navedeno u uvodnim izjavama 197. i 206.

(146)

Komisija je ispitala određene gospodarske pokazatelje povezane s industrijom Unije na temelju podataka za slobodno tržište. To su sljedeći pokazatelji: obujam prodaje i prodajne cijene na tržištu Unije, tržišni udio, rast, obujam izvoza i izvozne cijene, profitabilnost, povrat ulaganja i novčani tok. Gdje je to bilo moguće i opravdano, nalazi ispitivanja uspoređeni su s podacima za ograničeno tržište kako bi se osigurala potpuna slika stanja industrije Unije.

(147)

Međutim, ostali gospodarski pokazatelji mogli su se smisleno ispitati samo upućivanjem na cjelokupnu djelatnost, uključujući ograničenu upotrebu industrije Unije. Oni su sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapaciteti, iskorištenost kapaciteta, ulaganja, zalihe, zaposlenost, produktivnost, plaće i sposobnost prikupljanja kapitala. Oni ovise o cjelokupnoj djelatnosti, bez obzira na to je li proizvodnja namijenjena ograničenoj upotrebi ili se prodaje na slobodnom tržištu.

(148)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju ukupne prodaje u Uniji koju je odredio podnositelj pritužbe uvećane za uvoz iz svih trećih zemalja kako je zabilježio Eurostat.

(149)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

(150)

Potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji općenito je bila prilično stabilna i smanjila se za 1 %. Od 2017. do 2019. tržište Unije povećalo se za 6 %, s 1 522 668 tona na 1 614 888 tona, a zatim se u razdoblju ispitnog postupka smanjilo za 6,8 %, na 1 505 068 tona, što je gotovo jednako kao 2017.

(151)

Komisija je ispitala je li uvoz MEG-a podrijetlom iz predmetnih zemalja potrebno procijeniti kumulativno, u skladu s člankom 3. stavkom 4. osnovne uredbe.

(152)

Tom se odredbom propisuje da se učinci uvoza iz više od jedne zemlje kumulativno ocjenjuju jedino ako je utvrđeno:

(153)

Dampinške marže utvrđene u pogledu uvoza iz SAD-a i KSA-e bile su iznad praga de minimis utvrđenog u članku 9. stavku 3. osnovne uredbe. Obujam uvoza iz svake od predmetnih zemalja nije bio zanemariv u smislu članka 5. stavka 7. osnovne uredbe. U razdoblju ispitnog postupka tržišni udio uvoza iz SAD-a bio je 16,7 %, a uvoza iz KSA-e 24,2 %.

(154)

Uvjeti tržišnog natjecanja između dampinškog uvoza iz SAD-a i KSA-e te između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i istovjetnog proizvoda bili su slični. Točnije, uvezeni proizvodi žestoka su konkurencija jedni drugima i MEG-u proizvedenom u Uniji jer je MEG homogena roba koja je veoma cjenovno osjetljiva, a prodaje se sličnim kategorijama kupaca. Iako može biti razlika u prodajnim kanalima (industrija Unije prodaje izravno nepovezanim kupcima, proizvođači izvoznici iz SAD-a prodaju izravno ili preko povezanih uvoznika/trgovaca, a saudijski proizvođači izvoznici prodaju uglavnom preko povezanih uvoznika/trgovaca), tržišno natjecanje prvenstveno se temelji na najnižoj cijeni, a ne na tim prodajnim kanalima.

(155)

Osim toga, uvoz iz obiju zemalja prodavao se po cijenama znatno nižima od troškova industrije Unije, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 211., čime se na sličan način pridonijelo padu cijena koji je pretrpjela industrija Unije, što je opisano u uvodnim izjavama od 188. do 190.

(156)

Prema tome, ispunjeni su svi kriteriji navedeni u članku 3. stavku 4. osnovne uredbe te se uvoz iz SAD-a i KSA-e ispitivao kumulativno u svrhu utvrđivanja štete.

(157)

SABIC je tvrdio da se uvoz iz KSA-e ne bi trebao zbrajati s uvozom iz SAD-a jer i. kretanje uvoza iz KSA-e razlikuje se od kretanja uvoza iz SAD-a; ii. „prosječna jedinična vrijednost uvoza” iz KSA-e viša je za 5 % nego iz SAD-a; iii. proizvođači iz Saudijske Arabije i SAD-a prodaju MEG u EU-u različitim kanalima i po različitoj cijeni.

(158)

Komisija je te tvrdnje odbacila. Odluka o kumulativnom ocjenjivanju uvoza mora se temeljiti na kriterijima iz članka 3. stavka 4. osnovne uredbe, koji su u ovom slučaju ispunjeni kako je naglašeno u uvodnim izjavama od 153. do 155. SABIC nijednim argumentom nije doveo u pitanje prikladnost ispitivanja uvoza iz KSA-e zajedno s uvozom iz SAD-a.

(159)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom obujma uvoza i potrošnje u Uniji.

(160)

Uvoz u Uniju iz predmetnih zemalja kretao se kako slijedi:

(161)

Uvoz iz predmetnih zemalja povećao se za 38 % tijekom razmatranog razdoblja. Povećanje tržišnog udjela bilo je još izraženije jer se tržišni udio dotičnog uvoza povećao za 12,5 postotnih bodova, s 31,6 % u 2017. na 44,1 % u razdoblju ispitnog postupka. Budući da je u usporedbi s 2017. potrošnja u razdoblju ispitnog postupka bila prilično stabilna, naglo povećanje tržišnog udjela predmetnih zemalja bilo je očito na štetu drugih sudionika na tržištu, posebno industrije Unije.

(162)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju podataka Eurostata. Važno je objasniti da se cijene iz statističkih podataka mogu razlikovati od provjerenih cijena za proizvođače izvoznike koji surađuju jer je većina uvoza iz predmetnih zemalja, pogotovo iz KSA-e, išla preko povezanih uvoznika/trgovaca. Informacije o potonjem potvrđuju trendove i opće razine navedene u nastavku.

(163)

Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetnih zemalja kretala se kako slijedi:

(164)

Prosječna cijena uvoza iz predmetnih zemalja smanjila se za 35 % tijekom razmatranog razdoblja. Zapravo, cijene uvoza iz obiju predmetnih zemalja tijekom razmatranog su razdoblja pale, i to za 41 % iz SAD-a i za 33 % iz KSA-e. Taj je pad bio posebno uočljiv od 2018. do 2019. kada su proizvođači izvoznici iz SAD-a povećali svoj tržišni udio za 8,3 postotnih bodova na štetu industrije Unije, a saudijski su proizvođači izvoznici također velikim smanjenjem cijena zadržali svoj tržišni udio.

(165)

Komisija je utvrdila sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka uspoređujući:

(166)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena od [10,7–13,0] % za uvoz iz KSA-e, a na ponderiranoj prosječnoj osnovi svih transakcija dvaju predmetnih američkih društava nije bilo sniženja cijena zbog uvoza iz SAD-a.

(167)

U razdoblju ispitnog postupka, kako pokazuje usporedba prodajnih cijena po vrsti proizvoda za transakcije na istoj razini trgovanja, cijene uvoza iz predmetnih zemalja u prosjeku su bile niže od cijena industrije Unije za [7,6–9,3] %.

(168)

S obzirom na to da je predmetni proizvod potrošni proizvod i da se konkurencija uglavnom temelji samo na cijeni te da su mu cijene veoma transparentne (tj. poznate na tržištu), takve se marže smatraju značajnima. Već pri maloj razlici u cijeni kupac će promijeniti dobavljača. To se potvrdilo i u odgovorima korisnika. Nadalje, kako je prikazano u tablicama 3. i 7., cijena uvoza iz obiju predmetnih zemalja bila je niža od troška proizvodnje industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka.

(169)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(170)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 58., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(171)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka koje je u odgovoru na upitnik dostavio podnositelj pritužbe. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(172)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapaciteti, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(173)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(174)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

(175)

Obujam proizvodnje industrije Unije bio je prilično stabilan do 2018., a zatim se 2019. smanjio za 14,4 % u odnosu na 2018., a u razdoblju ispitnog postupka smanjio se za 5,4 % u odnosu na 2019. To smanjenje obujma proizvodnje poklapa se s naglim povećanjem obujma uvoza i smanjenjem uvoznih cijena uočenima 2019., kako je prikazano u prethodnim tablicama 2. i 3. Količina proizvodnje općenito se smanjila za 19 % tijekom razmatranog razdoblja.

(176)

Proizvodni kapaciteti bili su gotovo konstantni u razmatranom razdoblju. U razdoblju ispitnog postupka blago su se smanjili i zbog nesreće u pogonu jednog od proizvođača iz Unije koja se dogodila u siječnju 2020. (8)

(177)

Iskorištenost kapaciteta odražavala je kretanje obujma proizvodnje i u razmatranom razdoblju smanjila se za 13 postotnih bodova.

(178)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

(179)

Ukupna prodaja u Uniji smanjila se tijekom razmatranog razdoblja za 20 %. Do tog smanjenja, koje je započelo 2019., došlo je istodobno sa znatnim povećanjem obujma uvoza iz predmetnih zemalja.

(180)

I prodaja na ograničenom tržištu smanjila se tijekom razmatranog razdoblja, za 28 %.

(181)

Tijekom razmatranog razdoblja ukupna prodaja industrije Unije na slobodnom tržištu smanjila se za 18 %. Ukupnu prodaju industrije Unije karakterizira gubitak tržišnog udjela industrije Unije od 8,3 postotna boda, s 55,8 % u 2017. na 47,5 % u razdoblju ispitnog postupka. U istom razdoblju predmetne zemlje povećale su svoj tržišni udio s 31,6 % u 2017. na 44,1 % u razdoblju ispitnog postupka, odnosno za više od 12,5 postotnih bodova kako je navedeno u uvodnoj izjavi 161.

(182)

Gornje brojke koje se odnose na proizvodnju, obujam prodaje i tržišni udio pokazuju da industrija Unije tijekom razmatranog razdoblja nije mogla rasti, ni u apsolutnom smislu ni u odnosu na potrošnju.

(183)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

(184)

Zbog pogoršanja okolnosti na tržištu broj zaposlenika industrije Unije smanjio se za 8 % tijekom razmatranog razdoblja. Osim toga, s obzirom na to da se proizvodnja još više smanjila, produktivnost je pala za 13 % tijekom razmatranog razdoblja.

(185)

Sve su dampinške marže bile iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na obujam i cijene uvoza iz predmetnih zemalja i veliku osjetljivost na cijenu predmetnog proizvoda.

(186)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(187)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

(188)

Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije nepovezanim stranama na slobodnom tržištu smanjile su se za 40 % tijekom razmatranog razdoblja. Najveći pad cijena u odnosu na prethodnu godinu bio je 2019., kada se jeftini uvoz iz predmetnih zemalja povećao za 38 %, a potrošnja je bila prilično konstantna.

(189)

Jedinični trošak proizvodnje proizvođača u uzorku bio je dosta stabilan u razdoblju 2017.–2019., a zatim se smanjio u razdoblju ispitnog postupka, iako manje od prodajne cijene, uglavnom zbog nižih troškova etilena, glavne sirovine za proizvodnju MEG-a.

(190)

To pokazuje znatan pritisak na cijene uzrokovan naglim povećanjem obujma uvoza po dampinškim cijenama iz predmetnih zemalja.

(191)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

(192)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku proizvođača iz Unije u uzorku povećali su se za 5 % tijekom razmatranog razdoblja. To je povećanje uglavnom posljedica inflacije i malog godišnjeg povećanja plaća zaposlenika u kemijskoj industriji.

(193)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

(194)

Završne zalihe proizvođača iz Unije u uzorku povećale su se u razmatranom razdoblju za 42 %.

(195)

U razmatranom razdoblju za 62 % povećale su se i zalihe kao postotak proizvodnje.

(196)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

(197)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost se dramatično pogoršala tijekom razmatranog razdoblja počevši od 2019. zbog kretanja prosječnih prodajnih cijena i troška proizvodnje opisanih u uvodnim izjavama 188. i 189. Pod pritiskom znatnog obujma uvoza iz predmetnih zemalja industrija Unije morala je smanjiti prodajne cijene znatno ispod troška proizvodnje pa je zato tijekom razdoblja ispitnog postupka zabilježila velike gubitke, od 10,8 % do 13,2 %.

(198)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Neto novčani tok općenito se kretao u skladu s trendom profitabilnosti. Do 2018. proizvođači iz Unije u uzorku ostvarivali su pozitivan novčani tok, a od 2019. sve češće prijavljuju negativan gotovinski saldo. Novčani tok općenito se smanjio za 127 % tijekom razmatranog razdoblja. To ozbiljno ugrožava sposobnost industrije Unije da financira svoje poslovanje.

(199)

I ulaganja su se tijekom razmatranog razdoblja smanjila, za 67 %. Gotovo sva ulaganja odnosila su se na zamjenu zastarjele dugotrajne imovine. Zbog smanjenja tržišnog udjela i profitabilnosti te sve lošijih tržišnih izgleda ulaganja u povećanje kapaciteta ili povećanje učinkovitosti bila su neznatna.

(200)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Blago se povećao 2018. i zatim naglo pao na negativne vrijednosti tijekom preostalog razmatranog razdoblja, odražavajući takav trend u profitabilnosti.

(201)

Tri proizvođača iz Unije u uzorku dio su velikih grupa društava pa je njihova sposobnost prikupljanja kapitala bolja od samostalnih društava u sličnoj financijskoj situaciji. Međutim, s obzirom na toliko znatno pogoršanje njihove financijske situacije, njihova sposobnost prikupljanja kapitala u budućnosti očito je ugrožena.

(202)

Obujam uvoza iz predmetnih zemalja povećao se za 38 % tijekom razmatranog razdoblja. S obzirom na prilično stabilnu potrošnju u Uniji, tržišni udio uvoza iz predmetnih zemalja povećao se s 31,6 % u 2017. na 44,1 % u razdoblju ispitnog postupka. To povećanje tržišnog udjela bilo je na štetu industrije Unije koja je izgubila 10,7 postotna boda svojeg tržišnog udjela na slobodnom tržištu.

(203)

Povećanje tržišnog udjela predmetnih zemalja na tržištu Unije bilo je moguće zbog znatnog pritiska na cijene jer je u razdoblju ispitnog postupka uvoz iz predmetnih zemalja bio u prosjeku [12–15] % niži od troškova industrije Unije. Stoga su se cijene uvoza iz predmetnih zemalja smanjile za 35 % tijekom razmatranog razdoblja. Kako bi zadržala razuman tržišni udio i obujam proizvodnje na ekonomičnim razinama, industrija Unije morala je i sama sniziti cijene. Iako se i trošak proizvodnje smanjio zbog smanjenja cijene etilena, pritisak na cijene koji je vršio uvoz bio je toliko velik da je prisilio industriju Unije da snizi cijene ispod troška proizvodnje, zbog čega je zabilježila znatne gubitke do kraja razdoblja ispitnog postupka.

(204)

Zbog te situacije na tržištu trend svih glavnih makroekonomskih pokazatelja štete bio je negativan tijekom razmatranog razdoblja. Obujam proizvodnje na slobodnom tržištu smanjio se za 19 %, a obujam prodaje za 18 %. Zaposlenost se smanjila za 7 %, a produktivnost za 13 %.

(205)

Slično tome, pogoršali su se i glavni mikroekonomski pokazatelji. Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije nepovezanim stranama na slobodnom tržištu smanjile su se za 40 % tijekom razmatranog razdoblja, dok su se njihovi troškovi smanjili za samo 13 %, što je dovelo do znatnog pogoršanja njihove profitabilnosti, s dobiti od 16,7 do 20,5 % u 2017. na gubitke od 10,8 % do 13,2 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Završne zalihe povećale su se za 42 %. Novčani tok smanjio se za 127 %, a ulaganja za 63 %.

(206)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(207)

CPME je tvrdio da su podaci iz razdoblja nakon RIP-a pokazivali da se industrija Unije oporavlja od navodne štete pretrpljene u prvoj polovini 2020. jer su se od srpnja do studenoga 2020. cijene MEG-a povećale.

(208)

Ti podaci nisu iz razdoblja ispitnog postupka i u svakom su slučaju previše fragmentarni da bi se donio zaključak o štetnom dampingu. Stoga su odbačene.

(209)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetnih zemalja. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, prodaja na ograničenom tržištu, drugi proizvodi profitabilniji od MEG-a, troškovi amortizacije, troškovi sirovina/nekonkurentnost, pandemija bolesti COVID-19, MEG kao roba kojom se trguje na globalnoj razini, cijena nafte, „trgovinski rat” SAD-a i Kine, globalni pad cijena tijekom razmatranog razdoblja, samoprouzročena šteta i uvoz PET-a u Uniju.

(210)

Obujam uvoza iz predmetnih zemalja povećao se za 38 % tijekom razmatranog razdoblja, zbog čega se njegov tržišni udio povećao s 31,6 % u 2017. na 44,1 % do razdoblja ispitnog postupka. To se dogodilo unatoč prilično stabilnoj potrošnji tijekom razmatranog razdoblja.

(211)

Cijene uvoza iz predmetnih zemalja pale su u prosjeku za 35 % tijekom razmatranog razdoblja – za 41 % iz SAD-a i za 33 % iz KSA-e. To smanjenje prodajnih cijena bilo je osobito očito 2019. jer je u isto vrijeme obujam uvoza iz predmetnih zemalja porastao za 46 % u usporedbi s 2017. U razdoblju ispitnog postupka cijene uvoza iz predmetnih zemalja bile su niže od cijena industrije Unije za prosječno [7,6–9,3] %, i za [12–15] % niže od troškova industrije Unije.

(212)

Jasno je da je veliko povećanje uvoza po sve nižim cijenama imalo bitnu ulogu u brzom pogoršanju gospodarskih pokazatelja industrije Unije. MEG je homogena roba koja se kupcima prodaje gotovo isključivo na temelju cijene. Stoga i samo mala razlika u cijeni ima znatne posljedice.

(213)

U svakom slučaju, neovisno o bilo kakvom sniženju cijena, Komisija je utvrdila da je dampinški uvoz smanjio cijene proizvođača iz Unije na razinu na kojoj su proizvođači iz Unije pretrpjeli znatne gubitke. Iako su se prosječni jedinični troškovi industrije Unije smanjili za 13 % tijekom razmatranog razdoblja, to nije bilo dovoljno za kompenzaciju učinaka ozbiljnog pada cijena prouzročenog dampinškim uvozom. Zapravo, prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije nepovezanim stranama na slobodnom tržištu smanjile su se za 40 % tijekom razmatranog razdoblja, što je mnogo izraženije smanjenje od smanjenja njihovih troškova. Stoga je industrija Unije, koja je bilježila dobit prije priljeva dampinškog uvoza, 2019. postala vrlo neprofitabilna te je zabilježila gubitke od 8,3 % do 10,2 % u 2019. i od 10,8 % do 13,2 % u razdoblju ispitnog postupka. Ti znatni gubici dovode u pitanje poslovne razloge za nastavak poslovanja industrije Unije.

(214)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

(215)

Uvoz iz predmetnih zemalja činio je približno 90 % ukupnog uvoza u Uniju 2019. i u razdoblju ispitnog postupka. Uvoz iz Rusije činio je 2,7 %, a iz Kuvajta 1,3 % ukupnog uvoza Unije u razdoblju ispitnog postupka.

(216)

Uvoz iz Rusije smanjio se za 1 % tijekom razmatranog razdoblja, a njegov tržišni udio smanjio se 2018. i 2019. prije nego što se u razdoblju ispitnog postupka povećao na istu razinu kao 2017., odnosno 1,2 %. Prosječna cijena uvoza iz Rusije bila je 2017. i 2018. viša, a 2019. i u razdoblju ispitnog postupka niža od cijena uvoza iz predmetnih zemalja.

(217)

Uvoz iz Kuvajta smanjio se za 21 % od 2018. do razdoblja ispitnog postupka (u 2017. nije bilo uvoza iz Kuvajta), a njegov se tržišni udio smanjio s 0,7 % na 0,6 % tijekom istog razdoblja. Prosječne uvozne cijene iz Kuvajta bile su niže od uvoznih cijena iz predmetnih zemalja.

(218)

Uvoz iz ostalih trećih zemalja i njegov tržišni udio smanjili su se gotovo za polovinu tijekom razmatranog razdoblja: u razdoblju ispitnog postupka tržišni udio im je bio 2,7 %. Cijene uvoza iz ostalih trećih zemalja bile su više od cijena uvoza iz predmetnih zemalja tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(219)

Na temelju toga Komisija je privremeno zaključila da bi razvoj uvoza iz drugih zemalja mogao imati neznatan učinak na stanje industrije Unije, ako bi uopće imao učinka.

(220)

Obujam izvoza proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

(221)

Njihov je izvoz činio u prosjeku oko 3 % ukupne proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja i tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(222)

Općenito, izvoz industrije Unije smanjio se za 47 %, a njezine cijene za 50 %.

(223)

S obzirom na ograničeni i sve manji udio izvozne prodaje u ukupnoj proizvodnji industrije Unije, Komisija je privremeno zaključila da izvozni rezultati ne pridonose materijalnoj šteti koju trpi industrija Unije.

(224)

Mitsubishi Corporation tvrdio je da su loši izvozni rezultati industrije Unije uzrok štete za industriju Unije.

(225)

Komisija se s tom tvrdnjom ne slaže. Industrija Unije nije usmjerena na izvoz jer je potražnja na tržištu Unije veća od proizvodnih kapaciteta industrije Unije. Osim toga, industrija Unije nije bila usmjerena na izvoz 2017. i 2018. kada je zabilježila pozitivnu dobit.

(226)

Kako je prikazano u tablici 1., u razmatranom razdoblju prodaja industrije Unija na ograničenom tržištu pala je za 28 %. Međutim, činila je relativno mali dio ukupne proizvodnje industrije Unije, tj. 12,6 %.

(227)

Budući da je ograničeno tržište maleno, kretanja na njemu ne pogoršavaju stanje industrije Unije niti objašnjavaju to pogoršanje.

(228)

Više zainteresiranih strana (CPME, Arteco, HELM, Oxyde) tvrdilo je da je šteta koju je pretrpjela industrija Unije posljedica njezine odluke da se usredotoči na druge proizvode profitabilnije od MEG-a jer su proizvođači MEG-a mogli preusmjeriti svoju proizvodnju s MEG-a na druge derivate etilen-oksida. Usto su tvrdile da je ta odluka dovela do povećanja fiksnih jediničnih troškova za proizvodnju MEG-a. Osim toga, Arteco je tvrdio da se proizvodni kapaciteti za MEG i iskorištenost kapaciteta ne mogu promatrati odvojeno od povećanja proizvodnje derivata etilen-oksida na istim proizvodnim linijama. Nadalje, tvrdio je da se profitabilnost MEG-a ne može promatrati odvojeno od profitabilnosti derivata etilen-oksida.

(229)

Ti navodi nisu potvrđeni ispitnim postupkom. Industrija Unije namjerava i dalje proizvoditi MEG u Uniji. Proizvođači iz Unije u uzorku zapravo proizvode etilen unutar grupe i, osim što ga interno upotrebljavaju za proizvodnju MEG-a i drugih proizvoda, prodaju ga i drugim stranama. Stoga je proizvođačima MEG-a dostupna dovoljna količina etilen-oksida za proizvodnju dovoljno MEG-a i drugih derivata etilen-oksida u skladu s njihovim proizvodnim kapacitetima. Industrija Unije usto planira povećati proizvodne kapacitete za etilen-oksid, što je istaknulo i nekoliko zainteresiranih strana, kao što je HELM. Industrija Unije bila je prisiljena smanjiti proizvodnju MEG-a jer je njezina prodajna cijena bila znatno niža od troška proizvodnje zbog pritiska na cijene koji je vršio uvoz iz predmetnih zemalja. Nakon što se ponovno uspostave ravnopravni uvjeti na tržištu Unije, industrija Unije nastavit će proizvoditi MEG u većem obujmu kao što je činila prije naglog porasta uvoza iz predmetnih zemalja.

(230)

Kao rezultat toga, svaki utjecaj na fiksne troškove proizlazi izravno iz negativnog učinka dampinškog uvoza, a ne iz proizvodnje derivata etilen-oksida.

(231)

Osim toga, industrija Unije ne proizvodi druge proizvode kao što su derivati etilen-oksida na istoj proizvodnoj liniji kao MEG. Pokazatelji štete ocijenjeni u uvodnim izjavama od 174. do 201. ograničeni su na proizvodnju i prodaju samo MEG-a. Stoga se profitabilnost MEG-a ne može povezati s profitabilnošću drugih proizvoda kao što su derivati etilen-oksida jer ti proizvodi nisu obuhvaćeni ispitnim postupkom. Te su tvrdnje stoga odbačene.

(232)

Nekoliko zainteresiranih strana (Arteco, HELM, Oxyde) tvrdilo je da su se rezultati industrije Unije pogoršali zbog visokih razina troškova amortizacije.

(233)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da troškovi amortizacije nisu visoki i da čine od 1 % do 3 % troška proizvodnje. Stoga oni nisu imali bitan utjecaj na financijske rezultate industrije Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(234)

Više zainteresiranih strana (Mitsubishi Corporation, Arteco, Oxyde) tvrdilo je da su pogoršani rezultati industrije Unije posljedica viših troškova proizvodnje u usporedbi s proizvođačima u predmetnim zemljama jer proizvođači iz Unije upotrebljavaju skuplje sirovine (laku frakciju nafte) nego njihovi konkurenti iz SAD-a i Saudijske Arabije (plin iz škriljevca i etan) za proizvodnju etilena te stoga nisu konkurentni. Arteco je tvrdio i da se postupkom proizvodnje u SAD-u i KSA-i proizvodi manje nusproizvoda, zbog čega je izgradnja postrojenja jeftinija, a njihov rad manje složen. Nadalje, tvrdio je da je profitabilnost industrije Unije smanjena zbog visokih troškova energije.

(235)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Iako je istina da su proizvođači iz SAD-a i Saudijske Arabije možda imali određenu troškovnu prednost u pogledu određenih sirovina, to nije spriječilo industriju Unije da 2017. i 2018. zabilježi visoke profitne marže, kako je vidljivo u tablici 10., odnosno prije velikog povećanja uvoza iz predmetnih zemalja po cijenama koje se naglo smanjuju. Stoga je dampinški uvoz, a ne različite upotrijebljene sirovine, pridonio teškom financijskom stanju industrije Unije.

(236)

U pogledu tvrdnje koja se odnosi na nusproizvode, Arteco je nije potkrijepio dokazima i nije naveo točne nusproizvode. Komisija može samo pretpostaviti da je Arteco mislio na druge glikole koji nastaju u postupku proizvodnje MEG-a, kao što su dietilen glikol (DEG) i trietilen glikol (TEG). Međutim, ti proizvodi nastaju u postupku proizvodnje MEG-a neovisno o sirovini koja se upotrebljava za proizvodnju etilena. Iako među proizvođačima mogu postojati određene razlike u količini TEG-a i DEG-a, te su razlike male i stoga ne mogu znatno utjecati na rezultate proizvođača. Osim toga, postoji tržište DEG-a i TEG-a pa ti proizvodi donose prihod društvima. U pogledu izgradnje i rada tih postrojenja, Arteco opet nije potkrijepio svoju tvrdnju. Postrojenja za MEG u Uniji su u potpunosti automatizirana i zahtijevaju minimalno sudjelovanje radne snage jer je postupak proizvodnje MEG-a prilično jednostavan. Naposljetku, kad je riječ o troškovima energije, ispitnim postupkom utvrđeno je da oni čine oko 3 % troška proizvodnje industrije Unije i stoga nisu mogli znatno utjecati na konkurentnost industrije Unije. Te su tvrdnje stoga odbačene.

(237)

Više zainteresiranih strana (CPME, Arteco, HELM, Oxyde) tvrdilo je da je pandemija bolesti COVID-19 utjecala na industriju MEG-a u Uniji u prvom tromjesečju 2020., a još više u drugom tromjesečju 2020. CPME je tvrdio da je smanjenje proizvodnje i prodaje MEG-a u Uniji uslijedilo nakon pada potražnje za MEG-om u Uniji zbog pandemije bolesti COVID-19. Konkretno, tvrdio je da je zaustavljanje prodaje automobila (i proizvodnje automobila) i letova zbog mjera ograničenja kretanja dovelo do pada potražnje u Uniji za MEG-om koji se upotrebljava za proizvodnju antifriza i tekućina za odleđivanje.

(238)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da se stanje industrije Unije počelo znatno pogoršavati već 2019., mnogo prije početka pandemije bolesti COVID-19 u Uniji početkom 2020. Nijedan proizvođač iz Unije nije zatvorio proizvodne pogone tijekom pandemije, osim radi održavanja. Nadalje, učinci pandemije na potrošnju u Uniji bili su miješani, a manja potražnja za rashladnim sredstvima za automobilske motore kompenzirana je povećanom potražnjom za PET-om za osnovnu zaštitnu ambalažu za vodu, hranu i sredstvo za dezinfekciju ruku tijekom pandemije, što je istaknuo i SABIC.

(239)

Iako se potrošnja tako umjereno smanjila za 1 % tijekom razdoblja ispitnog postupka u usporedbi s 2017., proizvodnja industrije Unije smanjila se za 19 %, iskorištenost kapaciteta za gotovo 14 postotnih bodova, prodaja na slobodnom tržištu za 20 %, a tržišni udio za 10,7 postotnih bodova.

(240)

Ukratko, iako nije isključeno da je pandemija bolesti COVID-19 imala određeni utjecaj na stanje industrije Unije na kraju razdoblja ispitnog postupka, ona nije bila glavni uzrok materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(241)

Arteco i Oxyde tvrdili su da uvoz iz SAD-a i KSA-e u Uniju nije utjecao na mehanizam određivanja cijena MEG-a jer se radi o proizvodu kojim se trguje na globalnoj razini te da je podnositelj pritužbe odredio europsku ugovornu cijenu („ECP”). Nadalje, tvrdilo se i. da te cijene odražavaju cijene na azijskom tržištu jer je Kina najveće tržište MEG-a na svijetu i ii. da cijene MEG-a blisko prate kretanje cijene njegove osnovne sirovine, tj. etilena. Usto se tvrdilo da se razlika između cijene etilena i cijene MEG-a povećala od ožujka 2019. do ožujka 2020., navodno zbog učinka globalne situacije s ponudom/potražnjom za MEG-om koju je potaknula Kina te da je sve veća razlika negativno utjecala na profitabilnost proizvođača iz Unije.

(242)

Ta je tvrdnja činjenično netočna. Proizvođači MEG-a iz Unije ne određuju europsku ugovornu cijenu. ECP je pokazatelj cijene u EU-u u određenom trenutku, odnosno indeks. Na tržištu s više kupaca i prodavatelja cijena je ravnoteža između ponude i potražnje na tom tržištu te je stoga ne može odrediti jedna ili više strana neovisno o ostalima. Prodavatelj ne može sam odrediti cijenu transakcije. Budući da se podnositelj pritužbe nalazi samo na prodajnoj strani, ne može manipulirati tim indeksom. U praksi više pružatelja podataka izvješćuje o ECP-u. Ta izvješća sastavljaju i objavljuju neovisni tržišni savjetnici. Četiri su glavna pružatelja tih usluga: ICIS (10), IHS (11), Wood Mackenzie Chemicals (12) i Tecnon (13). Ti se tržišni savjetnici oslanjaju na anonimne ankete kojima se prikupljaju cijene dogovorene između kupaca i prodavatelja. Općenito govoreći, ECP-ovi koje navode ta društva uglavnom su usklađeni. Osim toga, sudjelovanje u anketama o ECP-u otvoreno je svakoj strani koja doista prodaje ili kupuje MEG na tržištu, uključujući uvoznike. Doista, ECP u određenoj mjeri prati cijenu MEG-a u Aziji, a kretanje cijene etilena, kao glavne sirovine, utječe na prodajnu cijenu MEG-a.

(243)

MEG se na tržištu Unije prodaje na temelju dugoročnog ugovora ili jednokratne prodaje s isporukom („prodaja na promptnom tržištu”). Procjenjuje se da prodaja ostvarena pod ugovornim uvjetima čini oko 80 % ukupne prodaje u Uniji, a preostalih 20 % je prodaja na promptnom tržištu. U ugovorenoj prodaji formula za cijenu temelji se na ECP-u umanjenom za popust. Iako je ECP mjesečni indeks koji objavljuju tržišni savjetnici kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 242., popust je povjerljiv. Popust je predmet tržišnog natjecanja među prodavateljima. O ugovornoj cijeni pregovara se na mjesečnoj osnovi i na nju utječu cijene na promptnom tržištu jer je MEG roba kojom se trguje na vrlo transparentnom tržištu gdje se sudionici brzo prilagođavaju situaciji koja je nastala zbog dampinškog uvoza. Američki i saudijski izvoznici, čak i ako svoju prodajnu cijenu na tržištu Unije povezuju s ECP-om, smanjili su prodajnu cijenu MEG-a povećanjem popusta koji nude kupcima. Stoga se štetni učinci na tržište Unije ne mogu pripisati indeksu ECP-a kao takvom. Šteta je uzrokovana priljevom jeftinog uvoza na tržište Unije koji je snizio promptne i ugovorne cijene u korist kupaca. Te su tvrdnje stoga odbačene.

(244)

CPME i CIRFS tvrdili su da je pad cijene nafte do kojeg je došlo u drugom dijelu razdoblja ispitnog postupka bio uzrok smanjenja cijene MEG-a u Uniji, a ne dampinški uvoz iz predmetnih zemalja.

(245)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 234., u Uniji se proizvodnja etilena temelji na lakoj frakciji nafte, proizvodu koji se dobiva rafiniranjem sirove nafte. Stoga kretanje cijene nafte utječe na trošak i cijenu etilena te na trošak i cijenu MEG-a. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 205., trošak proizvodnje industrije Unije smanjio se za 13 % tijekom razmatranog razdoblja, dok se prodajna cijena MEG-a znatno više smanjila, tj. za 40 %. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(246)

U kolovozu 2018. Kina je uvela dodatne uvozne carine od 25 % na MEG iz SAD-a, što je navodno navelo proizvođače iz SAD-a da preusmjere izvoz iz Kine u Uniju. Stoga je nekoliko zainteresiranih strana (Mitsubishi Corporation, Arteco, Oxyde) tvrdilo da je pogoršanje trgovinskih odnosa između Kine i SAD-a glavni uzrok štete. Te strane su tvrdile da će se nakon uvođenja privremenih izuzeća od tih carina 2020. situacija na tržištu Unije vratiti na staro.

(247)

Ta su razmatranja nevažna jer je pravni standard utvrđen osnovnom uredbom i Sporazumom WTO-a o antidampingu postojanje štete prouzročene dampinškim uvozom, a ne politička ili druga vanjska razmatranja koja bi mogla biti povezana s takvim praksama. U svakom slučaju, Komisija primjećuje da, iako su ograničenja doista ublažena, dodatne carine i dalje se u pravilu primjenjuju te nije jasno kako će se situacija razvijati. Nadalje, industrija MEG-a u SAD-u usmjerena je na izvoz s rastućim proizvodnim kapacitetima. Kineska industrija MEG-a isto tako povećava proizvodne kapacitete kako bi postala samodostatna. Stoga će proizvođači iz SAD-a vjerojatno i dalje biti zainteresirani za tržište Unije, neovisno o bilo kakvom sporu između SAD-a i Kine.

(248)

Više zainteresiranih strana (Mitsubishi, CIRFS) tvrdilo je da se šteta koju je pretrpjela industrija Unije podudara s jednim od najvećih smanjenja svjetske cijene MEG-a tijekom posljednjih deset godina, koje se nije dogodilo samo na tržištu Unije, već je bilo u skladu s cijenama na svjetskom tržištu. Upućivalo se na znatno povećanje globalnog kapaciteta za MEG i izostanak pripadajuće globalne potražnje: samo krajem 2018. Kina je povećala godišnji kapacitet za [1,5–2,5] milijuna tona. U studenome 2019. ukupni globalni kapacitet za MEG iznosio je oko [37,5–38,5] milijuna tona godišnje, što je višak ponude od oko [10–20] %, dok se tijekom 2020. kapacitet znatno povećao. Stoga su štetu navodno prouzročile povijesno niske cijene na svjetskim tržištima, a ne damping.

(249)

Ta razmatranja možda mogu pružiti konačno objašnjenje zašto se uvoz u Uniji prodavao po dampinškim cijenama. Međutim, ostaje činjenica da je taj dampinški uvoz prethodno navedenim učincima na cijene i obujam nanio materijalnu štetu industriji Unije – koja je primjenjivi pravni standard utvrđen osnovnom uredbom i Sporazumom WTO-a o antidampingu, u kojima nije predviđena analiza razloga na kojima se temelji odluka o dampingu. Ispitnim postupkom utvrđeno je da zaista postoji globalni višak kapaciteta za proizvodnju MEG-a. Proizvođači iz Saudijske Arabije i SAD-a znatno su povećali svoje proizvodne kapacitete i procjenjuje se da će izvoznici iz SAD-a povećati proizvodne kapacitete na oko 6 milijuna tona godišnje. Zbog tog viška kapaciteta proizvođači izvoznici iz Saudijske Arabije i SAD-a tražili su tržišta te su stoga tijekom razdoblja ispitnog postupka prodavali znatan obujam MEG-a na tržištu Unije po dampinškim cijenama. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(250)

SABIC je tvrdio da mu se jedan proizvođač iz Unije obratio kako bi na tržište Unije stavio MEG i da je nekoliko društava povezanih s proizvođačima iz Unije (kako je navedeno u uvodnoj izjavi 40.) uvezlo MEG iz KSA-e, što je dovelo do samoprouzročene štete.

(251)

U pogledu tvrdnje da se jedan proizvođač iz Unije obratio SABIC-u kako bi na tržište Unije stavio saudijski MEG, ispitnim postupkom utvrđeno je da ugovor između SABIC-a i predmetnog proizvođača iz Unije nije bio zaključen. Nadalje, taj proizvođač iz Unije sam se obratio SABIC-u u tom pogledu jer je zbog pada cijena na tržištu Unije došlo do znatnih gubitaka pa je tražio druge mogućnosti za nastavak poslovanja na tržištu MEG-a u Uniji. To je još jedan pokazatelj teškog stanja industrije Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(252)

Nekoliko zainteresiranih strana (Arteco, HELM i Oxyde) tvrdilo je, bez ikakvog dokaza, da je povećanje uvoza PET-a u Uniju utjecalo na potrošnju MEG-a.

(253)

Ta je tvrdnja činjenično netočna. Uvoz PET-a u Uniju tijekom razmatranog je razdoblja fluktuirao. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 150., potrošnja na slobodnom tržištu bila je prilično stabilna do kraja razdoblja ispitnog postupka. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(254)

Došlo je do jasne vremenske podudarnosti između znatnog povećanja uvoza po dampinškim cijenama i tržišnog udjela predmetnih zemalja te znatnog smanjenja prodaje i tržišnog udjela proizvođača iz Unije, zajedno s padom cijena i pogoršanjem financijskog stanja industrije Unije.

(255)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Učinak svih ostalih čimbenika na negativna kretanja industrije Unije u smislu smanjenja proizvodnje i prodaje, gubitka tržišnog udjela, pada cijena, negativne profitabilnosti, povrata ulaganja i novčanog toka bio je ograničen.

(256)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz predmetnih zemalja uzrokovao materijalnu štetu za industriju Unije, a da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, nisu oslabili uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete. Šteta uključuje smanjenje proizvodnje i prodaje, gubitak tržišnog udjela, pad cijena, negativnu profitabilnost, povrat ulaganja i novčani tok.

(257)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete prouzročene industriji Unije dampinškim uvozom.

(258)

Šteta bi nestala da industrija Unije može ostvariti ciljnu dobit prodajom po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavka 2.c i članka 7. stavka 2.d osnovne uredbe.

(259)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetnih zemalja, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Takva profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(260)

Obujam uvoza iz predmetnih zemalja znatno se povećao, a uvozne cijene naglo su pale od 2019. nadalje (kako je prikazano u tablicama 2. i 3.), što je proizvođače iz Unije učinilo neprofitabilnima. S obzirom na to, Komisija je utvrdila osnovnu dobit kojom su obuhvaćeni puni troškovi u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja na temelju profitabilnosti proizvođača iz Unije prije naglog rasta dampinškog uvoza, odnosno kao ponderirani prosjek profitnih marži koje su proizvođači iz Unije zabilježili u 2017. i 2018. Tako izračunana osnovna dobit iznosi [17,5–19,5] %.

(261)

Nijedan proizvođač u uzorku nije zatražio prilagodbu na temelju članka 7. stavka 2.c osnovne uredbe za izgubljena ulaganja ili troškove istraživanja i razvoja te inovacija.

(262)

Na temelju navedenoga neštetna cijena iznosi [610–746] EUR/tona, a dobivena je primjenom prethodno spomenute profitne marže od [17,5–19,5] % na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom RIP-a.

(263)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe, Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) koje su navedene u Prilogu I.a.

(264)

Ti su troškovi obuhvaćali dodatne buduće troškove (tj. nakon odbitka stvarnih troškova nastalih tijekom RIP-a) kako bi se osigurala usklađenost sa sustavom EU-a za trgovanje emisijama („EU ETS”) i Direktivom EU-a o industrijskim emisijama. Sustav EU-a za trgovanje emisijama okosnica je politike EU-a za usklađivanje s multilateralnim sporazumima o okolišu. Isto tako, Direktiva o industrijskim emisijama glavni je instrument EU-a kojim se reguliraju emisije onečišćujućih tvari iz industrijskih postrojenja i kao takav osigurava i usklađenost s multilateralnim sporazumima o okolišu.

(265)

Troškovi usklađenosti sa sustavom EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS) izračunani su na temelju prosječnih procijenjenih dodatnih emisijskih jedinica EU-a koje će se morati kupiti tijekom razdoblja primjene mjera (od 2021. do 2025.). Emisijske jedinice EU-a upotrijebljene u izračunu bile su neto besplatno dodijeljene emisijske jedinice i odnosile su se isključivo na predmetni proizvod. Troškovi emisijskih jedinica EU-a utvrđeni su na temelju podataka organizacije Bloomberg New Energy Finance (izvadak od 7. veljače 2021.). Prosječna predviđena cijena emisijskih jedinica EU-a u razdoblju 2021.–2025. iznosi 36,24 EUR/tona emitiranog CO2. Troškovi usklađivanja s Direktivom o industrijskim emisijama izračunani su na temelju podataka koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku i koje je Komisija unakrsno provjerila. Bilješka o tome kako je Komisija utvrdila te dodatne buduće troškove usklađenosti dostupna je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama.

(266)

Komisija je utvrdila da su ti budući troškovi usklađivanja iznosili [0,7–0,9] % troška proizvodnje u razdoblju ispitnog postupka i dodala ih neštetnoj cijeni navedenoj u uvodnoj izjavi 262. kako bi se dobila ukupna neštetna cijena istovjetnog proizvoda za industriju Unije, odnosno [616–752] EUR/tona.

(267)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže sniženja ciljnih cijena na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u predmetnim zemljama, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(268)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i „sva ostala društva” određena je na isti način kao i dampinška marža za ta društva (vidjeti uvodne izjave od 127. do 130.).

(269)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi privremene antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

(270)

Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije, iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznika/trgovaca, korisnika i dobavljača.

(271)

Komisija je poslala upitnike poznatim zainteresiranim stranama. Primila je odgovore na upitnik dvaju nepovezanih uvoznika (Helm i Oxyde) i sedam korisnika (Arteco, Indorama Group, Neo Group, Novapet, PlastiVerd, Selenis, SIR Industriale).

(272)

U Uniji postoji 12 proizvođača u devet grupa koje proizvode MEG. Uvođenjem mjera industriji Unije omogućilo bi se da povrati izgubljeni udio na tržištu, uz poboljšanje profitabilnosti prema razinama koje se smatraju održivima.

(273)

Zbog razmjera štete koju je pretrpjela industrija Unije njezino je stanje neodrživo s obzirom na visoku razinu gubitaka (-10,8 %– -13,2 % u RIP-u), koji su posljedica istodobnog učinka neuobičajeno niskih cijena (smanjenje za 40 % na slobodnom tržištu) i pada prodaje (-18 % na slobodnom tržištu) i proizvodnje (-19 %), što je dovelo do pritiska na troškove.

(274)

Uvođenje mjera ključno je za ograničavanje golemog učinka dampinškog uvoza i zadržavanje proizvodnje MEG-a u Uniji. Naime, bez mjera bi dvostruki pritisak sniženih cijena i smanjenja prodaje i proizvodnje spriječili industriju Unije da ostvari ikakvu dobit, ostavljajući joj malo izbora osim prekida proizvodnje za otvoreno tržište – što bi dovelo do nestanka proizvođača industrije Unije koji nisu povezani sa saudijskim ili američkim interesima.

(275)

Prema mišljenju specijaliziranih savjetnika koji pomno prate tržište, kao što su Wood Mackenzie i ISIC, taj će se pritisak povećavati kako se povećava globalni višak kapaciteta. Povećanje kapaciteta, koje predvode Kina i SAD, premašit će potražnju za nekoliko milijuna tona u razdoblju 2021.–2022. Znatnim povećanjem kineskih kapaciteta postupno će se smanjiti mogućnosti za izvoz iz SAD-a u Kinu, što će više potaknuti SAD da drugdje pronađe kupce. To će se uglavnom odnositi na izvozna tržišta, uključujući Uniju, jer se očekuje da će se potražnja u SAD-u tek neznatno povećati. U kombinaciji s pristupom Saudijske Arabije da snižava cijene (ključni način osiguravanja prisutnosti na tržištu na kojem su cijene glavni faktor), stalan pritisak na cijene čini se vjerojatnim. Stoga je vjerojatno da će kombinirana prisutnost SAD-a i Saudijske Arabije uzrokovati daljnju štetu industriji Unije koja je već u lošem stanju.

(276)

Mjerama bi se oslobodio dobar dio dvostrukog pritiska uzrokovanog dampinškim uvozom, čime bi se industriji omogućilo povećanje i cijena i obujma (prodaje, proizvodnje i iskorištenosti kapaciteta). Razina mjera omogućila bi nestanak financijskih gubitaka koji ugrožavaju neposrednu budućnost industrije Unije.

(277)

Stoga se zaključuje da bi uvođenje privremenih mjera bilo u interesu industrije Unije.

(278)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da približno 55 % potrošnje organske kemikalije MEG u Uniji služi kao ulazni element za polietilen tereftalat („PET” za proizvodnju plastičnih boca), malo manje od 25 % MEG-a upotrebljava se za proizvodnju rashladnih sredstava za automobilske motore, a preostala četvrtina je sirovina u drugim industrijskim proizvodima.

(279)

Tri su točke važne za analizu interesa uvoznika/trgovaca i korisnika u Uniji.

(280)

Prvo, neuvođenje mjera dovelo bi do toga da podnositelji pritužbe prekinu proizvodnju za otvoreno tržište, čime bi se smanjili dostupni izvori opskrbe na tržištu Unije. Unija bi ovisila o uvozu iz trećih zemalja, prvenstveno iz KSA-e i SAD-a. To ne bi bilo poželjno za korisnike ne samo u smislu tržišnog natjecanja, već i u pogledu sigurnosti opskrbe uvoznika/trgovaca i korisnika.

(281)

Drugo, Tajvan, Singapur i Koreja dostupni su alternativni izvori opskrbe, čiji neiskorišteni kapacitet može, prema mišljenju specijaliziranih savjetnika, u potpunosti pokriti obujam uvoza iz KSA-e i SAD-a, u malo vjerojatnom slučaju da se prekine uvoz iz tih zemalja. Međutim, podsjeća se da svrha uvođenja antidampinških mjera nije zaustavljanje uvoza, nego ponovna uspostava ravnopravnih uvjeta na tržištu Unije.

(282)

Treće, predložene mjere uglavnom su u rasponu od 8,5 % do 13,5 %, što je na znatnoj, ali ne previsokoj razini.

(283)

Razina suradnje nepovezanih uvoznika/trgovaca bila je visoka te su sudjelovala dva glavna društva u tom vrlo koncentriranom sektoru. Ona obuhvaćaju veliku većinu uvoza iz SAD-a. Ta društva uvoze i iz KSA-e, iako znatno manje jer uvoznici povezani sa SABIC-om usmjeravaju većinu obujma iz KSA-e na tržište Unije.

(284)

Iako su oba nepovezana uvoznika/trgovca protiv mjera, učinak tih mjera ne bi bio nerazmjeran. Dio tih pristojbi može se prenijeti na korisnike (posebno u segmentima rashladnih sredstava i drugih segmenata industrijske uporabe – vidjeti u nastavku). U slučaju jednog uvoznika njegovo poslovanje s MEG-om u Uniji ne čini znatan dio njegova prometa pa bi čak i pune pristojbe imale neznatan učinak na njegovo poslovanje. Za drugoga je poslovanje s MEG-om na tržištu Unije važnije, tako da učinak može biti veći. To će ovisiti o sposobnosti usmjeravanja na segment u kojem se povećanje cijena može lakše prenijeti, djelomično ili u cijelosti. U svakom slučaju, ispitnim postupkom otkriveno je da financijsko stanje društva nije nužno određeno razlozima povezanima s MEG-om.

(285)

Drugi izvori opskrbe svakako su dostupni svim uvoznicima/trgovcima, čime se ublažava učinak mjera.

(286)

Iz tih se razloga utvrđuje da učinak mjera ne bi bio nerazmjeran za uvoznike/trgovce.

(287)

Zaprimljeni su odgovori korisnikâ iz sva tri segmenta proizvodnje na kraju proizvodnog lanca koja koristi MEG, u kojima se izražava protivljenje mjerama.

(288)

Segment rashladnih sredstava, u kojem je MEG ključni ulazni element, podijeljen je na dva glavna podsegmenta. Automobilska poduzeća (čine do polovine segmenta rashladnih sredstava) trebaju posebne, certificirane formule proizvoda te zajamčen i stabilan tok opskrbe. Kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 274., mjere bi održavanjem domaće proizvodnje jamčile stabilnu opskrbu. Osim toga, s obzirom na neznatan utjecaj rashladnih sredstava na troškove automobila, pristojbe u tom podsegmentu vrlo se vjerojatno mogu u velikoj mjeri prenijeti. Stoga učinak na korisnike u tom segmentu ne bi bio nerazmjeran u slučaju mjera.

(289)

S druge strane, poslijeprodajni podsegment obuhvaća osnovne proizvode na koje je teže prenijeti povećanje cijene. Situacija korisnika koji surađuje u tom segmentu ne upućuje na to da bi učinak mjera bio nerazmjeran. U svakom slučaju drugi izvori opskrbe dostupni su svim uvoznicima/trgovcima, čime se ublažava učinak mjera.

(290)

Tri korisnika iz segmenta drugih industrijskih proizvoda (vlakna, folije, smole) surađivala su. Učinci mjera kreću se od marginalnih do znatnih, bez očite pravilnosti. Ta mješovita slika upućuje na postojanje situacija specifičnih za određeno društvo koje nisu povezane s razinom cijena MEG-a, nego s drugim čimbenicima. Mjere stoga ne bi bile odlučujuće za buduće poslovanje tih društava. To ne bi upućivalo na nerazmjeran učinak na takve korisnike, posebno ako se usporedi s dugoročnim koristima raznolikosti i stabilnosti opskrbe koje donosi industrija Unije i koje ne bi postojale bez mjera.

(291)

Segment PET-a čini gotovo 55 % ukupne upotrebe MEG-a. MEG čini oko jednu petinu ukupnih troškova PET-a, proizvoda za koji postoji veliki pritisak na cijene, pri čemu je dobit obično mala. Stoga učinak od jednog do dva postotna boda u pogledu profitabilnosti može biti znatan.

(292)

U ispitnom postupku sudjelovalo je sedam društava koja pripadaju četirima grupama. Situacija se razlikuje od društva do društva. Nekim bi se društvima dobit smanjila, ali bi i dalje bila pozitivna; druga s niskom profitabilnošću došla bi do praga isplativosti; onima s najlošijim rezultatima povećali bi se već veliki gubici, iako za proporcionalno umjerene iznose.

(293)

Situacija društava s najlošijim rezultatima strukturno je određena drugim čimbenicima, tako da njihovo poslovanje i stotine radnih mjesta koje osiguravaju nisu konačno određeni predloženim mjerama, čiji učinak stoga ne bi bio nerazmjeran.

(294)

Kad je riječ o društvima čija bi dobit oscilirala oko praga isplativosti, mjere ne bi dovele do znatne promjene njihove situacije. To bi moglo zahtijevati vanjsko djelovanje (npr. mjere trgovinske zaštite u slučaju štetne nepoštene trgovine) ili unutarnje prilagodbe njihova poslovnog modela radi jačanja konkurentnosti. Iako učinak mjera možda neće biti presudan, može biti ugroženo više stotina radnih mjesta.

(295)

Mjere bi mogle donekle utjecati na društva s kontinuiranom dobiti, ali ne nerazmjerno.

(296)

U svakom slučaju, prethodno navedeni mogući kratkoročni učinci morali bi se uspoređivati s trima rizicima u srednjoročnom razdoblju povezanima s neuvođenjem mjera (i vjerojatnim prekidom poslovanja industrije Unije jer trenutačno stanje nije održivo): manje izvora opskrbe, manja stabilnost opskrbe i više cijene MEG-a. Potonje može lako dosegnuti umjerenu razinu predloženih mjera, s negativnim učincima koji bi mogli biti i veći od onih koji proizlaze iz predloženih mjera.

(297)

Uzevši sve u obzir, potencijalni negativni učinci koje bi proizvođači PET-a nažalost mogli kratkoročno osjećati općenito se ne smatraju dovoljnima za zaustavljanje uvođenja mjera.

(298)

Objedinjena slika svih segmenata korisnika pokazuje neke negativne učinke, ali ne nerazmjerne koristima koje bi mjera donijela. U konačnoj fazi ispitnog postupka tom će se pitanju nastaviti posvećivati pozornost.

(299)

ExxonMobil, kao proizvođač paraksilena (sirovine za proizvodnju PTA-a koja se zatim upotrebljava za proizvodnju PET-a), bio je jedini dobavljač koji je iznio primjedbe. Tvrdio je da će negativan učinak antidampinških mjera na proizvođače PET-a imati negativan učinak i na dobavljače paraksilena iz Unije čija bi se prodaja na tržištu Unije smanjila jer se proizvođači PET-a iz Unije ne bi mogli natjecati s uvozom PET-a iz drugih regija. Nadalje se tvrdilo da su se proizvođači paraksilena iz Unije već suočili s izazovima zbog globalnog viška kapaciteta i povećanog uvoza. Osim toga, tvrdilo se da su proizvođači paraksilena integrirani u rafinerije te bi stoga svaki negativan učinak na paraksilen utjecao i na rafinerije u Uniji, koje se već suočavaju s problemima zbog globalnog viška kapaciteta, promjene obrazaca potražnje za gorivom i visokih troškova.

(300)

Te su tvrdnje bile neutemeljene i ne mogu se prihvatiti u ovoj fazi. Usto, upućuje se na analizu korisnika koji proizvode PET, čiji ishod upućuje na to da mogući negativni učinci mogu utjecati samo na neke proizvođače čija situacija u osnovi ne ovisi o izostanku mjera za MEG. Stoga se ne može zaključiti da bi utjecaj takvih mjera bio nerazmjeran za dobavljače.

(301)

Više zainteresiranih strana (CPME, CIFRS, Mitsubishi, Arteco, Proviron, Oxyde, HELM, NEO Group) tvrdilo je da uvođenje antidampinških mjera ne bi bilo u interesu Unije jer proizvođači iz Unije ne mogu zadovoljiti potražnju korisnika MEG-a u Uniji te je stoga potreban uvoz. Osim toga, tvrdilo se da je zbog sezonskog karaktera tržišta MEG-a nemoguće uvijek iskoristiti pune proizvodne kapacitete. Nadalje se tvrdilo da se uvoz MEG-a iz SAD-a i Saudijske Arabije ne može zamijeniti uvozom iz ostalih trećih zemalja, kao što su Kanada, Kina, Kuvajt, Indija, Meksiko, Rusija i Turska, s obzirom na nedovoljne proizvodne kapacitete, visoke troškove prijevoza i rastuću unutarnju potražnju koja je karakteristična za druge zemlje izvoznice. Arteco je tvrdio da mu je za osiguranje održivosti poslovanja s rashladnim sredstvima za motore u Uniji potrebna sigurna opskrba MEG-om, za što je nužna mogućnost nabave iz više izvora. HELM je tvrdio da iako proizvođači MEG-a iz Unije namjeravaju povećati proizvodne kapacitete za etilen-oksid, nema planova za povećanje proizvodnih kapaciteta za MEG.

(302)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 274., uvođenje mjera ključno je za ograničavanje golemog učinka dampinškog uvoza i zadržavanje proizvodnje MEG-a u Uniji. Bez industrije Unije korisnici MEG-a ovisit će o uvozu i stoga neće imati sigurnu opskrbu MEG-om iz više izvora. Nadalje, svrha uvođenja antidampinških mjera nije zaustavljanje uvoza, nego ponovna uspostava ravnopravnih uvjeta na tržištu Unije. Neovisno o tome, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 281., dostupni su i drugi izvori opskrbe, osim KSA-e i SAD-a, kao što su Tajvan, Singapur i Koreja. Usto, iako je ispitnim postupkom utvrđeno da proizvođači iz Unije u uzorku doista nemaju planove za povećanje proizvodnih kapaciteta u Uniji u bliskoj budućnosti, podsjeća se da, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 249., u svijetu postoji višak kapaciteta za MEG. Te su tvrdnje stoga odbačene.

(303)

CPME je tvrdio da uvođenje antidampinških pristojbi nije u interesu Unije i da bi ozbiljno utjecalo na industriju PET-a jer bi izbacilo proizvođače PET-a s tržišta.

(304)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 290. do 297., potencijalni negativni učinak koji bi se nažalost kratkoročno mogao pojaviti za proizvođače PET-a općenito se ne smatra dovoljnim za opravdano neuvođenje mjera. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(305)

Mitsubishi je tvrdio da uvođenje antidampinških mjera nije u interesu Unije jer se može očekivati da će se trgovinski odnosi između SAD-a i Kine poboljšati s obzirom na novo američko vodstvo pa uzrok dampinga i štete više neće biti relevantan.

(306)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 247., Komisija primjećuje da, iako su ograničenja doista ublažena, dodatne carine i dalje se u pravilu primjenjuju te nije jasno kako će se situacija razvijati. Nadalje, unatoč razvoju trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine, industrija MEG-a u SAD-u usmjerena je na izvoz s rastućim proizvodnim kapacitetima te je stoga vjerojatno da će proizvođači iz SAD-a i dalje biti vrlo zainteresirani za tržište Unije, posebno s obzirom na to da Kina proširuje vlastite kapacitete za MEG. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(307)

Arteco je tvrdio da bi uvođenje mjera bilo u interesu samo dvaju velikih društava, od kojih je jedno glavni konkurent društva Arteco na tržištu rashladnih sredstava koje se nalazi na kraju proizvodnog lanca. Isto tako, Oxyde je tvrdio da bi BASF, koji je vrlo veliki proizvođač antifriza koji koristi vlastiti MEG, imao konkurentsku prednost u odnosu na svoje konkurente Arteco, HVL i Solventis, koji bi morali platiti antidampinške pristojbe na uvoz MEG-a.

(308)

Komisija se ne slaže s tim tvrdnjama. Uvođenje mjera koristit će ne samo dvama proizvođačima, nego cijeloj industriji Unije. Doista, jedan od subjekata grupe BASF proizvodi rashladna sredstva. Međutim, ispitnim postupkom otkriveno je da to društvo kupuje MEG od svojeg povezanog društva po tržišnim cijenama, jednako kao Arteco i drugi korisnici.

(309)

Arteco je tvrdio da će, s obzirom na to da je MEG roba kojom se trguje i koja se prevozi u cijelom svijetu, nakon uvođenja mjera doći do znatnih promjena u trgovinskim tokovima i pojačanog transporta, koji će dovesti do većih emisija u globalnom pomorskom prometu, što šteti tekućim naporima za ublažavanje klimatskih promjena.

(310)

Komisija se ne slaže ni s tom tvrdnjom. Do promjena u trgovini došlo je već u razmatranom razdoblju kada je uvoz iz predmetnih zemalja zamijenio znatan dio domaće proizvodnje. Neuvođenjem mjera domaća proizvodnja u potpunosti će se zamijeniti uvozom te će se trgovinski tokovi još više promijeniti.

(311)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz MEG-a podrijetlom iz predmetnih zemalja u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

(312)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(313)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz monoetilen glikola podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država i Kraljevine Saudijske Arabije u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže sniženja ciljnih cijena i dampinške marže. Iznos pristojbi bio je određen na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(314)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(315)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju privremenih nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbi primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(316)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva iz SAD-a trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike iz SAD-a koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače iz SAD-a koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(317)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (GU TRADE). Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(318)

Nisu primljene primjedbe o točnosti izračunâ.

(319)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(320)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 14. listopada 2020. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom brezovih šperploča podrijetlom iz Rusije („predmetna zemlja”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća („osnovna uredba”). Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je konzorcij Woodstock („podnositelj pritužbe”) 31. kolovoza 2020. podnio pritužbu. Pritužbu je podnijela industrija brezovih šperploča Unije u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

U Obavijesti o pokretanju postupka nenamjerno je izostavljen odjeljak o postupku utvrđivanja interesa Unije. Iako taj propust nije utjecao na pravo zainteresiranih strana da dostave podneske o interesu Unije, radi transparentnosti postupka smatralo se primjerenim ispraviti ga. Stoga je Obavijest o pokretanju postupka izmijenjena 11. prosinca 2020. (3)

(4)

U skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe Komisija bi trebala evidentirati uvoz koji je predmet antidampinškog ispitnog postupka tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, osim ako ima dovoljno dokaza u smislu članka 5. da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 10. stavka 4. točke (c) ili (d). Jedan je od tih uvjeta, kako je navedeno u članku 10. stavku 4. točki (d) osnovne uredbe, da je osim razine uvoza koja je nanijela štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka, došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza. Komisija je analizirala kretanje uvoza i utvrdila da nije bilo dodatnog znatnog povećanja uvoza.

(5)

Slijedom toga, Komisija nije uvela obvezu evidentiranja uvoza na temelju članka 14. stavka 5.a osnovne uredbe za brezove šperploče iz Rusije, kako su definirane u odjeljku 2.

(6)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka, kako je izmijenjena, pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i ruska tijela, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce, te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi, te ih je pozvala na sudjelovanje.

(7)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Nekoliko strana zatražilo je saslušanje pred Komisijom. Komisija je održala saslušanja s konzorcijem Woodstock, društvom UPM Plywood Oy, društvom UPM Kymmene Otepää OÜ i ruskim proizvođačem UPM Kymmene Chudovo LLC.

(8)

Nekoliko strana tvrdilo je da u otvorenoj verziji pritužbe nisu iznesene dostatne informacije.

(9)

Komisija je smatrala da je verzija pritužbe koja je zainteresiranim stranama dana na uvid sadržavala dostatne bitne dokaze i sažetke povjerljivih informacija u verziji koja nije povjerljiva kako bi zainteresirane strane mogle ostvariti svoja prava na obranu tijekom cijelog postupka.

(10)

Nekoliko strana tvrdilo je da određeni pokazatelji štete navedeni u pritužbi, kao što su proizvodni kapacitet, cijene Unije i potrošnja u Uniji, ne potkrjepljuju nalaz o postojanju štete tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(11)

Komisija podsjeća na to da je za prima facie utvrđivanje postojanja materijalne štete, koje je nužno za pokretanje ispitnog postupka, potrebno ispitati, među ostalim, relevantne čimbenike kako su opisani u osnovnoj uredbi. Međutim, člankom 5. osnovne uredbe ne zahtijeva se izričito da svi čimbenici štete navedeni u članku 3. stavku 5. pokazuju pogoršanje kako bi materijalna šteta bila dostatno potkrijepljena za potrebe pokretanja ispitnog postupka. Naime, u tekstu članka 5. stavka 2. osnovne uredbe navodi se da pritužba mora sadržavati podatke o promjenama obujma navodnog dampinškog uvoza, učinku tog uvoza na cijene istovjetnog proizvoda na tržištu Unije i posljedičnom učinku uvoza na industriju Unije, kako to pokazuju relevantni (ali ne nužno svi) čimbenici. Pritužba je sadržavala te podatke, koji su upućivali na postojanje štete. U skladu s time, Komisija je zaključila da pritužba sadržava dostatne dokaze o postojanju štete.

(12)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(13)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Taj privremeni uzorak sastojao se od triju proizvođača iz Unije u trima različitim državama članicama koji su činili gotovo 40 % procijenjene ukupne proizvodnje i 35 % procijenjenog ukupnog obujma prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Odabir tih triju društava temeljio se na najvećem obujmu proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji u razdoblju od srpnja 2019. do lipnja 2020. koji se razumno mogao ispitati, pri čemu je u obzir uzeta i zemljopisna zastupljenost. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku.

(14)

Komisija je zaprimila primjedbe grupe povezanih proizvođača iz Unije, društva UPM, koje je zatražilo da ga se uključi u uzorak. Međutim, nakon pomne analize dostavljenih informacija Komisija je utvrdila da nema uvjerljivih razloga za promjenu privremeno odabranog uzorka. Kao prvo, uzimajući u obzir korporativnu strukturu i prodajne kanale te grupe, dodavanje ili uključivanje bilo kojeg od tih dvaju društava u uzorak onemogućilo bi Komisiji da provede ispitni postupak u zakonskim rokovima zbog znatnog povećanja radnog opterećenja. Osim toga, uključivanjem bilo kojeg od tih društava u uzorak tek bi se neznatno promijenila reprezentativnost privremeno odabranog uzorka u smislu obujma proizvodnje ili prodaje u Uniji ili zemljopisne zastupljenosti. Komisija je stoga odlučila zadržati privremeno odabrana društva kao konačni uzorak.

(15)

Nakon obavijesti o odabiru konačnog uzorka jedno od društava (društvo UPM) ustvrdilo je da su korporativne strukture i prodajni kanali drugih proizvođača u uzorku podjednako složeni ili čak složeniji. Slično tomu, ustvrdilo je da uključivanje jednog od njegovih subjekata u uzorak (društvo UPM-Kymmene Otepää Oü) i provjera tog subjekta ne bi uzrokovali opterećenje te, s obzirom na to da bi se posjet radi provjere proveo na daljinu, ne bi omeli Komisiju u provedbi ispitnog postupka.

(16)

Komisija je napomenula da bi, s obzirom na to da su u uzorak već uključena društva sa složenim strukturama, uključivanje još jednog društva sa složenom strukturom znatno povećalo radno opterećenje i time onemogućilo Komisiji da provede ispitni postupak u zakonskim rokovima. U tom bi smislu uključivanje društva UPM-Kymmene Otepää Oü, zbog njegove organizacije prodaje, zahtijevalo provjeru nekoliko drugih pravnih subjekata grupe UPM, što bi uključivalo prodajne i proizvodne jedinice. Te se subjekte ne bi razumno moglo ispitati u raspoloživom vremenu.

(17)

Komisija je stoga ostala pri svojoj odluci da ne uključi društvo UPM u konačno odabrani uzorak. Privremeni uzorak potvrđen je kao konačni uzorak i reprezentativan je za industriju Unije.

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(19)

Trinaest nepovezanih uvoznika dostavilo je zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od tri uvoznika na temelju najvećeg obujma prodaje proizvoda iz ispitnog postupka u Uniji. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe svi poznati predmetni uvoznici obaviješteni su o odabiru uzorka, ali nisu dostavili primjedbe.

(20)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Rusiji zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Ruske Federacije pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako postoje, i/ili da s njima stupi u kontakt.

(21)

Ukupno je petnaest proizvođača izvoznika/grupa proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavilo zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu odabrala uzorak od tri grupe društava, od kojih jedna obuhvaća sedam povezanih proizvođača izvoznika. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s tijelima predmetne zemlje. Uzorak je činio približno 47 % ukupnog izvoza u Uniju u razdoblju ispitnog postupka.

(22)

Dva proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak, ustvrdila su da bi i njih trebalo uključiti u uzorak. Prvi je tvrdio da bi trebao biti uključen u uzorak jer je njegov obujam prodaje u Uniji približno jednak obujmu prodaje trećeg proizvođača izvoznika u uzorku. Drugi je tvrdio da je Komisija u prošlosti ispitivala znatno veći broj proizvođača izvoznika, pa se stoga njegovim uključivanjem ne bi nerazumno opteretili njezini kapaciteti i resursi. Nadalje, isti proizvođač izvoznik tvrdio je da ga činjenica da je povezan s grupom proizvođača iz Unije razlikuje od drugih proizvođača izvoznika. Ponajprije, tvrdio je da ga njegovo upravljanje, struktura prodaje i organizacija logistike razlikuju od nekih ili svih proizvođača izvoznika u uzorku (4).

(23)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 21., Komisija je u uzorak odabrala tri društva/grupe društava. Međutim, broj subjekata koje je trebalo ispitati bio je mnogo veći jer se jedna od grupa sastojala od sedam proizvođača izvoznika. Osim toga, ta društva/grupe imali su i povezane trgovce i jednog povezanog uvoznika koji su bili uključeni u prodaju predmetnog proizvoda. Tvrdnja prvog proizvođača izvoznika o obujmu prodaje temeljila se na otvorenoj verziji odgovora na upitnik za odabir uzorka koja je dostupna svim proizvođačima izvoznicima koji surađuju, dok se odluka o odabiru uzorka temeljila na stvarnom obujmu koji su prijavili svi proizvođači izvoznici. Kad se uzme u obzir obujam prodaje koji su prijavila dva predmetna proizvođača izvoznika, treći proizvođač izvoznik prijavio je obujam prodaje koji je bio [5 %–10 %] veći u usporedbi s četvrtim proizvođačem izvoznikom. Nadalje, argumenti koje je iznio drugi proizvođač izvoznik nisu relevantan kriterij za odabir uzorka na temelju članka 17. stavka 1. osnovne uredbe. Slijedom toga, Komisija je zaključila da je odabrani uzorak reprezentativan na temelju kriterija navedenih u članku 17. stavku 1., a dvije predmetne strane nisu dostavile relevantne podatke koji bi osporavali taj zaključak. Stoga su ti zahtjevi odbijeni.

(24)

Deset proizvođača izvoznika iz Rusije zatražilo je pojedinačno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. osnovne uredbe. Međutim, samo tri proizvođača izvoznika dostavila su ispunjene upitnike u roku. Ispitivanje tih zahtjeva tijekom privremene faze ispitnog postupka predstavljalo bi neopravdano opterećenje. Komisija će stoga odlučiti hoće li odobriti pojedinačno ispitivanje u konačnoj fazi ispitnog postupka.

(25)

Komisija je upitnike poslala trima ruskim proizvođačima izvoznicima/grupama proizvođača izvoznika u uzorku, proizvođačima iz Unije u uzorku i nepovezanim uvoznicima u uzorku. Ti su upitnici bili objavljeni i na internetu (5) na dan pokretanja postupka.

(26)

Odgovori na upitnik primljeni su od triju ruskih proizvođača izvoznika/grupa proizvođača izvoznika u uzorku, triju ruskih proizvođača izvoznika koji surađuju, proizvođača iz Unije u uzorku, nepovezanih uvoznika u uzorku i devet korisnika.

(27)

S obzirom na izbijanje bolesti COVID-19 i mjere ograničavanja koje su uvele razne države članice, kao i razne treće zemlje, Komisija u privremenoj fazi nije mogla provesti posjete radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe. Komisija je umjesto toga na daljinu provjerila sve informacije koje je smatrala nužnima za svoja privremena utvrđivanja u skladu s Obavijesti o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (6). Provela je provjere na daljinu društava/strana u nastavku.

Proizvođači iz Unije:

Uvoznici:

Proizvođači izvoznici u Rusiji:

(28)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(29)

Ovaj je predmet pokrenut 14. listopada 2020., tj. tijekom prijelaznog razdoblja dogovorenog između Ujedinjene Kraljevine i EU-a, u kojem se na Ujedinjenu Kraljevinu i dalje primjenjivalo pravo Unije. To je razdoblje završilo 31. prosinca 2020. Stoga se od 1. siječnja 2021. društva i udruženja iz Ujedinjene Kraljevine više ne mogu smatrati zainteresiranim stranama u ovom postupku.

(30)

Komisija je 19. siječnja 2021. bilješkom u dokumentaciji predmeta pozvala subjekte iz Ujedinjene Kraljevine koji i dalje smatraju da su zainteresirane strane da joj se obrate (7). Nije se javilo nijedno društvo.

(31)

Kako bi se skup podataka prikupljenih od zainteresiranih strana uskladio s činjenicom da je prijelazno razdoblje završilo i da Ujedinjena Kraljevina više ne podliježe pravu Unije, dotične zainteresirane strane pozvane su da dostave revidirani odgovor na upitnik za EU s 27 država članica.

(32)

Predmetni proizvod su šperploče koje se sastoje samo od listova drva, debljine pojedinačnog sloja ne veće od 6 mm, s vanjskim slojevima od drva koje je navedeno u podbroju 4412 33, s najmanje jednim vanjskim slojem od brezova drva, prevučene ili neprevučene („brezove šperploče” ili „proizvod iz ispitnog postupka”), podrijetlom iz Rusije, koje su trenutačno obuhvaćene oznakom KN ex 4412 33 00 (oznaka TARIC 4412330010) („predmetni proizvod”).

(33)

Brezove šperploče materijal su od listova drva koji se sastoji od slojeva ili iverja drvenog furnira prešanih s pomoću ljepila u velike, plosnate listove. Koriste se za niz primjena, primjerice, u građevinskom sektoru, ambalažnom sektoru i sektoru namještaja.

(34)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(35)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(36)

Jedan korisnik (društvo Emiliana Imballaggi S.p.A.) i dva ruska proizvođača izvoznika (društvo Sveza i društvo Vlas Truda) zatražili su da se brezove šperploče kvadratnog oblika duljine i širine od pet stopa (1 525 x 1 525 mm) isključe iz ispitnog postupka zbog razlika u: i. fizičkim, tehničkim i kemijskim svojstvima i geometrijskim obilježjima; ii. krajnjoj namjeni i zamjenjivosti; iii. kvaliteti proizvoda; iv. percepciji među potrošačima i potrošačkim cijenama i v. zbog nepostojanja tržišnog natjecanja između brezovih šperploča pravokutnog i kvadratnog oblika.

(37)

Komisija je analizirala te zahtjeve i zaključila da se brezove šperploče kvadratnog oblika ne mogu isključiti iz opsega proizvoda zbog sljedećih razloga: imaju ista osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva kao i šperploče pravokutnog oblika. Isto tako, brezove šperploče kvadratnog oblika vrše konkurentski pritisak na brezove šperploče pravokutnog oblika jer između njih postoji određen stupanj zamjenjivosti te je brezove ploče kvadratnog oblika moguće dalje preraditi u brezove šperploče pravokutnog oblika nakon uvoza, zbog čega postoji rizik od zaobilaženja mjera. Osim toga, industrija Unije proizvodi i posjeduje potrebnu opremu za prilagođavanje posebnim potrebama kupaca. Komisija je stoga odbila te zahtjeve za isključenje.

(38)

Jedan ruski proizvođač (Segezha) ustvrdio je da bi opseg proizvoda trebalo proširiti kako bi uključivao ne samo brezove šperploče, već i šperploče od borovine, topolovine i bukovine te šperploče od drva okoumé. Tvrdio je da postoji izravno tržišno natjecanje i zamjenjivost između šperploča od navedenih vrsta drva i brezovih šperploča, čime one čine jedan proizvod.

(39)

Komisija je tu tvrdnju odbacila s obzirom na to da šperploče od borovine, topolovine i bukovine te šperploče od drva okoumé nemaju ista osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva kao brezove šperploče. Činjenica da bi se za neke namjene, koje nisu objašnjene ni navedene u tvrdnji, mogli koristiti alternativni proizvodi i materijali, čiji stupanj zamjenjivosti nije utvrđen, ne mijenja prirodu fizičkih, tehničkih i kemijskih razlika između predmetnog proizvoda i navedenih proizvoda.

(40)

U uzorak su odabrane tri grupe proizvođača izvoznika.

(41)

Grupa Sveza sastoji se od sedam proizvođača i jednog trgovca, koji su svi bili izravno uključeni u proizvodnju i prodaju predmetnog proizvoda. Tih sedam proizvođača prodavalo je proizvode na domaćem tržištu preko povezanog trgovca i izvozilo ih izravno u Uniju.

(42)

Društvo Zheshartsky LPK LLC dio je grupe društava pod nazivom UPG. Taj proizvođač izvozio je proizvode izravno i preko povezanog društva s poslovnim nastanom u Latviji.

(43)

Društvo Syktyvkar Plywood Mill Ltd. dio je grupe društava izravno uključene u proizvodnju i prodaju predmetnog proizvoda. Ta je grupa uključivala četiri povezana trgovca koji djeluju na domaćem tržištu.

(44)

Komisija je radi utvrđivanja uobičajene vrijednosti zatražila od svih proizvođača u uzorku koji proizvode predmetni proizvod da odgovore na upitnik.

(45)

Komisija je najprije ispitala je li ukupni obujam domaće prodaje svakog proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuje bio reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činio najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(46)

Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika u uzorku na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(47)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju za proizvođače izvoznike s reprezentativnom domaćom prodajom.

(48)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača izvoznika u uzorku na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje radi izvoza u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupni obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniji.

(49)

Kad je riječ o trima proizvođačima izvoznicima/grupama proizvođača izvoznika, neke vrste proizvoda koji su se izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka uopće se nisu prodavale na domaćem tržištu ili je domaća prodaja te vrste proizvoda bila manja od 5 % obujma i stoga nije bila reprezentativna.

(50)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrijebiti stvarnu domaću prodaju.

(51)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(52)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(53)

S druge strane, uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(54)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je između 28 % i 93 % ukupne domaće prodaje bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. U skladu s time, ovisno o vrsti proizvoda, uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka u situaciji opisanoj u uvodnoj izjavi 51. ili kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje samo u situaciji opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi.

(55)

Ako nije bilo prodaje vrste istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine ili ona nije bila dostatna ili ako se vrsta proizvoda nije prodavala u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(56)

Uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(57)

Za vrste proizvoda koje se na domaćem tržištu ne prodaju u reprezentativnim količinama dodani su prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu za te vrste proizvoda. Za vrste proizvoda koje se uopće ne prodaju na domaćem tržištu dodani su ponderirani prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od svih transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

(58)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanog društva, kako je opisano u uvodnim izjavama 40. i 43.

(59)

Za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(60)

Za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili u Uniju preko povezanog društva koje djeluje kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, te za ostvarenu dobit.

(61)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(62)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, rukovanja, utovara, pakiranja i kredita te za bankovne pristojbe, carine EU-a, ostale uvozne naknade i provizije.

(63)

Proizvođač izvoznik UPG tvrdio je da je Vlada Ruske Federacije nadoknadila do 80 % troškova prijevoza koje su proizvođači imali pri prijevozu svojih proizvoda na inozemna tržišta. Taj proizvođač izvoznik tvrdio je da bi trebalo provesti prilagodbu naviše za izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkama (e) i (k) osnovne uredbe jer slična nadoknada nije dodijeljena za domaću prodaju.

(64)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (k) osnovne uredbe prilagodba se može provesti i za razlike u drugim čimbenicima koji nisu predviđeni točkama od (a) do (j) ako se pokaže da utječu na usporedivost cijena u skladu s tim stavkom, a posebno ako kupci stalno plaćaju drukčije cijene na domaćem tržištu radi razlike u tim čimbenicima. Međutim, proizvođač izvoznik nije dostavio dokaze koji pokazuju da je taj program subvencioniranja utjecao na cijene. Konkretno, proizvođač izvoznik koji je tražio prilagodbu nije dostavio dokaze koji pokazuju da su njegovi kupci stalno plaćali različite cijene na domaćem tržištu zbog navodne razlike između domaće i izvozne prodaje u pogledu nadoknade troškova prijevoza od strane Vlade Ruske Federacije. Ne dovodeći u pitanje prethodno navedeno, Komisija je napomenula i da nadoknada troškova prijevoza za prodaju na inozemnim tržištima, od koje je isključena domaća prodaja, najvjerojatnije čini izvoznu subvenciju u smislu članka 4. stavka 4. točke (a) Uredbe (EU) 2016/1037. Takvim se programima povećava sposobnost izvoznika da se nepošteno natječu na inozemnim tržištima te, posebno, da financijski održavaju dampinške prakse. Oni, kao takvi, nisu čimbenik koji ispunjava uvjete za provedbu prilagodbe na temelju članka 2. stavka 10. osnovne uredbe. Naime, dopuštanje prilagodbe za čimbenike koji izvozniku olakšavaju provedbu dampinških praksi dovelo bi do prikrivanja razmjera stvarno provedenog dampinga. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(65)

Isti proizvođač izvoznik zatražio je i da se provede prilagodba u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom i. osnovne uredbe za provizije plaćene povezanom trgovcu za prodaju na domaćem tržištu. Međutim, proizvođač izvoznik dostavio je i informacije o tome da su se plaćene provizije odnosile i na domaću prodaju i na izvoznu prodaju u Uniju. Slijedom toga, Komisija je iznos provizija plaćenih povezanom trgovcu raspodijelila i na domaću i na izvoznu prodaju na temelju obujma te prodaje.

(66)

Svi proizvođači izvoznici iz grupe Sveza u uzorku izvozili su predmetni proizvod u Uniju preko povezanog domaćeg društva Sveza-Les LLC („Sveza-Les”) sa sjedištem u Sankt Peterburgu. Svi proizvođači izvoznici iz grupe Sveza potpisali su ugovor o trgovačkom zastupanju s predmetnim povezanim trgovcem. Svi proizvođači izvoznici u toj grupi izravno su ili neizravno povezani s tim društvom. Tvrdili su da se provizije plaćene trgovcu ne bi smjele oduzeti od izvozne cijene jer ne utječu na usporedivost cijena zato što je povezani trgovac obavljao potpuno iste funkcije u izvoznoj i domaćoj prodaji. Jedina razlika navodno se odnosi na naknadu za aktivnosti povezanog trgovca: za domaću prodaju to je trgovačka marža, a za izvoznu prodaju provizija na temelju ugovora o trgovačkom zastupanju. Proizvođači izvoznici nadalje su tvrdili da oni i trgovac čine jedinstven gospodarski subjekt, što utječe i na domaću i na izvoznu prodaju.

(67)

Komisija je u odgovoru podsjetila da je svih sedam proizvođača iz grupe potpisalo ugovor u kojem je jasno utvrđena provizija za svaku izvoznu prodaju, koja je stvarno isplaćena. To nije bio slučaj na domaćem tržištu. To otvara pitanje usporedivosti cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. između izvozne cijene i uobičajene vrijednosti, te je Komisija stoga oduzela proviziju plaćenu na temelju članka 2. stavka 10. točke i.

(68)

Nadalje, kad je riječ o postojanju jedinstvenog gospodarskog subjekta, Komisija podsjeća na to da je prema sudskoj praksi Unije postojanje pisanog ugovora o trgovačkom zastupanju koji se odnosi samo na izvoznu prodaju važan element, koji obično pokazuje da, kad je riječ o izvoznoj prodaji, trgovac nije interni prodajni odjel proizvođačâ izvoznika (8). Ugovor sadržava i brojne klauzule, kao što je arbitražna klauzula, koje pokazuju nedostatak solidarnosti među društvima. Te klauzule bilo je teško uskladiti s tvrdnjom da bi se prema proizvođačima izvoznicima i povezanom trgovcu trebalo postupati kao prema jedinstvenom gospodarskom subjektu unatoč tome što su pravno različita društva. Činilo se i da su proizvođači izvoznici zadržali neke prodajne funkcije s obzirom na njihove troškove prodaje te opće i administrativne troškove povezane s tim funkcijama. Naposljetku, Komisija je napomenula da je povezani trgovac izdao račune u ime proizvođačâ izvoznikâ prvim nezavisnim kupcima u Uniji. S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je privremeno odbacila tvrdnju da trgovac i proizvođači izvoznici čine jedinstven gospodarski subjekt kad je riječ o izvoznoj prodaji.

(69)

U daljnjem ispitnom postupku otkriveno je da su u određeni dio izvozne prodaje grupe Sveza bili uključeni i nepovezani zastupnici koji se nalaze u Uniji. Ti su zastupnici primali proviziju, koja je evidentirana u računovodstvenoj dokumentaciji društva Sveza-Les u okviru troškova prodaje te općih i administrativnih troškova. Stoga je Komisija za proviziju plaćenu nepovezanim zastupnicima za izvoznu prodaju provela prilagodbu izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom i. osnovne uredbe. Ta je prilagodba odgovarala iznosu provizije koji se sastojao od naknada zastupniku kako su evidentirane u računovodstvenoj dokumentaciji društva Sveza-Les.

(70)

Naposljetku, ista je grupa tvrdila da bi Komisijina prilagodba izvozne cijene značila da Komisija smatra da proizvođači izvoznici i povezani trgovac ne čine jedinstven gospodarski subjekt. Slijedom toga, tada bi umanjenja trebalo provesti i za troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit povezane s preprodajom istovjetnog proizvoda koji se prodavao na domaćem tržištu.

(71)

Komisija je podsjetila da se, za razliku od izvozne prodaje, u kojoj tvornice izravno izdaju račune prvim nezavisnim kupcima u Uniji, domaća prodaja prvim nezavisnim kupcima obavlja preko društva Sveza-Les. Drugim riječima, društvo Sveza-Les preprodaje predmetni proizvod koji je kupilo od raznih tvornica iz grupe. U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe uobičajenu vrijednost treba utvrditi na temelju te domaće prodajne cijene prvom nezavisnom kupcu. S druge strane, prilagodbom za trgovačku maržu na temelju članka 2. stavka 10. točke i. pretpostavljalo bi se da bi relevantna prodaja za utvrđivanje uobičajene vrijednosti bila prodaja između tvornica i društva Sveza-Les za koju bi se cijena utvrdila nakon odbitka navodne marže koju je društvo Sveza-Les naplatilo pri preprodaji proizvoda. Međutim, prodaja od strane tvornica društvu Sveza-Les nije prodaja prvom nezavisnom kupcu. U tim okolnostima odbitak marže koju naplaćuje društvo Sveza-Les ne bi bio u skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe. Osim toga, u skladu s tekstom članka 2. stavka 10. točke i., prilagodba za maržu koju je primio trgovac zahtijevala bi i dokaz da društvo Sveza-Les obavlja poslove slične poslovima posrednika koji posluje na temelju provizije za domaću prodaju. U spisu nema takvih dokaza. Na temelju prethodno navedenih razmatranja Komisija je privremeno odbacila tvrdnju da je prilagodba za trgovačku maržu za domaću prodaju opravdana.

(72)

Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(73)

Za proizvođače izvoznike u grupi Sveza Komisija je prvo izračunala pojedinačnu dampinšku maržu za svakog proizvođača izvoznika, a u drugom je koraku izračunala ponderiranu dampinšku maržu za cijelu grupu Sveza.

(74)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(75)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak, Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođača izvoznika u uzorku.

(76)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak, iznosi 15,7 %.

(77)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Rusije Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje je obujam izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražen kao udio u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka koji je utvrđen na osnovi podataka Eurostata.

(78)

Razina suradnje u tom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio oko 81 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini pojedinačno ispitanog društva u uzorku koje surađuje s najvišom dampinškom maržom.

(79)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(80)

Istovjetni proizvod proizvodilo je petnaest poznatih proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(81)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka procijenjena je na oko 849 000 kubičnih metara. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju svih raspoloživih informacija o industriji Unije, kao što su odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Kako je navedeno u odjeljku 1.6., tri proizvođača iz Unije u uzorku činila su više od 39 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(82)

Udio proizvodnje u Uniji namijenjene ograničenoj potrošnji procijenjen je na manje od 0,5 %. Zbog toga što je beznačajna, ograničena potrošnja ne smatra se relevantnom za analizu štete u ovom predmetu.

(83)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju: (a) podataka o prodaji istovjetnog proizvoda industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji koje je dostavio podnositelj pritužbe, a koji su provjereni usporedbom s obujmom prodaje koji su prijavili proizvođači iz Unije u uzorku i (b) uvoza proizvoda iz ispitnog postupka iz svih trećih zemalja, prema podacima Eurostata (9).

(84)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji u kubičnim metrima (m3)

(85)

Potrošnja u Uniji povećala se za 14 % tijekom razmatranog razdoblja. Detaljna analiza pokazuje stabilno povećanje iz godine u godinu, pri čemu je najveći porast (od 7 %) ostvaren u razdoblju od 2017. do 2018., nakon čega je u sljedećim godinama stopa rasta bila smanjena, ali konstantna.

(86)

Prije pokretanja postupka i naknadnog uvođenja posebne oznake TARIC (10) uvoz predmetnog proizvoda evidentiran je na razini oznake KN (11) koja uključuje i proizvode koji nisu predmetni proizvod. Kako bi procijenila obujam uvoza predmetnog proizvoda tijekom razmatranog razdoblja, Komisija je primijenila isti omjer (TARIC/KN) koji je zabilježen nakon pokretanja postupka između obujma uvoza za cijelu oznaku KN i uvoza predmetnog proizvoda na temelju podataka za oznaku TARIC. Za uvoz iz predmetne zemlje taj je omjer utvrđen na razini od 78 %.

(87)

Rezultati dobiveni primjenom te metodologije potvrđuju kretanje uvoza kako je navedeno u pritužbi.

(88)

Primjenom prethodno navedene metodologije Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom obujma uvoza i potrošnje u Uniji.

(89)

Uvoz iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (m3) i tržišni udio

(90)

Uvoz iz predmetne zemlje povećao se tijekom razmatranog razdoblja s približno 871 050 kubičnih metara na približno 1 192 712 kubičnih metara, što je povećanje od 37 %. Tržišni udio tog uvoza povećao se tijekom razmatranog razdoblja s 46 % na 56 %, što je povećanje od 20 %.

(91)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju statističkih podataka Eurostata o cijeni u eurima po toni na razini oznake KN. Iako je, kako je prethodno objašnjeno u odjeljku 4.3.1., uvoz predmetnog proizvoda evidentiran zajedno sa širim skupom proizvoda, ta metodologija omogućuje pouzdanu procjenu cijena i njihova kretanja tijekom vremena (jer se velika većina uvoza pod tom oznakom KN odnosila na predmetni proizvod) te omogućuje usporedbu kretanja cijena među različitim zemljama izvoznicama.

(92)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(93)

Prosječne cijene uvoza iz Rusije smanjile su se s 646 EUR po toni 2017. na 584 EUR po toni tijekom razdoblja ispitnog postupka, što je smanjenje od 10 %. Prosječna cijena uvoza povećala se 2018. za 5 % i smanjila u kasnijim razdobljima za 15 %.

(94)

Pri upotrebi ponderiranih prosječnih izvoznih cijena koje su prijavili proizvođači izvoznici u uzorku može se primijetiti isto kretanje te je tijekom razdoblja ispitnog postupka za proizvod iz ispitnog postupka zabilježena cijena od 434 EUR/m3. Stoga su uvozne cijene stalno bile niže od prodajnih cijena proizvođača iz Unije (vidjeti tablicu 7.), pri čemu je razlika u cijenama tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila 38 %.

(95)

Brezove šperploče prodaju se u širokom rasponu dimenzija i kvalitete te u skladu s posebnim specifikacijama kupaca. Zbog širokog spektra vrsta proizvoda koje prodaju industrija Unije i ruski proizvođači izvoznici, u detaljnom sustavu kontrolnih brojeva proizvoda (PCN), koji je uspostavljen pri pokretanju postupka, bilo je teško postići visok stupanj usklađenosti za identične proizvode. Komisija je stoga za potrebe usporedbe cijena provela razumno i tehnički pouzdano usklađivanje razvrstavanjem određenih sličnih vrsta proizvoda u uske skupine, čime je omogućena ispravna usporedba proizvoda koje prodaje industrija Unije s ekvivalentnim vrstama proizvoda koje prodaju ruski proizvođači izvoznici. Na temelju toga razina podudaranja između različitih vrsta proizvoda koje prodaje industrija Unije i vrsta proizvoda koje prodaju ruski proizvođači izvoznici bila je viša od 68 % obujma koji su uvozili ruski proizvođači izvoznici u uzorku.