(1)

Prema članku 181. stavku 1. točki (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 institucije su u kvantificiranju parametara rizika koji se povezuju s rejting-kategorijama ili skupovima dužne upotrijebiti vlastite procjene LGD-a koje su primjerene ekonomskoj recesiji ako su one konzervativnije od dugoročnog prosjeka. Slično tomu, prema članku 182. stavku 1. točki (b) te uredbe institucije su dužne primjenjivati vlastite procjene konverzijskih faktora („CF”) koje su primjerene ekonomskoj recesiji ako su one konzervativnije od dugoročnog prosjeka.

(2)

S obzirom na posebnosti različitih portfelja od institucija bi trebalo zahtijevati da utvrde ekonomsku recesiju zasebno za svaku vrstu izloženosti, kako je definirana u članku 142. stavku 1. točki 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(3)

Priroda ekonomske recesije za određenu vrstu izloženosti trebala bi se pobliže odrediti u odnosu na skup ekonomskih pokazatelja koji se smatraju eksplanatornim varijablama za ekonomski ciklus svojstven toj vrsti izloženosti ili pokazateljima tog ciklusa. Skup ekonomskih pokazatelja trebao bi obuhvatiti i makroekonomske i kreditne pokazatelje. Time bi se osiguralo da u slučaju usporedivih vrsta izloženosti institucije općenito utvrde istu ekonomsku recesiju.

(4)

Iako bi zbog ekonomske recesije ostvareni LGD-i i CF-i mogli biti znatno veći od dugoročnog prosjeka, uvjete koji obilježavaju ekonomsku recesiju ne bi trebalo smatrati istovjetnima uvjetima koji se upotrebljavaju za testiranje otpornosti na stres. Uvjeti koji se upotrebljavaju za testiranje otpornosti na stres mogu biti nepovoljniji i temeljiti se na ekstremnijim scenarijima koji se nužno ne temelje na zabilježenim povijesnim podacima. Uredbom (EU) br. 575/2013 i delegiranim aktima koji je dopunjuju primjereno se predviđa provedba testiranja otpornosti na stres u slučajevima kada je to nužno, dok u odredbama o vlastitim procjenama LGD-a i CF-a ne postoji takav zahtjev testiranja otpornosti na stres. Pobliže određivanje ekonomske recesije za potrebe vlastite procjene LGD-a i CF-a trebalo bi se umjesto toga temeljiti na povijesno zabilježenim ekonomskim uvjetima.

(5)

Ozbiljnost ekonomske recesije trebala bi se pobliže odrediti u odnosu na najveće 12-mjesečne vrijednosti zabilježene u primjerenom povijesnom razdoblju za skup ekonomskih pokazatelja koji obilježavaju prirodu recesije za razmatranu vrstu izloženosti. Za svaki ekonomski pokazatelj u skupu trebala bi se upotrebljavati najveća 12-mjesečna vrijednost jer se time uspostavlja ravnoteža između stabilnosti i utvrđivanja najnepovoljnijih uvjeta zabilježenih u primjerenom razdoblju. Taj je pristup odabran zbog jednostavnosti 12-mjesečnog pregleda i mogućnosti da duže prosječno razdoblje ublaži nepovoljne uvjete zabilježene za određeni ekonomski pokazatelj. Na vrijednosti u kraćim razdobljima, na primjer tromjesečne vrijednosti, mogli bi utjecati sezonski čimbenici. S druge bi pak strane vrijednosti u dužim razdobljima, na primjer prosječne 36-mjesečne vrijednosti, mogle prikriti nepovoljne uvjete.

(6)

Čak i u slučaju ekonomskih pokazatelja o kojima se izvješćuje na godišnjoj razini, 12 mjeseci na koje se pokazatelji odnose ne moraju nužno biti isti u svim slučajevima. Neki se pokazatelji odnose na kalendarsku godinu, neki na financijsku godinu, neki na poreznu godinu itd. Za potrebe utvrđivanja ekonomskih recesija stoga bi trebalo, u slučaju ekonomskih pokazatelja o kojima se izvješćuje na godišnjoj razini i pokazatelja o kojima se izvješćuje češće, omogućiti upotrebu 12-mjesečnih razdoblja koja počinju u bilo kojem trenutku tijekom godine.

(7)

Budući da određena vrsta izloženosti može obuhvaćati izloženosti povezane s različitim poduzećima, sektorima ili zemljopisnim područjima, ekonomska recesija za određenu vrstu izloženosti može obuhvaćati jedno ili nekoliko odvojenih „razdoblja recesije”. Razdoblje recesije trebalo bi se smatrati razdobljem određenog trajanja u kojem se bilježi najveća 12-mjesečna vrijednost relevantnog ekonomskog pokazatelja. Ako dva ekonomska pokazatelja ili više njih istodobno ili ubrzo jedan za drugim dosegnu maksimum ili minimum povezan s njihovom zabilježenom najvećom 12-mjesečnom vrijednošću, sve bi ih trebalo pripisati istom „razdoblju recesije”. Mogućnost da ekonomska recesija obuhvaća više od jednog odvojenog razdoblja recesije dopušta se kako bi se osiguralo da se svaki relevantan ekonomski pokazatelj uzme u obzir pri pobližem određivanju razdoblja recesije koja se ne preklapaju, a analizirat će se u kontekstu procjene recesijskog LGD-a i procjene recesijskog CF-a.

(8)

Da bi se izbjegla prekomjerna složenost, primjereno je sastaviti popis ekonomskih pokazatelja koje treba uzeti u obzir u svim slučajevima. Međutim, s obzirom na posebnosti pojedinačnih portfelja od institucije bi isto tako trebalo zahtijevati da uzmu u obzir dodatne ekonomske pokazatelje koji su eksplanatorne varijable za ekonomski ciklus svojstven predmetnoj vrsti izloženosti ili su pokazatelji tog ciklusa.

(9)

S obzirom na veliku zemljopisnu i sektorsku raznolikost portfelja nije moguće propisati točne izvore podataka koji se moraju upotrebljavati za svaki popisani pokazatelj u svakoj jurisdikciji u svijetu i u svakom sektoru. Nadalje, prema Uredbi (EU) br. 575/2013 institucije su već dužne upotrebljavati pouzdane podatke i imati robusne sustave validacije procjene svih parametara rizika. Zbog toga će se od institucija u svakom slučaju zahtijevati da pokažu točnost i pouzdanost izvora podataka koje upotrebljavaju za dobivanje vrijednosti pokazatelja. Stoga nema potrebe da se u ovoj Uredbi utvrđuju posebna pravila o konkretnim izvorima podataka koje treba upotrebljavati.

(10)

Uzimajući u obzir vrstu pokazatelja i značajnost razmatrane vrste izloženosti u odnosu na druge vrste izloženosti u portfelju, institucije bi trebale upotrebljavati primjerene pouzdane izvore podataka, ali ne bi trebale biti dužne pribavljati podatke za dostupne ekonomske pokazatelje ako je trošak toga nerazmjeran.

(11)

Ekonomski pokazatelji moraju se razmatrati prema potrebi po razinama ili promjenama razina vodeći računa o načinu na koji se najčešće izvješćuje o ekonomskom pokazatelju i o mjeri u kojoj on može ukazati na cikličnost.

(12)

Ekonomski pokazatelj trebalo bi uvrstiti u skup relevantnih ekonomskih pokazatelja jednom za svaku jurisdikciju, ili prema potrebi manje zemljopisno područje, na koju otpada znatan udio razmatrane vrste izloženosti. Time se osigurava da skup pokazatelja pošteno odražava zemljopisnu kombinaciju izloženosti u toj vrsti izloženosti. Slično bi se pravilo trebalo primjenjivati za svaki industrijski sektor na koji otpada znatan udio određene vrste izloženosti. Samo kada u različitim jurisdikcijama ili različitim industrijskim sektorima postoje snažno korelirana kretanja ostvarenih vrijednosti ekonomskih pokazatelja, institucijama bi trebalo biti dopušteno grupirati te jurisdikcije ili sektore za potrebe utvrđivanja ekonomske recesije.

(13)

Trebalo bi pobliže odrediti povijesno razdoblje u kojem će se ispitivati vrijednosti određenog ekonomskog pokazatelja. Za svaki bi ekonomski pokazatelj trebalo odrediti zadano 20-godišnje razdoblje. Time se osigurava da promatrano povijesno razdoblje obuhvaća najmanje dva ekonomska ciklusa. Međutim, kada u tih 20 godina nisu zabilježene dovoljno velike vrijednosti, institucije bi trebale biti dužne potražiti starije povijesne podatke. Vrijednosti bi se trebale smatrati „nedovoljno velikima” ako varijabilnost ekonomskog pokazatelja u tom 20-godišnjem promatranom razdoblju nije reprezentativna za vjerojatni raspon varijabilnosti tog pokazatelja u budućnosti.

(14)

Radi jednostavnosti i usporedivosti razdoblje recesije trebalo bi obuhvaćati najmanje 12 mjeseci. Kako bi se osigurala veća točnost rezultata, to razdoblje trebalo bi se smatrati minimalnim razdobljem. Institucije bi trebale imati obvezu uzeti u obzir duže trajanje kada najveća vrijednost (ili više njih) ekonomskog pokazatelja povezanog s razdobljem recesije (ili više njih) upućuje na dužu recesiju. Trajanje razdoblja recesije trebalo bi odražavati nepovoljne uvjete u cikličkim ponašanjima svojstvenima razmatranoj vrsti izloženosti umjesto strukturnih promjena u gospodarstvu koje su dovele do dugoročnih učinaka na vrijednosti ekonomskih pokazatelja.

(15)

Prema zahtjevima procjene LGD-a i CF-a iz Uredbe (EU) br. 575/2013 institucije su dužne dokumentirati dizajn i operativne detalje svojih rejting-sustava, uključujući dizajn svojih procesa utvrđivanja ekonomskih recesija, te čuvati dokaze koji pokazuju njihovu usklađenost sa zahtjevima procjene iz te uredbe. Prema Uredbi (EU) br. 575/2013 institucije su nadalje dužne provjeravati svoje procjene LGD-a i CF-a te ulazne podatke za te procjene kada se pojave nove informacije, a u svakom slučaju najmanje jednom godišnje.

(16)

Odredbe ove Uredbe usko su povezane jer se odnose na prirodu, ozbiljnost i trajanje ekonomske recesije koja utječe na dva potpuno različita parametra rizika koji se upotrebljavaju u primjeni pristupa zasnovanog na internim rejting-sustavima (IRB pristup), točnije na vlastitu procjenu LGD-a i vlastitu procjenu CF-a. Kako bi se osigurala dosljednost i istodobno stupanje na snagu odredbi nužnih za utvrđivanje ekonomskih recesija za potrebe LGD-a i odredbi nužnih za utvrđivanje ekonomskih recesija za potrebe CF-a te kako bi se osigurao neposredan pristup tim odredbama, poželjno je da se jednom uredbom obuhvate regulatorni tehnički standardi iz članka 181. stavka 3. i regulatorni tehnički standardi iz članka 182. stavka 4. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(17)

S obzirom na međudjelovanje s drugim aktima Unije bitnima za vlastitu procjenu LGD-a i vlastitu procjenu CF-a datum primjene ove Uredbe trebao bi se odgoditi do 1. siječnja 2021. Prije svega, institucije će se trebati uskladiti s revidiranim pragom značajnosti koji su nadležna tijela utvrdila u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2018/171 (2).

(18)

Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo dostavilo Komisiji.

(19)

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provelo je otvoreno javno savjetovanje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojima se temelji ova Uredba, analiziralo moguće povezane troškove i koristi u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3) te zatražilo mišljenje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. te uredbe,

(a)

u slučaju obuhvaćenom člankom 1. stavkom 4. točkom (b) jedinstveno razdoblje recesije razdoblje je koje je dovoljno dugo da obuhvati sve maksimume ili minimume povezane s najvećim 12-mjesečnim vrijednostima zabilježenima za različite ekonomske pokazatelje povezane s tim jedinstvenim razdobljem recesije;

(b)

neovisno o tome jesu li obuhvaćeni člankom 1. stavkom 4. točkom (b), u svim slučajevima u kojima razne 12-mjesečne vrijednosti zabilježene u primjenjivom razdoblju za predmetni ekonomski pokazatelj ili više njih ne odstupaju znatno od njihove najveće 12-mjesečne vrijednosti u konkretnom, neprekinutom razdoblju u okviru primjenjivog razdoblja, razdoblje recesije mora biti dovoljno dugo da se odrazi dugotrajna ozbiljnost zabilježena za predmetni ekonomski pokazatelj ili više njih;

(c)

neovisno o tome jesu li obuhvaćeni člankom 1. stavkom 4. točkom (b), u svim slučajevima u kojima je maksimum ili minimum za ekonomski pokazatelj ili više njih približan maksimumu ili minimumu povezanom s najvećim 12-mjesečnim vrijednostima zabilježenima u primjenjivom razdoblju za predmetni pokazatelj ili više njih, a približni maksimumi i minimumi ne odstupaju znatno od najveće 12-mjesečne vrijednosti zabilježene u tom razdoblju za taj pokazatelj ili više njih te se ti približni maksimumi i minimumi odnose na isti opći ekonomski uvjet, razdoblje recesije mora biti dovoljno dugo da se odrazi cijelo dugotrajno razdoblje u kojem su zabilježeni ti približni maksimumi i minimumi;

(d)

u slučaju obuhvaćenom člankom 1. stavkom 4. točkom (a) u kojem se ne primjenjuje ni točka (b) ni točka (c) ovog članka razdoblje recesije je 12-mjesečno razdoblje na koje se odnosi najveća 12-mjesečna vrijednost.

(1)

Institucije bi trebale utvrditi činitelje rizika transakcije izvedenicama određivanjem faktora rizika o kojima ovise novčani tokovi te transakcije. Kako bi se osiguralo da institucije primjenjuju usklađeni pristup za to utvrđivanje, trebale bi uzeti u obzir barem čimbenike rizika navedene u dijelu trećem glavi IV. poglavlju 1.a odjeljku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(2)

Metoda za utvrđivanje transakcija izvedenicama sa samo jednim značajnim činiteljem rizika, za potrebe raspoređivanja tih transakcija izvedenicama u relevantnu kategoriju rizika, trebala bi biti jednostavna za sve slučajeve u kojima je primarni i jedini značajni činitelj rizika transakcije izvedenicama odmah vidljiv iz prirode i novčanih tokova te transakcije.

(3)

Institucije upotrebljavaju međuvalutne kamatne ugovore o razmjeni za zaštitu od valutnog rizika koji proizlazi iz financiranja ili ulaganja u stranim valutama. Iako takve transakcije prvenstveno ovise o činiteljima valutnog rizika, one mogu ovisiti i o drugim činiteljima rizika, kao što su činitelji kamatnog rizika. Međutim, s obzirom na to da iskustvo na tržištu pokazuje da učinak tih drugih činitelja rizika vrlo često nije značajan za te konkretne vrste transakcija, to bi trebalo biti dovoljno da se za transakcije te vrste utvrdi da je riječ o transakcijama izvedenicama sa samo jednim značajnim činiteljem rizika.

(4)

Bez obzira na prirodu i novčane tokove transakcije izvedenicama, kamatne stope upotrijebljene za diskontiranje novčanih tokova transakcije („diskontna stopa”) ne bi se trebale smatrati značajnim činiteljem rizika. Zahtijevati da institucije u metodi za utvrđivanje transakcija izvedenicama sa samo jednim značajnim činiteljem rizika uzmu u obzir diskontnu stopu bilo bi nerazmjerno i opterećujuće jer empirijsko iskustvo pokazuje da taj činitelj rizika obično ima ograničeniji učinak na vrijednost transakcija izvedenicama od ostalih činitelja rizika iz kojih proizlaze njihovi novčani tokovi.

(5)

Za transakcije izvedenicama s više činitelja rizika institucije bi trebale uzeti u obzir osjetljivosti i volatilnost odnosnog instrumenta kako bi utvrdile činitelje rizika koji su značajni u svakoj kategoriji rizika i najznačajniji od tih činitelja rizika u svakoj kategoriji rizika.

(6)

Za transakcije izvedenicama s više činitelja rizika u kojima se ti činitelji rizika odnose na različite kategorije rizika možda neće biti moguće zaključiti koji su od tih činitelja rizika značajni, čak i ako se uzmu u obzir osjetljivosti i volatilnost odnosnog instrumenta transakcije. U tim bi slučajevima institucije trebale primijeniti jednostavan, konzervativan zamjenski pristup i smatrati sve činitelje rizika transakcije značajnima te, posljedično, transakciju izvedenicama raspodijeliti u kategorije rizika koje odgovaraju tim činiteljima rizika na temelju najznačajnijih činitelja rizika u svakoj kategoriji rizika.

(7)

Metoda za utvrđivanje transakcija izvedenicama sa samo jednim značajnim činiteljem rizika trebala bi se primijeniti samo pri sklapanju transakcija, ako je za takve transakcije izvedenicama pri sklapanju utvrđeno da imaju samo jedan činitelj rizika, jer je taj jedini činitelj rizika osnovno obilježje tih transakcija te se stoga ne očekuje da će se promijeniti. Ako se pri sklapanju transakcija utvrdi da transakcije izvedenicama imaju više činitelja rizika, postupak za utvrđivanje značajnih i najznačajnijih činitelja rizika trebalo bi provesti jednom u tri mjeseca kako bi se sve promjene tih transakcija mogle na odgovarajući način odraziti na raspoređivanje tih transakcija izvedenicama u odgovarajuću kategoriju rizika.

(8)

Člankom 279.a stavkom 3. točkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 zahtijeva se da se formula koja se upotrebljava za izračun regulatorne delte opcija kupnje i prodaje raspoređenih u kategoriju kamatnog rizika u skladu s tržišnim uvjetima u kojima kamatne stope mogu biti negativne određuje u skladu s međunarodnim regulatornim kretanjima. Bazelski odbor za nadzor banaka (BCBS) (2) objavio je 22. ožujka 2018. „Najčešća pitanja o standardiziranom pristupu Basel III za mjerenje izloženosti kreditnom riziku druge ugovorne strane”, u kojima se objašnjava da bi regulatornu deltu za kamatne opcije u slučaju okruženja s negativnim kamatnim stopama trebalo odrediti u skladu s posebnom formulom u kojoj se pomak lambda (λ) primjenjuje na promptnu ili terminsku kamatnu stopu i na izvršnu cijenu opcije koje se upotrebljavaju u toj formuli kako bi se osiguralo da su ta promptna ili terminska kamatna stopa i izvršna cijena opcije pozitivne.

(9)

Kako bi promptna ili terminska kamatna stopa i izvršna cijena opcije bile pozitivne, pomak λ trebao bi biti dovoljno velik da institucijama omogući izračun regulatorne delte transakcije u skladu s formulom iz članka 279.a stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, ali istodobno i dovoljno malen da se izbjegne nepotrebna pristranost u rezultatu izračuna regulatorne delte.

(10)

Regulatorni korektivni faktori, koji su jedan od parametara za izračun regulatorne delte, trebali bi se odrediti s obzirom na posebnu formulu za izračun regulatorne delte opcija kupnje i prodaje u kategoriji kamatnog rizika. U tom se pogledu vrijednost regulatornih korektivnih faktora za opcije kupnje i prodaje u kategoriji kamatnog rizika kako je utvrđena u međunarodnim standardima koje je donio BCBS smatra prikladnom za primjenu u skladu s pravom Unije.

(11)

Kako bi se institucijama omogućilo da odrede je li transakcija duga ili kratka pozicija u primarnom činitelju rizika, u značajnom činitelju rizika ili u najznačajnijem činitelju rizika određene kategorije rizika, trebalo bi utvrditi koje bi informacije o transakciji institucije trebale upotrebljavati za to određivanje. Kako bi se izbjeglo nepotrebno opterećenje za institucije, trebalo bi im dopustiti da upotrebljavaju iste informacije koje upotrebljavaju za utvrđivanje značajnih činitelja rizika.

(12)

Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo dostavilo Komisiji.

(13)

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provelo je otvoreno javno savjetovanje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analiziralo je moguće povezane troškove i koristi te zatražilo savjet Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 (3).

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđeno je odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje, odbijanje ili suspenziju odobrenja. Člankom 10. te uredbe predviđena je ponovna procjena dodataka odobrenih u skladu s Direktivom Vijeća 70/524/EEZ (2).

(2)

Lasalocid A natrij (Avatec 15 % cc) i lasalocid A natrij (Avatec 150 G) odobreni su Uredbom Komisije (EZ) br. 1455/2004 (3) na razdoblje od deset godina kao dodaci hrani za životinje koji pripadaju kategoriji „kokcidiostatici”, za uporabu za piliće za tov i piliće koji se uzgajaju za nesenje. Ti dodaci hrani za životinje nakon toga su uneseni u registar dodataka hrani za životinje kao postojeći proizvodi u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

U skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 u vezi s njezinim člankom 7. podnesen je zahtjev za ponovnu procjenu proizvoda lasalocid A natrij (Avatec 150 G) kao dodatka hrani za piliće za tov i piliće koji se uzgajaju za nesenje, u kojem se traži da se taj dodatak razvrsta u kategoriju dodataka „kokcidiostatici i histomonostatici”. Uz navedeni zahtjev priloženi su podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojim je mišljenjima od 16. svibnja 2017. (4) i 1. srpnja 2020. (5) navela da na temelju procjene podataka i dokumenata koje je dostavio podnositelj nije moguće donijeti zaključak o sigurnosti i učinkovitosti dodatka hrani za životinje lasalocid A natrij (Avatec 150 G) za piliće za tov i piliće koji se uzgajaju za nesenje. Agencija je navela da za aktivnu tvar lasalocid A natrij kao dodatak hrani za životinje sigurnu razinu za ciljnu životinjsku vrstu nije moguće utvrditi. Također je zaključila da je, zbog nedovoljnog broja studija s pozitivnim rezultatima, kokcidiostatička učinkovitost tog dodatka hrani za životinje nedovoljno dokazana pri najnižoj predloženoj dozi od 75 mg tvari lasalocid A natrij po kg potpune krmne smjese. Osim toga, Agencija je potvrdila izvješće o metodi analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(5)

Slijedom toga, nije ustanovljeno da taj dodatak hrani za životinje nema negativan učinak na zdravlje životinja i da ima kokcidiostatičku učinkovitost na ciljnu životinjsku vrstu kada se koristi u predloženim uvjetima uporabe. Taj se zaključak može proširiti na postojeće odobrenje dodatka hrani za životinje lasalocid A natrij (Avatec 15 % cc), koji sadržava istu koncentraciju aktivne tvari lasalocid A natrij.

(6)

Postojeće odobrenje dodatka hrani za životinje lasalocid A natrij (Avatec 15 % cc) i lasalocid A natrij (Avatec 150 G) za piliće za tov i piliće koji se uzgajaju za nesenje stoga više ne ispunjava uvjete utvrđene člankom 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(7)

Moguće je da iz dodatnih podataka o sigurnosti uporabe i učinkovitosti dodatka lasalocid A natrij (Avatec 150 G) za ciljnu životinjsku vrstu proizađu novi elementi koji bi omogućili ponovno razmatranje procjene provedene za taj dodatak hrani za životinje. S tim u vezi, podnositelj zahtjeva za odobrenje dodatka lasalocid A natrij (Avatec 150 G) tvrdi da je moguće provesti dodatne studije kako bi se dokazala sigurnost i učinkovitost tog dodatka za ciljnu životinjsku vrstu. U tu svrhu podnositelj se obvezao dostavljati dodatne podatke prema određenom vremenskom rasporedu te je dostavio popis studija koje će se provesti, a planira da će njihovi rezultati biti dostupni najkasnije 31. prosinca 2021. Te bi se studije sastojale od studija tolerancije i studija učinkovitosti provedenih na pilićima držanima u malom ograđenom prostoru (engl. „floor pen”) i to kod pilića za tov i pilića koji se uzgajaju za nesenje.

(8)

U skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 do podnošenja i ocjene dopunskih podataka odobrenje dodataka hrani za životinje lasalocid A natrij (Avatec 15 % cc) i lasalocid A natrij (Avatec 150 G) trebalo bi suspendirati. Mjeru suspenzije potrebno je preispitati nakon što Agencija provede odgovarajuću procjenu tih podataka.

(9)

Budući da bi daljnja uporaba dodataka hrani za životinje lasalocid A natrij (Avatec 15 % cc) i lasalocid A natrij (Avatec 150 G) mogla predstavljati rizik za zdravlje životinja, te dodatke hrani za životinje te hranu za životinje koja ih sadržava trebalo bi što prije povući s tržišta. Međutim, iz praktičnih razloga trebalo bi omogućiti ograničeno prijelazno razdoblje za povlačenje predmetnih proizvoda s tržišta kako bi se gospodarskim subjektima omogućilo da obvezu povlačenja propisno ispune.

(10)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

U članku 1. stavku 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/39 (2) utvrđena je definicija „školske godine” za potrebe programa potpore iz članka 23. Uredbe (EU) br. 1308/2013 („program u školama”). Mjere koje su države članice uvele za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19, među kojima je i privremeno zatvaranje obrazovnih ustanova, poremetile su provedbu programa u školama u školskoj godini 2020./2021. Te su mjere privremeno spriječile distribuciju voća, povrća i mlijeka u obrazovnim ustanovama te provedbu popratnih obrazovnih mjera i aktivnosti promidžbe, praćenja i evaluacije. Zato je primjereno predvidjeti odstupanje od članka 1. stavka 2. Provedbene uredbe (EU) 2017/39 i tako produljiti školsku godinu 2020./2021. kako bi države članice mogle nastaviti provoditi aktivnosti planirane za tu školsku godinu do 30. rujna 2021.

(2)

Člankom 4. stavcima 3., 4. i 5. i člankom 5. stavkom 3. Provedbene uredbe (EU) 2017/39 utvrđeno je razdoblje koje mogu obuhvaćati zahtjevi za potporu koji se odnose na isporuku i distribuciju proizvoda i na prateće obrazovne mjere te je utvrđen rok za podnošenje zahtjeva za potporu i za isplatu potpore u okviru programa u školama. S obzirom na produljenje školske godine 2020./2021., trebalo bi predvidjeti odstupanje od članka 4. stavaka 3., 4. i 5. i članka 5. stavka 3. Provedbene uredbe (EU) 2017/39 koje se odnosi na zahtjeve za potporu za aktivnosti programa u školama koje se provode nakon 31. srpnja 2021. tako da se njima mogu obuhvatiti razdoblja kraća od dva tjedna i da se mogu utvrditi rokovi za podnošenje zahtjeva za potporu i isplatu potpore.

(3)

U članku 7. stavku 3. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/39 utvrđena su pravila o preraspodjeli nezatražene potpore Unije među državama članicama koje sudjeluju u programu u školama i koje su izrazile spremnost da iskoriste više od iznosa sredstava koja su im okvirno dodijeljena. Iznos okvirnih dodijeljenih sredstava koji se može preraspodijeliti na drugu državu članicu temelji se na razini iskorištenosti konačnih dodijeljenih sredstava potpore Unije u toj državi članici u prethodnoj školskoj godini. Zbog mjera izolacije koje su države članice uvele za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19, među kojima je i privremeno zatvaranje obrazovnih ustanova, moguće je smanjenje korištenja potpore Unije u školskoj godini 2020./2021. Zato je primjereno predvidjeti odstupanje od članka 7. stavka 3. Provedbene uredbe (EU) 2017/39 kako se razina iskorištenosti potpore Unije u školskoj godini 2020./2021. ne bi uzela u obzir za preraspodjelu nezatražene potpore Unije među državama članicama koje sudjeluju u programu u školama u školskoj godini 2022./2023.

(4)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

(1)

Klasična svinjska kuga zarazna je virusna bolest koja pogađa držane i divlje svinje te može ozbiljno utjecati na populaciju tih životinja i unosnost uzgoja jer uzrokuje poremećaje u premještanjima pošiljaka tih životinja i proizvoda dobivenih od njih unutar Unije te u izvozu u treće zemlje. Širenje bolesti može uzrokovati izravne i neizravne gubitke i time znatno utjecati na produktivnost poljoprivrednog sektora.

(2)

Provedbenom odlukom Komisije 2013/764/EU (2) utvrđene su mjere za kontrolu zdravlja životinja u pogledu klasične svinjske kuge u državama članicama i ta je odluka nekoliko puta izmijenjena, uglavnom kako bi se uzele u obzir promjene epidemiološke situacije u Uniji u pogledu te bolesti. Odluka se primjenjuje do 21. travnja 2021.

(3)

Uredbom (EU) 2016/429 uspostavljen je novi zakonodavni okvir za sprečavanje i kontrolu bolesti koje su prenosive na životinje ili ljude. Klasična svinjska kuga navedena je na popisu u članku 5. stavku 1. točki (a) podtočki ii. te uredbe i podliježe pravilima za sprečavanje i kontrolu bolesti utvrđenima u toj uredbi. Osim toga, u Prilogu II. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 (3) klasična svinjska kuga navedena je kao bolest kategorija A, D i E koja zahvaća Suidae (prave svinje) i Tayassuidae (pekariji), dok su Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/687 (4) dopunjena pravila za kontrolu bolesti kategorija A, B i C utvrđena Uredbom (EU) 2016/429, uključujući mjere za kontrolu bolesti za klasičnu svinjsku kugu. Ta se tri akta primjenjuju od 21. travnja 2021.

(4)

Postojeće mjere Unije za kontrolu klasične svinjske kuge koje su utvrđene u Provedbenoj odluci 2013/764/EU potrebno je uskladiti s novim zakonodavnim okvirom za zdravlje životinja uspostavljenim Uredbom (EU) 2016/429. Isto je tako potrebno pravila Unije u najvećoj mogućoj mjeri uskladiti s međunarodnim normama, kao što su norme utvrđene u poglavlju 15.2. („Zaraza virusom klasične svinjske kuge”) Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (5) (Kodeks OIE-a).

(5)

Opće stanje klasične svinjske kuge u državama članicama u kojima se ta bolest pojavila, na epidemiološkoj razini i na razini upravljanja rizikom, predstavlja trajni rizik za njezino moguće daljnje širenje u Uniji. Opće mjere za kontrolu bolesti utvrđene u Uredbi (EU) 2016/429 i u Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687 ne obuhvaćaju sve specifične pojedinosti i aspekte povezane sa širenjem klasične svinjske kuge i epidemiološkom situacijom u pogledu te bolesti. Stoga je primjereno utvrditi posebne mjere za kontrolu bolesti za ograničeno razdoblje pod uvjetima primjerenima situaciji u pogledu klasične svinjske kuge u Uniji radi ujednačene provedbe potrebnih mjera u Uniji kad god se pojavi rizik od širenja te bolesti.

(6)

U Uredbi (EU) 2016/429 izbijanje bolesti definirano je kao službeno potvrđena pojava bolesti s popisa ili emergentne bolesti kod jedne ili više životinja u objektu ili na drugom mjestu na kojem se drže ili nalaze životinje. Pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi trebalo bi uzeti u obzir je li klasična svinjska kuga izbila kod divljih ili držanih svinja.

(7)

Ovom bi se Uredbom trebao predvidjeti pristup regionalizacije, koji bi se trebao primjenjivati uz mjere za kontrolu bolesti utvrđene u Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687. U ovoj bi se Uredbi trebao navesti popis zona ograničenja država članica u kojima se pojavila klasična svinjska kuga kako bi se zadržao pristup regionalizacije uspostavljen Provedbenom odlukom 2013/764/EU.

(8)

Premještanja pošiljaka svinja i raznih proizvoda svinjskog podrijetla predstavljaju različite razine rizika od širenja klasične svinjske kuge. U pravilu premještanja pošiljaka držanih svinja, zametnih proizvoda te nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od svinja iz zona ograničenja predstavljaju veći rizik u pogledu izloženosti i posljedica nego premještanja pošiljaka proizvoda životinjskog podrijetla, među ostalim posebno svježeg mesa i mesnih proizvoda. Stoga bi premještanja pošiljaka držanih svinja i raznih visokorizičnih proizvoda svinjskog podrijetla iz zona ograničenja navedenih na popisu u Prilogu I. ovoj Uredbi trebalo zabraniti razmjerno povezanom riziku i uzimajući u obzir pravila utvrđena u Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687 i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/2154 (6).

(9)

Pravilima utvrđenima u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/686 (7) dopunjena je Uredba (EU) 2016/429 u pogledu odobravanja objekata za zametne proizvode, registara objekata za zametne proizvode koje trebaju voditi nadležna tijela, obveza vođenja evidencije za subjekte, zahtjeva u pogledu sljedivosti i zdravlja životinja te zahtjeva u pogledu certificiranja zdravlja životinja i obavješćivanja za premještanja pošiljaka zametnih proizvoda određenih držanih kopnenih životinja u Uniji kako bi se spriječilo širenje prenosivih bolesti životinja putem tih proizvoda u Uniji. Kad je riječ o podacima koje trebaju evidentirati nadležna tijela odobrenih objekata za zametne proizvode za svinje, pravila utvrđena u ovoj Uredbi trebala bi stoga upućivati na Delegiranu uredbu (EU) 2020/689 (8).

(10)

Uredbom (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (9) utvrđena su pravila o zdravlju životinja za nusproizvode životinjskog podrijetla kako bi se spriječili i smanjili rizici za zdravlje životinja povezani s tim nusproizvodima. Osim toga, Uredbom Komisije (EU) br. 142/2011 (10) utvrđena su određena pravila o zdravlju životinja za nusproizvode životinjskog podrijetla obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1069/2009, uključujući pravila o zahtjevima certificiranja za premještanja pošiljaka nusproizvoda životinjskog podrijetla u Uniji. Tim pravnim aktima nisu obuhvaćene sve specifične pojedinosti i aspekti povezani s rizikom od širenja klasične svinjske kuge putem nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od držanih i divljih svinja u zonama ograničenja navedenima na popisu u Prilogu I. ovoj Uredbi. Stoga je primjereno u ovoj Uredbi utvrditi posebne mjere za kontrolu bolesti koje se odnose na nusproizvode životinjskog podrijetla i premještanja pošiljaka takvih nusproizvoda iz zona ograničenja navedenih na popisu u Prilogu I. ovoj Uredbi radi ujednačene provedbe potrebnih mjera u Uniji kad god se pojavi rizik od širenja te bolesti.

(11)

Kako bi se izbjegli nepotrebni poremećaji u trgovini, primjereno je utvrditi određene uvjete i odstupanja od zabrana utvrđenih u ovoj Uredbi. U tim bi odstupanjima trebalo uzeti u obzir i opća pravila za sprečavanje i kontrolu bolesti životinja koja su utvrđena u Uredbi (EU) 2016/429 i Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687 te načela Kodeksa OIE-a u pogledu mjera za umanjivanje rizika od klasične svinjske kuge.

(12)

Člankom 143. Uredbe (EU) 2016/429 predviđeno je da bi premještanja pošiljaka životinja, uključujući držane svinje, trebali pratiti certifikati o zdravlju životinja. Ako se na pošiljke držanih svinja namijenjene premještanjima unutar Unije primjenjuju odstupanja od zabrane premještanja takvih pošiljaka iz zona ograničenja navedenih na popisu u Prilogu I. ovoj Uredbi, ti certifikati o zdravlju životinja trebali bi sadržavati upućivanje na ovu Uredbu kako bi se osiguralo da se u njima navedu odgovarajuće i točne informacije o zdravlju životinja. Potrebno je umanjiti rizike koji proizlaze iz premještanja pošiljaka, i premještanja za osobnu uporabu, svježeg mesa, mesnih proizvoda, svih drugih proizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od divljih svinja, tijela divljih svinja koja su namijenjena prehrani ljudi te divljih svinja iz zona ograničenja navedenih na popisu u Prilogu I. ovoj Uredbi unutar iste predmetne države članice te u druge države članice. Rizike za širenje bolesti trebalo bi umanjiti tako da se subjektima zabrane premještanja tih proizvoda i premještanja divljih svinja kako je utvrđeno u članku 101. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/688 (11) unutar predmetnih država članica i iz njih te u druge države članice.

(13)

Člankom 167. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2016/429 predviđeno je da certifikati o zdravlju životinja koje je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla prate pošiljke proizvoda životinjskog podrijetla, uključujući proizvode svinjskog podrijetla, koji se smiju premještati iz zone ograničenja uspostavljene u skladu s člankom 71. stavkom 3. te uredbe koja podliježe određenim mjerama za kontrolu bolesti. U slučajevima za koje se ovom Uredbom predviđaju odstupanja od zabrana premještanja pošiljaka proizvoda životinjskog podrijetla iz zona ograničenja navedenih na popisu u Prilogu I. ovoj Uredbi prateći bi certifikati o zdravlju životinja trebali sadržavati upućivanje na ovu Uredbu kako bi se osiguralo pružanje odgovarajućih i točnih informacija o zdravlju u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2020/2154.

(14)

Na premještanja pošiljaka svježeg ili prerađenog mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja navedenima na popisu u Prilogu I. ovoj Uredbi ili od svinja držanih izvan tih zona ograničenja, ali zaklanih u tim zonama, trebali bi se primjenjivati blaži zahtjevi certificiranja kako bi se izbjegla sva nepotrebna i pretjerano opterećujuća trgovinska ograničenja. Trebalo bi biti moguće odobriti premještanja tih pošiljaka unutar državnog područja iste države članice i u druge države članice na temelju oznaka zdravstvene ispravnosti ili identifikacijskih oznaka stavljenih u objektima pod uvjetom da su ti objekti određeni u skladu s pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi. Ako su te držane svinje i proizvodi dobiveni od njih prihvatljivi za premještanja izvan navedenih zona ograničenja te jasno odvojeni od životinja i proizvoda koji nisu prihvatljivi za takva odobrena premještanja, nadležna tijela trebala bi samo odrediti objekte.

(15)

Osim toga, u posebnim bi situacijama svježe meso držanih svinja trebalo označiti u skladu sa zahtjevima za označivanje svježeg mesa iz zona zaštite i zona nadziranja utvrđenima u Prilogu IX. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687 ili bi svježe meso i mesne proizvode, uključujući ovitke, dobivene od držanih svinja trebalo označiti posebnim oznakama. Te posebne oznake ne bi trebalo miješati s oznakom zdravstvene ispravnosti iz članka 48. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/627 (12) ili identifikacijskom oznakom iz članka 5. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(16)

Neophodne su određene mjere za umanjivanje rizika i pojačane biosigurnosne mjere kako bi se klasična svinjska kuga spriječila i kontrolirala u objektima u kojima se drže svinje. Te bi mjere trebalo utvrditi u Prilogu II. ovoj Uredbi i one bi trebale obuhvaćati objekte na koje se primjenjuju odstupanja za premještanja pošiljaka svinja držanih u zonama ograničenja navedenima na popisu u Prilogu I. ovoj Uredbi. Te bi mjere trebale obuhvaćati postupke i infrastrukture uspostavljene u objektima u kojima se drže svinje te smanjiti rizik od toga da se ostale životinje (osim držanih svinja) slobodno kreću po prostorima i zgradama. Iako je taj rizik veći kod divljih svinja koje ulaze u prostore i zgrade, on postoji i treba ga ograničiti i kod ulaska drugih vrsta (kućni ljubimci ili štetočine) koje djeluju kao prijenosnici.

(17)

U skladu sa Sporazumom o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (Sporazum o povlačenju), a posebno s člankom 5. stavkom 4. Protokola o Irskoj/Sjevernoj Irskoj u vezi s Prilogom 2. tom protokolu, Uredba (EU) 2016/429 i akti Komisije koji se na njoj temelje primjenjuju se na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi sa Sjevernom Irskom nakon isteka prijelaznog razdoblja predviđenog Sporazumom o povlačenju. Stoga bi upućivanja na države članice u ovoj Uredbi trebala obuhvaćati i Ujedinjenu Kraljevinu u vezi sa Sjevernom Irskom.

(18)

Budući da se Uredba (EU) 2016/429 primjenjuje s učinkom od 21. travnja 2021., ova bi se Uredba trebala početi primjenjivati trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije kako bi se mjere pravodobno primijenile.

(19)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati u razdoblju od najmanje pet godina uzimajući u obzir iskustvo Unije u borbi protiv klasične svinjske kuge, trenutačnu epidemiološku situaciju i mjere za upravljanje tom bolesti u državama članicama u kojima se ta bolest pojavila. Trajanje tih mjera i zone ograničenja navedene na popisu u Prilogu I. ovoj Uredbi trebalo bi pratiti i preispitati s pojavom novih elemenata.

(20)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Unija je pristupila Konvenciji o međunarodnom željezničkom prijevozu od 9. svibnja 1980., kako je izmijenjena Protokolom iz Vilniusa od 3. lipnja 1999. („COTIF”), u skladu s Odlukom Vijeća 2013/103/EU (1).

(2)

Sve države članice osim Cipra i Malte stranke su COTIF-a.

(3)

U skladu s člankom 13. stavkom 1. točkom (f) COTIF-a osnovan je Odbor tehničkih stručnjaka („CTE”) Međuvladine organizacije za međunarodni željeznički prijevoz („OTIF”).

(4)

U skladu s člankom 20. stavkom 1. točkom (b) COTIF-a i člankom 6. Dodatka F („APTU”) CTE je nadležan za donošenje ili za izmjenu, među ostalim, jedinstvenih tehničkih propisa („UTP”) za lokomotive i putnička željeznička vozila („UTP LOC PAS”), teretne vagone („UTP WAG”) i pristupačnost željezničkog sustava osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću („UTP PRM”), tehničkih dokumenata tehničke specifikacije za interoperabilnost u odnosu na telematske aplikacije za teretni promet („TAF TSI”) iz Dodatka I. UTP-u u vezi s telematskim aplikacijama za teretni promet („UTP TAF”), UTP-a primjenjivog na provjere sastava vlaka i kompatibilnosti pruga („UTP TCRC”) i UTP-a primjenjivog na podsustav infrastrukture („UTP INF”).

(5)

Konačno, u skladu s člankom 15. stavkom 2. Dodatka G („ATMF”), CTE je nadležan za predlaganje revizije ATMF-a u pogledu subjekata nadležnih za održavanje („ECM”).

(6)

CTE je u dnevni red svoje 13. sjednice, koja će se održati 22. lipnja 2021., uključio prijedloge odluka o izmjeni UTP-a LOC PAS, UTP-a WAG i UTP-a PRM, o donošenju UTP-a TCRC i UTP-a INF, o ažuriranju upućivanjâ na tehničke dokumente TSI-ja za TAF navedene u Dodatku I. UTP-u TAF i o reviziji ATMF-a u pogledu ECM-a.

(7)

Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru CTE-u te, u pogledu revizije ATMF-a, u okviru Odbora OTIF-a za reviziju jer će predložene odluke biti obvezujuće za Uniju.

(8)

Cilj je predloženih odluka uskladiti UTP LOC PAS, UTP WAG i UTP PRM s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/387 (2), odnosno Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/772 (3), donijeti novi UTP TCRC i UTP INF u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/773 (4) i Uredbom Komisije (EU) br. 1299/2014 (5) kako je izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/776 (6) te Odboru OTIF-a za reviziju predložiti reviziju ATMF-a u pogledu ECM-a radi njegova usklađivanja s Direktivom (EU) 2016/798 (7).

(9)

Predložene odluke u skladu su s pravom i strateškim ciljevima Unije jer doprinose usklađivanju zakonodavstva OTIF-a s istovjetnim odredbama prava Unije te bi ih stoga Unija trebala podržati,

1.

glasovati za izmjene UTP-a za lokomotive i putnička željeznička vozila, koje predloži CTE, kako su navedene u radnom dokumentu CTE-a TECH-20041-CTE13-UTP LOC PAS (prilog) i TECH-20041 LOC PAS (odluka);

2.

glasovati za izmjene UTP-a za željeznička vozila – teretni vagoni, koje predloži CTE, kako su navedene u radnom dokumentu CTE-a TECH-20042-CTE13 WAG (nacrt izmjena) i TECH-20042 WAG (odluka);

3.

glasovati za izmjene UTP-a za pristupačnost željezničkog sustava osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću, koje predloži CTE, kako su navedene u radnom dokumentu CTE-a TECH-20043-CTE UTP PRM (nacrt izmjena) i TECH-20043 PRM (odluka);

4.

glasovati za donošenje UTP-a primjenjivog na provjere sastava vlaka i kompatibilnosti pruga, koji predloži CTE, kako je navedeno u radnom dokumentu CTE-a TECH-20039 UTP TCRC i TECH-20039 TCRC (odluka);

5.

glasovati za donošenje UTP-a primjenjivog na podsustav infrastrukture, koji predloži CTE, kako je navedeno u radnom dokumentu CTE-a TECH-20040-UTP INF (nacrt) i TECH-20040 INF (odluka);

6.

glasovati za prijedlog CTE-a o ažuriranju upućivanjâ na tehničke dokumente TSI-ja za TAF navedene u Dodatku I. UTP-u TAF, kako je navedeno u radnom dokumentu CTE-a TECH-21009-CTE UTP TAF (odluka);

7.

glasovati za reviziju ATMF-a u pogledu subjekata nadležnih za održavanje, kako je navedeno u radnom dokumentu CTE-a TECH-20045 ATMF (odluka).

(1)

U skladu s člankom 9. stavkom 2. Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) države članice smatraju da je proizvod na koji su primijenjene usklađene norme, čiji su referentni brojevi objavljeni u Službenom listu Europske unije, sukladan svim odgovarajućim zahtjevima primjenljive provedbene mjere na koju se takve norme odnose. U članku 4. Uredbe Komisije (EU) 2019/2023 (3) i njezinom Prilogu III. utvrđuju se relevantni zahtjevi u pogledu mjerenja i izračuna za kućanske perilice rublja i kućanske perilice-sušilice rublja.

(2)

U skladu s člankom 13. Uredbe (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća (4), nakon donošenja delegiranog akta na temelju članka 16. te uredbe kojim se utvrđuju posebni zahtjevi za označivanje, Komisija u Službenom listu Europske unije objavljuje upućivanja na usklađene norme koje ispunjavaju relevantne zahtjeve mjerenja i izračuna iz delegiranog akta. Ako se tijekom ocjenjivanja usklađenosti proizvoda primjenjuju takve usklađene norme, za model se pretpostavlja da je usklađen s relevantnim zahtjevima mjerenja i izračuna iz delegiranog akta. U članku 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/2014 (5) i njezinom Prilogu IV. utvrđuju se zahtjevi u pogledu mjerenja i izračuna za kućanske perilice rublja i kućanske perilice-sušilice rublja.

(3)

Provedbenom odlukom C(2020) 4329 (6) Komisija je Europskom odboru za normizaciju (CEN), Europskom odboru za elektrotehničku normizaciju (Cenelec) i Europskom institutu za telekomunikacijske norme (ETSI) podnijela zahtjev za reviziju postojećih usklađenih normi za kućanske perilice posuđa, kućanske perilice rublja i kućanske perilice-sušilice rublja za potrebe uredbi (EU) 2019/2022 i (EU) 2019/2023 te delegiranih uredbi (EU) 2019/2017 i (EU) 2019/2014.

(4)

Cenelec je na temelju zahtjeva iz Provedbene odluke C(2020) 4329 preispitao usklađene norme EN 60456:2016 i EN 50229:2015 kako bi se uzeo u obzir tehnički i znanstveni napredak. Rezultat je donošenje izmjene EN 60456:2016/A11:2020 i nove usklađene norme EN IEC 62512:2020, kako je izmijenjena normom EN IEC 62512:2020/A11:2020.

(5)

Komisija je zajedno s Cenelec-om ocijenila jesu li usklađene norme EN 60456:2016, kako je izmijenjena normom EN 60456:2016/A11:2020, i EN IEC 62512:2020, kako je izmijenjena normom EN IEC 62512:2020/A11:2020, u skladu sa zahtjevom iz Provedbene odluke C(2020) 4329.

(6)

Usklađene norme EN 60456:2016, kako je izmijenjena normom EN 60456:2016/A11:2020, i EN IEC 62512:2020, kako je izmijenjena normom EN IEC 62512:2020/A11:2020, ispunjavaju zahtjeve koje im je cilj obuhvatiti i koji su navedeni u Uredbi (EU) 2019/2023 i Delegiranoj uredbi (EU) 2019/2014.

(7)

Točke ZA.4.9. i ZA.4.10. usklađenih normi EN 60456:2016 i EN IEC 62512:2020 trebalo bi isključiti iz objave jer se u tim točkama upućuje na primjenu europskih normizacijskih dokumenata CLC/TS 50577 i CLC/TS 50707:2019. Upućivanje na europske normizacijske dokumente u usklađenoj normi nije u skladu s prirodom usklađenih normi. Europski normizacijski dokumenti i usklađene norme, kako su definirani u članku 2. točkama 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1025/2012, dva su različita instrumenta s različitim namjenama. Takvo upućivanje u suprotnosti je i sa zahtjevom iz Provedbene odluke C(2020) 4329, koji se odnosi samo na usklađene norme.

(8)

Stupac „Napomene/bilješke*” u tablici ZZA.1 usklađenih normi EN 60456:2016 i EN IEC 62512:2020 za potrebe Delegirane uredbe (EU) 2019/2014 i stupac „Napomene/bilješke*” u tablici ZZB.1 tih normi za potrebe Uredbe (EU) 2019/2023 trebali bi biti isključeni iz objave zbog neusklađenosti tih stupaca sa zahtjevima u glavnom normativnom dijelu normi i zbog pravne nesigurnosti koja proizlazi iz tumačenja pravnih učinaka pretpostavke sukladnosti iz bilješke za te stupce.

(9)

Stoga je primjereno u Službenom listu Europske unije uz ograničenje objaviti upućivanje na usklađene norme EN 60456:2016, kako je izmijenjena normom EN 60456:2016/A11:2020, i EN IEC 62512:2020, kako je izmijenjena normom EN IEC 62512:2020/A11:2020.

(10)

Usklađena norma EN 60456:2016, kako je izmijenjena normom EN 60456:2016/A11:2020, zamjenjuje usklađene norme EN 60456:2016 i EN 60704-2-4:2012, objavljene u Komunikaciji Komisije 2016/C 416/01 (7). Usklađena norma EN IEC 62512:2020, kako je izmijenjena normom EN IEC 62512:2020/A11:2020, zamjenjuje usklađenu normu EN 50229:2015, kako je ispravljena normom EN 50229:2015/AC:2016, objavljenu u Komunikaciji Komisije 2016/C 416/02 (8). Stoga je primjereno te Komunikacije staviti izvan snage.

(11)

Sukladnost s usklađenom normom stvara pretpostavku sukladnosti s odgovarajućim zahtjevima iz zakonodavstva Unije o usklađivanju od datuma objave upućivanja na tu normu u Službenom listu Europske unije. Ova bi Odluka stoga trebala stupiti na snagu na dan objave,