ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 183

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 64.
25. svibnja 2021.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/822 оd 24. ožujka 2021. o izmjeni delegiranih uredbi (EU) br. 1003/2013 i (EU) 2019/360 u pogledu godišnjih naknada za nadzor koje Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala zaračunava trgovinskim repozitorijima za 2021. ( 1 )

1

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/823 оd 20. svibnja 2021. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća

5

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/824 оd 21. svibnja 2021. o izmjeni provedbenih uredbi (EU) br. 540/2011 i (EU) br. 820/2011 u pogledu uvjeta odobrenja aktivne tvari terbutilazin ( 1 )

35

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2021/825 od 20. svibnja 2021. o dodatnom produljenju privremenog odstupanja od Poslovnika Vijeća uvedenog Odlukom (EU) 2020/430 s obzirom na poteškoće u vezi s putovanjima uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 u Uniji

40

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

25.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 183/1


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/822

оd 24. ožujka 2021.

o izmjeni delegiranih uredbi (EU) br. 1003/2013 i (EU) 2019/360 u pogledu godišnjih naknada za nadzor koje Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala zaračunava trgovinskim repozitorijima za 2021.

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj stranci i trgovinskom repozitoriju (1), a posebno njezin članak 72. stavak 3.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (2), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

budući da:

(1)

Naknade koje trgovinski repozitoriji plaćaju ESMA-i izračunavaju se primjenom metodologije utvrđene u delegiranim uredbama Komisije (EU) br. 1003/2013 (3) i (EU) 2019/360 (4). Referentno razdoblje za primjenjivi promet u tim delegiranim uredbama jest godina koja prethodi godini u kojoj su prihodi uplaćeni.

(2)

Dana 1. veljače 2020. Ujedinjena Kraljevina povukla se iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju. U skladu s prijelaznim razdobljem utvrđenim u članku 126. Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, pravo Unije prestalo se primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu i u njoj od 31. prosinca 2020.

(3)

Dva trgovinska repozitorija s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini prenijela su dio svojih usluga i aktivnosti u Uniju kako bi mogli nastaviti obavljati aktivnosti i pružati usluge drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u Uniji. Zbog toga se znatno promijenio broj trgovinskih repozitorija koji posluju u Uniji.

(4)

Novi trgovinski repozitoriji u Uniji stvarno su počeli poslovati u Uniji u siječnju 2021. te je njihova razina aktivnosti u 2020. gotovo nepostojeća. Stoga bi njihova godišnja naknada za nadzor za 2021. bila zanemariva, iako će njihove aktivnosti vjerojatno biti znatne. Kako bi se osiguralo da plaćaju naknadu koja je proporcionalna njihovu stvarnom prometu u Uniji, njihova godišnja naknada za nadzor za 2021. trebala bi se izračunati na temelju njihova primjenjivog prometa u prvoj polovini 2021.

(5)

Kako bi ESMA u 2021. mogla proporcionalno zaračunati naknade trgovinskim repozitorijima i istodobno pokriti sve troškove njihova nadzora, potrebno je promijeniti referentno razdoblje za izračun godišnjih naknada koje trgovinski repozitoriji 2021. plaćaju ESMA-i. Budući da su relevantni trgovinski repozitoriji registrirani kod ESMA-e na temelju uredbi (EU) br. 648/2012 i (EU) 2015/2365, trebalo bi istodobno izmijeniti to referentno razdoblje.

(6)

Delegirane uredbe (EU) br. 1003/2013 i (EU) 2019/360 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Kako bi se neposredno olakšao djelotvoran i učinkovit nadzor te provedba, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjena Delegirane uredbe (EU) br. 1003/2013

Sljedeći članak 15.a umeće se u Delegiranu uredbu (EU) br. 1003/2013:

„Članak 15.a

Godišnja naknada za nadzor za 2021. za trgovinske repozitorije koji su bili registrirani 31. prosinca 2020.

1.   Trgovinskim repozitorijima koji su 31. prosinca 2020. već bili registrirani kod ESMA-e zaračunava se godišnja naknada za nadzor za 2021. izračunana u skladu s člankom 7. Međutim, za potrebe članka 7. stavka 2. točke (c) primjenjivi promet trgovinskih repozitorija izračunava se u skladu sa stavkom 2.

2.   Za potrebe stavka 1. primjenjivi promet trgovinskog repozitorija zbroj je po jedne trećine svega od sljedećeg:

(a)

prihoda trgovinskog repozitorija ostvarenih osnovnim funkcijama središnjeg prikupljanja i vođenja evidencije o izvedenicama u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021. podijeljenih s ukupnim prihodima svih registriranih trgovinskih repozitorija ostvarenima osnovnim funkcijama središnjeg prikupljanja i vođenja evidencije o izvedenicama u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021.;

(b)

broja trgovanja prijavljenih trgovinskom repozitoriju u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021. podijeljenog s ukupnim brojem trgovanja prijavljenih svim registriranim trgovinskim repozitorijima u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021.;

(c)

broja evidentiranih otvorenih trgovanja na dan 30. lipnja 2021. podijeljenog s ukupnim brojem evidentiranih otvorenih trgovanja na dan 30. lipnja 2021. u svim registriranim trgovinskim repozitorijima.

3.   Iznos godišnje naknade za nadzor iz stavka 1. umanjuje se za svaki iznos koji je trgovinski repozitorij već uplatio u skladu s člankom 11. stavkom 1. prije 26. svibnja 2021.

Ako je iznos koji je trgovinski repozitorij već uplatio u skladu s člankom 11. stavkom 1. prije 26. svibnja 2021. veći od godišnje naknade za nadzor izračunane u skladu sa stavkom 1., ESMA trgovinskom repozitoriju nadoknađuje tu razliku.

4.   Odstupajući od članka 11. stavka 1., godišnja naknada za nadzor za 2021. za trgovinske repozitorije iz stavka 1. dospijeva 31. listopada 2021.

5.   ESMA šalje račun za uplatu godišnje naknade za nadzor za 2021. trgovinskim repozitorijima iz stavka 1. najmanje 30 dana prije datuma plaćanja.

6.   Čim revizija računa za 2021. postane dostupna, trgovinski repozitoriji iz stavka 1. dostavljaju u ESMA-i pokazatelje iz članka 3. stavka 1. za 2021.

Trgovinskim repozitorijima zaračunava se razlika između stvarno plaćene godišnje naknade za nadzor za 2021. i godišnje naknade za nadzor koju bi trebali platiti za 2021. da se izračun primjenjivog prometa temeljio na pokazateljima prijavljenima u skladu s prvim podstavkom.

ESMA šalje račun za svaku dodatnu uplatu u skladu s drugim podstavkom najmanje 30 dana prije predmetnog datuma plaćanja.”

Članak 2.

Izmjena Delegirane uredbe (EU) 2019/360

Sljedeći članak 15.a umeće se u Delegiranu uredbu (EU) 2019/360:

„Članak 15.a

Godišnja naknada za nadzor za 2021. za trgovinske repozitorije koji su bili registrirani 31. prosinca 2020.

1.   Trgovinskim repozitorijima koji su 31. prosinca 2020. već bili registrirani kod ESMA-e zaračunava se godišnja naknada za nadzor za 2021. izračunana u skladu s člankom 6. Međutim, za potrebe članka 6. stavka 2. točke (b) primjenjivi promet trgovinskih repozitorija izračunava se u skladu sa stavkom 2.

2.   Za potrebe stavka 1. primjenjivi promet trgovinskog repozitorija zbroj je sljedećih iznosa:

prihoda ostvarenih od osnovnih funkcija središnjeg prikupljanja i vođenja evidencije o transakcijama financiranja vrijednosnim papirima u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021. i

primjenjivih prihoda od pomoćnih usluga trgovinskog repozitorija u skladu s člankom 2. stavcima 1. i 2. u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021.

podijeljenih sa zbrojem:

ukupnih prihoda ostvarenih od osnovnih funkcija središnjeg prikupljanja i vođenja evidencije o transakcijama financiranja vrijednosnim papirima u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021. koje su ostvarili svi registrirani trgovinski repozitoriji i

primjenjivih prihoda od pomoćnih usluga u skladu s člankom 2. stavcima 1. i 2. u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021. koje su ostvarili svi registrirani trgovinski repozitoriji.

3.   Iznos godišnje naknade za nadzor iz stavka 1. umanjuje se za svaki iznos koji je trgovinski repozitorij već uplatio u skladu s člankom 10. stavkom 1. prije 26. svibnja 2021.

Ako je iznos koji je trgovinski repozitorij već uplatio u skladu s člankom 10. stavkom 1. prije 26. svibnja 2021. veći od godišnje naknade za nadzor izračunane u skladu sa stavkom 1., ESMA trgovinskom repozitoriju nadoknađuje tu razliku.

4.   Odstupajući od članka 10. stavka 1., godišnja naknada za nadzor za 2021. za trgovinske repozitorije iz stavka 1. dospijeva 31. listopada 2021.

5.   ESMA trgovinskim repozitorijima iz stavka 1. šalje račun za uplatu godišnje naknade za nadzor za 2021. najmanje 30 dana prije datuma plaćanja.

6.   Kada revidirani financijski izvještaji za 2021. postanu dostupni, trgovinski repozitoriji iz stavka 1. dostavljaju ESMA-i pokazatelje iz članka 2. stavka 3. za 2021.

Trgovinskim repozitorijima zaračunava se razlika između stvarno plaćene godišnje naknade za nadzor za 2021. i godišnje naknade za nadzor koju bi trebali platiti za 2021. da se izračun primjenjivog prometa temeljio na pokazateljima prijavljenima u skladu s prvim podstavkom.

ESMA šalje račun za svaku dodatnu uplatu u skladu s drugim podstavkom najmanje 30 dana prije predmetnog datuma plaćanja.”

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. ožujka 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 201, 27.7.2012., str. 1.

(2)  SL L 337, 23.12.2015., str. 1.

(3)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1003/2013 оd 12. srpnja 2013. kojom se dopunjuje Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s naknadama koje Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala zaračunava trgovinskim repozitorijima (SL L 279, 19.10.2013., str. 4.).

(4)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/360 оd 13. prosinca 2018. o dopuni Uredbe (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s naknadama koje Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala zaračunava trgovinskim repozitorijima (SL L 81, 22.3.2019., str. 58.).


25.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 183/5


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/823

оd 20. svibnja 2021.

o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) (dalje u tekstu „osnovna uredba”), a posebno njezin članak 18.,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Prethodni ispitni postupci i mjere na snazi

(1)

Provedbenom uredbom (EU) 2015/309 (2) Komisija je uvela konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske („početni ispitni postupak”).

(2)

Nakon djelomične privremene revizije u pogledu subvencioniranja svih proizvođača izvoznika, Komisija je 4. lipnja 2018. odlučila zadržati prvotno uvedene mjere (Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/823) (3). Utvrdila je da izmjena turskog zakonodavstva o subvencijama za proizvođače pastrve koja je bila predmet revizije ne opravdava revidiranje kompenzacijskih pristojbi za sve proizvođače pastrve u Turskoj. Međutim, primijećeno je da se učinak zakonodavne izmjene razlikovao na razini pojedinačnih trgovačkih društava te je ovisio o specifičnoj situaciji svakog društva (4).

(3)

Komisija je 15. svibnja 2020. nakon djelomične privremene revizije izmijenila razinu kompenzacijske pristojbe za jednog proizvođača izvoznika (Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/658) (5).

(4)

Konačne kompenzacijske pristojbe koje su trenutačno na snazi kreću se od 1,5 % do 9,5 %.

1.2.   Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera

(5)

Nakon objave obavijesti o isteku mjera (6) Komisija je zaprimila zahtjev za reviziju na temelju članka 18. osnovne uredbe.

(6)

Zahtjev je 25. studenoga 2019. podnijela Danska organizacija za akvakulturu („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji čine više od 40 % ukupne proizvodnje određene kalifornijske pastrve u Uniji. Zahtjev se temelji na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka subvencioniranja i nastavka ili ponavljanja štete za industriju Unije.

(7)

Komisija je prije pokretanja revizije zbog predstojećeg isteka mjera i u skladu s člankom 22. stavkom 1. i člankom 10. stavkom 7. osnovne uredbe obavijestila tursku vladu da je primila primjereno dokumentirani zahtjev za reviziju i pozvala je na savjetovanja s ciljem objašnjavanja situacije u vezi sa sadržajem zahtjeva za reviziju i postizanjem zajedničkog rješenja. Savjetovanja su održana 20. veljače 2020.

(8)

Tijekom savjetovanja prije pokretanja postupka turska vlada navela je da su se turski sustavi potpore znatno promijenili jer su se od 2013. znatno smanjili ukupan iznos potpore i obujam proizvodnje za koji se isplaćuje potpora. Stoga je turska vlada smatrala da nije potrebno pokretati reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(9)

Komisija je smatrala da dokazi predani u zahtjevu za reviziju čine informacije koje su u toj fazi razumno dostupne podnositelju zahtjeva. Kako je navedeno u izvješću o dostatnosti dokaza, koje sadržava Komisijinu procjenu svih dokaza koji su joj dostupni o navodnim subvencijama, i na temelju kojih je pokrenula ispitni postupak, u fazi pokretanja postojalo je dovoljno dokaza o tome da se protiv navodnih subvencija mogu uvesti kompenzacijske mjere u pogledu njihova postojanja, iznosa i prirode.

1.3.   Pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera

(10)

Utvrdivši, nakon što se na temelju članka 25. stavka 1. osnovne uredbe savjetovala s Odborom osnovanim člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (7), da postoji dovoljno dokaza za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 18. osnovne uredbe u obavijesti objavljenoj 27. veljače 2020. u Službenom listu Europske unije (8) („Obavijest o pokretanju postupka”). U skladu s člankom 18. stavkom 2. osnovne uredbe, Komisija je pripremila izvješće o dostatnosti dokaza koje sadržava Komisijinu procjenu svih dokaza koji su joj dostupni i na temelju kojih je pokrenula ovaj ispitni postupak.

1.4.   Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

(11)

Ispitnim postupkom u pogledu nastavka ili ponavljanja subvencioniranja obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete bilo je obuhvaćeno razdoblje od 1. siječnja 2016. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”) (9).

1.5.   Zainteresirane strane

(12)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane stranke da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i tursku vladu, poznate uvoznike i korisnike te ih je pozvala na sudjelovanje.

(13)

Sve strane pozvane su da u rokovima utvrđenima u Obavijesti o pokretanju postupka iznesu stajališta, dostave informacije i pruže popratne dokaze. Zainteresirane strane imale su i priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

1.6.   Odabir uzorka

(14)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 27. osnovne uredbe.

1.6.1.   Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(15)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 27. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala privremeni uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma proizvodnje i prodaje koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu, uzimajući pritom u obzir i zemljopisnu rasprostranjenost. Taj se uzorak sastojao od osam proizvođača iz Unije od kojih su svi mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”). Proizvođači iz Unije koji su privremeno bili u uzorku činili su 14 % proizvodnje u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku.

(16)

Komisija je zaprimila primjedbe od podnositelja zahtjeva. Komisija je na temelju toga i kako bi obuhvatila najveći reprezentativni obujam proizvodnje odlučila dodati proizvođača smrznute pastrve u konačni uzorak i zamijeniti jednog od privremeno odabranih proizvođača drugim. Nije zaprimljena nijedna druga primjedba.

(17)

Nadalje, kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 24., jedan od proizvođača iz Unije u uzorku nije dostavio odgovor na upitnik, pa je isključen iz uzorka. Preostali uzorak proizvođača iz Unije i dalje je činio 13 % proizvodnje u Uniji i bio je reprezentativan za industriju Unije s obzirom na velik broj proizvođača iz Unije.

1.6.2.   Odabir uzorka uvoznika

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je nepovezane uvoznike pozvala da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(19)

Kako se nisu javili nepovezani uvoznici, nije bilo potrebe za odabirom uzorka.

1.6.3.   Odabir uzorka proizvođača izvoznika u Turskoj

(20)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Turskoj zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila Misije Republike Turske pri Europskoj Uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(21)

Petnaest proizvođača izvoznika/grupa proizvođača izvoznika iz Turske dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. Ukupna prijavljena količina izvoza određene kalifornijske pastrve u Uniju koji su izvršila ta društva u razdoblju ispitnog postupka revizije činila je 100 % izvoza iz Turske u Uniju.

(22)

U skladu s člankom 27. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od tri proizvođača izvoznika/grupe proizvođača izvoznika na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. Uzorak je činio više od 70 % prijavljene izvozne prodaje u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(23)

U skladu s člankom 27. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim proizvođačima izvoznicima za koje se zna da se postupak odnosi na njih te s turskim tijelima. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

1.6.4.   Odgovori na upitnik i nesuradnja

(24)

Kako bi prikupila podatke koje smatra potrebnima za ispitni postupak, Komisija je poslala upitnike devetorima proizvođačima iz Unije iz uzorka, trima proizvođačima izvoznicima iz uzorka te turskoj vladi. Jedan od proizvođača iz Unije u uzorku obavijestio je Komisiju da nije u mogućnosti ispuniti upitnik. Usto, jedan proizvođač izvoznik u uzorku nije dostavio odgovor na upitnik. Prema tome, primljeni su odgovori na upitnik od osam proizvođača iz Unije, dva proizvođača izvoznika u uzorku i turske vlade.

(25)

Kad je riječ o proizvođaču izvozniku u uzorku koji ne surađuje, Komisija je odlučila svoje nalaze temeljiti na raspoloživim podacima u skladu s člankom 28. stavkom 1. osnovne uredbe. Dotični proizvođač izvoznik obaviješten je o tome. Nije zaprimljena nijedna primjedba. Dva proizvođača izvoznika u uzorku koja su dostavila ispunjeni upitnik i dalje su činila više od 60 % prijavljene izvozne prodaje u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

1.6.5.   Provjera

(26)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja subvencioniranja i štete te interesa Unije. Međutim, zbog izbijanja bolesti COVID-19 i popratnih mjera poduzetih za suzbijanje epidemije (10) Komisija nije mogla provesti posjete na licu mjesta u prostorima svih društava u skladu s člankom 26. osnovne uredbe. Umjesto toga, Komisija je na daljinu provjerila informacije dobivene od sljedećih društava:

Proizvođači iz Unije:

Az Agr Ittica Rio Selva Srl Soc Agr (Italija),

Danaqua Aps (Danska),

Gospodarstwo Rybackie Bytów (Poljska),

Gruppo Sais (Italija),

Sas Lefevre Surgeles (Francuska),

Snaptun Frysehus A/S (Danska),

Tres Mares (Španjolska),

Truite Service (Francuska).

Proizvođači izvoznici:

grupacija povezanih društava „GMS”, Turska:

Gümüşdoğa Su Ürünleri Üretim İhracat İthalat A.Ş., Muğla, Turska,

Dalga Seafood Ltd., Atena, Grčka,

grupacija povezanih društava „Özpekler”, Turska:

Özpekler İnşaat Taahhüd Dayanıklı Tüketim Malları Su Ürünleri Sanayi ve Ticaret Limited Şirketi, Denizli, Turska,

Özpekler İthalat İhracat Su Ürünleri Sanayi ve Ticaret Ltd. Şti., Denizli, Turska.

Turska vlada:

Ministarstvo trgovine, Republika Turska,

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Republika Turska,

Agencija za regulaciju i nadzor bankarstva, Republika Turska,

Ministarstvo financija, Republika Turska,

Poljoprivredne kreditne zadruge, Republika Turska,

Središnja banka Republike Turske, Republika Turska,

Eximbank, Republika Turska,

Organizacija za razvoj malih i srednjih poduzeća Turske (KOSGEB), Republika Turska,

Skupina poljoprivrednih suosiguravatelja, Republika Turska,

Ministarstvo industrije i tehnologije, Republika Turska.

1.6.6.   Daljnji postupak

(27)

Komisija je 26. ožujka 2021. objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati kompenzacijske pristojbe koje su na snazi. Svim je stranama odobreno razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti primjedbe na objavu.

(28)

Uzimajući u obzir određene tvrdnje primljene nakon konačne objave koje su utjecale na ishod ispitnog postupka, Komisija je 14. travnja 2021. objavila te dodatne činjenice i razmatranja na temelju kojih je izmijenila prethodno objavljene konačne nalaze. Zainteresiranim stranama dano je i razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti prigovore nakon te dodatne objave.

(29)

Komisija je razmotrila primjedbe zainteresiranih strana i prema potrebi ih uzela u obzir. Saslušanje je omogućeno stranama koje su ga zatražile.

2.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

(30)

Predmetni je proizvod istovjetan proizvodu iz početnog ispitnog postupka, odnosno to je kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss) („pastrva”):

živa, pojedinačne mase 1,2 kg ili manje, ili

svježa, rashlađena, smrznuta i/ili dimljena:

u obliku cijele ribe (s glavom), bez škrga ili s njima, bez utrobe ili s njom, pojedinačne mase 1,2 kg ili manje, ili

bez glave, bez škrga ili s njima, bez utrobe ili s njom, pojedinačne mase 1 kg ili manje, ili

u obliku fileta pojedinačne mase 400 g ili manje,

podrijetlom iz Republike Turske („predmetna zemlja”) i trenutačno razvrstana u oznake KN ex 0301 91 90, ex 0302 11 80, ex 0303 14 90, ex 0304 42 90, ex 0304 82 90 i ex 0305 43 00 (oznake TARIC 0301919011, 0302118011, 0303149011, 0304429010, 0304829010 i 0305430011) („predmetni proizvod”).

(31)

Kao i u početnom ispitnom postupku, Komisija je utvrdila da proizvod koji se proizvodi u Turskoj i izvozi u Uniju te proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne krajnje namjene. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnima u smislu članka 2. točke (c) osnovne uredbe.

3.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA SUBVENCIONIRANJA

(32)

Na temelju subvencija ispitanih u početnom ispitnom postupku i djelomičnim privremenim revizijama iz uvodnih izjava 2. i 3. u odnosu na predmetni proizvod, informacija u zahtjevu za reviziju te informacija koje su dostavili turska vlada i proizvođači izvoznici u uzorku koji surađuju ispitane su sljedeće mjere koje navodno uključuju programe dodjele subvencija:

Izravni prijenos novčanih sredstava – bespovratna sredstva:

potpora za proizvodnju pastrve pojedinačne mase manje od 1 kg,

potpora za proizvodnju pastrve pojedinačne mase veće od 1 kg, ali ne veće od 1,2 kg,

potpora za uzgoj pastrve u mrijestilištima zaštićenima od bolesti,

zatvoreni sustav proizvodnje,

uzgoj ribe u ribnjacima,

plaćanja potpore za poljoprivredne izdavačke i savjetodavne usluge,

potpora za odlaganje ribarskih plovila.

Odricanje od prihoda:

porezna olakšica za potrošnju goriva za ribarska plovila,

potpora ulaganjima u sektor akvakulture.

Izravni prijenos novčanih sredstava – povlašteno financiranje:

potpora za osiguranja za sektor akvakulture,

povlašteni zajmovi.

3.1.   Izravni prijenos novčanih sredstava – bespovratna sredstva

3.1.1.   Potpora za proizvodnju pastrve pojedinačne mase manje od 1 kg

3.1.1.1.   Opis i pravna osnova

(33)

Tijekom RIPR-a izravna potpora proizvođačima pastrve pojedinačne mase manje od 1 kg dodjeljivala se na temelju Predsjedničke odluke 2019/1691 („Odluka 1691”) (11). Postupci i načela povezani s provedbom Odluke navedeni su u Priopćenju 2019/56 („Priopćenje 56”), koje je izdalo Ministarstvo prehrane, poljoprivrede i stočarstva (12). Iznos potpore određen je na 0,75 TRY/kg za proizvodnju do 350 000 kg godišnje.

(34)

Ta se potpora revidira svake godine u okviru godišnje revizije poljoprivredne potpore. Komisija je primijetila da se potpora nakon RIPR-a nastavila bez ikakvih zamjetnih promjena na temelju Odluke br. 2020/3190 (13), uz odgovarajuće priopćenje kojim su utvrđeni uvjeti za takvu potporu (14).

3.1.1.2.   Zaključak

(35)

Kako je potvrđeno u početnom ispitnom postupku (15), te mjere su subvencije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe, odnosno prijenos novčanih sredstava turske vlade u obliku izravne subvencije proizvođačima pastrve.

(36)

Te su izravne subvencije specifične i protiv njih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe s obzirom na to da tijelo koje ih dodjeljuje i propisi na temelju kojih ono djeluje izričito ograničavaju pristup tim bespovratnim sredstvima na poduzeća koja posluju u sektoru akvakulture. Poduzeća uključena u akvakulturu izričito su navedena, a pastrva je jasno određena kao jedna od vrsta koja ostvaruje korist u okviru tog programa subvencija.

3.1.1.3.   Izračun iznosa subvencije

(37)

Komisija je utvrdila da su dva proizvođača izvoznika u uzorku imala koristi od tog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(38)

Korist po društvu bila je izravni prosječni iznos potpore primljen u razdoblju ispitnog postupka revizije za vlastitu uzgojenu živu ribu. U oba slučaja društva su dostavila informacije o iznosu potpore i o tome od koga su je primila. Društva su u poslovnim knjigama tu dobit uglavnom knjižila pod naslovom „dobit od subvencija” i te su poslovne knjige podvrgnula neovisnoj reviziji. To se smatralo pozitivnim dokazom o subvenciji kojom je ostvarena korist.

(39)

Kako je potvrđeno u početnom ispitnom postupku (16), korist od tih subvencija imala su i društva koja nisu samo uzgajala pastrvu nego su je i kupovala od nepovezanih društava za preradu jer predmetni proizvod obuhvaća i izravno subvencioniranu sirovinu, odnosno živu pastrvu, kao i proizvode na kraju proizvodnog lanca, kao što su svježa ili smrznuta cijela riba, fileti, dimljena riba. U skladu s metodologijom početnog ispitnog postupka, korist za kupljenu ribu izračunana je na temelju ukupnih subvencija koje su dodijelila turska tijela podijeljenih s ukupnim iznosom subvencionirane proizvodnje pastrve u Turskoj.

3.1.2.   Potpora za proizvodnju pastrve pojedinačne mase veće od 1 kg, ali ne veće od 1,2 kg

3.1.2.1.   Opis i pravna osnova

(40)

Tijekom RIPR-a potpora za proizvodnju pastrve pojedinačne mase veće od 1 kg proizvođačima pastrve dodjeljivala se na temelju Odluke 1691 i Priopćenja 56. Iznos subvencije određen je na 1,50 TRY/kg za proizvodnju do 350 000 kg godišnje.

3.1.2.2.   Zaključak

(41)

Kako je potvrđeno u zadnjem ispitnom postupku privremene revizije (17), subvencija za pastrve pojedinačne mase veće od 1 kg zapravo je trebala pogodovati pastrvi pojedinačne mase veće od 1,2 kg, odnosno pastrvi koja nije obuhvaćena definicijom predmetnog proizvoda. Stoga je Komisija zaključila da se takva potpora ne može smatrati subvencijama proizvođačima predmetnog proizvoda protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

3.1.3.   Potpora za uzgoj pastrve u mrijestilištima zaštićenima od bolesti

3.1.3.1.   Opis i pravna osnova

(42)

Tijekom RIPR-a potpora za uzgoj pastrve u mrijestilištima zaštićenima od bolesti proizvođačima pastrve dodjeljivala se na temelju Odluke 1691 i Priopćenja 56. Iznos subvencije određen je na 1,50 TRY/kg za proizvodnju od 350 000 kg godišnje.

3.1.3.2.   Zaključak

(43)

Kako je potvrđeno u zadnjem ispitnom postupku privremene revizije (18), Komisija je takvu potporu (u obliku izravnih bespovratnih sredstava) smatrala subvencijama za proizvodnju pastrve sličnima izravnim subvencijama, odnosno financijskim doprinosom kojim se ostvaruje korist u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i. te člankom 3. stavkom 2. osnovne uredbe. Budući da se potpora isključivo odobravala proizvođačima pastrve, Komisija je zaključila da je program specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe. Korist se sastojala od izravnih bespovratnih sredstava za proizvođače pastrve koji zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti. Stoga je Komisija zaključila da se potpora može smatrati subvencijama protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

3.1.3.3.   Izračun iznosa subvencije

(44)

Ipak, Komisija je utvrdila da dva proizvođača izvoznika u uzorku koja su surađivala nisu imala koristi od potpore za uzgoj pastrve u mrijestilištima zaštićenima od bolesti tijekom RIPR-a.

3.1.4.   Zatvoreni sustav proizvodnje

3.1.4.1.   Opis i pravna osnova

(45)

Tijekom RIPR-a potpora za uzgoj ribe u zatvorenom sustavu proizvodnje (19) dodjeljivala se na temelju Odluke 1691 i Priopćenja 56, pri čemu je pastrva bila jedna od obuhvaćenih vrsta. Iznos subvencije određen je na 1,50 TRY/kg za proizvodnju do 350 000 kg godišnje.

3.1.4.2.   Zaključak

(46)

Komisija je takvu potporu (u obliku izravnih bespovratnih sredstava) smatrala subvencijama za proizvodnju pastrve sličnima izravnim subvencijama, odnosno financijskim doprinosom kojim se ostvaruje korist u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i. te člankom 3. stavkom 2. osnovne uredbe. Budući da se potpora odobravala proizvođačima pastrve (jedna od obuhvaćenih vrsta), Komisija je zaključila da je program specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe. Korist se sastojala od izravnih bespovratnih sredstava za proizvođače pastrve koji zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti. Stoga je Komisija zaključila da se potpora može smatrati subvencijama protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

3.1.4.3.   Izračun iznosa subvencije

(47)

Komisija je utvrdila da ni dva proizvođača izvoznika u uzorku nisu imala koristi od potpore pri upotrebi zatvorenog sustava proizvodnje tijekom RIPR-a.

3.1.5.   Uzgoj ribe u ribnjacima

3.1.5.1.   Opis i pravna osnova

(48)

Tijekom RIPR-a potpora uzgoju ribe u ribnjacima dodjeljivala se na temelju Odluke 1691 i Priopćenja 56. Iznos subvencije određen je na 1,50 TRY/kg za proizvodnju do 300 000 kg godišnje. Takva se potpora pruža proizvođačima koji za uzgoj u ribnjacima, uglavnom za domaću potrošnju, koriste podzemnu vodu dobivenu pomoću električne energije ili izvorsku vodu dobivenu bez upotrebe energije. Ti proizvođači možda neće imati koristi od programa navedenih u točkama 3.1.1. i 3.1.4.

3.1.5.2.   Zaključak

(49)

Komisija je zaključila da se takva potpora na kraju može smatrati subvencijama proizvođačima predmetnog proizvoda protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, ali u svakom slučaju nije bila dostupna proizvođačima izvoznicima u uzorku jer su već dobili potporu za proizvodnju pastrve prema točki 3.1.1.

3.1.6.   Plaćanja potpore za poljoprivredne izdavačke i savjetodavne usluge

3.1.6.1.   Opis i pravna osnova

(50)

Tijekom RIPR-a plaćanja potpore za poljoprivredne izdavačke i savjetodavne usluge dodjeljivala su se na temelju Odluke 1691 i Priopćenja 56. U skladu s člankom 6. stavkom 7. Odluke 1691 potpora se davala izravno poduzećima koja pružaju savjetodavne usluge, a ne proizvođačima u akvakulturi.

3.1.6.2.   Zaključak

(51)

Tijekom početnog ispitnog postupka potpora za plaćanja za poljoprivredne izdavačke i savjetodavne usluge (20) dodijeljena je izravno proizvođačima pastrve. Međutim, trenutačnim ispitnim postupkom utvrđeno je da se takva potpora sad pruža izravno poduzećima koja pružaju savjetodavne usluge. Komisija je stoga zaključila da taj program nije donio nikakvu korist proizvođačima izvoznicima u uzorku, pa se protiv njega ne mogu uvesti kompenzacijske mjere.

3.1.7.   Potpora za odlaganje ribarskih plovila

(52)

Ispitnim postupkom utvrdilo se da su plaćanja potpore za odlaganje ribarskih plovila prekinuta 2018.

3.1.8.   Primjedbe nakon objave

(53)

Nakon objave turska vlada i dva proizvođača izvoznika u uzorku iznijeli su primjedbu da metodologija koju je Komisija primijenila za izračun neizravne subvencije u trenutačnoj reviziji nije bila u skladu s metodologijom primijenjenom u početnom ispitnom postupku. Naime, u početnom ispitnom postupku korist za kupljenu pastrvu izračunana je dijeljenjem ukupnih subvencija koje su odobrile turske vlasti s ukupnom proizvodnjom pastrve u Turskoj, a ne s količinom subvencionirane proizvodnje pastrve u Turskoj.

(54)

Komisija je stoga preispitala izračun iznosa neizravne subvencije izračunanog za pastrvu koju su dva proizvođača izvoznika u uzorku kupila od nepovezanih dobavljača kako bi je uskladila s metodologijom iz početnog ispitnog postupka. Usto, proizvođači izvoznici u uzorku su nakon dodatne objave upozorili na pogrešku u stopi za odbitak naknada plaćenih poslovnim udruženjima. Komisija se složila s tom tvrdnjom, no ispravak nije bitno utjecao na ukupne subvencije.

(55)

Dva proizvođača izvoznika u uzorku komentirala su i metodologiju izračuna izravne subvencije. Ustvrdili su da sva pastrva za koju su primljene izravne subvencije nije prodana tijekom RIPR-a. Njihovo je mišljenje da bi Komisija trebala uzeti u obzir zalihe društava i korist ograničiti na prodane količine koje su ti proizvođači izvoznici izvezli u Uniju tijekom RIPR-a.

(56)

Treba napomenuti da su subvencije bile primljene na temelju obujma proizvodnje pastrve, neovisno o tome je li ta proizvodnja naknadno prodana tijekom RIPR-a. Argument proizvođača izvoznika stoga je odbačen.

(57)

Uzimajući u obzir primjedbe zainteresiranih strana, izravne i neizravne subvencije utvrđene tijekom RIPR-a za dva proizvođača izvoznika u uzorku bile su 2,38 % za Özpekler i 2,84 % za GMS.

3.1.9.   Zaključak o bespovratnim sredstvima

(58)

Ukupna subvencija utvrđena s obzirom na sva bespovratna sredstva primljena tijekom RIPR-a za dva proizvođača izvoznika u uzorku iznosi:

Tablica 1.

Bespovratna sredstva

Naziv društva

Iznos subvencije

Özpekler

2,38 %

GMS

2,84 %

3.2.   Odricanje od prihoda

3.2.1.   Porezna olakšica za potrošnju goriva za plovila

3.2.1.1.   Opis i pravna osnova

(59)

U Općem priopćenju o posebnom popisu poreza na potrošnju br. 1 (21) utvrđuju se glavna načela i uvjeti za poreznu olakšicu za potrošnju goriva za plovila. Ribarska plovila koja su registrirana u turskom međunarodnom brodskom registru ili nacionalnom brodskom registru mogu ostvariti korist od ulja za dizelski brodski motor oslobođenog od poreza na potrošnju.

3.2.1.2.   Zaključak

(60)

Ispitnim postupkom potvrdilo se da proizvođači predmetnog proizvoda vjerojatno neće ostvariti korist od potpore ribarskim brodovima za kupnju goriva i da dva proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju doista nisu imala korist od nje u njihovoj proizvodnji pastrve. Stoga je Komisija zaključila da se takva potpora ne može smatrati subvencijama proizvođačima predmetnog proizvoda protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

3.2.2.   Potpora ulaganjima u sektor akvakulture

3.2.2.1.   Opis i pravna osnova

(61)

Odluka br. 2012/3305 (22) i provedbeno Priopćenje br. 2012/1 (23) tvore osnovu za državnu potporu ulaganjima u sektor akvakulture (24) te za Program za poticanje ulaganja Turske. On uključuje dva programa poticaja:

regionalni poticaji za ulaganje, uključujući oslobođenje od plaćanja PDV-a, oslobođenje od carinskih pristojbi, odbitak poreza, preuzimanje dijela doprinosa zaposlenika i poslodavaca za socijalno osiguranje, subvencioniranje kamata, dodjelu zemljišta i nenaplaćivanje poreza po odbitku, i

opći poticaji za ulaganje, uključujući oslobođenje od plaćanja PDV-a, oslobođenje od carinskih pristojbi i nenaplaćivanje poreza po odbitku.

(62)

Društva koja ne mogu ispuniti kriterije za minimalni iznos ulaganja u okviru regionalnog programa poticaja za ulaganja mogu ostvariti koristi od općeg programa poticaja za ulaganja, koji je dostupan za svih šest regija utvrđenih u Odluci br. 2012/3305. Intenzitet potpora može se razlikovati ovisno o stupnju gospodarskog razvoja tih šest regija. Odluka i priopćenje i dalje su važeći, a šest se regija nije promijenilo od početnog ispitnog postupka.

3.2.2.2.   Zaključak

(63)

Tijekom RIPR-a GMS je ostvario korist od sniženja poreza na dobit, a Özpekler od oslobođenja od PDV-a i carinskih pristojbi u okviru regionalnih poticaja za ulaganje. Kako je potvrđeno u početnom ispitnom postupku (25), potpora ulaganjima smatra se subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) druge alineje i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe kad je potpora u obliku poreznog poticaja, tj. kad se dospjeli prihodi vlade otpisuju ili ne naplaćuju.

(64)

Subvencija je specifična i protiv nje se može uvesti kompenzacijska mjera jer je korist od subvencije ograničena na skupinu regija. Pristup subvenciji dodatno je ograničen određenim poduzećima koja posluju u određenim sektorima. Uz to, subvencija ne ispunjava uvjete za nespecifičnost iz članka 4. stavka 2. točke (b) osnovne uredbe s obzirom na broj i vrstu ograničenja koja se primjenjuju na određene sektore, osobito onih kojima se određenim vrstama poduzeća ograničava pristup subvenciji ili onih kojima se potpuno isključuju određeni sektori.

(65)

Akvakultura je izričito navedena u Prilogu 2.A Odluci 2012/3305 kao aktivnost u okviru koje je moguće ostvariti korist od te vrste oslobođenja od poreza. U Prilogu 4. toj odluci navedeni su sektori u kojima nije moguće ostvariti korist ni od jednog poticaja u okviru tog programa.

3.2.2.3.   Izračun iznosa subvencije

(66)

Kako bi se utvrdio iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere, korist koju je ostvario primatelj tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije izračunana je kao razlika između ukupnog poreza koji se plaća prema uobičajenoj poreznoj stopi i ukupnog poreza koji se plaća po sniženoj poreznoj stopi. Međutim, utvrđeno da je korist za Özpekler zanemariva. Iznos subvencije utvrđen tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije za GMS bio je 0,7 %.

3.2.2.4.   Primjedbe nakon objave

(67)

Dva proizvođača izvoznika u uzorku očitovala su se i o potpori za ulaganja. Ustvrdili su da Komisija nije trebala izračunati korist od oslobođenja od plaćanja PDV-a jer sva društva prebijaju PDV u istom mjesecu ili u sljedećim mjesecima u skladu sa stanjem potraživanja i dugovanja društva. Jedina korist za društvo bila je u tome što se moglo izbjeći plaćanje PDV-a unaprijed.

(68)

To što se iz računovodstvene perspektive PDV koji se duguje prebija PDV-om koji se potražuje ne poništava korist u smislu novčanog toka jer proizvođači izvoznici ne moraju unaprijed isplatiti gotovinu, a zatim čekati povrat od poreznih tijela nakon obrade njihovih mjesečnih prijava PDV-a, kao što to moraju društva koja ne ostvaruju korist od tog programa. Doista, kako su potvrdili i sami proizvođači izvoznici, program „sudionicima jedino koristi da mogu izbjegavati plaćanje PDV-a [...] koji druga društva bez certifikata za poticanje ulaganja moraju platiti, a tek poslije mogu ostvariti pravo na povrat” (26). Argumenti proizvođača izvoznika stoga su odbačeni.

3.3.   Izravni prijenos novčanih sredstava – povlašteno financiranje

3.3.1.   Potpora za osiguranja za sektor akvakulture

3.3.1.1.   Opis i pravna osnova

(69)

Prema Zakonu o osiguranju u poljoprivredi br. 5363 (27) i Odluci br. 2018/380 (28) o rizicima, usjevima i regijama koje će biti obuhvaćene skupinama poljoprivrednih suosiguravatelja i stopama potpore za premije za 2019., proizvođači proizvoda u akvakulturi mogu ostvariti korist od snižene premije osiguranja od gubitaka ribljih stokova i izlova pastrve zbog niza mogućih bolesti, prirodnih katastrofa, nesreća itd. Potpora turske vlade čini 50 % premije osiguranja.

3.3.1.2.   Zaključak

(70)

Kako je potvrđeno u početnom ispitnom postupku (29), korist na temelju tog programa zapravo je smanjenje financijskih troškova zbog životnog osiguranja životinja uzgajanih u akvakulturi Taj je program subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) prve alineje osnovne uredbe u obliku izravnih bespovratnih sredstava turske vlade proizvođačima pastrve i financijski doprinos jer primatelj subvencije ostvaruje korist od povoljnije premije osiguranja, znatno niže od premija osiguranja dostupnih na tržištu za pokrivanje usporedivih rizika. Programom se prenosi korist u smislu članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Korist je jednaka razlici između premije ponuđene u kontekstu komercijalne police osiguranja i subvencionirane premije.

(71)

Potpora je specifična jer tijelo koje ju dodjeljuje te propisi na temelju kojih ono djeluje izričito ograničavaju pristup toj sniženoj premiji na poduzeća koja posluju u sektoru akvakulture i čak su izričito ciljana na rizike kojima su izloženi proizvođači u akvakulturi.

3.3.1.3.   Izračun iznosa subvencije

(72)

Komisija je utvrdila da je jedan od proizvođača u uzorku, Özpekler, imao koristi od tog programa. Iznos subvencije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bio je 0,1 %.

3.3.2.   Povlašteni zajmovi

(73)

Komisija je tijekom početnog ispitnog postupka utvrdila da su turski proizvođači pastrve ostvarili korist od povlaštenih zajmova, kao što su:

poljoprivredni zajmovi s niskom ili nultom kamatnom stopom,

izvozni krediti s niskom kamatnom stopom koje daje turski Eximbank.

3.3.2.1.   Poljoprivredni zajmovi

3.3.2.2.   Opis i pravna osnova

(74)

Prvo, Odlukom br. 2018/1188 predviđeno je da poljoprivredne kreditne zadruge („PKZ-i”) i Ziraat Bankasi A.S. mogu dodjeljivati zajmove s niskim kamatnim stopama i poslovne zajmove proizvođačima iz sektora akvakulture. Proizvođači pastrve mogu ostvariti popuste na važeće kamatne stope u rasponu od 50 % do 100 %. Gornja granica kredita iznosi 5 000 000 TRY. Odukom je obuhvaćeno razdoblje primjene od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2019. (uključujući te dane).

(75)

PKZ-i navedeni u odluci subjekti su uređeni privatnim pravom koje su osnovali poljoprivredni proizvođači (tj. fizičke osobe ili pravni subjekti uključeni u poljoprivrednu proizvodnju) u Turskoj radi potpore svojim financijskim poslovnim potrebama.

(76)

Ziraat Bankasi A.S. je Poljoprivredna banka Republike Turske, u potpunosti u državnom vlasništvu. Tijekom početnog ispitnog postupka njezini su udjeli bili u vlasništvu Podtajništva riznice. Međutim, njezin je kapital 2018. prebačen u Turski državni investicijski fond. U skladu s člankom 2. Zakona br. 6741 o osnivanju Društva za upravljanje Turskim državnim investicijskim fondom i izmjenama određenih zakona Turski državni investicijski fond institucija je pridružena Predsjedništvu. Predsjednik Upravnog odbora Fonda je predsjednik Republike. Predsjednik Republike može imenovati jednog od članova odbora kao zamjenika predsjednika Upravnog odbora. Stoga Ziraat Bankasi A.S. i dalje ima povjerene javne ovlasti te se smatra javnim tijelom, unatoč službenoj promjeni vlasništva nad kapitalom.

(77)

Drugo, Odlukom br. 2010/27612 (30) propisuje se da se zajmovi s nultom kamatnom stopom mogu odobravati MSP-ovima.

3.3.2.3.   Nalazi

(78)

Proizvođači izvoznici koji su surađivali imali su tijekom RIPR-a samo nepodmirene zajmove s niskom kamatnom stopom od banke Ziraat Bankasi A.S., ali nisu koristili zajmove s niskom kamatnom stopom od PKZ-a ili zajmove s nultom kamatnom stopom za MSP-ove.

3.3.2.4.   Kreditiranje izvoza

3.3.2.5.   Opis i pravna osnova

(79)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, Türkiye İhracat Kredi Bankası A.Ş („Eximbank”) osnovala je turska vlada 21. kolovoza 1987. Odlukom br. 87/11914 na temelju Zakona br. 3332 (31) o izvoznim kreditima i to je banka koja je potpuno u državnom vlasništvu i djeluje kao instrument turske vlade za poticanje izvoza u okviru turske izvozne strategije. Vlada je Eximbanku povjerila potporu vanjske trgovine i turskih ugovaratelja/ulagatelja koji posluju u inozemstvu (32) kako bi se povećao izvoz turskih poduzeća i njihova međunarodna konkurentnost. Zbog toga se smatra da su banci Eximbank povjerene javne ovlast i da je ona stoga javno tijelo.

(80)

Zakon br. 3332 i Rezolucija br. 2013/4286 (33) o osnivanju banke Eximbank pravna su osnova za izvozne kredite koje daje Eximbank. Eximbank pruža financijsku potporu (izravno ili preko banaka agenata koje rade na proviziju), kao što su izvozni krediti prije ili poslije otpreme koji ovise o izvozu i izvozno orijentirani investicijski krediti za izvoznike, s namjerom povećanja konkurentnosti turskih izvoznika na stranim tržištima.

(81)

Nadalje, tzv. rediskontni krediti upotrebljavaju se za gotovinski predujam izvoznicima na temelju diskontiranja mjenica i dokumenata povezanih s izvoznom prodajom. Pravna su osnova za te kredite „Provedbene upute za rediskontni kredit za izvoz i usluge s deviznim prihodima” (34). Rediskontne kredite financira Središnja banka Turske („SBT”), ali se usmjeravaju preko turskih financijskih institucija (javne banke i privatne banke) koje djeluju kao agenti SBT-a. Kamatne stope određuje SBT, a banke agenti dobivaju naknadu u obliku provizije koja se naplaćuje primateljima.

3.3.2.6.   Nalazi

(82)

Proizvođači izvoznici u uzorku koji su surađivali imali su tijekom RIPR-a nepodmirene izvozne kredite s niskom kamatnom stopom dobivene izravno od Eximbanka ili od drugih javnih ili privatnih banaka u svojstvu agenata Eximbanka. Društva su isto tako imala korist od rediskontnih kredita banke Eximbank ili drugih javnih ili privatnih banaka.

3.3.2.7.   Opći zaključak o povlaštenim zajmovima

(83)

Kako je potvrđeno u početnom ispitnom postupku (35), prethodno navedeno povlašteno financiranje (poljoprivredni zajmovi i izvozni krediti) smatra se subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe.

(84)

Komisija je na temelju nalaza tekućeg ispitnog postupka zaključila da prethodno navedeni programi povlaštenog financiranja donose koristi primateljima jer se takvo financiranje odobrava ispod tržišnih cijena, odnosno pod uvjetima koji ne odražavaju tržišne uvjete za financiranje s usporedivim dospijećem.

(85)

Ti su programi povlaštenog financiranja specifični u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe s obzirom na poljoprivredne zajmove jer nadležna tijela koja izdaju kredite ili zakonodavstvo na temelju kojeg ta tijela posluju izričito ograničavaju pristup tim programima na određena poduzeća. Krediti povezani s izvozom specifični su u smislu članka 4. stavka 4. točke (a) osnovne uredbe jer ovise o realizaciji izvoza.

(86)

Svi prethodno navedeni programi povlaštenog financiranja stoga se smatraju subvencijama protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

3.3.2.8.   Primjedbe nakon objave

(87)

Nakon objave dva proizvođača izvoznika u uzorku očitovala su se o metodologiji izračuna subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere za povlaštene zajmove tvrdeći da su samo zajmovi od Eximbanka bili povlašteni, dok su zajmovi primljeni od drugih komercijalnih banaka bili u granicama tržišnih uvjeta, čak i ako je stvarna kamatna stopa bila niža od referentne vrijednosti koju je upotrijebila Komisija. Zato, smatraju, niža dobivena kamatna stopa nije razlog zbog kojeg bi se protiv tih zajmova mogle uvesti kompenzacijske mjere.

(88)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 80., ispitivanjem je potvrđeno da izvozne kredite nije davao samo Eximbank izravno nego da su ih davale i druge javne ili privatne banke u svojstvu agenata Eximbanka. Zatim, u uvodnim izjavama od 83. do 85. utvrđeno je postojanje skupa uvjeta koji potvrđuju da je riječ o zajmovima protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Povrh toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 81., rediskontne kredite financirao je SBT, ali su usmjeravani preko turskih financijskih institucija (javne i privatne banke) koje djeluju kao agenti SBT-a.

(89)

Komisija je podrobno preispitala zajmove za koje su društva u uzorku tvrdila da nisu povlašteni. Dostavljene informacije nisu, međutim, bile dovoljne za zaključak da ti zajmovi nisu bili povezani s programom povlastica. Zapravo, popratna dokumentacija dostavljena za te zajmove u ispitnom postupku jasno je upućivala na to da je pruženo financiranje bilo povezano s izvoznim obvezama. U mnogim je slučajevima dostavljen samo dopis društva na turskom jeziku kojim ono od banaka traži sredstva. Usto, opći okvirni sporazumi banaka uvijek su sadržavali točke kojima su se odobreni izvozni krediti povezivali s poticajnim praksama Eximbanka i SBT-a. Argumenti proizvođača izvoznika stoga su odbačeni.

(90)

Proizvođači izvoznici u uzorku tvrdili su i da neki zajmovi ne ovise o izvozu, pa se protiv njih ne mogu uvesti kompenzacijske mjere. Nakon preispitivanja Komisija je na temelju dostavljene popratne dokumentacije zaključila da pojedini zajmovi nisu bili povezani s izvoznom prodajom ni obuhvaćeni subvencioniranim poljoprivrednim zajmovima, pa nisu bili obuhvaćeni nikakvim programom subvencija. Komisija je stoga te zajmove isključila iz izračuna koristi.

(91)

Jedan od proizvođača izvoznika u uzorku dostavio je informacije da jedan od njegovih zajmova nije bio povezan s predmetnim proizvodom i da se stoga za njega nije mogla izračunati korist. Komisija je pregledala primljene informacije, no nije mogla potvrditi da je opseg zajma bio ograničen na proizvode koji nisu predmetni proizvod. Tvrdnja proizvođača izvoznika stoga je odbačena.

(92)

Nakon objave, kao i nakon dodatne objave, isti je proizvođač izvoznik tvrdio da pojedini zajmovi ovisni o izvozu nisu bili povezani samo s predmetnim proizvodom nego i s drugom izvezenom ribom. Komisija je pregledala te zajmove i mogla je za neke od njih, na temelju informacija dobivenih od tog društva, potvrditi da su bili povezani s različitim vrstama izvezene ribe. Izračuni su stoga prilagođeni u skladu s tim.

(93)

Nadalje, proizvođači izvoznici u uzorku ustvrdili su da bi Komisija trebala uzeti u obzir kamatnu stopu koja je bila referentna na najbliži datum prije ili poslije datuma početka zajma. U tom je smislu Komisija napomenula da se referentni podaci dostavljeni kao valjani od određenog datuma smatraju takvima od tog datuma do objave novih podataka. Zato je Komisija sustavno uzimala u obzir referentnu vrijednost na najbliži datum prije datuma početka zajma. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(94)

Dva proizvođača izvoznika u uzorku istaknula su i niz formalnih pogrešaka u izračunu subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere za povlaštene zajmove, i to u vezi s otplatom glavnice tijekom RIPR-a, brojem dana koji treba uzeti u obzir za izračun kamata u RIPR-u te referentnim stopama odabranima na krive datume. Te su formalne pogreške ispravljene. Nakon dodatne objave jedan je proizvođač izvoznik u uzorku zatražio da unese dodatne manje izmjene za tri zajma. Jedan je zajam ispravljen. No kako je korist od ostala dva zajma već bila uklonjena na temelju prijašnjih ispravaka, daljnje izmjene nisu bile potrebne.

(95)

Uzevši u obzir primjedbe zainteresiranih strana, subvencije povezane s programima povlaštenog financiranja utvrđene tijekom RIPR-a za dva proizvođača izvoznika u uzorku bile su 0,75 % za Özpekler i 0.72 % za GMS.

3.3.2.9.   Izračun iznosa subvencije

(96)

U skladu s člankom 6. točkom (b) osnovne uredbe korist od povlaštenog financiranja izračunana je kao razlika između iznosa plaćene kamate i iznosa koji bi bio plaćen za usporedivi komercijalni zajam. Komisija je kao referentnu vrijednost upotrijebila ponderiranu prosječnu kamatnu stopu komercijalnih zajmova na turskom domaćem tržištu, na temelju podataka dobivenih od SBT-a (36). Komisija je korist povezanu s izvoznim kreditima pripisala izvoznoj prodaji, dok su poljoprivredni zajmovi pripisani ukupnoj prodaji.

(97)

Za proizvođače izvoznike u uzorku na temelju ove metodologije izračunani su sljedeći iznosi subvencije:

Tablica 2.

Povlašteno financiranje

Naziv društva

Iznos subvencije

Özpekler

0,75 %

GMS

0,72 %

3.4.   Konačni iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere

(98)

Prema tome, Komisija je utvrdila da je ukupni iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u skladu u odredbama osnovne uredbe, izražen ad valorem, za proizvođače izvoznike u uzorku bio 4,2 % odnosno 3,2 %, što potvrđuje nastavak subvencioniranja tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

Tablica 3.

Stope za pojedinačne subvencije protiv kojih su uvedene kompenzacijske mjere

Program potpore

GMS

Özpekler

Izravna potpora za proizvodnju pastrve

2,84 %

2,38 %

Povlašteni zajmovi

0,72 %

0,75 %

Potpora za premije osiguranja

0,0 %

0,10 %

Potpora ostvarenim ulaganjima

0,70 %

0,0 %

Ukupni iznos subvencije

4,2 %

3,2 %

3.5.   Vjerojatnost nastavka subvencioniranja

(99)

U skladu s člankom 18. stavkom 2. osnovne uredbe ispitano je je li vjerojatno da će istek mjera na snazi dovesti do nastavka subvencioniranja.

(100)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 33. do 97., utvrđeno je da su tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije turski proizvođači izvoznici predmetnog proizvoda nastavili ostvarivati korist od subvencija koje dodjeljuju turska tijela, a protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(101)

Programi subvencioniranja izvor su stalnih koristi i nema naznaka da će se te koristi ukinuti u doglednoj budućnosti. Nadalje, izvoznici obično ispunjavaju uvjete za nekoliko subvencija.

(102)

Ispitano je i bi li obujam izvoza u Uniju bio znatan u slučaju ukidanja mjera.

(103)

Turska je velik proizvođač predmetnog proizvoda. Na temelju podataka prikupljenih tijekom ispitnog postupka i kako je navedeno u uvodnoj izjavi 165., Turska je u razdoblju ispitnog postupka revizije proizvela 95 000 tona pastrve (37). Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 112., obujmi uvoza pastrve iz Turske bili su znatni i iznosili su približno 20 500 tona ekvivalenata cijele ribe u istom razdoblju, što je približno 14 % tržišta Unije. Nije bilo naznaka da će se ti obujmi smanjiti ako se mjere ukinu.

(104)

U tim okolnostima postoji velika vjerojatnost da bi obujam subvencioniranog izvoza predmetnog proizvoda iz postupka revizije u Uniju, koji je već bio znatan tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, ostao znatan i u slučaju ukidanja mjera. Stoga je Komisija zaključila da postoji vjerojatnost nastavka subvencioniranja.

4.   ŠTETA

4.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(105)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije proizvodilo je više od 700 proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 8. stavka 1. osnovne uredbe.

(106)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka procijenjena je na približno 129 milijuna kg „ekvivalenata cijele ribe” na temelju podataka koje su dostavili podnositelj zahtjeva i pojedinačna društva u uzorku. Osam proizvođača iz Unije koji surađuju odabranih u uzorak činilo je 13 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

4.2.   Potrošnja u Uniji

(107)

Potrošnja u Uniji utvrđena je zbrajanjem ukupnog procijenjenog obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije (vidjeti uvodnu izjavu 118.) i ukupnog obujma uvoza prema Eurostatu (vidjeti uvodnu izjavu 91. i tablice 6. i 8.).

(108)

Eurostatovi podaci o obujmu uvoza izraženi su u neto masi za šest različitih oznaka KN, odnosno živu, svježu, rashlađenu, smrznutu i/ili dimljenu pastrvu u obliku cijele ribe, bez utrobe ili s njom ili fileta. Neto masa zabilježena u Eurostatu pretvorena je u „ekvivalente cijele ribe” radi usporedbe jer su podaci o proizvodnji i prodaji industrije Unije objavljeni u WFE-ima. To je učinjeno dijeljenjem obujma uvoza zabilježenog u Eurostatu s faktorima konverzije u nastavku. Primijenjeni su faktori konverzije koje je dostavio podnositelj zahtjeva i koji su primijenjeni u početnom ispitnom postupku:

Tablica 4.

Faktori konverzije (u tonama WFE-a)

Živa

1,00

Svježa/rashlađena/smrznuta (bez utrobe)

0,85

Fileti: svježi/rashlađeni/smrznuti

0,47

Fileti: dimljeni

0,40

(109)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 5.

Potrošnja u Uniji (u tonama WFE-a)

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Tržište Unije

150 175

147 069

157 078

147 603

Indeks

100

98

105

98

Izvor: odgovori o makroekonomskim pokazateljima u upitniku i Eurostat

(110)

Potrošnja u Uniji u razmatranom je razdoblju bila malo promjenjiva. Sveukupno, potrošnja u Uniji smanjila se za 2 % u razmatranom razdoblju, tj. sa 150 175 tona WFE-a 2016. na 147 603 tona WFE-a tijekom RIPR-a.

4.3.   Uvoz iz predmetne zemlje

4.3.1.   Obujam i tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje

(111)

Komisija je utvrdila obujam i tržišni udio uvoza na temelju Eurostatovih podataka izraženih u tonama WFE-a kako je navedeno u uvodnoj izjavi 92. Tržišni udio uvoza utvrđen je iz obujma uvoza i ukupne potrošnje u Uniji.

(112)

Na temelju toga uvoz iz Turske i njegov tržišni udio kretali kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam uvoza (u tonama WFE-a) i tržišni udio

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Obujam uvoza iz Turske

21 684

19 523

17 831

20 466

Indeks

100

90

82

94

Tržišni udio

14,4 %

13,3 %

11,4 %

13,9 %

Indeks

100

92

79

96

Izvor: Eurostat

(113)

Obujam uvoza iz Turske postupno se smanjivao od 2016. do 2018., a ponovno se povećao tijekom RIPR-a. Sveukupno, obujam uvoza u razmatranom je razdoblju pao za 6 %, znatno manje od uvoza iz drugih zemalja, koji se smanjio za 13 % tijekom istog razdoblja (vidjeti uvodnu izjavu 106.). Obujmi uvoza pastrve iz Turske i dalje su bili znatni i iznosili su 20 446 tona WFE-a tijekom RIPR-a.

(114)

Tržišni udio slijedio je isti trend kao i obujam uvoza, odnosno od 2016. do 2018. smanjio se s 14,4 % na 11,4 %, odnosno za tri postotna boda, a zatim se tijekom RIPR-a povećao na 13,9 %. Turski je uvoz u cjelini zadržao prilično stabilan tržišni udio tijekom razmatranog razdoblja, osim 2018., kad se smanjio za 1,9 postotnih bodova u odnosu na 2017.

4.3.2.   Cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje i sniženje cijena

(115)

Komisija je utvrdila prosječne cijene uvoza na temelju podataka Eurostata dijeljenjem ukupnog obujma turskog uvoza izraženog u tonama WFE-a s ukupnom vrijednošću tog uvoza.

(116)

Na temelju toga ponderirana prosječna cijena uvoza iz Turske kretala se kako slijedi:

Tablica 7.

Uvozne cijene (EUR/tona WFE-a)

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Turska

2 940

2 803

2 789

2 887

Indeks

100

95

95

98

Izvor: Eurostat

(117)

Cijena uvoza iz Turske smanjila se od 2016. do 2018. za 5 %, a zatim se povećala za 3,5 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Sveukupno, cijena uvoza iz Turske smanjila se za 2 % u razmatranom razdoblju. U usporedbi s cijenama prodaje u Uniji, kako je navedeno u tablici 12., cijena turskog uvoza bila je znatno ispod cijena iz Unije tijekom cijelog predmetnog razdoblja.

(118)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrdila uspoređujući:

ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica, i

odgovarajuće ponderirane prosječne cijene po uvezenoj vrsti proizvoda koje turski proizvođači u uzorku koji surađuju naplaćuju prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđene na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina), uključujući kompenzacijsku pristojbu, uz odgovarajuće prilagodbe za troškove nakon uvoza.

(119)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u rasponu od 13,7 % do 32,2 % za uvoz iz Turske.

(120)

Tijekom RIPR-a ponderirana prosječna marža sniženja cijena iznosila je 14,5 % (uključujući kompenzacijske carine).

4.3.3.   Uvoz iz trećih zemalja osim Turske

(121)

Uvoz pastrve iz trećih zemalja osim Turske uglavnom je dolazio iz Norveške te Bosne i Hercegovine.

(122)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 108., obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja, kako je naveden u Eurostatu, izražen je u tonama WFE-a. Prema tome, obujam uvoza te tržišni udio i kretanje cijena za uvoz pastrve iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Uvoz iz trećih zemalja

Zemlja

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Ukupno sve treće zemlje osim Turske

Obujam (u tonama WFE-a)

2 431

1 402

1 844

2 118

Indeks

100

58

76

87

Tržišni udio

1,6 %

1,0 %

1,2 %

1,4 %

Indeks

100

59

72

89

Prosječna cijena (EUR/tone WFE-a)

3 279

3 332

3 519

3 336

Indeks

100

102

107

102

Izvor: Eurostat

(123)

Obujmi uvoza iz ostalih trećih zemalja bili su mali u razmatranom razdoblju i sveukupno su se blago smanjili s 2 432 tone 2016. na 2 118 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije, što je pad od 13 % tijekom razmatranog razdoblja. Odgovarajući tržišni udio ostao je ispod 2 % u cijelom razmatranom razdoblju i sveukupno se smanjio s 1,6 % na 1,4 %. Sveukupno, cijene uvoza trećih zemalja u razmatranom su razdoblju porasle za 2 % i u prosjeku su bile znatno više od cijena uvoza iz predmetne zemlje (15 % više tijekom RIPR-a).

4.4.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.4.1.   Opće napomene

(124)

Ocjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je ocjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(125)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(126)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka koje su dostavili podnositelj zahtjeva i pojedinačna društva u uzorku a odnosili su se na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku i koji su se odnosili samo na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(127)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina subvencijske marže i oporavak od prethodnog subvencioniranja.

(128)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

4.4.2.   Makroekonomski pokazatelji

4.4.2.1.   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(129)

Obujam proizvodnje industrije Unije dobiven je od podnositelja zahtjeva na temelju podataka iz izvješća Udruženja europskih proizvođača u akvakulturi (FEAP) (38). Podaci FEAP-a prikupljaju se na razini franko ribogojilišta i odnose se na živu ribu izlovljenu u svakoj državi članici. Izvješće FEAP-a sadržava i podatke za razdoblje ispitnog postupka revizije.

(130)

Na temelju toga ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 9.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Obujam proizvodnje (u tonama WFE-a)

133 129

131 518

141 841

128 988

Indeks

100

99

107

97

Proizvodni kapacitet (u tonama WFE-a)

196 211

188 879

206 760

193 133

Indeks

100

96

105

98

Iskorištenost kapaciteta

68 %

70 %

69 %

67 %

Indeks

100

103

101

98

Izvor: podnositelj zahtjeva i odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(131)

U razmatranom razdoblju obujam proizvodnje bio je promjenjiv. Iako se od 2016. do 2017. smanjio za 1 %, od 2017. do 2018. povećao se za 8 %, a zatim se opet smanjio u razdoblju ispitnog postupka revizije za 10 %. Ukupno se smanjio za 3 % tijekom razmatranog razdoblja.

(132)

Proizvodni kapacitet (39) slijedio je sličan uzorak kao obujam proizvodnje; smanjio se za 4 % od 2016. do 2017., povećao za 8 % u 2018. i ponovno se smanjio u razdoblju ispitnog postupka revizije za 7 %. Tijekom razmatranog razdoblja ukupno se smanjio za 2 %.

(133)

Iskorištenost kapaciteta ostala je relativno stabilna i sveukupno se smanjila za 2 % u razmatranom razdoblju.

4.4.2.2.   Obujam prodaje i tržišni udio

(134)

Obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije utvrđen je na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva oduzimanjem obujma izvozne prodaje industrije Unije od ukupnog obujma proizvodnje industrije Unije, kako je opisano u uvodnim izjavama 129. i 130.

(135)

Na temelju toga obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije i tržišni udio kretali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 10.

Obujam prodaje i tržišni udio

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Obujam prodaje na tržištu Unije (u tonama WFE-a)

126 060

126 143

137 403

125 020

Indeks

100

100

109

99

Tržišni udio

84 %

86 %

88 %

85 %

Indeks

100

102

104

101

Izvor: odgovori o makroekonomskim pokazateljima iz upitnika

(136)

Obujam prodaje tijekom razmatranog razdoblja blago se smanjio, za 1 %. Najprije je od 2016. do 2017. bio stabilan, zatim se od 2017. do 2018. povećao za 9 %, a u razdoblju ispitnog postupka revizije pao je za 10 %, na nižu razinu nego 2016. Zbog istodobnog smanjenja potrošnje opisanog u uvodnoj izjavi 110. tržišni se udio industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije blago povećao, s 84 % u 2016. na 85 %, tj. za 1 % u razmatranom razdoblju.

4.4.2.3.   Rast

(137)

Potrošnja u Uniji pala je za 2 % u razmatranom razdoblju, a obujam prodaje industrije Unije smanjio se za 1 %, pa se tržišni udio povećao za 1 %.

4.4.2.4.   Zaposlenost i produktivnost

(138)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zaposlenost i produktivnost

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Broj zaposlenika

2 216

2 050

2 210

2 174

Indeks

100

92

100

98

Produktivnost (tone WFE-a/zaposlenik)

60

64

64

59

Indeks

100

107

107

99

Izvor: odgovori o makroekonomskim pokazateljima iz upitnika

(139)

Zaposlenost u industriji Unije mijenjala se tijekom razmatranog razdoblja: od 2016. do 2017. smanjila se za 8 %, zatim se 2018. povećala za 8 % i na kraju smanjila za 2 % od 2018. do razdoblja ispitnog postupka revizije. Ukupno se smanjila za 2 %.

(140)

Produktivnost se blago smanjila zbog kombinacije pada zaposlenosti i još bržeg smanjenja obujma proizvodnje kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 115.

4.4.2.5.   Visina subvencijske marže i oporavak od prethodnog subvencioniranja

(141)

Subvencijske marže utvrđene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bile su znatno iznad razine de minimis iz uvodne izjave 98. Utjecaj visine stvarnih subvencijskih marži na industriju Unije znatan je s obzirom na obujam i cijene proizvoda uvezenih iz Turske.

(142)

Stalno nepošteno određivanje cijena proizvođača izvoznika iz Turske nije omogućilo industriji Unije da se u potpunosti oporavi od prošlih praksi subvencioniranja.

4.4.3.   Mikroekonomski pokazatelji

4.4.3.1.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(143)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 12.

Prodajne cijene i troškovi u Uniji

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Prosječna jedinična prodajna cijena (EUR/tona WFE-a)

3 538

3 826

3 717

3 621

Indeks

100

108

105

102

Jedinični trošak proizvodnje (EUR/tona WFE-a)

3 612

3 848

3 697

3 650

Indeks

100

107

102

101

Izvor: odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(144)

Prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji blago je narasla, za 2 %, tijekom razmatranog razdoblja, dosegnuvši 3 621 EUR po toni WFE-a tijekom RIPR-a. Povećala se za 8 % od 2016. do 2017., a zatim se postupno smanjivala do razdoblja ispitnog postupka revizije.

(145)

Jedinični trošak proizvodnje u razmatranom je razdoblju bio iznad prosječne prodajne cijene, s izuzetkom 2018. Sveukupno, jedinični troškovi proizvodnje porasli su za 1 % tijekom razmatranog razdoblja, dosegnuvši 3 650 EUR/tona WFE-a tijekom RIPR-a, iznad prosječne jedinične prodajne cijene.

4.4.3.2.   Troškovi rada

(146)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 13.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)

35 538

36 031

37 042

37 861

Indeks (FG 2016. =100)

100

101

104

107

Izvor: odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(147)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku postupno su rasli tijekom razmatranog razdoblja. Ukupno se u razmatranom razdoblju povećao za 7 %.

4.4.3.3.   Zalihe

(148)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 14.

Zalihe

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Završne zalihe (u tonama WFE-a)

3 304

3 336

4 776

4 852

Indeks (FG 2016. =100)

100

101

145

147

Izvor: odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(149)

Tijekom razmatranog razdoblja ukupne završne zalihe povećale su se za 47 %.

(150)

Pastrva je kvarljiv proizvod čiji je rok trajanja manji od dva tjedna ako se ne zamrzne. Osim jednog društva, proizvođači iz Unije u uzorku ne drže zalihe pastrve nakon izlova i ne zamrzavaju svoju proizvodnju u znatnoj mjeri. Zaključno, razine zaliha u ovom se ispitnom postupku ne smatraju bitnim pokazateljem štete.

4.4.3.4.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(151)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 15.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)

-2,1 %

-0,6 %

0,5 %

-0,8 %

Novčani tok (u tisućama EUR)

-521 095

55 338

834 534

575 407

Ulaganja (u tisućama EUR)

1 685 452

1 367 957

1 793 453

2 136 870

Indeks

100

81

106

127

Povrat ulaganja

-12,2 %

-3,8 %

3,6 %

-5,5 %

Izvor: odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(152)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost je tijekom razmatranog razdoblja bila negativna, osim 2018., kad je bila blago pozitivna (0,5 %). Općenito, profitabilnost je 2016., na početku razmatranog razdoblja, bila –2,1 % te se postupno povećavala do 2018., a zatim se blago smanjila na 0,8 % tijekom RIPR-a.

(153)

Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da samostalno financira svoje djelatnosti. Novčani tok imao je sličan trend kao i profitabilnost, odnosno rastao je od 2016. do 2018., a tijekom RIPR-a se smanjio.

(154)

Ulaganja su pala od 2016. do 2017., ali su se ponovno povećala 2018. i dodatno povećala tijekom RIPR-a. Sveukupno su se povećala za 27 % tijekom razmatranog razdoblja. Unatoč tom povećanju, veličina ulaganja ostala je niska tijekom razmatranog razdoblja (u prosjeku 1,7 milijuna EUR na godinu za svih osam društava u uzorku) i uglavnom je bila povezana s usklađivanjem s propisima.

(155)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Kao i kod ostalih financijskih pokazatelja, povrat ulaganja povećavao se od 2016. do 2018., a tijekom RIPR-a se smanjio.

4.5.   Zaključak o šteti

(156)

Unatoč kompenzacijskim mjerama na snazi turski uvoz pastrve i dalje je znatan sa stabilnim tržišnim udjelima od približno 11 % do više od 14 % tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom RIPR-a tržišni udio iznosio je 13,9 %. Istodobno, cijene uvoza pokazale su trend smanjenja i bile su niže od cijena Unije u prosjeku za 14,5 % tijekom RIPR-a, i to unatoč kompenzacijskim mjerama.

(157)

Kretanje makroekonomskih pokazatelja, posebno obujma proizvodnje i prodaje te zaposlenosti i produktivnosti, pokazalo je stabilne trendove ili trendove blagog smanjenja. Tržišni udio industrije Unije blago se povećao tijekom razmatranog razdoblja, a smanjio tijekom RIPR-a, pri čemu je dosegao sličnu razinu onoj 2016. Povećanje tržišnog udjela 2017. i 2018. unatoč relativno stabilnom obujmu prodaje posljedica je sve manje potrošnje u tom razdoblju. Iako je industrija Unije u velikoj mjeri uspjela zadržati obujam prodaje i tržišni udio, to je bilo na štetu profitabilnosti i drugih financijskih pokazatelja kako je objašnjeno u sljedećoj uvodnoj izjavi.

(158)

Iako se prosječna jedinična prodajna cijena proizvođača iz Unije blago povećala tijekom razmatranog razdoblja, industrija Unije nije uspjela ostvariti održive profitne marže. Zbog cjenovnog pritiska turskog uvoza industrija Unije čak nije mogla povećati prodajne cijene kako bi pokrivale prosječne troškove proizvodnje, pa je ostvarivala gubitke tijekom cijelog razmatranog razdoblja (s izuzetkom 2018., kad je praktički poslovala na pragu profitabilnosti). Stoga je turski uvoz ujedno znatno sprečavao rast cijena prodaje proizvođača iz Unije tijekom RIPR-a. Ostali financijski pokazatelji (novčani tok, povrat ulaganja) slijedili su sličan trend kao i profitabilnost te su tijekom cijelog razmatranog razdoblja imali negativne ili niske vrijednosti. Iako su se ulaganja povećala 2017. i 2018., bila su općenito mala i povezana s usklađivanjem s propisima. Industrija Unije nije se mogla oporaviti od štetne situacije i ostvarivala je gubitke tijekom gotovo cijelog razmatranog razdoblja.

(159)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu, što posebno potvrđuje njezina financijska situacija.

5.   UZROČNOST

(160)

Komisija je u skladu s člankom 8. stavkom 5. osnovne uredbe ispitala je li zbog subvencioniranog uvoza iz Turske industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 8. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se subvencioniranom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu subvencionirani uvoz iz predmetne zemlje.

(161)

Turski uvoz pastrve i dalje je bio znatan, s tržišnim udjelima iznad 10 % tijekom cijelog razmatranog razdoblja i s niskim cijenama tijekom RIPR-a unatoč antisubvencijskim mjerama na snazi. Zbog znatnog cjenovnog pritiska turskog uvoza industrija Unije nije mogla povećati cijene u skladu s rastom troškova, pa je u gotovo cijelom razmatranom razdoblju imala gubitke.

(162)

Nisu se mogli utvrditi drugi čimbenici koji su mogli uzrokovati materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Unije. Naime, obujam uvezen iz ostalih trećih zemalja osim Turske (2 188 tona WFE-a tijekom RIPR-a) činio je samo 1,4 % tržišnog udjela tijekom RIPR-a (u usporedbi s 20 446 tona WFE-a iz Turske, što je 13,9 % tržišnog udjela). Povrh toga, tijekom RIPR-a prosječna cijena uvoza iz ostalih trećih zemalja osim Turske (3 336 EUR/tona WFE-a) bila je 16 % viša od prosječne cijene uvoza iz Turske (2 884 EUR/tona WFE-a).

6.   VJEROJATNOST NASTAVKA ŠTETE

6.1.   Vjerojatnost nastavka štete iz Turske

(163)

S obzirom na prethodne zaključke da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu zbog uvoza iz Turske, Komisija je u skladu s člankom 18. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila postoji li vjerojatnost nastavka štete zbog subvencioniranog uvoza iz Turske ako se dopusti da mjere isteknu.

(164)

Komisija je u tom pogledu analizirala sljedeće elemente: obujam proizvodnje i rezervni kapacitet u Turskoj, privlačnost tržišta Unije za turske proizvođače izvoznike, vjerojatne razine cijena uvoza iz Turske u nedostatku antisubvencijskih mjera i njihov učinak na industriju Unije.

6.1.1.   Proizvodni kapacitet, rezervni kapacitet u Turskoj i privlačnost tržišta Unije

(165)

Ukupna proizvodnja pastrve u Turskoj tijekom RIPR-a iznosila je 95 000 tona (40). Od toga je veći dio izvezen jer je potrošnja ribe po glavi stanovnika u Turskoj (približno 6 kg) vrlo niska u usporedbi s Unijom (približno 24 kg) (41).

(166)

Nadalje, trenutačni obujam proizvodnje u Turskoj ne odražava stvarni proizvodni kapacitet koji bi se mogao aktivirati ako se mjere ukinu. Naime, proizvođači izvoznici u uzorku prijavili su prosječnu iskorištenost kapaciteta od 48 %, a proizvođači izvoznici koji su dostavili potpuno ispunjene obrasce za odabir uzorka nakon pokretanja prijavili su prosječnu iskorištenost kapaciteta od 47 %. Ako se zna da ukupna turska proizvodnja pastrve u RIPR-u iznosi 95 000 tona, ekstrapolacijom se dobiva potencijalni ukupni kapacitet između 197 000 i 202 000 tona.

(167)

Na temelju deklarirane prosječne iskorištenosti kapaciteta koju su prijavili proizvođači izvoznici koji su surađivali prosječni rezervni kapacitet iznosio bi između 101 000 i 102 000 tona. To bi činilo 70 % ukupne potrošnje u Uniji. Čak i ako bi taj kapacitet samo djelomično bio namijenjen za tržište Unije, to bi značilo da bi se mogli izvesti znatni obujmi, i to, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 115. do 120., po cijenama znatno ispod cijena industrije Unije, što bi imalo znatan nepovoljni učinak na industriju Unije.

6.1.2.   Privlačnost tržišta Unije

(168)

Tržište Unije privlačno je zbog svoje veličine i cijena. To je daleko najvažnije izvozno tržište za proizvođače pastrve u Turskoj i čini 55 % ukupnog izvoza pastrve. Izvoz u Uniju za 59 % je veći od izvoza na drugo najveće tursko izvozno tržište, Rusiju, koji čini 33 % turskog izvoza pastrve (42). Tržište Unije i Rusija činili su približno 85 % cjelokupnog turskog izvoza pastrve. Cijene turskog uvoza na tržište Unije bile su nešto više od onih u Rusiju tijekom RIPR-a, što je tržište Unije učinilo malo unosnijim od ruskog tržišta. U prvih deset izvoznih odredišta turske pastrve samo dva tržišta (Vijetnam i Japan) imaju cijene koje su više od cijena Unije. Međutim, ta su dva tržišta bila relativno neznatna i činila su 5 % odnosno 2 % turskog izvoza.

(169)

Privlačnost tržišta Unije proizlazi i iz zemljopisne blizine. Naime, pastrve nisu pogodne za dalek i dug prijevoz. Turski izvoznici već imaju dobro uspostavljene kanale distribucije u Uniji, koji olakšavaju izvoz u Uniju s logističke perspektive.

(170)

Unatoč postojećim mjerama Turska je Uniji prodala znatan obujam pastrve u razmatranom razdoblju, a tijekom RIPR-a i dalje je imala znatan tržišni udio (blizu 14 %). Te su pastrve prodane po cijeni koja je čak i uz kompenzacijske pristojbe bila znatno ispod prodajnih cijena industrije Unije na tržištu Unije.

(171)

Tržište Unije stoga se smatra privlačnim za turske proizvođače i može se zaključiti da bi raspoloživi rezervni kapaciteti u Turskoj bili barem djelomično usmjereni na tržište Unije. S tim u vezi podsjeća se da je tržišni udio turskog uvoza iznosio čak 17 % u razdoblju početnog ispitnog postupka, tj. prije uvođenja kompenzacijskih pristojbi.

6.1.3.   Učinak uvoza iz Turske na stanje industrije Unije dopusti li se da mjere isteknu

(172)

Kako bi utvrdila vjerojatni učinak takvog uvoza, Komisija je ispitala njegove vjerojatne razine cijena ako se dopusti da mjere isteknu. Komisija je u tom pogledu smatrala da su razine cijena uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bez antisubvencijskih pristojbi razuman i konzervativan pristup. Utvrđeno je da je prosječna marža sniženja cijena bila znatna i iznosila 19,8 %.

(173)

Iako je industrija Unije uspjela podići prosječne jedinične cijene tijekom razmatranog razdoblja, a da nije izgubila tržišni udio, to je učinila nauštrb profitabilnosti. Stoga se takva strategija ne može smatrati mogućom u slučaju ukidanja mjera, posebno zato što bi se u tom slučaju znatno povećao cjenovni pritisak na tržište Unije. Prema tome, bez ograničenjâ pristupa tržištu Unije turski će izvoz vjerojatno porasti u obujmu po cijenama čak i nižima od onih tijekom RIPR-a. Kad se suoči s takvim cjenovnim pritiskom u velikim obujmima, industrija Unije bit će prisiljena sniziti prodajne cijene u pokušaju da održi obujam prodaje. Njezina ionako negativna profitabilnost zbog toga će se vjerojatno još smanjiti. Naime, moguće je vidjeti povezanost između profitabilnosti industrije Unije i kretanja obujma uvoza iz Turske. Kad su se obujmi uvoza smanjili od 2016. do 2018., industrija Unije uspjela je povećati profitabilnost, dok se tijekom RIPR-a, kad su se obujmi uvoza ponovno povećali, njezina profitabilnost smanjila.

(174)

A ako bi industrija Unije pokušala zadržati prodajne cijene na trenutačnim razinama, velika je vjerojatnost da će turski proizvođači izvoznici preuzeti obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije na razinama prije izricanja mjera. Takva bi situacija isto imala negativan učinak na profitabilnost industrije Unije jer ona više ne bi mogla pokriti svoje fiksne troškove.

(175)

To bi pak nepovoljno utjecalo na profitabilnost industrije Unije i njezinu cjelokupnu gospodarsku situaciju te bi se one pogoršale. Usporedno s tim, industrija Unije ne bi mogla ostvariti nužna ulaganja u ispunjenje ekoloških i zdravstvenih standarda.

(176)

S obzirom na štetnu situaciju u kojoj se trenutačno nalazi industrija Unije, učinak dopuštanja da mjere isteknu bio bi katastrofalan.

6.1.4.   Zaključak

(177)

S obzirom na prethodne nalaze, odnosno golem rezervni kapacitet u Turskoj, privlačnost tržišta Unije, razine cijena uvoza iz Turske i njihov vjerojatni učinak na industriju Unije, Komisija je zaključila da postoji vjerojatnost nastavka štete ako se dopusti da mjere isteknu.

7.   INTERES UNIJE

(178)

U skladu s člankom 31. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih kompenzacijskih mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

7.1.   Interes industrije Unije

(179)

U ispitnom postupku pokazalo se da je industrija Unije u stanju u kojem trpi štetu te da bi ukidanje mjera vjerojatno dovelo do povećanog nepoštenog tržišnog natjecanja prouzročenog subvencioniranim turskim uvozom.

(180)

Na temelju toga Komisija je zaključila da je zadržavanje kompenzacijskih mjera u interesu industrije Unije.

7.2.   Interes korisnika i nepovezanih uvoznika

(181)

U ovoj reviziji nijedan nepovezani uvoznik ili korisnik nije odgovorio na upitnik niti se javio.

(182)

U nedostatku dokaza koji bi se upućivali na to da su mjere na snaziznatno utjecale na uvoznike ili korisnike, zaključeno je da nastavak mjera neće znatno utjecati na njih.

7.3.   Zaključak o interesu Unije

(183)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u interesu Unije protiv zadržavanja postojećih mjera za uvoz pastrve podrijetlom iz predmetne zemlje.

8.   KOMPENZACIJSKE MJERE

(184)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o vjerojatnosti nastavka subvencija i vjerojatnosti nastavka štete te interesu Unije, antisubvencijske mjere na uvoz pastrve podrijetlom iz Turske trebalo bi zadržati.

(185)

Stope kompenzacijske pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz Turske koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi kompenzacijske pristojbe.

(186)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa kompenzacijske pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji. Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, promjena naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(187)

Uzimajući u obzir članak 109. (EU, Euratom) Uredbe 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (43), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, kamata koju treba platiti trebala bi biti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(188)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna kompenzacijska pristojba na uvoz kalifornijske pastrve (Oncorhynchus mykiss):

žive, pojedinačne mase 1,2 kg ili manje, ili

svježe, rashlađene, smrznute i/ili dimljene:

u obliku cijele ribe (s glavom), bez škrga ili s njima, bez utrobe ili s njom, pojedinačne mase 1,2 kg ili manje, ili

bez glave, bez škrga ili s njima, bez utrobe ili s njom, pojedinačne mase 1 kg ili manje, ili

u obliku fileta pojedinačne mase 400 g ili manje, podrijetlom iz Turske i trenutačno razvrstane u oznake KN ex 0301 91 90, ex 0302 11 80, ex 0303 14 90, ex 0304 42 90, ex 0304 82 90 i ex 0305 43 00 (oznake TARIC 0301919011, 0302118011, 0303149011, 0304429010, 0304829010 i 0305430011).

2.   Stope konačne kompenzacijske pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode dolje navedena društva, iznose kako slijedi:

Društvo

Kompenzacijska pristojba (%)

Dodatna oznaka TARIC

BAFA Su Ürünleri Yavru Üretim Merkezi Sanayi Ticaret AŞ

1,5 %

B965

Akyol Su Ürn.Ürt.Taş.Kom.İth.İhr.Paz.San. ve Tic. Ltd Şti

Asya Söğüt Su Ürünleri Üretim Dahili Paz.ve İhr. Ltd Şti

GMS Su Ürünleri Üretim İth. Paz. San. ve Tic. Ltd Şti

Gümüşdoga Su Ürünleri Üretim Ihracat Ithalat AŞ

Gümüş-Yel Su Ürünleri üretim İhracat ve İthalat Ltd Şti

Hakan Komandit Şirketi

İskele Su Ürünleri Hayv.Gida Tur.Inş.Paz.Ihr.LtdŞti

Karaköy Su Ürünleri Üretim Paz.Tic.İhr. ve İth.LtdŞti

Özgü Su Ürün. Üret. Taş. Komis. İth. İhr. Paz. San. ve Tic. Ltd Şti

6,9 %

B964

Özpekler İnşaat Taahhüd Dayanıklı Tüketim Malları Su Ürünleri Sanayi ve Ticaret Limited Şirketi

6,7 %

B966

Ternaeben Gida ve Su Ürünleri Ithalat ve Ihracat Sanayi Ticaret AŞ

8,0 %

B967

Društva navedena u Prilogu

7,6 %

 

Sva ostala društva

9,5 %

B999

3.   Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. svibnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 176, 30.6.2016., str. 55.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/309 оd 26. veljače 2015. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske (SL L 56, 27.2.2015., str. 12.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/823 оd 4. lipnja 2018. o prekidu djelomične privremene revizije kompenzacijskih mjera koje se primjenjuju na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Republike Turske (SL L 139, 5.6.2018., str. 14.).

(4)  Uvodna izjava 49. Provedbene uredbe (EU) 2018/823.

(5)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/658 оd 15. svibnja 2020. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2015/309 o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske nakon privremene revizije u skladu s člankom 19. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 155, 18.5.2020., str. 3.).

(6)  Obavijest o isteku određenih antisubvencijskih mjera (SL C 209, 20.6.2019., str. 34.).

(7)  Uredba (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL L 176, 30.6.2016., str. 21.).

(8)  Obavijest o pokretanju postupka revizije zbog predstojećeg isteka antisubvencijskih mjera koje se primjenjuju na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Republike Turske (SL C 64, 27.2.2020., str. 22.).

(9)  Ujedinjena Kraljevina povukla se iz Unije 31. siječnja 2020. Unija i Ujedinjena Kraljevina sporazumjele su se o prijelaznom razdoblju tijekom kojeg se pravo Unije i dalje primjenjivalo na Ujedinjenu Kraljevinu, koje je završilo 31. prosinca 2020. Budući da Ujedinjena Kraljevina više nije država članica Unije, u podacima, nalazima i zaključcima u ovoj Uredbi Ujedinjena Kraljevina se tretira kao treća zemlja.

(10)  Obavijest o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (SL C 86, 16.3.2020., str. 6.)

(11)  Predsjednička odluka 2019/1691 o poljoprivrednim subvencijama 2019. od 23. listopada 2019. (retroaktivno se primjenjuje od 1. siječnja 2019.), objavljena u Službenom listu br. 30928 od 24. listopada 2019.

(12)  Priopćenje 2019/56, objavljeno u Službenom listu br. 30956 od 22. studenoga 2019.

(13)  Predsjednička odluka 2020/3190 o poljoprivrednoj potpori 2019. od 5. studenoga 2020.

(14)  Priopćenje 2020/39, objavljeno u Službenom listu br. 31321 od 1. prosinca 2020.

(15)  Uvodne izjave 61. i 62. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1195/2014 оd 29. listopada 2014. o uvođenju privremene kompenzacijske pristojbe na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske (SL L 319, 6.11.2014., str. 1.).

(16)  Uvodne izjave 61. i 62. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1195/2014 оd 29. listopada 2014. o uvođenju privremene kompenzacijske pristojbe na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske (SL L 319, 6.11.2014., str. 1.).

(17)  Uvodna izjava 67. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/658 оd 15. svibnja 2020. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2015/309 o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske nakon privremene revizije u skladu s člankom 19. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 155, 18.5.2020., str. 3.).

(18)  Uvodne izjave od 40. do 43. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/658 оd 15. svibnja 2020. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2015/309 o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske nakon privremene revizije u skladu s člankom 19. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 155, 18.5.2020., str. 3.).

(19)  U zatvorenom sustavu proizvodnje uzgojena riba odvaja se od okoliša i moguća je kontrola ulaza i izlaza, pa se ne šteti ekosustavima i divljim fondovima.

(20)  Uvodna izjava 91. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1195/2014 оd 29. listopada 2014. o uvođenju privremene kompenzacijske pristojbe na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske (SL L 319, 6.11.2014., str. 1.).

(21)  Objavljeno u Službenom listu br. 29286 od 5. ožujka 2015.

(22)  Objavljeno u Službenom listu br. 28328. od 19. lipnja 2012.

(23)  Objavljeno u Službenom listu br. 28329 od 20. lipnja 2012.

(24)  Proizvodnja u akvakulturi izričito je navedena u Prilogu 2/A Odluke br. 2012/3305 među sektorima koji mogu ostvarivati korist od poticaja kao što su oslobođenje od poreza na dodanu vrijednost („PDV”), oslobođenje od carinskih pristojbi, sniženje poreza, doprinosi ulaganjima, preuzimanje dijela doprinosa zaposlenika i poslodavaca za socijalno osiguranje, dodjela zemljišta, subvencioniranje kamatnih stopa i nenaplaćivanje poreza po odbitku.

(25)  Uvodne izjave od 45. do 48. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1195/2014 оd 29. listopada 2014. o uvođenju privremene kompenzacijske pristojbe na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske (SL L 319, 6.11.2014., str. 1.).

(26)  Točka 103. očitovanja GMS-a o konačnoj objavi.

(27)  Članci 12. i 13., Službeni list br. 25852 od 21. lipnja 2005.

(28)  Službeni list br. 30608 od 27. studenoga 2018.

(29)  Uvodne izjave 88. i 89. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1195/2014 оd 29. listopada 2014. o uvođenju privremene kompenzacijske pristojbe na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske (SL L 319, 6.11.2014., str. 1.).

(30)  Objavljeno u Službenom listu od 15. lipnja 2010.

(31)  Objavljeno u Službenom listu br. 19417 (bis) od 31. ožujka 1987.

(32)  Izdala Središnja banka Turske 20. srpnja 2018.

(33)  Objavljeno u Službenom listu br. 28568 od 23. veljače 2013.

(34)  Izdale 20. srpnja 2018. Glavna uprava za bankarstvo i financijske institucije i Uprava za zakonodavstvo o deviznom poslovanju SBT-a

(35)  Uvodne izjave od 75. do 78. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1195/2014 оd 29. listopada 2014. o uvođenju privremene kompenzacijske pristojbe na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske (SL L 319, 6.11.2014., str. 1.).

(36)  Kamatna stopa za komercijalne zajmove u TRY (isključujući dopušteno prekoračenje po poslovnom računu i poslovne kreditne kartice) za zajmove primljene u TRY i kamatna stopa za komercijalne zajmove u EUR za zajmove primljene u EUR.

(37)  Izvješće o europskoj proizvodnji u akvakulturi za 2014.–2019., tajništvo FEAP-a, rujan 2020. Izvješće o europskoj proizvodnji u akvakulturi za 2014.–2019., koje je pripremio FEAP – Udruženje europskih proizvođača u akvakulturi. Javno dostupno na: http://feap.info/wp-content/uploads/2020/12/20201218_feap-production-report-2020.pdf.

(38)  Izvješće o europskoj proizvodnji u akvakulturi za 2014.–2019. koje je pripremilo tajništvo Udruženja europskih proizvođača u akvakulturi (rujan 2019.). Dostupno na internetskim stranicama: http://feap.info/wp-content/uploads/2020/10/20201007_feap-production-report-2020.pdf.

(39)  Proizvodni kapacitet temelji se na prosječnom omjeru iskorištenosti koji su prijavili proizvođači iz Unije u uzorku u svojem odgovoru na upitnik, preračunatom u WFE, primijenjenom na ukupnu proizvodnju Unije tijekom RIPR-a kako je naznačeno u FEAP-ovu izvješću o proizvodnji (http://feap.info/wp-content/uploads/2020/10/20201007_feap-production-report-2020.pdf).

(40)  Izvješće o europskoj proizvodnji u akvakulturi za 2014.–2019., koje je pripremio FEAP – Udruženje europskih proizvođača u akvakulturi. Javno dostupno na: http://feap.info/wp-content/uploads/2020/12/20201218_feap-production-report-2020.pdf.

(41)  EUMOFA, Tržište proizvoda ribarstva Unije, izdanje iz 2018., str. 23.; članak Euronewsa o turskoj akvakulturi (dostupan na: https://tr.euronews.com/2018/08/31/balik-tuketmeyen-turkiye-avrupanin-8-inci-buyuk-deniz-urunleri-ureticisi).

(42)  Izvor: Baza podataka Global Trade Atlas: https://www.worldtradestatistics.com/gta/.

(43)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).


PRILOG

Turski proizvođači izvoznici koji surađuju, a koji nisu u uzorku i nije im odobreno pojedinačno ispitivanje u početnom ispitnom postupku:

Ime

Dodatna oznaka TARIC

Lezita Balik A.Ş.

B968

Ada Su Ürünleri Turizm İnşaat ve Ticaret Ltd. Şti.

B969

Ahmet Aydeniz Gıda San. ve Tic. A.Ş.

B970

Alba Lojistik İhracat İthalat Ltd. Şti.

B971

Alba Su Ürünleri A.Ş.

B972

Alfam Su Ürünleri A.Ş.

B973

Alima Su Ürünleri ve Gida San. Tic. A.Ş.

B974

Alka Su Ürünleri A.Ş.

B975

Azer Altin Su Ürünleri

B976

Bağcı Balık Gıda ve Enerji Üretimi San ve Tic. A.Ş.

B977

Çamlı Yem Besicilik Sanayii ve Ticaret A.Ş

B978

Çirçir Su Ürünleri Ltd. Şti.

B979

Ipaş Su Ürünleri A.Ş.

B980

Kemal Balıkçılık Ihr. Ltd. Şti.

B981

Liman Entegre Balıkçılık San ve Tic. Ltd. Şti.

B982

Miray Su Ürünleri

B983

Önder Su Ürünleri San. ve Tic. Ltd. Şti.

B984

Fishark Su Ürünleri Üretim Sanayi ve Ticaret A.Ş.

B985

Tai Su Ürünleri Ltd. Şti.

B986

TSM Deniz Ürünleri San. Tic. A.Ş.

B987

Ugurlu Balık A.Ş.

B988

Yaşar Dış Tic. A.Ş.

B989


25.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 183/35


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/824

оd 21. svibnja 2021.

o izmjeni provedbenih uredbi (EU) br. 540/2011 i (EU) br. 820/2011 u pogledu uvjeta odobrenja aktivne tvari terbutilazin

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (1), a posebno drugu mogućnost iz njezina članka 21. stavka 3. te članak 78. stavak 2.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 820/2011 (2) predviđeno je odobrenje aktivne tvari terbutilazin i posljedično uvrštenje terbutilazina u Prilog Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (3).

(2)

Provedbenom uredbom (EU) br. 820/2011 predviđeno je i podnošenje dodatnih potvrdnih informacija o specifikaciji tehničkog materijala proizvedenog za tržište, uključujući informacije o relevantnosti nečistoća, jednakovrijednosti specifikacija tehničkog materijala proizvedenog za tržište i specifikacija pokusnog materijala koji se upotrebljava u studijama toksičnosti te ocjeni izloženosti podzemnih voda za neidentificirane metabolite LM1, LM2, LM3, LM4, LM5 i LM6.

(3)

Osim toga, Provedbenom uredbom (EU) br. 820/2011 od podnositelja zahtjeva zahtijevalo se da dostavi potvrdne informacije o relevantnosti metabolita MT1, MT13, MT14 i neidentificiranim metabolitima LM1, LM2, LM3, LM4, LM5 i LM6 u vezi s rakom ako je terbutilazin na temelju Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (4)označen upozorenjem „sumnja na moguće uzrokovanje raka”.

(4)

Podnositelj zahtjeva dostavio je dodatne informacije u rokovima predviđenima u Provedbenoj uredbi (EU) br. 820/2011. U pogledu relevantnosti određenih metabolita terbutilazina ako je terbutilazin u Uredbi (EZ) br. 1272/2008 označen upozorenjem „sumnja na moguće uzrokovanje raka”, Odbor za procjenu rizika Europske agencije za kemikalije donio je 5. lipnja 2015. mišljenje (5) kojim se potvrđuje da terbutilazin ne treba označiti upozorenjem „sumnja na uzrokovanje raka”, zbog čega nisu potrebne odgovarajuće potvrdne informacije.

(5)

Ujedinjena Kraljevina kao država članica izvjestiteljica ocijenila je dodatne informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva. Svoju je ocjenu u obliku dopune nacrtu izvješća o ocjeni dostavila 6. kolovoza 2015. drugim državama članicama, Komisiji i Europskoj agenciji za sigurnost hrane („Agencija”).

(6)

Država članica izvjestiteljica savjetovala se s drugim državama članicama, podnositeljem zahtjeva i Agencijom te je od njih zatražila da dostave primjedbe na dopunu nacrtu izvješća o ocjeni. Agencija je 20. siječnja 2016. objavila tehničko izvješće (6) u kojem su sažeti rezultati tog savjetovanja o terbutilazinu.

(7)

Uzimajući u obzir ocjenu države članice izvjestiteljice i tehničko izvješće, Komisija smatra da se zahtjev za dostavu potvrdnih informacija o specifikaciji tehničkog materijala proizvedenog za tržište, uključujući informacije o relevantnosti nečistoća, jednakovrijednosti specifikacija tehničkog materijala proizvedenog za tržište i specifikacija pokusnog materijala koji se upotrebljava u studijama toksičnosti, može smatrati ispunjenim, pod uvjetom da su trenutačno utvrđene najveće dopuštene razine relevantnih nečistoća propazina i simazina u proizvedenom tehničkom materijalu snižene.

(8)

Komisija se u pogledu izloženosti podzemnih voda metabolitima terbutilazina dodatno savjetovala s Agencijom. Agencija je 29. lipnja 2017. (7) i 19. rujna 2019. (8) objavila svoje ažurirane zaključke o ocjeni tih dodatnih informacija. Agencija je utvrdila rizik za dojenčad i malu djecu u određenim uvjetima uporabe od izlaganja metabolitima terbutilazina u hrani i vodi za piće, u skladu s dodatnim informacijama koje je dostavio podnositelj zahtjeva i na temelju uporabe terbutilazina u koncentraciji od 850 g/ha svake godine na istoj površini. Nadalje, u svim se scenarijima predviđa da će u slučaju primjene terbutilazina svake godine u najvećoj dopuštenoj koncentraciji od 850 g/ha, sadržaj dvaju metabolita terbutilazina (LM3 i LM6) u podzemnim vodama biti viši od 0,75 μg/l, zbog čega bi bila potrebna procjena rizika za potrošače koju, međutim, ne bi bilo moguće provesti jer se referentne vrijednosti u pogledu zdravstvene sigurnosti ne bi mogle izvesti na temelju dostupnih podataka.

(9)

Nacrt izvješća o ocjeni, njegovu dopunu i zaključke Agencije pregledale su države članice i Komisija u okviru Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje te su 24. ožujka 2021. sastavile konačnu verziju u obliku ažuriranog izvješća o pregledu za terbutilazin.

(10)

Podnositelju zahtjeva omogućeno je podnošenje primjedbi na ažurirano izvješće o pregledu.

(11)

Komisija je zaključila da dodatne informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva nisu dovoljne da bi se isključio rizik za potrošače od izloženosti metabolitima terbutilazina ako se primjenjuje svake godine na istoj površini u najvećoj dopuštenoj koncentraciji od 850 g/ha.

(12)

Stoga je potrebno i primjereno ograničiti odobrenje terbutilazina za uporabu samo svake treće godine na istoj površini u najvećoj dopuštenoj koncentraciji od 850 g/ha. Također je potrebno izmijeniti najveće dopuštene razine relevantnih nečistoća propazina i simazina koje su dopuštene u tehničkom materijalu proizvedenom za tržište.

(13)

Stoga bi provedbene uredbe (EU) br. 820/2011 i (EU) br. 540/2011 trebalo izmijeniti.

(14)

Državama članicama potrebno je osigurati dovoljno vremena da povuku ili izmijene odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju terbutilazin koja nisu u skladu s ograničenim uvjetima odobrenja.

(15)

U slučaju sredstava za zaštitu bilja koja sadržavaju terbutilazin, ako države članice odobre razdoblje odgode u skladu s člankom 46. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, to bi razdoblje trebalo isteći najkasnije 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

(16)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjena Provedbene uredbe (EU) br. 820/2011

Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) br. 820/2011 mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Izmjena Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Prijelazne mjere

Države članice prema potrebi povlače ili mijenjaju odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju terbutilazin kao aktivnu tvar najkasnije do 14. prosinca 2021.

Članak 4.

Razdoblje odgode

Razdoblja odgode koja države članice odobre u skladu s člankom 46. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 moraju biti što kraća i moraju isteći najkasnije do 14. lipnja 2022.

Članak 5.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. svibnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 309, 24.11.2009., str. 1.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 820/2011 od 16. kolovoza 2011. o odobravanju aktivne tvari terbutilazin u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja te izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 i Odluke Komisije 2008/934/EZ (SL L 209, 17.8.2011., str. 18.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 540/2011 od 25. svibnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa odobrenih aktivnih tvari (SL L 153, 11.6.2011., str. 1.).

(4)  Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).

(5)  Mišljenje u kojem se predlaže usklađeno razvrstavanje i označivanje terbutilazina (ISO) na razini EU-a; N-tert-butil-6-kloro-N’-etil-1,3,5-triazin-2,4-diamin EZ broj: 227-637-9 CAS broj: 5915-41-3 CLH-O-0000001412-86-66/F.

(6)  EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane), 2016. Technical report on the outcome of the consultation with Member States, the applicant and EFSA on the pesticide risk assessment for terbuthylazine in light of confirmatory data (Tehničko izvješće o rezultatima savjetovanja s državama članicama, podnositeljem zahtjeva i EFSA-om o procjeni rizika od uporabe aktivne tvari terbutilazin kao pesticida uzimajući u obzir potvrdne podatke). EFSA, povezana publikacija 2016:EN-919. 54 str.

(7)  EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane), 2017. Conclusion on the peer review of the pesticide risk assessment for the active substance terbuthylazine in light of confirmatory data submitted (Zaključak o stručnom pregledu procjene rizika od uporabe aktivne tvari terbutilazin kao pesticida uzimajući u obzir dostavljene potvrdne podatke). EFSA Journal 2017.;15(6):4868, 20 str. https://doi.org/10.2903/j.efsa.2017.4868

(8)  EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane), 2019. Conclusion on the updated peer review of the pesticide risk assessment for the active substance terbuthylazine in light of confirmatory data submitted (Zaključak o ažuriranom stručnom pregledu procjene rizika od uporabe aktivne tvari terbutilazin kao pesticida uzimajući u obzir dostavljene potvrdne podatke). EFSA Journal 2019.;17(9):5817, 21 str. https://doi.org/10.2903/j.efsa.2019.5817


PRILOG I.

Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) br. 820/2011 zamjenjuje se sljedećim:

„„PRILOG I.

Uobičajeni naziv, identifikacijski brojevi

Kemijski naziv prema IUPAC-u

Čistoća  (1)

Datum odobrenja

Prestanak odobrenja

Posebne odredbe

Terbutilazin

CAS br. 5915-41-3

CIPAC br. 234

N2-tert-butil-6-kloro-N4-etil-1,3,5-triazin-2,4-diamin

≥ 950 g/kg

Sljedeće nečistoće izazivaju zabrinutost u toksikološkom smislu i ne smiju prelaziti sljedeće razine u tehničkom materijalu:

Propazin: najviše 9 g/kg

Atrazin: najviše 1 g/kg

Simazin: najviše 9 g/kg

1. siječnja 2012.

31. prosinca 2024.

DIO A

Dopušten za uporabu samo kao herbicid.

Uporaba na istoj površini treba se ograničiti na jednu primjenu svake treće godine, uz najveću dopuštenu dozu od 850 g terbutilazina po hektaru.

DIO B

Za provedbu jedinstvenih načela iz članka 29. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 moraju se uzeti u obzir zaključci izvješća o pregledu za terbutilazin, a posebno njegovi dodaci I. i II., u njegovoj konačnoj verziji koju je 17. lipnja 2011. sastavio Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja i koju je 24. ožujka 2021. ažurirao Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje.

U toj ukupnoj ocjeni države članice moraju obratiti posebnu pozornost na sljedeće:

na procjenu rizika za potrošače zbog izloženosti metabolitima terbutilazina,

na zaštitu podzemnih voda ako se aktivna tvar primjenjuje u područjima s osjetljivim tlom i/ili nepovoljnim klimatskim uvjetima,

na rizik za sisavce i gujavice.

Uvjeti uporabe uključuju mjere za smanjenje rizika i obvezu provođenja programâ praćenja kako bi se, prema potrebi, provjerilo moguće onečišćenje podzemnih voda u osjetljivim zonama.”


(1)  Dodatni podaci o identifikaciji i specifikaciji aktivne tvari dostupni su u izvješću o pregledu.


PRILOG II.

Unos br. 16 za terbutilazin u dijelu B Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 zamjenjuje se sljedećim:

Br.

Uobičajeni naziv, identifikacijski brojevi

Kemijski naziv prema IUPAC-u

Čistoća  (1)

Datum odobrenja

Prestanak odobrenja

Posebne odredbe

„16

Terbutilazin

CAS br. 5915-41-3

CIPAC br. 234

N2-tert-butil-6-kloro-N4-etil-1,3,5-triazin-2,4-diamin

≥ 950 g/kg

Sljedeće nečistoće izazivaju zabrinutost u toksikološkom smislu i ne smiju prelaziti sljedeće razine u tehničkom materijalu:

Propazin: najviše 9 g/kg

Atrazin: najviše 1 g/kg

Simazin: najviše 9 g/kg

1. siječnja 2012.

31. prosinca 2024.

DIO A

Dopušten za uporabu samo kao herbicid.

Uporaba na istoj površini treba se ograničiti na jednu primjenu svake treće godine, uz najveću dopuštenu dozu od 850 g terbutilazina po hektaru.

DIO B

Za provedbu jedinstvenih načela iz članka 29. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 moraju se uzeti u obzir zaključci izvješća o pregledu za terbutilazin, a posebno njegovi dodaci I. i II., u njegovoj konačnoj verziji koju je 17. lipnja 2011. sastavio Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja i koju je 24. ožujka 2021. ažurirao Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje.

U toj ukupnoj ocjeni države članice moraju obratiti posebnu pozornost na sljedeće:

na procjenu rizika za potrošače zbog izloženosti metabolitima terbutilazina,

na zaštitu podzemnih voda ako se aktivna tvar primjenjuje u područjima s osjetljivim tlom i/ili nepovoljnim klimatskim uvjetima,

na rizik za sisavce i gujavice.

Uvjeti uporabe uključuju mjere za smanjenje rizika i obvezu provođenja programâ praćenja kako bi se, prema potrebi, provjerilo moguće onečišćenje podzemnih voda u osjetljivim zonama.”


(1)  Dodatni podaci o identifikaciji i specifikaciji aktivne tvari dostupni su u izvješću o pregledu.


ODLUKE

25.5.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 183/40


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2021/825

od 20. svibnja 2021.

o dodatnom produljenju privremenog odstupanja od Poslovnika Vijeća uvedenog Odlukom (EU) 2020/430 s obzirom na poteškoće u vezi s putovanjima uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 u Uniji

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 240. stavak 3.,

budući da:

(1)

Odlukom Vijeća (EU) 2020/430 (1) uvedeno je jednomjesečno odstupanje od članka 12. stavka 1. prvog podstavka Poslovnika Vijeća (2) u pogledu odluka o primjeni redovnog pisanog postupka kada te odluke donosi Odbor stalnih predstavnika vlada država članica (Coreper). Trajanje tog odstupanja bilo je predviđeno do 23. travnja 2020.

(2)

Odlukom (EU) 2020/430 predviđa se da Vijeće može produljiti tu odluku ako je to opravdano zbog nastavljanja izvanrednih okolnosti. Vijeće je 21. travnja 2020. Odlukom (EU) 2020/556 (3) produljilo odstupanje predviđeno u članku 1. Odluke (EU) 2020/430 za dodatno razdoblje od mjesec dana, odnosno do 23. svibnja 2020. Vijeće je 20. svibnja 2020. Odlukom (EU) 2020/702 (4) produljilo odstupanje predviđeno u članku 1. Odluke (EU) 2020/430 do 10. srpnja 2020. Vijeće je 3. srpnja 2020. Odlukom (EU) 2020/970 (5) produljilo to odstupanje do 10. rujna 2020. Vijeće je 4. rujna 2020. Odlukom (EU) 2020/1253 (6) produljilo to odstupanje do 10. studenoga 2020. Vijeće je 6. studenoga 2020. Odlukom (EU) 2020/1659 (7) produljilo to odstupanje do 15. siječnja 2021. Vijeće je 12. siječnja 2021. Odlukom (EU) 2021/26 (8) produljilo to odstupanje do 19. ožujka 2021. Vijeće je 12. ožujka 2021. Odlukom (EU) 2021/454 (9)produljilo to odstupanje do 21. svibnja 2021.

(3)

S obzirom na to da izvanredne okolnosti uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 još traju te su i dalje na snazi brojne izvanredne preventivne mjere i izvanredne mjere za sprečavanje širenja koje su poduzele države članice, odstupanje predviđeno u članku 1. Odluke (EU) 2020/430, kako je produljeno odlukama (EU) 2020/556, (EU) 2020/702, (EU) 2020/970, (EU) 2020/1253, (EU) 2020/1659, (EU) 2021/26 i (EU) 2021/454, potrebno je produljiti za dodatno ograničeno razdoblje do 16. srpnja 2021.,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odstupanje predviđeno u članku 1. Odluke (EU) 2020/430 dodatno se produljuje do 16. srpnja 2021.

Članak 2.

Ova Odluka proizvodi učinke od dana donošenja.

Objavljuje se u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. svibnja 2021.

Za Vijeće

Predsjednik

A. SANTOS SILVA


(1)  Odluka Vijeća (EU) 2020/430 od 23. ožujka 2020. o privremenom odstupanju od Poslovnika Vijeća s obzirom na poteškoće u vezi s putovanjima uzrokovane pandemijom covida-19 u Uniji (SL L 88 I, 24.3.2020., str. 1.).

(2)  Odluka Vijeća 2009/937/EU od 1. prosinca 2009. o donošenju Poslovnika Vijeća (SL L 325, 11.12.2009., str. 35.).

(3)  Odluka Vijeća (EU) 2020/556 od 21. travnja 2020. o produljenju privremenog odstupanja od Poslovnika Vijeća uvedenog Odlukom (EU) 2020/430 s obzirom na poteškoće u vezi s putovanjima uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 u Uniji (SL L 128 I, 23.4.2020., str. 1.).

(4)  Odluka Vijeća (EU) 2020/702 od 20. svibnja 2020. o dodatnom produljenju privremenog odstupanja od Poslovnika Vijeća uvedenog Odlukom (EU) 2020/430 i produljenog Odlukom (EU) 2020/556 s obzirom na poteškoće u vezi s putovanjima uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 u Uniji (SL L 165, 27.5.2020., str. 38.).

(5)  Odluka Vijeća (EU) 2020/970 od 3. srpnja 2020. o dodatnom produljenju privremenog odstupanja od Poslovnika Vijeća uvedenog Odlukom (EU) 2020/430 i produljenog odlukama (EU) 2020/556 i (EU) 2020/702 s obzirom na poteškoće u vezi s putovanjima uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 u Uniji (SL L 216, 7.7.2020., str. 1.).

(6)  Odluka Vijeća (EU) 2020/1253 od 4. rujna 2020. o dodatnom produljenju privremenog odstupanja od Poslovnika Vijeća uvedenog Odlukom (EU) 2020/430 i produljenog odlukama (EU) 2020/556, (EU) 2020/702 i (EU) 2020/970 s obzirom na poteškoće u vezi s putovanjima uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 u Uniji (SL L 294, 8.9.2020., str. 1.).

(7)  Odluka Vijeća (EU) 2020/1659 od 6. studenoga 2020. o dodatnom produljenju privremenog odstupanja od Poslovnika Vijeća uvedenog Odlukom (EU) 2020/430 i produljenog odlukama (EU) 2020/556, (EU) 2020/702, (EU) 2020/970 i (EU) 2020/1253 s obzirom na poteškoće u vezi s putovanjima uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 u Uniji (SL L 376, 10.11.2020., str. 3.).

(8)  Odluka Vijeća (EU) 2021/26 od 12. siječnja 2021. o dodatnom produljenju privremenog odstupanja od Poslovnika Vijeća uvedenog Odlukom (EU) 2020/430 i produljenog odlukama (EU) 2020/556, (EU) 2020/702, (EU) 2020/970, (EU) 2020/1253 i (EU) 2020/1659 s obzirom na poteškoće u vezi s putovanjima uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 u Uniji (SL L 11, 14.1.2021., str. 19.).

(9)  Odluka Vijeća (EU) 2021/454 od 12. ožujka 2021. o dodatnom produljenju privremenog odstupanja od Poslovnika Vijeća uvedenog Odlukom (EU) 2020/430 s obzirom na poteškoće u vezi s putovanjima uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 u Uniji (SL L 89, 16.3.2021., str. 15.).