ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 149

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 64.
30. travnja 2021.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

 

*

Napomena čitatelju

1

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2021/689 od 29. travnja 2021. o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o trgovini i suradnji zmeđu Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane e Sporazuma između Europske unije Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske vezi sa sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka

2

 

*

Sporazum o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane

10

 

*

Sporazum između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u vezi sa sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka

2540

 

*

Izjave iz Odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o trgovini i suradnji te Sporazuma o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka

2549

 

*

Obavijest o stupanju na snagu Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane, te Sporazuma između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka

2560

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

30.4.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 149/1


Napomena čitatelju

Zbog vrlo kasnog dovršetka pregovora o Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane, Sporazuma između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka te Sporazuma između Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske i Europske zajednice za atomsku energiju o suradnji u području sigurne i miroljubive uporabe nuklearne energije (dalje u tekstu „Sporazumi”), nije bilo moguće provesti konačnu pravno-jezičnu redakturu tekstova Sporazumâ prije njihova potpisivanja i privremene primjene. Zbog toga bi tekstovi Sporazumâ objavljeni u Službenom listu Europske unije31. prosinca 2020. (1) mogli sadržavati tehničke pogreške i netočnosti.

Kako je predviđeno člankom 780. Sporazuma o trgovini i suradnji, člankom 21. Sporazuma o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka i člankom 25. Sporazuma o suradnji u području sigurne i miroljubive uporabe nuklearne energije, odmah nakon potpisivanja Sporazumâ stranke su započele s konačnom pravno-jezičnom redakturom tekstova Sporazumâ na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, irskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku.

Stranke su razmjenom diplomatskih nota 21. travnja 2021. revidirane tekstove Sporazumâ utvrdile vjerodostojnima i konačnima na svim tim jezicima. Ti vjerodostojni i konačni tekstovi zamjenjuju ab inito potpisane verzije Sporazumâ objavljene u Službenom listu 31. prosinca 2020.


(1)  SL L 444, 31.12.2020., str. 2.


30.4.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 149/2


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2021/689

od 29. travnja 2021.

o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o trgovini i suradnji zmeđu Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane e Sporazuma između Europske unije Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske vezi sa sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 217. u vezi s člankom 218. stavkom 6.i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta, (1)

budući da:

(1)

Vijeće je 29. prosinca 2020. donijelo Odluku (EU) 2020/2252 (2) o potpisivanju, u ime Unije, i o privremenoj primjeni Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane („Sporazum o trgovini i suradnji”) te Sporazuma između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u vezi sa sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka („Sporazum o sigurnosti podataka”). Sporazum o trgovini i suradnji i Sporazum o sigurnosti podataka („Sporazumi”) potpisani su 30. prosinca 2020., podložno njihovu kasnijem sklapanju.

(2)

Sporazumom o trgovini i suradnji uspostavlja se osnova za širok odnos između Unije i Ujedinjene Kraljevine koji uključuje uzajamna prava i obveze, zajednička djelovanja i posebne postupke. Sporazum o sigurnosti podataka dopunski je sporazum Sporazuma o trgovini i suradnji te je s njim neodvojivo povezan osobito u pogledu datumâ početka primjene i prestanka. Odluka o sklapanju Sporazumâ trebala bi se stoga temeljiti na pravnoj osnovi kojom se predviđa uspostava pridruživanja koje će Uniji omogućiti preuzimanje obveza u svim područjima obuhvaćenima Ugovorima.

(3)

S obzirom na iznimnu i jedinstvenu narav Sporazuma o trgovini i suradnji, koji je sveobuhvatan sporazum sa zemljom koja se povukla iz Unije, Vijeće odlučuje iskoristiti mogućnost da Unija izvršava svoju vanjsku nadležnost u odnosu na Ujedinjenu Kraljevinu.

(4)

Primjereno je utvrditi aranžmane za predstavljanje Unije u Vijeću za partnerstvo i odborima osnovanima Sporazumom o trgovini i suradnji. Kako je predviđeno u članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), Komisija treba predstavljati Uniju i izražavati stajališta Unije koja utvrdi Vijeće u skladu s Ugovorima. Vijeće treba izvršavati svoje funkcije utvrđivanja politika i koordinacije kako je predviđeno u članku 16. stavku 1. UEU-a utvrđivanjem stajališta koja treba zauzeti u ime Unije u okviru Vijeća za partnerstvo i odbora osnovanih Sporazumom o trgovini i suradnji. Osim toga, kada su Vijeće za partnerstvo ili odbori osnovani Sporazumom o trgovini i suradnji pozvani donositi akte koji proizvode pravne učinke, stajališta koja treba zauzeti u ime Unije u okviru tih tijela treba utvrditi u skladu s postupkom iz članka 218. stavka 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Slično tome, kad Komisija provodi godišnja savjetovanja koja se odnose na ribarstvo to radi na temelju stajalištâ koja treba zauzeti u ime Unije, a koja utvrđuje Vijeće u skladu s relevantnim odredbama Ugovora.

(5)

Svakoj državi članici trebalo bi omogućiti da pošalje po jednog predstavnika da kao dio delegacije Unije prati predstavnika Komisije na sastancima Vijeća za partnerstvo i drugih zajedničkih tijela osnovanih na temelju Sporazuma o trgovini i suradnji.

(6)

Europski se parlament odmah i u potpunosti izvješćuje, kako je predviđeno člankom 218. stavkom 10. UFEU-a, kako bi mu se omogućilo da u potpunosti izvršava svoje ovlasti u skladu s Ugovorima.

(7)

Kako bi se Uniji omogućilo da poduzme brza i učinkovita djelovanja za zaštitu svojih interesa u skladu sa Sporazumom o trgovini i suradnji te dok se ne donese i ne stupi na snagu u Uniji poseban zakonodavni akt kojim se uređuje donošenje korektivnih mjera na temelju Sporazuma o trgovini i suradnji, Komisiju bi trebalo ovlastiti za poduzimanje korektivnih mjera kao što su suspenzija obveza iz Sporazuma o trgovini i suradnji ili bilo kojeg dopunskog sporazuma, u slučajevima kršenja određenih odredaba Sporazuma o trgovini i suradnji ili neispunjavanja određenih uvjeta, osobito u pogledu trgovine robom, ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja, cestovnog prometa, sigurnosti zračnog prometa, ribarstva i programâ Unije, kako je navedeno u Sporazumu o trgovini i suradnji, te za poduzimanje korektivnih mjera, mjera za ponovnu uspostavu ravnoteže i protumjera. Komisija bi trebala pravodobno i u potpunosti obavijestiti Vijeće o svojoj namjeri donošenja takvih mjera kako bi se omogućila sadržajna razmjena mišljenja u okviru Vijeća. Komisija bi trebala u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir izražena mišljenja. Jedna država članica ili više njih mogu od Komisije zatražiti donošenje takvih mjera. Ako Komisija na takav zahtjev ne odgovori potvrdno, ona bi o razlozima za to trebala pravodobno obavijestiti Vijeće.

(8)

Kako bi se Uniji omogućilo da pravodobno reagira ako dođe do prestanka ispunjavanja relevantnih uvjeta, Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje određenih odluka o suspenziji pogodnosti odobrenih Ujedinjenoj Kraljevini u okviru Priloga o ekološkim proizvodima i Priloga o lijekovima Sporazumu o trgovini i suradnji. Komisija bi trebala pravodobno i u potpunosti obavijestiti Vijeće o svojoj namjeri donošenja takvih mjera kako bi se omogućila sadržajna razmjena mišljenja u okviru Vijeća. Komisija bi trebala u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir izražena mišljenja. Jedna država članica ili više njih mogu od Komisije zatražiti donošenje takvih mjera. Ako Komisija na takav zahtjev ne odgovori potvrdno, ona bi o razlozima za to trebala pravodobno obavijestiti Vijeće.

(9)

Kad god Unija mora djelovati kako bi osigurala usklađenost sa Sporazumima, takvo djelovanje treba poduzeti u skladu s Ugovorima, poštujući pritom ograničenja ovlasti dodijeljenih svakoj instituciji Unije. Stoga je u nadležnosti Komisije da Ujedinjenoj Kraljevini dostavlja informacije ili obavijesti koje se zahtijevaju Sporazumima, osim ako se u Sporazumima upućuje na druge određene institucije, tijela, urede i agencije Unije, i da se savjetuje s Ujedinjenom Kraljevinom o određenim pitanjima. U nadležnosti je Komisije i da predstavlja Uniju pred arbitražnim sudom ako se pojedini spor podnese na arbitražu u skladu sa Sporazumom o trgovini i suradnji. Poštujući načelo lojalne suradnje iz članka 4. stavka 3. UEU-a Komisija se treba prethodno posavjetovati s Vijećem, na primjer tako da mu dostavi glavne elemente planiranih podnesaka Unije arbitražnom sudu i tako da u najvećoj mogućoj mjeri uzme u obzir komentare Vijeća.

(10)

Sporazumom o trgovini i suradnji ne isključuje se mogućnost da države članice pod određenim uvjetima sklope bilateralne aranžmane ili sporazume s Ujedinjenom Kraljevinom u vezi s posebnim pitanjima obuhvaćenima Sporazumom o trgovini i suradnji u područjima zračnog prometa, administrativne suradnje u području carina i PDV-a te socijalne sigurnosti.

(11)

Stoga je potrebno utvrditi okvir koji države članice moraju poštovati ako odluče sklopiti bilateralne aranžmane ili sporazume s Ujedinjenom Kraljevinom u područjima zračnog prometa, administrativne suradnje u području carina i PDV-a te socijalne sigurnosti, uključujući uvjete i postupak prema kojima države članice u pregovorima dogovaraju i sklapaju takve bilateralne aranžmane ili sporazume, tako da se osigura da su takvi aranžmani ili sporazumi u skladu s ciljem Sporazuma o trgovini i suradnji i pravom Unije te da se njima uzimaju u obzir unutarnje tržište i širi interesi Unije. Nadalje, države članice koje namjeravaju u pregovorima dogovoriti i sklopiti bilateralne sporazume s Ujedinjenom Kraljevinom u područjima koja nisu obuhvaćena Sporazumom o trgovini i suradnji trebale bi, uz potpuno poštovanje načela lojalne suradnje, obavijestiti Komisiju o svojim namjerama i o napretku pregovora.

(12)

Podsjeća se na to da se, u skladu s člankom 774. stavkom 3. Sporazuma o trgovini i suradnji i u skladu s izjavom Europskog vijeća i Europske komisije o teritorijalnom području primjene budućih sporazuma uvrštenom u zapisnik sa sastanka Europskog vijeća održanog 25. studenoga 2018., Sporazum o trgovini i suradnji ne primjenjuje na Gibraltar i ne proizvodi učinke na tom području. Kako je predviđeno u toj izjavi, „time se ne isključuje mogućnost sklapanja zasebnih sporazuma između Unije i Ujedinjene Kraljevine u pogledu Gibraltara” i „ne dovodeći u pitanje nadležnosti Unije te uz potpuno poštovanje teritorijalne cjelovitosti njezinih država članica, kako je zajamčeno člankom 4. stavkom 2. Ugovora o Europskoj Uniji, tim zasebnim sporazumima zahtijevat će se prethodna suglasnost Kraljevine Španjolske”.

(13)

Izvršavanjem nadležnosti Unije u okviru Sporazuma o trgovini i suradnji ne dovode se u pitanje nadležnosti Unije odnosno nadležnosti država članica u vezi s bilo kojim tekućim ili budućim pregovorima o međunarodnim sporazumima s bilo kojom drugom trećom zemljom ili njihovim potpisivanjem ili sklapanjem, ili u vezi s bilo kojim budućim pregovorima o bilo kojim dopunskim sporazumima iz članka 2. Sporazuma o trgovini i suradnji ili njihovim potpisivanjem ili sklapanjem.

(14)

Zbog toga što su pregovori o Sporazumima dovršeni vrlo kasno, nije bilo moguće provesti konačnu pravno-jezičnu redakturu tekstova Sporazumâ prije njihova potpisivanja. Stoga su stranke odmah nakon potpisivanja Sporazumâ započele s konačnom pravno-jezičnom redakturom tekstova Sporazumâ na sva 24 vjerodostojna jezika. Stranke su razmjenom diplomatskih nota te revidirane tekstove Sporazumâ utvrdile vjerodostojnima i konačnima na svim tim jezicima. Ti vjerodostojni i konačni tekstovi su ab initio zamijenili potpisane verzije Sporazumâ i priloženi su ovoj Odluci.

(15)

Sklapanje Sporazuma o trgovini i suradnji u pogledu pitanja obuhvaćenih Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju („Ugovor o Euratomu”) podliježe zasebnom postupku.

(16)

Sporazume bi trebalo odobriti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Sporazum o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane, odobrava se u ime Unije u pogledu pitanja koja nisu obuhvaćena Ugovorom o Euratomu (3).

2.   Sporazum između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka odobrava se u ime Unije (4).

3.   Vjerodostojni i konačni tekstovi Sporazumâ kojima su ab initio zamijenjene potpisane verzije Sporazumâ priloženi su ovoj Odluci.

Članak 2.

1.   Komisija predstavlja Uniju u okviru Vijeća za partnerstvo, Odbora za trgovinsko partnerstvo, posebnih trgovinskih odbora i posebnih odbora osnovanih na temelju članaka 7. i 8. Sporazuma o trgovini i suradnji, kao i u okviru svih dodatnih posebnih trgovinskih odbora ili posebnih odbora osnovanih u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (g) ili člankom 8. stavkom 2. točkom (g) Sporazuma o trgovini i suradnji.

Svaka država članica može poslati jednog predstavnika da kao dio delegacije Unije prati predstavnika Komisije na sastancima Vijeća za partnerstvo i drugih zajedničkih tijela osnovanih na temelju Sporazuma o trgovini i suradnji.

2.   Kako bi Vijeće moglo u potpunosti izvršavati svoje funkcije utvrđivanja politika, koordinacije i donošenja odluka u skladu s Ugovorima, posebno utvrđivanjem stajališta koja treba zauzeti u ime Unije u okviru Vijeća za partnerstvo, Odbora za trgovinsko partnerstvo, posebnih trgovinskih odbora i posebnih odbora, Komisija osigurava da Vijeće sve informacije i dokumente povezane sa svakim sastankom tih zajedničkih tijela ili sa svim aktima koje treba donijeti pisanim postupkom primi dovoljno vremena prije tog sastanka ili te primjene pisanog postupka, a u svakom slučaju najkasnije osam radnih dana prije tog sastanka ili te primjene pisanog postupka.

Vijeće se također pravodobno obavješćuje o raspravama i ishodu sastanaka Vijeća za partnerstvo, Odbora za trgovinsko partnerstvo, posebnih trgovinskih odbora i posebnih odbora, kao i o primjeni pisanog postupka, te prima nacrte zapisnika i sve dokumente koji se odnose na takve sastanke ili primjenu postupka.

3.   Europskom parlamentu omogućuje se da u potpunosti izvršava svoje institucijske nadležnosti tijekom cijelog postupka, u skladu s Ugovorima.

4.   Tijekom razdoblja od pet godina koje počinje 1. siječnja 2021. Komisija jedanput godišnje izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi i primjeni Sporazuma o trgovini i suradnji. U tom godišnjem izvješću navodi se, prema potrebi, bilo koji relevantni razvoj prava Ujedinjene Kraljevine koji se odnosi na područja kontrole subvencija i oporezivanja obuhvaćena dijelom drugim naslova prvog glave XI. Sporazuma o trgovini i suradnji, kao i bilo koji relevantni razvoj u razini zaštite radnih i socijalnih standarda, okoliša i klime obuhvaćenih tom glavom. Nakon tog početnog petogodišnjeg razdoblja Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješća redovito, a najmanje svake dvije godine.

Članak 3.

1.   Dok poseban zakonodavni akt kojim se uređuje donošenje mjera navedenih u točkama od (a) do (k) ovog stavka ne stupi na snagu u Uniji, svaku odluku Unije o poduzimanju takvih mjera donosi Komisija, u skladu s uvjetima utvrđenima u odgovarajućim odredbama Sporazuma o trgovini i suradnji, u pogledu:

(a)

suspenzije relevantnog povlaštenog tretmana dotičnog odnosno dotičnih proizvoda, kako je navedeno u članku 34. Sporazuma o trgovini i suradnji;

(b)

primjene korektivnih mjera i suspenzije obveza, kako je navedeno u članku 374. Sporazuma o trgovini i suradnji;

(c)

primjene mjera za ponovnu uspostavu ravnoteže i protumjera, kako je navedeno u članku 411. Sporazuma o trgovini i suradnji;

(d)

primjene korektivnih mjera, kako je navedeno u članku 469. Sporazuma o trgovini i suradnji;

(e)

kompenzacijskih mjera i suspenzije obveza, kako je navedeno u članku 501. Sporazuma o trgovini i suradnji;

(f)

primjene korektivnih mjera i suspenzije obveza, kako je navedeno u članku 506. Sporazuma o trgovini i suradnji;

(g)

suspenzije ili prekida sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine u programima Unije, kako je navedeno u člancima 718. i 719. Sporazuma o trgovini i suradnji;

(h)

ponude ili prihvaćanja privremene naknade ili suspenzije obveza u kontekstu postupanja u skladu s odlukom nakon arbitražnog postupka ili postupka arbitražnog vijeća na temelju članka 749. Sporazuma o trgovini i suradnji, osim kako je predviđeno u Uredbi (EU) br. 654/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (5);

(i)

zaštitnih mjera i mjera za ponovnu uspostavu ravnoteže, kako je navedeno u članku 773. Sporazuma o trgovini i suradnji;

(j)

zaštitnih mjera, kako je navedeno u članku 448. Sporazuma o trgovini i suradnji;

(k)

suspenzije obveza prihvaćanja, kako je navedeno u članku 457. Sporazuma o trgovini i suradnji.

2.   Komisija pravodobno i u potpunosti obavješćuje Vijeće o svojoj namjeri donošenja mjera iz stavka 1. kako bi se omogućila sadržajna razmjena mišljenja u okviru Vijeća. Komisija u najvećoj mogućoj mjeri uvažava izražena mišljenja. Komisija također prema potrebi obavješćuje Europski parlament.

3.   Ako neka država članica ili više njih smatraju da imaju posebnog razloga za zabrinutost, one mogu od Komisije zatražiti donošenje mjera iz stavka 1. Ako Komisija na takav zahtjev ne odgovori potvrdno, o razlozima za to pravodobno obavješćuje Vijeće.

4.   Komisija može donijeti i mjere kojima se ponovno uvode prava i obveze u okviru Sporazuma o trgovini i suradnji kakvi su bili prije donošenja mjera iz stavka 1. stavci 2. i 3. primjenjuju se mutatis mutandis.

5.   Ako zbog stalnih znatnih odstupanja mjere za ponovnu uspostavu ravnoteže iz stavka 1. točke (c) budu trajale dulje od godinu dana, jedna država članica ili više njih mogu zatražiti od Komisije da aktivira revizijsku klauzulu predviđenu u članku 411. Sporazuma o trgovini i suradnji. Komisija pravodobno ispituje taj zahtjev i razmatra da se u vezi s tim, prema potrebi, obrati Vijeću za partnerstvo, u skladu s odredbama utvrđenima u Sporazumu o trgovini i suradnji. Ako Komisija na takav zahtjev ne odgovori potvrdno, o razlozima za to pravodobno obavješćuje Vijeće.

6.   Prije donošenja posebnog zakonodavnog akta kojim se uređuje donošenje mjera iz stavka 1., a u svakom slučaju najkasnije do 1. siječnja 2022., Vijeće provodi preispitivanje aranžmana utvrđenih u ovom članku.

Članak 4.

Ako jedna država članica ili više njih ukažu na znatnu teškoću koja proizlazi iz provedbe Sporazuma o trgovini i suradnji, posebice u pogledu ribarstva, Komisija prioritetno ispituje zahtjev i prema potrebi u vezi s tim obraća se Vijeću za partnerstvo, u skladu s odredbama utvrđenima u Sporazumu o trgovini i suradnji. Ako se ne postigne zadovoljavajuće rješenje, to pitanje rješava se u najkraćem mogućem roku u okviru preispitivanja predviđenih u Sporazumu o trgovini i suradnji. Ako je ta teškoća i dalje prisutna, poduzimaju se potrebni koraci kako bi se u pregovorima dogovorio i sklopio sporazum kojim bi se na potreban način izmijenio Sporazum o trgovini i suradnji.

Članak 5.

1.   Komisija se ovlašćuje za donošenje, u ime Unije, svih odluka koje se odnose na:

(a)

potvrđivanje ili suspenziju priznavanja jednakovrijednosti nakon ponovnog preispitivanja jednakovrijednosti, koje treba provesti do 31. prosinca 2023. u skladu s člankom 3. stavkom 3. Priloga 14. Sporazumu o trgovini i suradnji;

(b)

suspenziju priznavanja jednakovrijednosti u skladu s člankom 3. stavcima 5. i 6. Priloga 14. Sporazumu o trgovini i suradnji;

(c)

prihvaćanje službenih dokumenata u vezi s dobrom proizvođačkom praksom koje je izdalo tijelo Ujedinjene Kraljevine za proizvodna postrojenja koja se nalaze izvan područja tijela izdavatelja te određivanje uvjeta pod kojima Unija prihvaća te službene dokumente u vezi s dobrom proizvođačkom praksom u skladu s člankom 5. stavcima 3. i 4. Priloga 12. Sporazumu o trgovini i suradnji;

(d)

donošenje svih potrebnih provedbenih aranžmana za razmjenu službenih dokumenata u vezi s dobrom proizvođačkom praksom s tijelom Ujedinjene Kraljevine u okviru članka 6. Priloga 12. Sporazumu o trgovini i suradnji te razmjenu podataka s tijelom Ujedinjene Kraljevine u vezi s inspekcijama proizvodnih postrojenja na temelju članka 7. tog Priloga;

(e)

suspenziju priznavanja inspekcija ili prihvaćanja službenih dokumenata u vezi s dobrom proizvođačkom praksom koje je izdala Velika Britanija i obavješćivanje Ujedinjene Kraljevine o namjeri primjene članka 9. Priloga 12. Sporazumu o trgovini i suradnji i pokretanje savjetovanja s Ujedinjenom Kraljevinom u skladu s člankom 8. stavkom 3. tog Priloga;

(f)

potpunu ili djelomičnu suspenziju, za sve ili samo neke proizvode navedene na popisu u Dodatku C Prilogu 12. Sporazumu o trgovini i suradnji, priznavanja inspekcija ili prihvaćanja službenih dokumenata u vezi s dobrom proizvođačkom praksom druge stranke u skladu s člankom 9. stavkom 1. tog Priloga.

2.   Primjenjuje se članak 3. stavci 2., 3. i 4.

Članak 6.

1.   Države članice ovlaštene su u pregovorima dogovoriti, potpisati i sklopiti aranžmane iz članka 419. stavka 4. Sporazuma o trgovini i suradnji, podložno sljedećim uvjetima:

(a)

ti se aranžmani sklapaju isključivo za potrebe utvrđene u članku 419. stavku 4. Sporazuma o trgovini i suradnji i u skladu s uvjetima iz tog članka te se njima ne uređuju nikakva druga pitanja, neovisno o tome jesu li takva pitanja obuhvaćena područjem primjene dijela drugog naslova drugog glave I. Sporazuma o trgovini i suradnji;

(b)

tim se aranžmanima ne smije diskriminirati među zračnim prijevoznicima Unije.

Primjenjuje se postupak utvrđen u članku 8. ove Odluke.

2.   Države članice ovlaštene su dodijeliti odobrenja iz članka 419. stavka 9. Sporazuma o trgovini i suradnji, podložno njegovim uvjetima i u skladu s primjenjivim odredbama prava Unije i nacionalnog prava. Pri dodjeli tih odobrenja države članice ne smiju diskriminirati među prijevoznicima Unije.

3.   Države članice ovlaštene su u pregovorima dogovoriti, potpisati i sklopiti aranžmane iz članka 419. stavka 9. Sporazuma o trgovini i suradnji, podložno sljedećim uvjetima:

(a)

ti se aranžmani sklapaju isključivo za potrebe utvrđene u članku 419. stavku 9. Sporazuma o trgovini i suradnji i u skladu s njegovim uvjetima te se njima ne uređuju nikakva druga pitanja, neovisno o tome jesu li takva pitanja obuhvaćena područjem primjene dijela drugog naslova drugog glave I. Sporazuma o trgovini i suradnji;

(b)

tim se aranžmanima ne smije diskriminirati među zračnim prijevoznicima Unije.

Primjenjuje se postupak utvrđen u članku 8. ove Odluke.

Članak 7.

Države članice ovlaštene su u pregovorima dogovoriti, potpisati i sklopiti bilateralne sporazume s Ujedinjenom Kraljevinom u skladu s člankom 41. Protokola o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu vrijednost i o uzajamnoj pomoći za naplatu potraživanja u vezi s porezima i carinama ili u području koordinacije sustava socijalne sigurnosti u pogledu tema koje nisu obuhvaćene Protokolom o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, podložno sljedećim uvjetima:

(a)

predviđeni sporazum u skladu je s funkcioniranjem Sporazuma o trgovini i suradnji ili unutarnjeg tržišta te ne ugrožava njihovo funkcioniranje;

(b)

predviđeni sporazum u skladu je s pravom Unije i ne ugrožava ostvarenje cilja vanjskog djelovanja Unije u dotičnom području ili ne nanosi na drugi način štetu interesima Unije;

(c)

predviđenim sporazumom poštuje se načelo nediskriminacije na temelju državljanstva utvrđeno u UFEU-u.

Primjenjuje se postupak utvrđen u članku 8. ove Odluke.

Članak 8.

1.   Svaka država članica koja namjerava u pregovorima dogovoriti bilateralni aranžman iz članka 6. stavaka 1. i 3. ili bilateralni sporazum iz članka 7. obavješćuje Komisiju o pregovorima s Ujedinjenom Kraljevinom o takvim aranžmanima ili sporazumima i prema potrebi poziva Komisiju da sudjeluje u pregovorima kao promatrač.

2.   Nakon završetka pregovora dotična država članica Komisiji podnosi nacrt aranžmana ili sporazuma koji je iz njih proizišao. Komisija o tome bez odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

3.   Najkasnije tri mjeseca od zaprimanja nacrta aranžmana ili sporazuma Komisija donosi odluku o tome jesu li ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 6. stavku 1. prvom podstavku ili članku 6. stavku 3. prvom podstavku odnosno članku 7. Ako Komisija odluči da su ti uvjeti ispunjeni, dotična država članica može potpisati i sklopiti dotični aranžman ili sporazum.

4.   Dotična država članica Komisiji dostavlja primjerak aranžmana ili sporazuma u roku od mjesec dana od njegova stupanja na snagu ili, ako se aranžman ili sporazum treba privremeno primjenjivati, u roku od mjesec dana od početka njegove privremene primjene.

Članak 9.

Države članice koje namjeravaju u pregovorima dogovoriti i sklopiti bilateralne sporazume s Ujedinjenom Kraljevinom u područjima koja nisu obuhvaćena Sporazumom o trgovini i suradnji, uz potpuno poštovanje načela lojalne suradnje, pravodobno obavješćuju Komisiju o svojim namjerama i o napretku pregovora.

Članak 10.

Izvršavanjem nadležnosti Unije u okviru Sporazuma o trgovini i suradnji ne dovode se u pitanje nadležnosti Unije i nadležnosti država članica u vezi s bilo kojim tekućim ili budućim pregovorima o međunarodnim sporazumima s bilo kojom drugom trećom zemljom ili njihovim potpisivanjem ili sklapanjem, ili u vezi s bilo kojim budućim pregovorima o bilo kojim dopunskim sporazumima iz članka 2. Sporazuma o trgovini i suradnji ili njihovim potpisivanjem ili sklapanjem.

Članak 11.

Predsjednik Vijeća u ime Unije šalje obavijest odnosno obavijesti predviđene Sporazumom o trgovini i suradnji, uključujući obavijest o ispunjenju unutarnjih zahtjeva i završetku unutarnjih postupaka za utvrđivanje suglasnosti da bude njime obvezana, i člankom 19. stavkom 1. Sporazuma o sigurnosti podataka.

Članak 12.

Izjave priložene ovoj Odluci odobravaju se u ime Unije.

Članak 13.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. travnja 2021.

Za Vijeće

Predsjednica

A. P. ZACARIAS


(1)  Suglasnost od 27. travnja 2021. (još nije objavljena u Službenom listu).

(2)  Odluka Vijeća (EU) 2020/2252 od 29. prosinca 2020. o potpisivanju, u ime Unije, i o privremenoj primjeni Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane te Sporazuma između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u vezi sa sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka (SL L 444, 31.12.2020., str. 2.).

(3)  Vidjeti stranicu 10 ovoga Službenog lista.

(4)  Vidjeti stranicu 2540 ovoga Službenog lista.

(5)  Uredba (EU) br. 654/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o ostvarivanju prava Unije na primjenu i provedbu međunarodnih trgovinskih pravila i o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 3286/94 o utvrđivanju postupaka Zajednice u području zajedničke trgovinske politike kako bi se osiguralo ostvarivanje prava Zajednice prema međunarodnim trgovinskim pravilima, posebno onima utvrđenima pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije (SL L 189, 27.6.2014., str. 50.).


30.4.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 149/10


SPORAZUM O TRGOVINI I SURADNJI

između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane

PREAMBULA

EUROPSKA UNIJA I EUROPSKA ZAJEDNICA ZA ATOMSKU ENERGIJU

I

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

1.

PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoju predanost demokratskim načelima, vladavini prava, ljudskim pravima, borbi protiv širenja oružja za masovno uništenje i borbi protiv klimatskih promjena, koji čine ključne elemente ovog Sporazuma i dopunskih sporazuma,

2.

UVAŽAVAJUĆI važnost globalne suradnje u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa,

3.

UVAŽAVAJUĆI važnost transparentnosti u međunarodnoj trgovini i ulaganjima na korist svih dionika,

4.

NASTOJEĆI uspostaviti jasna i uzajamno korisna pravila kojima se uređuju trgovina i ulaganja između stranaka,

5.

UZIMAJUĆI U OBZIR da je, da bi se zajamčili učinkovito upravljanje i pravilno tumačenje i primjena ovog Sporazuma i bilo kojeg dopunskog sporazuma te usklađenost s obvezama koje iz tih sporazuma proizlaze, nužno utvrditi odredbe kojima se osigurava općenito upravljanje, a osobito pravila o rješavanju sporova i izvršenju kojima se u cijelosti poštuje autonomija pravnih poredaka Unije i Ujedinjene Kraljevine te status Ujedinjene Kraljevine kao zemlje izvan Europske unije,

6.

NADOGRAĐUJUĆI svoja prava i obveze iz Sporazuma iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, sastavljenog 15. travnja 1994., i drugih multilateralnih i bilateralnih instrumenata suradnje,

7.

UVAŽAVAJUĆI autonomiju svake od stranaka i njihova prava na regulaciju na svojem području radi ostvarivanja legitimnih ciljeva politike, kao što su zaštita i promicanje javnog zdravlja, socijalne usluge, javno obrazovanje, sigurnost, okoliš, uključujući klimatske promjene, javni moral, socijalna zaštita ili zaštita potrošača, dobrobit životinja, zaštita privatnosti i podataka te promicanje i zaštita kulturne raznolikosti, uz nastojanje poboljšanja njihovih visokih razina zaštite,

8.

VJERUJUĆI u prednosti predvidljivog komercijalnog okruženja koje potiče trgovinu i ulaganja među strankama i sprečava narušavanje trgovine i nepoštene konkurentske prednosti i to na način koji vodi prema održivom razvoju u njegovoj gospodarskoj, socijalnoj i okolišnoj dimenziji,

9.

PREPOZNAJUĆI potrebu za ambicioznim, sveobuhvatnim i uravnoteženim gospodarskim partnerstvom koje će se temeljiti na jednakim uvjetima za otvoreno i pošteno tržišno natjecanje i održivi razvoj, putem djelotvornih i čvrstih okvira za subvencije i tržišno natjecanje i obveze zadržavanja njihovih visokih razina zaštite u područjima radnih i socijalnih standarda, okoliša, borbe protiv klimatskih promjena i oporezivanja,

10.

PREPOZNAJUĆI potrebu da se osigura otvoreno i sigurno tržište za poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, te za njihovu robu i usluge uklanjanjem neopravdanih prepreka trgovini i ulaganjima,

11.

PRIMJEĆUJUĆI važnost poticanja novih mogućnosti za poduzeća i potrošače u okviru digitalne trgovine i uklanjanja neopravdanih prepreka protoku podataka i trgovini koje omogućuju elektronička sredstva, poštujući pri tome pravila stranaka o zaštiti osobnih podataka,

12.

ŽELEĆI da se ovim Sporazumom doprinese dobrobiti potrošača s pomoću politika kojima se osigurava visok stupanj zaštite potrošača i gospodarskoga blagostanja te potiče suradnja među relevantnim tijelima,

13.

UZIMAJUĆI U OBZIR važnost prekogranične povezanosti zračnim, cestovnim i morskim putem, za putnike i robu, te potrebu da se osiguraju visoki standardi u pružanju usluga prijevoza između stranaka,

14.

PREPOZNAJUĆI prednosti trgovine energijom i sirovinama i ulaganja u njih te važnost podupiranja isporuke troškovno učinkovite, čiste i sigurne opskrbe Unije i Ujedinjene Kraljevine energijom,

15.

IMAJUĆI NA UMU interes stranaka za uspostavom okvira za olakšavanje tehničke suradnje i razvoj novih trgovinskih aranžmana za interkonekcijske vodove za postizanje snažnih i učinkovitih ishoda za sve vremenske okvire,

16.

IMAJUĆI NA UMU da bi se suradnja i trgovina između stranaka u tim područjima trebale temeljiti na poštenom tržišnom natjecanju na energetskim tržištima i nediskriminirajućem pristupu mrežama,

17.

PREPOZNAJUĆI prednosti održive energije, energije iz obnovljivih izvora, posebno proizvodnju na moru u Sjevernome moru, i energetske učinkovitosti,

18.

ŽELEĆI promicati miroljubivo korištenje voda uz njihove obale te optimalno i pravedno iskorištavanje živih morskih resursa koji se u tim vodama nalaze, uključujući trajno održivo upravljanje dijeljenim stokovima,

19.

PRIMJEĆUJUĆI da se Ujedinjena Kraljevina povukla iz Europske unije i da je s učinkom od 1. siječnja 2021. Ujedinjena Kraljevina neovisna obalna država s odgovarajućim pravima i obvezama na temelju međunarodnog prava,

20.

POTVRĐUJUĆI da bi se suverena prava obalnih država koja stranke ostvaruju u svrhu istraživanja, iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim resursima u svojim vodama trebala provoditi na temelju načela i u skladu s načelima međunarodnog prava, uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora sastavljenu u Montego Bayu 10. prosinca 1982. (Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora),

21.

PREPOZNAJUĆI važnost koordinacije prava socijalne sigurnosti koja uživaju osobe koje se kreću između stranaka kako bi radile ili privremeno ili trajno boravile, kao i prava koja uživaju članovi njihovih obitelji i nadživjele osobe,

22.

UZIMAJUĆI U OBZIR da će od suradnje u područjima od zajedničkog interesa, kao što su znanost, istraživanja i inovacije, nuklearna istraživanja i svemir, u obliku sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine u odgovarajućim programima Unije pod poštenim i odgovarajućim uvjetima, imati koristi obje stranke,

23.

UZIMAJUĆI U OBZIR da će se suradnjom između Ujedinjene Kraljevine i Unije u području sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela i izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprečavanje, omogućiti jačanje sigurnosti Ujedinjene Kraljevine i Unije,

24.

ŽELEĆI da se između Ujedinjene Kraljevine i Unije sklopi sporazum koji bi pružio pravnu osnovu za takvu suradnju,

25.

POTVRĐUJUĆI da stranke mogu dopuniti ovaj Sporazum drugim sporazumima koji čine sastavni dio njihovih sveobuhvatnih bilateralnih odnosa kako su uređeni ovim Sporazumom te da je Sporazum o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka sklopljen kao takav dopunski sporazum i omogućuje razmjenu klasificiranih podataka između stranaka na temelju ovog Sporazuma ili bilo kojeg drugog komplementarnog sporazuma,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

DIO PRVI

ZAJEDNIČKE I INSTITUCIONALNE ODREDBE

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Svrha

Ovim se Sporazumom uspostavlja temelj za širok odnos između stranaka u području blagostanja i dobrosusjedskih odnosa obilježenih bliskim i miroljubivim odnosima koji se temelje na suradnji, uz poštovanje autonomije i suvereniteta stranaka.

Članak 2.

Dopunski sporazumi

1.   Ako Unija i Ujedinjena Kraljevina međusobno sklope druge bilateralne sporazume, takvi sporazumi čine dopunske sporazume ovom Sporazumu osim ako je u tim sporazumima predviđeno drukčije. Takvi dopunski sporazumi sastavni su dio ukupnih bilateralnih odnosa uređenih ovim Sporazumom i dio su ukupnog okvira.

2.   Stavak 1. primjenjuje se i na:

(a)

sporazume između Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine, s druge strane; i

(b)

sporazume između Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine, s druge strane.

Članak 3.

Dobra vjera

1.   Stranke jedna drugoj, uz puno uzajamno poštovanje i u dobroj vjeri, pomažu pri obavljanju zadaća koje proizlaze iz ovog Sporazuma i svih dopunskih sporazuma.

2.   Poduzimaju sve odgovarajuće mjere, općenite ili posebne, kako bi se osiguralo ispunjenje obveza koje proizlaze iz ovog Sporazuma i svih dopunskih sporazuma te se suzdržavaju od svih mjera koje bi mogle ugroziti ostvarenje ciljeva ovog Sporazuma ili dopunskih sporazuma.

GLAVA II.

NAČELA TUMAČENJA I DEFINICIJE

Članak 4.

Međunarodno javno pravo

1.   Odredbe ovog Sporazuma i svih dopunskih sporazuma tumače se u dobroj vjeri u skladu s njihovim uobičajenim značenjem u kontekstu u kojem se nalaze te s obzirom na predmet i svrhu Sporazuma u skladu s uobičajenim pravilima tumačenja međunarodnog javnog prava, uključujući ona kodificirana u Bečkoj konvenciji o pravu međunarodnih ugovora, sastavljenoj u Beču 23. svibnja 1969.

2.   Podrazumijeva se da se ni ovim Sporazumom ni bilo kojim dopunskim sporazumom ne uspostavlja obveza tumačenja njihovih odredaba u skladu s domaćim pravom bilo koje stranke.

3.   Podrazumijeva se da tumačenje ovog Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma koje daju sudovi bilo koje stranke ne obvezuje sudove druge stranke.

Članak 5.

Privatna prava

1.   Ne dovodeći u pitanje članak SSC.67. Protokola o koordinaciji socijalne sigurnosti i uz iznimku, u pogledu Unije, dijela trećeg ovog Sporazuma, ništa u ovom Sporazumu ni u bilo kojem dopunskom sporazumu ne tumači se kao dodjeljivanje prava ili nametanje obveza osobama osim onih nastalih između stranaka na temelju međunarodnog javnog prava, ni kao dopuštanje izravnog pozivanja na ovaj Sporazum ili bilo koji dopunski sporazum u domaćim pravnim sustavima stranaka.

2.   Stranka u svojem pravu ne predviđa pravo na tužbu protiv druge stranke zbog njezina postupanja kojim se krši ovaj Sporazum ili bilo koji dopunski sporazum.

Članak 6.

Definicije

1.   Za potrebe ovog Sporazuma i svih dopunskih sporazuma te ako nije drukčije navedeno primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„ispitanik” znači pojedinac čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi; pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca;

(b)

„dan“ znači kalendarski dan;

(c)

„država članica” znači država članica Europske unije;

(d)

„osobni podaci” znači sve informacije koje se odnose na ispitanika;

(e)

„država” znači država članica ili Ujedinjena Kraljevina, ovisno o kontekstu;

(f)

„područje” odnosno „državno područje” stranke znači, u pogledu svake stranke, područja na kojima se primjenjuje ovaj Sporazum u skladu s člankom 774.;

(g)

„prijelazno razdoblje” znači prijelazno razdoblje predviđeno člankom 126. Sporazuma o povlačenju; i

(h)

„Sporazum o povlačenju” znači Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, uključujući njegove protokole.

2.   Sva upućivanja na „Uniju”, „stranku” ili „stranke” u ovom Sporazumu ili bilo kojem dopunskom sporazumu smatraju se upućivanjima na Europsku zajednicu za atomsku energiju, osim ako je drukčije navedeno ili ako kontekst zahtijeva drukčije.

GLAVA III.

INSTITUCIONALNI OKVIR

Članak 7.

Vijeće za partnerstvo

1.   Osniva se Vijeće za partnerstvo. Vijeće za partnerstvo sastoji se od predstavnikâ Unije i Ujedinjene Kraljevine. Vijeće za partnerstvo može se sastajati u različitim sastavima, ovisno o pitanjima o kojima se raspravlja.

2.   Vijećem za partnerstvo supredsjedaju član Europske komisije i predstavnik Vlade Ujedinjene Kraljevine na ministarskoj razini. Sastaje se na zahtjev Unije ili Ujedinjene Kraljevine, a u svakom slučaju najmanje jednom godišnje, te zajedničkom suglasnošću utvrđuje raspored sastanaka i dnevni red.

3.   Vijeće za partnerstvo nadzire postizanje ciljeva ovog Sporazuma i svih dopunskih sporazuma. Ono nadzire i olakšava provedbu i primjenu ovog Sporazuma i svih dopunskih sporazuma. Svaka stranka može Vijeću za partnerstvo uputiti bilo koje pitanje koje se odnosi na provedbu, primjenu i tumačenje ovog Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma.

4.   Vijeće za partnerstvo ima sljedeće ovlasti:

(a)

donositi odluke u vezi sa svim pitanjima za koja je tako predviđeno ovim Sporazumom ili bilo kojim dopunskim sporazumom;

(b)

davati preporuke strankama o provedbi i primjeni ovog Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma;

(c)

donositi odluke o izmjeni ovog Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma u slučajevima koji su predviđeni ovim Sporazumom ili bilo kojim dopunskim sporazumom;

(d)

osim u vezi s dijelom prvim glavom III., do kraja četvrte godine nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, donositi odluke o izmjeni ovog Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma, pod uvjetom da su takve izmjene potrebne za ispravljanje pogrešaka ili za uklanjanje propusta ili drugih nedostataka;

(e)

raspravljati o svim pitanjima koja se odnose na područja obuhvaćena ovim Sporazumom ili bilo kojim dopunskim sporazumom;

(f)

delegirati neke od svojih ovlasti Odboru za trgovinsko partnerstvo ili posebnom odboru, osim ovlasti i odgovornosti iz točke (g) ovog stavka;

(g)

donositi odluke o osnivanju posebnih trgovinskih odbora i posebnih odbora, osim onih iz članka 8. stavka 1., raspuštanju bilo kojeg posebnog trgovinskog odbora ili posebnog odbora ili izmjeni zadaća koje su im dodijeljene; i

(h)

davati preporuke strankama u pogledu prijenosa osobnih podataka u posebnim područjima obuhvaćenima ovim Sporazumom ili bilo kojim dopunskim sporazumom.

5.   Rad Vijeća za partnerstvo uređen je poslovnikom utvrđenim u Prilogu 1. Vijeće za partnerstvo može izmijeniti taj prilog.

Članak 8.

Odbori

1.   Osnivaju se sljedeći odbori:

(a)

Odbor za trgovinsko partnerstvo, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima dijelom drugim naslovom prvim glavama od I. do VII., glavom VIII. poglavljem 4. i glavama od IX. do XII., dijelom drugim naslovom šestim i Prilogom 27.;

(b)

Posebni trgovinski odbor za robu, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima dijelom drugim naslovom prvim glavom I. poglavljem 1. te dijelom drugim naslovom prvim glavom VIII. poglavljem 4.;

(c)

Posebni trgovinski odbor za carinsku suradnju i pravila o podrijetlu, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima dijelom drugim naslovom prvim glavom I. poglavljima 2. i 5., Protokolom o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima i odredbama o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva, pristojbama i naknadama, određivanju carinske vrijednosti i popravljenoj robi;

(d)

Posebni trgovinski odbor za sanitarne i fitosanitarne mjere, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima dijelom drugim naslovom prvim glavom I. poglavljem 3.;

(e)

Posebni trgovinski odbor za tehničke prepreke trgovini, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima dijelom drugim naslovom prvim glavom I. poglavljem 4. i člankom 323.,

(f)

Posebni trgovinski odbor za usluge, ulaganja i digitalnu trgovinu, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima dijelom drugim naslovom prvim glavama od II. do IV. te dijelom drugim naslovom prvim glavom VIII. poglavljem 4.;

(g)

Posebni trgovinski odbor za intelektualno vlasništvo, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima dijelom drugim naslovom prvim glavom V.;

(h)

Posebni trgovinski odbor za javnu nabavu, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima dijelom drugim naslovom prvim glavom VI.;

(i)

Posebni trgovinski odbor za regulatornu suradnju, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima dijelom drugim naslovom prvim glavom X.,

(j)

Posebni trgovinski odbor za jednake uvjete za otvoreno i pošteno tržišno natjecanje i održivi razvoj, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima dijelom drugim naslovom prvim glavom XI. i Prilogom 27.;

(k)

Posebni trgovinski odbor za administrativnu suradnju u području PDV-a te naplatu poreza i davanja, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima Protokolom o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu vrijednost i o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima i davanjima;

(l)

Posebni odbor za energetiku,

i.

koji se bavi pitanjima obuhvaćenima dijelom drugim naslovom prvim glavom VIII., uz iznimku poglavlja 4., članka 323. i Priloga 27.; i

ii.

koji može raspravljati i pružati stručno znanje relevantnom posebnom trgovinskom odboru o pitanjima koja se odnose na poglavlje 4. i članak 323.;

(m)

Posebni odbor za zračni prijevoz, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima dijelom drugim naslovom drugim glavom I.;

(n)

Posebni odbor za sigurnost zračnog prometa, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima dijelom drugim naslovom drugim glavom II.,

(o)

Posebni odbor za cestovni prijevoz, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima dijelom drugim naslovom trećim;

(p)

Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima dijelom drugim naslovom četvrtim i Protokolom o koordinaciji socijalne sigurnosti;

(q)

Posebni odbor za ribarstvo, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima dijelom drugim naslovom petim;

(r)

Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima dijelom trećim; i

(s)

Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima dijelom petim.

2.   U pogledu pitanja povezanih s dijelom drugim naslovom prvim glavama od I. do VII., glavom VIII. poglavljem 4. i glavama od IX. do XII., dijelom drugim naslovom šestim i Prilogom 27., Odbor za trgovinsko partnerstvo iz stavka 1. ovog članka ima sljedeće ovlasti:

(a)

pomagati Vijeću za partnerstvo u izvršavanju njegovih zadaća, a posebno izvješćivati Vijeće za partnerstvo i izvršavati sve zadaće koje mu ono dodijeli,

(b)

nadzirati provedbu ovog Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma;

(c)

donositi odluke ili davati preporuke kako je predviđeno ovim Sporazumom ili bilo kojim dopunskim sporazumom, ili ako mu takvu ovlast delegira Vijeće za partnerstvo;

(d)

nadzirati rad posebnih trgovinskih odbora iz stavka 1. ovog članka;

(e)

istraživati najprikladnije načine za sprečavanje ili rješavanje poteškoća koje mogu nastati u vezi s tumačenjem i primjenom ovog Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma, ne dovodeći u pitanje dio šesti glavu I.;

(f)

izvršavati ovlasti koje mu je delegiralo Vijeće za partnerstvo na temelju članka 7. stavka 4. točke (f);

(g)

donositi odluke o osnivanju posebnih trgovinskih odbora, osim onih iz stavka 1. ovog članka, raspuštanju bilo kojeg takvog posebnog trgovinskog odbora ili izmjeni zadaća koje su im dodijeljene; i

(h)

osnivati, nadzirati, koordinirati i raspuštati radne skupine ili delegirati njihov nadzor posebnom trgovinskom odboru.

3.   U pogledu pitanja u njihovoj nadležnosti posebni trgovinski odbori imaju sljedeće ovlasti:

(a)

pratiti i preispitivati provedbu te osigurati pravilno funkcioniranje ovog Sporazuma i svih dopunskih sporazuma;

(b)

pomagati Odboru za trgovinsko partnerstvo u izvršavanju njegovih zadaća, a posebno izvješćivati Odbor za trgovinsko partnerstvo i izvršavati sve zadaće koje im on dodijeli,

(c)

provoditi tehničke pripremne radnje koje su potrebne za potporu funkcijama Vijeća za partnerstvo i Odbora za trgovinsko partnerstvo, među ostalim i kada ta tijela moraju donositi odluke ili preporuke,

(d)

donositi odluke u vezi sa svim pitanjima za koja je tako predviđeno ovim Sporazumom ili bilo kojim dopunskim sporazumom;

(e)

raspravljati o tehničkim pitanjima koja proizlaze iz provedbe ovog Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma, ne dovodeći u pitanje dio šesti glavu I.; i

(f)

strankama pružiti forum za razmjenu informacija, raspravu o najboljoj praksi i razmjenu iskustava u provedbi.

4.   U pogledu pitanja u njihovoj nadležnosti posebni odbori imaju sljedeće ovlasti:

(a)

pratiti i preispitivati provedbu te osigurati pravilno funkcioniranje ovog Sporazuma i svih dopunskih sporazuma;

(b)

pomagati Vijeću za partnerstvo u izvršavanju njegovih zadaća, a posebno izvješćivati Vijeće za partnerstvo i izvršavati sve zadaće koje im ono dodijeli;

(c)

donositi odluke, uključujući izmjene, i preporuke u vezi sa svim pitanjima za koja je tako predviđeno ovim Sporazumom ili bilo kojim dopunskim sporazumom ili za koja je Vijeće za partnerstvo delegiralo svoje ovlasti posebnom odboru u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (f);

(d)

raspravljati o tehničkim pitanjima koja proizlaze iz provedbe Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma;

(e)

strankama pružiti forum za razmjenu informacija, raspravu o najboljoj praksi i razmjenu iskustava u provedbi;

(f)

osnivati, nadzirati, koordinirati i raspuštati radne skupine; i

(g)

osiguravati forum za savjetovanje u skladu s člankom 738. stavkom 7.

5.   Odbori se sastoje od predstavnikâ svake stranke. Svaka stranka osigurava da njihovi predstavnici u odborima imaju odgovarajuće stručno znanje o pitanjima o kojima se raspravlja.

6.   Odborom za trgovinsko partnerstvo supredsjedaju visoki predstavnik Unije i predstavnik Ujedinjene Kraljevine nadležni za trgovinska pitanja ili njihovi imenovani predstavnici. Sastaje se na zahtjev Unije ili Ujedinjene Kraljevine, a u svakom slučaju najmanje jednom godišnje, te zajedničkom suglasnošću utvrđuje raspored sastanaka i dnevni red.

7.   Posebnim trgovinskim odborima i posebnim odborima supredsjedaju predstavnik Unije i predstavnik Ujedinjene Kraljevine. Osim ako je ovim Sporazumom predviđeno drukčije ili osim ako supredsjedatelji odluče drukčije, sastaju se najmanje jednom godišnje.

8.   Odbori raspored sastanaka i dnevni red utvrđuju zajedničkom suglasnošću.

9.   Rad odborâ uređen je poslovnikom utvrđenim u Prilogu 1.

10.   Odstupajući od stavka 9., odbor može donijeti i naknadno izmijeniti vlastita pravila kojima se uređuje njegov rad.

Članak 9.

Radne skupine

1.   Osnivaju se sljedeće radne skupine:

(a)

radna skupina za ekološke proizvode, pod nadzorom Posebnog trgovinskog odbora za tehničke prepreke trgovini;

(b)

radna skupina za motorna vozila i njihove dijelove, pod nadzorom Posebnog trgovinskog odbora za tehničke prepreke trgovini;

(c)

radna skupina za lijekove, pod nadzorom Posebnog trgovinskog odbora za tehničke prepreke trgovini;

(d)

radna skupina za koordinaciju socijalne sigurnosti, pod nadzorom Posebnog odbora za koordinaciju socijalne sigurnosti;

2.   Radne skupine odborima pomažu, pod njihovim nadzorom, u izvršavanju njihovih zadaća, a posebno pripremaju rad odborâ i izvršavaju sve zadaće koje im oni dodijele.

3.   Radne skupine sastoje se od predstavnikâ Unije i Ujedinjene Kraljevine, a supredsjedaju im predstavnik Unije i predstavnik Ujedinjene Kraljevine.

4.   Radne skupine zajedničkom suglasnošću donose svoj poslovnik, raspored sastanaka i dnevni red.

Članak 10.

Odluke i preporuke

1.   Odluke koje donese Vijeće za partnerstvo ili, ovisno o slučaju, odbor, obvezujuće su za stranke i sva tijela osnovana na temelju ovog Sporazuma i svih dopunskih sporazuma, uključujući arbitražno tijelo iz dijela šestoga glave I. Preporuke nisu obvezujuće.

2.   Vijeće za partnerstvo ili, ovisno o slučaju, odbor odluke donosi i preporuke daje zajedničkom suglasnošću.

Članak 11.

Parlamentarna suradnja

1.   Europski parlament i parlament Ujedinjene Kraljevine mogu, kao forum za razmjenu mišljenja o partnerstvu, osnovati Parlamentarnu skupštinu za partnerstvo, koja se sastoji od zastupnikâ u Europskom parlamentu i zastupnikâ u parlamentu Ujedinjene Kraljevine.

2.   Nakon osnivanja Parlamentarna skupština za partnerstvo:

(a)

može od Vijeća za partnerstvo zatražiti relevantne informacije u vezi s provedbom ovog Sporazuma i svih dopunskih sporazuma, a Vijeće za partnerstvo dužno joj je dostaviti tražene informacije;

(b)

obavješćuje se o odlukama i preporukama Vijeća za partnerstvo; i

(c)

može davati preporuke Vijeću za partnerstvo.

Članak 12.

Sudjelovanje civilnog društva

Stranke se savjetuju s civilnim društvom o provedbi ovog Sporazuma i svih dopunskih sporazuma, posebno interakcijom s domaćim savjetodavnim skupinama i Forumom civilnog društva iz članaka 13. i 14.

Članak 13.

Domaće savjetodavne skupine

1.   Svaka stranka savjetuje se o pitanjima obuhvaćenima ovim Sporazumom i svim dopunskim sporazumima sa svojom novoosnovanom ili postojećom domaćom savjetodavnom skupinom ili skupinama koje se sastoje od predstavnika neovisnih organizacija civilnog društva, uključujući nevladine organizacije, poslovne organizacije i organizacije poslodavaca te sindikate, i koje djeluju u područjima gospodarstva, održivog razvoja, socijalnih pitanja, ljudskih prava, okoliša i drugima. Svaka stranka može sazvati svoju domaću savjetodavnu skupinu ili skupine u različitim sastavima za raspravu o provedbi različitih odredaba ovog Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma.

2.   Svaka stranka razmatra stajališta ili preporuke svoje domaće savjetodavne skupine ili skupina. Predstavnici svake stranke nastoje se savjetovati sa svojom domaćom savjetodavnom skupinom ili skupinama najmanje jednom godišnje. Sastanci se mogu održavati virtualnim putem.

3.   Radi promicanja javne svijesti o domaćim savjetodavnim skupinama, svaka stranka nastoji objaviti popis organizacija koje sudjeluju u njezinoj domaćoj savjetodavnoj skupini ili skupinama kao i kontaktne točke za tu skupinu ili te skupine.

4.   Stranke potiču interakciju između svojih domaćih savjetodavnih skupina, među ostalim, ako je to moguće, razmjenom podataka za kontakt članova svojih domaćih savjetodavnih skupina.

Članak 14.

Forum civilnog društva

1.   Stranke olakšavaju organizaciju Foruma civilnog društva radi održavanja dijaloga o provedbi dijela drugog. Vijeće za partnerstvo donosi operativne smjernice za vođenje Foruma.

2.   Forum civilnog društva sastaje se najmanje jednom godišnje, osim ako se stranke dogovore drukčije. Forum civilnog društva može se sastajati virtualnim putem.

3.   Forum civilnog društva otvoren je za sudjelovanje neovisnih organizacija civilnog društva osnovanih na područjima stranaka, uključujući članove domaćih savjetodavnih skupina iz članka 13. Svaka stranka promiče uravnoteženu zastupljenost, uključujući nevladine organizacije, poslovne organizacije i organizacije poslodavaca te sindikate koji djeluju u područjima gospodarstva, održivog razvoja, socijalnih pitanja, ljudskih prava, okoliša i drugima.

DIO DRUGI

TRGOVINA, PRIJEVOZ, RIBARSTVO I DRUGI ARANŽMANI

NASLOV PRVI

TRGOVINA

GLAVA I.

TRGOVINA ROBOM

POGLAVLJE 1.

NACIONALNI TRETMAN I PRISTUP TRŽIŠTU ZA ROBU (UKLJUČUJUĆI MJERE ZA ZAŠTITU TRGOVINE)

Članak 15.

Cilj

Cilj je ovog poglavlja olakšati trgovinu robom između stranaka i zadržati liberaliziranu trgovinu robom u skladu s odredbama ovog Sporazuma.

Članak 16.

Područje primjene

Osim ako je drukčije predviđeno, ovo se poglavlje primjenjuje na trgovinu robom stranke.

Članak 17.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„konzularne transakcije” znači postupak dobivanja od konzula stranke uvoznice na području stranke izvoznice, ili na području treće strane, konzularnog računa ili konzularne vize za trgovački račun, potvrde o podrijetlu, manifesta, izvozne deklaracije pošiljatelja ili druge carinske dokumentacije povezane s uvozom robe;

(b)

„Sporazum o određivanju carinske vrijednosti” znači Sporazum o provedbi članka VII. GATT-a iz 1994.;

(c)

„postupak izdavanja izvoznih dozvola” znači administrativni postupak, neovisno o tome naziva li se izdavanjem dozvole ili ne, koji stranka primjenjuje za provedbu sustava izvoznih dozvola i kojim se zahtijeva da se relevantnom upravnom tijelu, kao preduvjet za izvoz iz te stranke, podnese zahtjev ili druga dokumentacija osim onih koji se obično traže za potrebe carinjenja;

(d)

„postupak izdavanja uvoznih dozvola” znači administrativni postupak, neovisno o tome naziva li se izdavanjem dozvole ili ne, koji stranka primjenjuje za provedbu sustava uvoznih dozvola i kojim se zahtijeva da se relevantnom upravnom tijelu, kao preduvjet za uvoz na područje stranke uvoznice, podnese zahtjev ili druga dokumentacija osim onih koji se obično traže za potrebe carinjenja;

(e)

„roba s podrijetlom” znači, osim ako je predviđeno drukčije, roba koja ispunjava uvjete na temelju pravila o podrijetlu utvrđenih u poglavlju 2. ove glave;

(f)

„zahtjev u pogledu rezultata” znači zahtjev:

i.

da se izveze određena količina, vrijednost ili postotak robe;

ii.

da se roba stranke koja odobrava uvoznu dozvolu zamijeni uvezenom robom;

iii.

da osoba kojoj je odobrena uvozna dozvola kupi drugu robu na području stranke koja odobrava uvoznu dozvolu ili dodijeli povlasticu domaće proizvedenoj robi;

iv.

da osoba kojoj je odobrena uvozna dozvola proizvodi robu na državnom području stranke koja odobrava uvoznu dozvolu uz određenu količinu, vrijednost ili postotak domaćeg sadržaja; ili

v.

koji se u bilo kojem obliku odnosi na obujam ili vrijednost uvoza, obujam ili vrijednost izvoza ili iznos deviznih priljeva;

(g)

„obnovljeni proizvod” znači proizvod razvrstan u poglavlja HS-a 32., 40., od 84. do 90., 94. ili 95. koji:

i.

se u cijelosti ili djelomično sastoji od dijelova dobivenih iz rabljenih proizvoda;

ii.

ima očekivani vijek trajanja i performanse slične onima koje takva roba ima kad je nova; i

iii.

dobije jamstvo jednakovrijedno onom koje se daje za takvu robu kad je nova; i

(h)

„popravak” znači svaki postupak obrade robe radi otklanjanja kvarova u radu ili materijalne štete i koji podrazumijeva ponovnu uspostavu izvorne funkcije robe ili radi osiguravanja usklađenosti s tehničkim zahtjevima za njezinu upotrebu. Popravak robe obuhvaća obnovu i održavanje, s mogućim povećanjem vrijednosti robe zbog ponovne uspostave njezine izvorne funkcionalnosti, ali ne obuhvaća radnju ili postupak kojim se:

i.

uništavaju osnovne značajke robe ili stvara nova ili tržišno različita roba;

ii.

nedovršena roba pretvara u gotovu robu; ili

iii.

poboljšavaju ili nadograđuju tehnička svojstva robe.

Članak 18.

Razvrstavanje robe

Razvrstavanje robe u trgovini između stranaka u okviru ovog Sporazuma utvrđeno je u carinskoj nomenklaturi svake stranke u skladu s Harmoniziranim sustavom.

Članak 19.

Nacionalni tretman unutarnjeg oporezivanja i regulacija

Svaka stranka odobrava nacionalni tretman robi druge stranke u skladu s člankom III. GATT-a iz 1994., uključujući njegove napomene i dodatne odredbe. U tu se svrhu članak III. GATT-a iz 1994. te njegove napomene i dodatne odredbe mutatis mutandis ugrađuju u ovaj Sporazum i postaju njegov dio.

Članak 20.

Sloboda provoza

Svaka stranka odobrava slobodu provoza preko svojeg područja rutama koje su najprikladnije za međunarodni provoz, za promet u provozu na područje druge stranke ili državno područje bilo koje druge treće zemlje ili iz njih. U tu se svrhu članak V. GATT-a iz 1994. te njegove napomene i dodatne odredbe mutatis mutandis ugrađuju u ovaj Sporazum i postaju njegov dio. Stranke razumiju da članak V. GATT-a iz 1994. obuhvaća kretanje energenata, među ostalim, cjevovodima ili elektroenergetskim mrežama.

Članak 21.

Zabrana carina

Osim ako je ovim Sporazumom predviđeno drukčije, zabranjuju se carine na svu robu podrijetlom iz druge stranke.

Članak 22.

Izvozne carine, porezi ili druga davanja

1.   Stranka ne može uvesti ni zadržati carinu, porez ili druga davanja bilo koje vrste na izvoz ili u vezi s izvozom robe u drugu stranku, ili nacionalni porez ili druga davanja na robu izvezenu u drugu stranku, koji su veći od poreza ili davanja koji bi bili uvedeni na sličnu robu da je namijenjena domaćoj potrošnji.

2.   Za potrebe ovog članka izraz „druga davanja bilo koje vrste” ne uključuje naknade ni druga davanja dopuštena na temelju članka 23.

Članak 23.

Naknade i formalnosti

1.   Naknade i druga davanja koje stranka naplaćuje na uvoz ili izvoz ili u vezi s uvozom ili izvozom robe druge stranke ograničavaju se na približni trošak pruženih usluga i ne čine neizravnu zaštitu domaće robe ili oporezivanje uvoza ili izvoza u fiskalne svrhe. Stranka ne naplaćuje naknade ili druga davanja na uvoz ili izvoz ili u vezi s uvozom ili izvozom na ad valorem osnovi.

2.   Svaka stranka može uvesti davanja ili zahtijevati povrat troškova samo ako su pružene posebne usluge, uključujući osobito sljedeće:

(a)

na zahtjev, prisutnost carinskog osoblja izvan službenog radnog vremena ili u prostorima izvan prostora carine;

(b)

analize ili stručna izvješća o robi i poštanske pristojbe za povrat robe podnositelju zahtjeva, posebno u vezi s odlukama o obvezujućim informacijama ili dostavom informacija o primjeni carinskih zakona i drugih propisa;

(c)

pregled ili uzorkovanje robe s ciljem provjere, ili uništenje robe, što uključuje troškove osim onih za korištenje carinskog osoblja; i

(d)

iznimne mjere kontrole, ako su potrebne zbog prirode robe ili potencijalnog rizika.

3.   Svaka stranka odmah objavljuje na službenim internetskim stranicama sve naknade i davanja koja naplaćuje u vezi s uvozom ili izvozom u obliku koji državnim tijelima, trgovcima i drugim zainteresiranim stranama omogućuje da se o njima informiraju. Te informacije uključuju razlog za naknadu ili davanje za pruženu uslugu, odgovorno tijelo, naknade i davanja koje će se primijeniti te kad i kako se obavlja plaćanje. Nove ili izmijenjene naknade i davanja ne naplaćuju se dok ne budu objavljene i dostupne informacije u skladu s ovim stavkom.

4.   Nijedna stranka ne zahtijeva konzularne transakcije, uključujući s time povezane naknade i davanja, u vezi s uvozom bilo koje robe druge stranke.

Članak 24.

Popravljena roba

1.   Stranka ne primjenjuje carinu na robu, neovisno o njezinu podrijetlu, koja ponovno uđe na područje stranke nakon što je bila privremeno izvezena iz njezina područja u područje druge stranke radi popravka.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se na robu uvezenu na carinsko skladište, u zone slobodne trgovine, ili pod sličnim statusom, koja se potom izvozi radi popravka i ne uvozi se ponovno na carinsko skladište, u zone slobodne trgovine ili pod sličnim statusom.

3.   Stranka ne primjenjuje carinu na robu, neovisno o njezinu podrijetlu, koja se privremeno uvozi s područja druge stranke radi popravka.

Članak 25.

Obnovljeni proizvodi

1.   Stranka za obnovljene proizvode druge stranke ne odobrava tretman koji je manje povoljan od tretmana koji odobrava za istovjetne nove proizvode.

2.   Članak 26. primjenjuje se na uvozne i izvozne zabrane ili ograničenja za obnovljene proizvode. Ako stranka donese ili zadrži zabrane ili ograničenja za rabljene proizvode, te mjere ne primjenjuje na obnovljene proizvode.

3.   Stranka može zahtijevati da obnovljeni proizvodi budu označeni kao takvi za distribuciju ili prodaju na njezinu području te da zadovoljavaju sve primjenjive tehničke zahtjeve koji se primjenjuju na istovjetne nove proizvode.

Članak 26.

Uvozna i izvozna ograničenja

1.   Stranka ne donosi niti provodi zabrane ili ograničenja na uvoz bilo koje robe druge stranke ili na izvoz ili prodaju za izvoz bilo koje robe na carinsko područje druge stranke, osim u skladu s člankom XI. GATT-a iz 1994., uključujući njegove napomene i dodatne odredbe. U tu se svrhu članak XI. GATT-a iz 1994. te njegove napomene i dodatne odredbe mutatis mutandis ugrađuju u ovaj Sporazum i postaju njegov dio.

2.   Stranka ne donosi niti zadržava:

(a)

zahtjeve u pogledu uvoznih i izvoznih cijena, osim kako je dopušteno pri izvršenju naloga za plaćanje kompenzacijske i antidampinške pristojbe te preuzetih obveza; ili

(b)

izdavanje uvoznih dozvola koje je uvjetovano ispunjenjem zahtjeva u pogledu rezultata.

Članak 27.

Uvozni i izvozni monopoli

Stranka ne određuje niti zadržava uvozni ili izvozni monopol. Za potrebe ovog članka uvozni ili izvozni monopol znači isključivo pravo ili ovlast koje stranka dodijeli subjektu za uvoz robe iz druge stranke ili izvoz robe u drugu stranku.

Članak 28.

Postupci izdavanja uvoznih dozvola

1.   Svaka stranka osigurava da se svi postupci izdavanja uvoznih dozvola za trgovinu robom između stranaka primjenjuju na neutralnoj osnovi i da se provode na pošten, pravedan, nediskriminirajući i transparentan način.

2.   Stranke donose ili zadržavaju postupke izdavanja dozvola kao uvjet za uvoz na njihovo područje s područja druge stranke samo ako nisu razumno dostupni drugi odgovarajući postupci za ostvarivanje administrativne svrhe.

3.   Stranka ne donosi niti zadržava neautomatske postupke izdavanja uvoznih dozvola, osim ako je to nužno za provedbu mjere koja je u skladu s ovim Sporazumom. Stranka koja donese takav neautomatski postupak izdavanja uvoznih dozvola jasno navodi mjeru koja se provodi tim postupkom.

4.   Stranke uvode i vode svaki postupak izdavanja uvoznih dozvola u skladu s člancima od 1. do 3. Sporazuma WTO-a o postupcima izdavanja uvoznih dozvola („Sporazum o izdavanju uvoznih dozvola”). U tu svrhu članci od 1. do 3. Sporazuma o izdavanju ulaznih dozvola ugrađuju se mutatis mutandis u ovaj Sporazum i postaju njegov dio.

5.   Stranka koja uvodi ili mijenja postupak izdavanja uvoznih dozvola sve relevantne informacije stavlja na raspolaganje na službenim internetskim stranicama. Te se informacije stavljaju na raspolaganje, kad god je to izvedivo, najmanje 21 dan prije datuma početka primjene novog ili izmijenjenog postupka izdavanja dozvola, a ni u kojem slučaju kasnije od datuma početka primjene. Te informacije sadržavaju podatke propisane člankom 5. Sporazuma o izdavanju uvoznih dozvola.

6.   Stranka na zahtjev druge stranke odmah dostavlja sve relevantne informacije o svim postupcima izdavanja uvoznih dozvola koje namjerava donijeti ili koje zadržava, uključujući informacije iz članaka od 1. do 3. Sporazuma o izdavanju uvoznih dozvola.

7.   Podrazumijeva se da se ničim u ovom članku od stranke ne zahtijeva da odobri uvoznu dozvolu niti sprečava stranku da ispunjava svoje obveze na temelju rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda ili multilateralnih režima neširenja oružja i mehanizama za kontrolu uvoza.

Članak 29.

Postupci izdavanja izvoznih dozvola

1.   Svaka stranka objavljuje sve nove postupke izdavanja izvoznih dozvola, ili izmjene postojećeg postupka izdavanja izvoznih dozvola, u obliku koji državnim tijelima, trgovcima i drugim zainteresiranim stranama omogućuje da se o njima informiraju. Objavljuje ih, kad god je to izvedivo, 45 dana prije nego što postupak ili izmjena počne proizvoditi učinke, a u svakom slučaju najkasnije do datuma na koji takav postupak ili izmjena počne proizvoditi učinke te, ako je to primjereno, na svim relevantnim državnim internetskim stranicama.

2.   Objava postupaka izdavanja izvoznih dozvola obuhvaća sljedeće:

(a)

tekstove postupaka izdavanja izvoznih dozvola stranke ili svih izmjena tih postupaka;

(b)

informacije o robi koja podliježe svakom postupku izdavanja dozvola;

(c)

opis svakog postupka podnošenja zahtjeva za dozvolu i sve kriterije koje podnositelj zahtjeva mora ispuniti kako bi imao pravo podnijeti zahtjev za dozvolu, primjerice posjedovanje dozvole za obavljanje djelatnosti, početak ili nastavak ulaganja ili poslovanje preko određenog oblika poslovne jedinice na području stranke;

(d)

kontaktnu točku ili kontaktne točke od kojih zainteresirane osobe mogu dobiti dodatne informacije o uvjetima za dobivanje izvozne dozvole;

(e)

upravno tijelo ili upravna tijela kojima se treba podnijeti zahtjev ili druga relevantna dokumentacija;

(f)

opis svake mjere koja se provodi postupkom izdavanja izvoznih dozvola;

(g)

razdoblje tijekom kojeg će svaki postupak izdavanja izvoznih dozvola biti na snazi, osim ako postupak ostaje na snazi do povlačenja ili revizije u novoj publikaciji;

(h)

informacije o tome namjerava li stranka primjenjivati postupak izdavanja dozvola za upravljanje izvoznom kvotom, ukupnu količinu i, ako je to primjenjivo, vrijednost kvote te datum otvaranja i zatvaranja kvote; i

(i)

sva izuzeća koje ili iznimke koje zamjenjuju zahtjev za dobivanje izvozne dozvole, na koji način zatražiti ili iskoristiti ta izuzeća ili iznimke i kriterije za njihovo odobravanje.

3.   U roku od 45 dana od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma svaka stranka obavješćuje drugu stranku o svojim postojećim postupcima izdavanja izvoznih dozvola. Svaka stranka obavješćuje drugu stranku o svim novim postupcima izdavanja izvoznih dozvola i svim izmjenama postojećih postupaka izdavanja izvoznih dozvola u roku od 60 dana od objave. Obavijest sadržava upućivanje na izvore u kojima su objavljene informacije propisane stavkom 2. te, ako je to primjereno, adresu relevantnih državnih internetskih stranica.

4.   Podrazumijeva se da se ničim u ovom članku od stranke ne zahtijeva da odobri izvoznu dozvolu niti sprečava stranku da ispunjava svoje obveze na temelju rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i multilateralnih režima neširenja oružja i mehanizama za kontrolu izvoza, uključujući Sporazum iz Wassenaara o kontroli izvoza konvencionalnog oružja te robe i tehnologije s dvojnom namjenom, Australsku skupinu, Skupinu dobavljača nuklearnog oružja i Režim kontrole raketne tehnologije, ili da donosi, zadržava ili provodi neovisne režime sankcija.

Članak 30.

Određivanje carinske vrijednosti

Svaka stranka određuje carinsku vrijednost robe druge stranke uvezene na njezino područje u skladu s člankom VII. GATT-a iz 1994. i Sporazumom o određivanju carinske vrijednosti. U tu se svrhu članak VII. GATT-a iz 1994., uključujući njegove napomene i dodatne odredbe, i članci od 1. do 17. Sporazuma o određivanju carinske vrijednosti, uključujući njegove napomene za tumačenje, mutatis mutandis ugrađuju u ovaj Sporazum i postaju njegov dio.

Članak 31.

Korištenje povlastica

1.   Za potrebe praćenja funkcioniranja ovog Sporazuma i izračunavanja stope iskorištenosti povlastica, stranke jedanput na godinu razmjenjuju statističke podatke o uvozu za razdoblje od 10 godina koje počinje godinu dana nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma. Osim ako Odbor za trgovinsko partnerstvo odluči drukčije, to se razdoblje automatski produljuje za pet godina i nakon toga ga Odbor za trgovinsko partnerstvo može odlučiti dodatno produljiti.

2.   Razmjena statističkih podataka o uvozu obuhvaća podatke koji se odnose na zadnju dostupnu godinu, uključujući vrijednost i, ako je to primjenjivo, obujam na razini tarifne stavke za uvoz robe druge stranke na koju se primjenjuje povlašteno carinsko postupanje na temelju ovog Sporazuma i za robu na koju se primjenjuje nepovlašteno postupanje.

Članak 32.

Mjere za zaštitu trgovine

1.   Stranke potvrđuju svoja prava i obveze na temelju članka VI. GATT-a iz 1994., Sporazuma o antidampingu, Sporazuma o SCM-u, članka XIX. GATT-a iz 1994., Sporazuma o zaštitnim mjerama te članka 5. Sporazuma o poljoprivredi.

2.   Poglavlje 2. ove glave ne primjenjuje se na antidampinške, kompenzacijske i zaštitne i mjere i ispitne postupke.

3.   Svaka stranka primjenjuje antidampinške i kompenzacijske mjere u skladu sa zahtjevima iz Sporazuma o antidampingu i Sporazuma o SCM-u te u okviru poštenog i transparentnog postupka.

4.   Pod uvjetom da se time nepotrebno ne odgađa provođenje ispitnog postupka, svaka zainteresirana strana u ispitnom postupku u vezi s antidampinškim ili kompenzacijskim mjerama (1) dobiva priliku u potpunosti braniti svoje interese.

5.   Tijelo svake stranke koje provodi ispitni postupak može, u skladu s pravom stranke, razmotriti je li iznos antidampinške pristojbe koji se uvodi puna marža dampinga ili manji iznos.

6.   Tijelo svake stranke koje provodi ispitni postupak razmatra, u skladu s pravom stranke, informacije dostavljene o tome bi li uvođenje antidampinške ili kompenzacijske pristojbe bilo protivno javnom interesu.

7.   Stranke ne smiju istovremeno u odnosu na istu robu primjenjivati ni zadržavati:

(a)

mjeru u skladu s člankom 5. Sporazuma o poljoprivredi; i

(b)

mjeru u skladu s člankom XIX. GATT-a iz 1994. i Sporazumom o zaštitnim mjerama.

8.   Dio šesti glava I. ne primjenjuje se na stavke od 1. do 6. ovog članka.

Članak 33.

Korištenje postojećih carinskih kvota WTO-a

1.   Proizvodi s podrijetlom iz jedne stranke ne ispunjavaju uvjete za uvoz u drugu stranku na temelju postojećih carinskih kvota WTO-a kako su definirane u stavku 2. Među njima su i carinske kvote kako su raspodijeljene između stranaka prema pregovorima na temelju članka XXVIII. GATT-a koje je Europska unija pokrenula u dokumentu WTO-a G/SECRET/42/Add.2, a Ujedinjena Kraljevina u dokumentu WTO-a G/SECRET/44 te kako je utvrđeno u domaćem zakonodavstvu svake stranke. Za potrebe ovog članka status proizvoda s podrijetlom utvrđuje se na temelju pravila o nepovlaštenom podrijetlu koja se primjenjuju u stranci uvoznici.

2.   Za potrebe stavka 1., „postojeće carinske kvote WTO-a” znači carinske kvote koje su koncesije WTO-a za Europsku uniju uvrštene u nacrt rasporeda koncesija i obveza za EU-28 na temelju GATT-a iz 1994. podnesen WTO-u u dokumentu G/MA/TAR/RS/506 kako je izmijenjen dokumentima G/MA/TAR/RS/506/Add.1 i G/MA/TAR/RS/506/Add.2.

Članak 34.

Mjere u slučaju povreda ili izbjegavanja carinskog zakonodavstva

1.   Stranke surađuju u sprečavanju, otkrivanju i suzbijanju povreda ili izbjegavanja carinskog zakonodavstva u skladu sa svojim obvezama iz poglavlja 2. ove glave i Protokolom o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima. Svaka stranka poduzima primjerene i usporedive mjere kako bi zaštitila svoje financijske interese i financijske interese druge stranke kad je riječ o naplati carina na robu koja ulazi na carinsko područje Ujedinjene Kraljevine ili Unije.

2.   Podložno mogućnosti izuzeća za trgovce koji ispunjavaju uvjete iz stavka 7., stranka može, u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima 3. i 4., privremeno suspendirati relevantno povlašteno postupanje za dotični proizvod odnosno dotične proizvode ako:

(a)

ta stranka na temelju objektivnih, uvjerljivih i provjerljivih informacija utvrdi sustavne povrede ili sustavno izbjegavanje carinskog zakonodavstva u velikom opsegu; i

(b)

druga stranka opetovano i neopravdano odbija poštovati ili drukčije ne poštuje obveze iz stavka 1.

3.   Stranka koja utvrdi činjenice kako je navedeno u stavku 2. obavješćuje Odbor za trgovinsku partnerstvo i započinje savjetovanje s drugom strankom u okviru Odbora za trgovinsko partnerstvo s ciljem postizanja uzajamno prihvatljivog rješenja.

4.   Ako stranke ne uspiju dogovoriti uzajamno prihvatljivo rješenje u roku od tri mjeseca od datuma obavijesti, stranka koja je utvrdila činjenice može odlučiti privremeno suspendirati relevantno povlašteno postupanje za dotični proizvod odnosno dotične proizvode. U tom slučaju stranka koja je utvrdila činjenice o privremenoj suspenziji i planiranom razdoblju njezine primjene bez odgode obavješćuje Odbor za trgovinsko partnerstvo.

5.   Privremena suspenzija primjenjuje se samo onoliko dugo koliko je potrebno za uklanjanje povreda ili izbjegavanja i zaštitu financijskih interesa dotične stranke, ali ne dulje od šest mjeseci. Dotična stranka preispituje situaciju i ako odluči da privremena suspenzija više nije potrebna, okončava je prije isteka razdoblja o kojem je obaviješten Odbor za trgovinsko partnerstvo. Ako nakon isteka razdoblja o kojem je obavijestila Odbor za trgovinsko partnerstvo još postoje uvjeti koji su doveli do suspenzije, dotična stranka može odlučiti produljiti suspenziju. Svaka suspenzija predmet je periodičnog savjetovanja u okviru Odbora za trgovinsko partnerstvo.

6.   Svaka stranka u skladu sa svojim internim postupcima objavljuje informacije uvoznicima o svim odlukama o privremenoj suspenziji iz stavaka 4. i 5.

7.   Neovisno o stavku 4., ako uvoznik carinskom tijelu stranke uvoznice može dokazati da su takvi proizvodi potpuno u skladu s carinskim zakonodavstvom stranke uvoznice, zahtjevima iz ovog Sporazuma i svim drugim primjerenim uvjetima povezanima s privremenom suspenzijom koje je utvrdila stranka uvoznica u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima, stranka uvoznica dopušta uvozniku da zatraži povlašteno postupanje i dobije povrat viška carine plaćene povrh povlaštenih carinskih stopa pri uvozu proizvoda.

Članak 35.

Upravljanje administrativnim pogreškama

U slučaju sustavnih pogrešaka nadležnih tijela ili problema s pravilnim upravljanjem povlaštenim sustavom izvoza, osobito kad je riječ o primjeni odredaba poglavlja 2. ove glave ili primjeni Protokola o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima, i ako te pogreške ili problemi imaju posljedice na uvozne carine, stranka koja je izložena takvim posljedicama može od Odbora za trgovinsko partnerstvo zatražiti da ispita mogućnosti za donošenje odgovarajućih odluka za rješenje te situacije.

Članak 36.

Kulturna dobra

1.   Stranke surađuju u olakšavanju povrata kulturnih dobara nezakonito iznesenih s područja stranke i pritom uzimaju u obzir načela sadržana u Konvenciji UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara, potpisanoj u Parizu 17. studenoga 1970.

2.   Za potrebe ovog članka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„kulturno dobro” znači dobro kategorizirano ili definirano kao dio nacionalnog blaga koje ima umjetničku, povijesnu ili arheološku vrijednost u skladu s odgovarajućim pravilima i postupcima svake stranke; i

(b)

„nezakonito izneseno s područja stranke” znači:

i.

izneseno s područja stranke 1. siječnja 1993. ili nakon tog datuma povredom pravila te stranke o zaštiti nacionalnog blaga ili njezinih pravila o izvozu kulturnih dobara; ili

ii.

nije vraćeno po isteku roka zakonitog privremenog iznošenja ili svako kršenje nekog drugog uvjeta kojim se uređuje takvo privremeno iznošenje, na datum 1. siječnja 1993. ili nakon tog datuma.

3.   Nadležna tijela stranaka međusobno surađuju, i to osobito:

(a)

obavješćivanjem druge stranke o pronalasku kulturnog dobra na njihovu području ako postoje opravdani razlozi za sumnju da je kulturno dobro nezakonito izneseno s područja druge stranke;

(b)

rješavanjem zahtjeva druge stranke za povrat kulturnog dobra koje je nezakonito izneseno s područja te stranke;

(c)

sprečavanjem svih radnji za izbjegavanje povrata takvog kulturnog dobra poduzimanjem svih potrebnih privremenih mjera; i

(d)

poduzimanjem svih potrebnih mjera za fizičko očuvanje kulturnog dobra koje je nezakonito izneseno s područja druge stranke.

4.   Svaka stranka određuje kontaktnu točku odgovornu za komunikaciju s kontaktnom točkom druge stranke o svim pitanjima koja proizlaze iz ovog članka, osobito o obavijestima i zahtjevima iz stavka 3. točaka (a) i (b).

5.   Predviđena suradnja stranaka uključuje, ovisno o slučaju i ako je to potrebno, carinska tijela stranaka koja su nadležna za upravljanje postupcima izvoza kulturnih dobara.

6.   Dio šesti glava I. ne primjenjuje se na ovaj članak.

POGLAVLJE 2.

PRAVILA O PODRIJETLU

ODJELJAK 1.

PRAVILA O PODRIJETLU

Članak 37.

Cilj

Cilj je ovog poglavlja utvrditi odredbe kojima se određuje podrijetlo robe za potrebe primjene povlaštenog tarifnog postupanja na temelju ovog Sporazuma i utvrđuju povezani postupci u vezi s podrijetlom.

Članak 38.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„razvrstavanje” znači razvrstavanje proizvoda ili materijala u pojedino poglavlje, tarifni broj ili podbroj Harmoniziranog sustava;

(b)

„pošiljka” znači proizvodi koje jedan izvoznik istodobno šalje jednom primatelju ili proizvodi obuhvaćeni jedinstvenom prijevoznom ispravom koja se odnosi na njihovu otpremu od izvoznika do primatelja ili, ako takva isprava ne postoji, proizvodi obuhvaćeni jednim računom;

(c)

„izvoznik” znači osoba, sa sjedištem u stranci, koja u skladu sa zahtjevima utvrđenima u zakonima i drugim propisima te stranke izvozi ili proizvodi proizvod s podrijetlom te izdaje tvrdnju o podrijetlu;

(d)

„uvoznik” znači osoba koja uvozi proizvod s podrijetlom i za njega traži povlašteno tarifno postupanje;

(e)

„materijal” znači svaka tvar koja se upotrebljava u proizvodnji proizvoda, uključujući sve sastavne dijelove, sastojke, sirovine ili dijelove;

(f)

„materijal bez podrijetla” znači materijal koji ne ispunjava uvjete za materijal s podrijetlom u skladu s ovim poglavljem, uključujući materijal za koji nije moguće utvrditi status materijala s podrijetlom;

(g)

„proizvod” znači proizvod koji je rezultat proizvodnje čak i ako je namijenjen za upotrebu kao materijal u proizvodnji drugog proizvoda;

(h)

„proizvodnja” znači svaka vrsta obrade ili prerade, uključujući sastavljanje.

Članak 39.

Opći zahtjevi

1.   Za potrebe primjene povlaštenog tarifnog postupanja stranke na robu s podrijetlom iz druge stranke u skladu s ovim Sporazumom, pod uvjetom da proizvodi zadovoljavaju sve druge primjenjive zahtjeve iz ovog poglavlja, sljedeći se proizvodi smatraju proizvodima s podrijetlom iz druge stranke:

(a)

proizvodi u cijelosti dobiveni u toj stranci u smislu članka 41.;

(b)

proizvodi proizvedeni u toj stranci isključivo od materijala s podrijetlom iz te stranke; i

(c)

proizvodi proizvedeni u toj stranci koji sadržavaju materijale bez podrijetla, pod uvjetom da zadovoljavaju zahtjeve utvrđene u Prilogu 3.

2.   Ako je proizvod stekao status proizvoda s podrijetlom, materijali bez podrijetla upotrijebljeni u njegovoj proizvodnji ne smatraju se materijalima bez podrijetla kada se taj proizvod ugrađuje kao materijal u drugi proizvod.

3.   Uvjeti za stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom neprekidno su ispunjeni u Ujedinjenoj Kraljevini ili Uniji.

Članak 40.

Kumulacija podrijetla

1.   Proizvod s podrijetlom iz stranke smatra se proizvodom s podrijetlom iz druge stranke ako se taj proizvod upotrebljava kao materijal u proizvodnji drugog proizvoda u toj drugoj stranci.

2.   Proizvodnja provedena na materijalu bez podrijetla u stranci može se uzeti u obzir za potrebe utvrđivanja je li riječ o proizvodu s podrijetlom iz druge stranke.

3.   Stavci 1. i 2. ne primjenjuje se ako proizvodnja u drugoj stranci ne izlazi iz okvira postupaka iz članka 43.

4.   Kako bi ispunio tvrdnju o podrijetlu iz članka 54. stavka 2. točke (a) za proizvod iz stavka 2. ovog članka, izvoznik od svojeg dobavljača dobiva izjavu dobavljača predviđenu u Prilogu 6. ili jednakovrijednu ispravu koja sadržava iste podatke kojima se dotični materijali bez podrijetla opisuju dovoljno detaljno da bi se mogli identificirati.

Članak 41.

Proizvodi dobiveni u cijelosti

1.   Sljedeći proizvodi smatraju se dobivenima u cijelosti u stranci:

(a)

mineralni proizvodi koji su izvađeni iz njezina tla ili s njezina morskog dna;

(b)

ondje uzgajane ili ubrane biljke i biljni proizvodi;

(c)

žive životinje koje su ondje okoćene i uzgojene;

(d)

proizvodi dobiveni od ondje uzgojenih živih životinja;

(e)

proizvodi dobiveni od zaklanih životinja koje su ondje okoćene i uzgojene;

(f)

proizvodi dobiveni ondje obavljenim lovom ili ribolovom;

(g)

proizvodi dobiveni ondje akvakulturom ako su vodeni organizmi, uključujući ribe, mekušce, rakove i ostale vodene beskralježnjake i vodene biljke, dobiveni ili uzgojeni iz reproduktivnog materijala kao što su jajašca, ikra, mlađ, male ribe, ličinke, mladi losos (parr i smolt) ili druga nezrela riba nakon stadija ličinke intervencijom u proces uzgoja ili rasta radi povećanja proizvodnje, kao što je redovito poribljavanje, hranjenje ili zaštita od grabežljivaca;

(h)

proizvodi morskog ribolova i drugi proizvodi koje su plovila stranke izvadila iz mora izvan teritorijalnog mora;

(i)

proizvodi izrađeni na brodu tvornici stranke isključivo od proizvoda iz točke (h);

(j)

proizvodi izvađeni iz morskog dna ili sloja ispod njega izvan teritorijalnog mora, pod uvjetom da ima pravo iskorištavanja takvog morskog dna ili sloja ispod njega;

(k)

otpad i otpadni materijal nastali od ondje provedenih proizvodnih postupaka;

(l)

otpad i otpadni materijal dobiven od ondje prikupljenih rabljenih proizvoda, pod uvjetom da su ti proizvodi prikladni samo za oporabu sirovina;

(m)

proizvodi ondje proizvedeni isključivo od proizvoda navedenih u točkama od (a) do (l).

2.   Izrazi „plovilo stranke” i „brod tvornica stranke” u stavku 1. točkama (h) i (i) znače plovilo i brod tvornica koji:

(a)

su registrirani u državi članici ili u Ujedinjenoj Kraljevini;

(b)

plove pod zastavom države članice ili Ujedinjene Kraljevine; i

(c)

ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

i.

barem su u 50-postotnom vlasništvu državljana države članice ili Ujedinjene Kraljevine; ili

ii.

u vlasništvu su pravnih osoba od kojih svaka:

(A)

ima sjedište i glavno mjesto poslovanja u Uniji ili u Ujedinjenoj Kraljevini; i

(B)

barem je u 50-postotnom vlasništvu javnih subjekata, državljana ili pravnih osoba države članice ili Ujedinjene Kraljevine.

Članak 42.

Odstupanja

1.   Ako proizvod ne zadovoljava zahtjeve utvrđene u Prilogu 3. zbog upotrebe materijala bez podrijetla u njegovoj proizvodnji, taj se proizvod ipak smatra proizvodom s podrijetlom iz stranke, pod uvjetom da:

(a)

ukupna masa materijala bez podrijetla upotrijebljenih u proizvodnji proizvoda razvrstanih u poglavlje 2. i poglavlja od 4. do 24. Harmoniziranog sustava, osim prerađenih proizvoda ribarstva razvrstanih u poglavlje 16., ne prelazi 15 % mase proizvoda;

(b)

ukupna vrijednost materijala bez podrijetla za sve ostale proizvode, osim proizvoda razvrstanih u poglavlja od 50. do 63. Harmoniziranog sustava, ne prelazi 10 % cijene proizvoda franko tvornica; ili

(c)

za proizvod razvrstan u poglavlja od 50. do 63. Harmoniziranog sustava primjenjuju se odstupanja utvrđena u napomenama 7. i 8. Priloga 2.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se ako vrijednost ili masa materijala bez podrijetla upotrijebljenih u proizvodnji proizvoda premašuje bilo koji postotak maksimalne vrijednosti ili mase materijala bez podrijetla kako je navedeno u zahtjevima utvrđenima u Prilogu 3.

3.   Stavak 1. ovog članka ne primjenjuje se na proizvode u cijelosti dobivene u stranci u smislu članka 41. Ako se u Prilogu 3. zahtijeva da su materijali upotrijebljeni u proizvodnji proizvoda dobiveni u cijelosti, primjenjuju se stavci 1. i 2. ovog članka.

Članak 43.

Nedostatna proizvodnja

1.   Neovisno o članku 39. stavku 1. točki (c), proizvod se ne smatra proizvodom s podrijetlom iz stranke ako se proizvodnja proizvoda u stranci sastoji samo od jednog ili više sljedećih postupaka obavljenih na materijalima bez podrijetla:

(a)

postupci konzerviranja kao što su sušenje, zamrzavanje, čuvanje u salamuri i drugi slični postupci čija je jedina svrha osigurati da proizvod ostane u dobrom stanju tijekom prijevoza i skladištenja (2);

(b)

rastavljanje ili sastavljanje pošiljki;

(c)

pranje, čišćenje; uklanjanje prašine, hrđe, ulja, boje ili drugih tvari za prekrivanje;

(d)

glačanje ili prešanje tekstila i predmeta od tekstila;

(e)

jednostavni postupci bojenja i laštenja;

(f)

ljuštenje i djelomično ili potpuno mljevenje riže; poliranje i glaziranje žitarica i riže; izbjeljivanje riže;

(g)

postupci bojenja ili aromatiziranja šećera ili izrade kocki šećera; djelomično ili potpuno mljevenje šećera u krutom obliku;

(h)

guljenje, uklanjanje koštica i ljuštenje voća, orašastih plodova i povrća;

(i)

oštrenje, jednostavno mljevenje ili jednostavno rezanje;

(j)

prosijavanje kroz sito i rešetku, sortiranje, razvrstavanje, graduiranje, uparivanje, uključujući sastavljanje setova proizvoda;

(k)

jednostavno pakiranje u boce, konzerve, staklene bočice, vreće, sanduke, kutije, pričvršćivanje na kartone ili daske i svi drugi jednostavni postupci pakiranja;

(l)

stavljanje ili tiskanje oznaka, etiketa, logotipa i drugih sličnih razlikovnih obilježja na proizvode ili njihova pakiranja;

(m)

jednostavno miješanje proizvoda, bez obzira na to jesu li različitih vrsta; miješanje šećera s bilo kojim drugim materijalom;

(n)

jednostavno dodavanje vode ili razrjeđivanje vodom ili drugom tvari koja bitno ne mijenja svojstva proizvoda ili dehidracija ili denaturacija proizvoda;

(o)

jednostavno sklapanje dijelova proizvoda kako bi se izradilo cjelovit proizvod ili rastavljanje proizvoda na sastavne dijelove;

(p)

klanje životinja.

2.   Za potrebe stavka 1. postupci se smatraju jednostavnima ako za njihovo izvođenje nisu potrebne posebne vještine ni strojevi, aparati ili oprema posebno proizvedena ili ugrađena za te postupke.

Članak 44.

Kvalifikacijska jedinica

1.   Za potrebe ovog poglavlja kvalifikacijska jedinica konkretni je proizvod koji se smatra osnovnom jedinicom pri razvrstavanju proizvoda prema Harmoniziranom sustavu.

2.   Ako se pošiljka sastoji od više istovjetnih proizvoda razvrstanih u isti tarifni broj Harmoniziranog sustava, pri primjeni odredaba ovog poglavlja u obzir se uzima svaki pojedinačni proizvod.

Članak 45.

Materijali za pakiranje i spremnici za otpremu

Materijali za pakiranje i spremnici za otpremu koji se upotrebljavaju za zaštitu proizvoda tijekom prijevoza ne uzimaju se u obzir pri utvrđivanju je li riječ o proizvodu s podrijetlom.

Članak 46.

Materijali za pakiranje i spremnici za maloprodaju

Materijali za pakiranje i spremnici u koje je proizvod zapakiran za maloprodaju, ako su razvrstani zajedno s proizvodom, ne uzimaju se u obzir pri utvrđivanju podrijetla proizvoda, osim za potrebe izračuna vrijednosti materijala bez podrijetla ako proizvod podliježe zahtjevu u pogledu maksimalne vrijednosti materijala bez podrijetla u skladu s Prilogom 3.

Članak 47.

Pribor, zamjenski dijelovi i alat

1.   Smatra se da pribor, zamjenski dijelovi, alat i materijali s uputama ili drugi informativni materijali čine jedan proizvod zajedno s opremom, strojem, uređajem ili vozilom u pitanju ako su:

(a)

razvrstani i isporučuju se zajedno s proizvodom, ali nisu fakturirani odvojeno od proizvoda; i

(b)

vrste, količine i vrijednosti koje su uobičajene za taj proizvod.

2.   Pribor, zamjenski dijelovi, alat i materijali s uputama ili drugi informativni materijali iz stavka 1. ne uzimaju se u obzir pri utvrđivanju podrijetla proizvoda, osim za potrebe izračuna vrijednosti materijala bez podrijetla ako proizvod podliježe zahtjevu u pogledu maksimalne vrijednosti materijala bez podrijetla iz Priloga 3.

Članak 48.

Setovi

Setovi, kako je utvrđeno Općim pravilom 3. za tumačenje Harmoniziranog sustava, smatraju se proizvodom s podrijetlom iz stranke ako su svi njihovi sastavni dijelovi s podrijetlom. Ako se set sastoji od sastavnih dijelova s podrijetlom i sastavnih dijelova bez podrijetla, set u cjelini smatra se proizvodom s podrijetlom iz stranke ako vrijednost sastavnih dijelova bez podrijetla ne prelazi 15 % cijene seta franko tvornica.

Članak 49.

Neutralni elementi

Kako bi se utvrdilo je li riječ o proizvodu s podrijetlom iz stranke, nije potrebno odrediti podrijetlo sljedećih elemenata, koji su eventualno upotrijebljeni u njegovoj izradi:

(a)

gorivo, energija, katalizatori i otapala;

(b)

postrojenja, oprema, zamjenski dijelovi i materijali koji se upotrebljavaju za održavanje opreme i zgrada;

(c)

strojevi, alat, matrice i kalupi;

(d)

maziva, masti, punila i drugi materijali koji se upotrebljavaju u proizvodnji ili za upravljanje opremom i zgradama;

(e)

rukavice, naočale, obuća, odjeća, sigurnosna oprema i pribor;

(f)

oprema, uređaji i pribor koji se koriste za ispitivanje ili inspekciju proizvoda; i

(g)

drugi materijali korišteni u proizvodnji koji nisu uključeni u proizvod ni namijenjeni za uključivanje u konačni sastav proizvoda.

Članak 50.

Računovodstveno razdvajanje

1.   Zamjenjivi materijali odnosno zamjenjivi proizvodi s podrijetlom i bez podrijetla fizički se razdvajaju tijekom skladištenja kako bi zadržali status materijala odnosno proizvoda s podrijetlom i bez podrijetla.

2.   Za potrebe stavka 1. „zamjenjivi materijali” odnosno „zamjenjivi proizvodi” znači materijali odnosno proizvodi koji su iste vrste i tržišne kvalitete i imaju ista tehnička i fizička svojstva i koje nije moguće razlikovati za potrebe podrijetla.

3.   Neovisno o stavku 1., zamjenjivi materijali s podrijetlom i bez podrijetla mogu se upotrebljavati u proizvodnji proizvoda bez fizičkog razdvajanja tijekom skladištenja ako se primjenjuje metoda računovodstvenog razdvajanja.

4.   Neovisno o stavku 1. zamjenjivi proizvodi s podrijetlom i bez podrijetla razvrstani u poglavlja 10., 15., 27., 28., 29., tarifne brojeve od 32.01 do 32.07 ili tarifne brojeve od 39.01 do 39.14 Harmoniziranog sustava mogu se skladištiti u stranci prije izvoza u drugu stranku bez fizičkog odvajanja pod uvjetom da se primjenjuje metoda računovodstvenog razdvajanja.

5.   Metoda računovodstvenog razdvajanja iz stavaka 3. i 4. primjenjuje se u skladu s metodom upravljanja zalihama na temelju računovodstvenih načela koja su općeprihvaćena u stranci.

6.   Metoda računovodstvenog razdvajanja jest svaka metoda kojom se osigurava da u bilo kojem trenutku status materijala odnosno proizvoda s podrijetlom ne dobije više materijala odnosno proizvoda no što bi to bio slučaj da su materijali odnosno proizvodi fizički razdvojeni.

7.   Stranka može pod uvjetima iz svojih zakona ili drugih propisa zahtijevati da je za primjenu metode računovodstvenog razdvajanja potrebno prethodno odobrenje njezinih carinskih tijela. Carinsko tijelo stranke nadzire korištenje takvih odobrenja i može oduzeti odobrenje ako nositelj nepropisno primjenjuje metodu računovodstvenog razdvajanja ili ne ispunjava druge uvjete iz ovog poglavlja.

Članak 51.

Vraćeni proizvodi

Proizvod s podrijetlom iz stranke koji je iz te stranke izvezen u treću zemlju pa vraćen u tu stranku smatra se proizvodom bez podrijetla, osim ako se carinskom tijelu te stranke može dokazati sljedeće za proizvod koji se vraća:

(a)

da je isti kao izvezeni proizvod; i

(b)

da nije bio podvrgnut nikakvim postupcima osim onima koji su bili potrebni za očuvanje proizvoda u dobrom stanju dok se nalazi u toj trećoj zemlji ili za vrijeme izvoza.

Članak 52.

Neizmijenjenost

1.   Proizvod s podrijetlom deklariran za domaću upotrebu u stranci uvoznici nakon izvoza i prije deklariranja za domaću upotrebu ne smije biti izmijenjen ili na bilo koji način preoblikovan ili podvrgnut postupcima osim onima potrebnima za očuvanje u dobrom stanju ili postupcima dodavanja ili stavljanja oznaka, etiketa, plombi ili bilo koje druge dokumentacije radi osiguravanja usklađenosti s posebnim domaćim zahtjevima stranke uvoznice.

2.   Proizvod se može uskladištiti ili izložiti u trećoj zemlji pod uvjetom da u toj trećoj zemlji ostane pod carinskim nadzorom.

3.   Pošiljke se u trećoj zemlji mogu razdvojiti ako razdvajanje provodi izvoznik ili ako se ono provodi pod njegovom odgovornošću, pod uvjetom da pošiljke u toj trećoj zemlji ostanu pod carinskim nadzorom.

4.   Ako postoji sumnja u pogledu ispunjenja zahtjeva predviđenih u stavcima od 1. do 3. carinsko tijelo stranke uvoznice može od uvoznika zahtijevati da dostavi dokaz o ispunjenju tih zahtjeva, bilo kojim sredstvom, uključujući ugovorne prijevozne isprave kao što su teretnice ili činjenične ili konkretne dokaze na temelju označivanja ili numeriranja paketa ili bilo koji dokaz povezan sa samim proizvodom.

Članak 53.

Preispitivanje povrata carina ili izuzeća od carina

Najranije dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, na zahtjev bilo koje stranke, Posebni trgovinski odbor za carinsku suradnju i pravila o podrijetlu preispituje sustave povrata carina i unutarnje proizvodnje svake od stranaka. U tu svrhu, na zahtjev stranke, a najkasnije 60 dana od tog zahtjeva, druga stranka dostavlja stranci koja je podnijela zahtjev dostupne informacije i detaljne statističke podatke o djelovanju njezina sustava povrata carina i unutarnje proizvodnje u razdoblju od stupanja na snagu ovog Sporazuma ili, ako je to razdoblje kraće, u prethodnih pet godina. Uzimajući u obzir to preispitivanje, Posebni trgovinski odbor za carinsku suradnju i pravila o podrijetlu može Vijeću za partnerstvo davati preporuke za izmjenu odredaba ovog poglavlja i njegovih priloga radi uvođenja ograničenja u pogledu povrata carina ili izuzeća od carina.

ODJELJAK 2.

POSTUPCI U VEZI S PODRIJETLOM

Članak 54.

Zahtjev za povlašteno tarifno postupanje

1.   Stranka uvoznica pri uvozu odobrava povlašteno tarifno postupanje za proizvod s podrijetlom iz druge stranke u smislu ovog poglavlja na temelju uvoznikova zahtjeva za povlašteno tarifno postupanje. Uvoznik je odgovoran za točnost zahtjeva za povlašteno tarifno postupanje te usklađenost sa zahtjevima iz ovog poglavlja.

2.   Zahtjev za povlašteno tarifno postupanje temelji se na:

(a)

tvrdnji o podrijetlu prema kojoj je riječ o proizvodu s podrijetlom, a koju izdaje izvoznik; ili

(b)

znanju uvoznika da je riječ o proizvodu s podrijetlom.

3.   Uvoznik koji podnosi zahtjev za povlašteno tarifno postupanje na temelju tvrdnje o podrijetlu kako je navedeno u stavku 2. točki (a) zadržava tvrdnju o podrijetlu te njezin primjerak dostavlja carinskom tijelu stranke uvoznice na njegov zahtjev.

Članak 55.

Rok za zahtjev za povlašteno tarifno postupanje

1.   Zahtjev za povlašteno tarifno postupanje i temelj za taj zahtjev kako je navedeno u članku 54. stavku 2. uključuju se u uvoznu carinsku deklaraciju u skladu sa zakonima i drugim propisima stranke uvoznice.

2.   Odstupajući od stavka 1. ovog članka, ako uvoznik nije podnio zahtjev za povlašteno tarifno postupanje u trenutku uvoza, stranka uvoznica odobrava povlašteno tarifno postupanje i vraća ili otpušta svaki višak plaćene carine pod uvjetom:

(a)

da se zahtjev za povlašteno tarifno postupanje podnese u roku od tri godine nakon datuma uvoza ili duljeg razdoblja određenog u zakonima i drugim propisima stranke uvoznice;

(b)

da uvoznik dostavi temelj za zahtjev kako je navedeno u članku 54. stavku 2.; i

(c)

da bi se proizvod smatrao proizvodom s podrijetlom i da bi zadovoljavao sve ostale primjenjive zahtjeve u smislu odjeljka 1. ovog poglavlja da je uvoznik podnio zahtjev u trenutku uvoza.

Ostale uvoznikove obveze na temelju članka 54. ostaju nepromijenjene.

Članak 56.

Tvrdnja o podrijetlu

1.   Izvoznik proizvoda izdaje tvrdnju o podrijetlu na temelju informacija kojima se dokazuje da je riječ o proizvodu s podrijetlom, uključujući informacije o statusu proizvoda s podrijetlom za materijale koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda. Izvoznik je odgovoran za točnost tvrdnje o podrijetlu i navedenih informacija.

2.   Tvrdnja o podrijetlu sastavlja se na temelju jedne od jezičnih verzija teksta iz Priloga 7. na računu ili kojoj drugoj ispravi u kojoj je proizvod s podrijetlom opisan dovoljno detaljno da ga se može identificirati. Za dostavljanje opisa koji je dovoljno detaljan za identificiranje proizvoda s podrijetlom odgovoran je izvoznik. Stranka uvoznica od uvoznika ne smije tražiti da dostavi prijevod tvrdnje o podrijetlu.

3.   Tvrdnja o podrijetlu vrijedi 12 mjeseci od datuma sastavljanja ili dulje razdoblje koje je predvidjela stranka uvoznica, ali ne dulje od 24 mjeseca.

4.   Tvrdnja o podrijetlu može se primjenjivati na:

(a)

jednu pošiljku jednog ili više proizvoda uvezenih u stranku; ili

(b)

višestruke pošiljke istovjetnih proizvoda uvezenih u stranku tijekom razdoblja navedenog u tvrdnji o podrijetlu, koje ne smije biti dulje od 12 mjeseci.

5.   Ako se na zahtjev uvoznika u više pošiljki uvoze nesastavljeni ili rastavljeni proizvodi u smislu pravila 2.(a) Općih pravila za tumačenje Harmoniziranog sustava koji su obuhvaćeni odsjecima od XV. do XXI. Harmoniziranog sustava, za te se proizvode može upotrijebiti jedna tvrdnja o podrijetlu u skladu sa zahtjevima koje utvrđuje carinsko tijelo stranke uvoznice.

Članak 57.

Odstupanja

Carinsko tijelo stranke uvoznice ne odbija zahtjev za povlašteno tarifno postupanje zbog manjih pogrešaka ili odstupanja u tvrdnji o podrijetlu ili samo zato što je račun izdan u trećoj zemlji.

Članak 58.

Uvoznikovo znanje

1.   Za potrebe zahtjeva za povlašteno tarifno postupanje na temelju članka 54. stavka 2. točke (b), uvoznikovo znanje da je riječ o proizvodu s podrijetlom iz stranke izvoznice temelji se na informacijama kojima se dokazuje da je riječ o proizvodu s podrijetlom koji zadovoljava zahtjeve iz ovog poglavlja.

2.   Prije nego što zatraži povlašteno postupanje, u slučaju da uvoznik ne može dobiti informacije iz stavka 1. ovog članka jer izvoznik te informacije smatra povjerljivima ili zbog bilo kojeg drugog razloga, izvoznik može dostaviti tvrdnju o podrijetlu kako bi uvoznik mogao zatražiti povlašteno tarifno postupanje na temelju članka 54. stavka 2. točke (a).

Članak 59.

Zahtjevi u pogledu čuvanja evidencije

1.   Uvoznik koji podnosi zahtjev za povlašteno tarifno postupanje za proizvod uvezen u stranku uvoznicu najmanje tri godine od datuma uvoza proizvoda čuva:

(a)

tvrdnju o podrijetlu koju je izdao izvoznik, ako je zahtjev podnesen na temelju tvrdnje o podrijetlu; ili

(b)

svu evidenciju kojom se dokazuje da proizvod zadovoljava zahtjeve za dobivanje statusa proizvoda s podrijetlom, ako je zahtjev podnesen na temelju uvoznikova znanja.

2.   Izvoznik koji je izdao tvrdnju o podrijetlu najmanje četiri godine od njezina izdavanja čuva primjerak tvrdnje o podrijetlu i svu drugu evidenciju kojom se dokazuje da proizvod zadovoljava zahtjeve za dobivanje statusa proizvoda s podrijetlom.

3.   Evidencija koju je potrebno čuvati u skladu s ovim člankom može se čuvati u elektroničkom obliku.

Članak 60.

Male pošiljke

1.   Odstupajući od članaka od 54. do 58., pod uvjetom da je za takav proizvod izjavljeno da zadovoljava zahtjeve iz ovog poglavlja i da carinsko tijelo stranke uvoznice ne sumnja u istinitost takve izjave, stranka uvoznica odobrava povlašteno tarifno postupanje za:

(a)

proizvode koje fizičke osobe šalju u malim paketima fizičkim osobama;

(b)

proizvode koji su dio osobne prtljage putnika; i

(c)

za Ujedinjenu Kraljevinu, uz točke (a) i (b) ovog članka, druge pošiljke male vrijednosti.

2.   Sljedeći se proizvodi isključuju iz primjene stavka 1. ovog članka:

(a)

proizvodi čiji je uvoz dio niza uvoznih poslova za koje se razumno može smatrati da su izvršeni odvojeno radi izbjegavanja zahtjeva iz članka 54.;

(b)

za Uniju:

i.

proizvodi čiji je uvoz trgovinske naravi; uvoz proizvoda koji je povremene naravi i obuhvaća isključivo proizvode za osobnu upotrebu primateljâ ili putnikâ ili njihovih obitelji ne smatra se uvozom trgovinske naravi ako je iz naravi i količine proizvoda očito da se ne uvoze u komercijalne svrhe; i

ii.

proizvodi čija je ukupna vrijednost veća od 500 EUR u slučaju proizvoda koji se šalju u malim paketima ili 1 200 EUR u slučaju proizvoda koji su dio osobne prtljage putnika. Iznosi koje treba koristiti u nacionalnoj valuti predstavljaju protuvrijednost u toj valuti iznosa iskazanih u eurima prvog radnog dana u listopadu. Važeći su iznosi prema deviznom tečaju koji za taj dan objavi Europska središnja banka, osim ako se Europskoj komisiji do 15. listopada svake godine priopći drukčiji iznos, a primjenjuje se od 1. siječnja sljedeće godine. Europska komisija obavješćuje Ujedinjenu Kraljevinu o odgovarajućim iznosima. Unija može utvrditi druga ograničenja koja će priopćiti Ujedinjenoj Kraljevini; i

(c)

za Ujedinjenu Kraljevinu, proizvodi čija ukupna vrijednost premašuje ograničenja utvrđena domaćim pravom Ujedinjene Kraljevine. Ujedinjena Kraljevina priopćuje Uniji ta ograničenja.

3.   Uvoznik je odgovoran za točnost izjave i usklađenost sa zahtjevima iz ovog poglavlja. Zahtjevi u pogledu čuvanja evidencije utvrđeni u članku 59. ne primjenjuju se na uvoznika na temelju ovog članka.

Članak 61.

Provjera

1.   Carinsko tijelo stranke uvoznice može obaviti provjeru toga je li riječ o proizvodu s podrijetlom ili toga jesu li zadovoljeni drugi zahtjevi iz ovog poglavlja na temelju metoda procjene rizika, koje mogu uključivati nasumični odabir. Takve se provjere mogu obaviti s pomoću zahtjeva za informacije od uvoznika koji je podnio zahtjev iz članka 54., u trenutku podnošenja uvozne deklaracije, prije puštanja proizvoda ili nakon puštanja proizvoda.

2.   Informacije koje se traže u skladu sa stavkom 1. ne obuhvaćaju više od sljedećih elemenata:

(a)

tvrdnju o podrijetlu, ako je zahtjev podnesen na temelju tvrdnje o podrijetlu; i

(b)

informacije o ispunjenju kriterija podrijetla, i to:

i.

ako je kriterij podrijetla to da je proizvod „dobiven u cijelosti”, primjenjiva kategorija (npr. berba, rudarstvo, ribolov) i mjesto proizvodnje;

ii.

ako se kriterij podrijetla temelji na promjeni razvrstavanja u carinsku tarifu, popis svih materijala bez podrijetla, uključujući njihov tarifni broj (u formatu od dvije, četiri ili šest znamenki, ovisno o kriteriju podrijetla);

iii.

ako se kriterij podrijetla temelji na metodi vrijednosti, vrijednost gotovog proizvoda i vrijednost svih materijala bez podrijetla upotrijebljenih u proizvodnji tog proizvoda;

iv.

ako se kriterij podrijetla temelji na masi, masa gotovog proizvoda i masa odgovarajućih materijala bez podrijetla upotrijebljenih u gotovom proizvodu;

v.

ako se kriterij podrijetla temelji na određenom proizvodnom postupku, opis tog konkretnog postupka.

3.   Pri dostavi traženih informacija uvoznik može dodati sve druge informacije koje smatra relevantnima za potrebe provjere.

4.   Ako se zahtjev za povlašteno tarifno postupanje temelji na tvrdnji o podrijetlu, uvoznik dostavlja tu tvrdnju o podrijetlu, ali može odgovoriti carinskom tijelu stranke uvoznice da ne može dostaviti informacije iz stavka 2. točke (b).

5.   Ako se zahtjev za povlašteno tarifno postupanje temelji na uvoznikovu znanju, carinsko tijelo stranke uvoznice koje obavlja provjeru može, nakon što je najprije zatražilo informacije u skladu sa stavkom 1., od uvoznika zatražiti dodatne informacije ako smatra da su one potrebne da se provjeri status proizvoda s podrijetlom ili jesu li zadovoljeni drugi zahtjevi iz ovog poglavlja. Carinsko tijelo stranke uvoznice može od uvoznika zatražiti konkretnu dokumentaciju i informacije ako je to primjereno.

6.   Ako carinsko tijelo stranke uvoznice odluči suspendirati odobravanje povlaštenog tarifnog postupanja za dotični proizvod dok se čekaju rezultati provjere, uvozniku se nudi puštanje proizvoda podložno odgovarajućim mjerama predostrožnosti, uključujući jamstva. Svaka suspenzija povlaštenog tarifnog postupanja prestaje što je moguće prije nakon što carinsko tijelo stranke uvoznice utvrdi da dotični proizvod ima status proizvoda s podrijetlom ili da su zadovoljeni drugi zahtjevi iz ovog poglavlja.

Članak 62.

Administrativna suradnja

1.   Kako bi se osigurala pravilna primjena ovog poglavlja, stranke surađuju putem carinskog tijela svake stranke pri provjeri je li riječ o proizvodu s podrijetlom i zadovoljava li taj proizvod druge zahtjeve iz ovog poglavlja.

2.   Ako se zahtjev za povlašteno tarifno postupanje temeljio na tvrdnji o podrijetlu, carinsko tijelo stranke uvoznice koje obavlja provjeru može, ovisno o slučaju nakon što je najprije zatražilo informacije u skladu s člankom 61. stavkom 1. i na temelju odgovora uvoznika, zatražiti i informacije od carinskog tijela stranke izvoznice u roku od dvije godine nakon uvoza proizvoda ili od trenutka podnošenja zahtjeva u skladu s člankom 55. stavkom 2. točkom (a) ako smatra da su potrebne dodatne informacije da se provjeri status proizvoda s podrijetlom ili jesu li zadovoljeni drugi zahtjevi iz ovog poglavlja. Zahtjev za informacije sadržava sljedeće elemente:

(a)

tvrdnju o podrijetlu;

(b)

informacije o identitetu carinskog tijela koje je izdalo zahtjev;

(c)

naziv izvoznika;

(d)

predmet i opseg provjere; i

(e)

svu relevantnu dokumentaciju.

Osim navedenih informacija carinsko tijelo stranke uvoznice od carinskog tijela stranke izvoznice može zatražiti da dostavi određenu dokumentaciju i informacije ako je to primjereno.

3.   Carinsko tijelo stranke izvoznice može u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima zatražiti dokumentaciju ili pregled na način da zatraži bilo kakav dokaz ili posjeti prostore izvoznika radi pregleda evidencija i provjere opreme koja se upotrebljava u proizvodnji proizvoda.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavak 5., carinsko tijelo stranke izvoznice koje je primilo zahtjev iz stavka 2. carinskom tijelu stranke uvoznice dostavlja sljedeće informacije:

(a)

zatraženu dokumentaciju, ako je dostupna;

(b)

mišljenje o statusu proizvoda s podrijetlom za dotični proizvod;

(c)

opis proizvoda koji se pregledava i razvrstavanje u carinsku tarifu relevantno za primjenu ovog poglavlja;

(d)

opis i objašnjenje proizvodnog postupka koji su dostatni za dokazivanje statusa proizvoda s podrijetlom;

(e)

informacije o načinu na koji je proveden pregled proizvoda; i

(f)

ako je to primjereno, popratne dokumente.

5.   Carinsko tijelo stranke izvoznice carinskom tijelu stranke uvoznice ne dostavlja informacije iz stavka 4. točaka (a), (d) i (f) ako izvoznik te informacije smatra povjerljivima.

6.   Svaka stranka obavješćuje drugu stranku o podacima za kontakt carinskih tijela i o svakoj izmjeni tih podataka u roku od 30 dana od datuma izmjene.

Članak 63.

Odbijanje povlaštenog tarifnog postupanja

1.   Ne dovodeći u pitanje stavak 3., carinsko tijelo stranke uvoznice može odbiti povlašteno tarifno postupanje ako:

(a)

u roku od tri mjeseca od datuma zahtjeva za informacije u skladu s člankom 61. stavkom 1.:

i.

uvoznik nije dostavio odgovor;

ii.

nije dostavljena tvrdnja o podrijetlu, ako se zahtjev za povlašteno tarifno postupanje temeljio na tvrdnji o podrijetlu; ili

iii.

informacije koje je dostavio uvoznik nisu dostatne za potvrdu da je riječ o proizvodu s podrijetlom, ako se zahtjev za povlašteno tarifno postupanje temeljio na uvoznikovu znanju;

(b)

u roku od tri mjeseca od datuma zahtjeva za dodatne informacije u skladu s člankom 61. stavkom 5.:

i.

uvoznik nije dostavio odgovor; ili

ii.

informacije koje je dostavio uvoznik nisu dostatne za potvrdu da je riječ o proizvodu s podrijetlom;

(c)

u roku od deset mjeseci (3) od datuma zahtjeva za informacije u skladu s člankom 62. stavkom 2.:

i.

carinsko tijelo stranke izvoznice nije dostavilo odgovor; ili

ii.

informacije koje je dostavilo carinsko tijelo stranke izvoznice nisu dostatne za potvrdu da je riječ o proizvodu s podrijetlom.

2.   Carinsko tijelo stranke uvoznice može odbiti povlašteno tarifno postupanje za proizvod za koji uvoznik traži povlašteno tarifno postupanje ako uvoznik ne ispuni druge zahtjeve iz ovog poglavlja koji se ne odnose na status proizvoda s podrijetlom.

3.   Ako carinsko tijelo stranke uvoznice ima dovoljno razloga za odbijanje odobrenja povlaštenog tarifnog postupanja na temelju stavka 1. ovog članka, u slučajevima kad je carinsko tijelo stranke izvoznice dostavilo mišljenje u skladu s člankom 62. stavkom 4. točkom (b) kojim se potvrđuje status proizvoda s podrijetlom, carinsko tijelo stranke uvoznice obavješćuje carinsko tijelo stranke izvoznice o svojoj namjeri da odbije povlašteno tarifno postupanje u roku od dva mjeseca od primitka tog mišljenja.

U slučaju dostave takve obavijesti održava se savjetovanje na zahtjev bilo koje stranke u roku od tri mjeseca od datuma obavijesti. Rok za savjetovanje može se produljiti za svaki slučaj posebno na temelju međusobnog dogovora carinskih tijela stranaka. Savjetovanje se može održati u skladu s postupkom koji utvrdi Posebni trgovinski odbor za carinsku suradnju i pravila o podrijetlu.

Ako nakon isteka roka za savjetovanje carinsko tijelo stranke uvoznice ne može potvrditi da je riječ o proizvodu s podrijetlom, ono može odbiti povlašteno tarifno postupanje ako za to ima dovoljno razloga te nakon što je uvozniku odobreno pravo na očitovanje. Međutim, kada carinsko tijelo stranke izvoznice potvrdi status proizvoda s podrijetlom i opravda takav zaključak, carinsko tijelo stranke uvoznice ne smije odbiti povlašteno tarifno postupanje za proizvod samo na temelju toga što je primijenjen članak 62. stavak 5.

4.   U svim slučajevima neslaganja između uvoznika i carinskog tijela stranke uvoznice rješavaju se u skladu s pravom stranke uvoznice.

Članak 64.

Povjerljivost

1.   Svaka stranka u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima čuva povjerljivost svih podataka koje joj dostavi druga stranka u skladu s ovim poglavljem i štiti ih od objavljivanja.

2.   Ako, neovisno o članku 62. stavku 5., carinsko tijelo stranke izvoznice ili stranke uvoznice od izvoznika dobije povjerljive poslovne informacije primjenom članaka 61. i 62., te se informacije ne smiju objavljivati.

3.   Svaka stranka osigurava da se povjerljive informacije prikupljene na temelju ovog poglavlja ne upotrebljavaju u druge svrhe osim za primjenu i izvršavanje odluka i utvrđenja u vezi s pitanjima podrijetla i carinskim pitanjima, osim uz dopuštenje osobe ili stranke koja je dostavila te povjerljive informacije.

4.   Neovisno o stavku 3., stranka može dopustiti da se informacije prikupljene u skladu s ovim poglavljem upotrebljavaju u upravnim, sudskim ili kvazisudskim postupcima pokrenutima zbog nepoštovanja zakonodavstva povezanog s carinama kojim se provodi ovo poglavlje. Stranka unaprijed obavješćuje osobu ili stranku koja je dostavila informacije o takvoj upotrebi.

Članak 65.

Administrativne mjere i sankcije

Stranke osiguravaju djelotvorno izvršenje ovog poglavlja. Svaka stranka osigurava da nadležna tijela mogu uvoditi administrativne mjere i, ako je to primjereno, sankcije u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima protiv svake osobe koja sastavi dokument ili zatraži sastavljanje dokumenta s netočnim informacijama dostavljenima za potrebe dobivanja povlaštenog tarifnog postupanja za proizvod, koja ne zadovoljava zahtjeve iz članka 59. ili koja ne dostavi dokaze ili odbije posjet, kako je navedeno u članku 62. stavku 3.

ODJELJAK 3.

OSTALE ODREDBE

Članak 66.

Ceuta i Melilla

1.   Za potrebe ovog poglavlja, u slučaju Unije, pojam „stranka” ne uključuje Ceutu i Melillu.

2.   Pri uvozu proizvoda s podrijetlom iz Ujedinjene Kraljevine u Ceutu ili Melillu carinsko postupanje u skladu s ovim Sporazumom u svakom je pogledu isto kao s proizvodima s podrijetlom iz carinskog područja Unije u skladu s Protokolom 2. uz Akt o pristupanju Kraljevine Španjolske i Portugalske Republike Europskoj uniji. Carinsko postupanje Ujedinjene Kraljevine pri uvozu proizvoda obuhvaćenih ovim Sporazumom koji su podrijetlom iz Ceute i Melille jednako je postupanju s proizvodima koji se uvoze i podrijetlom su iz Unije.

3.   Pravila o podrijetlu i postupci u vezi s podrijetlom iz ovog poglavlja primjenjuju se mutatis mutandis na proizvode izvezene iz Ujedinjene Kraljevine u Ceutu i Melillu i na proizvode izvezene iz Ceute i Melille u Ujedinjenu Kraljevinu.

4.   Ceuta i Melilla smatraju se jedinstvenim područjem.

5.   Članak 40. primjenjuje se na uvoz i izvoz proizvoda između Unije, Ujedinjene Kraljevine i Ceute i Melille.

6.   U polje 3. teksta tvrdnje o podrijetlu izvoznici unose „Ujedinjena Kraljevina” ili „Ceuta i Melilla” ovisno o podrijetlu proizvoda.

7.   Za primjenu i provedbu ovog poglavlja u Ceuti i Melilli nadležno je carinsko tijelo Kraljevine Španjolske.

Članak 67.

Prijelazne odredbe za proizvode u provozu ili na skladištenju

Odredbe ovog Sporazuma mogu se primjenjivati na proizvode koji su u skladu s odredbama ovog poglavlja i koji su na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma u provozu iz stranke izvoznice u stranku uvoznicu ili su pod carinskim nadzorom u stranci uvoznici bez plaćanja uvoznih carina i poreza, pod uvjetom da se carinskom tijelu stranke uvoznice u roku od 12 mjeseci od tog datuma podnese zahtjev za povlašteno tarifno postupanje iz članka 54.

Članak 68.

Izmjena ovog poglavlja i njegovih priloga

Vijeće za partnerstvo može izmijeniti ovo poglavlje i njegove priloge.

POGLAVLJE 3.

SANITARNE I FITOSANITARNE MJERE

Članak 69.

Ciljevi

Ciljevi ovog poglavlja su:

(a)

zaštititi život ili zdravlje ljudi, životinja i biljaka na područjima stranaka uz istodobno olakšavanje trgovine između stranaka;

(b)

poticati provedbu Sporazuma o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama („Sporazum o SPS-u”);

(c)

osigurati da se sanitarnim i fitosanitarnim mjerama stranaka ne stvaraju neopravdane prepreke trgovini;

(d)

promicati veću transparentnost i razumijevanje primjene sanitarnih i fitosanitarnih mjera svake stranke;

(e)

unaprijediti suradnju stranaka u borbi protiv antimikrobne otpornosti, promicanju održivih prehrambenih sustava, zaštiti dobrobiti životinja i elektroničkom certificiranju;

(f)

unaprijediti suradnju u relevantnim međunarodnim organizacijama radi izrade međunarodnih normi, smjernica i preporuka o zdravlju životinja, sigurnosti hrane i zdravlju bilja; i

(g)

promicati provedbu međunarodnih normi, smjernica i preporuka u svakoj od stranaka.

Članak 70.

Područje primjene

1.   Ovo se poglavlje primjenjuje na sve sanitarne i fitosanitarne mjere stranke koje mogu izravno ili neizravno utjecati na trgovinu između stranaka.

2.   U ovom se poglavlju utvrđuju i odredbe o suradnji u području dobrobiti životinja, antimikrobne otpornosti i održivih prehrambenih sustava.

Članak 71.

Definicije

1.   Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

definicije iz Priloga A Sporazumu o SPS-u;

(b)

definicije donesene pod okriljem Komisije za Codex Alimentarius („Codex”);

(c)

definicije donesene pod okriljem Svjetske organizacije za zdravlje životinja („OIE”); i

(d)

definicije donesene pod okriljem Međunarodne konvencije o zaštiti bilja („IPPC”);

2.   Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„uvozni uvjeti” znači sve sanitarne i fitosanitarne mjere koje moraju biti ispunjene za uvoz proizvoda; i

(b)

„zaštićeno područje” za određeni regulirani organizam štetan za bilje znači službeno definirano zemljopisno područje na kojem taj štetni organizam nije prisutan unatoč povoljnim uvjetima i njegovoj prisutnosti u drugim dijelovima područja te stranke i na koje se ne dopušta njegovo unošenje.

3.   Posebni trgovinski odbor za sanitarne i fitosanitarne mjere može donijeti druge definicije za potrebe ovog poglavlja uzimajući u obzir pojmovnike i definicije relevantnih međunarodnih organizacija kao što su Codex, OIE i IPPC;

4.   U slučaju neusklađenosti definicija koje donese Posebni trgovinski odbor za sanitarne i fitosanitarne mjere ili koje su donesene pod okriljem Codexa, OIE-a ili IPPC-a te definicija iz Sporazuma o SPS-u, prednost imaju definicije iz Sporazuma o SPS-u. U slučaju neusklađenosti definicija koje donese Posebni trgovinski odbor za sanitarne i fitosanitarne mjere i definicija iz Codexa, OIE-a ili IPPC-a, prednost imaju definicije iz Codexa, OIE-a ili IPPC-a.

Članak 72.

Prava i obveze

Stranke ponovno potvrđuju svoja prava i obveze u skladu sa Sporazumom o SPS-u. To obuhvaća pravo na donošenje mjera u skladu s člankom 5. stavkom 7. Sporazuma o SPS-u.

Članak 73.

Opća načela

1.   Stranke primjenjuju sanitarne i fitosanitarne mjere za postizanje odgovarajuće razine zaštite koje se temelje na procjenama rizika u skladu s relevantnim odredbama, uključujući članak 5. Sporazuma o SPS-u.

2.   Stranke ne primjenjuju sanitarne i fitosanitarne mjere radi stvaranja neopravdanih prepreka trgovini.

3.   Kad je riječ o sanitarnim i fitosanitarnim postupcima i odobrenjima povezanima s trgovinom koji su uspostavljeni na temelju ovog poglavlja, svaka stranka osigurava da ti postupci i povezane sanitarne i fitosanitarne mjere:

(a)

pokrenu se i završe bez nepotrebne odgode;

(b)

ne obuhvaćaju nepotrebne, znanstveno i tehnički neopravdane ili nepotrebno opterećujuće zahtjeve za informacije koji bi mogli odgoditi međusobni pristup tržištima;

(c)

ne primjenjuju se na način koji bi bio proizvoljna ili neopravdana diskriminacija cijelog područja druge stranke ili dijelova područja druge stranke gdje postoje istovjetni ili slični sanitarni i fitosanitarni uvjeti; i

(d)

proporcionalni su utvrđenim rizicima te da se njima trgovina ne ograničava više nego što je potrebno za postizanje odgovarajuće razine zaštite stranke uvoznice.

4.   Stranke se ne koriste postupcima iz stavka 3. ni bilo kakvim zahtjevima za dodatne informacije za odgađanje pristupa svojim tržištima bez znanstvenog i tehničkog opravdanja.

5.   Svaka stranka osigurava da administrativni postupci koje zahtijeva u okviru uvoznih uvjeta za sigurnost hrane, zdravlje životinja ili zdravlje bilja nisu veće opterećenje ili ne ograničavaju trgovinu više nego što je nužno da se stranka uvoznica dostatno uvjeri da su ti uvjeti ispunjeni. Svaka stranka osigurava da su nepovoljni učinci svih administrativnih postupaka na trgovinu svedeni na minimum te da postupci carinjenja ostanu jednostavni i brzi uz ispunjenje uvjeta stranke uvoznice.

6.   Stranka uvoznica ne uvodi dodatne administrativne sustave ili postupke koji nepotrebno ometaju trgovinu.

Članak 74.

Službeno certificiranje

1.   Ako stranka uvoznica zahtijeva službene certifikate, predlošci certifikata:

(a)

utvrđuju se u skladu s načelima utvrđenima u međunarodnim normama Codexa, IPPC-a i OIE-a; i

(b)

primjenjuju se za uvoz iz svih dijelova područja stranke izvoznice.

2.   Posebni trgovinski odbor za sanitarne i fitosanitarne mjere može dogovoriti posebne slučajeve u kojima bi predlošci certifikata iz stavka 1. bili sastavljeni samo za dio ili dijelove područja stranke izvoznice. Stranke promiču provedbu elektroničkog certificiranja i drugih tehnologija za olakšavanje trgovine.

Članak 75.

Uvozni uvjeti i postupci

1.   Ne dovodeći u pitanje prava i obveze stranaka na temelju Sporazuma o SPS-u i ovog poglavlja, uvozni uvjeti stranke uvoznice dosljedno se primjenjuju na cijelo područje stranke izvoznice.

2.   Stranka izvoznica osigurava da proizvodi koji se izvoze u drugu stranku, primjerice životinje i proizvodi životinjskog podrijetla, bilje i biljni proizvodi ili drugi povezani predmeti, zadovoljavaju sanitarne i fitosanitarne zahtjeve stranke uvoznice.

3.   Stranka uvoznica može zahtijevati da uvoz određenih proizvoda podliježe odobrenju. Takvo se odobrenje izdaje ako zahtjev podnese relevantno nadležno tijelo stranke izvoznice koje objektivno dokaže, prihvatljivo stranci uvoznici, da su zadovoljeni zahtjevi za odobrenje stranke uvoznice. Relevantno nadležno tijelo stranke izvoznice može podnijeti zahtjev za odobrenje za cijelo područje stranke izvoznice. Stranka uvoznica takve zahtjeve odobrava na toj osnovi ako zadovoljavaju zahtjeve za odobrenje stranke uvoznice navedene u ovom stavku.

4.   Stranka uvoznica ne uvodi dodatne zahtjeve za odobrenje povrh onih koji se primjenjuju na kraju prijelaznog razdoblja, osim ako je primjena takvih zahtjeva na dodatne proizvode opravdana radi ublažavanja znatnog rizika za zdravlje ljudi, životinja ili bilja.

5.   Stranka uvoznica utvrđuje i priopćuje drugoj stranci uvozne uvjete za sve proizvode. Stranka uvoznica osigurava da se njezini uvozni uvjeti primjenjuju proporcionalno i na nediskriminirajući način.

6.   Ne dovodeći u pitanje privremene mjere iz članka 5. stavka 7. Sporazuma o SPS-u, za proizvode, ili druge povezane predmete, kada postoji fitosanitarni rizik, uvozni uvjeti ograničavaju se na mjere za zaštitu od reguliranih štetnih organizama stranke uvoznice i primjenjuju se na cijelo područje stranke izvoznice.

7.   Neovisno o stavcima 1. i 3., u slučaju zahtjevâ za odobrenje uvoza određenog proizvoda, ako je stranka izvoznica zatražila pregled samo za dio ili određene dijelove svojeg područja (u slučaju Unije, pojedinačne države članice), stranka uvoznica odmah radi na pregledu tog zahtjeva. Ako stranka uvoznica primi zahtjeve za određeni proizvod iz više dijelova stranke izvoznice ili dodatne zahtjeve za već odobreni proizvod, stranka uvoznica ubrzava dovršavanje postupka odobravanja, uzimajući u obzir identičan ili sličan sanitarni i fitosanitarni sustav koji se primjenjuje u različitim dijelovima stranke izvoznice.

8.   Svaka stranka osigurava da se svi postupci sanitarne i fitosanitarne kontrole, inspekcije i odobravanja pokrenu i dovrše bez nepotrebne odgode. Zahtjevi u pogledu informacija ograničavaju se na ono što je nužno da se u postupku odobravanja u obzir uzmu već dostupne informacije u stranci uvoznici, kao što su informacije o zakonodavnom okviru i revizijskim izvješćima stranke izvoznice.

9.   Osim u propisno opravdanim okolnostima u vezi s njezinom razinom zaštite, svaka stranka predviđa prijelazno razdoblje između objave bilo kakvih izmjena svojih postupaka odobravanja i njihove primjene kako bi drugoj stranci omogućila da se upozna s takvim promjenama i prilagodi im se. Nijedna stranka ne smije neopravdano produljiti postupak odobravanja zahtjeva podnesenih prije objave izmjena.

10.   U vezi s postupcima utvrđenima u stavcima od 3. do 8. poduzimaju se sljedeće radnje:

(a)

čim stranka uvoznica pozitivno zaključi svoju procjenu, odmah poduzima sve potrebne zakonodavne i administrativne mjere kako bi omogućila odvijanje trgovine bez nepotrebne odgode;

(b)

stranka izvoznica:

i.

dostavlja sve relevantne informacije koje zahtjeva stranka uvoznica; i

ii.

omogućuje stranci uvoznici razuman pristup radi revizije i drugih relevantnih postupaka;

(c)

stranka uvoznica sastavlja popis reguliranih štetnih organizama za proizvode ili druge povezane predmete za koje postoji fitosanitarni rizik. Taj popis sadržava:

i.

štetne organizme za koje nije poznato da postoje u bilo kojem dijelu njezina područja;

ii.

štetne organizme za koje je poznato da postoje u nekom dijelu njezina područja i da su pod službenom kontrolom;

iii.

štetne organizme za koje je poznato da postoje na dijelovima njezina područja i za koje su uspostavljena područja slobodna od štetnih organizama ili zaštićena područja; i

iv.

nekarantenske štetne organizme za koje je poznato da postoje na njezinu području i koji su pod službenom kontrolom za konkretni sadni materijal.

11.   Stranka uvoznica prihvaća pošiljke ne zahtijevajući da stranka uvoznica provjeri usklađenost tih pošiljki zemlje izvoznice prije njihova odlaska s područja stranke izvoznice.

12.   Stranka može naplaćivati naknade za troškove sanitarnih i fitosanitarnih mjera pri graničnim kontrolama, koje ne smiju biti više od iznosa povrata troškova.

13.   Stranka uvoznica ima pravo, radi osiguravanja usklađenosti sa svojim sanitarnim i fitosanitarnim uvoznim zahtjevima, provoditi uvozne provjere proizvoda koji se uvoze iz stranke izvoznice.

14.   Uvozne provjere proizvoda koji se uvoze iz stranke izvoznice temelje se na sanitarnim i fitosanitarnim rizicima povezanima s takvim uvozom. Uvozne provjere obavljaju se samo u mjeri potrebnoj za zaštitu života i zdravlja ljudi, životinja ili biljaka, bez nepotrebne odgode i s minimalnim učinkom na trgovinu između stranaka.

15.   Stranka uvoznica na zahtjev stranke izvoznice stavlja na raspolaganje informacije o udjelu proizvoda iz stranke izvoznice provjerenih pri uvozu.

16.   Ako se uvoznim provjerama utvrdi neusklađenost s relevantnim uvoznim uvjetima, mjere koje stranka uvoznica poduzme moraju se temeljiti na procjeni rizika i ne smiju ograničavati trgovinu više nego što je potrebno da se postigne odgovarajući stupanj sanitarne ili fitosanitarne zaštite stranke.

Članak 76.

Popis odobrenih objekata

1.   Kad god je to opravdano, stranka uvoznica može voditi popis odobrenih objekata koji zadovoljavaju njezine uvozne zahtjeve kao uvjet za dopuštenje uvoza proizvoda životinjskog podrijetla iz tih objekata.

2.   Osim ako je to opravdano radi smanjenja znatnog rizika za zdravlje ljudi ili životinja, popisi odobrenih objekata obvezni su samo za proizvode za koje su bili obvezni na kraju prijelaznog razdoblja.

3.   Stranka izvoznica obavješćuje stranku uvoznicu o svojem popisu objekata koji ispunjavaju uvjete stranke uvoznice, a koji se temelji na jamstvima stranke izvoznice.

4.   Stranka uvoznica na zahtjev stranke izvoznice odobrava objekte koji se nalaze na području stranke izvoznice na temelju jamstava stranke izvoznice, bez prethodne inspekcije pojedinačnih objekata.

5.   Osim ako stranka uvoznica zatraži dodatne informacije i pod uvjetom da stranka izvoznica pruži jamstva, stranka uvoznica poduzima potrebne zakonodavne ili administrativne mjere, u skladu sa svojim primjenjivim pravnim postupcima, kojima omogućuje uvoz iz tih objekata bez nepotrebne odgode.

6.   Stranka uvoznica javno objavljuje popis odobrenih objekata.

7.   Ako stranka uvoznica odluči odbiti zahtjev stranke izvoznice za prihvaćanje uvrštavanja objekta na popis odobrenih objekata, o tome bez odgode obavješćuje stranku izvoznicu i dostavlja odgovor s informacijama o nesukladnostima zbog kojih je odobrenje objekta odbijeno.

Članak 77.

Transparentnost i razmjena informacija

1.   Svaka stranka nastoji biti transparentna u pogledu sanitarnih i fitosanitarnih mjera koje se primjenjuju na trgovinu i u tu svrhu poduzima sljedeće:

(a)

odmah obavješćuje drugu stranku o svim promjenama svojih sanitarnih i fitosanitarnih mjera i postupaka odobravanja, uključujući promjene koje bi mogle utjecati na njezinu sposobnost zadovoljenja sanitarnih i fitosanitarnih uvoznih zahtjeva druge stranke za određene proizvode;

(b)

radi na poboljšanju međusobnog razumijevanja sanitarnih i fitosanitarnih mjera i njihove primjene;

(c)

s drugom strankom razmjenjuje informacije o pitanjima razvoja i primjene sanitarnih i fitosanitarnih mjera, među ostalim o napretku u novim dostupnim znanstvenim dokazima, koje utječu ili mogu utjecati na trgovinu između stranaka, da bi negativni trgovinski učinci bili što manji;

(d)

na zahtjev druge stranke u roku od 20 radnih dana priopćuje uvjete koji vrijede za uvoz određenih proizvoda;

(e)

na zahtjev druge stranke u roku od 20 radnih dana priopćuje u kojoj je fazi postupak za odobrenje određenih proizvoda;

(f)

obavješćuje drugu stranku o znatnim promjenama u strukturi ili organizaciji nadležnog tijela stranke;

(g)

na zahtjev, priopćuje rezultate službene kontrole stranke i izvješće o rezultatima provedene kontrole;

(h)

na zahtjev, priopćuje rezultate uvozne provjere predviđene u slučaju odbijene ili neusklađene pošiljke; i

(i)

na zahtjev, bez nepotrebne odgode priopćuje procjenu rizika ili znanstveno mišljenje stranke koje je relevantno za ovo poglavlje.

2.   Ako je stranka informacije iz stavka 1. stavila na raspolaganje u obavijesti u Središnjem registru obavijesti WTO-a ili relevantnom međunarodnom normizacijskom tijelu, u skladu sa svojim relevantnim pravilima, smatra se da su zadovoljeni zahtjevi iz stavka 1., kako se primjenjuju na te informacije.

Članak 78.

Prilagodba regionalnim uvjetima

1.   Stranke uvažavaju koncept podjele na područja, uključujući područja slobodna od bolesti ili štetnih organizama, zaštićena područja i područja s niskom stopom pojavnosti bolesti ili štetnih organizama, i primjenjuju ga u trgovini između stranaka u skladu sa Sporazumom o SPS-u, uključujući smjernice za bolju praktičnu provedbu članka 6. Sporazuma o SPS-u (WTO/SPS Committee Decision G/SPS/48), i relevantnim preporukama, normama i smjernicama OIE-a i IPPC-a. Posebni trgovinski odbor za sanitarne i fitosanitarne mjere može detaljnije razraditi te postupke uzimajući u obzir sve relevantne norme, smjernice ili preporuke Sporazuma o SPS-u, OIE-a i IPPC-a.

2.   Stranke se mogu dogovoriti i o suradnji u pogledu koncepta kompartmentalizacije kako je navedeno u poglavljima 4.4. i 4.5. Kodeksa OIE-a o zdravlju kopnenih životinja te poglavljima 4.1. i 4.2. Kodeksa OIE-a o zdravlju akvatičnih životinja.

3.   Pri utvrđivanju ili nastavku primjene područja iz stavka 1. stranke u obzir uzimaju čimbenike kao što su zemljopisni položaj, ekosustavi, epidemiološki nadzor i djelotvornost sanitarnih i fitosanitarnih kontrola.

4.   Kad je riječ o životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla, pri utvrđivanju ili primjeni uvoznih uvjeta na zahtjev stranke izvoznice, stranka uvoznica priznaje područja slobodna od bolesti koja je utvrdila stranka izvoznica kao temelj za razmatranje mogućnosti da se uvoz dopusti ili nastavi, ne dovodeći u pitanje stavke 8. i 9.

5.   Stranka izvoznica navodi dijelove svojeg područja iz stavka 4. i, na zahtjev, dostavlja cjelovito objašnjenje i popratne podatke na temelju normi OIE-a, ili na neki drugi način koji odredi Posebni trgovinski odbor za sanitarne i fitosanitarne mjere, na temelju spoznaja stečenih radom nadležnih tijela stranke izvoznice.

6.   Kad je riječ o bilju, biljnim proizvodima i drugim povezanim proizvodima, pri utvrđivanju ili primjeni fitosanitarnih uvoznih uvjeta na zahtjev stranke izvoznice, stranka uvoznica, ne dovodeći u pitanje stavke 8. i 9., priznaje područja slobodna od štetnih organizama, mjesta proizvodnje slobodna od štetnih organizama, proizvodne lokacije slobodne od štetnih organizama, područja s niskom stopom pojavnosti štetnih organizama i zaštićena područja koje je utvrdila stranka izvoznica kao temelj za razmatranje mogućnosti da se uvoz dopusti ili nastavi.

7.   Stranka izvoznica navodi svoja područja slobodna od štetnih organizama, mjesta proizvodnje slobodna od štetnih organizama, proizvodne lokacije slobodne od štetnih organizama i područja s niskom stopom pojavnosti štetnih organizama ili zaštićena područja. Na zahtjev stranke uvoznice stranka izvoznica dostavlja cjelovito objašnjenje i popratne podatke na temelju međunarodnih normi za fitosanitarne mjere razvijenih u okviru IPPC-a, ili na neki drugi način koji odredi Posebni odbor za sanitarne i fitosanitarne mjere, na temelju spoznaja stečenih radom nadležnih fitosanitarnih tijela stranke izvoznice.

8.   Stranke priznaju područja slobodna od bolesti i zaštićena područja koja postoje na kraju prijelaznog razdoblja.

9.   Stavak 8. primjenjuje se i na naknadne prilagodbe područja slobodnih od bolesti i zaštićenih područja (u slučaju područja slobodnih od štetnih organizama u Ujedinjenoj Kraljevini), osim u slučajevima znatnih promjena situacije s obzirom na bolesti ili štetne organizme.

10.   Stranke mogu provoditi revizije i provjere u skladu s člankom 79. radi provedbe stavaka od 4. do 9. ovog članka.

11.   Stranke uspostavljaju blisku suradnju s ciljem očuvanja povjerenja u postupke u vezi s određivanjem područja slobodnih od bolesti ili štetnih organizama, mjesta proizvodnje slobodnih od štetnih organizama, proizvodnih lokacija slobodnih od štetnih organizama i područja s niskom pojavnosti štetnih organizama te zaštićenih područja radi što manjih poremećaja trgovine.

12.   Stranka uvoznica utvrđuje status zdravlja životinja ili bilja stranke izvoznice ili njezinih dijelova na temelju informacija koje je dostavila stranka izvoznica u skladu s normama Sporazuma o SPS-u, OIE-a i IPPC-a i uzima u obzir sve što je utvrdila stranka izvoznica.

13.   Ako stranka uvoznica ne prihvati ono što je stranka izvoznica utvrdila kako je navedeno u stavku 12. ovog članka, stranka uvoznica objektivno opravdava i objašnjava stranci izvoznici to odbijanje te, na zahtjev, održava savjetovanje u skladu s člankom 80. stavkom 2.

14.   Svaka stranka osigurava da se obveze utvrđene u stavcima od 4. do 9. te 12. i 13. izvršavaju bez nepotrebne odgode. Stranka uvoznica ubrzat će priznavanje statusa bolesti ili štetnog organizma ako je taj status ponovno priznat nakon izbijanja bolesti.

15.   Ako stranka smatra da određena regija ima poseban status s obzirom na određenu bolest i ispunjava kriterije utvrđene u poglavlju 1.2. Kodeksa OIE-a o zdravlju kopnenih životinja ili poglavlju 1.2. Kodeksa OIE-a o zdravlju akvatičnih životinja, može zatražiti priznavanje tog statusa. Stranka uvoznica može zatražiti dodatna jamstva u pogledu uvoza živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla koja odgovaraju dogovorenom statusu.

Članak 79.

Revizije i provjere

1.   Stranka uvoznica može provoditi revizije i provjere sljedećeg:

(a)

cijelog ili dijela sustava inspekcije i certifikacije tijelâ druge stranke;

(b)

rezultata kontrola provedenih u sustavu inspekcije i certifikacije stranke izvoznice.

2.   Stranke te revizije i provjere provode u skladu s odredbama Sporazuma o SPS-u i pritom uzimaju u obzir relevantne međunarodne norme, smjernice i preporuke Codexa, OIE-a i IPPC-a.

3.   Za potrebe takvih revizija i provjera, stranka uvoznica revizije i provjere može provoditi slanjem zahtjeva za informacije stranci izvoznici ili posjetima stranci izvoznici radi revizije ili provjere, koji mogu obuhvaćati:

(a)

ocjenu programa kontrole, u cijelosti ili djelomično, koji provode nadležna tijela, uključujući, ako je to primjereno, preglede regulatornih aktivnosti revizije i inspekcije;

(b)

kontrole na terenu; i

(c)

prikupljanje informacija i podataka za procjenu uzroka ponavljanja ili pojave novih problema povezanih s izvozom proizvoda.

4.   Stranka uvoznica razmjenjuje sa strankom izvoznicom rezultate i zaključke revizija i provjera provedenih u skladu sa stavkom 1. Stranka uvoznica te rezultate može javno objaviti.

5.   Stranke prije početka revizije ili provjere raspravljaju o ciljevima i opsegu revizije ili provjere, kriterijima ili zahtjevima prema kojima će se ocjenjivati stranka izvoznica te rasporedu i postupcima za tu reviziju ili provjeru koji se utvrđuju u planu revizije ili provjere. Osim ako se stranke drukčije dogovore, stranka uvoznica dostavlja stranci izvoznici plan revizije ili provjere najmanje 30 dana prije početka te revizije ili provjere.

6.   Stranka uvoznica omogućuje stranci izvoznici da se u pisanom obliku očituje o nacrtu izvješća o reviziji ili provjeri. Stranka uvoznica dostavlja stranci izvoznici završno izvješće u pisanom obliku u pravilu u roku od dva mjeseca od datuma primitka tog očitovanja.

7.   Svaka stranka snosi vlastite troškove takve revizije ili provjere.

Članak 80.

Obavješćivanje i savjetovanje

1.   Stranka bez nepotrebne odgode obavješćuje drugu stranku o sljedećem:

(a)

znatnoj promjeni statusa u pogledu štetnih organizama ili bolesti;

(b)

pojavi nove bolesti životinja;

(c)

nalazu od epidemiološke važnosti u pogledu bolesti životinja;

(d)

znatnom problemu sigurnosti hrane koji je utvrdila stranka;

(e)

svim dodatnim mjerama koje prelaze okvire osnovnih zahtjeva njihovih sanitarnih i fitosanitarnih mjera koje se poduzimaju u svrhu suzbijanja ili iskorjenjivanja bolesti životinja ili zaštite zdravlja ljudi, kao i o svim promjenama u politici prevencije, uključujući politiku cijepljenja;

(f)

na zahtjev, rezultatima službene kontrole stranke i izvješću o rezultatima provedene kontrole; i

(g)

svim bitnim promjenama funkcija sustava ili baze podataka.

2.   U slučaju ozbiljne dvojbe u pogledu sigurnosti hrane, zdravlja bilja ili životinja ili sanitarne ili fitosanitarne mjere koju je predložila ili provela druga stranka, stranka može zatražiti tehničko savjetovanje s drugom strankom. Stranka koja prima zahtjev trebala bi na njega odgovoriti bez nepotrebne odgode. Svaka stranka nastoji dostaviti potrebne informacije kako bi se izbjeglo narušavanje trgovine i, ovisno o slučaju, pronašlo uzajamno prihvatljivo rješenje.

3.   Savjetovanja iz stavka 2. mogu se održavati putem telefonske konferencije, videokonferencije ili bilo kojeg drugog komunikacijskog sredstva o kojem se stranke dogovore.

Članak 81.

Hitne mjere

1.   Ako smatra da postoji ozbiljan rizik za život i zdravlje ljudi, životinja ili biljaka, stranka uvoznica može bez prethodne obavijesti poduzeti mjere potrebne za zaštitu života i zdravlja ljudi, životinja ili biljaka. Za pošiljke u provozu između stranaka, stranka uvoznica razmatra najprikladnije proporcionalno rješenje kako bi se izbjeglo nepotrebno narušavanje trgovine.

2.   Stranka koja poduzima mjere obavješćuje drugu stranku o hitnoj sanitarnoj i fitosanitarnoj mjeri što prije nakon odluke o provedbi mjere, a najkasnije 24 sata nakon donošenja odluke. Ako stranka zatraži tehničko savjetovanje o hitnoj sanitarnoj ili fitosanitarnoj mjeri, ono se mora održati u roku od 10 dana od obavijesti o hitnoj sanitarnoj ili fitosanitarnoj mjeri. Stranke razmatraju sve informacije dostavljene u okviru tehničkog savjetovanja. Ta se savjetovanja održavaju kako bi se izbjeglo nepotrebno narušavanje trgovine. Stranke mogu razmotriti mogućnosti za olakšavanje provedbe ili zamjene mjera.

3.   Kad donosi odluku o pošiljkama koje se u trenutku donošenja hitne sanitarne ili fitosanitarne mjere prevoze između stranaka, stranka uvoznica radi izbjegavanja nepotrebnog narušavanja trgovine pravodobno uzima u obzir informacije koje je dostavila stranka izvoznica.

4.   Stranka uvoznica osigurava da se hitna mjera poduzeta na temelju razloga iz stavka 1. ovog članka ne provodi bez znanstvenih dokaza ili, ako su znanstveni dokazi nedostatni, da se donese u skladu s člankom 5. stavkom 7. Sporazuma o SPS-u.

Članak 82.

Multilateralni međunarodni forumi

Stranke pristaju surađivati u multilateralnim međunarodnim forumima na izradi međunarodnih normi, smjernica i preporuka u području primjene ovog poglavlja.

Članak 83.

Provedba i nadležna tijela

1.   Za potrebe provedbe ovog poglavlja svaka stranka uzima u obzir sljedeće:

(a)

odluke Odbora WTO-a za sanitarne i fitosanitarne mjere;

(b)

rad relevantnih međunarodnih normizacijskih tijela;

(c)

znanje i iskustvo u trgovanju sa strankom izvoznicom; i

(d)

informacije koje dostavi druga stranka.

2.   Stranke jedna drugoj bez odgode dostavljaju opis svojih tijela nadležnih za provedbu ovog poglavlja. Stranke jedna drugu obavješćuju o svim bitnim izmjenama tih nadležnih tijela.

3.   Svaka stranka osigurava da njezina nadležna tijela imaju resurse potrebne za djelotvornu provedbu ovog poglavlja.

Članak 84.

Suradnja u području dobrobiti životinja

1.   Stranke priznaju da su životinje čuvstvena bića. Također priznaju vezu između veće dobrobiti životinja i održivih sustava proizvodnje hrane.

2.   Stranke se obvezuju surađivati u međunarodnim forumima radi promicanja razvoja najboljih mogućih načina za povećanje dobrobiti životinja i njihove provedbe. Stranke osobito surađuju kako bi učvrstile i proširile područje primjene normi OIE-a u području dobrobiti životinja te njihovu provedbu, osobito u pogledu domaćih životinja.

3.   Stranke razmjenjuju informacije, stručno znanje i iskustva u području dobrobiti životinja, osobito o uzgoju i držanju životinja, postupanju sa životinjama te prijevozu i klanju životinja koje se koriste za proizvodnju hrane.

4.   Stranke jačaju suradnju u istraživanjima u području dobrobiti životinja koja se bave uzgojem životinja i postupanjem sa životinjama na gospodarstvima, tijekom prijevoza i pri klanju.

Članak 85.

Suradnja u području antimikrobne otpornosti

1.   Stranke uspostavljaju okvir za dijalog i suradnju s ciljem jačanja borbe protiv razvoja antimikrobne otpornosti.

2.   Stranke priznaju da je antimikrobna otpornost ozbiljna prijetnja zdravlju ljudi i životinja. Zloupotreba antimikrobnih sredstava u uzgoju životinja, uključujući neterapijsku upotrebu, može doprinijeti antimikrobnoj otpornosti koja može biti rizična za život ljudi. Stranke priznaju da priroda prijetnje zahtijeva transnacionalni pristup i pristup „Jedno zdravlje”.

3.   S ciljem borbe protiv antimikrobne otpornosti stranke nastoje surađivati na međunarodnoj razini u okviru regionalnih ili multilateralnih programa rada za smanjenje nepotrebne upotrebe antibiotika u uzgoju životinja i međunarodni prestanak upotrebe antibiotika kao promotora rasta u skladu s pristupom „Jedno zdravlje” i u skladu s Globalnim akcijskim planom.

4.   Stranke surađuju na izradi međunarodnih smjernica, normi, preporuka i mjera u relevantnim međunarodnim organizacijama s ciljem promicanja razborite i odgovorne upotrebe antibiotika u uzgoju životinja i veterinarskoj praksi.

5.   Dijalog iz stavka 1., među ostalim, obuhvaća:

(a)

suradnju radi unapređenja postojećih i budućih smjernica, normi, preporuka i mjera izrađenih u okviru relevantnih međunarodnih organizacija te postojećih i budućih inicijativa i nacionalnih planova čiji je cilj promicanje razborite i odgovorne upotrebe antibiotika te se odnose na uzgoj životinja i veterinarsku praksu;

(b)

suradnju u provedbi preporuka OIE-a, WHO-a i Codexa, osobito kodeksa CAC-RCP61/2005;

(c)

razmjenu informacija o dobrim poljoprivrednim praksama;

(d)

promicanje istraživanja, inovacija i razvoja;

(e)

promicanje multidisciplinarnih pristupa borbi protiv antimikrobne otpornosti, uključujući pristup „Jedno zdravlje” WHO-a, OIE-a i Codexa.

Članak 86.

Održivi prehrambeni sustavi

Svaka stranka potiče svoje službe za sigurnost hrane te zdravlje životinja i bilja na suradnju s odgovarajućim službama u drugoj stranci s ciljem promicanja održivih metoda proizvodnje hrane i prehrambenih sustava.

Članak 87.

Posebni trgovinski odbor za sanitarne i fitosanitarne mjere

Posebni trgovinski odbor za sanitarne i fitosanitarne mjere nadzire provedbu i funkcioniranje ovog poglavlja te ima sljedeće funkcije:

(a)

žurno pojašnjavanje i rješavanje, ako je to moguće, svih pitanja koja stranka postavi u vezi s izradom, donošenjem ili primjenom sanitarnih i fitosanitarnih zahtjeva, normi i preporuka u okviru ovog poglavlja ili Sporazuma o SPS-u;

(b)

raspravljanje o tekućim postupcima izrade novih propisa;

(c)

raspravljanje, što je brže moguće, o bojaznima koje stranka izrazi u pogledu uvoznih sanitarnih i fitosanitarnih uvjeta i postupaka koje primjenjuje druga stranka;

(d)

redovito preispitivanje sanitarnih i fitosanitarnih mjera stranaka, uključujući certifikacijske zahtjeve i postupke granične kontrole te njihovu primjenu, kako bi se olakšala trgovina između stranaka, u skladu s načelima, ciljevima i postupcima utvrđenima u članku 5. Sporazuma o SPS-u. Svaka stranka utvrđuje sve odgovarajuće mjere koje će poduzeti, među ostalim u vezi s učestalošću provjera identiteta i fizičkih provjera, uzimajući u obzir rezultate tog preispitivanja i na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu 10. ovom Sporazumu;

(e)

razmjena stajališta, informacija i iskustava o aktivnostima suradnje u području zaštite dobrobiti životinja i borbe protiv antimikrobne otpornosti koje se provode na temelju članaka 84. i 85.;

(f)

razmatranje, na zahtjev stranke, toga što čini znatnu promjenu situacije s obzirom na bolesti ili štetne organizme iz članka 78. stavka 9.;

(g)

donošenje odluka o:

i.

dodavanju definicija kako su navedene u članku 71.;

ii.

definiranju posebnih slučajeva iz članka 74. stavka 2.

iii.

definiranju pojedinosti postupaka iz članka 78. stavka 1.;

iv.

drugim načinima potkrepljivanja objašnjenja iz članka 78. stavaka 5. i 7.

POGLAVLJE 4.

TEHNIČKE PREPREKE TRGOVINI

Članak 88.

Cilj

Cilj je ovog poglavlja olakšati trgovinu robom između stranaka sprečavanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem nepotrebnih tehničkih prepreka trgovini.

Članak 89.

Područje primjene

1.   Ovo se poglavlje primjenjuje na pripremu, donošenje i primjenu svih normi, tehničkih propisa i postupaka ocjenjivanja sukladnosti koji bi mogli utjecati na trgovinu robom između stranaka.

2.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje na:

(a)

specifikacije nabave koje su pripremila državna tijela za potrebe vlastite proizvodnje ili potrošnje; ili

(b)

sanitarne i fitosanitarne mjere koje su obuhvaćene područjem primjene poglavlja 3. ove glave.

3.   Prilozi ovom poglavlju primjenjuju se kao nadopuna ovom poglavlju u pogledu proizvoda obuhvaćenih područjem primjene tih priloga. Nijedna odredba iz priloga ovom poglavlju u skladu s kojom se međunarodna norma ili tijelo ili organizacija trebaju smatrati relevantnima ili priznati kao relevantni ne sprečava da se norma koju je izradilo bilo koje drugo tijelo ili organizacija smatra relevantnom međunarodnom normom u skladu s člankom 91. stavcima 4. i 5.

Članak 90.

Odnos prema Sporazumu o TBT-u

1.   Članci od 2. do 9. Sporazuma o TBT-u i prilozi od 1. do 3. tom sporazumu ugrađuju se mutatis mutandis u ovaj Sporazum i postaju njegov dio.

2.   Pojmovi iz ovog poglavlja i iz priloga ovom poglavlju imaju isto značenje kao u Sporazumu o TBT-u.

Članak 91.

Tehnički propisi

1.   Svaka stranka provodi procjene učinka planiranih tehničkih propisa u skladu sa svojim pravilima i postupcima. U pravilima i postupcima iz ovog stavka i stavka 8. mogu se predvidjeti iznimke.

2.   Svaka stranka procjenjuje raspoložive regulatorne i neregulatorne alternative predloženom tehničkom propisu kojima se mogu ostvariti legitimni ciljevi stranke, u skladu s člankom 2.2. Sporazuma o TBT-u.

3.   Svaka stranka koristi relevantne međunarodne norme kao osnovu za svoje tehničke propise osim ako može dokazati da bi takve međunarodne norme bile nedjelotvorna ili neprikladna sredstva za ostvarenje postavljenih legitimnih ciljeva.

4.   Međunarodne norme koje su izradili Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO), Međunarodna elektrotehnička komisija (IEC), Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) i Komisija za Codex Alimentarius Komisije (Codex) relevantne su međunarodne norme u smislu članka 2., članka 5. i Priloga 3. Sporazumu o TBT-u.

5.   Norma koju su izradile druge međunarodne organizacije može se također smatrati relevantnom međunarodnom normom u smislu članka 2., članka 5. i Priloga 3. Sporazumu o TBT-u, pod sljedećim uvjetima:

(a)

izradilo ju je normizacijsko tijelo koje nastoji postići konsenzus:

i.

među nacionalnim delegacijama uključenih članica WTO-a koje predstavljaju sva nacionalna normizacijska tijela na njihovu državnom području koja su donijela ili se očekuje da će donijeti norme za pitanje na koje se odnosi međunarodna normizacijska aktivnost, ili

ii.

među vladinim tijelima uključenih članica WTO-a; i

(b)

izrađena je u skladu s Odlukom Odbora WTO-a o tehničkim preprekama trgovini o načelima razvoja međunarodnih norma, smjernica i preporuka u vezi s člancima 2. i 5. te Prilogom 3. Sporazumu o TBT-u (4).

6.   Ako stranka ne koristi međunarodne norme kao osnovu za tehnički propis, na zahtjev druge stranke navodi sva znatna odstupanja od relevantne međunarodne norme, obrazlaže zašto su takve norme ocijenjene neprimjerenima ili nedjelotvornima za postavljeni cilj i daje znanstvene ili tehničke dokaze koji su bili temelj takve ocjene.

7.   Svaka stranka preispituje svoje tehničke propise radi povećanja njihove usklađenosti s relevantnim međunarodnim normama uzimajući u obzir, među ostalim, sve novine u relevantnim međunarodnim normama ili sve promjene okolnosti koje su dovele do odstupanja od bilo koje relevantne međunarodne norme.

8.   U skladu sa svojim pravilima i postupcima te ne dovodeći u pitanje glavu X. ovog naslova, pri izradi glavnog tehničkog propisa koji može znatno utjecati na trgovinu svaka stranka osigurava da postoje postupci koji osobama omogućuju izražavanje mišljenja u javnom savjetovanju, osim u slučaju pojave ili opasnosti od pojave hitnih problema sigurnosti, zdravlja, okoliša ili nacionalne sigurnosti. Svaka stranka omogućuje osobama druge stranke sudjelovanje u takvom savjetovanju pod uvjetima koji nisu manje povoljni od onih koje primjenjuje na vlastite državljane te objavljuje rezultate tog postupka savjetovanja.

Članak 92.

Norme

1.   Svaka stranka potiče normizacijska tijela osnovana na njezinu području te regionalna normizacijska tijela kojih su stranka ili normizacijska tijela osnovana na njezinu području članovi na sljedeće:

(a)

sudjelovanje, u okviru svojih resursa, u radu relevantnih međunarodnih normizacijskih tijela na pripremi međunarodnih normi;

(b)

primjenu relevantnih međunarodnih normi kao temelja za norme koje razvijaju, osim kad bi te međunarodne norme bile nedjelotvorne ili neprikladne, na primjer zbog nedovoljnog stupnja zaštite, temeljnih klimatskih ili geografskih čimbenika ili temeljnih tehnoloških problema;

(c)

izbjegavanje udvostručavanja ili preklapanja s radom međunarodnih normizacijskih tijela;

(d)

redovito preispitivanje nacionalnih i regionalnih normi čija osnova nisu relevantne međunarodne norme, radi povećanja njihove usklađenosti s relevantnim međunarodnim normama;

(e)

suradnju s relevantnim normizacijskim tijelima druge stranke u međunarodnim normizacijskim aktivnostima, među ostalim i suradnjom u međunarodnim normizacijskim tijelima ili na regionalnoj razini;

(f)

olakšavanje bilateralne suradnje s normizacijskim tijelima druge stranke; i

(g)

razmjenu informacija među normizacijskim tijelima.

2.   Stranke razmjenjuju informacije o sljedećem:

(a)

svojoj primjeni normi kao potpore tehničkim propisima; i

(b)

svojim normizacijskim postupcima i opsegu u kojem koriste međunarodne, regionalne ili podregionalne norme kao osnovu za svoje nacionalne norme.

3.   Ako su u nacrtu tehničkog propisa ili postupku ocjenjivanja sukladnosti norme propisane, ugrađivanjem ili upućivanjem, kao obvezne, primjenjuju se obveze u pogledu transparentnosti utvrđene u članku 94. i članku 2. ili 5. Sporazuma o TBT-u.

Članak 93.

Ocjenjivanje sukladnosti

1.   Članak 91. o pripremi, donošenju i primjeni tehničkih propisa primjenjuje se, mutatis mutandis, i na postupke ocjenjivanja sukladnosti.

2.   Ako zahtijeva ocjenjivanje sukladnosti kao pozitivno jamstvo da je proizvod u skladu s tehničkim propisom, stranka:

(a)

odabire postupke ocjenjivanja sukladnosti koji su proporcionalni uključenim rizicima, utvrđenima procjenom rizika;

(b)

dokazom usklađenosti s tehničkim propisima smatra korištenje dobavljačeve izjave o sukladnosti, tj. izjave o sukladnosti koju je izdao proizvođač na vlastitu odgovornost bez obvezne ocjene od strane treće strane, kao jamstva sukladnosti među opcijama dokazivanja sukladnosti s tehničkim propisima;

(c)

na zahtjev druge stranke dostavlja informacije o kriterijima odabira postupaka ocjenjivanja sukladnosti za pojedine proizvode.

3.   Ako zahtijeva ocjenjivanje sukladnosti od strane treće strane kao pozitivno jamstvo da je proizvod u skladu s tehničkim propisom, a za tu zadaću nije predvidjela državno tijelo kako je navedeno u stavku 4., stranka:

(a)

koristi akreditaciju, ovisno o slučaju, kao sredstvo za dokazivanje tehničke osposobljenosti pri kvalifikaciji tijela za ocjenjivanje sukladnosti. Ne dovodeći u pitanje svoje pravo na utvrđivanje zahtjevâ za tijela za ocjenjivanje sukladnosti, svaka stranka priznaje vrijednu ulogu koju akreditacija koja se provodi na temelju ovlaštenja dobivenog od države i na nekomercijalnoj osnovi može imati u kvalifikaciji tijela za ocjenjivanje sukladnosti;

(b)

koristi relevantne međunarodne norme za akreditaciju i ocjenjivanje sukladnosti;

(c)

potiče akreditacijska tijela i tijela za ocjenjivanje sukladnosti na svojem području da se pridruže relevantnim aktivnim međunarodnim sporazumima ili dogovorima za usklađivanje ili olakšavanje prihvaćanja rezultata ocjenjivanja sukladnosti;

(d)

ako je za provedbu postupaka ocjenjivanja sukladnosti potrebnih za stavljanje proizvoda na tržište ovlastila dva ili više tijela za ocjenjivanje sukladnosti, gospodarskim subjektima omogućuje odabir među tijelima za ocjenjivanje sukladnosti koja su tijela stranke odredila za određeni proizvod ili set proizvoda;

(e)

osigurava da su tijela za ocjenjivanje sukladnosti neovisna o proizvođačima, uvoznicima i gospodarskim subjektima općenito te da među akreditacijskim tijelima i tijelima za ocjenjivanje sukladnosti ne postoji sukob interesa;

(f)

dopušta tijelima za ocjenjivanje sukladnosti da angažiraju podizvođače za obavljanje ispitivanja ili inspekcija u vezi s ocjenjivanjem sukladnosti, uključujući podizvođače koji se nalaze na području druge stranke, i od podizvođača može zahtijevati da zadovoljavaju iste zahtjeve koje za obavljanje takvih ispitivanja ili inspekcija mora zadovoljavati sâmo tijelo za ocjenjivanje sukladnosti; i

(g)

na jednoj internetskoj stranici objavljuje popis tijela koje je imenovala za obavljanje takvog ocjenjivanja sukladnosti i relevantne informacije o tome što je obuhvaćeno imenovanjem svakog takvog tijela.

4.   Ništa u ovom članku ne sprečava stranku da zahtijeva da ocjenjivanje sukladnosti za određene proizvode obavljaju njezina određena državna tijela. Ako stranka zahtijeva da ocjenjivanje sukladnosti obavljaju njezina određena državna tijela, ta stranka:

(a)

ograničava naknade za ocjenjivanje sukladnosti na približan trošak pruženih usluga i, na zahtjev podnositelja zahtjeva za ocjenjivanje sukladnosti, objašnjava na koji su način naknade koje naplaćuje za to ocjenjivanje sukladnosti ograničene na približan trošak pruženih usluga; i

(b)

javno objavljuje naknade za ocjenjivanje sukladnosti.

5.   Neovisno o stavcima od 2. do 4., svaka stranka prihvaća dobavljačevu izjavu o sukladnosti kao dokaz usklađenosti sa svojim tehničkim propisima za one vrste proizvoda za koje to čini na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma.

6.   Svaka stranka objavljuje i vodi, u informativne svrhe, popis vrsta proizvoda iz stavka 5. s upućivanjima na primjenjive tehničke propise.

7.   Neovisno o stavku 5., svaka stranka može uvesti zahtjeve za obvezno ispitivanje ili certificiranje vrsta proizvoda iz tog stavka koje provodi treća strana, pod uvjetom da su ti zahtjevi opravdani zbog legitimnih ciljeva i proporcionalni svrsi da se stranku uvoznicu dostatno uvjeri u sukladnost proizvoda s primjenjivim tehničkim propisima ili normama, uzimajući u obzir rizike koje bi stvorila nesukladnost.

8.   Stranka koja predlaže uvođenje postupaka ocjenjivanja sukladnosti iz stavka 7. o tome u ranoj fazi obavješćuje drugu stranku i uzima u obzir primjedbe druge stranke pri pripremi takvih postupaka ocjenjivanja sukladnosti.

Članak 94.

Transparentnost

1.   Osim u slučaju pojave ili opasnosti od pojave hitnih problema sigurnosti, zdravlja, zaštite okoliša ili nacionalne sigurnosti, svaka stranka omogućuje drugoj stranci da dostavi pisane primjedbe na prijavljene predložene tehničke propise i postupke ocjenjivanja sukladnosti u roku od najmanje 60 dana od datuma slanja obavijesti o takvim propisima ili postupcima Središnjem registru obavijesti WTO-a. Stranka pozitivno razmatra razuman zahtjev za produljenje roka za očitovanje.

2.   Svaka stranka uz obavijest dostavlja i elektroničku verziju cijelog dostavljenog teksta. Ako tekst obavijesti nije na jednom od službenih jezika WTO-a, stranka koja dostavlja obavijest dostavlja i detaljan i sveobuhvatan opis sadržaja mjere u formatu obavijesti WTO-a.

3.   Ako stranka primi pisane primjedbe od druge stranke o svojem predloženom tehničkom propisu ili postupku ocjenjivanja sukladnosti; ona:

(a)

na zahtjev druge stranke, raspravlja o pisanim primjedbama uz sudjelovanje svojeg nadležnog regulatornog tijela u vrijeme kad ih je moguće uzeti u obzir; i

(b)

u pisanom obliku odgovara na primjedbe najkasnije na dan objave tog tehničkog propisa ili postupka ocjenjivanja sukladnosti.

4.   Svaka stranka nastoji objaviti na internetskoj stranici svoje odgovore na primjedbe koje primi nakon obavijesti iz stavka 1. najkasnije na dan objave donesenog tehničkog propisa ili postupka ocjenjivanja sukladnosti.

5.   Svaka stranka na zahtjev druge stranke dostavlja informacije o ciljevima, pravnoj osnovi i obrazloženju tehničkog propisa ili postupka ocjenjivanja sukladnosti koji je donijela ili čije je donošenje predložila.

6.   Svaka stranka osigurava da se tehnički propisi i postupci ocjenjivanja sukladnosti koje je donijela objave na besplatnim internetskim stranicama.

7.   Svaka stranka u obliku dopune izvorne obavijesti WTO-u dostavlja informacije o donošenju i stupanju na snagu tehničkih propisa ili postupaka ocjenjivanja sukladnosti i donesenih konačnih tekstova.

8.   Svaka stranka utvrđuje razuman rok od objave tehničkih propisa do njihova stupanja na snagu kako bi se gospodarski subjekti druge stranke imali vremena prilagoditi. „Razuman rok” znači razdoblje od najmanje šest mjeseci, osim ako bi to bilo nedjelotvorno za ispunjenje postavljenih legitimnih ciljeva.

9.   Stranka pozitivno razmatra razuman zahtjev druge stranke, primljen prije isteka razdoblja za davanje primjedbi iz stavka 1., za produljenje razdoblja između donošenja tehničkog propisa i njegova stupanja na snagu, osim ako bi odgoda bila nedjelotvorna za ispunjenje postavljenih legitimnih ciljeva.

10.   Svaka stranka osigurava da informacijska točka uspostavljena u skladu s člankom 10. Sporazuma o TBT-u pruža informacije i odgovore na jednom od službenih jezika WTO-a na razumne upite druge stranke ili zainteresiranih osoba druge stranke o donesenim tehničkim propisima i postupcima ocjenjivanja sukladnosti.

Članak 95.

Označavanje i etiketiranje

1.   Tehničkim propisima stranke moguće je obuhvatiti ili isključivo urediti zahtjeve u pogledu obveznog označivanja ili etiketiranja. U takvim se slučajevima na te tehničke propise primjenjuju načela iz članka 2.2. Sporazuma o TBT-u.

2.   Ako stranka zahtijeva obvezno označivanje ili etiketiranje proizvoda, primjenjuju se svi sljedeći uvjeti:

(a)

zahtijeva samo informacije koje su relevantne za potrošače ili korisnike proizvoda ili u kojima se navodi da je proizvod sukladan s obveznim tehničkim zahtjevima;

(b)

ne zahtijeva prethodno odobrenje, registraciju ili certifikaciju etiketa ili oznaka proizvoda ni naknadu kao preduvjet za stavljanje na svoje tržište proizvoda koji su inače usklađeni s njezinim obveznim tehničkim zahtjevima, osim ako je to potrebno s obzirom na legitimne ciljeve;

(c)

kad stranka zahtijeva da gospodarski subjekti koriste jedinstveni identifikacijski broj, ona izdaje takav broj gospodarskim subjektima druge stranke bez nepotrebne odgode i na nediskriminirajućoj osnovi;

(d)

osim ako bi informacije navedene u podtočki i., ii. ili iii. bile obmanjujuće, proturječne ili zbunjujuće u odnosu na informacije koje stranka uvoznica zahtijeva u pogledu robe, stranka uvoznica dopušta:

i.

informacije na drugim jezicima uz onaj koji se zahtijeva u stranci uvoznici robe;

ii.

međunarodno prihvaćene nomenklature, piktograme, simbole ili grafičke prikaze; i

iii.

dodatne informacije uz one koje se zahtijevaju u stranci uvoznici robe;

(e)

prihvaća da se etiketiranje, uključujući dodatno etiketiranje ili ispravljanje etiketa, obavlja u carinskim skladištima ili drugim za to određenim prostorima u zemlji uvoza kao alternativa označivanju u zemlji podrijetla, osim ako takvo označivanje zbog javnog zdravlja ili sigurnosti moraju obaviti ovlaštene osobe; i

(f)

nastoji, osim ako smatra da se time mogu ugroziti legitimni ciljevi, prihvaćati upotrebu privremenih ili odstranjivih etiketa ili označivanje ili etiketiranje u pratećoj dokumentaciji, a ne zahtijevati da su oznake ili etikete fizički pričvršćene na proizvod.

Članak 96.

Suradnja u području nadzora tržišta te sigurnosti i usklađenosti neprehrambenih proizvoda

1.   Stranke prepoznaju važnost suradnje u području nadzora tržišta te usklađenosti i sigurnosti neprehrambenih proizvoda za olakšavanje trgovine i zaštitu potrošača i drugih korisnika te važnost izgradnje uzajamnog povjerenja na temelju razmjene informacija.

2.   Kako bi se zajamčilo neovisno i nepristrano funkcioniranje nadzora tržišta, stranke osiguravaju sljedeće:

(a)

odvojenost funkcija nadzora tržišta od funkcija ocjenjivanja sukladnosti; i

(b)

nepostojanje bilo kakvih interesa koji bi utjecali na nepristranost tijela za nadzor tržišta pri kontroli ili nadzoru gospodarskih subjekata.

3.   Stranke surađuju i razmjenjuju informacije u području sigurnosti i usklađenosti neprehrambenih proizvoda, što osobito može obuhvaćati sljedeće:

(a)

aktivnosti i mjere u području nadzora tržišta i izvršenja;

(b)

metode procjene rizika i ispitivanja proizvoda;

(c)

koordinirane opozive proizvoda ili druge slične mjere;

(d)

znanstvena, tehnička i regulatorna pitanja, u cilju poboljšanja sigurnosti i usklađenosti neprehrambenih proizvoda;

(e)

novonastala pitanja važna za zdravlje i sigurnost;

(f)

aktivnosti povezane s normizacijom;

(g)

razmjene službenika.

4.   Vijeće za partnerstvo ulaže najveće moguće napore da što prije, a poželjno unutar šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Sporazuma, u Prilogu 16. uspostavi aranžman za redovitu razmjenu informacija između Sustava brzog uzbunjivanja za opasne neprehrambene proizvode (RAPEX), ili njegova nasljednika, i baze podataka o nadzoru tržišta i sigurnosti proizvoda uspostavljene Uredbom o općoj sigurnosti proizvoda iz 2005., ili njezina nasljednika, u vezi sa sigurnošću neprehrambenih proizvoda i povezanim preventivnim, ograničavajućim i korektivnim mjerama.

Tim aranžmanom utvrđuju se načini na koje:

(a)

Unija treba dostavljati Ujedinjenoj Kraljevini odabrane informacije iz svojeg sustava za uzbunjivanje RAPEX, ili njegova nasljednika, kako je navedeno u Direktivi 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda, ili njezinoj nasljednici;

(b)

Ujedinjena Kraljevina treba dostavljati Uniji odabrane informacije iz svoje baze podataka o nadzoru tržišta i sigurnosti proizvoda uspostavljene Uredbom o općoj sigurnosti proizvoda iz 2005., ili njezina nasljednika; i

(c)

stranke obavješćuju jedna drugu o svim daljnjim radnjama i mjerama poduzetima kao odgovor na razmijenjene informacije.

5.   Vijeće za partnerstvo može u Prilogu 17. uspostaviti aranžman za redovitu razmjenu informacija, uključujući razmjenu elektroničkim sredstvima, o mjerama poduzetima za neusklađene neprehrambene proizvode koji nisu obuhvaćeni stavkom 4.

6.   Svaka stranka koristi informacije dobivene na temelju stavaka 3., 4. i 5. isključivo u svrhu zaštite potrošača, zdravlja, sigurnosti ili okoliša.

7.   Svaka stranka s informacijama dobivenima na temelju stavaka 3., 4. i 5. postupa kao s povjerljivim informacijama.

8.   U aranžmanima iz stavaka 4. i 5. navodi se vrsta informacija koje će se razmjenjivati, načini razmjene i primjena pravila o povjerljivosti i zaštiti osobnih podataka. Vijeće za partnerstvo ovlašteno je donositi odluke kako bi odredilo ili izmijenilo aranžmane utvrđene u prilozima 16. i 17.

9.   Za potrebe ovog članka „nadzor tržišta” znači aktivnosti koje provode i mjere koje poduzimaju tijela za nadzor tržišta i tijela za izvršenje, uključujući aktivnosti koje se provode i mjere koje se poduzimaju u suradnji s gospodarskim subjektima, na temelju postupaka stranke kako bi se toj stranci omogućilo da prati ili rješava pitanja sigurnosti proizvoda i njihove usklađenosti sa zahtjevima utvrđenima u njezinim zakonima i drugim propisima.

10.   Svaka stranka osigurava, za svaku mjeru koju njezina tijela za nadzor tržišta ili tijela za izvršenje poduzimaju za povlačenje ili opoziv sa svojeg tržišta ili zabranu ili ograničenje stavljanja na raspolaganje na svojem tržištu proizvoda uvezenog s područja druge stranke zbog neusklađenosti s primjenjivim zakonodavstvom, da je takva mjera proporcionalna, da se u njoj navedu točni razlozi na kojima se temelji i da je se bez odgode priopći relevantnom gospodarskom subjektu.

Članak 97.

Rasprave o tehničkim pitanjima

1.   Ako stranka smatra da bi nacrt ili prijedlog tehničkog propisa ili postupka ocjenjivanja sukladnosti druge stranke mogao znatno utjecati na trgovinu između stranaka, može zahtijevati raspravu o tehničkim pitanjima. Taj zahtjev podnosi se u pisanom obliku drugoj stranci i u njemu se navodi sljedeće:

(a)

mjera o kojoj je riječ;

(b)

odredbe ovog poglavlja ili priloga ovom poglavlju na koje se odnose sporna pitanja; i

(c)

razlozi za zahtjev, uključujući opis spornih pitanja stranke koja podnosi zahtjev u vezi s mjerom.

2.   Stranka zahtjev dostavlja putem kontaktne točke druge stranke određene na temelju članka 99.

3.   Stranke se na zahtjev bilo koje stranke sastaju, osobno ili putem videokonferencije ili telekonferencije, radi rasprave o spornim pitanjima iz zahtjeva, u roku od 60 dana od dana zahtjeva i nastoje što brže postići rješenje. Ako stranka koja podnosi zahtjev smatra da je riječ o hitnom pitanju, može zatražiti da se sastanak održi u kraćem roku. U takvim slučajevima stranka koja prima zahtjev pozitivno ga razmatra.

Članak 98.

Suradnja

1.   Stranke surađuju u području tehničkih propisa, normi i postupaka ocjenjivanja sukladnosti ako je to u njihovu obostranom interesu i ne dovodeći u pitanje autonomiju vlastitog odlučivanja i pravnog poretka. Posebni trgovinski odbor za tehničke prepreke trgovini može razmjenjivati stajališta o aktivnostima suradnje koje se provode na temelju ovog članka ili prilogâ ovom poglavlju.

2.   Za potrebe stavka 1. stranke nastoje utvrditi, razviti i promicati aktivnosti suradnje od zajedničkog interesa. Te se aktivnosti mogu osobito odnositi na:

(a)

razmjenu informacija, iskustava i podataka povezanih s tehničkim propisima, normama i postupcima ocjenjivanja sukladnosti;

(b)

osiguranje učinkovite interakcije i suradnje regulatornih tijela stranaka na međunarodnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini;

(c)

razmjenu, u mjeri u kojoj je to moguće, informacija o međunarodnim sporazumima i dogovorima u vezi s tehničkim preprekama trgovini čije su stranke jedna ili obje stranke ovog Sporazuma; i

(d)

pokretanje inicijativa za olakšavanje trgovine ili sudjelovanje u njima.

3.   Za potrebe ovog članka i odredaba o suradnji u skladu s prilozima ovom poglavlju Europska komisija djeluje u ime Unije.

Članak 99.

Kontaktne točke

1.   Nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma svaka stranka određuje kontaktnu točku za provedbu ovog poglavlja i drugu stranku obavješćuje o podacima za kontakt te kontaktne točke, uključujući informacije o relevantnim službenicima. Stranke jedna drugu odmah obavješćuju o svim izmjenama tih podataka za kontakt.

2.   Kontaktna točka dostavlja sve informacije ili objašnjenja o provedbi ovog poglavlja koje zatraži kontaktna točka druge stranke u razumnom roku i, ako je moguće, u roku od 60 dana od datuma primitka zahtjeva.

Članak 100.

Posebni trgovinski odbor za tehničke prepreke trgovini

Posebni trgovinski odbor za tehničke prepreke trgovini nadzire provedbu i funkcioniranje ovog poglavlja i njegovih priloga i odmah razjašnjava i rješava, ako je moguće, sva pitanja koja stranka postavi o izradi, donošenju ili primjeni tehničkih propisa, normi i postupaka ocjenjivanja sukladnosti na temelju ovog poglavlja ili Sporazuma o TBT-u.

POGLAVLJE 5.

CARINA I OLAKŠAVANJE TRGOVINE

Članak 101.

Cilj

Ciljevi ovog poglavlja su sljedeći:

(a)

jačati suradnju između stranaka u području carina i olakšavanja trgovine te podupirati ili održavati, ako je to relevantno, odgovarajuću razinu usklađenosti njihova carinskog zakonodavstva i prakse kako bi se osiguralo da relevantno zakonodavstvo i postupci, kao i administrativni kapaciteti relevantnih uprava, ispunjavaju ciljeve promicanja olakšavanja trgovine uz istodobno osiguravanje djelotvornih carinskih provjera i djelotvornog izvršenja carinskog zakonodavstva te zakona i drugih propisa o trgovini, odgovarajuće zaštite sigurnosti i zaštite građana te poštovanja zabrana i ograničenja te financijskih interesa stranaka;

(b)

jačati administrativnu suradnju između stranaka u području PDV-a i uzajamnu pomoć u vezi s tražbinama povezanima s porezima i davanjima;

(c)

osigurati da je zakonodavstvo svake stranke nediskriminirajuće i da se carinski postupci temelje na primjeni suvremenih metoda i djelotvornih kontrola radi suzbijanja prijevare i promicanja zakonite trgovine; i

(d)

osigurati da legitimni ciljevi javne politike, među ostalim oni koji se odnose na sigurnost i zaštitu te borbu protiv prijevara, ne budu ni na koji način ugroženi.

Članak 102.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja i Priloga 18. te Protokola o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima i Protokola o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu vrijednost i o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima i davanjima primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„Sporazum o pregledu robe prije isporuke” znači Sporazum o pregledu robe prije isporuke iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u;

(b)

„Konvencija ATA i Istanbulska konvencija” znači Carinska konvencija o karnetu ATA za privremeni uvoz robe, sastavljena u Bruxellesu 6. prosinca 1961., i Konvencija o privremenom uvozu, sastavljena u Istanbulu 26. lipnja 1990.;

(c)

„Konvencija o zajedničkom provoznom postupku” znači Konvencija od 20. svibnja 1987. o zajedničkom provoznom postupku;

(d)

„model carinskih podataka WCO-a” znači baza podatkovnih komponenata i elektroničkih predložaka za razmjenu poslovnih podataka i sastavljanje zbirke međunarodnih standarda o podacima i informacijama koji se upotrebljavaju u primjeni regulatorne suradnje i kontrola u globalnoj trgovini, kako ih povremeno objavljuje projektni tim za model podataka WCO-a;

(e)

„carinsko zakonodavstvo” znači sve zakonske ili regulatorne odredbe primjenjive na području bilo koje od stranaka kojima se uređuju ulazak ili uvoz, izlazak ili izvoz i provoz robe te stavljanje robe u drugo carinsko postupanje ili postupak, uključujući mjere zabrane, ograničavanja i kontrole;

(f)

„informacije” znači svi podaci, dokumenti, slike, izvješća, priopćenja ili ovjerene preslike, u bilo kojem formatu, uključujući elektronički format, neovisno o tome jesu li obrađene ili analizirane;

(g)

„osoba” znači svaka osoba kako je definirana u članku 512. točki (l) (5);

(h)

„Okvir SAFE” znači Okvir normi SAFE za osiguravanje i olakšavanje globalne trgovine donesen na sjednici Svjetske carinske organizacije u lipnju 2005. u Bruxellesu, kako je povremeno ažuriran; i

(i)

„Sporazum WTO-a o olakšavanju trgovine” znači Sporazum o olakšavanju trgovine priložen Protokolu o izmjeni Sporazuma o WTO-u (odluka od 27. studenoga 2014.).

Članak 103.

Carinska suradnja

1.   Relevantna tijela stranaka surađuju u carinskim pitanjima radi potpore ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 101., uzimajući u obzir resurse svojih odgovarajućih tijela. Za potrebe ove glave primjenjuje se Konvencija od 20. svibnja 1987. o pojednostavnjenju formalnosti u trgovini robom.

2.   Stranke razvijaju suradnju, među ostalim u sljedećim područjima:

(a)

razmjena informacija o carinskom zakonodavstvu, provedbi carinskog zakonodavstva i carinskim postupcima, posebno u sljedećim područjima:

i.

pojednostavnjenje i modernizacija carinskih postupaka;

ii.

olakšanje kretanja u provozu i pretovara;

iii.

odnosi s poslovnom zajednicom; i

iv.

sigurnost opskrbnog lanca i upravljanje rizicima.

(b)

suradnja na carinskim aspektima osiguravanja i olakšavanja međunarodnog trgovinskog opskrbnog lanca u skladu s Okvirom SAFE;

(c)

razmatranje razvoja zajedničkih inicijativa za uvoz, izvoz i druge carinske postupke, uključujući tehničku pomoć, kako bi se osiguralo pružanje djelotvornih usluga poslovnoj zajednici;

(d)

jačanje međusobne suradnje u području carina u okviru međunarodnih organizacija kao što su WTO i WCO te razmjena informacija ili održavanje rasprava u cilju postizanja, ako je to moguće, zajedničkih stajališta u tim međunarodnim organizacijama i UNCTAD-u i UNECE-u;

(e)

rad na usklađivanju zahtjeva u pogledu podataka za uvoz, izvoz i druge carinske postupke provedbom zajedničkih standarda i podatkovnih elemenata u skladu s modelom carinskih podataka WCO-a;

(f)

jačanje suradnje u području tehnika upravljanja rizicima, uključujući razmjenu najbolje prakse i, ako je to primjereno, informacija o rizicima i rezultata nadzora. Ako je to relevantno i primjereno, stranke mogu razmotriti i uzajamno priznavanje tehnika upravljanja rizicima, standarda i kontrola povezanih s rizicima te carinskih sigurnosnih mjera; stranke također mogu razmotriti, ako je to relevantno i primjereno, izradu kompatibilnih kriterija i standarda rizika, kontrolnih mjera i prioritetnih područja kontrole;

(g)

uvođenje uzajamnog priznavanja programâ za ovlaštene gospodarske subjekte radi sigurne i lakše trgovine;

(h)

poticanje suradnje između carinskih i drugih državnih tijela ili agencija u vezi s programima za ovlaštene gospodarske subjekte, što se može ostvariti, među ostalim, dogovaranjem najviših standarda, olakšavanjem pristupa koristima i smanjenjem nepotrebnog udvostručavanja na najmanju moguću mjeru;

(i)

provedba prava intelektualnog vlasništva od strane carinskih tijela, uključujući razmjenu informacija i najbolje prakse u carinskim postupcima, s posebnim naglaskom na provedbi prava intelektualnog vlasništva;

(j)

održavanje, ako je primjereno i izvedivo, kompatibilnih carinskih postupaka, uključujući primjenu jedinstvene carinske deklaracije; i

(k)

ako je to relevantno i primjereno te prema aranžmanima koji se trebaju dogovoriti, razmjena određenih kategorija carinskih informacija između carinskih tijela stranaka putem strukturirane i redovite komunikacije, za potrebe unapređenja upravljanja rizicima i djelotvornosti carinskih provjera, osobito o robi koja je podložna riziku u smislu naplate prihoda ili sigurnosti i zaštite, te olakšavanja zakonite trgovine; takve razmjene mogu obuhvaćati podatke o izvoznim i uvoznim deklaracijama u trgovini između stranaka, uz mogućnost razmatranja, putem pilot-inicijativa, razvoja interoperabilnih mehanizama kako bi se izbjeglo udvostručavanje pri podnošenju takvih informacija. Razmjenom u okviru ove točke ne dovode se u pitanje moguće razmjene informacija između stranaka na temelju Protokola o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima.

3.   Ne dovodeći u pitanje druge oblike suradnje predviđene u ovom Sporazumu, carinska tijela stranaka jedno drugome pružaju uzajamnu administrativnu pomoć u pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem u skladu s Protokolom o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima.

4.   Svaka razmjena informacija između stranaka na temelju ovog poglavlja podliježe povjerljivosti i zaštiti informacija utvrđenima u članku 12. Protokola o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima, mutatis mutandis, kao i svim zahtjevima u pogledu povjerljivosti utvrđenima u zakonodavstvu stranaka.

Članak 104.

Carinsko zakonodavstvo i postupci te drugo zakonodavstvo i postupci povezani s trgovinom

1.   Svaka stranka osigurava da njezine carinske odredbe i postupci:

(a)

budu u skladu s međunarodnim instrumentima i standardima koji se primjenjuju u području carina i trgovine, uključujući Sporazum WTO-a o olakšavanju trgovine, materijalne elemente Revidirane Konvencije iz Kyota o pojednostavljivanju i usklađivanju carinskih postupaka, Međunarodnu konvenciju o usklađenom opisu robe i sustavu kodiranja te Okvir SAFE i model carinskih podataka WCO-a;

(b)

štite i olakšavaju zakonitu trgovinu uzimajući u obzir razvoj trgovinske prakse učinkovitim izvršenjem, među ostalim u slučaju kršenja njezinih zakona i drugih propisa, izbjegavanja plaćanja carina i krijumčarenja te osiguravanjem usklađenosti sa zakonodavnim zahtjevima;

(c)

temelje se na zakonodavstvu koje je proporcionalno i nediskriminirajuće, kojim se izbjegavaju nepotrebna opterećenja za gospodarske subjekte, omogućuje dodatne pogodnosti za subjekte visokog stupnja usklađenosti, uključujući povoljan tretman u pogledu carinskih provjera prije puštanja robe, te osiguravaju mjere zaštite od prijevare i nezakonitih ili štetnih aktivnosti, istodobno osiguravajući visoku razinu sigurnosti i zaštite građana, kao i poštovanje zabrana i ograničenja te financijskih interesa stranaka; i

(d)

sadržavaju pravila kojima se osigurava proporcionalna i nediskriminirajuća sankcija za povrede carinskih propisa ili postupovnih zahtjeva te da nema neopravdanih kašnjenja zbog nametanja takvih sankcija.

Svaka stranka trebala bi periodično preispitivati svoje zakonodavstvo i carinske postupke. Carinski postupci trebali bi se primjenjivati na predvidljiv, dosljedan i transparentan način.

2.   Radi unapređenja načina rada te osiguravanja nediskriminacije, transparentnosti, učinkovitosti, integriteta i odgovornosti za rad, svaka stranka:

(a)

kad god je to moguće, pojednostavnjuje i preispituje zahtjeve i formalnosti kako bi se osiguralo brzo puštanje i carinjenje robe;

(b)

nastoji dodatno pojednostavniti i standardizirati podatke i dokumentaciju koje zahtijevaju carinska tijela ili druge službe; i

(c)

promiče koordinaciju među svim graničnim službama, kako na unutarnjoj tako i na prekograničnoj razini, radi olakšavanja prekograničnih postupaka i jačanja nadzora, uzimajući u obzir zajednički nadzor granica kad je to izvedivo i primjereno.

Članak 105.

Puštanje robe

1.   Svaka stranka donosi ili provodi carinske postupke kojima se:

(a)

predviđa brzo puštanje robe u roku koji nije dulji od vremena potrebnog za osiguravanje usklađenosti s njezinim zakonima i drugim propisima;

(b)

predviđa prethodna elektronička dostava i obrada dokumentacije i svih drugih potrebnih informacija prije dolaska robe radi puštanja robe odmah po dolasku ako analizom rizika nije utvrđen nikakav rizik ili ako nisu planirane nasumične ili druge provjere;

(c)

ako je to primjereno i ako su ispunjeni potrebni uvjeti, predviđa mogućnost puštanja robe u slobodni promet na prvoj točki dolaska; i

(d)

omogućuje puštanje robe prije konačnog utvrđivanja carina, poreza, pristojbi i naknada, ako se takvo utvrđivanje ne provodi prije dolaska ili po dolasku, ili što je prije moguće nakon dolaska, te pod uvjetom da su svi ostali regulatorni zahtjevi zadovoljeni.

2.   Kao uvjet za takvo puštanje svaka stranka može zahtijevati jamstvo za bilo koji iznos koji još nije utvrđen u obliku preuzete obveze jamca, pologa ili drugog odgovarajućeg instrumenta predviđenog njezinim zakonima i drugim propisima. Takvo jamstvo ne smije biti veće od iznosa koji stranka traži za osiguranje plaćanja iznosa dugovanja carina, poreza, pristojbi i naknada za robu pokrivenu jamstvom. Jamstvo se oslobađa kad više nije potrebno.

3.   Stranke osiguravaju da carinska i druga tijela nadležna za granične kontrole i postupke koji se odnose na uvoz, izvoz i provoz robe međusobno surađuju i koordiniraju svoje aktivnosti kako bi se olakšala trgovina i ubrzalo puštanje robe.

Članak 106.

Pojednostavnjeni carinski postupak

1.   Svaka stranka nastoji pojednostavniti svoje zahtjeve i formalnosti za carinske postupke kako bi se skratilo vrijeme i smanjili troškovi tih postupaka za trgovce i gospodarske subjekte, uključujući mala i srednja poduzeća.

2.   Svaka stranka donosi ili provodi mjere kojima se trgovcima ili gospodarskim subjektima koji ispunjavaju kriterije utvrđene u njezinim zakonima i drugim propisima omogućuju pogodnosti daljnjeg pojednostavnjenja carinskih postupaka. Takve mjere mogu, među ostalim, obuhvaćati:

(a)

carinske deklaracije s manje podataka ili popratnih dokumenata;

(b)

periodične carinske deklaracije radi utvrđivanja i naplate carina i poreza za više postupaka uvoza u određenom razdoblju, nakon puštanja te uvezene robe.

(c)

samoprocjenu i odgođeno plaćanje carina i poreza nakon puštanja te uvezene robe; i

(d)

upotrebu osiguranja sa smanjenim iznosom ili odricanja od obveze polaganja osiguranja.

3.   Ako stranka odluči donijeti jednu od tih mjera, ta će pojednostavnjenja ponuditi, ako to smatra primjerenim i izvedivim te u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima, svim trgovcima koji ispunjavaju relevantne kriterije.

Članak 107.

Provoz i pretovar

1.   Za potrebe članka 20. primjenjuje se Konvencija o zajedničkom provoznom postupku.

2.   Svaka stranka osigurava olakšanje i djelotvornu kontrolu pretovara i kretanja u provozu kroz svoje područje.

3.   Svaka stranka promiče i provodi regionalne aranžmane o provozu s ciljem olakšavanja trgovine u skladu s Konvencijom o zajedničkom provoznom postupku.

4.   Svaka stranka osigurava suradnju i koordinaciju svih uključenih nadležnih tijela i agencija na svojem području kako bi olakšala promet u provozu.

5.   Svaka stranka dopušta da se roba namijenjena uvozu kreće unutar njezina područja pod carinskim nadzorom od ulaznog carinskog ureda do drugog carinskog ureda na njezinu području iz kojeg bi roba trebala biti puštena ili carinjena.

Članak 108.

Upravljanje rizicima

1.   Svaka stranka donosi ili zadržava sustav upravljanja rizicima za carinske provjere s ciljem smanjenja vjerojatnosti i učinka događaja koji bi spriječio pravilnu primjenu carinskog zakonodavstva, ugrozio financijske interese stranaka ili predstavljao prijetnju sigurnosti i zaštiti stranaka i njihovih građana, zdravlju ljudi, životinja ili biljaka, okolišu ili potrošačima.

2.   Carinske provjere, osim nasumičnih provjera, ponajprije se temelje na analizi rizika primjenom tehnika elektroničke obrade podataka.

3.   Svaka stranka osmišljava i primjenjuje upravljanje rizicima tako da se izbjegne proizvoljna ili neopravdana diskriminacija ili prikriveno ograničavanje međunarodne trgovine.

4.   Svaka stranka usmjerava carinske provjere i druge relevantne granične kontrole na visokorizične pošiljke i ubrzava puštanje niskorizičnih pošiljaka. Svaka stranka može i nasumično birati pošiljke za takve kontrole kao dio svojeg upravljanja rizicima.

5.   Svaka stranka upravljanje rizicima temelji na procjeni rizika na temelju odgovarajućih kriterija odabira.

Članak 109.

Revizija nakon carinjenja

1.   U cilju ubrzanja puštanja robe u promet, svaka stranka donosi ili zadržava reviziju nakon carinjenja kako bi osigurala usklađenost s carinskim te drugim povezanim zakonima i drugim propisima.

2.   Svaka stranka odabire osobe ili pošiljke za revizije nakon carinjenja na temelju rizika, što može uključivati primjenu odgovarajućih kriterija odabira. Svaka stranka revizije nakon carinjenja provodi na transparentan način. Ako je osoba predmet postupka revizije i ako se dobiju uvjerljivi rezultati, stranka osobu čija je evidencija predmet revizije bez odgode obavješćuje o rezultatima, njezinim pravima i obvezama te obrazloženju rezultata.

3.   Informacije dobivene revizijama nakon carinjenja mogu se upotrebljavati u daljnjim upravnim ili sudskim postupcima.

4.   Stranke, kad god je to izvedivo, koriste rezultate revizije nakon carinjenja za potrebe upravljanja rizicima.

Članak 110.

Ovlašteni gospodarski subjekti

1.   Svaka stranka održava program partnerstva za subjekte koji ispunjavaju kriterije utvrđene u Prilogu 18.

2.   Stranke priznaju svoje programe za ovlaštene gospodarske subjekte u skladu s Prilogom 18.

Članak 111.

Objava i dostupnost informacija

1.   Svaka stranka osigurava da njezino carinsko zakonodavstvo i drugi zakoni i drugi propisi povezani s trgovinom te opći administrativni postupci i relevantne opće informacije o trgovini budu objavljeni i lako dostupni svakoj zainteresiranoj osobi, uključujući, ovisno o slučaju, i na internetu.

2.   Svaka stranka odmah objavljuje novi propis i opće postupke u vezi s carinskim pitanjima i pitanjima olakšavanja trgovine, čim to bude moguće prije stupanja na snagu takvog propisa ili postupaka, te odmah objavljuje sve izmjene i tumačenja takvog propisa i postupaka. Takve objave obuhvaćaju:

(a)

relevantne obavijesti administrativne prirode;

(b)

postupke uvoza, izvoza i provoza (uključujući postupke u lukama, zračnim lukama i drugim ulaznim točkama) te potrebne obrasce i dokumente;

(c)

primijenjene carinske i porezne stope bilo koje vrste koje se primjenjuju na uvoz ili izvoz ili u vezi s njima;

(d)

pristojbe i naknade koje određuju državne agencije ili se određuju za njih na uvoz, izvoz ili provoz ili u vezi s njima;

(e)

pravila za razvrstavanje ili vrednovanje proizvoda u carinske svrhe;

(f)

zakone i druge propise te administrativne odluke opće primjene koji se odnose na pravila o podrijetlu;

(g)

ograničenja ili zabrane uvoza, izvoza ili provoza;

(h)

odredbe o sankcijama za povrede formalnosti za uvoz, izvoz ili provoz;

(i)

žalbene postupke;

(j)

sporazume sa zemljom ili zemljama koji se odnose na uvoz, izvoz ili provoz, ili dijelove tih sporazuma;

(k)

postupke upravljanja tarifnim kvotama;

(l)

radno vrijeme i operativne postupke carinskih ureda u lukama i na graničnim prijelazima; i

(m)

kontaktne točke za upite za informacije.

3.   Svaka stranka osigurava razuman rok između objave novog ili izmijenjenog zakonodavstva, postupaka te naknada i pristojba i njihovog stupanja na snagu.

4.   Svaka stranka putem interneta stavlja na raspolaganje:

(a)

opis svojih postupaka uvoza, izvoza i provoza, uključujući žalbene postupke, s informacijama o praktičnim koracima potrebnima za uvoz, izvoz i provoz;

(b)

obrasce i dokumente koji su potrebni za uvoz u područje te stranke, izvoz iz tog područja ili provoz kroz njega; i

(c)

podatke za kontakt informacijskih točaka.

Svaka stranka osigurava da se opisi, obrasci, dokumenti i informacije iz prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) ažuriraju.

5.   Svaka stranka uspostavlja ili zadržava jednu ili više informacijskih točaka kako bi u razumnom roku odgovorila na upite državnih tijela, trgovaca i drugih zainteresiranih strana o carinskim i drugim pitanjima povezanima s trgovinom. Stranke ne propisuju pristojbu za odgovaranje na upite.

Članak 112.

Prethodne odluke

1.   Svaka stranka preko svojih carinskih tijela na zahtjev gospodarskih subjekata izdaje prethodne odluke kojima se utvrđuje tretman koji će se primijeniti na dotičnu robu. Takve se odluke izdaju u pisanom ili elektroničkom obliku za određeni rok i sadržavaju sve potrebne informacije u skladu sa zakonodavstvom stranke koja ih izdaje.

2.   Prethodna odluka valjana je najmanje tri godine od datuma početka njezine valjanosti, osim ako više nije u skladu sa zakonodavstvom ili su se promijenile činjenice ili okolnosti na kojima se izvorna odluka temeljila.

3.   Stranka može odbiti izdati prethodnu odluku ako je pitanje postavljeno u zahtjevu predmet upravnog ili sudskog preispitivanja ili ako se zahtjev ne odnosi ni na koju predviđenu primjenu prethodne odluke ili carinskog postupka. Ako odbije izdati prethodnu odluku, stranka odmah pisanim putem obavješćuje podnositelja i navodi relevantne činjenice te osnovu za donošenje odluke.

4.   Svaka stranka objavljuje barem sljedeće:

(a)

uvjete za podnošenje zahtjeva za prethodnu odluku, uključujući informacije koje treba dostaviti i njihov oblik;

(b)

rok u kojem će izdati prethodnu odluku; i

(c)

rok valjanosti prethodne odluke.

5.   Ako ukine, izmijeni ili poništi prethodnu odluku, stranka podnositelju dostavlja pisanu obavijest navodeći relevantne činjenice i osnovu za odluku. Stranka ukida, mijenja ili poništava prethodnu odluku s retroaktivnim učinkom samo ako je odluka bila donesena na temelju nepotpunih, netočnih, lažnih ili zavaravajućih informacija.

6.   Prethodna odluka koju je izdala stranka obvezujuća je za tu stranku u odnosu na podnositelja koji je zatražio donošenje odluke. Stranka može predvidjeti da je prethodna odluka obvezujuća za podnositelja.

7.   Svaka stranka na pisani zahtjev nositelja omogućuje preispitivanje prethodne odluke ili odluke o njezinom ukidanju, izmjeni ili poništenju.

8.   Svaka stranka javno objavljuje informacije o prethodnim odlukama, uzimajući u obzir potrebu za zaštitom osobnih i poslovno povjerljivih informacija.

9.   Prethodne odluke izdaju se u vezi s:

(a)

razvrstavanjem robe u carinsku tarifu;

(b)

podrijetlom robe; i

(c)

svim drugim pitanjima o kojima se stranke dogovore.

Članak 113.

Carinski posrednici

Carinskim odredbama i postupcima stranke ne smije se zahtijevati obvezno korištenje carinskih posrednika ili drugih predstavnika. Svaka stranka objavljuje svoje mjere o korištenju carinskih posrednika. Pri izdavanju dozvola carinskim posrednicima svaka stranka primjenjuje transparentna, nediskriminirajuća i proporcionalna pravila.

Članak 114.

Pregledi robe prije isporuke

Stranka ne zahtijeva obvezne preglede robe prije isporuke kako je definirano u Sporazumu WTO-a o pregledu robe prije isporuke ni druge aktivnosti pregleda koje prije carinjenja na odredištu obavljaju privatna trgovačka društva.

Članak 115.

Preispitivanje i žalba

1.   Svaka stranka predviđa djelotvorne, brze, nediskriminirajuće i lako dostupne postupke kojima se jamči pravo na žalbu protiv upravnih mjera, presuda i odluka carinskih ili drugih nadležnih tijela koje utječu na uvoz ili izvoz robe ili na robu u provozu.

2.   Postupci iz stavka 1. obuhvaćaju:

(a)

upravnu žalbu ili preispitivanje pred upravnim tijelom koje je više od službenika ili ureda koji je izdao odluku ili je neovisno o njima; i

(b)

žalbu ili preispitivanje odluke pred sudom.

3.   Svaka stranka osigurava da, u slučaju da se odluka o žalbi ili preispitivanju iz stavka 2. točke (a) ne donese u roku predviđenom u njezinim zakonima i drugim propisima ili se ne donese bez nepotrebne odgode, podnositelj zahtjeva ima pravo na daljnju upravnu žalbu ili preispitivanje odnosno žalbu ili preispitivanje pred pravosudnim tijelom ili na bilo koje drugo pravno sredstvo u skladu sa zakonima i drugim propisima te stranke.

4.   Svaka stranka osigurava da se podnositelju zahtjeva dostavi obrazloženje upravne odluke kako bi, prema potrebi, mogao iskoristiti žalbeni postupak ili postupak preispitivanja.

Članak 116.

Odnosi s poslovnom zajednicom

1.   Svaka stranka održava pravodobna i redovita savjetovanja s trgovinskim predstavnicima o zakonodavnim prijedlozima i općim postupcima u vezi s carinskim pitanjima i pitanjima olakšavanja trgovine. U tu svrhu, svaka stranka održava odgovarajuće savjetovanje između upravnih tijela i poslovne zajednice.

2.   Svaka stranka osigurava da njezini carinski i povezani zahtjevi i postupci i dalje odgovaraju potrebama trgovinske zajednice, slijede najbolju praksu te što je moguće manje ograničavaju trgovinu.

Članak 117.

Privremeni uvoz

1.   Za potrebe ovog članka „privremeni uvoz” znači carinski postupak u okviru kojeg se određena roba, uključujući prijevozna sredstva, može unijeti na carinsko područje uz uvjetno oslobođenje od plaćanja uvoznih carina i poreza te bez primjene uvoznih zabrana ili ograničenja gospodarske naravi, pod uvjetom da je roba uvezena u posebne svrhe, namijenjena za ponovni izvoz u određenom roku i da nije podvrgnuta nikakvim promjenama, osim uobičajenog smanjenja vrijednosti nastalog njezinom upotrebom.

2.   Svaka stranka odobrava privremeni uvoz, uz potpuno uvjetno oslobođenje od plaćanja uvoznih carina i poreza i bez primjene uvoznih ograničenja ili zabrana gospodarske naravi, kako je predviđeno njezinim zakonima i drugim propisima, za sljedeće vrste robe:

(a)

roba namijenjena izlaganju ili upotrebi na izložbama, sajmovima, sastancima ili sličnim događanjima (roba namijenjena izlaganju ili predstavljanju na događanju; roba namijenjena za upotrebu u vezi s izlaganjem stranih proizvoda na događanju; oprema, uključujući opremu za usmeno prevođenje, aparati za snimanje zvuka i slike te filmovi obrazovnog, znanstvenog ili kulturnog karaktera namijenjeni za upotrebu na međunarodnim sastancima, konferencijama ili kongresima); proizvodi dobiveni uzgredno tijekom događanja od privremeno uvezene robe, kao rezultat predstavljanja izloženih strojeva ili uređaja;

(b)

profesionalna oprema (oprema za tisak, za emitiranje zvuka ili televizijsko emitiranje koja je potrebna predstavnicima tiska, organizacija za radiodifuziju ili televizijsko emitiranje koji posjećuju državno područje druge zemlje u svrhu izvješćivanja, radi prijenosa ili snimanja materijala za određene programe; kinematografska oprema potrebna osobi koja posjećuje državno područje druge zemlje radi izrade određenog filma ili filmova; sva ostala oprema potrebna za obavljanje poziva, trgovine ili profesije osobe koja posjećuje državno područje druge zemlje radi obavljanja određene zadaće ako se ne upotrebljava za industrijsku proizvodnju ili pakiranje robe ili (osim u slučaju ručnog alata) za iskorištavanje prirodnih resursa, izgradnju, popravak ili održavanje zgrada ili zemljane radove i slične projekte; pomoćni uređaji za prethodno navedenu opremu i s njom povezani pribor); sastavni dijelovi uvezeni radi popravka privremeno uvezene profesionalne opreme;

(c)

roba uvezena u vezi s nekom komercijalnom djelatnošću, čiji uvoz sam po sebi ne čini komercijalnu djelatnost (pakiranje koje se uvozi puno, a ponovno izvozi prazno ili puno, ili se uvozi prazno, a ponovno izvozi puno; kontejneri, neovisno o tome jesu li napunjeni robom ili nisu, te pribor i oprema za privremeno uvezene kontejnere, koji se uvoze s kontejnerom, ponovno izvoze odvojeno ili s drugim kontejnerom ili se uvoze odvojeno, a ponovno izvoze s kontejnerom i sastavnim dijelovima namijenjenima za popravak kontejnera za koje je odobren privremeni uvoz; palete; uzorci; reklamni filmovi; druga roba uvezena u vezi s nekom komercijalnom djelatnošću);

(d)

roba uvezena u vezi s proizvodnim postupkom (matrice, blokovi, pločice, kalupi, crteži, nacrti, modeli i ostali slični proizvodi; predmeti za mjerenje, kontrolu i provjeru te drugi slični predmeti; posebni alati i instrumenti koji se uvoze radi upotrebe u proizvodnom postupku); zamjenska sredstva proizvodnje (instrumenti, uređaji i strojevi koje dobavljač ili serviser stavlja na raspolaganje kupcu do isporuke ili popravka slične robe);

(e)

roba koja se uvozi isključivo u obrazovne, znanstvene ili kulturne svrhe (znanstvena oprema, pedagoški materijali, materijali za razonodu pomoraca i sva druga dobra uvezena u vezi s obrazovnim, znanstvenim ili kulturnim aktivnostima); rezervni dijelovi za znanstvenu opremu i pedagoške materijale za koje je odobren privremeni uvoz; alati posebno konstruirani za održavanje, provjeru, kalibriranje ili popravak takve opreme;

(f)

osobni predmeti (svi predmeti, novi ili rabljeni, koje putnik može s razlogom trebati za svoju osobnu upotrebu za vrijeme putovanja, uzimajući u obzir sve okolnosti putovanja, ali isključujući svu robu koja se uvozi u komercijalne svrhe); roba uvezena u sportske svrhe (sportska oprema i drugi predmeti koje putnik koristi u sportskim natjecanjima ili prikazivanjima ili za trening koji se odvija na području privremenog uvoza);

(g)

turistički reklamni materijal (roba uvezena radi poticanja javnosti za posjet stranoj zemlji, osobito za sudjelovanje na kulturnim, vjerskim, turističkim, sportskim ili stručnim skupovima ili predstavljanjima u toj zemlji);

(h)

roba uvezena u humanitarne svrhe (medicinska, kirurška i laboratorijska oprema i pošiljke pomoći, kao što su vozila i druga prijevozna sredstva, pokrivači, šatori, montažne kuće ili druga roba koja je prijeko potrebna, proslijeđena kao pomoć ljudima koji su pogođeni prirodnim i sličnim katastrofama); i

(i)

životinje uvezene za posebne namjene (dresura, trening, uzgoj, potkivanje ili vaganje, veterinarsko liječenje, testiranje (na primjer radi kupnje), sudjelovanje na priredbama, izložbama, natjecanjima ili demonstracijama, zabavu (cirkuske životinje itd.), putovanje (uključujući kućne ljubimce putnika), obavljanje funkcija (policijski psi ili konji; psi tragači, psi vodiči slijepih itd.), operacije spašavanja, sezonsko premještanje ili ispaša, obavljanje rada ili prijevoza, medicinske svrhe (dostava zmijskog otrova itd.).

3.   Svaka stranka za privremeni uvoz robe iz stavka 2., bez obzira na podrijetlo robe, prihvaća karnet kako je propisan za potrebe Konvencije ATA i Istanbulske konvencije, izdan i ovjeren u drugoj stranci, za koji jamči udruženje koje je dio međunarodnog jamstvenog lanca i koji je ovjeren od nadležnih tijela i valjan na carinskom području stranke uvoznice.

Članak 118.

Jedinstveno sučelje

Svaka stranka nastoji uspostaviti jedinstveno sučelje koje trgovcima omogućuje da dokumentaciju ili podatke potrebne za uvoz, izvoz ili provoz robe tijelima ili agencijama sudionicima dostavljaju preko jedinstvene ulazne točke.

Članak 119.

Olakšavanje ro-ro prometa

1.   Priznajući veliku količinu prelazaka mora i, osobito, veliku količinu ro-ro prometa između svojih carinskih područja, stranke pristaju surađivati kako bi olakšale takav promet te druge alternativne vrste prijevoza.

2.   Stranke potvrđuju:

(a)

pravo svake stranke da unutar svojeg pravnog okvira usvaja carinske formalnosti i postupke za promet između stranaka kojima se olakšava trgovina; i

(b)

pravo luka, lučkih uprava i operatora da djeluju, unutar pravnog poretka svojih stranaka, u skladu sa svojim pravilima te operativnim i poslovnim modelima.

3.   U tu svrhu stranke:

(a)

donose ili zadržavaju postupke kojima se omogućuje dostava uvozne dokumentacije i ostalih potrebnih podataka, uključujući manifeste, kako bi počele s obradom prije dolaska robe u cilju ubrzanja puštanja robe u promet nakon dolaska; i

(b)

obvezuju se operatorima olakšati korištenje provoznog postupka, uključujući pojednostavnjenja provoznog postupka kako je predviđeno Konvencijom o zajedničkom provoznom postupku.

4.   Stranke su suglasne poticati suradnju među svojim carinskim tijelima na bilateralnim morskim rutama i razmjenjivati informacije o funkcioniranju luka namijenjenih za promet između njih te o primjenjivim pravilima i postupcima. Informacije o mjerama koje su uspostavile i postupcima koje su luke uvele radi olakšanja takvog prometa objavljivat će javno i promicat će upoznavanje operatora s njima.

Članak 120.

Administrativna suradnja u području PDV-a i uzajamna pomoć pri naplati poreza i davanja

Nadležna tijela stranaka surađuju kako bi osigurala usklađenost s propisima o PDV-u i naplatu tražbina povezanih s porezima i davanjima u skladu s Protokolom o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu vrijednost i o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima i davanjima.

Članak 121.

Posebni trgovinski odbor za carinsku suradnju i pravila o podrijetlu

1.   Posebni trgovinski odbor za carinsku suradnju i pravila o podrijetlu:

(a)

održava redovita savjetovanja; i

(b)

u vezi s preispitivanjem odredaba Priloga 18.:

i.

zajednički potvrđuje članove programa kako bi se utvrdile prednosti i nedostaci u provedbi Priloga 18.; i

ii.

razmjenjuje stajališta o podacima koje treba dijeliti i postupanju s gospodarskim subjektima.

2.   Posebni trgovinski odbor za carinsku suradnju i pravila o podrijetlu može donositi odluke ili preporuke o:

(a)

razmjeni informacija povezanih s carinom, uzajamnom priznavanju tehnika upravljanja rizikom, standarda i kontrola rizika, carinskih sigurnosnih mjera, o prethodnim odlukama, zajedničkim pristupima određivanju carinske vrijednosti te o drugim pitanjima povezanima s provedbom ovog poglavlja;

(b)

aranžmanima koji se odnose na automatsku razmjenu informacija kako je navedeno u članku 10. Protokola o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima i o drugim pitanjima koja se odnose na provedbu tog protokola;

(c)

svim pitanjima koja se odnose na provedbu Priloga 18.; i

(d)

postupcima savjetovanja utvrđenima u članku 63. i o svim tehničkim ili administrativnim pitanjima koja se odnose na provedbu poglavlja 2. ove glave, uključujući napomene za tumačenje čiji je cilj osigurati ujednačeno upravljanje pravilima o podrijetlu.

Članak 122.

Izmjene

1.   Vijeće za partnerstvo može izmijeniti:

(a)

Prilog 18., Protokol o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima i popis robe utvrđen u članku 117. stavku 2.; i

(b)

Protokol o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu vrijednost i o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima i davanjima.

2.   Posebni trgovinski odbor za administrativnu suradnju u području PDV-a te naplatu poreza i davanja može izmijeniti vrijednost iz članka 33. stavka 4. Protokola o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu vrijednost i o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima i davanjima.

GLAVA II.

USLUGE I ULAGANJA

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 123.

Cilj i područje primjene

1.   Stranke potvrđuju svoju predanost stvaranju povoljne klime za razvoj međusobne trgovine i ulaganja.

2.   Stranke ponovno potvrđuju pravo na regulaciju na svojem području radi ostvarivanja legitimnih ciljeva politike, kao što su zaštita javnog zdravlja, socijalne usluge, javno obrazovanje, sigurnost, okoliš, uključujući klimatske promjene, javni moral, socijalna zaštita ili zaštita potrošača, zaštita privatnosti i podataka ili promicanje i zaštita kulturne raznolikosti.

3.   Ova se glava ne primjenjuje na mjere koje utječu na fizičke osobe iz stranke koje traže pristup tržištu rada druge stranke ni na mjere koje se odnose na nacionalnu pripadnost ili državljanstvo, rezidentnost ili zapošljavanje na trajnoj osnovi.

4.   Ova glava ne sprečava stranku da primjenjuje mjere kojima se regulira ulazak fizičkih osoba na njezino područje ili njihov privremeni boravak na njezinu području, uključujući mjere potrebne za zaštitu integriteta njezinih granica i uredno kretanje fizičkih osoba preko tih granica, pod uvjetom da se te mjere ne primjenjuju na način kojim bi se poništile ili narušile povlastice na koje druga stranka ima pravo u skladu s uvjetima ove glave. Sama činjenica da se za fizičke osobe određenih zemalja zahtijeva viza, a za druge ne, ne smatra se poništenjem ili narušavanjem povlastica u skladu s ovom glavom.

5.   Ova se glava ne primjenjuje na:

(a)

usluge zračnog prijevoza ili povezane usluge potpore uslugama zračnog prijevoza (6), osim na:

i.

usluge popravka i održavanja zrakoplova;

ii.

usluge računalnog sustava rezervacija;

iii.

zemaljske usluge;

iv.

sljedeće usluge koje se pružaju zrakoplovima s posadom, ako su usklađene sa zakonima i drugim propisima stranaka kojima se uređuje ulazak zrakoplova na njihovo područje, odlazak iz njega i let unutar njega: gašenje požara iz zraka, letačko osposobljavanje, zaprašivanje, izmjera, kartiranje, fotografiranje i druge poljoprivredne, industrijske i inspekcijske usluge iz zraka; i

v.

usluge prodaje i marketinga usluga zračnog prijevoza.

(b)

audiovizualne usluge;

(c)

nacionalnu pomorsku kabotažu (7); i

(d)

prijevoz unutarnjim plovnim putovima.

6.   Ova se glava ne primjenjuje na mjere stranke u vezi s javnom nabavom robe ili usluga za državne potrebe, a ne radi preprodaje na tržištu ili radi upotrebe u isporuci robe ili pružanju usluge za komercijalnu prodaju, bez obzira na to je li ta nabava „obuhvaćena javna nabava” u smislu članka 277.

7.   Osim članka 132., ova se glava ne primjenjuje na subvencije ili bespovratna sredstva koje pružaju stranke, uključujući kredite, jamstva i osiguranje s državnim jamstvom.

Članak 124.

Definicije

Za potrebe ove glave primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„djelatnosti koje se obavljaju u okviru izvršavanja javnih ovlasti” znači djelatnosti koje se ne obavljaju, uključujući usluge koje se ne pružaju, ni na komercijalnoj osnovi niti u tržišnom natjecanju s jednim ili više gospodarskih subjekata (8);

(b)

„usluge popravka i održavanja zrakoplova” znači takve aktivnosti na zrakoplovu ili njegovu dijelu za vrijeme kojih je zrakoplov povučen iz prometa i ne uključuje takozvano linijsko održavanje;

(c)

„usluge računalnog sustava rezervacija” znači usluge računalnih sustava koji sadržavaju informacije o redovima letenja zračnih prijevoznika, slobodnim mjestima, cijenama karata i pravilima za izdavanje karata te koji omogućuju rezervaciju ili izdavanje karata;

(d)

„obuhvaćeno poduzeće” znači poduzeće na području stranke koje je u skladu s točkom (h) osnovao ulagatelj druge stranke u skladu s primjenjivim pravom, koje postoji na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu ili je osnovano nakon tog datuma;

(e)

„prekogranična trgovina uslugama” znači pružanje usluge:

i.

iz područja jedne stranke na područje druge stranke; ili

ii.

na području jedne stranke korisniku usluge druge stranke;

(f)

„gospodarska djelatnost” znači aktivnost industrijske, komercijalne ili profesionalne naravi ili obrtničke djelatnosti, uključujući pružanje usluga, osim djelatnosti koje se obavljaju u okviru izvršavanja javnih ovlasti;

(g)

„poduzeće” znači pravna osoba ili podružnica ili predstavništvo pravne osobe;

(h)

„osnivanje poslovne jedinice” znači utemeljenje ili stjecanje pravne osobe, među ostalim i stjecanjem udjela u kapitalu, ili otvaranje podružnice ili predstavništva na području stranke, s ciljem stvaranja i održanja trajnih gospodarskih veza;

(i)

„zemaljske usluge” znači pružanje, uz naknadu ili na temelju ugovora, sljedećih usluga u zračnoj luci: zastupanje zračnog prijevoznika, upravljanje i nadzor; prihvat i otprema putnika; prihvat i otprema prtljage; usluge na stajanci; ugostiteljske usluge; prihvat i otprema tereta i pošte; opskrba zrakoplova gorivom; čišćenje i opsluživanje zrakoplova; zemaljski prijevoz; te letačke operacije, upravljanje letačkim osobljem i planiranje leta; zemaljske usluge ne uključuju: samostalno obavljanje usluga; poslove zaštite; popravak i održavanje zrakoplova; ili upravljanje bitnom centraliziranom infrastrukturom zračne luke ili njezin rad, kao što su oprema za odleđivanje, sustavi za distribuciju goriva, sustavi rukovanja prtljagom i fiksni sustavi za prijevoz unutar zračne luke;

(j)

„ulagatelj stranke” znači fizička ili pravna osoba iz jedne od stranaka koja želi osnovati, osniva ili je osnovala poduzeće u skladu s točkom (h) na području druge stranke;

(k)

„pravna osoba stranke” (9) znači:

i.

za Uniju:

(A)

pravna osoba koja je osnovana ili ustrojena u skladu s pravom Unije ili barem jedne njezine države članice i koja na području Unije obavlja znatne poslovne djelatnosti, koje Unija u skladu sa svojom obavijesti WTO-u o Ugovoru o osnivanju Europske zajednice (WT/REG39/1) tumači kao istovjetne pojmu „učinkovite i trajne veze” s gospodarstvom države članice iz članka 54. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU); i

(B)

brodarska društva osnovana izvan Unije koja su pod kontrolom fizičkih osoba iz države članice i čija su plovila registrirana u državi članici i plove pod zastavom države članice;

ii.

za Ujedinjenu Kraljevinu:

(A)

pravna osoba koja je osnovana ili ustrojena u skladu s pravom Ujedinjene Kraljevine i koja obavlja znatne poslovne djelatnosti na državnom području Ujedinjene Kraljevine; i

(B)

brodarska društva osnovana izvan Ujedinjene Kraljevine koja su pod kontrolom fizičkih osoba iz Ujedinjene Kraljevine i čija su plovila registrirana u Ujedinjenoj Kraljevini i plove pod zastavom Ujedinjene Kraljevine;

(l)

„poslovanje” znači vođenje, upravljanje, održavanje, korištenje, uživanje ili prodaja ili drugi način raspolaganja poduzećem;

(m)

„stručne kvalifikacije” znači kvalifikacije potvrđene dokazom o formalnoj osposobljenosti, profesionalnom iskustvu ili drugom potvrdom kompetencije;

(n)

„prodaja i marketing usluga zračnog prijevoza” znači mogućnost da dotični zračni prijevoznik slobodno prodaje i stavlja na tržište svoje usluge zračnog prijevoza, uključujući sve aspekte marketinga kao što su istraživanje tržišta, oglašavanje i distribucija, ali ne uključuje određivanje cijena usluga zračnog prijevoza ni primjenjive uvjete;

(o)

„usluga” znači bilo koja usluga u bilo kojem sektoru, osim usluga koje se pružaju u okviru izvršavanja javnih ovlasti;

(p)

„usluge koja se pružaju u okviru izvršavanja javnih ovlasti” znači svaka usluga koja se ne pruža na komercijalnoj osnovi ni u tržišnom natjecanju s jednim ili više pružatelja usluga;

(q)

„pružatelj usluge” znači fizička ili pravna osoba koja želi pružati ili pruža uslugu;

(r)

„pružatelj usluge stranke” znači fizička ili pravna osoba stranke koja namjerava pružati ili pruža uslugu.

Članak 125.

Uskraćivanje povlastica

1.   Stranka može uskratiti povlastice iz ove glave i iz glave IV. ovog naslova ulagatelju ili pružatelju usluge druge stranke ili obuhvaćenom poduzeću ako stranka koja uskraćuje povlastice donese ili održava mjere povezane s održavanjem međunarodnog mira i sigurnosti, uključujući zaštitu ljudskih prava:

(a)

kojima se zabranjuju transakcije s tim ulagateljem, pružateljem usluge ili obuhvaćenim poduzećem; ili

(b)

koje bi se prekršilo ili zaobišlo ako bi se tom ulagatelju, pružatelju usluge ili obuhvaćenom poduzeću dodijelile povlastice iz ove glave i iz glave IV. ovog naslova, uključujući slučajeve u kojima mjere zabranjuju transakcije s fizičkom ili pravnom osobom koja je vlasnik ili kontrolira bilo koga od njih.

2.   Podrazumijeva se da se stavak 1. primjenjuje na glavu IV. ovog naslova ako se odnosi na usluge ili ulaganja u pogledu kojih je stranka uskratila povlastice iz ove glave.

Članak 126.

Preispitivanje

1.   S ciljem mogućeg poboljšanja odredaba ove glave, a u skladu sa svojim obvezama u okviru međunarodnih sporazuma, stranke preispituju svoj pravni okvir koji se odnosi na trgovinu uslugama i ulaganja, uključujući ovaj Sporazum, u skladu s člankom 776.

2.   Stranke nastoje, ako je to primjereno, preispitati nesukladne mjere i rezerve utvrđene u prilozima 19., 20., 21. i 22. i djelatnosti poslovnih posjetitelja u kratkoročnom posjetu utvrđene u Prilogu 21., radi postizanja dogovora oko mogućih poboljšanja u obostranom interesu.

3.   Ovaj se članak ne primjenjuje na financijske usluge.

POGLAVLJE 2.

LIBERALIZACIJA ULAGANJA

Članak 127.

Područje primjene

Ovo se poglavlje primjenjuje na mjere stranke koje utječu na osnivanje poduzeća radi obavljanja gospodarskih djelatnosti i na poslovanje takvog poduzeća od strane:

(a)

ulagatelja druge stranke;

(b)

obuhvaćenih poduzeća; i

(c)

za potrebe članka 132., svakog poduzeća na području stranke koja donosi ili održava mjeru.

Članak 128.

Pristup tržištu

U vezi s osnivanjem poduzeća od strane ulagatelja druge stranke ili obuhvaćenog poduzeća, ili u vezi s poslovanjem obuhvaćenog poduzeća, stranka ne donosi niti zadržava, ni na razini cijelog svojeg područja ni na razini teritorijalnih jedinica, mjere kojima se:

(a)

određuju ograničenja:

i.

broja poduzeća koja mogu obavljati određenu gospodarsku djelatnost, u obliku brojčanih kvota, monopola, isključivih dobavljača ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba;

ii.

ukupne vrijednosti transakcija ili imovine u obliku brojčanih kvota ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba;

iii.

ukupnog broja operacija ili ukupne količine proizvodnje, izraženih u određenim brojčanim jedinicama u obliku kvota ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba; (10) (11)

iv.

sudjelovanja stranoga kapitala, u obliku najvećeg dopuštenog postotka stranog udjela ili ukupne vrijednosti pojedinačnog ili skupnog stranog ulaganja; ili

v.

ukupnog broja fizičkih osoba koje se mogu zaposliti u pojedinom sektoru ili koje poduzeće može zaposliti i koje su potrebne za obavljanje gospodarske djelatnosti i s njome su izravno povezane, u obliku brojčanih kvota ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba; ili

(b)

ograničavaju ili zahtijevaju određene vrste pravnog subjekta ili zajedničkog pothvata putem kojih ulagatelj druge stranke može obavljati gospodarsku djelatnost.

Članak 129.

Nacionalni tretman

1.   Svaka stranka ulagateljima druge stranke i obuhvaćenim poduzećima odobrava tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji u sličnim situacijama odobrava vlastitim ulagateljima i njihovim poduzećima, u odnosu na osnivanje poslovne jedinice i poslovanje na svojem području.

2.   Tretman koji stranka odobrava u skladu sa stavkom 1. znači:

(a)

u odnosu na regionalnu ili lokalnu razinu vlasti Ujedinjene Kraljevine, tretman koji nije manje povoljan od najpovoljnijeg tretmana koji u sličnim situacijama ta razina vlasti odobrava ulagateljima Ujedinjene Kraljevine i njihovim poduzećima na svojem području; i

(b)

u odnosu na državna tijela države članice ili u državi članici, tretman koji nije manje povoljan od najpovoljnijeg tretmana koji ta državna tijela u sličnim situacijama odobravaju ulagateljima te države članice i njihovim poduzećima na svojem području.

Članak 130.

Tretman najpovlaštenije nacije

1.   Svaka stranka ulagateljima druge stranke i obuhvaćenim poduzećima odobrava tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji u sličnim situacijama odobrava ulagateljima treće zemlje i njihovim poduzećima, u odnosu na osnivanje poslovne jedinice na svojem području.

2.   Svaka stranka ulagateljima druge stranke i obuhvaćenim poduzećima odobrava tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji u sličnim situacijama odobrava ulagateljima treće zemlje i njihovim poduzećima, u odnosu na poslovanje na svojem području.

3.   Stavci 1. i 2. ne tumače se kao da se njima stranku obvezuje da na ulagatelje druge stranke ili obuhvaćena poduzeća proširi povlasticu bilo kojeg tretmana koji proizlazi iz:

(a)

međunarodnog sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili drugih međunarodnih sporazuma ili režima potpuno ili djelomično povezanih s oporezivanjem; ili

(b)

mjera kojima se predviđa priznavanje, uključujući priznavanje standarda ili kriterija za odobrenje, licenciranje ili certificiranje fizičke osobe ili poduzeća za obavljanje gospodarske djelatnosti, ili priznavanje bonitetnih mjera kako je navedeno u stavku 3. Priloga GATS-u o financijskim uslugama.

4.   Podrazumijeva se da „tretman” iz stavaka 1. i 2. ne obuhvaća postupke rješavanja sporova između ulagatelja i države predviđene u drugim međunarodnim sporazumima.

5.   Podrazumijeva se da postojanje materijalnih odredaba u drugim međunarodnim sporazumima koje je stranka sklopila s trećom zemljom ili samo formalno prenošenje tih odredaba u domaće pravo u mjeri u kojoj je to potrebno za njihovo uključivanje u domaći pravni poredak sami po sebi ne čine „tretman” iz stavaka 1. i 2. Mjere stranke u skladu s tim odredbama mogu činiti takav tretman i stoga dovesti do kršenja ovog članka.

Članak 131.

Viša uprava i upravni odbori

Stranka od obuhvaćenog poduzeća ne zahtijeva da izvršnim direktorima, rukovoditeljima ili članovima upravnog odbora imenuje osobe određenog državljanstva.

Članak 132.

Zahtjevi u pogledu rezultata

1.   Stranka ne uvodi ni ne primjenjuje zahtjeve, niti izvršava obveze ili preuzetu odgovornost, u vezi s osnivanjem poslovne jedinice ili poslovanjem poduzeća na svojem području, u pogledu sljedećeg:

(a)

izvoza određene količine ili postotka robe ili usluga;

(b)

postizanja određene razine ili postotka domaćeg sadržaja;

(c)

kupnje ili upotrebe robe proizvedene ili usluga pruženih na njezinu području ili dodjele povlastica takvoj robi ili takvim uslugama, ili kupnje robe ili usluga od fizičkih ili pravnih osoba ili bilo kojih drugih subjekata na njezinu području;

(d)

bilo kakvog povezivanja obujma ili vrijednosti uvoza s obujmom ili vrijednošću izvoza ili iznosom deviznih priljeva povezanih s tim poduzećem;

(e)

ograničenja na svojem području prodaje robe koju to poduzeće proizvodi ili usluga koje to poduzeće pruža na način da se ta prodaja na bilo koji način povezuje s obujmom ili vrijednošću njezina izvoza ili deviznih priljeva;

(f)

prijenosa tehnologije, proizvodnog postupka ili drugog zaštićenog znanja na fizičku ili pravnu osobu ili bilo koji drugi subjekt na njezinu području (12);

(g)

isporuke robe koju proizvodi ili usluge koju pruža poduzeće za određeno regionalno ili svjetsko tržište isključivo s područja te stranke;

(h)

lociranja sjedišta za određenu regiju svijeta koja je šira od područja stranke ili svjetskog tržišta na njezinu području;

(i)

zapošljavanja određenog broja ili postotka fizičkih osoba te stranke;

(j)

postizanja određene razine ili vrijednosti istraživanja i razvoja na njezinu području;

(k)

ograničenja izvoza ili prodaje za izvoz; ili

(l)

u odnosu na ugovore o licenciji koji su na snazi u trenutku uvođenja ili izvršenja zahtjeva, obveze ili preuzete odgovornosti, ili u odnosu na buduće ugovore o licenciji koji su dobrovoljno sklopljeni između poduzeća i fizičke ili pravne osobe ili bilo kojeg drugog subjekta na njezinu području, ako je zahtjev određen ili izvršen, ili su obveza ili preuzeta odgovornost izvršene, tako da se na taj ugovor o licenciji izravno utječe izvršenjem izvansudske javne ovlasti stranke, u pogledu donošenja:

i.

stope ili iznosa naknade za licenciju ispod određene razine; ili

ii.

zadanog trajanja ugovora o licenciji.

Ova točka ne primjenjuje se na ugovore o licenciji sklopljene između poduzeća i stranke. Za potrebe ove točke „ugovor o licenciji” znači svaki ugovor koji se odnosi na licenciranje tehnologije, proizvodnog postupka ili drugog zaštićenog znanja.

2.   Stranka ne uvjetuje davanje prednosti ili nastavak davanja prednosti, u vezi s osnivanjem poslovne jedinice ili poslovanjem poduzeća na svojem području, zadovoljenjem bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:

(a)

postizanje određene razine ili postotka domaćeg sadržaja;

(b)

kupnja ili upotreba robe proizvedene ili usluga pruženih na njezinu području ili dodjela povlastica takvoj robi ili takvim uslugama, ili kupnja robe ili usluga od fizičkih ili pravnih osoba ili bilo kojeg drugog subjekta na njezinu području;

(c)

bilo kakvo povezivanje obujma ili vrijednosti uvoza s obujmom ili vrijednošću izvoza ili iznosom deviznih priljeva povezanih s tim poduzećem;

(d)

ograničenje na svojem području prodaje robe ili usluga koje to poduzeće proizvodi ili pruža na način da se ta prodaja na bilo koji način povezuje s obujmom ili vrijednošću njezina izvoza ili deviznih priljeva; ili

(e)

ograničenje izvoza ili prodaje za izvoz.

3.   Stavak 2. ne tumači se kao da stranku sprečava da uvjetuje davanje prednosti ili nastavak davanja prednosti, u vezi s osnivanjem poslovne jedinice ili poslovanjem poduzeća na svojem području, zadovoljenjem zahtjeva u pogledu smještanja proizvodnje, pružanja usluge, osposobljavanja ili zapošljavanja radnika, izgradnje ili proširenja određenih objekata ili istraživanja i razvoja na svojem području.

4.   Stavak 1. točke (f) i (l) ovog članka ne primjenjuju se ako:

(a)

zahtjev uvodi ili izvršava, ili preuzetu obvezu ili odgovornost izvršava, sud, upravno tijelo ili tijelo nadležno za tržišno natjecanje, na temelju prava tržišnog natjecanja stranke, radi sprečavanja ili ispravljanja ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja; ili

(b)

stranka odobri upotrebu prava intelektualnog vlasništva u skladu s člankom 31. ili 31.a Sporazuma o TRIPS-u ili donese ili zadrži mjere kojima se zahtijeva otkrivanje podataka ili zaštićenih informacija koje su obuhvaćene područjem primjene ili su u skladu s člankom 39. stavkom 3. Sporazuma o TRIPS-u.

5.   Stavak 1. točke od (a) do (c) i stavak 2. točke (a) i (b) ne primjenjuju se na kvalifikacijske zahtjeve za robu ili usluge koji se odnose na sudjelovanje u programima promicanja izvoza i programima strane pomoći.

6.   Podrazumijeva se da ovaj članak ne sprečava izvršenje od strane nadležnih tijela stranke bilo koje obveze koja se preuzima između osoba koje nisu stranka, a koju ta stranka nije izravno ili neizravno uvela ili zahtijevala.

7.   Podrazumijeva se da se stavak 2. točke (a) i (b) ne primjenjuju na zahtjeve koje stranka uvoznica uvede u pogledu sadržaja robe koji je potreban da bi roba mogla zadovoljiti uvjete za primjenu povlaštenih carina ili povlaštenih kvota.

8.   Stavak 1. točka (l) ne primjenjuje se ako sud uvodi ili izvršava zahtjev ili izvršava obvezu ili preuzetu odgovornost kao primjerenu naknadu u skladu sa zakonodavstvom stranke o autorskom pravu.

9.   Stranka ne uvodi ni ne izvršava mjere koje nisu u skladu s njezinim obvezama iz Sporazuma o mjerama ulaganja povezanima s trgovinom (TRIM), čak i ako je te mjere ta stranka uvrstila u Prilog 19. ili Prilog 20.

10.   Podrazumijeva se da se ovaj članak ne tumači kao da se od stranke zahtijeva da dopusti pružanje određene usluge na prekograničnoj osnovi ako ta stranka donese ili održava ograničenja ili zabrane takvog pružanja usluga koji su u skladu s rezervama, uvjetima ili kvalifikacijama utvrđenima za određeni sektor, podsektor ili djelatnost navedene u Prilogu 19. ili Prilogu 20.

11.   Uvjet za davanje prednosti ili nastavak davanja prednosti iz stavka 2. ne čini zahtjev, obvezu ni preuzetu odgovornost za potrebe stavka 1.

Članak 133.

Nesukladne mjere i iznimke

1.   Članci 128., 129., 130., 131. i 132. ne primjenjuju se na:

(a)

postojeće nesukladne mjere stranke na razini:

i.

za Uniju:

(A)

Unije, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 19.;

(B)

središnje vlasti države članice, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 19.;

(C)

regionalne vlasti države članice, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 19.; ili

(D)

lokalne vlasti, osim one iz točke (C); i

ii.

za Ujedinjenu Kraljevinu:

(A)

središnje vlasti, kako je utvrđeno u Rasporedu Ujedinjene Kraljevine u Prilogu 19.;

(B)

regionalne vlasti, kako je utvrđeno u Rasporedu Ujedinjene Kraljevine u Prilogu 19.;

ili

(C)

lokalne vlasti;

(b)

nastavak primjene ili žurnu obnovu nesukladnih mjera iz točke (a) ovog stavka; ili

(c)

izmjenu bilo koje nesukladne mjere iz točaka (a) i (b) ovog stavka u mjeri u kojoj se njome ne smanjuje sukladnost mjere, kakva je postojala neposredno prije izmjene, s člankom 128., 129., 130., 131. ili 132.

2.   Članci 128., 129., 130., 131. i 132. ne primjenjuju se na mjeru stranke koja je u skladu s rezervama, uvjetima ili kvalifikacijama utvrđenima u pogledu sektora, podsektora ili djelatnosti navedenih u Prilogu 20.

3.   Članci 129. i 130. ovog članka ne primjenjuju se ni na jednu mjeru koja čini iznimku ili odstupanje od članka 3. ili 4. Sporazuma o TRIPS-u, kako je izričito predviđeno u člancima od 3. do 5. tog sporazuma.

4.   Podrazumijeva se da se članci 129. i 130. ne tumače kao da se stranku sprečava da propiše zahtjeve u pogledu informacija, među ostalim u statističke svrhe, u vezi s osnivanjem poslovne jedinice ili poslovanjem ulagatelja druge stranke ili obuhvaćenih poduzeća, pod uvjetom da se time ne izbjegavaju obveze te stranke na temelju tih članaka.

POGLAVLJE 3.

PREKOGRANIČNA TRGOVINA USLUGAMA

Članak 134.

Područje primjene

Ovo se poglavlje primjenjuje na mjere stranke koje utječu na prekograničnu trgovinu uslugama koju obavljaju pružatelji usluga druge stranke.

Članak 135.

Pristup tržištu

Stranka ne donosi niti zadržava, ni na razini cijelog područja ni na razini teritorijalnih jedinica, mjere kojima se:

(a)

određuju ograničenja:

i.

broja pružatelja usluga koji mogu pružati određenu uslugu, u obliku brojčanih kvota, monopola, isključivih pružatelja usluga ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba;

ii.

ukupne vrijednosti uslužnih transakcija ili imovine u obliku brojčanih kvota ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba; ili

iii.

ukupnog broja usluga ili ukupne količine pruženih usluga, izraženih u određenim brojčanim jedinicama u obliku kvota ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba (13); ili

(b)

ograničavaju ili zahtijevaju određene vrste pravnih subjekata ili zajedničkog pothvata putem kojih pružatelj usluga može pružati usluge.

Članak 136.

Lokalna prisutnost

Stranka ne smije zahtijevati od pružatelja usluge druge stranke da, kao uvjet za prekogranično pružanje usluge, osnuje poslovnu jedinicu ili zadrži poduzeće ili da ima boravište na njezinu području.

Članak 137.

Nacionalni tretman

1.   Svaka stranka odobrava uslugama i pružateljima usluga druge stranke tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji u sličnim situacijama odobrava vlastitim uslugama i pružateljima usluga.

2.   Stranka može zadovoljiti zahtjev iz stavka 1. tako da uslugama i pružateljima usluga druge stranke odobri formalno jednak tretman ili formalno različit tretman od onoga koji odobrava vlastitim uslugama i pružateljima usluga.

3.   Formalno jednak tretman i formalno različit tretman smatraju se manje povoljnim ako mijenjaju uvjete tržišnog natjecanja u korist usluga ili pružatelja usluga stranke u usporedbi s uslugama ili pružateljima usluga druge stranke.

4.   Ništa u ovom članku ne tumači se tako da od bilo koje stranke zahtijeva nadoknadu za bilo koji konkurentski nepovoljan položaj koji je posljedica stranog podrijetla relevantnih usluga ili pružatelja usluga.

Članak 138.

Tretman najpovlaštenije nacije

1.   Svaka stranka uslugama i pružateljima usluga druge stranke odobrava tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji u sličnim situacijama odobrava uslugama i pružateljima usluga treće zemlje.

2.   Stavak 1. ne tumači se kao da se njima stranku obvezuje da na usluge i pružatelje usluga druge stranke proširi povlasticu bilo kojeg tretmana koji proizlazi iz:

(a)

međunarodnog sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili drugih međunarodnih sporazuma ili režima potpuno ili djelomično povezanih s oporezivanjem; ili

(b)

mjera kojima se predviđa priznavanje, uključujući priznavanje standarda ili kriterija za odobrenje, licenciranje ili certificiranje fizičke osobe ili poduzeća za obavljanje gospodarske djelatnosti, ili priznavanje bonitetnih mjera kako je navedeno u stavku 3. Priloga GATS-u o financijskim uslugama.

3.   Podrazumijeva se da postojanje materijalnih odredaba u drugim međunarodnim sporazumima koje je stranka sklopila s trećom zemljom ili samo formalno prenošenje tih odredaba u domaće pravo u mjeri u kojoj je to potrebno za njihovo uključivanje u domaći pravni poredak sami po sebi ne čine „tretman” iz stavka 1. Mjere stranke u skladu s tim odredbama mogu činiti takav tretman i stoga dovesti do kršenja ovog članka.

Članak 139.

Nesukladne mjere

1.   Članci 135., 136., 137. i 138. ne primjenjuju se na:

(a)

postojeće nesukladne mjere stranke na razini:

i.

za Uniju:

(A)

Unije, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 19.;

(B)

središnje vlasti države članice, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 19.;

(C)

regionalne vlasti države članice, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 19.; ili

(D)

lokalne vlasti, osim one iz točke (C); i

ii.

za Ujedinjenu Kraljevinu:

(A)

središnje vlasti, kako je utvrđeno u Rasporedu Ujedinjene Kraljevine u Prilogu 19.;

(B)

regionalne vlasti, kako je utvrđeno u Rasporedu Ujedinjene Kraljevine u Prilogu 19.; ili

(C)

lokalne vlasti;

(b)

nastavak primjene ili žurnu obnovu nesukladnih mjera iz točke (a) ovog stavka; ili

(c)

izmjenu bilo koje nesukladne mjere iz točaka (a) i (b) ovog stavka u mjeri u kojoj se njome ne smanjuje sukladnost mjere, kakva je postojala neposredno prije izmjene, s člancima 135., 136., 137. i 138.

2.   Članci 135., 136., 137. i 138. ne primjenjuju se ni na jednu mjeru stranke koja je u skladu s rezervama, uvjetima ili kvalifikacijama utvrđenima u pogledu sektora, podsektora ili djelatnosti navedenih u Prilogu 20.

POGLAVLJE 4.

ULAZAK I PRIVREMENI BORAVAK FIZIČKIH OSOBA U POSLOVNE SVRHE

Članak 140.

Područje primjene i definicije

1.   Ovo poglavlje primjenjuje se na mjere stranke koje utječu na obavljanje gospodarskih djelatnosti na temelju ulaska i privremenog boravka na njezinu području fizičkih osoba druge stranke koje su poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice, ugovorni pružatelji usluga, samostalni stručnjaci, osobe premještene unutar društva i poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu.

2.   U mjeri u kojoj u ovom poglavlju nisu preuzete obveze, i dalje se primjenjuju svi zahtjevi predviđeni pravom stranke u vezi s ulaskom i privremenim boravkom fizičkih osoba, uključujući zakone i druge propise o trajanju boravka.

3.   Neovisno o odredbama ovog poglavlja, i dalje se primjenjuju svi zahtjevi predviđeni pravom stranke u vezi s radom i mjerama socijalne sigurnosti, uključujući zakone i druge propise o minimalnim plaćama i kolektivnim ugovorima o plaćama.

4.   Obveze u pogledu ulaska i privremenog boravka fizičkih osoba u poslovne svrhe ne primjenjuju se ako je namjera ili učinak ulaska ili privremenog boravka umiješati se ili na drugi način utjecati na ishod radnog ili upravljačkog spora ili pregovora ili na zapošljavanje fizičkih osoba koje sudjeluju u takvom sporu.

5.   Za potrebe ovog poglavlja:

(a)

„poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice” znači fizičke osobe zaposlene na rukovodećem položaju u pravnoj osobi stranke i:

i.

koje su odgovorne za osnivanje poduzeća te pravne osobe na području druge stranke;

ii.

koje ne nude ni ne pružaju usluge niti se bave gospodarskom djelatnošću osim one koja je potrebna radi osnivanja tog poduzeća; i

iii.

koje ne primaju naknadu iz izvora u drugoj stranci;

(b)

„ugovorni pružatelji usluga” znači fizičke osobe zaposlene u pravnoj osobi stranke (na drugi način osim putem agencije za posredovanje pri zapošljavanju), koja nema poslovni nastan na području druge stranke i u dobroj je vjeri sklopila ugovor, na najviše 12 mjeseci, o pružanju usluga krajnjem potrošaču u drugoj stranci kojim se zahtijeva privremena prisutnost njezinih zaposlenika koji:

i.

u razdoblju od najmanje godinu dana neposredno prije dana podnošenja zahtjeva za ulazak i privremeni boravak nudili su istu vrstu usluga kao i zaposlenici pravne osobe;

ii.

na taj dan imaju najmanje tri godine stručnog iskustva stečenog nakon punoljetnosti u sektoru djelatnosti koja je predmet ugovora, sveučilišnu diplomu ili dokaz o kvalifikaciji kojim se dokazuje jednakovrijedno znanje i stručne kvalifikacije koje se zahtijevaju pravom za obavljanje te djelatnosti u drugoj stranci (14); i

iii.

ne primaju naknadu iz izvora u drugoj stranci;

(c)

„samostalni stručnjaci” znači fizičke osobe koje se bave pružanjem usluge i imaju poslovni nastan kao samozaposlene osobe na području stranke i:

i.

koje nemaju poslovni nastan na području druge stranke;

ii.

koje su sklopile ugovor u dobroj vjeri (na drugi način osim putem agencije za posredovanje pri zapošljavanju) o pružanju usluga krajnjem potrošaču u drugoj stranci na razdoblje od najviše 12 mjeseci, a tim se ugovorom zahtijeva njihova privremena prisutnost; i

iii.

koje na dan podnošenja zahtjeva za ulazak i privremeni boravak imaju najmanje šest godina stručnog iskustva stečenog u relevantnoj djelatnosti, sveučilišnu diplomu ili dokaz o kvalifikaciji kojim se dokazuju jednakovrijedno znanje i stručne kvalifikacije koje se zahtijevaju pravom za obavljanje te djelatnosti u drugoj stranci (15);

(d)

„osobe premještene unutar društva” znači fizičke osobe:

i.

koje su u razdoblju koje neposredno prethodi danu premještaja unutar društva bile zaposlene u pravnoj osobi stranke ili su u njoj bile partneri najmanje godinu dana u slučaju rukovoditelja i stručnjaka te najmanje šest mjeseci u slučaju pripravnika;

ii.

koje u trenutku podnošenja zahtjeva borave izvan područja druge stranke;

iii.

koje se privremeno premještaju u poduzeće pravne osobe na području druge stranke koje je član iste grupacije kao i pravna osoba iz koje dolaze, uključujući njezino predstavništvo, društvo kći, podružnicu ili glavno društvo (16); i

iv.

koje pripadaju u jednu od sljedećih kategorija:

(A)

rukovoditelji (17):

(B)

stručnjaci; ili

(C)

pripravnici;

(e)

„rukovoditelj” znači fizička osoba na vodećem položaju koja u prvom redu vodi upravljanje poduzećem u drugoj stranci, koja je pod općim nadzorom ili smjernicama u prvom redu upravnog odbora ili dioničara poduzeća ili drugog jednakovrijednog tijela i čije odgovornosti uključuju:

i.

vođenje poduzeća, njegova odjela ili službe;

ii.

nadziranje i kontrolu rada drugog nadzornog, stručnog ili rukovodećeg osoblja; i

iii.

ovlast za preporučivanje zapošljavanja, otpuštanja ili sličnog u vezi s osobljem;

(f)

„stručnjak” znači fizička osoba koja posjeduje specijalizirano znanje ključno za područja djelatnosti ili za tehnike poduzeća ili upravljanje poduzećem, što se ocjenjuje uzimajući u obzir ne samo znanje specifično za poduzeće nego i ima li ta osoba visoki stupanj stručnih kvalifikacija, uključujući odgovarajuće stručno iskustvo na vrsti posla ili u djelatnosti koja zahtijeva posebno tehničko znanje, uključujući moguće članstvo u ovlaštenoj strukovnoj udruzi; i

(g)

„pripravnik” znači fizička osoba sa sveučilišnom diplomom koja je privremeno premještena radi razvoja karijere ili osposobljavanja u području poslovnih tehnika ili metoda i koja tijekom razdoblja premještaja prima plaću (18).

6.   Ugovor o uslugama iz stavka 5. točaka (b) i (c) mora biti u skladu sa zahtjevima iz prava stranke u kojoj se ugovor izvršava.

Članak 141.

Osobe premještene unutar društva i poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice

1.   Podložno relevantnim uvjetima i kvalifikacijama navedenima u Prilogu 21.:

(a)

svaka stranka dopušta:

i.

ulazak i privremeni boravak osoba premještenih unutar društva;

ii.

ulazak i privremeni boravak poslovnih posjetitelja u svrhu osnivanja poslovne jedinice bez zahtijevanja radne dozvole ili drugog postupka prethodnog odobrenja slične namjene; i

iii.

zapošljavanje na svojem području osoba premještenih unutar društva iz druge stranke;

(b)

stranka ne zadržava niti donosi ograničenja, u obliku brojčanih kvota ili ispitivanja gospodarskih potreba, u pogledu ukupnog broja fizičkih osoba kojima je u određenom sektoru dopušten ulazak kao poslovnim posjetiteljima u svrhu osnivanja poslovne jedinice odnosno koje ulagatelj druge stranke može zaposliti kao osobe premještene unutar društva, ni na razini teritorijalnih jedinica ni na razini cijelog svojeg područja; i

(c)

svaka stranka osobama premještenima unutar društva i poslovnim posjetiteljima u svrhu osnivanja poslovne jedinice druge stranke odobrava, tijekom njihova privremenog boravka na njezinu području, tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji u sličnim situacijama odobrava vlastitim fizičkim osobama.

2.   Dopušteno trajanje boravka iznosi najviše tri godine za rukovoditelje i stručnjake, najviše godinu dana za pripravnike i najviše 90 dana u bilo kojem šestomjesečnom razdoblju za poslovne posjetitelje u svrhu osnivanja poslovne jedinice.

Članak 142.

Poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu

1.   Podložno relevantnim uvjetima i kvalifikacijama navedenima u Prilogu 21., svaka stranka dopušta ulazak i privremeni boravak poslovnih posjetitelja u kratkoročnom posjetu iz druge stranke u svrhu obavljanja djelatnosti navedenih u Prilogu 21., pod sljedećim uvjetima:

(a)

poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu ne prodaju svoju robu niti pružaju usluge široj javnosti;

(b)

poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu ne primaju u svoje ime naknadu iz stranke u kojoj privremeno borave; i

(c)

poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu ne pružaju uslugu u okviru ugovora sklopljenog između pravne osobe koja nema poslovni nastan na području stranke u kojoj privremeno borave i tamošnjeg potrošača, osim kako je predviđeno u Prilogu 21.

2.   Osim ako je drukčije navedeno u Prilogu 21., stranka dopušta ulazak poslovnim posjetiteljima u kratkoročnom posjetu ne zahtijevajući radnu dozvolu, ispitivanje gospodarskih potreba ili drugi postupak prethodnog odobrenja slične namjene.

3.   Ako se poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu jedne stranke bave pružanjem usluge potrošaču na području stranke na kojem privremeno borave u skladu s Prilogom 21., ta stranka im u pogledu pružanja te usluge odobrava tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji u sličnim situacijama odobrava vlastitim pružateljima usluga.

4.   Dopušteno trajanje boravka iznosi najviše 90 dana u bilo kojem razdoblju od šest mjeseci.

Članak 143.

Ugovorni pružatelji usluga i samostalni stručnjaci

1.   U sektorima, podsektorima i djelatnostima navedenima u Prilogu 22. i podložno u njemu navedenim relevantnim uvjetima i kvalifikacijama:

(a)

stranka dopušta ulazak i privremeni boravak na svojem području ugovornih pružatelja usluga i samostalnih stručnjaka;

(b)

stranka ne donosi niti zadržava ograničenja, u obliku brojčanih kvota ili ispitivanja gospodarskih potreba, u pogledu ukupnog broja ugovornih pružatelja usluga i samostalnih stručnjaka iz druge stranke kojima je dopušten ulazak i privremeni boravak; i

(c)

svaka stranka ugovornim pružateljima usluga i samostalnim stručnjacima iz druge stranke u pogledu pružanja njihovih usluga na svojem području odobrava tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji u sličnim situacijama odobrava vlastitim pružateljima usluga.

2.   Pristup odobren u skladu s ovim člankom odnosi se samo na uslugu koja je predmet ugovora i na temelju njega ne ostvaruje pravo na upotrebu stručnog naziva iz stranke u kojoj se usluga pruža;

3.   Broj osoba obuhvaćenih ugovorom o uslugama ne smije biti veći nego što je potrebno za izvršenje ugovora, kako se može zahtijevati pravom stranke u kojoj se usluga pruža.

4.   Dopušteno trajanje boravka iznosi ukupno 12 mjeseci ili je jednako razdoblju trajanja ugovora, ovisno o tome što je kraće.

Članak 144.

Nesukladne mjere

U mjeri u kojoj relevantna mjera utječe na privremeni boravak fizičkih osoba u poslovne svrhe, članak 141. stavak 1. točke (b) i (c), članak 142. stavak 3. i članak 143. stavak 1. točke (b) i (c) ne primjenjuju se na:

(a)

postojeće nesukladne mjere stranke na razini:

i.

za Uniju:

(A)

Unije, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 19.;

(B)

središnje vlasti države članice, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 19.;

(C)

regionalne vlasti države članice, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 19.; ili

(D)

lokalne vlasti, osim one iz točke (C); i

ii.

za Ujedinjenu Kraljevinu:

(A)

središnje vlasti, kako je utvrđeno u Rasporedu Ujedinjene Kraljevine u Prilogu 19.;

(B)

regionalne jedinice, kako je utvrđeno u Rasporedu Ujedinjene Kraljevine u Prilogu 19.; ili

(C)

lokalne vlasti;

(b)

nastavak primjene ili žurnu obnovu nesukladnih mjera iz točke (a) ovog članka;

(c)

izmjenu bilo koje nesukladne mjere iz točaka (a) i (b) ovog članka u mjeri u kojoj se njome ne smanjuje sukladnost mjere, kakva je postojala neposredno prije izmjene, s člankom 141. stavkom 1. točkama (b) i (c), člankom 142. stavkom 3. i člankom 143. stavkom 1. točkama (b) i (c); ili

(d)

svaku mjeru stranke u skladu s uvjetom ili kvalifikacijom koji su utvrđeni u Prilogu 20.

Članak 145.

Transparentnost

1.   Svaka stranka javno objavljuje informacije o relevantnim mjerama koje se odnose na ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba iz druge stranke navedenih u članku 140. stavku 1.

2.   Informacije iz stavka 1. uključuju, u mjeri u kojoj je to moguće, sljedeće informacije relevantne za ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba:

(a)

kategorije vize, dozvola ili bilo koje slične vrste odobrenja ulaska ili privremenog boravka;

(b)

obveznu dokumentaciju i uvjete koje je potrebno ispuniti;

(c)

način i mogućnosti podnošenja zahtjeva, npr. preko konzularnog ureda ili putem interneta;

(d)

troškove podnošenja zahtjeva i okvirno trajanje obrade zahtjeva;

(e)

maksimalnu duljinu boravka na temelju svake vrste odobrenja navedenog u točki (a);

(f)

uvjete dostupnog produljenja ili obnove;

(g)

pravila o uzdržavanim osobama u pratnji;

(h)

dostupne postupke preispitivanja ili žalbe; i

(i)

relevantne propise opće primjene koji se odnose na ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba u poslovne svrhe.

3.   U pogledu informacija iz stavaka 1. i 2., svaka stranka nastoji odmah obavijestiti drugu stranku o uvođenju bilo kojih novih zahtjeva i postupaka ili o izmjenama bilo kojih zahtjeva i postupaka koji utječu na učinkovito podnošenje zahtjeva za ulazak, privremeni boravak i, ako je to primjenjivo, dozvolu za rad u prvoj stranci.

POGLAVLJE 5.

REGULATORNI OKVIR

ODJELJAK 1.

DOMAĆI PROPISI

Članak 146.

Područje primjene i definicije

1.   Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere stranaka koje se odnose na zahtjeve i postupke u vezi s izdavanjem dozvola, zahtjeve i postupke u vezi s kvalifikacijama te na formalnosti i tehničke standarde koji utječu na:

(a)

prekograničnu trgovinu uslugama;

(b)

osnivanje poslovne jedinice ili poslovanje; ili

(c)

pružanje usluge na temelju prisutnosti fizičke osobe stranke na području druge stranke kako je utvrđeno u članku 140.

U pogledu mjera koje se odnose na tehničke standarde, ovaj se odjeljak primjenjuje samo na mjere koje utječu na trgovinu uslugama. Za potrebe ovog odjeljka pojam „tehnički standardi” ne obuhvaća regulatorne ni provedbene tehničke standarde za financijske usluge.

2.   Ovaj se odjeljak ne primjenjuje na zahtjeve i postupke u vezi s izdavanjem dozvola, zahtjeve i postupke u vezi s kvalifikacijama te na formalnosti i tehničke standarde na temelju mjere:

(a)

koja nije u skladu s člankom 128. ili 129. i na koju se upućuje u članku 133. stavku 1. točkama od (a) do (c), ili s člankom 135., 136. ili 137. i na koju se upućuje u članku 139. stavku 1. točkama od (a) do (c), ili s člankom 141. stavkom 1. točkama (b) i (c), ili s člankom 142. stavkom 3. ili s člankom 143. stavkom 1. točkama (b) i (c) i na koju se upućuje u članku 144.; ili

(b)

na koju se upućuje u članku 133. stavku 2. ili članku 139. stavku 2.

3.   Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„odobrenje” znači dozvola za obavljanje bilo koje od djelatnosti iz stavka 1. točaka od (a) do (c), koja je rezultat postupka koji fizička ili pravna osoba mora poštovati i time dokazati da ispunjava zahtjeve u vezi s izdavanjem dozvola, zahtjeve u vezi s kvalifikacijama, tehničke standarde ili formalnosti za potrebe dobivanja, zadržavanja ili obnove te dozvole; i

(b)

„nadležno tijelo” znači središnja, regionalna ili lokalna vlast ili tijelo ili nevladino tijelo koje izvršava ovlasti koje mu je delegirala središnja, regionalna ili lokalna vlast ili tijelo i koje ima pravo odlučivati o odobrenju iz točke (a);

Članak 147.

Podnošenje zahtjeva

Svaka stranka, u mjeri u kojoj je to izvedivo, izbjegava od podnositelja zahtjeva zahtijevati da se obrati više od jednom nadležnom tijelu za svaki zahtjev za odobrenje. Ako je djelatnost za koju se traži odobrenje u nadležnosti više nadležnih tijela, može se zahtijevati više zahtjeva za odobrenje.

Članak 148.

Vremenski okviri za podnošenje zahtjeva

Ako stranka zahtijeva odobrenje, ona osigurava da njezina nadležna tijela, u mjeri u kojoj je to izvedivo, dopuste podnošenje zahtjeva u bilo kojem trenutku tijekom godine. Ako postoji određeni vremenski okvir za podnošenje zahtjeva za odobrenje, stranka osigurava da nadležna tijela dopuste razuman rok za podnošenje zahtjeva.

Članak 149.

Elektronički zahtjevi i prihvaćanje preslika

Ako stranka zahtijeva odobrenje, ona osigurava da njezina nadležna tijela:

(a)

u mjeri u kojoj je to moguće osiguraju da se zahtjevi ispune elektroničkim putem, uključujući zahtjeve s područja druge stranke; i

(b)

umjesto izvornih dokumenata prihvaćaju preslike dokumenata ovjerene u skladu s domaćim pravom stranke, osim ako nadležna tijela zahtijevaju izvorne dokumente radi zaštite cjelovitosti postupka izdavanja odobrenja.

Članak 150.

Obrada zahtjeva

1.   Ako stranka zahtijeva odobrenje, ona osigurava da njezina nadležna tijela:

(a)

obrađuju zahtjeve tijekom cijele godine. Ako to nije moguće, tu informaciju treba objaviti unaprijed, u mjeri u kojoj je to izvedivo;

(b)

u mjeri u kojoj je to izvedivo, navedu okviran rok za obradu zahtjeva. Taj rok mora biti razuman, u mjeri u kojoj je to izvedivo;

(c)

podnositelju zahtjeva bez nepotrebne odgode dostave informacije o statusu zahtjeva ako on to zatraži;

(d)

u mjeri u kojoj je to izvedivo i bez nepotrebne odgode utvrđuju cjelovitost zahtjeva za obradu u skladu s domaćim zakonima i drugim propisima stranke;

(e)

ako zahtjev smatraju potpunim za potrebe obrade u skladu s domaćim zakonima i drugim propisima stranke, (19) u razumnom roku nakon podnošenja zahtjeva osiguravaju da:

i.

obrada zahtjeva bude dovršena; i

ii.

podnositelj zahtjeva bude obaviješten o odluci o njegovu zahtjevu, u mjeri u kojoj je to moguće pisanim putem (20);

(f)

ako zahtjev smatraju nepotpunim za potrebe obrade u skladu s domaćim zakonima i drugim propisima stranke, u razumnom roku i u mjeri u kojoj je to izvedivo:

i.

obavijeste podnositelja zahtjeva da je zahtjev nepotpun;

ii.

ako podnositelj zahtjeva to zatraži, navedu dodatne informacije koje su potrebne za dopunu zahtjeva ili na drugi način ukažu na razloge zbog kojih se zahtjev smatra nepotpunim; i

iii.

podnositelju zahtjeva pruže mogućnost dostavi dodatne informacije potrebne za dopunu zahtjeva (21);

međutim, ako nijedna od mjera iz podtočaka i., ii. i iii. nije izvediva i ako je zahtjev odbijen zbog nepotpunosti, nadležna tijela podnositelja zahtjeva o tome obavješćuju u razumnom roku; i

(g)

ako je zahtjev odbijen, obavješćuju podnositelja zahtjeva, bilo na vlastitu inicijativu ili ako to zatraži podnositelj zahtjeva, o razlozima odbijanja i roku za podnošenje žalbe na tu odluku i, ako je to primjenjivo, o postupcima za ponovno podnošenje zahtjeva; podnositelju zahtjeva ne smije se onemogućiti podnošenje drugog zahtjeva samo na temelju prethodno odbijenog zahtjeva.

2.   Stranke osiguravaju da njihova nadležna tijela izdaju odobrenje čim se na temelju odgovarajućeg razmatranja utvrdi da podnositelj zahtjeva ispunjava uvjete za njegovo dobivanje.

3.   Stranke osiguravaju da odobrenje nakon izdavanja stupi na snagu bez nepotrebne odgode, podložno primjenjivim uvjetima (22).

Članak 151.

Pristojbe

1.   Svaka stranka za sve gospodarske djelatnosti, osim financijskih usluga, osigurava da pristojbe za odobrenje koje naplaćuju njezina nadležna tijela budu razumne i transparentne te da same po sebi ne ograničavaju pružanje relevantne usluge ili obavljanje bilo koje druge gospodarske djelatnosti. Uzimajući u obzir troškove i administrativno opterećenje, svaka se stranka potiče da prihvati plaćanje pristojbi za odobrenje elektroničkim putem.

2.   U pogledu pristojbi koje naplaćuju za odobrenje u području financijskih usluga, svaka stranka osigurava da njezina nadležna tijela podnositeljima zahtjeva dostave popis pristojbi ili informacije o tome kako se utvrđuju iznosi pristojbi te da pristojbe ne koriste kao sredstvo izbjegavanja preuzetih obveza stranke.

3.   Pristojbe za odobrenje ne uključuju pristojbe za iskorištavanje prirodnih resursa, plaćanja za dražbe, natječaje ili druga nediskriminirajuća sredstva za dodjelu koncesija ili obvezne doprinose za pružanje univerzalne usluge.

Članak 152.

Ocjena kvalifikacija

Ako stranka zahtijeva ispit kako bi ocijenila kvalifikacije podnositelja zahtjeva za odobrenje, ona osigurava da njezina nadležna tijela takve ispite zakazuju razumno često i da podnositeljima zahtjeva daju razuman rok da zatraže takav ispit. Svaka stranka u mjeri u kojoj je to izvedivo prihvaća zahtjeve u elektroničkom obliku za takve ispite i razmatra upotrebu elektroničkih sredstava u drugim aspektima ispitnih postupaka.

Članak 153.

Objavljivanje i dostupne informacije

1.   Ako stranka zahtijeva odobrenje, odmah objavljuje informacije koje su potrebne osobama koje obavljaju ili žele obavljati djelatnosti iz članka 146. stavka 1. za koje je potrebno odobrenje kako bi se zadovoljili zahtjevi, formalnosti, tehnički standardi i postupci za dobivanje, zadržavanje, izmjenu i produljenje takvog odobrenja. Te informacije uključuju sljedeće, ako postoji:

(a)

zahtjeve, postupke i formalnosti u vezi s izdavanjem dozvola i kvalifikacijama;

(b)

podatke za kontakt relevantnih nadležnih tijela;

(c)

pristojbe za odobrenje;

(d)

primjenjive tehničke standarde;

(e)

žalbene postupke ili postupke preispitivanja odluka o zahtjevima;

(f)

postupke za praćenje ili izvršavanje usklađenosti s uvjetima dozvola ili kvalifikacija;

(g)

mogućnosti za uključivanje javnosti, primjerice putem rasprava ili iznošenja primjedbi; i

(h)

okvirne rokove za obradu zahtjeva.

Za potrebe ovog odjeljka „objaviti” znači uvrstiti u službenu publikaciju, kao što je službeni list, ili na službene internetske stranice. Stranke objedinjuju elektroničke publikacije na jedinstvenom internetskom portalu ili na drugi način osiguravaju da ih nadležna tijela učine lako dostupnima alternativnim elektroničkim sredstvima.

2.   Svaka stranka od svojih nadležnih tijela zahtijeva da, u mjeri u kojoj je to izvedivo, odgovore na svaki zahtjev za informacije ili pomoć.

Članak 154.

Tehnički standardi

Svaka stranka potiče svoja nadležna tijela da donose tehničke standarde koji su razvijeni primjenom otvorenih i transparentnih postupaka te potiče svako tijelo imenovano za izradu tehničkih standarda, uključujući relevantne međunarodne organizacije, da pritom primjenjuje otvorene i transparentne postupke.

Članak 155.

Uvjeti za odobrenje

1.   Svaka stranka osigurava da se mjere koje se odnose na odobrenje temelje na kriterijima koji sprečavaju nadležna tijela da svoje ovlasti procjene izvršavaju proizvoljno i mogu uključivati, među ostalim, nadležnost i mogućnost pružanja usluge ili bilo koje druge gospodarske djelatnosti, uključujući u skladu s regulatornim zahtjevima stranke, kao što su zahtjevi u pogledu zdravlja i okoliša. Kako bi se izbjegla sumnja, stranke razumiju da pri donošenju odluka nadležno tijelo može uravnotežiti kriterije.

2.   Kriteriji iz stavka 1. moraju biti:

(a)

jasni i nedvosmisleni;

(b)

objektivni i transparentni;

(c)

prethodno utvrđeni;

(d)

unaprijed objavljeni;

(e)

nepristrani; i

(f)

lako dostupni.

3.   Ako stranka donosi ili zadržava mjeru koja se odnosi na odobrenje, ona osigurava da:

(a)

nadležno tijelo obrađuje zahtjeve te donosi i primjenjuje svoje odluke objektivno i nepristrano, neovisno o neprimjerenom utjecaju bilo koje osobe koja obavlja gospodarsku djelatnost za koju je potrebno odobrenje; i

(b)

sami postupci ne sprečavaju zadovoljenje zahtjevâ.

Članak 156.

Ograničen broj dozvola

Ako je broj dozvola dostupnih za određenu djelatnost ograničen zbog nestašice dostupnih prirodnih resursa ili tehničkog kapaciteta, stranka primjenjuje postupak odabira potencijalnih kandidata kojim se u potpunosti jamče nepristranost, objektivnost i transparentnost, uključujući osobito primjereno obavješćivanje javnosti o pokretanju, provedbi i ishodu postupka. Stranka pri utvrđivanju pravila za postupak odabira može uzeti u obzir legitimne ciljeve politike, uključujući pitanja zdravlja, sigurnosti, zaštite okoliša i očuvanja kulturne baštine.

ODJELJAK 2.

ODREDBE OPĆE PRIMJENE

Članak 157.

Postupci preispitivanja upravnih odluka

Stranka je dužna imati pravosudna, arbitražna ili upravna tijela ili postupke kojima se, na zahtjev pogođenog ulagatelja ili pružatelja usluga druge stranke, osigurava brzo preispitivanje upravnih odluka koje utječu na osnivanje poslovne jedinice ili poslovanje, prekograničnu trgovinu uslugama ili pružanje usluge na temelju prisutnosti fizičke osobe stranke na području druge stranke te, ako je to opravdano, pružaju odgovarajuća pravna sredstva protiv tih odluka. Za potrebe ovog odjeljka „upravna odluka” znači odluka ili mjera s pravnim učinkom koja se u pojedinačnom slučaju primjenjuje na određenu osobu, robu ili uslugu, a obuhvaća nedonošenje upravne odluke ili nepoduzimanje takve mjere ako se tako zahtijeva pravom stranke. Ako takvi postupci nisu neovisni o tijelu nadležnom za donošenje dotične upravne odluke, stranka osigurava da se postupcima stvarno osigura objektivno i nepristrano preispitivanje.

Članak 158.

Stručne kvalifikacije

1.   Ništa u ovom članku ne sprečava stranku da od fizičkih osoba zahtijeva posjedovanje potrebnih stručnih kvalifikacija koje su za dotični sektor djelatnosti utvrđene na području na kojem se djelatnost obavlja (23).

2.   Stručna tijela koja su relevantna za dotični sektor djelatnosti na njihovim područjima mogu izraditi i Vijeću za partnerstvo dostaviti zajedničke preporuke o priznavanju stručnih kvalifikacija. Takve zajedničke preporuke potkrepljuju se ocjenom sljedećeg, utemeljenom na dokazima:

(a)

gospodarske vrijednosti predviđenog dogovora o priznavanju stručnih kvalifikacija; i

(b)

međusobne usklađenosti režima, to jest stupnja usklađenosti zahtjeva koje svaka stranka primjenjuje na odobravanje, izdavanje dozvola, poslovanje i potvrđivanje.

3.   Nakon primitka zajedničke preporuke Vijeće za partnerstvo u razumnom roku preispituje njezinu usklađenost s ovom glavom. Vijeće za partnerstvo nakon takvog preispitivanja može izraditi i donijeti dogovor o uvjetima za priznavanje stručnih kvalifikacija putem odluke priložene ovom Sporazumu, koja se smatra sastavnim dijelom ove glave (24).

4.   Dogovorom iz stavka 3. utvrđuju se uvjeti za priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih u Uniji i stručnih kvalifikacija stečenih u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi s djelatnošću obuhvaćenom ovom glavom i glavom III. ovog naslova.

5.   Smjernice za dogovore o priznavanju stručnih kvalifikacija utvrđene u Prilogu 24. uzimaju se u obzir pri izradi zajedničkih preporuka iz stavka 2. ovog članka, a Vijeće za partnerstvo uzima ih u obzir pri procjeni da li da donese takav dogovor, kako je navedeno u stavku 3. ovog članka.

ODJELJAK 3.

USLUGE DOSTAVE

Članak 159.

Područje primjene i definicije

1.   Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere stranke koje utječu na pružanje usluga dostave, uz poglavlja 1., 2., 3. i 4. ove glave te odjeljke 1. i 2. ovog poglavlja.

2.   Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„usluge dostave” znači poštanske usluge, kurirske usluge, usluge ekspresne dostave ili usluge ubrzane pošte koje uključuju sljedeće djelatnosti: prikupljanje, razvrstavanje, prijevoz i dostava poštanskih pošiljaka;

(b)

„usluge ekspresne dostave” znači prikupljanje, razvrstavanje, prijevoz i dostava poštanskih pošiljaka, uz veću brzinu i pouzdanost, te mogu uključivati elemente dodane vrijednosti kao što su preuzimanje na adresi pošiljatelja, osobna dostava primatelju, praćenje, mogućnost mijenjanja odredišta i primatelja tijekom prijevoza ili potvrda primitka;

(c)

„usluge ubrzane pošte” znači usluge međunarodne ekspresne dostave koje se pružaju preko Kooperative EMS-a, dobrovoljnog udruženja imenovanih poštanskih operatera u okviru Svjetske poštanske unije (UPU);

(d)

„dozvola” znači odobrenje koje regulatorno tijelo stranke može zahtijevati od pojedinačnog pružatelja kako bi on mogao nuditi poštanske ili kurirske usluge;

(e)

„poštanska pošiljka” znači pošiljka mase do 31,5 kg adresirana u konačnom obliku u kojem će je uručiti bilo koja vrsta javnog ili privatnog pružatelja usluga dostave, a može uključivati pismo, paket, novine ili katalog;

(f)

„poštanski monopol” znači isključivo pravo pružanja određenih usluga dostave na području stranke ili u nekoj teritorijalnoj jedinici tog područja u skladu s pravom te stranke; i

(g)

„univerzalna usluga” znači trajno pružanje usluga dostave određene kvalitete na cjelokupnom području stranke ili u nekoj teritorijalnoj jedinici tog područja, po pristupačnim cijenama za sve korisnike.

Članak 160.

Univerzalna usluga

1.   Svaka stranka ima pravo definirati vrstu obveze univerzalne usluge koju želi zadržati te odlučiti o njezinu području primjene i provedbi. Sve obveze univerzalne usluge provode se na transparentan, nediskriminirajući i neutralan način za sve pružatelje usluga koji podliježu toj obvezi.

2.   Ako stranka zahtijeva da se usluge dolazne ubrzane pošte pružaju na temelju univerzalnih usluga, ona tim uslugama ne odobrava povlašteni tretman u odnosu na druge usluge međunarodne ekspresne dostave.

Članak 161.

Financiranje univerzalne usluge

Stranka ne smije uvesti naknade ili druge pristojbe na pružanje usluge dostave koja nije univerzalna usluga kako bi se financiralo pružanje univerzalne usluge. Ovaj se članak ne primjenjuje na opće primjenjive porezne mjere ili upravne pristojbe.

Članak 162.

Sprečavanje praksi kojima se narušava tržišno natjecanje

Svaka stranka osigurava da pružatelji usluga dostave koji podliježu obvezi univerzalne usluge ili poštanski monopoli ne primjenjuju prakse kojima se narušava tržišno natjecanje, kao što je:

(a)

korištenje prihoda od pružanja usluge koja podliježe obvezi univerzalne usluge ili iz poštanskog monopola za unakrsno subvencioniranje pružanja usluge ekspresne dostave ili bilo koje usluge dostave koja ne podliježe obvezi univerzalne usluge; ili

(b)

neopravdan različit tretman potrošača u pogledu tarifa ili drugih uvjeta za pružanje usluge koja podliježe obvezi univerzalne usluge ili za koju postoji poštanski monopol.

Članak 163.

Dozvole

1.   Ako stranka zahtijeva dozvolu za pružanje usluga dostave, ona javno objavljuje:

(a)

sve zahtjeve u vezi s izdavanjem dozvola i uobičajeni rok potreban za donošenje odluke o zahtjevu za izdavanje dozvole; i

(b)

uvjete dozvola.

2.   Postupci, obveze i zahtjevi u pogledu dozvole moraju biti transparentni, nediskriminirajući i utemeljeni na objektivnim kriterijima.

3.   Ako nadležno tijelo odbije zahtjev za dozvolu, ono pisanim putem obavješćuje podnositelja zahtjeva o razlozima odbijanja. Svaka stranka uspostavlja žalbeni postupak pred neovisnim tijelom koji je dostupan podnositeljima zahtjeva čija je dozvola odbijena. To tijelo može biti sud.

Članak 164.

Neovisnost regulatornog tijela

1.   Svaka stranka osniva ili zadržava regulatorno tijelo koje je pravno odvojeno i funkcionalno nezavisno od bilo kojeg pružatelja usluga dostave. Ako stranka posjeduje ili kontrolira pružatelja usluga dostave, ona osigurava djelotvorno strukturno razdvajanje regulatorne funkcije od djelatnosti povezanih s vlasništvom ili kontrolom.

2.   Regulatorna tijela svoje zadaće obavljaju transparentno i pravodobno te raspolažu odgovarajućim financijskim i ljudskim resursima za izvršavanje zadaće koja im je dodijeljena. Njihove odluke nepristrane su u odnosu na sve sudionike na tržištu.

ODJELJAK 4.

TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE

Članak 165.

Područje primjene

Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere stranke koje utječu na pružanje telekomunikacijskih usluga, uz poglavlja 1., 2., 3. i 4. ove glave te odjeljke 1. i 2. ovog poglavlja.

Članak 166.

Definicije

Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„povezana oprema” znači povezane usluge, fizička infrastruktura i druga oprema ili elementi povezani s telekomunikacijskom mrežom ili telekomunikacijskom uslugom kojima se omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže ili usluge, ili koji za to imaju potencijala;

(b)

„krajnji korisnik” znači krajnji potrošač ili pretplatnik javne telekomunikacijske usluge, uključujući pružatelja usluga koji nije pružatelj javnih telekomunikacijskih usluga;

(c)

„osnovna infrastruktura” znači infrastruktura javne telekomunikacijske mreže ili javne telekomunikacijske usluge:

i.

koju isključivo ili pretežno osigurava jedan pružatelj ili ograničen broj pružatelja; i

ii.

koju nije moguće ekonomski ili tehnički nadomjestiti radi pružanja usluge;

(d)

„međupovezivanje” znači povezivanje javnih telekomunikacijskih mreža koje koriste isti ili različiti pružatelji telekomunikacijskih mreža ili telekomunikacijskih usluga kako bi se korisnicima jednog pružatelja omogućilo da komuniciraju s korisnicima istog ili nekog drugog pružatelja ili da pristupe uslugama koje pruža drugi pružatelj, bez obzira na to pružaju li te usluge uključeni pružatelji usluga ili bilo koji drugi pružatelj usluga koji ima pristup mreži;

(e)

„usluga međunarodnog mobilnog roaminga” znači komercijalna usluga mobilne telefonije koja se pruža na temelju trgovačkog ugovora između pružatelja javnih telekomunikacijskih usluga i koja krajnjem korisniku omogućuje da se koristi svojim domaćim mobilnim telefonom ili drugim uređajem za usluge poziva, podatkovnog prometa ili slanja poruka dok je izvan područja na kojem je smještena njegova domaća javna telekomunikacijska mreža.

(f)

„usluga pristupa internetu” znači javna telekomunikacijska usluga kojom se omogućuje pristup internetu te time povezivanje s gotovo svim krajnjim točkama interneta, bez obzira na mrežnu tehnologiju i terminalnu opremu koja se upotrebljava;

(g)

„zakupljeni vodovi” znači telekomunikacijske usluge ili infrastruktura, uključujući virtualne, kojima se izdvaja kapacitet za namjensku upotrebu od strane korisnika, ili dostupnost korisniku, između dviju ili više određenih točaka;

(h)

„glavni pružatelj” znači pružatelj telekomunikacijskih mreža ili telekomunikacijskih usluga koji može bitno utjecati na uvjete sudjelovanja, s obzirom na cijenu i ponudu, na relevantnom tržištu za telekomunikacijske mreže ili telekomunikacijske usluge zbog kontrole nad osnovnom infrastrukturom ili korištenja svojeg položaja na tom tržištu;

(i)

„mrežni element” znači uređaj ili oprema koja se koristi za pružanje telekomunikacijske usluge, uključujući značajke, funkcije i kapacitete koje taj uređaj ili oprema omogućuju;

(j)

„prenosivost broja” znači mogućnost da pretplatnici na zahtjev prilikom prelaska na istu kategoriju pružatelja javnih telekomunikacijskih usluga zadrže iste telefonske brojeve, na istoj lokaciji u slučaju fiksne mreže, bez narušavanja kvalitete, pouzdanosti ili pristupačnosti;

(k)

„javna telekomunikacijska mreža” znači svaka telekomunikacijska mreža koja se u cijelosti ili većim dijelom upotrebljava za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga koje podržavaju prijenos informacija među završnim točkama mreže;

(l)

„javna telekomunikacijska usluga” znači svaka telekomunikacijska usluga koja se nudi široj javnosti;

(m)

„pretplatnik” znači svaka fizička ili pravna osoba koja je stranka ugovora s pružateljem javnih telekomunikacijskih usluga o pružanju takvih usluga;

(n)

„telekomunikacije” znače prijenos i prijam signala bilo kojim elektromagnetskim sredstvom;

(o)

„telekomunikacijska mreža” znači sustavi prijenosa i, ako je to primjenjivo, oprema za prespajanje ili usmjeravanje te druga sredstva, uključujući mrežne elemente koji nisu aktivni, a koji omogućuju prijenos i prijam signala žičanim, radijskim, optičkim ili drugim elektromagnetskim sredstvom;

(p)

„telekomunikacijsko regulatorno tijelo” znači tijelo ili tijela koja je stranka zadužila za regulaciju telekomunikacijskih mreža i telekomunikacijskih usluga obuhvaćenih ovim odjeljkom;

(q)

„telekomunikacijska usluga” znači usluga koja se u cijelosti ili većim dijelom sastoji od prijenosa i primanja signala, uključujući radiodifuzijske signale, telekomunikacijskim mrežama, uključujući mreže za radiodifuziju, ali ne uključuje uslugu pružanja sadržaja ili izvršavanja uredničke kontrole nad sadržajem prenesenim putem telekomunikacijskih mreža i telekomunikacijskih usluga;

(r)

„univerzalna usluga” znači minimalan skup usluga određene kvalitete koji mora biti dostupan svim korisnicima ili skupu korisnika na području stranke ili u nekoj teritorijalnoj jedinici tog područja, bez obzira na njihov geografski položaj i po pristupačnoj cijeni; i

(s)

„korisnik” znači svaka fizička ili pravna osoba koja koristi javnu telekomunikacijsku uslugu.

Članak 167.

Telekomunikacijsko regulatorno tijelo

1.   Svaka stranka osniva ili zadržava telekomunikacijsko regulatorno tijelo:

(a)

koje je pravno odvojeno i funkcionalno nezavisno od bilo kojeg pružatelja telekomunikacijskih mreža, telekomunikacijskih usluga ili telekomunikacijske opreme;

(b)

koje primjenjuje postupke i donosi odluke nepristrane u odnosu na sve sudionike na tržištu;

(c)

koje djeluje neovisno i ne traži ni ne prima upute od bilo kojeg drugog tijela u vezi s obavljanjem zadaća koje su mu zakonski dodijeljene radi izvršenja obveza utvrđenih u člancima 169., 170., 171., 173. i 174.;

(d)

koje ima regulatorne ovlasti kao i odgovarajuće financijske i ljudske resurse za obavljanje zadaća iz točke (c) ovog članka;

(e)

koje ima ovlasti osigurati da mu, na njegov zahtjev, pružatelji telekomunikacijskih mreža ili telekomunikacijskih usluga odmah dostave sve informacije (25), uključujući financijske informacije, koje su mu potrebne za izvršavanje zadaća iz točke (c) ovog članka; i

(f)

koje izvršava svoje ovlasti transparentno i pravodobno.

2.   Svaka stranka osigurava da se zadaće dodijeljene telekomunikacijskom regulatornom tijelu objavljuju u lako dostupnom i jasnom obliku, posebno ako te zadaće nisu dodijeljene samo jednom tijelu.

3.   Stranka koja zadrži vlasništvo ili kontrolu nad pružateljima telekomunikacijskih mreža ili telekomunikacijskih usluga osigurava djelotvorno strukturno razdvajanje regulatorne funkcije od djelatnosti povezanih s vlasništvom ili kontrolom.

4.   Svaka stranka osigurava da korisnik ili pružatelj telekomunikacijskih mreža ili telekomunikacijskih usluga na kojeg se odnosi odluka telekomunikacijskog regulatornog tijela ima pravo žalbe pred žalbenim tijelom, koje je nezavisno od regulatornog tijela i drugih uključenih strana. Odluka ostaje na snazi do ishoda žalbe, osim ako su odobrene privremene mjere u skladu s pravom stranke.

Članak 168.

Odobrenje za pružanje telekomunikacijskih mreža ili usluga

1.   Svaka stranka dopušta pružanje telekomunikacijskih mreža ili telekomunikacijskih usluga bez prethodnog službenog odobrenja.

2.   Svaka stranka javno objavljuje sve kriterije, primjenjive postupke i uvjete pod kojima je pružateljima usluga dopušteno pružanje telekomunikacijskih mreža ili telekomunikacijskih usluga.

3.   Svi kriteriji za odobrenje i primjenjivi postupci moraju biti što jednostavniji, objektivni, transparentni, nediskriminirajući i proporcionalni. Sve obveze i uvjeti propisani ili povezani s odobrenjem moraju biti nediskriminirajući, transparentni i proporcionalni te se moraju odnositi na usluge ili mreže koje se pružaju.

4.   Svaka stranka osigurava da podnositelj zahtjeva za odobrenje primi pisanim putem razloge za odbijanje ili opoziv odobrenja odnosno za nametanje posebnih uvjeta za pružatelja. U takvim slučajevima podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe pred žalbenim tijelom.

5.   Administrativne naknade koje se naplaćuju pružateljima moraju biti objektivne, transparentne, nediskriminirajuće i proporcionalne administrativnim troškovima koji su opravdano nastali pri upravljanju, nadzoru i izvršenju obveza utvrđenih u ovom odjeljku (26).

Članak 169.

Međupovezivanje

Svaka stranka osigurava da pružatelj javnih telekomunikacijskih mreža ili javnih telekomunikacijskih usluga ima pravo i, ako to zatraži drugi pružatelj javnih telekomunikacijskih mreža ili javnih telekomunikacijskih usluga, obvezu pregovarati o međupovezivanju u svrhu pružanja javnih telekomunikacijskih mreža ili javnih telekomunikacijskih usluga.

Članak 170.

Pristup i korištenje

1.   Svaka stranka osigurava da se svakom obuhvaćenom poduzeću ili pružatelju usluga druge stranke odobri pristup javnim telekomunikacijskim mrežama ili javnim telekomunikacijskim uslugama i njihovo korištenje pod razumnim i nediskriminirajućim (27) uvjetima. Ta se obveza među ostalim primjenjuje na stavke od 2. do 5.

2.   Svaka stranka osigurava da obuhvaćena poduzeća ili pružatelji usluga druge stranke imaju pristup bilo kojoj javnoj telekomunikacijskoj mreži ili javnoj telekomunikacijskoj usluzi koja se nudi unutar ili preko njezinih granica odnosno da je mogu koristiti, uključujući privatne zakupljene vodove, i u tu svrhu osiguravaju, podložno stavku 5., da se takvim poduzećima i pružateljima dopušta:

(a)

kupnja ili zakup te spajanje terminalne ili druge opreme koja ima sučelje s mrežom i koja je nužna za pružanje njihovih usluga;

(b)

međupovezivanje privatnih zakupljenih vodova ili vodova u vlasništvu s javnim telekomunikacijskim mrežama ili s vodovima koji su u zakupu ili vlasništvu drugog obuhvaćenog poduzeća ili pružatelja usluga; i

(c)

primjena operativnih protokola po vlastitom izboru u njihovu poslovanju, uz one koji su nužni za osiguranje dostupnosti telekomunikacijskih usluga široj javnosti.

3.   Svaka stranka obuhvaćenim poduzećima ili pružateljima usluga druge stranke osigurava mogućnost korištenja javnih telekomunikacijskih mreža i javnih telekomunikacijskih usluga za prijenos informacija unutar i preko njezinih granica, uključujući za komunikacije unutar njihovih poduzeća, te za pristup informacijama u bazama podataka ili na drugi način pohranjenima u strojno čitljivom obliku na području bilo koje od stranaka.

4.   Neovisno o stavku 3., stranka može poduzeti potrebne mjere kako bi osigurala sigurnost i povjerljivost komunikacija, podložno zahtjevu da se takve mjere ne primjenjuju na način koji bi činio prikriveno ograničavanje trgovine uslugama ili sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije odnosno poništenja ili narušavanja povlastica na temelju ove glave.

5.   Stranke osiguravaju da se ne nameću uvjeti za pristup javnim telekomunikacijskim mrežama ili usluga i njihovo korištenje osim onih koji su nužni kako bi se:

(a)

zaštitila nadležnost pružatelja javnih telekomunikacijskih mreža ili javnih telekomunikacijskih usluga za pružanje javne usluge, posebno njihova sposobnost da svoje usluge učine dostupnima široj javnosti; ili

(b)

zaštitila tehnička cjelovitost javnih telekomunikacijskih mreža ili usluga.

Članak 171.

Rješavanje sporova u području telekomunikacija

1.   Svaka stranka osigurava da, u slučaju spora između pružatelja telekomunikacijskih mreža ili telekomunikacijskih usluga u vezi s pravima i obvezama koji proizlaze iz ovog odjeljka, a na zahtjev jedne od strana u sporu, telekomunikacijsko regulatorno tijelo donese obvezujuću odluku u razumnom roku za rješavanje spora.

2.   Odluka telekomunikacijskog regulatornog tijela objavljuje se uzimajući u obzir zahtjeve u pogledu povjerljivosti poslovanja. Dotičnim stranama dostavlja se cjelovito obrazloženje na kojemu se odluka temelji i one imaju pravo na žalbu iz članka 167. stavka 4.

3.   Postupak iz stavaka 1. i 2. ne sprečava bilo koju dotičnu stranu da pokrene postupak pred pravosudnim tijelom.

Članak 172.

Mjere zaštite tržišnog natjecanja u odnosu na glavne pružatelje

Svaka stranka uvodi ili zadržava odgovarajuće mjere kako bi se pružatelje javnih telekomunikacijskih mreža ili telekomunikacijskih usluga koji su, samostalno ili zajedno, glavni pružatelj, spriječilo u protutržišnom ponašanju ili nastavku protutržišnog ponašanja. Takvo protutržišno ponašanje uključuje posebno:

(a)

unakrsno subvencioniranje s protutržišnim učinkom;

(b)

korištenje informacija dobivenih od konkurenata, što ima protutržišne posljedice; i

(c)

uskraćivanje drugim pružateljima usluga pravodobnih tehničkih informacija o osnovnoj infrastrukturi i komercijalno relevantnih informacija koje su im potrebne za pružanje usluga.

Članak 173.

Međupovezivanje s glavnim pružateljima

1.   Svaka stranka osigurava da glavni pružatelji javnih telekomunikacijskih mreža ili javnih telekomunikacijskih usluga omogućuju međupovezivanje u bilo kojoj tehnički izvedivoj točki u mreži. Takvo se međupovezivanje ostvaruje:

(a)

pod nediskriminirajućim uvjetima (uključujući u pogledu cijena, tehničkih standarda, specifikacija, kvalitete i održavanja) te kvalitetom koja nije lošija od kvalitete koja se osigurava za vlastite slične usluge toga glavnog pružatelja ili za slične usluge njegovih društava kćeri ili drugih povezanih društava;

(b)

pravodobno, pod uvjetima (uključujući u pogledu cijena, tehničkih standarda, specifikacija, kvalitete i održavanja) koji su transparentni, razumni i kojima se uzima u obzir ekonomska izvedivost te koji su dovoljno nevezani da pružatelj usluge ne mora plaćati za mrežne elemente ili infrastrukturu koja mu nije potrebna za pružanje usluge; i

(c)

na zahtjev, u drugim točkama pored završnih točaka mreže koje se nude većini korisnika, po cijenama koje odražavaju trošak izgradnje potrebne dodatne infrastrukture.

2.   Postupci koji se primjenjuju na međupovezivanje s glavnim pružateljem javno se objavljuju.

3.   Glavni pružatelji javno objavljuju svoje sporazume o međupovezivanju ili, ovisno o slučaju, svoje referentne ponude za međupovezivanje.

Članak 174.

Pristup osnovnoj infrastrukturi glavnih pružatelja

Svaka stranka osigurava da glavni pružatelji na njezinu području svoju osnovnu infrastrukturu stave na raspolaganje pružateljima telekomunikacijskih mreža ili telekomunikacijskih usluga pod razumnim, transparentnim i nediskriminirajućim uvjetima u svrhu pružanja javnih telekomunikacijskih usluga, osim ako to nije nužno za postizanje učinkovitog tržišnog natjecanja na temelju prikupljenih činjenica i ocjenjivanja tržišta koje je provelo telekomunikacijsko regulatorno tijelo. Osnovna infrastruktura glavnog pružatelja može uključivati mrežne elemente, usluge zakupljenih vodova i povezanu opremu.

Članak 175.

Ograničeni resursi

1.   Svaka stranka osigurava da se dodjela i odobrenje prava na upotrebu ograničenih resursa, uključujući radiofrekvencijski spektar, brojeve i pravo puta, provode na otvoren, objektivan, pravodoban, transparentan, nediskriminirajući i proporcionalan način, uzimajući u obzir ciljeve od općeg interesa. Postupci te uvjeti i obveze povezani s pravima na upotrebu temelje se na objektivnim, transparentnim, nediskriminirajućim i proporcionalnim kriterijima.

2.   Trenutačna upotreba dodijeljenih frekvencijskih pojaseva javno se objavljuje, no nije potrebno dati detaljan opis radiofrekvencijskog spektra dodijeljenog za određene državne potrebe.

3.   Stranke se pri dodjeli spektra za komercijalnu upotrebu mogu osloniti na pristupe temeljene na tržištu, kao što su postupci nadmetanja.

4.   Stranke razumiju da mjere stranke kojima se dodjeljuje i raspodjeljuje spektar i upravlja frekvencijom nisu same po sebi neusklađene s člancima 128. i 135. Svaka stranka zadržava pravo na uspostavu i primjenu mjera upravljanja spektrom i frekvencijama koje mogu dovesti do ograničenja broja pružatelja telekomunikacijskih usluga, pod uvjetom da to čini na način koji je u skladu s ovim Sporazumom. To uključuje mogućnost dodjele frekvencijskih pojaseva uzimajući u obzir postojeće i buduće potrebe i dostupnost spektra.

Članak 176.

Univerzalna usluga

1.   Svaka stranka ima pravo definirati vrstu obveza univerzalne usluge koju želi zadržati te odlučiti o njezinu području primjene i provedbi.

2.   Svaka stranka upravlja obvezama univerzalne usluge na proporcionalan, transparentan, objektivan i nediskriminirajući način koji je neutralan u odnosu na tržišno natjecanje i ne opterećuje više nego što je nužno za tu vrstu univerzalne usluge kako ju je definirala stranka.

3.   Svaka stranka osigurava da su postupci za određivanje pružatelja univerzalne usluge otvoreni svim pružateljima javnih telekomunikacijskih mreža ili javnih telekomunikacijskih usluga. Pružatelji se određuju učinkovitim, transparentnim i nediskriminirajućim mehanizmom.

4.   Ako stranka odluči isplatiti naknadu pružateljima univerzalne usluge, ona osigurava da takva naknada ne premašuje neto trošak koji proizlazi iz obveze univerzalne usluge.

Članak 177.

Prenosivost broja

Svaka stranka osigurava da pružatelji javnih telekomunikacijskih usluga osiguravaju prenosivost broja pod razumnim uvjetima.

Članak 178.

Otvoreni pristup internetu

1.   Svaka stranka osigurava da, podložno njezinim zakonima i drugim propisima, pružatelji usluga pristupa internetu korisnicima tih usluga omogućuju:

(a)

pristup informacijama i sadržajima, njihovu distribuciju te korištenje i pružanje aplikacija i usluga po vlastitom izboru, podložno nediskriminirajućem, razumnom, transparentnom i proporcionalnom upravljanju mrežom; i

(b)

korištenje uređaja po vlastitom izboru, pod uvjetom da takvi uređaji ne ugrožavaju sigurnost drugih uređaja, mreže ili usluga koje se pružaju na mreži.

2.   Podrazumijeva se da ništa u ovom članku ne sprečava stranke da donesu mjere s ciljem zaštite javne sigurnosti s obzirom na korisnike na internetu.

Članak 179.

Povjerljivost informacija

1.   Svaka stranka osigurava da pružatelji koji dobiju informacije od drugog pružatelja u postupku pregovaranja o aranžmanima na temelju članaka 169., 170., 173. i 174. te informacije koriste isključivo u svrhu za koju su dostavljene i u svakom trenutku poštuju povjerljivost prenesenih ili pohranjenih informacija.

2.   Svaka stranka osigurava povjerljivost komunikacija i povezanih podataka o prometu koji se prenose tijekom korištenja javnih telekomunikacijskih mreža ili javnih telekomunikacijskih usluga, podložno zahtjevu da mjere koje se primjenjuju u tu svrhu nisu sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije ili prikriveno ograničavanje trgovine uslugama.

Članak 180.

Strani udjeli

U pogledu pružanja telekomunikacijskih mreža ili telekomunikacijskih usluga preko poslovne jedinice i neovisno o članku 133., stranka ne smije uvesti zahtjeve u pogledu zajedničkog pothvata niti ograničiti sudjelovanje stranoga kapitala u smislu ograničenja najvećeg postotka stranog udjela ili ukupne vrijednosti pojedinačnog ili skupnog stranog ulaganja.

Članak 181.

Međunarodni mobilni roaming (28)

1.   Stanke nastoje surađivati na promicanju transparentnih i razumnih cijena usluga međunarodnog mobilnog roaminga radi poticanja rasta trgovine između stranaka i povećanja dobrobiti potrošača.

2.   Stranke mogu odlučiti poduzeti korake za poboljšanje transparentnosti i tržišnog natjecanja s obzirom na cijene međunarodnog mobilnog roaminga i tehnološke alternative uslugama roaminga, kao što su:

(a)

osiguravanje da informacije o maloprodajnim cijenama budu lako dostupne krajnjim korisnicima; i

(b)

smanjenje na najmanju moguću mjeru prepreka za upotrebu tehnoloških alternativa roamingu, pri čemu korisnici, kad dolaze na područje stranke s područja druge stranke, mogu pristupiti telekomunikacijskim uslugama koristeći se uređajem po vlastitu izboru.

3.   Svaka stranka potiče pružatelje javnih telekomunikacijskih usluga na svojem području da javno objave informacije o maloprodajnim cijenama usluga međunarodnog mobilnog roaminga za pozive, podatkovni promet i tekstualne poruke ponuđene njihovim krajnjim korisnicima kad putuju na područje druge stranke.

4.   Ničim u ovom članku ne zahtijeva se od stranke da regulira cijene ili uvjete usluga međunarodnog mobilnog roaminga.

ODJELJAK 5.

FINANCIJSKE USLUGE

Članak 182.

Područje primjene

1.   Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere stranke koje utječu na pružanje financijskih usluga, uz poglavlja 1., 2., 3. i 4. ove glave te odjeljke 1. i 2. ovog poglavlja.

2.   Za potrebe ovog odjeljka pojam „djelatnosti koje se obavljaju u okviru izvršavanja javnih ovlasti” iz članka 124. točke (f) znači sljedeće (29):

(a)

djelatnosti koje obavlja središnja banka ili monetarno tijelo ili drugi javni subjekt u provođenju monetarne ili tečajne politike;

(b)

djelatnosti koji čine dio zakonskog sustava socijalne sigurnosti ili javnih mirovinskih sustava; i

(c)

druge djelatnosti koje obavlja javni subjekt za račun stranke ili uz njezino jamstvo ili koristeći se financijskim sredstvima stranke ili njezinih javnih subjekata.

3.   Za potrebe primjene članka 124. točke (f) na ovaj odjeljak, ako stranka dopušta da bilo koju od djelatnosti iz stavka 2. točke (b) ili (c) ovog članka njezini pružatelji financijskih usluga obavljaju u konkurentskom odnosu s javnim subjektom ili pružateljem financijskih usluga, „djelatnosti koje se obavljaju u okviru izvršavanja javnih ovlasti” ne uključuju te djelatnosti.

4.   Članak 124. točka (a) ne primjenjuje se na usluge obuhvaćene ovim odjeljkom.

Članak 183.

Definicije

Za potrebe ove glave primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„financijska usluga” znači svaka usluga financijske prirode koju nudi pružatelj financijskih usluga stranke i obuhvaća sljedeće djelatnosti:

i.

osiguranje i usluge povezane s osiguranjem:

(A)

izravno osiguranje (uključujući suosiguranje):

(aa)

životno osiguranje;

(bb)

neživotno osiguranje;

(B)

reosiguranje i retrocesija;

(C)

posredovanje u osiguranju, kao što su posredništvo i zastupanje; i

(D)

pomoćne usluge povezane s osiguranjem, kao što su usluge savjetovanja, aktuarske usluge, usluge procjene rizika i usluge obrade odštetnih zahtjeva;

ii.

bankarske i druge financijske usluge (osim osiguranja):

(A)

primanje depozita i drugih povratnih sredstava od građanstva;

(B)

sve vrste zajmova, uključujući potrošačke kredite, hipotekarne kredite, faktoring i financiranje komercijalnih transakcija;

(C)

financijski leasing;

(D)

sve usluge plaćanja i prijenosa novca, uključujući kreditne, platne i debitne kartice, putničke čekove i bankovne mjenice;

(E)

jamstva i obveze;

(F)

trgovanje za vlastiti račun ili za račun klijenta, na burzi, vanburzovnom tržištu ili na neki drugi način:

(aa)

instrumentima tržišta novca (uključujući čekove, mjenice, certifikate o depozitu);

(bb)

devizama;

(cc)

izvedenicama, uključujući, ali ne ograničavajući se na budućnosnice i opcije;

(dd)

tečajnim i kamatnim instrumentima, uključujući proizvode kao što su ugovori o razmjeni i terminski ugovori o kamatnoj stopi;

(ee)

prenosivim vrijednosnim papirima; i

(ff)

drugim prenosivim instrumentima i financijskim sredstvima, uključujući plemenite metale;

(G)

udio u izdanju svih vrsta vrijednosnih papira, uključujući jamstvo otkupa i plasman u svojstvu agenta (bilo javna ili privatna izdanja) i pružanje usluga povezanih s takvim izdanjima;

(H)

brokerski novčani poslovi;

(I)

upravljanje imovinom, kao što je upravljanje gotovinom ili portfeljem, svi oblici upravljanja zajedničkim ulaganjima, upravljanje mirovinskim fondovima, usluge skrbništva, usluge pohrane i fiducijarne usluge;

(J)

usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu, uključujući vrijednosne papire, financijske izvedenice i druge prenosive instrumente;

(K)

pružanje i prijenos financijskih informacija te obrada financijskih podataka i s time povezani softver; i

(L)

savjetodavne, posredničke i druge pomoćne financijske usluge za sve djelatnosti navedene u točkama od (A) do (K), uključujući procjenu boniteta i analizu, istraživanja i savjetovanje u vezi s ulaganjem i portfeljima, savjetovanje o stjecanju i restrukturiranju te strategiji trgovačkih društava;

(b)

„pružatelj financijskih usluga” znači fizička ili pravna osoba stranke koja želi pružati ili pruža financijske usluge, ali ne uključuje javni subjekt;

(c)

„nova financijska usluga” znači usluga financijske prirode, uključujući usluge u vezi s postojećim i novim proizvodima ili načinom pružanja tih proizvoda, koju ne pruža nijedan pružatelj financijskih usluga na području jedne stranke, ali se ona pruža na području druge stranke;

(d)

„javni subjekt” znači:

i.

vlada, središnja banka ili monetarno tijelo stranke ili subjekt u vlasništvu ili pod kontrolom stranke, koji se pretežno bavi obavljanjem javnih funkcija ili djelatnosti u javne svrhe, što ne obuhvaća subjekte koji se pretežno bave pružanjem financijskih usluga uz tržišne uvjete; ili

ii.

privatni subjekt, koji obavlja funkcije koje inače obavlja središnja banka ili monetarno tijelo, kad obavlja te funkcije;

(e)

„samoregulatorna organizacija” znači nevladino tijelo, uključujući burzu ili tržište vrijednosnih papira ili budućnosnica, klirinšku agenciju, drugu organizaciju ili udruženje, koje izvršava regulatorne ili nadzorne ovlasti nad pružateljima financijskih usluga na temelju propisa ili delegiranja od strane središnje, regionalne ili lokalne vlasti ili tijela, ovisno o slučaju.

Članak 184.

Bonitetno izuzeće

1.   Ništa u ovom Sporazumu ne sprečava stranku da donese ili zadrži mjere zbog bonitetnih razloga (30), kao što su:

(a)

zaštita ulagatelja, deponenata, osiguranika ili osoba prema kojima pružatelj financijskih usluga ima fiducijarnu obvezu; ili

(b)

osiguravanje integriteta i stabilnosti financijskog sustava stranke.

2.   Ako takve mjere nisu u skladu s odredbama ovog Sporazuma, ne koriste se kao sredstvo za izbjegavanje preuzetih obveza stranke na temelju ovog Sporazuma.

Članak 185.

Povjerljive informacije

Ne dovodeći u pitanje dio treći, ništa u ovom Sporazumu ne tumači se kao zahtjev stranci da objavi informacije o poslovima i računima pojedinačnih klijenata ili povjerljive ili zaštićene informacije u posjedu javnih subjekata.

Članak 186.

Međunarodni standardi

Stranke ulažu najveće moguće napore kako bi osigurale da se međunarodno dogovoreni standardi u sektoru financijskih usluga za regulaciju i nadzor, za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma te za borbu protiv utaje i izbjegavanja poreza provode i primjenjuju na njihovu području. Takvi međunarodno dogovoreni standardi su, među ostalim, oni koje su donijeli: skupina G-20, Odbor za financijsku stabilnost, Bazelski odbor za nadzor banaka, a posebno njegovo „temeljno načelo učinkovitog nadzora banaka”, Međunarodno udruženje osiguravateljnih nadzornih tijela, a posebno njegova „temeljna načela osiguranja”, Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire, a posebno njezini „ciljevi i načela regulacije vrijednosnih papira”, Radna skupina za financijske mjere i Globalni forum o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj.

Članak 187.

Financijske usluge koje su nove na području stranke

1.   Svaka stranka pružatelju financijskih usluga druge stranke s poslovnim nastanom na njezinu području dopušta pružanje novih financijskih usluga koje bi stranka, na temelju domaćeg prava i u sličnim okolnostima, dopustila da ih pružaju njezini pružatelji financijskih usluga, pod uvjetom da uvođenje nove financijske usluge ne zahtijeva novi propis ili mijenjanje postojećeg propisa. To se ne primjenjuje na podružnice druge stranke s poslovnim nastanom na području jedne od stranaka.

2.   Stranka može odrediti institucionalni i pravni oblik pružanja usluge te zahtijevati odobrenje za njezino pružanje. Ako je takvo odobrenje propisano, odluka se donosi u razumnom vremenskom roku, a odobrenje može biti odbijeno samo zbog bonitetnih razloga.

Članak 188.

Samoregulatorne organizacije

Ako stranka zahtijeva članstvo ili sudjelovanje u nekoj samoregulatornoj organizaciji, ili pristup toj organizaciji, kako bi pružatelji financijskih usluga druge stranke mogli pružati financijske usluge na njezinu području, stranka osigurava da ta samoregulatorna organizacija poštuje obveze iz članaka 129., 130., 137. i 138.

Članak 189.

Klirinški i platni sustavi

U skladu s uvjetima kojima se odobrava nacionalni tretman, svaka stranka pružateljima financijskih usluga druge stranke s poslovnim nastanom na njezinu području odobrava pristup platnim i klirinškim sustavima kojima upravljaju javni subjekti te službenim instrumentima financiranja i refinanciranja koji su dostupni u okviru redovitog poslovanja. Ovim se člankom ne omogućuje pristup sredstvima zajmodavca stranke u krajnjoj nuždi.

ODJELJAK 6.

USLUGE MEĐUNARODNOG POMORSKOG PRIJEVOZA

Članak 190.

Područje primjene i definicije

1.   Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere stranke koje utječu na pružanje usluga međunarodnog pomorskog prijevoza, uz poglavlja 1., 2., 3. i 4. te odjeljak 1. ovog poglavlja.

2.   Za potrebe ovog odjeljka te poglavlja 1., 2., 3. i 4. ove glave primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„usluge međunarodnog pomorskog prijevoza” znači prijevoz putnika ili tereta pomorskim plovilima između luke jedne stranke i luke druge stranke ili treće zemlje, ili između luka država članica, uključujući izravno ugovaranje s pružateljima drugih usluga prijevoza, radi prijevoza od vrata do vrata ili multimodalnog prijevoza na temelju jedne prijevozne isprave, ali ne uključuje pravo pružanja takvih drugih usluga prijevoza;

(b)

„prijevoz od vrata do vrata ili multimodalni prijevoz” znači prijevoz međunarodnog tereta na temelju jedne prijevozne isprave pri kojem se upotrebljava više prijevoznih sredstava i koji uključuje međunarodnu dionicu na moru;

(c)

„međunarodni teret” znači teret koji se prevozi između luke jedne stranke i luke druge stranke ili treće zemlje, ili između luka država članica;

(d)

„pomoćne pomorske usluge” znači usluge utovara i istovara pomorskog tereta, usluge carinjenja, usluge kontejnerske stanice i terminala, usluge pomorskih agencija, pomorske usluge otpreme tereta i usluge pohrane i skladištenja;

(e)

„usluge utovara i istovara pomorskog tereta” znači djelatnosti koje obavljaju trgovačka društva za utovar i istovar plovila, uključujući trgovačka društva za upravljanje terminalima, ali isključujući neposredne djelatnosti lučkih radnika ako je ta radna snaga organizirana neovisno o trgovačkim društvima za utovar i istovar plovila ili trgovačkim društvima za upravljanje terminalima; obuhvaćene djelatnosti uključuju organizaciju i nadzor:

i.

utovara tereta na brod ili istovara tereta s broda;

ii.

privezivanja ili odvezivanja tereta; i

iii.

prihvata ili isporuke i čuvanja tereta prije otpreme ili nakon istovara;

(f)

„usluge carinjenja” znači djelatnosti koje se sastoje od obavljanja carinskih formalnosti za drugu stranku povezanih s uvozom, izvozom ili provozom tereta, bez obzira na to pruža li te usluge pružatelj usluga u okviru svoje osnovne ili sporedne djelatnosti;

(g)

„usluge kontejnerske stanice i terminala” znači djelatnosti koje se sastoje od skladištenja, punjenja, pražnjenja ili popravka kontejnera te pripreme kontejnera za prijevoz, u luci ili na kopnu;

(h)

„usluge pomorskih agencija” znači djelatnosti koje se sastoje od zastupanja u svojstvu agenta, na određenom geografskom području, poslovnih interesa jednog ili više brodara ili brodarskih društava za sljedeće potrebe:

i.

marketing i prodaju usluga pomorskog prijevoza i povezanih usluga, od izrade ponude do izdavanja računa i teretnica u ime brodara ili društava, dobavu i preprodaju potrebnih povezanih usluga, pripremu dokumentacije i pružanje poslovnih informacija; i

ii.

organiziranje, u ime brodara ili društava, pristajanja brodova ili preuzimanja tereta kad je to potrebno;

(i)

„usluge razvoza” znači, ne dovodeći u pitanje opseg djelatnosti koje se mogu smatrati kabotažom prema relevantnom nacionalnom zakonodavstvu, prethodni i daljnji prijevoz međunarodnog tereta morem, uključujući teret u kontejnerima, opći teret i suhi ili tekući rasuti teret, između luka koje se nalaze na području stranke, pod uvjetom da je takav međunarodni teret na putu prema odredištu, ili da dolazi iz otpremne luke, izvan područja te stranke;

(j)

„pomorske usluge otpreme tereta” znači djelatnost koja se sastoji od organiziranja i praćenja otpreme u ime otpremnika dobavljanjem usluga prijevoza i povezanih usluga, pripremom dokumentacije i pružanjem poslovnih informacija;

(k)

„lučke usluge” znači usluge koje unutar područja morske luke ili plovnog puta do takvog područja pruža upravljačko tijelo luke, njegovi podizvođači ili drugi pružatelji usluga da bi se olakšao prijevoz tereta ili putnika; i

(l)

„usluge pohrane i skladištenja” znači usluge skladištenja smrznute ili rashlađene robe, usluge skladištenja tekućina ili plinova u rasutom stanju i druge usluge skladištenja.

Članak 191.

Obveze

1.   Ne dovodeći u pitanje nesukladne mjere ili druge mjere iz članaka 133. i 139., svaka stranka provodi načelo neograničenog pristupa međunarodnim pomorskim tržištima i trgovini na komercijalnoj i nediskriminirajućoj osnovi tako što:

(a)

brodovima koji plove pod zastavom druge stranke ili kojima upravljaju pružatelji usluga druge stranke odobrava tretman koji nije manje povoljan od onoga koji odobrava svojim brodovima s obzirom na, među ostalim:

i.

pristup lukama;

ii.

korištenje lučke infrastrukture;

iii.

korištenje pomoćnih pomorskih usluga; i

iv.

carinske objekte i dodjelu vezova i uređaja za utovar i istovar, uključujući povezane naknade i pristojbe;

(b)

stavlja na raspolaganje pružateljima usluga međunarodnog pomorskog prijevoza druge stranke, pod razumnim i ne manje povoljnim uvjetima od onih koji se primjenjuju na njezine pružatelje usluga ili plovila odnosno na plovila ili pružatelje usluga treće zemlje (uključujući naknade i pristojbe, specifikacije i kvalitetu usluge koja se pruža), sljedeće lučke usluge: peljarenje, tegljenje i pomoć pri tegljenju, opskrbu hranom, gorivom i vodom, prikupljanje otpada i zbrinjavanje balastnih voda, usluge lučke kapetanije, pomoć pri navigaciji, usluge hitnih popravaka, sidrenje, usluge privezivanja i odvezivanja, operativne obalne usluge nužne za operativnost broda, uključujući komunikacije, opskrbu vodom i električnom energijom;

(c)

dopušta pružateljima usluga međunarodnog pomorskog prijevoza druge stranke, ako je to primjenjivo podložno odobrenju nadležnog tijela, da premještaju vlastite ili zakupljene prazne kontejnere, koji se ne prevoze kao teret uz plaćanje, između luka Ujedinjene Kraljevine ili između luka države članice; i

(d)

dopušta pružateljima usluga međunarodnog pomorskog prijevoza druge stranke da pružaju usluge razvoza između luka Ujedinjene Kraljevine ili između luka države članice, ako je to primjenjivo podložno odobrenju nadležnog tijela.

2.   Pri primjeni načela iz stavka 1., stranka:

(a)

ne uključuje dogovore o raspodjeli tereta u buduće sporazume s trećim zemljama o uslugama međunarodnog pomorskog prijevoza, uključujući prijevoz suhog i tekućeg rasutog tereta i linijski promet, a ako takvi dogovori o raspodjeli tereta postoje u ranijim sporazumima, otkazuje ih u razumnom roku;

(b)

ne donosi niti zadržava mjere kojima se zahtijeva da se sav međunarodni teret ili njegov dio prevozi isključivo plovilima registriranima u toj stranci ili plovilima u vlasništvu ili pod kontrolom fizičkih osoba te stranke;

(c)

ukida i suzdržava se od uvođenja jednostranih mjera ili administrativnih, tehničkih i drugih prepreka koje bi mogle činiti prikriveno ograničavanje ili imati diskriminirajuće učinke na slobodno pružanje usluga međunarodnog pomorskog prijevoza; i

(d)

ne sprečava pružatelje usluga međunarodnog pomorskog prijevoza druge stranke da s drugim pružateljima usluga prijevoza izravno ugovaraju usluge prijevoza od vrata do vrata ili multimodalnog prijevoza.

ODJELJAK 7.

PRAVNE USLUGE

Članak 192.

Područje primjene

1.   Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere stranke koje utječu na pružanje određenih pravnih usluga, uz poglavlja 1., 2., 3. i 4. ove glave te odjeljke 1. i 2. ovog poglavlja.

2.   Ništa u ovom odjeljku ne utječe na pravo stranke da na nediskriminirajući način regulira i nadzire pružanje određenih pravnih usluga na svojem području.

Članak 193.

Definicije

Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„određene pravne usluge” znači pravne usluge u vezi s pravom matične jurisdikcije i međunarodnim javnim pravom, isključujući pravo Unije;

(b)

„matična jurisdikcija” znači jurisdikcija (ili dio jurisdikcije) države članice ili Ujedinjene Kraljevine u kojoj je odvjetnik stekao stručni naziv matične jurisdikcije ili, u slučaju odvjetnika koji je stekao stručni naziv matične jurisdikcije u više od jedne jurisdikcije, bilo koja od tih jurisdikcija;

(c)

„pravo matične jurisdikcije” znači pravo matične jurisdikcije odvjetnika (31);

(d)

„stručni naziv matične jurisdikcije” znači:

i.

za odvjetnika iz Unije, stručni naziv stečen u državi članici kojim se ovlašćuje za pružanje pravnih usluga u toj državi članici; ili

ii.

za odvjetnika iz Ujedinjene Kraljevine, naziv odvjetnika („advocate”, „barrister” ili „solicitor”) kojim se ovlašćuje za pružanje pravnih usluga u bilo kojem dijelu jurisdikcije Ujedinjene Kraljevine;

(e)

„odvjetnik” znači:

i.

fizička osoba iz Unije koja je u državi članici ovlaštena za pružanje pravnih usluga pod stručnim nazivom matične jurisdikcije; ili

ii.

fizička osoba iz Ujedinjene Kraljevine koja je u bilo kojem dijelu jurisdikcije Ujedinjene Kraljevine ovlaštena za pružanje pravnih usluga pod stručnim nazivom matične jurisdikcije;

(f)

„odvjetnik druge stranke” znači:

i.

ako je „druga stranka” Unija, odvjetnik iz točke (e) podtočke i.; ili

ii.

ako je „druga stranka” Ujedinjena Kraljevina, odvjetnik iz točke (e) podtočke ii.; i

(g)

„pravne usluge” znači sljedeće usluge:

i.

usluge pravnog savjetovanja; i

ii.

usluge pravne arbitraže, mirenja i posredovanja (ali isključujući takve usluge kada ih pružaju fizičke osobe kako su utvrđene u članku 140). (32)

„Pravne usluge” ne obuhvaćaju pravno zastupanje pred upravnim agencijama, sudovima i drugim propisno osnovanim službenim sudovima stranke, usluge pravnog savjetovanja i izdavanja pravnih potvrda, dokumentacije i ovjeravanja koje pružaju pravnici kojima su povjerene javne funkcije, primjerice bilježnici, „huissiers de justice” ili drugi „officiers publics et ministériels”, te usluge koje pružaju sudski izvršitelji imenovani službenim aktom vlade.

Članak 194.

Obveze

1.   Stranka dopušta odvjetniku druge stranke da na njezinu području pruža određene pravne usluge pod stručnim nazivom matične jurisdikcije tog odvjetnika u skladu s člancima 128., 129., 135., 137. i 143.

2.   Ako stranka („jurisdikcija domaćin”) zahtijeva registraciju na svojem području da bi odvjetnik druge stranke mogao pružati određene pravne usluge u skladu sa stavkom 1., zahtjevi i postupak za takvu registraciju ne smiju:

(a)

biti manje povoljni od onih koji se primjenjuju na fizičku osobu iz treće zemlje koja pruža pravne usluge u vezi s pravom treće zemlje ili međunarodnim javnim pravom u skladu sa stručnim nazivom te osobe iz treće zemlje na području jurisdikcije domaćina; i

(b)

biti jednaki ili jednakovrijedni bilo kojem zahtjevu za rekvalifikaciju ili prihvaćanje u pravnu struku jurisdikcije domaćina.

3.   Stavak 4. primjenjuje se na pružanje određenih pravnih usluga na temelju stavka 1. preko poslovne jedinice.

4.   Stranka dopušta pravnoj osobi druge stranke osnivanje podružnice na njezinu području preko koje se pružaju određene pravne usluge (33) na temelju stavka 1., u skladu s uvjetima iz poglavlja 2. ove glave i podložno tim uvjetima. Time se ne dovodi u pitanje zahtjev da određeni postotak dioničara, vlasnika, partnera ili direktora pravne osobe mora biti kvalificiran ili se mora baviti određenim zanimanjem kao što su odvjetnici ili računovođe.

Članak 195.

Nesukladne mjere

1.   Članak 194. ne primjenjuje se na:

(a)

postojeće nesukladne mjere stranke na razini:

i.

za Uniju:

(A)

Unije, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 19.;

(B)

središnje vlasti države članice, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 19.;

(C)

regionalne vlasti države članice, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 19.; ili

(D)

lokalne vlasti, osim one iz točke (C); i

ii.

za Ujedinjenu Kraljevinu:

(A)

središnje vlasti, kako je utvrđeno u Rasporedu Ujedinjene Kraljevine u Prilogu 19.;

(B)

regionalne vlasti, kako je utvrđeno u Rasporedu Ujedinjene Kraljevine u Prilogu 19.; ili

(C)

lokalne vlasti;

(b)

nastavak primjene ili žurnu obnovu nesukladnih mjera iz točke (a) ovog stavka; ili

(c)

izmjenu bilo koje nesukladne mjere iz točaka (a) i (b) ovog stavka u mjeri u kojoj se njome ne smanjuje sukladnost mjere, kakva je postojala neposredno prije izmjene, s člankom 194.

2.   Članak 194. ne primjenjuje se ni na jednu mjeru stranke koja je u skladu s rezervama, uvjetima ili kvalifikacijama utvrđenima u pogledu sektora, podsektora ili djelatnosti navedenih u Prilogu 20.

3.   Ovaj se odjeljak primjenjuje ne dovodeći u pitanje Prilog 22.

GLAVA III.

DIGITALNA TRGOVINA

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 196.

Cilj

Cilj je ove glave olakšati digitalnu trgovinu, ukloniti neopravdane prepreke trgovini koje omogućuju elektronička sredstva i osigurati otvoreno, sigurno i pouzdano internetsko okruženje za poduzeća i potrošače.

Članak 197.

Područje primjene

1.   Ova glava primjenjuje se na mjere stranke koje utječu na trgovinu, a omogućuju ih elektronička sredstva.

2.   Ova se glava ne primjenjuje na audiovizualne usluge.

Članak 198.

Pravo na regulaciju

Stranke ponovno potvrđuju pravo na regulaciju na svojem području radi ostvarivanja legitimnih ciljeva politike, kao što su zaštita javnog zdravlja, socijalne usluge, javno obrazovanje, sigurnost, okoliš, uključujući klimatske promjene, javni moral, socijalna zaštita ili zaštita potrošača, zaštita privatnosti i podataka ili promicanje i zaštita kulturne raznolikosti.

Članak 199.

Iznimke

Podrazumijeva se da ništa u ovoj glavi ne sprečava stranke da donesu ili zadrže mjere u skladu s člancima 184., 412. i 415. zbog razloga javnog interesa koji su u njima navedeni.

Članak 200.

Definicije

1.   Na ovu glavu primjenjuju se definicije iz članka 124.

2.   Za potrebe ove glave primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„potrošač” znači svaka fizička osoba koja javnu telekomunikacijsku uslugu koristi u svrhe koje nisu profesionalne svrhe;

(b)

„izravna marketinška komunikacija” znači svaki oblik komercijalnog oglašavanja kojim fizička ili pravna osoba marketinške poruke šalje izravno korisniku putem javne telekomunikacijske usluge i obuhvaća barem elektroničku poštu i tekstovne i multimedijske poruke (SMS i MMS);

(c)

„elektronička autentikacija” znači elektronički postupak kojim se omogućuje potvrda:

i.

elektroničke identifikacije fizičke ili pravne osobe; ili

ii.

podrijetla i cjelovitosti podataka u elektroničkom obliku;

(d)

„usluga elektroničke preporučene dostave” znači usluga koja omogućuje prijenos podataka među trećim stranama s pomoću elektroničkih sredstava i pruža dokaz o postupanju s prenesenim podacima, uključujući dokaz o slanju i primanju podataka, čime se preneseni podaci štite od rizika gubitka, krađe, oštećenja ili bilo kakvih neovlaštenih preinaka;

(e)

„elektronički pečat” znači podaci u elektroničkom obliku koje koristi pravna osoba i koji su pridruženi ili logički povezani s drugim podacima u elektroničkom obliku radi osiguravanja izvornosti i cjelovitosti tih drugih podataka;

(f)

„elektronički potpis” znači podaci u elektroničkom obliku koji su pridruženi ili logički povezani s drugim podacima u elektroničkom obliku i:

i.

koje fizička osoba koristi za izražavanje svoje suglasnosti s podacima u elektroničkom obliku na koje se odnose; i

ii.

koji su povezani s podacima u elektroničkom obliku na koje se odnose tako da to omogućuje otkrivanje svih naknadnih izmjena podataka;

(g)

„elektronički vremenski žig” znači podaci u elektroničkom obliku koji povezuju druge podatke u elektroničkom obliku s određenim vremenom i na taj način dokazuju da su ti podaci postojali u to vrijeme;

(h)

„elektronička usluga povjerenja” znači elektronička usluga koja se sastoji od:

i.

izrade, verifikacije i validacije elektroničkih potpisa, elektroničkih pečata, elektroničkih vremenskih žigova, usluga elektroničke preporučene dostave i certifikata koji se odnose na te usluge;

ii.

izrade, verifikacije i validacije certifikata za autentikaciju internetskih stranica; ili

iii.

čuvanja elektroničkih potpisa, pečata ili certifikata koji se odnose na te usluge;

(i)

„vladini podaci” znači podaci koji su u vlasništvu ili koje posjeduje bilo koja razina vlasti i nevladina tijela pri izvršenju ovlasti koje im je dodijelila bilo koja razina vlasti;

(j)

„javna telekomunikacijska usluga” znači svaka telekomunikacijska usluga koja se nudi široj javnosti;

(k)

„korisnik” znači svaka fizička ili pravna osoba koja koristi javnu telekomunikacijsku uslugu.

POGLAVLJE 2.

PROTOK PODATAKA I ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA

Članak 201.

Prekogranični protok podataka

1.   Stranke su predane osiguravanju prekograničnog protoka podataka kako bi se olakšala trgovina u digitalnom gospodarstvu. U tu svrhu stranka ne ograničava prekogranični protok podataka među strankama tako što:

(a)

zahtijeva upotrebu računalne opreme ili mrežnih elemenata na području stranke za obradu, među ostalim obveznom upotrebom računalne opreme ili mrežnih elemenata koji su certificirani ili odobreni na području stranke;

(b)

zahtijeva lokalizaciju podataka na području stranke radi pohrane ili obrade;

(c)

zabranjuje pohranu ili obradu na području druge stranke; ili

(d)

uvjetuje prekogranični prijenos podataka upotrebom računalne opreme ili mrežnih elemenata na području stranaka ili lokalizacijom na području stranaka.

2.   Stranke preispituju provedbu ove odredbe i ocjenjuju njezino funkcioniranje u roku od tri godine od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma. Stranka može u bilo kojem trenutku drugoj stranci predložiti da preispita popis ograničenja navedenih u stavku 1. Takav se zahtjev razmatra s razumijevanjem.

Članak 202.

Zaštita osobnih podataka i privatnosti

1.   Svaka stranka priznaje da pojedinci imaju pravo na zaštitu osobnih podataka i privatnosti i da visoki standardi u tom pogledu doprinose povjerenju u digitalno gospodarstvo i u razvoj trgovine.

2.   Ništa u ovom Sporazumu ne sprečava stranku da donese ili zadrži mjere o zaštiti osobnih podataka i privatnosti, uključujući u pogledu prekograničnih prijenosa podataka, pod uvjetom da su pravom stranke predviđeni instrumenti za omogućivanje prijenosa u skladu s uvjetima koji se općenito primjenjuju (34) na zaštitu prenesenih podataka.

3.   Svaka stranka obavješćuje drugu stranku o svakoj mjeri iz stavka 2. koju donese ili zadrži.

POGLAVLJE 3.

POSEBNE ODREDBE

Članak 203.

Carine na elektroničke prijenose

1.   Elektronički prijenosi smatraju se pružanjem usluge u smislu glave II. ovog naslova.

2.   Stranke ne uvode carine na elektroničke prijenose.

Članak 204.

Odsutnost prethodnog odobrenja

1.   Stranka za pružanje usluge elektroničkim putem ne zahtijeva prethodno odobrenje isključivo na temelju toga što se usluga pruža na internetu te ne donosi niti zadržava bilo koji drugi zahtjev s istovrijednim učinkom.

Usluga se pruža na internetu ako se pruža elektroničkim putem i bez istovremene prisutnosti stranaka.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se na telekomunikacijske usluge, usluge radiodifuzije, usluge igara na sreću, usluge pravnog zastupanja ili usluge javnih bilježnika odnosno jednakovrijednih struka u mjeri u kojoj one uključuju izravnu i konkretnu povezanost s izvršavanjem javnih ovlasti.

Članak 205.

Sklapanje ugovora elektroničkim putem

1.   Svaka stranka osigurava da se ugovori mogu sklapati elektroničkim putem i da se njezinim pravom ne stvaraju prepreke korištenju elektroničkih ugovora niti dovodi do toga da ugovori nemaju pravni učinak te da nisu valjani isključivo na temelju toga što je ugovor sklopljen elektroničkim putem.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se na sljedeće:

(a)

usluge radiodifuzije;

(b)

usluge igara na sreću;

(c)

usluge pravnog zastupanja;

(d)

usluge javnih bilježnika ili jednakovrijednih struka u kojima postoji izravna i konkretna povezanost s izvršavanjem javnih ovlasti;

(e)

ugovore koji zahtijevaju osobnu prisutnost;

(f)

ugovore kojima se uspostavljaju ili prenose prava na nekretnine;

(g)

ugovore za koje je propisano sudjelovanje sudova, tijela javne vlasti ili struka koja izvršavaju javne ovlasti;

(h)

ugovore o jamstvu i ugovore o vrijednosnim papirima koji se koriste kao kolateral od osoba koje djeluju izvan okvira svoje trgovačke, poslovne ili profesionalne djelatnosti; ili

(i)

ugovore koji su uređeni obiteljskim pravom ili pravom nasljeđivanja.

Članak 206.

Elektronička autentikacija i elektroničke usluge povjerenja

1.   Stranka ne smije osporavati pravni učinak ni dopuštenost kao dokaz u sudskim postupcima elektroničkog dokumenta, elektroničkog potpisa, elektroničkog pečata, elektroničkog vremenskog žiga ili podataka poslanih i primljenih putem usluge elektroničke preporučene dostave, samo na temelju toga što su u elektroničkom obliku.

2.   Stranka ne donosi niti zadržava mjere kojima bi se:

(a)

sudionicima u elektroničkoj transakciji zabranilo međusobno utvrđivanje odgovarajućih metoda elektroničke autentikacije za njihovu transakciju; ili

(b)

sudionicima u elektroničkoj transakciji uskratila mogućnost da pred sudskim ili upravnim tijelima dokažu da je korištenje elektroničke autentikacije ili elektroničke usluge povjerenja u toj transakciji u skladu sa svim mjerodavnim pravnim zahtjevima.

3.   Neovisno o stavku 2., stranka za određenu kategoriju transakcija može zahtijevati da je metodu elektroničke autentikacije ili usluge povjerenja certificiralo tijelo akreditirano u skladu s njezinim propisima ili da ona ispunjava određene standarde učinkovitosti koji su objektivni, transparentni i nediskriminirajući te se odnose samo na posebne značajke dotične kategorije transakcija.

Članak 207.

Prijenos izvornog koda ili pristup izvornom kodu

1.   Stranka ne smije zahtijevati prijenos izvornog koda softvera u vlasništvu fizičke ili pravne osobe iz druge stranke ili pristup tom kodu.

2.   Podrazumijeva se:

(a)

da se opće iznimke, sigurnosne iznimke i bonitetno izuzeće iz članka 199. primjenjuju na mjere koje stranka donese ili zadrži u kontekstu postupka certificiranja;

(b)

da se stavak 1. ovog članka ne primjenjuje na dobrovoljni prijenos izvornog koda odnosno odobravanje pristupa izvornom kodu na komercijalnoj osnovi koji izvodi odnosno daje fizička ili pravna osoba iz druge stranke, primjerice u kontekstu transakcije javne nabave ili ugovora o kojem se slobodno pregovara.

3.   Ništa u ovom članku ne utječe na:

(a)

zahtjev koji nameće sud ili upravno tijelo, ili zahtjev koji nameće tijelo nadležno za tržišno natjecanje na temelju prava tržišnog natjecanja stranke radi sprečavanja ili ispravljanja ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja;

(b)

zahtjev regulatornog tijela na temelju zakona ili drugih propisa stranke povezan sa zaštitom javne sigurnosti u pogledu korisnika na internetu, podložno zaštitnim mjerama protiv neovlaštenog otkrivanja;

(c)

zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva; i

(d)

pravo stranke da poduzme mjere u skladu s člankom III. GPA-a, kako je ugrađen člankom 277. ovog Sporazuma.

Članak 208.

Povjerenje potrošača na internetu

1.   Priznajući važnost jačanja povjerenja potrošača u digitalnu trgovinu, svaka stranka donosi ili zadržava mjere radi osiguravanja učinkovite zaštite potrošača koji sudjeluju u transakcijama elektroničke trgovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na mjere kojima se:

(a)

zabranjuju prijevarne i obmanjujuće poslovne prakse;

(b)

zahtijeva da dobavljači robe i pružatelji usluga postupaju u dobroj vjeri i u skladu s poštenom poslovnom praksom, među ostalim zabranom naplaćivanja potrošačima robe i usluga koje nisu zatražili;

(c)

zahtijeva da dobavljači robe i pružatelji usluga, među ostalim i kad posluju preko posrednih pružatelja usluga, potrošačima pružaju jasne i detaljne informacije o svojem identitetu i podacima za kontakt, transakciji o kojoj je riječ, uključujući glavne značajke robe ili usluga i punu cijenu sa svim primjenjivim pristojbama, i o relevantnim pravima potrošača (u slučaju posrednih pružatelja usluga to uključuje omogućivanje pružanja takvih informacija od strane dobavljača robe i pružatelja usluga); i

(d)

potrošačima omogućuje pristup pravnoj zaštiti u slučaju povrede njihovih prava, uključujući pravo na pravna sredstva ako su roba ili usluge plaćeni, ali nisu isporučeni ili pruženi kako je dogovoreno.

2.   Stranke priznaju važnost dodjele odgovarajućih provedbenih ovlasti svojim agencijama za zaštitu potrošača ili drugim relevantnim tijelima te važnost suradnje među tim agencijama kako bi se zaštitili potrošači i povećalo povjerenje potrošača na internetu.

Članak 209.

Neželjena izravna marketinška komunikacija

1.   Svaka stranka osigurava učinkovitu zaštitu potrošača od neželjene izravne marketinške komunikacije.

2.   Svaka stranka osigurava da se izravna marketinška komunikacija ne koristi za korisnike koji su fizičke osobe, osim ako su dali svoj pristanak za takvu komunikaciju u skladu s propisima svake stranke.

3.   Neovisno o stavku 2., stranka dopušta da fizičke ili pravne osobe koje su, u skladu s uvjetima utvrđenima u pravu te stranke, prikupile korisnikove podatke za kontakt u kontekstu isporuke robe ili usluga tom korisniku izravnom marketinškom komunikacijom oglašavaju svoju sličnu robu ili usluge.

4.   Svaka stranka osigurava da je izravna marketinška komunikacija jasno prepoznatljiva kao takva, da jasno otkriva u čije se ime odvija i da sadržava potrebne informacije koje primateljima omogućuju da besplatno i u bilo kojem trenutku zatraže njezin prestanak.

5.   Svaka stranka korisnicima osigurava pristup pravnim sredstvima protiv pružatelja izravne marketinške komunikacije koji ne poštuju mjere donesene ili zadržane u skladu sa stavcima od 1. do 4.

Članak 210.

Otvoreni vladini podaci

1.   Stranke prepoznaju da olakšavanje javnog pristupa vladinim podacima i upotrebe vladinih podataka doprinosi poticanju gospodarskog i socijalnog razvoja, konkurentnosti, produktivnosti i inovacija.

2.   Ako stranka odluči staviti vladine podatke na raspolaganje javnosti, ona nastoji osigurati, u mjeri u kojoj je to izvedivo, da podaci:

(a)

budu u formatu koji omogućuje jednostavno pretraživanje, dohvaćanje, upotrebu, ponovnu upotrebu i preraspodjelu;

(b)

budu u strojno čitljivom i prostorno osposobljenom formatu;

(c)

sadržavaju opisne, što standardnije, metapodatke;

(d)

budu dostupni putem pouzdanih, korisnicima prilagođenih i slobodno dostupnih sučelja za programiranje aplikacija;

(e)

redovito se ažuriraju;

(f)

ne podliježu uvjetima upotrebe koji su diskriminacijski ili kojima se nepotrebno ograničava ponovna upotreba; i

(g)

budu stavljeni na raspolaganje za ponovnu upotrebu uz potpuno poštovanje pravila stranaka o zaštiti osobnih podataka.

3.   Stranke nastoje surađivati kako bi utvrdile načine na koje svaka stranka može proširiti pristup vladinim podacima koje je stranka objavila i upotrebu takvih podataka, s ciljem poboljšanja i stvaranja poslovnih prilika izvan njihove upotrebe u javnom sektoru.

Članak 211.

Suradnja u regulatornim pitanjima povezanima s digitalnom trgovinom

1.   Stranke razmjenjuju informacije o regulatornim pitanjima u kontekstu digitalne trgovine, koje obuhvaćaju sljedeće:

(a)

priznavanje i olakšavanje interoperabilne elektroničke autentikacije i elektroničkih usluga povjerenja;

(b)

obradu izravnih marketinških komunikacija;

(c)

zaštitu potrošača; i

(d)

sva druga pitanja važna za razvoj digitalne trgovine, uključujući tehnologije u nastajanju.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se na pravila i zaštitne mjere stranke u pogledu zaštite osobnih podataka i privatnosti, uključujući prekogranični prijenos osobnih podataka.

Članak 212.

Dogovor o računalnim uslugama

1.   Stranke su suglasne da se za potrebe liberalizacije trgovine uslugama i ulaganja u skladu s glavom II. ovog naslova sljedeće usluge smatraju računalnim i povezanim uslugama, bez obzira na to pružaju li se putem mreže ili ne, uključujući internet:

(a)

savjetovanje, prilagodba, izrada strategija, analiza, planiranje, izrada specifikacija, dizajn, razvoj, instalacija, provedba, integracija, ispitivanje, uklanjanje grešaka, ažuriranje, podrška, tehnička pomoć ili upravljanje računalima ili računalnim sustavima ili za računala ili računalne sustave;

(b)

računalni programi definirani kao nizovi naredbi koji su potrebni za rad i komuniciranje samih računala ili unutar računala, kao i savjetovanje, izrada strategija, analiza, planiranje, izrada specifikacija, dizajn, razvoj, instalacija, provedba, integracija, ispitivanje, uklanjanje grešaka, ažuriranje, prilagodba, održavanje, podrška, tehnička pomoć, upravljanje računalnim programima ili upotreba računalnih programa ili upravljanje ili upotreba za računalne programe;

(c)

obrada podataka, pohrana podataka, iznajmljivanje diskovnog prostora na poslužitelju ili usluge baze podataka;

(d)

usluge održavanja i popravka uredskih strojeva i opreme, uključujući računala; i

(e)

usluge osposobljavanja osoblja klijenata povezane s računalnim programima, računalima ili računalnim sustavima koje nisu razvrstane u drugu skupinu usluga.

2.   Podrazumijeva se da se usluge koje su omogućene računalnim i povezanim uslugama, osim onih navedenih u stavku 1., same po sebi ne smatraju računalnim i povezanim uslugama.

GLAVA IV.

KRETANJE KAPITALA, PLAĆANJA, PRIJENOSI I PRIVREMENE ZAŠTITNE MJERE

Članak 213.

Ciljevi

Cilj je ove glave omogućiti slobodno kretanje kapitala i plaćanja povezanih s transakcijama liberaliziranima na temelju ovog Sporazuma.

Članak 214.

Tekući račun

Svaka stranka omogućuje, u slobodnoj konvertibilnoj valuti i u skladu sa Statutom Međunarodnog monetarnog fonda, sva plaćanja i prijenose u pogledu transakcija na tekući račun platne bilance obuhvaćenih područjem primjene ovog Sporazuma.

Članak 215.

Kretanje kapitala

1.   Svaka stranka u pogledu transakcija na kapitalnom računu i financijskom računu platne bilance omogućuje slobodno kretanje kapitala u svrhu liberalizacije ulaganja i drugih transakcija kako je predviđeno u glavi II. ovog naslova.

2.   Stranke se međusobno savjetuju u okviru Posebnog trgovinskog odbora za usluge, ulaganja i digitalnu trgovinu kako bi olakšale međusobno kretanje kapitala radi promicanja trgovine i ulaganja.

Članak 216.

Mjere koje utječu na kretanje kapitala, plaćanja ili prijenose

1.   Članci 214. i 215. ne tumače se kao da sprečavaju stranku da primjenjuje svoje zakone i druge propise koji se odnose na:

(a)

stečaj, nesolventnost ili zaštitu prava vjerovnika;

(b)

izdavanje vrijednosnih papira, budućnosnica, opcija ili drugih izvedenih financijskih instrumenata te trgovanje njima;

(c)

financijsko izvještavanje ili vođenje evidencije o kretanju kapitala, plaćanjima ili prijenosima ako su potrebni za pomoć tijelima za izvršavanje zakonodavstva ili financijskim regulatornim tijelima;

(d)

kaznena ili kažnjiva djela, prijevarnu ili zavaravajuću praksu;

(e)

osiguravanje usklađenosti s rješenjima ili presudama donesenima u sudskim ili upravnim postupcima; ili

(f)

socijalnu sigurnost, državne mirovinske programe ili obvezne programe štednje.

2.   Zakoni i drugi propisi iz stavka 1. ne primjenjuju se na proizvoljan ili diskriminirajući način niti na neki drugi način čine prikriveno ograničavanje kretanja kapitala, plaćanja ili prijenosa.

Članak 217.

Privremene zaštitne mjere

1.   U iznimnim okolnostima ozbiljnih poteškoća u funkcioniranju Unijine ekonomske i monetarne unije ili prijetnje od takvih poteškoća, Unija može donijeti ili zadržati, u trajanju od najdulje šest mjeseci, zaštitne mjere u pogledu kretanja kapitala, plaćanja ili prijenosa.

2.   Mjere iz stavka 1. ograničavaju se na ono što je nužno.

Članak 218.

Ograničenja u slučaju poteškoća s platnom bilancom i vanjskim financijskim položajem

1.   Ako ima ozbiljnih poteškoća s platnom bilancom ili vanjskim financijskim položajem ili postoji prijetnja od takvih poteškoća, stranka može donijeti ili zadržati ograničavajuće mjere u pogledu kretanja kapitala, plaćanja ili prijenosa (35).

2.   Mjere iz stavka 1.:

(a)

moraju biti u skladu sa Statutom Međunarodnog monetarnog fonda;

(b)

ne prelaze mjere potrebne za svladavanje okolnosti opisanih u stavku 1.;

(c)

privremene su te se, kad se situacija navedena u stavku 1. poboljša, postupno ukidaju;

(d)

takve su da se njima izbjegava nanošenje nepotrebne štete komercijalnim, gospodarskim i financijskim interesima druge stranke; i

(e)

nediskriminirajuće su u usporedbi s trećim zemljama u sličnim situacijama.

3.   U slučaju trgovine robom svaka stranka može donijeti ili zadržati ograničavajuće mjere radi zaštite svojeg vanjskog financijskog položaja ili svoje platne bilance. Te su mjere u skladu s GATT-om iz 1994. te Dogovorom o odredbama o platnoj bilanci Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994.

4.   U slučaju trgovine uslugama svaka stranka može donijeti ili zadržati ograničavajuće mjere radi zaštite svojeg vanjskog financijskog položaja ili svoje platne bilance. Te su mjere u skladu s člankom XII. GATS-a.

5.   Stranka koja zadržava ili je donijela mjere iz stavaka 1. i 2. o njima odmah obavješćuje drugu stranku.

6.   Ako stranka donese ili zadrži ograničenja u skladu s ovim člankom, stranke odmah održavaju savjetovanja u okviru Posebnog trgovinskog odbora za usluge, ulaganja i digitalnu trgovinu, osim ako se savjetovanja održavaju u drugim forumima. U okviru tog odbora ocjenjuju se poteškoće s platnom bilancom ili vanjskim financijskim položajem koje su dovele do dotičnih mjera, uzimajući u obzir čimbenike kao što su:

(a)

vrsta i opseg poteškoća;

(b)

vanjsko gospodarsko i trgovinsko okruženje; i

(c)

alternativne korektivne mjere koje su eventualno dostupne.

7.   Tijekom savjetovanja u skladu sa stavkom 6. ocjenjuje se usklađenost ograničavajućih mjera sa stavcima 1. i 2. Prihvaćaju se svi relevantni nalazi Međunarodnog monetarnog fonda statističke ili činjenične prirode, ako su dostupni, a u zaključcima se uzima u obzir ocjena platne bilance i vanjskog financijskog položaja dotične stranke koju je izradio Međunarodni monetarni fond.

GLAVA V.

INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 219.

Ciljevi

Ciljevi ove glave su:

(a)

olakšati proizvodnju, pružanje i komercijalizaciju inovativnih i kreativnih proizvoda i usluga među strankama smanjenjem poremećaja i prepreka takvoj trgovini te time doprinijeti održivijem i uključivijem gospodarstvu;

(b)

osigurati odgovarajuću i djelotvornu razinu zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva.

Članak 220.

Područje primjene

1.   Ovom glavom dopunjuju se i dodatno uređuju prava i obveze svake stranke na temelju Sporazuma o TRIPS-u i drugih međunarodnih ugovora u području intelektualnog vlasništva kojih su stranke.

2.   Ova glava ne sprečava ni jednu stranku da uvede širu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva nego što se zahtijeva ovom glavom, pod uvjetom da takva zaštita i provedba nisu u suprotnosti s ovom glavom.

Članak 221.

Definicije

Za potrebe ove glave primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„Pariška konvencija” znači Pariška konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva od 20. ožujka 1883., kako je zadnje revidirana u Stockholmu 14. srpnja 1967.;

(b)

„Bernska konvencija” znači Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela od 9. rujna 1886., kako je zadnje revidirana u Parizu 24. srpnja 1971. i izmijenjena 28. rujna 1979.;

(c)

„Rimska konvencija” znači Međunarodna konvencija za zaštitu umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i organizacija za radiodifuziju, sastavljena u Rimu 26. listopada 1961.;

(d)

„WIPO” znači Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo;

(e)

„prava intelektualnog vlasništva” znači sve kategorije intelektualnog vlasništva obuhvaćene člancima od 225. do 255. ovog Sporazuma ili odjeljcima od 1. do 7. dijela II. Sporazuma o TRIPS-u. Zaštita intelektualnog vlasništva uključuje zaštitu od nepoštenog tržišnog natjecanja kako je navedeno u članku 10.a Pariške konvencije;

(f)

„državljanin” znači, u odnosu na relevantno pravo intelektualnog vlasništva, osoba iz stranke koja bi ispunjavala kriterije za pravo na zaštitu predviđenu Sporazumom o TRIPS-u i multilateralnim sporazumima koji su sklopljeni i provode se pod okriljem WIPO-a, kojih je stranka ugovorna stranka.

Članak 222.

Međunarodni sporazumi

1.   Stranke potvrđuju svoju predanost poštovanju međunarodnih sporazuma čije su stranke:

(a)

Sporazum o TRIPS-u;

(b)

Rimska konvencija;

(c)

Bernska konvencija;

(d)

Ugovor o autorskom pravu WIPO-a, donesen u Ženevi 20. prosinca 1996.;

(e)

Ugovor o izvedbama i fonogramima WIPO-a, donesen u Ženevi 20. prosinca 1996.;

(f)

Protokol koji se odnosi na Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova, donesen u Madridu 27. lipnja 1989., kako je zadnje izmijenjen 12. studenoga 2007.;

(g)

Ugovor o pravu žiga, donesen u Ženevi 27. listopada 1994.;

(h)

Marakeški ugovor o olakšanju pristupa objavljenim djelima za osobe koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju drugih poteškoća u korištenju tiskanim materijalima, donesen u Marakešu 27. lipnja 2013.;

(i)

Ženevski akt Haškog sporazuma o međunarodnoj registraciji industrijskog dizajna, donesen u Ženevi 2. srpnja 1999.

2.   Svaka stranka ulaže sve razumne napore kako bi ratificirala sljedeće međunarodne sporazume ili im pristupila:

(a)

Pekinški ugovor o audiovizualnim izvedbama, donesen u Pekingu 24. lipnja 2012.;

(b)

Singapurski ugovor o pravu žiga, donesen u Singapuru 27. ožujka 2006.

Članak 223.

Iscrpljenje

Ova glava ne utječe na slobodu stranaka da utvrde primjenjuje li se iscrpljenje prava intelektualnog vlasništva i pod kojim uvjetima.

Članak 224.

Nacionalni tretman

1.   Kad je riječ o svim kategorijama intelektualnog vlasništva obuhvaćenima ovom glavom, svaka stranka državljanima druge stranke odobrava tretman koji nije manje povoljan od onog koji odobrava svojim državljanima u pogledu zaštite intelektualnog vlasništva koja, ako je to primjenjivo, podliježe iznimkama koje su već predviđene u Pariškoj konvenciji, Bernskoj konvenciji, Rimskoj konvenciji odnosno Ugovoru o intelektualnom vlasništvu u vezi s integriranim sklopovima, sastavljenom u Washingtonu 26. svibnja 1989. Kad je riječ o umjetnicima izvođačima, proizvođačima fonograma i organizacijama za radiodifuziju, ta se obveza primjenjuje samo u pogledu prava predviđenih u okviru ovog Sporazuma.

2.   Za potrebe stavka 1. ovog članka „zaštita” uključuje pitanja koja utječu na raspolaganje, stjecanje, opseg, održavanje i provedbu prava intelektualnog vlasništva kao i pitanja koja utječu na korištenje prava intelektualnog vlasništva posebno navedena u ovoj glavi, uključujući mjere za sprečavanje izbjegavanja djelotvornih tehnoloških mjera kako je navedeno u članku 234. i mjere koje se odnose na podatke o upravljanju pravima kako je navedeno u članku 235.

3.   Stranka može iskoristiti iznimke dopuštene u skladu sa stavkom 1. u vezi sa svojim sudskim i upravnim postupcima, uključujući to da od državljanina druge stranke zahtijeva da odredi adresu za dostavu na njezinu području ili da imenuje zastupnika na njezinu području:

(a)

ako su takve iznimke potrebne su za osiguravanje usklađenosti sa zakonima ili drugim propisima stranke koji nisu u suprotnosti s ovom glavom; ili

(b)

ako se takve iznimke ne primjenjuju se na način koji bi činio prikriveno ograničavanje trgovine.

4.   Stavak 1. ne primjenjuje se na postupke predviđene u multilateralnim sporazumima sklopljenima pod okriljem WIPO-a koji se odnose na stjecanje ili održavanje prava intelektualnog vlasništva.

POGLAVLJE 2.

STANDARDI U PODRUČJU PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

ODJELJAK 1.

AUTORSKO PRAVO I SRODNA PRAVA

Članak 225.

Autori

Svaka stranka autorima osigurava isključivo pravo da odobre ili zabrane:

(a)

izravno ili neizravno, privremeno ili trajno umnožavanje njihovih djela bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično;

(b)

svaki oblik javne distribucije izvornika njihovih djela ili njegovih umnoženih primjeraka prodajom ili na drugi način;

(c)

svako priopćivanje njihovih djela javnosti, žično ili bežično, uključujući stavljanje njihovih djela na raspolaganje javnosti na takav način da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere;

(d)

komercijalno iznajmljivanje izvornika ili umnoženih primjeraka njihovih djela javnosti; svaka stranka može predvidjeti da se ova točka ne primjenjuje na zgrade ili djela primijenjene umjetnosti.

Članak 226.

Umjetnici izvođači

Svaka stranka umjetnicima izvođačima osigurava isključivo pravo da odobre ili zabrane:

(a)

fiksiranje vlastitih izvedbi;

(b)

izravno ili neizravno, privremeno ili trajno, umnožavanje svojih fiksiranih izvedbi bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično;

(c)

distribuiranje javnosti svojih fiksiranih izvedbi, prodajom ili na drugi način;

(d)

stavljanje na raspolaganje javnosti svojih fiksiranih izvedbi, žično ili bežično, tako da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere;

(e)

bežično emitiranje i priopćavanje javnosti svojih izvedbi, osim ako je izvedba već emitirana ili se izvedba emitira sa snimke;

(f)

komercijalno iznajmljivanje javnosti svojih fiksiranih izvedbi.

Članak 227.

Proizvođači fonograma

Svaka stranka proizvođačima fonograma osigurava isključivo pravo da odobre ili zabrane:

(a)

izravno ili neizravno, privremeno ili trajno, umnožavanje svojih fonograma bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično;

(b)

distribuiranje svojih fonograma javnosti, prodajom ili na drugi način, uključujući njihove umnožene primjerke;

(c)

stavljanje na raspolaganje javnosti svojih fonograma, žično ili bežično, tako da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere;

(d)

komercijalno iznajmljivanje javnosti svojih fonograma.

Članak 228.

Organizacije za radiodifuziju

Svaka stranka organizacijama za radiodifuziju osigurava isključivo pravo da odobre ili zabrane:

(a)

fiksiranje svojih emitiranja, neovisno o tome jesu li emitirana žicom ili bežičnim putem, uključujući kabelom ili satelitom;

(b)

izravno ili neizravno, privremeno ili trajno umnožavanje svojih fiksiranih emitiranja bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično, neovisno o tome emitiraju li se ti programi žično ili bežično, uključujući kabelom ili satelitom;

(c)

stavljanje na raspolaganje javnosti, žičnim ili bežičnim putem, svojih fiksiranih emitiranja, neovisno o tome je li riječ o žičnom ili bežičnom emitiranju, uključujući kabelom ili satelitom, tako da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere;

(d)

distribuiranje javnosti, prodajom ili na drugi način, svojih fiksiranih emitiranja, uključujući njihove umnožene primjerke, neovisno o tome jesu li emitirana žicom ili bežičnim putem, uključujući kabelom ili satelitom;

(e)

reemitiranja svojih emitiranja bežičnim putem, kao i priopćavanja javnosti svojih emitiranja ako se to priopćavanje odvija na javno dostupnim mjestima uz plaćanje ulaznice.

Članak 229.

Radiodifuzijsko emitiranje i priopćavanje javnosti fonograma objavljenih u komercijalne svrhe

1.   Svaka stranka predviđa pravo kako bi se osiguralo da korisnik plaća jedinstvenu primjerenu naknadu umjetnicima izvođačima i proizvođačima fonograma ako se fonogram objavljen u komercijalne svrhe ili umnoženi primjerak takva fonograma upotrebljava za bežično radiodifuzijsko emitiranje ili priopćavanje javnosti.

2.   Svaka stranka osigurava da relevantni umjetnici izvođači i proizvođači fonograma dijele jedinstvenu primjerenu naknadu. Stranke mogu donijeti zakonodavni akt koji, u nedostatku sporazuma između umjetnika izvođača i proizvođača fonograma, utvrđuje uvjete pod kojima umjetnici izvođači i proizvođači fonograma dijele jedinstvenu primjerenu naknadu.

3.   Svaka stranka može umjetnicima izvođačima i proizvođačima fonograma dodijeliti opsežnija prava u pogledu radiodifuzijskog emitiranja i priopćavanja javnosti fonograma objavljenih u komercijalne svrhe.

Članak 230.

Rok trajanja zaštite

1.   Prava autora djela traju doživotno i 70 godina nakon njegove smrti, bez obzira na dan na koji je djelo zakonito objavljeno javnosti.

2.   Za potrebe provedbe stavka 1. svaka stranka može predvidjeti posebna pravila za izračun trajanja zaštite glazbene kompozicije s riječima, djela zajedničkog autorstva te kinematografskih ili audiovizualnih djela. Svaka stranka može predvidjeti posebna pravila za izračun trajanja zaštite anonimnih ili pseudonimnih djela.

3.   Prava organizacija za radiodifuziju prestaju važiti 50 godina nakon prvog radiodifuzijskog emitiranja, bez obzira na to je li to radiodifuzijsko emitiranje preneseno žično ili bežično, uključujući kabelom ili satelitom.

4.   Prava umjetnika izvođača za njihove izvedbe osim na fonogramima prestaju važiti 50 godina nakon datuma fiksiranja izvedbe ili, ako su zakonito objavljeni ili zakonito priopćeni javnosti tijekom tog vremena, 50 godina od prve takve objave ili priopćavanja javnosti, ovisno o tome što nastupi ranije.

5.   Prava umjetnika izvođača za njihove izvedbe na fonogramima prestaju važiti 50 godina nakon datuma fiksiranja izvedbe ili, ako su zakonito objavljeni ili zakonito priopćeni javnosti tijekom tog vremena, 70 godina od takve objave ili priopćenja, ovisno o tome što nastupi ranije.

6.   Prava proizvođača fonograma prestaju važiti 50 godina nakon fiksiranja ili, ako je tijekom tog vremena zakonito objavljen javnosti, 70 godina od takve objave. Ako nema zakonite objave, a fonogram je zakonito priopćen javnosti tijekom tog razdoblja, trajanje zaštite je 70 godina od takvog priopćenja. Svaka stranka može predvidjeti djelotvorne mjere kako bi osigurala da umjetnici izvođači i proizvođači fonograma pravedno dijele dobit ostvarenu tijekom 20 godina zaštite nakon isteka 50 godina.

7.   Rokovi utvrđeni u ovom članku računaju se od prvog dana siječnja godine koja slijedi nakon godine događaja koji je doveo do njihova nastanka.

8.   Svaka stranka može predvidjeti dulje rokove trajanja zaštite od onih predviđenih ovim člankom.

Članak 231.

Pravo slijeđenja

1.   Svaka stranka u korist autora izvornika djela grafičke ili likovne umjetnosti predviđa pravo slijeđenja, koje se definira kao neotuđivo pravo, kojeg se nije moguće odreći, čak ni unaprijed, na udio u prodajnoj cijeni ostvarenoj svakom preprodajom tog djela koja uslijedi nakon prvog otuđenja djela od strane autora.

2.   Pravo iz stavka 1. primjenjuje se na sve radnje preprodaje u koje su kao prodavatelji, kupci ili posrednici uključene osobe koje se profesionalno bave trgovinom umjetninama, kao što su javne aukcije, umjetničke galerije i, općenito, svi trgovci umjetninama.

3.   Svaka stranka može predvidjeti da se pravo iz stavka 1. ne primjenjuje na radnje preprodaje ako je prodavatelj stekao djelo izravno od autora u razdoblju kraćem od tri godine prije te preprodaje i ako prodajna cijena nije veća od određenog minimalnog iznosa.

4.   Postupak naplate naknade i njihovih iznosa utvrđuje se pravom svake stranke.

Članak 232.

Kolektivno ostvarivanje prava

1.   Stranke promiču suradnju između svojih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava u svrhu promicanja raspoloživosti djela i drugih predmeta zaštite na svojim područjima i prijenosa prihoda od prava za korištenje takvih djela ili drugih predmeta zaštite između odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava.

2.   Stranke promiču transparentnost organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, posebno u pogledu prihoda od prava koje prikupljaju, odbitaka koje primjenjuju na prihode od prava koje prikupljaju, korištenja prikupljenih prihoda od prava, politike raspodjele i njihova repertoara.

3.   Stranke nastoje olakšati dogovore između svojih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava o nediskriminirajućem postupanju prema nositeljima prava kojima te organizacije upravljaju na temelju sporazuma o zastupanju.

4.   Stranke surađuju kako bi poduprle organizacije za kolektivno ostvarivanje prava sa sjedištem na njihovu području, koje na temelju sporazuma o zastupanju zastupaju drugu organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava sa sjedištem na području druge stranke kako bi osigurale da točno, redovito i savjesno isplaćuju iznose koje duguju organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava koje zastupaju te da ih informiraju o iznosu prihoda od prava prikupljenih u njihovo ime i svim odbicima od tog prihoda.

Članak 233.

Iznimke i ograničenja

Svaka stranka ograničenja ili iznimke od prava utvrđenih u člancima od 225. do 229. primjenjuje samo na određene posebne slučajeve koji nisu u suprotnosti s uobičajenim iskorištavanjem djela ili drugih predmeta zaštite i koji neopravdano ne dovode u pitanje zakonite interese nositelja prava.

Članak 234.

Zaštita tehnoloških mjera

1.   Svaka stranka osigurava odgovarajuću pravnu zaštitu protiv izbjegavanja djelotvornih tehnoloških mjera od strane osobe koja zna ili ima opravdane razloge znati da provodi izbjegavanje mjera kako bi ostvarila taj cilj. Svaka stranka može predvidjeti poseban režim pravne zaštite tehnoloških mjera koje se upotrebljavaju za zaštitu računalnih programa.

2.   Svaka stranka osigurava odgovarajuću pravnu zaštitu protiv proizvodnje, uvoza, distribucije, prodaje, iznajmljivanja, oglašavanja u svrhu prodaje ili iznajmljivanja, ili posjedovanja uređaja, proizvoda ili komponenata u komercijalne svrhe ili pružanja usluga koji:

(a)

se promiču, oglašavaju ili stavljaju na tržište za potrebe izbjegavanja;

(b)

imaju samo ograničenu komercijalnu svrhu ili ograničenu upotrebu koja nije izbjegavanje; ili

(c)

su ponajprije osmišljeni, proizvedeni, prilagođeni ili se izvode s ciljem omogućivanja ili olakšavanja izbjegavanja djelotvornih tehnoloških mjera.

3.   Za potrebe ovog odjeljka pojam „tehničke mjere” znači svaka tehnologija, uređaj ili komponenta koja je, pri uobičajenom radu, namijenjena sprečavanju ili ograničavanju radnji, u pogledu djela ili drugih predmeta zaštite, koje nije odobrio nositelj autorskog prava ili srodnog prava obuhvaćenog ovim odjeljkom. Tehnološke mjere smatraju se „djelotvornima” ako nositelji prava kontroliraju upotrebu zaštićenog djela ili drugog predmeta zaštite primjenom postupka nadzora pristupa ili postupka zaštite, poput kodiranja, premetanja ili druge transformacije djela ili drugog predmeta zaštite ili primjernom mehanizma nadzora umnožavanja kojima se postiže cilj zaštite.

4.   Neovisno o pravnoj zaštiti predviđenoj u stavku 1. ovog članka, svaka stranka može prema potrebi poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurala da odgovarajuća pravna zaštita od izbjegavanja djelotvornih tehnoloških mjera predviđenih u skladu s ovim člankom ne sprečava korisnike iznimaka ili ograničenja predviđenih u skladu s člankom 233. da imaju koristi od takvih iznimaka ili ograničenja.

Članak 235.

Obveze u vezi s podacima o upravljanju pravima

1.   Svaka stranka osigurava odgovarajuću pravnu zaštitu protiv svake osobe koja svjesno i neovlašteno obavlja jednu od sljedećih radnji:

(a)

uklanjanje ili preinaka bilo kakvih elektroničkih podataka o upravljanju pravima;

(b)

distribuciju, uvoz za distribuciju, radiodifuzijsko emitiranje, priopćivanje javnosti i stavljanje na raspolaganje javnosti djela i drugog predmeta zaštite zaštićenog prema ovom odjeljku s kojeg su neovlašteno uklonjeni ili preinačeni elektronički podaci o upravljanju pravima;

ako ta osoba zna ili ima opravdane razloge znati da takvim djelovanjem potiče, omogućuje, olakšava ili prikriva povredu autorskog prava ili srodnog prava kako je predviđeno pravom stranke.

2.   Za potrebe ovog članka „podaci o upravljanju pravima” znači svi podaci od nositelja prava koji identificiraju djelo ili drugi predmet zaštite iz ovog članka, autora ili bilo kojeg drugog nositelja prava ili informacije o uvjetima korištenja djela ili drugog predmeta zaštite te svi brojevi ili kodovi koji predstavljaju takve podatke.

3.   Stavak 2. primjenjuje se ako je bilo koja od navedenih informacija povezana s umnoženim primjerkom djela ili drugog predmeta zaštite iz ovog članka ili ako se pojavljuje u vezi s priopćavanjem javnosti tog djela ili drugog predmeta zaštite.

ODJELJAK 2.

ŽIGOVI

Članak 236.

Klasifikacija žigova

Svaka stranka održava sustav klasifikacije žigova koji je u skladu s Nicanskim sporazumom o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga radi registracije žigova od 15. lipnja 1957., kako je izmijenjen i revidiran.

Članak 237.

Znakovi od kojih se žig može sastojati

Žig se može sastojati od bilo kakvih znakova, osobito riječi, uključujući osobna imena, ili od crteža, slova, brojki, boja, oblika proizvoda ili pakiranja proizvoda, ili zvukova, pod uvjetom da su takvi znakovi prikladni za:

(a)

razlikovanje proizvoda ili usluga jednog poduzeća od proizvoda ili usluga drugih poduzeća; i

(b)

prikazivanje u registru žigova svake stranke tako da nadležnim tijelima i javnosti omogućuje određivanje točnog i jasnog predmeta zaštite koja se pruža njegovu nositelju.

Članak 238.

Prava koja proizlaze iz žiga

1.   Svaka stranka osigurava da registracija žiga nositelju daje isključiva prava koja proizlaze iz njega. Nositelj žiga ima pravo spriječiti sve treće strane koje nemaju njegovu suglasnost da u trgovačkom prometu upotrebljavaju:

(a)

bilo koji znak koji je istovjetan registriranom žigu u odnosu na proizvode ili usluge koji su istovjetni onima za koje je žig registriran;

(b)

bilo koji znak kod kojeg, zbog istovjetnosti s registriranim žigom odnosno sličnosti njemu i istovjetnosti s proizvodima ili uslugama obuhvaćenima tim žigom i tim znakom odnosno sličnosti tim proizvodima ili uslugama, postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu, što uključuje vjerojatnost dovođenja u vezu tog znaka i registriranog žiga.

2.   Nositelj registriranog žiga usto ima pravo onemogućiti svim trećim stranama da u trgovačkom prometu u stranku u kojoj je žig registriran unose proizvode koji na tom području nisu pušteni u slobodan promet, ako ti proizvodi, uključujući pakiranje, dolaze iz drugih zemalja ili druge stranke i bez odobrenja nose žig koji je istovjetan žigu registriranom za te proizvode ili koji se po svojim bitnim obilježjima ne može razlikovati od tog žiga.

3.   Pravo nositelja žiga u skladu sa stavkom 2. prestaje važiti ako deklarant ili posjednik proizvodâ tijekom postupka za utvrđivanje počinjenja povrede registriranog žiga dokaže da nositelj registriranog žiga nije ovlašten zabraniti stavljanje proizvoda na tržište u zemlji krajnjeg odredišta.

Članak 239.

Postupak registracije

1.   Svaka stranka osigurava sustav za registraciju žigova u kojem se svaka konačna negativna odluka koju donese nadležno tijelo za žigove, uključujući djelomično odbijanje registracije, dostavlja pisanim putem relevantnoj stranci, propisno obrazložena i uz mogućnost podnošenja pravnog lijeka.

2.   Svaka stranka trećim stranama pruža mogućnost da podnesu prigovor na prijavu žiga ili, ako je to primjereno, registraciju žiga. Takvi postupci prigovora su kontradiktorni.

3.   Svaka stranka osigurava javno dostupnu elektroničku bazu podataka o prijavama žigova i registracijama žigova.

4.   Svaka stranka ulaže sve napore kako bi osigurala sustav za elektroničko podnošenje prijava žigova te za obradu, registraciju i održavanje žigova.

Članak 240.

Dobro poznati žigovi

U svrhu provedbe zaštite dobro poznatih žigova, kako je navedeno u članku 6.a Pariške konvencije i članku 16. stavcima 2. i 3. Sporazuma o TRIPS-u, svaka stranka primjenjuje Zajedničku preporuku o odredbama o zaštiti dobro poznatih žigova koju su donijele Skupština Pariške unije za zaštitu industrijskog vlasništva i Opća skupština WIPO-a na 34. seriji zasjedanja skupština država članica WIPO-a od 20. do 29. rujna 1999.

Članak 241.

Iznimke od prava koja proizlaze iz žiga

1.   Svaka stranka predviđa ograničene iznimke od prava koja proizlaze iz žiga, kao što je poštena upotreba opisnih izraza, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla, i može predvidjeti druge ograničene iznimke, pod uvjetom da se u takvim iznimkama uzimaju u obzir legitimni interesi nositelja žiga i trećih strana.

2.   Žig ne daje nositelju pravo da trećoj strani u trgovačkom prometu zabrani upotrebu:

(a)

imena ili adrese treće strane ako je ta treća strana fizička osoba;

(b)

znakova ili podataka koji se odnose na vrstu, kakvoću, količinu, namjenu, vrijednost, zemljopisno podrijetlo, vrijeme proizvodnje proizvoda ili pružanja usluge ili druge karakteristike proizvoda ili usluga; ili

(c)

žiga u svrhu prepoznavanja proizvoda ili usluga kao onih koji pripadaju nositelju tog žiga ili u svrhu upućivanja na njih kao na takve, osobito ako je upotreba žiga nužna za označivanje predviđene namjene proizvoda ili usluge, osobito ako je riječ o dodatnim ili rezervnim dijelovima,

pod uvjetom da ih treća strana upotrebljava u skladu s dobrom poslovnom praksom u industriji ili trgovini.

3.   Žig ne daje nositelju žiga pravo da trećoj strani u trgovačkom prometu zabrani upotrebu ranijeg prava koje se odnosi samo na određeni lokalitet ako je to pravo priznato u skladu s pravom stranke i koristi se u granicama područja na kojem je priznato.

Članak 242.

Razlozi za opoziv

1.   Svaka stranka predviđa da žig može biti opozvan ako ga u neprekinutom razdoblju od pet godina nositelj žiga ili druga osoba uz njegovu suglasnost nije stvarno upotrebljavala na odgovarajućem području stranke u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran, a ne postoje opravdani razlozi za tu neupotrebu.

2.   Svaka stranka predviđa i da žig može biti opozvan ako ga nositelj žiga ili druga osoba uz njegovu suglasnost u razdoblju od pet godina od datuma dovršetka postupka registracije nije stvarno upotrebljavala na odgovarajućem području u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran, a ne postoje opravdani razlozi za tu neupotrebu.

3.   Međutim, nitko ne može zahtijevati da se prava nositelja žiga opozovu ako je u razdoblju između isteka petogodišnjeg razdoblja i podnošenja zahtjeva za opoziv započela ili se nastavila stvarna upotreba žiga. Početak ili nastavak upotrebe u razdoblju od tri mjeseca koje prethodi podnošenju zahtjeva za opoziv, a koje je započelo najranije nakon isteka neprekinutog petogodišnjeg razdoblja neupotrebe, ne uzima se, međutim, u obzir ako su pripreme za početak ili nastavak upotrebe počele tek nakon što je nositelj saznao da zahtjev za opoziv može biti podnesen.

4.   Žig može biti opozvan i ako nakon dana registracije:

(a)

zbog djelovanja ili nedjelovanja nositelja on u trgovini postane uobičajeni naziv za proizvod ili uslugu za koje je registriran;

(b)

zbog upotrebe od strane nositelja žiga ili uz odobrenje nositelja, a u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran, javnost može dovesti u zabludu, osobito u pogledu vrste, kakvoće ili zemljopisnog podrijetla tih proizvoda ili usluga.

Članak 243.

Pravo zabrane pripremnih radnji povezanih s upotrebom pakiranja ili drugih sredstava

Ako postoji rizik da bi se pakiranje, naljepnice, etikete, sigurnosna obilježja ili oznake ili obilježja ili oznake autentičnosti, ili bilo koja druga sredstva na kojima je žig istaknut, moglo upotrebljavati u vezi s proizvodima ili uslugama te da bi se takvom upotrebom počinila povreda prava nositelja žiga, nositelj tog žiga ima pravo zabraniti sljedeće radnje koje se poduzimaju tijekom poslovanja u trgovačkom prometu:

(a)

isticanje znaka istovjetnog ili sličnog žigu na pakiranju, naljepnicama, etiketama, sigurnosnim obilježjima ili oznakama ili obilježjima ili oznakama autentičnosti ili na bilo kojim drugim sredstvima na kojima žig može biti istaknut; ili

(b)

nuđenje ili stavljanje na tržište, ili skladištenje u te svrhe, ili uvoz ili izvoz, pakiranja, naljepnica, etiketa, sigurnosnih obilježja ili oznaka ili obilježja ili oznaka autentičnosti ili bilo kojih drugih sredstava na kojima je žig istaknut.

Članak 244.

Prijave u zloj vjeri

Žig se može proglasiti ništavim ako je podnositelj podnio prijavu za registraciju žiga u zloj vjeri. Svaka stranka može predvidjeti da takav žig ne bude registriran.

ODJELJAK 3.

DIZAJN

Članak 245.

Zaštita registriranih dizajna

1.   Svaka stranka osigurava zaštitu neovisno stvorenih dizajna koji su novi i originalni. Ta se zaštita osigurava registracijom te njihovim nositeljima dodjeljuje isključiva prava u skladu s ovim odjeljkom.

Za potrebe ovog članka stranka može smatrati da je dizajn koji ima individualni karakter originalan.

2.   Nositelj registriranog dizajna ima pravo spriječiti treće strane koje nemaju njegovu suglasnost barem da izrade, ponude na prodaju, prodaju, uvoze, izvoze, skladište proizvod koji sadržava i na koji je primijenjen zaštićeni dizajn ili upotrebljavaju proizvode koji sadržavaju ili na koje je primijenjen zaštićeni dizajn ako se takve radnje poduzimaju u komercijalne svrhe.

3.   Dizajn koji je primijenjen na proizvod ili ugrađen u proizvod koji je sastavni dio složenog proizvoda smatra se da je nov i originalan samo:

(a)

ako sastavni dio, nakon što je ugrađen u složeni proizvod, ostaje vidljiv pri uobičajenoj upotrebi tog proizvoda; i

(b)

u mjeri u kojoj ta vidljiva obilježja sastavnog dijela sama po sebi ispunjavaju uvjete novosti i originalnosti.

4.   Za potrebe stavka 3. točke (a) „uobičajena upotreba” znači upotreba od strane krajnjeg korisnika, osim održavanja, servisiranja ili popravaka.

Članak 246.

Trajanje zaštite

Dostupna zaštita registriranih dizajna, uključujući produljenja registriranih dizajna, traje ukupno 25 godina od dana podnošenja prijave za dizajn (36).

Članak 247.

Zaštita neregistriranih dizajna

1.   Svaka stranka nositelju neregistriranog dizajna daje pravo svaku treću stranu koja nema njegovu suglasnost spriječiti da upotrebljava neregistrirani dizajn samo ako sporna upotreba proizlazi iz neovlaštenog kopiranja neregistriranog dizajna na njezinu području (37). Takva upotreba uključuje barem ponudu na prodaju, stavljanje na tržište, uvoz ili izvoz proizvoda.

2.   Dostupna zaštita neregistriranog dizajna traje najmanje tri godine od dana kada je dizajn prvi put bio dostupan javnosti na području dotične stranke.

Članak 248.

Iznimke i isključenja

1.   Svaka stranka može predvidjeti ograničene iznimke od zaštite dizajna, uključujući neregistrirani dizajn, pod uvjetom da takve iznimke nisu neopravdano u suprotnosti s uobičajenim iskorištavanjem zaštićenih dizajna i da se njima ne dovode neopravdano u pitanje legitimni interesi nositelja dizajna, uzimajući u obzir legitimne interese trećih strana.

2.   Zaštita ne obuhvaća dizajne koji su uvjetovani isključivo tehničkim ili funkcionalnim potrebama. Pravo dizajna ne proizlazi iz obilježja izgleda proizvoda koja je nužno umnožiti u istom obliku i dimenzijama da bi se proizvod u koji je dizajn ugrađen ili na koji se primjenjuje mogao mehanički spojiti s drugim proizvodom odnosno smjestiti u ili uz drugi proizvod ili oko njega, kako bi svaki od tih proizvoda mogao ispunjavati svoju funkciju.

3.   Odstupajući od stavka 2. ovog članka, pravo dizajna, u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 245. stavku 1., postoji na dizajnu čija je svrha omogućiti višestruko sklapanje ili povezivanje međusobno zamjenjivih proizvoda unutar modularnog sustava.

Članak 249.

Odnos prema autorskom pravu

Svaka stranka osigurava da je za dizajne, uključujući neregistrirane dizajne, omogućena i zaštita u okviru zakonodavstva te stranke o autorskom pravu od dana na koji je dizajn stvoren ili utvrđen u bilo kojem obliku. Svaka stranka određuje opseg takve zaštite i uvjete pod kojima se ona pruža, uključujući stupanj zahtijevane originalnosti.

ODJELJAK 4.

PATENTI

Članak 250.

Patenti i javno zdravlje

1.   Stranke priznaju važnost Deklaracije o Sporazumu o TRIPS-u i javnom zdravlju, koja je donesena na ministarskoj konferenciji WTO-a u Dohi 14. studenoga 2001. („Deklaracija iz Dohe”). Stranke pri tumačenju i provedbi prava i obveza iz ovog odjeljka osiguravaju usklađenost s Deklaracijom iz Dohe.

2.   Stranke provode članak 31.a Sporazuma o TRIPS-u, kao i Prilog Sporazumu o TRIPS-u i Dodatak Prilogu Sporazumu o TRIPS-u.

Članak 251.

Produljenje razdoblja zaštite stečene patentom za lijekove i sredstva za zaštitu bilja

1.   Stranke priznaju da lijekovi i sredstva za zaštitu bilja (38) koji su na njihovim područjima zaštićeni patentom mogu podlijegati upravnom postupku odobravanja prije stavljanja istih na njihova tržišta. Stranke priznaju da razdoblje koje protekne između podnošenja prijave za patent i prvog odobrenja za stavljanje proizvoda na tržište, kako je u tu svrhu definirano mjerodavnim zakonodavstvom, može skratiti razdoblje učinkovite patentne zaštite.

2.   Svaka stranka osigurava daljnju zaštitu, u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima, za proizvod koji je zaštićen patentom i koji je bio predmet upravnog postupka odobravanja iz stavka 1. kako bi se nositelju patenta nadoknadilo skraćivanje učinkovite patentne zaštite. Uvjeti za pružanje takve daljnje zaštite, uključujući njezinu duljinu, utvrđuju se u skladu sa zakonima i drugim propisima stranaka.

3.   Za potrebe ove glave „lijek” znači:

(a)

svaka tvar ili kombinacija tvari prikazana sa svojstvima liječenja ili sprečavanja bolesti kod ljudi ili životinja; ili

(b)

svaka tvar ili kombinacija tvari koja se može upotrijebiti ili primijeniti na ljudima ili životinjama u svrhu obnavljanja, ispravljanja ili prilagodbe fizioloških funkcija farmakološkim, imunološkim ili metaboličkim djelovanjem ili za postavljanje medicinske dijagnoze.

ODJELJAK 5.

ZAŠTITA NEOBJAVLJENIH INFORMACIJA

Članak 252.

Zaštita poslovne tajne

1.   Svaka stranka predviđa odgovarajuće građanske sudske postupke i pravna sredstva na temelju kojih svaki nositelj poslovne tajne može spriječiti pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne i ostvariti pravnu zaštitu u tom pogledu, kad je ono u suprotnosti s poštenim poslovnim praksama.

2.   Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„poslovna tajna” znači informacije koje zadovoljavaju sve sljedeće zahtjeve:

i.

tajne su u smislu da nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ni lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave dotičnom vrstom informacija;

ii.

imaju komercijalnu vrijednost zbog toga što su tajne; i

iii.

u odnosu na njih je osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost;

(b)

„nositelj poslovne tajne” znači svaka fizička ili pravna osoba koja zakonito kontrolira poslovnu tajnu.

3.   Za potrebe ovog odjeljka smatra se da su barem sljedeći oblici postupanja u suprotnosti s poštenim poslovnim praksama:

(a)

pribavljanje poslovne tajne bez pristanka nositelja poslovne tajne kad god je poslovna tajna pribavljena s pomoću neovlaštenog pristupa, prisvajanja ili umnožavanja bilo kojih dokumenata, predmeta, materijala, tvari ili elektroničkih spisa koje zakonito kontrolira nositelj poslovne tajne i koji sadržavaju poslovnu tajnu ili se poslovna tajna iz njih može izvesti;

(b)

korištenje ili otkrivanje poslovne tajne, kad god to bez pristanka nositelja poslovne tajne učini osoba za koju se utvrdi da ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

i.

da je pribavila poslovnu tajnu na način iz točke (a);

ii.

da čini povredu sporazuma o povjerljivosti ili bilo koje druge obveze o čuvanju poslovne tajne; ili

iii.

krši ugovornu ili bilo koju drugu obvezu kojom se ograničava korištenje poslovne tajne;

(c)

pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne kad god to učini osoba koja je u trenutku pribavljanja, korištenja ili otkrivanja znala, ili je u tim okolnostima trebala znati, da je poslovna tajna pribavljena izravno ili neizravno od druge osobe koja je nezakonito koristila ili otkrila poslovnu tajnu u smislu točke (b).

4.   Ništa u ovom odjeljku ne tumači se na način da se od stranke zahtijeva da bilo koji od sljedećih oblika postupanja smatra protivnim poštenim poslovnim praksama:

(a)

neovisno otkriće ili stvaranje;

(b)

obrnuti inženjering proizvoda koji je stavljen na raspolaganje javnosti ili koji je zakonski u posjedu stjecatelja informacija, ako stjecatelj informacija nije zakonski obvezan ograničiti pribavljanje poslovne tajne;

(c)

pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne koje se zahtijeva ili dopušta pravom svake stranke;

(d)

ostvarivanje prava radnikâ ili predstavnikâ radnikâ na informiranje i savjetovanje u skladu sa zakonima i drugim propisima te stranke.

5.   Ništa u ovom odjeljku ne tumači se tako da utječe na ostvarivanje slobode izražavanja i informiranja, uključujući slobodu i pluralizam medija, kako su zaštićeni u svakoj stranci, ograničava mobilnost zaposlenika ili utječe na autonomiju socijalnih partnera i njihovo pravo sklapanja kolektivnih ugovora, u skladu sa zakonima i drugim propisima stranaka.

Članak 253.

Zaštita podataka dostavljenih radi pribavljanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet

1.   Svaka stranka poslovno povjerljive informacije dostavljene radi dobivanja odobrenja za stavljanje lijekova u promet („odobrenje za stavljanje u promet”) štiti od otkrivanja trećim stranama, osim ako su poduzeti koraci za osiguravanje zaštite podataka od nepoštene komercijalne upotrebe ili ako je otkrivanje potrebno zbog opravdanog javnog interesa.

2.   Svaka stranka osigurava da, tijekom ograničenog razdoblja koje se treba odrediti njezinim domaćim pravom i u skladu sa svim uvjetima utvrđenima u njezinu domaćem pravu, tijelo odgovorno za izdavanje odobrenja za stavljanje u promet ne prihvaća naknadne zahtjeve za odobrenje za stavljanje u promet koji se oslanjaju na rezultate pretkliničkih ili kliničkih ispitivanja podnesenih tom tijelu u zahtjevu za prvo odobrenje za stavljanje u promet, bez izričite suglasnosti nositelja prvog odobrenja za stavljanje u promet, osim ako je predviđeno drukčije međunarodnim sporazumima čije su stranke obje stranke.

3.   Svaka stranka osigurava i da se, u ograničenom razdoblju određenom njezinim domaćim pravom i u skladu sa svim uvjetima utvrđenima u njezinu domaćem pravu, lijek koji je to tijelo naknadno odobrilo na temelju rezultata pretkliničkih i kliničkih ispitivanja iz stavka 2. ne stavlja u promet bez izričite suglasnosti nositelja prvog odobrenja za stavljanje u promet, osim ako je drukčije predviđeno međunarodnim sporazumima čije su stranke obje stranke.

4.   Ovim se člankom ne dovode u pitanje dodatna razdoblja zaštite koja svaka stranka može predvidjeti u svojem pravu.

Članak 254.

Zaštita podataka dostavljenih radi dobivanja odobrenja za stavljanje na tržište sredstava za zaštitu bilja ili biocidnih proizvoda

1.   Svaka stranka priznaje privremeno pravo nositelja izvješća o pokusima ili studijama koje je prvi put podneseno radi dobivanja odobrenja za stavljanje na tržište i koje se odnosi na sigurnost i djelotvornost aktivne tvari, sredstva za zaštitu bilja ili biocidnog proizvoda. Tijekom tog razdoblja izvješće o pokusima ili studijama ne smije se upotrebljavati u korist bilo koje druge osobe koja želi dobiti odobrenje za stavljanje na tržište aktivne tvari, sredstva za zaštitu bilja ili biocidnog proizvoda, osim ako se dokaže izričita suglasnost prvog nositelja. Za potrebe ovog članka to se pravo naziva zaštitom podataka.

2.   Izvješće o pokusima ili studijama podneseno radi dobivanja odobrenja za stavljanje na tržište aktivne tvari ili sredstva za zaštitu bilja trebalo bi ispunjavati sljedeće uvjete:

(a)

biti potrebno za odobrenje ili izmjenu odobrenja kako bi se dopustila upotreba na drugim usjevima; i

(b)

biti potvrđeno kao usklađeno s načelima dobre laboratorijske prakse ili dobre pokusne prakse.

3.   Razdoblje zaštite podataka traje najmanje 10 godina otkad relevantno tijelo na području stranke izda prvo odobrenje.

4.   Svaka stranka osigurava da javna tijela nadležna za izdavanje odobrenja za stavljanje na tržište informacije iz stavaka 1. i 2. neće upotrebljavati u korist nekog naknadnog podnositelja zahtjeva za naknadno odobrenje za stavljanje na tržište, bez obzira na to jesu li te informacije stavljene na raspolaganje javnosti.

5.   Svaka stranka utvrđuje pravila za izbjegavanje dupliciranja pokusa na kralježnjacima.

ODJELJAK 6.

BILJNE SORTE

Članak 255.

Zaštita oplemenjivačkih prava na biljnu sortu

Svaka stranka štiti oplemenjivačka prava na biljne sorte u skladu s Međunarodnom konvencijom za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV) kako je zadnje revidirana u Ženevi 19. ožujka 1991. Stranke surađuju na promicanju i provedbi tih prava.

POGLAVLJE 3.

PROVEDBA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

ODJELJAK 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 256.

Opće obveze

1.   Svaka stranka u okviru svojeg prava osigurava mjere, postupke i pravna sredstva koji su potrebni da se osigura provedba prava intelektualnog vlasništva.

Za potrebe odjeljaka 1., 2. i 4. ovog poglavlja pojam „prava intelektualnog vlasništva” ne uključuje prava obuhvaćena poglavljem 2. odjeljkom 5.

2.   Mjere, postupci i pravna sredstva iz stavka 1.:

(a)

moraju biti pošteni i pravični;

(b)

ne smiju biti nepotrebno složeni ili skupi te ne smiju uključivati nerazumne rokove ili neopravdana kašnjenja;

(c)

moraju biti učinkoviti, proporcionalni i odvraćajući;

(d)

moraju se primjenjivati na način kojim se izbjegava stvaranje prepreka zakonitoj trgovini i osiguravaju zaštitne mjere protiv njihove zloupotrebe.

Članak 257.

Osobe ovlaštene za podnošenje zahtjeva za primjenu mjera, postupaka i pravnih sredstava

Svaka stranka prepoznaje da sljedeće osobe imaju pravo zatražiti primjenu mjera, postupaka i pravnih sredstava iz odjeljaka 2. i 4. ovog poglavlja:

(a)

nositelji prava intelektualnog vlasništva u skladu s pravom stranke;

(b)

sve ostale osobe koje su ovlaštene koristiti ta prava, a posebno stjecatelje licencije, u mjeri u kojoj je to dopušteno i u skladu s pravom stranke; i

(c)

savezi i udruženja (39), u mjeri u kojoj je to dopušteno i u skladu s pravom stranke.

ODJELJAK 2.

PROVEDBA U GRAĐANSKIM I UPRAVNIM STVARIMA

Članak 258.

Mjere za očuvanje dokaza

1.   Svaka stranka osigurava da, čak i prije početka postupka za donošenje odluke o meritumu, nadležna pravosudna tijela mogu, na zahtjev stranke koja je predočila razumno dostupne dokaze dostatne za potporu svojih tvrdnji da je njezino pravo intelektualnog vlasništva povrijeđeno ili da će biti povrijeđeno, naložiti hitne i djelotvorne privremene mjere radi očuvanja relevantnih dokaza u vezi s navodnom povredom, podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama i zaštiti povjerljivih informacija.

2.   Te mjere mogu uključivati detaljan opis, uz moguće uzimanje uzoraka, ili fizičku zapljenu robe kojom je navodno počinjena povreda te, u odgovarajućim slučajevima, materijala i sredstava upotrijebljenih za proizvodnju i/ili distribuciju te robe i pripadajuće dokumentacije.

Članak 259.

Dokazi

1.   Svaka stranka poduzima potrebne mjere kako bi nadležna pravosudna tijela mogla, na zahtjev stranke koja je predočila razumno dostupne dokaze dostatne za potporu svojih tvrdnji i koja je, kako bi potkrijepila te tvrdnje, navela dokaze koji su pod kontrolom protivne stranke, naložiti protivnoj stranci da predoči te dokaze, podložno zaštiti povjerljivih informacija.

2.   Svaka stranka također poduzima potrebne mjere kako bi nadležna pravosudna tijela, ako je to primjereno, mogla u slučajevima povrede prava intelektualnog vlasništva počinjene na komercijalnoj osnovi, pod istim uvjetima kao u stavku 1., naložiti dostavu bankovnih, financijskih ili poslovnih dokumenata koji su pod kontrolom protivne stranke, podložno zaštiti povjerljivih informacija.

Članak 260.

Pravo na informacije

1.   Svaka stranka osigurava da, u građanskom postupku koji se odnosi na povredu prava intelektualnog vlasništva te kao odgovor na opravdani i proporcionalni zahtjev tužitelja, nadležna pravosudna tijela mogu počinitelju povrede ili bilo kojoj drugoj osobi naložiti da dostavi informacije o podrijetlu i distribucijskim mrežama proizvoda ili usluga kojima se čini povreda prava intelektualnoga vlasništva.

2.   Za potrebe stavka 1. „bilo koja druga osoba” znači osoba:

(a)

za koju se utvrdi da u komercijalno relevantnom opsegu posjeduje robu kojom se čini povreda;

(b)

za koju se utvrdi da se u komercijalno relevantnom opsegu koristi uslugama kojima se čini povreda;

(c)

za koju se utvrdi da u komercijalno relevantnom opsegu pruža usluge koje se koriste u djelatnostima kojima se čini povreda; ili

(d)

koju je osoba iz točke (a), (b) ili (c) navela kao osobu koja je sudjelovala u proizvodnji, izradi ili distribuciji robe ili pružanju usluga.

3.   Informacije iz stavka 1., ovisno o slučaju, sadržavaju:

(a)

imena ili nazive te adrese proizvođača, izrađivača, distributera, dobavljača i drugih prethodnih posjednika robe ili usluga, kao i trgovaca na veliko i malo kojima su bile namijenjene;

(b)

informacije o proizvedenim, izrađenim, dostavljenim, primljenim ili naručenim količinama, kao i o cijeni koja je postignuta za predmetnu robu ili usluge.

4.   Stavci 1. i 2. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje druge propise stranke kojima se:

(a)

nositelju prava dodjeljuju prava na detaljnije informacije;

(b)

uređuje korištenje u građanskom postupku informacija dostavljenih na temelju ovog članka;

(c)

uređuje odgovornost za zloupotrebu prava na informacije;

(d)

daje mogućnost odbijanja pružanja informacija koje bi osobu iz stavka 1. prisililo da prizna svoje sudjelovanje ili sudjelovanje njezinih bliskih srodnika u povredi prava intelektualnoga vlasništva;

(e)

uređuje zaštita povjerljivosti izvorâ informacija ili obrada osobnih podataka.

Članak 261.

Privremene mjere i mjere opreza

1.   Svaka stranka osigurava da njezina pravosudna tijela mogu, na zahtjev podnositelja, protiv navodnog počinitelja povrede izdati privremeni sudski nalog kako bi se spriječilo predstojeću povredu prava intelektualnog vlasništva ili kako bi se, privremeno i, ako je to primjereno, uz plaćanje novčane kazne ako je to predviđeno pravom te stranke, zabranilo nastavak navodne povrede tog prava, ili kako bi se taj nastavak uvjetovao pružanjem jamstava namijenjenih osiguranju naknade štete nositelju prava. Privremeni sudski nalog može se pod istim uvjetima izdati i protiv posrednika čije usluge koristi treća osoba s ciljem povrede prava intelektualnog vlasništva.

2.   Svaka stranka osigurava da njezina pravosudna tijela mogu, na zahtjev podnositelja, naložiti privremeno oduzimanje ili predaju robe za koju postoji sumnja da se njome čini povreda prava intelektualnog vlasništva, kako bi se spriječio ulazak te robe u trgovinske kanale ili kretanje njima.

3.   U slučaju navodne povrede koja je počinjena u komercijalno relevantnom opsegu, svaka stranka osigurava da, ako podnositelj zahtjeva dokaže postojanje okolnosti koje bi mogle ugroziti naknadu štete, pravosudna tijela mogu naložiti preventivno privremeno oduzimanje pokretne i nepokretne imovine navodnog počinitelja povrede, uključujući blokadu bankovnih računa i druge imovine te osobe. Nadležna tijela mogu u tu svrhu naložiti dostavu bankovnih, financijskih ili poslovnih dokumenata ili odgovarajući pristup relevantnim informacijama.

4.   Svaka stranka osigurava da su njezina pravosudna tijela, u pogledu mjera iz stavaka 1., 2. i 3., ovlaštena od podnositelja zahtjeva zahtijevati predočenje razumno dostupnih dokaza kako bi se s dovoljnom sigurnošću mogla uvjeriti da je podnositelj zahtjeva nositelj prava i da je pravo podnositelja zahtjeva povrijeđeno ili da takva povreda predstoji.

Članak 262.

Korektivne mjere

1.   Svaka stranka osigurava da njezina pravosudna tijela mogu, na zahtjev podnositelja, ne dovodeći u pitanje naknadu štete nositelju prava zbog povrede i bez ikakve nadoknade, naložiti uništenje robe za koju su utvrdila da se njome čini povreda prava intelektualnog vlasništva ili barem konačno uklanjanje te robe iz trgovinskih kanala. Ako je to primjereno, pravosudna tijela mogu pod istim uvjetima naložiti i uništenje materijala i sredstava koji se uglavnom upotrebljavaju pri izradi ili proizvodnji te robe.

2.   Pravosudna tijela svake stranke imaju ovlasti naložiti provedbu tih mjera o trošku počinitelja povrede, osim u slučaju pozivanja na posebne razloge da se to ne učini.

Članak 263.

Nalozi

Svaka stranka osigurava da, u slučaju donošenja sudske odluke u kojoj je utvrđena povreda prava intelektualnog vlasništva, pravosudna tijela mogu protiv počinitelja povrede izdati nalog kojim se zabranjuje nastavak povrede. Svaka stranka također osigurava da pravosudna tijela mogu izdati nalog protiv posrednikâ čije usluge koristi treća strana za povredu prava intelektualnog vlasništva.

Članak 264.

Alternativne mjere

Svaka stranka može predvidjeti da, u odgovarajućim slučajevima i na zahtjev osobe protiv koje se mogu odrediti mjere predviđene u članku 262. ili 263., pravosudna tijela mogu umjesto primjene mjera predviđenih u tim dvama člancima naložiti plaćanje novčane naknade oštećenoj stranci ako dotična osoba nije postupala s namjerom ili nepažnjom, ako bi izvršenje dotičnih mjera toj osobi prouzročilo nerazmjernu štetu i ako se novčana naknada oštećenoj stranci čini, prema razumnoj procjeni, zadovoljavajućom.

Članak 265.

Naknada štete

1.   Svaka stranka osigurava da njezina pravosudna tijela, na zahtjev oštećene stranke, počinitelju povrede koji je znao ili je imao opravdanih razloga znati da sudjeluje u počinjenju povrede nalože da nositelju prava isplati naknadu koja odgovara stvarnoj šteti koju je nositelj prava pretrpio kao posljedicu povrede.

2.   Svaka stranka osigurava da pri određivanju naknade štete njezina pravosudna tijela:

(a)

uzimaju u obzir sve primjerene aspekte, kao što su negativne gospodarske posljedice, uključujući izgubljenu dobit, koje je pretrpjela oštećena stranka, svaku nepoštenu dobit koju je ostvario počinitelj povrede i, u odgovarajućim slučajevima, elemente koji nisu gospodarski čimbenici, kao što je moralna šteta koju je povreda nanijela nositelju prava; ili

(b)

kao alternativu točki (a), mogu, u odgovarajućim slučajevima, odrediti naknadu štete kao paušalni iznos na temelju elemenata kao što je barem iznos tantijema ili naknada koje bi počinitelj povrede morao platiti da je zatražio odobrenje za korištenje tog prava intelektualnog vlasništva.

3.   Ako počinitelj povrede nije znao svjestan, ili nije imao opravdanih razloga znati da sudjeluje u počinjenju povrede, svaka stranka može predvidjeti da pravosudna tijela mogu naložiti povrat dobiti ili isplatu naknade štete, koja može biti unaprijed utvrđena.

Članak 266.

Sudski troškovi

Svaka stranka osigurava da opravdane i proporcionalne sudske troškove i druge izdatke stranke koja je uspjela u sporu, u pravilu, snosi stranka koja je izgubila spor, osim ako bi to bilo protivno načelu pravičnosti.

Članak 267.

Objava odluka pravosudnih tijela

Svaka stranka osigurava da u postupcima koji su pokrenuti zbog povrede prava intelektualnog vlasništva pravosudna tijela mogu naložiti, na zahtjev podnositelja i o trošku počinitelja povrede, primjerene mjere za širenje informacija o odluci, uključujući izlaganje odluke i njezinu objavu u cijelosti ili djelomično.

Članak 268.

Presumpcija autorstva ili vlasništva

Za potrebe primjene mjera, postupaka i pravnih sredstava predviđenih u poglavlju 3.:

(a)

kako bi se autor književnog ili umjetničkog djela, u nedostatku suprotnih dokaza, takvim smatrao i kako bi, slijedom toga, bio ovlašten pokrenuti postupak zbog povrede, dostatno je da je njegovo ime navedeno na djelu na uobičajeni način; i

(b)

točka (a) primjenjuje se mutatis mutandis na nositelje autorskom pravu srodnih prava u odnosu na njihove predmete zaštite.

Članak 269.

Upravni postupci

U mjeri u kojoj je moguće naložiti građanskopravno sredstvo o meritumu predmeta kao rezultat upravnih postupaka, takvi postupci moraju biti u skladu s načelima koja su materijalno istovrijedna načelima iz ovog odjeljka.

ODJELJAK 3.

GRAĐANSKI SUDSKI POSTUPCI I PRAVNA SREDSTVA ZA POSLOVNE TAJNE

Članak 270.

Građanski sudski postupci i pravna sredstva za poslovne tajne

1.   Svaka stranka osigurava da nijedna osoai koja sudjeluje u građanskim sudskim postupcima iz članka 252. stavka 1. ili ima pristup dokumentima koji su sastavni dio tih postupaka ne može koristiti ni otkriti bilo koju poslovnu tajnu ili navodnu poslovnu tajnu koju su nadležna pravosudna tijela, na propisno obrazložen zahtjev zainteresirane strane, utvrdila kao povjerljivu i za koju je saznala na temelju takvog sudjelovanja ili pristupa.

2.   Svaka stranka osigurava da obveza iz stavka 1. ostane na snazi nakon završetka građanskog sudskog postupka, u trajanju koje je primjereno.

3.   U građanskim sudskim postupcima iz članka 252. stavka 1. svaka stranka predviđa da njezina pravosudna tijela imaju barem sljedeće ovlasti:

(a)

odrediti privremene mjere, u skladu sa zakonima i drugim propisima stranke, radi prestanka i zabrane korištenja ili otkrivanja poslovne tajne na način koji je u suprotnosti s poštenim poslovnim praksama;

(b)

odrediti mjere, u skladu sa zakonima i drugim propisima stranke, kojima se nalaže prestanak ili, ovisno o slučaju, zabrana korištenja ili otkrivanja poslovne tajne na način koji je u suprotnosti s poštenim poslovnim praksama;

(c)

odrediti, u skladu sa zakonima i drugim propisima stranke, da svaka osoba koja je pribavila, koristila ili otkrila poslovnu tajnu na način koji je u suprotnosti s poštenim poslovnim praksama i koja je znala ili je trebala znati da pribavlja, koristi ili otkriva poslovnu tajnu na način koji je u suprotnosti s poštenim poslovnim praksama, mora nositelju poslovne tajne isplatiti naknadu štete koja odgovara stvarnoj šteti pretrpljenoj zbog takvog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne;

(d)

poduzeti posebne mjere potrebne za očuvanje povjerljivosti bilo koje poslovne tajne ili navodne poslovne tajne koja se koristi ili na koju se upućuje u postupcima iz članka 252. stavka 1. U skladu sa zakonima i drugim propisima svake stranke, među ostalim i pravom na obranu, takve posebne mjere mogu obuhvaćati mogućnost ograničavanja pristupa određenim dokumentima u cijelosti ili djelomično; ograničavanja pristupa raspravama i zapisniku ili transkriptu s tih rasprava; te stavljanja na raspolaganje verzije sudske odluke koja nije povjerljiva i u kojoj su odlomci koji sadržavaju poslovne tajne uklonjeni ili redigirani.

(e)

izricati sankcije svakoj osobi koja sudjeluje u sudskom postupku i koja ne poštuje ili odbija poštovati sudske naloge o zaštiti poslovne tajne ili navodne poslovne tajne.

4.   Svaka stranka osigurava da se zahtjev za mjeru, postupke ili pravna sredstva predviđene ovim člankom odbaci ako je navodno pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne u suprotnosti s poštenim poslovnim praksama provedeno, u skladu s njezinim zakonima i drugim propisima:

(a)

radi otkrivanja propusta, prijestupa ili nezakonite aktivnosti u svrhu zaštite općeg javnog interesa;

(b)

u slučaju kad poslovnu tajnu zaposlenici otkriju svojim predstavnicima u okviru i nužno u svrhu zakonitog izvršavanja funkcija tih predstavnika;

(c)

radi zaštite legitimnih interesa priznatih zakonima i drugim propisima te stranke.

ODJELJAK 4.

PROVEDBA NA GRANICAMA

Članak 271.

Mjere na granicama

1.   U pogledu robe pod carinskim nadzorom, svaka stranka donosi ili zadržava postupke u skladu s kojima nositelj prava može podnijeti zahtjev nadležnom tijelu (40) da suspendira puštanje sumnjive robe ili istu zadrži. Za potrebe ovog odjeljka „sumnjiva roba” znači roba za koju postoji sumnja da se njome čini povreda žigova, autorskog prava i srodnih prava, oznaka zemljopisnog podrijetla, patenata, uporabnih modela, industrijskog dizajna, topografija integriranih sklopova i oplemenjivačkih prava na biljnu sortu.

2.   Svaka stranka mora imati uspostavljene elektroničke sustave carinskih tijela za upravljanje odobrenim ili evidentiranim zahtjevima.

3.   Svaka stranka osigurava da njezina nadležna tijela ne naplaćuju naknadu za pokrivanje administrativnih troškova koji proizlaze iz obrade zahtjeva ili evidencije.

4.   Svaka stranka osigurava da njezina nadležna tijela u razumnom roku donose odluke o odobravanju ili evidentiranju zahtjeva.

5.   Svaka stranka omogućuje da se zahtjevi iz stavka 1. primjenjuju na višestruke pošiljke.

6.   U odnosu na robu pod carinskim nadzorom, svaka stranka osigurava da njezina carinska tijela mogu na vlastitu inicijativu suspendirati puštanje sumnjive robe ili istu zadržati.

7.   Svaka stranka osigurava da njezina carinska tijela upotrebljavaju analizu rizika za utvrđivanje sumnjive robe.

8.   Svaka stranka može svoje carinsko tijelo ovlastiti da nositelju prava na zahtjev pruži informacije o robi, uključujući njezin opis i njezinu stvarnu ili procijenjenu količinu, i, ako je poznato, ime i adresu pošiljatelja, uvoznika, izvoznika ili primatelja te zemlju podrijetla ili izvora robe čije je puštanje u promet suspendirano ili koja je zadržana.

9.   Svaka stranka mora imati uspostavljene postupke koji omogućuju uništenje sumnjive robe, bez potrebe za prethodnim upravnim ili sudskim postupkom za formalno utvrđivanje povrede, ako se dotične osobe slažu s uništenjem ili mu se ne protive. Ako sumnjiva roba nije uništena, svaka stranka osigurava, osim u iznimnim okolnostima, da se tom robom raspolaže izvan trgovinskih kanala na način kojim se izbjegava nanošenje štete nositelju prava.

10.   Svaka stranka mora imati uspostavljene postupke koji omogućuju brzo uništenje robe s krivotvorenim žigom i piratske robe poslane u poštanskim ili brzim kurirskim pošiljkama.

11.   Svaka stranka osigurava da, ako to zatraže carinska tijela, nositelj odobrenog ili evidentiranog zahtjeva bude obvezan nadoknaditi troškove carinskih tijela ili drugih stranaka koje djeluju u ime carinskih tijela od trenutka zadržavanja ili suspenzije puštanja robe, uključujući skladištenje, rukovanje i sve troškove povezane s uništenjem ili odlaganjem robe.

12.   Svaka stranka može odlučiti da neće primjenjivati ovaj članak na uvoz robe koju je na tržište u drugoj zemlji stavio nositelj prava ili koja je na to tržište stavljena uz njegovu suglasnost. Stranka može isključiti iz primjene ovog članka nekomercijalnu robu koja se nalazi u osobnoj prtljazi putnika.

13.   Svaka stranka svojim carinskim tijelima omogućuje održavanje redovitog dijaloga i promicanje suradnje s relevantnim dionicima i drugim tijelima uključenima u provedbu prava intelektualnog vlasništva.

14.   Stranke surađuju u vezi s međunarodnom trgovinom sumnjivom robom. Stranke osobito, što je više moguće, razmjenjuju relevantne informacije o trgovini sumnjivom robom koja utječe na drugu stranku.

15.   Ne dovodeći u pitanje druge oblike suradnje, Protokol o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima primjenjuje se u pogledu povreda zakonodavstva o pravima intelektualnog vlasništva za čiju su provedbu carinska tijela stranke nadležna u skladu s ovim člankom.

Članak 272.

Usklađenost s GATT-om iz 1994. i Sporazumom o TRIPS-u

Pri provedbi mjera na granicama radi provedbe prava intelektualnog vlasništva od strane carinskih tijela, bez obzira na to jesu li obuhvaćene ovim odjeljkom, stranke osiguravaju usklađenost s njihovim obvezama u okviru GATT-a iz 1994. i Sporazuma o TRIPS-u, a posebno s člankom V. GATT-a iz 1994. te člankom 41. i dijelom III. odjeljkom 4. Sporazuma o TRIPS-u.

POGLAVLJE 4.

OSTALE ODREDBE

Članak 273.

Suradnja

1.   Stranke surađuju radi pružanja potpore provedbi obveza preuzetih na temelju ove glave.

2.   Područja suradnje uključuju, ali nisu ograničena na sljedeće aktivnosti:

(a)

razmjenu informacija o pravnom okviru u vezi s pravima intelektualnoga vlasništva i odgovarajućim pravilima o zaštiti i provedbi;

(b)

razmjenu iskustava o napretku zakonodavstva, provedbi prava intelektualnog vlasništva i provedbi na središnjoj i lokalnoj razini od strane carinskih, policijskih, upravnih i pravosudnih tijela;

(c)

koordinaciju radi sprečavanja izvoza krivotvorenih proizvoda, uključujući koordinaciju s drugim zemljama;

(d)

tehničku pomoć, izgradnju kapaciteta, razmjenu i osposobljavanje osoblja;

(e)

zaštitu i obranu prava intelektualnog vlasništva i širenje informacija o tome, među ostalim, u poslovnim krugovima i civilnom društvu;

(f)

jačanje javne svijesti potrošača i nositelja prava;

(g)

jačanje institucionalne suradnje, posebno između ureda za intelektualno vlasništvo stranaka;

(h)

edukaciju i promicanje svijesti šire javnosti o politikama koje se odnose na zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva;

(i)

promicanje zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva javno-privatnom suradnjom koja uključuje mala i srednja poduzeća;

(j)

formuliranje djelotvornih strategija za utvrđivanje ključnih ciljnih skupina i osmišljavanje komunikacijskih programa za jačanje svijesti potrošača i medija o učincima povreda prava intelektualnog vlasništva, uključujući zdravstvene i sigurnosne rizike te vezu s organiziranim kriminalom.

3.   Stranke izravno ili preko Posebnog trgovinskog odbora za intelektualno vlasništvo održavaju kontakt o svim pitanjima povezanima s provedbom i funkcioniranjem ove glave.

Članak 274.

Dobrovoljne inicijative dionika

Svaka stranka nastoji olakšati provedbu dobrovoljnih inicijativa dionika za smanjenje povreda prava intelektualnog vlasništva, uključujući na internetu i na drugim tržištima, koje su usmjerene na konkretne probleme i pronalazak praktičnih rješenja koja su realistična, uravnotežena, proporcionalna i pravična za sve zainteresirane strane, među ostalim na sljedeće načine:

(a)

svaka stranka nastoji okupiti dionike na svojem području radi lakše provedbe dobrovoljnih inicijativa za pronalazak rješenja i pomirenja razlika u pogledu zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva i smanjenja povreda;

(b)

stranke nastoje razmjenjivati informacije o mjerama za olakšavanje dobrovoljnih inicijativa dionika na svojim područjima; i

(c)

stranke nastoje promicati otvoreni dijalog i suradnju među dionicima stranaka te poticati dionike stranaka da zajednički pronađu rješenja i pomire razlike u pogledu zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva i smanjenja povreda.

Članak 275.

Preispitivanje oznaka zemljopisnog podrijetla

Uzimajući u obzir odgovarajuće odredbe bilo kojeg prethodnog bilateralnog sporazuma između Ujedinjene Kraljevine, s jedne strane, i Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s druge strane, stranke mogu zajednički uložiti razumne napore kako bi dogovorile pravila za zaštitu i učinkovitu provedbu svojih oznaka zemljopisnog podrijetla na domaćoj razini.

GLAVA VI.

JAVNA NABAVA

POGLAVLJE 1.

PODRUČJE PRIMJENE

Članak 276.

Cilj

Cilj je ove glave zajamčiti dobavljačima svake stranke pristup većim mogućnostima sudjelovanja u postupcima javne nabave i povećati transparentnost postupaka javne nabave.

Članak 277.

Uključivanje određenih odredaba GPA-a i obuhvaćene javne nabave

1.   U ovu se glavu ugrađuju odredbe GPA-a koje su navedene u Prilogu 25. odjeljku A, uključujući priloge svake stranke Dodatku I. GPA-u.

2.   Za potrebe ove glave „obuhvaćena javna nabava” znači javna nabava na koju se primjenjuje članak II. GPA-a i javna nabava navedena u Prilogu 25. odjeljku B.

3.   U pogledu obuhvaćene javne nabave, svaka stranka primjenjuje mutatis mutandis odredbe GPA-a navedene u Prilogu 25. odjeljku A na dobavljače, robu ili usluge druge stranke.

POGLAVLJE 2.

DODATNA PRAVILA ZA OBUHVAĆENU JAVNU NABAVU

Članak 278.

Upotreba elektroničkih sredstava u javnoj nabavi

1.   Svaka stranka osigurava da njezini naručitelji provode obuhvaćenu javnu nabavu u najvećoj mogućoj mjeri elektroničkim sredstvima.

2.   Smatra se da naručitelj provodi obuhvaćenu javnu nabavu elektroničkim sredstvima ako koristi elektronička sredstva informiranja i komunikacije za:

(a)

objavu obavijesti i natječajne dokumentacije u postupcima javne nabave; i

(b)

podnošenje zahtjeva za sudjelovanje i ponuda.

3.   Osim u posebnim situacijama, takva elektronička sredstva informiranja i komunikacije moraju biti nediskriminirajuća, opće dostupna i interoperabilna s proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije u općoj upotrebi i ne smiju ograničavati pristup postupku javne nabave.

4.   Svaka stranka osigurava da njezini naručitelji primaju i obrađuju elektroničke račune u skladu s njezinim zakonodavstvom.

Članak 279.

Elektroničke publikacije

Kad je riječ o obuhvaćenoj javnoj nabavi, sve obavijesti o javnoj nabavi, uključujući obavijesti o namjeri javne nabave, sažete obavijesti, obavijesti o planiranoj javnoj nabavi i obavijesti o dodjeli ugovora, moraju biti izravno dostupne elektroničkim sredstvima, bez naknade, putem jedinstvene pristupne točke na internetu.

Članak 280.

Popratni dokazi

Svaka stranka osigurava da u trenutku podnošenja zahtjeva za sudjelovanje ili u trenutku podnošenja ponuda naručitelji ne zahtijevaju od dobavljača da dostave sve ili dio popratnih dokaza kojima dokazuju da nisu u nekoj od situacija u kojima se dobavljač može isključiti i da ispunjavaju uvjete za sudjelovanje, osim ako je to potrebno kako bi se osiguralo pravilno provođenje javne nabave.

Članak 281.

Uvjeti sudjelovanja

Svaka stranka osigurava da, ako njezini naručitelji kao uvjet za sudjelovanje u obuhvaćenoj javnoj nabavi zahtijevaju od dobavljača da dokaže prethodno iskustvo, oni ne zahtijevaju da je dobavljač takvo iskustvo stekao na području te stranke.

Članak 282.

Sustavi registracije i kvalifikacijski postupci

Stranka koja održava sustav registracije dobavljača osigurava da zainteresirani dobavljači mogu zatražiti registraciju u svakom trenutku. Svakog zainteresiranog dobavljača koji je podnio zahtjev u razumnom se roku obavješćuje o odluci o prihvaćanju ili odbijanju tog zahtjeva.

Članak 283.

Nadmetanje po pozivu

Svaka stranka osigurava da, ako naručitelj koristi postupak nadmetanja po pozivu, naručitelj upućuje pozive na dostavu ponuda nizu dobavljača koji je dostatan za osiguravanje istinskog natjecanja bez utjecaja na operativnu učinkovitost sustava javne nabave.

Članak 284.

Izuzetno niske cijene

U skladu s člankom XV. stavkom 6. GPA-a, ako naručitelj primi ponudu s cijenom koja je izuzetno niža od cijena u ostalim dostavljenim ponudama, on može s dobavljačem provjeriti jesu li u cijenu uključene dodijeljene subvencije.

Članak 285.

Okolišni, društveni i radni aspekti

Svaka stranka osigurava da njezini naručitelji mogu tijekom cijelog postupka javne nabave uzimati u obzir okolišne, radne i društvene aspekte, pod uvjetom da su ti aspekti u skladu s pravilima utvrđenima u poglavljima 1. i 2. i da su navedena u obavijesti o namjeri javne nabave ili u drugoj obavijesti koja se upotrebljava kao obavijest o namjeri javne nabave ili u natječajnoj dokumentaciji.

Članak 286.

Domaći postupci preispitivanja

1.   Ako stranka imenuje nepristrano upravno tijelo na temelju članka XVIII. stavka 4. GPA-a, ta stranka osigurava sljedeće:

(a)

da su članovi imenovanog tijela neovisni, nepristrani i da tijekom obnašanja dužnosti ne podliježu vanjskom utjecaju;

(b)

da članovi imenovanog tijela ne mogu biti razriješeni protiv svoje volje tijekom razdoblja obnašanja dužnosti, osim ako se njihovo razrješenje zahtijeva odredbama o imenovanom tijelu; i

(c)

da predsjednik ili još barem jedan član imenovanog tijela ima pravne i stručne kvalifikacije jednakovrijedne onima koje se traže za suce, odvjetnike ili druge pravne stručnjake koji su kvalificirani u skladu sa zakonima i drugim propisima stranke.

2.   Svaka stranka donosi ili zadržava postupke kojima se predviđaju hitne privremene mjere koje osiguravaju da dobavljač može nastaviti sudjelovati u postupku javne nabave. Posljedica takvih privremenih mjera predviđenih u članku XVIII. stavku 7. točki (a) GPA-a može biti suspenzija postupka javne nabave ili, ako je naručitelj sklopio ugovor i ako je stranka tako predvidjela, suspenzija izvršavanja ugovora. Postupcima se može predvidjeti da se pri donošenju odluke o tome treba li primijeniti takve mjere mogu uzeti u obzir prevladavajuće negativne posljedice za dotične interese, uključujući javni interes. Opravdani razlog za nedjelovanje dostavlja se u pisanom obliku.

3.   Ako je zainteresirani ili uključeni dobavljač podnio prigovor imenovanom tijelu iz stavka 1., svaka stranka u načelu osigurava da naručitelj ne sklapa ugovor dok to tijelo ne donese odluku ili dâ preporuku o prigovoru u pogledu privremenih mjera, korektivnih mjera ili nadoknade nastaloga gubitka ili štete, kako je navedeno u stavcima 2., 5. i 6. i u skladu sa svojim pravilima, propisima i postupcima. Svaka stranka može predvidjeti da se u neizbježnim i propisno opravdanim okolnostima ugovor ipak može sklopiti.

4.   Svaka stranka može predvidjeti:

(a)

razdoblje mirovanja od donošenja odluke o dodjeli ugovora do sklapanja ugovora kako bi dobavljači čija ponuda nije prihvaćena imali dovoljno vremena ocijeniti je li prikladno pokrenuti postupak preispitivanja; ili

(b)

dovoljno dugo razdoblje kako bi zainteresirani dobavljač mogao podnijeti prigovor, što bi moglo činiti osnovu za suspenziju izvršenja ugovora.

5.   Korektivne mjere na temelju članka XVIII. stavka 7. točke (b) GPA-a mogu uključivati jedno ili više od sljedećeg:

(a)

uklanjanje diskriminirajućih tehničkih, ekonomskih ili financijskih specifikacija u pozivu na podnošenje ponuda, ugovornoj dokumentaciji ili drugim dokumentima koji se odnose na natječajni postupak i obavljanje novih postupaka javne nabave;

(b)

ponavljanje postupka javne nabave bez izmjene uvjeta;

(c)

ukidanje odluke o dodjeli ugovora i donošenje nove odluke o dodjeli ugovora;

(d)

otkazivanje ugovora ili proglašenje ugovora nevažećim; ili

(e)

donošenje drugih mjera radi ispravljanja kršenja poglavlja 1. i 2., na primjer naloga za plaćanje određenog iznosa dok se kršenje učinkovito ne ispravi.

6.   U skladu s člankom XVIII. stavkom 7. točkom (b) GPA-a svaka stranka može predvidjeti dodjelu nadoknade nastaloga gubitka ili štete. U tom smislu, ako tijelo stranke zaduženo za preispitivanje nije sud, a dobavljač smatra da je došlo do kršenja domaćih zakona i drugih propisa kojima se provode obveze na temelju poglavlja 1. i 2. ove glave, dobavljač može uputiti predmet sudu, među ostalim radi traženja nadoknade, u skladu sa sudskim postupcima stranke.

7.   Svaka stranka donosi ili zadržava potrebne postupke kojima se djelotvorno provode odluke ili preporuke tijela za preispitivanje ili kojima se djelotvorno izvršavaju odluke tijela za sudsko preispitivanje.

POGLAVLJE 3.

NACIONALNI TRETMAN IZVAN OBUHVAĆENE JAVNE NABAVE

Članak 287.

Definicije

1.   Za potrebe ovog poglavlja tretman koji je odobrila stranka u skladu s ovim poglavljem znači:

(a)

u odnosu na Ujedinjenu Kraljevinu, tretman koji nije nepovoljniji od najpovoljnijeg tretmana koji se u sličnim situacijama odobrava dobavljačima iz Ujedinjene Kraljevine; i

(b)

u odnosu na državu članicu, tretman koji nije nepovoljniji od najpovoljnijeg tretmana koji se u sličnim situacijama u toj državi članici odobrava dobavljačima iz te države članice.

2.   Za potrebe ovog poglavlja dobavljač iz stranke, koji je pravna osoba, znači:

(a)

za Uniju, pravna osoba koja je osnovana ili ustrojena u skladu s pravom Unije ili barem jedne njezine države članice i koja na području Unije obavlja znatne poslovne djelatnosti, koje Unija u skladu sa svojom obavijesti WTO-u o Ugovoru o osnivanju Europske zajednice (WT/REG39/1) tumači kao istovjetne pojmu „učinkovite i trajne veze” s gospodarstvom države članice iz članka 54. UFEU-a; i

(b)

za Ujedinjenu Kraljevinu, pravna osoba koja je osnovana ili ustrojena u skladu s pravom Ujedinjene Kraljevine i koja obavlja znatne poslovne djelatnosti na državnom području Ujedinjene Kraljevine.

Članak 288.

Nacionalni tretman lokalnih dobavljača

1.   U pogledu javne nabave, mjera stranke ne smije dovesti do toga da dobavljači iz druge stranke koji na njezinu području imaju poslovnu jedinicu na temelju osnivanja, stjecanja ili održavanja pravne osobe imaju tretman koji je manje povoljan od tretmana koji ta stranka odobrava vlastitim sličnim dobavljačima (41).

2.   Primjena obveze nacionalnog tretmana iz ovog članka i dalje podliježe sigurnosnim i općim iznimkama kako su definirane u članku III. GPA-a, čak i ako javna nabava nije obuhvaćena javna nabava u skladu s ovom glavom.

POGLAVLJE 4.

OSTALE ODREDBE

Članak 289.

Izmjene i ispravci obveza u pogledu pristupa tržištu

Svaka stranka može izmijeniti ili ispraviti svoje obveze u pogledu pristupa tržištu u svojem pododjeljku odjeljka B Priloga 25., u skladu s postupcima utvrđenima u člancima od 290. do 293.

Članak 290.

Izmjene

1.   Stranka koja namjerava izmijeniti neki pododjeljak odjeljka B Priloga 25.:

(a)

obavješćuje o tome drugu stranku pisanim putem; i

(b)

u obavijest uključuje prijedlog primjerenih kompenzacijskih prilagodbi za drugu stranku kako bi se razina obveza u pogledu pristupa tržištu zadržala na razini usporedivoj s onom prije izmjene.

2.   Neovisno o stavku 1. točki (b), stranka nije dužna drugoj stranci osigurati kompenzacijske prilagodbe ako je predloženom izmjenom obuhvaćen naručitelj nad kojim je stranka stvarno uklonila svoju kontrolu ili utjecaj u odnosu na obuhvaćenu javnu nabavu.

Pretpostavlja se da je kontrola ili utjecaj stranke nad obuhvaćenom javnom nabavom naručitelja stvarno uklonjena ako je naručitelj izložen tržišnom natjecanju na tržištima kojima pristup nije ograničen.

3.   Druga stranka može podnijeti prigovor na izmjenu iz stavka 1. točke (a) ako osporava:

(a)

da je kompenzacijska prilagodba predložena u skladu sa stavkom 1. točkom (b) primjerena za održavanje usporedive razine uzajamno dogovorenih obveza u pogledu pristupa tržištu; ili

(b)

da izmjena obuhvaća naručitelja nad kojim je stranka stvarno uklonila svoju kontrolu ili utjecaj kako je predviđeno u stavku 2.

Druga stranka podnosi prigovor pisanim putem u roku od 45 dana od primitka obavijesti iz stavka 1. točke (a) ili se smatra da je prihvatila kompenzacijsku prilagodbu ili izmjenu, uključujući za potrebe dijela šestoga glave I.

Članak 291.

Ispravci

1.   Stranka koja namjerava ispraviti neki pododjeljak odjeljka B Priloga 25. o tome pisanim putem obavješćuje drugu stranku.

Sljedeće promjene nekog pododjeljka odjeljka B Priloga 25. smatraju se ispravkom, pod uvjetom da ne utječu na uzajamno dogovorene obveze u pogledu pristupa tržištu predviđene u ovoj glavi:

(a)

promjena imena naručitelja;

(b)

spajanje dvaju ili više naručitelja navedenih u tom pododjeljku; i

(c)

razdvajanje naručitelja navedenog u tom pododjeljku na dva ili više naručitelja, koji se dodaju na popis naručitelja u istom pododjeljku.

2.   Stranka može obavijestiti drugu stranku o prigovoru na predloženu izmjenu u roku od 45 dana od primitka obavijesti. Stranka koja podnosi prigovor navodi razloge zbog kojih predloženi ispravak ne smatra promjenom predviđenom u stavku 1. te opisuje učinak predloženog ispravka na uzajamno dogovorene obveze u pogledu pristupa tržištu predviđene u ovoj glavi. Ako se takav prigovor ne podnese pisanim putem u roku od 45 dana od primitka obavijesti, smatra se da je stranka pristala na predloženi ispravak.

Članak 292.

Savjetovanje i rješavanje sporova

Ako stranka podnese prigovor na predloženu izmjenu ili predložene kompenzacijske prilagodbe iz članka 290. ili na predloženi ispravak iz članka 291., stranke taj problem nastoje riješiti savjetovanjem. Ako se u roku od 60 dana od primitka prigovora ne postigne dogovor, stranka koja želi izmijeniti ili ispraviti svoj pododjeljak odjeljka B Priloga 25. može zatražiti rješavanje tog spora u skladu s dijelom šestim glavom I. kako bi se utvrdilo je li taj prigovor opravdan.

Članak 293.

Izmjena odjeljka B Priloga 25.

Ako se stranka ne podnese prigovor na izmjenu u skladu s člankom 290. stavkom 3. odnosno ispravak u skladu s člankom 291. stavkom 2. ili ako su stranke izmjene odnosno ispravke dogovorile putem savjetovanja iz članka 292. ili ako je spor konačno riješen u skladu s dijelom šestim glavom I., Vijeće za partnerstvo mijenja relevantni pododjeljak odjeljka B Priloga 25. kako bi se u obzir uzele odgovarajuće izmjene odnosno ispravci ili kompenzacijske prilagodbe.

Članak 294.

Suradnja

1.   Stranke prepoznaju koristi koje mogu proizaći iz suradnje na međunarodnom promicanju uzajamne liberalizacije tržišta javne nabave.

2.   Stranke jedna drugoj stavljaju na raspolaganje godišnje statističke podatke o obuhvaćenoj javnoj nabavi, podložno tehničkoj dostupnosti.

GLAVA VII.

MALA I SREDNJA PODUZEĆA

Članak 295.

Cilj

Cilj je ove glave omogućiti malim i srednjim poduzećima da što bolje iskoriste prednosti ovog naslova.

Članak 296.

Razmjena informacija

1.   Svaka stranka uspostavlja ili zadržava javno dostupne internetske stranice za mala i srednja poduzeća s informacijama o ovom naslovu, uključujući:

(a)

sažetak ovog naslova;

(b)

opis odredaba iz ovog naslova koje svaka stranka smatra relevantnima za mala i srednja poduzeća obiju stranaka; i

(c)

sve dodatne informacije koje svaka stranka smatra potencijalno korisnima za mala i srednja poduzeća zainteresirana za prednosti iz ovog naslova.

2.   Svaka stranka na internetske stranice iz stavka 1. uključuje poveznicu na:

(a)

tekst ovog naslova;

(b)

odgovarajuće internetske stranice druge stranke; i

(c)

internetske stranice svojih tijela koje stranka smatra izvorom korisnih informacija za osobe zainteresirane za trgovanje i poslovanje na njezinu području.

3.   Svaka stranka na internetske stranice iz stavka 1. uključuje poveznicu na internetske stranice svojih tijela s informacijama o:

(a)

carinskim zakonima i drugim propisima, postupcima uvoza, izvoza i provoza te relevantnim obrascima, dokumentima i drugim potrebnim informacijama;

(b)

zakonima, drugim propisima i postupcima o pravu intelektualnog vlasništva, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla;

(c)

tehničkim zakonima i drugim propisima, uključujući, prema potrebi, obvezne postupke ocjenjivanja sukladnosti te poveznice na popise tijela za ocjenjivanje sukladnosti ako je propisana obveza ocjenjivanja sukladnosti od strane treće strane, kako je predviđeno u glavi I. poglavlju 4.;

(d)

zakonima i drugim propisima o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama koje se odnose na uvoz i izvoz, kako je predviđeno u glavi I. poglavlju 3.;

(e)

zakonima i drugim propisima o javnoj nabavi, jedinstvenoj internetskoj pristupnoj točki za obavijesti o javnoj nabavi, kako je predviđeno u glavi VI. i drugim relevantnim odredbama iz te glave;

(f)

postupcima registracije trgovačkog društva; i

(g)

drugim informacijama koje stranka smatra potencijalno korisnima za mala i srednja poduzeća.

4.   Svaka stranka na internetske stranice iz stavka 1. uključuje poveznicu na bazu podataka koju je moguće elektronički pretraživati po oznaci carinske nomenklature i koja uključuje sljedeće informacije o pristupu njezinu tržištu:

(a)

u vezi s carinskim mjerama i informacijama:

i.

carinske stope i kvote, uključujući najpovlašteniju naciju, stope za zemlje koje nisu najpovlaštenija nacija te povlaštene stope i carinske kvote;

ii.

trošarine;

iii.

poreze (porez na dodanu vrijednost/porez na promet);

iv.

carinske ili druge naknade, uključujući druge naknade specifične za proizvode;

v.

pravila o podrijetlu, kako je predviđeno u glavi I. poglavlju 2.;

vi.

povrat, odgoda plaćanja ili drugi oblici olakšica kojima se smanjuju ili vraćaju carine ili izuzima od plaćanja carina;

vii.

kriteriji na temelju kojih se određuje carinska vrijednost robe; i

viii.

druge carinske mjere;

(b)

u vezi s necarinskim mjerama koje se odnose na carinsku nomenklaturu:

i.

informacije potrebne za postupak uvoza; i

ii.

informacije o necarinskim mjerama.

5.   Svaka stranka redovito ili na zahtjev druge stranke ažurira informacije i poveznice iz stavaka od 1. do 4. koje održava na svojim internetskim stranicama kako bi osigurala ažurnost i točnost tih informacija i poveznica.

6.   Svaka stranka osigurava da su informacije i poveznice iz stavaka od 1. do 4. prikazane na odgovarajući način kako bi bile korisne malim i srednjim poduzećima. Svaka stranka nastoji objaviti informacije na engleskom jeziku.

7.   Osobama iz obiju stranaka ne naplaćuje se naknada za pristup informacijama koje se pružaju na temelju stavaka od 1. do 4.

Članak 297.

Kontaktne točke za mala i srednja poduzeća

1.   Nakon stupanja ovog Sporazuma na snagu svaka stranka imenuje kontaktnu točku koja će obavljati funkcije navedene u ovom članku i drugu stranku obavješćuje o njezinim podacima za kontakt. Stranke jedna drugu odmah obavješćuju o svim izmjenama tih podataka za kontakt.

2.   Kontaktne točke stranaka za mala i srednja poduzeća:

(a)

nastoje osigurati da se pri provedbi ovog naslova vodi računa o potrebama malih i srednjih poduzeća te da mala i srednja poduzeća obiju stranaka mogu iskoristiti prednosti ovog naslova;

(b)

razmatraju načine za jačanje suradnje između stranaka na pitanjima koja su važna za mala i srednja poduzeća kako bi se povećale mogućnosti trgovine i ulaganja za mala i srednja poduzeća;

(c)

osiguravaju da informacije iz članka 296. budu ažurne, točne i relevantne za mala i srednja poduzeća. Svaka stranka preko kontaktne točke za mala i srednja poduzeća može predložiti da se dodatne informacije koje druga stranka može uvrstiti na svoje internetske stranice održavaju u skladu s člankom 296.;

(d)

ispituju sva pitanja relevantna za mala i srednja poduzeća u vezi s provedbom ovog naslova, uključujući:

i.

razmjenu informacija kako bi se Vijeću za partnerstvo olakšalo izvršenje njegove zadaće praćenja i provedbe aspekata ovog naslova koji se odnose na mala i srednja poduzeća;

ii.

pružanje pomoći posebnim odborima, zajedničkim radnim skupinama i kontaktnim točkama koji se osnivaju ovim Sporazumom pri razmatranju tema važnih za mala i srednja poduzeća;

(e)

Vijeću za partnerstvo zajednički ili samostalno podnose periodična izvješća o svojim aktivnostima; i

(f)

razmatraju druge teme o kojima se stranke dogovore, a koje proizlaze iz ovog Sporazuma i odnose na mala i srednja poduzeća.

3.   Kontaktne točke stranaka za mala i srednja poduzeća u svojem radu koriste komunikacijska sredstva o kojima se stranke dogovore, a koja mogu uključivati elektroničku poštu, videokonferencije ili druga sredstva. Ovisno o slučaju mogu se i sastajati.

4.   Kontaktne točke za mala i srednja poduzeća mogu u svojem radu surađivati sa stručnjacima i vanjskim organizacijama, ovisno o slučaju.

Članak 298.

Odnos prema dijelu šestom

Dio šesti glava I. ne primjenjuje se na ovu glavu.

GLAVA VIII.

ENERGETIKA

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 299.

Ciljevi

Ciljevi ove glave su olakšati trgovinu i ulaganja među strankama u područjima energetike i sirovina te poduprijeti sigurnosti opskrbe i okolišnu održivost, posebno doprinosom borbi protiv klimatskih promjena u tim područjima.

Članak 300.

Definicije

1.   Za potrebe ove glave primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„Agencija za suradnju energetskih regulatora” znači agencija koja je osnovana Uredbom (EU) 2019/942 Europskog parlamenta i Vijeća (42);

(b)

„odobrenje” znači dopuštenje, dozvola, koncesija ili sličan administrativni ili ugovorni instrument kojim nadležno tijelo stranke subjektu daje pravo obavljanja određene gospodarske djelatnosti na području te stranke;

(c)

„uravnoteženje” znači:

i.

kad je riječ o elektroenergetskim sustavima, sve aktivnosti i svi postupci, u svim vremenskim planovima, kojima operatori prijenosnih sustava za električnu energiju kontinuirano osiguravaju održavanje frekvencije sustava unutar unaprijed definiranog raspona stabilnosti i usklađenost s količinom rezervi koje su potrebne s obzirom na traženu kvalitetu;

ii.

kad je riječ o plinskim sustavima, aktivnosti koje poduzimaju operatori transportnog sustava za plin kako bi promijenili dotok plina u transportnu mrežu ili njegovo otjecanje iz nje, isključujući aktivnosti u vezi s plinom koji nije obračunat kao preuzet iz sustava i plinom koji operater transportnog sustava koristi za rad sustava;

(d)

„distribucija” znači:

i.

u odnosu na električnu energiju, prijenos električne energije visokonaponskim, srednjenaponskim ili niskonaponskim distribucijskim sustavima radi njezine isporuke kupcima, ali ne uključuje opskrbu;

ii.

u odnosu na plin, transport prirodnog plina kroz lokalne ili regionalne mreže plinovoda radi isporuke plina kupcima, ali ne uključuje opskrbu;

(e)

„operator distribucijskog sustava” znači fizička ili pravna osoba odgovorna za rad, održavanje i, ako je potrebno, razvoj distribucijskog sustava za električnu energiju ili plin na određenom području i, ako je to primjenjivo, njegovo međusobno povezivanje s drugim sustavima te za osiguravanje dugoročne sposobnosti sustava da udovolji razumnoj potražnji za distribucijom električne energije ili plina;

(f)

„interkonekcijski elektroenergetski vod” znači prijenosni vod:

i.

između stranaka, isključujući sve takve vodove koji se u cijelosti nalaze na jedinstvenom tržištu električne energije u Irskoj i Sjevernoj Irskoj;

ii.

između Velike Britanije i jedinstvenog tržišta električne energije u Irskoj i Sjevernoj Irskoj koje je izvan područja primjene podtočke i.;

(g)

„energenti” znači proizvodi iz kojih se proizvodi energija navedeni odgovarajućom oznakom Harmoniziranog sustava (HS) u Prilogu 26.;

(h)

„subjekt” znači fizička osoba, pravna osoba ili poduzeće odnosno grupa poduzeća;

(i)

„interkonekcijski plinovod” znači transportni plinovod koji prelazi ili premošćuje granicu između stranaka;

(j)

„proizvodnja” znači proizvodnja električne energije;

(k)

„ugljikovodici” znači roba navedena pod odgovarajućom oznakom HS u Prilogu 26.;

(l)

„interkonekcijska točka” znači, kada je riječ o plinu, fizička ili virtualna točka koja povezuje ulazno-izlazne sustave Unije i Ujedinjene Kraljevine ili povezuje ulazno-izlazni sustav s interkonekcijskim vodom, u mjeri u kojoj te točke podliježu postupcima rezervacija korisnika mreže;

(m)

„sirovine” znači roba navedena pod odgovarajućim poglavljem HS-a u Prilogu 26.;

(n)

„energija iz obnovljivih izvora” znači energija, uključujući električnu energiju, iz obnovljivih nefosilnih izvora;

(o)

„standardni kapacitetni proizvod” znači, u odnosu na plin, određena količina transportnog kapaciteta u određenom razdoblju na određenoj interkonekcijskoj točki;

(p)

„prijenos” odnosno „transport” znači:

i.

u odnosu na električnu energiju, prijenos električne energije vrlo visokim i visokim naponskim sustavom radi njezine isporuke kupcima ili distributerima, ali ne uključuje opskrbu;

ii.

kad je riječ o plinu, prijenos prirodnog plina s ciljem njegove isporuke kupcima, putem mreže koja uglavnom sadržava visokotlačne plinovode, osim mreže proizvodnih plinovoda i dijela visokotlačnih plinovoda koji se ponajprije koristi u kontekstu lokalne distribucije prirodnog plina, ali ne uključuje opskrbu;

(q)

„operator prijenosnog sustava” odnosno „operator transportnog sustava” znači fizička ili pravna osoba koja obavlja funkciju prijenosa odnosno transporta ili je odgovorna za rad, održavanje i, ako je potrebno, razvoj prijenosnog sustava za električnu energiju ili transportnog sustava za plin na određenom području te, ako je to primjenjivo, njegovo povezivanje s drugim sustavima, kao i za osiguravanje dugoročne sposobnosti sustava da udovolji razumnoj potražnji za transportom plina ili prijenosom električne energije, ovisno o slučaju;

(r)

„mreža proizvodnih plinovoda” znači svaki plinovod ili mreža plinovoda koji rade ili su izgrađeni kao dio projekta proizvodnje nafte ili plina ili se koriste za dovođenje prirodnog plina iz jednog ili više takvih projekata u postrojenje za preradu ili terminal ili obalni terminal.

2.   Za potrebe ove glave upućivanja na „nediskriminirajuće” i „nediskriminaciju” znače tretman najpovlaštenije nacije kako je definiran u člancima 130. i 138. i nacionalni tretman kako je definiran u člancima 129. i 137., kao i tretman u skladu s uvjetima koji nisu manje povoljni od tretmana odobrenog bilo kojem drugom sličnom subjektu u sličnim situacijama.

Članak 301.

Odnos s drugim glavama

1.   Glava II. poglavlje 2. i poglavlje 3. ovog naslova primjenjuju se na energetiku i sirovine. U slučaju nedosljednosti između ove glave i glave II. ovog naslova te prilogâ od 19. do 24., prednost imaju glava II. ovog naslova i prilozi od 19. do 24.

2.   Za potrebe članka 20., ako stranka održava ili provodi sustav virtualnog trgovanja prirodnim plinom ili električnom energijom cjevovodima ili elektroenergetskim mrežama, što znači sustav koji ne zahtijeva fizičku identifikaciju tranzitnog prirodnog plina ili električne energije, nego se temelji na sustavu netiranja ulaznih i izlaznih količina, smatra se da rute koje su najprikladnije za međunarodni provoz kako je navedeno u tom članku uključuju takvo virtualno trgovanje.

3.   Pri primjeni glave XI. poglavlja 3. ovog naslova primjenjuje se i Prilog 27. Glava XI. poglavlje 3. ovog naslova primjenjuje se na Prilog 27. Članak 375. primjenjuje se na sporove koji nastaju između stranaka u vezi s tumačenjem i primjenom Priloga 27.

Članak 302.

Načela

Svaka stranka zadržava pravo da donosi, zadržava i izvršava mjere potrebne za ostvarivanje legitimnih ciljeva javne politike, kao što je osiguravanje opskrbe energentima i sirovinama, zaštita društva i okoliša, uključujući borbu protiv klimatskih promjena, zaštita javnog zdravlja i potrošača te promicanje sigurnosti i zaštite, u skladu s odredbama ovog Sporazuma.

POGLAVLJE 2.

ELEKTRIČNA ENERGIJA I PLIN

ODJELJAK 1.

TRŽIŠNO NATJECANJE NA TRŽIŠTIMA ELEKTRIČNE ENERGIJE I PLINA

Članak 303.

Tržišno natjecanje i nediskriminacija

1.   U cilju osiguravanja poštenog tržišnog natjecanja svaka stranka osigurava da je njezin regulatorni okvir za proizvodnju, prijenos odnosno transport i distribuciju ili opskrbu električne energije ili prirodnog plina nediskriminirajući u pogledu pravila, naknada i tretmana.

2.   Svaka stranka osigurava da kupci na svojim maloprodajnim tržištima mogu slobodno odabrati ili prijeći na opskrbljivača električne energije ili prirodnog plina, u skladu s primjenjivim zakonima i drugim propisima.

3.   Ne dovodeći u pitanje pravo svake stranke da utvrdi zahtjeve u pogledu kvalitete, odredbe ovog poglavlja koje se odnose na prirodni plin primjenjuju se i na bioplin i plin iz biomase ili druge vrste plina, u mjeri u kojoj se takav plin tehnički izvedivo i sigurno može utisnuti u sustav prirodnog plina i prenositi tim sustavom.

4.   Ovaj članak ne primjenjuje se na prekograničnu trgovinu te ne dovodi u pitanje pravo svake stranke na regulaciju radi ostvarivanja legitimnih ciljeva javne politike na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija.

Članak 304.

Odredbe o veleprodajnim tržištima električne energije i plina

1.   Svaka stranka osigurava da veleprodajne cijene električne energije i prirodnog plina odražavaju stvarnu ponudu i potražnju. U tom cilju svaka stranka osigurava da se pravilima na veleprodajnim tržištima električne energije i prirodnog plina:

(a)

potiče slobodno određivanje cijena;

(b)

ne postavljaju nikakva tehnička ograničenja za određivanje cijena kojima se ograničava trgovina;

(c)

omogućuje učinkovito dispečiranje sredstava za proizvodnju električne energije, skladištenje energije i upravljanje potrošnjom te učinkovita upotreba elektroenergetskog sustava;

(d)

omogućuje učinkovita upotreba sustava prirodnog plina; i

(e)

omogućuje integracija električne energije iz obnovljivih izvora te osigurava učinkovit i siguran rad i razvoj elektroenergetskog sustava.

2.   Svaka stranka osigurava da su tržišta uravnoteženja organizirana tako da osiguravaju:

(a)

nediskriminaciju među sudionicima i nediskriminirajući pristup sudionicima;

(b)

transparentno definiranje usluga;

(c)

nabavu usluga na transparentan, tržišno utemeljen način, uzimajući u obzir pojavu novih tehnologija; i

(d)

da se proizvođačima energije iz obnovljivih izvora pri javnoj nabavi proizvoda i usluga odobravaju razumni i nediskriminirajući uvjeti.

Stranka može odlučiti da neće primjenjivati točku (c) ako na tržištu usluga uravnoteženja postoji nedostatak tržišnog natjecanja.

3.   Svaka stranka osigurava da je svaki mehanizam za razvoj kapaciteta na tržištima električne energije jasno definiran, transparentan, proporcionalan i nediskriminirajući. Nijedna stranka nije dužna na svojim tržištima električne energije dopustiti sudjelovanje kapaciteta koji se nalazi na području druge stranke u bilo kojem mehanizmu za razvoj kapaciteta.

4.   Svaka stranka ocjenjuje potrebne mjere za olakšavanje integracije plina iz obnovljivih izvora.

5.   Ovaj članak ne dovodi u pitanje pravo svake stranke na regulaciju radi postizanja legitimnih ciljeva javne politike na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija.

Članak 305.

Zabrana zloupotrebe tržišta na veleprodajnim tržištima električne energije i plina

1.   Svaka stranka zabranjuje manipuliranje tržištem i trgovanje na temelju povlaštenih informacija na veleprodajnim tržištima električne energije i prirodnog plina, uključujući izvanburzovna tržišta, burze električne energije i prirodnog plina te tržišta za trgovanje električnom energijom i prirodnim plinom, kapacitetima, uslugama uravnoteženja i pomoćnim uslugama u svim vremenskim okvirima, među ostalim terminska tržišta, tržišta dan unaprijed i unutardnevna tržišta.

2.   Svaka stranka prati aktivnosti trgovanja na tim tržištima radi otkrivanja i sprečavanja trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem.

3.   Stranke surađuju, uključujući u skladu s člankom 318., radi otkrivanja i sprečavanja trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem te, ako je to primjereno, mogu razmjenjivati informacije, među ostalim o aktivnostima praćenja tržišta i izvršenja.

Članak 306.

Pristup treće strane prijenosnim odnosno transportnim i distribucijskim mrežama

1.   Svaka stranka osigurava provedbu sustava pristupa treće strane svojim prijenosnim odnosno transportnim i distribucijskim mrežama na temelju objavljenih tarifa koje se primjenjuju objektivno i na nediskriminirajući način.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 302., svaka stranka osigurava da operatori prijenosnih odnosno transportnih i distribucijskih sustava na njezinu području odobre pristup njezinim prijenosnim odnosno transportnim ili distribucijskim sustavima subjektima na tržištu te stranke, u razumnom roku od dana zahtjeva za pristup.

Svaka stranka osigurava da operatori prijenosnih odnosno transportnih sustava proizvođačima energije iz obnovljivih izvora pri priključivanju na elektroenergetsku mrežu i njezinu korištenju odobravaju razumne i nediskriminirajuće uvjete.

Operator prijenosnog odnosno transportnog ili distribucijskog sustava može odbiti pristup ako ne raspolaže nužnim kapacitetima. Razlozi takvog odbijanja moraju biti valjano obrazloženi.

3.   Ne dovodeći u pitanje legitimne ciljeve javne politike, svaka stranka osigurava da naknade koje operatori prijenosnih odnosno transportnih i distribucijskih sustava na tržištu te stranke naplaćuju subjektima na tržištu te stranke za pristup i priključivanje mrežama ili njihovo korištenje te, ako je to primjenjivo, naknade za povezana jačanja mreže odražavaju troškove i da su transparentne. Svaka stranka osigurava objavljivanje odredaba, uvjeta, tarifa i svih informacija koje mogu biti potrebne za učinkovito ostvarivanje prava pristupa prijenosnim odnosno transportnim i distribucijskim sustavima i njihovog korištenja.

4.   Svaka stranka osigurava da se tarife i naknade iz stavaka 1. i 3. primjenjuju na nediskriminirajući način u odnosu na subjekte na tržištu te stranke.

Članak 307.

Upravljanje sustavom i razdvajanje operatora prijenosnih odnosno transportnih mreža

1.   Svaka stranka osigurava da operatori prijenosnih odnosno transportnih sustava obavljaju svoje funkcije na transparentan i nediskriminirajući način.

2.   Svaka stranka provodi aranžmane za operatore prijenosnih odnosno transportnih sustava kojima se učinkovito uklanjaju sukobi interesa koji proizlaze iz toga što ista osoba ima kontrolu nad operatorom prijenosnog odnosno transportnog sustava te nad proizvođačem ili opskrbljivačem.

Članak 308.

Ciljevi javne politike za pristup treće strane i razdvajanje vlasništva

1.   Ako je to potrebno za ostvarenje legitimnog cilja javne politike te na temelju objektivnih kriterija, stranka može odlučiti da se članci 306. i 307. ne primjenjuju na sljedeće:

(a)

tržišta ili sustave u nastajanju ili izolirana tržišta ili sustave;

(b)

infrastrukturu koja ispunjava uvjete utvrđene u Prilogu 28.

2.   Ako je to potrebno za ostvarenje legitimnog cilja javne politike te na temelju objektivnih kriterija, stranka može odlučiti da se članci 303. i 304. ne primjenjuju na sljedeće:

(a)

mala ili izolirana tržišta ili sustave za električnu energiju;

(b)

mala ili izolirana tržišta ili sustave za prirodni plin ili tržišta ili sustave za plin u nastajanju.

Članak 309.

Postojeća izuzeća za interkonekcijske vodove

Svaka stranka osigurava da se izuzeća koja su odobrena za interkonekcijske vodove između Unije i Ujedinjene Kraljevine u skladu s člankom 63. Uredbe (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća (43) i s pravom kojim se članak 36. Direktive 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (44) prenosi na njezinu području nadležnosti, a čije odredbe se nastavljaju i po isteku prijelaznog razdoblja, nastavljaju primjenjivati u skladu s pravom na njezinu području nadležnosti i uvjetima koji se primjenjuju.

Članak 310.

Neovisno regulatorno tijelo

1.   Svaka strana osigurava imenovanje i održavanje operativno neovisnog regulatornog tijela ili tijelâ za električnu energiju i plin koje ima sljedeće ovlasti i dužnosti:

(a)

određivanje ili odobravanje tarifa, naknada ili uvjeta za pristup mrežama iz članka 306. ili metodologija na kojima se temelje;

(b)

osiguravanje usklađenosti s aranžmanima iz članaka 307. i 308.;

(c)

izdavanje obvezujućih odluka barem u vezi s točkama (a) i (b);

(d)

određivanje učinkovitih pravnih sredstava.

2.   Pri obavljanju tih dužnosti i izvršavanju tih ovlasti neovisno regulatorno tijelo ili tijela djeluju nepristrano i transparentno.

ODJELJAK 2.

TRGOVANJE PUTEM INTERKONEKCIJSKIH VODOVA

Članak 311.

Učinkovita upotreba interkonekcijskih elektroenergetskih vodova

1.   U cilju osiguravanja učinkovite upotrebe interkonekcijskih elektroenergetskih vodova i smanjenja prepreka trgovini između Unije i Ujedinjene Kraljevine svaka stranka osigurava sljedeće:

(a)

da su dodjela kapaciteta i upravljanje zagušenjima na interkonekcijskim elektroenergetskim vodovima utemeljeni na tržišnim razlozima, transparentni i nediskriminirajući;

(b)

da je dostupan najveći kapacitet interkonekcijskih elektroenergetskih vodova, uz poštovanje:

i.

potrebe za osiguranjem sigurnog rada sustava; i

ii.

najučinkovitije upotrebe sustavâ;

(c)

da se kapacitet interkonekcijskih elektroenergetskih vodova može ograničiti samo u izvanrednim situacijama i da je svako takvo ograničavanje nediskriminirajuće;

(d)

da se informacije o izračunu kapaciteta objavljuju za potporu ciljevima ovog članka;

(e)

da za upotrebu interkonekcijskih elektroenergetskih vodova nema naknada za pojedinačne transakcije ni rezervnih cijena;

(f)

da dodjelu kapaciteta i upravljanje zagušenjem na svim interkonekcijskim elektroenergetskim vodovima koordiniraju dotični operatori prijenosnih sustava Unije i operatori prijenosnih sustava Ujedinjene Kraljevine; ta koordinacija uključuje razvoj aranžmana za postizanje snažnih i učinkovitih ishoda za sve relevantne vremenske okvire, to jest za terminske, dan unaprijed, unutardnevne i uravnoteženje; i

(g)

da aranžmani za dodjelu kapaciteta i upravljanje zagušenjem doprinose poticajnim uvjetima za razvoj gospodarski učinkovitih interkonekcijskih elektroenergetskih vodova i ulaganju u njih.

2.   Koordinacija i aranžmani iz stavka 1. točke (f) ne uključuju niti podrazumijevaju sudjelovanje operatora prijenosnih sustava Ujedinjene Kraljevine u postupcima Unije za dodjelu kapaciteta i upravljanje zagušenjem.

3.   Svaka stranka poduzima potrebne korake kako bi što prije osigurala sklapanje višestranog sporazuma o naknadi troškova prenošenja na svojoj mreži prekograničnih tokova električne energije između:

(a)

operatora prijenosnih sustava koji sudjeluju u mehanizmu naknade između operatora prijenosnih sustava koji je utvrđen Uredbom Komisije (EU) br. 838/2010 (45); i

(b)

operatora prijenosnih sustava iz Ujedinjene Kraljevine.

4.   Višestranim sporazumom iz stavka 3. nastoji se osigurati:

(a)

da operatori prijenosnih sustava iz Ujedinjene Kraljevine uživaju jednaki tretman kao operatori prijenosnog sustava u zemlji koja sudjeluje u mehanizmu naknade između operatora prijenosnih sustava; i

(b)

da tretman operatora prijenosnih sustava iz Ujedinjene Kraljevine nije povoljniji od tretmana koji bi se primjenjivao na operatora prijenosnog sustava koji sudjeluje u mehanizmu naknade između operatora prijenosnih sustava.

5.   Neovisno o stavku 1. točki (e), sve dok se ne sklopi višestrani sporazum iz stavka 3., na planirani uvoz i izvoz između Unije i Ujedinjene Kraljevine može se naplaćivati naknada za upotrebu prijenosnog sustava.

Članak 312.

Trgovinski aranžmani za električnu energiju u svim vremenskim okvirima

1.   Kada je riječ o dodjeli kapaciteta i upravljanje zagušenjima u fazi dan unaprijed, prioritet Posebnog odbora za energetiku poduzimanje je potrebnih koraka u skladu s člankom 317. kako bi se osiguralo da operatori prijenosnih sustava u određenom roku izrade aranžmane kojima se utvrđuju tehnički postupci u skladu s Prilogom 29.

2.   Ako ne preporuči strankama provedbu takvih tehničkih postupaka u skladu s člankom 317. stavkom 4., Posebni odbor za energetiku prema potrebi donosi odluke i daje preporuke za dodjelu kapaciteta interkonekcijskih elektroenergetskih vodova u vremenskom okviru tržišta dan unaprijed u skladu s Prilogom 29.

3.   Posebni odbor za energetiku preispituje aranžmane za sve vremenske okvire, a posebno za uravnoteženje i unutardnevne, te može preporučiti da svaka stranka od svojih operatora prijenosnih sustava zatraži da pripreme tehničke postupke u skladu s člankom 317. radi poboljšanja aranžmana za određeni vremenski okvir.

4.   Posebni odbor za energetiku preispituje zadovoljavaju li tehnički postupci pripremljeni u skladu sa stavkom 1. zahtjeve iz Priloga 29. i odmah rješava sve utvrđene probleme.

Članak 313.

Učinkovita upotreba interkonekcijskih plinovoda

1.   U cilju osiguravanja učinkovite upotrebe interkonekcijskih plinovoda i smanjenja prepreka trgovini između Unije i Ujedinjene Kraljevine svaka stranka osigurava sljedeće:

(a)

da je dostupan najveći kapacitet interkonekcijskih plinovoda, uz poštovanje načela nediskriminacije i uzimajući u obzir:

i.

potrebu za osiguranjem sigurnog rada sustava; i

ii.

najučinkovitije upotrebe sustavâ;

(b)

da su mehanizmi za dodjelu kapaciteta i postupci za upravljanje zagušenjima na interkonekcijskim plinovodima utemeljeni na tržišnim razlozima, transparentni i nediskriminirajući te da se za dodjelu kapaciteta na interkonekcijskim točkama općenito koriste dražbe.

2.   Svaka stranka poduzima potrebne mjere kako bi osigurala da:

(a)

operatori transportnih sustava nastoje zajednički ponuditi standardne kapacitetne proizvode koji se sastoje od odgovarajućeg ulaznog i izlaznog kapaciteta na objema stranama interkonekcijske točke;

(b)

operatori transportnih sustava koordiniraju postupke koji se odnose na korištenje interkonekcijskih plinovoda između dotičnih operatora transportnih sustava Unije i operatora transportnih sustava Ujedinjene Kraljevine.

3.   Koordinacija iz stavka 2. točke (b) ne uključuje niti podrazumijeva sudjelovanje operatora transportnih sustava iz Ujedinjene Kraljevine u postupcima Unije za upotrebu interkonekcijskih plinovoda.

ODJELJAK 3.

RAZVOJ MREŽE I SIGURNOST OPSKRBE

Članak 314.

Razvoj mreže

1.   Stranke surađuju kako bi olakšale pravodobni razvoj i interoperabilnost energetske infrastrukture koja povezuje njihova područja.

2.   Svaka stranka osigurava sastavljanje, objavu i redovito ažuriranje planova razvoja mreže za prijenosne odnosno transportne sustave za električnu energiju i plin.

Članak 315.

Suradnja u području sigurnosti opskrbe

1.   Stranke surađuju u području sigurnosti opskrbe električnom energijom i plinom.

2.   Stranke pravodobno razmjenjuju informacije o rizicima utvrđenima u skladu s člankom 316.

3.   Stranke razmjenjuju planove iz članka 316. Za Uniju ti planovi mogu biti na razini država članica ili regionalnoj razini.

4.   Stranke se bez nepotrebne odgode međusobno obavješćuju ako postoje pouzdane informacije o mogućem poremećaju ili drugoj krizi u vezi s opskrbom električnom energijom ili prirodnim plinom te o planiranim ili poduzetim mjerama.

5.   Stranke se odmah međusobno obavješćuju u slučaju stvarnog poremećaja ili druge krize radi mogućih koordiniranih mjera za ublažavanje i ponovnu uspostavu.

6.   Stranke razmjenjuju najbolju praksu za kratkoročne i sezonske procjene adekvatnosti.

7.   Stranke razvijaju odgovarajuće okvire za suradnju u području sigurnosti opskrbe električnom energijom i prirodnim plinom.

Članak 316.

Planovi pripravnosti na rizike i planovi za izvanredne situacije

1.   Svaka stranka procjenjuje sve rizike koji utječu na sigurnost opskrbe električnom energijom ili prirodnim plinom, uključujući vjerojatnost i utjecaj takvih rizika te prekogranične rizike.

2.   Svaka stranka donosi i redovito ažurira planove za rješavanje utvrđenih rizika koji utječu na sigurnost opskrbe električnom energijom ili plinom. Takvi planovi sadržavaju mjere potrebne za uklanjanje ili ublažavanje vjerojatnosti i učinka rizika utvrđenih u skladu sa stavkom 1. i mjere potrebne za pripremu na krizu opskrbe električnom energijom ili prirodnim plinom i ublažavanje utjecaja takve krize.

3.   Mjere sadržane u planovima iz stavka 2.:

(a)

moraju biti jasno definirane, transparentne, proporcionalne, nediskriminirajuće i provjerljive;

(b)

ne smiju narušavati u znatnoj mjeri trgovinu između stranaka; i

(c)

ne smiju ugrožavati sigurnost opskrbe druge stranke električnom energijom ili prirodnim plinom.

U slučaju krize stranke aktiviraju netržišne mjere samo kao krajnju mjeru.

ODJELJAK 4.

TEHNIČKA SURADNJA

Članak 317.

Suradnja između operatora prijenosnih odnosno transportnih sustava

1.   Svaka stranka osigurava da operatori prijenosnih odnosno transportnih sustava razvijaju radne dogovore koji su učinkoviti i uključivi kako bi se poduprle zadaće planiranja i operativne zadaće povezane s ispunjenjem ciljeva ove glave, uključujući, kada to preporuči Posebni odbor za energetiku, pripremu tehničkih postupaka za učinkovitu provedbu odredaba članaka od 311. do 315.

Radni dogovori iz prvog podstavka uključuju okvire za suradnju između Europske mreže operatora prijenosnih sustava za električnu energiju osnovane u skladu s Uredbom (EU) 2019/943 („ENTSO-E”) i Europske mreže operatora transportnih sustava za plin osnovane u skladu s Uredbom (EZ) br. 2009/715 Europskog parlamenta i Vijeća (46) („ENTSOG”), s jedne strane, i operatora prijenosnih odnosno transportnih sustava za električnu energiju i plin Ujedinjene Kraljevine, s druge strane. Ti okviri obuhvaćaju barem sljedeća područja:

(a)

tržišta električne energije i plina;

(b)

pristup mrežama;

(c)

sigurnost opskrbe električnom energijom i plinom;

(d)

energija iz izvora na moru;

(e)

planiranje infrastrukture;

(f)

učinkovita upotreba interkonekcijskih elektroenergetskih vodova i interkonekcijskih plinovoda; i

(g)

dekarbonizacija plina i kvaliteta plina.

Posebni odbor za energetiku dogovara smjernice o radnim dogovorima i okvirima za suradnju radi njihova prosljeđivanja operatorima prijenosnih odnosno transportnih sustava što je prije moguće.

Okviri za suradnju iz drugog podstavka ne uključuju članstvo operatora prijenosnih odnosno transportnih sustava iz Ujedinjene Kraljevine u mreži ENTSO-E ili ENTSOG niti se njima dodjeljuje status koji je usporediv s članstvom u tim mrežama.

2.   Posebni odbor za energetiku može preporučiti da svaka stranka od svojih operatora prijenosnih odnosno transportnih sustava zatraži pripremu tehničkih postupaka kako su navedeni u stavku 1. prvom podstavku.

3.   Svaka stranka osigurava da njezini operatori prijenosnih odnosno transportnih sustava u vezi s tehničkim postupcima zatraže mišljenje Agencije za suradnju energetskih regulatora odnosno regulatornog tijela Ujedinjene Kraljevine imenovanog u skladu s člankom 310. ako dođe do neslaganja i u svakom slučaju prije finalizacije tih tehničkih postupaka. Operatori prijenosnih odnosno transportnih sustava stranaka ta mišljenja, zajedno s nacrtom tehničkih postupaka, dostavljaju Posebnom odboru za energetiku.

4.   Posebni odbor za energetiku preispituje nacrt tehničkih postupaka i može preporučiti strankama da takve postupke provedu u svojim domaćim aranžmanima, uzimajući u obzir mišljenja Agencije za suradnju energetskih regulatora i regulatornog tijela Ujedinjene Kraljevine imenovanog u skladu s člankom 310. Posebni odbor za energetiku prati učinkovitu provedbu takvih tehničkih postupaka i može preporučiti njihovo ažuriranje.

Članak 318.

Suradnja regulatornih tijela

1.   Stranke osiguravaju da Agencija za suradnju energetskih regulatora i regulatorno tijelo Ujedinjene Kraljevine imenovano u skladu s člankom 310. ostvare kontakt i sklope administrativne dogovore što je moguće prije kako bi se olakšalo postizanje ciljeva ovog Sporazuma. Kontakti i administrativni dogovori obuhvaćaju najmanje sljedeća područja:

(a)

tržišta električne energije i plina;

(b)

pristup mrežama;

(c)

sprečavanje zloupotrebe tržišta na veleprodajnim tržištima električne energije i plina;

(d)

sigurnost opskrbe električnom energijom i plinom;

(e)

planiranje infrastrukture;

(f)

energija iz izvora na moru;

(g)

učinkovita upotreba interkonekcijskih elektroenergetskih vodova i interkonekcijskih plinovoda;

(h)

suradnja između operatora prijenosnih odnosno transportnih sustava; i

(i)

dekarbonizacija plina i kvaliteta plina.

Posebni odbor za energetiku dogovara smjernice o administrativnim dogovorima za suradnju radi njihova prosljeđivanja regulatornim tijelima što je prije moguće.

2.   Administrativni dogovori iz stavka 1. ne uključuju sudjelovanje regulatornog tijela Ujedinjene Kraljevine imenovanog u skladu s člankom 310. u Agenciji za suradnju energetskih regulatora niti se njima dodjeljuje status koji je usporediv s tim sudjelovanjem.

POGLAVLJE 3.

SIGURNA I ODRŽIVA ENERGIJA

Članak 319.

Energija iz obnovljivih izvora i energetska učinkovitost

1.   Svaka stranka promiče energetsku učinkovitost i upotrebu energije iz obnovljivih izvora.

Svaka stranka osigurava da su njezina pravila o izdavanju dozvola ili istovrijedne mjere koje se primjenjuju na energiju iz obnovljivih izvora nužni i proporcionalni.

2.   Unija ponovno potvrđuje cilj udjela energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije u 2030., kako je utvrđeno u Direktivi (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (47).

Unija ponovno potvrđuje svoje ciljeve energetske učinkovitosti za 2030., kako je utvrđeno u Direktivi (EU) 2012/27 Europskog parlamenta i Vijeća (48).

3.   Ujedinjena Kraljevina ponovno potvrđuje:

(a)

svoju ambiciju udjela energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije u 2030., kako je utvrđeno u njezinu Nacionalnom energetskom i klimatskom planu;

(b)

svoju ambiciju apsolutne razine primarne i konačne potrošnje energije 2030., kako je utvrđeno u njezinu Nacionalnom energetskom i klimatskom planu.

4.   Stranke se međusobno obavješćuju o pitanjima iz stavaka 2. i 3.

Članak 320.

Potpora za energiju iz obnovljivih izvora

1.   Svaka stranka osigurava da se potporom za električnu energiju iz obnovljivih izvora olakšava integracija električne energije iz obnovljivih izvora u tržište električne energije.

2.   Biogoriva, tekuća biogoriva i biomasa podupiru se kao energija iz obnovljivih izvora samo ako ispunjavaju stroge kriterije održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova, koji podliježu provjeri.

3.   Svaka stranka jasno definira sve tehničke specifikacije koje moraju ispunjavati oprema i sustavi za energiju iz obnovljivih izvora kako bi imali pravo na potporu iz programa potpore. U takvim tehničkim specifikacijama uzima se u obzir suradnja razvijena na temelju članaka 91., 92. i 323.

Članak 321.

Suradnja na razvoju energije iz obnovljivih izvora na moru

1.   Stranke surađuju na razvoju energije iz obnovljivih izvora na moru razmjenom najbolje prakse i, ako je to primjereno, olakšavanjem razvoja posebnih projekata.

2.   Naslanjajući se na Energetsku suradnju zemalja na Sjevernom moru, stranke omogućuju stvaranje posebnog foruma za tehničke rasprave između Europske komisije, ministarstava i tijela javne vlasti država članica, ministarstava i tijela javne vlasti Ujedinjene Kraljevine, operatora prijenosnih odnosno transportnih sustava te industrije energije iz obnovljivih izvora na moru i dionika u širem smislu, u vezi s razvojem odobalne mreže i velikim potencijalom energije iz obnovljivih izvora regije Sjevernog mora. Ta suradnja uključuje najmanje sljedeća područja:

(a)

hibridni i zajednički projekti;

(b)

prostorno planiranje morskog područja;

(c)

okvir za potporu i financiranje;

(d)

najbolje prakse planiranja kopnenih i odobalnih mreža;

(e)

razmjenjivanje informacija o novim tehnologijama; i

(f)

razmjena najboljih praksi u odnosu na relevantna pravila, propise i tehničke standarde.

Članak 322.

Odobalni rizik i sigurnost

1.   Stranke surađuju i razmjenjuju informacije radi održavanja visoke razine sigurnosti i zaštite okoliša za sve odobalne naftne i plinske djelatnosti.

2.   Stranke poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi spriječile velike nesreće pri odobalnim naftnim i plinskim djelatnostima te ograničile posljedice takvih nesreća.

3.   Stranke promiču razmjenu najbolje prakse među svojim tijelima nadležnima za sigurnost i zaštitu okoliša u odobalnim naftnim i plinskim djelatnostima. Regulacija sigurnosti i zaštite okoliša za odobalne naftne i plinske djelatnosti neovisna je od svih funkcija povezanih s izdavanjem dozvola za odobalne naftne i plinske djelatnosti.

Članak 323.

Suradnja u području normi

U skladu s člancima 92. i 98. stranke promiču suradnju između regulatora i tijela za normizaciju na svojim područjima kako bi olakšale razvoj međunarodnih normi u području energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora radi doprinosa održivoj energetskoj i klimatskoj politici.

Članak 324.

Istraživanje, razvoj i inovacije

Stranke promiču istraživanje, razvoj i inovacije u područjima energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora.

POGLAVLJE 4.

ENERGENTI I SIROVINE

Članak 325.

Izvozne cijene

Stranka ne smije, uz pomoć mjera kao što su dozvole ili zahtjevi u pogledu minimalne cijene, uvesti višu cijenu za izvoz energenata ili sirovina u drugu stranku od cijene koju naplaćuje za te energente ili sirovine kada su namijenjeni domaćem tržištu.

Članak 326.

Regulirane cijene

Ako stranka odluči regulirati cijenu domaće opskrbe potrošača električnom energijom ili prirodnim plinom, ona to može učiniti samo radi postizanja cilja javne politike i samo određivanjem regulirane cijene koja je jasno definirana, transparentna, nediskriminirajuća i proporcionalna.

Članak 327.

Odobrenje za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika te proizvodnju električne energije

1.   Ako stranka zahtijeva ishođenje odobrenja za istraživanje ili proizvodnju ugljikovodika ili električne energije, ta stranka dodjeljuje takva odobrenja na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija, koji su sastavljeni i objavljeni prije početka roka za podnošenje zahtjeva u skladu s općim uvjetima i postupcima utvrđenima u glavi II. poglavlju 5. odjeljku 1. ovog naslova.

2.   Neovisno o stavku 1. ovog članka i članku 301., svaka stranka može dodijeliti odobrenja za istraživanje ili proizvodnju ugljikovodika bez ispunjenja uvjeta i postupaka povezanih s objavljivanjem iz članka 153., na temelju propisno opravdanih izuzeća predviđenih u primjenjivom zakonodavstvu.

3.   Financijski doprinosi ili doprinosi u naravi koji se zahtijevaju od subjekata kojima je dodijeljeno odobrenje ne smiju utjecati na njihove postupke upravljanja i odlučivanja.

4.   Svaka stranka osigurava da podnositelj zahtjeva za odobrenje u vezi sa svakom odlukom o odobrenju ima pravo podnijeti žalbu tijelu koje je nadređeno tijelu koje je donijelo odluku ili neovisno o njemu odnosno od takvog nadređenog ili neovisnog tijela zatražiti preispitivanje te odluke. Svaka stranka osigurava da podnositelj zahtjeva bude upoznat s razlozima za upravnu odluku kako bi mu se omogućilo da se prema potrebi koristi postupcima žalbe ili preispitivanja. Primjenjiva pravila za žalbu ili preispitivanje moraju se objaviti.

Članak 328.

Sigurnost i cjelovitost energetske opreme i infrastrukture

Ova glava ne tumači se kao da se njome stranku sprečava da donese privremene mjere koje su potrebne za zaštitu sigurnosti i očuvanje cjelovitosti energetske opreme ili infrastrukture, pod uvjetom da se te mjere ne primjenjuju na način koji bi predstavljao prikriveno ograničenje trgovine ili ulaganja između stranaka.

POGLAVLJE 5.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 329.

Učinkovita provedba i izmjene

1.   Vijeće za partnerstvo može izmijeniti Prilog 26. i Prilog 28. Vijeće za partnerstvo može prema potrebi ažurirati Prilog 27. kako bi osiguralo funkcioniranje tog priloga tijekom vremena.

2.   Posebni odbor za energetiku može izmijeniti Prilog 29.

3.   Posebni odbor za energetiku prema potrebi daje preporuke kako bi se osigurala učinkovita provedba poglavlja ove glave za koja je nadležan.

Članak 330.

Dijalog

Stranke uspostavljaju redoviti dijalog kako bi se olakšalo postizanje ciljeva ove glave.

Članak 331.

Prestanak ove glave

1.   Ova se glava prestaje primjenjivati 30. lipnja 2026.

2.   Neovisno o stavku 1., između 1. srpnja 2026. i 31. prosinca 2026. Vijeće za partnerstvo može odlučiti da će se ova glava primjenjivati do 31. ožujka 2027. Između 1. travnja 2027. i 31. prosinca 2027., kao i u bilo kojem trenutku svake sljedeće godine, Vijeće za partnerstvo može odlučiti da će se ova glava primjenjivati do 31. ožujka sljedeće godine.

3.   Ovaj članak primjenjuje se ne dovodeći u pitanje članke 509., 521. i 779.

GLAVA IX.

TRANSPARENTNOST

Članak 332.

Cilj

1.   Prepoznajući mogući utjecaj njihova regulatornog okruženja na međusobnu trgovinu i ulaganja, stranke nastoje osigurati predvidljivo regulatorno okruženje i učinkovite postupke za gospodarske subjekte, posebno za mala i srednja poduzeća.

2.   Stranke potvrđuju svoje obveze u pogledu transparentnosti na temelju Sporazuma o WTO-u i odredbe utvrđene u ovoj glavi proizlaze iz tih obveza.

Članak 333.

Definicija

Za potrebe ove glave „upravna odluka” znači odluka ili mjera s pravnim učinkom koja se u pojedinačnom slučaju primjenjuje na određenu osobu, robu ili uslugu, a obuhvaća nedonošenje odluke ili nepoduzimanje mjere kada se tako zahtijeva pravom stranke.

Članak 334.

Područje primjene

Ova se glava primjenjuje u odnosu na glave od I. do VIII. te glave od X. do XII. ovog naslova i naslov šesti.

Članak 335.

Objava

1.   Svaka stranka osigurava da se njezini zakoni i drugi propisi, postupci i upravne odluke opće primjene odmah objavljuju putem službeno određenog medija i, ako je izvedivo, u elektroničkom obliku, ili da se drukčije stavljaju na raspolaganje tako da se o njima svatko može informirati.

2.   Svaka stranka obrazlaže, u odgovarajućem opsegu, cilj i temelj mjera iz stavka 1.

3.   Svaka stranka predviđa razumno razdoblje između objave i stupanja na snagu svojih zakona i drugih propisa, osim ako to zbog hitnosti nije moguće.

Članak 336.

Upiti

1.   Svaka stranka uspostavlja ili zadržava odgovarajuće i proporcionalne mehanizme za odgovaranje na pitanja koja bilo tko postavi o bilo kojem zakonu ili drugom propisu.

2.   Svaka stranka odmah dostavlja informacije i odgovara na pitanja druge stranke o bilo kojem zakonu ili drugom propisu, bilo da je na snazi ili u planu, osim ako je drugom odredbom ovog Sporazuma uspostavljen posebni mehanizam.

Članak 337.

Upravljanje mjerama opće primjene

1.   Svaka stranka primjenjuje svoje zakone, druge propise, postupke i upravne odluke opće primjene na objektivan, nepristran i razuman način.

2.   Kad se upravni postupak koji se odnosi na osobe, robu ili usluge druge stranke pokrene s obzirom na primjenu zakona ili drugih propisa, svaka stranka:

(a)

nastoji osobama na koje se upravni postupak izravno odnosi o tome dostaviti primjerenu obavijest, u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima, uključujući opis naravi postupka, izjavu pravnog tijela pred kojim je postupak pokrenut i opći opis svih spornih pitanja; i

(b)

takvim osobama pruža razumnu mogućnost za iznošenje činjenica i argumenata koji podupiru njihova stajališta prije bilo kakve konačne upravne odluke, u mjeri u kojoj to vrijeme, narav postupka i javni interes dopuštaju.

Članak 338.

Preispitivanje i žalba

1.   Svaka stranka osniva ili zadržava pravosudna, arbitražna ili upravna tijela i postupke radi žurnog preispitivanja i, ako je to opravdano, ispravka upravnih odluka. Svaka stranka osigurava da njezini sudovi provode žalbene postupke ili postupke preispitivanja nepristrano i na nediskriminirajući način. Ti sudovi moraju biti nepristrani i neovisni o tijelu nadležnom za upravno izvršenje.

2.   Svaka stranka osigurava da stranke u postupku iz stavka 1. dobiju razumnu mogućnost da potkrijepe ili obrane svoja stajališta.

3.   Svaka stranka osigurava, u skladu sa svojim pravom, da se odluka donesena u postupku iz stavka 1. temelji na dokazima i podnescima u spisu ili, ako je to primjenjivo, na spisu koji pripremi nadležno upravno tijelo.

4.   Svaka stranka osigurava da odluke iz stavka 3. provodi tijelo kojem je povjereno upravno izvršenje, podložno žalbi ili daljnjem preispitivanju kako je predviđeno njezinim pravom.

Članak 339.

Odnos prema drugim glavama

Odredbama utvrđenima u ovoj glavi dopunjuju se posebna pravila o transparentnosti utvrđena u glavama ovog naslova na koje se primjenjuje ova glava.

GLAVA X.

DOBRA REGULATORNA PRAKSA I REGULATORNA SURADNJA

Članak 340.

Opća načela

1.   Svaka stranka slobodna je odrediti svoj pristup dobroj regulatornoj praksi na temelju ovog Sporazuma na način koji je u skladu s njezinim pravnim okvirom, praksom, postupcima i temeljnim načelima (49) na kojima se temelji njezin regulatorni sustav.

2.   Ništa u ovoj glavi ne tumači se kao da se od stranke zahtijeva da:

(a)

odstupi od domaćih postupaka za pripremu i donošenje regulatornih mjera;

(b)

poduzme radnje koje bi ugrozile ili ometale pravodobno donošenje regulatornih mjera za ostvarenje njezinih ciljeva javne politike; ili

(c)

ostvari bilo kakav konkretan regulatorni ishod.

3.   Ništa u ovoj glavi ne utječe na pravo stranke da definira ili uredi svoje razine zaštite nastojeći ostvariti svoje ciljeve javnih politika u područjima kao što su:

(a)

javno zdravlje;

(b)

život i zdravlje ljudi, životinja ili biljaka te dobrobit životinja;

(c)

zdravlje i sigurnost na radu;

(d)

radni uvjeti;

(e)

okoliš, uključujući klimatske promjene;

(f)

zaštita potrošača;

(g)

socijalna zaštita i socijalna sigurnost;

(h)

zaštita podataka i kibersigurnost;

(i)

kulturna raznolikost;

(j)

integritet i stabilnost financijskog sustava i zaštita ulagateljâ;

(k)

energetska sigurnost; i

(l)

suzbijanje pranja novca.

Podrazumijeva se da se, posebice za potrebe prvog podstavka točaka (c) i (d), nastavljaju primjenjivati različiti modeli poslovnih odnosa, uključujući ulogu i autonomiju socijalnih partnera, kako su uređeni pravom ili nacionalnom praksom stranke, među ostalim zakonima i praksama u pogledu kolektivnog pregovaranja i primjene kolektivnih ugovora.

4.   Regulatorne mjere ne smiju biti prikrivena prepreka trgovini.

Članak 341.

Definicije

Za potrebe ove glave primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„regulatorno tijelo” znači:

i.

za Uniju, Europska komisija; i

ii.

za Ujedinjenu Kraljevinu, Vlada Njezina Veličanstva Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske te decentralizirane uprave Ujedinjene Kraljevine;

(b)

„regulatorne mjere” znači:

i.

za Uniju:

(A)

uredbe i direktive, kako su predviđene u članku 288. UFEU-a; i

(B)

provedbeni i delegirani akti, kako su predviđeni u članku 290. odnosno 291. UFEU-a; i

ii.

za Ujedinjenu Kraljevinu:

(A)

primarno zakonodavstvo; i

(B)

sekundarno zakonodavstvo.

Članak 342.

Područje primjene

1.   Ove se glava primjenjuje na regulatorne mjere koje, ovisno o slučaju, predloži ili izda regulatorno tijelo svake stranke u vezi s bilo kojim pitanjem obuhvaćenim glavama od I. do IX. te glavom XI. i glavom XII. ovog naslova i naslovom šestim.

2.   Članci 351. i 352. primjenjuju se i na druge mjere opće primjene koje predloži ili izda regulatorno tijelo stranke u vezi s bilo kojim pitanjem obuhvaćenim glavama iz stavka 1. ovog članka, a koje su relevantne za aktivnosti regulatorne suradnje, kao što su smjernice, dokumenti o politikama ili preporuke.

3.   Ova se glava ne primjenjuje na regulatorna tijela i regulatorne mjere, regulatorne prakse ili pristupe država članica.

4.   Sve posebne odredbe u glavama iz stavka 1. ovog članka imaju prednost nad odredbama ove glave u mjeri potrebnoj za primjenu posebnih odredaba.

Članak 343.

Unutarnja koordinacija

Svaka stranka mora imati uspostavljene postupke ili mehanizme unutarnje koordinacije ili preispitivanja za regulatorne mjere koje priprema njezino regulatorno tijelo. Takvim bi se postupcima ili mehanizmima trebalo, među ostalim, nastojati:

(a)

poticati dobru regulatornu praksu, uključujući praksu iz ove glave;

(b)

otkrivati i izbjegavati nepotrebno udvostručavanje i nedosljedne zahtjeve među regulatornim mjerama stranke;

(c)

osigurati usklađenost s međunarodnim obvezama stranke u području trgovine i ulaganja; i

(d)

promicati uvažavanje učinaka regulatornih mjera u pripremi, među ostalim učinka na mala i srednja poduzeća (50), u skladu sa svojim pravilima i postupcima.

Članak 344.

Opis postupaka i mehanizama

Svaka stranka javno objavljuje opise postupaka i mehanizama koje njezino regulatorno tijelo upotrebljava za pripremu, evaluaciju ili preispitivanje regulatornih mjera. Ti se opisi odnose na relevantna pravila, smjernice ili postupke, uključujući one o omogućivanju očitovanja javnosti.

Članak 345.

Rano informiranje o planiranim regulatornim mjerama

1.   Svaka stranka najmanje jedanput na godinu javno objavljuje, u skladu sa svojim pravilima i postupcima, popis planiranih važnih (51) regulatornih mjera za koje njezino regulatorno tijelo opravdano očekuje da će se predložiti ili donijeti unutar godinu dana. Regulatorno tijelo svake stranke može odrediti što je važna regulatorna mjera za potrebe svojih obveza iz ove glave.

2.   Svaka bi stranka trebala za svaku važnu regulatornu mjeru s popisa iz stavka 1. što prije javno objaviti:

(a)

kratak opis njezina područja primjene i ciljeva; i

(b)

ako je dostupno, procijenjeno vrijeme za njezino donošenje, uključujući sve mogućnosti za javno savjetovanje.

Članak 346.

Javno savjetovanje

1.   Pri pripremi važne regulatorne mjere svaka stranka osigurava, u skladu sa svojim pravilima i postupcima, da njezino regulatorno tijelo:

(a)

objavi nacrt regulatorne mjere ili savjetodavne dokumente koji sadržavaju dovoljno pojedinosti o regulatornoj mjeri u pripremi kako bi svatko mogao ocijeniti hoće li i na koji način ta mjera znatno utjecati na njegove interese;

(b)

svakoj osobi na nediskriminirajućoj osnovi pruža razumne mogućnosti da dostavi očitovanja; i

(c)

uzima u obzir dostavljena očitovanja.

2.   Svaka stranka osigurava da njezino regulatorno tijelo upotrebljava elektronička komunikacijska sredstva i nastoji imati internetske usluge, koje su javnosti besplatne, za objavu relevantnih regulatornih mjera ili dokumenata vrste iz stavka 1. točke (a) i primanje očitovanja u vezi s javnim savjetovanjima.

3.   Svaka stranka osigurava da njezino regulatorno tijelo javno objavljuje, u skladu sa svojim pravilima i postupcima, sažetak rezultata javnih savjetovanja iz ovog članka.

Članak 347.

Procjena učinka

1.   Svaka stranka potvrđuje namjeru da osigura da njezino regulatorno tijelo provodi, u skladu sa svojim pravilima i postupcima, procjene učinka važnih regulatornih mjera koje priprema. U takvim pravilima i postupcima mogu biti predviđene iznimke.

2.   Pri provedbi procjene učinka svaka stranka osigurava da njezino regulatorno tijelo ima uspostavljene postupke i mehanizme kojima se doprinosi uvažavanju sljedećih čimbenika:

(a)

potreba za regulatornom mjerom, uključujući prirodu i važnost pitanja koje se nastoji urediti regulatornom mjerom;

(b)

sve izvedive i prikladne regulatorne ili neregulatorne opcije kojima bi se postigli ciljevi javne politike stranke, uključujući opciju nereguliranja;

(c)

u mjeri u kojoj je to moguće i relevantno, mogući socijalni, gospodarski i okolišni učinak tih mogućnosti, uključujući učinak na međunarodnu trgovinu i ulaganja, te, u skladu sa svojim pravilima i postupcima, na mala i srednja poduzeća; i

(d)

ako je to primjereno, kako se razmatrane opcije odnose na relevantne međunarodne norme, uključujući razloge za odstupanja.

3.   Svaka stranka osigurava da njezino regulatorno tijelo sastavi završno izvješće o procjeni učinka koju je provelo o određenoj regulatornoj mjeri s detaljima o čimbenicima koje je razmatralo u procjeni i relevantnim zaključcima. Svaka stranka, u mjeri u kojoj je to moguće, javno objavljuje takva izvješća najkasnije u trenutku javne objave prijedloga regulatorne mjere iz članka 341. točke (b) podtočke i.(A) ili podtočke ii.(A) ili regulatorne mjere iz točke (b) podtočke i.(B) ili podtočke ii.(B) tog članka.

Članak 348.

Retrospektivna evaluacija

1.   Svaka stranka osigurava da njezino regulatorno tijelo ima uspostavljene postupke ili mehanizme za potrebe periodičnih retrospektivnih evaluacija regulatornih mjera koje su na snazi ako je to primjereno.

2.   Svaka stranka pri provedbi periodične retrospektivne evaluacije nastoji razmotriti postoje li mogućnosti za djelotvornije postizanje ciljeva javne politike i smanjenje nepotrebnih regulatornih opterećenja, među ostalim za mala i srednja poduzeća.

3.   Svaka stranka osigurava da njezino regulatorno tijelo javno objavljuje postojeće planove za provedbu takvih retrospektivnih evaluacija i njihove rezultate.

Članak 349.

Registar regulatornih mjera

Svaka stranka osigurava da se regulatorne mjere koje su na snazi objavljuju u namjenskom registru regulatornih mjera koji je besplatno dostupan javnosti na internetu. Regulatorne mjere u registru trebalo bi biti moguće tražiti po citatima ili riječima. Svaka stranka redovito ažurira svoj registar.

Članak 350.

Razmjena informacija o dobroj regulatornoj praksi

Stranke nastoje razmjenjivati informacije o svojoj dobroj regulatornoj praksi kako je utvrđeno u ovoj glavi, među ostalim u okviru Posebnog trgovinskog odbora za regulatornu suradnju.

Članak 351.

Aktivnosti regulatorne suradnje

1.   Stranke mogu sudjelovati u aktivnostima regulatorne suradnje na dobrovoljnoj osnovi, ne dovodeći u pitanje autonomiju svojeg donošenja odluka i svojih pravnih poredaka. Stranka može odbiti sudjelovati u aktivnostima regulatorne suradnje ili se može iz njih povući. Stranka koja odbije sudjelovati ili se povuče iz aktivnosti regulatorne suradnje trebala bi drugoj stranci obrazložiti svoju odluku.

2.   Svaka stranka može drugoj stranci predložiti aktivnost regulatorne suradnje. Prijedlog iznosi putem kontaktne točke određene u skladu s člankom 353. Druga stranka u razumnom roku ispituje taj prijedlog i obavješćuje stranku koja iznosi prijedlog smatra li predloženu aktivnost primjerenom za regulatornu suradnju.

3.   Kako bi se utvrdile aktivnosti koje su primjerene za regulatornu suradnju, svaka stranka u obzir uzima:

(a)

popis iz članka 345. stavka 1.; i

(b)

prijedloge aktivnosti regulatorne suradnje koje su iznijele osobe iz stranke, valjano obrazložene i s priloženim relevantnim informacijama.

4.   Ako stranke odluče sudjelovati u aktivnosti regulatorne suradnje, regulatorno tijelo svake stranke, ako je to primjereno, nastoji:

(a)

obavijestiti regulatorno tijelo druge stranke o pripremi novih ili reviziji postojećih regulatornih mjera i drugih mjera opće primjene iz članka 342. stavka 2. koje su relevantne za aktivnost regulatorne suradnje;

(b)

na zahtjev dati informacije i raspraviti o regulatornim mjerama i drugim mjerama opće primjene iz članka 342. stavka 2. koje su relevantne za aktivnost regulatorne suradnje; i

(c)

pri pripremi novih ili reviziji postojećih regulatornih mjera i drugih mjera opće primjene iz članka 342. stavka 2. razmotriti, u mjeri u kojoj je to izvedivo, eventualni regulatorni pristup druge stranke tom ili povezanom pitanju.

Članak 352.

Posebni trgovinski odbor za regulatornu suradnju

1.   Posebni trgovinski odbor za regulatornu suradnju ima sljedeće funkcije:

(a)

unapređenje i promicanje dobre regulatorne prakse i regulatorne suradnje između stranaka;

(b)

razmjena stajališta o aktivnostima suradnje koje su predložene ili se provode na temelju članka 351.;

(c)

poticanje regulatorne suradnje i koordinacije u međunarodnim forumima, uključujući, kada je to primjereno, periodičnu bilateralnu razmjenu informacija o relevantnim tekućim ili planiranim aktivnostima.

2.   Posebni trgovinski odbor za regulatornu suradnju može pozvati zainteresirane osobe na sudjelovanje na njegovim sastancima.

Članak 353.

Kontaktne točke

U roku od mjesec dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma svaka stranka određuje kontaktnu točku za olakšavanje razmjene informacija između stranaka.

Članak 354.

Neprimjena rješavanja sporova

Dio šesti glava I. ne primjenjuje se na sporove o tumačenju i primjeni ove glave.

GLAVA XI.

JEDNAKI UVJETI ZA OTVORENO I POŠTENO TRŽIŠNO NATJECANJE I ODRŽIVI RAZVOJ

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 355.

Načela i ciljevi

1.   Stranke priznaju da su za trgovinu i ulaganja između Unije i Ujedinjene Kraljevine, pod uvjetima utvrđenima u ovom Sporazumu, potrebni uvjeti kojima se osiguravaju jednaki uvjeti za otvoreno i pošteno tržišno natjecanje između stranaka te kojima se osigurava da se trgovina i ulaganja provode tako da to pogoduje održivom razvoju.

2.   Stranke uviđaju da održivi razvoj obuhvaća gospodarski razvoj, društveni razvoj i zaštitu okoliša, pri čemu su sva tri elementa međuovisna i uzajamno se jačaju, te potvrđuju svoju predanost promicanju razvoja međunarodne trgovine i ulaganja na način kojim se doprinosi cilju održivog razvoja.

3.   Svaka stranka ponovno potvrđuje svoju ambiciju postizanja klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050.

4.   Stranke potvrđuju zajedničko poimanje da njihov gospodarski odnos može biti koristan na obostrano zadovoljstvo samo ako su obveze koje se odnose na jednake uvjete za otvoreno i pošteno tržišno natjecanje dugoročno postojane, sprečavanjem narušavanja trgovine ili ulaganja te doprinošenjem održivom razvoju. Stranke, međutim, priznaju da svrha ove glave nije usklađivanje standarda stranaka. Stranke su odlučne održavati i poboljšavati svoje visoke standarde u područjima obuhvaćenima ovom glavom.

Članak 356.

Pravo na regulaciju, predostrožni pristup (52) i znanstvene i tehničke informacije

1.   Stranke potvrđuju pravo svake stranke da određuje svoje politike i prioritete u područjima obuhvaćenima ovom glavom, da određuje razine zaštite koje smatra primjerenima te da donosi ili mijenja svoje pravo i politike u skladu s međunarodnim obvezama svake stranke, uključujući njezine obveze iz ove glave.

2.   Stranke potvrđuju da se, u skladu s predostrožnim pristupom, ako postoje opravdani razlozi za zabrinutost zbog mogućih prijetnji od ozbiljne ili nepopravljive štete za okoliš ili zdravlje ljudi, nedostatak potpune znanstvene sigurnosti ne upotrebljava kao razlog za sprečavanje stranke da donese odgovarajuće mjere za sprečavanje takve štete.

3.   Pri pripremi ili provedbi mjera usmjerenih na zaštitu okoliša ili radne uvjete koje mogu utjecati na trgovinu ili ulaganja stranke uzimaju u obzir relevantne i dostupne znanstvene i tehničke informacije, međunarodne norme, smjernice i preporuke.

Članak 357.

Rješavanje sporova

Dio šesti glava I. ne primjenjuje se na ovo poglavlje, osim članka 356. stavka 2. Članci 408. i 409. primjenjuju se na članak 355. stavak 3.

POGLAVLJE 2.

POLITIKA TRŽIŠNOG NATJECANJA

Članak 358.

Načela i definicije

1.   Stranke prepoznaju važnost slobodnog i nenarušenog tržišnog natjecanja u svojim trgovinskim i investicijskim odnosima. Stanke potvrđuju da poslovne prakse protivne tržišnom natjecanju mogu narušiti pravilno funkcioniranje tržištâ i umanjiti koristi od liberalizacije trgovine.

2.   Za potrebe ovog poglavlja „gospodarski akter” znači subjekt ili skupina subjekata koji sačinjavaju jedan gospodarski subjekt, neovisno o njegovu pravnom statusu, koji obavlja neku gospodarsku djelatnost nudeći proizvode ili usluge na tržištu.

Članak 359.

Pravo tržišnog natjecanja

1.   Na temelju priznanja načela utvrđenih u članku 358., svaka stranka održava pravo tržišnog natjecanja kojim se djelotvorno suzbijaju sljedeće poslovne prakse protivne tržišnom natjecanju:

(a)

sporazumi među gospodarskim akterima, odluke udruženja gospodarskih aktera i usklađeno djelovanje koji imaju za cilj ili posljedicu imaju sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja;

(b)

zlouporaba vladajućeg položaja od strane jednog gospodarskih aktera ili više njih; i

(c)

za Ujedinjenu Kraljevinu, spajanja ili preuzimanja i, za Uniju, koncentracije, među gospodarskim akterima koji mogu imati znatne učinke protivne tržišnom natjecanju.

2.   Pravo tržišnog natjecanju iz stavka 1. primjenjuje se na sve gospodarske aktere bez obzira na njihovu državnu pripadnost ili status vlasništva.

3.   Svaka stranka može predvidjeti izuzeća od svojeg prava tržišnog natjecanja radi ostvarivanja legitimnih ciljeva javne politike, pod uvjetom da su ta izuzeća transparentna i proporcionalna tim ciljevima.

Članak 360.

Izvršenje

1.   Svaka stranka poduzima odgovarajuće mjere za izvršenje svojeg prava tržišnog natjecanja na svojem području.

2.   Svaka stranka ima operativno neovisno tijelo ili tijela nadležna za djelotvorno izvršenje njezina prava tržišnog natjecanja.

3.   Svaka stranka primjenjuje svoje pravo tržišnog natjecanja na transparentan i nediskriminirajući način, poštujući pritom načela pravičnosti postupka, uključujući pravo na obranu dotičnih gospodarskih aktera bez obzira na njihovu državnu pripadnost ili status vlasništva.

Članak 361.

Suradnja

1.   Kako bi se ostvarili ciljevi ovog poglavlja i pojačalo djelotvorno izvršenje njihovih prava tržišnog natjecanja, stranke prepoznaju važnost suradnje svojih tijela nadležnih za tržišno natjecanje u pogledu razvoja politike tržišnog natjecanja i aktivnosti izvršenja.

2.   Za potrebe stavka 1. Europska komisija ili tijela država članica nadležna za tržišno natjecanje, s jedne strane, i tijelo ili tijela Ujedinjene Kraljevine nadležna za tržišno natjecanje, s druge strane, nastoje surađivati i koordinirati se, ako je to moguće i prikladno, u svojim aktivnostima izvršenja koje se odnose na isto ili povezano ponašanje ili transakcije.

3.   Kako bi se olakšala suradnja i koordinacija iz stavaka 1. i 2., Europska komisija i tijela država članica nadležna za tržišno natjecanje, s jedne strane, i tijelo ili tijela Ujedinjene Kraljevine nadležna za tržišno natjecanje, s druge strane, mogu razmjenjivati informacije u mjeri u kojoj to dopušta pravo svake stranke.

4.   Radi ostvarivanja ciljeva ovog članka stranke mogu sklopiti zaseban sporazum o suradnji i koordinaciji između Europske komisije, tijela država članica nadležnih za tržišno natjecanje i jednog ili više tijela Ujedinjene Kraljevine nadležnih za tržišno natjecanje, koji može sadržavati uvjete razmjene i korištenja povjerljivih informacija.

Članak 362.

Rješavanje sporova

Ovo poglavlje ne podliježe rješavanju sporova na temelju dijela šestoga glave I.

POGLAVLJE 3.

KONTROLA SUBVENCIJA

Članak 363.

Definicije

1.   Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„gospodarski akter” znači subjekt ili skupina subjekata koji sačinjavaju jedan gospodarski subjekt, neovisno o njegovu pravnom statusu, koji obavlja neku gospodarsku djelatnost nudeći proizvode ili usluge na tržištu;

(b)

„subvencija” znači financijska pomoć koja:

i.

proizlazi iz sredstava stranaka, uključujući:

(A)

izravni ili uvjetni prijenos sredstava kao što su izravna bespovratna sredstva, zajmovi ili jamstva za zajmove;

(B)

odricanje od dospjelih prihoda; ili

(C)

osiguravanje robe ili usluga ili kupnja robe ili usluga;

ii.

donosi gospodarsku prednost jednom ili više gospodarskih aktera;

iii.

je posebna utoliko što u pravnom ili činjeničnom smislu koristi određenim gospodarskim akterima u odnosu na druge kada je riječ o proizvodnji određene robe ili usluga; i

iv.

ima učinak ili bi mogla imati učinak na trgovinu ili ulaganja između stranaka.

2.   Za potrebe stavka 1. točke (b) podtočke iii.:

(a)

porezna mjera ne smatra se posebnom, osim ako:

i.

određeni gospodarski akteri ostvaruju smanjenje porezne obveze koju bi inače snosili u okviru uobičajenog sustava oporezivanja; i

ii.

prema tim gospodarskim akterima postupa se povoljnije nego prema drugima u usporedivom položaju u okviru uobičajenog sustava oporezivanja; za potrebe ove podtočke uobičajeni sustav oporezivanja definiran je njegovim unutarnjim ciljem, njegovim značajkama (kao što su porezna osnovica, porezni obveznik, oporezivi događaj ili porezna stopa) i tijelom koje je institucionalno, postupovno, gospodarski i financijski neovisno te nadležno za osmišljavanje značajki poreznog sustava;

(b)

neovisno o točki (a), subvencija se ne smatra posebnom ako je opravdana načelima koja su neodvojivo povezana s ustrojstvom općeg sustava; u slučaju poreznih mjera, primjeri takvih neodvojivo povezanih načela su potreba za borbom protiv prijevare ili utaje poreza, mogućnost administrativnog upravljanja, izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, načelo porezne neutralnosti, progresivna priroda poreza na dohodak i njegova redistributivna svrha ili potreba poštovanja sposobnosti plaćanja poreznih obveznika;

(c)

neovisno o točki (a), davanja u socijalne svrhe ne smatraju se posebnima ako je njihov model potreban zbog negospodarskih ciljeva javne politike, kao što je potreba da se ograniče štetne posljedice određenih djelatnosti ili proizvoda na okoliš ili zdravlje ljudi, ako ciljevi javne politike nisu diskriminirajući (53).

Članak 364.

Područje primjene i iznimke

1.   Članci 366., 367. i 374. ne primjenjuju se na subvencije dodijeljene radi nadoknade štete uslijed prirodnih katastrofa ili drugih iznimnih negospodarskih događaja.

2.   Ništa u ovom poglavlju ne sprečava stranke da dodjeljuju subvencije socijalnog karaktera koje su usmjerene na krajnje potrošače.

3.   Subvencije koje se dodjeljuju na privremenoj osnovi kao odgovor na nacionalnu ili globalnu gospodarsku izvanrednu situaciju moraju biti ciljane, proporcionalne i djelotvorne za rješenje te izvanredne situacije. Članci 367. i 374. ne primjenjuju se na takve subvencije.

4.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje na subvencije kod kojih je ukupni iznos dodijeljen jednom gospodarskom akteru manji od 325 000 posebnih prava vučenja u bilo kojem razdoblju od tri fiskalne godine. Vijeće za partnerstvo može izmijeniti taj prag.

5.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje na subvencije koje podliježu odredbama dijela IV. Priloga 2. Sporazumu o poljoprivredi ni na subvencije povezane s trgovinom ribom i proizvodima ribarstva.

6.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje na subvencije koje se odnose na audiovizualni sektor.

7.   Članak 371. ne primjenjuje se na subvencije financirane sredstvima stranke na nadnacionalnoj razini.

8.   Za potrebe subvencija zračnim prijevoznicima, svako upućivanje na „učinak na trgovinu ili ulaganja između stranaka” u ovom poglavlju čita se kao „učinak na tržišno natjecanje između zračnih prijevoznika stranaka u pružanju usluga zračnog prijevoza”, uključujući one usluge zračnog prijevoza koje nisu obuhvaćene naslovom drugim glavom I.

Članak 365.

Usluge od općega gospodarskog interesa

1.   Subvencije dodijeljene gospodarskim akterima kojima su povjerene određene zadaće od javnog interesa, uključujući obveze pružanja javne usluge, podliježu članku 366. ako primjena načela utvrđenih u tom članku ne ometa, pravno ili činjenično, obavljanje određene zadaće dodijeljene dotičnom gospodarskom akteru. Zadaća se dodjeljuje unaprijed i transparentno.

2.   Stranke osiguravaju da je iznos naknade dodijeljene gospodarskom akteru kojem je povjerena zadaća od javnog interesa ograničen na ono što je nužno za pokrivanje svih ili dijela troškova nastalih pri obavljanju te zadaće, uzimajući u obzir relevantne račune i razumnu dobit za obavljanje te zadaće. Stranke osiguravaju da se dodijeljena naknada ne upotrebljava za unakrsno subvencioniranje aktivnosti koje ne obuhvaća dodijeljena zadaća. Naknada manja od 15 milijuna posebnih prava vučenja po zadaći ne podliježe obvezama na temelju članka 369. Vijeće za partnerstvo može izmijeniti taj prag.

3.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje ako je ukupna naknada gospodarskom akteru koji obavlja zadaće u javnom interesu manji od 750 000 posebnih prava vučenja u bilo kojem razdoblju od tri fiskalne godine. Vijeće za partnerstvo može izmijeniti taj prag.

Članak 366.

Načela

1.   Kako bi se osiguralo da se subvencije ne dodjeljuju ako imaju ili bi mogle imati bitan učinak na trgovinu ili ulaganja između stranaka, svaka stranka mora imati uspostavljen i održavati djelotvoran sustav kontrole subvencija kojim se osigurava da se dodjelom subvencije poštuju sljedeća načela:

(a)

subvencije služe postizanju određenog cilja javne politike da se ispravi utvrđeni tržišni nedostatak ili uspostavi logika pravičnosti, primjerice socijalni ili distribucijski problemi („cilj”);

(b)

subvencije su proporcionalne i ograničene na ono što je potrebno za ostvarenje cilja;

(c)

subvencije su osmišljene tako da prouzroče promjenu gospodarskog ponašanja korisnika koja pogoduje postizanju cilja i koja se ne bi dogodila da se subvencije ne dodijele;

(d)

subvencijama se obično ne bi trebali nadoknaditi troškovi koje bi korisnik financirao da nije bilo subvencije;

(e)

subvencije su prikladan instrument politike za postizanje cilja javne politike i taj se cilj ne može postići drugim sredstvima kojima se manje narušava tržišno natjecanje;

(f)

pozitivni doprinosi subvencija postizanju cilja nadmašuju eventualne negativne učinke, posebice negativne učinke na trgovinu ili ulaganja između stranaka.

2.   Ne dovodeći u pitanje stavak 1. ovog članka, svaka stranka primjenjuje uvjete iz članka 367., ako je to relevantno, ako predmetne subvencije imaju ili bi mogle imati bitan učinak na trgovinu ili ulaganja između stranaka.

3.   Na svakoj je stranci da odredi kako se njezine obveze iz stavaka 1. i 2. prenose u ustrojstvo njezina sustava kontrole subvencija u domaćem pravu, pod uvjetom da svaka stranka osigura da se obveze iz stavaka 1. i 2. prenesu u njezino pravo tako da se zakonitost pojedinačne subvencije određuje na temelju načela.

Članak 367.

Zabranjene subvencije i subvencije koje podliježu uvjetima

1.   Kategorije subvencija iz članka 366. stavka 2. i uvjeti koji se na njih primjenjuju navedeni su u nastavku. Vijeće za partnerstvo može prema potrebi ažurirati te odredbe kako bi se osiguralo djelovanje tog članka tijekom vremena.

Subvencije u obliku neograničenih jamstava

2.   Zabranjene su subvencije u obliku jamstva za dugove ili obveze gospodarskog aktera bez ograničenja iznosa tih dugova i obveza ili trajanja tog jamstva.

Sanacija i restrukturiranje

3.   Zabranjene su subvencije za restrukturiranje gospodarskog aktera u problemima ili nesolventnoga gospodarskog aktera ako gospodarski akter nije sastavio vjerodostojan plan restrukturiranja. Plan restrukturiranja temelji se na realističnim pretpostavkama kako bi se u razumnom roku osigurala obnova dugoročne održivosti gospodarskog aktera u problemima ili nesolventnoga gospodarskog aktera. Tijekom izrade plana restrukturiranja gospodarski akter može dobiti privremenu potporu za likvidnost u obliku zajmova ili jamstava za zajmove. Osim za mala i srednja poduzeća, gospodarski akter ili njegovi vlasnici, vjerovnici ili novi ulagatelji doprinose znatnim sredstvima ili imovinom troškovima restrukturiranja. Za potrebe ovog stavka gospodarski akter u problemima ili nesolventni gospodarski akter je gospodarski akter koji bi bez subvencije gotovo sigurno prestao poslovati u kratkom ili srednjem roku.

4.   Osim u iznimnim okolnostima subvencije za sanaciju i restrukturiranje nesolventnih gospodarskih aktera ili gospodarskih aktera u problemima trebale bi se dopustiti samo ako se njima doprinosi cilju od javnog interesa izbjegavanjem socijalnih teškoća ili sprečavanjem ozbiljnog tržišnog nedostatka, osobito u pogledu gubitka radnih mjesta ili prekida pružanja važne usluge koju je teško zamijeniti. Osim u slučaju nepredvidivih okolnosti koje nije uzrokovao korisnik, one se ne bi trebale dodjeljivati više od jednom u bilo kojem petogodišnjem razdoblju.

5.   Stavci 3. i 4. ne primjenjuju se na subvencije bankama, kreditnim institucijama i osiguravajućim društvima u problemima ili nesolventnim bankama, kreditnim institucijama i osiguravajućim društvima.

Banke, kreditne institucije i osiguravajuća društva

6.   Ne dovodeći u pitanje članak 184., subvencije za restrukturiranje banaka, kreditnih institucija i osiguravajućih društava mogu se dodijeliti samo na temelju vjerodostojnog plana restrukturiranja kojim se ponovno uspostavlja dugoročna održivost. Ako se ponovna uspostava dugoročne održivosti ne može vjerodostojno dokazati, svaka subvencija bankama, kreditnim institucijama i osiguravajućim društvima ograničava se na ono što je potrebno kako bi se osigurala njihova uredna likvidacija i izlazak s tržišta uz istodobno svođenje na najmanju moguću mjeru iznosa subvencije i njezina negativnog učinka na trgovinu ili ulaganja između stranaka.

7.   Osigurava se da tijelo koje dodjeljuje subvenciju dobije odgovarajuću nadoknadu za subvenciju za restrukturiranje i da korisnik, njegovi dioničari, vjerovnici ili poslovna grupa kojoj korisnik pripada znatno doprinose troškovima restrukturiranja ili likvidacije iz vlastitih sredstava. Subvencije za potporu likvidnosti privremene su, ne smiju se koristiti za pokrivanje gubitaka i ne smiju postati kapitalna potpora. Tijelu koje dodjeljuje subvenciju isplaćuje se odgovarajuća naknada za subvencije dodijeljene za potporu likvidnosti.

Izvozne subvencije

8.   Zabranjene su subvencije koje pravno ili činjenično ovise (54), bilo isključivo ili kao jedan od nekoliko drugih uvjeta, o ostvarenom izvozu robe ili usluga, osim u vezi s:

(a)

kratkoročnim osiguranjem kredita za neutržive rizike; ili

(b)

izvoznim kreditima i jamstvom za izvozne kredite ili programima osiguranja koji su dopušteni u skladu sa Sporazumom o SCM-u, uz sve prilagodbe potrebne za kontekst.

9.   Za potrebe stavka 8. točke (a) „utrživi rizik” znači komercijalni i politički rizik s maksimalnim razdobljem rizika kraćim od dvije godine za javne i nejavne kupce u zemljama s utrživim rizikom (55). Može se smatrati da je zemlja privremeno uklonjena iz skupine zemalja s utrživim rizikom ako nema dovoljno privatnog tržišnog kapaciteta zbog:

(a)

znatnog smanjenja kapaciteta privatnog kreditnog osiguranja;

(b)

znatnog pogoršanja rejtinga državnog sektora; ili

(c)

znatnog pogoršanja rezultata korporativnog sektora.

10.   Takvo privremeno uklanjanje zemlje s utrživim rizikom počinje proizvoditi učinke, u mjeri u kojoj se to odnosi na stranku, u skladu s odlukom te stranke na temelju kriterija iz stavka 9. i samo ako ta stranka donese takvu odluku. Objava te odluke smatra se obaviješću drugoj stranci o takvom privremenom uklanjanju u mjeri u kojoj se odnosi na prvu stranku.

11.   Ako subvencionirani osiguravatelj pruža osiguranje izvoznih kredita, svako osiguranje utrživih rizika pruža se na komercijalnoj osnovi. U tom slučaju osiguravatelj ne smije imati izravne ili neizravne koristi od subvencija za pružanje osiguranja utrživih rizika.

Subvencije koje ovise o upotrebi domaćeg sadržaja

12.   Ne dovodeći u pitanje članke 132. i 133., zabranjene su subvencije koje ovise, bilo isključivo ili kao jedan od nekoliko drugih uvjeta, o davanju prednosti korištenju domaće robe ili usluga u odnosu na korištenje uvozne robe ili usluga.

Veliki projekti prekogranične ili međunarodne suradnje

13.   Subvencije se mogu dodijeliti u okviru velikih projekata prekogranične ili međunarodne suradnje, kao što su projekti u području prijevoza, energije, okoliša, istraživanja i razvoja te projekata prve primjene kojima se potiče pojava i uvođenje novih tehnologija (osim proizvodnje). Koristi od takvih projekata prekogranične ili međunarodne suradnje ne smiju biti ograničene na gospodarske aktere ili na sektor ili države sudionice, nego moraju biti od šire koristi i važnosti na temelju učinaka prelijevanja koji ne koriste isključivo državi koja dodjeljuje subvenciju, relevantnom sektoru i korisniku.

Energetika i okoliš

14.   Stranke prepoznaju važnost sigurnog, cjenovno pristupačnog i održivog energetskog sustava te okolišne održivosti, osobito s obzirom na borbu protiv klimatskih promjena, koje su egzistencijalna prijetnja čovječanstvu. Stoga su, ne dovodeći u pitanje članak 366., subvencije u području energetike i okoliša usmjerene na osiguravanje i potiču korisnika u osiguravanju sigurnog, cjenovno pristupačnog i održivog energetskog sustava te funkcionalnog i konkurentnog energetskog tržišta ili povećanju razine zaštite okoliša u odnosu na razinu koja bi se postigla bez subvencije. Takvim subvencijama ne smije se osloboditi korisnika od obveza koje proizlaze iz njegovih odgovornosti kao onečišćivača prema pravu relevantne stranke.

Subvencije zračnim prijevoznicima za obavljanje prijevoza na rutama

15.   Subvencije se zračnom prijevozniku (56) za obavljanje prijevoza na rutama ne dodjeljuju osim:

(a)

ako postoji obveza pružanja javne usluge, u skladu s člankom 365.;

(b)

u posebnim slučajevima kad to financiranje koristi društvu u cjelini; ili

(c)

kao početne subvencije za otvaranje novih ruta do regionalnih zračnih luka ako se tim subvencijama povećava mobilnost građana i potiče regionalni razvoj.

Članak 368.

Upotreba subvencija

Svaka stranka osigurava da gospodarski akteri subvencije koriste samo u konkretnu svrhu u koju su dodijeljene.

Članak 369.

Transparentnost

1.   Kad je riječ o subvenciji koja je dodijeljena ili se održava na njezinu području, svaka stranka u roku od šest mjeseci od dodjele subvencije na službenim internetskim stranicama ili u javnoj bazi podataka javno objavljuje sljedeće informacije:

(a)

pravnu osnovu i cilj politike ili svrhu subvencije;

(b)

ime primatelja subvencije, ako je dostupno;

(c)

datum dodjele subvencije, trajanje subvencije i sve druge rokove povezane sa subvencijom; i

(d)

iznos subvencije ili iznos predviđen u proračunu za subvenciju.

2.   Za subvencije u obliku poreznih mjera informacije se javno objavljuju u roku od godinu dana od roka za podnošenje porezne prijave. Obveze u pogledu transparentnosti za subvencije u obliku poreznih mjera odnose se na iste informacije kao u stavku 1., osim informacije u točki (d) tog stavka koja može biti izražena kao raspon.

3.   Uz obvezu iz stavka 1. stranke stavljaju na raspolaganje informacije o subvencijama u skladu sa stavkom 4. ili 5.

4.   Za Uniju usklađenost sa stavkom 3. ovog članka znači da se u pogledu svih subvencija koje su dodijeljene ili se održavaju na njezinu području, u roku od šest mjeseci od dodjele subvencije, na službenim internetskim stranicama ili u javnoj bazi podataka javno objavljuju informacije na temelju kojih zainteresirane strane mogu ocijeniti usklađenost s načelima utvrđenima u članku 366.

5.   Za Ujedinjenu Kraljevinu usklađenost sa stavkom 3. znači da Ujedinjena Kraljevina osigurava sljedeće:

(a)

ako zainteresirana strana obavijesti tijelo koje dodjeljuje subvenciju da može zatražiti sudsko preispitivanje:

i.

dodjele subvencije od strane tijela koje dodjeljuje subvenciju; ili

ii.

svake relevantne odluke tijela koje dodjeljuje subvenciju ili neovisnog tijela;

(b)

u tom slučaju, u roku od 28 dana od podnošenja zahtjeva u pisanom obliku, tijelo koje dodjeljuje subvenciju ili neovisno tijelo dostavlja toj zainteresiranoj strani informacije na temelju kojih zainteresirana strana može ocijeniti primjenu načela utvrđenih u članku 366., podložno svim razmjernim ograničenjima kojima se želi ostvariti legitiman cilj, kao što su komercijalna osjetljivost, čuvanje tajnosti ili povjerljivosti.

Informacije iz prvog podstavka točke (b) dostavljaju se zainteresiranoj strani kako bi mogla donijeti utemeljenu odluku o tome hoće li podnijeti zahtjev ili razumjeti i pravilno utvrditi sporna pitanja u predloženom zahtjevu.

6.   Za potrebe ovog članka te članaka 372. i 373. „zainteresirana strana” znači svaka fizička ili pravna osoba, gospodarski akter ili udruženje gospodarskih aktera na čiji bi interes mogla utjecati dodjela subvencije, posebno korisnik, gospodarski akteri koji se natječu s korisnikom ili relevantna trgovinska udruženja.

7.   Obvezama iz ovog članka ne dovode se u pitanje obveze stranaka prema njihovu pravu u pogledu slobode informiranja ili pristupa dokumentima.

Članak 370.

Savjetovanje o kontroli subvencija

1.   Ako stranka smatra da je druga stranka dodijelila subvenciju ili da postoje jasni dokazi da druga stranka namjerava dodijeliti subvenciju i da dodjela subvencije ima ili bi mogla imati negativan učinak na trgovinu ili ulaganja između stranaka, može od druge stranke zatražiti objašnjenje načina na koji su se poštovala načela utvrđena u članku 366. u pogledu te subvencije.

2.   Stranka može zatražiti i informacije navedene u članku 369. stavku 1. ako te informacije već nisu javno dostupne na službenim internetskim stranicama ili u javnoj bazi podataka iz članka 369. stavka 1. ili ako te informacije nisu stavljene na raspolaganje na jednostavan i lako dostupan način.

3.   Druga stranka dostavlja zatražene informacije pisanim putem najkasnije 60 dana od primitka zahtjeva. Ako ta stranka ne može dostaviti zatražene informacije, u svojem pisanom odgovoru obrazlaže zašto takve informacije nedostaju.

4.   Ako stranka koja podnosi zahtjev i nakon dobivanja traženih informacija smatra da subvencija koju je dodijelila ili koju namjerava dodijeliti druga stranka ima ili bi mogla imati negativan učinak na trgovinu ili ulaganja između stranaka, stranka koja podnosi zahtjev može zatražiti savjetovanje u okviru Posebnog trgovinskog odbora za jednake uvjete za otvoreno i pošteno tržišno natjecanje i održivi razvoj. Stranka koja podnosi zahtjev to traži pisanim putem i uz obrazloženje zašto traži savjetovanje.

5.   Posebni trgovinski odbor za jednake uvjete za otvoreno i pošteno tržišno natjecanje i održivi razvoj ulaže sve napore kako bi se postiglo obostrano prihvatljivo rješenje pitanja. Prvi svoj sastanak održava u roku od 30 dana od zahtjeva za savjetovanje.

6.   Stranke mogu dogovorno produljiti rokove za savjetovanja iz stavaka 3. i 5.

Članak 371.

Neovisno tijelo i suradnja

1.   Svaka stranka osniva ili zadržava operativno neovisno tijelo ili tijelo s odgovarajućom ulogom u svojem režimu kontrole subvencija. To neovisno tijelo mora imati potrebna jamstva neovisnosti u izvršavanju svojih operativnih funkcija i djelovati nepristrano.

2.   Stranke potiču svoja neovisna tijela na međusobnu suradnju u pitanjima od zajedničkog interesa u okviru svojih funkcija, uključujući primjenu članaka od 363. do 369., prema potrebi, u granicama utvrđenima svojim pravnim okvirima. Stranke ili njihova neovisna tijela mogu se dogovoriti o zasebnom okviru za suradnju tih neovisnih tijela.

Članak 372.

Sudovi

1.   Svaka stranka osigurava, u skladu sa svojim općim i ustavnim zakonima i postupcima, da su njezini sudovi nadležni za:

(a)

preispitivanje odluka o subvenciji koje donese tijelo koje dodjeljuje subvenciju ili, ako je to relevantno, neovisno tijelo radi usklađivanja s pravom te stranke kojim se provodi članak 366.;

(b)

preispitivanje svih drugih relevantnih odluka neovisnog tijela i svih relevantnih propusta;

(c)

određivanje pravnih sredstava koja su djelotvorna u vezi s točkom (a) ili (b), uključujući suspenziju, zabranu ili zahtjev za djelovanje tijela koje dodjeljuje subvenciju, dodjelu odštete i povrat subvencije od njezina korisnika, ako i u mjeri u kojoj su ta sredstva dostupna u skladu s odgovarajućim zakonima na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma;

(d)

odlučivanje o zahtjevima zainteresiranih strana u pogledu subvencija koje podliježu ovom poglavlju ako zainteresirana strana ima aktivnu procesnu legitimaciju za podnošenje zahtjeva u pogledu subvencije na temelju prava te stranke.

2.   Svaka stranka ima pravo u slučajevima iz stavka 1. intervenirati uz dopuštenje dotičnog suda, ako je to potrebno, u skladu s općim zakonima i postupcima druge stranke.

3.   Ne dovodeći u pitanje obveze zadržavanja ili, prema potrebi, stvaranja nadležnosti, pravnih sredstava i prava interveniranja iz stavaka 1. i 2. ovog članka i iz članka 373., ničim se u ovom članku ne zahtijeva od bilo koje stranke da stvara prava na djelovanje, pravna sredstva ili postupke ili da proširi opseg ili razloge preispitivanja odluka svojih tijela javne vlasti izvan onih koji postoje na temelju njezinih propisa na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma.

4.   Ničim u ovom članku ne zahtijeva se od bilo koje stranke da proširi opseg ili razloge preispitivanja, od strane svojih sudova, akata parlamenta Ujedinjene Kraljevine, akata Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije ili akata Vijeća Europske unije izvan onih koji postoje na temelju njezinih propisa na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma (57).

Članak 373.

Povrat

1.   Svaka stranka mora imati uspostavljen učinkovit mehanizam povrata u vezi sa subvencijama u skladu sa sljedećim odredbama, ne dovodeći u pitanje druga pravna sredstva predviđena pravom te stranke (58).

2.   Svaka stranka osigurava da se, pod uvjetom da zainteresirana strana kako je definirana u članku 369. ospori odluku o dodjeli subvencije pred sudom u propisanom roku, kako je definiran u stavku 3. ovog članka, povrat može naložiti ako sud stranke utvrdi materijalnu pogrešku koja se tiče prava, a koja se očituje u sljedećem:

(a)

mjeru koja čini subvenciju davatelj nije tretirao kao subvenciju;

(b)

davatelj subvencije nije primijenio načela utvrđena u članku 366., kako su provedena u pravu te stranke, ili ih je primijenio na način koji je ispod standarda preispitivanja primjenjivog u pravu te stranke; ili

(c)

davatelj subvencije je, odlukom o dodjeli te subvencije, djelovao izvan okvira svojih ovlasti ili zloupotrijebio te ovlasti u odnosu na načela utvrđena u članku 366., kako su provedena u pravu te stranke.

3.   Za potrebe ovog članka propisani rok određuje se kako slijedi:

(a)

za Uniju počinje na dan na koji su informacije iz članka 369. stavaka 1., 2. i 4. stavljene na raspolaganje na službenim internetskim stranicama ili u javnoj bazi podataka i ne smije biti kraći od mjesec dana;

(b)

za Ujedinjenu Kraljevinu:

i.

počinje na dan na koji su informacije iz članka 369. stavaka 1. i 2. stavljene na raspolaganje na službenim internetskim stranicama ili u javnoj bazi podataka;

ii.

završava mjesec dana kasnije, osim ako je prije tog dana zainteresirana strana zatražila informacije u skladu s postupkom utvrđenim u članku 369. stavku 5.;

iii.

nakon što zainteresirana strana primi informacije iz članka 369. stavka 5. točke (b) dostatne za potrebe utvrđene u članku 369. stavku 5., propisani rok istječe nakon dodatnog razdoblja od mjesec dana;

iv.

dan primitka informacija iz podtočke iii. dan je na koji tijelo koje dodjeljuje subvenciju potvrdi da je dostavilo informacije iz članka 369. stavka 5. točke (b) dostatne za te potrebe, bez obzira na daljnju korespondenciju ili pojašnjenja nakon tog dana;

v.

rokovi utvrđeni u podtočkama i., ii. i iii. mogu se produljiti na temelju zakonodavstva.

4.   Za potrebe stavka 3. točke (b), u odnosu na programe, propisani rok počinje teći kad se objave informacije iz točke (b) ovog stavka, a ne kad se izvrše naknadna plaćanja, ako:

(a)

je subvencija očito dodijeljena u skladu s uvjetima programa;

(b)

je tvorac programa učinio javno dostupnima informacije koje se u vezi s programom moraju objaviti u skladu s člankom 369. stavcima 1. i 2.; i

(c)

informacije o programu iz točke (b) ovog stavka sadržavaju informacije o subvenciji na temelju kojih bi zainteresirana strana mogla utvrditi može li program utjecati na nju, a obuhvaćaju najmanje svrhu subvencije, kategorije korisnika, opće uvjete prihvatljivosti za subvenciju i osnovu za izračun subvencije (uključujući sve relevantne uvjete u pogledu omjerâ ili iznosâ subvencije).

5.   Za potrebe ovog članka ako je subvencija dodijeljena na temelju akta parlamenta Ujedinjene Kraljevine, akta Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije ili akta Vijeća Europske unije, nije potreban njezin povrat.

6.   Ništa u ovom članku ne sprečava stranku da u skladu sa svojim pravom predvidi dodatne okolnosti u kojima je povrat pravno sredstvo, uz one navedene u ovom članku.

7.   Stranke prepoznaju da je povrat važan korektivni instrument u svakom sustavu kontrole subvencija. Stranke, na zahtjev bilo koje od njih, u okviru Vijeća za partnerstvo razmatraju dodatne ili alternativne mehanizme povrata, kao i odgovarajuće izmjene ovog članka. Svaka stranka može u okviru Vijeća za partnerstvo predložiti izmjene kako bi omogućila drukčije aranžmane za svoje mehanizme povrata. Stranka razmatra prijedlog druge stranke u dobroj vjeri i s njim se slaže, pod uvjetom da ta stranka smatra da on sadržava aranžmane koji su barem jednako učinkovito sredstvo osiguranja povrata kao postojeći mehanizmi druge stranke. Vijeće za partnerstvo može zatim provesti odgovarajuće izmjene ovog članka (59).

Članak 374.

Korektivne mjere

1.   Stranka može drugoj stranci dostaviti pisani zahtjev za informacije i savjetovanje u vezi sa subvencijom za koju smatra da uzrokuje ili postoji ozbiljan rizik da će uzrokovati znatan negativan učinak na trgovinu ili ulaganja između stranaka. Stranka koja podnosi zahtjev trebala bi u tom zahtjevu dostaviti sve relevantne informacije kako bi stranke mogle pronaći uzajamno prihvatljivo rješenje, uključujući opis subvencije i zabrinutosti stranke koja podnosi zahtjev u pogledu njezina učinka na trgovinu ili ulaganja.

2.   Najkasnije 30 dana od dana dostave zahtjeva stranka koja prima zahtjev dostavlja pisani odgovor s traženim informacijama stranci koja podnosi zahtjev te stranke započinju savjetovanje koje se smatra zaključenim 60 dana od dana dostave tog zahtjeva, osim ako se stranke dogovore drukčije. Takvo savjetovanje, a posebno sve informacije koje se smatraju povjerljivima i stajališta koja su stranke zauzele tijekom savjetovanja, povjerljive su prirode i njima se ne dovode u pitanje prava bilo koje stranke u bilo kojem daljnjem postupku.

3.   Najranije 60 dana od dana dostave zahtjeva iz stavka 1. stranka koja podnosi zahtjev može jednostrano poduzeti odgovarajuće korektivne mjere ako postoje dokazi da subvencija stranke koja prima zahtjev uzrokuje ili postoji ozbiljan rizik da će uzrokovati znatan negativan učinak na trgovinu ili ulaganja između stranaka.

4.   Najranije 45 dana od dana dostave zahtjeva iz stavka 1. stranka koja podnosi zahtjev obavješćuje stranku koja prima zahtjev o korektivnim mjerama koje namjerava poduzeti u skladu sa stavkom 3. Stranka koja podnosi zahtjev dostavlja sve relevantne informacije o mjerama koje namjerava poduzeti kako bi stranke mogle pronaći uzajamno prihvatljivo rješenje. Stranka koja podnosi zahtjev ne smije poduzeti te korektivne mjere ranije od 15 dana od dana dostave obavijesti o tim mjerama stranci koja prima zahtjev.

5.   Procjena stranke o postojanju ozbiljnog rizika od znatnog negativnog učinka mora se temeljiti na činjenicama, a ne pukim tvrdnjama, nagađanjima ili slaboj vjerojatnosti. Promjena okolnosti zbog koje bi nastala situacija u kojoj bi subvencija uzrokovala znatan negativan učinak mora biti jasno predvidljiva.

6.   Procjena stranke o postojanju subvencije ili znatnog negativnog učinka na trgovinu ili ulaganja između stranaka uzrokovanog subvencijom mora se temeljiti na pouzdanim dokazima, a ne nagađanjima ili slaboj vjerojatnosti, te se ona mora odnositi na prepoznatljivu robu, pružatelje usluga ili druge gospodarske aktere, uključujući, ako je to relevantno, u slučaju programa subvencija.

7.   Vijeće za partnerstvo može voditi ogledni popis primjera znatnog negativnog učinka na trgovinu ili ulaganja između stranaka u smislu ovog članka. Time se ne dovodi u pitanje pravo stranaka da poduzmu korektivne mjere.

8.   Korektivne mjere poduzete u skladu sa stavkom 3. ograničene su na ono što je nužno i razmjerno kako bi se uklonio uzrokovani znatan negativan učinak ili ozbiljan rizik od takvog učinka. Prednost se daje mjerama koje najmanje narušavaju funkcioniranje ovog Sporazuma.

9.   U roku od pet dana od datuma na koji korektivne mjere iz stavka 3. stupe na snagu i bez prethodnog savjetovanja u skladu s člankom 738. obaviještena stranka može zatražiti, u skladu s člankom 739. stavkom 2., osnivanje arbitražnog tijela pisanim zahtjevom upućenim stranci koja podnosi zahtjev kako bi arbitražno tijelo moglo odlučiti:

(a)

je li korektivna mjera koju je poduzela stranka koja podnosi zahtjev neusklađena sa stavkom 3. ili 8.;

(b)

je li stranka koja je podnijela zahtjev propustila sudjelovati u savjetovanju nakon što je stranka koja prima zahtjev dostavila zatražene informacije i pristala na održavanje takvog savjetovanja; ili

(c)

je li propušteno poduzeti ili priopćiti korektivnu mjeru priopćene u skladu s rokovima iz stavka 3. odnosno 4.

Taj zahtjev nema suspenzivni učinak na te korektivne mjere. Nadalje, arbitražno tijelo ne ocjenjuje primjenjuju li stranke članke 366. i 367.

10.   Arbitražno tijelo osnovano na temelju zahtjeva iz stavka 9. ovog članka provodi postupak u skladu s člankom 760. te donosi konačni pravorijek u roku od 30 dana od svojeg osnivanja.

11.   U slučaju odluke protiv tužene stranke, tužena stranka najkasnije 30 dana od datuma donošenja pravorijeka arbitražnog tijela dostavlja obavijest stranci koja podnosi pritužbu o svakoj mjeri koju je poduzela kako bi postupila u skladu s tim pravorijekom.

12.   Na temelju odluke protiv tužene stranke u postupku iz stavka 10. ovog članka stranka koja podnosi pritužbu može od arbitražnog tijela zatražiti da, u roku od 30 dana od pravorijeka, odredi razinu suspenzije obveza na temelju ovog Sporazuma ili dopunskog sporazuma koji ne premašuje razinu istovjetnu poništenju ili narušavanju uzrokovanom primjenom korektivnih mjera, ako utvrdi da postoji znatna neusklađenost korektivnih mjera sa stavkom 3. ili 8. ovog članka. U zahtjevu se predlaže razina suspenzije obveza u skladu s načelima utvrđenima u članku 761. Stranka koja podnosi pritužbu može suspendirati obveze na temelju ovog Sporazuma ili dopunskog sporazuma u skladu s razinom suspenzije obveza koju je odredilo arbitražno tijelo. Ta se suspenzija počinje primjenjivati najranije 15 dana nakon takvog pravorijeka.

13.   Stranka se ne poziva na Sporazum o WTO-u ni bilo koji drugi međunarodni sporazum kako bi spriječila drugu stranku da poduzme mjere u skladu s ovim člankom, među ostalim i ako se te mjere sastoje od suspenzije obveza na temelju ovog Sporazuma ili dopunskog sporazuma.

14.   Kako bi se procijenilo je li uvođenje ili zadržavanje korektivnih mjera za uvoz istog proizvoda ograničeno na ono što je nužno ili razmjerno za potrebe ovog članka, stranka:

(a)

uzima u obzir kompenzacijske mjere koje se primjenjuju ili zadržavaju u skladu s člankom 32. stavkom 3.; i

(b)

može uzeti u obzir antidampinške mjere koje se primjenjuju ili zadržavaju u skladu s člankom 32. stavkom 3.

15.   Stranka ne primjenjuje istovremeno korektivnu mjeru iz ovog članka i mjeru za ponovno postizanje ravnoteže iz članka 411. kako bi ispravila učinak na trgovinu ili ulaganja izravno uzrokovan istom subvencijom.

16.   Ako stranka protiv koje su poduzete korektivne mjere ne podnese zahtjev u skladu sa stavkom 9. ovog članka u roku utvrđenom u tom stavku, ta stranka može pokrenuti arbitražni postupak iz članka 739. kako bi osporila korektivnu mjeru zbog razloga utvrđenih u stavku 9. ovog članka bez prethodnog savjetovanja u skladu s člankom 738. Arbitražno tijelo postupa s tim pitanjem kao s hitnim slučajem u smislu članka 744.

17.   Za potrebe postupaka iz stavaka 9. i 16. arbitražno tijelo pri procjeni je li korektivna mjera nužna ili razmjerna uzima u obzir načela utvrđena u stavcima 5. i 6. te stavke 13., 14. i 15.

Članak 375.

Rješavanje sporova

1.   Podložno stavcima 2. i 3. ovog članka, dio šesti glava I. primjenjuje se na sporove između stranaka u vezi s tumačenjem i primjenom ovog poglavlja, osim članaka 371. i 372.

2.   Arbitražno tijelo nije nadležno za:

(a)

pojedinačnu subvenciju, uključujući pitanje jesu li takvom subvencijom poštovana načela utvrđena u članku 366. stavku 1., osim u pogledu uvjeta utvrđenih u članku 367. stavku 2., članku 367. stavcima 3., 4. i 5., članku 367. stavcima od 8. do 11. i članku 367. stavku 12.; i

(b)

pitanje je li pravno sredstvo za povrat u smislu članka 373. pravilno primijenjeno u svakom pojedinačnom slučaju.

3.   Dio šesti glava I. primjenjuje se na članak 374. u skladu s tim člankom i člankom 760.

POGLAVLJE 4.

PODUZEĆA U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU, PODUZEĆA KOJIMA SU ODOBRENA POSEBNA PRAVA ILI POVLASTICE I ODREĐENI MONOPOLI

Članak 376.

Definicije

1.   Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„Sporazum” znači Sporazum o službeno podupiranim izvoznim kreditima, sastavljen u okviru OECD-a, ili njegov sljednik, sastavljen u okviru OECD-a ili izvan tog okvira, koji je usvojilo najmanje 12 izvornih članica WTO-a koje su sudjelovale u Sporazumu na dan 1. siječnja 1979.;

(b)

„komercijalne djelatnosti” znači djelatnosti čiji je krajnji rezultat proizvodnja robe ili pružanje usluge za prodaju na relevantnom tržištu u količinama i po cijenama koje odredi poduzeće na temelju uvjeta ponude i potražnje i koje se obavljaju radi ostvarivanja dobiti; djelatnosti koje obavlja poduzeće koje posluje na neprofitnoj osnovi ili na osnovi povrata troškova nisu djelatnosti koje se obavljaju radi ostvarivanja dobiti;

(c)

„komercijalni kriteriji” znači kriteriji u pogledu cijene, kvalitete, dostupnosti, utrživosti, prijevoza i ostalih uvjeta kupnje ili prodaje, ili ostali čimbenici koje bi obično pri donošenju poslovnih odluka uzelo u obzir privatno poduzeće koje posluje u skladu s načelima tržišnoga gospodarstva u relevantnoj djelatnosti ili industriji;

(d)

„obuhvaćeni subjekt” znači:

i.

određeni monopol;

ii.

poduzeće kojem su odobrena posebna prava ili povlastice; ili

iii.

poduzeće u državnom vlasništvu;

(e)

„određeni monopol” znači subjekt, uključujući konzorcij ili državnu agenciju, koji je na relevantnom tržištu na području stranke određen kao jedini dobavljač odnosno pružatelj ili kupac određene robe ili usluge, ali ne uključuje subjekt kojem je odobreno isključivo pravo intelektualnog vlasništva samo na temelju takvog odobrenja; u tom kontekstu, „odrediti” znači uspostaviti ili odobriti monopol ili proširiti opseg monopola na dodatnu robu ili usluge;

(f)

„poduzeće” znači poduzeće kako je definirano u članku 124. točki (g);

(g)

„poduzeće kojem su odobrena posebna prava ili povlastice” znači svako poduzeće, javno ili privatno, kojem je stranka dodijelila, pravno ili činjenično, posebna prava ili povlastice;

(h)

„usluga koja se pruža u okviru izvršavanja javnih ovlasti” znači usluga koja se pruža u okviru izvršavanja javnih ovlasti kako je definirano u GATS-u;

(i)

„posebna prava ili povlastice” znači prava ili povlastice kojima stranka određuje ili ograničava na dva ili više broj poduzeća ovlaštenih za isporuku robe ili pružanje usluge na način koji nije u skladu s objektivnim, razmjernim i nediskriminirajućim kriterijima i bitno utječe na mogućnost da neko drugo poduzeće isporuči istu robu ili pruži istu uslugu na istom zemljopisnom području ili tržištu proizvoda pod bitno jednakim uvjetima;

(j)

„poduzeće u državnom vlasništvu” znači poduzeće u kojem stranka:

i.

ima u izravnom vlasništvu više od 50 % dioničkog kapitala;

ii.

ima kontrolu, izravno ili neizravno, nad više od 50 % glasačkih prava;

iii.

ima ovlast za imenovanje većine članova upravnog odbora ili drugog sličnog upravljačkog tijela; ili

iv.

ima ovlast za izvršavanje kontrole nad poduzećem. Kada je riječ o uspostavi kontrole, svi relevantni pravni i činjenični elementi uzimaju se u obzir za svaki slučaj posebno.

Članak 377.

Područje primjene

1.   Ovo se poglavlje primjenjuje na obuhvaćene subjekte na svim razinama vlasti koji obavljaju komercijalne djelatnosti. Ako obuhvaćeni subjekt obavlja i komercijalne i nekomercijalne djelatnosti, ovim su poglavljem obuhvaćene samo komercijalne djelatnosti.

2.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje na:

(a)

obuhvaćene subjekte ako djeluju kao naručitelji, kako je utvrđeno u prilozima od 1. do 3. svake stranke Dodatku 1. GPA-u i u stavku 1. pododjeljaka svake stranke u Prilogu 25. odjeljku B, koji provode obuhvaćenu javnu nabavu kako je definirana u članku 277. stavku 2.;

(b)

usluge koje se pružaju u okviru izvršavanja javnih ovlasti.

3.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje na obuhvaćeni subjekt ako je u bilo kojoj od prethodne tri uzastopne fiskalne godine godišnji prihod od komercijalnih djelatnosti dotičnog poduzeća ili monopola bio manji od 100 milijuna posebnih prava vučenja.

4.   Članak 380. ne primjenjuje se na pružanje financijskih usluga koje obavlja obuhvaćeni subjekt na temelju vladina mandata ako to pružanje financijskih usluga:

(a)

služi kao potpora izvozu ili uvozu, pod uvjetom da te usluge:

i.

nemaju za cilj zamjenu komercijalnog financiranja; ili

ii.

ponuđene su pod uvjetima koji nisu povoljniji od onih koji bi se mogli dobiti za usporedive financijske usluge na komercijalnom tržištu; ili

(b)

služi kao potpora privatnom ulaganju izvan područja stranke, pod uvjetom da te usluge:

i.

nemaju za cilj zamjenu komercijalnog financiranja; ili

ii.

ponuđene su pod uvjetima koji nisu povoljniji od onih koji bi se mogli dobiti za usporedive financijske usluge na komercijalnom tržištu; ili

(c)

ponuđeno je pod uvjetima koji su u skladu sa Sporazumom ako je pružanje tih usluga obuhvaćeno područjem primjene Sporazuma.

5.   Ne dovodeći u pitanje stavak 3. ovog članka, članak 380. ne primjenjuje se na sljedeće sektore: audiovizualne usluge; nacionalnu pomorsku kabotažu (60); i prijevoz unutarnjim plovnim putovima, kako je utvrđeno u članku 123. stavku 5.

6.   Članak 380. ne primjenjuje se u mjeri u kojoj obuhvaćeni subjekt stranke kupuje ili prodaje robu ili usluge na temelju:

(a)

bilo koje postojeće nesukladne mjere koju stranka zadržava, nastavlja, obnavlja ili mijenja u skladu s člankom 133. stavkom 1. ili člankom 139. stavkom 1. kako je utvrđeno u njezinim rasporedima u Prilogu 19. odnosno Prilogu 20.; ili

(b)

bilo koje nesukladne mjere koju stranka donosi ili zadržava u pogledu sektora, podsektora ili aktivnosti u skladu s člankom 133. stavkom 2. ili člankom 139. stavkom 2. kako je utvrđeno u njezinim rasporedima u Prilogu 19. odnosno Prilogu 20.

Članak 378.

Odnos prema Sporazumu o WTO-u

Stranke potvrđuju svoja prava i obveze na temelju članka XVII. stavaka od 1. do 3. GATT-a iz 1994., Sporazuma o tumačenju članka XVII. GATT-a iz 1994. te članka VIII. stavaka 1., 2. i 5. GATS-a.

Članak 379.

Opće odredbe

1.   Ne dovodeći u pitanje prava i obveze svake stranke na temelju ovog poglavlja, ništa u ovom poglavlju ne sprečava stranku da osnuje ili zadrži obuhvaćeni subjekt.

2.   Nijedna stranka ne smije zahtijeva od obuhvaćenog subjekta niti ga potiče da postupa na način koji nije u skladu s ovim poglavljem.

Članak 380.

Nediskriminirajuće postupanje i komercijalni kriteriji

1.   Svaka stranka osigurava da svaki njezin obuhvaćeni subjekt tijekom obavljanja komercijalne djelatnosti:

(a)

pri kupnji ili prodaji robe ili usluge postupa u skladu s komercijalnim kriterijima, osim za ispunjenje uvjeta njezine javne službe koji nisu u suprotnosti s točkom (b) ili (c);

(b)

pri kupnji robe ili usluge:

i.

za robu koju dobavlja ili uslugu koju pruža poduzeće druge stranke odobrava tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji odobrava za sličnu robu koju dobavljaju ili sličnu uslugu koju pružaju poduzeća te stranke; i

ii.

za robu koju dobavlja ili uslugu koju pruža obuhvaćeni subjekt na području te stranke odobrava tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji odobrava za sličnu robu koju dobavljaju ili sličnu uslugu koju pružaju poduzeća te stranke na relevantnom tržištu na području te stranke; i

(c)

pri prodaji robe ili usluge:

i.

poduzeću druge stranke odobrava tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji odobrava poduzećima te stranke; i

ii.

obuhvaćenom subjektu na području te stranke odobrava tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji odobrava poduzećima te stranke na relevantnom tržištu na području te stranke (61).

2.   Stavak 1. točke (b) i (c) ne sprečavaju obuhvaćeni subjekt da:

(a)

kupuje ili isporučuje robu ili pruža usluge pod različitim uvjetima, uključujući uvjete cijene, ako su takvi različiti uvjeti u skladu s komercijalnim kriterijima; ili

(b)

odbije kupiti ili isporučiti robu ili pružiti usluge ako je takvo odbijanje u skladu s komercijalnim kriterijima.

Članak 381.

Regulatorni okvir

1.   Svaka stranka poštuje i na najbolji način primjenjuje relevantne međunarodne standarde, uključujući Smjernice OECD-a za korporativno upravljanje u poduzećima u državnom vlasništvu.

2.   Svaka stranka osigurava da su sva regulatorna tijela i druga tijela koja obavljaju regulatornu funkciju koja ta stranka osnuje ili zadrži:

(a)

neovisna o svim poduzećima koja ta tijela reguliraju te da im nisu podređena; i

(b)

u sličnim okolnostima nepristrana prema svim poduzećima koja ta tijela reguliraju, uključujući obuhvaćene subjekte; razina nepristranosti tijela koje obavlja svoje regulatorne funkcije ocjenjuje se usporedbom s općenitim obrascem ili praksom tog tijela.

Za sektore u kojima su se stranke dogovorile o posebnim obvezama koje se odnose na takvo tijelo u ovom Sporazumu prednost imaju relevantne odredbe ovog Sporazuma.

3.   Svaka stranka primjenjuje svoje zakone i druge propise na obuhvaćene subjekte dosljedno i bez diskriminacije.

Članak 382.

Razmjena informacija

1.   Stranka koja ima razloga vjerovati da na njezine interese na temelju ovog poglavlja nepovoljno utječu komercijalne djelatnosti subjekta druge stranke može od druge stranke pisanim putem zatražiti da dostavi informacije o komercijalnim djelatnostima tog subjekta u vezi s izvršavanjem odredaba ovog poglavlja u skladu sa stavkom 2.

2.   Pod uvjetom da zahtjev iz stavka 1. sadržava objašnjenje načina na koji bi djelatnosti subjekta mogle utjecati na interese stranke koja podnosi zahtjev u skladu s ovim poglavljem i da je u zahtjevu navedeno koje se od sljedećih kategorija informacija trebaju dostaviti, stranka koja prima zahtjev dostavlja tako zatražene informacije:

(a)

vlasnička i glasačka struktura subjekta s navedenim kumulativnim postotkom udjela i postotkom glasačkih prava koje stranka koja prima zahtjev i njezini obuhvaćeni subjekti kumulativno posjeduju u tom subjektu;

(b)

opis svih posebnih udjela ili posebnih glasačkih ili drugih prava koje imaju stranka koja prima zahtjev ili njezini obuhvaćeni subjekti, u mjeri u kojoj se takva prava razlikuju od onih povezanih s općim redovnim udjelima u tom subjektu;

(c)

opis organizacijske strukture subjekta i sastav njegova upravnog odbora ili jednakovrijednog tijela;

(d)

opis državnih službi ili javnih tijela koja reguliraju ili prate taj subjekt, opis zahtjeva u pogledu izvješćivanja koje su za njega uvele te službe ili javna tijela te prava i prakse tih službi ili javih tijela u pogledu imenovanja, razrješenja ili nagrađivanja viših izvršnih direktora i članova njegova upravnog odbora ili jednakovrijednog tijela;

(e)

godišnji prihod i ukupna imovina subjekta u zadnje tri godine za koje su informacije dostupne;

(f)

podaci o izuzećima, imunitetima i povezanim mjerama od kojih subjekt ima koristi u skladu sa zakonima i drugim propisima stranke koja prima zahtjev;

(g)

sve dodatne javno dostupne informacije o subjektu, uključujući godišnje financijske izvještaje i revizije koje su provele treće strane.

3.   Stavcima 1. i 2. od stranke se ne zahtijeva objavljivanje povjerljivih informacija koje bi bilo u suprotnosti s njezinim zakonima i drugim propisima, kojim bi se ometalo izvršavanje zakonodavstva, ili koje bi na drugi način bilo protivno javnom interesu ili bi ugrozilo legitimne komercijalne interese određenih poduzeća.

4.   Ako zatražene informacije nisu dostupne, stranka koja prima zahtjev pisanim putem dostavlja stranci koja podnosi zahtjev razloge zbog kojih te informacije nisu dostupne.

POGLAVLJE 5.

OPOREZIVANJE

Članak 383.

Dobro upravljanje

Stranke priznaju i obvezuju se provoditi načela dobrog upravljanja u području oporezivanja, osobito globalne standarde porezne transparentnosti, razmjene informacija te pravednog oporezivanja. Stranke ponovno izražavaju potporu Akcijskom planu OECD-a za suzbijanje smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS) i potvrđuju predanost provedbi minimalnih standarda OECD-a protiv BEPS-a. Stranke će promicati dobro upravljanje u poreznim stvarima, poboljšati međunarodnu suradnju u području oporezivanja i olakšati naplatu poreznih prihoda.

Članak 384.

Standardi oporezivanja

1.   Stranka ne oslabljuje niti smanjuje razinu zaštite predviđenu njezinim zakonodavstvom na kraju prijelaznog razdoblja ispod razine predviđene standardima i pravilima dogovorenima u OECD-u na kraju prijelaznog razdoblja u odnosu na:

(a)

razmjenu informacija na zahtjev, spontano ili automatski, o financijskim izvještajima, prekograničnim poreznim rješenjima, izvješćima o pojedinačnim zemljama između poreznih uprava, te o potencijalnim prekograničnim aranžmanima poreznog planiranja;

(b)

pravila o ograničavanju kamata, kontroliranim inozemnim društvima i hibridnim neusklađenostima.

2.   Stranka ne oslabljuje niti smanjuje razinu zaštite predviđenu njezinim zakonodavstvom na kraju prijelaznog razdoblja u pogledu javnog izvješćivanja po zemljama koje rade kreditne institucije i investicijska društva, osim malih i međusobno nepovezanih investicijskih društava.

Članak 385.

Rješavanje sporova

Ovo poglavlje ne podliježe rješavanju sporova na temelju dijela šestoga glave I.

POGLAVLJE 6.

RADNI I SOCIJALNI STANDARDI

Članak 386.

Definicija

1.   Za potrebe ovog poglavlja „razina zaštite radnika i razina socijalne zaštite” znači razine zaštite koje se općenito pružaju u pravu i standardima stranke (62) u svakom od sljedećih područja:

(a)

temeljna radna prava;

(b)

standardi zdravlja i sigurnosti na radu;

(c)

pravedni radni uvjeti i standardi zapošljavanja;

(d)

prava na informiranje i savjetovanje na razini poduzeća; ili

(e)

restrukturiranje poduzeća.

2.   Za Uniju „razina zaštite radnika i razina socijalne zaštite” znači razina zaštite radnika i razina socijalne zaštite koja se primjenjuje na sve države članice i u njima i zajednička je svim državama članicama.

Članak 387.

Nesmanjivanje razine zaštite

1.   Stranke potvrđuju pravo svake stranke da određuje svoje politike i prioritete u područjima obuhvaćenima ovim poglavljem, da određuje razinu zaštite radnika i razinu socijalne zaštite koje smatra primjerenima te da donosi ili mijenja svoje propise i politike na način koji je u skladu s međunarodnim obvezama svake stranke, uključujući obveze iz ovog poglavlja.

2.   Stranka ne oslabljuje niti smanjuje, na način koji utječe na trgovinu ili ulaganja između stranaka, svoju razinu zaštite radnika i razinu socijalne zaštite ispod razine koja je na snazi na kraju prijelaznog razdoblja, među ostalim ni tako da propusti stvarno provesti svoje propise i standarde.

3.   Stranke priznaju da svaka stranka zadržava pravo na razumno diskrecijsko pravo i na donošenje odluka u dobroj vjeri u vezi s dodjelom resursa za izvršavanje radnog zakonodavstva u odnosu na drugo radno pravo za koje je utvrđeno da ima viši prioritet, pod uvjetom da primjena tog diskrecijskog prava i tih odluka nije u suprotnosti s njezinim obvezama iz ovog poglavlja.

4.   Stranke su dužne i dalje nastojati povećati svoju razinu zaštite radnika i razinu socijalne zaštite iz ovog poglavlja.

Članak 388.

Izvršenje

Za potrebe izvršenja kako je navedeno u članku 387. svaka stranka mora imati uspostavljen i održavati sustav za djelotvorno domaće izvršenje, osobito djelotvoran sustav inspekcija rada u skladu sa svojim međunarodnim obvezama u pogledu radnih uvjeta i zaštite radnika; osigurati dostupnost upravnih i sudskih postupaka koji tijelima javne vlasti i pojedincima koji imaju aktivnu procesnu legitimaciju omogućuju pravodobno pokretanje postupaka protiv kršenja radnog prava i socijalnih standarda; te predvidjeti odgovarajuća i učinkovita pravna sredstva, uključujući privremene zaštitne mjere, kao i proporcionalne i odvraćajuće sankcije. U domaćoj provedbi i izvršenju članka 387. svaka stranka poštuje ulogu i autonomiju socijalnih partnera na nacionalnoj razini, ako je to relevantno, u skladu s primjenjivim pravom i praksom.

Članak 389.

Rješavanje sporova

1.   Stranke ulažu sve napore da dijalogom, savjetovanjem, razmjenom informacija i suradnjom riješe neslaganja o primjeni ovog poglavlja.

2.   Odstupajući od dijela šestoga glave I., u slučaju spora između stranaka o primjeni ovog poglavlja, stranke primjenjuju isključivo postupke utvrđene na temelju članaka 408., 409. i 410.

POGLAVLJE 7.

OKOLIŠ I KLIMA

Članak 390.

Definicije

1.   Za potrebe ovog poglavlja „razine zaštite okoliša” znači razine zaštite općenito predviđene pravom stranke čija je svrha zaštita okoliša, uključujući sprečavanje opasnosti za ljudski život ili zdravlje zbog utjecaja na okoliš, među ostalim u svim sljedećim područjima:

(a)

industrijske emisije;

(b)

emisije u zrak i kvaliteta zraka;

(c)

očuvanje prirode i bioraznolikosti;

(d)

gospodarenje otpadom;

(e)

zaštita i očuvanje vodnog okoliša;

(f)

zaštita i očuvanje morskog okoliša;

(g)

sprečavanje, smanjenje i uklanjanje rizika za zdravlje ljudi ili za okoliš koji nastaju zbog proizvodnje, upotrebe, otpuštanja ili odlaganja kemijskih tvari; ili

(h)

upravljanje učincima poljoprivredne proizvodnje ili proizvodnje hrane na okoliš, posebno zbog upotrebe antibiotika i sredstava za dekontaminaciju.

2.   Za Uniju „razine zaštite okoliša” znači razine zaštite okoliša koje su primjenjive na sve države članice i u njima i zajedničke su svim državama članicama.

3.   Za potrebe ovog poglavlja „razina zaštite klime” znači razina zaštite s obzirom na emisije i uklanjanja stakleničkih plinova te postupno ukidanje tvari koje oštećuju ozonski sloj. U pogledu stakleničkih plinova, to znači:

(a)

za Uniju, cilj od 40 % u cijelom gospodarstvu do 2030., što uključuje Unijin sustav određivanja cijena ugljika;

(b)

za Ujedinjenu Kraljevinu, udio cijeloga gospodarstva Ujedinjene Kraljevine u tom cilju za 2030., što uključuje sustav određivanja cijena ugljika u Ujedinjenoj Kraljevini.

Članak 391.

Nesmanjivanje razine zaštite

1.   Stranke potvrđuju pravo svake stranke da određuje svoje politike i prioritete u područjima obuhvaćenima ovim poglavljem, da određuje razine zaštite okoliša i razinu zaštite klime koje smatra primjerenima te da donosi ili mijenja svoje propise i politike na način koji je u skladu s međunarodnim obvezama svake stranke, uključujući obveze iz ovog poglavlja.

2.   Stranka ne oslabljuje niti smanjuje, na način koji utječe na trgovinu ili ulaganja između stranaka, svoje razine zaštite okoliša ili svoju razinu zaštite klime ispod razina koje su na snazi na kraju prijelaznog razdoblja, među ostalim ni tako da propusti stvarno provesti svoje propise o zaštiti okoliša ili o razini zaštite klime.

3.   Stranke priznaju da svaka stranka zadržava pravo na razumno diskrecijsko pravo i na donošenje odluka u dobroj vjeri u vezi s dodjelom resursa za izvršavanje propisa o zaštiti okoliša u odnosu na druge politike zaštite okoliša i klime za koje je utvrđeno da imaju viši prioritet, pod uvjetom da primjena tog diskrecijskog prava i tih odluka nije u suprotnosti s njezinim obvezama iz ovog poglavlja.

4.   Za potrebe ovog poglavlja, ako se ciljevi predviđaju propisima stranke koji se odnose na zaštitu okoliša u područjima navedenima u članku 390., oni su uključeni u razine zaštite okoliša stranke na kraju prijelaznog razdoblja. Ti ciljevi uključuju one čije je postizanje predviđeno za neki datum nakon završetka prijelaznog razdoblja. Ovaj se stavak primjenjuje i na tvari koje oštećuju ozonski sloj.

5.   Stranke su dužne i dalje nastojati povećati svoje razine zaštite okoliša ili svoju razinu zaštite klime iz ovog poglavlja.

Članak 392.

Određivanje cijene ugljika

1.   Svaka stranka mora 1. siječnja 2021. imati učinkovit sustav određivanja cijene ugljika.

2.   Svaki sustav obuhvaća emisije stakleničkih plinova iz proizvodnje električne energije, proizvodnje topline, industrije i zrakoplovstva.

3.   Učinkovitost sustava stranaka kojima se određuje cijena ugljika mora biti u skladu s razinom zaštite predviđenom člankom 391.

4.   Odstupajući od stavka 2., zrakoplovstvo se uključuje najkasnije u roku od dvije godine, ako već nije uključeno. Područje primjene Unijina sustava određivanja cijene ugljika obuhvaća odlazne letove iz Europskoga gospodarskog prostora u Ujedinjenu Kraljevinu.

5.   Svaka stranka održava svoj sustav određivanja cijena ugljika ako je on za svaku stranku učinkovit instrument borbe protiv klimatskih promjena te u svakom slučaju održava razinu zaštite predviđenu člankom 391.

6.   Stranke surađuju u određivanju cijene ugljika. Ozbiljno razmatraju povezivanje svojih sustava za određivanje cijena ugljika na način kojim se čuva cjelovitost tih sustava i predviđa mogućnost povećanja njihove učinkovitosti.

Članak 393.

Okolišna i klimatska načela

1.   Uzimajući u obzir to da Unija i Ujedinjena Kraljevina dijele zajedničku biosferu kad je riječ o prekograničnom zagađenju, svaka stranka obvezuje se poštovati međunarodno priznata načela zaštite okoliša na koja se obvezala, kao ona u Deklaraciji iz Rija o okolišu i razvoju, donesenoj u Rio de Janeiru 14. lipnja 1992. („Deklaracija iz Rija o okolišu i razvoju iz 1992.”) te u multilateralnim sporazumima u području okoliša, uključujući Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, sastavljenu u New Yorku 9. svibnja 1992. („UNFCCC”), i Konvenciju o biološkoj raznolikosti, sastavljenu u Rio de Janeiru 5. lipnja 1992. („Konvencija o biološkoj raznolikosti”), a posebno:

(a)

načelo da bi zaštitu okoliša trebalo uključiti u izradu politika, među ostalim i procjenama učinka;

(b)

načelo preventivnog djelovanja kako bi se izbjegla šteta u okolišu;

(c)

predostrožni pristup iz članka 356. stavka 2.;

(d)

načelo da se šteta nanesena okolišu popravlja ponajprije na samom izvoru; i

(e)

načelo „onečišćivač plaća”.

2.   Stranke ponovno potvrđuju svoje obveze u pogledu postupaka za evaluaciju vjerojatnog utjecaja predložene aktivnosti na okoliš, a ako je vjerojatno da će konkretni projekti, planovi i programi imati znatan učinak na okoliš, među ostalim učinak na zdravlje, to uključuje i procjenu utjecaja na okoliš odnosno stratešku procjenu okoliša.

3.   Ti postupci obuhvaćaju, ako je to primjereno te u skladu s pravom stranke, utvrđivanje opsega izvješća o okolišu te njegovu pripremu, sudjelovanje javnosti i provedbu javnog savjetovanja te uzimanje u obzir tog izvješća o okolišu i rezultata sudjelovanja javnosti i javnog savjetovanja u odobrenom projektu ili donesenom planu ili programu.

Članak 394.

Izvršenje

1.   Za potrebe izvršenja kako je navedeno u članku 391. svaka stranka u skladu sa svojim pravom osigurava sljedeće:

(a)

da domaća tijela nadležna za izvršavanje relevantnog propisa u području okoliša i klime uzimaju u obzir navodna kršenja tog propisa za koja su saznala; da ta tijela imaju na raspolaganju odgovarajuća i učinkovita pravna sredstva, uključujući sudsku zabranu kao i proporcionalne i odvraćajuće sankcije ako je to primjereno; i

(b)

da su nacionalni upravni ili sudski postupci dostupni fizičkim i pravnim osobama s dovoljnim interesom za pokretanje postupka protiv kršenja tih propisa i traženje učinkovitog pravnog sredstva, uključujući sudsku zabranu, te da ti postupci nisu preskupi i provode se na pošten, pravičan i transparentan način.

Članak 395.

Suradnja u praćenju i izvršenju

Stranke osiguravaju da se Europska komisija i nadzorna tijela Ujedinjene Kraljevine redovito sastaju te surađuju u učinkovitom praćenju i izvršenju propisa u području okoliša i klime kako je navedeno u članku 391.

Članak 396.

Rješavanje sporova

1.   Stranke ulažu sve napore da dijalogom, savjetovanjem, razmjenom informacija i suradnjom riješe neslaganja o primjeni ovog poglavlja.

2.   Odstupajući od dijela šestoga glave I., u slučaju spora između stranaka o primjeni ovog poglavlja, stranke primjenjuju isključivo postupke utvrđene na temelju članaka 408., 409. i 410.

POGLAVLJE 8.

DRUGI INSTRUMENTI ZA TRGOVINU I ODRŽIVI RAZVOJ

Članak 397.

Kontekst i ciljevi

1.   Stranke podsjećaju na Agendu 21 i Deklaraciju iz Rija o okolišu i razvoju iz 1992., Johanesburški plan provedbe Svjetskog sastanka na vrhu o održivom razvoju iz 2002., Deklaraciju Međunarodne organizacije rada (ILO) o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju iz 2008., donesenu u Ženevi 10. lipnja 2008. na 97. sjednici Međunarodne konferencije rada („Deklaracija ILO-a o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju iz 2008.”), završni dokument Konferencije UN-a o održivom razvoju iz 2012. naslovljen „Budućnost kakvu želimo”, koji je podržan Rezolucijom Opće skupštine UN-a 66/288 donesenom 27. srpnja 2012., te Program UN-a za održivi razvoj do 2030., donesen Rezolucijom Opće skupštine UN-a 70/1 25. rujna 2015., i njegove ciljeve održivog razvoja.

2.   S obzirom na stavak 1. ovog članka, cilj je ovog poglavlja poboljšati integraciju održivog razvoja, osobito njegovih aspekata koji se odnose na rad i okoliš, u trgovinski i investicijski odnos stranaka te u tom smislu dopuniti obveze stranaka iz poglavlja 6. i 7.

Članak 398.

Transparentnost

1.   Stranke ističu važnost osiguravanja transparentnosti kao elementa potrebnog za promicanje sudjelovanja javnosti i objavljivanje informacija u kontekstu ovog poglavlja. U skladu sa svojim zakonima i drugim propisima te odredbama ovog poglavlja, glave IX. i glave X. svaka stranka:

(a)

osigurava da se sve mjere opće primjene koje se provode radi ostvarenja ciljeva ovog poglavlja primjenjuju na transparentan način, među ostalim tako da se javnosti da razumna mogućnost i dovoljno vremena za dostavu primjedbi te tako da se te mjere objave;

(b)

osigurava da se široj javnosti omogući pristup relevantnim informacijama o okolišu koje su pohranjene kod ili za tijela javne vlasti te osigurava aktivno širenje tih informacija široj javnosti elektroničkim sredstvima;

(c)

potiče javnu raspravu s nedržavnim akterima i među njima o izradi i definiranju politika na temelju kojih njezina tijela javne vlasti mogu donositi propise relevantne za ovo poglavlje; kad je riječ o okolišu, to uključuje sudjelovanje javnosti u projektima, planovima i programima; i

(d)

promiče javnu svijest o svojim propisima i standardima relevantnima za ovo poglavlje, kao i postupcima izvršenja i usklađivanja, poduzimanjem koraka za unapređenje znanja i razumijevanja u javnosti; kad je riječ o radnim zakonima i standardima, to uključuje radnike, poslodavce i njihove predstavnike.

Članak 399.

Multilateralni radni standardi i sporazumi

1.   Stranke potvrđuju svoju predanost promicanju razvoja međunarodne trgovine na način kojim se potiče dostojanstven rad za sve, kako je navedeno u Deklaraciji ILO-a o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju iz 2008.

2.   U skladu sa Statutom ILO-a i Deklaracijom ILO-a o temeljnim načelima i pravima pri radu i njezinom dopunom, donesenom u Ženevi 18. lipnja 1998. na 86. sjednici Međunarodne konferencije rada, svaka stranka potvrđuje svoju predanost poštovanju, promicanju i djelotvornoj provedbi međunarodno priznatih temeljnih standarda rada, kako su definirani u temeljnim konvencijama ILO-a, a to su:

(a)

sloboda udruživanja i učinkovito priznanje prava na kolektivno pregovaranje;

(b)

ukidanje svih oblika prisilnog ili obveznog rada;

(c)

stvarno ukidanje rada djece; i

(d)

ukidanje diskriminacije u vezi sa zapošljavanjem i obavljanjem zanimanja.

3.   Stranke ulažu trajne i kontinuirane napore u ratifikaciju temeljnih konvencija ILO-a ako to još nisu učinile.

4.   Stranke redovito i prema potrebi razmjenjuju informacije o stanju i napretku u državama članicama i Ujedinjenoj Kraljevini u pogledu ratifikacije konvencija ili protokola ILO-a koje ILO smatra ažuriranima te drugih relevantnih međunarodnih instrumenata.

5.   Svaka stranka potvrđuje svoju predanost provedbi svih temeljnih konvencija ILO-a koje su ratificirale Ujedinjena Kraljevina i države članice te različitih odredaba Europske socijalne povelje koje su, kao članice Vijeća Europe, prihvatile države članice i Ujedinjena Kraljevina (63).

6.   Svaka stranka svojim propisima i praksama nastavlja promicati Program ILO-a za dostojanstven rad kako je utvrđen u Deklaraciji ILO-a o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju iz 2008. („Program ILO-a za dostojanstven rad”) te u skladu s relevantnim konvencijama ILO-a i drugim međunarodnim obvezama, osobito u pogledu:

(a)

dostojanstvenih radnih uvjeta za sve s obzirom na, među ostalim, plaću i zaradu, radno vrijeme, rodiljni dopust i druge uvjete rada;

(b)

zdravlja i sigurnosti na radu, uključujući sprečavanje ozljeda na radu ili profesionalnih bolesti i naknade u slučajevima takve ozljede ili bolesti; i

(c)

nediskriminacije u pogledu radnih uvjeta, među ostalim za radnike migrante.

7.   Svaka stranka štiti i promiče socijalni dijalog o pitanjima rada među radnicima i poslodavcima te njihovim organizacijama i s relevantnim javnim tijelima.

8.   Stranke surađuju u trgovinskim aspektima politika i mjera u području rada, među ostalim u okviru multilateralnih foruma, kao što je ILO, ovisno o slučaju. Takva suradnja može, među ostalim, obuhvaćati:

(a)

trgovinske aspekte provedbe temeljnih, prioritetnih i drugih ažuriranih konvencija ILO-a;

(b)

trgovinske aspekte Programa ILO-a za dostojanstven rad, uključujući međusobne veze između trgovine i pune i produktivne zaposlenosti, prilagodbu tržišta rada, temeljne standarde rada, dostojanstven rad u globalnim lancima opskrbe, socijalnu zaštitu i socijalnu uključenost te socijalni dijalog i rodnu ravnopravnost;

(c)

učinak radnog prava i standarda na trgovinu i ulaganja ili učinak propisa o trgovini i ulaganjima na rad;

(d)

dijalog i razmjenu informacija o odredbama o radu u kontekstu njihovih trgovinskih sporazuma i o njihovoj provedbi; i

(e)

druge oblike suradnje koji se smatraju primjerenima.

9.   Stranke pri utvrđivanju područja suradnje i provedbi aktivnosti suradnje uzimaju u obzir stajališta predstavnika radnika, poslodavaca i organizacija civilnog društva.

Članak 400.

Multilateralni sporazumi u području okoliša

1.   Stranke prepoznaju važnost Skupštine UN-a za okoliš Programa UN-a za okoliš i multilateralnog upravljanja i sporazuma u području okoliša kao odgovora međunarodne zajednice na globalne ili regionalne izazove u području okoliša te naglašavaju potrebu jačanja međusobnog nadopunjavanja trgovinskih i okolišnih politika, pravila i mjera.

2.   S obzirom na stavak 1. svaka stranka potvrđuje svoju predanost djelotvornoj provedbi multilateralnih sporazuma u području okoliša te protokola i izmjena koje je ratificirala u svojem pravu i praksi.

3.   Stranke redovito i prema potrebi razmjenjuju informacije o:

(a)

svojem stanju u pogledu ratifikacije i provedbe multilateralnih sporazuma u području okoliša, uključujući njihove protokole i izmjene;

(b)

tekućim pregovorima o novim multilateralnim sporazumima u području okoliša; i

(c)

stajalištima svake stranke u vezi s pristupanjem dodatnim multilateralnim sporazumima u području okoliša.

4.   Stranke ponovno potvrđuju pravo svake stranke da donese ili zadrži mjere za promicanje ciljeva multilateralnih sporazuma u području okoliša kojih je stranka. Stranke podsjećaju da mjere koje su donesene ili se izvršavaju radi provedbe takvih multilateralnih sporazuma u području okoliša mogu biti opravdane na temelju članka 412.

5.   Stranke surađuju u trgovinskim aspektima politika i mjera u području okoliša, među ostalim u okviru međunarodnih foruma, kao što su Politički forum UN-a na visokoj razini o održivom razvoju, Program UN-a za okoliš, Skupština UN-a za okoliš, multilateralni sporazumi u području okoliša, Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO) ili WTO, ovisno o slučaju. Takva suradnja može, među ostalim, obuhvaćati:

(a)

inicijative za održivu proizvodnju i potrošnju, uključujući one usmjerene na promicanje kružnoga gospodarstva, zelenog rasta i smanjivanje onečišćenja;

(b)

inicijative za promicanje okolišnih dobara i usluga, među ostalim uklanjanjem s time povezanih carinskih i necarinskih prepreka;

(c)

utjecaj propisa i standarda u području okoliša na trgovinu i ulaganja; ili utjecaj propisa o trgovini i ulaganjima na okoliš;

(d)

provedbu Priloga 16. Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, sastavljenoj u Chicagu 7. prosinca 1944., i drugih mjera za smanjenje utjecaja zrakoplovstva na okoliš, među ostalim u području upravljanja zračnim prometom; i

(e)

druge trgovinske aspekte multilateralnih sporazuma u području okoliša, uključujući njihove protokole, izmjene i provedbu.

6.   Suradnja na temelju stavka 5. može obuhvaćati tehničke dijaloge, razmjene informacija i najbolje prakse, istraživačke projekte, studije, izvješća, konferencije i radionice.

7.   Stranke će pri definiranju i provedbi svojih aktivnosti suradnje uzimati u obzir stajališta ili doprinose javnosti i zainteresiranih dionika te ovisno o slučaju mogu te dionike uključiti u te aktivnosti.

Članak 401.

Trgovina i klimatske promjene

1.   Stranke prepoznaju važnost poduzimanja hitnih mjera za borbu protiv klimatskih promjena i njihova utjecaja te uloge trgovine i ulaganja u ostvarivanju tog cilja, u skladu s UNFCCC-om, svrhama i ciljevima Pariškog sporazuma donesenog 12. prosinca 2015. u Parizu na 21. sjednici Konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama („Pariški sporazum”) te s drugim multilateralnim sporazumima u području okoliša i multilateralnim instrumentima u području klimatskih promjena.

2.   S obzirom na stavak 1. svaka stranka:

(a)

potvrđuje svoju predanost da učinkovito provodi UNFCCC i Pariški sporazum, kojem je jedan od glavnih ciljeva jačanje globalnog odgovora na klimatske promjene i zadržavanje povećanja globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te ulaganje napora u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju;

(b)

promiče uzajamno nadopunjavanje politika i mjera u području trgovine i okoliša te tako doprinosi prelasku na gospodarstvo s niskom razinom emisija stakleničkih plinova i učinkovitim iskorištavanjem resursa te na razvoj otporan na klimatske promjene; i

(c)

olakšava uklanjanje prepreka trgovini i ulaganjima u robu i usluge od posebne važnosti za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama, kao što su energija iz obnovljivih izbora i energetski učinkoviti proizvodi i usluge, primjerice uklanjanjem carinskih i necarinskih prepreka ili donošenjem okvira politike kojima se potiče uvođenje najboljih dostupnih rješenja.

3.   Stranke zajednički jačaju suradnju u trgovinskim aspektima politika i mjera u području klimatskih promjena, i to, ovisno o slučaju, bilateralno, regionalno i u okviru međunarodnih foruma, uključujući UNFCCC, WTO, Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, sastavljen 26. kolovoza 1987. u Montrealu („Montrealski protokol”), Međunarodnu pomorsku organizaciju (IMO) i ICAO. Takva suradnja može, među ostalim, obuhvaćati:

(a)

politički dijalog i suradnju u provedbi Pariškog sporazuma, primjerice o načinima promicanja otpornosti na klimatske promjene, energiji iz obnovljivih izvora, niskougljičnim tehnologijama, energetskoj učinkovitosti, održivom prijevozu, održivom razvoju infrastrukture otporne na klimatske promjene, praćenju emisija, međunarodnim tržištima ugljika;

(b)

potporu IMO-u u pripremi i donošenju ambicioznih i djelotvornih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova, a koje trebaju provoditi brodovi koji sudjeluju u međunarodnoj trgovini;

(c)

potporu ICAO-u u pripremi i donošenju ambicioznih i djelotvornih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova; i

(d)

potporu ambicioznom postupnom prestanku korištenja tvari koje oštećuju ozonski sloj i postupnom smanjivanju korištenja fluorougljikovodika, na temelju Montrealskog protokola, primjenom mjera za kontrolu njihove proizvodnje, potrošnje i trgovine; uvođenje alternativa koje su prihvatljivije za okoliš od tih tvari; ažuriranje sigurnosnih i drugih relevantnih standarda, kao i suzbijanje nezakonite trgovine tvarima koje se reguliraju Montrealskim protokolom.

Članak 402.

Trgovina i biološka raznolikost

1.   Stranke prepoznaju važnost očuvanja i održive upotrebe biološke raznolikosti te ulogu trgovine u ostvarivanju tih ciljeva, među ostalim promicanjem održive trgovine ili kontroliranjem ili ograničavanjem trgovine ugroženim vrstama, u skladu s relevantnim multilateralnim sporazumima u području okoliša kojih su stranka i odlukama donesenima na temelju njih, osobito Konvencijom o biološkoj raznolikosti i njezinim protokolima te Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka, sastavljenom 3. ožujka 1973. u Washingtonu (CITES).

2.   S obzirom na stavak 1. svaka stranka:

(a)

provodi djelotvorne mjere protiv nezakonite trgovine divljom faunom i florom, uključujući, ovisno o slučaju, u odnosu na treće zemlje;

(b)

promiče upotrebu CITES-a kao instrumenta za očuvanje biološke raznolikosti i održivo upravljanje njome, među ostalim uvrštavanjem životinjskih i biljnih vrsta u dodatke CITES-u ako se smatra da je zbog međunarodne trgovine ugroženo stanje očuvanosti konkretne vrste;

(c)

potiče trgovinu proizvodima koji su dobiveni održivim iskorištavanjem bioloških resursa i koji doprinose očuvanju biološke raznolikosti; i

(d)

nastavlja poduzimati mjere za očuvanje biološke raznolikosti ako je izložena pritiscima povezanima s trgovinom i ulaganjima, osobito mjere protiv širenja invazivnih stranih vrsta.

3.   Stranke surađuju u trgovinskim pitanjima važnima za ovaj članak, među ostalim u okviru multilateralnih foruma, kao što su CITES i Konvencija o biološkoj raznolikosti, ovisno o slučaju. Takva suradnja može, među ostalim, obuhvaćati: trgovinu divljom florom i faunom te proizvodima nastalima na temelju prirodnih bogatstava, vrednovanje i procjenjivanje ekosustava i povezanih usluga te pristup genetskim resursima i poštenu i pravičnu podjelu dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u skladu s Protokolom iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti, sastavljenim u Nagoyi 29. listopada 2010.

Članak 403.

Trgovina i šume

1.   Stranke prepoznaju važnost očuvanja šuma i održivog upravljanja šumama za osiguravanje okolišnih funkcija te gospodarskih i društvenih prilika za sadašnje i buduće generacije te ulogu trgovine u ostvarivanju tog cilja.

2.   S obzirom na stavak 1. i u skladu sa svojim međunarodnim obvezama, svaka stranka:

(a)

nastavlja provoditi mjere protiv nezakonite sječe i s njom povezanog trgovanja, među ostalim i ovisno o slučaju u odnosu na treće zemlje, te promicati trgovinu proizvodima dobivenima zakonitom sječom šuma;

(b)

promiče očuvanje šuma i održivo upravljanje šumama te trgovinu i potrošnju drva ili proizvoda od drva posječenih u skladu s pravom zemlje sječe i iz šuma kojima se upravlja na održiv način; i

(c)

s drugom strankom razmjenjuje informacije o inicijativama povezanima s trgovinom za održivo upravljanje šumama, gospodarenje šumama i očuvanje šumskih površina te surađuje radi maksimalnog povećanja učinka i uzajamnog nadopunjavanja politika stranaka od zajedničkog interesa.

3.   Stranke zajednički jačaju suradnju u trgovinskim aspektima održivog upravljanja šumama, očuvanja šumskih površina i nezakonite sječe, među ostalim u okviru međunarodnih foruma, ovisno o slučaju.

Članak 404.

Trgovina i održivo upravljanje morskim biološkim resursima i akvakulturom

1.   Stranke prepoznaju važnost očuvanja morskih bioloških resursa i ekosustava te održivog upravljanja njima, kao i promicanja odgovorne i održive akvakulture, te ulogu trgovine u ostvarivanju tih ciljeva.

2.   S obzirom na stavak 1. svaka stranka:

(a)

potvrđuje svoju predanost dosljednom djelovanju i poštovanju, ovisno o slučaju, relevantnih sporazuma UN-a i Organizacije za hranu i poljoprivredu („FAO”), Konvencije UN-a o pravu mora, Sporazuma o primjeni odredaba Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. u pogledu očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim stokovima i visokomigracijskim ribljim stokovima, sastavljenog 4. kolovoza 1995. u New Yorku, Sporazuma FAO-a o promicanju usklađivanja ribarskih plovila na otvorenom moru s međunarodnim mjerama za očuvanje i gospodarenje, sastavljenog 24. studenoga 1993. u Rimu, Kodeksa odgovornog ribarstva FAO-a i Sporazuma FAO-a o mjerama države luke za sprečavanje suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova („ribolov NNN”), odobrenog 22. studenoga 2009. u Rimu na 36. sjednici Konferencije FAO-a, te sudjelovanju u inicijativi FAO-a o Globalnom registru ribarskih plovila, prijevoznih plovila hladnjača i opskrbnih plovila;

(b)

promiče održivo ribarstvo i dobro upravljanje ribarstvom aktivnim sudjelovanjem u radu relevantnih međunarodnih organizacija ili tijela kojih je član, promatrač ili surađujuća neugovorna stranka, uključujući regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom (RFMO-i) primjenom, ako je to primjenjivo, učinkovitog praćenja, kontrole ili izvršenja rezolucija, preporuka ili mjera RFMO-a; provedbom njihove dokumentacije o ulovu ili programa certificiranja te mjera države luke;

(c)

donosi i zadržava odnosne djelotvorne alate za borbu protiv ribolova NNN, uključujući mjere za isključivanje proizvoda koji potječu od ribolova NNN iz trgovinskih tokova, te u tu svrhu surađuje; i

(d)

promiče razvoj održive i odgovorne akvakulture, među ostalim i s obzirom na provedbu ciljeva i načela iz FAO-ova Kodeksa odgovornog ribarstva, prema potrebi.

3.   Stranke surađuju u očuvanju i trgovinskim aspektima politika i mjera u području ribarstva i akvakulture, među ostalim u okviru WTO-a, RFMO-a i drugih multilateralnih foruma, ovisno o slučaju, s ciljem promicanja održivih ribolovnih i akvakulturnih praksi i trgovine ribljim proizvodima iz ribolovnih i akvakulturnih aktivnosti kojima se upravlja na održiv način.

4.   Ovim se člankom ne dovode u pitanje odredbe naslova petog.

Članak 405.

Trgovina i ulaganja za održiv razvoj

1.   Stranke potvrđuju svoju predanost jačanju doprinosa trgovine i ulaganja cilju održivog razvoja u njegovoj gospodarskoj, socijalnoj i okolišnoj dimenziji.

2.   Na temelju stavka 1. stranke nastavljaju promicati:

(a)

trgovinske i investicijske politike kojima se podupiru četiri strateška cilja Programa ILO-a za dostojanstven rad, u skladu s Deklaracijom ILO-a o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju iz 2008., uključujući minimalnu plaću dostatnu za život, zdravlje i sigurnost na radu te druge aspekte radnih uvjeta;

(b)

trgovinu okolišnim dobrima i uslugama, primjerice energijom iz obnovljivih izbora i energetski učinkovitim proizvodima i uslugama, te ulaganja u njih, među ostalim uklanjanjem povezanih necarinskih prepreka ili donošenjem okvira politike kojima se potiče uvođenje najboljih dostupnih rješenja;

(c)

trgovinu robom i uslugama kojima se doprinosi boljim socijalnim uvjetima i praksama koje su prihvatljive za okoliš, uključujući one iz dobrovoljnih programa osiguravanja održivosti, kao što su pravedni i etički trgovinski programi i ekološke oznake; i

(d)

suradnju u multilateralnim forumima na pitanjima iz ovog članka.

3.   Stranke prepoznaju važnost razmatranja određenih pitanja održivog razvoja preispitivanjem, praćenjem i ocjenjivanjem potencijalnih gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka mogućih djelovanja, uzimajući u obzir stajališta dionika.

Članak 406.

Trgovina i odgovorno upravljanje opskrbnim lancem

1.   Stranke prepoznaju važnost odgovornog upravljanja opskrbnim lancima odgovornim poslovnim ponašanjem i praksama društveno odgovornog poslovanja te ulogu trgovine u ostvarivanju tog cilja.

2.   S obzirom na stavak 1. svaka stranka:

(a)

potiče društveno odgovorno poslovanje i odgovorno poslovno ponašanje, među ostalim izradom okvira politike koji to podupiru i kojima se potiče poduzeća da primjenjuju relevantne prakse; i

(b)

podupire poštovanje, provedbu, praćenje i širenje relevantnih međunarodnih instrumenata kao što su Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, Tripartitna deklaracija ILO-a o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku, Globalni sporazum UN-a i Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima.

3.   Stranke prepoznaju korisnost međunarodnih sektorskih smjernica u području društveno odgovornog poslovanja i odgovornog poslovnog ponašanja te potiču zajednički rad u tom pogledu. Stranke provode i mjere za promicanje primjene Smjernica OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja i njihovih dopuna.

4.   Stranke zajednički jačaju suradnju u trgovinskim aspektima pitanja obuhvaćenih ovim člankom, uključujući u okviru međunarodnih foruma, ovisno o slučaju, među ostalim razmjenom informacija, najbolje prakse i informativnih inicijativa.

Članak 407.

Rješavanje sporova

1.   Stranke ulažu sve napore da dijalogom, savjetovanjem, razmjenom informacija i suradnjom riješe neslaganja o primjeni ovog poglavlja.

2.   Odstupajući od dijela šestoga glave I., u slučaju spora između stranaka o primjeni ovog poglavlja, stranke primjenjuju isključivo postupke utvrđene na temelju članaka 408. i 409.

POGLAVLJE 9.

HORIZONTALNE I INSTITUCIONALNE ODREDBE

Članak 408.

Savjetovanje

1.   Dostavom pisanog zahtjeva drugoj stranci stranka može zatražiti savjetovanje s drugom strankom o svakom pitanju koje proizlazi iz članka 355. stavka 3. te poglavlja 6., 7. i 8. Stranka koja podnosi pritužbu u svojem pisanom zahtjevu navodi razloge i osnovu zahtjeva, uključujući sporne mjere te odredbe koje smatra primjenjivima. Savjetovanje mora početi odmah nakon što stranka dostavi zahtjev za savjetovanje, a u svakom slučaju najkasnije 30 dana od dana dostave zahtjeva, osim ako stranke dogovore dulje razdoblje.

2.   Stranke sudjeluju u savjetovanjima kako bi postigle obostrano prihvatljivo rješenje pitanja. Tijekom savjetovanja svaka stranka drugoj stranci dostavlja dovoljno informacija koje posjeduje kako bi omogućila cjelovito razmatranje iznesenih pitanja. Svaka stranka nastoji osigurati sudjelovanje zaposlenika svojih nadležnih tijela koji su stručnjaci za temu savjetovanja.

3.   U pitanjima koja se odnose na članak 355. stavak 3. ili na multilateralne sporazume ili instrumente iz poglavlja 6., 7. ili 8. stranke uzimaju u obzir dostupne informacije ILO-a ili relevantnih tijela ili organizacija osnovanih u okviru multilateralnih sporazuma u području okoliša. Ako je to relevantno, stranke zajednički traže mišljenje takvih organizacija ili njihovim tijela ili drugih stručnjaka ili tijela koje smatraju prikladnima.

4.   Svaka stranka može, kada je to primjereno, zatražiti stajališta domaćih savjetodavnih skupina iz članka 13. ili druge stručne savjete.

5.   Svako rješenje koje stranke postignu javno se objavljuje.

Članak 409.

Stručna skupina

1.   Za svako pitanje koje nije na zadovoljavajući način riješeno savjetovanjem iz članka 408. stranka može nakon 90 dana od primitka zahtjeva za savjetovanje iz tog članka dostavljanjem pisanog zahtjeva drugoj stranci zatražiti sazivanje stručne skupine za razmatranje tog pitanja. U zahtjevu se navodi sporna mjera te, na način koji je dostatan za jasno iznošenje pritužbe, navodi i objašnjava kako ta mjera nije u skladu s odredbama relevantnog odnosno relevantnih poglavlja.

2.   Stručna skupina ima tri člana.

3.   Posebni trgovinski odbor za jednake uvjete za otvoreno i pošteno tržišno natjecanje i održivi razvoj na svojem prvom sastanku nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma utvrđuje popis od najmanje 15 osoba koje žele i mogu biti članovi stručne skupine. Svaka stranka imenuje najmanje pet osoba za uvrštavanje na popis članova stručne skupine. Stranke imenuju i najmanje pet osoba koje nisu državljani nijedne od stranaka i koje žele i mogu obnašati dužnost predsjednika stručne skupine. Posebni trgovinski odbor za jednake uvjete za otvoreno i pošteno tržišno natjecanje i održivi razvoj osigurava da se popis ažurira i da se broj stručnjaka održava na najmanje 15 osoba.

4.   Stručnjaci predloženi za članove stručne skupine moraju imati specijalizirana ili stručna znanja u području radnog prava ili prava okoliša, drugih tema iz relevantnog odnosno relevantnih poglavlja ili rješavanja sporova koji proizlaze iz međunarodnih sporazuma. Moraju nastupati u vlastito ime i ne smiju primati naputke ni od jedne organizacije ili vlade u pogledu pitanja povezanih sa sporom. Ne smiju biti povezani ni s jednom strankom te ne smiju primati naputke ni od jedne stranke. Ne smiju biti osobe koje su članovi, dužnosnici ili drugi službenici institucija Unije, vlade države članice ili vlade Ujedinjene Kraljevine.

5.   Osim ako se stranke u roku od pet dana od dana osnivanja stručne skupine dogovore drukčije, opis poslova je sljedeći:

„ispitati, s obzirom na relevantne odredbe, pitanje iz zahtjeva za osnivanje stručne skupine i dostaviti izvješće u skladu s ovim člankom kojim se utvrđuje usklađenost mjere s relevantnim odredbama”.

6.   Za pitanja povezana s multilateralnim standardima ili sporazumima obuhvaćenima ovom glavom stručna skupina trebala bi zatražiti informacije od ILO-a ili relevantnih tijela osnovanih na temelju tih sporazuma, uključujući sve bitne dostupne smjernice za tumačenje, zaključke ili odluke koje su donijeli ILO i ta tijela.

7.   Stručna skupina može tražiti i primati pisane podneske ili druge informacije od osoba koje posjeduju relevantne informacije ili stručno znanje.

8.   Stručna skupina takve informacije stavlja na raspolaganje svakoj stranci tako da se one o njima mogu očitovati u roku od 20 dana od njihova primitka.

9.   Stručna skupina strankama dostavlja privremeno izvješće i završno izvješće s utvrđenim činjenicama, svojim zaključcima o pitanju, uključujući o tome je li tužena stranka ispunila svoje obveze iz relevantnog odnosno relevantnih poglavlja te obrazloženje svojih nalaza i zaključaka. Podrazumijeva se da se stranke slažu da, ako stručna skupina u svojem izvješću dâ preporuke, tužena stranka ne mora slijediti te preporuke kako bi osigurala usklađenost s ovim Sporazumom.

10.   Stručna skupina strankama dostavlja svoje privremeno izvješće u roku od 100 dana od dana osnivanja stručne skupine. Ako stručna skupina smatra da taj rok nije moguće ispuniti, predsjednik stručne skupine o tome pisanim putem obavješćuje stranke i pritom navodi razloge za kašnjenje i datum na koji stručna skupina namjerava dostaviti svoje privremeno izvješće. Stručna skupina ni u kojem slučaju ne smije svoje privremeno izvješće dostaviti u roku duljem od 125 dana od dana osnivanja stručne skupine.

11.   Svaka stranka može, u roku od 25 dana od dostave privremenog izvješća, stručnoj skupini dostaviti obrazloženi zahtjev za preispitivanje konkretnih aspekata tog izvješća. Stranka može dati primjedbe na zahtjev druge stranke u roku od 15 dana od dostave zahtjeva.

12.   Nakon razmatranja tih primjedbi stručna skupina priprema završno izvješće. Ako se u roku iz stavka 11. ne dostavi zahtjev za preispitivanje konkretnih aspekata privremenog izvješća, privremeno izvješće postaje završno izvješće stručne skupine.

13.   Stručna skupina strankama dostavlja svoje završno izvješće u roku od 175 dana od dana osnivanja stručne skupine. Ako stručna skupina smatra da taj rok nije moguće ispuniti, njezin predsjednik o tome pisanim putem obavješćuje stranke i pritom navodi razloge za kašnjenje i datum na koji stručna skupina namjerava dostaviti svoje završno izvješće. Stručna skupina ni u kojem slučaju ne smije svoje završno izvješće dostaviti u roku duljem od 195 dana od dana osnivanja stručne skupine.

14.   Završno izvješće uključuje raspravu o svim pisanim zahtjevima stranaka u vezi s privremenim izvješćem i jasno odgovara na primjedbe stranaka.

15.   Stranke javno objavljuju završno izvješće u roku od 15 dana nakon što ga stručna skupina dostavi.

16.   Ako stručna skupina u završnom izvješću utvrdi da stranka nije ispunila obveze iz relevantnog odnosno relevantnih poglavlja, stranke u roku od 90 dana od dostave završnog izvješća raspravljaju o odgovarajućim mjerama koje treba provesti uzimajući u obzir izvješće stručne skupine. Najkasnije 105 dana od dostavljanja izvješća strankama tužena stranka obavješćuje svoje domaće savjetodavne skupine osnovane u skladu s člankom 13. i stranku koja podnosi pritužbu o svojoj odluci o mjerama koje treba provesti.

17.   Posebni trgovinski odbor za jednake uvjete za otvoreno i pošteno tržišno natjecanje i održivi razvoj prati daljnje korake nakon izvješća stručne skupine. Domaće savjetodavne skupine stranaka osnovane na temelju članka 13. primjedbe o tome mogu podnijeti Posebnom trgovinskom odboru za jednake uvjete za otvoreno i pošteno tržišno natjecanje i održivi razvoj.

18.   Ako se stranke ne slažu oko postojanja ili usklađenosti s relevantnim odredbama bilo koje mjere poduzete radi rješavanja pitanja neusklađenosti, stranka koja podnosi pritužbu može u pisanom obliku uputiti zahtjev izvornoj stručnoj skupini radi odlučivanja o tom pitanju. U tom se zahtjevu navodi svaka sporna mjera te, na način koji je dostatan za jasno iznošenje pritužbe, objašnjava kako ta mjera nije u skladu s relevantnim odredbama. Stručna skupina strankama dostavlja svoj zaključak u roku od 45 dana od dana dostave zahtjeva.

19.   Osim ako je u ovom članku predviđeno drukčije, članak 739. stavak 1., članak 740. i članci od 753. do 758. te prilozi 48. i 49. primjenjuju se mutatis mutandis.

Članak 410.

Stručna skupina za područja nesmanjivanja razine zaštite

1.   Članak 409. primjenjuje se na sporove između stranka koji se odnose na tumačenje i primjenu poglavlja 6. i 7.

2.   U takvim se sporovima, uz članke navedene u članku 409. stavku 19., primjenjuju mutatis mutandis članak 749. i 750.

3.   Stranke priznaju da, ako tužena stranka odluči ne poduzimati nikakve mjere kako bi postupila u skladu s izvješćem stručne skupine i ovim Sporazumom, sva pravna sredstva odobrena na temelju članka 749. i dalje su dostupna stranci koja podnosi pritužbu.

Članak 411.

Ponovno postizanje ravnoteže

1.   Stranke priznaju pravo svake stranke da određuje svoje buduće politike i prioritete u pogledu radne i socijalne zaštite, zaštite okoliša ili klime, ili u pogledu kontrole subvencija, na način koji je u skladu s međunarodnim obvezama svake stranke, uključujući obveze iz ovog Sporazuma. Stranke istodobno potvrđuju da velike razlike u tim područjima mogu utjecati na trgovinu ili ulaganja između stranaka na način kojim se mijenjaju okolnosti koje su bile temelj za sklapanje ovog Sporazuma.

2.   Ako bitni učinci na trgovinu ili ulaganja između stranaka proizlaze iz velikih razlika među strankama u područjima iz stavka 1., svaka stranka može poduzeti odgovarajuće mjere za ponovno postizanje ravnoteže kako bi riješila tu situaciju. Takve mjere ograničene su opsegom i trajanjem na ono što je nužno i razmjerno za rješavanje situacije. Prednost imaju mjere koje najmanje narušavaju funkcioniranje ovog Sporazuma. Procjena tih učinaka koju provodi stranka temelji se na pouzdanim dokazima, a ne samo na nagađanjima ili slaboj vjerojatnosti.

3.   Na mjere za ponovno postizanje ravnoteže poduzete u skladu sa stavkom 2. primjenjuju se sljedeći postupci:

(a)

dotična stranka bez odgode obavješćuje drugu stranku putem Vijeća za partnerstvo o mjerama za ponovno postizanje ravnoteže koje namjerava poduzeti te dostavlja sve relevantne informacije. Stranke odmah započinju savjetovanje. Savjetovanja se smatraju zaključenima u roku od 14 dana od datuma dostave obavijesti, osim ako su zajednički zaključena prije tog roka;

(b)

ako se ne pronađe uzajamno prihvatljivo rješenje, dotična stranka može najranije pet dana od zaključenja savjetovanja donijeti mjere za ponovno postizanje ravnoteže, osim ako obaviještena stranka u istom roku od pet dana, u skladu s člankom 739. stavkom 2. (64), pisanim zahtjevom upućenim drugoj stranci zatraži osnivanje arbitražnog tijela radi odlučivanja jesu li priopćene mjere za ponovno postizanje ravnoteže u skladu sa stavkom 2. ovog članka;

(c)

arbitražno tijelo provodi postupak u skladu s člankom 760. te donosi konačni pravorijeku roku od 30 dana od svojeg osnivanja. Ako arbitražno tijelo ne donese konačni pravorijek u tom roku, dotična stranka može donijeti mjere za ponovno postizanje ravnoteže najranije tri dana nakon isteka tog roka od 30 dana. U tom slučaju druga stranka može poduzimati protumjere razmjerne donesenima mjerama za ponovno postizanje ravnoteže sve dok arbitražno tijelo ne donese svoj pravorijek. Prednost imaju one protumjere koje najmanje narušavaju funkcioniranje ovog Sporazuma. Točka (a) primjenjuje se mutatis mutandis na takve protumjere koje se mogu donijeti najranije tri dana nakon zaključenja savjetovanja;

(d)

ako arbitražno tijelo utvrdi da su mjere za ponovno postizanje ravnoteže u skladu sa stavkom 2., dotična stranka može donijeti mjere za ponovno postizanje ravnoteže kako su priopćene drugoj stranci;

(e)

ako arbitražno tijelo utvrdi da mjere za ponovno postizanje ravnoteže nisu u skladu sa stavkom 2. ovog članka, dotična stranka u roku od tri dana od donošenja pravorijeka obavješćuje stranku koja podnosi pritužbu o mjerama (65) koje namjerava poduzeti kako bi postupila u skladu s pravorijekom arbitražnog tijela. Članak 748. stavak 2. te članci 749. (66) i 750. primjenjuju se mutatis mutandis ako stranka koja podnosi pritužbu smatra da priopćene mjere nisu u skladu s pravorijekom arbitražnog tijela. Postupci iz članka 748. stavka 2. te članaka 749. i 750. nemaju suspenzivni učinak na primjenu priopćenih mjera u skladu s ovim stavkom;

(f)

ako su mjere za ponovno postizanje ravnoteže donesene prije arbitražnog pravorijeka u skladu s točkom (c), sve protumjere donesene u skladu s tom točkom povlače se odmah, a u svakom slučaju najkasnije pet dana nakon donošenja pravorijeka arbitražnog tijela;

(g)

stranka se ne poziva na Sporazum o WTO-u ni bilo koji drugi međunarodni sporazum kako bi spriječila drugu stranku da poduzme mjere u skladu sa stavcima 2. i 3., među ostalim i kada se te mjere sastoje od suspenzije obveza na temelju ovog Sporazuma;

(h)

ako obaviještena stranka ne podnese zahtjev u skladu s točkom (b) ovog članka u roku koji je u njoj utvrđen, ta stranka može bez prethodnog savjetovanja u skladu s člankom 738. pokrenuti arbitražni postupak iz članka 739. Arbitražno tijelo postupa s tim pitanjem kao s hitnim slučajem u smislu članka 744.

4.   Kako bi se osigurala odgovarajuća ravnoteža između obveza koje su stranke preuzele u ovom Sporazumu na trajnijoj osnovi, svaka stranka može najranije četiri godine nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma zatražiti preispitivanje funkcioniranja ovog naslova. Stranke se mogu dogovoriti da se tom preispitivanju mogu dodati drugi naslovi ovog Sporazuma.

5.   Takvo preispitivanje započinje na zahtjev stranke ako ta stranka smatra da jedna ili obje stranke često poduzimaju mjere iz stavka 2. ili 3. ili ako se neka mjera koja ima bitan učinak na trgovinu ili ulaganja između stranaka primjenjuje 12 mjeseci. Za potrebe ovog stavka riječ je o onim mjerama koje nisu bile osporene niti je arbitražno tijelo za njih utvrdilo da su nepotrebne u skladu sa stavkom 3. točkom (d) ili (h). To preispitivanje može početi prije isteka četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.

6.   Preispitivanje zatraženo u skladu sa stavkom 4. ili 5. počinje u roku od tri mjeseca od zahtjeva i završava u roku od šest mjeseci.

7.   Preispitivanje na temelju stavka 4. ili 5. može se ponoviti u uzastopnim razmacima od najmanje četiri godine nakon završetka prethodnog preispitivanja. Ako je stranka zatražila preispitivanje u skladu sa stavkom 4. ili 5., ona ne može zahtijevati daljnje preispitivanje u skladu sa stavcima 4. ili 5. najmanje četiri godine od završetka prethodnog preispitivanja ili, ako je to primjenjivo, od stupanja na snagu bilo kojeg sporazuma o izmjeni.

8.   Preispitivanjem se razmatra ostvaruje li se ovim Sporazumom odgovarajuća ravnoteža prava i obveza između stranaka, posebno u pogledu funkcioniranja ovog naslova, te ima li stoga potrebe za izmjenom uvjeta ovog Sporazuma.

9.   Vijeće za partnerstvo može odlučiti da na temelju rezultata preispitivanja nije potrebno ništa poduzeti. Ako jedna stranka smatra da nakon preispitivanja postoji potreba za izmjenom ovog Sporazuma, stranke ulažu najveće moguće napore kako bi u pregovorima dogovorile i sklopile sporazum s potrebnim izmjenama. Takvi su pregovori ograničeni na pitanja utvrđena u preispitivanju.

10.   Ako sporazum o izmjeni iz stavka 9. ne bude sklopljen u roku od godine dana od dana kada su stranke započele pregovore, bilo koja stranka može slanjem obavijesti okončati ovaj naslov ili bilo koji drugi naslov ovog Sporazuma koji je dodan preispitivanju, ili stranke mogu odlučiti nastaviti pregovore. Ako jedna stranka okonča ovaj naslov, istog se dana okončava naslov treći. Okončanje počinje proizvoditi učinke tri mjeseca nakon datuma takve obavijesti.

11.   Ako se ovaj naslov okonča u skladu s stavkom 10. ovog članka, naslov drugi okončava se na isti datum, osim ako se stranke dogovore o uključivanju relevantnih dijelova glave XI. ovog naslova u naslov drugi.

12.   Dio šesti glava I. ne primjenjuje se na stavke od 4. do 9. ovog članka.

GLAVA XII.

IZNIMKE

Članak 412.

Opće iznimke

1.   Ništa u glavi I. poglavlju 1. i poglavlju 5., glavi II. poglavlju 2., glavi III., glavi VIII. i glavi XI. poglavlju 4. ne tumači se kao da sprečava stranku da donese ili zadrži mjere usklađene s člankom XX. GATT-a iz 1994. U tu se svrhu članak XX. GATT-a iz 1994., uključujući njegove napomene i dopunske odredbe, mutatis mutandis ugrađuje u ovaj Sporazum i postaje njegov dio.

2.   Podložno zahtjevu da se takve mjere ne primjenjuju na način koji bi bio sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije između zemalja u kojima prevladavaju slični uvjeti ili prikriveno ograničavanje liberalizacije ulaganja ili trgovine uslugama, ništa u glavi II., glavi III., glavi IV., glavi VIII. i glavi XI. poglavlju 4. ne tumači se kao da bilo koju stranku sprečava da donese ili izvršava mjere:

(a)

potrebne radi zaštite javne sigurnosti ili javnog morala ili održavanja javnog reda (67);

(b)

potrebne radi zaštite života ili zdravlja ljudi, životinja ili biljaka;

(c)

potrebne radi osiguravanja usklađenosti sa zakonima ili drugim propisima koji nisu neusklađeni s odredbama ovog Sporazuma, uključujući one koje se odnose na:

i.

sprečavanje prijevarne i zavaravajuće prakse ili rješavanje posljedica povreda ugovorâ;

ii.

zaštitu privatnosti osoba u vezi s obradom i širenjem osobnih podataka i zaštitu povjerljivosti osobnih evidencija i računa; i

iii.

sigurnost.

3.   Ako su takve mjere inače neusklađene s odredbama iz poglavlja ili glava navedenih u stavcima 1. i 2. ovog članka, podrazumijeva se da su stranke suglasne u pogledu sljedećeg:

(a)

mjere iz članka XX. točke (b) GATT-a iz 1994. i stavka 2. točke (b) ovog članka uključuju mjere u području okoliša, koje su potrebne za zaštitu života i zdravlja ljudi, životinja ili biljaka;

(b)

članak XX. točka (g) GATT-a iz 1994. primjenjuje se na mjere koje se odnose na očuvanje živih i neživih neobnovljivih prirodnih resursa; i

(c)

mjere koje se poduzimaju radi provedbe multilateralnih sporazuma u području okoliša mogu biti obuhvaćene člankom XX. točkom (b) ili (g) GATT-a iz 1994. ili stavkom 2. točkom (b) ovog članka.

4.   Prije nego što poduzme mjere predviđene u članku XX. točkama (i) i (j) GATT-a iz 1994. stranka dostavlja drugoj stranci sve relevantne informacije u cilju pronalaženja rješenja koje je prihvatljivo za obje stranke. Ako se dogovor ne postigne u roku od 30 dana od dostave informacija, stranka može primijeniti relevantne mjere. Ako zbog iznimnih i kritičnih okolnosti koje zahtijevaju hitno djelovanje nije moguće prethodno obavješćivanje ili ispitivanje, stranka koja namjerava poduzeti mjere može odmah primijeniti mjere opreza koje su potrebne za rješavanje situacije. Ta stranka o tome odmah obavješćuje drugu stranku.

Članak 413.

Oporezivanje

1.   Ništa u glavama od I. do VII., glavi VIII. poglavlju 4. te glavama od IX. do XII. ovog naslova ili naslovu šestom ne utječe na prava i obveze Unije ili njezinih država članica i Ujedinjene Kraljevine iz bilo koje porezne konvencije. U slučaju nedosljednosti između ovog Sporazuma i bilo koje takve porezne konvencije prednost ima porezna konvencija u mjeri u kojoj postoji nedosljednost. U pogledu porezne konvencije između Unije ili njezinih država članica i Ujedinjene Kraljevine, relevantna nadležna tijela prema ovom Sporazumu i toj poreznoj konvenciji zajednički utvrđuju postoji li nedosljednost između ovog Sporazuma i porezne konvencije. (68)

2.   Članci 130. i 138. ne primjenjuju se na pogodnost odobrenu u skladu s poreznom konvencijom.

3.   Podložno zahtjevu da se porezne mjere ne primjenjuju na način koji bi bio sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije između zemalja u kojima prevladavaju slični uvjeti ili prikriveno ograničavanje trgovine ili ulaganja, ništa u glavama od I. do VII., glavi VIII. poglavlju 4. te glavama od IX. do XII. ovog naslova ili naslovu šestom ne tumači se kao da stranku sprečava da donese, zadrži ili izvršava bilo koju mjeru:

(a)

čiji je cilj osigurati pravično ili djelotvorno (69) uvođenje ili naplatu izravnih poreza; ili

(b)

kojom se utvrđuje razlika između poreznih obveznika koji nisu u istoj situaciji, posebno u pogledu njihove rezidentnosti ili mjesta ulaganja njihova kapitala.

4.   Za potrebe ovog članka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„rezidentnost” znači rezidentnost u porezne svrhe;

(b)

„porezna konvencija” znači konvencija o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili bilo koji drugi međunarodni sporazum ili aranžman koji se u potpunosti ili uglavnom odnosi na oporezivanje; i

(c)

„izravni porezi” obuhvaćaju sve poreze na prihod ili kapital, uključujući poreze na dobit od otuđivanja imovine, poreze na nekretnine, nasljedstva i darove, poreze na nadnice ili plaće koje su isplatila poduzeća te poreze na povećanje kapitala.

Članak 414.

Izuzeća od obveza WTO-a

Ako je neka obveza iz glava od I. do XII. ovog naslova ili naslova šestog ovog dijela u osnovi istovrijedna obvezi iz Sporazuma o WTO-u, smatra se da je svaka mjera poduzeta u skladu s izuzećem donesenim u skladu s člankom IX. Sporazuma o WTO-u sukladna s tom u osnovi istovrijednom odredbom ovog Sporazuma.

Članak 415.

Iznimke u vezi sa sigurnošću

Ništa u glavama od I. do XII. ovog naslova ili u naslovu šestom ne tumači se kao da:

(a)

od stranke zahtijeva da dostavi ili dopusti pristup informacijama čije objavljivanje smatra suprotnim svojim bitnim sigurnosnim interesima; ili

(b)

stranku sprečava da poduzme radnje koje smatra potrebnima za zaštitu svojih bitnih sigurnosnih interesa:

i.

u vezi s proizvodnjom ili trgovinom oružjem, streljivom i vojnom opremom te u vezi s trgovinom i prometom drugom robom i materijalima, uslugama i tehnologijom te gospodarskim djelatnostima koji se obavljaju izravno ili neizravno u svrhe opskrbe vojnih snaga;

ii.

u vezi s materijalima pogodnima za fisiju i fuziju ili materijalima iz kojih se takvi materijali dobivaju; ili

iii.

u vrijeme rata ili drugog izvanrednog stanja u međunarodnim odnosima; ili

(c)

stranku sprečava da poduzme radnje u skladu s njezinim obvezama prema Povelji Ujedinjenih naroda s ciljem održavanja međunarodnog mira i sigurnosti.

Članak 416.

Povjerljive informacije

1.   Uz iznimku članka 384., ništa u glavama od I. do XII. ovog naslova ili naslovu šestom ovog dijela ne tumači se kao da od stranke zahtijeva da na raspolaganje stavi povjerljive informacije čijim bi se otkrivanjem onemogućilo izvršavanje zakonodavstva ili koje bi na neki drugi način bilo protivno javnom interesu ili bi dovelo u pitanje legitimne poslovne interese određenih javnih ili privatnih poduzeća, osim ako takve povjerljive informacije zahtijeva arbitražno tijelo u postupku rješavanja sporova iz dijela šestoga glave I. ili ako takve povjerljive informacije zahtijeva stručna skupina u postupcima u skladu s člankom 409. ili člankom 410. U takvim slučajevima arbitražno tijelo ili, ovisno o slučaju, stručna skupina osigurava punu zaštitu povjerljivosti u skladu s Prilogom 48.

2.   Ako stranka Vijeću za partnerstvo ili odborima dostavi informacije koje se prema njezinim zakonima i drugim propisima smatraju povjerljivima, druga stranka s tim informacijama postupa kao s povjerljivim informacijama, osim ako stranka koja je dostavila informacije pristane na drukčije postupanje.

NASLOV DRUGI

ZRAČNI PROMET

GLAVA I.

ZRAČNI PRIJEVOZ

Članak 417.

Definicije

Za potrebe ove glave primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„zračni prijevoznik” znači poduzeće za zračni prijevoz koje posjeduje valjanu operativnu licenciju ili istovrijedni dokument;

(b)

„zračni prijevoznik iz Unije” znači zračni prijevoznik koji ispunjava uvjete iz članka 421. stavka 1. točke (b);

(c)

„zračni prijevoznik iz Ujedinjene Kraljevine” znači zračni prijevoznik koji ispunjava uvjete iz članka 421. stavka 1. točke (a) ili članka 422. stavka 2.;

(d)

„usluge u zračnoj plovidbi” znači usluge zračnog prometa, komunikacijske usluge, usluge plovidbe i nadzora, meteorološke usluge za zračnu plovidbu i usluge zrakoplovnog informiranja;

(e)

„svjedodžba o sposobnosti” znači dokument izdan zračnom prijevozniku kojim se potvrđuje da je dotični zračni prijevoznik stručno osposobljen i organiziran tako da može jamčiti siguran rad zrakoplova u obavljanju zrakoplovnih djelatnosti navedenih u svjedodžbi;

(f)

„upravljanje zračnim prometom” znači skup funkcija koje se izvršavaju u zrakoplovu i na tlu (usluge zračnog prometa, upravljanje zračnim prostorom i upravljanje protokom zračnog prometa), a koje su potrebne za sigurno i učinkovito kretanje zrakoplova tijekom svih faza djelovanja;

(g)

„zračni prijevoz” znači prijevoz putnika, prtljage, tereta i pošte, odvojeno ili zajedno, koji se obavlja zrakoplovom i koji je ponuđen javnosti uz naknadu ili za najam;

(h)

„utvrđivanje državne pripadnosti” znači nalaz da zračni prijevoznik koji predlaže pružanje usluga zračnog prijevoza na temelju ove glave zadovoljava zahtjeve iz članka 422. u pogledu njegova vlasništva, stvarne kontrole i glavnog mjesta poslovanja;

(i)

„nadležna tijela” znači, za Ujedinjenu Kraljevinu, tijela Ujedinjene Kraljevine nadležna za regulatorne i administrativne funkcije Ujedinjene Kraljevine na temelju ove glave; a za Uniju tijela Unije i država članica nadležna za regulatorne i administrativne funkcije Unije na temelju ove glave;

(j)

„Konvencija” znači Konvencija o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, sastavljena u Chicagu 7. prosinca 1944. i uključuje:

i.

sve izmjene koje su stupile na snagu u skladu s člankom 94. točkom (a) Konvencije i koje su ratificirale Ujedinjena Kraljevina i dotična država članica ili dotične države članice, kako je relevantno za dotično pitanje; i

ii.

sve priloge i sve njihove izmjene donesene u skladu s člankom 90. Konvencije, ako su takvi prilozi ili izmjene u bilo kojem trenutku važeći u Ujedinjenoj Kraljevini i u dotičnoj državi članici ili dotičnim državama članicama, kako je relevantno za dotično pitanje.

(k)

„diskriminacija” znači razlikovanje bilo koje vrste bez objektivnog opravdanja u pogledu nabave robe ili usluga, uključujući javne usluge, za obavljanje zračnog prijevoza, ili u pogledu načina postupanja tijela javne vlasti nadležnih za takve usluge;

(l)

„stvarna kontrola” znači odnos uspostavljen pravima, ugovorima ili drugim sredstvima koji pojedinačno ili skupno, uzimajući u obzir uključene činjenične ili pravne okolnosti, daju mogućnost izravnog ili neizravnog odlučujućeg utjecaja na poduzeće, a osobito:

i.

pravom na upotrebu cjelokupne imovine ili dijela imovine poduzetnika;

ii.

pravima ili ugovorima kojima se prenosi odlučujući utjecaj na sastav, glasovanje ili odluke tijela nekog poduzeća ili se na drugi način prenosi odlučujući utjecaj na vođenje poslovanja poduzeća;

(m)

„utvrđivanje sposobnosti” znači nalaz da zračni prijevoznik koji predlaže pružanje usluga zračnog prijevoza na temelju ove glave ima zadovoljavajući financijski kapacitet i odgovarajuće upravljačko iskustvo za pružanje takvih usluga te je spreman postupati u skladu sa zakonima, drugim propisima i zahtjevima kojima se uređuje pružanje takvih usluga;

(n)

„puni trošak” znači trošak pružene usluge koji može uključivati odgovarajuće iznose troška kapitala i amortizacije imovine, kao i troškove održavanja, poslovanja, upravljanja i administracije;

(o)

„ICAO” znači Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva Ujedinjenih naroda;

(p)

„glavno mjesto poslovanja” znači glavni ured ili registrirano sjedište zračnog prijevoznika, u kojem se obavljaju glavne financijske funkcije i operativna kontrola zračnog prijevoznika, uključujući upravljanje kontinuiranom plovidbenošću;

(q)

„inspekcijski pregled na stajanci” znači pregled koji, u zrakoplovu i oko zrakoplova druge stranke, provodi nadležno tijelo stranke ili njezini imenovani predstavnici radi provjere valjanosti relevantnih isprava zrakoplova i članova posade te vidljivog stanja zrakoplova i njegove opreme;

(r)

„samostalno obavljanje usluga” znači obavljanje zemaljskih usluga koje zračni prijevoznik obavlja neposredno za sebe ili za drugog zračnog prijevoznika pri čemu:

i.

jedna strana ima većinski udio u vlasništvu drugog; ili

ii.

isto tijelo ima većinski udio u vlasništvu obaju;

(s)

„linijski zračni prijevoz” znači zračni prijevoz koji se obavlja uz naknadu prema objavljenom redu letenja odnosno tako redovito ili učestalo da čini prepoznatljiv sustavni niz letova koje građani mogu izravno rezervirati; te dodatni letovi organizirani radi prepunjenosti redovitih letova;

(t)

„zaustavljanje u neprometne svrhe” znači slijetanje u bilo koju svrhu osim ukrcaja ili iskrcaja putnika, prtljage, tereta i/ili pošte u zračnom prijevozu;

(u)

„tarifa” znači svaka vozarina, cijena ili naknada za zračni prijevoz putnika, prtljage ili tereta (osim pošte) (uključujući sve druge povezane vrste prijevoza) koju naplaćuju zračni prijevoznici, uključujući njihove zastupnike, te uvjeti koji uređuju raspoloživost takve vozarine, cijene ili naknade;

(v)

„korisnička naknada” znači naknada koja se zaračunava zračnim prijevoznicima za korištenje infrastrukture zračne luke, sustava za zračnu plovidbu (uključujući prelete), infrastrukture odnosno usluga u službi zaštite zračnog prometa, uključujući povezane usluge i infrastrukturu, ili naknade povezane sa zaštitom okoliša, uključujući naknade za buku i naknade za rješavanje problema lokalnog onečišćenja zraka u zračnim lukama i oko njih.

Članak 418.

Popis ruta

1.   Podložno članku 419. Unija dodjeljuje Ujedinjenoj Kraljevini pravo da zračni prijevoznici iz Ujedinjene Kraljevine tijekom obavljanja zračnog prijevoza lete na sljedećim rutama:

točke na državnom području Ujedinjene Kraljevine – međutočke – točke na području Unije – točke izvan njih.

2.   Podložno članku 419. Ujedinjena Kraljevina dodjeljuje Uniji pravo da zračni prijevoznici iz Unije tijekom obavljanja zračnog prijevoza lete na sljedećim rutama:

točke na području Unije – međutočke – točke na državnom području Ujedinjene Kraljevine – točke izvan njih.

Članak 419.

Prava prometovanja

1.   Svaka stranka dodjeljuje drugoj stranci, za zračne prijevoznike iz te druge stranke u svrhu obavljanja zračnog prijevoza na rutama utvrđenima u članku 418., sljedeće pravo:

(a)

pravo letenja preko njezina područja bez slijetanja;

(b)

pravo zaustavljanja na njezinu području u neprometne svrhe.

2.   Ujedinjena Kraljevina ima pravo na to da se njezini zračni prijevoznici zaustavljaju na području Unije radi pružanja usluga linijskog i povremenog zračnog prijevoza između bilo kojih točaka na državnom području Ujedinjene Kraljevine i bilo kojih točaka na području Unije (prava prometovanja treće i četvrte slobode).

3.   Unija ima pravo na to da se njezini zračni prijevoznici zaustavljaju na državnom području Ujedinjene Kraljevine radi pružanja usluga linijskog i povremenog zračnog prijevoza između bilo kojih točaka na području Unije i bilo kojih točaka na državnom području Ujedinjene Kraljevine (prava prometovanja treće i četvrte slobode).

4.   Neovisno o stavcima 1., 2. i 3. te ne dovodeći u pitanje stavak 9., države članice i Ujedinjena Kraljevina mogu, podložno internim pravilima i postupcima stranaka, sklapati bilateralne dogovore kojima, u okviru ovog Sporazuma, međusobno dodjeljuju sljedeća prava:

(a)

za Ujedinjenu Kraljevinu, pravo na to da se njezini zračni prijevoznici zaustavljaju na državnom području dotične države članice radi pružanja usluga linijskog i povremenog, isključivo teretnog zračnog prijevoza između točaka na državnom području te države članice i točaka u trećoj zemlji, kao dio usluge čije se polazište ili odredište nalaze na državnom području Ujedinjene Kraljevine (prava prometovanja pete slobode);

(b)

za dotičnu državu članicu, pravo na to da se zračni prijevoznici Unije zaustavljaju na državnom području Ujedinjene Kraljevine radi pružanja usluga linijskog i povremenog, isključivo teretnog zračnog prijevoza između točaka na državnom području Ujedinjene Kraljevine i točaka u trećoj zemlji, kao dio usluge čije se polazište ili odredište nalaze na državnom području te države članice (prava prometovanja pete slobode).

5.   Prava koja stranke uzajamno dodjeljuju u skladu sa stavkom 4. uređena su odredbama ove glave.

6.   Nijedna stranka ne smije jednostrano ograničiti opseg prometa, kapacitet, učestalost, redovitost, usmjeravanje, polazište ili odredište usluga zračnog prijevoza koje se obavljaju u skladu sa stavcima 2., 3. i 4., ili vrstu odnosno vrste zrakoplova kojima u tu svrhu upravljaju zračni prijevoznici iz druge stranke, osim ako je to potrebno zbog carinskih, tehničkih ili operativnih razloga odnosno razloga upravljanja zračnim prometom, sigurnosti, zaštite okoliša ili zdravlja, na nediskriminirajući način, ili osim ako je drukčije predviđeno u ovoj glavi.

7.   Ništa u ovoj glavi ne smatra se dodjeljivanjem prava Ujedinjenoj Kraljevini na to da njezini zračni prijevoznici na državnom području države članice ukrcavaju putnike, prtljagu, teret ili poštu koji se prevoze za naknadu i s odredištem u nekoj drugoj točki na državnom području te države članice ili bilo koje druge države članice.

8.   Ništa u ovoj glavi ne smatra se dodjeljivanjem prava Uniji na to da njezini zračni prijevoznici na državnom području Ujedinjene Kraljevine ukrcavaju putnike, prtljagu, teret ili poštu koji se prevoze za naknadu i s odredištem u nekoj drugoj točki na državnom području Ujedinjene Kraljevine.

9.   Podložno internim pravilima i postupcima stranaka, nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine i država članica mogu odobriti usluge povremenog zračnog prijevoza koje nadilaze prava predviđena ovim člankom pod uvjetom da ne predstavljaju prikriveni oblik linijskog prijevoza, te mogu uspostaviti bilateralne dogovore o postupcima koje treba slijediti pri obradi zahtjeva i odlukama o zahtjevima zračnih prijevoznika.

Članak 420.

Dogovori o letovima pod skupnom oznakom i o rezervaciji kapaciteta

1.   Usluge zračnog prijevoza u skladu s člankom 419. mogu se pružati u okviru dogovora o letovima pod skupnom oznakom ili o rezervaciji kapaciteta, kako slijedi:

(a)

zračni prijevoznik iz Ujedinjene Kraljevine može biti marketinški prijevoznik na letovima bilo kojeg operativnog zračnog prijevoznika koji je zračni prijevoznik iz Unije ili zračni prijevoznik iz Ujedinjene Kraljevine, ili bilo kojeg operativnog zračnog prijevoznika iz treće zemlje koji, u skladu s pravom Unije ili, ako je primjenjivo, u skladu s pravom dotične države članice ili dotičnih država članica, uživa potrebna prava prometovanja te pravo da njegovi prijevoznici ostvaruju ta prava na temelju dotičnog dogovora;

(b)

zračni prijevoznik iz Unije može biti marketinški prijevoznik na letovima bilo kojeg operativnog zračnog prijevoznika koji je zračni prijevoznik iz Unije ili zračni prijevoznik iz Ujedinjene Kraljevine, ili bilo kojeg operativnog zračnog prijevoznika iz treće zemlje koji, u skladu s pravom Ujedinjene Kraljevine, uživa potrebna prava prometovanja te pravo da njegovi prijevoznici ostvaruju ta prava na temelju dotičnog dogovora;

(c)

zračni prijevoznik iz Ujedinjene Kraljevine može biti operativni zračni prijevoznik za letove bilo kojeg marketinškog zračnog prijevoznika koji je zračni prijevoznik iz Unije ili zračni prijevoznik iz Ujedinjene Kraljevine, ili za letove bilo kojeg marketinškog zračnog prijevoznika iz treće zemlje koji, u skladu s pravom Unije ili, ako je primjenjivo, u skladu s pravom dotične države članice ili dotičnih država članica, uživa potrebna prava da sklapa dotične dogovore;

(d)

zračni prijevoznik iz Unije može biti operativni zračni prijevoznik za letove bilo kojeg marketinškog zračnog prijevoznika koji je zračni prijevoznik iz Unije ili zračni prijevoznik iz Ujedinjene Kraljevine, ili za letove bilo kojeg marketinškog zračnog prijevoznika iz treće zemlje koji, u skladu s pravom Ujedinjene Kraljevine, uživa potrebna prava da sklapa dotične dogovore;

(e)

u kontekstu dogovora predviđenih u točkama od (a) do (d), zračni prijevoznik iz jedne stranke može biti marketinški prijevoznik u dogovoru o rezervaciji kapaciteta ili o letovima pod skupnom oznakom u uslugama zračnog prijevoza između bilo kojih dviju točaka čije se polazište i odredište nalaze na području druge stranke, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

i.

uvjeti utvrđeni u točki (a) ili, ovisno o slučaju, točki (b), u pogledu operativnog zračnog prijevoznika; i

ii.

dotična usluga prijevoza dio je prijevoza koji obavlja marketinški prijevoznik između točke na području svoje stranke i te odredišne točke na području druge stranke.

2.   Zračni prijevoznik iz jedne stranke može biti marketinški prijevoznik u dogovoru o rezervaciji kapaciteta ili o letovima pod skupnom oznakom u uslugama zračnog prijevoza između bilo kojih dviju točaka od kojih se jedna nalazi na području druge stranke, a druga u trećoj zemlji, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

uvjeti utvrđeni u stavku 1. točki (a) ili, ovisno o slučaju, točki (b), u pogledu operativnog zračnog prijevoznika; i

(b)

dotična usluga prijevoza dio je prijevoza koji obavlja marketinški prijevoznik između točke na području svoje stranke i te točke u trećoj zemlji.

3.   Za svaku prodanu kartu obuhvaćenu dogovorima iz ovog članka kupca se nakon rezervacije obavješćuje o tome koji će zračni prijevoznik obavljati svaku dionicu usluge. Ako to nije moguće ili u slučaju promjene nakon rezervacije, putnika se obavješćuje o identitetu operativnog zračnog prijevoznika čim se taj identitet utvrdi. U svakom slučaju, putnika se o identitetu operativnog zračnog prijevoznika ili operativnih zračnih prijevoznika obavješćuje pri prijavi za let ili prije ukrcaja ako za povezani let nije potrebna prijava za let.

4.   Stranke mogu zahtijevati da dogovore iz ovog članka odobre njihova nadležna tijela u svrhu provjere usklađenosti s uvjetima utvrđenima u njemu i s drugim zahtjevima predviđenima u ovom Sporazumu, posebno u pogledu poštenog tržišnog natjecanja, sigurnosti i zaštite.

5.   Korištenje dogovora o letovima pod skupnom oznakom ili o rezervaciji kapaciteta ni u kojem slučaju ne smije uzrokovati to da zračni prijevoznici stranaka ostvaruju prava prometovanja na temelju ovog Sporazuma osim onih utvrđenih u članku 419.

Članak 421.

Operativna fleksibilnost

Prava koja stranke uzajamno dodjeljuju u skladu s člankom 419. stavcima 2., 3. i 4. uključuju, u okviru ondje utvrđenih ograničenja, sva sljedeća prava:

(a)

obavljati letove u jednom ili oba smjera;

(b)

kombinirati različite brojeve letova u okviru jedne operacije zrakoplova;

(c)

opsluživati točke na popisu ruta u bilo kojoj kombinaciji i bilo kojim redoslijedom;

(d)

prebaciti promet s jednog na drugi zrakoplov istog zračnog prijevoznika na bilo kojoj točki (promjena zrakoplova uz zadržavanje istog broja leta);

(e)

obavljati promet s međuslijetanjem preko bilo koje točke unutar ili izvan područja bilo koje stranke;

(f)

obavljati tranzitni promet preko područja druge stranke;

(g)

objediniti promet na istom zrakoplovu bez obzira na to odakle takav promet potječe;

(h)

opsluživati više od jedne točke u istoj usluzi (koterminalizacija).

Članak 422.

Operativna odobrenja i tehničke dozvole

1.   Po primitku zahtjeva za operativno odobrenje zračnog prijevoznika iz jedne od stranaka, u propisanom obliku i na propisani način, za obavljanje usluga zračnog prijevoza u skladu s ovom glavom, druga stranka dodjeljuje odgovarajuća odobrenja i tehničke dozvole po najkraćem postupku, pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)

u slučaju zračnog prijevoznika iz Ujedinjene Kraljevine:

i.

zračni prijevoznik u izravnom je ili većinskom vlasništvu te pod stvarnom kontrolom Ujedinjene Kraljevine i/ili njezinih državljana;

ii.

zračni prijevoznik ima glavno mjesto poslovanja na državnom području Ujedinjene Kraljevine i operativnu licenciju u skladu s pravom Ujedinjene Kraljevine; i

iii.

zračni prijevoznik posjeduje svjedodžbu o sposobnosti koju je izdalo nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine, koje mora biti jasno identificirano i koje provodi i održava stvarnu regulatornu kontrolu nad zračnim prijevoznikom;

(b)

u slučaju zračnog prijevoznika iz Unije:

i.

zračni prijevoznik u izravnom je ili većinskom vlasništvu te pod stvarnom kontrolom jedne ili više država članica Unije, drugih država članica Europskoga gospodarskog prostora, Švicarske i/ili njihovih državljana;

ii.

zračni prijevoznik ima glavno mjesto poslovanja na području Unije i valjanu operativnu licenciju u skladu s pravom Unije; i

iii.

zračni prijevoznik posjeduje svjedodžbu o sposobnosti koju je izdalo nadležno tijelo države članice ili tijelo Unije u njegovo ime, tijelo koje izdaje svjedodžbu jasno je identificirano i ta država članica provodi i održava stvarnu regulatornu kontrolu nad zračnim prijevoznikom;

(c)

poštuju se članci 434. i 435.; i

(d)

zračni prijevoznik ispunjava uvjete propisane zakonima i drugim propisima koje stranka koja razmatra zahtjev odnosno zahtjeve uobičajeno primjenjuje na obavljanje međunarodnog zračnog prijevoza.

2.   Neovisno o stavku 1. točki (a) podtočki i., zračnim prijevoznicima iz Ujedinjene Kraljevine dodjeljuju se odgovarajuća operativna odobrenja i tehničke dozvole, pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)

ispunjeni su uvjeti utvrđeni u stavku 1. točki (a) podtočkama ii. i iii. te točkama (c) i (d);

(b)

zračni prijevoznik u izravnom je ili većinskom vlasništvu te pod stvarnom kontrolom jedne ili više država članica Unije, drugih država članica Europskoga gospodarskog prostora, Švicarske i/ili njihovih državljana, samostalno ili zajedno s Ujedinjenom Kraljevinom i/ili njezinim državljanima;

(c)

na dan isteka prijelaznog razdoblja zračni prijevoznik imao je valjanu operativnu licenciju u skladu s pravom Unije.

3.   Za potrebe stavaka 1. i 2., dokazi o stvarnoj regulatornoj kontroli uključuju, ali nisu ograničeni na sljedeće:

(a)

dotični zračni prijevoznik ima važeću operativnu licenciju ili dozvolu koju je izdalo nadležno tijelo i ispunjava kriterije stranke koja izdaje operativnu licenciju ili dozvolu za obavljanje međunarodnog zračnog prijevoza; i

(b)

ta stranka za tog zračnog prijevoznika provodi i održava nadzorne programe za zrakoplovnu sigurnost i zaštitu u skladu sa standardima ICAO-a.

4.   Kad dodjeljuje operativna odobrenja i tehničke dozvole, svaka stranka postupa prema svim prijevoznicima iz druge stranke bez diskriminacije.

5.   Po primitku zahtjeva za operativno odobrenje koji je podnio zračni prijevoznik iz jedne stranke, druga stranka priznaje svako utvrđivanje sposobnosti i/ili utvrđivanje državne pripadnosti koje je provela prva stranka u vezi s tim zračnim prijevoznikom kao da su to utvrđivanje provela njezina vlastita nadležna tijela te ne istražuje dodatno ta pitanja, osim kako je predviđeno u članku 424. stavku 3.

Članak 423.

Operativni planovi, programi i rasporedi

Obavijest o operativnim planovima, programima ili rasporedima usluga zračnog prijevoza koje se obavljaju na temelju ove glave stranka može zahtijevati isključivo u informativne svrhe. Ako stranka zahtijeva takvu obavijest, ona svodi na najmanju moguću mjeru administrativno opterećenje posrednika u zračnom prijevozu i zračnih prijevoznika druge stranke povezano s njezinim zahtjevima i postupcima u pogledu obavješćivanja.

Članak 424.

Odbijanje, opoziv, suspenzija ili ograničenje operativnog odobrenja

1.   Unija može poduzeti mjere protiv zračnog prijevoznika iz Ujedinjene Kraljevine u skladu sa stavcima 3., 4. i 5. ovog članka u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

(a)

u slučaju odobrenja i dozvola dodijeljenih u skladu s člankom 422. stavkom 1. točkom (a), ako nije ispunjen bilo koji od ondje utvrđenih uvjeta ;

(b)

u slučaju odobrenja i dozvola dodijeljenih u skladu s člankom 422. stavkom 2., ako nije ispunjen bilo koji od ondje utvrđenih uvjeta ;

(c)

ako zračni prijevoznik nije poštovao zakone i druge propise iz članka 426.; ili

(d)

ako su takve mjere potrebne radi sprečavanja, zaštite od širenja bolesti ili kontrole njezinog širenja ili kako bi se na neki drugi način zaštitilo javno zdravlje.

2.   Ujedinjena Kraljevina može poduzeti mjere protiv zračnog prijevoznika iz Unije u skladu sa stavcima 3., 4. i 5. ovog članka u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

(a)

ako nije ispunjen bilo koji od uvjeta utvrđenih u članku 422. stavku 1. točki (b);

(b)

ako zračni prijevoznik nije poštovao zakone i druge propise iz članka 426.; ili

(c)

ako su takve mjere potrebne radi sprečavanja, zaštite od širenja bolesti ili kontrole njezinog širenja ili kako bi se na neki drugi način zaštitilo javno zdravlje.

3.   Stranka koja ima opravdane razloge za sumnju da se zračni prijevoznik iz druge stranke nalazi u bilo kojoj od situacija iz stavka 1. ili 2., ovisno o slučaju, i da se u tom pogledu moraju poduzeti mjere, ona što prije pisanim putem obavješćuje drugu stranku o razlozima planiranog odbijanja, suspenzije ili ograničavanja operativnog odobrenja ili tehničke dozvole te zahtijeva savjetovanje.

4.   Takvo savjetovanje započinje što prije, a najkasnije 30 dana od primitka zahtjeva za savjetovanje. Ako se zadovoljavajući dogovor ne postigne u roku od 30 dana ili u dogovorenom roku od dana početka takvog savjetovanja, ili ako se ne poduzmu dogovorene korektivne mjere, to je opravdan razlog da stranka koja je zatražila savjetovanje poduzme mjere za odbijanje, opoziv ili suspenziju operativnih odobrenja ili tehničkih dozvola, uvođenje uvjeta za ta odobrenja ili te dozvole ili ograničavanje tih odobrenja ili dozvole dotičnog zračnog prijevoznika ili dotičnih zračnih prijevoznika kako bi se osigurala usklađenost s člancima 422. i 426. Ako su poduzete mjere za odbijanje, opoziv, suspenziju ili ograničavanje operativnog odobrenja ili tehničke dozvole zračnog prijevoznika, stranka može pokrenuti arbitražu u skladu s člankom 739., bez prethodnog savjetovanja u skladu s člankom 738. Arbitražno tijelo postupa s tim pitanjem kao s hitnim slučajem u smislu članka 744. Na zahtjev stranke arbitražno tijelo može, do donošenja konačnog pravorijeka, naložiti donošenje privremenih zaštitnih mjera, uključujući izmjenu ili suspenziju mjera koje je poduzela bilo koja stranka na temelju ovog članka.

5.   Neovisno o stavcima 3. i 4., u slučajevima iz stavka 1. točaka (c) i (d) te stavka 2. točaka (b) i (c) stranka može poduzeti hitne mjere ako je to potrebno zbog izvanredne situacije ili kako bi se spriječila daljnja neusklađenost. Za potrebe ovog stavka daljnja neusklađenost podrazumijeva da su nadležna tijela stranaka već postavila pitanje neusklađenosti.

6.   Ovim se člankom ne dovode u pitanje odredbe naslova prvoga glave XI., članka 427. stavka 4., članka 434. stavaka 4., 6. i 8. te članka 435. stavka 12., ni postupak rješavanja sporova utvrđen u dijelu šestom glavi I., ni mjere koje iz toga proizlaze.

Članak 425.

Vlasništvo i kontrola nad zračnim prijevoznicima

Stranke priznaju moguće koristi daljnje liberalizacije vlasništva i kontrole nad svojim zračnim prijevoznicima. Stranke su suglasne u okviru Posebnog odbora za zračni prijevoz razmotriti mogućnosti recipročne liberalizacije vlasništva i kontrole nad svojim zračnim prijevoznicima u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovog Sporazuma, a nakon toga u roku od 12 mjeseci od primitka takva zahtjeva jedne od stranaka. Na temelju tog razmatranja stranke mogu odlučiti izmijeniti ovu glavu.

Članak 426.

Usklađenost sa zakonima i drugim propisima

1.   Zračni prijevoznici svake stranke, kada ulaze na područje druge stranke, obavljaju operacije u njemu ili odlaze iz njega, poštuju zakone i druge propise druge stranke u pogledu ulaska na njezino područje, obavljanja operacija u tom području i odlaska iz tog područja koji se primjenjuju na zrakoplove koji obavljaju međunarodni zračni prijevoz.

2.   Putnici, posada, prtljaga, teret i/ili pošta zračnih prijevoznika svake stranke, ili bilo tko tko djeluje u njihovo ime, kada ulaze na područje druge stranke, obavljaju operacije u njemu ili odlaze iz njega, poštuju zakone i druge propise druge stranke u pogledu ulaska na njezino područje, obavljanja operacija u tom području i odlaska iz tog područja koji se primjenjuju na putnike, posadu, prtljagu, teret i/ili poštu u zrakoplovu (uključujući propise koji se odnose na ulazak, odobrenje, imigraciju, putovnice, carinu i karantenu te, ako je riječ o pošti, poštanske propise).

3.   Stranke na svojem području dopuštaju zračnim prijevoznicima druge stranke da poduzmu primjerene mjere kojima se osigurava da se prevoze samo osobe koje imaju putne isprave potrebne za ulazak na područje druge stranke ili za tranzit preko tog područja.

Članak 427.

Nediskriminacija

1.   Ne dovodeći u pitanje naslov prvi glavu XI., stranke u okviru svojih nadležnosti uklanjaju sve oblike diskriminacije koji bi negativno utjecali na poštene i jednake mogućnosti zračnih prijevoznika druge stranke da se natječu u ostvarivanju prava predviđenih u ovoj glavi.

2.   Jedna stranka („stranka koja pokreće postupak”) može postupiti u skladu sa stavcima od 3. do 6. ako smatra da je na poštene i jednake mogućnosti njezinih zračnih prijevoznika da se natječu u ostvarivanju prava predviđenih u ovoj glavi negativno utjecala diskriminacija zabranjena stavkom 1.

3.   Stranka koja pokreće postupak podnosi pisani zahtjev za savjetovanje drugoj stranci („stranka kojoj je zahtjev upućen”). Savjetovanje počinje u roku od 30 dana od primitka zahtjeva, osim ako se stranke dogovore drukčije.

4.   Ako stranka koja pokreće postupak i stranka kojoj je zahtjev upućen ne postignu dogovor o tom pitanju u roku od 60 dana od primitka zahtjeva za savjetovanje iz stavka 3., stranka koja pokreće postupak može poduzeti mjere protiv svih ili dijela zračnih prijevoznika koji su ostvarili korist od diskriminacije zabranjene stavkom 1., uključujući mjere za odbijanje, opoziv ili suspenziju operativnih odobrenja ili tehničkih dozvola, uvođenje uvjeta za ta odobrenja ili te dozvole ili ograničavanje tih odobrenja ili dozvola dotičnih zračnih prijevoznika.

5.   Mjere poduzete u skladu sa stavkom 4. moraju biti primjerene, proporcionalne i ograničene u svojem području primjene i trajanju na ono što je nužno za smanjivanje štete za zračne prijevoznike stranke koja pokreće postupak te uklanjanje nepoštene prednosti koju su stekli zračni prijevoznici na koje se te mjere odnose.

6.   Ako se savjetovanjem nije riješio problem ili su poduzete mjere u skladu sa stavkom 4. ovog članka, stranka može pokrenuti arbitražu u skladu s člankom 739., bez prethodnog savjetovanja u skladu s člankom 738. Arbitražno tijelo postupa s tim pitanjem kao s hitnim slučajem u smislu članka 744. Na zahtjev stranke arbitražno tijelo može, do donošenja konačnog pravorijeka, naložiti donošenje privremenih zaštitnih mjera, uključujući izmjenu ili suspenziju mjera koje je poduzela bilo koja stranka na temelju ovog članka.

7.   Neovisno o stavku 2., stranke ne postupaju u skladu sa stavcima od 3. do 6. u vezi s postupanjem koje je obuhvaćeno područjem primjene naslova prvoga glave XI.

Članak 428.

Poslovanje

1.   Stranke su suglasne da bi prepreke poslovanju na koje nailaze zračni prijevoznici mogle ugroziti koristi ove glave. Stranke su suglasne surađivati na uklanjanju prepreka poslovanju zračnih prijevoznika obiju stranaka ako takve prepreke mogu ugroziti komercijalne operacije, prouzročiti narušavanje tržišnog natjecanja ili negativno utjecati na jednake mogućnosti za tržišno natjecanje.

2.   Posebni odbor za zračni prijevoz prati napredak u učinkovitom rješavanju pitanja povezanih s uklanjanjem prepreka poslovanju zračnih prijevoznika.

Članak 429.

Komercijalne operacije

1.   Stranke jedna drugoj dodjeljuju prava utvrđena u stavcima od 2. do 7. Za potrebe ostvarivanja tih prava, zračni prijevoznici svake od stranaka nisu obvezni zadržati lokalnog sponzora.

2.   U pogledu zastupnika zračnih prijevoznika:

(a)

uspostavljanje ureda te objekata, opreme i sustava zračnih prijevoznika jedne stranke na području druge stranke koji su potrebni za pružanje usluga u skladu s ovom glavom dopušta se bez ograničenja ili diskriminacije;

(b)

ne dovodeći u pitanje propise o sigurnosti i zaštiti, ako se takvi uredi te objekti, oprema i sustavi nalaze u zračnoj luci, oni mogu podlijegati ograničenjima na temelju raspoloživosti prostora;

(c)

svaka stranka, u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima koji se primjenjuju na ulazak, boravak i zapošljavanje, odobrava zračnim prijevoznicima druge stranke da na njezino područje dovedu i na njemu zadrže svoje rukovodeće, prodajno, tehničko, operativno i drugo stručno osoblje koje taj zračni prijevoznik opravdano smatra potrebnim za pružanje usluga zračnog prijevoza u skladu s ovom glavom. Ako su za osoblje iz ovog stavka potrebne radne dozvole, uključujući osoblje koje obavlja određene privremene dužnosti, stranke brzo obrađuju zahtjeve za takve dozvole, podložno mjerodavnim zakonima i drugim propisima.

3.   U pogledu zemaljskih usluga:

(a)

svaka stranka zračnim prijevoznicima druge stranke dopušta samostalno obavljanje usluga na njezinu području bez drugih ograničenja osim zbog razloga sigurnosti ili zaštite odnosno onih koja na drugi način proizlaze iz fizičkih ili operativnih ograničenja;

(b)

svaka stranka zračnim prijevoznicima druge stranke ne nameće izbor jednog ili više pružatelja zemaljskih usluga među onima koji su prisutni na tržištu u skladu sa zakonima i drugim propisima stranke u kojoj se te usluge pružaju;

(c)

ne dovodeći u pitanje točku (a), ako zakoni i drugi propisi stranke na bilo koji način ograničavaju slobodno tržišno natjecanje među pružateljima zemaljskih usluga, ta stranka osigurava da su zračnim prijevoznicima druge stranke dostupne sve potrebne zemaljske usluge i da se one pružaju pod uvjetima koji nisu manje povoljni od onih pod kojima se pružaju bilo kojem drugom zračnom prijevozniku.

4.   U pogledu dodjele slotova u zračnim lukama, svaka stranka osigurava da se njezini propisi, smjernice i postupci za dodjelu slotova u zračnim lukama na njezinu području primjenjuju na transparentan, učinkovit, nediskriminirajući i pravodoban način.

5.   U pogledu lokalnih troškova i prijenosa sredstava i zarade:

(a)

odredbe naslova prvoga glave IV. primjenjuju se na pitanja uređena ovom glavom, ne dovodeći u pitanje članak 422.;

(b)

stranke jedna drugoj odobravaju povlastice utvrđene u točkama od (c) do (e);

(c)

prodaja i kupnja usluga prijevoza i povezanih usluga zračnih prijevoznika stranaka može se, prema diskrecijskoj odluci zračnog prijevoznika, iskazati u funtama sterlinga ako se prodaja ili kupnja odvija na državnom području Ujedinjene Kraljevine ili, ako se prodaja ili kupnja odvija na državnom području države članice, u valuti te države članice;

(d)

zračnim prijevoznicima svake ugovorne stranke dopušta se plaćanje lokalnih troškova u lokalnoj valuti, prema vlastitoj diskrecijskoj odluci;

(e)

zračnim prijevoznicima svake stranke dopušta se, na zahtjev, da na bilo koji način i u bilo kojem trenutku u zemlju po vlastitom izboru doznače prihode ostvarene na području druge stranke prodajom usluga zračnog prijevoza i povezanih djelatnostima koje su izravno povezane sa zračnim prijevozom, a koji premašuju iznose koji su lokalno isplaćeni. Te se konverzije i doznake dopuštaju odmah, bez ograničenja ili oporezivanja koja bi se na njih primjenjivala, prema tečaju primjenjivom za tekuće transakcije i s doznačivanjem na dan kad prijevoznik podnese prvi zahtjev za doznačivanje te ne podliježu nikakvim naknadama osim onih koje banke uobičajeno naplaćuju za takve konverzije i doznake.

6.   U pogledu intermodalnog prijevoza:

(a)

u odnosu na prijevoz putnika, stranke na pružatelje usluga površinskog prijevoza ne smiju primjenjivati zakone i druge propise kojima se uređuje zračni prijevoz samo na temelju toga što takav površinski prijevoz obavlja zračni prijevoznik pod vlastitim imenom;

(b)

podložno uvjetima i kvalifikacijama utvrđenima u naslovu prvom glavi II. i njezinim prilozima te u naslovu trećem glavi I. i njezinom prilogu, zračnim prijevoznicima svake stranke dopušteno je bez ograničenja da u vezi s međunarodnim zračnim prijevozom koriste bilo koji površinski prijevoz tereta do ili od bilo kojih točaka na područjima stranaka ili u trećim zemljama, uključujući prijevoz do i od svih zračnih luka s carinskim objektima i uključujući, ako je to primjenjivo, pravo prijevoza tereta pod carinskim nadzorom u skladu s primjenjivim zakonima i drugim propisima. Takav teret, bilo da se kreće površinom ili zrakom, mora imati pristup carinskim postupcima i objektima u zračnim lukama. Zračni prijevoznici mogu odabrati da sami obavljaju površinski prijevoz ili osiguravaju njegovo obavljanje dogovorima, uključujući dogovore o letovima pod skupnom oznakom, s drugim prijevoznicima koji obavljaju površinski prijevoz, što obuhvaća i površinski prijevoz koji obavljaju drugi zračni prijevoznici i neizravni pružatelji usluga zračnog prijevoza tereta. Takve usluge intermodalnog prijevoza tereta mogu se nuditi kao izravni zračni prijevoz i po jedinstvenoj izravnoj cijeni za kombinirani zračni i površinski prijevoz, pod uvjetom da se pošiljatelje obavijesti o pružateljima takvog prijevoza.

7.   U pogledu zakupa:

(a)

stranke jedna drugoj dodjeljuju pravo da njihovi zračni prijevoznici pružaju usluge zračnog prijevoza u skladu s člankom 419. na sve sljedeće načine:

i.

zrakoplovom zakupljenim bez posade od bilo kojeg zakupodavca;

ii.

u slučaju zračnih prijevoznika iz Ujedinjene Kraljevine, zrakoplovom zakupljenim s posadom od drugih zračnih prijevoznika stranaka;

iii.

u slučaju zračnih prijevoznika iz Unije, zrakoplovom zakupljenim s posadom od drugih zračnih prijevoznika iz Unije;

iv.

zrakoplovom zakupljenim s posadom od zračnih prijevoznika osim onih navedenih u podtočki ii. odnosno iii., pod uvjetom da je zakup opravdan na temelju izvanrednih potreba, potreba u pogledu sezonskih kapaciteta ili operativnih poteškoća zakupnika i da zakup ne traje dulje nego što je nužno za ispunjenje tih potreba ili prevladavanje tih poteškoća;

(b)

stranke mogu zahtijevati da dogovore o zakupu odobre njihova nadležna tijela radi provjere usklađenosti s uvjetima utvrđenima u ovom stavku i s primjenjivim zahtjevima u pogledu sigurnosti i zaštite;

(c)

međutim, ako stranka zahtijeva takvo odobrenje, ona nastoji ubrzati postupke odobrenja i smanjiti na najmanju moguću mjeru administrativno opterećenje dotičnih zračnih prijevoznika;

(d)

odredbama ovog stavka ne dovode se u pitanje zakoni i drugi propisi stranke u pogledu zakupa zrakoplova kad su zakupnici zračni prijevoznici te stranke.

Članak 430.

Fiskalne odredbe

1.   Nakon dolaska na područje jedne stranke, zrakoplovi kojima zračni prijevoznici druge stranke obavljaju međunarodni zračni prijevoz, njihova uobičajena oprema, gorivo, maziva, zalihe potrošne tehničke robe, zemaljska oprema, zamjenski dijelovi (uključujući motore), zalihe na zrakoplovu (uključujući, ali ne ograničavajući se na hranu, piće, alkohol, duhan i druge proizvode namijenjene za prodaju putnicima ili za putničku konzumaciju u ograničenim količinama tijekom leta) i drugi artikli namijenjeni za upotrebu ili koji se upotrebljavaju isključivo u vezi s letom ili servisiranjem zrakoplova u međunarodnom zračnom prijevozu, izuzimaju se, na temelju reciprociteta i pod uvjetom da takva oprema i zalihe ostanu u zrakoplovu, od svih uvoznih ograničenja, poreza na imovinu i kapital, carina, trošarina, inspekcijskih naknada, poreza na dodanu vrijednost ili drugih sličnih neizravnih poreza, te sličnih pristojbi i naknada koje uvede nacionalna odnosno lokalna tijela ili Unija.

2.   Sljedeća roba također se, na temelju reciprociteta, izuzima od poreza, nameta, carina, pristojbi i naknada iz stavka 1.:

(a)

zalihe na zrakoplovu unesene na područje stranke ili nabavljene na njemu i unesene u zrakoplov, u razumnim količinama, radi upotrebe u zrakoplovu zračnog prijevoznika druge stranke kojim se obavlja međunarodni zračni prijevoz i koji je na odlasku, čak i kada se te zalihe trebaju upotrijebiti na dijelu puta koji se izvodi iznad navedenog područja;

(b)

zemaljska oprema i zamjenski dijelovi (uključujući motore) uneseni na područje stranke radi servisiranja, održavanja ili popravka zrakoplova zračnog prijevoznika druge stranke kojim se obavlja međunarodni zračni prijevoz;

(c)

maziva i zalihe potrošne tehničke robe osim goriva uneseni na područje stranke ili nabavljeni na njemu radi upotrebe u zrakoplovu zračnog prijevoznika druge stranke kojim se obavlja međunarodni zračni prijevoz, čak i kada se te zalihe trebaju upotrijebiti na dijelu puta koji se izvodi iznad navedenog područja; i

(d)

tiskani materijali, kako je predviđeno carinskim zakonodavstvom svake stranke, uneseni ili nabavljeni na području jedne stranke i uneseni u zrakoplov radi upotrebe u zrakoplovu zračnog prijevoznika druge stranke kojim se obavlja međunarodni zračni prijevoz i koji je na odlasku, čak i kada se te zalihe trebaju upotrijebiti na dijelu puta koji se izvodi iznad navedenog područja.

3.   Uobičajena oprema koja se nalazi u zrakoplovu, kao i materijal, zalihe i zamjenski dijelovi iz stavka 1. koji se obično drže u zrakoplovu čiji je operator zračni prijevoznik iz jedne stranke, može se istovariti na području druge stranke samo uz odobrenje carinskih tijela te druge stranke te se može zahtijevati da se ti artikli čuvaju pod nadzorom ili kontrolom tih tijela sve do njihova ponovnog izvoza ili zbrinjavanja na drugi način u skladu s primjenjivim propisima.

4.   Izuzeća od carina, nacionalnih trošarina i sličnih nacionalnih pristojbi predviđena ovim člankom na raspolaganju su i u slučajevima kad su zračni prijevoznik ili prijevoznici jedne stranke sklopili dogovore s drugim zračnim prijevoznikom ili prijevoznicima o posudbi ili prijenosu artikala navedenih u stavcima 1. i 2. na području druge stranke, pod uvjetom da taj drugi zračni prijevoznik ili prijevoznici imaju pravo na slična izuzeća koje je dodijelila ta druga stranka.

5.   Ništa u ovoj glavi ne sprečava bilo koju stranku da uvede poreze, namete, carine, pristojbe ili naknade na robu koja se prodaje putnicima, a koja nije namijenjena za konzumaciju u zrakoplovu, tijekom dionice zračnog prijevoza između dviju točaka na svojem području na kojima je dopušten ukrcaj ili iskrcaj.

6.   Prtljaga i teret u izravnom tranzitu preko područja stranke izuzimaju se od poreza, carina, pristojbi i ostalih sličnih naknada.

7.   Može se zahtijevati da se oprema i zalihe iz stavka 2. čuvaju pod nadzorom ili kontrolom nadležnih tijela.

8.   Ova glava ne utječe na odredbe konvencija o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka i kapitala koje su na snazi između Ujedinjene Kraljevine i država članica.

9.   Izuzeća od carina, nacionalnih trošarina i sličnih nacionalnih pristojbi ne primjenjuju se na naknade koje se temelje na troškovima usluga pruženih zračnom prijevozniku stranke na području druge stranke.

Članak 431.

Korisničke naknade

1.   Korisničke naknade koje jedna stranka može uvesti zračnim prijevoznicima druge stranke za korištenje usluga u zračnoj plovidbi i usluga kontrole zračnog prometa moraju biti povezane s troškovima i nediskriminirajuće. U svakom slučaju, svaka od takvih korisničkih naknada određuje se zračnim prijevoznicima druge stranke pod uvjetima koji u trenutku kada se naknade primjenjuju nisu nepovoljniji od najpovoljnijih uvjeta dostupnih bilo kojem drugom zračnom prijevozniku u sličnim okolnostima.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 429. stavak 5., svaka stranka osigurava da su korisničke naknade, osim onih navedenih u stavku 1., koje se mogu uvesti zračnim prijevoznicima druge stranke pravedne i opravdane, da nisu nepravedno diskriminirajuće te da se ravnopravno raspodjeljuju među kategorijama korisnika. Korisničke naknade koje se naplaćuju zračnim prijevoznicima druge stranke mogu odražavati puni trošak pružanja odgovarajuće infrastrukture i usluga zračne luke, zaštite okoliša i zaštite zračnog prometa u zračnoj luci ili unutar sustava zračne luke, ali ne smiju premašivati taj trošak. Takve naknade mogu uključivati razuman prinos od imovine nakon amortizacije. Infrastruktura i usluge za koje se naplaćuju korisničke naknade pružaju se na učinkovitoj i ekonomičnoj osnovi. U svakom slučaju, svaka od takvih korisničkih naknada određuje se zračnim prijevoznicima druge stranke pod uvjetima koji u trenutku kada se naknade primjenjuju nisu nepovoljniji od najpovoljnijih uvjeta dostupnih bilo kojem drugom zračnom prijevozniku u sličnim okolnostima.

3.   Kako bi se osigurala ispravna primjena načela navedenih u stavcima 1. i 2., svaka stranka osigurava da nadležna tijela ili subjekti zaduženi za naknade na njezinu području održavaju savjetovanja sa zračnim prijevoznicima koji koriste dotične usluge i infrastrukturu te da nadležna tijela ili subjekti zaduženi za naknade razmjenjuju potrebne informacije sa zračnim prijevoznicima. Svaka stranka osigurava da nadležna tijela zadužena za naknade o svim prijedlozima izmjena korisničkih naknada obavješćuju korisnike dovoljno unaprijed kako bi se korisnicima omogućilo da prije uvođenja tih izmjena o tome daju svoje mišljenje.

Članak 432.

Tarife

1.   Stranke dopuštaju zračnim prijevoznicima stranaka da slobodno utvrđuju tarife na temelju poštenog tržišnog natjecanja u skladu s ovom glavom.

2.   Tarife zračnih prijevoznika stranaka ne podliježu zahtjevu da ih odobri druga stranka.

Članak 433.

Statistički podaci

1.   Stranke surađuju u okviru Posebnog odbora za zračni prijevoz kako bi olakšale razmjenu statističkih podataka o zračnom prijevozu na temelju ove glave.

2.   Svaka stranka drugoj stranci na njezin zahtjev dostavlja dostupne statističke podatke o zračnom prijevozu na temelju ove glave koji nisu povjerljivi ni komercijalno osjetljivi, u skladu s odgovarajućim zakonima i drugim propisima stranaka, na nediskriminirajućoj osnovi i u razumnoj mjeri.

Članak 434.

Sigurnost zračnog prometa

1.   Stranke ponovno potvrđuju važnost bliske suradnje u području sigurnosti zračnog prometa.

2.   Svjedodžbe o plovidbenosti, svjedodžbe o sposobnosti i licencije koje je izdala ili proglasila valjanima jedna stranka i koje su i dalje na snazi druga stranka i njezina nadležna tijela priznaju kao valjane za potrebe pružanja usluga zračnog prijevoza u skladu s ovom glavom, pod uvjetom da su takve svjedodžbe ili licencije izdane ili proglašene valjanima barem na temelju relevantnih međunarodnih standarda uspostavljenih na temelju Konvencije te u skladu s njima.

3.   Svaka stranka može u svakom trenutku zatražiti savjetovanje u vezi sa sigurnosnim standardima koje zadržava i primjenjuje druga stranka u područjima povezanima sa zrakoplovnom opremom, letačkom posadom, zrakoplovima i letenjem zrakoplova. Takva se savjetovanja provode u roku od 30 dana od zahtjeva.

4.   Ako nakon takvih savjetovanja jedna stranka ustanovi da druga stranka djelotvorno ne zadržava i ne primjenjuje sigurnosne standarde u područjima iz stavka 2. koji su barem jednaki minimalnim standardima koji su u tom trenutku važeći na temelju Konvencije, prva stranka obavješćuje drugu stranku o tim nalazima i mjerama koje smatra potrebnima za usklađivanje s tim minimalnim standardima, a druga stranka poduzima odgovarajuće korektivne mjere. Ako druga stranka ne poduzme odgovarajuće korektivne mjere u roku od 15 dana ili nekom drugom dogovorenom roku, to je opravdan razlog da stranka koja podnosi zahtjev odbije, opozove, suspendira ili, uvede uvjete za operativna odobrenja ili tehničke dozvole ili ograniči ta odobrenja ili te dozvole odnosno da na drugi način odbije, opozove, suspendira ili, uvede uvjete za rad ili ograniči rad zračnih prijevoznika koji su pod sigurnosnim nadzorom druge stranke.

5.   Svaki zrakoplov kojim upravlja zračni prijevoznik ili prijevoznici stranke, ili kojim se u njihovo ime upravlja na temelju ugovora o zakupu, može se, dok se nalazi na području druge stranke, podvrgnuti inspekcijskom pregledu na stajanci, pod uvjetom da to ne dovede do neopravdanog kašnjenja u radu zrakoplova.

6.   Inspekcijski pregled na stajanci ili niz inspekcijskih pregleda na stajanci može izazvati:

(a)

ozbiljnu zabrinutost da zrakoplov ili rad zrakoplova nije u skladu s minimalnim standardima koji su u tom trenutku važeći na temelju Konvencije, ili

(b)

ozbiljnu zabrinutost da nema djelotvornog zadržavanja i primjene sigurnosnih standarda koji su u tom trenutku važeći na temelju Konvencije.

Ako stranka koja je provela inspekcijski pregled ili inspekcijske preglede na stajanci utvrdi da postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost kako je navedeno u točki (a) ili (b), ona o tim nalazima i o koracima koje smatra potrebnima za usklađivanje s tim minimalnim standardima obavješćuje nadležna tijela druge stranke koja su zadužena za sigurnosni nadzor zračnog prijevoznika koji upravlja zrakoplovom. Ako druga stranka ne poduzme odgovarajuće korektivne mjere u roku od 15 dana ili nekom drugom dogovorenom roku, to je opravdan razlog da prva stranka odbije, opozove, suspendira ili uvede uvjete za operativna odobrenja ili tehničke dozvole ili ograniči ta odobrenja ili te dozvole odnosno da na drugi način odbije, opozove, suspendira ili uvede uvjete za rad ili ograniči rad zračnog prijevoznika koji upravlja zrakoplovom.

7.   U slučaju da se uskrati pristup zrakoplovu u svrhu obavljanja, u skladu sa stavkom 5., inspekcijskog pregleda na stajanci zrakoplova kojim upravlja zračni prijevoznik ili zračni prijevoznici jedne stranke, druga stranka može slobodno zaključiti da postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost kako je navedeno u stavku 6. i može postupiti u skladu s tim stavkom.

8.   Svaka stranka zadržava pravo da odmah opozove, suspendira ili ograniči operativna odobrenja ili tehničke dozvole ili da na drugi način suspendira ili ograniči rad zračnog prijevoznika ili zračnih prijevoznika druge stranke ako, na temelju inspekcijskog pregleda na stajanci, niza inspekcijskih pregleda na stajanci, uskraćivanja pristupa zrakoplovu radi inspekcijskog pregleda na stajanci, savjetovanja ili na temelju nekih drugih razloga, prva stranka zaključi da su hitne mjere nužne za sigurnost operacija zračnog prijevoznika. Stranka koja poduzima takve mjere odmah obavješćuje drugu stranku i obrazlaže svoje mjere.

9.   Svaka se mjera stranke u skladu sa stavkom 4., 6. ili 8. ukida čim prestane postojati osnova za poduzimanje te mjere.

10.   Ako je stranka poduzela mjere na temelju stavka 4., 6. ili 8., u slučaju spora ta stranka može pokrenuti arbitražu u skladu s člankom 739., bez prethodnog savjetovanja u skladu s člankom 738. Arbitražno tijelo postupa s tim pitanjem kao s hitnim slučajem u smislu članka 744. Na zahtjev stranke koja podnosi pritužbu arbitražno tijelo može, do donošenja konačnog pravorijeka, naložiti donošenje privremenih zaštitnih mjera, uključujući izmjenu ili suspenziju mjera koje je poduzela bilo koja stranka na temelju ovog članka.

Članak 435.

Zaštita zračnog prometa

1.   Stranke na zahtjev jedna drugoj pružaju svu potrebnu pomoć kako bi se uklonila svaka prijetnja zaštiti civilnog zrakoplovstva, uključujući sprečavanje otmice civilnih zrakoplova i drugih nezakonitih djela usmjerenih protiv sigurnosti takvih zrakoplova, njihovih putnika i posade, zračnih luka i navigacijskih uređaja, te sve druge prijetnje zaštiti civilnog zrakoplovstva.

2.   Stranke u svojim međusobnim odnosima djeluju u skladu s međunarodnim standardima zaštite zračnog prometa koje je utvrdio ICAO. Stranke zahtijevaju da operatori zrakoplova u njihovim registrima i operatori zračnih luka na njihovu području postupaju barem u skladu s takvim standardima zaštite zračnog prometa. Svaka stranka drugoj stranci na zahtjev dostavlja obavijest o svim razlikama između svojih zakona, drugih propisa i praksi i standarda zaštite zračnog prometa iz ovog stavka. Svaka stranka u bilo kojem trenutku može zatražiti savjetovanje s drugom strankom bez odgode radi rasprave o tim razlikama.

3.   Svaka stranka osigurava da se na njezinu području provode djelotvorne mjere za zaštitu civilnog zrakoplovstva od nezakonita ometanja, uključujući, ali ne ograničavajući se na zaštitni pregled putnika i njihove ručne prtljage, zaštitni pregled predane prtljage te zaštitni pregled i zaštitnu kontrolu osoba koje nisu putnici, uključujući posadu, i predmeta koje nose, zaštitni pregled i zaštitnu kontrolu tereta, pošte, kabinskih zaliha i zaliha u zračnim lukama te kontrolu pristupa štićenim područjima zračne luke i zaštitno ograničenim područjima. Svaka stranka slaže se da se moraju poštovati odredbe druge stranke o zaštiti u pogledu ulaska na njezino područje, obavljanja operacija u tom području i odlaska zrakoplova iz tog područja.

4.   Stranke nastoje surađivati u pitanjima zaštite zračnog prometa u najvećoj mogućoj mjeri, razmjenjivati informacije o prijetnjama, ranjivosti i rizicima, podložno međusobnom dogovoru o odgovarajućim načinima sigurnog prijenosa, upotrebe, pohrane i uklanjanja klasificiranih informacija, raspravljati i razmjenjivati iskustva o najboljim praksama, standardima učinkovitosti i detekcije zaštitne opreme, najboljim praksama i rezultatima u području praćenja usklađenosti te u svim drugim područjima koje stranke utvrde. Stranke posebno nastoje razviti i održavati dogovore za suradnju među tehničkim stručnjacima u pogledu razvoja i priznavanja standarda zaštite zračnog prometa u cilju olakšavanja takve suradnje, smanjenja administrativnog udvostručivanja i poticanja rane najave i prethodne rasprave novih inicijativa i zahtjeva u području zaštite.

5.   Svaka stranka drugoj stranci na zahtjev stavlja na raspolaganje rezultate revizija koje je proveo ICAO i korektivne mjere koje je poduzela država koja je bila predmet revizije, podložno međusobnom dogovoru o odgovarajućim načinima sigurnog prijenosa, upotrebe, pohrane i uklanjanja takvih informacija.

6.   Stranke su suglasne surađivati u zaštitnim inspekcijskim pregledima koje provode na području bilo koje od njih uspostavom mehanizama, uključujući administrativne dogovore, za recipročnu razmjenu informacija o rezultatima takvih zaštitnih inspekcijskih pregleda. Stranke su suglasne pozitivno razmotriti zahtjeve za sudjelovanje, u svojstvu promatrača, u zaštitnim inspekcijskim pregledima koje provodi druga stranka.

7.   Podložno stavku 9. i uz puno uvažavanje i međusobno poštovanje suvereniteta druge stranke, stranka može donijeti mjere zaštite za ulazak na svoje područje. Kada je to moguće, ta stranka uzima u obzir mjere zaštite koje druga stranka već primjenjuje i sva mišljenja koja druga stranka izrazi. Svaka stranka priznaje da ništa u ovom članku ne ograničava pravo stranke da ne dopusti ulazak na svoje područje bilo kojem letu koji smatra prijetnjom svojoj sigurnosti.

8.   Stranka može poduzeti hitne mjere za uklanjanje određene sigurnosne prijetnje. O takvim se mjerama odmah obavješćuje druga stranka. Ne dovodeći u pitanje potrebu poduzimanja hitnih mjera radi zaštite zračnog prometa, stranka prilikom razmatranja mjera zaštite evaluira moguće štetne učinke na međunarodni zračni prijevoz i, u mjeri u kojoj joj to zakon dopušta, uzima u obzir takve čimbenike pri određivanju koje su mjere potrebne i primjerene za rješavanje sigurnosnih pitanja.

9.   Stranka ne može zahtijevati da se za usluge zračnog prijevoza s odredištem na njezinu području mjere zaštite provode na području druge stranke. Ako stranka smatra da određena prijetnja zahtijeva hitnu provedbu privremenih mjera uz mjere koje su već na snazi na području druge stranke, ona obavješćuje drugu stranku o pojedinostima te prijetnje, u mjeri u kojoj je to u skladu s potrebom zaštite sigurnosnih podataka, i o predloženim mjerama. Druga stranka pozitivnorazmatra takav prijedlog i može odlučiti provesti dodatne mjere koje smatra potrebnima. Takve mjere moraju biti proporcionalne i vremenski ograničene.

10.   Ako se dogodi otmica civilnog zrakoplova ili drugo nezakonito djelo protiv sigurnosti zrakoplova, putnika, posade, zračnih luka ili navigacijskih uređaja odnosno ako postoji prijetnja da će se to dogoditi, stranke pomažu jedna drugoj olakšavanjem komunikacije i drugim primjerenim mjerama za brzo i sigurno okončanje takvog događaja ili prijetnje.

11.   Svaka stranka poduzima sve mjere koje smatra izvedivima kako bi osigurala da se zrakoplov koji je predmet otmice ili drugih djela nezakonitog ometanja i koji je na tlu na njezinu području zadrži prizemljen, osim ako je njegov odlazak nužan radi prevladavajuće dužnosti zaštite ljudskog života. Ako je izvedivo, takve se mjere poduzimaju na temelju savjetovanja između stranaka.

12.   Ako stranka ima opravdane razloge za sumnju da se druga stranka ne pridržava ovog članka, ta stranka može zatražiti hitno savjetovanje s drugom strankom. Takvo savjetovanje započinje u roku od 30 dana po primitku takvog zahtjeva. Ako se zadovoljavajući dogovor ne postigne u roku od 15 dana ili u nekom drugom dogovorenom roku po primitku takvog zahtjeva, to je opravdan razlog da stranka koja je zatražila savjetovanje poduzme mjere za odbijanje, opoziv ili suspenziju operativnih odobrenja ili tehničkih dozvola, uvođenje uvjeta za ta odobrenja ili te dozvole ili ograničavanje tih odobrenja ili dozvola zračnog prijevoznika ili zračnih prijevoznika druge stranke kako bi se osigurala usklađenost s ovim člankom. U hitnom slučaju ili u svrhu sprečavanja daljnjeg nepoštovanja ovog članka, stranka može poduzeti privremene mjere prije isteka roka od 15 dana iz ovog stavka.

13.   Svaka mjera poduzeta u skladu sa stavkom 8. obustavlja se ako dotična stranka smatra da mjera više nije potrebna ili je zamijenjena drugim mjerama za ublažavanje prijetnje. Svaka mjera poduzeta u skladu sa stavkom 12. obustavlja se nakon što se druga stranka uskladi s ovim člankom. U slučaju mjera poduzetih u skladu sa stavkom 8. ili 12., stranke ih mogu sporazumno obustaviti.

14.   Ako su mjere poduzete u skladu sa stavkom 7., 8., 9. ili 12. ovog članka, stranka može primijeniti odredbe o rješavanju sporova iz dijela šestoga glave I. Arbitražno tijelo postupa s tim pitanjem kao s hitnim slučajem u smislu članka 744.

Članak 436.

Upravljanje zračnim prometom

1.   Stranke i njihova nadležna tijela i pružatelji usluga u zračnoj plovidbi međusobno surađuju kako bi se poboljšalo sigurno i učinkovito funkcioniranje zračnog prometa u europskoj regiji. Stranke nastoje ostvariti interoperabilnost između svojih pružatelja usluga i pružatelja usluga druge stranke.

2.   Stranke su suglasne surađivati u pitanjima koja se odnose na uspješnost i određivanje cijena usluga u zračnoj plovidbi i funkcija mreže kako bi se optimizirala ukupna učinkovitost leta, smanjili troškovi, na najmanju moguću mjeru smanjio utjecaj na okoliš te povećali sigurnost i kapacitet protoka zračnog prometa između postojećih sustava stranaka za upravljanje zračnim prometom.

3.   Stranke su suglasne promicati suradnju između svojih pružatelja usluga u zračnoj plovidbi radi razmjene podataka o letu i koordinacije protoka zračnog prometa za optimizaciju učinkovitosti leta, a u cilju postizanja veće predvidljivosti, točnosti i kontinuiteta usluga zračnog prometa.

4.   Stranke su suglasne surađivati na svojim programima modernizacije upravljanja zračnim prometom, uključujući aktivnosti istraživanja, razvoja i uvođenja u rad, te poticati uzajamno sudjelovanje u aktivnostima potvrđivanja i dokazivanja u cilju ostvarenja globalne interoperabilnosti.

Članak 437.

Odgovornost zračnih prijevoznika

Stranke ponovno potvrđuju svoje obveze na temelju Konvencije o ujednačavanju određenih pravila za međunarodni zračni prijevoz, sastavljene u Montrealu 28. svibnja 1999. („Montrealska konvencija”).

Članak 438.

Zaštita potrošača

1.   Stranke dijele cilj postizanja visoke razine zaštite potrošača i u tu svrhu surađuju.

2.   Stranke osiguravaju poduzimanje učinkovitih i nediskriminirajućih mjera za zaštitu interesa potrošača u zračnom prijevozu. Takve mjere uključuju odgovarajući pristup informacijama, pomoć, među ostalim za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, povrat troškova i, ako je to primjenjivo, odštetu u slučaju uskraćenog ukrcaja, otkazivanja ili kašnjenja leta te učinkovite postupke rješavanja pritužbi.

3.   Stranke se međusobno savjetuju o svim pitanjima koja se odnose na zaštitu potrošača, uključujući o svojim mjerama koje u vezi s tim planiraju.

Članak 439.

Odnos s drugim sporazumima

1.   Podložno stavcima 4. i 5., ovaj Sporazum zamjenjuje prethodne sporazume i dogovore između Ujedinjene Kraljevine i država članica koji se odnose na pitanja iz ove glave, u mjeri u kojoj već nisu zamijenjeni pravom Unije.

2.   Ujedinjena Kraljevina i država članica ne smiju si međusobno dodijeliti prava u vezi sa zračnim prijevozom na svoja državna područja, iz svojih državnih područja ili unutar njih osim prava koja su izričito utvrđena u ovoj glavi, osim kako je predviđeno u članku 419. stavcima 4. i 9.

3.   Ako stranke postanu stranke multilateralnog sporazuma ili podrže odluku koju donese ICAO ili druga međunarodna organizacija o pitanjima obuhvaćenima ovom glavom, o tome se savjetuju u okviru Posebnog odbora za zračni prijevoz kako bi se utvrdilo treba li izmijeniti ovu glavu tako da se te promjene uzmu u obzir.

4.   Ništa u ovoj glavi ne utječe na valjanost i primjenu postojećih i budućih sporazuma o zračnom prometu između država članica i Ujedinjene Kraljevine u pogledu državnih područja pod njihovim suverenitetom koja nisu obuhvaćena člankom 774.

5.   Ništa u ovoj glavi ne utječe na prava koja su na raspolaganju Ujedinjenoj Kraljevini i državama članicama u okviru Multilateralnog sporazuma o komercijalnim pravima u uslugama povremenog zračnog prijevoza u Europi, potpisanog u Parizu 30. travnja 1956., u mjeri u kojoj ta prava nadilaze prava utvrđena u ovoj glavi.

Članak 440.

Suspenzija i prestanak

1.   Suspenzija ove glave, u cijelosti ili djelomično, u skladu s člankom 749., može se provesti najranije prvog dana prometne sezone Međunarodne udruge zračnih prijevoznika (IATA) koja slijedi nakon sezone tijekom koje je suspenzija priopćena.

2.   Nakon prestanka ovog Sporazuma u skladu s člankom 779. ili nakon prestanka ove glave u skladu s člankom 441. ili člankom 521. ili člankom 509., odredbe koje reguliraju pitanja obuhvaćena područjem primjene ove glave nastavljaju se primjenjivati i nakon datuma prestanka iz članka 779. ili članka 441. ili članka 521. ili članka 509., sve do završetka prometne sezone IATA-e koja taj dan bude u tijeku.

3.   Stranka koja suspendira ovu glavu, u cijelosti ili djelomično, ili okonča ovaj Sporazum ili ovu glavu o tome obavješćuje ICAO.

Članak 441.

Prestanak ove glave

Ne dovodeći u pitanje članak 779., članak 521. i članak 509., svaka stranka može u bilo kojem trenutku okončati ovu glavu dostavom pisane obavijesti diplomatskim putem. U tom slučaju ova glava prestaje biti na snazi prvog dana devetog mjeseca nakon datuma obavijesti.

Članak 442.

Registracija ovog Sporazuma

Ovaj Sporazum i sve njegove izmjene registriraju se pri ICAO-u, u mjeri u kojoj je to relevantno, u skladu s člankom 83. Konvencije.

GLAVA II.

SIGURNOST ZRAČNOG PROMETA

Članak 443.

Ciljevi

Ciljevi ove glave su:

(a)

omogućiti recipročno prihvaćanje, kako je predviđeno u prilozima ovoj glavi, nalaza o usklađenosti i certifikata koje su izdali nadležna tijela ili odobrene organizacije bilo koje stranke

(b)

promicati suradnju u svrhu postizanja visokog stupnja sigurnosti civilnog zrakoplovstva i usklađenosti sa zahtjevima zaštite okoliša;

(c)

olakšati multinacionalnu dimenziju industrije civilnog zrakoplovstva;

(d)

olakšati i promicati slobodno kretanje aeronautičkih proizvoda i usluga civilnog zrakoplovstva.

Članak 444.

Definicije

Za potrebe ove glave primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„odobrena organizacija” znači svaka pravna osoba koju je nadležno tijelo jedne od stranaka ovlastilo za ostvarivanje privilegija povezanih s područjem primjene ove glave;

(b)

„certifikat” znači svako odobrenje, dozvola ili drugi dokument koji je izdan kao oblik priznavanja usklađenosti aeronautičkog proizvoda civilnog zrakoplovstva, organizacije ili pravne ili fizičke osobe s primjenjivim zahtjevima iz zakona i drugih propisa stranke;

(c)

„aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva” znači svaki civilni zrakoplov, motor zrakoplova ili propeler zrakoplova odnosno podsklop, uređaj, dio ili komponenta, ugrađeni ili namijenjeni za ugradnju u njih;

(d)

„nadležno tijelo” znači Unijina ili državna agencija ili državno tijelo odgovorno za sigurnost civilnog zrakoplovstva koje je stranka za potrebe ove glave imenovala za obavljanje sljedećih funkcija:

i.

procjenu usklađenosti aeronautičkih proizvoda civilnog zrakoplovstva, organizacija, uređaja, operacija i usluga koji podliježu njegovu nadzoru s primjenjivim zahtjevima iz zakona i drugih propisa te stranke;

ii.

provedbu praćenja njihove kontinuirane usklađenosti s tim zahtjevima; i

iii.

poduzimanje mjera izvršenja kako bi se osigurala njihova usklađenost s tim zahtjevima;

(e)

„nalazi o usklađenosti” znači utvrđenje usklađenosti s primjenjivim zahtjevima iz zakona i drugih propisa stranke na temelju mjera kao što su ispitivanje, inspekcijski pregledi, kvalifikacije, odobrenja i praćenje;

(f)

„praćenje” znači redoviti nadzor koji provodi nadležno tijelo stranke radi utvrđivanja trajne usklađenosti s primjenjivim zahtjevima iz zakona i drugih propisa te stranke;

(g)

„tehnički predstavnik” znači, za Uniju, Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa („EASA”) ili njezin sljednik te, za Ujedinjenu Kraljevinu, Tijelo za civilno zrakoplovstvo Ujedinjene Kraljevine („CAA”) ili njegov sljednik; i

(h)

„Konvencija” znači Konvencija o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, sastavljena u Chicagu 7. prosinca 1944. i uključuje:

i.

sve izmjene koje su stupile na snagu u skladu s člankom 94. točkom (a) Konvencije i koje su ratificirale Ujedinjena Kraljevina i dotična država članica ili dotične države članice, kako je relevantno za dotično pitanje; i

ii.

sve priloge i sve njihove izmjene donesene u skladu s člankom 90. Konvencije, ako su takvi prilozi ili izmjene u bilo kojem trenutku važeći u Ujedinjenoj Kraljevini i u dotičnoj državi članici ili dotičnim državama članicama, kako je relevantno za dotično pitanje.

Članak 445.

Područje primjene i provedba

1.   Stranke mogu surađivati u sljedećim područjima:

(a)

svjedodžbe o plovidbenosti i praćenje aeronautičkih proizvoda civilnog zrakoplovstva;

(b)

certifikati o utjecaju na okoliš i ispitivanje utjecaja na okoliš aeronautičkih proizvoda civilnog zrakoplovstva;

(c)

certifikati za projektiranje i proizvodnju te praćenje projektnih i proizvodnih organizacija;

(d)

certificiranje i praćenje organizacija za održavanje;

(e)

licenciranje i osposobljavanje osoblja;

(f)

evaluacija kvalifikacije uređaja koji simulira let;

(g)

operacije zrakoplova;

(h)

upravljanje zračnim prometom i usluge u zračnoj plovidbi; i

(i)

druga područja povezana sa sigurnošću zračnog prometa koja podliježu prilozima Konvenciji.

2.   Područje primjene ove glave utvrđuje se putem priloga, koji obuhvaćaju sva područja suradnje navedena u stavku 1.

3.   Posebni odbor za sigurnost zračnog prometa može donositi priloge navedene u stavku 2. samo ako je svaka stranka ustanovila da standardi, pravila, prakse, postupci i sustavi civilnog zrakoplovstva druge stranke osiguravaju dovoljno istovrijednu razinu sigurnosti da bi se dopustilo prihvaćanje nalazâ o usklađenosti ili certifikatâ koje su izdala nadležna tijela druge stranke ili organizacije koje su odobrila ta nadležna tijela.

4.   U svakom prilogu navedenom u stavku 2. opisuju se uvjeti i metode za recipročno prihvaćanje nalazâ o usklađenosti i certifikatâ te, prema potrebi, prijelazno uređenje.

5.   Tehnički predstavnici mogu razraditi provedbene postupke za svaki pojedini prilog. Tehničke razlike u standardima, pravilima, praksama, postupcima i sustavima civilnog zrakoplovstva stranaka obrađuju se u prilozima navedenima u stavku 2. i provedbenim postupcima.

Članak 446.

Opće obveze

1.   Svaka stranka prihvaća nalaze o usklađenosti i certifikate koje su izdala nadležna tijela ili odobrene organizacije druge stranke, u skladu s uvjetima utvrđenima u prilozima navedenima u članku 445. stavku 2.

2.   Ništa u ovoj glavi ne podrazumijeva recipročno prihvaćanje normi ili tehničkih propisa stranaka.

3.   Svaka stranka osigurava da njezina nadležna tijela i dalje mogu izvršavati te izvršavaju svoje dužnosti u skladu s ovom glavom.

Članak 447.

Očuvanje regulatornih ovlasti

Ništa u ovoj glavi ne tumači se kao ograničavanje ovlasti stranke da na temelju svojih zakonodavnih, regulatornih i administrativnih mjera odredi razinu zaštite koju smatra primjerenom za sigurnost i okoliš.

Članak 448.

Zaštitne mjere

1.   Svaka stranka može poduzeti sve odgovarajuće i hitne mjere kad god smatra da postoji opravdani rizik da bi aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva, usluga ili bilo koja aktivnost obuhvaćena područjem primjene ove glave mogli ugroziti sigurnost ili okoliš, ne zadovoljavati njezine primjenjive zakonodavne, regulatorne ili administrativne mjere ili na drugi način ne zadovoljavati neki od zahtjeva obuhvaćenih područjem primjene primjenjivog priloga ovoj glavi.

2.   Stranka koja poduzme mjere u skladu sa stavkom 1. obavješćuje o tome drugu stranku pisanim putem u roku od 15 radnih dana od poduzimanja tih mjera i navodi razloge za te mjere.

Članak 449.

Komunikacija

1.   Stranke imenuju kontaktnu točku za komunikaciju o provedbi ove glave i o tome se međusobno obavješćuju. Komunikacija se odvija isključivo na engleskom jeziku.

2.   Stranke jedna drugoj dostavljaju popis nadležnih tijela, a potom i ažurirani popis kad god je to potrebno.

Članak 450.

Transparentnost, regulatorna suradnja i uzajamna pomoć

1.   Svaka stranka osigurava da je druga stranka obaviještena o njezinim zakonima i drugim propisima povezanima s ovom glavom te o svakoj njihovoj bitnoj izmjeni.

2.   Stranke se u mjeri u kojoj je to moguće međusobno obavješćuju o predloženim znatnim revizijama svojih relevantnih zakona, drugih propisa, standarda i zahtjeva kao i svojih sustava za izdavanje certifikata u mjeri u kojoj te revizije mogu utjecati na ovu glavu. U mjeri u kojoj je to moguće, stranke jedna drugoj pružaju mogućnost očitovanja o tim revizijama i primjereno uvažavaju ta očitovanja.

3.   Za potrebe istraživanja i rješavanja određenih sigurnosnih pitanja, nadležna tijela svake stranke mogu dopustiti nadležnim tijelima druge stranke da kao promatrači sudjeluju u njihovim nadzornim aktivnostima kako je navedeno u primjenjivom prilogu ovoj glavi.

4.   Za potrebe praćenja i inspekcijskih pregleda nadležna tijela svake stranke pomažu, prema potrebi, nadležnim tijelima druge stranke kako bi im omogućila neometan pristup reguliranim subjektima pod svojim nadzorom.

5.   Kako bi se osiguralo stalno povjerenje svake stranke u pouzdanost postupaka druge stranke za utvrđivanje nalazâ o usklađenosti, svaki tehnički predstavnik može sudjelovati kao promatrač u nadzornim aktivnostima druge stranke, u skladu s postupcima utvrđenima u prilozima ovoj glavi. To sudjelovanje ne smije prerasti u sustavno sudjelovanje u nadzornim aktivnostima druge stranke.

Članak 451.

Razmjena informacija o sigurnosti

Ne dovodeći u pitanje članak 453. i podložno svojem primjenjivom zakonodavstvu, stranke:

(a)

na zahtjev i pravodobno jedna drugoj dostavljaju informacije koje su dostupne njihovim tehničkim predstavnicima o nesrećama, ozbiljnim nezgodama ili događajima u vezi s aeronautičkim proizvodima civilnog zrakoplovstva, uslugama ili aktivnostima obuhvaćenima prilozima ovoj glavi; i

(b)

razmjenjuju druge informacije o sigurnosti o kojima se dogovore tehnički predstavnici.

Članak 452.

Suradnja u aktivnostima izvršenja

Stranke na zahtjev, podložno primjenjivim zakonima i drugim propisima te raspoloživosti potrebnih resursa, preko svojih tehničkih predstavnika ili nadležnih tijela surađuju i pomažu jedna drugoj tijekom istraga ili aktivnosti izvršenja u vezi sa svim navodnim povredama ili sumnjama na povredu zakona ili drugih propisa obuhvaćenih područjem primjene ove glave. Osim toga, svaka stranka odmah obavješćuje drugu stranku o svakoj istrazi koja se tiče zajedničkih interesa.

Članak 453.

Povjerljivost te zaštita podataka i informacija

1.   Svaka stranka u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima štiti povjerljivost podataka i informacija koje je na temelju ove glave primila od druge stranke. Stranka koja prima takve podatke i informacije smije ih koristiti samo za potrebe ove glave.

2.   Posebice, stranke podložno svojim zakonima i drugim propisima ne smiju trećoj strani, uključujući javnost, objaviti niti svojim nadležnim tijelima dopustiti da trećoj strani, uključujući javnost, objave bilo kakve podatke i informacije koje su primile od druge stranke na temelju ove glave, a koji su poslovna tajna, intelektualno vlasništvo, povjerljive poslovne ili financijske informacije, vlasnički podaci ili informacije o istrazi koja je u tijeku. U tu se svrhu takvi podaci i informacije smatraju povjerljivima.

3.   Stranka ili nadležno tijelo stranke može pri dostavi podataka ili informacija drugoj stranci ili nadležnom tijelu druge stranke odrediti podatke ili informacije za koje smatra da su povjerljivi i da se ne smiju objavljivati. U tom slučaju stranka ili njezino nadležno tijelo jasno označavaju takve podatke ili informacije kao povjerljive.

4.   Ako se stranka ne slaže s određivanjem koje je izvršila druga stranka ili nadležno tijelo te stranke u skladu sa stavkom 3., može zatražiti savjetovanje s drugom strankom radi rješavanja tog pitanja.

5.   Svaka stranka poduzima sve razumne mjere opreza potrebne kako bi se podaci i informacije primljeni na temelju ove glave zaštitili od neovlaštenog otkrivanja.

6.   Stranka koja prima podatke i informacije od druge stranke na temelju ove glave ne stječe nikakva vlasnička prava na takve podatke i informacije time što ih je primila od druge stranke.

Članak 454.

Donošenje i izmjena prilogâ ovoj glavi

Posebni odbor za sigurnost zračnog prometa može izmijeniti Prilog 30., donijeti ili izmijeniti priloge kako je predviđeno člankom 445. stavkom 2. i izbrisati bilo koji prilog.

Članak 455.

Povrat troškova

Svaka stranka nastoji osigurati da sve naknade ili davanja koje stranka ili njezin tehnički predstavnik odrede pravnoj ili fizičkoj osobi čije su aktivnosti obuhvaćene ovom glavom budu pravedne, razumne i razmjerne pruženim uslugama i da ne budu prepreka trgovini.

Članak 456.

Drugi sporazumi i prethodni dogovori

1.   Stupanjem na snagu ovog Sporazuma ova glava zamjenjuje sve bilateralne sporazume ili dogovore o sigurnosti zračnog prometa između Ujedinjene Kraljevine i država članica u pogledu bilo kojeg pitanja obuhvaćenog ovom glavom koje je provedeno u skladu s člankom 445.

2.   Tehnički predstavnici poduzimaju potrebne mjere za izmjenu ili okončanje, ovisno o slučaju, prethodnih dogovora među njima.

3.   Podložno stavcima 1. i 2., ništa u ovoj glavi ne utječe na prava i obveze stranaka na temelju bilo kojeg drugog međunarodnog sporazuma.

Članak 457.

Suspenzija obveza recipročnog prihvaćanja

1.   Stranka ima pravo u cijelosti ili djelomično suspendirati obveze prihvaćanja iz članka 446. stavka 1. ako druga stranka u bitnome krši svoje obveze iz ove glave.

2.   Prije ostvarivanja svojeg prava na suspenziju obveza prihvaćanja, stranka zahtijeva savjetovanje kako bi zatražila korektivne mjere druge stranke. Tijekom savjetovanja stranke, ako je to primjereno, razmatraju učinke suspenzije.

3.   Prava na temelju ovog članka ostvaruju se samo ako druga stranka u odgovarajućem roku nakon savjetovanja nije poduzela korektivne mjere. Ako stranka ostvari pravo u skladu s ovim člankom, ona pisanim putem obavješćuje drugu stranku o svojoj namjeri da suspendira obveze prihvaćanja i navodi razloge te suspenzije.

4.   Takva suspenzija počinje proizvoditi učinke 30 dana nakon dana obavijesti, osim ako stranka koja je pokrenula suspenziju pisanim putem, prije isteka tog razdoblja, obavijesti drugu stranku o povlačenju obavijesti.

5.   Takva suspenzija ne utječe na valjanost nalazâ o usklađenosti ni certifikatâ koje su izdala nadležna tijela ili odobrene organizacije druge stranke prije dana na koji je suspenzija počela proizvoditi učinke. Svaka suspenzija koja je počela proizvoditi učinke može se odmah ukinuti razmjenom diplomatskih nota između stranaka u tu svrhu.

Članak 458.

Prestanak ove glave

Ne dovodeći u pitanje članak 779., članak 521. i članak 509., svaka stranka može u bilo kojem trenutku okončati ovu glavu dostavom pisane obavijesti diplomatskim putem. U tom slučaju ova glava prestaje biti na snazi prvog dana devetog mjeseca nakon datuma obavijesti.

NASLOV TREĆI

CESTOVNI PRIJEVOZ

GLAVA I.

CESTOVNI PRIJEVOZ TERETA

Članak 459.

Cilj

1.   Cilj je ove glave osigurati, u pogledu cestovnog prijevoza tereta, kontinuiranu povezivost između, preko i unutar područja stranaka te utvrditi pravila koja se primjenjuju na takav prijevoz.

2.   Stranke su suglasne da pri primjeni ove glave neće poduzimati diskriminirajuće mjere.

3.   Ništa u ovoj glavi ne utječe na cestovni prijevoz tereta unutar područja jedne od stranaka koji obavlja cestovni prijevoznik u teretnom prometu s poslovnim nastanom na tom području.

Članak 460.

Područje primjene

1.   Ova glava primjenjuje se na cestovni prijevoz tereta u komercijalne svrhe između, preko i unutar područja stranaka i ne dovodi u pitanje primjenu pravila koja je utvrdila Europska konferencija ministara prometa.

2.   Svaki cestovni prijevoz tereta za koji se ne prima izravna ili neizravna naknada i kojim vozač vozila ili druge osobe izravno ili neizravno ne ostvaruju prihod te koji nije povezan s profesionalnom djelatnošću smatra se prijevozom tereta u nekomercijalne svrhe.

Članak 461.

Definicije

Za potrebe ove glave, i uz definicije iz članka 124., primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„vozilo” znači motorno vozilo registrirano na području stranke ili skup vozila, od kojih je barem motorno vozilo registrirano na području stranke, i koji se koriste isključivo za prijevoz tereta;

(b)

„cestovni prijevoznik u teretnom prometu” znači svaka fizička ili pravna osoba koja obavlja prijevoz tereta vozilom u komercijalne svrhe;

(c)

„cestovni prijevoznik u teretnom prometu iz stranke” znači cestovni prijevoznik u teretnom prometu koji je pravna osoba s poslovnim nastanom na području stranke ili fizička osoba stranke;

(d)

„stranka poslovnog nastana” znači stranka u kojoj cestovni prijevoznik u teretnom prometu ima poslovni nastan;

(e)

„vozač” znači svaka osoba koja upravlja vozilom, makar i nakratko, ili koja se po službenoj dužnosti nalazi u vozilu kako bi prema potrebi mogla upravljati vozilom;

(f)

„tranzit” znači kretanje vozila preko područja stranke bez utovara ili istovara tereta;

(g)

„regulatorne mjere” znači:

i.

za Uniju:

(A)

uredbe i direktive, kako su predviđene u članku 288. UFEU-a; i

(B)

delegirani i provedbeni akti, kako su predviđeni u člancima 290. odnosno 291. UFEU-a; i

ii.

za Ujedinjenu Kraljevinu:

(A)

primarno zakonodavstvo; i

(B)

sekundarno zakonodavstvo.

Članak 462.

Prijevoz tereta između, preko i unutar područja stranaka

1.   Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 2., cestovni prijevoznici u teretnom prometu iz stranke mogu obavljati:

(a)

vožnje natovarenih vozila s područja stranke poslovnog nastana na područje druge stranke i obratno, s tranzitom ili bez tranzita kroz državno područje treće zemlje;

(b)

vožnje natovarenih vozila s područja stranke poslovnog nastana na područje iste stranke, s tranzitom kroz područje druge stranke;

(c)

vožnje natovarenih vozila na područje ili iz područja stranke poslovnog nastana, s tranzitom kroz područje druge stranke;

(d)

vožnje praznih vozila u vezi s putovanjima iz točaka (a), (b) i (c).

2.   Cestovni prijevoznici u teretnom prometu iz stranke mogu obavljati vožnju iz stavka 1. samo:

(a)

ako posjeduju valjanu licenciju izdanu u skladu s člankom 463., osim u slučajevima iz članka 464.; i

(b)

ako vožnju obavljaju vozači koji posjeduju svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti u skladu s člankom 465. stavkom 1.

3.   Podložno stavku 6. i ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 2., cestovni prijevoznici u teretnom prometu iz Ujedinjene Kraljevine mogu obaviti do dvije vožnje natovarenih vozila iz jedne u drugu državu članicu, bez povratka na državno područje Ujedinjene Kraljevine, pod uvjetom da takve vožnje slijede vožnju s državnog područja Ujedinjene Kraljevine koja je dopuštena u skladu sa stavkom 1. točkom (a).

4.   Ne dovodeći u pitanje stavak 5., podložno stavku 6. i ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 2., cestovni prijevoznici u teretnom prometu iz Ujedinjene Kraljevine mogu obaviti jednu vožnju natovarenog vozila unutar državnog područja države članice pod uvjetom da ta vožnja:

(a)

slijede vožnju s područja Ujedinjene Kraljevine koja je dopuštena u skladu sa stavkom 1. točkom (a); i

(b)

obavlja se u roku od sedam dana od istovara na državnom području države članice tereta koji se prevozi u vožnji iz točke (a).

5.   Podložno stavku 6. i ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 2., cestovni prijevoznici u teretnom prometu iz Ujedinjene Kraljevine s poslovnim nastanom u Sjevernoj Irskoj mogu obaviti do dvije vožnje natovarenih vozila na državnom području Irske pod uvjetom da te vožnje:

(a)

slijede vožnju s područja Sjeverne Irske koja je dopuštena u skladu sa stavkom 1. točkom (a); i

(b)

obavljaju se u roku od sedam dana od istovara na državnom području Irske tereta koji se prevozi u vožnji iz točke (a).

6.   Cestovni prijevoznici u teretnom prometu iz Ujedinjene Kraljevine ograničeni su na najviše dvije vožnje unutar područja Unije u skladu sa stavcima 3., 4. i 5. prije povratka na državno područje Ujedinjene Kraljevine.

7.   Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 2., cestovni prijevoznici u teretnom prometu iz Unije mogu obaviti do dvije vožnje natovarenih vozila na državnom području Ujedinjene Kraljevine pod uvjetom da te vožnje:

(a)

slijede vožnju s područja Unije koja je dopuštena u skladu sa stavkom 1. točkom (a); i

(b)

obavljaju se u roku od sedam dana od istovara na državnom području Ujedinjene Kraljevine tereta koji se prevozi u vožnji iz točke (a).

Članak 463.

Zahtjevi za prijevoznike

1.   Cestovni prijevoznici u teretnom prometu iz stranke koji obavljaju vožnju iz članka 462. moraju posjedovati valjanu licenciju izdanu u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

2.   Licencije se izdaju, u skladu s pravom stranaka, samo cestovnim prijevoznicima u teretnom prometu koji zadovoljavaju zahtjeve iz Priloga 31. dijela A odjeljka 1. kojima se uređuje pristup i obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika u teretnom prometu.

3.   Ovjerena vjerodostojna preslika licencije mora se nalaziti u vozilu te se mora predočiti na zahtjev službenika svake stranke ovlaštenih za obavljanje inspekcijskog pregleda. Licencija i njezine ovjerene vjerodostojne preslike moraju odgovarati jednom od obrazaca utvrđenih u Prilogu 31. dijelu A Dodatku 31-A-1-3, kojim se utvrđuju i uvjeti za njezinu upotrebu. Licencija sadržava barem dva sigurnosna obilježja navedena u Prilogu 31. dijelu A Dodatku 31-A-1-4.

4.   Cestovni prijevoznici u teretnom prometu moraju zadovoljavati zahtjeve iz Priloga 31. dijela A odjeljka 2. kojima se utvrđuju zahtjevi za upućivanje vozača kada obavljaju vožnju iz članka 462. stavaka od 3. do 7.

Članak 464.

Izuzeća od zahtjeva za licencije

Sljedeće vrste prijevoza tereta i vožnje praznih vozila u vezi s takvim prijevozom mogu se obavljati bez valjane licencije, kako je navedeno u članku 463.:

(a)

prijevoz pošte kao univerzalna usluga;

(b)

prijevoz oštećenih ili pokvarenih vozila;

(c)

do 20. svibnja 2022. prijevoz tereta u motornim vozilima čija najveća dopuštena masa, uključujući najveću dopuštenu masu prikolica, ne prelazi 3,5 tona;

(d)

od 21. svibnja 2022. prijevoz tereta u motornim vozilima čija najveća dopuštena masa, uključujući najveću dopuštenu masu prikolica, ne prelazi 2,5 tona;

(e)

prijevoz medicinskih proizvoda, uređaja, opreme i drugih proizvoda potrebnih u slučaju pružanja hitne medicinske pomoći, posebno u slučaju prirodnih katastrofa i humanitarne pomoći;

(f)

prijevoz tereta vozilima ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

i.

teret koji se prevozi vlasništvo je cestovnog prijevoznika u teretnom prometu odnosno taj ga je prijevoznik prodao, kupio, dao u najam ili unajmio, proizveo, izdvojio, preradio ili popravio;

ii.

svrha vožnje prijevoz je tereta u prostore cestovnog prijevoznika u teretnom prometu ili iz njih odnosno premještanje tereta unutar ili izvan prostora prijevoznika za njegove vlastite potrebe;

iii.

vozilima koja se koriste za takav prijevoz upravljaju, u skladu s ugovornom obvezom, zaposlenici cestovnog prijevoznika u teretnom prometu ili osoblje koje mu je stavljeno na raspolaganje;

iv.

vozila koja prevoze teret u vlasništvu su cestovnog prijevoznika u teretnom prometu ili ih je on kupio s obročnim otplatama cijene ili unajmio; i

v.

takav prijevoz samo je pomoćna djelatnost u okviru ukupnosti djelatnosti cestovnog prijevoznika u teretnom prometu;

(g)

prijevoz tereta motornim vozilima čija najveća dopuštena brzina ne prelazi 40 km/h.

Članak 465.

Zahtjevi za vozače

1.   Vozači vozila koji obavljaju vožnje kako je navedeno u članu 462. moraju:

(a)

posjedovati svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti izdanu u skladu s Prilogom 31. dijelom B odjeljkom 1.; i

(b)

poštovati pravila o vremenu vožnje i radnom vremenu, razdobljima odmora, stankama i upotrebi tahografa u skladu s Prilogom 31. dijelom B odjeljcima od 2. do 4.

2.   Na međunarodni cestovni prijevoz koji se djelomično odvija izvan područja stranaka umjesto stavka 1. točke (b) tijekom cijele vožnje primjenjuje se Europski sporazum o radu posada vozila u međunarodnom cestovnom prijevozu (AETR), sastavljen u Ženevi 1. srpnja 1970.

Članak 466.

Zahtjevi za vozila

1.   Stranka na svojem području ne smije odbiti ili zabraniti upotrebu vozila koje obavlja vožnju iz članka 462. ako to vozilo zadovoljava zahtjeve iz Priloga 31. dijela C odjeljka 1.

2.   Vozila koja obavljaju vožnje iz članka 462. moraju biti opremljena tahografom koji je izrađen, ugrađen, upotrebljavan, ispitan i kontroliran u skladu s Prilogom 31. dijelom C odjeljkom 2.

Članak 467.

Pravila u cestovnom prometu

Kad se nalaze na području druge stranke, vozači vozila koji obavljaju prijevoz tereta u skladu s ovom glavom poštuju nacionalne zakone i druge propise koji su na tom području na snazi u pogledu cestovnog prometa.

Članak 468.

Izrada propisa i Posebni odbor za cestovni prijevoz

1.   Kada stranka predloži novu regulatornu mjeru u području obuhvaćenom Prilogom 31., ona:

(a)

što je prije moguće obavješćuje drugu stranku o predloženoj regulatornoj mjeri; i

(b)

izvješćuje drugu stranku o napretku te regulatorne mjere.

2.   Na zahtjev jedne od stranaka, razmjena stajališta u okviru Posebnog odbora za cestovni prijevoz o tome hoće li se predložena nova regulatorna mjera primjenjivati na vožnje iz članka 462. održava se najkasnije dva mjeseca od podnošenja takvog zahtjeva.

3.   Kada stranka donese novu regulatornu mjeru iz stavka 1., o tome obavješćuje drugu stranku i dostavlja tekst nove regulatorne mjere u roku od tjedan dana od njezine objave.

4.   Posebni odbor za cestovni prijevoz sastaje se, na zahtjev bilo koje stranke, u roku od dva mjeseca od podnošenja tog zahtjeva kako bi raspravljao o bilo kojoj novoj donesenoj regulatornoj mjeri, bez obzira na to je li dostavljena obavijest u skladu sa stavkom 1. ili 3. odnosno je li održana rasprava u skladu sa stavkom 2.

5.   Posebni odbor za cestovni prijevoz može:

(a)

izmijeniti Prilog 31. kako bi se uzeo u obzir regulatorni i/ili tehnološki napredak ili kako bi se osigurala zadovoljavajuća provedba ove glave;

(b)

potvrditi da su izmjene uvedene novom regulatornom mjerom u skladu s Prilogom 31.; ili

(c)

odlučiti o bilo kojoj drugoj mjeri za zaštitu pravilnog funkcioniranja ove glave.

Članak 469.

Korektivne mjere

1.   Ako jedna stranka smatra da je druga stranka donijela regulatornu mjeru koja nije u skladu sa zahtjevima iz Priloga 31., posebno u slučajevima kada Posebni odbor za cestovni prijevoz nije donio odluku na temelju članka 468., i ako druga stranka unatoč tomu primjenjuje odredbe nove regulatorne mjere na cestovne prijevoznike, vozače ili vozila prve stranke, stranka može, nakon što o tome obavijesti drugu stranku, donijeti odgovarajuće korektivne mjere, uključujući suspenziju obveza u skladu s ovim Sporazumom ili bilo kojim dopunskim sporazumom, pod uvjetom da takve mjere:

(a)

ne prelaze razinu koja je istovjetna poništenju ili narušavanju uzrokovanom novom regulatornom mjerom koju je donijela druga stranka, a koja nije u skladu sa zahtjevima iz Priloga 31.; i

(b)

počinju proizvoditi učinke najranije sedam dana od kada stranka koja namjerava poduzeti takve mjere obavijesti drugu stranku u skladu s ovim stavkom.

2.   Odgovarajuće korektivne mjere prestaju se primjenjivati:

(a)

kada se stranka koja je poduzela takve mjere uvjeri da druga stranka ispunjava svoje obveze iz ove glave; ili

(b)

u skladu s pravorijekom arbitražnog tijela.

3.   Stranka se ne poziva na Sporazum o WTO-u ni bilo koji drugi međunarodni sporazum kako bi spriječila drugu stranku da suspendira obveze iz ovog članka.

Članak 470.

Oporezivanje

1.   Vozila koja se upotrebljavaju za prijevoz tereta u skladu s ovom glavom oslobađaju se od poreza i naknada koji se naplaćuju za posjedovanje ili prometovanje vozila na području druge stranke.

2.   Oslobođenje iz stavka 1. ne primjenjuje se:

(a)

na porez ili naknadu za potrošnju goriva,

(b)

na naknadu za korištenje ceste ili cestovne mreže, ili

(c)

na naknadu za korištenje određenih mostova, tunela ili trajekata.

3.   Gorivo u standardnim spremnicima vozila i posebnim kontejnerima, privremeno uneseno, koje se upotrebljava izravno u svrhu pogona i, ako je to primjereno, za rad rashladnih sustava i drugih sustava tijekom prijevoza, kao i maziva koja se nalaze u motornim vozilima i potrebna su za njihov uobičajeni rad tijekom vožnje, oslobođeni su carina i svih drugih poreza i davanja, kao što su PDV i trošarine, te ne podliježu nikakvim uvoznim ograničenjima.

4.   Zamjenski dijelovi uvezeni radi popravka na području jedne stranke vozila koje je registrirano ili stavljeno u promet u drugoj stranci unose se na temelju privremenog bescarinskog uvoza i bez zabrana ili ograničenja uvoza. Zamijenjeni dijelovi podliježu carinama i drugim porezima (PDV) te se ponovno izvoze ili uništavaju pod nadzorom carinskih tijela druge stranke.

Članak 471.

Obveze iz drugih glava

Članci 135. i 137. ugrađuju se u ovu glavu i čine njezin dio te se primjenjuju na tretman cestovnih prijevoznika u teretnom prometu koji obavljaju vožnje u skladu s člankom 462.

Članak 472.

Prestanak ove glave

Ne dovodeći u pitanje članak 779., članak 521. i članak 509., svaka stranka može u bilo kojem trenutku okončati ovu glavu dostavom pisane obavijesti diplomatskim putem. U tom slučaju ova glava prestaje biti na snazi prvog dana devetog mjeseca nakon datuma obavijesti.

GLAVA II.

CESTOVNI PRIJEVOZ PUTNIKA

Članak 473.

Područje primjene

1.   Cilj je ove glave osigurati, u pogledu cestovnog prijevoza putnika, kontinuiranu povezivost između, preko i unutar područja stranaka te utvrditi pravila koja se primjenjuju na takav prijevoz. Primjenjuje se na povremeni, linijski i posebni linijski prijevoz putnika običnim i turističkim autobusima između, preko i unutar područja stranaka.

2.   Stranke su suglasne da pri primjeni ove glave neće poduzimati diskriminirajuće mjere.

3.   Ništa u ovoj glavi ne utječe na prijevoz putnika unutar područja jedne od stranaka koji obavlja cestovni prijevoznik u putničkom prometu s poslovnim nastanom na tom području.

Članak 474.

Definicije

Za potrebe ove glave, i uz definicije iz članka 124., primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„obični i turistički autobusi” znači vozila koja su svojom konstrukcijom i opremom primjerena za prijevoz više od devet osoba, uključujući vozača, i koja su namijenjena toj svrsi;

(b)

„usluge prijevoza putnika” znači usluge cestovnog prijevoza običnim i turističkim autobusima za javnost ili određene kategorije korisnika, za naknadu koju plaća osoba koja koristi prijevoz ili organizator prijevoza;

(c)

„cestovni prijevoznik u putničkom prometu” znači svaka fizička ili pravna osoba, bez obzira na to ima li vlastitu pravnu osobnost ili ovisi o tijelu koje ima pravnu osobnost, koja pruža usluge prijevoza putnika;

(d)

„cestovni prijevoznik u putničkom prometu iz stranke” znači cestovni prijevoznik u putničkom prometu koji je pravna osoba s poslovnim nastanom na području stranke;

(e)

„linijski prijevoz” znači usluge prijevoza putnika koje se pružaju u određenim vremenskim razmacima duž određenih dionica, pri čemu se putnici mogu ukrcati i iskrcati na unaprijed određenim postajama;

(f)

„posebni linijski prijevoz” znači usluge prijevoza određenih kategorija putnika uz isključenje ostalih putnika, bez obzira na to tko ih organizira, i koje se obavljaju u skladu s uvjetima utvrđenima za linijski prijevoz. Usluge posebnog linijskog prijevoza uključuju:

i.

prijevoz radnika od kuće do radnog mjesta i natrag; i

ii.

prijevoz učenika i studenata do obrazovne ustanove i natrag.

Činjenica da se posebni linijski prijevoz može razlikovati ovisno o potrebama korisnika ne utječe na njegovu klasifikaciju kao linijskog prijevoza;

(g)

„skupina” znači jedno od sljedećeg:

i.

jedna ili više povezanih fizičkih ili pravnih osoba i njihova matična fizička ili pravna osoba ili osobe;

ii.

jedna ili više povezanih fizičkih ili pravnih osoba koje imaju istu matičnu fizičku ili pravnu osobu ili osobe;

(h)

„Interbus ugovor” znači Ugovor o međunarodnom povremenom prijevozu putnika običnim i putničkim autobusima, kako je naknadno izmijenjen, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2003.;

(i)

„tranzit” znači kretanje običnih i turističkih autobusa preko područja stranke bez ukrcaja ili iskrcaja putnika.

(j)

„povremeni prijevoz” znači usluge koje nisu usluge linijskog prijevoza ni posebnog linijskog prijevoza i čije je glavno obilježje prijevoz skupina putnika okupljenih na inicijativu naručitelja prijevoza ili cestovnog prijevoznika u putničkom prometu.

Članak 475.

Prijevoz putnika običnim i turističkim autobusima između, preko i unutar područja stranaka

1.   Cestovni prijevoznici u putničkom prometu iz stranke mogu, pri obavljanju linijskog i posebnog linijskog prijevoza, obavljati vožnje natovarenih vozila s područja stranke na područje druge stranke, s tranzitom ili bez tranzita kroz državno područje treće zemlje, i vožnje praznih vozila povezane s njima.

2.   Cestovni prijevoznici u putničkom prometu iz stranke mogu, pri obavljanju linijskog i posebnog linijskog prijevoza, obavljati vožnje natovarenih vozila s područja stranke u kojoj cestovni prijevoznik u putničkom prometu ima poslovni nastan na područje iste stranke, s tranzitom kroz područje druge stranke, i vožnje praznih vozila povezane s njima.

3.   Cestovni prijevoznik u putničkom prometu iz stranke ne smije obavljati linijski ili posebni linijski prijevoz ako su polazište i odredište na području druge stranke.

4.   Ako je usluga prijevoza putnika iz stavka 1. dio usluge prijevoza na područje ili iz područja stranke u kojoj cestovni prijevoznik u putničkom prometu ima poslovni nastan, putnici se mogu ukrcavati ili iskrcavati na području druge stranke tijekom putovanja, pod uvjetom da je zaustavljanje dopušteno u skladu s pravilima koja se primjenjuju na tom području.

5.   Ako je usluga prijevoza putnika iz ovog članka dio usluge međunarodnog linijskog ili posebnog linijskog prijevoza između Irske i Ujedinjene Kraljevine u vezi sa Sjevernom Irskom, putnike na području jedne stranke može ukrcavati i iskrcavati cestovni prijevoznik u putničkom prometu s poslovnim nastanom u drugoj stranci.

6.   Cestovni prijevoznici u putničkom prometu s poslovnim nastanom na području jedne stranke mogu privremeno pružati usluge povremenog prijevoza na otoku Irskoj u kojima se putnici ukrcavaju i iskrcavaju na području druge stranke.

7.   Cestovni prijevoznici u putničkom prometu mogu, pri pružanju usluga povremenog prijevoza, obavljati vožnje natovarenih vozila s područja stranke, preko područja druge stranke na državno područje zemlje koja nije stranka Interbus ugovora, uključujući povezane vožnje praznih vozila.

8.   Usluge prijevoza putnika iz ovog članka obavljaju se običnim i turističkim autobusima registriranima u stranci u kojoj cestovni prijevoznik u putničkom prometu ima poslovni nastan ili boravi. Ti obični i turistički autobusi moraju biti u skladu s tehničkim standardima utvrđenima u Prilogu 2. Interbus ugovoru.

Članak 476.

Uvjeti za pružanje usluga iz članka 475.

1.   Linijski prijevoz dostupan je svim cestovnim prijevoznicima u putničkom prometu iz stranke, iako se može zahtijevati obvezna rezervacija ako je to primjereno.

2.   Za obavljanje linijskog i posebnog linijskog prijevoza potrebna je dopusnica u skladu s člankom 477. i stavkom 6. ovog članka.

3.   Prilagodbe uvjeta obavljanja prijevoza ne utječu na linijsku prirodu usluge prijevoza.

4.   Organizacija usporednih ili privremenih usluga prijevoza koje opslužuju isto tržište kao i postojeći linijski prijevoz, neopsluživanje određenih postaja i opsluživanje dodatnih postaja u postojećem linijskom prijevozu podliježu istim pravilima koja se primjenjuju i na postojeći linijski prijevoz.

5.   Primjenjuju se odjeljci V. (Socijalne odredbe) i VI. (Carinske i fiskalne odredbe) Interbus ugovora te njegovi prilozi 1. (Uvjeti koji se primjenjuju na cestovne prijevoznike u putničkom prometu) i 2. (Tehnički standardi koji se primjenjuju na obične i turističke autobuse).

6.   U razdoblju od šest mjeseci od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma za posebni linijski prijevoz nije potrebna dopusnica ako je obuhvaćen ugovorom sklopljenim između organizatora i cestovnog prijevoznika u putničkom prometu.

7.   Za povremeni prijevoz obuhvaćen ovom glavom u skladu s člankom 475. nije potrebna dopusnica. Međutim, za organizaciju usporednih ili privremenih usluga prijevoza koje su usporedive s postojećim uslugama linijskog prijevoza i kojima se opslužuje isto tržište kao i potonjim uslugama potrebna je dopusnica u skladu s odjeljkom VIII. Interbus ugovora.

Članak 477.

Dopusnica

1.   Dopusnice za pružanje usluga iz članka 475. izdaje nadležno tijelo stranke na čijem području cestovni prijevoznik u putničkom prometu ima poslovni nastan („tijelo koje izdaje dopusnice”).

2.   Ako cestovni prijevoznik u putničkom prometu ima poslovni nastan u Uniji, tijelo koje izdaje dopusnice jest nadležno tijelo države članice polazišta ili odredišta.

3.   U slučaju skupine cestovnih prijevoznika u putničkom prometu koji namjeravaju obavljati uslugu iz članka 475., tijelo koje izdaje dopusnice jest nadležno tijelo kojem se podnosi zahtjev u skladu s člankom 478. stavkom 1. drugim podstavkom.

4.   Dopusnice se izdaju na ime cestovnog prijevoznika u putničkom prometu i nisu prenosive. Međutim, cestovni prijevoznik u putničkom prometu iz stranke kojemu je izdana dopusnica može, uz suglasnost tijela koje izdaje dopusnice, obavljati usluge prijevoza preko podvozara ako je takva mogućnost u skladu s pravom stranke. U tom se slučaju u dopusnici mora navesti ime podvozara i njegova uloga. Podvozar mora biti cestovni prijevoznik u putničkom prometu iz stranke i mora poštovati sve odredbe ove glave.

U slučaju skupine cestovnih prijevoznika u putničkom prometu koji namjeravaju obavljati uslugu iz članka 475., dopusnica se izdaje na ime svih cestovnih prijevoznika u putničkom prometu u toj skupini i u njoj se navode imena svih tih prijevoznika. Dopusnica se izdaje cestovnom prijevozniku u putničkom prometu kojeg su drugi cestovni prijevoznici u putničkom prometu iz stranke ovlastili u te svrhe i koji ju je zatražilo, a drugi cestovni prijevoznici u putničkom prometu dobivaju ovjerene vjerodostojne preslike.

5.   Ne dovodeći u pitanje članak 479. stavak 3., rok valjanosti dopusnice ne smije biti dulji od pet godina. Na zahtjev podnositelja zahtjeva ili zajedničkom suglasnošću nadležnih tijela stranaka na čijem se području putnici ukrcavaju ili iskrcavaju može se odrediti kraći rok valjanosti.

6.   U dopusnici se navodi:

(a)

vrsta prijevoza;

(b)

itinerar prijevoza, a posebno polazno i odredišno mjesto;

(c)

rok valjanosti dopusnice; i

(d)

postaje i vozni red.

7.   Dopusnice moraju biti u skladu s obrascem utvrđenim u Prilogu 32.

8.   Cestovni prijevoznik u putničkom prometu iz stranke koji obavlja uslugu iz članka 475. može koristiti dodatna vozila ako nastupe privremene ili izvanredne okolnosti. Takva dodatna vozila mogu se koristiti samo pod uvjetima koji su identični onima utvrđenima u dopusnici iz stavka 6. ovog članka.

U tom slučaju, uz isprave iz članka 483. stavaka 1. i 2., cestovni prijevoznik u putničkom prometu osigurava da se u vozilu nalazi primjerak ugovora između cestovnog prijevoznika u putničkom prometu koji obavlja linijski ili posebni linijski prijevoz i poduzeća koje osigurava dodatna vozila odnosno druga istovrijedna isprava i da se predoči na zahtjev službenika ovlaštenog za obavljanje inspekcijskog pregleda.

Članak 478.

Podnošenje zahtjeva za izdavanje dopusnice

1.   Cestovni prijevoznik u putničkom prometu iz stranke podnosi zahtjev za izdavanje dopusnice tijelu koje izdaje dopusnice iz članka 477. stavka 1.

Za svaku uslugu prijevoza podnosi se samo jedan zahtjev. U slučajevima iz članka 477. stavka 3., zahtjev podnosi prijevoznik kojeg su drugi prijevoznici ovlastili u te svrhe. Zahtjev se upućuje tijelu koje izdaje dopusnice u stranci u kojoj cestovni prijevoznik u putničkom prometu koji podnosi zahtjev ima poslovni nastan.

2.   Zahtjevi za izdavanje dopusnice podnose se na temelju obrasca utvrđenog u Prilogu 33.

3.   Cestovni prijevoznik u putničkom prometu koji podnosi zahtjev za izdavanje dopusnice dostavlja sve dodatne informacije koje smatra relevantnima ili koje zahtijeva tijelo koje izdaje dopusnice, a posebno isprave navedene u Prilogu 33.

Članak 479.

Postupak izdavanja dopusnica

1.   Dopusnice se izdaju uz suglasnost nadležnih tijela stranaka na čijem se području putnici ukrcavaju ili iskrcavaju. Tijelo koje izdaje dopusnice tim nadležnim tijelima i nadležnim tijelima preko čijih se područja prolazi bez ukrcaja ili iskrcaja putnika prosljeđuje presliku zahtjeva zajedno s preslikama svih drugih relevantnih isprava, uključujući svoju procjenu.

Za Uniju, nadležna tijela iz prvog podstavka tijela su onih država članica na čijim se državnim područjima putnici ukrcavaju ili iskrcavaju i preko čijih se državnih područja prolazi bez ukrcaja ili iskrcaja putnika.

2.   Nadležna tijela od kojih je zatražena suglasnost priopćavaju tijelu koje izdaje dopusnice svoju odluku o zahtjevu u roku od četiri mjeseca. Taj se rok računa od dana primitka zahtjeva za suglasnost koji je naveden na potvrdi o primitku. Negativna odluka nadležnih tijela od kojih je zatražena suglasnost sadržava odgovarajuće obrazloženje. Ako tijelo koje izdaje dopusnice ne dobije odgovor u roku od četiri mjeseca, smatra se da su nadležna tijela suglasna i tijelo koje izdaje dopusnice može izdati dopusnicu.

Nadležna tijela preko čijeg se područja prolazi bez ukrcaja ili iskrcaja putnika mogu u roku od četiri mjeseca obavijestiti tijelo koje izdaje dopusnice o svojim primjedbama.

3.   Na usluge prijevoza za koje izdana dozvola na temelju Uredbe (EZ) br. 1073/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (70) prije isteka prijelaznog razdoblja i za koje dozvola prestaje važiti na kraju prijelaznog razdoblja, primjenjuje se sljedeće:

(a)

ako su, podložno promjenama potrebnima za usklađivanje s člankom 475., uvjeti obavljanja prijevoza jednaki onima koji su utvrđeni u dozvoli izdanoj na temelju Uredbe (EZ) br. 1073/2009, relevantno tijelo koje izdaje dopusnice na temelju ove glave može, na zahtjev ili na drugi način, cestovnom prijevozniku izdati odgovarajuću dopusnicu u skladu s ovom glavom. Ako se izda takva dopusnica, smatra se da postoji suglasnost nadležnih tijela na čijem se području putnici ukrcavaju ili iskrcavaju, kako je navedeno u stavku 2. Ta nadležna tijela i nadležna tijela preko čijeg se područja prolazi bez ukrcaja ili iskrcaja putnika mogu u svakom trenutku obavijestiti tijelo koje izdaje dopusnice o svojim primjedbama;

(b)

ako se primjenjuje točka (a), razdoblje valjanosti odgovarajuće dopusnice izdane na temelju ove glave ne smije biti dulje od posljednjeg dana razdoblja valjanosti navedenog u dozvoli koja je prethodno izdana na temelju Uredbe (EZ) br. 1073/2009.

4.   Tijelo koje izdaje dopusnice odlučuje o zahtjevu najkasnije u roku od šest mjeseci od dana kad cestovni prijevoznik u putničkom prometu podnese zahtjev.

5.   Dopusnica se ne izdaje u slučaju da:

(a)

podnositelj zahtjeva ne može s pomoću opreme koja mu je izravno dostupna pružati uslugu prijevoza koja je predmet zahtjeva;

(b)

podnositelj zahtjeva nije poštovao nacionalne ili međunarodne propise o cestovnom prijevozu, a posebno uvjete i zahtjeve koji se odnose na dopusnice za međunarodni cestovni prijevoz putnika, ili je odgovoran za teške povrede zakonodavstva stranke o cestovnom prijevozu, posebno u pogledu pravila koja se primjenjuju na vozila i na razdoblja vožnje i odmora za vozače;

(c)

nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje dopusnice ako je riječ o zahtjevu za produljenje dopusnice;

(d)

stranka na temelju detaljne analize odluči da bi na dotičnim izravnim dionicama dotična usluga prijevoza ozbiljno utjecala na održivost usporedive usluge prijevoza koja se obavlja na temelju jednog ili više ugovora o pružanju javne usluge u skladu s pravom stranke. U tom slučaju, ta stranka na nediskriminirajućoj osnovi utvrđuje kriterije za određivanje bi li usluga prijevoza za koju je zatražena dopusnica ozbiljno utjecala na održivost gore navedene usporedive usluge, te ih dostavlja drugoj stranci iz stavka 1.; ili

(e)

stranka na temelju detaljne analize odluči da glavna svrha pružanja usluge prijevoza nije prijevoz putnika između postaja na područjima stranaka.

Ako, zbog iznimnih okolnosti koje nije bilo moguće predvidjeti u trenutku izdavanja dopusnice, na dotičnim izravnim dionicama postojeća usluga prijevoza ozbiljno utječe na održivost usporedive usluge prijevoza koja se obavlja na temelju jednog ili više ugovora o pružanju javne usluge u skladu s pravom stranke, stranka može, uz suglasnost druge stranke, te nakon što je šest mjeseci unaprijed o tome obavijestila cestovnog prijevoznika u putničkom prometu, suspendirati ili oduzeti dopusnicu za obavljanje međunarodnog prijevoza običnim i turističkim autobusima.

Činjenica da su cijene jednog cestovnog prijevoznika u putničkom prometu iz stranke niže od cijena koje su ponudili drugi cestovni prijevoznici u putničkom prometu ili da dotičnu prometnu vezu već osiguravaju drugi cestovni prijevoznici u putničkom prometu ne opravdava, sama po sebi, odbijanje zahtjeva za izdavanje dopusnice.

6.   Po završetku postupka utvrđenog u stavcima od 1. do 5., tijelo koje izdaje dopusnice izdaje dopusnicu ili službeno odbija zahtjev za izdavanje dopusnice.

U odlukama o odbijanju zahtjeva navode se razlozi na kojima se te odluke temelje. U slučaju da je zahtjev prijevoznog poduzeća odbijen, stranke tom prijevoznom poduzeću osiguravaju mogućnost podnošenja primjedbi.

Tijelo koje izdaje dopusnice obavješćuje nadležna tijela druge stranke o svojoj odluci te im šalje presliku dopusnice.

Članak 480.

Produljenje ili izmjena dopusnice

1.   Članak 479. primjenjuje se mutatis mutandis na zahtjeve za produljenje dopusnice ili izmjenu uvjeta pod kojima se mora obavljati prijevoz za koji se traži dopusnica.

2.   Ako postojeća dopusnica istekne u roku od šest mjeseci od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, rok u kojem nadležna tijela iz članka 479. stavka 2. obavješćuju tijelo koje izdaje dopusnice o svojoj suglasnosti ili o primjedbama u vezi sa zahtjevom u skladu s tim člankom iznosi dva mjeseca.

3.   U slučaju manjih izmjena uvjeta obavljanja prijevoza, osobito prilagodbi vremenskih intervala, vozarina i voznih redova, tijelo koje izdaje dopusnice treba samo obavijestiti nadležna tijela druge stranke o toj izmjeni. Promjene voznih redova ili vremenskih intervala koje utječu na vremenski raspored kontrola na granicama između stranaka ili na granicama trećih zemalja ne smatraju se manjim izmjenama.

Članak 481.

Istek roka valjanosti dopusnice

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 479. stavak 3., dopusnica za pružanje usluge prijevoza iz članka 475. istječe na kraju roka valjanosti ili tri mjeseca nakon što tijelo koje izdaje dopusnice dobije obavijest od njezina nositelja o namjeri prestanka pružanja usluge prijevoza. Takva obavijest sadržava odgovarajuće obrazloženje.

2.   Ako više nema potražnje za uslugama prijevoza, rok za obavijest predviđen u stavku 1. iznosi mjesec dana.

3.   Tijelo koje izdaje dopusnice obavješćuje nadležna tijela druge stranke o prestanku valjanosti dopusnice.

4.   Nositelj dopusnice mjesec dana unaprijed primjerenom javnom objavom obavješćuje korisnike dotične usluge prijevoza o prestanku pružanja te usluge.

Članak 482.

Obveze prijevoznika

1.   Osim u slučaju više sile, cestovni prijevoznik u putničkom prometu iz stranke koji pruža uslugu prijevoza iz članka 475. pokreće uslugu bez odgode te do isteka valjanosti dopusnice poduzima sve mjere kako bi osigurao uslugu prijevoza koja ispunjava standarde u pogledu kontinuiteta, redovitosti i kapaciteta te uvjete utvrđene u skladu s člankom 477. stavkom 6. i u Prilogu 32.

2.   Cestovni prijevoznik u putničkom prometu iz stranke navodi itinerar prijevoza, autobusna stajališta, vozni red, vozarine i uvjete prijevoza tako da su ti podaci lako dostupni svim korisnicima.

3.   Stranke mogu sporazumno i u dogovoru s nositeljem dopusnice izmijeniti uvjete prijevoza koji uređuju uslugu prijevoza iz članka 475.

Članak 483.

Isprave koje se moraju nalaziti u običnom ili turističkom autobusu

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 477. stavak 8., dopusnica za obavljanje usluga prijevoza iz članka 475. ili njezina ovjerena vjerodostojna preslika i licencija cestovnog prijevoznika u putničkom prometu za obavljanje međunarodnog cestovnog prijevoza putnika ili njezina ovjerena vjerodostojna preslika, koje su izdane u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili zakonodavstvom Unije, moraju se nalaziti u običnom ili turističkom autobusu i predočiti na zahtjev službenika ovlaštenog za obavljanje inspekcijskog pregleda.

2.   Ne dovodeći u pitanje stavak 1. ovog članka i članak 477. stavak 8., u slučaju posebnog linijskog prijevoza, ugovor između organizatora prijevoza i cestovnog prijevoznika u putničkom prometu ili njegova preslika te isprava kojom se dokazuje da putnici pripadaju posebnoj kategoriji, uz isključenje drugih putnika, u svrhe posebnog linijskog prijevoza također služe kao kontrolne isprave te se moraju nalaziti u vozilu i predočiti na zahtjev službenika ovlaštenog za obavljanje inspekcijskog pregleda.

3.   Cestovni prijevoznici u putničkom prometu koji obavljaju povremeni prijevoz u skladu s člankom 475. stavcima 6. i 7. moraju imati ispunjeni putni list prema obrascu iz Priloga 34. Knjige putnih listova izdaje nadležno tijelo područja na kojem je prijevoznik registriran ili tijela koja je imenovalo nadležno tijelo.

Članak 484.

Pravila u cestovnom prometu

Kad se nalaze na području druge stranke, vozači običnih i turističkih autobusa koji obavljaju prijevoz putnika u skladu s ovom glavom poštuju nacionalne zakone i druge propise koji su na tom području na snazi u pogledu cestovnog prometa.

Članak 485.

Primjena

Odredbe ove glave prestaju se primjenjivati od datuma stupanja na snagu za Ujedinjenu Kraljevinu Protokola uz Interbus ugovor u vezi s međunarodnim linijskim i posebnim linijskim prijevozom putnika običnim i putničkim autobusima, ili šest mjeseci nakon stupanja na snagu tog protokola za Uniju, ovisno o tome što bude ranije, osim za potrebe obavljanja usluga prijevoza iz članka 475. stavaka 2., 5., 6. i 7.

Članak 486.

Obveze iz drugih glava

Članci 135. i 137. ugrađuju se u ovu glavu i čine njezin dio te se primjenjuju na tretman prijevoznika koji obavljaju vožnje u skladu s člankom 475.

Članak 487.

Posebni odbor

Posebni odbor za cestovni prijevoz može izmijeniti priloge 32., 33. i 34. kako bi se u obzir uzeo regulatorni razvoj. On može donijeti mjere u vezi s provedbom ove glave.

NASLOV ČETVRTI

KOORDINACIJA SOCIJALNE SIGURNOSTI I VIZE ZA KRATKE POSJETE

GLAVA I.

KOORDINACIJA SOCIJALNE SIGURNOSTI

Članak 488.

Pregled

Države članice i Ujedinjena Kraljevina koordiniraju svoje sustave socijalne sigurnosti u skladu s Protokolom o koordinaciji socijalne sigurnosti kako bi osigurale prava iz sustava socijalne sigurnosti osobama koje su njime obuhvaćene.

Članak 489.

Zakonit boravak

1.   Protokol o koordinaciji socijalne sigurnosti primjenjuje se na osobe koje zakonito borave u državi članici ili Ujedinjenoj Kraljevini.

2.   Stavak 1. ovog članka ne utječe na prava na novčana davanja koja se odnose na prethodna razdoblja zakonitog boravka osoba obuhvaćenih člankom SSC.2. Protokola o koordinaciji socijalne sigurnosti.

Članak 490.

Prekogranične situacije

1.   Protokol o koordinaciji socijalne sigurnosti primjenjuje se samo na situacije nastale između jedne ili više država članica i Ujedinjene Kraljevine.

2.   Protokol o koordinaciji socijalne sigurnosti ne primjenjuje se na osobe čije su situacije u svim pogledima ograničene na Ujedinjenu Kraljevinu ili države članice.

Članak 491.

Imigracijski zahtjevi

Protokol o koordinaciji socijalne sigurnosti primjenjuje se ne dovodeći u pitanje pravo države članice ili Ujedinjene Kraljevine da naplati zdravstvenu naknadu u skladu s nacionalnim zakonodavstvom u vezi sa zahtjevom za dozvolu ulaska, privremenog boravka, rada ili boravišta u toj državi.

GLAVA II.

VIZE ZA KRATKE POSJETE

Članak 492.

Vize za kratke posjete

1.   Stranke napominju da na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma obje stranke za svoje državljane predviđaju izuzeće od obveze posjedovanja vize za kratke posjete u skladu sa svojim domaćim pravom. Svaka stranka pravodobno obavješćuje drugu stranku o namjeri uvođenja obveze posjedovanja vize za kratke posjete državljana druge stranke i to, ako je moguće, najmanje tri mjeseca prije nego što takav zahtjev počne proizvoditi učinke.

2.   Podložno stavku 3. ovog članka i članku 781., u slučaju da Ujedinjena Kraljevina odluči za državljane države članice uvesti obvezu posjedovanja vize za kratke posjete, taj se zahtjev primjenjuje na državljane svih država članica.

3.   Ovim se člankom ne dovode u pitanje dogovori postignuti između Ujedinjene Kraljevine i Irske u vezi sa Zajedničkim putnim prostorom.

NASLOV PETI

RIBARSTVO

POGLAVLJE 1.

POČETNE ODREDBE

Članak 493.

Suverena prava obalnih država koja ostvaruju stranke

Stranke potvrđuju da bi se suverena prava obalnih država koja stranke ostvaruju u svrhu istraživanja, iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim resursima u svojim vodama trebala provoditi na temelju načela i u skladu s načelima međunarodnog prava, uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora.

Članak 494.

Ciljevi i načela

1.   Stranke surađuju kako bi osigurale da ribolovne aktivnosti za dijeljene stokove u njihovim vodama budu dugoročno okolišno održive i da doprinose postizanju gospodarskih i društvenih prednosti, uz puno poštovanje prava i obveza neovisnih obalnih država kako ih izvršavaju stranke.

2.   Strankama je zajednički cilj iskorištavanje dijeljenih stokova na razinama namijenjenima održavanju i postupnom obnavljanju populacija izlovljavanih vrsta iznad razina biomase koje mogu osigurati najviši održivi prinos.

3.   Stranke uzimaju u obzir sljedeća načela:

(a)

primjena predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom;

(b)

promicanje dugoročne (okolišne, društvene i gospodarske) održivosti i optimalnog iskorištavanja dijeljenih stokova;

(c)

donošenje odluka o očuvanju i upravljanju ribarstvom na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta, ponajprije onih koje daje Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES);

(d)

osiguravanje selektivnosti u ribarstvu radi zaštite juvenilnih riba i agregacija riba u mrijestu te izbjegavanja i smanjenja neželjenog usputnog ulova;

(e)

uzimanje u obzir i što veće smanjenje štetnih utjecaja ribarstva na morski ekosustav te uzimanje u obzir potrebe za očuvanjem morske biološke raznolikosti;

(f)

primjena proporcionalnih i nediskriminirajućih mjera za očuvanje morskih živih resursa i upravljanje ribolovnim resursima, uz istodobno očuvanje regulatorne autonomije stranaka;

(g)

osiguravanje prikupljanja i pravodobnog dijeljenja potpunih i točnih podataka relevantnih za očuvanje dijeljenih stokova i za upravljanje ribarstvom;

(h)

osiguravanje usklađenosti s mjerama očuvanja i upravljanja u području ribarstva te suzbijanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova; i

(i)

osiguravanje pravodobne provedbe svih dogovorenih mjera u regulatornim okvirima stranaka.

Članak 495.

Definicije

1.   Za potrebe ovog naslova primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„IGP” (stranke) znači, u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora:

i.

u slučaju Unije, isključivi gospodarski pojasevi koje su njezine države članice uspostavile uz svoja europska područja;

ii.

isključivi gospodarski pojas koji je uspostavila Ujedinjena Kraljevina;

(b)

„predostrožni pristup upravljanju ribarstvom” znači pristup prema kojem izostanak odgovarajućih znanstvenih podataka ne opravdava odgodu ili nepoduzimanje mjera upravljanja za očuvanje ciljanih vrsta, povezanih ili ovisnih vrsta i neciljanih vrsta i njihova okoliša;

(c)

„dijeljeni stokovi” znači ribe, uključujući školjkaše, bilo koje vrste koje se nalaze u vodama stranaka, što uključuje mekušce i rakove;

(d)

„TAC” znači ukupni dopušteni ulov, odnosno najveća količina stoka (ili stokova) određenog opisa koja se može uloviti u određenom razdoblju;

(e)

„stokovi izvan kvote” znači stokovi kojima se ne upravlja u okviru TAC-ova;

(f)

„teritorijalno more” (stranke) znači, u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora:

i.

u slučaju Unije, odstupajući od članka 774. stavka 1., teritorijalno more koje su njezine države članice uspostavile uz svoja europska područja;

ii.

teritorijalno more koje je uspostavila Ujedinjena Kraljevina;

(g)

„vode” (stranke) znači:

i.

u odnosu na Uniju, odstupajući od članka 774. stavka 1., IGP-ovi država članica i njihova teritorijalna mora;

ii.

u odnosu na Ujedinjenu Kraljevinu, njezin IGP i njezino teritorijalno more, isključujući za potrebe članaka 500. i 501. te Priloga 38. teritorijalno more uz Bailiwick Guernsey, Bailiwick Jersey i Otok Man;

(h)

„plovilo” (stranke) znači:

i.

u slučaju Ujedinjene Kraljevine, ribarsko plovilo koje plovi pod zastavom Ujedinjene Kraljevine, registrirano je u Ujedinjenoj Kraljevini, Bailiwicku Guernseyju, Bailiwicku Jerseyju ili na Otoku Manu i ima dozvolu uprave za ribarstvo Ujedinjene Kraljevine;

ii.

u slučaju Unije, ribarsko plovilo koje plovi pod zastavom države članice i registrirano je u Uniji.

POGLAVLJE 2.

OČUVANJE I ODRŽIVO ISKORIŠTAVANJE

Članak 496.

Upravljanje ribarstvom

1.   Svaka stranka odlučuje o svim mjerama koje se primjenjuju na njezine vode radi ostvarivanja ciljeva utvrđenih u članku 494. stavcima 1. i 2. te uzimajući u obzir načela iz članka 494. stavka 3.

2.   Mjere iz stavka 1. stranka temelji na najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima.

Stranka ne primjenjuje mjere iz stavka 1. na plovila druge stranke u svojim vodama, osim ako primjenjuje iste mjere i na svoja plovila.

Drugim podstavkom ne dovode se u pitanje obveze stranaka na temelju Sporazuma o mjerama države luke, sustava kontrole i provedbe Komisije za ribarstvo sjeveroistočnog Atlantika, mjera očuvanja i provedbe Organizacije za ribarstvo sjeverozapadnog Atlantika i Preporuke 18 – 09 Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna o mjerama države luke za sprečavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje.

Posebni odbor za ribarstvo može izmijeniti popis već postojećih međunarodnih obveza iz trećeg podstavka.

3.   Svaka stranka obavješćuje drugu stranku o novim mjerama iz stavka 1. koje će vjerojatno utjecati na plovila druge stranke prije primjene tih mjera, dajući dovoljno vremena drugoj stranci da dostavi primjedbe ili zatraži objašnjenje.

Članak 497.

Odobrenja, usklađenost i izvršenje

1.   Ako plovila imaju pristup ribolovu u vodama druge stranke u skladu s člancima 500. i 502.:

(a)

svaka stranka pravodobno dostavlja drugoj stranci popis plovila za koji želi ishoditi odobrenja ili dozvole za ribolov; i

(b)

druga stranka izdaje odobrenja ili dozvole za ribolov.

2.   Svaka stranka poduzima sve potrebne mjere za osiguravanje usklađenosti svojih plovila s pravilima koja se primjenjuju na ta plovila u vodama druge stranke, uključujući uvjete za odobrenje ili dozvolu.

POGLAVLJE 3.

DOGOVORI U POGLEDU PRISTUPA VODAMA I RESURSIMA

Članak 498.

Ribolovne mogućnosti

1.   Do 31. siječnja svake godine stranke surađuju kako bi utvrdile raspored savjetovanja s ciljem dogovaranja TAC-ova za stokove navedene u Prilogu 35. za narednu godinu ili godine. U tom rasporedu uzimaju se u obzir druga godišnja savjetovanja među obalnim državama koja utječu na jednu od stranaka ili obje stranke.

2.   Stranke održavaju godišnja savjetovanja kako bi do 10. prosinca svake godine postigle dogovor o TAC-ovima za sljedeću godinu za stokove navedene u Prilogu 35. To uključuje ranu razmjenu mišljenja o prioritetima čim se primi savjet o razini TAC-ova. Te TAC-ove stranke dogovaraju:

(a)

na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta te drugih relevantnih čimbenika, uključujući socioekonomske aspekte; i

(b)

u skladu sa svim primjenjivim višegodišnjim strategijama očuvanja i upravljanja koje su stranke dogovorile.

3.   Udio TAC-ova stranaka za stokove navedene u Prilogu 35. raspodjeljuje se između stranaka u skladu s udjelima u kvotama utvrđenima u tom prilogu.

4.   Godišnja savjetovanja mogu, među ostalim, obuhvaćati i sljedeće:

(a)

prijenos udjela jedne stranke u TAC-ovima na drugu stranku;

(b)

popis stokova čiji je ribolov zabranjen;

(c)

utvrđivanje TAC-ova za stokove koji nisu navedeni u Prilogu 35. ili Prilogu 36. i udjela stranaka u tim stokovima;

(d)

mjere upravljanja ribarstvom uključujući, ako je to primjereno, ograničenja ribolovnog napora;

(e)

stokove od obostranog interesa stranaka koji nisu navedeni u prilozima ovom naslovu.

5.   Stranke mogu održati savjetovanja u cilju dogovaranja izmijenjenih TAC-ova na zahtjev jedne od stranaka.

6.   Voditelji delegacija stranaka sastavljaju i potpisuju pisani zapis u kojem dokumentiraju dogovore stranaka koji su rezultat savjetovanja na temelju ovog članka.

7.   Svaka stranka pravodobno obavješćuje drugu stranku prije određivanja ili izmjene TAC-ova za stokove navedene u Prilogu 37.

8.   Stranke uspostavljaju mehanizam za dobrovoljne prijenose ribolovnih mogućnosti između stranaka tijekom godine, koji će se provoditi svake godine. O pojedinostima tog mehanizma odlučuje Posebni odbor za ribarstvo. Stranke razmatraju mogućnost prijenosa ribolovnih mogućnosti za stokove koji su nedovoljno iskorišteni ili se predviđa da će to biti, po tržišnoj vrijednosti putem tog mehanizma.

Članak 499.

Privremeni TAC-ovi

1.   Ako stranke do 10. prosinca ne postignu dogovor o TAC-u za stok naveden u Prilogu 35. ili tablici A ili B iz Priloga 36., one odmah nastavljaju savjetovanja s kontinuiranim ciljem postizanja dogovora o TAC-u. Stranke intenzivno surađuju na istraživanju svih mogućnosti za postizanje dogovora u najkraćem mogućem roku.

2.   Ako za stok naveden u Prilogu 35. ili tablicama A i B iz Priloga 36. na dan 20. prosinca nije dogovoren TAC, svaka stranka utvrđuje privremeni TAC koji odgovara razini koju preporučuje ICES, a primjenjuje se od 1. siječnja.

3.   Odstupajući od stavka 2., TAC-ovi za posebne stokove utvrđuju se u skladu sa smjernicama donesenima u skladu sa stavkom 5.

4.   Za potrebe ovog članka „posebni stokovi” znači:

(a)

stokovi za koje ICES savjetuje da TAC bude jednak nuli;

(b)

stokovi ulovljeni u mješovitom ribolovu, ako su taj stok ili drugi stok u istoj vrsti ribolova osjetljivi; ili

(c)

drugi stokovi za koje stranke smatraju da zahtijevaju poseban tretman.

5.   Posebni odbor za ribarstvo do 1. srpnja 2021. donosi smjernice za utvrđivanje privremenih TAC-ova za posebne stokove.

6.   Nakon primitka ICES-ova savjeta o TAC-ovima, stranke svake godine raspravljaju, kao prioritet, o posebnim stokovima i o primjeni smjernica utvrđenih u stavku 5. na utvrđivanje privremenih TAC-ova od strane svake stranke.

7.   Svaka stranka utvrđuje svoj udio za svaki privremeni TAC, koji ne smije premašiti njezin udio kako je utvrđen u odgovarajućem prilogu.

8.   Privremeni TAC-ovi i udjeli iz stavaka 2., 3. i 7. primjenjuju se dok se ne postigne dogovor u skladu sa stavkom 1.

9.   Svaka stranka odmah obavješćuje drugu stranku o svojim privremenim TAC-ovima na temelju stavaka 2. i 3. i o svojem privremenom udjelu u svakom od tih TAC-ova na temelju stavka 7.

Članak 500.

Pristup vodama

1.   Pod uvjetom da su TAC-ovi dogovoreni, svaka stranka plovilima druge stranke odobrava pristup ribolovu u svojim vodama na relevantnim potpodručjima ICES-a te godine. Pristup se odobrava na razini i pod uvjetima utvrđenima u tim godišnjim savjetovanjima.

2.   Stranke se u godišnjim savjetovanjima mogu dogovoriti o dodatnim posebnim uvjetima pristupa u pogledu:

(a)

dogovorenih ribolovnih mogućnosti;

(b)

svih višegodišnjih strategija za stokove izvan kvote izrađenih u skladu s člankom 508. stavkom 1. točkom (c);

(c)

svih tehničkih mjera i mjera očuvanja koje su dogovorile stranke, ne dovodeći u pitanje članak 496.

3.   Stranke provode godišnja savjetovanja, među ostalim o razini i uvjetima pristupa iz stavka 1., u dobroj vjeri i s ciljem osiguravanja obostrano zadovoljavajuće ravnoteže interesa obiju stranaka.

4.   Ta bi godišnja savjetovanja osobito trebala dovesti do toga da svaka stranka obično odobrava:

(a)

pristup ribolovu stokova navedenih u Prilogu 35. i tablicama A, B i F iz Priloga 36. u IGP-u druge strane (ili ako se pristup odobrava u skladu s točkom (c), u IGP-ovima i zonama navedenima u toj točki) na razini koja je razumno razmjerna udjelima stranaka u TAC-ovima;

(b)

pristup ribolovu stokova izvan kvote u IGP-u druge strane (ili ako se pristup odobrava u skladu s točkom (c), u IGP-ovima i zonama navedenima u toj točki), na razini koja je barem jednaka prosječnoj tonaži koju je ta stranka ulovila u vodama druge stranke u razdoblju 2012. – 2016.; i

(c)

pristup vodama stranaka između šest i dvanaest nautičkih milja od polaznih crta u zonama ICES-a 4c i 7d–g za kvalificirana plovila, u mjeri u kojoj su ribarska plovila Unije i ribarska plovila Ujedinjene Kraljevine imala pristup tim vodama 31. prosinca 2020.

Za potrebe točke (c) „kvalificirano plovilo” znači plovilo stranke koje je obavljalo ribolov u zoni navedenoj u prethodnoj rečenici u četirima godinama u razdoblju od 2012. do 2016. ili njegovu izravnu zamjenu.

Godišnja savjetovanja iz točke (c) mogu uključivati odgovarajuće financijske obveze i prijenose kvota između stranaka.

5.   Tijekom primjene privremenog TAC-a, do donošenja dogovorenog TAC-a, stranke odobravaju privremeni pristup ribolovu na relevantnim potpodručjima ICES-a kako slijedi:

(a)

za stokove navedene u Prilogu 35. i stokove izvan kvote, od 1. siječnja do 31. ožujka na razinama predviđenima stavkom 4. točkama (a) i (b);

(b)

za stokove navedene u Prilogu 36., od 1. siječnja do 14. veljače na razinama predviđenima stavkom 4. točkom (a); i

(c)

u pogledu pristupa ribolovu u zoni od šeste do dvanaeste nautičke milje, pristup u skladu sa stavkom 4. točkom (c) od 1. siječnja do 31. siječnja na razini koja odgovara prosječnoj mjesečnoj tonaži ulovljenoj u toj zoni u prethodna tri mjeseca.

Takav pristup za svaki od relevantnih stokova iz točaka (a) i (b) razmjeran je prosječnom postotku udjela stranke u godišnjem TAC-u koji su plovila te stranke ulovila u vodama druge stranke na relevantnim potpodručjima ICES-a tijekom istog razdoblja u prethodne tri kalendarske godine. Isto se primjenjuje, mutatis mutandis, na pristup ribolovu stokova izvan kvote.

Do 15. siječnja za situaciju iz točke (c) ovog stavka, do 31. siječnja za stokove navedene u Prilogu 36. i do 15. ožujka za sve druge stokove, svaka stranka obavješćuje drugu stranku o promjeni razine i uvjeta pristupa vodama koji će se primjenjivati od 1. veljače za situaciju iz točke (c) ovog stavka, od 15. veljače za stokove navedene u Prilogu 36. i od 1. travnja za sve druge stokove na relevantnim područjima ICES-a.

6.   Ne dovodeći u pitanje članak 499. stavke 1. i 8., nakon razdoblja od mjesec dana za situaciju iz stavka 5. točke (c) ovog članka, mjesec i pol dana za stokove navedene u Prilogu 36. i tri mjeseca za sve druge stokove, stranke nastoje dogovoriti daljnje privremene aranžmane o pristupu na odgovarajućoj geografskoj razini kako bi se poremećaji u ribolovnim aktivnostima smanjili na najmanju moguću mjeru.

7.   Pri odobravanju pristupa u skladu sa stavkom 1. ovog članka stranka može uzeti u obzir usklađenost pojedinačnih plovila ili skupina plovila s primjenjivim pravilima u njezinim vodama tijekom prethodne godine i mjere koje je druga stranka poduzela u skladu s člankom 497. stavkom 2. tijekom prethodne godine.

8.   Ovaj članak primjenjuje se podložno Prilogu 38.

Članak 501.

Kompenzacijske mjere u slučaju ukidanja ili smanjenja pristupa

1.   Na temelju obavijesti stranke („stranka domaćin”) u skladu s člankom 500. stavkom 5., druga stranka („stranka koja obavlja ribolov”) može poduzeti kompenzacijske mjere razmjerne gospodarskom i društvenom učinku promjene razine i uvjeta pristupa vodama. Takav se učinak mjeri na temelju pouzdanih dokaza, a ne samo na temelju nagađanja i slabe vjerojatnosti. Dajući prednost onim kompenzacijskim mjerama kojima se najmanje ometa funkcioniranje ovog Sporazuma, stranka koja obavlja ribolov može u cijelosti ili djelomično suspendirati pristup svojim vodama i povlašteno tarifno postupanje odobreno za proizvode ribarstva u skladu s člankom 21.

2.   Kompenzacijska mjera iz stavka 1. ovog članka može početi proizvoditi učinke najranije sedam dana nakon što je stranka koja obavlja ribolov obavijestila stranku domaćina o planiranoj suspenziji na temelju stavka 1. ovog članka, a u svakom slučaju najranije 1. veljače za situaciju iz članka 500. stavka 5. točke (c), 15. veljače u odnosu na Prilog 36. i 1. travnja za druge stokove. Stranke se savjetuju u okviru Posebnog odbora s ciljem postizanja obostrano prihvatljivog rješenja. U toj se obavijesti utvrđuje sljedeće:

(a)

datum od kojeg stranka koja obavlja ribolov namjerava uvesti suspenziju; i

(b)

obveze koje se suspendiraju i razina planirane suspenzije.

3.   Nakon obavijesti o kompenzacijskim mjerama u skladu sa stavkom 2. ovog članka stranka domaćin može zatražiti osnivanje arbitražnog tijela u skladu s člankom 739., bez savjetovanja u skladu s člankom 738. Arbitražno tijelo može samo preispitati usklađenost kompenzacijskih mjera sa stavkom 1. ovog članka. Arbitražno tijelo postupa s tim pitanjem kao s hitnim slučajem u smislu članka 744.

4.   Kad uvjeti za poduzimanje kompenzacijskih mjera iz stavka 1. više nisu ispunjeni, takve se mjere odmah ukidaju.

5.   Na temelju odluke protiv stranke koja obavlja ribolov u postupku iz stavka 3. ovog članka, stranka domaćin može od arbitražnog tijela zatražiti da, u roku od 30 dana od pravorijeka, odredi razinu suspenzije obveza na temelju ovog Sporazuma koja ne premašuje razinu istovjetnu poništenju ili narušavanju uzrokovanom primjenom kompenzacijskih mjera, ako utvrdi da postoji znatna neusklađenost kompenzacijskih mjera sa stavkom 1. ovog članka. U zahtjevu se predlaže razina suspenzije u skladu s načelima utvrđenima u stavku 1. ovog članka i svim relevantnim načelima utvrđenima u članku 761. Stranka domaćin može primijeniti razinu suspenzije obveza na temelju ovog Sporazuma u skladu s razinom suspenzije koju je odredilo arbitražno tijelo, i to najranije 15 dana nakon takvog pravorijeka.

6.   Stranka se ne poziva na Sporazum o WTO-u ni bilo koji drugi međunarodni sporazum kako bi spriječila drugu stranku da suspendira obveze iz ovog članka.

Članak 502.

Posebni aranžmani o pristupu koji se odnose na Bailiwick Guernsey, Bailiwick Jersey i Otok Man

1.   Odstupajući od članka 500. stavaka 1. i stavaka od 3. do 7., članka 501. i Priloga 38., svaka stranka plovilima druge stranke odobrava pristup ribolovu u svojim vodama u skladu sa stvarnim opsegom i prirodom ribolovnih aktivnosti za koje se može dokazati da su ih od 1. veljače 2017. do 31. siječnja 2020. u tim vodama obavljala kvalificirana plovila druge stranke te na temelju bilo kojeg dogovora koji je bio na snazi na dan 31. siječnja 2020.

2.   Za potrebe ovog članka te u mjeri u kojoj se primjenjuju drugi članci ovog naslova u odnosu na aranžmane za pristup utvrđene u skladu s ovim člankom:

(a)

„kvalificirano plovilo” znači, u pogledu ribolovnih aktivnosti koje se obavljaju u vodama uz Bailiwick Guernsey, Bailiwick Jersey, Otok Man ili državu članicu, svako plovilo koje je obavljalo ribolov u teritorijalnome moru uz to područje ili tu državu članicu više od deset dana u bilo kojem od tri 12-mjesečna razdoblja koja završavaju 31. siječnja ili između 1. veljače 2017. i 31. siječnja 2020.;

(b)

„plovilo”(stranke) znači, u odnosu na Ujedinjenu Kraljevinu, ribarsko plovilo koje plovi pod zastavom Ujedinjene Kraljevine, registrirano je u Bailiwicku Guernseyju, Bailiwicku Jerseyju ili na Otoku Manu i ima dozvolu uprave za ribarstvo Ujedinjene Kraljevine;

(c)

„vode” (stranke) znači:

i.

u odnosu na Uniju, teritorijalno more uz državu članicu; i

ii.

u odnosu na Ujedinjenu Kraljevinu, teritorijalno more uz Bailiwick Guernsey, Bailiwick Jersey i Otok Man.

3.   Na zahtjev bilo koje stranke Vijeće za partnerstvo u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma odlučuje da se ovaj članak, članak 503. i bilo koje druge odredbe ovog naslova u mjeri u kojoj se odnose na dogovore predviđene u tim člancima te članak 520. stavci od 3. do 8. prestaju primjenjivati u odnosu na Bailiwick Guernsey, Bailiwick Jersey ili Otok Man pojedinačno ili u odnosu na više njih 30 dana od te odluke.

4.   Vijeće za partnerstvo može odlučiti izmijeniti ovaj članak, članak 503. i bilo koje druge odredbe ovog naslova u mjeri u kojoj se odnose na dogovore predviđene u tim člancima.

Članak 503.

Razdoblja obavješćivanja u vezi s uvozom i izravnim iskrcavanjem proizvoda ribarstva

1.   Unija primjenjuje sljedeća razdoblja obavješćivanja na proizvode ribarstva koje su ulovila plovila koja plove pod zastavom Ujedinjene Kraljevine i koja su registrirana u Bailiwicku Guernseyju ili Bailiwicku Jerseyju u teritorijalnome moru uz ta područja ili u teritorijalnome moru uz državu članicu:

(a)

prethodna obavijest dostavljena od tri do pet sati prije iskrcavanja svježih proizvoda ribarstva na područje Unije;

(b)

prethodna obavijest s ovjerenim certifikatom o ulovu za izravno kretanje pošiljaka proizvoda ribarstva morem dostavljena od jedan do tri sata prije procijenjenog vremena dolaska na mjesto ulaska na područje Unije.

2.   Samo za potrebe ovog članka „proizvodi ribarstva” znači sve vrste morske ribe, mekušaca i rakova.

Članak 504.

Usklađivanje područjâ upravljanja

1.   Stranke do 1. srpnja 2021. traže savjet ICES-a o usklađivanju područjâ upravljanja i jedinica za procjenu koje ICES primjenjuje za stokove označene zvjezdicom u Prilogu 35.

2.   U roku od šest mjeseci od primitka savjeta iz stavka 1. stranke zajednički pregledavaju taj savjet i zajednički razmatraju prilagodbe područjâ upravljanja dotičnim stokovima s ciljem postizanja dogovora o posljedičnim promjenama popisa stokova i udjela utvrđenih u Prilogu 35.

Članak 505.

Udjeli u TAC-ovima za određene druge stokove

1.   Udjeli stranaka u TAC-ovima za određene druge stokove utvrđeni su u Prilogu 36.

2.   Svaka stranka obavješćuje relevantne države i međunarodne organizacije o svojim udjelima u skladu s dogovorom o podjeli kvota utvrđenim u tablicama od A do D iz Priloga 36.

3.   Sve naknadne promjene tih udjela u tablicama C i D iz Priloga 36. u nadležnosti su relevantnih multilateralnih foruma.

4.   Ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća za partnerstvo iz članka 508. stavka 3., sve naknadne promjene udjela u tablicama A i B iz Priloga 36. nakon 30. lipnja 2026. u nadležnosti su relevantnih multilateralnih foruma.

5.   Obje stranke pristupaju upravljanju tim stokovima u tablicama od A do D iz Priloga 36. u skladu s ciljevima i načelima utvrđenima u članku 494.

POGLAVLJE 4.

MEHANIZMI UPRAVLJANJA

Članak 506.

Korektivne mjere i rješavanje sporova

1.   U vezi s navodnim propustom stranke („tužena stranka”) da postupi u skladu s ovim naslovom (osim u vezi s navodnim propustima koji se rješavaju na temelju stavka 2.), druga stranka („stranka koja podnosi pritužbu”) može, nakon što je obavijestila tuženu stranku:

(a)

u cijelosti ili djelomično suspendirati pristup svojim vodama i povlašteno tarifno postupanje odobreno za proizvode ribarstva u skladu s člankom 21.; i

(b)

ako smatra da suspenzija iz točke (a) ovog stavka nije razmjerna gospodarskom i društvenom učinku navodnog propusta, može u cijelosti ili djelomično suspendirati povlašteno tarifno postupanje za drugu robu u skladu s člankom 21.; i

(c)

ako smatra da suspenzija iz točaka (a) i (b) ovog stavka nije razmjerna gospodarskom i društvenom učinku navodnog propusta, može u cijelosti ili djelomično suspendirati obveze na temelju naslova prvog ovog dijela uz iznimku glave XI. Ako se naslov prvi ovog dijela suspendira u cijelosti, suspendira se i naslov treći ovog dijela.

2.   U vezi s navodnim propustom stranke („tužena stranka”) da postupi u skladu s člankom 502., člankom 503. ili bilo kojom drugom odredbom ovog naslova u mjeri u kojoj se odnosi na dogovore predviđene u tim člancima, druga stranka („stranka koja podnosi pritužbu”), nakon što je obavijestila tuženu stranku:

(a)

može u cijelosti ili djelomično suspendirati pristup svojim vodama u smislu članka 502.;

(b)

ako smatra da suspenzija iz točke (a) ovog stavka nije razmjerna gospodarskom i društvenom učinku navodnog propusta, može u cijelosti ili djelomično suspendirati povlašteno tarifno postupanje odobreno za proizvode ribarstva u skladu s člankom 21.;

(c)

ako smatra da suspenzija iz točaka (a) i (b) ovog stavka nije razmjerna gospodarskom i društvenom učinku navodnog propusta, može u cijelosti ili djelomično suspendirati povlašteno tarifno postupanje za drugu robu u skladu s člankom 21.

Odstupajući od stavka 1. ovog članka, korektivne mjere koje utječu na dogovore uspostavljene na temelju članka 502., članka 503. ili bilo koje druge odredbe ovog naslova u mjeri u kojoj se odnosi na dogovore predviđene u tim člancima ne mogu se poduzeti zbog navodnog propusta stranke da postupi u skladu s odredbama ovog naslova koje nisu povezane s tim dogovorima.

3.   Mjere iz stavaka 1. i 2. moraju biti razmjerne navodnom propustu tužene stranke te gospodarskom i društvenom učinku tog navodnog propusta.

4.   Mjera iz stavaka 1. i 2. može početi proizvoditi učinke najranije sedam dana nakon što je stranka koja podnosi pritužbu obavijestila tuženu stranku o predloženoj suspenziji. Stranke se savjetuju u okviru Posebnog odbora za ribarstvo s ciljem postizanja obostrano prihvatljivog rješenja. U toj se obavijesti utvrđuje sljedeće:

(a)

načini na koji se način, prema shvaćanju stranke koja podnosi pritužbu, tužena stranka propustila pridržavati svojih obveza;

(b)

datum od kojeg stranka koja podnosi pritužbu namjerava uvesti suspenziju; i

(c)

razina planirane suspenzije.

5.   Stranka koja podnosi pritužbu mora u roku od 14 dana od obavijesti iz stavka 4. ovog članka osporiti navodni propust tužene stranke da postupi u skladu s odredbama ovog naslova, kako je navedeno u stavcima 1. i 2. ovog članka, podnošenjem zahtjeva za osnivanje arbitražnog tijela u skladu s člankom 739. Arbitraža na temelju ovog članka provodi se bez prethodnog savjetovanja u skladu s člankom 738. Arbitražno tijelo postupa s tim pitanjem kao s hitnim slučajem u smislu članka 744.

6.   Suspenzija se prestaje primjenjivati:

(a)

kad se stranka koja je podnijela pritužbu uvjeri da se tužena stranka pridržava svojih relevantnih obveza iz ovog naslova; ili

(b)

kad arbitražni sud odluči da se tužena stranka nije propustila pridržavati svojih relevantnih obveza iz ovog naslova.

7.   Na temelju odluke protiv stranke koja podnosi pritužbu u postupku iz stavka 5. ovog članka, tužena stranka može od arbitražnog tijela zatražiti da, u roku od 30 dana od pravorijeka, odredi razinu suspenzije obveza na temelju ovog Sporazuma koja ne premašuje razinu istovjetnu poništenju ili narušavanju uzrokovanom primjenom korektivnih mjera, ako utvrdi da postoji znatna neusklađenost korektivnih mjera sa stavkom 1. ili 2. ovog članka. U zahtjevu se predlaže razina suspenzije u skladu s načelima utvrđenima u stavkom 1. ili 2. ovog članka i svim relevantnim načelima utvrđenima u članku 761. Tužena stranka može primijeniti razinu suspenzije obveza na temelju ovog Sporazuma u skladu s razinom suspenzije koju je odredilo arbitražno tijelo, i to najranije 15 dana nakon takvog pravorijeka.

8.   Stranka se ne poziva na Sporazum o WTO-u ni bilo koji drugi međunarodni sporazum kako bi spriječila drugu stranku da suspendira obveze iz ovog članka.

Članak 507.

Dijeljenje podataka

Stranke dijele informacije koje su potrebne za potporu provedbi ovog naslova, podložno propisima svake stranke.

Članak 508.

Posebni odbor za ribarstvo

1.   Posebni odbor za ribarstvo može posebno:

(a)

osigurati forum za raspravu i suradnju u području održivog upravljanja ribarstvom;

(b)

razmatrati izradu višegodišnjih strategija za očuvanje i upravljanje kao osnove za određivanje TAC-ova i drugih mjera upravljanja;

(c)

izraditi višegodišnje strategije za očuvanje i upravljanje stokovima izvan kvote kako je navedeno u članku 500. stavku 2. točki (b);

(d)

razmatrati mjere upravljanja i očuvanja u području ribarstva, uključujući hitne mjere i mjere za osiguravanje selektivnosti ribolova;

(e)

razmatrati pristupe prikupljanju podataka u znanstvene svrhe i u svrhe upravljanja ribarstvom i dijeljenju tih podataka (uključujući informacije o praćenju, kontroli i izvršavanju usklađenosti) te savjetovanju sa znanstvenim tijelima u pogledu najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta;

(f)

razmatrati mjere za osiguravanje usklađenosti s primjenjivim pravilima, uključujući zajedničke programe kontrole, praćenja i nadzora te razmjenu podataka kako bi se olakšalo praćenje iskorištavanja ribolovnih mogućnosti te kontrola i izvršenje;

(g)

izraditi smjernice za utvrđivanje TAC-ova iz članka 499. stavka 5.;

(h)

pripremati godišnja savjetovanja;

(i)

razmatrati pitanja koja se odnose na određivanje iskrcajnih luka, uključujući olakšavanje pravovremenog obavješćivanja stranaka o takvom određivanju i o svakoj izmjeni takvog određivanja;

(j)

utvrditi rokove za obavješćivanje o mjerama iz članka 496. stavka 3., dostavu popisa plovila iz članka 497. stavka 1. i obavješćivanje iz članka 498. stavka 7.;

(k)

osigurati forum za savjetovanja u skladu s člankom 501. stavkom 2. i člankom 506. stavkom 4.;

(l)

izraditi smjernice za potporu praktičnoj primjeni članka 500.;

(m)

uspostaviti mehanizam za dobrovoljne prijenose ribolovnih mogućnosti između stranaka tijekom godine, kako je navedeno u članku 498. stavku 8.; i

(n)

razmotriti primjenu i provedbu članka 502. i članka 503.

2.   Posebni odbor za ribarstvo može donijeti mjere, uključujući odluke i preporuke, o sljedećem:

(a)

evidentiranju pitanja o kojima su se stranke dogovorile nakon savjetovanja u skladu s člankom 498.;

(b)

bilo kojem pitanju iz stavka 1. točaka (b), (c), (d), (e), (f), (g), (i), (j), (l), (m) i (n) ovog članka;

(c)

izmjeni popisa već postojećih međunarodnih obveza iz članka 496. stavka 2.;

(d)

svim drugim aspektima suradnje u održivom upravljanju ribarstvom u skladu s ovim naslovom; i

(e)

detaljima preispitivanja na temelju članka 510.

3.   Vijeće za partnerstvo ovlašteno je izmijeniti priloge 35., 36. i 37.

Članak 509.

Prestanak

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 779. ili članak 521., svaka stranka može u bilo kojem trenutku okončati ovaj naslov dostavom pisane obavijesti diplomatskim putem. U tom slučaju naslov prvi, naslov drugi, naslov treći i ovaj naslov prestaju biti na snazi prvog dana devetog mjeseca nakon datuma obavijesti.

2.   U slučaju prestanka ovog naslova u skladu sa stavkom 1. ovog članka, člankom 779. ili člankom 521., obveze koje su stranke preuzele u skladu s ovim naslovom za tekuću godinu u trenutku kad ovaj naslov prestane biti na snazi nastavljaju se primjenjivati do kraja godine.

3.   Neovisno o stavku 1. ovog članka, naslov drugi može ostati na snazi ako se stranke dogovore o uključivanju relevantnih dijelova glave XI. naslova prvog.

4.   Odstupajući od stavaka od 1. do 3. ovog članka i ne dovodeći u pitanje članak 779. ili članak 521.:

(a)

osim ako se stranke dogovore drukčije, članak 502., članak 503. i bilo koja druga odredba ovog naslova u mjeri u kojoj se odnosi na dogovore predviđene u tim člancima ostaju na snazi:

i.

dok ih bilo koja stranka ne okonča dostavom pisane obavijesti o prestanku drugoj stranci, tri godine unaprijed; ili

ii.

u slučaju da to bude ranije, do dana na koji članak 520. stavci od 3. do 5. prestanu biti na snazi;

(b)

za potrebe točke (a) podtočke i., obavijest o prestanku može se dostaviti za Bailiwick Guernsey, Bailiwick Jersey ili Otok Man pojedinačno ili za više njih, a članak 502., članak 503. i bilo koja druga odredba ovog naslova u mjeri u kojoj se odnosi na dogovore predviđene u tim člancima ostaju na snazi za ona područja za koja nije dostavljena obavijest o prestanku; i

(c)

za potrebe točke (a) podtočke ii., ako članak 520. stavci od 3. do 5. prestanu biti na snazi u odnosu na Bailiwick Guernsey, Bailiwick Jersey ili Otok Man pojedinačno ili u odnosu na više njih (no ne i u odnosu na sve njih), članak 502., članak 503. i bilo koja druga odredba ovog naslova u mjeri u kojoj se odnosi na dogovore predviđene u tim člancima ostaju na snazi za područja za koja članak 520. stavci od 3. do 5. ostaju na snazi.

Članak 510.

Klauzula o preispitivanju

1.   Stranke u okviru Vijeća za partnerstvo zajednički preispituju provedbu ovog naslova četiri godine nakon završetka razdoblja prilagodbe iz članka 1. Priloga 38. kako bi razmotrile mogu li se dogovori, među ostalim u pogledu pristupa vodama, dodatno kodificirati i ojačati.

2.   Takvo se preispitivanje može ponavljati u uzastopnim razmacima od četiri godine nakon završetka prvog preispitivanja.

3.   Stranke unaprijed dogovaraju uvjete preispitivanja u okviru Posebnog odbora za ribarstvo.

4.   Preispitivanjem se, u odnosu na prethodne godine, posebno omogućuje evaluacija sljedećeg:

(a)

odredaba o pristupu vodama druge stranke u skladu s člankom 500.;

(b)

udjela u TAC-ovima utvrđenih u prilozima 35., 36. i 37.;

(c)

broja i opsega prijenosâ u okviru godišnjih savjetovanja u skladu s člankom 498. stavkom 4. i prijenosâ u skladu s člankom 498. stavkom 8.;

(d)

fluktuacija godišnjih TAC-ova;

(e)

toga pridržavaju li se obje stranke odredaba iz ovog naslova i pridržavaju li se plovila svake stranke pravila koja se primjenjuju na ta plovila kad se nalaze u vodama druge stranke;

(f)

prirode i razmjera suradnje na temelju ovog naslova; i

(g)

svih drugih elemenata koje stranke unaprijed utvrde u okviru Posebnog odbora za ribarstvo.

Članak 511.

Odnos s drugim sporazumima

1.   Podložno stavku 2. ovim naslovom ne dovode se u pitanje drugi postojeći sporazumi o ribolovu koji obavljaju plovila jedne stranke na području pod jurisdikcijom druge stranke.

2.   Ovaj naslov zamjenjuje sve postojeće sporazume ili dogovore koji se odnose na ribolov ribarskim plovilima Unije u teritorijalnome moru uz Bailiwick Guernsey, Bailiwick Jersey ili Otok Man te na ribolov ribarskim plovilima Ujedinjene Kraljevine koja su registrirana u Bailiwicku Guernseyju, Bailiwicku Jerseyju ili na Otoku Manu u teritorijalnome moru uz državu članicu. Međutim, ako Vijeće za partnerstvo u skladu s člankom 502. donese odluku da se ovaj Sporazum prestane primjenjivati u odnosu na Bailiwick Guernsey, Bailiwick Jersey ili Otok Man, relevantni sporazumi ili dogovori ne zamjenjuju se u odnosu na područje ili područja za koja je donesena takva odluka.

NASLOV ŠESTI

OSTALE ODREDBE

Članak 512.

Definicije

Osim ako je drukčije navedeno, za potrebe dijela drugog, Protokola o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima i Protokola o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu vrijednost i o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima i davanjima primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„carinsko tijelo” znači:

i.

u odnosu na Uniju, službe Europske komisije nadležne za carinska pitanja ili, ovisno o slučaju, carinske uprave i druga tijela u državama članicama Unije ovlaštena za primjenu i izvršavanje carinskog zakonodavstva; a

ii.

u odnosu na Ujedinjenu Kraljevinu, Porezna i carinska uprava Ujedinjene Kraljevine (Her Majesty’s Revenue and Customs) i svako drugo tijelo nadležno za carinska pitanja;

(b)

„carina” znači sve carine ili davanja bilo koje vrste koji se naplaćuju na uvoz ili u vezi s uvozom robe, ali ne uključuje:

i.

davanje istovjetno nacionalnom porezu uvedenom u skladu s člankom 19.;

ii.

antidampinšku, posebnu zaštitnu, kompenzacijsku ili zaštitnu pristojbu koja se primjenjuje u skladu s GATT-om iz 1994., Sporazumom o antidampingu, Sporazumom o poljoprivredi, Sporazumom o subvencijama i kompenzacijskim mjerama ili Sporazumom o zaštitnim mjerama, ovisno o slučaju; ili

iii.

naknade ili druga davanja uvedena na uvoz ili u vezi s uvozom koji su iznosom ograničeni na približni trošak pruženih usluga;

(c)

„CPC” znači privremena Središnja klasifikacija proizvoda (Statistički dokumenti, serija M, br. 77, Odjel za međunarodna gospodarska i socijalna pitanja, Statistički ured Ujedinjenih naroda, New York, 1991.);

(d)

„postojeći” znači na snazi na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma;

(e)

„roba stranke” znači domaći proizvodi u smislu GATT-a iz 1994., što uključuje robu s podrijetlom iz te stranke;

(f)

„Harmonizirani sustav” ili „HS” znači Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označivanja robe, uključujući sve njegove pravne napomene i izmjene koje je izradila Svjetska carinska organizacija;

(g)

„tarifni broj” znači prve četiri znamenke tarifnog broja Harmoniziranog sustava;

(h)

„pravna osoba” znači pravni subjekt koji je propisno osnovan ili na drugi način organiziran u skladu s primjenjivim pravom, radi ostvarenja dobiti ili ne, neovisno o tome je li u privatnom ili državnom vlasništvu, uključujući društvo kapitala, fiducijarno društvo, društvo osoba, zajednički pothvat, poduzeće s jednim vlasnikom ili udruženje;

(i)

„mjera” znači bilo koja mjera stranke u obliku zakona, drugog propisa, pravila, postupka, odluke, administrativne mjere, zahtjeva ili prakse ili bilo kojem drugom obliku; (71)

(j)

„mjere stranke” znači mjere koje donose ili provode:

i.

središnje, regionalne ili lokalne vlasti ili tijela; i

ii.

nevladina tijela pri izvršavanju ovlasti koje su im povjerile središnje, regionalne ili lokalne vlasti ili tijela;

„mjere stranke” uključuju mjere koje donose ili održavaju subjekti navedeni u podtočkama i. i ii. davanjem uputa, usmjeravanjem ili kontroliranjem, izravno ili neizravno, ponašanja drugih subjekata u pogledu tih mjera;

(k)

„fizička osoba stranke” znači (72):

i.

za Europsku uniju, državljanin države članice prema njezinu pravu (73); i

ii.

za Ujedinjenu Kraljevinu, britanski državljanin;

(l)

„osoba” znači fizička ili pravna osoba;

(m)

„sanitarna ili fitosanitarna mjera” znači svaka mjera iz stavka 1. Priloga A Sporazumu o SPS-u;

(n)

„treća zemlja” znači zemlja ili državno područje izvan teritorijalnog područja primjene ovog Sporazuma; i

(o)

„WTO” znači Svjetska trgovinska organizacija.

Članak 513.

Sporazumi WTO-a

Za potrebe ovog Sporazuma pojam sporazumi WTO-a ima sljedeće značenje:

(a)

„Sporazum o poljoprivredi” znači Sporazum o poljoprivredi iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u;

(b)

„Sporazum o antidampingu” znači Sporazum o provedbi članka VI. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994.;

(c)

„GATS” znači Opći sporazum o trgovini uslugama iz Priloga 1.B Sporazumu o WTO-u;

(d)

„GATT iz 1994.” znači Opći sporazum o carinama i trgovini iz 1994. iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u;

(e)

„GPA” znači Sporazum o javnoj nabavi iz Priloga 4. Sporazumu o WTO-u (74);

(f)

„Sporazum o zaštitnim mjerama” znači Sporazum o zaštitnim mjerama iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u;

(g)

„Sporazum o SCM-u” znači Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim mjerama iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u;

(h)

„Sporazum o SPS-u” znači Sporazum o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u;

(i)

„Sporazum o TBT-u” znači Sporazum o tehničkim preprekama trgovini iz Priloga 1. Sporazumu o WTO-u;

(j)

„Sporazum o TRIPS-u” znači Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva iz Priloga 1.C Sporazumu o WTO-u; i

(k)

„Sporazum o WTO-u” znači Sporazum iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, sastavljen 15. travnja 1994. u Marakešu.

Članak 514.

Uspostava područja slobodne trgovine

Stranke uspostavljaju područje slobodne trgovine u skladu s člankom XXIV. GATT-a iz 1994. i člankom V. GATS-a.

Članak 515.

Odnos prema Sporazumu o WTO-u

Stranke potvrđuju svoja međusobna prava i obveze koje proizlaze iz Sporazuma o WTO-u i drugih sporazuma čije su stranke.

Ništa u ovom Sporazumu ne tumači se kao da se od ijedne stranke zahtijeva da postupa protivno svojim obvezama iz Sporazuma o WTO-u.

Članak 516.

Sudska praksa WTO-a

Pri tumačenju i primjeni odredaba ovog dijela uzimaju se u obzir relevantna tumačenja iz izvješća odborâ WTO-a i žalbenog tijela koje donese Tijelo za rješavanje sporova WTO-a te arbitražni pravorijeci u skladu s Dogovorom o rješavanju sporova.

Članak 517.

Ispunjenje obveza

Svaka stranka donosi opće ili posebne mjere potrebne za ispunjenje njezinih obveza u skladu s ovim dijelom, uključujući mjere potrebne da bi se osiguralo da ih poštuju središnje, regionalne ili lokalne vlasti ili tijela, kao i nevladina tijela pri izvršavanju ovlasti koje su im povjerene.

Članak 518.

Upućivanja na propise i druge sporazume

1.   Osim ako je drukčije navedeno, podrazumijeva se da upućivanja u ovom dijelu na zakone i druge propise stranke uključuju i izmjene tih zakona i drugih propisa.

2.   Osim ako je drukčije navedeno, ako se u ovom dijelu upućuje na međunarodne sporazume ili ako su međunarodni sporazumi u cijelosti ili djelomično ugrađeni u ovaj dio, podrazumijeva se da uključuju i izmjene tih sporazuma ili sporazume koji ih nasljeđuju, a koji za obje stranke stupaju na snagu na datum potpisivanja ovog Sporazuma ili nakon tog datuma. Ako se kao posljedica takvih izmjena ili sporazuma koji ih nasljeđuju pojave bilo kakva pitanja u vezi s provedbom ili primjenom odredaba iz ovog dijela, stranke se na zahtjev bilo koje stranke mogu međusobno savjetovati kako bi prema potrebi pronašle obostrano zadovoljavajuće rješenje tog pitanja.

Članak 519.

Zadaće Vijeća za partnerstvo u dijelu drugom

Vijeće za partnerstvo može:

(a)

donijeti odluke o izmjeni:

i.

poglavlja 2. glave I. naslova prvog dijela drugog i njegovih priloga, u skladu s člankom 68.;

ii.

aranžmana utvrđenih u prilozima 16. i 17., u skladu s člankom 96. stavkom 8.;

iii.

dodataka 15-A i 15-B, u skladu s člankom 2. stavkom 3. Priloga 15.;

iv.

Dodatka 15-C, u skladu s člankom 3. stavkom 3. Priloga 15.;

v.

dodataka 14-A, 14-B, 14-C i 14-D, u skladu s člankom 1. Priloga 14.;

vi.

dodataka 12-A, 12-B i 12-C, u skladu s člankom 11. Priloga 12.;

vii.

Priloga o ovlaštenim gospodarskim subjektima, Protokola o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima, Protokola o suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu vrijednost i o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima i davanjima te popisa robe utvrđenog u članku 117. stavku 2., u skladu s člankom 122.;

viii.

relevantnog pododjeljka odjeljka B Priloga 25., u skladu s člankom 293.;

ix.

priloga 26., 27. i 28., u skladu s člankom 329.;

x.

članka 364. stavka 4. u skladu s tim stavkom, članka 365. stavka 2. treće rečenice u skladu s četvrtom rečenicom tog stavka, članka 365. stavka 3. u skladu s tim stavkom, članka 367. u skladu sa stavkom 1. tog članka i članka 373. u skladu sa stavkom 7. tog članka;

xi.

članka 502., članka 503. i bilo koje druge odredbe naslova petog, u skladu s člankom 502. stavkom 4.;

xii.

priloga 35., 36. i 37., u skladu s člankom 508. stavkom 3.;

xiii.

svih drugih odredaba, protokola, dodataka ili priloga, za koje je mogućnost takve odluke izričito predviđena u ovom dijelu;

(b)

donijeti odluke o tumačenju odredaba ovog dijela.

Članak 520.

Geografsko područje primjene

1.   Odredbe ovog Sporazuma o tarifnom postupanju s robom, uključujući pravila o podrijetlu i privremenoj suspenziji tog postupanja, primjenjuju se, u odnosu na Uniju, i na dijelove carinskog područja Unije, kako je definirano u članku 4. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (75), koja nisu obuhvaćena člankom 774. stavkom 1. točkom (a).

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 774. stavke 2., 3. i 4., prava i obveze stranaka na temelju ovog dijela primjenjuju se i na područja izvan teritorijalnog mora svake stranke, uključujući morsko dno i podzemlje, nad kojima ta stranka ostvaruje svoja suverena prava i jurisdikciju u skladu s međunarodnim pravom, uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora, te njezinim zakonima i drugim propisima koji su u skladu s međunarodnim pravom (76).

3.   Podložno iznimkama sadržanima u stavku 4. ovog članka, naslov prvi glava I. poglavlja 1., 2. i 3. te protokoli i prilozi uz ta poglavlja primjenjuju se, u odnosu na Ujedinjenu Kraljevinu, i na područja iz članka 774. stavka 2. U tu se svrhu područja iz članka 774. stavka 2. smatraju dijelom carinskog područja Ujedinjene Kraljevine. Carinska tijela područjâ iz članka 774. stavka 2. nadležna su za primjenu i provedbu tih poglavlja te protokola i priloga uz ta poglavlja na svojem području. Upućivanja na „carinsko tijelo” u tim odredbama tumače se u skladu s tim. Međutim, zahtjevima i obavijestima u skladu s tim poglavljima te protokolima i prilozima uz ta poglavlja upravlja carinsko tijelo Ujedinjene Kraljevine.

4.   Članak 110., Prilog 18. i Protokol o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu vrijednost i o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima i davanjima ne primjenjuju se na Bailiwick Jersey ni na Bailiwick Guersney.

5.   Naslov prvi glava I. poglavlja 3. i 4. i prilozi uz ta poglavlja primjenjuju se, u odnosu na Ujedinjenu Kraljevinu, i na područja iz članka 774. stavka 2. Tijela područjâ iz članka 774. stavka 2. nadležna su za primjenu i provedbu tih poglavlja te priloga uz ta poglavljima na svojem području, a relevantna upućivanja tumače se u skladu s tim. Međutim, zahtjevima i obavijestima u skladu s tim poglavljima te prilozima uz ta poglavlja upravljaju tijela Ujedinjene Kraljevine.

6.   Ne dovodeći u pitanje članak 779. i članak 521. i osim ako se stranke dogovore drukčije, stavci od 3. do 5. ovog članka ostaju na snazi do ranijeg od sljedećih datuma:

(a)

isteka roka od tri godine nakon pisane obavijesti o prestanku drugoj stranci; ili

(b)

datuma na koji članak 502., članak 503. i bilo koja druga odredba naslova petog u mjeri u kojoj se odnosi na dogovore predviđene u tim člancima prestaju biti na snazi.

7.   Za potrebe stavka 6. točke (a), obavijest o prestanku može se dostaviti za Bailiwick Guernsey, Bailiwick Jersey ili Otok Man pojedinačno ili za više njih, a stavci od 3. do 5. ovog članka i dalje su na snazi za ona područja za koja nije dostavljena obavijest o prestanku.

8.   Za potrebe stavka 6. točke (b), ako članak 502., članak 503. i bilo koja druga odredba naslova petog u mjeri u kojoj se odnosi na dogovore predviđene u tim člancima prestanu biti na snazi u odnosu na Bailiwick Guernsey, Bailiwick Jersey ili Otok Man pojedinačno ili u odnosu na više njih (no ne i u odnosu na sve njih), stavci od 3. do 5. ovog članka ostaju na snazi za ona područja u odnosu na koja ostaju na snazi članak 502., članak 503. i bilo koja druga odredba naslova petog u mjeri u kojoj se odnosi na dogovore predviđene u tim člancima.

Članak 521.

Prestanak dijela drugog

Ne dovodeći u pitanje članak 779., svaka stranka može u bilo kojem trenutku okončati ovaj dio dostavom pisane obavijesti diplomatskim putem. U tom slučaju ovaj dio prestaje biti na snazi prvog dana devetog mjeseca nakon datuma obavijesti. Naslov četvrti i Protokol o koordinaciji socijalne sigurnosti ne prestaju ovim člankom.

DIO TREĆI

SURADNJA U IZVRŠAVANJU ZAKONODAVSTVA I PRAVOSUDNA SURADNJA U KAZNENIM STVARIMA

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak 522.

Cilj

1.   Cilj je ovog dijela osigurati suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju između država članica i institucija, tijela, ureda i agencija Unije, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine, s druge strane, na sprečavanju, istragama, otkrivanju i progonu kaznenih djela te sprečavanju i suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma.

2.   Ovaj se dio primjenjuje samo na suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima koja se odvija isključivo između Ujedinjene Kraljevine, s jedne strane, i Unije i država članica, s druge strane. Ne primjenjuje se na situacije između država članica ili između država članica i institucija, tijela, ureda i agencija Unije ni na aktivnosti tijela nadležnih za zaštitu nacionalne sigurnosti kada djeluju u tom području.

Članak 523.

Definicije

Za potrebe ovog dijela primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„treća zemlja” znači zemlja koja nije država članica ni Ujedinjena Kraljevina;

(b)

„posebne kategorije osobnih podataka” znači osobni podaci koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja ili članstvo u sindikatu, genetski podaci, biometrijski podaci obrađeni u svrhu jedinstvene identifikacije fizičke osobe, podaci o zdravlju ili podaci o spolnom životu ili seksualnoj orijentaciji fizičke osobe;

(c)

„genetski podaci” znači svi osobni podaci koji se odnose na genetska obilježja pojedinca koja su naslijeđena ili stečena i koja daju jedinstvenu informaciju o fiziologiji ili zdravlju tog pojedinca, a dobiveni su osobito analizom biološkog uzorka dotičnog pojedinca;

(d)

„biometrijski podaci” znači osobni podaci dobiveni posebnom tehničkom obradom u vezi s fizičkim ili fiziološkim obilježjima ili obilježjima ponašanja fizičke osobe koji omogućuju ili potvrđuju jedinstvenu identifikaciju te fizičke osobe, kao što su fotografije lica ili daktiloskopski podaci;

(e)

„obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, upotreba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje;

(f)

„povreda osobnih podataka” znači kršenje sigurnosti koje dovodi do slučajnog ili nezakonitog uništenja, gubitka, izmjene, neovlaštenog otkrivanja ili pristupa osobnim podacima koji su preneseni, pohranjeni ili na drugi način obrađivani;

(g)

„sustav pohrane” znači svaki strukturirani skup osobnih podataka dostupnih prema posebnim kriterijima, bilo da su centralizirani, decentralizirani ili raspršeni na funkcionalnoj ili zemljopisnoj osnovi;

(h)

„Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju” znači Odbor pod tim nazivom osnovan člankom 8.

Članak 524.

Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda

1.   Suradnja predviđena ovim dijelom temelji se na dugogodišnjem poštovanju demokracije i vladavine prava te zaštiti temeljnih prava i sloboda pojedinaca u strankama i državama članicama, među ostalim kako je utvrđeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, te na važnosti provedbe prava i sloboda iz te konvencije u strankama i državama članicama.

2.   Ništa u ovom dijelu ne mijenja obvezu poštovanja temeljnih prava i pravnih načela kako su osobito sadržana u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i, u slučaju Unije i njezinih država članica, u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.

Članak 525.

Zaštita osobnih podataka

1.   Suradnja predviđena ovim dijelom temelji se na dugogodišnjoj predanosti stranaka osiguravanju visoke razine zaštite osobnih podataka.

2.   Kako bi se odrazila ta visoka razina zaštite, stranke osiguravaju da se na osobne podatke koji se obrađuju u skladu s ovim dijelom primjenjuju učinkovite zaštitne mjere u režimima stranaka za zaštitu podataka, uključujući sljedcće:

(a)

da se osobni podaci obrađuju zakonito i pošteno, u skladu s načelima smanjenja količine podataka, ograničavanja svrhe, točnosti i ograničene pohrane;

(b)

da je obrada posebnih kategorija osobnih podataka dopuštena samo u mjeri u kojoj je to nužno i da se na nju primjenjuju odgovarajuće zaštitne mjere prilagođene konkretnim rizicima obrade;

(c)

da je odgovarajućim tehničkim i organizacijskim mjerama zajamčena razina sigurnosti primjerena riziku obrade, posebno u odnosu na obradu posebnih kategorija osobnih podataka;

(d)

da se ispitanicima daju izvršiva prava pristupa, ispravka i brisanja, podložno mogućim ograničenjima predviđenima zakonom koja čine nužne i razmjerne mjere u demokratskom društvu za zaštitu važnih ciljeva od javnog interesa;

(e)

da se, u slučaju povrede podataka koja predstavlja rizik za prava i slobode fizičkih osoba, nadležno nadzorno tijelo o tome obavješćuje bez nepotrebne odgode; ako je vjerojatno da će zbog povrede nastati visok rizik za prava i slobode fizičkih osoba, obavješćuju se i dotični ispitanici, podložno mogućim ograničenjima predviđenima zakonom koja čine nužne i razmjerne mjere u demokratskom društvu za zaštitu važnih ciljeva od javnog interesa;

(f)

da su daljnji prijenosi u treću zemlju dopušteni samo pod uvjetima i uz zaštitne mjere primjerene prijenosu kojima se osigurava da razina zaštite nije ugrožena;

(g)

da nadzor usklađenosti s mjerama za zaštitu podataka i izvršavanje tih mjera osiguravaju neovisna tijela; i

(h)

da se ispitanicima daju izvršiva prava na učinkovitu upravnu i sudsku zaštitu u slučaju kršenja mjera za zaštitu podataka.

3.   Ujedinjena Kraljevina, s jedne strane, i Unija, također u ime svojih država članica, s druge strane, obavješćuju Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju o nadzornim tijelima odgovornima za nadzor nad provedbom pravila o zaštiti podataka koja se primjenjuju na suradnju na temelju ovog dijela i osiguravanje usklađenosti s tim pravilima. Nadzorna tijela surađuju kako bi osigurala usklađenost s ovim dijelom.

4.   Odredbe o zaštiti osobnih podataka utvrđene u ovom dijelu primjenjuju se na obradu osobnih podataka u cijelosti ili djelomično automatiziranim sredstvima te na neautomatiziranu obradu osobnih podataka koji čine dio sustava pohrane ili su namijenjeni da budu dio sustava pohrane.

5.   Ovim se člankom ne dovodi u pitanje primjena posebnih odredaba ovog dijela koje se odnose na obradu osobnih podataka.

Članak 526.

Opseg suradnje u slučaju da država članica više ne sudjeluje u istovjetnim mjerama na temelju prava Unije

1.   Ovaj se članak primjenjuje ako država članica prestane sudjelovati u odredbama prava Unije o suradnji u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima koje su istovjetne odgovarajućim odredbama ovog dijela ili prestane uživati prava na temelju tih odredaba.

2.   Ujedinjena Kraljevina može pisanim putem obavijestiti Uniju o svojoj namjeri da prestane primjenjivati odgovarajuće odredbe ovog dijela u odnosu na tu državu članicu.

3.   Obavijest dostavljena u skladu sa stavkom 2. počinje proizvoditi učinke na dan koji je u njoj naveden i koji je najranije dan od kojeg država članica prestane sudjelovati u pravu Unije ili prestane uživati prava na temelju odredaba prava Unije iz stavka 1.

4.   Ako Ujedinjena Kraljevina u skladu s ovim člankom dostavi obavijest da namjerava prestati primjenjivati odgovarajuće odredbe ovog dijela, Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju sastaje se kako bi odlučio o mjerama koje su potrebne za primjereno okončanje suradnje započete na temelju ovog dijela i na koju taj prestanak utječe. U svakom slučaju, za sve osobne podatke prikupljene u okviru suradnje na temelju relevantnih odredaba ovog dijela prije prestanka njihove primjene, stranke osiguravaju da se razina zaštite pri kojoj su se ti osobni podaci prenosili zadrži i nakon što prestanak počne proizvoditi učinke.

5.   Unija pisanim putem i diplomatskim kanalima obavješćuje Ujedinjenu Kraljevinu o danu od kojeg će država članica nastaviti sudjelovati u dotičnim odredbama prava Unije ili uživati prava na temelju tih odredaba. Primjena odgovarajućih odredaba ovog dijela nastavlja se na taj dan ili, ako je kasnije, prvog dana mjeseca koji slijedi nakon dana dostave te obavijesti.

6.   Kako bi se olakšala primjena ovog članka, Unija obavješćuje Ujedinjenu Kraljevinu ako država članica prestane sudjelovati u odredbama prava Unije o suradnji u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima koje su istovjetne odgovarajućim odredbama ovog dijela ili prestane uživati prava na temelju tih odredaba.

GLAVA II.

RAZMJENA PODATAKA O DNK-U I OTISCIMA PRSTIJU TE PODATAKA IZ REGISTRA VOZILA

Članak 527.

Cilj

Cilj je ove glave uspostaviti recipročnu suradnju i razmjenu informacija između nadležnih tijela za izvršavanje zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine, s jedne strane, i država članica, s druge strane, o automatiziranom prijenosu profila DNK-a, daktiloskopskih podataka i određenih nacionalnih podataka iz registra vozila.

Članak 528.

Definicije

Za potrebe ove glave primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„nadležno tijelo za izvršavanje zakonodavstva” znači domaće policijsko, carinsko ili drugo tijelo koje je ovlašteno domaćim pravom za otkrivanje, sprečavanje i istraživanje kaznenih djela ili kriminalnih aktivnosti te izvršavanje ovlaštenja i provedbu prisilnih mjera u kontekstu takvih aktivnosti; agencije, tijela ili drugi odjeli koji se posebno bave pitanjima nacionalne sigurnosti za potrebe ove glave ne smatraju se nadležnim tijelom za izvršavanje zakonodavstva;

(b)

„pretraživanje” i „uspoređivanje”, kako su navedeni u člancima 530., 531., 534. i 539., znače postupke kojima se utvrđuje postoji li podudarnost između podataka o DNK-u odnosno daktiloskopskih podataka koje je dostavila jedna država te podataka o DNK-u odnosno daktiloskopskih podataka pohranjenih u bazama podataka jedne, nekoliko ili svih drugih država;

(c)

„automatizirano pretraživanje” kako je navedeno u članku 537. znači postupak mrežnog pristupa radi uvida u baze podataka jedne, nekoliko ili svih drugih država;

(d)

„nekodirani dio DNK-a” znači kromosomska područja koja ne sadržavaju genetske informacije, tj. kojima nije moguće pripisati nikakva funkcionalna svojstva nekog organizma;

(e)

„profil DNK-a” znači slovni ili brojčani kôd koji predstavlja niz identifikacijskih obilježja nekodiranog dijela analiziranog uzorka ljudskog DNK-a, tj. posebnu molekularnu strukturu različitih područja DNK-a (lokusa);

(f)

„referentni podaci o DNK-u” znači profil DNK-a i referentni broj; referentni podaci o DNK-u uključuju samo profile DNK-a koji su utvrđeni iz nekodiranog dijela DNK-a i referentni broj; referentni podaci o DNK-u ne smiju sadržavati podatke na temelju kojih se ispitanika može izravno identificirati; referentni podaci o DNK-u koji se ne pripisuju nijednoj fizičkoj osobi (neidentificirani profili DNK-a) moraju biti prepoznatljivi kao takvi;

(g)

„referentni profil DNK-a” znači profil DNK-a identificirane osobe;

(h)

„neidentificirani profil DNK-a” znači profil DNK-a još neidentificirane osobe koji je dobiven iz tragova prikupljenih tijekom istrage kaznenih djela;

(i)

„bilješka” znači zabilježba na profilu DNK-a koju država unosi u svoju nacionalnu bazu podataka i u kojoj se navodi da je druga država pri pretraživanju ili uspoređivanju tog profila DNK-a već utvrdila podudarnost;

(j)

„daktiloskopski podaci” znači otisci prstiju, tragovi otisaka prstiju, otisci dlanova, tragovi otisaka dlanova te uzorci tih prikaza (kodirane minucije), kada su pohranjeni te se obrađuju u automatiziranoj bazi podataka;

(k)

„referentni daktiloskopski podaci” znači daktiloskopski podaci i referentni broj; referentni daktiloskopski podaci ne smiju sadržavati podatke na temelju kojih se ispitanika može izravno identificirati, referentni daktiloskopski podaci koji se ne pripisuju nijednoj fizičkoj osobi (neidentificirani daktiloskopski podaci) moraju biti prepoznatljivi kao takvi;

(l)

„podaci iz registra vozila” znači niz podataka kako je navedeno u poglavlju 3. Priloga 39.;

(m)

„pojedinačni slučaj” kako je naveden u članku 530. stavku 1. drugoj rečenici, članku 534. stavku 1. drugoj rečenici i članku 537. stavku 1. znači pojedinačni istražni ili kazneni spis; ako takav spis sadržava više od jednog profila DNK-a, ili zapis daktiloskopskih podataka ili podataka iz registra vozila, može ih se poslati zajedno kao jedan zahtjev;

(n)

„laboratorijska aktivnost” znači svaka mjera poduzeta u laboratoriju pri lokalizaciji i pribavljanju tragova na predmetima te pri pripremi, analizi i interpretaciji forenzičkih dokaza o profilima DNK-a i daktiloskopskim podacima radi davanja stručnog mišljenja ili razmjene forenzičkih dokaza;

(o)

„rezultati laboratorijskih aktivnosti” znači svi analitički rezultati i s njima neposredno povezane interpretacije;

(p)

„pružatelj forenzičkih usluga” znači svaka javna ili privatna organizacija koja obavlja laboratorijske aktivnosti na zahtjev nadležnog tijela za izvršavanje zakonodavstva ili pravosudnog tijela;

(q)

„nacionalno akreditacijsko tijelo” znači jedino tijelo u državi koje obavlja akreditaciju na temelju ovlaštenja države.

Članak 529.

Uspostava nacionalnih baza podataka o analizi DNK-a

1.   Države uspostavljaju i održavaju nacionalne baze podataka o analizi DNK-a radi istraga kaznenih djela.

2.   Za potrebe provedbe ove glave države osiguravaju dostupnost referentnih podataka o DNK-u iz nacionalnih baza podataka o analizi DNK-a kako je navedeno u stavku 1.

3.   Države prijavljuju nacionalne baze podataka o analizi DNK-a na koje se primjenjuju članci od 529. do 532. te članci 535., 536. i 539. te uvjete za automatizirano pretraživanje kako je navedeno u članku 530. stavku 1.

Članak 530.

Automatizirano pretraživanje profila DNK-a

1.   Radi istraživanja kaznenih djela države dopuštaju nacionalnim kontaktnim točkama drugih država iz članka 535. pristup referentnim podacima o DNK-u u svojim bazama podataka o analizi DNK-a, uz ovlaštenje za automatizirano pretraživanje uspoređivanjem profila DNK-a. Pretraživanje se može provesti samo u pojedinačnim slučajevima i u skladu s domaćim pravom države koja podnosi zahtjev.

2.   Ako automatizirano pretraživanje pokaže da se dostavljeni profil DNK-a podudara s profilom DNK-a unesenim u pretraženu bazu države koja prima zahtjev, država koja prima zahtjev na automatiziran način prosljeđuje nacionalnoj kontaktnoj točki države koja podnosi zahtjev referentne podatke o DNK-u za koje je utvrđena podudarnost. Ako se ne može utvrditi podudaranje, o tome se automatski obavješćuje.

Članak 531.

Automatizirano uspoređivanje profila DNK-a

1.   Radi istraživanja kaznenih djela države preko svojih nacionalnih kontaktnih točaka uspoređuju profile DNK-a svojih neidentificiranih profila DNK-a sa svim profilima DNK-a iz referentnih podataka drugih nacionalnih baza podataka o analizi DNK-a u skladu s uzajamno prihvaćenim praktičnim aranžmanima između dotičnih država. Profili DNK-a dostavljaju se i uspoređuju u automatiziranom obliku. Neidentificirani profili DNK-a dostavljaju se na uspoređivanje samo ako je to u skladu s domaćim pravom države koja podnosi zahtjev.

2.   Ako država nakon usporedbe iz stavka 1. utvrdi da se neki profili DNK-a koje je dostavila druga država podudaraju s onima iz njezinih baza podataka o analizi DNK-a, bez odgode dostavlja nacionalnoj kontaktnoj točki druge države referentne podatke o DNK-u s kojima je utvrđena podudarnost.

Članak 532.

Prikupljanje staničnog materijala i dostava profila DNK-a

Ako u okviru istrage ili kaznenog postupka nije dostupan profil DNK-a za određenog pojedinca na državnom području države koja prima zahtjev, ta država pruža pravnu pomoć prikupljanjem i analizom staničnog materijala tog pojedinca te dostavljanjem dobivenog profila DNK-a državi koja podnosi zahtjev pod sljedećim uvjetima:

(a)

država koja podnosi zahtjev navela je za koju svrhu joj je potreban;

(b)

država koja podnosi zahtjev izdala je istražni nalog ili potvrdu nadležnog tijela u skladu sa svojim domaćim pravom kojima dokazuje da bi uvjeti za prikupljanje i analizu staničnog materijala bili ispunjeni da se dotični pojedinac nalazi na državnom području države koja podnosi zahtjev; i

(c)

u skladu s pravom države koja prima zahtjev ispunjeni su uvjeti za prikupljanje i analizu staničnog materijala te za dostavljanje dobivenih profila DNK-a.

Članak 533.

Daktiloskopski podaci

Za potrebe provedbe ove glave države osiguravaju dostupnost referentnih daktiloskopskih podataka iz datoteke za nacionalne sustave za automatiziranu identifikaciju otisaka prstiju koji su uvedeni radi sprečavanja i istrage kaznenih djela.

Članak 534.

Automatizirano pretraživanje daktiloskopskih podataka

1.   Radi sprečavanja i istraživanja kaznenih djela države dopuštaju nacionalnim kontaktnim točkama drugih država iz članka 535. pristup referentnim podacima u sustavima za automatiziranu identifikaciju otisaka prstiju koji su u tu svrhu ustanovljeni te uz ovlaštenje za automatizirano pretraživanje uspoređivanjem daktiloskopskih podataka. Pretraživanje se može provesti samo u pojedinačnim slučajevima i u skladu s domaćim pravom države koja podnosi zahtjev.

2.   Potvrđivanje podudarnosti daktiloskopskih podataka s referentnim podacima države koja prima zahtjev provode nacionalne kontaktne točke države koja podnosi zahtjev na temelju automatizirano poslanih referentnih podataka koji su potrebni za nedvojbenu podudarnost.

Članak 535.

Nacionalne kontaktne točke

1.   Za potrebe dostave podataka kako je navedeno u člancima 530., 531. i 534. države imenuju nacionalne kontaktne točke.

2.   Kad je riječ o državama članicama, nacionalne kontaktne točke imenovane za istovjetnu razmjenu podataka u Uniji smatraju se nacionalnim kontaktnim točkama za potrebe ove glave.

3.   Ovlaštenja nacionalnih kontaktnih točaka uređena su primjenjivim domaćim pravom.

Članak 536.

Dostava daljnjih osobnih podataka i drugih informacija

Ako se postupkom iz članaka 530., 531. i 534. utvrdi podudarnost između profilâ DNK-a ili daktiloskopskih podataka, dostava daljnjih dostupnih osobnih podataka i drugih informacija povezanih s referentnim podacima uređena je domaćim pravom države koja prima zahtjev, uključujući pravila o pravnoj pomoći, ne dovodeći u pitanje članak 539. stavak 1.

Članak 537.

Automatizirano pretraživanje podataka iz registra vozila

1.   Radi sprečavanja i istraživanja kaznenih djela te radi progona u slučaju drugih djela u nadležnosti sudova ili državnog odvjetništva u državi koja podnosi zahtjev, kao i radi održavanja javne sigurnosti, države dopuštaju nacionalnim kontaktnim točkama drugih država, kako je navedeno u stavku 2., pristup sljedećim nacionalnim podacima iz registra vozila, uz ovlaštenje za automatizirano pretraživanje u pojedinačnim slučajevima:

(a)

podacima o vlasnicima ili korisnicima vozila; i

(b)

podacima o vozilima.

2.   Pretraživanje se može provesti u skladu s stavkom 1. jedino s potpunim brojem šasije ili potpunim registarskim brojem te u skladu s domaćim pravom države koja podnosi zahtjev.

3.   Radi dostave podataka iz stavka 1. države određuju nacionalnu kontaktnu točku za zaprimanje zahtjeva drugih država. Ovlaštenja nacionalnih kontaktnih točaka uređena su primjenjivim domaćim pravom.

Članak 538.

Akreditacija pružatelja forenzičkih usluga koji obavljaju laboratorijske aktivnosti

1.   Države osiguravaju da njihove pružatelje forenzičkih usluga koji obavljaju laboratorijske aktivnosti akreditira nacionalno akreditacijsko tijelo kao usklađene s normom EN ISO/IEC 17025.

2.   Svaka država osigurava da rezultate akreditiranih pružatelja forenzičkih usluga koji obavljaju laboratorijske aktivnosti u drugim državama njezina tijela nadležna za sprečavanje, otkrivanje i istraživanje kaznenih djela priznaju jednako pouzdanima kao i rezultate domaćih pružatelja forenzičkih usluga koji provode laboratorijske aktivnosti i koji su akreditirani prema normi EN ISO/IEC 17025.

3.   Nadležna tijela za izvršavanje zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine ne provode pretraživanje ni automatizirano uspoređivanje u skladu s člancima 530., 531. i 534. prije nego što Ujedinjena Kraljevina provede i primijeni mjere iz stavka 1. ovog članka.

4.   Stavci 1. i 2. ne utječu na domaća pravila o sudskoj ocjeni dokaza.

5.   Ujedinjena Kraljevina dostavlja tekst glavnih odredaba donesenih radi provedbe i primjene odredaba ovog članka Posebnom odboru za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju.

Članak 539.

Provedbene mjere

1.   Za potrebe ove glave države stavljaju sve kategorije podataka na raspolaganje za pretraživanje i usporedbu nadležnim tijelima za izvršavanje zakonodavstva drugih država, pod jednakim uvjetima pod kojima su oni na raspolaganju za pretraživanje i usporedbu domaćim nadležnim tijelima za izvršavanje zakonodavstva. Države za potrebe ove glave dostavljaju daljnje dostupne osobne podatke i druge informacije koje se odnose na referentne podatke iz članka 536. nadležnim tijelima za izvršavanje zakonodavstva drugih država pod istim uvjetima kao i domaćim tijelima.

2.   Za potrebe provedbe postupaka iz članaka 530., 531., 534. i 537. tehničke i postupovne specifikacije utvrđene su u Prilogu 39.

3.   Izjave država članica sastavljene u skladu s odlukama Vijeća 2008/615/PUP (77) i 2008/616/PUP (78) primjenjuju se i u odnosima država članica s Ujedinjenom Kraljevinom.

Članak 540.

Ex ante evaluacija

1.   Kako bi se provjerilo je li Ujedinjena Kraljevina ispunila uvjete iz članka 539. i Priloga 39., provodi se evaluacijski posjet i pokus, u mjeri u kojoj se to zahtijeva Prilogom 39. i u skladu s uvjetima i aranžmanima prihvatljivima za Ujedinjenu Kraljevinu. U svakom slučaju, provodi se pokus u vezi s pretraživanjem podataka u skladu s člankom 537.

2.   Na temelju cjelovitog evaluacijskog izvješća o evaluacijskom posjetu i, ako je primjenjivo, pokusu, kako je navedeno u stavku 1., Unija utvrđuje datum ili datume od kojih države članice mogu Ujedinjenoj Kraljevini dostavljati osobne podatke na temelju ove glave.

3.   Prije rezultata evaluacije iz stavka 1., od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma države članice mogu Ujedinjenoj Kraljevini dostavljati osobne podatke kako je navedeno u člancima 530., 531., 534. i 536. do datuma ili datumâ koje utvrdi Unija u skladu sa stavkom 2. ovog članka, ali ne dulje od devet mjeseci od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma. Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju može produljiti to razdoblje jednom za najviše devet mjeseci.

Članak 541.

Suspenzija i prestanak primjene

1.   Ako Unija smatra potrebnim izmijeniti ovu glavu jer je pravo Unije koje se odnosi na predmet uređen ovom glavom bitno izmijenjeno ili je u postupku znatne izmjene, može o tome obavijestiti Ujedinjenu Kraljevinu radi dogovora o formalnoj izmjeni ovog Sporazuma, tj. ove glave. Nakon takve obavijesti stranke započinju savjetovanje.

2.   Ako u roku od devet mjeseci od te obavijesti stranke nisu postigle dogovor o izmjeni ove glave, Unija može odlučiti suspendirati primjenu ove glave ili bilo koje njezine odredbe na razdoblje od najviše devet mjeseci. Prije isteka tog razdoblja stranke se mogu dogovoriti da produlje suspenziju na dodatno razdoblje do devet mjeseci. Ako do kraja razdoblja suspenzije stranke nisu postigle dogovor o izmjeni ove glave, suspendirane odredbe prestaju se primjenjivati od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja suspenzije, osim ako Unija obavijesti Ujedinjenu Kraljevinu da više ne traži izmjenu ove glave. U tom se slučaju suspendirane odredbe ove glave ponovno primjenjuju.

3.   Ako se bilo koja odredba ove glave suspendira u skladu s ovim člankom, sastaje se Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju kako bi odlučio o mjerama potrebnima da se svaka suradnja pokrenuta na temelju ove glave i zahvaćena tom suspenzijom dovrši na odgovarajući način. U svakom slučaju, za sve osobne podatke prikupljene u okviru suradnje na temelju ove glave prije privremenog prestanka primjene odredaba na koje se odnosi suspenzija stranke osiguravaju da se razina zaštite pri kojoj su se ti osobni podaci prenosili zadrži i nakon što suspenzija počne proizvoditi učinke.

GLAVA III.

PRIJENOS I OBRADA EVIDENCIJE PODATAKA O PUTNICIMA

Članak 542.

Područje primjene

1.   U ovoj su glavi utvrđena pravila na temelju kojih se podaci iz evidencije podataka o putnicima mogu prenositi nadležnom tijelu Ujedinjene Kraljevine te na temelju kojih ih to tijelo može obrađivati i upotrebljavati za letove između Unije i Ujedinjene Kraljevine, kao i posebne zaštitne mjere za te situacije.

2.   Ova se glava primjenjuje na zračne prijevoznike koji obavljaju putničke letove između Unije i Ujedinjene Kraljevine.

3.   Ova se glava primjenjuje i na zračne prijevoznike koji su osnovani ili pohranjuju podatke u Uniji i obavljaju putničke letove u Ujedinjenu Kraljevinu ili iz nje.

4.   Ovom glavom predviđa se i policijska i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima između Ujedinjene Kraljevine i Unije u pogledu podataka iz PNR-a.

Članak 543.

Definicije

Za potrebe ove glave primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„zračni prijevoznik” znači poduzeće za zračni prijevoz s važećom operativnom licencijom ili istovrijednom dozvolom za obavljanje prijevoza putnika zrakom između Ujedinjene Kraljevine i Unije;

(b)

„evidencija podataka o putnicima” („PNR”) znači evidencija zahtjeva u vezi s putovanjem svakog putnika koja sadržava informacije potrebne za obradu i kontrolu rezervacija od strane uključenih zračnih prijevoznika i onih koji obavljaju rezervacije za svako putovanje rezervirano od strane neke osobe ili u njezino ime, neovisno o tome je li sastavni dio sustava rezervacija, sustava kontrole odlazaka, koji služe za prijavu putnika na letove ili istovrijednog sustava s istim funkcionalnostima; konkretnije, podaci iz PNR-a, kako se navode u ovoj glavi, sastoje se od elemenata iz Priloga 40.;

(c)

„nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine” znači tijelo Ujedinjene Kraljevine odgovorno za primanje i obradu podataka iz PNR-a na temelju ovog Sporazuma; ako Ujedinjena Kraljevina ima više od jednog nadležnog tijela, ona osigurava jedinstvenu funkciju za podatke o putnicima koja zračnim prijevoznicima omogućuje prijenos podataka iz PNR-a jedinstvenoj ulaznoj točki za prijenos podataka i imenuje jedinstvenu kontaktnu točku za potrebe zaprimanja i podnošenja zahtjeva u skladu s člankom 546.;

(d)

„odjeli za informacije o putnicima” znači odjeli koje su uspostavile ili imenovale države članice i koji su odgovorni za zaprimanje i obradu podataka iz PNR-a;

(e)

„terorizam” znači svako kazneno djelo navedeno u Prilogu 45.;

(f)

„teško kazneno djelo” znači svako kazneno djelo za koje je u skladu s domaćim pravom Ujedinjene Kraljevine propisana kazna zatvora ili mjera oduzimanja slobode u maksimalnom trajanju od najmanje tri godine.

Članak 544.

Svrhe upotrebe podataka iz PNR-a

1.   Ujedinjena Kraljevina osigurava da se podaci iz PNR-a primljeni u skladu s ovom glavom obrađuju isključivo u svrhe sprečavanja, otkrivanja, istraživanja ili kaznenog progona terorizma ili teških kaznenih djela te u svrhe nadziranja obrade podataka iz PNR-a pod uvjetima utvrđenima u ovom Sporazumu.

2.   U iznimnim slučajevima nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine može podatke iz PNR-a prema potrebi obrađivati radi zaštite vitalnih interesa bilo koje fizičke osobe, kao što su:

(a)

opasnost od smrti ili teške tjelesne ozljede; ili

(b)

ozbiljna opasnost za javno zdravlje, posebice kad se je to definirano u međunarodno priznatim standardima.

3.   Nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine može isto tako obrađivati podatke iz PNR-a na pojedinačnoj osnovi ako je otkrivanje relevantnih podataka iz PNR-a naložio sud ili upravno tijelo Ujedinjene Kraljevine u postupku koji je izravno povezan sa svrhom iz stavka 1.

Članak 545.

Osiguravanje pružanja podataka iz PNR-a

1.   Unija osigurava da zračni prijevoznici ne budu spriječeni u prijenosu podataka iz PNR-a nadležnom tijelu Ujedinjene Kraljevine u skladu s ovom glavom.

2.   Unija osigurava da zračni prijevoznici mogu prenositi podatke iz PNR-a nadležnom tijelu Ujedinjene Kraljevine putem ovlaštenih agenata koji djeluju u ime zračnog prijevoznika i pod njegovom odgovornošću u skladu s ovom glavom.

3.   Ujedinjena Kraljevina od zračnog prijevoznika ne zahtijeva dostavu elemenata podataka iz PNR-a koje zračni prijevoznik već nije prikupio ili ih već ne posjeduje u svrhu rezerviranja.

4.   Ujedinjena Kraljevina po primitku briše sve podatke koje joj je prenio zračni prijevoznik u skladu s ovom glavom ako taj podatkovni element nije naveden u Prilogu 40.

Članak 546.

Policijska i pravosudna suradnja

1.   U posebnim slučajevima, s ciljem sprečavanja, otkrivanja, provođenja istrage ili kaznenog progona terorizma ili teških kaznenih djela, nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine što hitnije razmjenjuje s Europolom ili Eurojustom u okviru njihovih mandata ili s odjelima za informacije o putnicima država članica, sve relevantne i odgovarajuće analitičke informacije koje sadržavaju podatke iz PNR-a.

2.   U posebnim slučajevima, s ciljem sprečavanja, otkrivanja, provođenja istrage ili kaznenog progona terorizma ili teških kaznenih djela u Uniji, nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine, na zahtjev Europola ili Eurojusta u okviru njihovih mandata ili na zahtjev odjela za informacije o putnicima države članice, razmjenjuje podatke iz PNR-a, rezultate obrade tih podataka ili analitičke informacije koje sadržavaju podatke iz PNR-a.

3.   U posebnim slučajevima, s ciljem sprečavanja, otkrivanja, provođenja istrage ili kaznenog progona terorizma ili teških kaznenih djela, odjeli za informacije o putnicima država članica što hitnije razmjenjuju s nadležnim tijelom Ujedinjene Kraljevine sve relevantne i odgovarajuće analitičke informacije koje sadržavaju podatke iz PNR-a.

4.   U posebnim slučajevima, s ciljem sprečavanja, otkrivanja, provođenja istrage ili kaznenog progona terorizma ili teških kaznenih djela u Uniji, odjeli za informacije o putnicima država članica, na zahtjev nadležnog tijela Ujedinjene Kraljevine, razmjenjuju podatke iz PNR-a, rezultate obrade tih podataka ili analitičke informacije koje sadržavaju podatke iz PNR-a.

5.   Stranke osiguravaju razmjenu informacija iz stavaka od 1. do 4 .u skladu sa sporazumima i dogovorima o izvršavanju zakonodavstva ili razmjeni informacija između Ujedinjene Kraljevine i Europola, Eurojusta ili relevantne države članice. Razmjena informacija s Europolom na temelju ovog članka osobito se provodi putem sigurne komunikacijske linije uspostavljene za potrebe razmjene informacija preko Europola.

6.   Nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine i odjeli za informacije o putnicima država članica osiguravaju da se u skladu sa stavcima od 1. do 4. razmjenjuje samo minimalna količina podataka iz PNR-a.

Članak 547.

Nediskriminacija

Ujedinjena Kraljevina osigurava da se zaštitne mjere primjenjive na obradu podataka iz PNR-a primjenjuju na sve fizičke osobe ravnopravno bez nezakonite diskriminacije.

Članak 548.

Upotreba posebnih kategorija osobnih podataka

Obrada posebnih kategorija osobnih podataka zabranjena je na temelju ove glave. Ako podaci iz PNR-a koji se prenose nadležnom tijelu Ujedinjene Kraljevine uključuju posebne kategorije osobnih podataka, nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine briše te podatke.

Članak 549.

Sigurnost i integritet podataka

1.   Ujedinjena Kraljevina provodi regulatorne, postupovne ili tehničke mjere kako bi spriječila slučajan, nezakonit ili neovlašten pristup podacima iz PNR-a odnosno takvu njihovu obradu ili gubitak.

2.   Ujedinjena Kraljevina osigurava provjeru usklađenosti podataka, kao i njihovu zaštitu, sigurnost, povjerljivost i integritet. U tom pogledu Ujedinjena Kraljevina:

(a)

primjenjuje postupke šifriranja, ovlaštenja i dokumentiranja na podatke iz PNR-a;

(b)

ograničuje pristup podacima iz PNR-a na ovlaštene službenike;

(c)

čuva podatke iz PNR-a u sigurnom fizičkom okruženju koje je zaštićeno kontrolama pristupa; i

(d)

uspostavlja mehanizam kojim se osigurava da se pretraživanja podataka iz PNR-a obavljaju dosljedno članku 544.

3.   U slučaju neovlaštenog pristupa podacima iz PNR-a o fizičkoj osobi ili njihova otkrivanja Ujedinjena Kraljevina poduzima mjere kako bi tu fizičku osobu obavijestila i smanjila opasnost od nanošenja štete te provodi korektivne mjere.

4.   Nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine odmah obavješćuje Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju o svim bitnim slučajevima slučajnog, nezakonitog ili neovlaštenog pristupa podacima iz PNR-a odnosno takve njihove obrade ili gubitka.

5.   Ujedinjena Kraljevina osigurava da svaka povreda pravila o zaštiti podataka, posebno svaka povreda koja dovede do slučajnog ili nezakonitog uništavanja ili slučajnog gubitka, promjene, neovlaštenog otkrivanja ili pristupa, odnosno do drugog nezakonitog oblika obrade, podliježe učinkovitim i odvraćajućim korektivnim mjerama, koje mogu uključivati i sankcije.

Članak 550.

Transparentnost i obavijest putnicima

1.   Nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine na svojim internetskim stranicama objavljuje sljedeće:

(a)

popis propisa kojima se odobrava prikupljanje podataka iz PNR-a;

(b)

svrhe prikupljanja podataka iz PNR-a;

(c)

način zaštite podataka iz PNR-a;

(d)

dopuštene načine i razmjere otkrivanja podataka iz PNR-a;

(e)

informacije o pravima pristupa, ispravka, bilježenja i pravne zaštite; i

(f)

informacije za kontakt u slučaju upita.

2.   Stranke surađuju sa zainteresiranim trećim stranama kao što su zrakoplovna industrija i industrija zračnog prijevoza kako bi promicale transparentnost u trenutku rezervacije o svrhama prikupljanja, obrade i upotrebe podataka iz PNR-a te o tome kako zatražiti pristup, ispravak i pravnu zaštitu. Zračni prijevoznici putnicima daju jasne i važne informacije o prijenosu podataka iz PNR-a na temelju ove glave, uključujući pojedinosti o tijelu koje ih prima, svrhu prijenosa i pravo da putnik čiji se osobni podaci prenose tijelu koje prima podatke podnese zahtjev za pristup tim podacima i njihov ispravak.

3.   Ako se podaci iz PNR-a zadržani u skladu s člankom 552. upotrebljavaju u skladu s uvjetima iz članka 553. ili se otkrivaju u skladu s člankom 555. ili člankom 556., Ujedinjena Kraljevina o tome obavješćuje dotične putnike pisanim putem, pojedinačno i u razumnom roku nakon što takva obavijest više ne može ugroziti istrage koje provode dotična tijela javne vlasti ako su relevantne informacije za kontakt s putnicima dostupne ili se mogu pronaći uz razuman napor. Obavijest uključuje informacije o tome kako dotična fizička osoba može zatražiti upravnu ili sudsku zaštitu.

Članak 551.

Automatizirana obrada podataka iz PNR-a

1.   Nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine osigurava da se svaka automatizirana obrada podataka iz PNR-a temelji na nediskriminirajućim, specifičnim i pouzdanim unaprijed utvrđenim modelima i kriterijima koji mu omogućuju:

(a)

da dobije rezultate o fizičkim osobama za koje može postojati razumna sumnja da su uključene u terorizam ili teška kaznena djela odnosno da u njima sudjeluju; ili

(b)

da u iznimnim okolnostima zaštiti vitalne interese bilo koje fizičke osobe, kako su utvrđeni u članku 544. stavku 2.

2.   Nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine osigurava da su baze podataka s kojima se uspoređuju podaci iz PNR-a pouzdane, ažurirane i ograničene na one baze podataka koje to tijelo upotrebljava u vezi sa svrhama utvrđenima u članku 544.

3.   Ujedinjena Kraljevina ne smije donositi odluke koje imaju znatan negativni učinak na fizičku osobu, a koje se temelje isključivo na automatiziranoj obradi podataka iz PNR-a.

Članak 552.

Zadržavanje podataka iz PNR-a

1.   Ujedinjena Kraljevina podatke iz PNR-a ne zadržava dulje od pet godina od datuma njihova primitka.

2.   Najkasnije u roku od šest mjeseci od prijenosa podataka iz PNR-a iz stavka 1. svi podaci iz PNR-a depersonaliziraju se skrivanjem sljedećih elemenata podataka koji bi mogli poslužiti za izravnu identifikaciju putnika na kojeg se ti podaci iz PNR-a odnose ili bilo koje druge fizičke osobe:

(a)

imena i prezimena, uključujući imena i prezimena drugih putnika u PNR-u i broj fizičkih osoba u PNR-u koje putuju zajedno;

(b)

adresa, telefonskih brojeva i elektroničkih podataka za kontakt putnika, osoba koje su izvršile rezervaciju leta za putnika, osoba preko kojih je moguće kontaktirati putnika u zračnom prometu i osoba koje treba obavijestiti u slučaju nužde;

(c)

svih dostupnih informacija o plaćanju i izdavanju računa ako sadržavaju informacije koje bi se mogle iskoristiti za identifikaciju fizičke osobe;

(d)

podataka o programima vjernosti;

(e)

ostalih dopunskih informacija (OSI), informacija o posebnim uslugama (SSI) i informacija o zahtjevima za posebne usluge (SSR) ako sadržavaju informacije koje bi se mogle iskoristiti za identifikaciju fizičke osobe; i

(f)

svih unaprijed dostavljenih informacija o putnicima (API).

3.   Nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine može razotkriti podatke iz PNR-a samo ako je to nužno za provođenje istraga u svrhe navedene u članku 544. Takvi razotkriveni podaci iz PNR-a dostupni su samo ograničenom broju posebno ovlaštenih službenika.

4.   Neovisno o stavku 1., Ujedinjena Kraljevina briše podatke iz PNR-a o putnicima nakon njihova izlaska iz zemlje osim ako je procjenom rizika utvrđena potreba da se ti podaci iz PNR-a zadrže. Kako bi se utvrdilo postoji li ta potreba, Ujedinjena Kraljevina pronalazi objektivne dokaze iz kojih se može zaključiti da određeni putnici predstavljaju rizik u okviru borbe protiv terorizma i teških kaznenih djela.

5.   Za potrebe stavka 4., osim ako su informacije dostupne na sam datum odlaska, datumom odlaska smatra se posljednji dan razdoblja najduljeg zakonitog privremenog boravka dotičnog putnika u Ujedinjenoj Kraljevini.

6.   Upotreba podataka zadržanih na temelju ovog članka podliježe uvjetima utvrđenima u članku 553.

7.   Neovisno upravno tijelo u Ujedinjenoj Kraljevini svake godine procjenjuje pristup koji nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine primjenjuje u odnosu na potrebu zadržavanja podataka iz PNR-a u skladu sa stavkom 4.

8.   Neovisno o stavcima 1., 2. i 4., Ujedinjena Kraljevina može zadržati podatke iz PNR-a za potrebe svake posebne mjere, preispitivanja, istrage, mjere izvršenja, sudskog postupka, kaznenog progona ili izvršenja kazne do njihova okončanja.

9.   Ujedinjena Kraljevina briše podatke iz PNR-a na kraju razdoblja zadržavanja podataka iz PNR-a.

10.   Stavak 11. primjenjuje se zbog posebnih okolnosti zbog kojih Ujedinjena Kraljevina ne može izvršiti tehničke prilagodbe potrebne za pretvaranje sustava obrade podataka iz PNR-a, koji je Ujedinjena Kraljevina upotrebljavala dok se na nju primjenjivalo pravo Unije, u sustave koji bi omogućili brisanje podataka iz PNR-a u skladu sa stavkom 4.

11.   Ujedinjena Kraljevina može privremeno odstupiti od stavka 4. u prijelaznom razdoblju, čije je trajanje predviđeno stavkom 13., dok ne provede tehničke prilagodbe u najkraćem mogućem roku. Tijekom prijelaznog razdoblja nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine sprečava upotrebu podataka iz PNR-a koji se trebaju izbrisati u skladu sa stavkom 4., primjenom sljedećih dodatnih zaštitnih mjera na te podatke iz PNR-a:

(a)

podaci iz PNR-a dostupni su samo ograničenom broju posebno ovlaštenih službenika i to samo ako je to potrebno kako bi se utvrdilo treba li podatke iz PNR-a izbrisati u skladu sa stavkom 4.;

(b)

zahtjev za upotrebu podataka iz PNR-a odbija se ako se ti podaci trebaju izbrisati u skladu sa stavkom 4., a daljnji pristup tim podacima ne odobrava se ako je u dokumentaciji iz točke (d) ovog stavka navedeno da je raniji zahtjev za upotrebu odbijen;

(c)

poduzima se sve kako bi se osiguralo brisanje podataka iz PNR-a što je prije moguće, uzimajući u obzir posebne okolnosti iz stavka 10.; i

(d)

sljedeće se dokumentira u skladu s člankom 554. te se takva dokumentacija stavlja na raspolaganje neovisnom upravnom tijelu iz stavka 7. ovog članka:

i.

svi zahtjevi za upotrebu podataka iz PNR-a;

ii.

datum i vrijeme pristupa podacima iz PNR-a za potrebe procjene je li potrebno brisanje podataka iz PNR-a;

iii.

da je zahtjev za upotrebu podataka iz PNR-a odbijen na temelju toga što su podaci iz PNR-a trebali biti izbrisani u skladu sa stavkom 4., uključujući datum i vrijeme odbijanja; i

iv.

datum i vrijeme brisanja podataka iz PNR-a u skladu s točkom (c) ovog stavka.

12.   Devet mjeseci nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma i ponovno godinu dana nakon toga, ako se prijelazno razdoblje produlji za još jednu godinu, Ujedinjena Kraljevina Posebnom odboru za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju dostavlja:

(a)

izvješće neovisnog upravnog tijela iz stavka 7. ovog članka, koje uključuje mišljenje nadzornog tijela Ujedinjene Kraljevine iz članka 525. stavka 3. o tome jesu li učinkovito primijenjene zaštitne mjere utvrđene u stavku 11. ovog članka; i

(b)

procjenu Ujedinjene Kraljevine o tome jesu li posebne okolnosti iz stavka 10. ovog članka i dalje prisutne, zajedno s opisom napora uloženih u pretvaranje sustava obrade podataka iz PNR-a Ujedinjene Kraljevine u sustave koji bi omogućili brisanje podataka iz PNR-a u skladu sa stavkom 4. ovog članka.

13.   Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju sastaje se u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma kako bi razmotrio izvješće i procjenu iz stavka 12. Ako posebne okolnosti iz stavka 10. i dalje postoje, Vijeće za partnerstvo produljuje prijelazno razdoblje iz stavka 11. za godinu dana. Vijeće za partnerstvo produljuje prijelazno razdoblje za još jednu završnu godinu, pod istim uvjetima i prema istom postupku kao i za prvo produljenje ako je usto postignut znatan napredak, iako sustave obrade podataka iz PNR-a Ujedinjene Kraljevine još nije moguće pretvoriti u sustave koji bi omogućili brisanje podataka iz PNR-a u skladu sa stavkom 4.

14.   Ako Ujedinjena Kraljevina smatra da odbijanje Vijeća za partnerstvo da odobri jedno od tih produljenja nije bilo opravdano, ona može suspendirati ovu glavu uz prethodnu najavu mjesec dana prije toga.

15.   U roku od tri godine od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma prestaju se primjenjivati stavci od 10. do 14.

Članak 553.

Uvjeti upotrebe podataka iz PNR-a

1.   Nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine može upotrebljavati podatke iz PNR-a zadržane u skladu s člankom 552. u druge svrhe osim sigurnosnih i graničnih kontrola, uključujući otkrivanje na temelju članka 555. i članka 556. samo ako nove okolnosti temeljene na objektivnim razlozima pokazuju da podaci iz PNR-a jednog ili više putnika mogu djelotvorno doprinijeti ostvarenju svrhe navedene u članku 544.

2.   Upotreba podataka iz PNR-a od strane nadležnog tijela Ujedinjene Kraljevine u skladu sa stavkom 1. podliježe prethodnom nadzoru suda ili neovisnog upravnog tijela u Ujedinjenoj Kraljevini na temelju obrazloženog zahtjeva nadležnog tijela Ujedinjene Kraljevine podnesenog u domaćem pravnom okviru postupaka za sprečavanje, otkrivanje ili kazneni progon kaznenih djela, osim:

(a)

u valjano opravdanim hitnim slučajevima; ili

(b)

u svrhu provjere pouzdanosti i aktualnosti unaprijed utvrđenih modela i kriterija na kojima se temelji automatizirana obrada podataka iz PNR-a ili u svrhu definiranja novih modela i kriterija za takvu obradu.

Članak 554.

Evidentiranje i dokumentiranje obrade podataka iz PNR-a

Nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine evidentira i dokumentira svaku obradu podataka iz PNR-a. Tu evidenciju ili dokumentaciju upotrebljava samo za:

(a)

unutarnje praćenje i provjeru zakonitosti obrade podataka;

(b)

osiguravanje primjerene cjelovitosti podataka;

(c)

jamčenje sigurnosti obrade podataka; i

(d)

osiguravanje nadzora.

Članak 555.

Otkrivanje unutar Ujedinjene Kraljevine

1.   Nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine ne otkriva podatke iz PNR-a drugim tijelima javne vlasti u Ujedinjenoj Kraljevini osim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

podaci iz PNR-a otkrivaju se tijelima javne vlasti čije su funkcije izravno povezane sa svrhama iz članka 544.;

(b)

podaci iz PNR-a otkrivaju se samo u pojedinačnim slučajevima;

(c)

otkrivanje je nužno, u određenim okolnostima, za potrebe iz članka 544.;

(d)

otkriva se minimalna količina potrebnih podataka iz PNR-a;

(e)

tijelo javne vlasti koje prima podatke pruža zaštitu istovrijednu zaštitnim mjerama koje su navedene u ovoj glavi; i

(f)

tijelo javne vlasti koje prima podatke iz PNR-a te podatke ne otkriva drugom subjektu, osim ako to otkrivanje odobri nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine u skladu s uvjetima iz ovog stavka.

2.   Pri prijenosu analitičkih informacija koje sadržavaju podatke iz PNR-a dobivene u skladu s ovom glavom primjenjuju se zaštitne mjere utvrđene u ovom članku.

Članak 556.

Otkrivanje izvan Ujedinjene Kraljevine

1.   Ujedinjena Kraljevina osigurava da njezino nadležno tijelo ne otkriva podatke iz PNR-a tijelima javne vlasti u trećim zemljama, osim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

podaci iz PNR-a otkrivaju se tijelima javne vlasti čije su funkcije izravno povezane sa svrhama iz članka 544.;

(b)

podaci iz PNR-a otkrivaju se samo u pojedinačnim slučajevima;

(c)

podaci iz PNR-a otkrivaju se samo ako je to nužno za svrhe iz članka 544.;

(d)

otkriva se minimalna količina potrebnih podataka iz PNR-a; i

(e)

treća zemlja kojoj se otkrivaju podaci iz PNR-a sklopila je sporazum s Unijom kojim se predviđa zaštita osobnih podataka usporediva s ovim Sporazumom ili podliježe odluci Europske komisije u skladu s pravom Unije u kojoj je utvrđeno da treća zemlja osigurava primjerenu razinu zaštite podataka u smislu prava Unije.

2.   Iznimno od stavka 1. točke (e), nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine može prenijeti podatke iz PNR-a trećoj zemlji ako:

(a)

čelnik tog tijela ili visoki službenik kojeg je posebno ovlastio čelnik smatra da je otkrivanje podataka nužno za sprečavanje i istragu ozbiljne i neposredne prijetnje javnoj sigurnosti ili za zaštitu vitalnih interesa bilo koje fizičke osobe; i

(b)

treća zemlja dostavi pisano jamstvo, u skladu s aranžmanom, sporazumom ili na neki drugi način, da se informacije štite u skladu sa zaštitnim mjerama koje se prema pravu Ujedinjene Kraljevine primjenjuju na obradu podataka iz PNR-a zaprimljenih od Unije, uključujući one navedene u ovoj glavi.

3.   Prijenos u skladu sa stavkom 2. ovog članka dokumentira se. Takva dokumentacija na zahtjev se stavlja na raspolaganje nadzornom tijelu iz članka 525. stavka 3., uključujući datum i vrijeme prijenosa, informacije o tijelu koje prima informacije, obrazloženje prijenosa i prenesene podatke iz PNR-a.

4.   Ako u skladu sa stavkom 1. ili 2. nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine otkriva podatke iz PNR-a prikupljene na temelju ove glave, a koji potječu iz države članice, nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine o tom otkrivanju što prije obavješćuje tijela te države članice. Ujedinjena Kraljevina izdaje tu obavijest u skladu sa sporazumima ili dogovorima o izvršavanju zakonodavstva ili razmjeni informacija između Ujedinjene Kraljevine i te države članice.

5.   Pri prijenosu analitičkih informacija koje sadržavaju podatke iz PNR-a dobivene u skladu s ovom glavom primjenjuju se zaštitne mjere utvrđene u ovom članku.

Članak 557.

Metoda prijenosa

Zračni prijevoznici prenose podatke iz PNR-a nadležnom tijelu Ujedinjene Kraljevine isključivo na temelju „metode unošenja”, kojom zračni prijevoznici prenose podatke iz PNR-a u bazu podataka nadležnog tijela Ujedinjene Kraljevine, i u skladu sa sljedećim postupcima koje moraju poštovati, a kojima se osigurava:

(a)

prijenos podataka iz PNR-a elektroničkim putem u skladu s tehničkim zahtjevima nadležnog tijela Ujedinjene Kraljevine ili, u slučaju tehničkog kvara, bilo kojim drugim prikladnim načinom kojim se osigurava primjerena razina sigurnosti podataka;

(b)

prijenos podataka iz PNR-a primjenom uzajamno prihvaćenog formata prijenosa poruka; i

(c)

prijenos podataka iz PNR-a na siguran način primjenom zajedničkih protokola koje zahtijeva nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine.

Članak 558.

Učestalost prijenosa

1.   Nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine zahtijeva od zračnih prijevoznika da prenesu podatke iz PNR-a:

(a)

prvi put najranije 96 sati prije vremena polaska redovitog leta; i

(b)

najviše pet puta, kako odredi nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine.

2.   Nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine zračnim prijevoznicima dopušta da se prijenos iz stavka 1. točke (b) ograniči na ažuriranje prenesenih podataka iz PNR-a kako je navedeno u točki (a) tog stavka.

3.   Nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine obavješćuje zračne prijevoznike o utvrđenim vremenima za prijenos.

4.   U posebnim slučajevima u kojima postoji mogućnost da je potreban dodatan pristup podacima iz PNR-a kako bi se odgovorilo na posebnu prijetnju povezanu sa svrhama iz članka 544., nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine može od zračnog prijevoznika tražiti da dostavi podatke iz PNR-a prije, između ili nakon zakazanih prijenosa. Pri izvršavanju tog diskrecijskog prava nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine djeluje razborito i proporcionalno i primjenjuje metodu prijenosa opisanu u članku 557.

Članak 559.

Suradnja

Nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine i odjeli za informacije o putnicima država članica surađuju kako bi uskladili režime obrade podataka iz PNR-a na način kojim se dodatno povećava sigurnost fizičkih osoba u Ujedinjenoj Kraljevini, Uniji i drugdje.

Članak 560.

Neodstupanje

Ova glava ne tumači se kao odstupanje od obveza između Ujedinjene Kraljevine i država članica ili trećih zemalja da podnesu ili odgovore na zahtjev u okviru instrumenta uzajamne pomoći.

Članak 561.

Savjetovanje i preispitivanje

1.   Stranke se međusobno savjetuju o svakoj mjeri koja se treba donijeti, a koja može utjecati na ovu glavu.

2.   Pri zajedničkim preispitivanjima ove glave kako je navedeno u članku 691. stavku 1., stranke posebnu pozornost pridaju nužnosti i proporcionalnosti obrade i zadržavanja podataka iz PNR-a za svaku svrhu iz članka 544. Zajednička preispitivanja uključuju provjeru toga kako je nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine osiguralo da su unaprijed utvrđeni modeli, kriteriji i baze podataka iz članka 551. pouzdani, relevantni i aktualni, uzimajući u obzir statističke podatke.

Članak 562.

Suspenzija suradnje u skladu s ovom glavom

1.   U slučaju da bilo koja stranka smatra da nastavak primjene ove glave više nije primjeren, može u skladu s tim obavijestiti drugu stranku o svojoj namjeri da suspendira primjenu ove glave. Nakon takve obavijesti stranke započinju savjetovanje.

2.   Ako u roku od šest mjeseci od te obavijesti stranke nisu postigle dogovor, bilo koja stranka može odlučiti suspendirati primjenu ove glave u razdoblju od najviše šest mjeseci. Prije isteka tog razdoblja stranke se mogu dogovoriti da produlje suspenziju na dodatno razdoblje do šest mjeseci. Ako do kraja razdoblja suspenzije stranke nisu postigle dogovor o ovoj glavi, ova se glava prestaje primjenjivati od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja suspenzije, osim ako stranka koja je dostavila obavijest obavijesti drugu stranku da je želi povući. U tom se slučaju odredbe ove glave ponovno primjenjuju.

3.   Ako se ova glava suspendira na temelju ovog članka, sastaje se Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju kako bi odlučio o mjerama potrebnima da se svaka suradnja pokrenuta na temelju ove glave i zahvaćena tom suspenzijom dovrši na odgovarajući način. U svakom slučaju, za sve osobne podatke prikupljene u okviru suradnje na temelju ove glave prije privremenog prestanka primjene odredaba na koja se odnosi suspenzija stranke osiguravaju da se razina zaštite pri kojoj su se ti osobni podaci prenosili zadrži i nakon što suspenzija počne proizvoditi učinke.

GLAVA IV.

SURADNJA U VEZI S OPERATIVNIM INFORMACIJAMA

Članak 563.

Suradnja u vezi s operativnim informacijama

1.   Cilj je ove glave da stranke osiguraju da si nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine i država članica mogu međusobno pomagati, pod uvjetima svojeg domaćeg prava i u okviru svojih ovlasti te u mjeri u kojoj to nije predviđeno u drugim glavama ovog dijela, pružanjem relevantnih informacija u svrhu:

(a)

sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela;

(b)

izvršavanja kaznenih sankcija;

(c)

mjera za zaštitu od i sprečavanje prijetnji javnoj sigurnosti; i

(d)

mjera za sprečavanje i suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma.

2.   Za potrebe ove glave „nadležno tijelo” znači domaće policijsko, carinsko ili drugo tijelo koje je prema domaćem pravu nadležno za poduzimanje aktivnosti u svrhe navedene u stavku 1.

3.   Informacije, uključujući informacije o traženim i nestalim osobama i predmetima, može zatražiti nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine ili države članice ili se one mogu spontano pružiti nadležnom tijelu Ujedinjene Kraljevine ili države članice. Informacije se mogu pružiti kao odgovor na zahtjev ili spontano, pod uvjetima domaćeg prava koji se primjenjuju na nadležno tijelo koje pruža informacije i u okviru njegovih ovlasti.

4.   Informacije se mogu zatražiti i pružiti ako uvjeti domaćeg prava koje se primjenjuje na nadležno tijelo koje zatraži informacije ili nadležno tijelo koje pruža informacije ne propisuju da se traženje ili pružanje informacija mora odvijati ili usmjeriti preko pravosudnih tijela.

5.   U hitnim slučajevima nadležno tijelo koje pruža informacije odgovara na zahtjev za informacije ili ih pruža spontano što je prije moguće.

6.   Nadležno tijelo države koja zatraži informacije može, u skladu s relevantnim domaćim pravom, u trenutku kada zatraži informacije ili nakon toga, zatražiti suglasnost države koja pruža informacije za njihovu upotrebu u svrhu dokazivanja u postupku pred pravosudnim tijelom. Država koja pruža informacije može, pod uvjetima iz glave VIII. i primjenjivim uvjetima svojeg domaćeg prava, pristati na to da se informacije upotrebljavaju u svrhu dokazivanja u postupku pred pravosudnim tijelom u državi koja zatraži informacije. Isto tako, ako se informacije pružaju spontano, država koja pruža informacije može pristati na to da se informacije upotrebljavaju u svrhu dokazivanja u postupku pred pravosudnim tijelom u državi koja prima informacije. Ako nije dan pristanak u skladu s ovim stavkom, primljene informacije ne smije se upotrijebiti u svrhu dokazivanja u postupku pred pravosudnim tijelom.

7.   Nadležno tijelo koje pruža informacije može, u skladu s relevantnim domaćim pravom, odrediti uvjete za upotrebu pruženih informacija.

8.   Nadležno tijelo može u skladu s ovom glavom pružati bilo koju vrstu informacija koje posjeduje, pod uvjetima domaćeg prava koje se na njega primjenjuje i u okviru svojih ovlasti. To može uključivati informacije iz drugih izvora samo ako je daljnji prijenos tih informacija dopušten u okviru u kojem ih je nadležno tijelo koje ih pruža dobilo.

9.   U skladu s ovom glavom informacije se mogu pružati bilo kojim odgovarajućim komunikacijskim kanalom, uključujući sigurnu komunikacijsku liniju u svrhu pružanja informacija putem Europola.

10.   Ovaj članak ne utječe na funkcioniranje ili sklapanje bilateralnih sporazuma između Ujedinjene Kraljevine i država članica, pod uvjetom da države članice djeluju u skladu s pravom Unije. Time se ne utječe ni na koje druge ovlasti za pružanje pomoći razmjenom informacija u svrhe navedene u stavku 1. koje su dostupne nadležnim tijelima Ujedinjene Kraljevine ili država članica u skladu s primjenjivim domaćim ili međunarodnim pravom.

GLAVA V.

SURADNJA S EUROPOLOM

Članak 564.

Cilj

Cilj je ove glave uspostaviti suradnju Europola i nadležnih tijela Ujedinjene Kraljevine kako bi se poduprlo i ojačalo djelovanje država članica i Ujedinjene Kraljevine te njihova suradnja u sprečavanju i suzbijanju teškog kriminala, terorizma i vrsta kaznenih djela koja utječu na zajednički interes obuhvaćen politikom Unije, kako je navedeno u članku 566.

Članak 565.

Definicije

Za potrebe ove glave primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„Europol” znači Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva, osnovana na temelju Uredbe (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća (79) („Uredba o Europolu”);

(b)

„nadležno tijelo” znači za Uniju Europol, a za Ujedinjenu Kraljevinu nacionalno tijelo za izvršavanje zakonodavstva odgovorno na temelju domaćeg prava za sprečavanje i suzbijanje kaznenih djela.

Članak 566.

Vrste kaznenih djela

1.   Suradnja koja se uspostavlja ovom glavom odnosi se na vrste kaznenih djela koje su u nadležnosti Europola, kako su navedene u Prilogu 41., uključujući povezana kaznena djela.

2.   Povezana kaznena djela su kaznena djela počinjena radi stjecanja sredstava za počinjenje vrsta kaznenih djela iz stavka 1., kaznena djela počinjena radi olakšavanja ili počinjenja takvih kaznenih djela te kaznena djela počinjena kako bi se osiguralo nekažnjavanje takvih kaznenih djela.

3.   Ako se izmijeni popis vrsta kaznenih djela za koja je Europol nadležan u skladu s pravom Unije, Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju može na prijedlog Unije na odgovarajući način izmijeniti Prilog 41. od datuma na koji izmjena nadležnosti Europola počne proizvoditi učinke.

Članak 567.

Opseg suradnje

Osim razmjene osobnih podataka pod uvjetima utvrđenima u ovoj glavi i u skladu sa zadaćama Europola kako su navedene u Uredbi o Europolu suradnja može uključivati:

(a)

razmjenu informacija, primjerice stručnog znanja;

(b)

izvješća o općem stanju;

(c)

rezultate strateške analize;

(d)

informacije o postupcima kaznene istrage;

(e)

informacije o metodama sprečavanja kriminala;

(f)

sudjelovanje u aktivnostima osposobljavanja; i

(g)

pružanje savjeta i potpore u pojedinačnim kaznenim istragama te operativnu suradnju.

Članak 568.

Nacionalna kontaktna točka i službenici za vezu

1.   Ujedinjena Kraljevina određuje nacionalnu kontaktnu točku kao središnju točku za kontakt između Europola i svojih nadležnih tijela.

2.   Razmjena informacija između Europola i nadležnih tijela Ujedinjene Kraljevine odvija se između Europola i nacionalne kontaktne točke iz stavka 1. To, međutim, ne sprečava izravnu razmjenu informacija između Europola i nadležnih tijela Ujedinjene Kraljevine ako to Europol i relevantna nadležna tijela smatraju prikladnim.

3.   Nacionalna kontaktna točka ujedno je središnja točka za kontakt u slučaju provjere, ispravljanja i brisanja osobnih podataka.

4.   Kako bi olakšala suradnju predviđenu ovom glavom, Ujedinjena Kraljevina upućuje jednog ili više službenika za vezu u Europol. Europol može uputiti jednog ili više službenika za vezu u Ujedinjenu Kraljevinu.

5.   Ujedinjena Kraljevina osigurava da njezini službenici za vezu imaju brz i, ako je tehnički izvedivo, izravan pristup relevantnim nacionalnim bazama podataka Ujedinjene Kraljevine koje su im potrebne za obavljanje zadaća.

6.   Brojem službenika za vezu, pojedinostima o njihovim zadaćama, njihovim pravima i obvezama te troškovima upravlja se na temelju radnih dogovora koje sklope Europol i nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine, kako je navedeno u članku 577.

7.   Službenici za vezu iz Ujedinjene Kraljevine i predstavnici nadležnih tijela Ujedinjene Kraljevine mogu biti pozvani na operativne sastanke. Službenici za vezu država članica i službenici za vezu trećih zemalja, predstavnici nadležnih tijela država članica i trećih zemalja, osoblje Europola i drugi dionici mogu sudjelovati na sastancima koje organiziraju službenici za vezu ili nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine.

Članak 569.

Razmjena informacija

1.   Razmjena informacija između nadležnih tijela mora biti u skladu s ciljem i odredbama ove glave. Osobni podaci obrađuju se samo za posebne svrhe iz stavka 2.

2.   Nadležna tijela jasno navode, najkasnije u trenutku prijenosa osobnih podataka, posebnu svrhu ili svrhe u koje se ti osobni podaci prenose. Svrhe tog prijenosa Europolu utvrđuju se u skladu s posebnim svrhama obrade navedenima u Uredbi o Europolu. Ako to nadležno tijelo koje obavlja prijenos nije učinilo, nadležno tijelo koje prima informacije obrađuje osobne podatke u dogovoru s tijelom koje obavlja prijenos kako bi utvrdilo njihovu relevantnost te svrhu ili svrhe u koje se dalje obrađuju. Nadležna tijela mogu obrađivati osobne podatke u svrhu osim one za koju su pruženi samo ako za to imaju odobrenje nadležnog tijela koje obavlja prijenos.

3.   Nadležna tijela koja primaju osobne podatke daju izjavu u kojoj se obvezuju da će takve podatke obrađivati isključivo u svrhu za koju su preneseni. Osobni podaci brišu se čim više nisu potrebni za svrhu za koju su preneseni.

4.   Europol i nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine bez nepotrebne odgode, a u svakom slučaju najkasnije šest mjeseci nakon primitka osobnih podataka, utvrđuju jesu li i u kojoj mjeri ti osobni podaci nužni za svrhu za koju su dostavljeni te o tome obavješćuju tijelo koje obavlja prijenos.

Članak 570.

Ograničenja pristupa prenesenim osobnim podacima i njihove daljnje upotrebe

1.   Nadležno tijelo koje obavlja prijenos može navesti, u trenutku prijenosa osobnih podataka, bilo koje ograničenje pristupa tim podacima ili njihove upotrebe, općenito ili konkretno, među ostalim u pogledu njihova daljnjeg prijenosa, brisanja ili uništavanja nakon određenog razdoblja ili njihove daljnje obrade. Ako potreba za takvim ograničenjima postane očita nakon prijenosa osobnih podataka, nadležno tijelo koje obavlja prijenos o tome obavješćuje nadležno tijelo koje prima informacije.

2.   Nadležno tijelo koje prima informacije poštuje svako ograničenje pristupa ili daljnje upotrebe osobnih podataka koje navede nadležno tijelo koje obavlja prijenos kako je opisano u stavku 1.

3.   Svaka stranka osigurava da su informacije prenesene na temelju ove glave prikupljene i pohranjene te prenesene u skladu s njezinim pravnim okvirom. Svaka stranka osigurava, u mjeri u kojoj je to moguće, da takve informacije nisu stečene kršenjem ljudskih prava. Takve informacije ne smiju se prenositi niti ako bi se, u mjeri u kojoj je to razumno predvidivo, mogle upotrijebiti za traženje, izricanje ili izvršenje smrtne kazne ili bilo kojeg oblika okrutnog i nehumanog postupanja.

Članak 571.

Različite kategorije ispitanika

1.   Prijenos osobnih podataka koji se odnose na žrtve kaznenog djela, svjedoke ili druge osobe koje mogu pružiti informacije o kaznenim djelima ili na osobe mlađe od 18 godina zabranjen je osim ako je izričito nužan i razmjeran u pojedinačnim slučajevima za sprečavanje ili suzbijanje kaznenog djela.

2.   Ujedinjena Kraljevina i Europol osiguravaju da se obrada osobnih podataka iz stavka 1. provodi uz dodatne zaštitne mjere, uključujući ograničenja pristupa, dodatne sigurnosne mjere i ograničenja daljnjeg prijenosa.

Članak 572.

Olakšavanje protoka osobnih podataka između Ujedinjene Kraljevine i Europola

U interesu obostrane operativne koristi stranke nastoje surađivati u budućnosti kako bi osigurale da se razmjene podataka između Europola i nadležnih tijela Ujedinjene Kraljevine mogu provesti što je prije moguće te razmotriti uključivanje svih novih procesa i tehničkog razvoja koji bi mogli pomoći u ostvarivanju tog cilja, uzimajući u obzir činjenicu da Ujedinjena Kraljevina nije država članica.

Članak 573.

Procjena pouzdanosti izvora i točnosti informacija

1.   Ako je moguće, nadležna tijela navode najkasnije u trenutku prijenosa informacija pouzdanost izvora informacija na temelju sljedećih kriterija:

(a)

kada ne postoji sumnja u vjerodostojnost, pouzdanost i nadležnost izvora ili ako informacije dostavlja izvor koji se u svim slučajevima pokazao kao pouzdan;

(b)

kada informacije dostavlja izvor koji se u većini slučajeva pokazao kao pouzdan;

(c)

kada informacije dostavlja izvor koji se u većini slučajeva pokazao kao nepouzdan;

(d)

kada se pouzdanost izvora ne može procijeniti.

2.   Ako je moguće, nadležna tijela navode najkasnije u trenutku prijenosa informacija točnost informacija na temelju sljedećih kriterija:

(a)

informacije u čiju se točnost ne sumnja;

(b)

informacije osobno poznate izvoru, ali ne i službeniku koji ih prosljeđuje;

(c)

informacije osobno nepoznate izvoru, ali potvrđene drugim već zabilježenim informacijama;

(d)

informacije osobno nepoznate izvoru i koje se ne mogu potvrditi.

3.   Kada nadležno tijelo koje prima informacije na temelju informacija koje već posjeduje zaključi da procjenu informacija ili njihova izvora koju je dostavilo nadležno tijelo koje obavlja prijenos u skladu sa stavcima 1. i 2. treba ispraviti, obavješćuje to nadležno tijelo i nastoji se s njime dogovoriti o izmjeni procjene. Nadležno tijelo koje prima informacije ne mijenja procjenu primljenih informacija ili njihova izvora bez takvog dogovora.

4.   Ako nadležno tijelo primi informacije bez procjene, nastoji koliko je moguće i prema potrebi u dogovoru s nadležnim tijelom koje obavlja prijenos procijeniti pouzdanost izvora ili točnost informacija na temelju informacija koje već posjeduje.

5.   Ako se ne može provesti pouzdana procjena, informacije se evaluiraju kako je utvrđeno u stavku 1. točki (d) i stavku 2. točki (d).

Članak 574.

Sigurnost razmjene informacija

1.   Tehničke i organizacijske mjere uvedene radi sigurnosti razmjene informacija na temelju ove glave utvrđuju se u administrativnim dogovorima Europola i nadležnog tijela Ujedinjene Kraljevine kako su navedeni u članku 577.

2.   Stranke su suglasne s uspostavom, uvođenjem i vođenjem sigurne komunikacijske linije za potrebe razmjene informacija između Europola i nadležnih tijela Ujedinjene Kraljevine.

3.   Administrativnim dogovorima između Europola i nadležnih tijela Ujedinjene Kraljevine kako su navedeni u članku 576. uređuju se uvjeti upotrebe sigurne komunikacijske linije.

Članak 575.

Odgovornost za neovlaštenu ili nepravilnu obradu osobnih podataka

1.   Nadležna tijela su odgovorna, u skladu sa svojim pravnim okvirima, za štetu koja nastane za pojedinca kao rezultat pravnih ili činjeničnih pogrešaka u razmijenjenim informacijama. Ni Europol ni nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine ne smiju tvrditi da je drugo nadležno tijelo prenijelo netočne informacije kako bi izbjegli odgovornost prema oštećenoj stranci u skladu sa svojim pravnim okvirima.

2.   Ako je dosuđeno da Europol ili nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine moraju nadoknaditi štetu zbog upotrebe informacija koje je nepravilno dostavilo drugo tijelo, ili su dostavljene kao rezultat neuspjeha drugog tijela da ispuni svoje obveze, iznos koji je platio Europol ili nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine na ime naknade štete u skladu sa stavkom 1. nadoknađuje drugo tijelo, osim ako se upotrebom informacija prekršilo odredbe ove glave.

3.   Europol i nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine međusobno ne zahtijevaju plaćanje kaznene odštete ili štete koja se ne može nadoknaditi u skladu sa stavcima 1. i 2.

Članak 576.

Razmjena klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka

Razmjena i zaštita klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka, ako je potrebna u skladu s ovom glavom, uređuje se radnim i administrativnim dogovorima iz članka 577. između Europola i nadležnih tijela Ujedinjene Kraljevine.

Članak 577.

Radni i administrativni dogovori

1.   Pojedinosti suradnje između Ujedinjene Kraljevine i Europola, ako je to primjereno radi dopune i provedbe odredaba ove glave predmet su radnih dogovora u skladu s člankom 23. stavkom 4. Uredbe o Europolu i administrativnih dogovora u skladu s člankom 25. stavkom 1. Uredbe o Europolu sklopljenih između Europola i nadležnih tijela Ujedinjene Kraljevine.

2.   Ne dovodeći u pitanje odredbe ove glave i uz isticanje činjenice da Ujedinjena Kraljevina nije država članica, Europol i nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine, ako tako odluči upravni odbor Europola, uključuju u radne dogovore ili, ovisno o slučaju, administrativne dogovore odredbe kojima se dopunjuje ili provodi ova glava, a kojima se osobito omogućuju:

(a)

savjetovanje Europola i jednog ili više predstavnika nacionalne kontaktne točke Ujedinjene Kraljevine o pitanjima politika i pitanjima od zajedničkog interesa u svrhu ostvarenja ciljeva i koordinacije pojedinačnih aktivnosti te daljnje suradnje između Europola i nadležnih tijela Ujedinjene Kraljevine;

(b)

sudjelovanje jednog ili više predstavnika Ujedinjene Kraljevine kao promatrača na posebnim sastancima voditelja nacionalnih jedinica Europola u skladu s pravilima postupka takvih sastanaka;

(c)

pridruživanje jednog ili više predstavnika Ujedinjene Kraljevine projektima operativne analize u skladu s pravilima koja su utvrdila odgovarajuća upravljačka tijela Europola;

(d)

utvrđivanje pojedinosti o zadaćama službenika za vezu, njihovim pravima i obvezama te povezanim troškovima; ili

(e)

suradnja između nadležnih tijela Ujedinjene Kraljevine i Europola u slučaju povrede privatnosti ili sigurnosti.

3.   Sadržaj radnih i administrativnih dogovora može se utvrditi zajedno u jednom dokumentu.

Članak 578.

Obavijest o provedbi

1.   Ujedinjena Kraljevina i Europol zasebno javno objavljuju dokument u kojem se razumljivim jezikom navode odredbe o obradi osobnih podataka prenesenih na temelju ove glave uključujući sredstva koja su na raspolaganju ispitanicima kako bi ostvarili svoja prava te osiguravaju da druga stranka dobije primjerak tog dokumenta.

2.   Ako još ne postoje pravila o tome kako će se u praksi osigurati usklađenost s odredbama o obradi osobnih podataka, Ujedinjena Kraljevina i Europol moraju donijeti takva pravila. Ujedinjena Kraljevina i Europol šalju primjerak tih pravila drugoj stranci i odgovarajućim nadzornim tijelima.

Članak 579.

Ovlasti Europola

Ništa se u ovoj glavi ne tumači kao obveza Europola da surađuje s nadležnim tijelima Ujedinjene Kraljevine izvan nadležnosti Europola kako je utvrđena u relevantnom pravu Unije.

GLAVA VI.

SURADNJA S EUROJUSTOM

Članak 580.

Cilj

Cilj je ove glave uspostaviti suradnju između Eurojusta i nadležnih tijela Ujedinjene Kraljevine u borbi protiv teških kaznenih djela kako je navedeno u članku 582.

Članak 581.

Definicije

Za potrebe ove glave primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„Eurojust” znači Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu, osnovana Uredbom (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća (80) („Uredba o Eurojustu”);

(b)

„nadležno tijelo” znači za Uniju Eurojust, kojeg predstavlja Kolegij ili nacionalni član, a za Ujedinjenu Kraljevinu domaće tijelo čije se odgovornosti prema domaćem pravu odnose na istrage i kazneni progon kaznenih djela;

(c)

„Kolegij” znači Kolegij Eurojusta, kako je navedeno u Uredbi o Eurojustu;

(d)

„nacionalni član” znači nacionalni član upućen u Eurojust iz svake države članice, kako je navedeno u Uredbi o Eurojustu;

(e)

„pomoćnik” znači osoba koja pomaže nacionalnom članu i zamjeniku nacionalnog člana, ili tužitelju za vezu, kako je navedeno u Uredbi o Eurojustu odnosno u članku 585. stavku 3.;

(f)

„tužitelj za vezu” znači javni tužitelj upućen iz Ujedinjene Kraljevine u Eurojust, čiji je status uređen domaćim pravom Ujedinjene Kraljevine;

(g)

„sudac za vezu” znači sudac upućen iz Eurojusta u Ujedinjenu Kraljevinu u skladu s člankom 586.;

(h)

„nacionalni dopisnik za pitanja terorizma” znači kontaktna točka koju odredi Ujedinjena Kraljevina u skladu s člankom 584., odgovorna za korespondenciju o pitanjima povezanima s terorizmom.

Članak 582.

Vrste kaznenih djela

1.   Suradnja koja se uspostavlja ovom glavom odnosi se na vrste teških kaznenih djela koje su u nadležnosti Eurojusta, kako su navedene u Prilogu 42., uključujući povezana kaznena djela.

2.   Povezana kaznena djela su kaznena djela počinjena radi stjecanja sredstava za počinjenje vrsta teških kaznenih djela iz stavka 1., kaznena djela počinjena radi olakšavanja ili počinjenja takvih teških kaznenih djela te kaznena djela počinjena kako bi se osiguralo nekažnjavanje takvih teških kaznenih djela.

3.   Ako se izmijeni popis vrsta teških kaznenih djela za koja je Eurojust nadležan u skladu s pravom Unije, Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju može na prijedlog Unije na odgovarajući način izmijeniti Prilog 42. od datuma na koji izmjena nadležnosti Eurojusta počne proizvoditi učinke.

Članak 583.

Opseg suradnje

Stranke osiguravaju suradnju Eurojusta i nadležnih tijela Ujedinjene Kraljevine u područjima djelovanja navedenima u člancima 2. i 54. Uredbe o Eurojustu i u ovoj glavi.

Članak 584.

Kontaktne točke za Eurojust

1.   Ujedinjena Kraljevina uspostavlja ili imenuje najmanje jednu kontaktnu točku za Eurojust unutar nadležnih tijela Ujedinjene Kraljevine.

2.   Ujedinjena Kraljevina određuje jednu svoju kontaktnu točku kao nacionalnog dopisnika za pitanja terorizma.

Članak 585.

Tužitelj za vezu

1.   Kako bi olakšala suradnju uspostavljenu u skladu s ovom glavom, Ujedinjena Kraljevina upućuje tužitelja za vezu u Eurojust.

2.   Mandat i trajanje upućivanja određuje Ujedinjena Kraljevina.

3.   Tužitelju za vezu može pomagati najviše pet pomoćnika, ovisno o opsegu suradnje. Pomoćnici mogu prema potrebi zamijeniti tužitelja za vezu ili djelovati u njegovo ime.

4.   Ujedinjena Kraljevina obavješćuje Eurojust o prirodi i opsegu sudskih ovlasti tužitelja za vezu te njegovih pomoćnika unutar Ujedinjene Kraljevine za obavljanje njegovih zadaća u skladu s ovom glavom. Ujedinjena Kraljevina utvrđuje nadležnost svojeg tužitelja za vezu i njegovih pomoćnika za djelovanje u odnosu na strana pravosudna tijela.

5.   Tužitelj za vezu i njegovi pomoćnici imaju pristup informacijama iz nacionalne kaznene evidencije ili bilo kojeg drugog registra Ujedinjene Kraljevine, u skladu s domaćim pravom koje se odnosi na tužitelja ili osobu s istovrijednom nadležnošću.

6.   Tužitelj za vezu i njegovi pomoćnici ovlašteni su izravno se obratiti nadležnim tijelima Ujedinjene Kraljevine.

7.   Broj pomoćnika iz stavka 3. ovog članka, pojedinosti o zadaćama tužitelja za vezu i njegovih pomoćnika, njihova prava i obveze te povezani troškovi uređuju se radnim dogovorom koji sklope Eurojust i nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine, kako je navedeno u članku 594.

8.   Radni dokumenti tužitelja za vezu i njegovih pomoćnika nepovredivi su u odnosu na Eurojust.

Članak 586.

Sudac za vezu

1.   U svrhu olakšanja pravosudne suradnje s Ujedinjenom Kraljevinom u predmetima u kojima Eurojust pruža pomoć, Eurojust može uputiti suca za vezu u Ujedinjenu kraljevinu u skladu s člankom 53. Uredbe o Eurojustu.

2.   Pojedinosti o zadaćama suca za vezu iz stavka 1. ovog članka, njegova prava i obveze te povezani troškovi uređuju se radnim dogovorom koji sklope Eurojust i nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine, kako je navedeno u članku 594.

Članak 587.

Operativni i strateški sastanci

1.   Tužitelj za vezu, njegovi pomoćnici i predstavnici drugih nadležnih tijela Ujedinjene Kraljevine, uključujući kontaktne točke za Eurojust, mogu sudjelovati na sastancima o strateškim pitanjima, na poziv predsjednika Eurojusta, i na sastancima o operativnim pitanjima, uz odobrenje dotičnih nacionalnih članova.

2.   Nacionalni članovi, njihovi zamjenici i pomoćnici, upravni direktor Eurojusta te osoblje Eurojusta mogu prisustvovati sastancima koje organizira tužitelj za vezu, njegovi pomoćnici ili druga nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine, uključujući kontaktnu točku za Eurojust.

Članak 588.

Razmjena neosobnih podataka

Eurojust i nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine mogu razmjenjivati sve neosobne podatke u mjeri u kojoj je to relevantno za suradnju u skladu s ovom glavom i podložno bilo kojim ograničenjima u skladu s člankom 593.

Članak 589.

Razmjena osobnih podataka

1.   Nadležna tijela koja traže i primaju osobne podatke u skladu s ovom glavom te podatke obrađuju samo za ciljeve navedene u članku 580., za posebne svrhe iz stavka 2. ovog članka i podložno ograničenjima pristupa ili daljnje upotrebe iz stavka 3. ovog članka.

2.   Nadležno tijelo koje obavlja prijenos jasno naznačuje, najkasnije u trenutku prijenosa osobnih podataka, posebnu svrhu ili svrhe u koje se podaci prenose.

3.   Nadležno tijelo koje obavlja prijenos može navesti, u trenutku prijenosa osobnih podataka, bilo koje ograničenje pristupa tim podacima ili njihove upotrebe, općenito ili konkretno, među ostalim u pogledu njihova daljnjeg prijenosa, brisanja ili uništavanja nakon određenog razdoblja ili njihove daljnje obrade. Ako potreba za takvim ograničenjima postane očita nakon što su osobni podaci već pruženi, nadležno tijelo koje obavlja prijenos o tome obavješćuje nadležno tijelo koje prima informacije.

4.   Nadležno tijelo koje prima informacije poštuje svako ograničenje pristupa ili daljnje upotrebe osobnih podataka koje navede nadležno tijelo koje obavlja prijenos kako je predviđeno u stavku 3.

Članak 590.

Kanali prijenosa

1.   Informacije se razmjenjuju:

(a)

ili između tužitelja za vezu ili njegovih pomoćnika, ili, ako on nije imenovan ni dostupan, kontaktne točke Ujedinjene Kraljevine za Eurojust i dotičnih nacionalnih članova ili Kolegija;

(b)

ako je Eurojust uputio suca za vezu u Ujedinjenu Kraljevinu, između suca za vezu i bilo kojeg nadležnog tijela Ujedinjene Kraljevine, a u tom se slučaju o svakoj takvoj razmjeni informacija obavješćuje tužitelj za vezu; ili

(c)

izravno između nadležnog tijela u Ujedinjenoj Kraljevini i dotičnih nacionalnih članova ili Kolegija, a u tom se slučaju o svakoj takvoj razmjeni informacija obavješćuje tužitelj za vezu i, ako je primjenjivo, sudac za vezu.

2.   Eurojust i nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine mogu se dogovoriti da upotrebljavaju druge kanale za razmjenu informacija u određenim slučajevima.

3.   Eurojust i nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine osiguravaju da su njihovi predstavnici ovlašteni razmjenjivati informacije, na primjerenoj razini i u skladu s pravom Ujedinjene Kraljevine i Uredbom o Eurojustu, te da se primjereno provjeravaju.

Članak 591.

Daljnji prijenosi

Nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine i Eurojust informacije koje dostavi druga stranka ne priopćuju trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji bez suglasnosti nadležnog tijela Ujedinjene Kraljevine koje je dostavilo te informacije ili Eurojusta ni bez odgovarajućih zaštitnih mjera za zaštitu osobnih podataka.

Članak 592.

Odgovornost za neovlaštenu ili nepravilnu obradu osobnih podataka

1.   Nadležna tijela su odgovorna, u skladu sa svojim pravnim okvirima, za štetu koja nastane za pojedinca kao rezultat pravnih ili činjeničnih pogrešaka u razmijenjenim informacijama. Ni Eurojust ni nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine ne smiju tvrditi da je drugo nadležno tijelo prenijelo netočne informacije kako bi izbjegli odgovornost prema oštećenoj stranci u skladu sa svojim pravnim okvirima.

2.   Ako je dosuđeno da bilo koje nadležno tijelo mora nadoknaditi štetu zbog njegove upotrebe informacija koje je nepravilno dostavilo drugo tijelo, ili su one dostavljene kao rezultat neuspjeha drugog tijela da ispuni svoje obveze, iznos koji je platilo nadležno tijelo na ime naknade štete u skladu sa stavkom 1. nadoknađuje drugo tijelo, osim ako se upotrebom informacija prekršilo odredbe ove glave.

3.   Eurojust i nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine međusobno ne zahtijevaju plaćanje kaznene odštete ili štete koja se ne može nadoknaditi u skladu sa stavcima 1. i 2.

Članak 593.

Razmjena klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka

Razmjena i zaštita klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka, ako je potrebna u skladu s ovom glavom, uređuje se radnim dogovorom iz članka 594. sklopljenim između Eurojusta i nadležnih tijela Ujedinjene Kraljevine.

Članak 594.

Radni dogovor

Načini suradnje između stranaka primjereni za provedbu ove glave predmet su radnog dogovora sklopljenog između Eurojusta i nadležnih tijela Ujedinjene Kraljevine u skladu s člankom 47. stavkom 3. i člankom 56. stavkom 3. Uredbe o Eurojustu.

Članak 595.

Ovlasti Eurojusta

Ništa se u ovoj glavi ne tumači kao stvaranje obveze za Eurojust da surađuje s nadležnim tijelima Ujedinjene Kraljevine izvan nadležnosti Eurojusta kako je utvrđena u relevantnom pravu Unije.

GLAVA VII.

PREDAJA

Članak 596.

Cilj

Cilj je ove glave osigurati da se sustav izručenja između država članica, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine, s druge strane, temelji na mehanizmu predaje na temelju uhidbenog naloga u skladu s odredbama ove glave.

Članak 597.

Načelo proporcionalnosti

Suradnja putem uhidbenog naloga nužna je i proporcionalna uzimajući u obzir prava tražene osobe i interese žrtava, težinu djela, moguću kaznu koja bi se izrekla i mogućnost da država poduzme manje prisilne mjere od predaje tražene osobe, posebno kako bi se izbjeglo nepotrebno dugo razdoblje istražnog zatvora.

Članak 598.

Definicije

Za potrebe ove glave primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„uhidbeni nalog” znači sudska odluka koju izdaje država radi uhićenja i predaje tražene osobe od strane druge države za potrebe vođenja kaznenog progona, izvršenja kazne zatvora ili mjere oduzimanja slobode;

(b)

„pravosudno tijelo” znači tijelo koje je, u skladu s domaćim pravom, sudac, sud ili javni tužitelj. Javni tužitelj smatra se pravosudnim tijelom samo u mjeri u kojoj je to predviđeno domaćim pravom;

(c)

„pravosudno tijelo izvršenja” znači pravosudno tijelo države izvršenja koje je nadležno za izvršenje uhidbenog naloga na temelju domaćeg prava te države;

(d)

„pravosudno tijelo koje izdaje uhidbeni nalog” znači pravosudno tijelo države koja izdaje uhidbeni nalog, nadležno za izdavanje uhidbenog naloga u skladu s domaćim pravom te države.

Članak 599.

Područje primjene

1.   Uhidbeni nalog može se izdati za djela kažnjiva pravom države koja izdaje uhidbeni nalog kaznom zatvora ili mjerom oduzimanja slobode u maksimalnom trajanju od najmanje 12 mjeseci ili, ako je izrečena kazna ili donesena mjera oduzimanja slobode, za kazne ili mjere oduzimanja slobode u trajanju od najmanje četiri mjeseca.

2.   Ne dovodeći u pitanje stavke 3. i 4., predaja ovisi o uvjetu da su djela za koja je izdan uhidbeni nalog kaznena djela prema pravu države izvršenja, bez obzira na njegove sastavne elemente i opis.

3.   Podložno članku 600., članku 601. stavku 1. točkama od (b) do (h) te člancima 602., 603. i 604., država ne smije odbiti izvršenje uhidbenog naloga koji je izdan u vezi sa sljedećim ponašanjem ako je ono kažnjivo oduzimanjem slobode ili mjerom oduzimanja slobode u maksimalnom trajanju od najmanje 12 mjeseci:

(a)

u vezi s ponašanjem svake osobe koja doprinosi počinjenju kaznenih djela skupine osoba koje djeluju sa zajedničkim ciljem počinjenja jednog ili više kaznenih djela u području terorizma iz članaka 1. i 2. Europske konvencije o suzbijanju terorizma, sastavljene u Strasbourgu 27. siječnja 1977., ili u vezi s nezakonitom trgovinom opojnim drogama i psihotropnim tvarima ili ubojstvom, teškom tjelesnom ozljedom, otmicom, protupravnim oduzimanjem slobode, uzimanjem talaca ili silovanjem, čak i ako ta osoba ne sudjeluje u stvarnom počinjenju dotičnog kaznenog djela ili više njih; takav doprinos mora biti namjeran i počinjen znajući da će sudjelovanje doprinijeti ostvarivanju kaznenih djela skupine; ili

(b)

u vezi s terorizmom kako je definiran u Prilogu 45.

4.   Ujedinjena Kraljevina i Unija, djelujući u ime bilo koje od svojih država članica, mogu pojedinačno obavijestiti Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju da se, na temelju reciprociteta, uvjet dvostruke kažnjivosti iz stavka 2. neće primjenjivati ako je kazneno djelo zbog kojeg je izdan uhidbeni nalog:

(a)

jedno od kaznenih djela navedenih u stavku 5. kako je definirano u pravu države koja izdaje uhidbeni nalog; i

(b)

kažnjivo kaznom zatvora ili mjerom oduzimanja slobode u maksimalnom trajanju od najmanje tri godine u državi koja izdaje uhidbeni nalog.

5.   Kaznena djela iz stavka 4. jesu:

sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji,

terorizam kako je definiran u Prilogu 45.,

trgovanje ljudima,

spolno iskorištavanje djece i dječja pornografija,

nezakonita trgovina opojnim drogama i psihotropnim tvarima,

nezakonita trgovina oružjem, streljivom i eksplozivima,

korupcija, uključujući podmićivanje,

prijevara, uključujući prijevaru koja utječe na financijske interese Ujedinjene Kraljevine, države članice ili Unije,

pranje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom,

krivotvorenje novca,

računalni kriminalitet,

kaznena djela protiv okoliša, uključujući nezakonitu trgovinu ugroženim životinjskim vrstama te ugroženim biljnim vrstama i sortama,

olakšavanje neovlaštenog ulaska i boravka,

ubojstvo,

teška tjelesna ozljeda,

nezakonita trgovina ljudskim organima i tkivima,

otmica, protupravno oduzimanje slobode i uzimanje talaca,

rasizam i ksenofobija,

organizirana ili oružana pljačka,

nedopuštena trgovina kulturnim dobrima, uključujući antikvitete i umjetnička djela,

varanje,

reketarenje i iznuda,

krivotvorenje i piratstvo proizvoda,

krivotvorenje administrativnih isprava i trgovina njima,

krivotvorenje sredstava plaćanja,

nezakonita trgovina hormonskim tvarima i drugim poticateljima rasta,

nezakonita trgovina nuklearnim ili radioaktivnim materijalom,

trgovina ukradenim vozilima,

silovanje,

podmetanje požara,

kaznena djela u nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda,

protupravno oduzimanje zrakoplova, brodova ili svemirskih letjelica, i

sabotaža.

Članak 600.

Razlozi za obvezno neizvršenje uhidbenog naloga

Izvršenje uhidbenog naloga odbija se u sljedećim slučajevima:

(a)

ako je kazneno djelo zbog kojeg je izdan uhidbeni nalog predmet amnestije u državi izvršenja, a ta je država nadležna za progon kaznenog djela u skladu sa svojim kaznenim pravom;

(b)

ako je pravosudno tijelo izvršenja obaviješteno da je tražena osoba pravomoćno osuđena u nekoj državi za ista kaznena djela, pod uvjetom da je, ako je kazna izrečena, ta kazna izdržana ili se trenutačno izdržava ili više ne može biti izdržana u skladu s pravom države u kojoj je presuda izrečena; ili

(c)

ako osoba protiv koje je izdan uhidbeni nalog zbog svoje dobi ne može kazneno odgovarati za kaznena djela zbog kojih je izdan uhidbeni nalog, u skladu s pravom države izvršenja.

Članak 601.

Ostali razlozi za neizvršenje uhidbenog naloga

1.   Izvršenje uhidbenog naloga može se odbiti:

(a)

ako, u jednom od slučajeva iz članka 599. stavka 2., djelo zbog kojeg je izdan uhidbeni nalog nije kazneno djelo u skladu s pravom države izvršenja; unatoč tome, u odnosu na poreze ili davanja, carine i razmjenu valuta, izvršenje uhidbenog naloga ne smije se odbiti na temelju činjenice da pravo države izvršenja ne propisuje istu vrstu davanja ili poreza ili da ne sadržava istu vrstu pravila za davanja, poreze i carine te propise o razmjeni valuta kao pravo države koja izdaje uhidbeni nalog;

(b)

ako je protiv osobe koja je predmet uhidbenog naloga u tijeku kazneni progon u državi izvršenja zbog istog djela zbog kojeg je izdan uhidbeni nalog;

(c)

ako su pravosudna tijela države izvršenja odustala od kaznenog progona kaznenog djela zbog kojeg je izdan uhidbeni nalog ili su odlučila obustaviti postupak, ili ako je traženoj osobi u nekoj državi izrečena pravomoćna presuda za ista kaznena djela, kojom se sprečava daljnji kazneni postupak;

(d)

ako je nastupila zastara kaznenog progona ili izvršenja kazne tražene osobe, u skladu s pravom države izvršenja, a ta kaznena djela ulaze u nadležnost te države u skladu s njezinim kaznenim pravom;

(e)

ako je pravosudno tijelo izvršenja obaviješteno da je tražena osoba pravomoćno osuđena u trećoj zemlji za ista kaznena djela, pod uvjetom da je, ako je kazna izrečena, ta kazna izdržana ili se trenutačno izdržava ili više ne može biti izdržana u skladu s pravom države u kojoj je presuda izrečena;

(f)

ako je uhidbeni nalog izdan u svrhe izvršenja kazne zatvora ili mjere oduzimanja slobode, a tražena osoba se nalazi ili privremeno boravi u državi izvršenja ili je njezin državljanin ili u njoj ima boravište, a ta se država obveže izvršiti tu kaznu ili mjeru oduzimanja slobode u skladu s odredbama svojeg domaćeg prava; ako je potrebna suglasnost tražene osobe za transfer kazne ili mjere oduzimanja slobode u državu izvršenja, država izvršenja može odbiti izvršenje uhidbenog naloga samo nakon što tražena osoba pristane na transfer kazne ili mjere oduzimanja slobode;

(g)

ako se uhidbeni nalog odnosi na kaznena djela:

i.

koja su prema pravu države izvršenja počinjena u potpunosti ili djelomično na državnom području države izvršenja ili na drugom s njim izjednačenom mjestu; ili

ii.

koja su počinjena izvan državnog područja države koja izdaje uhidbeni nalog, a pravo države izvršenja ne dopušta progon za ista kaznena djela ako su počinjeni izvan njezina državnog područja;

(h)

ako postoje razlozi zbog kojih se može vjerovati, na temelju objektivnih elemenata, da je uhidbeni nalog izdan za potrebe kaznenog progona ili kažnjavanja osobe zbog njezina spola, rase, vjere, etničkog porijekla, državljanstva, jezika, političkih uvjerenja ili spolne orijentacije ili ako bi položaj te osobe mogao biti ugrožen zbog bilo kojeg od tih razloga;

(i)

ako je uhidbeni nalog izdan za potrebe izvršenja kazne zatvora ili mjere oduzimanja slobode, a tražena osoba nije se osobno pojavila na suđenju koje je rezultiralo odlukom, osim ako se u uhidbenom nalogu navodi da u skladu s daljnjim postupovnim zahtjevima definiranima u domaćem pravu države koja izdaje uhidbeni nalog:

i.

osoba je pravodobno:

(A)

bila osobno pozvana te time obaviještena o predviđenom datumu i mjestu suđenja koje je rezultiralo odlukom, ili je na drugi način stvarno primila službenu obavijest o predviđenom datumu i mjestu suđenja tako da se nedvojbeno utvrdilo da je osoba bila upoznata s datumom i mjestom predviđenog suđenja;

i

(B)

bila obaviještena da se odluka može donijeti u slučaju njezina nepojavljivanja na suđenju;

ili

ii.

osoba je bila upoznata s datumom i mjestom predviđenog suđenja i ovlastila pravnog zastupnika, kojeg je imenovala dotična osoba ili država, da je brani tijekom suđenja te ju je taj zastupnik uistinu branio tijekom suđenja;

ili

iii.

nakon dostave odluke i nakon što je izričito obaviještena o pravu na obnovu postupka ili žalbu, pri čemu ta osoba ima pravo sudjelovati te se može preispitati meritum predmeta zajedno s novim dokazima, što može dovesti do ukidanja početne odluke:

(A)

osoba je izričito izjavila da ne osporava odluku;

ili

(B)

osoba nije zahtijevala obnovu postupka niti podnijela žalbu u primjenjivom roku;

ili

iv.

osobi odluka nije osobno dostavljena, nego:

(A)

bit će joj osobno dostavljena bez odgode nakon predaje te će biti izričito obaviještena o svojem pravu na obnovu postupka ili žalbu, pri čemu ta osoba ima pravo sudjelovati te se može preispitati meritum predmeta zajedno s novim dokazima, što može dovesti do ukidanja početne odluke;

i

(B)

bit će obaviještena o roku u kojem mora zahtijevati obnovu postupka ili podnijeti žalbu, kako se navodi u odgovarajućem uhidbenom nalogu.

2.   Ako je uhidbeni nalog izdan radi izvršenja kazne zatvora ili mjere oduzimanja slobode prema uvjetima iz stavka 1. točke (i) podtočke iv., a dotična osoba nije prethodno primila nikakvu službenu obavijest o kaznenom postupku koji se protiv nje vodi, ona može, kada bude obaviještena o sadržaju uhidbenog naloga, zahtijevati primjerak presude prije predaje. Odmah po primitku obavijesti o takvom zahtjevu tijelo izdavanja preko tijela izvršenja dostavlja primjerak presude dotičnoj osobi. Zahtjev dotične osobe ne smije odgoditi postupak predaje ni odluku o izvršenju uhidbenog naloga. Dotičnoj se osobi presuda dostavlja isključivo u informativne svrhe; ta se dostava ne smatra formalnom dostavom presude niti utječe na primjenjive rokove za zahtijevanje obnove postupka ili podnošenje žalbe.

3.   Ako se osoba predala prema uvjetima iz stavka 1. točke (i) podtočke iv. te zahtijeva obnovu postupka ili je podnijela žalbu, zadržavanje te osobe u očekivanju takve obnove postupka ili žalbenog postupka, sve do njihova dovršetka, preispituje se u skladu s domaćim pravom države koja izdaje uhidbeni nalog, bilo redovito ili na zahtjev dotične osobe. Takvo preispitivanje posebno obuhvaća mogućnost suspenzije ili prekida zadržavanja. Obnova postupka ili žalbeni postupak počinju pravodobno po predaji.

Članak 602.

Izuzimanje političkih kaznenih djela

1.   Izvršenje uhidbenog naloga ne smije se odbiti zbog toga što država izvršenja uhidbenog naloga može smatrati da je to kazneno djelo političko kazneno djelo, kazneno djelo povezano s političkim kaznenim djelom ili kazneno djelo nadahnuto političkim motivima.

2.   Međutim, Ujedinjena Kraljevina i Unija, djelujući u ime bilo koje države članice, mogu pojedinačno obavijestiti Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju o tome da će se stavak 1. primjenjivati samo:

(a)

u vezi s kaznenim djelima iz članaka 1. i 2. Europske konvencije o suzbijanju terorizma;

(b)

u vezi s kaznenim djelima urote ili udruživanja radi počinjenja jednog ili više kaznenih djela iz članaka 1. i 2. Europske konvencije o suzbijanju terorizma, ako ta kaznena djela urote ili udruživanja odgovaraju opisu ponašanja iz članka 599. stavka 3. ovog Sporazuma; i

(c)

terorizam kako je definiran u Prilogu 45. ovog Sporazuma.

3.   Kada država koja je već dostavila obavijest iz stavka 2. ili država u čije je ime takva obavijest dostavljena izda uhidbeni nalog, država izvršenja uhidbenog naloga može primijeniti načelo reciprociteta.

Članak 603.

Izuzimanje zbog državljanstva

1.   Izvršenje uhidbenog naloga ne smije se odbiti zbog toga što je tražena osoba državljanin države izvršenja.

2.   Ujedinjena Kraljevina i Unija, djelujući u ime bilo koje države članice, mogu pojedinačno obavijestiti Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju o tome da neće predati svoje državljane ili da će takva predaja biti odobrena samo u određenim navedenim uvjetima. Obavijest se temelji na razlozima povezanima s temeljnim načelima ili praksom domaćeg pravnog poretka Ujedinjene Kraljevine ili države u čije je ime obavijest dostavljena. U takvom slučaju Unija, djelujući u ime bilo koje države članice ili, Ujedinjena Kraljevina može, u razumnom roku nakon primitka obavijesti druge stranke, obavijestiti Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju da njezina pravosudna tijela izvršenja mogu odbiti predaju svojih državljana toj državi ili da je takva predaja odobrena samo u određenim navedenim uvjetima.

3.   U okolnostima u kojima je država odbila izvršiti uhidbeni nalog na temelju toga što je, u slučaju Ujedinjene Kraljevine dostavila obavijest ili je, u slučaju države članice Unija dostavila obavijest u njezino ime, kako je navedeno u stavku 2., ta država mora razmotriti pokretanje postupka protiv svojeg državljanina koji je razmjeran predmetu naloga, uzimajući u obzir mišljenje države koja izdaje uhidbeni nalog. U okolnostima u kojima pravosudno tijelo odluči da neće pokrenuti takav postupak, žrtva kaznenog djela zbog kojeg je izdan uhidbeni nalog mora moći dobiti informacije o odluci u skladu s primjenjivim domaćim pravom.

4.   Ako, u skladu sa stavkom 3., nadležna tijela države pokrenu postupak protiv svojeg državljanina, ta država osigurava da njezina nadležna tijela mogu poduzeti odgovarajuće mjere kako bi pomogla žrtvama i svjedocima u okolnostima u kojima žrtva ili svjedok imaju boravište u drugoj državi, posebno s obzirom na način na koji se vodi postupak.

Članak 604.

Jamstva koja u nekim slučajevima daje država koja izdaje uhidbeni nalog

Izvršenje uhidbenog naloga, koje obavlja pravosudno tijelo izvršenja, može, u skladu s pravom države izvršenja, biti podložno sljedećim jamstvima:

(a)

ako je kazneno djelo zbog kojeg je izdan uhidbeni nalog kažnjivo doživotnom kaznom zatvora ili doživotnom mjerom oduzimanja slobode u državi koja izdaje uhidbeni nalog, država izvršenja može izvršenje uhidbenog naloga uvjetovati time da država koja izdaje uhidbeni nalog izda jamstvo, koje država izvršenja smatra dovoljnim, da će preispitati izrečenu kaznu ili mjeru, na zahtjev ili najkasnije nakon dvadeset godina, ili da će poticati primjenu odredaba o mjerama pomilovanja, koje osoba može zatražiti u skladu s pravom ili praksom države koja izdaje uhidbeni nalog, s ciljem neizvršavanja takve kazne ili mjere;

(b)

ako je osoba koja je predmet uhidbenog naloga izdanog u svrhe progona državljanin države izvršenja ili ima boravište u toj državi, predaja te osobe može biti podložna uvjetu da ta osoba, nakon saslušanja, bude vraćena državi izvršenja kako bi u njoj izdržala kaznu zatvora ili mjeru oduzimanja slobode koja joj je izrečena u državi koja izdaje uhidbeni nalog; ako je potreban pristanak tražene osobe za transfer kazne ili mjere oduzimanja slobode u državu izvršenja, jamstvo da će osoba biti vraćena državi izvršenja kako bi u njoj izdržala kaznu podložno je uvjetu da tražena osoba, nakon saslušanja, pristane na povratak u državu izvršenja;

(c)

ako postoje opravdani razlozi za pretpostavku da postoji stvarna opasnost za zaštitu temeljnih prava tražene osobe, pravosudno tijelo izvršenja može prije donošenja odluke o izvršenju uhidbenog naloga, ovisno o slučaju, zahtijevati dodatna jamstva u pogledu postupanja s traženom osobom nakon njezine predaje.

Članak 605.

Sudjelovanje središnjeg tijela

1.   Ujedinjena Kraljevina i Unija, djelujući u ime bilo koje od njezinih država članica, mogu pojedinačno obavijestiti Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju o, u slučaju Ujedinjene Kraljevine, središnjem tijelu Ujedinjene Kraljevine te, u slučaju Unije, o središnjem tijelu svake države, koje je imenovalo takvo tijelo ili, ako je tako predviđeno pravnim sustavom dotične države, više od jednog središnjeg tijela za pomoć nadležnim pravosudnim tijelima.

2.   Pri obavješćivanju Posebnog odbora za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju u skladu sa stavkom 1. Ujedinjena Kraljevina i Unija, djelujući u ime bilo koje njezine države članice, mogu pojedinačno navesti da su, kao rezultat organizacije unutarnjeg pravosudnog sustava dotičnih država, središnje tijelo ili središnja tijela odgovorni za administrativni prijenos i primanje uhidbenih naloga te za svu ostalu s tim povezanu službenu prepisku. Takvi su podaci obvezni za sva tijela države koja izdaje uhidbeni nalog.

Članak 606.

Sadržaj i oblik uhidbenog naloga

1.   Uhidbeni nalog sadržava sljedeće informacije, u skladu s obrascem u Prilogu 43.:

(a)

identitet i državljanstvo tražene osobe;

(b)

ime i prezime, adresu, brojeve telefona i telefaksa te e-adresu pravosudnog tijela koje izdaje uhidbeni nalog;

(c)

dokaze o izvršivoj sudskoj odluci, uhidbeni nalog ili bilo koju drugu izvršivu sudsku odluku s istim učinkom u području primjene članka 599.;

(d)

prirodu i pravni opis kaznenog djela, posebno u vezi s odredbama članka 599.;

(e)

opis okolnosti počinjenja kaznenog djela, uključujući vrijeme, mjesto i stupanj sudjelovanja tražene osobe;

(f)

izrečenu kaznu, ako postoji pravomoćna presuda, ili sve propisane kazne za kazneno djelo u skladu s pravom države koja izdaje uhidbeni nalog; i

(g)

ako je moguće, ostale posljedice počinjenja kaznenog djela.

2.   Uhidbeni nalog mora biti preveden na službeni jezik ili na jedan od službenih jezika države izvršenja. Ujedinjena Kraljevina i Unija, djelujući u ime svojih država članica, mogu pojedinačno obavijestiti Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju da će prihvatiti prijevod na jedan ili više drugih službenih jezika te države.

Članak 607.

Slanje uhidbenog naloga

Ako je poznato mjesto na kojem se nalazi tražena osoba, pravosudno tijelo koje izdaje uhidbeni nalog može ga poslati izravno pravosudnom tijelu izvršenja.

Članak 608.

Detaljni postupak slanja uhidbenog naloga

1.   Ako pravosudno tijelo koje izdaje uhidbeni nalog ne zna koje je tijelo nadležno pravosudno tijelo izvršenja, ono traži potrebne informacije, s ciljem dobivanja tih informacija od države izvršenja.

2.   Pravosudno tijelo koje izdaje uhidbeni nalog može od Međunarodne organizacije kriminalističke policije (Interpol) zatražiti prijenos uhidbenog naloga.

3.   Pravosudno tijelo koje izdaje uhidbeni nalog može ga poslati bilo kojim sigurnim sredstvom koje omogućuje pisani trag pod uvjetima koji državi izvršenja omogućuju provjeru vjerodostojnosti uhidbenog naloga.

4.   Sve poteškoće povezane sa slanjem ili vjerodostojnošću bilo koje isprave potrebne za izvršenje uhidbenog naloga rješavaju se u izravnim kontaktima između uključenih pravosudnih tijela ili, ako je to primjereno, uključivanjem središnjih tijela država.

5.   Ako tijelo koje primi uhidbeni nalog nije nadležno za postupanje po nalogu, automatski ga šalje nadležnom tijelu svoje države i o tome obavješćuje pravosudno tijelo koje izdaje uhidbeni nalog.

Članak 609.

Prava tražene osobe

1.   Ako se tražena osoba uhiti za potrebe izvršenja uhidbenog naloga, pravosudno tijelo izvršenja, u skladu sa svojim domaćim pravom, obavješćuje tu osobu o uhidbenom nalogu i njegovu sadržaju te o mogućnosti pristanka na predaju državi koja izdaje uhidbeni nalog.

2.   Tražena osoba koja je uhićena za potrebe izvršenja uhidbenog naloga i koja ne govori niti razumije jezik na kojem se vodi postupak uhidbenog naloga ima, u skladu s domaćim pravom države izvršenja, pravo na pomoć tumača i na pisani prijevod na svoj materinji jezik ili na bilo koji drugi jezik koji govori ili razumije.

3.   Tražena osoba ima pravo na pomoć pravnog zastupnika nakon uhićenja u skladu s domaćim pravom države izvršenja.

4.   Tražena osoba obavješćuje se o svojem pravu da imenuje odvjetnika u državi koja izdaje uhidbeni nalog kako bi pomagao odvjetniku u državi izvršenja u postupku uhidbenog naloga. Ovim stavkom ne dovode se u pitanje rokovi utvrđeni u članku 621.

5.   Tražena osoba koja je uhićena ima pravo na to da se o uhićenju bez nepotrebne odgode obavijeste konzularna tijela države čiji je državljanin, ili ako je ta osoba bez državljanstva, konzularna tijela države u kojoj ta osoba uobičajeno boravi, i pravo na komunikaciju s tim tijelima ako to želi.

Članak 610.

Zadržavanje osobe

Ako je osoba uhićena na temelju uhidbenog naloga, pravosudno tijelo izvršenja odlučuje hoće li zadržati traženu osobu, u skladu s pravom države izvršenja. Uhićena osoba u svakom trenutku može biti privremeno puštena na slobodu u skladu s domaćim pravom države izvršenja, pod uvjetom da nadležno tijelo te države poduzme sve mjere koje smatra potrebnima kako bi spriječilo bijeg te osobe.

Članak 611.

Pristanak na predaju

1.   Ako uhićena osoba izjavi da pristaje na predaju, njezin pristanak i, ako je to primjereno, izričito odricanje od prava na pravilo specijalnosti iz članka 625. stavka 2., izjavljuje se pred pravosudnim tijelom izvršenja, u skladu s domaćim pravom države izvršenja.

2.   Svaka država donošenjem potrebnih mjera osigurava da taj pristanak i, ako je to primjereno, odricanje iz stavka 1., budu izjavljeni na način koji pokazuje da ih je uhićena osoba dala dragovoljno i posve svjesna posljedica. U tu svrhu, tražena osoba ima pravo na pravnog zastupnika.

3.   Pristanak i, ako je to primjereno, odricanje iz stavka 1., službeno se bilježe u skladu s postupkom propisanim domaćim pravom države izvršenja.

4.   U načelu, pristanak se ne može opozvati. Svaka država može propisati da pristanak i, ako je to primjereno, odricanje iz stavka 1. ovog članka, mogu biti opozvani u skladu s pravilima primjenjivima u njezinu domaćem pravu. U tom slučaju, razdoblje između datuma pristanka i njegova opoziva ne uzima se u obzir pri određivanju rokova propisanih u članku 621. Ujedinjena Kraljevina i Unija, djelujući u ime bilo koje od svojih država članica, mogu pojedinačno obavijestiti Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju o tome da žele primjenjivati tu mogućnost, uz navođenje postupaka koji omogućuju opoziv pristanka i svih njihovih izmjena.

Članak 612.

Saslušanje tražene osobe

Ako uhićena osoba ne pristaje na predaju kako je navedeno u članku 611., ima pravo na saslušanje pred pravosudnim tijelom izvršenja, u skladu s pravom države izvršenja.

Članak 613.

Odluka o predaji

1.   Pravosudno tijelo izvršenja odlučuje o predaji osobe u rokovima i u skladu s uvjetima definiranima u ovoj glavi, a posebno s načelom proporcionalnosti iz članka 597.

2.   Ako pravosudno tijelo izvršenja smatra da su informacije koje je prenijela država koja izdaje uhidbeni nalog nedovoljne kako bi na temelju njih odlučilo o predaji, zahtijeva žurno dostavljanje dodatnih informacija, posebno s obzirom na članak 597., članke od 600. do 602., članak 604. i članak 606. i može utvrditi rok za njihov primitak, uzimajući u obzir potrebu za poštivanjem rokova utvrđenih u članku 615.

3.   Pravosudno tijelo koje izdaje uhidbeni nalog može pravosudnom tijelu izvršenja proslijediti sve dodatne korisne informacije u bilo kojem trenutku.

Članak 614.

Odluka u slučaju postojanja više zahtjeva

1.   Ako su dvije ili više država izdale europski uhidbeni nalog ili uhidbeni nalog protiv iste osobe, odluku o tome koji će se od tih uhidbenih naloga izvršiti donosi pravosudno tijelo izvršenja uzimajući u obzir sve okolnosti, a posebno relativnu težinu i mjesto izvršenja kaznenih djela, datume izdavanja uhidbenog naloga ili europskog uhidbenog naloga te jesu li oni izdani za potrebe kaznenog progona ili izvršenja kazne zatvora ili mjere oduzimanja slobode, kao i pravne obveze država članica koje proizlaze iz prava Unije, posebno u pogledu načela slobode kretanja i nediskriminacije na temelju državljanstva.

2.   Pravosudno tijelo izvršenja države članice može zatražiti savjet Eurojusta pri donošenju odluke iz stavka 1.

3.   U slučaju sukoba između uhidbenog naloga i zahtjeva za izručenje koje je podnijela treća zemlja, odluku o davanju prednosti uhidbenom nalogu ili zahtjevu za izručenje donosi nadležno tijelo države izvršenja, uzimajući u obzir sve okolnosti, a posebno one iz stavka 1. te okolnosti iz primjenjive konvencije.

4.   Ovim člankom ne dovode se u pitanje obveze država u skladu sa Statutom Međunarodnog kaznenog suda.

Članak 615.

Rokovi i postupci za donošenje odluke o izvršenju uhidbenog naloga

1.   Uhidbeni nalog obrađuje se i izvršava u žurnom postupku.

2.   Ako tražena osoba pristane na predaju, pravomoćna odluka o izvršenju uhidbenog naloga donosi se u roku od deset dana od kada je dala pristanak.

3.   U drugim slučajevima pravomoćna odluka o izvršenju uhidbenog naloga donosi se u roku od 60 dana od uhićenja tražene osobe.

4.   Ako u posebnim slučajevima uhidbeni nalog ne može biti izvršen u rokovima iz stavka 2. ili 3., pravosudno tijelo izvršenja o tome odmah obavješćuje pravosudno tijelo koje izdaje uhidbeni nalog, navodeći razloge kašnjenja. U takvim slučajevima rok može biti produljen za dodatnih 30 dana.

5.   Sve dok pravosudno tijelo izvršenja ne donese konačnu odluku o uhidbenom nalogu, ono osigurava ispunjenje materijalnih preduvjeta potrebnih za učinkovitu predaju tražene osobe.

6.   Svako odbijanje izvršenja uhidbenog naloga mora biti obrazloženo.

Članak 616.

Stanje do donošenja odluke

1.   Ako je uhidbeni nalog izdan radi kaznenog progona, pravosudno tijelo izvršenja:

(a)

mora se složiti s tim da se tražena osoba mora saslušati prema članku 617.; ili

(b)

mora pristati na privremeni transfer tražene osobe.

2.   Uvjeti i trajanje privremenog transfera utvrđuju se međusobnim sporazumom pravosudnog tijela koje izdaje uhidbeni nalog i pravosudnog tijela izvršenja.

3.   U slučaju privremenog transfera tražena osoba mora imati mogućnost povratka u državu izvršenja kako bi prisustvovala saslušanjima koja su dio postupka njezine predaje.

Članak 617.

Saslušanje osobe prije donošenja odluke

1.   Pravosudno tijelo mora saslušati traženu osobu. U tu svrhu tražena osoba ima pravo na pomoć pravnog zastupnika imenovanog u skladu s pravom države koja izdaje uhidbeni nalog.

2.   Tražena osoba saslušava se u skladu s pravom države izvršenja, u skladu s uvjetima utvrđenima međusobnim sporazumom pravosudnog tijela koje izdaje uhidbeni nalog i pravosudnog tijela izvršenja.

3.   Nadležno pravosudno tijelo izvršenja može odrediti drugo pravosudno tijelo svoje države za sudjelovanje pri saslušanju tražene osobe kako bi se osigurala ispravna primjena ovog članka.

Članak 618.

Povlastice i imuniteti

1.   Ako tražena osoba uživa povlasticu ili imunitet u pogledu nadležnosti ili izvršenja u državi izvršenja, rokovi iz članka 615. počinju teći samo kada ili ako je pravosudno tijelo izvršenja informirano o tome da je povlastica ili imunitet ukinut.

2.   Država izvršenja osigurava ispunjenje materijalnih preduvjeta za učinkovitu predaju tražene osobe ako ona više ne uživa povlasticu ili imunitet.

3.   Ako je za ukidanje povlastice ili imuniteta nadležno tijelo države izvršenja, pravosudno tijelo izvršenja zahtijeva od tog tijela da bez odgode izvrši svoje ovlasti. Ako je za ukidanje povlastice ili imuniteta nadležno tijelo druge države ili treće zemlje ili međunarodna organizacija, pravosudno tijelo koje izdaje uhidbeni nalog zahtijeva od tog tijela da izvrši svoje ovlasti.

Članak 619.

Sukob međunarodnih obveza

1.   Ovaj Sporazum ničim ne utječe na obveze države izvršenja ako je tražena osoba izručena toj državi iz treće zemlje i ako je ta osoba zaštićena odredbama dogovora prema kojem je ta osoba izručena, a one se odnose na pravilo specijalnosti. Država izvršenja poduzima sve mjere potrebne da bez odgode podnese zahtjev za pristanak treće zemlje iz koje je tražena osoba izručena kako bi ona mogla biti predana državi koja izdaje uhidbeni nalog. Rokovi iz članka 615. ne počinju teći do dana na koji se to pravilo specijalnosti prestane primjenjivati.

2.   Do donošenja odluke treće zemlje iz koje je tražena osoba izručena, država izvršenja osigurava materijalne preduvjete potrebne za njezinu učinkovitu predaju.

Članak 620.

Obavijest o odluci

Pravosudno tijelo izvršenja bez odgode obavješćuje pravosudno tijelo koje izdaje uhidbeni nalog o odluci u vezi s djelovanjem koje treba poduzeti na temelju uhidbenog naloga.

Članak 621.

Rokovi za predaju osobe

1.   Tražena osoba predaje se što je prije moguće, na datum koji dogovaraju oba dotična tijela.

2.   Tražena osoba predaje se najkasnije deset dana od donošenja pravomoćne odluke o izvršenju uhidbenog naloga.

3.   Ako je predaja tražene osobe u roku predviđenom u stavku 2. spriječena okolnostima na koje ne može utjecati nijedna država, pravosudno tijelo izvršenja i pravosudno tijelo koje izdaje uhidbeni nalog odmah međusobno stupaju u kontakt i dogovaraju novi datum za predaju. U tom slučaju predaja se obavlja u roku od deset dana od novog dogovorenog datuma.

4.   Predaja može biti odgođena, u izuzetnim okolnostima, zbog ozbiljnih humanitarnih razloga, npr. ako postoji osnovani razlog za uvjerenje da bi se predajom ugrozilo zdravlje ili život tražene osobe. Izvršenje uhidbenog naloga obavlja se odmah po nestanku tih razloga. Pravosudno tijelo izvršenja odmah obavješćuje pravosudno tijelo koje izdaje uhidbeni nalog i dogovara novi datum predaje. U tom slučaju predaja se obavlja u roku od deset dana od novog dogovorenog datuma.

5.   Po isteku rokova iz stavaka od 2. do 4. tražena osoba pušta se na slobodu ako se još nalazi u pritvoru. Pravosudno tijelo izvršenja i pravosudno tijelo koje izdaje uhidbeni nalog međusobno stupaju u kontakt čim se pokaže da će osoba biti puštena na slobodu u skladu s ovim stavkom i dogovaraju aranžmane predaje te osobe.

Članak 622.

Odgođena ili uvjetovana predaja

1.   Pravosudno tijelo izvršenja može, nakon što donese odluku o izvršenju uhidbenog naloga, odgoditi predaju tražene osobe kako bi se protiv nje mogao voditi kazneni progon u državi izvršenja, ili, ako je ona već osuđena, kako bi mogla na njezinu državnom području izdržati kaznu izrečenu za kazneno djelo na koje se ne odnosi uhidbeni nalog.

2.   Umjesto odgode predaje pravosudno tijelo izvršenja može privremeno predati traženu osobu državi koja izdaje uhidbeni nalog pod uvjetima koji se utvrđuju međusobnim sporazumom pravosudnog tijela izvršenja i pravosudnog tijela koje izdaje uhidbeni nalog. Sporazum se sastavlja u pisanom obliku, a njegovi su uvjeti obvezujući za sva tijela države koja izdaje uhidbeni nalog.

Članak 623.

Tranzit

1.   Svaka država omogućuje tranzit preko svojeg državnog područja tražene osobe koja se predaje, pod uvjetom da je dotična država obaviještena o:

(a)

identitetu i državljanstvu osobe protiv koje je izdan uhidbeni nalog;

(b)

postojanju uhidbenog naloga;

(c)

prirodi i pravnom opisu kaznenog djela; i

(d)

opisu činjeničnog stanja u vezi s kaznenim djelom, uključujući datum i mjesto njegova počinjenja.

2.   Država u čije je ime dana obavijest u skladu s člankom 603. stavkom 2. da neće predati svoje državljane ili da će takva predaja biti odobrena samo u određenim navedenim uvjetima može, pod istim tim uvjetima, odbiti tranzit svojih državljana preko svojeg državnog područja ili na to primijeniti te iste uvjete.

3.   Države određuju tijelo zaduženo za primanje zahtjeva za odobravanje tranzita i potrebnih dokumenata, te sve ostale službene korespondencije koja se odnosi na zahtjev za odobravanje tranzita.

4.   Zahtjev za odobravanje tranzita i informacije iz stavka 1. mogu se poslati tijelu određenom na temelju stavka 3. bilo kojim sredstvom koje ostavlja pisani trag. Država tranzita o svojoj odluci obavješćuje na isti način.

5.   Ovaj članak ne primjenjuje se u slučaju prijevoza zrakoplovom bez predviđenog slijetanja prije odredišta. Unatoč tome, ako dođe do nepredviđenog slijetanja, država koja izdaje uhidbeni nalog tijelu određenom u skladu sa stavkom 3. dostavlja informacije iz stavka 1.

6.   Ako je riječ o tranzitu osobe koja državi mora biti izručena iz treće zemlje, odredbe ovog članka primjenjuju se mutatis mutandis. Osobito se upućivanja na „uhidbeni nalog” smatraju upućivanjima na „zahtjev za izručenje”.

Članak 624.

Uračunavanje vremena zadržavanja u državi izvršenja

1.   Država koja izdaje uhidbeni nalog oduzima ukupno vrijeme zadržavanja na temelju izvršenja uhidbenog naloga od ukupnog vremena oduzimanja slobode koje mora biti izvršeno u državi koja izdaje uhidbeni nalog na temelju izrečene zatvorske kazne ili mjere oduzimanja slobode.

2.   Sve informacije o trajanju zadržavanja tražene osobe na temelju uhidbenog naloga pravosudno tijelo izvršenja ili središnje tijelo određeno u skladu s člankom 605. u trenutku predaje osobe dostavlja pravosudnom tijelu koje izdaje uhidbeni nalog.

Članak 625.

Mogućnost kaznenog progona zbog drugih kaznenih djela

1.   Ujedinjena Kraljevina i Unija, djelujući u ime bilo koje od svojih država članica, mogue pojedinačno obavijestiti Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju da se, u odnosima s drugim državama na koje se odnosi ista obavijest, smatra da postoji pristanak na kazneni progon, izricanje presude ili zadržavanje u svrhe izvršavanja kazne zatvora ili mjere oduzimanja slobode osobe zbog kaznenog djela koje je počinjeno prije predaje te osobe, a razlikuje se od onog zbog kojeg je ta osoba predana, osim ako u konkretnom slučaju pravosudno tijelo izvršenja odluči drukčije u svojoj odluci o predaji.

2.   Osim u slučajevima iz stavaka 1. i 3., protiv predane osobe ne može se voditi kazneni progon i ne može joj se izreći presuda ili na drugi način oduzeti sloboda zbog kaznenog djela koje je počinjeno prije njezine predaje, a razlikuje se od onog zbog kojeg je predana.

3.   Stavak 2. ovog članka ne primjenjuje se u sljedećim slučajevima:

(a)

ako je osoba imala mogućnost napustiti državno područje države kojoj je predana, a nije to učinila u roku od 45 dana od kada je konačno puštena, ili se vratila na njezino državno područje nakon što ga je bila napustila;

(b)

ako kazneno djelo nije kažnjivo kaznom zatvora ili mjerom oduzimanja slobode;

(c)

ako se na temelju kaznenog postupka ne mogu primijeniti mjere oduzimanja slobode;

(d)

ako bi toj osobi mogla biti izrečena kazna ili mjera koja ne uključuje oduzimanje slobode, posebno novčana kazna ili mjera koja ju zamjenjuje, čak i ako ta kazna ili mjera može dovesti do ograničavanja njezine osobne slobode;

(e)

ako je osoba pristala na predaju, ako je to primjereno, u trenutku kad se odrekla pravila specijalnosti, u skladu s člankom 611.;

(f)

ako je osoba nakon predaje izričito odustala od prava na pozivanje na pravilo specijalnosti u odnosu na pojedinačna kaznena djela koja su prethodila njezinoj predaji; izjava o odustajanju daje se pred nadležnim pravosudnim tijelom države koja izdaje uhidbeni nalog i bilježi se u skladu s domaćim pravom te države; izjava o odustajanju mora biti sastavljena tako da se jasno vidi da je dana dragovoljno i da je dotična osoba u potpunosti svjesna posljedica; u tu svrhu osoba ima pravo na pravnog zastupnika; i

(g)

ako je pravosudno tijelo izvršenja, koje je predalo traženu osobu, dalo pristanak u skladu sa stavkom 4. ovog članka.

4.   Zahtjev za pristanak podnosi se pravosudnom tijelu izvršenja, popraćen informacijama iz članka 606. stavka 1. i prijevodom kako je navedeno u članku 606. stavku 2. Pristanak se daje ako je kazneno djelo zbog kojeg se traži pristanak i samo uvjetovano predajom u skladu s odredbama ove glave. Pristanak se odbija na temelju razloga iz članka 600., a osim toga može se odbiti samo na temelju razloga iz članka 601. ili članka 602. stavka 2. i članka 603. stavka 2. Odluka se donosi najkasnije 30 dana od dana primitka zahtjeva. Za situacije utvrđene u članku 604. država koja izdaje uhidbeni nalog mora dati jamstva koja su tim člankom predviđena.

Članak 626.

Predaja ili naknadno izručenje

1.   Ujedinjena Kraljevina i Unija, djelujući u ime bilo koje od svojih država članica, mogu pojedinačno obavijestiti Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju da se, s obzirom na odnose s drugim državama na koje se odnosi ista obavijest, smatra da postoji pristanak za predaju osobe državi koja nije država izvršenja na temelju uhidbenog naloga ili europskog uhidbenog naloga izdanog zbog kaznenog djela počinjenog prije predaje osobe, osim ako u posebnom slučaju pravosudno tijelo izvršenja odluči drukčije u svojoj odluci o predaji.

2.   U svakom slučaju, osoba koja je na temelju uhidbenog naloga ili europskog uhidbenog naloga predana državi koja izdaje uhidbeni nalog može, bez pristanka države izvršenja, biti predana državi koja nije država izvršenja na temelju uhidbenog naloga ili europskog uhidbenog naloga koji je izdan zbog kaznenog djela počinjenog prije njezine predaje u sljedećim slučajevima:

(a)

ako je tražena osoba imala mogućnost napustiti državno područje države kojoj je predana, a nije to učinila u roku od 45 dana od kada je ta osoba konačno puštena, ili se vratila na njezino državno područje nakon što ga je napustila;

(b)

ako tražena osoba pristaje biti predana državi koja nije država izvršenja na temelju uhidbenog naloga ili europskog uhidbenog naloga; pristanak se daje se pred nadležnim pravosudnim tijelima države koja izdaje uhidbeni nalog i bilježi se u skladu s domaćim pravom te države; mora biti sastavljena tako da se jasno vidi da je dana dragovoljno i da je osoba u potpunosti svjesna posljedica; u tu svrhu tražena osoba ima pravo na pravnog zastupnika; i

(c)

tražena osoba ne podliježe pravilu specijalnosti u skladu s člankom 625. stavkom 3. točkom (a), (e), (f) ili (g).

3.   Pravosudno tijelo izvršenja pristaje na predaju tražene osobe drugoj državi u skladu sa sljedećim pravilima:

(a)

zahtjev za pristanak podnosi se u skladu s člankom 607., popraćen informacijama utvrđenima u članku 606. stavku 1. i prijevodom kako je navedeno u članku 606. stavku 2.;

(b)

izjava o pristanku daje se ako je kazneno djelo zbog kojeg se pristanak zahtijeva i samo uvjetovano predajom u skladu s odredbama ovog Sporazuma;

(c)

odluka se donosi najkasnije 30 dana od dana primitka zahtjeva; i

(d)

pristanak se odbija na temelju razloga iz članka 600., a osim toga može se odbiti samo na temelju razloga iz članka 601., članka 602. stavka 2. i članka 603. stavka 2.

4.   Za situacije iz članka 604. država koja izdaje uhidbeni nalog daje jamstva koja su tim člankom predviđena.

5.   Neovisno o stavku 1., osoba koja je predana na temelju uhidbenog naloga ne izručuje se trećoj zemlji bez pristanka nadležnog tijela države koja je osobu predala. Takva se izjava o pristanku daje u skladu s konvencijama koje obvezuju tu državu te u skladu s odredbama njezina domaćega prava.

Članak 627.

Predaja imovine

1.   Na zahtjev pravosudnog tijela koje izdaje uhidbeni nalog ili na vlastitu inicijativu, pravosudno tijelo izvršenja, u skladu sa svojim domaćim pravom, privremeno oduzima i predaje imovinu:

(a)

koja može biti potrebna kao dokaz; ili

(b)

koju je tražena osoba stekla počinjenjem kaznenog djela.

2.   Imovina iz stavka 1. predaje se čak i ako se uhidbeni nalog ne može izvršiti zbog smrti ili bijega tražene osobe.

3.   Ako imovina iz stavka 1. može biti oduzeta ili konfiscirana na državnom području države izvršenja, ta je država može, ako je imovina potrebna zbog povezanosti s kaznenim postupkom koji je u tijeku, privremeno zadržati ili predati državi koja izdaje uhidbeni nalog pod uvjetom da imovina bude vraćena.

4.   Poštuju se sva prava koja su država izvršenja ili treće strane stekle u vezi s imovinom iz stavka 1. Ako takva prava postoje, država koja izdaje uhidbeni nalog imovinu vraća državi izvršenja bez zaračunavanja troškova, odmah po završetku kaznenog postupka.

Članak 628.

Troškovi

1.   Troškove nastale na državnom području države izvršenja pri izvršavanju uhidbenog naloga snosi ta država.

2.   Sve ostale troškove snosi država koja izdaje uhidbeni nalog.

Članak 629.

Odnos prema drugim pravnim instrumentima

1.   Ne dovodeći u pitanje njihovu primjenu u odnosima između država i trećih zemalja, ova glava, od stupanja na snagu ovog Sporazuma, zamjenjuje sve odgovarajuće odredbe sljedećih konvencija, primjenjivih na područje izručenja u odnosima između Ujedinjene Kraljevine, s jedne strane, te država članica, s druge strane:

(a)

Europske konvencije o izručenju, sastavljene u Parizu 13. prosinca 1957., i njezinih dodatnih protokola; i

(b)

Europske konvencije o suzbijanju terorizma, u mjeri kojoj se odnosi na izručenje.

2.   Kad se konvencije iz stavka 1. primjenjuju na područja država ili na područja za čije je vanjske odnose ta država odgovorna, a na koje se ne primjenjuje ova glava, tim konvencijama nastavljaju se uređivati odnosi između tih područja i drugih država.

Članak 630.

Revizija obavijesti

Pri zajedničkom preispitivanju ove glave, kako je navedeno u članku 691. stavku 1., stranke uzimaju u obzir potrebu da održavaju obavijesti sastavljene u skladu s člankom 599. stavkom 4., člankom 602. stavkom 2. i člankom 603. stavkom 2. Ako se obavijesti iz članka 603. stavka 2. ne obnove, istječu pet godina od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma. Obavijesti iz članka 603. stavka 2. mogu se obnoviti ili ponovno poslati samo tijekom tri mjeseca prije pete godišnjice stupanja na snagu ovog Sporazuma i svakih pet godina nakon toga, pod uvjetom da su u to vrijeme ispunjeni uvjeti iz članka 603. stavka 2.

Članak 631.

Uhidbeni nalozi koji su u tijeku u slučaju prestanka primjene

Neovisno o člancima 526., 692. i 693., odredbe ove glave primjenjuju se na uhidbene naloge ako je tražena osoba uhićena prije prestanka primjene ove glave za potrebe izvršenja uhidbenog naloga, bez obzira na odluku pravosudnog tijela izvršenja o tome hoće li traženu osobu zadržati ili privremeno pustiti na slobodu.

Članak 632.

Primjena na postojeće europske uhidbene naloge

Ova glava se primjenjuje na europske uhidbene naloge koje je država izdala u skladu s Okvirnom odlukom Vijeća 2002/584/PUP (81) prije isteka prijelaznog razdoblja ako tražena osoba nije bila uhićena za potrebe njegova izvršenja prije isteka prijelaznog razdoblja.

GLAVA VIII.

UZAJAMNA POMOĆ

Članak 633.

Cilj

1.   Cilj je ove glave dopuniti odredbe i olakšati primjenu između država članica, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine, s druge strane:

(a)

Europske konvencije o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, sastavljene u Strasbourgu 20. travnja 1959., („Europska konvencija o uzajamnoj pomoći”);

(b)

Dodatnog protokola uz Europsku konvenciju o uzajamnoj pomoći, sastavljenog u Strasbourgu 17. ožujka 1978.; i

(c)

Drugog dodatnog protokola uz Europsku konvenciju o uzajamnoj pomoći, sastavljenog u Strasbourgu 8. studenoga 2001.

2.   Ovom se glavom ne dovode u pitanje odredbe glave IX., koja ima prednost pred ovom glavom.

Članak 634.

Definicija nadležnog tijela

Za potrebe ove glave „nadležno tijelo” znači svako tijelo koje je nadležno za slanje ili primanje zahtjeva za uzajamnu pomoć u skladu s odredbama Europske konvencije o uzajamnoj pomoći i njezinih protokola i kako su definirale države u svojim deklaracijama upućenima glavnom tajniku Vijeća Europe. „Nadležno tijelo” uključuje i tijela Unije o kojima je dostavljena obavijest u skladu s člankom 690. točkom (d); u skladu s tim na takva tijela Unije primjenjuju se odredbe ove glave.

Članak 635.

Obrazac zahtjeva za uzajamnu pomoć

1.   Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju donošenjem priloga ovom Sporazumu utvrđuje standardni obrazac zahtjeva za uzajamnu pomoć.

2.   Ako je Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju donio odluku u skladu sa stavkom 1., zahtjevi za uzajamnu pomoć podnose se upotrebom standardnog obrasca.

3.   Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju može prema potrebi izmijeniti taj standardni obrazac za uzajamnu pomoć.

Članak 636.

Uvjeti za zahtjev za uzajamnu pomoć

1.   Nadležno tijelo države koja podnosi zahtjev može podnijeti zahtjev za uzajamnu pomoć samo ako smatra da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

zahtjev je potreban i proporcionalan svrsi postupka, uzimajući u obzir prava osumnjičenika ili okrivljenika; i

(b)

istražna mjera ili istražne mjere navedene u zahtjevu mogle su biti određene pod istim uvjetima u sličnom domaćem slučaju.

2.   Država koja prima zahtjev može se savjetovati s državom koja podnosi zahtjev ako nadležno tijelo države koja prima zahtjev smatra da uvjeti iz stavka 1. nisu ispunjeni. Nakon savjetovanja nadležno tijelo države koja podnosi zahtjev može odlučiti povući zahtjev za uzajamnu pomoć.

Članak 637.

Primjena druge vrste istražne mjere

1.   Nadležno tijelo države koja prima zahtjev razmatra, kad god je to moguće, primjenu istražne mjere koja nije mjera navedena u zahtjevu za uzajamnu pomoć ako:

(a)

istražna mjera navedena u zahtjevu ne postoji prema pravu države koja prima zahtjev; ili

(b)

istražna mjera navedena u zahtjevu ne bi bila dostupna u sličnom domaćem slučaju.

2.   Ne dovodeći u pitanje temelje za odbijanje dostupne u skladu s Europskom konvencijom o uzajamnoj pomoći i njezinim protokolima, u skladu s člankom 639., stavak 1. ovog članka ne primjenjuje se na sljedeće istražne mjere, koje moraju uvijek biti dostupne u skladu s pravom države koja prima zahtjev:

(a)

pribavljanje informacija sadržanih u policijskim i pravosudnim bazama podataka koje su izravno dostupne nadležnom tijelu države koja prima zahtjev u okviru kaznenog postupka;

(b)

saslušanje svjedoka, stručnjaka, žrtve, osumnjičenika ili optuženika ili treće strane na državnom području države koja prima zahtjev;

(c)

bilo koju neprisilnu istražnu mjeru kako je definirana pravom države koja prima zahtjev; i

(d)

identifikaciju osoba koje imaju pretplatu na određeni telefonski broj ili IP adresu.

3.   Nadležno tijelo države koja prima zahtjev može usto primijeniti istražnu mjeru koja nije mjera navedena u zahtjevu za uzajamnu pomoć ako bi se istražnom mjerom koju odabere nadležno tijelo države koja prima zahtjev manje zadirućim sredstvima postigao isti rezultat kao i istražnom mjerom navedenom u zahtjevu.

4.   Ako nadležno tijelo države koja prima zahtjev odluči primijeniti mjeru koja nije mjera navedena u zahtjevu za uzajamnu pomoć, kako je navedeno u stavku 1. ili 3., najprije o tome obavješćuje nadležno tijelo države koja podnosi zahtjev, koje može odlučiti povući ili dopuniti zahtjev.

5.   Ako istražna mjera navedena u zahtjevu ne postoji u pravu države koja prima zahtjev ili ne bi bila dostupna u sličnom domaćem slučaju i ako ne postoji ni jedna druga istražna mjera koja bi imala isti rezultat kao zatražena istražna mjera, nadležno tijelo države koja prima zahtjev obavješćuje nadležno tijelo države koja podnosi zahtjev da nije u mogućnosti pružiti zatraženu pomoć.

Članak 638.

Obveza obavješćivanja

Nadležno tijelo države koja prima zahtjev bilo kojim sredstvom i bez odgode obavješćuje nadležno tijelo države koja podnosi zahtjev:

(a)

ako je nemoguće izvršiti zahtjev za uzajamnu pomoć zbog činjenice da je zahtjev nepotpun ili očito netočan; ili

(b)

ako nadležno tijelo države koja prima zahtjev tijekom izvršenja zahtjeva za uzajamnu pomoć bez daljnjih ispitivanja smatra da bi moglo biti primjereno provesti istražne mjere koje nisu prvotno predviđene ili koje nije bilo moguće navesti pri podnošenju zahtjeva za uzajamnu pomoć, kako bi se omogućilo nadležnom tijelu države koja podnosi zahtjev da poduzme daljnje mjere u konkretnom slučaju.

Članak 639.

Ne bis in idem

Uz razloge odbijanja navedene u Europskoj konvenciji o uzajamnoj pomoći i njezinim protokolima, uzajamna pomoć može se odbiti i zbog toga što je osoba za koju se traži pomoć i koja je predmet kaznene istrage, progona ili drugih postupaka, uključujući sudske postupke, u državi koja podnosi zahtjev, pravomoćno osuđena u drugoj državi za ista kaznena djela, pod uvjetom da je, ako je kazna izrečena, ta kazna izdržana ili se trenutačno izdržava ili više ne može biti izdržana u skladu s pravom države u kojoj je presuda izrečena.

Članak 640.

Rokovi

1.   Država koja prima zahtjev što prije odlučuje hoće li izvršiti zahtjev za uzajamnu pomoć, a u svakom slučaju u roku od 45 dana od njegova primitka, te o tome obavješćuje državu koja podnosi zahtjev.

2.   Zahtjev za uzajamnu pomoć izvršava se što prije, a u svakom slučaju najkasnije u roku od 90 dana od donošenja odluke iz stavka 1. ovog članka ili nakon savjetovanja iz članka 636. stavka 2.

3.   Ako je u zahtjevu za uzajamnu pomoć navedeno da je zbog postupovnih rokova, težine kaznenog djela ili drugih posebno hitnih okolnosti nužan kraći rok od onoga predviđenog u stavku 1. ili 2., ili ako je u zahtjevu navedeno da se mjera za uzajamnu pomoć treba izvršiti na određeni datum, država koja prima zahtjev u potpunosti uzima u obzir te uvjete.

4.   Ako je podnesen zahtjev za uzajamnu pomoć radi poduzimanja privremenih mjera na temelju članka 24. Drugog dodatnog protokola uz Europsku konvenciju o uzajamnoj pomoći, nadležno tijelo države koja prima zahtjev, što je prije moguće nakon primitka zahtjeva, donosi odluku o privremenoj mjeri te je priopćuje nadležnom tijelu države koja podnosi zahtjev. Prije ukidanja bilo koje privremene mjere poduzete na temelju ovog članka, nadležno tijelo države koja prima zahtjev, kad god je to moguće, daje mogućnost nadležnom tijelu države koja podnosi zahtjev da iznese razloge za nastavak mjere.

5.   Ako se u određenom slučaju rok utvrđen u stavku 1. ili 2. odnosno rok ili određeni datum iz stavka 3. ne može poštovati ili je odluka o poduzimanju privremenih mjera u skladu sa stavkom 4. odgođena, nadležno tijelo države koja prima zahtjev bez odgode o tome na bilo koji način obavješćuje nadležno tijelo države koja podnosi zahtjev, uz navođenje razloga za odgodu, te se savjetuje s nadležnim tijelom države koja podnosi zahtjev o prikladnom roku za izvršenje zahtjeva za uzajamnu pomoć.

6.   Rokovi iz ovog članka ne primjenjuju se ako je zahtjev za uzajamnu pomoć podnesen u vezi s bilo kojem od sljedećih kaznenih djela i prekršaja koji su obuhvaćeni područjem primjene Europske konvencije o uzajamnoj pomoći i njezinih protokola, kako su definirani u pravu države koja podnosi zahtjev:

(a)

prekoračenje najveće dopuštene brzine, ako nema smrtnih posljedica ili ozljeda druge osobe i ako prekoračenje brzine nije bilo znatno;

(b)

nepoštovanje obveze korištenja sigurnosnog pojasa;

(c)

nepoštovanje obveze zaustavljanja na crvenom svjetlu ili drugog znaka obveznog zaustavljanja;

(d)

nepoštovanje obveze nošenja zaštitne kacige; ili

(e)

vožnja zabranjenom voznom trakom (trakom za slučaj opasnosti, trakom rezerviranom za javni prijevoz ili trakom zatvorenom zbog radova na cesti).

7.   Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju preispituje primjenu stavka 6. Obvezuje se odrediti rokove za zahtjeve na koje se primjenjuje stavak 6., u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, uzimajući u obzir broj prispjelih zahtjeva. Osim toga, može odlučiti da se stavak 6. više ne primjenjuje.

Članak 641.

Slanje zahtjevâ za uzajamnu pomoć

1.   Ako se izravno slanje obavlja u skladu s odredbama Europske konvencije o uzajamnoj pomoći i njezinih protokola, javni tužitelji u Ujedinjenoj Kraljevini mogu, osim komunikacijskim kanalima predviđenima tom konvencijom i njezinim protokolima, zahtjeve za uzajamnu pomoć izravno proslijediti nadležnim tijelima država članica.

2.   Svi zahtjevi za uzajamnu pravnu pomoć, kao i spontane informacije, mogu se, osim komunikacijskim kanalima predviđenima Europskom konvencijom o uzajamnoj pomoći i njezinim protokolima, u hitnim slučajevima prenositi preko Europola ili Eurojusta, u skladu s odredbama u odgovarajućim glavama ovog Sporazuma.

Članak 642.

Zajednički istražni timovi

Ako nadležna tijela država uspostave zajednički istražni tim, odnos između država članica u okviru zajedničkog istražnog tima uređuje se pravom Unije, neovisno o pravnoj osnovi iz Sporazuma o osnivanju zajedničkog istražnog tima.

GLAVA IX.

RAZMJENA PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE

Članak 643.

Cilj

1.   Cilj je ove glave omogućiti razmjenu podataka iz kaznene evidencije između država članica, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine, s druge strane.

2.   U odnosima između Ujedinjene Kraljevine i država članica odredbe ove glave:

(a)

dopunjuju članak 13. i članak 22. stavak 2. Europske konvencije o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima i njezinih dodatnih protokola od 17. ožujka 1978. i 8. studenoga 2001.; i

(b)

zamjenjuju članak 22. stavak 1. Europske konvencije o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, kako je dopunjen člankom 4. njezina Dodatnog protokola od 17. ožujka 1978.

3.   U međusobnim odnosima država članica, s jedne strane, i Ujedinjena Kraljevina, s druge strane, odriču se prava pozivanja na svoje rezervacije s obzirom na članak 13. Europske konvencije o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima i na članak 4. njezina Dodatnog protokola od 17. ožujka 1978.

Članak 644.

Definicije

Za potrebe ove glave primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„osuđujuća presuda” znači bilo koja pravomoćna odluka kaznenog suda protiv fizičke osobe s obzirom na kazneno djelo, u mjeri u kojoj je ta odluka upisana u kaznenu evidenciju države koja je izrekla osuđujuću presudu;

(b)

„kazneni postupak” znači faza koja prethodi suđenju, faza suđenja i izvršenje osuđujuće presude;

(c)

„kaznena evidencija” znači nacionalna evidencija ili nacionalne evidencije u koje se u skladu s domaćim pravom upisuju osuđujuće presude.

Članak 645.

Središnja tijela

Svaka država određuje jedno ili više središnjih tijela koja su nadležna za razmjenu podataka iz kaznene evidencije na temelju ove glave i za razmjene iz članka 22. stavka 2. Europske konvencije o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima.

Članak 646.

Dostava obavijesti

1.   Svaka država poduzima potrebne mjere kako bi osigurala da sve osuđujuće presude donesene na njezinu državnom području budu popraćene, kad se dostavljaju u njezinu kaznenu evidenciju, podacima o državljanstvu ili državljanstvima osuđene osobe ako je ona državljanin druge države.

2.   Središnje tijelo svake države obavješćuje središnje tijelo bilo koje druge države o svim kaznenim presudama izrečenima na njezinu državnom području u odnosu na državljane potonje države, kao i o svim naknadnim izmjenama ili brisanjima podataka iz kaznene evidencije, kako su uneseni u kaznenu evidenciju. Središnja tijela država međusobno si dostavljaju takve informacije najmanje jednom mjesečno.

3.   Ako središnje tijelo države sazna za činjenicu da je osuđena osoba državljanin dviju ili više drugih država, ono prenosi relevantne informacije svakoj od tih država, čak i ako je osuđena osoba državljanin države na čijem je državnom području osuđena.

Članak 647.

Pohrana osuđujućih presuda

1.   Središnje tijelo svake države pohranjuje sve informacije dostavljene u skladu s člankom 646.

2.   Ako se o naknadnoj izmjeni ili brisanju dostavi obavijest u skladu s člankom 646. stavkom 2., središnje tijelo svake države osigurava izvršenje jednake izmjene ili brisanja informacija pohranjenih u skladu sa stavkom 1. ovog članka.

3.   Središnje tijelo svake države osigurava da se pri odgovaranju na zahtjeve podnesene u skladu s člankom 648. dostave samo informacije koje su ažurirane u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

Članak 648.

Zahtjevi za informacije

1.   Ako su informacije iz kaznene evidencije države zatražene na nacionalnoj razini za potrebe kaznenog postupka protiv osobe ili u bilo koju svrhu koja nije kazneni postupak, središnje tijelo te države može, u skladu sa svojim domaćim pravom, dostaviti središnjem tijelu druge države zahtjev za dostavu informacija i povezanih podataka iz kaznene evidencije.

2.   Ako osoba zatraži od središnjeg tijela države koja nije država državljanstva te osobe podatke iz vlastite kaznene evidencije, to središnje tijelo dostavlja središnjem tijelu države državljanstva te osobe zahtjev za dostavu informacija i povezanih podataka iz kaznene evidencije kako bi te informacije i povezane podatke uključila u izvadak koji treba izdati dotičnoj osobi.

Članak 649.

Odgovori na zahtjeve

1.   Središnje tijelo države koja prima zahtjev šalje odgovore na zahtjeve za informacije središnjem tijelu države koja podnosi zahtjev što je prije moguće, a u svakom slučaju u roku od 20 radnih dana od dana primitka zahtjeva.

2.   Središnje tijelo svake države odgovara na zahtjeve podnesene u svrhe različite od onih u kaznenom postupku u skladu sa svojim domaćim pravom.

3.   Neovisno o stavku 2., pri odgovaranju na zahtjeve podnesene u svrhe regrutiranja za profesionalne ili organizirane dobrovoljne aktivnosti koje uključuju izravne i redovite kontakte s djecom, države uključuju informacije o postojanju kaznenih presuda za kaznena djela povezana sa spolnim zlostavljanjem ili spolnim iskorištavanjem djece, dječjom pornografijom, nagovaranjem djece u seksualne svrhe, uključujući poticanje, pomaganje i sudioništvo ili pokušaj počinjenja bilo kojeg od tih kaznenih djela, kao i informacije o postojanju bilo kakve zabrane obavljanja aktivnosti koje uključuju izravne i redovite kontakte s djecom koja proizlazi iz takvih kaznenih presuda.

Članak 650.

Komunikacijski kanal

Razmjena podataka iz kaznene evidencije među državama odvija se elektroničkim putem u skladu s tehničkim i postupovnim specifikacijama utvrđenima u Prilogu 44.

Članak 651.

Uvjeti upotrebe osobnih podataka

1.   Svaka država osobne podatke koje je primila u odgovoru na svoj zahtjev u skladu s člankom 649. može upotrebljavati samo u svrhe za koje su zatraženi.

2.   Ako su informacije zatražene u bilo koju svrhu koja nije kazneni postupak, osobne podatke primljene u skladu s člankom 649. država koja podnosi zahtjev može upotrebljavati u skladu sa svojim domaćim pravom samo uz poštovanje granica koje je država koja prima zahtjev odredila u obrascu utvrđenom u poglavlju 2. Priloga 44.

3.   Neovisno o stavcima 1. i 2. ovog članka, osobne podatke koje je država dostavila kao odgovor na zahtjev u skladu s člankom 649. država koja podnosi zahtjev može upotrebljavati kako bi spriječila neposrednu i ozbiljnu prijetnju javnoj sigurnosti.

4.   Svaka država osigurava da njezina središnja tijela ne otkrivaju osobne podatke dostavljene u skladu s člankom 646. tijelima u trećim zemljama, osim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

osobni podaci objavljuju se samo u pojedinačnim slučajevima;

(b)

osobni podaci otkrivaju se tijelima čije su funkcije izravno povezane sa svrhama u koje se osobni podaci otkrivaju u skladu s točkom (c) ovog stavka;

(c)

osobni podaci otkrivaju se samo ako je to potrebno:

i.

za potrebe kaznenog postupka;

ii.

za bilo koje druge potrebe osim kaznenog postupka; ili

iii.

radi sprečavanja neposrednih i ozbiljnih prijetnji javnoj sigurnosti;

(d)

treća zemlja koja podnosi zahtjev može osobne podatke upotrebljavati samo u svrhu u koju su informacije zatražene i u granicama koje je odredila država koja je dostavila osobne podatke u skladu s člankom 646.; i

(e)

osobni podaci otkrivaju se samo ako središnje tijelo, nakon što je procijenilo sve okolnosti u vezi s prijenosom osobnih podataka u treću zemlju, zaključi da postoje odgovarajuće zaštitne mjere za zaštitu osobnih podataka.

2.   Ovaj se članak ne primjenjuje na osobne podatke koje je država dobila na temelju ove glave i koji potječu iz te države.

GLAVA X.

SUZBIJANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA

Članak 652.

Cilj

Cilj je ove glave podupirati i jačati djelovanje Unije i Ujedinjene Kraljevine na sprečavanju i suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma.

Članak 653.

Mjere za sprečavanje i suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma

1.   Stranke su suglasne podupirati sve što međunarodna zajednica poduzima radi sprečavanja i suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma. Stranke uviđaju potrebu za suradnjom radi sprečavanja korištenja njihovih financijskih sustava za pranje imovinske koristi ostvarene svim kaznenim djelima, uključujući trgovinu drogom i korupciju, te radi suzbijanja financiranja terorizma.

2.   Stranke prema potrebi razmjenjuju relevantne informacije unutar svojih pravnih okvira.

3.   Svaka stranka dužna je imati djelotvoran sustav za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma te redovito preispituje potrebu za njegovim poboljšanjem, vodeći računa o načelima i ciljevima preporuka Stručne skupine za financijsko djelovanje.

Članak 654.

Transparentnost stvarnog vlasništva za trgovačka društva i druge pravne subjekte

1.   Za potrebe ovog članka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„stvarni vlasnik” znači svaka osoba koja u odnosu na trgovačko društvo, u skladu sa zakonima i drugim propisima stranke:

i.

u konačnici kontrolira ili ima pravo kontrolirati upravljanje subjektom;

ii.

u konačnici je vlasnik ili izravno ili neizravno kontrolira više od 25 % prava glasa ili dionica ili drugih vlasničkih udjela u subjektu, ne dovodeći u pitanje pravo svake stranke da definira niži postotak; ili

iii.

na drugi način kontrolira ili ima pravo kontrolirati subjekt;

Za pravne subjekte kao što su zaklade, subjekti Anstalt i partnerstva s ograničenom odgovornošću svaka stranka ima pravo utvrditi slične kriterije za utvrđivanje identiteta stvarnog vlasnika ili, ako tako odluči, primijeniti definiciju iz članka 655. stavka 1. točke (a), vodeći računa o obliku i strukturi takvih subjekata.

Što se tiče drugih subjekata koji nisu prethodno spomenuti, svaka stranka pri odlučivanju o odgovarajućoj razini transparentnosti stvarnog vlasništva vodi računa o različitim oblicima i strukturama takvih subjekata, te razinama rizika od pranja novca i financiranja terorizma povezanima s takvim subjektima;

(b)

„osnovni podaci o stvarnom vlasniku” znači ime i prezime stvarnog vlasnika, mjesec i godina rođenja, zemlja boravišta i državljanstvo te priroda i razmjer njegova udjela u subjektu ili kontrole nad subjektom;

(c)

„nadležna tijela” znači:

i.

tijela javne vlasti, uključujući financijsko-obavještajne odjele, odgovorna za suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma;

ii.

tijela javne vlasti koja imaju funkciju provođenja istrage ili pokretanja kaznenog postupka za kazneno djelo pranja novca, povezana predikatna kaznena djela ili financiranje terorizma ili funkciju praćenja, privremenog oduzimanja ili zamrzavanja i oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom;

iii.

tijela javne vlasti odgovorna za nadzor ili praćenje radi osiguravanja usklađenosti sa zahtjevima u pogledu suzbijanja pranja novca ili financiranja terorizma.

Ovom se definicijom ne dovodi u pitanje pravo svake stranke da utvrdi dodatna nadležna tijela koja mogu pristupiti podacima o stvarnim vlasnicima.

2.   Svaka stranka osigurava da pravni subjekti na njezinu području vode primjerenu, točnu i ažurnu evidenciju podataka o stvarnim vlasnicima. Svaka stranka uvodi mehanizme kojima se jamči da njezina nadležna tijela imaju pravodoban pristup takvim podacima.

3.   Svaka stranka uspostavlja ili zadržava središnji registar s odgovarajućim, ažurnim i točnim podacima o stvarnim vlasnicima. U slučaju Unije, središnji registri se vode na razini država članica. Ta se obveza ne odnosi na pravne subjekte uvrštene na burzu na koje se primjenjuju zahtjevi za objavljivanje koji se odnose na odgovarajuću razinu transparentnosti. Ako za neki subjekt nije utvrđen identitet stvarnog vlasnika, u registar se upisuju alternativni podaci, kao što je izjava da nije utvrđen identitet stvarnog vlasnika ili pojedinosti o fizičkoj osobi ili fizičkim osobama koje su na položaju višeg rukovoditelja u pravnom subjektu.

4.   Svaka stranka osigurava da se podaci u njezinom središnjem registru ili registrima učine dostupnima njezinim nadležnim tijelima, pravodobno i bez ograničenja.

5.   Svaka stranka osigurava da se osnovni podaci o stvarnim vlasnicima učine dostupnima javnosti. Moguće su ograničene iznimke javne dostupnosti podataka iz ovog stavka ako bi javni pristup stvarnog vlasnika izložio neproporcionalnim rizicima, kao što su rizici prijevare, otmice, ucjene, iznude, uznemiravanja, nasilja ili zastrašivanja, ili ako je stvarni vlasnik maloljetna ili na drugi način zakonski nesposobna osoba.

6.   Svaka stranka osigurava djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće sankcije protiv pravnih i fizičkih osoba koje ne ispunjavaju zahtjeve koji se na njih odnose u vezi s pitanjima iz ovog članka.

7.   Svaka stranka osigurava da njezina nadležna tijela mogu nadležnim tijelima druge stranke pravodobno, djelotvorno i bez naknade dostaviti podatke iz stavaka 2. i 3. Stranke u tu svrhu razmatraju na koji se način može zajamčiti sigurna razmjena informacija.

Članak 655.

Transparentnost stvarnog vlasništva pravnih uređenja

1.   Za potrebe ovog članka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„stvarni vlasnik” znači osnivač, zaštitnik (ako ga ima), upravitelji trusta, korisnik ili kategorija korisnika, svaka osoba koja ima istovrijedan položaj u odnosu na pravno uređenje strukture ili funkcije slične trustu osnovanom izričitom izjavom (express trust) i svaka druga fizička osoba koja u konačnici ima stvarnu kontrolu nad trustom ili sličnim pravnim uređenjima;

(b)

„nadležna tijela” znači:

i.

tijela javne vlasti, uključujući financijsko-obavještajne odjele, odgovorna za suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma;

ii.

tijela javne vlasti koja imaju funkciju provođenja istrage ili pokretanja kaznenog postupka za kazneno djelo pranja novca, povezana predikatna kaznena djela ili financiranje terorizma ili funkciju praćenja, privremenog oduzimanja ili zamrzavanja i oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom;

iii.

tijela javne vlasti odgovorna za nadzor ili praćenje radi osiguravanja usklađenosti sa zahtjevima u pogledu suzbijanja pranja novca ili financiranja terorizma.

Ovom se definicijom ne dovodi u pitanje pravo svake stranke da utvrdi dodatna nadležna tijela koja mogu pristupiti podacima o stvarnim vlasnicima.

2.   Svaka stranka osigurava da upravitelji trustova osnovanih izričitom izjavom vode primjerenu, točnu i ažurnu evidenciju podataka o stvarnim vlasnicima. Te se mjere primjenjuju i na druga pravna uređenja za koje svaka stranka utvrdi da imaju strukturu ili funkciju sličnu trustovima.

3.   Svaka stranka uvodi mehanizme kojima se jamči da njezina nadležna tijela imaju pravodoban pristup primjerenim, točnim i ažurnim podacima o stvarnim vlasnicima trustova osnovanih izričitom izjavom i drugih pravnih uređenja strukture i funkcije sličnih trustovima na svojem području.

4.   Ako se informacije o stvarnom vlasništvu o trustovima ili sličnim pravnim uređenjima čuvaju u središnjem registru, dotična država osigurava da su informacije primjerene, točne i ažurirane te da nadležna tijela imaju pravodoban i neograničen pristup takvim informacijama. Stranke nastoje razmotriti načine pružanja pristupa informacijama o stvarnom vlasništvu o trustovima i sličnim pravnim uređenjima pojedincima ili organizacijama koji mogu dokazati legitiman interes za dobivanje takvih informacija.

5.   Svaka stranka osigurava djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće sankcije protiv pravnih i fizičkih osoba koje ne ispunjavaju zahtjeve koji se na njih odnose u vezi s pitanjima iz ovog članka.

6.   Svaka stranka osigurava da njezina nadležna tijela mogu nadležnim tijelima druge stranke pravodobno, djelotvorno i bez naknade dostaviti podatke iz stavka 3. Stranke u tu svrhu razmatraju na koji se način može osigurati sigurna razmjena informacija.

GLAVA XI.

ZAMRZAVANJE I ODUZIMANJE

Članak 656.

Cilj i načela suradnje

1.   Cilj je ove glave osigurati suradnju Ujedinjene Kraljevine, s jedne strane, i država članica, s druge strane, u najvećoj mogućoj mjeri i u svrhe istraga i postupaka za zamrzavanje imovine radi njezina oduzimanja te istraga i postupaka za oduzimanje imovine u okviru postupaka u kaznenim stvarima. To ne isključuje drugu suradnju u skladu s člankom 665. stavcima 5. i 6. Ovom se glavom predviđa i suradnja s tijelima Unije koje Unija odredi za potrebe ove glave.

2.   Svaka država, uz uvjete navedene u ovoj glavi, ispunjava zahtjeve druge države:

(a)

za oduzimanje određene imovine te oduzimanje imovinske koristi putem zahtjeva za plaćanje novčanog iznosa koji odgovara vrijednosti imovinske koristi;

(b)

za pomoć u istrazi i privremene mjere u cilju oduzimanja u smislu točke (a).

3.   Pomoć u istrazi i privremene mjere zatražene na temelju stavka 2. točke (b) provode se kako je dopušteno i u skladu s domaćim pravom države koja prima zahtjev. Ako su u zahtjevu za jednu od tih mjera navedene formalnosti ili postupci koji su potrebni u skladu s domaćim pravom države koja podnosi zahtjev, čak i ako nisu poznati državi koja prima zahtjev, ta država ispunjava te zahtjeve ako zatražene mjere nisu protivne temeljnim načelima njezina domaćeg prava.

4.   Država koja prima zahtjev osigurava da zahtjevi druge države za utvrđivanje, praćenje, zamrzavanje ili privremeno oduzimanje imovinske koristi ili predmeta budu smatrani jednakim prioritetima kao i oni u okviru domaćih postupaka.

5.   Kad zahtijeva oduzimanje, pomoć u istrazi i privremene mjere u svrhe oduzimanja, država koja podnosi zahtjev osigurava da se poštuju načela nužnosti i proporcionalnosti.

6.   Odredbe ove glave primjenjuju se umjesto poglavljâ „Međunarodna suradnja” Konvencije Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom i o financiranju terorizma, sastavljene u Varšavi 16. svibnja 2005. („Konvencija iz 2005.”), i Konvencije o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom i o financiranju terorizma, sastavljene u Strasbourgu 8. studenoga 1990. („Konvencija iz 1990.”). Članak 657. ovog Sporazuma zamjenjuje odgovarajuće definicije iz članka 1. Konvencije iz 2005. i članka 1. Konvencije iz 1990. Odredbe ove glave ne utječu na obveze država koje proizlaze iz drugih odredaba Konvencije iz 2005. i Konvencije iz 1990.

Članak 657.

Definicije

Za potrebe ove glave primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„oduzimanje” znači kazna ili mjera koju izriče sud nakon postupka u vezi s kaznenim djelom ili djelima i čija je posljedica trajno oduzimanje imovine;

(b)

„zamrzavanje” ili „privremeno oduzimanje” znači privremena zabrana prijenosa, uništenja, zamjene, raspolaganja ili kretanja imovine ili privremeno čuvanje ili kontrola imovine po nalogu suda ili drugog nadležnog tijela;

(c)

„predmeti” znači bilo koja imovina koja se koristila ili se namjeravala koristiti, na bilo koji način, u cijelosti ili djelomično, kako bi se počinilo kazneno djelo ili kaznena djela;

(d)

„pravosudno tijelo” znači tijelo koje je, u skladu s domaćim pravom, sudac, sud ili javni tužitelj; javni tužitelj smatra se pravosudnim tijelom samo u mjeri u kojoj je to predviđeno domaćim pravom;

(e)

„imovinska korist” znači svaka ekonomska korist izvedena ili ostvarena, posredno ili neposredno, kaznenim djelima ili novčani iznos te ekonomske koristi; može se sastojati od bilo koje imovine kako je definirana u ovom članku;

(f)

„imovina” znači imovina bilo koje vrste, neovisno o tome je li materijalna ili nematerijalna, pokretna ili nepokretna, odnosno pravni dokumenti ili instrumenti kojima se dokazuje pravo na takvu imovinu ili interes u takvoj imovini, te koju država koja podnosi zahtjev smatra:

i.

imovinskom koristi ostvarenom kaznenim djelom ili istovjetnom vrijednosti te imovinske koristi, bilo da je riječ o punom iznosu takve imovinske koristi ili samo dijelu iznosa vrijednosti takve imovinske koristi;

ii.

predmetima za počinjenje kaznenog djela ili vrijednosti takvih predmeta;

iii.

predmetom oduzimanja na temelju drugih odredaba o ovlastima za oduzimanje u pravu države koja podnosi zahtjev, nakon postupka u vezi s kaznenim djelom, uključujući oduzimanje od trećih strana, prošireno oduzimanje i oduzimanje bez pravomoćne osuđujuće presude.

Članak 658.

Obveza pružanja pomoći

Države jedna drugoj na zahtjev u najvećoj mogućoj mjeri pružaju pomoć pri utvrđivanju i praćenju predmeta, imovinske koristi i druge imovine koja može biti oduzeta. Pomoć uključuje sve mjere za pribavljanje i zaštitu dokaza o postojanju, lokaciji ili kretanju, prirodi, pravnom statusu ili vrijednosti navedenih predmeta, imovinske koristi ili druge imovine.

Članak 659.

Zahtjevi za informacije o bankovnim računima i sefovima

1.   Država koja prima zahtjev uz uvjete utvrđene u ovom članku poduzima mjere potrebne za utvrđivanje, na zahtjev druge države, ima li ili kontrolira li fizička ili pravna osoba koja je predmet kaznene istrage račun ili račune bilo koje vrste u bilo kojoj banci na njezinu državnom području i, ako je to slučaj, dostavlja podatke o tim računima. Ti podaci osobito uključuju ime i prezime vlasnika računa i IBAN, a kad su u pitanju sefovi, ime i prezime zakupnika ili jedinstveni identifikacijski broj.

2.   Obveza iz stavka 1. primjenjuje se samo u mjeri u kojoj banka koja vodi račun raspolaže tim informacijama.

3.   Uz zahtjeve iz članka 680. država koja podnosi zahtjev u tom zahtjevu:

(a)

navodi zašto smatra da su zatražene informacije relevantne za potrebe istrage kaznenog djela;

(b)

navodi na temelju čega pretpostavlja da se račun nalazi u bankama države koja prima zahtjev te, u mjeri u kojoj je to moguće, naznačuje o kojim bankama i računima bi mogla biti riječ; i

(c)

uključuje dodatne informacije kojima raspolaže, a koje bi mogle olakšati ispunjenje zahtjeva.

4.   Ujedinjena Kraljevina i Unija, djelujući u ime svojih država članica, mogu pojedinačno obavijestiti Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju da će se ovaj članak proširiti na račune u financijskim institucijama koje nisu banke. Na takve se obavijesti može primijeniti načelo reciprociteta.

Članak 660.

Zahtjevi za informacije o bankovnim transakcijama

1.   Država koja prima zahtjev dostavlja, na zahtjev druge države, pojedinosti o naznačenim bankovnim računima ili bankovnim operacijama koje su u određenom razdoblju provedene putem računa naznačenih u zahtjevu, uključujući pojedinosti o računu pošiljatelja ili primatelja.

2.   Obveza iz stavka 1. primjenjuje se samo u mjeri u kojoj banka koja vodi račun raspolaže tim informacijama.

3.   Uz zahtjeve iz članka 680. država koja podnosi zahtjev u tom zahtjevu navodi zašto zatražene informacije smatra bitnima za potrebe istrage kaznenog djela.

4.   Država koja prima zahtjev može uvjetovati ispunjenje takvog zahtjeva istim uvjetima koje primjenjuje na zahtjeve za pretragu i privremeno oduzimanje.

5.   Ujedinjena Kraljevina i Unija, djelujući u ime svojih država članica, mogu pojedinačno obavijestiti Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju da će se ovaj članak proširiti na račune u financijskim institucijama koje nisu banke. Na takve se obavijesti može primijeniti načelo reciprociteta.

Članak 661.

Zahtjevi za praćenje bankovnih transakcija

1.   Država koja prima zahtjev osigurava da na zahtjev druge države može tijekom određenog razdoblja pratiti bankovne operacije koje se provode putem jednog ili više računa navedenih u zahtjevu te dostaviti rezultate praćenja državi koja podnosi zahtjev.

2.   Uz zahtjeve iz članka 680. država koja podnosi zahtjev u tom zahtjevu navodi zašto zatražene informacije smatra bitnima za potrebe istrage kaznenog djela.

3.   Odluke o praćenju u svakom pojedinačnom slučaju donose nadležna tijela države koja prima zahtjev u skladu sa svojim domaćim pravom.

4.   Praktične pojedinosti o praćenju zajedno utvrđuju nadležna tijela države koja podnosi zahtjev i države koja prima zahtjev.

5.   Ujedinjena Kraljevina i Unija, djelujući u ime svojih država članica, mogu pojedinačno obavijestiti Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju da će se ovaj članak proširiti na račune u financijskim institucijama koje nisu banke. Na takve se obavijesti može primijeniti načelo reciprociteta.

Članak 662.

Spontana dostava informacija

Ne dovodeći u pitanje vlastite istrage ili postupke, država može bez prethodnog zahtjeva drugoj državi proslijediti informacije o predmetima, imovinskoj koristi i drugoj imovini koja može biti oduzeta ako smatra da bi otkrivanje tih informacija moglo pomoći državi koja ih prima u pokretanju ili provedbi istraga ili postupaka, ili bi moglo potaknuti tu državu na upućivanje zahtjeva u skladu s ovom glavo.

Članak 663.

Obveza poduzimanja privremenih mjera

1.   Na zahtjev druge države koja je pokrenula kaznenu istragu ili postupak odnosno istragu ili postupak u svrhu oduzimanja, država koja prima zahtjev poduzima potrebne privremene mjere, kao što su zamrzavanje ili privremeno oduzimanje, kako bi spriječila svako poslovanje, prijenos ili raspolaganje imovinom koja bi kasnije mogla biti predmetom zahtjeva za oduzimanje ili bi mogla omogućiti zadovoljenje zahtjeva.

2.   Država koja je zaprimila zahtjev za oduzimanje u skladu s člankom 665. na zahtjev poduzima mjere iz stavka 1. ovog članka za svaku imovinu koja je predmet zahtjeva ili bi mogla omogućiti zadovoljenje zahtjeva.

3.   Država koja prima zahtjev u skladu s ovim člankom poduzima sve mjere potrebne da bez odgode odgovori na taj zahtjev, jednako brzo i dajući mu jednaku prednost kao u sličnom domaćem predmetu i državi koja podnosi zahtjev bez odgode šalje potvrdu bilo kojim sredstvom iz kojeg se može dobiti pisani zapis.

4.   Ako država koja podnosi zahtjev navede da je hitno zamrzavanje nužno jer postoje legitimni razlozi za pretpostavku da će imovina o kojoj je riječ odmah biti preseljena ili uništena, država koja prima zahtjev poduzima sve mjere potrebne da na taj zahtjev odgovori u roku od 96 sati od njegova zaprimanja i državi koja podnosi zahtjev bez odgode šalje potvrdu bilo kojim sredstvom iz kojeg se može dobiti pisani zapis.

5.   Ako država koja prima zahtjev ne može postupiti u roku iz stavka 4., odmah o tome obavješćuje državu koja podnosi zahtjev i savjetuje se s njom o odgovarajućim daljnjim koracima.

6.   Istekom roka iz stavka 4. za državu koja prima zahtjev ne prestaju vrijediti zahtjevi iz ovog članka.

Članak 664.

Izvršenje privremenih mjera

1.   Nakon izvršenja privremenih mjera zatraženih u skladu s člankom 663. stavkom 1., država koja podnosi zahtjev državi koja prima zahtjev dostavlja spontano te što prije sve informacije koje mogu dovesti u pitanje ili izmijeniti opseg tih mjera. Država koja podnosi zahtjev bez odgode dostavlja i sve dodatne informacije koje država koja prima zahtjev zatraži te koje su potrebne za provedbu privremenih mjera i daljnje postupanje.

2.   Prije ukidanja ikoje privremene mjere poduzete na temelju članka 663. država koja prima zahtjev, kad god je to moguće, državi koja podnosi zahtjev daje priliku da obrazloži nastavak mjere.

Članak 665.

Obveza oduzimanja

1.   Država koja je zaprimila zahtjev za oduzimanje imovine koja se nalazi na njezinu državnom području:

(a)

izvršava nalog za oduzimanje te imovine koji je izdao sud države koja podnosi zahtjev; ili

(b)

podnosi zahtjev svojim nadležnim tijelima kako bi ishodila nalog za oduzimanje i, ako ga dobije, taj nalog izvršava.

2.   Za potrebe stavka 1. točke (b), nadležnost za pokretanje postupka oduzimanja, kad god je to potrebno, imaju države u skladu sa svojim domaćim pravom.

3.   Stavak 1. primjenjuje se i na oduzimanje putem zahtjeva za plaćanje novčanog iznosa koji odgovara vrijednosti imovinske koristi ako se imovina koja se može oduzeti nalazi u državi koja prima zahtjev. U takvim slučajevima pri izvršenju oduzimanja u skladu sa stavkom 1. ako se ne plati zatraženi iznos, država koja prima zahtjev namiruje tražbinu na bilo kojoj imovini koja je na raspolaganju u tu svrhu.

4.   Ako se zahtjev za oduzimanje odnosi na točno određeni dio imovine, država koja podnosi zahtjev i država koja prima zahtjev mogu se sporazumjeti da država koja prima zahtjev može izvršiti oduzimanje putem zahtjeva za plaćanje novčanog iznosa koji odgovara vrijednosti te imovine.

5.   Država u najvećoj mjeri mogućoj u skladu sa svojim domaćim pravom surađuje s državom koja zahtijeva izvršenje mjera istovrijednih oduzimanju imovine, a koje nije naloženo u okviru postupaka u kaznenim stvarima, ako takve mjere naloži pravosudno tijelo države koja podnosi zahtjev u vezi s određenim kaznenom djelom te uz uvjet da je utvrđeno da je dotična imovina imovinska korist ili:

(a)

druga imovina u koju je imovinska korist pretvorena ili s kojom je imovinska korist zamijenjena;

(b)

imovina stečena na zakonit način, ako je imovinska korist u cijelosti ili dijelom objedinjena s takvom imovinom, do procijenjene vrijednosti objedinjene imovinske koristi; ili

(c)

prihod ili druga korist izvedena iz imovinske koristi, imovine u koju je imovinska korist ostvarena kaznenim djelima pretvorena ili s kojom je zamijenjena ili imovine s kojom je imovinska korist ostvarena kaznenim djelom objedinjena do procijenjene vrijednosti objedinjene imovinske koristi, na isti način i u istoj mjeri kao imovinska korist.

6.   Mjere iz stavka 5. uključuju mjere kojima se dopušta privremeno oduzimanje, zadržavanje i oduzimanje imovine na temelju zahtjeva podnesenih građanskim sudovima.

7.   Država koja prima zahtjev bez odgode i ne dovodeći u pitanje stavak 8. ovog članka najkasnije 45 dana od zaprimanja zahtjeva donosi odluku o izvršenju naloga za oduzimanje. Država koja prima zahtjev državi koja podnosi zahtjev bez odgode šalje potvrdu bilo kojim sredstvom iz kojeg se može dobiti pisani zapis. Osim ako postoje razlozi za odgodu na temelju članka 672., država koja prima zahtjev poduzima konkretne mjere potrebne da bez odgode izvrši nalog za oduzimanje i barem jednako brzo i dajući mu jednaku prednost kao u sličnom domaćem predmetu.

8.   Ako država koja prima zahtjev ne može postupiti u roku iz stavka 7., odmah o tome obavješćuje državu koja podnosi zahtjev i savjetuje se s njom o odgovarajućim daljnjim koracima.

9.   Istekom roka iz stavka 7. za državu koja prima zahtjev ne prestaju vrijediti zahtjevi iz ovog članka.

Članak 666.

Izvršenje oduzimanja

1.   Postupci dobivanja naloga i izvršenja oduzimanja u skladu s člankom 665. uređeni su domaćim pravom države koja prima zahtjev.

2.   Državu koja prima zahtjev obvezuju utvrđenja činjenica ako su navedena u osudi ili sudskoj odluci suda države koja podnosi zahtjev ili ako se takva osuda ili sudska odluka implicitno na njima temelji.

3.   Ako se oduzimanje provodi putem zahtjeva za plaćanje novčanog iznosa, nadležno tijelo države koja prima zahtjev preračunava taj iznos u valutu te države prema važećem tečaju u vrijeme donošenja odluke o izvršenju oduzimanja.

Članak 667.

Oduzeta imovina

1.   Podložno stavcima 2. i 3. ovog članka, imovinom oduzetom u skladu s člancima 665. i 666. država koja prima zahtjev raspolaže u skladu sa svojim domaćim pravom i upravnim postupcima.

2.   Kad postupa po zahtjevu druge države u skladu s člankom 665., država koja prima zahtjev daje prednost, u mjeri koju omogućuje njezino domaće pravo i ako je tako zatraženo, vraćanju oduzete imovine državi koja podnosi zahtjev, tako da ona može isplatiti odštetu žrtvama kaznenih djela ili vratiti tu imovinu njezinim zakonitim vlasnicima.

3.   Kad postupa po zahtjevu druge države u skladu s člankom 665. i nakon što uzme u obzir prava žrtve na povrat ili naknadu imovine u skladu sa stavkom 2. ovog članka, država koja prima zahtjev raspolaže novcem naplaćenim izvršenjem naloga za oduzimanje kako slijedi:

(a)

ako je iznos jednak ili manji od 10 000 EUR, taj iznos zadržava država koja prima zahtjev; ili

(b)

ako je iznos veći od 10 000 EUR, država koja prima zahtjev 50 % tog iznosa prenosi državi koja podnosi zahtjev.

4.   Neovisno o stavku 3., država koja podnosi zahtjev i država koja prima zahtjev mogu, na pojedinačnoj osnovi, posebno razmotriti druge sporazume ili dogovore o raspodjeli imovine kako smatraju prikladnim.

Članak 668.

Pravo izvršenja i najveći dopušteni iznos oduzimanja

1.   Zahtjev za oduzimanje u skladu s člankom 665. ne utječe na pravo države koja podnosi zahtjev da sama izvrši nalog za oduzimanje.

2.   Ništa u ovoj glavi ne tumači se kao dopuštenje da ukupna vrijednost oduzimanja bude veća od novčanog iznosa navedenog u nalogu za oduzimanje. Ako jedna od država ustanovi da bi se to moglo dogoditi, države se savjetuju kako bi to izbjegle.

Članak 669.

Kazna zatvora u slučaju neizvršenja

Država koja prima zahtjev na temelju zahtjeva iz članka 665. ne izriče bez pristanka države koja podnosi zahtjev kaznu zatvora u slučaju neizvršenja ni drugu mjeru kojom se ograničava sloboda osobe.

Članak 670.

Razlozi za odbijanje

1.   Suradnja u skladu s ovom glavom može se odbiti ako:

(a)

država koja prima zahtjev smatra da bi ispunjenje zahtjeva bilo protivno načelu ne bis in idem; ili

(b)

kazneno djelo na koje se zahtjev odnosi nije kazneno djelo u skladu s domaćim pravom države koja prima zahtjev ako je počinjeno na području njezine nadležnosti, međutim, taj razlog za odbijanje primjenjuje se na suradnju u skladu s člancima od 658. do 662. samo ako zatražena pomoć uključuje prisilne mjere.

2.   Ujedinjena Kraljevina i Unija, djelujući u ime svojih država članica, mogu pojedinačno obavijestiti Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju da se, na temelju reciprociteta, uvjet dvostruke kažnjivosti iz stavka 1. točke (b) ovog članka neće primjenjivati ako je kazneno djelo zbog kojeg se zahtjev podnosi:

(a)

jedno od kaznenih djela navedenih u članku 599. stavku 5., kako je definirano u pravu države koja podnosi zahtjev; i

(b)

kažnjivo u državi koja podnosi zahtjev kaznom zatvora ili oduzimanja slobode u maksimalnom trajanju od najmanje tri godine.

3.   Suradnja u skladu s člancima od 658. do 662. ako zatražena pomoć uključuje prisilne mjere te se u skladu s člancima 663. i 664. može odbiti i ako se u skladu s domaćim pravom države koja prima zahtjev zatražene mjere ne bi mogle poduzeti za potrebe istrage ili postupka u sličnom domaćem predmetu.

4.   Ako je to propisano domaćim pravom države koja prima zahtjev, suradnja u skladu s člancima od 658. do 662. ako zatražena pomoć uključuje prisilne mjere te se u skladu s člancima 663. i 664. može odbiti i ako zatražene mjere ili druge mjere koje imaju sličan učinak ne bi bile dopuštene u skladu s domaćim pravom države koja podnosi zahtjev ili, kad je riječ o nadležnim tijelima države koja podnosi zahtjev, ako zahtjev nije odobrilo pravosudno tijelo u postupku u vezi s kaznenim djelima.

5.   Suradnja u skladu s člancima od 665. do 669. može se odbiti i u sljedećim slučajevima:

(a)

u skladu s domaćim pravom države koja prima zahtjev oduzimanje nije predviđeno za vrstu kaznenog djela na koju se zahtjev odnosi;

(b)

ne dovodeći u pitanje obvezu u skladu s člankom 665. stavkom 3., to bi bilo protivno načelima domaćeg prava države koja prima zahtjev, a koja se odnose na ograničenja oduzimanja u smislu odnosa između kaznenog djela i:

i.

gospodarske prednosti koja bi se mogla smatrati imovinskom koristi; ili

ii.

imovine koja bi se mogla smatrati predmetima;

(c)

u skladu s domaćim pravom države koja prima zahtjev oduzimanje se ne može više izvršiti zbog proteka vremena;

(d)

ne dovodeći u pitanje članak 665. stavke 5. i 6., zahtjev se ne odnosi na prethodnu osudu, sudsku odluku ili izjavu iz takve odluke o tome da je počinjeno kazneno djelo ili više kaznenih djela, na temelju koje je izrečena ili zatražena mjera oduzimanja;

(e)

oduzimanje nije izvršivo u državi koja podnosi zahtjev ili još uvijek podliježe redovnim pravnim sredstvima; ili

(f)

zahtjev se odnosi na nalog za oduzimanje koji je rezultat odluke donesene u odsutnosti osobe protiv koje je izdan, a po mišljenju države koja prima zahtjev, u postupku koji je proveden u državi koja podnosi zahtjev i u kojem je donesena ta odluka nisu se poštovala osnovna prava na obranu, koja pripadaju svakome protiv koga je podignuta optužnica.

6.   Za potrebe stavka 5. točke (f) odluka se ne smatra donesenom u odsutnosti u sljedećim slučajevima:

(a)

potvrđena je ili izrečena nakon prigovora osobe na koju se odnosi; ili

(b)

donesena je u žalbenom postupku, uz uvjet da je žalbu podnijela osoba na koju se odluka odnosi.

7.   Kad za potrebe stavka 5. točke (f) razmatra jesu li poštovana osnovna prava na obranu, država koja prima zahtjev uzima u obzir činjenicu da je dotična osoba namjerno htjela izbjeći pravdi odnosno činjenicu da je ta osoba imala mogućnost iskoristiti pravno sredstvo protiv odluke donesene u odsutnosti, a odlučila je to ne učiniti. Isto vrijedi i ako je dotičnoj osobi propisno uručen sudski poziv, a odlučila je ne postupiti u skladu s njim niti zatražiti odgodu.

8.   Države se ne smiju pozvati na bankarsku tajnu kao razlog odbijanja bilo kakve suradnje u skladu s ovom glavom. Država koja prima zahtjev može zatražiti, ako je to propisano njezinim domaćim pravom, da zahtjev za suradnju koja bi uključivala prestanak obveze čuvanja bankarske tajne odobri pravosudno tijelo u postupku u vezi s kaznenim djelima.

9.   Država koja prima zahtjev ne smije:

(a)

kao prepreku suradnji u skladu s ovom glavom navesti činjenicu da je osoba koja je pod istragom ili protiv koje su tijela države koja podnosi zahtjev izdala nalog za oduzimanje pravna osoba;

(b)

kao prepreku pružanju pomoći u skladu s člankom 665. stavkom 1. točkom (a) navesti činjenicu da je fizička osoba protiv koje je izdan nalog za oduzimanje imovinske koristi preminula ili činjenicu da je pravna osoba protiv koje je izdan nalog za oduzimanje imovinske koristi naknadno prestala postojati; ili

(c)

kao prepreku suradnji u skladu s ovom glavom navesti činjenicu da je osoba koja je pod istragom ili protiv koje su tijela države koja podnosi zahtjev izdala nalog za oduzimanje u zahtjevu navedena kao počinitelj i glavnog kaznenog djela i kaznenog djela pranja novca.

Članak 671.

Savjetovanje i informacije

Ako postoje opravdani razlozi za sumnju da bi izvršenje naloga za zamrzavanje ili oduzimanje bilo stvarna opasnost za zaštitu temeljnih prava, država koja prima zahtjev, prije donošenja odluke o izvršenju naloga za zamrzavanje ili oduzimanje, savjetuje se s državom koja podnosi zahtjev i može zatražiti dodatne informacije koje su joj potrebne.

Članak 672.

Odgoda

Država koja prima zahtjev može odgoditi postupanje po zahtjevu ako bi se njime dovele u pitanje istrage ili postupci koje provode njezina tijela.

Članak 673.

Djelomično ili uvjetno prihvaćanje zahtjeva

Prije odbijanja ili odgode suradnje u skladu s ovom glavom država koja prima zahtjev, ako je to primjereno nakon savjetovanja sa državom koja podnosi zahtjev, razmatra može li se zahtjev prihvatiti djelomično ili uz uvjete koje ona smatra potrebnima.

Članak 674.

Dostava pismena

1.   Države jedna drugoj u najvećoj mogućoj mjeri pružaju pomoć pri dostavi sudskih pismena osobama na koje se odnose privremene mjere i oduzimanje.

2.   Ništa u ovom članku ne bi trebalo ometati:

(a)

mogućnost izravnog slanja sudskih pismena poštom osobama u inozemstvu; i

(b)

mogućnost da sudski službenici, službenici ili druga nadležna tijela države pošiljateljice uruče sudska pismena izravno preko konzularnih predstavništava te države ili preko pravosudnih tijela, uključujući sudske službenike i službenike, ili drugih nadležnih tijela odredišne države.

3.   Pri uručivanju sudskih pismena osobama u inozemstvu na koje se odnose nalozi za privremene mjere i oduzimanje izdani u državi pošiljateljici, ta država navodi koja su pravna sredstva na raspolaganju tim osobama u skladu s njezinim domaćim pravom.

Članak 675.

Priznavanje stranih odluka

1.   Pri postupanju po zahtjevu za suradnju u skladu s člancima od 663. do 669. država koja prima zahtjev priznaje sve sudske odluke pravosudnog tijela donesene u državi koja podnosi zahtjev u vezi s pravima na koja se pozivaju treće strane.

2.   Priznanje odluke može se odbiti u sljedećim slučajevima:

(a)

treće strane nisu imale odgovarajuću mogućnost ostvariti svoja prava;

(b)

odluka nije u skladu s već donesenom odlukom o istoj stvari u državi koja prima zahtjev;

(c)

odluka nije u skladu s javnim poretkom države koja prima zahtjev; ili

(d)

odluka je donesena protivno odredbama o isključivoj nadležnosti u domaćem pravu države koja prima zahtjev.

Članak 676.

Tijela

1.   Svaka država imenuje središnje tijelo koje će biti odgovorno za dostavu zahtjeva i odgovora na zahtjeve dostavljene u skladu s ovom glavom, izvršenje takvih zahtjeva ili njihovo prosljeđivanje tijelima nadležnima za njihovo izvršenje.

2.   Unija može imenovati tijelo Unije koje može, uz nadležna tijela država članica, dostavljati i, ako je to primjereno, izvršavati zahtjeve u skladu s ovom glavom. Svaki takav zahtjev smatra se, za potrebe ove glave, zahtjevom države članice. Unija može to tijelo Unije imenovati i središnjim tijelom odgovornim za slanje zahtjeva i odgovora na zahtjeve koje je podnijelo to tijelo ili koji su podneseni tom tijelu u skladu s ovom glavom.

Članak 677.

Izravna komunikacija

1.   Središnja tijela izravno međusobno komuniciraju.

2.   U hitnim slučajevima pravosudna tijela države koja podnosi zahtjev mogu izravno slati zahtjeve ili priopćenja u skladu s ovom glavom pravosudnim tijelima države koja prima zahtjev. U takvim slučajevima istodobno se preko središnjeg tijela države koja podnosi zahtjev šalje preslika središnjem tijelu države koja prima zahtjev.

3.   Ako je zahtjev podnesen u skladu sa stavkom 2., a tijelo nije nadležno za postupanje po tom zahtjevu, ono ga upućuje nadležnom nacionalnom tijelu i izravno o tome izvješćuje državu koja podnosi zahtjev.

4.   Zahtjeve ili priopćenja u skladu s člancima od 658. do 662. koji ne uključuju prisilne mjere nadležna tijela države koja podnosi zahtjev mogu izravno uputiti nadležnim tijelima države koja prima zahtjev.

5.   Pravosudna tijela države koja podnosi zahtjev mogu izravno slati nacrte zahtjeva ili priopćenja u skladu s ovom glavom pravosudnim tijelima države koja prima zahtjev prije slanja službenog zahtjeva kako bi se osiguralo da se po njegovu primitku može učinkovito postupiti te da službeni zahtjev sadržava dovoljno informacija i popratnu dokumentaciju kako bi se zadovoljili zahtjevi prava države koja prima zahtjev.

Članak 678.

Oblik zahtjeva i jezici

1.   Svi zahtjevi u skladu s ovom glavom podnose se u pisanom obliku. Mogu se dostavljati elektroničkim putem ili drugim telekomunikacijskim sredstvima uz uvjet da je država koja podnosi zahtjev spremna u svakom trenutku na zahtjev dostaviti pisani zapis te komunikacije i izvornik.

2.   Zahtjevi u skladu sa stavkom 1. dostavljaju se na jednom od službenih jezika države koja prima zahtjev ili bilo kojem drugom jeziku koji država koja prima zahtjev naznači, ili je naznačen u njezino ime, u skladu sa stavkom 3.

3.   Ujedinjena Kraljevina i Unija, djelujući u ime svojih država članica, mogu pojedinačno obavijestiti Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju o jeziku ili jezicima koji se, uz službeni jezik ili jezike te države, mogu koristiti za dostavu zahtjeva u skladu s ovom glavom.

4.   Zahtjevi za privremene mjere u skladu s člankom 663. dostavljaju se na propisanom obrascu iz Priloga 46.

5.   Zahtjevi za oduzimanje u skladu s člankom 665. dostavljaju se na propisanom obrascu iz Priloga 46.

6.   Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju može prema potrebi izmijeniti obrasce iz stavaka 4. i 5.

7.   Ujedinjena Kraljevina i Unija, djelujući u ime svojih država članica, mogu pojedinačno obavijestiti Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju da traže prijevod popratnih dokumenata na jedan od službenih jezika države koja prima zahtjev ili koji drugi jezik naznačen u skladu sa stavkom 3. ovog članka. U slučaju zahtjeva u skladu s člankom 663. stavkom 4., takav prijevod popratnih dokumenata može se državi koja prima zahtjev dostaviti u roku od 48 sati nakon dostave zahtjeva, ne dovodeći u pitanje rokove iz članka 663. stavka 4.

Članak 679.

Legalizacija

Dokumenti dostavljeni na temelju ove glave izuzeti su od svih formalnosti legalizacije.

Članak 680.

Sadržaj zahtjeva

1.   U svakom zahtjevu za suradnju u skladu s ovom glavom navode se:

(a)

tijelo koje podnosi zahtjev i tijelo koje provodi istrage ili postupke;

(b)

predmet zahtjeva i razlozi za njegovo podnošenje;

(c)

stvari, uključujući relevantne činjenice (kao što su datum, mjesto i okolnosti počinjenja kaznenog djela), na koje se istrage ili postupci odnose, osim u slučaju zahtjeva za obavijest;

(d)

ako suradnja uključuje prisilne mjere:

i.

tekst zakonskih odredaba ili, ako to nije moguće, navod relevantnog primjenjivog prava; i

ii.

naznaka da bi se zatražena mjera ili druge mjere koje imaju sličan učinak mogle poduzeti na državnom području države koja podnosi zahtjev u skladu s njezinim domaćim pravom;

(e)

ako je to potrebno i ako je moguće:

i.

pojedinosti o osobi ili osobama na koje se zahtjev odnosi, uključujući ime, datum i mjesto rođenja, državljanstvo i lokaciju te, kad je posrijedi pravna osoba, njezino sjedište; i

ii.

imovina u vezi s kojom je zatražena suradnja, njezina lokacija, veza s dotičnom osobom ili dotičnim osobama, svaka veza s kaznenim djelom te sve dostupne informacije o drugim osobama i interesima u imovini; i

(f)

svi posebni postupci za koje država koja podnosi zahtjev želi da se slijede.

2.   U zahtjevu za izricanje privremenih mjera u skladu s člankom 663. u vezi s privremenim oduzimanjem imovine na kojoj se može izvršiti nalog za oduzimanje putem zahtjeva za plaćanje novčanog iznosa navodi se i najveći iznos za koji se traži namirenje iz te imovine.

3.   Uz podatke iz stavka 1. ovog članka svi zahtjevi u skladu s člankom 665. sadržavaju i:

(a)

u slučaju iz članka 665. stavka 1. točke (a):

i.

ovjerenu vjerodostojnu presliku naloga za oduzimanje koji je izdao sud u državi koja podnosi zahtjev i izjavu o razlozima na temelju kojih je nalog izdan ako nisu navedeni u samom nalogu;

ii.

potvrdu nadležnog tijela države koja podnosi zahtjev da je nalog za oduzimanje ovršan i da ne podliježe redovnim pravnim sredstvima;

iii.

informacije o zahtijevanom opsegu izvršenja naloga; i

iv.

informacije o potrebi poduzimanja privremenih mjera;

(b)

u slučaju iz članka 665. stavka 1. točke (b), navod činjenica na koje se država koja podnosi zahtjev poziva i koje su dovoljne da se državi koja prima zahtjev omogući da zatraži nalog u skladu sa svojim domaćim pravom;

(c)

ako su treće strane imale mogućnost pozvati se na svoja prava, dokumente kojima se to dokazuje.

Članak 681.

Nepotpuni zahtjevi

1.   Ako zahtjev nije u skladu s odredbama ove glave ili dostavljene informacije nisu dovoljne da država koja prima zahtjev može postupiti po zahtjevu, ona može zatražiti od države koja podnosi zahtjev da ga izmijeni ili dopuni dodatnim informacijama.

2.   Država koja prima zahtjev može odrediti rok za primitak tih izmjena ili informacija.

3.   Dok čeka primitak zatraženih izmjena ili informacija u vezi sa zahtjevom u skladu s člankom 664., država koja prima zahtjev može poduzeti bilo koju mjeru iz članaka od 658. do 664.

Članak 682.

Više zahtjeva

1.   Ako država koja prima zahtjev zaprimi više od jednog zahtjeva u skladu s člankom 663. ili člankom 665. koji se odnose na istu osobu ili imovinu, činjenica da postoji više zahtjeva ne sprečava tu državu da postupi u skladu sa zahtjevima koji uključuju poduzimanje privremenih mjera.

2.   U slučaju više zahtjeva u skladu s člankom 665., država koja prima zahtjev razmatra savjetovanje s državama koje podnose zahtjeve.

Članak 683.

Obveza navođenja razloga

Država koja prima zahtjev navodi razloge za svaku odluku o odbijanju, odgodi ili uvjetovanju bilo kakve suradnje u skladu s ovom glavom.

Članak 684.

Obavješćivanje

1.   Država koja prima zahtjev odmah obavješćuje državu koja podnosi zahtjev o:

(a)

mjerama poduzetima na temelju zahtjeva u skladu s ovom glavom;

(b)

konačnom ishodu mjera poduzetih na temelju zahtjeva u skladu s ovom glavom;

(c)

odluci o odbijanju, odgodi ili uvjetovanju. u cijelosti ili dijelom, bilo kakve suradnje u skladu s ovom glavom;

(d)

svim okolnostima zbog kojih je provedba zatraženih mjera onemogućena ili će vjerojatno znatno kasniti; i

(e)

u slučaju privremenih mjera poduzetih u skladu sa zahtjevom iz članaka od 658. do 663., odredbama domaćeg prava koje bi automatski prouzročile ukidanje privremene mjere.

2.   Država koja podnosi zahtjev odmah obavješćuje državu koja prima zahtjev o:

(a)

svakom preispitivanju, odluci ili nekoj drugoj činjenici zbog koje nalog za oduzimanje u cijelosti ili dijelom prestaje biti ovršan; i

(b)

svakoj promjeni, stvarnoj ili pravnoj, zbog koje bilo kakva radnja u skladu s ovom glavom više nije opravdana.

3.   Ako država na temelju istog naloga za oduzimanje zatraži oduzimanje u više država, ona obavješćuje sve države na koje se izvršenje naloga odnosi o tom zahtjevu.

Članak 685.

Ograničenja upotrebe

1.   Država koja prima zahtjev može uvjetovati ispunjenje zahtjeva time da nadležna tijela države koja podnosi zahtjev ne koriste niti prenose dobivene informacije ili dokaze za potrebe istraga ili postupaka, osim onih navedenih u zahtjevu, bez njezina prethodnog pristanka.

2.   Bez prethodnog pristanka države koja prima zahtjev informacije ili dokaze koje ona pruži u skladu s ovom glavom nadležna tijela države koja podnosi zahtjev ne smiju koristiti niti prenositi za potrebe istraga ili postupaka osim onih navedenih u zahtjevu.

3.   Osobne podatke dostavljene u skladu s ovom glavom država kojoj su upućeni može iskoristiti:

(a)

za potrebe postupaka na koje se ova glava primjenjuje;

(b)

za druge sudske ili upravne postupke izravno povezane s postupcima iz točke (a);

(c)

za sprečavanje neposrednih i ozbiljnih prijetnji javnoj sigurnosti; ili

(d)

u drugu svrhu, samo uz prethodnu suglasnost države koja ih je dostavila, osim ako je dotična država dobila privolu ispitanika.

4.   Ovaj se članak primjenjuje i na osobne podatke koji nisu dostavljeni, nego su dobiveni na neki drugi način u skladu s ovom glavom.

5.   Ovaj se članak ne primjenjuje na osobne podatke koje je Ujedinjena Kraljevina ili država članica dobila na temelju ove glave i koji potječu iz te države.

Članak 686.

Povjerljivost

1.   Država koja podnosi zahtjev može od države koja prima zahtjev zatražiti da s činjenicama i sadržajem zahtjeva postupa kao s povjerljivima osim do mjere koja je potrebna za izvršenje zahtjeva. Ako država koja prima zahtjev ne može ispuniti zahtjev u pogledu povjerljivosti, odmah o tome obavješćuje državu koja podnosi zahtjev.

2.   Država koja podnosi zahtjev čuva, ako to nije u suprotnosti s temeljnim načelima njezina domaćeg prava i ako je tako zatraženo, povjerljivost svih dokaza i informacija koje joj dostavi država koja prima zahtjev, osim u mjeri u kojoj je njihovo otkrivanje nužno za istrage ili postupke opisane u zahtjevu.

3.   U skladu s odredbama njezina domaćeg prava, država kojoj je spontano dostavljena informacija u skladu s člankom 662. postupa u skladu sa zahtjevom povjerljivosti koji postavi država koja je dostavila informacije. Ako država primateljica ne može ispuniti taj zahtjev, odmah o tome obavješćuje državu koja ih je dostavila.

Članak 687.

Troškovi

Redovne troškove postupanja u skladu sa zahtjevom snosi država koja prima zahtjev. Ako postupanjem po zahtjevu nužno nastaju znatni ili izvanredni troškovi, država koja podnosi zahtjev i država koja prima zahtjev savjetuju se radi dogovora o uvjetima ispunjenja zahtjeva i načinu podmirenja troškova.

Članak 688.

Naknada štete

1.   Ako osoba pokrene sudski postupak radi utvrđivanja odgovornosti za štetu koja je nastala kao posljedica djelovanja ili propusta povezanog sa suradnjom u skladu s ovom glavom, države na koje se to odnosi razmatraju međusobno savjetovanje, ako je to primjereno, kako bi utvrdile način raspodjele iznosa naknade štete.

2.   Država protiv koje je pokrenut postupak za naknadu štete nastoji obavijestiti drugu državu o tom postupku ako bi ta država mogla imati interes u tom slučaju.

Članak 689.

Pravna sredstva

1.   Svaka država osigurava da osobe na koje se odnose mjere iz članaka od 663. do 666. imaju na raspolaganju djelotvorna pravna sredstva za zaštitu svojih prava.

2.   Sadržajni razlozi za zatražene mjere u skladu s člancima od 663. do 666. ne osporavaju se pred sudom države koja prima zahtjev.

GLAVA XII.

OSTALE ODREDBE

Članak 690.

Dostava obavijesti

1.   Do datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma Unija i Ujedinjena Kraljevina dostavljaju sve obavijesti predviđene u članku 602. stavku 2., članku 603. stavku 2. i članku 611. stavku 4. te, ako je to moguće, navode je li potrebno dostaviti takvu obavijest.

Ako takva obavijest ili naznaka nisu poslani u odnosu na državu, u trenutku iz prvog podstavka, obavijesti se mogu dostaviti u odnosu na tu državu što je prije moguće, a najkasnije dva mjeseca nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Tijekom tog prijelaznog razdoblja svaka država u odnosu na koju nije dostavljena obavijest predviđena člankom 602. stavkom 2., člankom 603. stavkom 2. ili člankom 611. stavkom 4., a za koju nije bilo naznaka da takvu obavijest ne treba dostaviti, može iskoristiti mogućnosti predviđene tim člankom kao da je takva obavijest dostavljena u odnosu na tu državu. U slučaju članka 603. stavka 2., država može iskoristiti mogućnosti predviđene u tom članku samo ako je to u skladu s kriterijima za obavješćivanje.

2.   Obavijesti iz članka 599. stavka 4., članka 605. stavka 1., članka 606. stavka 2., članka 625. stavka 1., članka 626. stavka 1., članka 659. stavka 4., članka 660. stavka 5., članka 661. stavka 5., članka 670. stavka 2. i članka 678. stavaka 3. i 7. mogu se dostaviti u bilo kojem trenutku.

3.   Obavijesti iz članka 605. stavka 1., članka 606. stavka 2. i članka 678. stavaka 3. i 7. mogu se izmijeniti u bilo kojem trenutku.

4.   Obavijesti iz članka 602. stavka 2., članka 603. stavka 2., članka 605. stavka 1., članka 611. stavka 4., članka 659. stavka 4., članka 660. stavka 5., i članka 661. stavka 5. mogu se povući u bilo kojem trenutku.

5.   Informacije o obavijestima Ujedinjene Kraljevine iz članka 605. stavka 1. Unija objavljuje u Službenom listu Europske unije.

6.   Do datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma Ujedinjena Kraljevina obavješćuje Uniju o identitetu sljedećih tijela:

(a)

tijela nadležnog za primanje i obradu podataka iz PNR-a na temelju glave III.;

(b)

tijela koje se smatra nadležnim tijelom za izvršavanje zakonodavstva za potrebe glave V. i kratak opis njegovih nadležnosti;

(c)

nacionalne kontaktne točke određene na temelju članka 568. stavka 1.;

(d)

tijela koje se smatra nadležnim tijelom za potrebe glave VI. i kratak opis njegovih nadležnosti;

(e)

kontaktne točke određene na temelju članka 584. stavka 1.;

(f)

nacionalnog dopisnika za pitanja terorizma Ujedinjene Kraljevine određenog na temelju članka 584. stavka 2.;

(g)

tijela nadležnog u skladu s domaćim pravom Ujedinjene Kraljevine za izvršenje uhidbenog naloga, kako je navedeno u članku 598. točki (c), i tijela nadležnog u skladu s domaćim pravom Ujedinjene Kraljevine za izdavanje uhidbenog naloga, kako je navedeno u članku 598. točki (d);

(h)

tijela koje je Ujedinjena Kraljevina odredila na temelju članka 623. stavka 3.;

(i)

središnjeg tijela koje je Ujedinjena Kraljevina odredila na temelju članka 645.;

(j)

središnjeg tijela koje je Ujedinjena Kraljevina odredila na temelju članka 676. stavka 1.

Informacije o tijelima iz prvog podstavka Unija objavljuje u Službenom listu Europske unije.

7.   Do stupanja na snagu ovog Sporazuma Unija, u svoje ime ili u ime država članica, ovisno o slučaju, obavješćuje Ujedinjenu Kraljevinu o identitetu sljedećih tijela:

(a)

odjela za informacije o putnicima koje je svaka država članica osnovala ili odredila za potrebe primanja i obrade podataka iz PNR-a na temelju glave III.;

(b)

tijela nadležnog u skladu s domaćim pravom svake države članice za izvršenje uhidbenog naloga, kako je navedeno u članku 598. točki (c), i tijela nadležnog u skladu s domaćim pravom svake države članice za izdavanje uhidbenog naloga, kako je navedeno u članku 598. točki (d);

(c)

tijela određenog za svaku državu članicu na temelju članka 623. stavka 3.;

(d)

tijela Unije iz članka 634.;

(e)

središnjeg tijela koje je svaka država članica odredila na temelju članka 645.;

(f)

središnjeg tijela koje je svaka država članica odredila na temelju članka 676. stavka 1.;

(g)

svakog tijela Unije određenog na temelju članka 676. stavka 2. prve rečenice i o tome je li ono određeno i kao središnje tijelo na temelju zadnje rečenice tog stavka.

8.   Obavijesti na temelju stavka 6. ili 7. mogu se izmijeniti u bilo kojem trenutku. O takvim se izmjenama obavješćuje Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju.

9.   Ujedinjena Kraljevina i Unija o stavku 6. točkama (a), (b), (d), (e), (g), (h), (i) i (j) odnosno o stavku 7. mogu obavijestiti više od jednog tijela i te obavijesti mogu ograničiti samo u određene svrhe.

10.   Unija u obavijestima iz ovog članka navodi svoje države članice na koje se obavijest odnosi ili da je dostavlja u svoje ime.

Članak 691.

Preispitivanje i evaluacija

1.   Ovaj se dio zajednički preispituje u skladu s člankom 776. ili na zahtjev bilo koje stranke ako je tako zajednički dogovoreno.

2.   Stranke mogu unaprijed odlučiti o načinima preispitivanja i jedna drugu obavijestiti o sastavu svojeg tima za preispitivanje. Članovi timova za preispitivanje su osobe s odgovarajućim stručnim znanjem o pitanjima koja se preispituju. Podložno primjenjivim zakonima, svi sudionici u preispitivanju poštuju povjerljivost rasprava i imaju odgovarajuća uvjerenja o sigurnosnoj provjeri. Za potrebe takvih preispitivanja Ujedinjena Kraljevina i Unija omogućuju odgovarajući pristup relevantnoj dokumentaciji, sustavima i osoblju.

3.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2., osobito se preispituju praktična provedba, tumačenje i promjene ovog dijela.

Članak 692.

Prestanak

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 779., svaka stranka može u bilo kojem trenutku okončati ovaj dio dostavom pisane obavijesti diplomatskim putem. U tom slučaju ovaj dio prestaje biti na snazi prvog dana devetog mjeseca nakon datuma obavijesti.

2.   Ako se, međutim, ovaj dio okonča zato što je Ujedinjena Kraljevina ili država članica otkazala Europsku konvenciju o ljudskim pravima ili njezine protokole br. 1, 6 ili 13, ovaj dio prestaje biti na snazi na dan od kojeg takav otkaz počne proizvoditi učinke ili, ako je obavijest o njegovu prestanku dostavljena nakon tog datuma, petnaesti dan od dostave takve obavijesti.

3.   Ako bilo koja od stranaka dostavi obavijest o prestanku na temelju ovog članka, sastaje se Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju kako bi odlučio o mjerama potrebnima da se svaka suradnja pokrenuta na temelju ovog dijela dovrši na odgovarajući način. U svakom slučaju, za sve osobne podatke prikupljene u okviru suradnje na temelju ovog dijela stranke osiguravaju da se razina zaštite pri kojoj su se ti osobni podaci prenosili zadrži i nakon što prestanak počne proizvoditi učinke.

Članak 693.

Suspenzija

1.   U slučaju ozbiljnih i sustavnih nedostataka unutar jedne stranke u pogledu zaštite temeljnih prava ili načela vladavine prava, druga stranka može suspendirati ovaj dio ili njegove glave dostavom pisane obavijesti diplomatskim putem. U takvoj se obavijesti navode ozbiljni i sustavni nedostaci koji su razlog suspenzije.

2.   U slučaju ozbiljnih i sustavnih nedostataka unutar jedne stranke u pogledu zaštite osobnih podataka, među ostalim i ako se zbog tih nedostatka prestala primjenjivati relevantna odluka o primjerenosti, druga stranka može suspendirati ovaj dio ili njegove glave dostavom pisane obavijesti diplomatskim putem. U takvoj se obavijesti navode ozbiljni i sustavni nedostaci koji su razlog suspenzije.

3.   Za potrebe stavka 2. „relevantna odluka o primjerenosti” znači:

(a)

u odnosu na Ujedinjenu Kraljevinu, odluka koju je donijela Europska komisija, u skladu s člankom 36. Direktive (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (82) ili sličnim propisom koji ju je naslijedio, kojom se potvrđuje odgovarajuća razina zaštite;

(b)

u odnosu na Uniju, odluka koju je donijela Ujedinjena Kraljevina kojom se potvrđuje odgovarajuća razina zaštite za potrebe prijenosa obuhvaćenih područjem primjene dijela 3. Zakona o zaštiti podataka iz 2018. (83) ili sličnog propisa koji ga je naslijedio.

4.   U vezi sa suspenzijom glave III. ili glave X., upućivanja na „relevantnu odluku o primjerenosti” obuhvaćaju i:

(a)

u odnosu na Ujedinjenu Kraljevinu, odluku koju je donijela Europska komisija, u skladu s člankom 45. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (84) (Opća uredba o zaštiti podataka) ili sličnim propisom koji ju je naslijedio, kojom se potvrđuje odgovarajuća razina zaštite;

(b)

u odnosu na Uniju, odluku koju je donijela Ujedinjena Kraljevina kojom se potvrđuje odgovarajuća razina zaštite za potrebe prijenosa obuhvaćenih područjem primjene dijela 2. Zakona o zaštiti podataka iz 2018. ili sličnog propisa koji ga je naslijedio.

5.   Glave na koje se odnosi suspenzija privremeno se prestaju primjenjivati prvog dana trećeg mjeseca nakon datuma obavijesti iz stavka 1. ili 2., osim ako najkasnije dva tjedna prije isteka tog razdoblja, ili kako je produljeno, ovisno o slučaju, u skladu sa stavkom 7. točkom (d), stranka koja je dostavila obavijest o suspenziji napismeno obavijesti drugu stranku, diplomatskim putem, o povlačenju prve obavijesti ili o smanjenju područja primjene suspenzije. U potonjem se slučaju privremeno prestaju primjenjivati samo glave iz druge obavijesti.

6.   Ako jedna stranka dostavi obavijest o suspenziji jedne ili više glava ovog dijela na temelju stavka 1. ili 2., druga stranka može suspendirati sve preostale glave dostavom pisane obavijesti diplomatskim putem tri mjeseca unaprijed.

7.   Nakon dostave obavijesti o suspenziji na temelju stavka 1. ili 2. tim se pitanjem odmah počinje baviti Vijeće za partnerstvo. Vijeće za partnerstvo razmatra kako bi se stranci koja je dostavila obavijest o suspenziji moglo omogućiti da odgodi njezino stupanje na snagu, smanji njezino područje primjene ili da je povuče. U tu svrhu, na temelju preporuke Posebnog odbora za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju, Vijeće za partnerstvo može:

(a)

postići dogovor o zajedničkom tumačenju odredaba ovog dijela;

(b)

strankama preporučiti odgovarajuće mjere;

(c)

donijeti odgovarajuće prilagodbe ovog dijela potrebne da se otklone razlozi za suspenziju, koje mogu vrijediti najdulje 12 mjeseci; i

(d)

produljiti razdoblje iz stavka 5. za najviše tri mjeseca.

8.   Ako bilo koja od stranaka dostavi obavijest o suspenziji na temelju ovog članka, sastaje se Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju kako bi odlučio o mjerama potrebnima da se svaka suradnja pokrenuta na temelju ovog dijela i zahvaćena tom obaviješću dovrši na odgovarajući način. U svakom slučaju, za sve osobne podatke prikupljene u okviru suradnje na temelju ovog dijela prije privremenog prestanka primjene glava na koja se odnosi suspenzija stranke osiguravaju da se razina zaštite pri kojoj su se ti osobni podaci prenosili zadrži i nakon što suspenzija počne proizvoditi učinke.

9.   Suspendirane glave ponovno se uvode prvog dana mjeseca nakon dana na koji stranka koja je dostavila obavijest o suspenziji na temelju stavka 1. ili 2. napismeno obavijesti, diplomatskim putem, drugu stranku o svojoj namjeri da ponovno uvede suspendirane glave. Stranka koja je dostavila obavijest o suspenziji na temelju stavka 1. ili 2. to čini čim prestanu postojati ozbiljni i sustavni nedostaci druge stranke koji su bili razlog suspenzije.

10.   Nakon dostave obavijesti o namjeri ponovnog uvođenja suspendiranih glava u skladu sa stavkom 9., preostale glave suspendirane na temelju stavka 6. ponovno se uvode istodobno s glavama suspendiranima na temelju stavka 1. ili 2.

Članak 694.

Troškovi

Stranke i države članice, uključujući institucije, tijela, urede i agencije stranaka ili država članica, snose vlastite troškove koji nastanu tijekom provedbe ovog dijela, osim ako je u ovom Sporazumu predviđeno drukčije.

GLAVA XIII.

RJEŠAVANJE SPOROVA

Članak 695.

Cilj

Cilj je ove glave uspostaviti brz, djelotvoran i učinkovit mehanizam za izbjegavanje i rješavanje sporova između stranaka u pogledu ovog dijela, uključujući sporove u pogledu ovog dijela pri primjeni na situacije uređene drugim odredbama ovog Sporazuma, s ciljem postizanja sporazumnog rješenja, kad je to moguće.

Članak 696.

Područje primjene

1.   Ova se glava primjenjuje na sporove između stranaka u vezi s ovim dijelom („obuhvaćene odredbe”).

2.   Obuhvaćene odredbe uključuju sve odredbe ovog dijela, uz iznimku članaka 526. i 541., članka 552. stavka 14. te članaka 562., 692., 693. i 700.

Članak 697.

Isključivost

Stranke se obvezuju da međusobne sporove u vezi s ovim dijelom neće upućivati drugim mehanizmima za rješavanje sporova osim mehanizmu predviđenom ovom glavom.

Članak 698.

Savjetovanje

1.   Ako stranka („stranka koja podnosi pritužbu”) smatra da je druga stranka („tužena stranka”) prekršila obvezu iz ovog dijela, stranke to nastoje riješiti pokretanjem savjetovanja u dobroj vjeri radi postizanja sporazumnog rješenja.

2.   Stranka koja podnosi pritužbu može zatražiti savjetovanje dostavom pisanog zahtjeva tuženoj stranci. Stranka koja podnosi pritužbu u svojem pisanom zahtjevu navodi razloge za zahtjev, među ostalim i djela ili propuste za koja smatra da čine kršenje obveze tužene stranke, te obuhvaćene odredbe koje smatra primjenjivima.

3.   Tužena stranka na zahtjev odgovara odmah, a najkasnije dva tjedna nakon datuma njegova podnošenja. Savjetovanje se održava redovito u tromjesečnom razdoblju od datuma dostave zahtjeva u fizičkom obliku ili bilo kojim drugim sredstvom komunikacije koje stranke dogovore.

4.   Savjetovanje se zaključuje u roku od tri mjeseca od datuma dostave zahtjeva, osim ako se stranke dogovore da će ga nastaviti.

5.   Stranka koja podnosi pritužbu može zatražiti da se savjetovanje održi u okviru Posebnog odbora za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju ili u okviru Vijeća za partnerstvo. Prvi se sastanak održava u roku od mjesec dana od dostave zahtjeva za savjetovanje iz stavka 2. ovog članka. Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju može u bilo kojem trenutku odlučiti uputiti predmet Vijeću za partnerstvo. Vijeće za partnerstvo može i samo preuzeti rješavanje tog predmeta. Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju ili, ovisno o slučaju, Vijeće za partnerstvo, spor može riješiti odlukom. Takva se odluka smatra sporazumnim rješenjem u smislu članka 699.

6.   Stranka koja podnosi pritužbu može u bilo kojem trenutku jednostrano povući svoj zahtjev za savjetovanje. U takvom se slučaju savjetovanje odmah prekida.

7.   Savjetovanje, a posebno sve informacije koje se smatraju povjerljivima i stajališta stranaka tijekom savjetovanja, povjerljive su prirode.

Članak 699.

Sporazumno rješenje

1.   Stranke mogu u bilo kojem trenutku postići sporazumno rješenje u pogledu bilo kojeg spora iz članka 696.

2.   Sporazumno rješenje može se donijeti odlukom Posebnog odbora za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju ili Vijeća za partnerstvo. Sporazumno rješenje koje se sastoji od dogovora stranaka o zajedničkom tumačenju odredaba ovog dijela donosi se odlukom Vijeća za partnerstvo.

3.   Svaka stranka u dogovorenom roku poduzima mjere potrebne za provedbu sporazumnog rješenja.

4.   Najkasnije na datum isteka dogovorenog roka stranka koja provodi mjere napismeno obavješćuje drugu stranku o svim mjerama poduzetima za provedbu sporazumnog rješenja.

Članak 700.

Suspenzija

1.   Ako u savjetovanju iz članka 698. nije postignuto sporazumno rješenje u smislu članka 699., pod uvjetom da stranka koja podnosi pritužbu nije povukla svoj zahtjev za savjetovanje u skladu s člankom 698. stavkom 6. i da smatra da tužena stranka teško krši svoje obveze na temelju obuhvaćenih odredaba iz članka 698. stavka 2., stranka koja podnosi pritužbu može suspendirati glave ovog dijela na koje se odnosi teško kršenje dostavom pisane obavijesti diplomatskim putem. U takvoj se obavijesti navode teška kršenja obveza tužene stranke koja su razlog suspenzije.

2.   Glave na koje se odnosi suspenzija privremeno se prestaju primjenjivati prvog dana trećeg mjeseca nakon datuma obavijesti iz stavka 1. ili drugog datuma koji stranke dogovore, osim ako stranka koja podnosi pritužbu najkasnije dva tjedna prije isteka tog razdoblja napismeno obavijesti tuženu stranku, diplomatskim putem, o povlačenju prve obavijesti ili o smanjenju područja primjene suspenzije. U potonjem se slučaju privremeno prestaju primjenjivati samo glave iz druge obavijesti.

3.   Ako stranka koja podnosi pritužbu dostavi obavijest o suspenziji jedne ili više glava ovog dijela na temelju stavka 1., tužena stranka može suspendirati sve preostale glave dostavom pisane obavijesti diplomatskim putem tri mjeseca unaprijed.

4.   U slučaju dostave obavijesti o suspenziji na temelju ovog članka, sastaje se Posebni odbor za suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju kako bi odlučio o mjerama potrebnima da se svaka suradnja pokrenuta na temelju ovog dijela i zahvaćena tom obaviješću dovrši na odgovarajući način. U svakom slučaju, za sve osobne podatke prikupljene u okviru suradnje na temelju ovog dijela prije privremenog prestanka primjene glava na koja se odnosi suspenzija stranke osiguravaju da se razina zaštite pri kojoj su se ti osobni podaci prenosili zadrži i nakon što suspenzija počne proizvoditi učinke.

5.   Suspendirane glave ponovno se uvode prvog dana mjeseca nakon dana na koji stranka koja podnosi pritužbu napismeno obavijesti, diplomatskim putem, tuženu stranku o svojoj namjeri da ponovno uvede suspendirane glave. Stranka koja podnosi pritužbu to čini čim ocijeni da više nema teškog kršenja obveza koje je bilo razlog suspenzije.

6.   Nakon što stranka koja podnosi pritužbu dostavi obavijest o namjeri ponovnog uvođenja suspendiranih glava u skladu sa stavkom 5., preostale glave koje je tužena stranka suspendirala na temelju stavka 3. ponovno se uvode istodobno s glavama koja je stranka koja podnosi pritužbu suspendirala na temelju stavka 1.

Članak 701.

Rokovi

1.   Svi rokovi utvrđeni u ovoj glavi računaju se u tjednima ili mjesecima, ovisno o slučaju, od dana nakon djela ili činjenice na koji se odnose.

2.   Stranke mogu sporazumno produljiti sve rokove iz ove glave.

DIO ČETVRTI

TEMATSKA SURADNJA

GLAVA I.

ZDRAVSTVENA SIGURNOST

Članak 702.

Suradnja u području zdravstvene sigurnosti

1.   Za potrebe ovog članka „ozbiljna prekogranična prijetnja zdravlju” znači po život opasna ili na drugi način ozbiljna opasnost za zdravlje biološkog, kemijskog, okolišnog ili nepoznatog podrijetla koja se širi ili podrazumijeva značajan rizik od širenja preko granica barem jedne države članice i Ujedinjene Kraljevine.

2.   Stranke se međusobno obavješćuju o ozbiljnoj prekograničnoj prijetnji zdravlju koja utječe na drugu stranku i nastoje to učiniti pravodobno.

3.   U slučaju ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju, Unija, na pisani zahtjev Ujedinjene Kraljevine, može u vezi s tom prijetnjom Ujedinjenoj Kraljevini odobriti ad hoc pristup sustavu ranog upozoravanja i odgovora („EWRS”) kako bi se strankama i nadležnim tijelima država članica omogućila razmjena relevantnih informacija, procjena javnozdravstvenih rizika i koordinacija mjera koje bi mogle biti potrebne za zaštitu javnog zdravlja. Unija nastoji pravodobno odgovoriti na pisani zahtjev Ujedinjene Kraljevine.

Nadalje, Unija može pozvati Ujedinjenu Kraljevinu da sudjeluje u odboru osnovanom u Uniji, koji se sastoji od predstavnikâ država članica, radi podrške razmjeni informacija i koordinaciji u vezi s ozbiljnom prekograničnom prijetnjom zdravlju.

Oba su aranžmana privremena, a u svakom slučaju u trajanju ne duljem od onoga što bilo koja od stranaka, nakon savjetovanja s drugom strankom, smatra nužnim za dotičnu ozbiljnu prekograničnu prijetnju zdravlju.

4.   Za potrebe razmjene informacija iz stavka 2. i svih zahtjeva podnesenih na temelju stavka 3., svaka stranka određuje kontaktnu točku i o tome obavješćuje drugu stranku. Kontaktne točke također:

(a)

nastoje olakšati razumijevanje između stranaka o tome je li prijetnja ozbiljna prekogranična prijetnja zdravlju;

(b)

nastoje postići sporazumna rješenja za sva tehnička pitanja koja proizlaze iz provedbe ove glave.

5.   Dok ima pristup EWRS-u odobren u vezi s konkretnom ozbiljnom prekograničnom prijetnjom zdravlju, Ujedinjena Kraljevina poštuje sve uvjete njegova korištenja te poslovnik odbora iz stavka 3. Ako nakon razmjene pojašnjenja između stranaka:

(a)

Unija smatra da Ujedinjena Kraljevina nije poštovala prethodno navedene uvjete ili poslovnik, Unija može u vezi s tom prijetnjom ukinuti pristup Ujedinjene Kraljevine EWRS-u ili njezino sudjelovanje u tom odboru, ovisno o slučaju;

(b)

Ujedinjena Kraljevina smatra da ne može prihvatiti uvjete ili poslovnik, Ujedinjena Kraljevina može u vezi s tom prijetnjom povući svoje sudjelovanje u EWRS-u ili u tom odboru, ovisno o slučaju.

6.   Ako je to u njihovu zajedničkom interesu, stranke surađuju na međunarodnim forumima o prevenciji, otkrivanju, pripremi za i odgovoru na utvrđene i nove prijetnje zdravstvenoj sigurnosti.

7.   Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti i relevantno tijelo Ujedinjene Kraljevine odgovorno za nadzor, prikupljanje informacija o epidemijama i znanstvene savjete o zaraznim bolestima surađuju u tehničkim i znanstvenim pitanjima od zajedničkog interesa stranaka te u tu svrhu mogu sklopiti memorandum o razumijevanju.

GLAVA II.

KIBERSIGURNOST

Članak 703.

Dijalog o kiberpitanjima

Stranke nastoje uspostaviti redoviti dijalog radi razmjene informacija o promjenama u relevantnom razvoju politike, među ostalim u vezi s međunarodnom sigurnošću, sigurnošću novih tehnologija, upravljanjem internetom, kibersigurnošću, kiberobranom i kiberkriminalitetom.

Članak 704.

Suradnja u kiberpitanjima

1.   Ako je to u njihovu zajedničkom interesu, stranke surađuju u području kiberpitanja dijeljenjem najbolje prakse i zajedničkim praktičnim djelovanjima usmjerenima na promicanje i zaštitu otvorenog, slobodnog, stabilnog, mirnog i sigurnog kiberprostora temeljenog na primjeni postojećeg međunarodnog prava i normi za odgovorno ponašanje država te regionalnih mjera za izgradnju povjerenja u kiberprostor.

2.   Stranke nastoje surađivati i u relevantnim međunarodnim tijelima i forumima te nastoje ojačati globalnu kiberotpornost i sposobnost trećih zemalja za učinkovitu borbu protiv kiberkriminaliteta.

Članak 705.

Suradnja s timom za hitne računalne intervencije Europske unije

Podložno prethodnom odobrenju Upravljačkog odbora tima za hitne računalne intervencije Europske unije (CERT-EU), CERT-EU i nacionalni tim za hitne računalne intervencije Ujedinjene Kraljevine surađuju na dobrovoljnoj, pravodobnoj i recipročnoj osnovi radi razmjene informacija o alatima i metodama, kao što su tehnike, taktike, postupci i najbolja praksa, te o općim prijetnjama i ranjivosti.

Članak 706.

Sudjelovanje u posebnim aktivnostima skupine za suradnju osnovane na temelju Direktive (EU) 2016/1148

1.   Radi promicanja suradnje u području kibersigurnosti, uz istodobno osiguravanje autonomije postupka donošenja odluka Unije, relevantna nacionalna tijela Ujedinjene Kraljevine mogu, na poziv predsjednika skupine za suradnju uz savjetovanje s Komisijom, koji Ujedinjena Kraljevina može i sama zatražiti, sudjelovati u sljedećim aktivnostima skupine za suradnju:

(a)

razmjeni najbolje prakse u izgradnji kapaciteta kako bi se osigurala sigurnost mrežnih i informacijskih sustava;

(b)

razmjeni informacija u vezi sa vježbama koje se odnose na sigurnost mrežnih i informacijskih sustava;

(c)

razmjeni informacija, iskustava i najbolje prakse u pogledu rizika i incidenata;

(d)

razmjeni informacija i najbolje prakse u pogledu podizanja svijesti, obrazovnih programa i osposobljavanja; i

(e)

razmjeni informacija i najbolje prakse u pogledu istraživanja i razvoja u području sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava.

2.   Svaka razmjena informacija, iskustava ili najbolje prakse između skupine za suradnju i relevantnih nacionalnih tijela Ujedinjene Kraljevine dobrovoljna je i, ako je to primjereno, recipročna.

Članak 707.

Suradnja s Agencijom Europske unije za kibersigurnost (ENISA)

1.   Radi promicanja suradnje u području kibersigurnosti, uz istodobno osiguravanje autonomije postupka donošenja odluka Unije, Ujedinjena Kraljevina može, na poziv Upravljačkog odbora Agencije Europske unije za kibersigurnost (ENISA), koji Ujedinjena Kraljevina može i sama zatražiti, sudjelovati u sljedećim aktivnostima koje provodi ENISA:

(a)

izgradnji kapaciteta;

(b)

stjecanju znanja i informiranju; i

(c)

podizanju svijesti i obrazovanju.

2.   Uvjeti sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine u aktivnostima ENISA-e iz stavka 1., uključujući odgovarajući financijski doprinos, utvrđuju se u radnim aranžmanima koje donosi Upravljački odbor ENISA-e, podložno prethodnom odobrenju Komisije i suglasnosti Ujedinjene Kraljevine.

3.   Razmjena informacija, iskustava i najbolje prakse između ENISA-e i Ujedinjene Kraljevine dobrovoljna je i, ako je to primjereno, recipročna.

DIO PETI

SUDJELOVANJE U PROGRAMIMA UNIJE, DOBRO FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 708.

Područje primjene

1.   Ovaj dio primjenjuje se na sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine u programima, aktivnostima i uslugama Unije u okviru njih, u kojima su se stranke sporazumjele o sudjelovanju Ujedinjene Kraljevine.

2.   Ovaj se dio ne primjenjuje na sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine u kohezijskim programima u okviru cilja europske teritorijalne suradnje ili sličnim programima s istim ciljem, koja se odvija na temelju temeljnih akata barem jedne institucije Unije koji se primjenjuju na te programe.

Primjenjivi uvjeti za sudjelovanje u programima iz prvog podstavka navode se u primjenjivom temeljnom aktu i sporazumu o financiranju sklopljenom na temelju tog akta. Stranke dogovaraju odredbe s učinkom sličnim učinku poglavlja 2. o sudjelovanju Ujedinjene Kraljevine u tim programima.

Članak 709.

Definicije

Za potrebe ovog dijela primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„temeljni akt” znači:

i.

akt barem jedne institucije Unije kojim se uspostavlja program ili aktivnost, kojim se pruža pravna osnova za djelovanje i za provedbu odgovarajućih rashoda unesenih u proračun Unije ili proračunskog jamstva pokrivenog proračunom Unije, uključujući sve izmjene te sve relevantne akte institucije Unije kojima se taj akt dopunjuje ili provodi, osim onih o donošenju programa rada; ili

ii.

akt barem jedne institucije Unije o uspostavi aktivnosti koja se financira iz proračuna Unije, a koja nije program;

(b)

„sporazum o financiranju” znači sporazumi koji se odnose na programe i aktivnosti Unije u okviru Protokola I. o programima i aktivnostima u kojima sudjeluje Ujedinjena Kraljevina kojima se izvršavaju sredstva Unije kao što su sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava, sporazumi o doprinosima, okvirni sporazumi o financijskom partnerstvu, sporazumi o financiranju i sporazumi o jamstvu;

(c)

„druga pravila koja se odnose na provedbu programa i aktivnosti Unije” znači pravila utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (85) („Financijska uredba”) koja se primjenjuju na opći proračun Unije, i u programu rada ili pozivima ili drugim Unijinim postupcima dodjele;

(d)

„Unija” znači Unija ili Europska zajednica za atomsku energiju ili obje, ovisno o kontekstu;

(e)

„Unijin postupak dodjele” znači postupak dodjele sredstava Unije koji pokreće Unija ili osobe ili subjekti kojima je povjereno izvršenje financijskih sredstava Unije;

(f)

„subjekt iz Ujedinjene Kraljevine” znači svaka vrsta subjekta, tj. fizička osoba, pravna osoba ili druga vrsta subjekta, koji može sudjelovati u aktivnostima programa Unije ili aktivnosti Unije u skladu s temeljnim aktom i koji ima boravište ili poslovni nastan u Ujedinjenoj Kraljevini.

POGLAVLJE 1.

SUDJELOVANJE UJEDINJENE KRALJEVINE U PROGRAMIMA I AKTIVNOSTIMA UNIJE

ODJELJAK 1.

OPĆI UVJETI ZA SUDJELOVANJE U PROGRAMIMA I AKTIVNOSTIMA UNIJE

Članak 710.

Uspostavljanje sudjelovanja

1.   Ujedinjena Kraljevina doprinosi i sudjeluje u programima i aktivnostima Unije, ili u iznimnim slučajevima u dijelu programa ili aktivnosti Unije, koji su otvoreni za njezino sudjelovanje i navedeni u Protokolu o programima i aktivnostima u kojima sudjeluje Ujedinjena Kraljevina („Protokol I.”).

2.   Protokol I. dogovaraju stranke. Donosi ga Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije koji ga može izmijeniti.

3.   Protokolom I.:

(a)

utvrđuju se programi i aktivnosti Unije, ili u iznimnim slučajevima dijelovi programa ili aktivnosti, u kojima sudjeluje Ujedinjena Kraljevina;

(b)

određuje se trajanje sudjelovanja koje se odnosi na razdoblje tijekom kojeg Ujedinjena Kraljevina i subjekti iz Ujedinjene Kraljevine mogu podnijeti zahtjev za financiranje sredstvima Unije ili im se može povjeriti izvršavanje sredstava Unije;

(c)

određuju se posebni uvjeti za sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine i subjekata iz Ujedinjene Kraljevine, uključujući posebne modalitete za provedbu financijskih uvjeta kako su utvrđeni na temelju članka 714., posebni modaliteti mehanizma korekcije kako je utvrđeno na temelju članka 716., i uvjeti za sudjelovanje u strukturama stvorenima za potrebe provedbe tih programa ili aktivnosti Unije. Ti uvjeti u skladu su s ovim Sporazumom te temeljnim aktima i aktima barem jedne institucije Unije kojima se uspostavljaju takve strukture;

(d)

ako je primjenjivo, utvrđuju se iznos doprinosa Ujedinjene Kraljevine programu Unije koji se provodi financijskim instrumentom ili proračunskim jamstvom te, ako je to primjereno, posebni modaliteti iz članka 717.

Članak 711.

Usklađenost s pravilima programa

1.   Ujedinjena Kraljevina sudjeluje u programima ili aktivnostima Unije ili njihovim dijelovima navedenima u Protokolu I. pod uvjetima utvrđenima u ovom Sporazumu, temeljnim aktima i drugim pravilima koja se odnose na provedbu programa i aktivnosti Unije.

2.   Uvjeti iz stavka 1. obuhvaćaju:

(a)

prihvatljivost subjekata iz Ujedinjene Kraljevine i sve druge uvjete prihvatljivosti povezane s Ujedinjenom Kraljevinom, posebno s podrijetlom, mjestom aktivnosti ili državljanstvom;

(b)

uvjete koji se primjenjuju na podnošenje, ocjenjivanje i odabir prijava te na provedbu djelovanja prihvatljivih subjekata iz Ujedinjene Kraljevine.

3.   Uvjeti iz stavka 2. točke (b) istovjetni su onima koji se primjenjuju na prihvatljive subjekte iz država članica, osim u propisno opravdanim iznimnim slučajevima predviđenima u uvjetima iz stavka 1. Svaka stranka može skrenuti pozornost Posebnog odbora za sudjelovanje u programima Unije na potrebu za raspravom o propisno opravdanim isključenjima.

Članak 712.

Uvjeti sudjelovanja

1.   Sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine u programu ili aktivnosti Unije ili njihovim dijelovima, kako je navedeno u članku 708., moguće je pod uvjetom da Ujedinjena Kraljevina:

(a)

poduzima sve napore, u okviru svojih domaćih zakona, kako bi olakšala ulazak i boravak osoba uključenih u provedbu tih programa i aktivnosti ili njihovih dijelova, uključujući studente, istraživače, pripravnike ili volontere;

(b)

u mjeri u kojoj je to pod kontrolom tijelâ Ujedinjene Kraljevine, osigurava da su uvjeti za pristup osoba iz točke (a) uslugama u Ujedinjenoj Kraljevini koje su izravno povezane s provedbom programa ili aktivnosti jednaki kao i za državljane Ujedinjene Kraljevine, među ostalim u pogledu naknada;

(c)

u pogledu sudjelovanja koje uključuje razmjenu klasificiranih ili osjetljivih neklasificiranih podataka ili pristup njima, uspostavila je odgovarajuće sporazume u skladu s člankom 777.

2.   U odnosu na sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine u programu ili aktivnosti Unije ili njihovim dijelovima, kako je navedeno u članku 708., Unija i njezine države članice:

(a)

poduzimaju sve napore, u okviru zakonodavstva Unije ili država članica, kako bi olakšale ulazak i boravak državljana Ujedinjene Kraljevine uključenih u provedbu tih programa i aktivnosti ili njihovih dijelova, uključujući studente, istraživače, pripravnike ili volontere;

(b)

u mjeri u kojoj je to pod kontrolom tijelâ Unije i država članica, osiguravaju da su uvjeti za pristup državljana Ujedinjene Kraljevine iz točke (a) uslugama u Uniji koje su izravno povezane s provedbom programa ili aktivnosti jednaki kao i za građane Unije, među ostalim u pogledu naknada.

3.   Protokolom I. mogu se utvrditi dodatni posebni uvjeti koji se odnose na ovaj članak, a potrebni su za sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine u programu ili aktivnosti Unije ili njihovim dijelovima.

4.   Ovim se člankom ne dovodi u pitanje članak 711.

5.   Ovim člankom i člankom 718. ne dovode se u pitanje dogovori postignuti između Ujedinjene Kraljevine i Irske u vezi sa Zajedničkim putnim prostorom.

Članak 713.

Sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine u upravljanju programima ili aktivnostima

1.   Predstavnicima ili stručnjacima iz Ujedinjene Kraljevine ili stručnjacima koje je imenovala Ujedinjena Kraljevina dopušteno je da sudjeluju kao promatrači, osim ako se to odnosi na pitanja rezervirana samo za države članice ili u vezi s programom ili aktivnošću u kojima Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje, na sastancima odbora, stručnih skupina ili na drugim sličnim sastancima na kojima sudjeluju predstavnici ili stručnjaci iz država članica ili stručnjaci koje su imenovale države članice i koji pomažu Europskoj komisiji u provedbi programa, aktivnosti ili njihovih dijelova ili upravljanju njima, u kojima Ujedinjena Kraljevina sudjeluje u skladu s člankom 708. ili ih je Europska komisija uspostavila u pogledu provedbe prava Unije u odnosu na te programe, aktivnosti ili njihove dijelove. Predstavnici ili stručnjaci iz Ujedinjene Kraljevine ili stručnjaci koje je imenovala Ujedinjena Kraljevina nisu prisutni u trenutku glasovanja. Ujedinjenu Kraljevinu obavješćuje se o rezultatu glasovanja.

2.   Ako stručnjaci ili evaluatori nisu imenovani na temelju državljanstva, državljanstvo nije razlog za isključivanje državljana Ujedinjene Kraljevine.

3.   Podložno uvjetima iz stavka 1., sudjelovanje predstavnika Ujedinjene Kraljevine na sastancima iz stavka 1. ili na drugim sastancima povezanima s provedbom programa ili aktivnosti podložno je istim pravilima i postupcima koji se primjenjuju na predstavnike država članica, posebno prava na riječ, primanje informacija i dokumentacije, osim u vezi s pitanjima koja se odnose samo na države članice ili u vezi s programom ili aktivnosti u kojem Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje, te naknada putnih troškova i troškova boravka.

4.   Protokolom I. mogu se definirati dodatni modaliteti sudjelovanja stručnjaka, kao i sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine u upravnim odborima i strukturama uspostavljenima za potrebe provedbe programa ili aktivnosti Unije, kako je utvrđeno tim protokolom.

ODJELJAK 2.

PRAVILA ZA FINANCIRANJE SUDJELOVANJA U PROGRAMIMA I AKTIVNOSTIMA UNIJE

Članak 714.

Financijski uvjeti

1.   Sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine ili subjekata iz Ujedinjene Kraljevine u programima ili aktivnostima Unije ili u njihovim dijelovima, podliježe financijskom doprinosu Ujedinjene Kraljevine odgovarajućim sredstvima u okviru proračuna Unije.

2.   Financijski doprinos jest zbroj:

(a)

naknade za sudjelovanje; i

(b)

operativnog doprinosa.

3.   Financijski doprinos ima oblik jednokratnog ili višekratnog godišnjeg plaćanja.

4.   Ne dovodeći u pitanje članak 733., naknada za sudjelovanje iznosi 4 % godišnjeg operativnog doprinosa i ne podliježe naknadnim prilagodbama, osim u pogledu suspenzije na temelju članka 718. stavka 7. točke (b) i prekida na temelju članka 720. stavka 6. točke (c). Od 2028. Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije može prilagoditi razinu naknade za sudjelovanje.

5.   Operativnim doprinosom pokrivaju se operativni rashodi i rashodi za potporu te se on u obliku odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje dodaje iznosima unesenima u proračun Unije, koji je konačno donesen za programe ili aktivnosti ili iznimno njihove dijelove, uvećan, ako je to primjereno, za vanjske namjenske prihode koji ne proizlaze iz financijskih doprinosa drugih donatora programima i aktivnostima Unije, kako je utvrđeno Protokolom I.

6.   Operativni doprinos temelji se na ključu za uplatu doprinosa koji je definiran kao omjer bruto domaćeg proizvoda (BDP) Ujedinjene Kraljevine po tržišnim cijenama i BDP-a Unije po tržišnim cijenama. BDP-i po tržišnim cijenama koji se trebaju primjenjivati jesu najnoviji dostupni, od 1. siječnja godine u kojoj je izvršeno godišnje plaćanje, kako je objavio Statistički ured Europske unije (EUROSTAT), čim se počne primjenjivati aranžman iz članka 730. i u skladu s pravilima tog aranžmana. Prije nego što se taj aranžman počne primjenjivati, BDP Ujedinjene Kraljevine onaj je koji je utvrđen na temelju podataka Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

7.   Operativni doprinos temelji se na primjeni ključa za uplatu doprinosa na početna odobrena sredstva za preuzimanje obveza uvećana kako je opisano u stavku 5. unesena u proračun Unije koji je konačno donesen za primjenjivu godinu za financiranje programa ili aktivnosti Unije ili iznimno njihovih dijelova u kojima Ujedinjena Kraljevina sudjeluje.

8.   Operativni doprinos programa, aktivnosti ili njihova dijela za godinu N može se retroaktivno prilagoditi naviše ili naniže u sljedećoj godini ili sljedećim godinama na temelju proračunskih obveza preuzetih za odobrena sredstva za tu godinu, njihova izvršenja putem pravnih obveza i njihova opoziva.

Prva prilagodba provodi se u godini N + 1 kada se početni doprinos prilagođava naviše ili naniže za iznos razlike između početnog doprinosa i prilagođenog doprinosa izračunanog primjenom ključa za doprinos za godinu N na ukupni zbroj:

(a)

iznosa proračunskih obveza preuzetih za odobrena sredstva iz godine N u okviru donesenog proračuna Europske unije i za odobrena sredstva koja odgovaraju opozivima koji su ponovno stavljeni na raspolaganje; i

(b)

svih vanjskih namjenskih prihoda koji ne proizlaze iz financijskih doprinosa drugih donatora programima i aktivnostima Unije, kako je utvrđeno Protokolom I. i koji su bili dostupni na kraju godine N.

Svake sljedeće godine, sve dok se sve proračunske obveze koje se financiraju iz odobrenih sredstava koja potječu iz godine N isplate ili opozovu, a najkasnije tri godine nakon završetka programa ili nakon završetka višegodišnjeg financijskog okvira koji odgovara godini N, ovisno o tome što nastupi ranije, Unija izračunava prilagodbu doprinosa za godinu N, smanjenjem doprinosa Ujedinjene Kraljevine za iznos dobiven primjenom ključa za doprinos za godinu N na opozive iz svake godine obveza za godinu N koje se financiraju iz proračuna Unije ili iz opoziva ponovno stavljenih na raspolaganje.

Ako se otkažu vanjski namjenski prihodi koji ne proizlaze iz financijskih doprinosa drugih donatora programima i aktivnostima Unije, kako je utvrđeno Protokolom I., doprinos Ujedinjene Kraljevine smanjuje se za iznos dobiven primjenom ključa za doprinos za godinu N na otkazani iznos.

U godini N+ 2 ili sljedećih godina, nakon provedbe prilagodbi iz drugog, trećeg i četvrtog podstavka, doprinos Ujedinjene Kraljevine za godinu N također se umanjuje za iznos dobiven množenjem doprinosa Ujedinjene Kraljevine za godinu N i omjera:

(a)

pravnih obveza za godinu N, financiranih u okviru svih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza dostupnih u godini N, i koje proizlaze iz konkurentnih postupaka dodjele,

i.

iz kojih su isključeni Ujedinjena Kraljevina i subjekti iz Ujedinjene Kraljevine, ili

ii.

za koje je Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije odlučio, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 715., da je došlo do kvaziisključenja Ujedinjene Kraljevine ili subjekata iz Ujedinjene Kraljevine; ili

iii.

za koje je rok za podnošenje prijave istekao tijekom suspenzije iz članka 718. ili nakon što je prekid iz članka 720. počeo proizvoditi učinke; ili

iv.

za koje je sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine i subjekata iz Ujedinjene Kraljevine ograničeno u skladu s člankom 722. stavkom 3.; i

(b)

ukupnog iznosa pravnih obveza financiranih u okviru svih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za godinu N.

Taj iznos pravnih obveza izračunava se tako da se uzmu u obzir proračunske obveze preuzete u godini N i da se oduzmu opozivi koji su na temelju tih obveza preuzeti u godini N + 1.

9.   Unija na zahtjev Ujedinjenoj Kraljevini dostavlja informacije o njezinu financijskom sudjelovanju, kako su sadržane u proračunskim i računovodstvenim informacijama te informacijama o uspješnosti i evaluaciji dostavljenima Unijinim proračunskim tijelima i tijelima nadležnima za davanje razrješnice, u odnosu na programe i aktivnosti u kojima sudjeluje Ujedinjena Kraljevina. Te se informacije dostavljaju uzimajući u obzir pravila Unije i Ujedinjene Kraljevine o povjerljivosti i zaštiti podataka te se njima ne dovode u pitanje informacije na koje Ujedinjena Kraljevina ima pravo na temelju poglavlja 2.

10.   Svi doprinosi Ujedinjene Kraljevine ili plaćanja Unije i izračun iznosa koje treba platiti ili primiti uplaćuju se u eurima.

11.   Podložno stavku 5. i stavku 8. drugom podstavku ovog članka, detaljne odredbe za provedbu ovog članka utvrđene su u Prilogu 47. Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije može izmijeniti Prilog 47.

Članak 715.

Kvaziisključenje iz konkurentnog postupka dodjele bespovratnih sredstava

1.   Ako Ujedinjena Kraljevina smatra da određeni uvjeti utvrđeni u konkurentnom postupku dodjele bespovratnih sredstava odgovaraju kvaziisključenju subjekata iz Ujedinjene Kraljevine, Ujedinjena Kraljevina o tome obavješćuje Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije prije isteka roka za podnošenje prijava u dotičnom postupku i dostavlja obrazloženje.

2.   U roku od tri mjeseca od roka za podnošenje prijava u dotičnom postupku dodjele, Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije pregledava obavijest iz stavka 1., pod uvjetom da je stopa sudjelovanja subjekata iz Ujedinjene Kraljevine u dotičnom postupku dodjele najmanje 25 % niža u usporedbi s:

(a)

prosječnom stopom sudjelovanja subjekata iz Ujedinjene Kraljevine u sličnim konkurentnim postupcima dodjele koji ne sadržavaju takav uvjet i pokrenuti su u prethodne tri godine prije obavijesti; ili

(b)

u nedostatku sličnih konkurentnih postupaka dodjele, prosječnom stopom sudjelovanja subjekata iz Ujedinjene Kraljevine u svim konkurentnim postupcima dodjele koji su pokrenuti u okviru programa ili prethodnog programa, ovisno o slučaju, u prethodne tri godine prije obavijesti.

3.   Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije do kraja razdoblja iz stavka 2. odlučuje je li došlo do kvaziisključenja subjekata iz Ujedinjene Kraljevine iz dotičnog postupka dodjele, uzimajući u obzir obrazloženje Ujedinjene Kraljevine u skladu sa stavkom 1. i stvarnu stopu sudjelovanja u dotičnom postupku dodjele.

4.   Za potrebe stavaka 2. i 3. stopa sudjelovanja omjer je broja prijava koje su podnijeli subjekti iz Ujedinjene Kraljevine i ukupnog broja prijava podnesenih u okviru istog postupka dodjele.

Članak 716.

Programi na koje se primjenjuje automatski mehanizam korekcije

1.   Automatski mehanizam korekcije primjenjuje se na one programe ili aktivnosti Unije ili njihove dijelove za koje je njegova primjena predviđena u Protokolu I. Primjena tog automatskog mehanizma korekcije može biti ograničena na dijelove programa ili aktivnosti utvrđene u Protokolu I., koji se provode bespovratnim sredstvima koja se dodjeljuju u okviru konkurentnih poziva. Detaljna pravila o utvrđivanju dijelova programa ili aktivnosti na koje se automatski mehanizam korekcije primjenjuje ili ne primjenjuje mogu se utvrditi u Protokolu I.

2.   Iznos automatske korekcije za program ili aktivnost ili njihove dijelove razlika je između početnih iznosa pravnih obveza koje su stvarno preuzete s Ujedinjenom Kraljevinom ili subjektima iz Ujedinjene Kraljevine koje se financiraju iz odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za dotičnu godinu i odgovarajućeg operativnog doprinosa koji je Ujedinjena Kraljevina uplatila, kako je prilagođen na temelju članka 714. stavka 8., isključujući rashode za potporu za isto razdoblje ako je taj iznos pozitivan.

3.   Svaki iznos iz stavka 2. ovog članka koji dvije godine zaredom svake godine prelazi 8 % odgovarajućeg doprinosa Ujedinjene Kraljevine programu, kako je prilagođen na temelju članka 714. stavka 8., Ujedinjena Kraljevina duguje kao dodatni doprinos u okviru automatskog mehanizma korekcije za svaku od tih dviju godina.

4.   Detaljna pravila o utvrđivanju relevantnih iznosa pravnih obveza iz stavka 2. ovog članka, uključujući u slučaju konzorcijâ, i o izračunu automatskog mehanizma korekcije mogu se utvrditi u Protokolu I.

Članak 717.

Financiranje povezano s programima koji se provode putem financijskih instrumenata ili proračunskih jamstava

1.   Ako Ujedinjena Kraljevina sudjeluje u programu ili aktivnosti Unije ili njihovim dijelovima koji se provode putem financijskog instrumenta ili proračunskog jamstva, Ujedinjena Kraljevina u gotovini uplaćuje doprinos za programe koji se u okviru proračuna Unije provode putem financijskih instrumenata ili proračunskih jamstava u skladu s glavom X. Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Unije. Iznos doprinosa u gotovini povećava proračunsko jamstvo Unije ili financijsku omotnicu financijskog instrumenta.

2.   Ako Ujedinjena Kraljevina sudjeluje u programu iz stavka 1. ovog članka koji provodi Grupa Europske investicijske banke, u slučaju da Grupa Europske investicijske banke mora pokriti gubitke koji nisu pokriveni jamstvom iz proračuna Unije, Ujedinjena Kraljevina plaća Grupi Europske investicijske banke postotak tih gubitaka jednak omjeru između bruto domaćeg proizvoda Ujedinjene Kraljevine po tržišnim cijenama i zbroja bruto domaćeg proizvoda država članica, Ujedinjene Kraljevine i bilo koje druge treće zemlje koja sudjeluje u tom programu, po tržišnim cijenama. Bruto domaći proizvod po tržišnim cijenama koji se treba primjenjivati jest najnoviji dostupni, od 1. siječnja godine u kojoj dospijeva plaćanje, kako je objavio Eurostat, čim se počne primjenjivati aranžman iz članka 730. i u skladu s pravilima tog aranžmana. Prije nego što se taj aranžman počne primjenjivati, BDP Ujedinjene Kraljevine onaj je koji je utvrđen na temelju podataka OECD-a.

3.   Ako je to primjereno, u Protokolu I. dodatno se utvrđuju modaliteti provedbe ovog članka, posebno osiguravajući da Ujedinjena Kraljevina dobije svoj udio u neiskorištenim doprinosima za proračunska jamstva i financijske instrumente.

ODJELJAK 3.

SUSPENZIJA I PREKID SUDJELOVANJA U PROGRAMIMA UNIJE

Članak 718.

Suspenzija sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine u programu Unije od strane Unije

1.   Europska unija može u skladu s ovim člankom jednostrano suspendirati primjenu Protokola I. u odnosu na barem jedan program ili aktivnost Unije, ili iznimno njihove dijelove, ako Ujedinjena Kraljevina ne uplati svoj financijski doprinos u skladu s odjeljkom 2. ovog poglavlja ili ako Ujedinjena Kraljevina uvede znatne promjene u jedan od sljedećih uvjeta koji su postojali kada je sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine u programu, aktivnosti, ili iznimno njihovu dijelu, dogovoreno i uključeno u Protokol I. te ako takve promjene imaju znatan utjecaj na njihovu provedbu:

(a)

izmijene se uvjeti za ulazak i boravak u Ujedinjenoj Kraljevini osoba koje su uključene u provedbu tih programa i aktivnosti ili njihovih dijelova, uključujući studente, istraživače, pripravnike ili volontere. To se posebno primjenjuje ako Ujedinjena Kraljevina uvede promjenu u svoje domaće zakone u pogledu uvjeta za ulazak i boravište tih osoba u Ujedinjenoj Kraljevini, čime se diskriminira među državama članicama;

(b)

dođe do promjene u financijskim troškovima, uključujući naknade, koja se primjenjuje na osobe iz točke (a) kako bi mogle obavljati aktivnosti nužne za provedbu programa;

(c)

izmijene se uvjeti iz članka 712. stavka 3.

2.   Unija obavješćuje Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije o svojoj namjeri suspendiranja sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine u dotičnom programu ili aktivnosti. Unija utvrđuje opseg suspenzije i daje odgovarajuće obrazloženje. Osim ako Unija povuče svoju obavijest, suspenzija počinje proizvoditi učinke 45 dana nakon datuma obavijesti Unije. Datum na koji suspenzija počinje proizvoditi učinke smatra se referentnim datumom suspenzije za potrebe ovog članka.

Prije obavijesti i suspenzije te tijekom razdoblja suspenzije, Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije može raspravljati o odgovarajućim mjerama za izbjegavanje ili ukidanje suspenzije. Ako Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije postigne dogovor o izbjegavanju suspenzije u roku iz prvog podstavka, suspenzija ne proizvodi učinke.

Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije sastaje se u roku od 45 dana kako bi raspravljao o tom pitanju.

3.   Od referentnog datuma suspenzije Ujedinjena Kraljevina ne smatra se zemljom koja sudjeluje u programu ili aktivnosti Unije ili njihovu dijelu na koji se odnosi suspenzija, te, osobito, Ujedinjena Kraljevina ili subjekti iz Ujedinjene Kraljevine više nisu prihvatljivi pod uvjetima utvrđenima u članku 711. i Protokolu I. u pogledu Unijinih postupaka dodjele koji na taj datum još nisu dovršeni. Postupak dodjele smatra se dovršenim kada se kao rezultat takvog postupka preuzmu pravne obveze.

4.   Suspenzija ne utječe na pravne obveze preuzete prije referentnog datuma suspenzije. Ovaj se Sporazum nastavlja primjenjivati na takve pravne obveze.

5.   Ujedinjena Kraljevina obavješćuje Uniju čim se po njezinu mišljenju ponovno uspostavi usklađenost s uvjetima za sudjelovanje te u tu svrhu Uniji dostavlja sve relevantne dokaze.

U roku od 30 dana od te obavijesti Unija procjenjuje to pitanje i u tu svrhu može zatražiti od Ujedinjene Kraljevine da dostavi dodatne dokaze. Vrijeme potrebno za dostavu takvih dodatnih dokaza ne uzima se u obzir u ukupnom razdoblju procjene.

Ako utvrdi da je usklađenost s uvjetima za sudjelovanje ponovno uspostavljena, Unija bez neopravdane odgode obavješćuje Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije o ukidanju suspenzije. Ukidanje počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana obavijesti.

Ako Unija utvrdi da usklađenost s uvjetima za sudjelovanje nije ponovno uspostavljena, suspenzija ostaje na snazi.

6.   S Ujedinjenom Kraljevinom ponovno se postupa kao sa zemljom koja sudjeluje u dotičnom programu ili aktivnosti Unije te su, osobito, Ujedinjena Kraljevina i subjekti iz Ujedinjene Kraljevine ponovno prihvatljivi pod uvjetima utvrđenima u članku 711. i Protokolu I. u pogledu Unijinih postupaka dodjele u okviru tog programa ili aktivnosti Unije koji su pokrenuti nakon datuma na koji ukidanje suspenzije počinje proizvoditi učinke ili su pokrenuti prije tog datuma, i ako rok za podnošenje prijava nije istekao.

7.   U slučaju suspenzije sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine u programu, aktivnosti ili njihovu dijelu, financijski doprinos Ujedinjene Kraljevine koji dospijeva tijekom razdoblja suspenzije utvrđuje se kako slijedi:

(a)

Unija ponovno izračunava operativni doprinos primjenom postupka iz članka 714. stavka 8. petog podstavka točke (a) podtočke iii.;

(b)

naknada za sudjelovanje prilagođava se u skladu s prilagodbom operativnog doprinosa.

Članak 719.

Prekid sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine u programu Unije od strane Unije

1.   Ako u roku od godinu dana od datuma iz članka 718. stavka 2. Unija ne ukine suspenziju na temelju članka 718., Unija:

(a)

ponovno procjenjuje uvjete pod kojima Ujedinjenoj Kraljevini može ponuditi nastavak sudjelovanja u dotičnim Unijinim programima, aktivnostima ili njihovim dijelovima te predlaže te uvjete Posebnom odboru za sudjelovanje u programima Unije u roku od 45 dana nakon isteka jednogodišnjeg razdoblja suspenzije radi izmjene Protokola I. Ako ne dođe do dogovora o tim mjerama u Posebnom odboru u dodatnom roku od 45 dana, prekid počinje proizvoditi učinke kako je navedeno u točki (b) ovog stavka; ili

(b)

u skladu s ovim člankom jednostrano prekida primjenu Protokola I. u odnosu na dotične Unijine programe, aktivnosti ili njihove dijelove, uzimajući u obzir učinak izmjene iz članka 718. na provedbu programa ili aktivnosti, ili iznimno njihovih dijelova, ili iznos doprinosa koji nije uplaćen.

2.   Unija obavješćuje Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije o svojoj namjeri da prekine sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine u barem jednom programu ili aktivnosti Unije na temelju stavka 1. točke (b). Unija utvrđuje opseg prekida i daje odgovarajuće obrazloženje. Osim ako Unija povuče svoju obavijest, prekid počinje proizvoditi učinke 45 dana nakon datuma obavijesti Unije. Datum na koji prekid počinje proizvoditi učinke smatra se referentnim datumom za potrebe ovog članka.

3.   Od referentnog datuma prekida Ujedinjena Kraljevina ne smatra se zemljom koja sudjeluje u programu ili aktivnosti Unije na koje se odnosi prekid te, osobito, Ujedinjena Kraljevina ili subjekti iz Ujedinjene Kraljevine više nisu prihvatljivi pod uvjetima utvrđenima u članku 711. i u Protokolu I. u pogledu Unijinih postupaka dodjele koji na taj datum još nisu dovršeni. Postupak dodjele smatra se dovršenim kada se kao rezultat takvog postupka preuzmu pravne obveze.

4.   Prekid ne utječe na pravne obveze preuzete prije referentnog datuma suspenzije iz članka 718. stavka 2. Ovaj se Sporazum nastavlja primjenjivati na takve pravne obveze.

5.   Ako je primjena Protokola I., ili njegova dijela, prekinuta u pogledu dotičnih programa ili aktivnosti, ili iznimno njihovih dijelova,:

(a)

operativni doprinos kojim se pokrivaju rashodi za potporu povezani s već preuzetim pravnim obvezama nastavlja dospijevati do završetka tih pravnih obveza ili kraja višegodišnjeg financijskog okvira u okviru kojeg je pravna obveza financirana;

(b)

sljedećih godina ne isplaćuje se nikakav doprinos, osim onog iz točke (a).

Članak 720.

Prekid sudjelovanja u programu ili aktivnosti u slučaju znatne izmjene programa Unije

1.   Ujedinjena Kraljevina može jednostrano prekinuti svoje sudjelovanje u programu ili aktivnosti Unije ili njihovu dijelu iz Protokola I. u sljedećim slučajevima:

(a)

temeljni akt tog programa ili aktivnosti Unije izmijenjen je u mjeri u kojoj su uvjeti za sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine ili subjekata iz Ujedinjene Kraljevine u tom programu ili aktivnosti Unije znatno izmijenjeni, posebno zbog promjene ciljeva programa ili aktivnosti i odgovarajućih djelovanja; ili

(b)

ukupni iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza iz članka 714. poveća se za više od 15 % u odnosu na početnu financijsku omotnicu tog programa ili aktivnosti ili njihova dijela u kojima sudjeluje Ujedinjena Kraljevina te se poveća odgovarajuća gornja granica višegodišnjeg financijskog okvira ili iznos vanjskih prihoda iz članka 714. stavka 5. za cijelo razdoblje sudjelovanja; ili

(c)

Ujedinjena Kraljevina ili subjekti iz Ujedinjene Kraljevine isključeni su iz sudjelovanja u dijelu programa ili aktivnosti iz propisno opravdanih razloga, a to se isključenje odnosi na odobrena sredstva za preuzimanje obveza koja premašuju 10 % odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u proračunu Unije konačno donesenom za godinu N za taj program ili aktivnost.

2.   U tu svrhu Ujedinjena Kraljevina obavješćuje Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije o svojoj namjeri da prekine primjenu Protokola I. na dotični program ili aktivnost Unije najkasnije 60 dana nakon objave izmjene ili donesenog godišnjeg proračuna u Službenom listu Europske unije. Ujedinjena Kraljevina objašnjava razloge zbog kojih smatra da se izmjenom znatno mijenjaju uvjeti sudjelovanja. Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije sastaje se u roku od 45 dana od primitka te obavijesti kako bi raspravljao o tom pitanju.

3.   Osim ako Ujedinjena Kraljevina povuče svoju obavijest, prekid počinje proizvoditi učinke 45 dana nakon datuma obavijesti Ujedinjene Kraljevine. Datum na koji prekid počinje proizvoditi učinke smatra se referentnim datumom za potrebe ovog članka.

4.   Od referentnog datuma Ujedinjena Kraljevina ne smatra se zemljom koja sudjeluje u programu ili aktivnosti Unije na koje se odnosi prekid te, osobito, Ujedinjena Kraljevina ili subjekti iz Ujedinjene Kraljevine više nisu prihvatljivi pod uvjetima utvrđenima u članku 711. i u Protokolu I. u pogledu Unijinih postupaka dodjele koji na taj datum još nisu dovršeni. Postupak dodjele smatra se dovršenim kada se kao rezultat takvog postupka preuzmu pravne obveze.

5.   Prekid ne utječe na pravne obveze preuzete prije referentnog datuma. Ovaj se Sporazum nastavlja primjenjivati na takve pravne obveze.

6.   U slučaju prekida u skladu s ovim člankom u pogledu dotičnih programa ili aktivnosti:

(a)

operativni doprinos kojim se pokrivaju rashodi za potporu povezani s već preuzetim pravnim obvezama nastavlja dospijevati do završetka tih pravnih obveza ili kraja višegodišnjeg financijskog okvira u okviru kojeg je pravna obveza financirana;

(b)

Unija ponovno izračunava operativni doprinos za godinu u kojoj je došlo do prekida primjenom postupka iz članka 714. stavka 8. petog podstavka točke (a) podtočke iii. Sljedećih godina ne isplaćuje se nikakav doprinos, osim onog iz točke (a) ovog članka;

(c)

naknada za sudjelovanje prilagođava se u skladu s prilagodbom operativnog doprinosa.

ODJELJAK 4.

PREGLED USPJEŠNOSTI I FINANCIJSKIH POVEĆANJA

Članak 721.

Preispitivanje uspješnosti

1.   Postupak preispitivanja uspješnosti primjenjuje se u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku u odnosu na dijelove programa ili aktivnosti Unije na koje se primjenjuje mehanizam korekcije iz članka 716.

2.   Ujedinjena Kraljevina može od Posebnog odbora za sudjelovanje u programima Unije zatražiti da započne postupak preispitivanja uspješnosti ako je iznos izračunan u skladu s metodom utvrđenom u članku 716. stavku 2. negativan i prelazi 12 % odgovarajućih doprinosa Ujedinjene Kraljevine za program ili aktivnost, kako su prilagođeni u skladu s člankom 714. stavkom 8.

3.   Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije u roku od tri mjeseca od datuma zahtjeva iz stavka 2. analizira relevantne podatke o uspješnosti i donosi izvješće u kojem predlaže odgovarajuće mjere za rješavanje pitanja povezanih s uspješnošću.

Mjere iz prvog podstavka provode se u razdoblju od dvanaest mjeseci nakon donošenja izvješća. Nakon primjene mjera podaci o uspješnosti tijekom dotičnog razdoblja upotrebljavaju se za izračun razlike između početnih iznosa pravnih obveza koje su stvarno preuzete s Ujedinjenom Kraljevinom ili subjektima iz Ujedinjene Kraljevine tijekom te kalendarske godine i odgovarajućeg operativnog doprinosa koji je Ujedinjena Kraljevina uplatila za istu godinu.

Ako je razlika iz drugog podstavka negativna i prelazi 16 % odgovarajućeg operativnog doprinosa, Ujedinjena Kraljevina može:

(a)

obavijestiti o svojoj namjeri da prekine sudjelovanje u dotičnom programu Unije ili njegovu dijelu, uz otkazni rok od 45 dana, te može prekinuti svoje sudjelovanje u skladu s člankom 720. stavcima od 3. do 6.; ili

(b)

zatražiti da Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije donese dodatne mjere za rješavanje problema nedovoljne uspješnosti, među ostalim prilagodbama sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine u dotičnom programu Unije i prilagodbom budućih financijskih doprinosa Ujedinjene Kraljevine u odnosu na taj program.

Članak 722.

Preispitivanje financijskih povećanja

1.   Ujedinjena Kraljevina može obavijestiti Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije da se protivi iznosu svojeg doprinosa programu ili aktivnosti Unije ako se ukupni iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza iz članka 714. poveća za više od 5 % u odnosu na početnu financijsku omotnicu za taj program ili aktivnost Unije i ako se poveća odgovarajuća gornja granica ili iznos vanjskih prihoda iz članka 714. stavka 5. za cijelo razdoblje sudjelovanja.

2.   Obavijest iz stavka 1. ovog članka dostavlja se u roku od 60 dana od dana objave donesenog godišnjeg proračuna ili njegove izmjene u Službenom listu Europske unije. Tom obavijesti ne dovodi se u pitanje obveza Ujedinjene Kraljevine da plati svoj doprinos ni primjena mehanizma prilagodbe iz članka 714. stavka 8.

3.   Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije u roku od tri mjeseca od datuma obavijesti iz stavka 2. ovog članka priprema izvješće, predlaže i odlučuje o donošenju odgovarajućih mjera. Među tim mjerama mogu biti ograničavanje sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine i subjekata iz Ujedinjene Kraljevine na određene vrste djelovanja ili postupaka dodjele ili, ako je to primjereno, izmjena Protokola I. Ograničavanje sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine smatrat će se isključenjem za potrebe mehanizma prilagodbe iz članka 714. stavka 8.

4.   Ako su ispunjeni uvjeti iz članka 720. stavka 1. točke (b), Ujedinjena Kraljevina može prekinuti svoje sudjelovanje u programu ili aktivnosti Unije iz Protokola I. u skladu s člankom 720. stavcima od 2. do 6.

POGLAVLJE 2.

DOBRO FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Članak 723.

Područje primjene

Ovo poglavlje primjenjuje se na programe Unije te aktivnosti i usluge u okviru programa Unije iz protokola I. i II. o pristupu Ujedinjene Kraljevine uslugama u okviru programâ i aktivnosti Unije u kojima Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje (Protokol II.).

ODJELJAK 1.

ZAŠTITA FINANCIJSKIH INTERESA I POVRAT SREDSTAVA

Članak 724.

Provedba aktivnosti za potrebe dobrog financijskog upravljanja

Za potrebe primjene ovog poglavlja tijela Ujedinjene Kraljevine i Unije iz ovog poglavlja blisko surađuju u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima.

Službenici i istražna tijela Unije postupaju u skladu s pravom Ujedinjene Kraljevine kad svoje dužnosti obavljaju na državnom područje Ujedinjene Kraljevine.

Članak 725.

Preispitivanja i revizije

1.   Unija ima pravo provoditi, kako je predviđeno u relevantnim sporazumima o financiranju ili ugovorima i u skladu s primjenjivim propisima jedne ili više institucija Unije, tehničke, znanstvene, financijske ili druge vrste preispitivanja i revizija u prostorijama svake fizičke osobe s boravištem u Ujedinjenoj Kraljevini ili pravnom osobom s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini koja prima sredstva Unije te bilo koje treće strane koja je uključena u izvršenje sredstava Unije s boravištem ili poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini. Takva preispitivanja i revizije mogu provoditi službenici institucija i tijela Unije, posebno Europske komisije i Europskog revizorskog suda, ili druge osobe koje je ovlastila Europska komisija u skladu s pravom Unije.

2.   Službenici institucija i tijela Unije, posebno službenici Europske komisije i Europskog revizorskog suda, kao i druge osobe koje je ovlastila Europska komisija, imaju odgovarajući pristup lokacijama, radovima i dokumentima (u elektroničkom ili papirnatom obliku, ili u oba oblika) te svim informacijama potrebnima za provedbu takvih preispitivanja i revizija, kako je navedeno u stavku 1. Takav pristup uključuje pravo na dobivanje fizičkih ili elektroničkih preslika i izvadaka iz bilo kojeg dokumenta ili sadržaja bilo kojeg podatkovnog medija u posjedu fizičkih ili pravnih osoba koje su predmet revizije ili treće strane koja je predmet revizije.

3.   Kako bi mogli izvršavati svoje dužnosti iz ovog članka, službenicima i drugim osobama iz stavka 2. Ujedinjena Kraljevina ne uskraćuje pravo ulaska u Ujedinjenu Kraljevinu ni pristup prostorijama osoba koje su predmet revizije niti za to postavlja prepreke.

4.   Neovisno o suspenziji ili prekidu sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine u programu ili aktivnosti, potpunoj ili djelomičnoj suspenziji odredaba ovog dijela i/ili Protokola I. ili prestanku primjene ovog Sporazuma, preispitivanja i revizije mogu se provoditi i nakon datuma od kada relevantna suspenzija ili prekid proizvode učinke, pod uvjetima utvrđenima u primjenjivim aktima barem jedne institucije Unije i kako je predviđeno u relevantnim sporazumima o financiranju ili ugovorima u vezi s bilo kojom pravnom obvezom kojom se izvršava proračun Unije, a koju je Unija sklopila prije datuma od kada relevantna suspenzija ili prekid proizvode učinke.

Članak 726.

Borba protiv nepravilnosti, prijevara i drugih kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije

1.   Europska komisija i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašteni su provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, na državnom području Ujedinjene Kraljevine. Europska komisija i OLAF djeluju u skladu s aktima Unije kojima se uređuju te provjere, inspekcije i istrage.

2.   Nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine u razumnom roku obavješćuju Europsku komisiju ili OLAF o svakoj uočenoj činjenici ili sumnji koja se odnosi na nepravilnost, prijevaru ili drugu nezakonitu aktivnost koja utječe na financijske interese Unije.

3.   Provjere i inspekcije na terenu mogu se provoditi u prostorima bilo koje fizičke osobe s boravištem u Ujedinjenoj Kraljevini ili pravne osobe s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini koje primaju sredstva Europske unije na temelju sporazuma o financiranju ili ugovoru, kao i prostorima bilo koje treće strane koja je uključena u izvršenje takvih sredstava Unije s boravištem ili poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini. Takve kontrole i preglede priprema i provodi Europska komisija ili OLAF u bliskoj suradnji s nadležnim tijelom Ujedinjene Kraljevine koje odredi Ujedinjena Kraljevina. Kako bi moglo pružiti pomoć, to se nadležno tijelo u razumnom roku prije provjera i inspekcija obavješćuje o predmetu, svrsi i pravnoj osnovi tih provjera i inspekcija. U tu svrhu službenici nadležnih tijela Ujedinjene Kraljevine mogu sudjelovati u provjerama i inspekcijama na terenu.

4.   Službenici Europske komisije i OLAF-a imaju pristup svim informacijama i dokumentaciji (u elektroničkom ili papirnatom obliku, ili u oba oblika) o operacijama iz stavka 3., koje su potrebne za pravilnu provedbu provjera i inspekcija na terenu. Službenici Europske komisije i OLAF-a mogu kopirati relevantne dokumente.

5.   Europska komisija ili OLAF i nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine odlučuju na pojedinačnoj osnovi o tome hoće li zajednički provoditi provjere i inspekcije na terenu, među ostalim u slučajevima u kojima su obje stranke nadležne za provedbu istraga.

6.   Ako se osoba, subjekt ili treća strana koji su predmet inspekcije na terenu usprotive provjeri ili inspekciji na terenu, tijela Ujedinjene Kraljevine, postupajući u skladu s nacionalnim pravilima i propisima, pružaju odgovarajuću pomoć Europskoj komisiji ili OLAF-u kako bi im se omogućilo da obave svoju dužnost provođenja provjere ili inspekcije na terenu. Takva pomoć uključuje poduzimanje odgovarajućih mjera predostrožnosti u skladu s nacionalnim pravom, uključujući mjere radi zaštite dokaza.

7.   Europska komisija ili OLAF obavješćuju nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine o rezultatima takvih provjera i inspekcija. Europska komisija ili OLAF osobito u najkraćem mogućem roku izvješćuju nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine o svim činjenicama ili sumnjama koje se odnose na nepravilnost otkrivenu tijekom provjere ili inspekcije na terenu.

8.   Ne dovodeći u pitanje primjenu prava Ujedinjene Kraljevine, Europska komisija u skladu sa zakonodavstvom Unije može izreći administrativne mjere i sankcije pravnim ili fizičkim osobama koje sudjeluju u provedbi programa ili aktivnosti.

9.   U svrhu pravilne provedbe ovog članka, Europska komisija ili OLAF i nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine redovito razmjenjuju informacije i, na zahtjev jedne od stranaka ovog Sporazuma, međusobno se savjetuju, osim ako je to zabranjeno zakonodavstvom Unije ili zakonima i pravom Ujedinjene Kraljevine.

10.   Kako bi se olakšala učinkovita suradnja i razmjena informacija s OLAF-om, Ujedinjena Kraljevina određuje kontaktnu točku.

11.   Razmjena informacija između Europske komisije ili OLAF-a i nadležnih tijela Ujedinjene Kraljevine mora biti u skladu s primjenjivim zahtjevima o povjerljivosti. Osobni podaci uključeni u razmjenu informacija zaštićeni su u skladu s primjenjivim pravilima.

12.   Ne dovodeći u pitanje primjenjivost članka 634., ako državljani Ujedinjene Kraljevine ili fizičke osobe s boravištem u Ujedinjenoj Kraljevini ili pravni subjekti s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini primaju financijska sredstva Unije u okviru programa i aktivnosti Unije navedenih u Protokolu I., izravno ili neizravno, među ostalim u vezi s bilo kojom trećom stranom uključenom u izvršenje takvih sredstava Unije, tijela Ujedinjene Kraljevine surađuju s tijelima Unije ili tijelima država članica Unije odgovornima za istragu, kazneni progon i podizanje optužnice protiv počiniteljâ i sudionikâ kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije u skladu s primjenjivim zakonodavstvom i međunarodnim instrumentima, kako bi im se omogućilo obavljanje njihovih dužnosti.

Članak 727.

Izmjene članaka 708., 723., 725. i 726.

Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije može izmijeniti članke 725. i 726., posebno kako bi se u obzir uzele izmjene akata jedne ili više institucija Unije.

Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije može izmijeniti članak 708. i članak 723. kako bi se proširila primjena ovog poglavlja na druge programe, aktivnosti i usluge Unije.

Članak 728.

Povrat sredstava i izvršenje

1.   Odluke koje donese Europska komisija, kojima se pravnim ili fizičkim osobama koje nisu države nameće novčana obveza u vezi s bilo kojim tražbinama koje proizlaze iz programa, aktivnosti, djelovanja ili projekata Unije, izvršive su u Ujedinjenoj Kraljevini. Nacionalno tijelo, koje je Ujedinjena Kraljevina odredila u tu svrhu, prilaže odluci potvrdu o izvršivosti, pri čemu se ne zahtijeva nikakva druga formalnost osim provjere vjerodostojnosti odluke. Ujedinjena Kraljevina obavješćuje Komisiju i Sud Europske unije o nacionalnom tijelu koje je odredila. U skladu s člankom 729. Europska komisija o takvim izvršivim odlukama ima pravo izravno obavijestiti osobe s boravištem i pravne subjekte s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini. Te se odluke izvršavaju u skladu s pravom Ujedinjene Kraljevine.

2.   Presude i rješenja Suda Europske unije doneseni na temelju primjene klauzule o arbitraži sadržane u ugovoru ili sporazumu koji se odnose na programe ili aktivnosti Unije ili njihove dijelove u skladu s Protokolom I. izvršive su u Ujedinjenoj Kraljevini na isti način kao i odluke Europske komisije, kako je navedeno u stavku 1. ovog članka.

3.   Sud Europske unije nadležan je za preispitivanje zakonitosti odluka Komisije iz stavka 1. ni za suspenziju izvršenja takvih odluka. Međutim, sudovi Ujedinjene Kraljevine nadležni su za pritužbe u pogledu navodne nepravilne provedbe izvršenja.

ODJELJAK 2.

DRUGA PRAVILA ZA PROVEDBU PROGRAMÂ UNIJE

Članak 729.

Komunikacija i razmjena podataka

Institucije i tijela Unije uključeni u provedbu programâ ili aktivnosti Unije ili u kontrolu nad takvim programima ili aktivnostima imaju pravo izravno komunicirati, među ostalim putem elektroničkih sustava razmjene, sa svakom fizičkom osobom s boravištem u Ujedinjenoj Kraljevini ili pravnom osobom s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini koja prima sredstva Unije te s bilo kojom trećom stranom koja je uključena u izvršenje sredstava Unije s boravištem ili poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini. Takve osobe, subjekti i treće strane mogu izravno dostaviti institucijama i tijelima Unije sve relevantne informacije i dokumentaciju koje su dužni dostaviti na temelju zakonodavstva Unije koje se primjenjuje na program ili aktivnost Unije ili ugovora odnosno sporazuma o financiranju sklopljenih radi provedbe tog programa ili te aktivnosti.

Članak 730.

Suradnja u području statistike

EUROSTAT i Statističko tijelo Ujedinjene Kraljevine mogu uspostaviti aranžman kojim se omogućuje suradnja u relevantnim statističkim pitanjima i koji uključuje da EUROSTAT, uz suglasnost Statističkog tijela Ujedinjene Kraljevine, dostavlja statističke podatke o Ujedinjenoj Kraljevini za potrebe ovog dijela, uključujući, posebno, podatke o BDP-u Ujedinjene Kraljevine.

POGLAVLJE 3.

PRISTUP UJEDINJENE KRALJEVINE USLUGAMA U OKVIRU PROGRAMÂ UNIJE

Članak 731.

Pravila o pristupu uslugama

1.   Ako ne sudjeluje u programu ili aktivnosti Unije u skladu s poglavljem 1., Ujedinjena Kraljevina ipak može imati pristup uslugama koje se pružaju u okviru programa i aktivnosti Unije pod uvjetima utvrđenima u ovom Sporazumu, temeljnim aktima i svim drugim pravilima koja se odnose na provedbu programa i aktivnosti Unije.

2.   Protokolom II. ako je to primjereno:

(a)

utvrđuju se usluge u okviru programa i aktivnosti Unije kojima Ujedinjena Kraljevina i subjekti iz Ujedinjene Kraljevine imaju pristup;

(b)

utvrđuju se posebni uvjeti za pristup Ujedinjene Kraljevine i subjekata iz Ujedinjene Kraljevine. Ti uvjeti moraju biti u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom Sporazumu i u temeljnim aktima;

(c)

ako je primjenjivo, utvrđuje se financijski doprinos Ujedinjene Kraljevine ili doprinos u naravi za uslugu koja se pruža u okviru takvih programa i aktivnosti Unije.

3.   Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije donosi i može izmijeniti Protokol II.

4.   Ujedinjena Kraljevina te javni i privatni vlasnici i operateri svemirskih letjelica koji djeluju u Ujedinjenoj Kraljevini ili iz nje imaju pristup uslugama koje se pružaju na temelju članka 5. stavka 1. Odluke br. 541/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća (86) u skladu s člankom 5. stavkom 2. te odluke dok odredbe o sličnom pristupu ne budu uključene u Protokol II. ili do 31. prosinca 2021.

POGLAVLJE 4.

PREISPITIVANJA

Članak 732.

Klauzula o preispitivanjima

Četiri godine od početka primjene protokola I. i II. Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije preispituje provedbu tih protokola na temelju podataka o sudjelovanju subjekata iz Ujedinjene Kraljevine u neizravnim i izravnim djelovanjima u okviru programa, dijelova programa, aktivnosti i usluga obuhvaćenih protokolima I. i II.

Na zahtjev bilo koje stranke Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije raspravlja o promjenama ili predloženim promjenama koje utječu na uvjete sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine u bilo kojem od programa ili dijelova programa, aktivnosti i usluga navedenih u protokolima I. i II. te, prema potrebi, može predložiti odgovarajuće mjere u okviru područja primjene ovog Sporazuma.

POGLAVLJE 5.

NAKNADA ZA SUDJELOVANJE U GODINAMA OD 2021. DO 2026.

Članak 733.

Naknada za sudjelovanje u godinama od 2021. do 2026.

Naknada za sudjelovanje iz članka 714. stavka 4. ima sljedeću vrijednost u godinama od 2021. do 2026.:

u 2021.: 0,5 %;

u 2022.: 1 %;

u 2023.: 1,5 %;

u 2024.: 2 %;

u 2025.: 2,5 %;

u 2026.: 3 %.

DIO ŠESTI

RJEŠAVANJE SPOROVA I HORIZONTALNE ODREDBE

GLAVA I.

RJEŠAVANJE SPOROVA

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 734.

Cilj

Cilj je ove glave utvrditi djelotvoran i učinkovit mehanizam za izbjegavanje i rješavanje svih sporova između stranaka o tumačenju i primjeni ovog Sporazuma i dopunskih sporazuma kako bi se pronašlo sporazumno rješenje kad god je to moguće.

Članak 735.

Područje primjene

1.   Ova se glava primjenjuje, podložno stavcima 2., 3., 4. i 5., na sporove između stranaka o tumačenju i primjeni odredaba ovog Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma („obuhvaćene odredbe”).

2.   Obuhvaćene odredbe uključuju sve odredbe ovog Sporazuma i svih dopunskih sporazuma, uz iznimku:

(a)

članka 32. stavaka od 1. do 6. i članka 36.;

(b)

Priloga 12.;

(c)

dijela drugog naslova prvog glave VII.;

(d)

dijela drugog naslova prvog glave X.;

(e)

članka 355. stavaka 1., 2. i 4., članka 356. stavaka 1. i 3., dijela drugog naslova prvog glave XI. poglavlja 2., članaka 371. i 372., dijela drugog naslova prvog glave XI. poglavlja 5. i članka 411. stavaka od 4. do 9.;

(f)

dijela trećeg, među ostalim i kad se primjenjuje u vezi sa situacijama reguliranima drugim odredbama ovog Sporazuma;

(g)

dijela četvrtog;

(h)

dijela šestog glave II.;

(i)

članka 782.; i

(j)

Sporazuma o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka.

3.   Stranka se može obratiti Vijeću za partnerstvo radi rješavanja spora u pogledu obveza koje proizlaze iz odredaba iz stavka 2.

4.   Članak 736. primjenjuje se na odredbe iz stavka 2. ovog članka.

5.   Neovisno o stavcima 1. i 2., ova glava ne primjenjuje se na sporove o tumačenju i primjeni odredaba Protokola o koordinaciji socijalne sigurnosti ili njegovih priloga u pojedinačnim slučajevima.

Članak 736.

Isključivost

Stranke se obvezuju da međusobne sporove u vezi s tumačenjem i primjenom odredaba ovog Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma neće upućivati drugim mehanizmima za rješavanje sporova osim mehanizmima predviđenima ovim Sporazumom.

Članak 737.

Odabir suda u slučaju u osnovi istovrijedne obveze na temelju drugog međunarodnog sporazuma

1.   U slučaju spora u vezi s određenom mjerom kojom se navodno krši obveza na temelju ovog Sporazuma ili nekog dopunskog sporazuma i u osnovi istovrijedna obveza na temelju drugog međunarodnog sporazuma čije su stranke obje stranke, uključujući Sporazum o WTO-u, stranka koja traži ispravljanje povrede odabire sud pred kojim će se spor rješavati.

2.   Nakon što stranka odabere sud i pokrene postupak rješavanja spora na temelju ove glave ili na temelju drugog međunarodnog sporazuma, ta stranka u pogledu određene mjere iz stavka 1. ne pokreće postupke rješavanja spora na temelju nekog drugog sporazuma, osim ako sud kojemu se najprije obratila zbog postupovnih razloga ili razloga povezanih s nadležnošću uspije donijeti odluku.

3.   Za potrebe ovog članka:

(a)

smatra se da je postupak rješavanja spora na temelju ove glave pokrenut zahtjevom stranke za osnivanje arbitražnog tijela prema članku 739.;

(b)

smatra se da je postupak rješavanja spora u okviru Sporazuma o WTO-u pokrenut zahtjevom stranke za osnivanje odbora prema članku 6. Dogovora o pravilima i postupku za rješavanje sporova WTO-a; i

(c)

smatra se da je postupak rješavanja sporova na temelju bilo kojeg drugog sporazuma pokrenut ako je pokrenut u skladu s relevantnim odredbama tog sporazuma.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2., ništa u ovom Sporazumu li bilo kojem dopunskom sporazumu ne sprečava stranku da suspendira obveze koje je odobrilo Tijelo za rješavanje sporova WTO-a ili koje su odobrene u okviru postupaka rješavanja sporova iz drugog međunarodnog sporazuma kojeg su stranke ovog Sporazuma stranke. Na Sporazum o WTO-u ili bilo koji drugi međunarodni sporazum stranaka ne poziva se kako bi se stranku spriječilo da suspendira obveze iz ove glave.

POGLAVLJE 2.

POSTUPAK

Članak 738.

Savjetovanje

1.   Ako stranka („stranka koja podnosi pritužbu”) smatra da je druga stranka („tužena stranka”) prekršila obvezu iz ovog Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma, stranke to nastoje riješiti pokretanjem savjetovanja u dobroj vjeri radi postizanja sporazumnog rješenja.

2.   Stranka koja podnosi pritužbu može zatražiti savjetovanje dostavom pisanog zahtjeva tuženoj stranci. Stranka koja podnosi pritužbu u svojem pisanom zahtjevu navodi razloge za zahtjev, uključujući utvrđivanje spornih mjera i pravne osnove za zahtjev, te obuhvaćene odredbe koje smatra primjenjivima.

3.   Tužena stranka na zahtjev odgovara odmah, a u svakom slučaju najkasnije deset dana nakon datuma njegova podnošenja. Savjetovanje se održava u roku od 30 dana od datuma podnošenja zahtjeva, uz osobnu nazočnost sudionika ili bilo kojim drugim sredstvom komunikacije o kojem se stranke dogovore. Ako se održava uz osobnu nazočnost sudionika, savjetovanje se održava na području tužene stranke, osim ako su stranke dogovorile drukčije.

4.   Savjetovanje se smatra zaključenim u roku od 30 dana od dana dostave zahtjeva, osim ako se stranke dogovore da će ga nastaviti.

5.   Savjetovanje o hitnim pitanjima, uključujući ona koja se odnose na kvarljivu robu ili sezonsku robu ili usluge, održava se u roku od 20 dana od dana dostave zahtjeva. Savjetovanje se smatra zaključenim u roku od 20 dana, osim ako se stranke dogovore da će ga nastaviti.

6.   Svaka stranka dostavlja dostatne činjenice kako bi se omogućilo potpuno ispitivanje sporne mjere, uključujući ispitivanje mogućeg utjecaja te mjere na primjenu ovog Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma. Svaka stranka nastoji osigurati sudjelovanje zaposlenika nadležnih tijela koji su stručnjaci za temu savjetovanja.

7.   Za svaki spor koji se odnosi na područje izvan dijela drugog naslova prvog glava od I. do VII., glave VIII. poglavlja 4., glava od IX. do XII. ili dijela drugog naslova šestog, na zahtjev stranke koja podnosi pritužbu savjetovanje iz stavka 3. ovog članka održava se u okviru posebnog odbora ili Vijeća za partnerstvo. Posebni odbor može u svakom trenutku odlučiti uputiti predmet Vijeću za partnerstvo. Vijeće za partnerstvo može i samo preuzeti rješavanje tog predmeta. Posebni odbor ili, ovisno o slučaju, Vijeće za partnerstvo, spor može riješiti odlukom. Primjenjuju se rokovi iz stavka 3. ovog članka. Mjesto održavanja sastanaka uređeno je poslovnikom posebnog odbora ili, ovisno o slučaju, Vijeća za partnerstvo.

8.   Savjetovanje, a posebno sve informacije koje se smatraju povjerljivima i stajališta koja su stranke zauzele tijekom savjetovanja, povjerljive su prirode i njime se ne dovodi u pitanje prava bilo koje stranke u bilo kojem daljnjem postupku.

Članak 739.

Arbitražni postupak

1.   Stranka koja podnosi pritužbu može zatražiti osnivanje arbitražnog tijela:

(a)

ako tužena stranka ne odgovori na zahtjev za savjetovanje u roku od deset dana od njegova dostavljanja;

(b)

ako se savjetovanja ne održavaju u rokovima iz članka 738. stavka 3., 4. ili 5.;

(c)

ako se stranke slože da neće održati savjetovanje; ili

(d)

ako je savjetovanje okončano bez postizanja sporazumnog rješenja.

2.   Zahtjev za osnivanje arbitražnog tijela podnosi se kao pisani zahtjev koji se dostavlja tuženoj stranci. Stranka koja podnosi pritužbu u svojem zahtjevu izričito navodi spornu mjeru i objašnjava kako ta mjera predstavlja povredu obuhvaćenih odredaba na način koji je dostatan za jasno iznošenje pravne osnove za pritužbu.

Članak 740.

Osnivanje arbitražnog tijela

1.   Arbitražno tijelo sastoji se od tri arbitra.

2.   Najkasnije 10 dana od datuma podnošenja zahtjeva za osnivanje arbitražnog tijela stranke se savjetuju radi postizanja dogovora o sastavu arbitražnog tijela.

3.   Ako stranke ne postignu dogovor o sastavu arbitražnog tijela u roku predviđenom u stavku 2. ovog članka, svaka stranka imenuje arbitra s potpopisa za tu stranku utvrđenog u skladu s člankom 752. najkasnije pet dana od isteka roka predviđenog u stavku 2. ovog članka. Ako stranka u tom roku ne imenuje arbitra sa svojeg potpopisa, supredsjednik Vijeća za partnerstvo iz stranke koja podnosi pritužbu najkasnije pet dana od isteka tog roka ždrijebom odabire arbitra s potpopisa stranke koja nije imenovala arbitra. Supredsjednik Vijeća za partnerstvo iz stranke koja podnosi pritužbu može delegirati takav odabir arbitra ždrijebom.

4.   Ako se stranke ne dogovore o predsjedniku arbitražnog tijela u roku predviđenom u stavku 2. ovog članka, supredsjednik Vijeća za partnerstvo iz stranke koja podnosi pritužbu najkasnije pet dana od isteka tog roka ždrijebom odabire predsjednika arbitražnog tijela s potpopisa predsjednika sastavljenog na temelju članka 752. Supredsjednik Vijeća za partnerstvo iz stranke koja podnosi pritužbu može delegirati takav odabir predsjednika arbitražnog tijela ždrijebom.

5.   Ako u trenutku odabira na temelju stavka 3. ili 4. ovog članka bilo koji od popisa predviđenih člankom 752. nije utvrđen ili ne sadržava dostatan broj imena, arbitri se odabiru ždrijebom među osobama koje su službeno predložile jedna stranka ili obje stranke na temelju Priloga 48.

6.   Datum osnivanja arbitražnog tijela jest datum na koji je zadnji od tri arbitra obavijestio stranke da prihvaća svoje imenovanje u skladu s Prilogom 48.

Članak 741.

Zahtjevi u pogledu arbitara

1.   Svi arbitri:

(a)

moraju dokazati stručnost u području prava i međunarodne trgovine, među ostalim o posebnim pitanjima obuhvaćenima dijelom drugim naslovom prvim glavama od I. do VII., glavom VIII. poglavljem 4. te glavama od IX. do XII. ili dijelom drugim naslovom šestim, ili u području prava i o bilo kojoj drugoj temi obuhvaćenoj ovim Sporazumom i bilo kojim dopunskim sporazumom te, u slučaju predsjednika, imati i iskustvo u postupcima rješavanja sporova;

(b)

ne smiju biti povezani s nijednom strankom niti primati naputke od nijedne stranke;

(c)

moraju nastupati u vlastito ime i ne smiju primati naputke ni od jedne organizacije ili vlade u pogledu pitanja povezanih sa sporom; i

(d)

moraju postupati u skladu s Prilogom 49.

2.   Svi su arbitri osobe čija je neovisnost neupitna, koje imaju kvalifikacije potrebne za imenovanje na visoku sudačku dužnost u svojim zemljama ili koje su priznati pravni stručnjaci.

3.   S obzirom na predmet određenog spora, stranke se mogu dogovoriti o odstupanju od zahtjeva navedenih u stavku 1. točki (a).

Članak 742.

Zadaće arbitražnog tijela

Arbitražno tijelo:

(a)

objektivno ocjenjuje pitanje koje rješava, uključujući objektivno ocjenjivanje činjenica predmeta te primjenjivost obuhvaćenih odredaba i usklađenost dotičnih mjera s njima;

(b)

u svojim odlukama i pravorijecima navodi činjenične i pravne zaključke i obrazloženje svih zaključaka koje donese; i

(c)

redovito se savjetuje sa strankama i pruža odgovarajuće prilike za postizanje sporazumnog rješenja.

Članak 743.

Opis poslova

1.   Osim ako se stranke dogovore drukčije najkasnije pet dana od dana osnivanja arbitražnog tijela, opis je poslova arbitražnog tijela sljedeći:

„ispitati, s obzirom na relevantne obuhvaćene odredbe ovog Sporazuma ili dopunskog sporazuma, pitanje iz zahtjeva za osnivanje arbitražnog tijela, utvrditi usklađenost sporne mjere s odredbama iz članka 735. i donijeti pravorijek u skladu s člankom 745.”

2.   Ako se stranke dogovore o drugom opisu poslova osim onog iz stavka 1., o dogovorenom opisu poslova obavješćuju arbitražno tijelo u roku iz stavka 1.

Članak 744.

Hitni postupci

1.   Ako stranka to zatraži, arbitražno tijelo najkasnije 10 dana nakon datuma svojeg osnivanja odlučuje o tome bavi li se predmet hitnim pitanjima.

2.   U hitnim slučajevima primjenjivi rokovi utvrđeni u članku 745. upola su kraći od rokova propisanih u tom članku.

Članak 745.

Pravorijek arbitražnog tijela

1.   Arbitražno tijelo strankama podnosi privremeno izvješće najkasnije 100 dana od dana osnivanja arbitražnog tijela. Ako arbitražno tijelo smatra da taj rok nije moguće ispuniti, predsjednik arbitražnog tijela o tome u pisanom obliku obavješćuje stranke, navodeći razloge za odgodu i datum na koji arbitražno tijelo namjerava dostaviti svoje privremeno izvješće. Arbitražno tijelo strankama ni u kojim okolnostima ne smije dostaviti privremeno izvješće u roku dužem od 130 dana od dana osnivanja arbitražnog tijela.

2.   Svaka stranka može, u roku od 14 dana od dostave privremenog izvješća, arbitražnom tijelu dostaviti pisani zahtjev za preispitivanje konkretnih aspekata tog izvješća. Stranka može dati primjedbe na zahtjev druge stranke u roku od šest dana od dostave zahtjeva.

3.   Ako se u roku iz stavka 2. ne dostavi pisani zahtjev za preispitivanje konkretnih aspekata privremenog izvješća, privremeno izvješće postaje pravorijek arbitražnog tijela.

4.   Arbitražno tijelo strankama donosi svoj pravorijek u roku od 130 dana od dana osnivanja arbitražnog tijela. Ako arbitražno tijelo smatra da taj rok nije moguće ispuniti, njegov predsjednik o tome u pisanom obliku obavješćuje stranke, navodeći razloge za odgodu i datum na koji arbitražno tijelo namjerava donijeti svoj pravorijek. Arbitražno tijelo ni u kojim okolnostima ne smije donijeti svoj pravorijek u roku dužem od 160 dana od dana osnivanja arbitražnog tijela.

5.   Pravorijek uključuje raspravu o svim pisanim zahtjevima stranaka u vezi s privremenim izvješćem i jasno odgovara na primjedbe stranaka.

6.   Podrazumijeva se da se „pravorijek” ili „pravorijeci”, kako su navedeni u člancima 742., 743. i 753. te članku 754. stavcima 1., 3., 4. i 6., smatraju upućivanjem koje uključuje privremeno izvješće arbitražnog tijela.

POGLAVLJE 3.

POSTUPANJE U SKLADU S PRAVORIJEKOM

Članak 746.

Mjere za postupanje u skladu s pravorijekom

1.   Ako arbitražno tijelo u svojem pravorijeku iz članka 745. stavka 4. utvrdi da je tužena stranka prekršila obvezu iz ovog Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma, ta stranka poduzima potrebne mjere kako bi odmah postupila u skladu s pravorijekom arbitražnog tijela i uskladila se s obuhvaćenim odredbama.

2.   Tužena stranka najkasnije 30 dana nakon dostave pravorijeka dostavlja obavijest stranci koja podnosi pritužbu o mjerama koje je poduzela ili koje namjerava poduzeti kako bi postupila u skladu s pravorijekom.

Članak 747.

Razuman rok

1.   Ako nije moguće odmah postupiti u skladu s pravorijekom, tužena stranka najkasnije 30 od donošenja pravorijeka iz članka 745. stavka 4. dostavlja obavijest stranci koja podnosi pritužbu o razumnom roku koji će joj biti potreban za usklađivanje s pravorijekom iz članka 745. stavka 4. Stranke se nastoje dogovoriti o trajanju razumnog roka za usklađivanje.

2.   Ako se stranke ne dogovore o razumnom roku, stranka koja podnosi pritužbu može najranije 20 dana nakon dostave obavijesti iz stavka 1. uputiti pisani zahtjev izvornom arbitražnom tijelu da odredi razumni rok. Arbitražno tijelo strankama dostavlja svoj pravorijek u roku od 20 dana od dana dostave zahtjeva.

3.   Tužena stranka dostavlja stranci koja podnosi pritužbu pisanu obavijest o svojem napretku u postupanju u skladu s pravorijekom iz članka 745. stavka 4. najmanje mjesec dana prije isteka razumnog roka.

4.   Stranke mogu dogovoriti produljenje razumnog roka.

Članak 748.

Preispitivanje postupanja u skladu s pravorijekom

1.   Tužena stranka najkasnije na dan isteka razumnog roka dostavlja obavijest stranci koja podnosi pritužbu o svakoj mjeri koju je poduzela kako bi postupila u skladu s pravorijekom iz članka 745. stavka 4.

2.   Ako se stranke ne slažu oko postojanja ili usklađenosti s obuhvaćenim odredbama bilo koje mjere poduzete radi postupanja u skladu s pravorijekom, stranka koja podnosi pritužbu može u pisanom obliku uputiti zahtjev izvornom arbitražnom tijelu radi odlučivanja o tom pitanju. U zahtjevu se navodi svaka sporna mjera i objašnjava kako ta mjera predstavlja povredu obuhvaćenih odredaba na način koji je dostatan za jasno iznošenje pravne osnove za pritužbu. Arbitražno tijelo strankama dostavlja svoju odluku u roku od 45 dana od dana dostave zahtjeva.

Članak 749.

Privremena pravna sredstva

1.   Na zahtjev stranke koja podnosi pritužbu i nakon savjetovanja s njom, tužena stranka podnosi ponudu za privremenu kompenzaciju:

(a)

ako tužena stranka dostavi obavijest stranci koja podnosi pritužbu da nije moguće postupiti u skladu s pravorijekom iz članka 745. stavka 4.; ili

(b)

ako tužena stranka ne dostavi obavijest o mjerama poduzetima radi usklađivanja u roku iz članka 746. ili prije isteka razumnog roka; ili

(c)

ako arbitražno tijelo smatra da ne postoji mjera koja je poduzeta radi postupanja u skladu s pravorijekom ili da poduzeta mjera nije u skladu s obuhvaćenim odredbama.

2.   U bilo kojoj od situacija iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c), stranka koja podnosi pritužbu može tuženoj stranci dostaviti pisanu obavijest o tome da namjerava suspendirati primjenu obveza na temelju obuhvaćenih odredaba:

(a)

ako je stranka koja podnosi pritužbu odlučila ne podnijeti zahtjev u skladu sa stavkom 1.; ili

(b)

ako se stranke ne dogovore o privremenoj kompenzaciji u roku od 20 dana od isteka razumnog roka ili donošenja odluke arbitražnog tijela na temelju članka 748. ako je podnesen zahtjev na temelju stavka 1. ovog članka.

Razina planirane suspenzije obveza navodi se u obavijesti.

3.   Suspenzija obveza podliježe sljedećim uvjetima:

(a)

obveze iz dijela drugog naslova četvrtog, Protokola o koordinaciji socijalne sigurnosti ili njegovih priloga ili dijela petog ne mogu se suspendirati na temelju ovog članka;

(b)

odstupajući od točke (a), obveze iz dijela petog mogu se suspendirati samo ako se pravorijek iz članka 745. stavka 4. odnosi na tumačenje i provedbu dijela petog;

(c)

obveze izvan dijela petog ne mogu se suspendirati ako se pravorijek iz članka 745. stavka 4. odnosi na tumačenje i provedbu dijela petog; i

(d)

obveze iz dijela drugog naslova prvog glave II. koje se odnose na financijske usluge ne mogu se suspendirati na temelju ovog članka, osim ako se pravorijek iz članka 745. stavka 4. odnosi na tumačenje i provedbu obveza na temelju dijela drugog naslova prvog glave II. koje se odnose na financijske usluge.

4.   Ako stranka i dalje ne postupa u skladu s pravorijekom arbitražnog tijela osnovanog na temelju ranijeg sporazuma sklopljenog između stranaka, druga stranka može suspendirati obveze na temelju obuhvaćenih odredaba iz članka 735. Uz iznimku pravila iz stavka 3. točke (a) ovog članka, sva pravila koja se odnose na privremena pravna sredstva u slučaju neusklađenosti i na preispitivanje takvih mjera uređuju se prethodnim sporazumom.

5.   Razina suspenzije obveza ne prelazi razinu istovjetnu poništenju ili narušavanju uzrokovanom kršenjem.

6.   Ako arbitražno tijelo utvrdi kršenje dijela drugog naslova prvog ili naslova trećeg, suspenzija se može primijeniti u drugoj glavi naslova u kojem je tijelo utvrdilo kršenje, posebno ako stranka koja podnosi pritužbu smatra da je takva suspenzija djelotvoran poticaj za postupanje u skladu s odlukom.

7.   Ako je arbitražno tijelo utvrdilo kršenje dijela drugog naslova drugog:

(a)

stranka koja podnosi pritužbu trebala bi najprije pokušati suspendirati obveze iz iste glave u kojoj je arbitražno tijelo utvrdilo kršenje;

(b)

ako stranka koja podnosi pritužbu smatra da nije izvedivo ili učinkovito suspendirati obveze u odnosu na istu glavu u kojoj je tijelo utvrdilo kršenje, može zatražiti suspenziju obveza iz istog naslova druge glave.

8.   Ako arbitražno tijelo utvrdi kršenje dijela drugog naslova prvog, naslova drugog, naslova trećeg ili naslova petog i ako stranka koja podnosi pritužbu smatra da nije izvedivo ili učinkovito suspendirati obveze iz istog naslova u kojem je arbitražno tijelo utvrdilo kršenje te ako su okolnosti dovoljno teške, može zatražiti suspenziju obveza na temelju drugih obuhvaćenih odredaba.

9.   U slučaju stavka 7. točke (b) i stavka 8., stranka koja podnosi pritužbu obrazlaže svoju odluku.

10.   Stranka koja podnosi pritužbu može suspendirati obveze 10 dana nakon datuma dostave obavijesti iz stavka 2., osim ako je tužena stranka podnijela zahtjev na temelju stavka 11.

11.   Ako tužena stranka smatra da razina suspenzije obveza o kojoj je poslana obavijest prelazi razinu istovjetnu poništenju ili narušavanju uzrokovanom kršenjem ili da se nisu poštovala načela i postupci iz stavka 7. točke (b), stavka 8. ili stavka 9., može dostaviti pisani zahtjev prvotnom arbitražnom tijelu prije isteka roka od 10 dana utvrđenog u stavku 10. radi odlučivanja o tom pitanju. Arbitražno tijelo strankama dostavlja svoju odluku o razini suspenzije obveza u roku od 30 dana od datuma zahtjeva. Obveze se ne suspendiraju dok arbitražno tijelo ne donese odluku. Suspenzija obveza mora biti u skladu s tom odlukom.

12.   Arbitražno tijelo koje postupa u skladu sa stavkom 11. ne ispituje prirodu obveza koje treba suspendirati, nego utvrđuje prelazi li razina takve suspenzije razinu istovjetnu poništenju ili narušavanju uzrokovanom kršenjem. Ako, međutim, pitanje upućeno na arbitražu uključuje tvrdnju da se nisu poštovala načela i postupci utvrđeni u stavku 7. točki (b), stavku 8. ili stavku 9., arbitražno tijelo ispituje tu tvrdnju. Ako arbitražno tijelo utvrdi da se ta načela i postupci nisu poštovali, stranka koja podnosi pritužbu primjenjuje ih u skladu sa stavkom 7. točkom (b), stavkom 8. i stavkom 9. Stranke prihvaćaju odluku arbitražnog tijela kao konačnu i ne zahtijevaju drugi arbitražni postupak. Ovim se stavkom ni u kojem slučaju ne odgađa datum od kojeg stranka koja podnosi pritužbu ima pravo suspendirati obveze iz ovog članka.

13.   Suspenzija obveza i kompenzacija iz ovog članka privremena je i ne primjenjuje se:

(a)

nakon što stranke postignu sporazumno rješenje u skladu s člankom 756.;

(b)

nakon što su se stranke sporazumjele da je nakon poduzimanja mjera radi postupanja u skladu s pravorijekom tužena stranka u skladu s obuhvaćenim odredbama; ili

(c)

nakon što su sve mjere poduzete radi postupanja u skladu s pravorijekom za koje arbitražno tijelo utvrdi da nisu u skladu s obuhvaćenim odredbama povučene ili izmijenjene kako bi tužena stranka postupila u skladu s obuhvaćenim odredbama.

Članak 750.

Preispitivanje mjera poduzetih radi postupanja u skladu s pravorijekom nakon donošenja privremenih pravnih sredstava

1.   Tužena stranka dostavlja obavijest stranci koja podnosi pritužbu o svakoj mjeri koju je poduzela radi postupanja u skladu s pravorijekom nakon suspenzije obveza ili nakon primjene privremene kompenzacije, ovisno o slučaju. Uz iznimku slučajeva iz stavka 2., stranka koja podnosi pritužbu ukida suspenziju obveza u roku od 30 dana od primitka obavijesti. U slučajevima u kojima je primijenjena kompenzacija, uz iznimku slučajeva iz stavka 2., tužena stranka može prekinuti primjenu takve kompenzacije u roku od 30 dana od dostave obavijesti da je postupila u skladu s pravorijekom.

2.   Ako stranke u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti ne postignu dogovor o tome postiže li se mjerom u vezi s kojom je poslana ta obavijest usklađenost tužene stranke s obuhvaćenim odredbama, stranka koja podnosi pritužbu dostavlja pisani zahtjev izvornom arbitražnom tijelu da odluči o tom pitanju. Arbitražno tijelo strankama dostavlja svoj pravorijek u roku od 46 dana od dana dostave zahtjeva. Ako arbitražno tijelo odluči da je mjera poduzeta radi postupanja u skladu s pravorijekom usklađena s obuhvaćenim odredbama, ukida se suspenzija obveza ili kompenzacija, ovisno o slučaju. Ako je primjenjivo, razina suspenzije obveza ili kompenzacije prilagođava se uzimajući u obzir odluku arbitražnog tijela.

POGLAVLJE 4.

OPĆE POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 751.

Primitak informacija

1.   Na zahtjev stranke ili na vlastitu inicijativu arbitražno tijelo može od stranaka zatražiti relevantne informacije koje smatra nužnima i prikladnima. Na svaki zahtjev arbitražnog tijela za takvim informacijama stranke odgovaraju odmah i u potpunosti.

2.   Arbitražno tijelo na zahtjev stranke ili na vlastitu inicijativu može od bilo kojeg izvora zatražiti bilo koje informacije koje smatra prikladnima. Arbitražno tijelo može zatražiti i mišljenje stručnjaka ako to smatra prikladnim te podložno svim uvjetima o kojima su se stranke dogovorile, ako je primjenjivo.

3.   Arbitražno tijelo razmatra podneske amicus curiae fizičkih osoba stranke ili pravnih osoba s poslovnim nastanom u stranci u skladu s Prilogom 48.

4.   Sve informacije koje arbitražno tijelo pribavi na temelju ovog članka stavljaju se na raspolaganje strankama, a stranke mogu podnijeti primjedbe na te informacije arbitražnom tijelu.

Članak 752.

Popisi arbitara

1.   Najkasnije 180 dana od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma Vijeće za partnerstvo sastavlja popis osoba sa stručnim znanjem u određenim sektorima obuhvaćenima ovim Sporazumom ili njegovim dopunskim sporazumima, koje žele i mogu obavljati dužnost članova arbitražnog tijela. Popis obuhvaća najmanje 15 osoba i sastoji se od tri potpopisa:

(a)

jednog potpopisa osoba utvrđenog na temelju prijedloga Unije;

(b)

jednog potpopisa osoba utvrđenog na temelju prijedloga Ujedinjene Kraljevine; i

(c)

jednog potpopisa osoba koje obavljaju dužnost predsjednika arbitražnog tijela i koje nisu državljani jedne od stranaka.

Na svakom potpopisu nalazi se najmanje pet osoba. Vijeće za partnerstvo osigurava da popis uvijek sadržava najmanje toliko osoba.

2.   Vijeće za partnerstvo može sastaviti dodatne popise osoba sa stručnim znanjem u određenim sektorima obuhvaćenima ovim Sporazumom ili njegovim dopunskim sporazumima. Podložno dogovoru stranaka, takvi se dodatni popisi mogu koristiti za sastavljanje arbitražnog tijela u skladu s postupkom utvrđenim u članku 740. stavcima 3. i 5. Dodatni popisi sastoje se od dvaju potpopisa:

(a)

jednog potpopisa osoba utvrđenog na temelju prijedloga Unije; i

(b)

jednog potpopisa osoba utvrđenog na temelju prijedloga Ujedinjene Kraljevine.

3.   Popisi iz stavaka 1. i 2. ne obuhvaćaju osobe koje su članovi, dužnosnici ili ostali službenici institucija Unije, vlada država članica ili vlade Ujedinjene Kraljevine.

Članak 753.

Zamjena arbitara

Ako tijekom postupaka rješavanja sporova na temelju ove glave arbitar nije u mogućnosti sudjelovati, povuče se ili ga je potrebno zamijeniti jer ne ispunjava uvjete Kodeksa ponašanja, primjenjuje se postupak utvrđen u članku 740. Rok za donošenje pravorijeka ili odluke produljuje se za vrijeme potrebno za imenovanje novog arbitra.

Članak 754.

Odluke i pravorijeci arbitražnog tijela

1.   Vijećanja arbitražnog tijela povjerljiva su. Arbitražno tijelo nastoji svoje pravorijeke izraditi i odluke donijeti konsenzusom. Ako to nije moguće, arbitražno tijelo odlučuje o dotičnom pitanju većinom glasova. Izdvojena mišljenja arbitara ne objavljuju se ni u kojem slučaju.

2.   Odluke i pravorijeci arbitražnog tijela obvezujući su za Uniju i Ujedinjenu Kraljevinu. Njima se ne stvaraju ni prava ni obveze za fizičke ili pravne osobe.

3.   Odlukama i pravorijecima arbitražnog tijela ne mogu se povećati ni smanjiti prava i obveze stranaka na temelju ovog Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma.

4.   Podrazumijeva se da arbitražno tijelo nije nadležno za utvrđivanje zakonitosti mjere za koju se tvrdi da čini povredu ovog Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma, u skladu s domaćim pravom stranke. Nijedan nalaz arbitražnog tijela prilikom odlučivanja o sporu između stranaka ne obvezuje domaće sudove ili tijela bilo koje stranke u pogledu značenja koje treba dati domaćem pravu te stranke.

5.   Podrazumijeva se da sudovi svake stranke nisu nadležni za rješavanje sporova između stranaka na temelju ovog Sporazuma.

6.   Svaka stranka javno objavljuje pravorijeke i odluke arbitražnog tijela, podložno zaštiti povjerljivih informacija.

7.   S informacijama koje su stranke dostavile arbitražnom tijelu postupa se u skladu s pravilima o povjerljivosti utvrđenima u Prilogu 48.

Članak 755.

Suspenzija i završetak arbitražnih postupaka

Na zajednički zahtjev stranaka arbitražno tijelo u bilo kojem trenutku suspendira postupak za razdoblje koje su dogovorile stranke, a koje ne prelazi 12 uzastopnih mjeseci. Arbitražno tijelo nastavlja s radom prije kraja razdoblja suspenzije na pisani zahtjev obiju stranaka ili po isteku razdoblja suspenzije na pisani zahtjev bilo koje stranke. Stranka koja podnosi zahtjev dostavlja obavijest drugoj stranci u skladu s tim. Ako stranka ne zatraži nastavak rada arbitražnog tijela po isteku razdoblja suspenzije, ovlast arbitražnog tijela prestaje i postupak rješavanja spora se završava. U slučaju suspenzije rada arbitražnog tijela, relevantni rokovi produljuju se za razdoblje suspenzije rada arbitražnog tijela.

Članak 756.

Sporazumno rješenje

1.   Stranke mogu u bilo kojem trenutku postići sporazumno rješenje u pogledu bilo kojeg spora iz članka 735.

2.   Ako se sporazumno rješenje postigne tijekom postupka panela, stranke predsjedniku arbitražnog tijela zajednički dostavljaju obavijest o dogovorenom rješenju. Nakon te obavijesti postupak arbitraže završava.

3.   Rješenje se može donijeti odlukom Vijeća za partnerstvo. Sporazumna rješenja javno su dostupna. Verzija koja je javno objavljena ne smije sadržavati informacije koje je stranka označila kao povjerljive.

4.   Svaka stranka u dogovorenom roku poduzima mjere potrebne za provedbu sporazumnog rješenja.

5.   Najkasnije na datum isteka dogovorenog roka stranka koja provodi mjere napismeno obavješćuje drugu stranku o svim mjerama poduzetima za provedbu sporazumnog rješenja.

Članak 757.

Rokovi

1.   Svi rokovi utvrđeni u ovoj glavi računaju se u danima od dana koji slijedi nakon djela ili činjenice na koji se odnose.

2.   Stranke mogu sporazumno produljiti sve rokove iz ove glave.

3.   Arbitražno tijelo može u bilo kojem trenutku predložiti strankama da izmijene bilo koji rok iz ove glave, navodeći razloge za taj prijedlog.

Članak 758.

Troškovi

1.   Svaka stranka snosi svoje troškove sudjelovanja u postupku pred arbitražnim tijelom.

2.   Stranke zajednički i ravnopravno dijele organizacijske troškove, uključujući naknadu i troškove za članove arbitražnog tijela. Naknada za arbitre u skladu je s Prilogom 48.

Članak 759.

Prilozi

1.   Postupci rješavanja sporova utvrđeni u ovoj glavi uređeni su poslovnikom utvrđenim u Prilogu 48. i provode se u skladu s Prilogom 49.

2.   Vijeće za partnerstvo može izmijeniti priloge 48. i 49.

POGLAVLJE 5.

POSEBNI ARANŽMANI ZA JEDNOSTRANE MJERE

Članak 760.

Posebni postupci za korektivne mjere i uravnoteženje

1.   Za potrebe članka 374. i članka 411. stavaka 2. i 3., ova se glava primjenjuje uz izmjene utvrđene u ovom članku.

2.   Odstupajući od članka 740. i Priloga 48., ako stranke ne postignu dogovor o sastavu arbitražnog tijela u roku od dva dana, supredsjednik Vijeća za partnerstvo iz stranke koja podnosi pritužbu najkasnije dan nakon isteka dvodnevnog roka ždrijebom odabire arbitra s potpopisa svake stranke i predsjednika arbitražnog tijela s potpopisa predsjednika sastavljenog na temelju članka 752. Supredsjednik Vijeća za partnerstvo iz stranke koja podnosi pritužbu može delegirati takav odabir arbitra ili predsjednika ždrijebom. Svaka osoba objema strankama potvrđuje svoju raspoloživost u roku od dva dana od dana primitka obavijesti o imenovanju. Organizacijski sastanak iz pravila 10. Priloga 48. održava se u roku od dva dana od osnivanja arbitražnog tijela.

3.   Odstupajući od pravila 11. Priloga 48. stranka koja podnosi pritužbu dostavlja svoj pisani podnesak najkasnije sedam dana od dana osnivanja arbitražnog tijela. Tužena stranka dostavlja svoj pisani podnesak najkasnije sedam dana od dana dostave pisanog podneska stranke koja podnosi pritužbu. Arbitražno tijelo prema potrebi prilagođava sve druge relevantne rokove postupka rješavanja spora kako bi osiguralo pravodobnu dostavu izvješća.

4.   Članak 745. ne primjenjuje se, a upućivanja na pravorijek iz ove glave tumače se kao upućivanja na pravorijek iz članka 374. stavka 10. ili članka 411. stavka 3. točke (c).

5.   Odstupajući od članka 748. stavka 2. arbitražno tijelo strankama dostavlja svoju odluku u roku od 30 dana od dana dostave zahtjeva.

Članak 761.

Suspenzija obveza za potrebe članka 374. stavka 12., članka 501. stavka 5. i članka 506. stavka 7.

1.   Razina suspenzije obveza ne prelazi razinu istovjetnu poništenju ili narušavanju povlastica na temelju ovog Sporazuma ili dopunskog sporazuma koje je izravno uzrokovano korektivnim ili kompenzacijskim mjerama od datuma stupanja na snagu korektivnih ili kompenzacijskih mjera do datuma donošenja arbitražnog pravorijeka.

2.   Razina suspenzije obveza koju je zatražila stranka koja podnosi pritužbu i određivanje razine suspenzije obveza od strane arbitražnog tijela temelje se na činjenicama, a ne na pukim tvrdnjama, nagađanjima ili slaboj vjerojatnosti, kojima se dokazuje da poništenje ili narušavanje izravno proizlazi iz primjene korektivne ili kompenzacijske mjere i utječe na određenu robu, pružatelje usluga, ulagatelje ili druge gospodarske aktere.

3.   Opseg poništenih ili narušenih povlastica koji je zatražila stranka koja podnosi pritužbu ili koji je odredilo arbitražno tijelo:

(a)

ne uključuje kaznene odštete, kamate niti hipotetske gubitke dobiti ili poslovnih prilika;

(b)

umanjuje se za svaki prethodni povrat carina, naknadu štete ili druge oblike nadoknade koje su dotični akteri ili stranka već primili; i

(c)

ne uključuje doprinos poništenju ili narušavanju namjernom ili nemarnom radnjom ili propustom dotične stranke ili bilo koje osobe ili aktera protiv kojih su zatražena pravna sredstva u pogledu planirane suspenzije obveza.

Članak 762.

Uvjeti za mjere za uravnoteženje te korektivne, kompenzacijske i zaštitne mjere

Ako stranka poduzme mjeru na temelju članka 374., članka 411., članka 469., članka 501., članka 506. ili članka 773, ta se mjera primjenjuje samo u odnosu na obuhvaćene odredbe u smislu članka 735. i u skladu je, mutatis mutandis, s uvjetima iz članka 749. stavka 3.

GLAVA II.

OSNOVA ZA SURADNJU

Članak 763.

Demokracija, vladavina prava i ljudska prava

1.   Stranke nastavljaju poštovati zajedničke vrijednosti i načela demokracije, vladavine prava te ljudska prava, koja su temelj njihove domaće i međunarodne politike. U tom smislu stranke ponovno potvrđuju poštovanje Opće deklaracije o ljudskim pravima i međunarodnih ugovora o ljudskim pravima kojih su stranke.

2.   Stranke te zajedničke vrijednosti i načela promiču u međunarodnim forumima. Stranke surađuju na promicanju tih vrijednosti i načela, među ostalim uz sudjelovanje trećih zemalja ili u tim zemljama.

Članak 764.

Borba protiv klimatskih promjena

1.   Stranke smatraju da su klimatske promjene egzistencijalna prijetnja čovječanstvu i ponovno ističu svoju predanost jačanju globalnog odgovora na tu prijetnju. Borba protiv klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, kako je razrađena u procesu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda („UNFCCC”) i, osobito, Pariškom sporazumu donesenim na 21. zasjedanju Konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama („Pariški sporazum”), nadahnjuje domaće i vanjske politike Unije i Ujedinjene Kraljevine. Stoga svaka stranka poštuje Pariški sporazum i proces uspostavljen UNFCCC-om te se suzdržava od djela ili propusta koji bi bitno povrijedili cilj i svrhu Pariškog sporazuma.

2.   Stranke se zalažu za borbu protiv klimatskih promjena u međunarodnim forumima, među ostalim suradnjom s drugim zemljama i regijama radi povećanja njihovih ambicija za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Članak 765.

Suzbijanje širenja oružja za masovno uništenje

1.   Stranke smatraju da je širenje oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke državnim i nedržavnim akterima jedna od najozbiljnijih prijetnji međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti. Stranke su stoga suglasne da će surađivati i doprinositi suzbijanju širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njegove isporuke dosljednim ispunjenjem svojih postojećih obveza koje proizlaze iz međunarodnih ugovora i sporazuma o razoružanju i neširenju, kao i drugih relevantnih međunarodnih obveza, i njihovom provedbom na nacionalnoj razini.

2.   Stranke su nadalje suglasne da će surađivati i doprinositi suprotstavljanju širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njegove dostave:

(a)

poduzimanjem koraka za potpisivanje, ratifikaciju ili pristupanje, ovisno o slučaju, i potpunu provedbu svih drugih relevantnih međunarodnih instrumenata; i

(b)

uspostavom djelotvornog sustava nacionalnih izvoznih kontrola radi nadzora izvoza i provoza robe povezane s oružjem za masovno uništenje, uključujući kontrolu krajnje upotrebe tehnologija s dvojnom namjenom u vezi s oružjem za masovno uništenje, te djelotvornim sankcijama za kršenja kontrola izvoza.

3.   Stranke su suglasne da će uspostaviti redovit dijalog o tim pitanjima.

Članak 766.

Malo i lako oružje i drugo konvencionalno oružje

1.   Stranke prepoznaju da su nezakonita proizvodnja, prijenos i promet malog i lakog oružja, uključujući streljivo za njega, njegovo pretjerano gomilanje, loše upravljanje njime, nedovoljno zaštićene zalihe njegovo i nekontrolirano širenje ozbiljna prijetnja miru i međunarodnoj sigurnosti.

2.   Stranke su suglasne da će poštovati i u cijelosti ispunjavati svoje obveze suzbijanja nezakonite trgovine malim i lakim oružjem, uključujući streljivo za to oružje, u okviru postojećih međunarodnih sporazuma uključujući rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kao i preuzete obveze u okviru drugih međunarodnih instrumenata koji se primjenjuju u ovom području, kao što je Akcijski program UN-a za sprečavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje nezakonite trgovine malim i lakim oružjem u svim njezinim aspektima.

3.   Stranke uviđaju važnost domaćih sustava kontrole za prijenos konvencionalnog oružja u skladu s postojećim međunarodnim standardima. Stranke prepoznaju važnost odgovorne primjene takvih kontrola kao doprinosa međunarodnom i regionalnom miru, sigurnosti i stabilnosti, smanjenju ljudske patnje te sprečavanju preusmjeravanja konvencionalnog oružja.

4.   Stranke se u tom smislu obvezuju u cijelosti provesti Ugovor o trgovini oružjem i surađivati jedna s drugom u okviru Ugovora, među ostalim u promicanju univerzalizacije i potpune provedbe Ugovora od strane svih država članica UN-a.

5.   Stranke se stoga obvezuju da će surađivati u svojim nastojanjima da urede ili poboljšaju uređenje međunarodne trgovine konvencionalnim oružjem te spriječe, suzbiju i iskorijene nezakonitu trgovinu oružjem.

6.   Stranke su suglasne da će uspostaviti redovit dijalog o tim pitanjima.

Članak 767.

Najteža kaznena djela koja se tiču međunarodne zajednice

1.   Stranke ponovno potvrđuju da najteža kaznena djela koja se tiču međunarodne zajednice u cjelini ne smiju ostati nekažnjena i da se njihov učinkovit kazneni progon mora osigurati mjerama na nacionalnoj razini i jačanjem međunarodne suradnje, među ostalim s Međunarodnim kaznenim sudom. Stranke su suglasne da će u potpunosti podržavati univerzalnost i cjelovitost Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda i s njime povezanih instrumenata.

2.   Stranke su suglasne da će uspostaviti redovit dijalog o tim pitanjima.

Članak 768.

Borba protiv terorizma

1.   Stranke surađuju na bilateralnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini s ciljem sprečavanja i suzbijanja terorizma u svim njegovim oblicima i pojavama u skladu s međunarodnim pravom, uključujući, ako je primjenjivo, međunarodne sporazume o suzbijanju terorizma, međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo o ljudskim pravima, te u skladu s načelima Povelje Ujedinjenih naroda.

2.   Stranke jačaju suradnju u borbi protiv terorizma, uključujući sprečavanje i suzbijanje nasilnog ekstremizma i financiranje terorizma, radi napretka u ostvarivanju zajedničkih sigurnosnih interesa i pritom uzimaju u obzir Globalnu strategiju Ujedinjenih naroda za borbu protiv terorizma i relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, ne dovodeći u pitanje suradnju u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima te razmjenu obavještajnih podataka.

3.   Stranke su suglasne da će uspostaviti redovit dijalog o tim pitanjima. Taj će dijalog, među ostalim, služiti promicanju i olakšavanju:

(a)

razmjene procjena terorističke prijetnje;

(b)

razmjene najbolje prakse i stručnog znanja u području borbe protiv terorizma;

(c)

operativne suradnje i razmjene informacija; i

(d)

razgovora o suradnji u okviru multilateralnih organizacija.

Članak 769.

Zaštita osobnih podataka

1.   Stranke potvrđuju svoju predanost osiguravanju visoke razine zaštite osobnih podataka. Nastoje surađivati na promicanju visokih međunarodnih standarda.

2.   Stranke priznaju da pojedinci imaju pravo na zaštitu osobnih podataka i privatnosti te da visoki standardi u tom pogledu doprinose povjerenju u digitalno gospodarstvo i razvoju trgovine te da su glavni čimbenik za uspješnu suradnju u području izvršavanja zakonodavstva. U tu se svrhu stranke obvezuju poštovati, svaka u okviru svojih zakona i drugih propisa, obveze koje su u vezi s tim pravom preuzele ovim Sporazumom.

3.   Stranke surađuju na bilateralnoj i multilateralnoj razini uz poštovanje svojih zakona i drugih propisa. To može obuhvaćati, ovisno o slučaju, dijalog, razmjenu stručnog znanja i suradnju pri izvršavanju propisa u vezi sa zaštitom osobnih podataka.

4.   Ako se ovim Sporazumom ili bilo kojim dopunskim sporazumom predviđa prijenos osobnih podataka, takav se prijenos obavlja u skladu s propisima o međunarodnom prijenosu osobnih podataka stranke koja obavlja prijenos. Podrazumijeva se da se ovim stavkom ne dovodi u pitanje primjena posebnih odredaba ovog Sporazuma koje se odnose na prijenos osobnih podataka, posebno članka 202. i članka 525. te dijela šestog glave I. Svaka će stranka prema potrebi uložiti najbolje napore, poštujući pritom svoja pravila o međunarodnim prijenosima osobnih podataka, kako bi uspostavila zaštitne mjere potrebne za prijenos osobnih podataka, uzimajući u obzir sve preporuke Vijeća za partnerstvo iz članka 7. stavka 4. točke (h).

Članak 770.

Globalna suradnja u pitanjima od zajedničkog gospodarskog, okolišnog i društvenog interesa

1.   Stranke uvažavaju važnost globalne suradnje u rješavanju pitanja od zajedničkoga gospodarskog, okolišnog i društvenog interesa. Ako im je to u obostranom interesu, promiču multilateralna rješenja zajedničkih problema.

2.   Uz očuvanje autonomije stranaka u donošenju odluka i ne dovodeći u pitanje druge odredbe ovog Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma, stranke nastoje surađivati na aktualnim i novim globalnim pitanjima od zajedničkog interesa kao što su mir i sigurnost, klimatske promjene, održivi razvoj, prekogranično zagađenje, zaštita okoliša, digitalizacija, zaštita javnog zdravlja, zaštita potrošača, oporezivanje, financijska stabilnost te slobodna i pravedna trgovina i ulaganja. U tu svrhu stranke nastoje voditi trajan i uspješan dijalog te usklađivati stajališta u multilateralnim organizacijama i forumima u kojima sudjeluju, primjerice u Ujedinjenim narodima, skupinama G-7 i G-20, Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj, Međunarodnom monetarnom fondu, Svjetskoj banci i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Članak 771.

Ključni elementi

Članak 763. stavak 1., članak 764. stavak 1. i članak 765. stavak 1. ključni su elementi partnerstva uspostavljenog ovim Sporazumom i dopunskim sporazumima.

GLAVA III.

ISPUNJENJE OBVEZA I ZAŠTITNE MJERE

Članak 772.

Ispunjenje obveza opisanih kao ključni elementi

1.   Ako bilo koja od stranaka smatra da je druga stranka počinila teško i bitno kršenje bilo koje obveze koja je opisana kao ključni element u članku 771., ona može odlučiti prekinuti ili suspendirati primjenu ovog Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma, u cijelosti ili djelomično.

2.   Prije toga, stranka koja se poziva na primjenu ovog članka zahtijeva hitan sastanak Vijeća za partnerstvo kako bi se pronašlo pravodobno i obostrano prihvatljivo rješenje. Ako se u roku od 30 dana od dana zahtjeva upućenog Vijeću za partnerstvo ne pronađe obostrano prihvatljivo rješenje, stranka može poduzeti mjere iz stavka 1.

3.   Mjere iz stavka 1. poduzimaju se uz potpuno poštovanje međunarodnog prava i moraju biti proporcionalne. Prednost imaju mjere koje najmanje narušavaju funkcioniranje ovog Sporazuma i njegovih dopunskih sporazuma.

4.   Stranke smatraju da bi, kako bi se situacija smatrala teškim i bitnim kršenjem bilo koje obveze opisane kao ključni elementi u članku 771., njezina ozbiljnost i narav morala biti iznimna te ugrožavati mir i sigurnost ili imati međunarodne posljedice. Podrazumijeva se da se djelovanje ili propust koji bitno povrjeđuje cilj i svrhu Pariškog sporazuma uvijek smatra teškim i bitnim kršenjem za potrebe ovog članka.

Članak 773.

Zaštitne mjere

1.   Ako dođe do ozbiljnih gospodarskih, društvenih ili okolišnih poteškoća sektorske ili regionalne prirode, uključujući one povezane s ribolovnim aktivnostima i zajednicama koje o njima ovise, a koje bi mogle potrajati, dotična stranka može jednostrano poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere. Takve zaštitne mjere ograničene su u pogledu njihova opsega i trajanja na ono što je nužno za popravljanje stanja. Prednost se mora dati onim mjerama koje najmanje narušavaju funkcioniranje ovog Sporazuma.

2.   Dotična stranka bez odgode obavješćuje drugu stranku preko Vijeća za partnerstvo, navodeći sve relevantne informacije. Stranke odmah započinju savjetovanje u Vijeću za partnerstvo s ciljem pronalaženja zajedničkog prihvatljivog rješenja.

3.   Dotična stranka ne može poduzeti zaštitne mjere prije isteka roka od mjesec dana od dana priopćenja iz stavka 2., osim ako je postupak savjetovanja u skladu sa stavkom 2. zajednički dovršen prije isteka navedenog roka. Kad iznimne okolnosti koje zahtijevaju neposredno djelovanje isključuju prethodno ispitivanje, dotična stranka može bez odgode primijeniti zaštitne mjere nužne za rješavanje situacije.

Dotična stranka bez odgode obavješćuje Vijeće za partnerstvo o poduzetim mjerama, navodeći sve relevantne informacije.

4.   Ako zaštitna mjera koju je poduzela dotična stranka stvara neravnotežu između prava i obveza na temelju ovog Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma, druga stranka može poduzeti proporcionalne mjere za ponovno postizanje ravnoteže koje su nužne za otklanjanje neravnoteže. Prednost se mora dati onim mjerama koje najmanje narušavaju funkcioniranje ovog Sporazuma. Stavci od 2. do 4. primjenjuju se mutatis mutandis na takve mjere za ponovno postizanje ravnoteže.

5.   Svaka stranka može, bez prethodnog savjetovanja u skladu s člankom 738., pokrenuti arbitražni postupak iz članka 739. kako bi osporila mjeru koju je poduzela druga stranka primjenom stavaka od 1. do 5. ovog članka.

6.   Zaštitne mjere iz stavka 1. i mjere za ponovno postizanje ravnoteže iz stavka 5. mogu se poduzeti i u vezi s dopunskim sporazumom, osim ako je u njemu predviđeno drukčije.

DIO SEDMI

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 774.

Teritorijalno područje primjene

1.   Ovaj se Sporazum primjenjuje na:

(a)

područja na kojima se primjenjuju UEU, UFEU i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju te pod uvjetima utvrđenima u tim ugovorima; i

(b)

državno područje Ujedinjene Kraljevine.

2.   Ovaj se Sporazum primjenjuje i na Bailiwick Guernsey, Bailiwick Jersey i Otok Man u mjeri utvrđenoj u dijelu drugom naslovu petom i članku 520.

3.   Ovaj se Sporazum ne primjenjuje na Gibraltar niti proizvodi učinke na tom području.

4.   Ovaj se Sporazum ne primjenjuje na prekomorska područja koja imaju posebne odnose s Ujedinjenom Kraljevinom: Angvila, Bermudi, Britansko Antarktičko Područje, Britansko Indijskooceansko Područje, Britanski Djevičanski Otoci, Kajmanski Otoci, Falklandski Otoci, Montserrat, Otoci Pitcairn, Henderson, Ducie i Oeno, Sveta Helena, Otok Uzašašća i Tristan da Cunha, Južna Georgia i Južni Sendvički Otoci te Otoci Turks i Caicos.

Članak 775.

Odnos s drugim sporazumima

Ovaj Sporazum i svaki dopunski sporazum primjenjuju se ne dovodeći u pitanje bilo koji prethodni bilateralni sporazum između Ujedinjene Kraljevine, s jedne strane, i Unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s druge strane. Stranke ponovno potvrđuju svoje obveze provedbe svakog takvog sporazuma.

Članak 776.

Preispitivanje

Stranke zajednički preispituju provedbu ovog Sporazuma i dopunskih sporazuma te sva pitanja povezana s njim pet godina nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma i svakih pet godina nakon toga.

Članak 777.

Klasificirani podaci i osjetljivi neklasificirani podaci

Ništa u ovom Sporazumu ili u bilo kojem dopunskom sporazumu ne tumači se kao da se od stranke zahtijeva da stavi na raspolaganje klasificirane podatke.

S klasificiranim podacima ili materijalom koje stranke dostave ili razmijene na temelju ovog Sporazuma ili bilo kojeg dopunskog sporazuma postupa se i štiti ih se u skladu sa Sporazumom o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka i svim provedbenim dogovorima sklopljenima na temelju tog sporazuma.

Stranke se dogovaraju o uputama za postupanje kako bi osigurale zaštitu osjetljivih neklasificiranih podataka koje razmjenjuju.

Članak 778.

Sastavni dijelovi ovog Sporazuma

1.   Protokoli, prilozi, dodaci i bilješke uz ovaj Sporazum čine sastavni dio ovog Sporazuma.

2.   Svaki od priloga ovom Sporazumu, uključujući njegove dodatke, sastavni je dio odjeljka, poglavlja, glave, naslova ili protokola koji se odnosi na taj prilog ili na koji se upućuje u tom prilogu. Podrazumijeva se sljedeće:

(a)

Prilog 1. sastavni je dio dijela prvog glave III.;

(b)

prilozi 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. sastavni su dio dijela drugog naslova prvog glave I. poglavlja 2.;

(c)

Prilog 10. sastavni je dio dijela drugog naslova prvog glave I. poglavlja 3.;

(d)

prilozi 11., 12., 13., 14., 15., 16. i 17. sastavni su dio dijela drugog naslova prvog glave I. poglavlja 4.;

(e)

Prilog 18. sastavni je dio dijela drugog naslova prvog glave I. poglavlja 5.;

(f)

prilozi 19., 20., 21., 22., 23. i 24. sastavni su dio dijela drugog naslova prvog glave II.;

(g)

Prilog 25. sastavni je dio dijela drugog naslova prvog glave VI.;

(h)

prilozi 26., 27., 28. i 29. sastavni su dio dijela drugog naslova prvog glave VIII.;

(i)

Prilog 27. sastavni je dio dijela drugog naslova prvog glave XI.;

(j)

Prilog 30. i svi prilozi doneseni u skladu s člankom 454. sastavni su dio dijela drugog naslova drugog glave II.;

(k)

Prilog 31. sastavni je dio dijela drugog naslova trećeg glave I.;

(l)

prilozi 32., 33. i 34. sastavni su dio dijela drugog naslova trećeg glave II.;

(m)

prilozi 35., 36., 37. i 38. sastavni su dio dijela drugog naslova petog;

(n)

Prilog 39. sastavni je dio dijela trećeg glave II.;

(o)

Prilog 40. sastavni je dio dijela trećeg glave III.;

(p)

Prilog 41. sastavni je dio dijela trećeg glave V.;

(q)

Prilog 42. sastavni je dio dijela trećeg glave VI.;

(r)

Prilog 43. sastavni je dio dijela trećeg glave VII.;

(s)

Prilog 44. sastavni je dio dijela trećeg glave IX.;

(t)

Prilog 45. sastavni je dio dijela trećeg glave III., glave VII. i glave XI.;

(u)

Prilog 46. sastavni je dio dijela trećeg glave XI.;

(v)

Prilog 47. sastavni je dio dijela petog poglavlja 1. odjeljka 2.;

(w)

prilozi 48. i 49. sastavni su dio dijela šestog glave I.;

(x)

Prilog Protokolu o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu vrijednost i o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima i davanjima sastavni je dio Protokola o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu vrijednost i o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima i davanjima;

(y)

prilozi SSC-1., SSC-2., SSC-3., SSC-4., SSC-5., SSC-6., SSC-7. i SSC-8. i njihovi dodaci sastavni su dio Protokola o koordinaciji socijalne sigurnosti.

Članak 779.

Prestanak

Svaka stranka može okončati ovaj Sporazum slanjem pisane obavijesti diplomatskim putem. Ovaj Sporazum i svi dopunski sporazumi prestaju biti na snazi prvog dana dvanaestog mjeseca nakon datuma obavijesti.

Članak 780.

Vjerodostojni tekstovi

Ovaj se Sporazum sastavlja u dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, irskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku. Do 30. travnja 2021. sve jezične verzije Sporazuma podliježu postupku konačne pravno-jezične redakture. Neovisno o prethodnoj rečenici, postupak konačne pravno-jezične redakture za englesku verziju Sporazuma dovršava se najkasnije do dana iz članka 783. stavka 1. ako je taj dan prije 30. travnja 2021.

Jezične verzije koje koje su rezultat gore navedenog postupka konačne pravno-jezične redakture zamjenjuju ab initio potpisane verzije Sporazuma i utvrđuju se vjerodostojnima i konačnima razmjenom diplomatskih nota između stranaka.

Članak 781.

Buduća pristupanja Uniji

1.   Unija obavješćuje Ujedinjenu Kraljevinu o svakom novom zahtjevu za pristupanje treće zemlje Uniji.

2.   Za vrijeme pregovora između Unije i treće zemlje o pristupanju te zemlje Uniji (87) Unija nastoji:

(a)

na zahtjev Ujedinjene Kraljevine i, u mjeri u kojoj je to moguće, dostaviti sve informacije o svim pitanjima obuhvaćenima ovim Sporazumom i svim dopunskim sporazumima; i

(b)

uzeti u obzir sve razloge za zabrinutost koje je izrazila Ujedinjena Kraljevina.

3.   Vijeće za partnerstvo ispituje sve učinke pristupanja treće zemlje Uniji na ovaj Sporazum i svaki dopunski sporazum dovoljno prije datuma takvog pristupanja.

4.   U mjeri u kojoj je to potrebno, prije stupanja na snagu sporazuma o pristupanju treće zemlje Uniji Ujedinjena Kraljevina i Unija:

(a)

mijenjaju ovaj Sporazum ili bilo koji dopunski sporazum,

(b)

odlukom Vijeća za partnerstvo uvode sve druge potrebne prilagodbe ili prijelazne aranžmane u vezi s ovim Sporazumom ili bilo kojim dopunskim sporazumom; ili

(c)

odlučuju u okviru Vijeća za partnerstvo o:

i.

primjeni članka 492. na državljane te treće zemlje; ili

ii.

uspostavi prijelaznih aranžmana u pogledu članka 492. koji se odnose na tu treću zemlju i njezine državljane nakon što ona pristupi Uniji.

5.   Ako se odluka iz stavka 4. točke (c) podtočke i. ili ii. ovog članka ne donese do stupanja na snagu sporazuma o pristupanju relevantne treće zemlje Uniji, članak 492. ne primjenjuje se na državljane te treće zemlje.

6.   Vijeće za partnerstvo određuje trajanje prijelaznih aranžmana iz stavka 4. točke (c) podtočke ii. ako ih uspostavi. Vijeće za partnerstvo može produljiti trajanje tih prijelaznih aranžmana.

7.   Prije isteka prijelaznih aranžmana iz stavka 4. točke (c) podtočke ii. ovog članka Vijeće za partnerstvo odlučuje hoće li primijeniti članak 492. na državljane te treće zemlje nakon prestanka prijelaznih aranžmana. Ako se takva odluka ne donese, članak 492. ne primjenjuje se na državljane te treće zemlje nakon prestanka prijelaznih aranžmana.

8.   Stavkom 4. točkom (c) i stavcima od 5. do 7. ne dovode se u pitanje ovlasti Unije na temelju njezina domaćeg zakonodavstva.

9.   Podrazumijeva se, ne dovodeći u pitanje stavak 4. točku (c) i stavke od 5. do 7., da se ovaj Sporazum na novu državu članicu Unije primjenjuje od dana pristupanja te nove države članice Uniji.

Članak 782.

Privremena odredba o prijenosu osobnih podataka Ujedinjenoj Kraljevini

1.   Tijekom definiranog razdoblja prijenos osobnih podataka iz Unije u Ujedinjenu Kraljevinu ne smatra se prijenosom u treću zemlju prema pravu Unije, pod uvjetom da se zakonodavstvo Ujedinjene Kraljevine o zaštiti podataka od 31. prosinca 2020., kako je sačuvano i ugrađeno u pravu Ujedinjene Kraljevine Zakonom o povlačenju iz Europske unije iz 2018. te izmijenjeno Uredbom o zaštiti podataka, privatnosti i elektroničkim komunikacijama (izmjene itd.) (izlazak iz Unije) iz 2019. (SI 2019/419) (88) („primjenjivi sustav zaštite podataka”), primjenjuje i pod uvjetom da Ujedinjena Kraljevina ne izvršava dodijeljene ovlasti bez suglasnosti Unije u okviru Vijeća za partnerstvo.

2.   Podložno stavcima od 3. do 11., stavak 1. primjenjuje se i na prijenose osobnih podataka iz Islanda, Kneževine Lihtenštajna i Kraljevine Norveške Ujedinjenoj Kraljevini u definiranom razdoblju na temelju prava Unije kako se ono primjenjuje u tim državama na temelju Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru sastavljenog u Portu 2. svibnja 1992., sve dok se stavak 1. primjenjuje na prijenose osobnih podataka iz Unije u Ujedinjenu Kraljevinu, pod uvjetom da te države napismeno obavijeste obje stranke o svojem izričitom prihvaćanju primjene ove odredbe.

3.   Za potrebe ovog članka „dodijeljene ovlasti” znači ovlasti za:

(a)

donošenje propisa u skladu s člancima 17.A, 17.C i 74.A Zakona o zaštiti podataka Ujedinjene Kraljevine iz 2018.;

(b)

izdavanje novog dokumenta u kojem se navode standardne klauzule o zaštiti podataka u skladu s člankom 119.A Zakona Ujedinjene Kraljevine o zaštiti podataka iz 2018.;

(c)

odobrenje novog nacrta kodeksa ponašanja na temelju članka 40. stavka 5. Opće uredbe o zaštiti podataka Ujedinjene Kraljevine, osim kodeksa ponašanja za koji nije pouzdano da se njime osiguravaju odgovarajuće zaštitne mjere za prijenos osobnih podataka u treću zemlju u skladu s člankom 46. stavkom 2. točkom (e) Opće uredbe o zaštiti podataka Ujedinjene Kraljevine;

(d)

odobravanje novih certifikacijskih mehanizama na temelju članka 42. stavka 5. Opće uredbe o zaštiti podataka Ujedinjene Kraljevine, osim certifikacijskih mehanizama za koje nije pouzdano da se njima osiguravaju odgovarajuće zaštitne mjere za prijenos osobnih podataka u treću zemlju u skladu s člankom 46. stavkom 2. točkom (f) Opće uredbe o zaštiti podataka Ujedinjene Kraljevine;

(e)

odobravanje novih obvezujućih korporacijskih pravila u skladu s člankom 47. Opće uredbe o zaštiti podataka Ujedinjene Kraljevine;

(f)

odobravanje novih ugovornih klauzula iz članka 46. stavka 3. točke (a) Opće uredbe o zaštiti podataka Ujedinjene Kraljevine; ili

(g)

odobravanje novih administrativnih dogovora iz članka 46. stavka 3. točke (b) Opće uredbe o zaštiti podataka Ujedinjene Kraljevine.

4.   „Definirano razdoblje” počinje na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma i, podložno stavku 5., završava na jedan od sljedećih dana, ovisno o tome što nastupi prije:

(a)

na dan kad Europska komisija donese odluke o primjerenosti u odnosu na Ujedinjenu Kraljevinu na temelju članka 36. stavka 3. Direktive (EU) 2016/680 i članka 45. stavka 3. Uredbe (EU) 2016/679, ili

(b)

na dan koji je četiri mjeseca nakon dana početka definiranog razdoblja, a to se razdoblje produljuje za još dva mjeseca osim ako jedna od stranaka podnese prigovor.

5.   Podložno stavcima 6. i 7., ako u definiranom razdoblju Ujedinjena Kraljevina izmijeni primjenjivi sustav zaštite podataka ili izvršava dodijeljene ovlasti bez suglasnosti Unije u okviru Vijeća za partnerstvo, definirano razdoblje završava na dan izvršavanja ovlasti ili stupanja izmjene na snagu.

6.   Navođenje izvršavanja dodijeljenih ovlasti iz stavaka 1. i 5. ne obuhvaća izvršavanje ovlasti čiji je učinak ograničen na usklađivanje s relevantnim pravom Unije o zaštiti podataka.

7.   Sve što bi inače bila izmjena primjenjivog sustava zaštite podataka, a:

(a)

sastavljeno je uz suglasnost Unije u okviru Vijeća za partnerstvo; ili

(b)

ograničeno na usklađivanje s relevantnim zakonodavstvom Unije o zaštiti podataka;

ne smatra se izmjenom primjenjivog sustava zaštite podataka za potrebe stavka 5. te bi se umjesto toga trebalo smatrati dijelom primjenjivog sustava zaštite podataka za potrebe stavka 1.

8.   Za potrebe stavaka 1., 5. i 7. „suglasnost Unije u okviru Vijeća za partnerstvo” znači:

(a)

odluka Vijeća za partnerstvo kako je opisana u stavku 11.; ili

(b)

podrazumijevana suglasnost kako je opisana u stavku 10.

9.   Ako Ujedinjena Kraljevina obavijesti Uniju da namjerava izvršavati dodijeljene ovlasti ili predlaže izmjenu primjenjivog sustava zaštite podataka, svaka stranka može u roku od pet radnih dana zatražiti sastanak Vijeća za partnerstvo, koji se mora održati u roku od dva tjedna od takvog zahtjeva.

10.   Ako se takav sastanak ne zatraži, podrazumijeva se da je Unija dala suglasnost za takvo izvršavanje ili izmjenu u definiranom razdoblju.

11.   Ako se takav sastanak zatraži, Vijeće za partnerstvo na tom sastanku razmatra predloženo izvršenje ili izmjenu i može donijeti odluku u kojoj navodi da se slaže s izvršenjem ili izmjenom tijekom definiranog razdoblja.

12.   Ujedinjena Kraljevina obavješćuje Uniju, koliko je to razumno moguće, ako u definiranom razdoblju sklopi novi instrument u koji se moguće pouzdati za prijenos osobnih podataka trećoj zemlji u skladu s člankom 46. stavkom 2. točkom (a) Opće uredbe o zaštiti podataka Ujedinjene Kraljevine ili člankom 75. stavkom 1. točkom (a) Zakona Ujedinjene Kraljevine o zaštiti podataka iz 2018. tijekom definiranog razdoblja. Nakon obavijesti Ujedinjene Kraljevine u skladu s ovim stavkom Unija može zatražiti sastanak Vijeća za partnerstvo radi rasprave o relevantnom instrumentu.

13.   Dio šesti glava I. ne primjenjuje se na sporove o tumačenju i primjeni ovog članka.

Članak 783.

Stupanje na snagu i privremena primjena

1.   Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana u mjesecu nakon onog u kojem su se stranke međusobno obavijestile o tome da su ispunile svoje unutarnje zahtjeve i završile svoje unutarnje postupke za utvrđivanje svojeg pristanka da budu obvezane ovim Sporazumom.

2.   Stranke pristaju privremeno primjenjivati ovaj Sporazum od 1. siječnja 2021. pod uvjetom da su prije tog datuma jedna drugu obavijestile da su ispunile svoje unutarnje zahtjeve i završile svoje unutarnje postupke potrebne za privremenu primjenu. Privremena primjena prestaje na jedan od sljedećih datuma, ovisno o tome koji je raniji:

(a)

28. veljače 2021. ili na drugi datum o kojem odluči Vijeće za partnerstvo; ili

(b)

na dan iz stavka 1.

3.   Od datuma početka privremene primjene ovog Sporazuma stranke podrazumijevaju da se upućivanja u ovom Sporazumu na „datum stupanja na snagu ovog Sporazuma” ili na „stupanje na snagu ovog Sporazuma” odnosi na datum početka privremene primjene ovog Sporazuma.

Съставено в Брюксел и Лондон на тридесети декември две хиляди и двадесета година.

Hecho en Bruselas y Londres, el treinta de diciembre de dos mil veinte.

V Bruselu a v Londýně dne třicátého prosince dva tisíce dvacet.

Udfærdiget i Bruxelles og London, den tredivte december to tusind og tyve.

Geschehen zu Brüssel und London am dreißigsten Dezember zweitausendzwanzigt.

Kahe tuhande kahekümnenda aasta detsembrikuu kolmekümnendal päeval Brüsselis ja Londonis.

Έγινε στις Βρυξέλλες και στο Λονδίνο, στις τριάντα Δεκεμβρίου δύο χιλιάδες είκοσι.

Done at Brussels and London on the thirtieth day of December in the year two thousand and twenty.

Fait à Bruxelles et à Londres, le trente décembre deux mille vingt.

Arna dhéanamh sa Bhruiséil agus i Londain, an tríochadú lá de mhí na Nollag an bhliain dhá mhíle fiche.

Sastavljeno u Bruxellesu i Londonu tridesetog prosinca godine dvije tisuće dvadesete.

Fatto a Bruxelles e Londra, addì trenta dicembre duemilaventi.

Briselē un Londonā, divi tūkstoši divdesmitā gada trīsdesmitajā decembrī.

Priimta du tūkstančiai dvidešimtų metų gruodžio trisdešimtą dieną Briuselyje ir Londone.

Kelt Brüsszelben és Londonban, a kétezer-huszadik év december havának harmincadik napján.

Magħmul fi Brussell u Londra, fit-tletin jum ta’ Diċembru fis-sena elfejn u għoxrin.

Gedaan te Brussel en Londen, dertig december tweeduizend twintig.

Sporządzono w Brukseli i Londynie dnia trzydziestego grudnia roku dwa tysiące dwudziestego.

Feito em Bruxelas e em Londres, em trinta de dezembro de dois mil e vinte.

Întocmit la Bruxelles și la Londra la treizeci decembrie două mii douăzeci.

V Bruseli a Londýne tridsiateho decembra dvetisícdvadsať.

V Bruslju in Londonu, tridesetega decembra dva tisoč dvajset.

Tehty Brysselissä ja Lontoossa kolmantenakymmenentenä päivänä joulukuuta vuonna kaksituhattakaksikymmentä.

Som skedde i Bryssel och i London den trettionde december år tjugohundratjugo.

Image 1

Image 2

Image 3


(1)  Za potrebe ovog članka zainteresirane strane definirane su kao u članku 6.11. Sporazuma o antidampingu i članku 12.9. Sporazuma o SCM-u.

(2)  Postupci kao što su hlađenje, zamrzavanje ili ventiliranje smatraju se nedostatnima u smislu točke (a), dok se postupci kao što su kiseljenje, sušenje ili dimljenje čija je svrha proizvodu dati posebne ili različite značajke ne smatraju nedostatnima.

(3)  Za zahtjeve za informacije u skladu s člankom 62. stavkom 2. upućene carinskom tijelu stranke izvoznice u prva tri mjeseca primjene ovog Sporazuma rok je 12 mjeseci.

(4)  G/TBT/9, 13. studenoga 2000., Prilog 4.

(5)  Podrazumijeva se da, posebno za potrebe ovog poglavlja, pojam „osoba” obuhvaća svako udruženje osoba koje nemaju pravni status pravne osobe, ali im je u skladu s primjenjivim pravom priznata sposobnost poduzimanja pravnih radnji.

(6)  Usluge zračnog prijevoza ili povezane usluge potpore uslugama zračnog prijevoza uključuju, ali nisu ograničene na sljedeće usluge: zračni prijevoz; usluge koje se pružaju upotrebom zrakoplova čija primarna svrha nije prijevoz robe ili putnika, kao što su usluge gašenja požara iz zraka, letačko osposobljavanje, razgledavanje, zaprašivanje, izmjera, kartiranje, fotografiranje, skokovi s padobranom, vuča jedrilice, prijevoz trupaca i građevinskog materijala helikopterom te ostale poljoprivredne, industrijske i inspekcijske usluge iz zraka; usluge najma zrakoplova s posadom; te usluge upravljanja zračnom lukom.

(7)  Nacionalna pomorska kabotaža obuhvaća: za Uniju, ne dovodeći u pitanje opseg aktivnosti koje se u skladu s mjerodavnim nacionalnim zakonodavstvom mogu smatrati kabotažom, prijevoz putnika ili robe između luke ili mjesta u državi članici i druge luke ili mjesta u istoj državi članici, uključujući njezin epikontinentalni pojas, kako je predviđeno Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora, te promet koji započinje i završava u istoj luci ili mjestu u državi članici; za Ujedinjenu Kraljevinu, prijevoz putnika ili robe između luke ili mjesta u Ujedinjenoj Kraljevini i druge luke ili mjesta u Ujedinjenoj Kraljevini, uključujući njezin epikontinentalni pojas, kako je predviđeno Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora, te promet koji započinje i završava u istoj luci ili mjestu u Ujedinjenoj Kraljevini.

(8)  Podrazumijeva se da pojam „djelatnosti koje se obavljaju u okviru izvršavanja javnih ovlasti”, kad se upotrebljava u odnosu na mjere stranke koje utječu na pružanje usluga, obuhvaća „usluge koja se pružaju u okviru izvršavanja javnih ovlasti” kako su definirane članku 124. točki (p).

(9)  Podrazumijeva se da se brodarska društva iz ove točke smatraju pravnim osobama stranke samo u vezi s njihovim djelatnostima koje se odnose na pružanje usluga pomorskog prijevoza.

(10)  Člankom 128. točkom (a) podtočkama od i. do iii. nisu obuhvaćene mjere poduzete u svrhu ograničenja proizvodnje nekog poljoprivrednog proizvoda ili proizvoda ribarstva.

(11)  Člankom 128. točkom (a) podtočkom iii. nisu obuhvaćene mjere stranke koja ograničava ulazne vrijednosti za pružanje usluga.

(12)  Podrazumijeva se da se člankom 132. stavkom 1. točkom (f) ne dovode u pitanje odredbe članka 207.

(13)  Člankom 135. točkom (a) podtočkom iii. nisu obuhvaćene mjere stranke koja ograničava ulazne vrijednosti za pružanje usluga.

(14)  Ako diploma ili dokaz o kvalifikaciji nisu stečeni u stranci u kojoj se pruža usluga, ta stranka može evaluirati jesu li ta diploma ili dokaz o kvalifikaciji jednakovrijedni sveučilišnoj diplomi koja se zahtijeva na njezinu području.

(15)  Ako diploma ili dokaz o kvalifikaciji nisu stečeni u stranci u kojoj se pruža usluga, ta stranka može evaluirati jesu li ta diploma ili dokaz o kvalifikaciji jednakovrijedni sveučilišnoj diplomi koja se zahtijeva na njezinu području.

(16)  Od rukovoditelja i stručnjaka može se zahtijevati da dokažu da posjeduju stručne kvalifikacije i iskustvo koji su potrebni u pravnoj osobi u koju su premješteni.

(17)  Podrazumijeva se da iako rukovoditelji ne obavljaju izravno zadaće povezane sa stvarnim pružanjem usluga, to ih ne sprečava da u okviru izvršavanja svojih prethodno opisanih dužnosti obavljaju zadaće koje mogu biti potrebne za pružanje usluga.

(18)  Od poduzeća primatelja može se zahtijevati da dostavi na prethodno odobrenje program osposobljavanja kojim je obuhvaćeno trajanje boravka kako bi se dokazalo da je svrha boravka osposobljavanje. Za AT, CZ, DE, FR, ES, HU i LT osposobljavanje mora biti povezano sa stečenom sveučilišnom diplomom.

(19)  Radi pronalaska ravnoteže između ograničenja s obzirom na resurse i mogućeg opterećenja za poduzeća, u slučajevima u kojima je to razumno učiniti, nadležna tijela mogu zatražiti da se sve informacije podnesu u posebnom formatu kako bih ih smatrala „potpunima za potrebe obrade”.

(20)  Nadležna tijela mogu zadovoljiti zahtjev iz podtočke ii. tako da podnositelja zahtjeva unaprijed obavijeste pisanim putem, uključujući putem objavljivanja mjere, o tome da izostanak odgovora nakon isteka određenog razdoblja od dana podnošenja zahtjeva znači prihvaćanje zahtjeva. Izraz „pisanim putem” trebalo bi tumačiti tako da uključuje elektronički oblik.

(21)  Takva „mogućnost” ne zahtijeva da nadležno tijelo produlji rokove.

(22)  Nadležna tijela nisu odgovorna za kašnjenja zbog razloga koji nisu u njihovoj nadležnosti.

(23)  Podrazumijeva se da se ovaj članak ne tumači kao da sprečava dogovaranje u pregovorima i sklapanje jednog ili više sporazuma između stranaka o priznavanju stručnih kvalifikacija u skladu s uvjetima i zahtjevima koji se razlikuju od onih koji su predviđeni u ovom članku.

(24)  Podrazumijeva se da takvi dogovori ne dovode do automatskog priznavanja kvalifikacija, već se njima utvrđuju, u obostranom interesu stranaka, uvjeti za odobrenje priznavanja od strane nadležnih tijela.

(25)  Sa zatraženim informacijama postupa se u skladu sa zahtjevima povjerljivosti.

(26)  Te administrativne naknade ne uključuju plaćanja za prava upotrebe ograničenih resursa i obvezne doprinose za pružanje univerzalne usluge.

(27)  Za potrebe ovog članka „nediskriminirajući” znači tretman najpovlaštenije nacije i nacionalni tretman, kako su definirani u člancima 129., 130., 136. i 137., kao i pod uvjetima koji nisu nepovoljniji od onih koji se dodjeljuju bilo kojem drugom korisniku sličnih javnih telekomunikacijskih mreža ili usluga u sličnim situacijama.

(28)  Ovaj se članak ne primjenjuje na usluge roaminga unutar Europske unije, koje su komercijalne usluge mobilne telefonije koje se pružaju na temelju trgovačkog ugovora između pružatelja javnih telekomunikacijskih usluga i koje krajnjem korisniku omogućuju da se koristi svojim domaćim mobilnim telefonom ili drugim uređajem za usluge poziva, podatkovnog prometa ili slanja poruka u državi članici izvan one u kojoj je smještena njegova domaća javna telekomunikacijska mreža.

(29)  Podrazumijeva se da se ta izmjena primjenjuje na „usluge koje se pružaju u okviru izvršavanja javnih ovlasti” iz članka 124. točke (o) jer se primjenjuje na „djelatnosti koje se obavljaju u okviru izvršavanja javnih ovlasti” iz članka 124. točke (f).

(30)  Podrazumijeva se da to ne sprečava stranku da donese ili zadrži mjere zbog bonitetnih razloga povezane s podružnicama koje su na njezinu području osnovale pravne osobe druge stranke.

(31)  Podrazumijeva se za potrebe ove glave da je pravo Unije dio prava matične jurisdikcije odvjetnika iz točke (e) podtočke i. ovog članka.

(32)  „Usluge pravne arbitraže, mirenja i posredovanja” znači priprema dokumentacije koja se dostavlja arbitru, miritelju ili posredniku te priprema za nastupanje i nastupanje pred njima u svim sporovima koji uključuju primjenu i tumačenje prava. Ne uključuje usluge arbitraže, mirenja i posredovanja u sporovima koji ne uključuju primjenu i tumačenje prava, a koji se odnose na usluge povezane sa savjetovanjem u pogledu upravljanja. Ne uključuje ni djelovanje u svojstvu arbitra, miritelja ili posrednika. Kao potkategorija, usluge međunarodne pravne arbitraže, mirenja ili posredovanja odnose se na iste usluge kad spor uključuje stranke iz dviju ili više zemalja.

(33)  Podrazumijeva se da za potrebe ovog stavka „određene pravne usluge” znači, za usluge koje se pružaju u Uniji, pravne usluge u vezi s pravom Ujedinjene Kraljevine ili nekim njegovim dijelom i međunarodnim javnim pravom (isključujući pravo Unije), a za usluge koje se pružaju u Ujedinjenoj Kraljevini, pravne usluge u vezi s pravom država članica (uključujući pravo Unije) i međunarodnim javnim pravom (isključujući pravo Unije).

(34)  Podrazumijeva se da se „uvjeti koji se općenito primjenjuju” odnose na objektivno utvrđene uvjete koji se primjenjuju horizontalno na neutvrđen broj gospodarskih subjekata i stoga obuhvaćaju velik broj situacija i slučajeva.

(35)  Podrazumijeva se da ozbiljne poteškoće s platnom bilancom ili vanjskim financijskim položajem, ili prijetnja od takvih poteškoća, mogu, među ostalim čimbenicima, biti prouzročene ozbiljnim poteškoćama povezanima s monetarnom ili tečajnom politikom ili prijetnjom od takvih poteškoća.

(36)  Svaka stranka može odrediti odgovarajući dan podnošenja prijave u skladu sa svojim zakonodavstvom.

(37)  Ovaj se odjeljak ne primjenjuje na zaštitu koja je u Ujedinjenoj Kraljevini poznata pod nazivom pravo na dizajn.

(38)  Za potrebe ove glave pojam „sredstvo za zaštitu bilja” definira se za svaku stranku odnosnim zakonodavstvom stranaka.

(39)  Podrazumijeva se, u mjeri u kojoj je to dopušteno pravom stranke, da pojam „savezi i udruženja” uključuje barem tijela za kolektivno ostvarivanje prava i stručna tijela za obranu prava kojima je uobičajeno priznato pravo da zastupaju nositelje prava intelektualnog vlasništva.

(40)  Za Uniju nadležno tijelo znači carinska tijela.

(41)  Podrazumijeva se da primjena obveze nacionalnog tretmana iz ovog članka podliježe iznimkama iz bilješke 3. u bilješkama iz Priloga 25. odjeljka B pododjeljaka B.1 i B.2.

(42)  Uredba (EU) 2019/942 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o osnivanju Agencije Europske unije za suradnju energetskih regulatora (SL EU L 158, 14.6.2019., str. 22.).

(43)  Uredba (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o unutarnjem tržištu električne energije (SL EU L 158, 14.6.2019., str. 54.) ili akti koji su joj prethodili: SL EU L 176, 15.7.2003., str. 1. i SL EU L 211, 14.8.2009., str. 15.

(44)  Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina (SL EU L 211, 14.8.2009., str. 94.) ili akti koji su joj prethodili: SL EU L 176, 15.7.2003., str. 57.

(45)  Uredba Komisije (EU) br. 838/2010 od 23. rujna 2010. o utvrđivanju smjernica koje se odnose na mehanizam naknade između operatora prijenosnih sustava i zajednički regulatorni pristup naplati prijenosa (SL EU L 250, 24.9.2010., str. 5.).

(46)  Uredba (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1775/2005 (SL EU L 211, 14.8.2009., str. 36.).

(47)  Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL EU L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(48)  Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti (SL EU L 315, 14.11.2012., str. 1.).

(49)  U slučaju Unije ta načela obuhvaćaju načelo predostrožnosti.

(50)  Za Ujedinjenu Kraljevinu, „mala i srednja poduzeća” znači mala poduzeća i mikropoduzeća.

(51)  U slučaju Ujedinjene Kraljevine važne regulatorne mjere tumače se kao bitne regulatorne mjere u skladu s definicijom takvih mjera u pravilima i postupcima Ujedinjene Kraljevine.

(52)  Podrazumijeva se, u vezi s provedbom ovog Sporazuma na području Unije, da se predostrožni pristup odnosi na načelo predostrožnosti.

(53)  U tu svrhu diskriminacija znači da postoji manje povoljan tretman gospodarskog aktera u usporedbi s ostalima u sličnoj situaciji i da se različito postupanje ne temelji na objektivnim kriterijima.

(54)  Podrazumijeva se da je taj standard ispunjen ako činjenice dokazuju da je dodjela subvencije, koja nije bila pravno zavisna od realizacije izvoza, doista vezana za stvarni ili predviđeni izvoz ili prihod od izvoza. Sama činjenica da se neka subvencija dodjeljuje izvoznim gospodarskim akterima ne smatra se, samo zbog tog razloga, izvoznom subvencijom u smislu ove odredbe.

(55)  Zemlje s utrživim rizikom su Ujedinjena Kraljevina, države članice Unije, Australija, Kanada, Island, Japan, Novi Zeland, Norveška, Švicarska i Sjedinjene Američke Države.

(56)  Podrazumijeva se da se time ne dovodi u pitanje članak 364. stavci 1. i 2.

(57)  Podrazumijeva se da pravo Ujedinjene Kraljevine za potrebe ovog članka ne obuhvaća nikakve propise i. koji proizvode učinke na temelju odjeljka 2. članka 1. Zakona o Europskim zajednicama iz 1972., kako je zadržan odjeljkom 1.A Zakona o povlačenju iz Europske unije iz 2018., ili ii. koji su usvojeni ili doneseni u skladu ili za potrebe odjeljka 2. članka 2. Zakona o Europskim zajednicama iz 1972.

(58)  Za Ujedinjenu Kraljevinu ovim se člankom zahtijeva novo pravno sredstvo za povrat koje bi bilo dostupno po završetku uspješnog sudskog preispitivanja, u skladu sa standardom preispitivanja predviđenim nacionalnim pravom, koje započinje u propisanom roku; to se preispitivanje ne proširuje ni na koji drugi način, u skladu s člankom 372. stavkom 3. Nijedan korisnik ne bi mogao stvoriti opravdano očekivanje da se usprotivi takvom povratu.

(59)  Stranke primaju na znanje da će nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma Ujedinjena Kraljevina uvesti novi sustav kontrole subvencija.

(60)  Nacionalna pomorska kabotaža obuhvaća: za Uniju, ne dovodeći u pitanje opseg aktivnosti koje se u skladu s mjerodavnim nacionalnim zakonodavstvom mogu smatrati kabotažom, prijevoz putnika ili robe između luke ili mjesta u državi članici Unije i druge luke ili mjesta u istoj državi članici Unije, uključujući njezin epikontinentalni pojas, kako je predviđeno Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora, te promet koji započinje i završava u istoj luci ili mjestu u državi članici Unije; za Ujedinjenu Kraljevinu, prijevoz putnika ili robe između luke ili mjesta u Ujedinjenoj Kraljevini i druge luke ili mjesta u Ujedinjenoj Kraljevini, uključujući njezin epikontinentalni pojas, kako je predviđeno Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora, te promet koji započinje i završava u istoj luci ili mjestu u Ujedinjenoj Kraljevini.

(61)  Podrazumijeva se da se ovaj stavak ne primjenjuje na kupnju ili prodaju udjela, dionica ili drugih oblika sudjelovanja u vlasničkom kapitalu koje obavlja obuhvaćeni subjekt kao sredstvo sudjelovanja u vlasničkom kapitalu u drugom poduzeću.

(62)  Podrazumijeva se da se ovo poglavlje i članak 411. ne primjenjuju na pravo i standarde stranaka koji se odnose na socijalnu sigurnost i mirovine.

(63)  Svaka stranka zadržava pravo da odredi vlastite prioritete, politike i dodjelu resursa za učinkovitu provedbu konvencija ILO-a i relevantnih odredaba Europske socijalne povelje na način usklađen s međunarodnim obvezama stranke, uključujući obveze iz ove glave. Vijeće Europe, osnovano 1949., donijelo je 1961. Europsku socijalnu povelju, koja je revidirana 1996. Sve države članice ratificirale su Europsku socijalnu povelju u njezinoj izvornoj ili revidiranoj verziji. Za Ujedinjenu Kraljevinu, upućivanje na Europsku socijalnu povelju u stavku 5. odnosi se na izvornu verziju iz 1961.

(64)  Podrazumijeva se da se u tom slučaju stranka ne smije prethodno savjetovati u skladu s člankom 738.

(65)  Takve mjere mogu uključivati povlačenje ili prilagodbu mjera za ponovno postizanje ravnoteže, ovisno o slučaju.

(66)  Suspenzija obveza iz članka 749. dostupna je samo ako su mjere za ponovno postizanje ravnoteže doista primijenjene.

(67)  Na iznimke povezane s javnom sigurnošću i javnim redom može se pozvati samo ako postoji stvarna i dovoljno ozbiljna prijetnja nekom temeljnom interesu društva.

(68)  Podrazumijeva se da se takvim utvrđivanjem ne dovodi u pitanje dio šesti glava I.

(69)  Mjere čiji je cilj osigurati pravično ili djelotvorno uvođenje ili naplatu izravnih poreza uključuju mjere koje stranka poduzima u okviru svojeg poreznog sustava:

(i)

koje se primjenjuju na nerezidentne pružatelje usluga na temelju priznavanja činjenice da se porezna obveza nerezidenata određuje s obzirom na oporezive stavke koje imaju izvor ili se nalaze na području stranke; ili

(ii)

koje se primjenjuju na nerezidente radi osiguravanja uvođenja ili naplate poreza na području stranke; ili

(iii)

koje se primjenjuju na nerezidente ili rezidente radi sprečavanja izbjegavanja ili utaje poreza, uključujući mjere za usklađenost; ili

(iv)

koje se primjenjuju na korisnike usluga koje se pružaju na području ili iz područja druge stranke ili treće zemlje kako bi se za takve korisnike usluga osiguralo uvođenje ili naplata poreza koji potječu iz izvora na području stranke; ili

(v)

u okviru kojih se pružatelji usluga koji podliježu porezu na stavke oporezive diljem svijeta razlikuju od drugih pružatelja usluga na temelju priznavanja razlikovanja prirode porezne osnovice među njima; ili

(vi)

koje služe određivanju, dodjeli ili raspodjeli prihoda, dobiti, zarade, gubitka, odbitka ili knjiženja koji se odnose na rezidentne osobe ili podružnice ili između povezanih osoba ili podružnica iste osobe, kako bi se održala porezna osnovica stranke.

(70)  Uredba (EZ) br. 1073/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup međunarodnom tržištu usluga prijevoza običnim i turističkim autobusima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 (preinaka) (SL EU L 300, 14.11.2009., str. 88.).

(71)  Podrazumijeva se da pojam „mjera” uključuje nedjelovanje.

(72)  To ne uključuje fizičke osobe s boravištem na području iz članka 774. stavka 3.

(73)  Definicijom fizičke osobe obuhvaćene su i osobe sa stalnim boravištem u Republici Latviji koje nisu državljani Republike Latvije ili neke druge države, ali koje u skladu s pravom Republike Latvije imaju pravo na putovnicu za nedržavljane.

(74)  Podrazumijeva se da „GPA” označava GPA kako je izmijenjen Protokolom o izmjeni Sporazuma o javnoj nabavi sastavljenim u Ženevi 30. ožujka 2012.

(75)  Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (preinačena) (SL EU L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(76)  Podrazumijeva se da se u slučaju Unije područja izvan teritorijalnog mora svake stranke odnose na pripadajuća područja država članica Unije.

(77)  Odluka Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (SL EU L 210, 6.8.2008., str. 1.).

(78)  Odluka Vijeća 2008/616/PUP od 23. lipnja 2008. o provedbi Odluke 2008/615/PUP o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (SL EU L 210, 6.8.2008., str. 12.).

(79)  Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL EU L 135, 24.5.2016., str. 53.).

(80)  Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/187/PUP (SL EU L 295, 21.11.2018., str. 138.).

(81)  Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (SL EU L 190, 18.7.2002., str. 1.).

(82)  Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL EU L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(83)  2018., poglavlje 12.

(84)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (Tekst značajan za EGP) (SL EU L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(85)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL EU L 193, 30.7.2018., str. 1).

(86)  Odluka br. 541/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavi Okvira potpore za nadzor i praćenje u svemiru (SL EU L 158, 27.5.2014., str. 227).

(87)  Podrazumijeva se da se stavci od 2. do 9. primjenjuju u pogledu pregovora između Unije i treće zemlje o pristupanju Uniji koji se vode nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, neovisno o tome da je zahtjev za pristupanje podnesen prije stupanja na snagu ovog Sporazuma.

(88)  Kako je izmijenjena Uredbom o zaštiti podataka, privatnosti i elektroničkim komunikacijama (izmjene itd.) (izlazak iz EU-a) iz 2020. (SI 2020/1586).


PRILOG 1.

POSLOVNIK VIJEĆA ZA PARTNERSTVO I ODBORA

Pravilo 1.

Predsjednik

1.   Unija i Ujedinjena Kraljevina obavješćuju jedna drugu o imenima, položajima i podacima za kontakt svojih imenovanih supredsjednika. Smatra se da je supredsjednik ovlašten zastupati Uniju odnosno Ujedinjenu Kraljevinu do datuma na koji se obavijest o novom supredsjedniku dostavi drugoj stranci.

2.   Odluke supredsjednikâ predviđene ovim Poslovnikom donose se zajedničkom suglasnošću.

3.   Supredsjednika na određenom sastanku može zamijeniti imenovani predstavnik. Supredsjednik ili njegov imenovani predstavnik u najkraćem roku o tom imenovanju pisanim putem obavješćuju drugog supredsjednika i tajništvo Vijeća za partnerstvo. Svako upućivanje na supredsjednike u ovom Poslovniku tumači se tako da uključuje imenovanog predstavnika.

Pravilo 2.

Tajništvo

Tajništvo Vijeća za partnerstvo („tajništvo”) čine dužnosnik Unije i dužnosnik vlade Ujedinjene Kraljevine. Tajništvo obavlja zadaće koje su mu povjerene ovim Poslovnikom.

Unija i Ujedinjena Kraljevina obavješćuju jedna drugu o imenu, položaju i podacima za kontakt dužnosnika koji je član tajništva Vijeća za partnerstvo za Uniju odnosno za Ujedinjenu Kraljevinu. Smatra se da dužnosnik nastavlja djelovati u svojstvu člana tajništva za Uniju odnosno za Ujedinjenu Kraljevinu do datuma na koji Unija ili Ujedinjena Kraljevina dostave obavijest o novom članu.

Pravilo 3.

Sastanci

1.   Tajništvo saziva svaki sastanak Vijeća za partnerstvo, a o datumu i mjestu sastanka dogovor postižu supredsjednici. Ako Unija ili Ujedinjena Kraljevina dostave zahtjev za sastanak putem tajništva, Vijeće za partnerstvo nastoji se sastati u roku od 30 dana od tog zahtjeva, ili ranije u slučajevima predviđenima u ovom Sporazumu.

2.   Ako supredsjednici ne odluče drukčije, Vijeće za partnerstvo naizmjence se sastaje u Bruxellesu i Londonu.

3.   Odstupajući od stavka 2., supredsjednici se mogu dogovoriti da se sastanak Vijeća za partnerstvo održi videokonferencijom ili telekonferencijom.

Pravilo 4.

Sudjelovanje na sastancima

1.   U razumnom roku prije svakog sastanka Unija i Ujedinjena Kraljevina obavješćuju jedna drugu putem tajništva o predviđenom sastavu svojih delegacija i navode ime i funkciju svakog člana delegacije.

2.   Ako je to primjereno, supredsjednici mogu zajedničkom suglasnošću pozvati stručnjake (tj. nevladine dužnosnike) na sastanke Vijeća za partnerstvo kako bi dali informacije o određenoj temi, i to samo na dijelove sastanka na kojima se raspravlja o toj određenoj temi.

Pravilo 5.

Dokumenti

Tajništvo brojkama označuje pisane dokumente na kojima se temelje rasprave Vijeća za partnerstvo te ih dostavlja Uniji i Ujedinjenoj Kraljevini.

Pravilo 6.

Korespondencija

1.   Unija i Ujedinjena Kraljevina svoju korespondenciju upućenu Vijeću za partnerstvo šalju tajništvu. Ta korespondencija može se slati u bilo kojem obliku pisane komunikacije, među ostalim elektroničkom poštom.

2.   Tajništvo osigurava da je korespondencija upućena Vijeću za partnerstvo proslijeđena supredsjednicima i da je dostavljena, ako je to primjereno, u skladu s pravilom 5.

3.   Sva korespondencija koju upućuju supredsjednici ili koja im je izravno upućena prosljeđuje se tajništvu te se, ako je to primjereno, dostavlja u skladu s pravilom 5.

Pravilo 7.

Dnevni red sastanaka

1.   Tajništvo za svaki sastanak sastavlja nacrt privremenog dnevnog reda. Taj prijedlog, zajedno s relevantnim dokumentima, dostavlja se supredsjednicima najkasnije 10 dana prije datuma sastanka.

2.   Privremeni dnevni red sadržava točke čije je uvrštenje zatražila Unija ili Ujedinjena Kraljevina. Svaki takav zahtjev, zajedno sa svim relevantnim dokumentima, tajništvu se podnosi najkasnije 15 dana prije početka sastanka.

3.   Supredsjednici najkasnije 5 dana prije datuma sastanka odlučuju o privremenom dnevnom redu sastanka.

4.   Vijeće za partnerstvo donosi dnevni red na početku svakog sastanka. Na zahtjev Unije ili Ujedinjene Kraljevine konsenzusom se u dnevni red može dodati točka koja nije bila uvrštena u privremeni dnevni red.

5.   Supredsjednici mogu zajedničkom suglasnošću skratiti ili produljiti rokove utvrđene u stavcima 1., 2. i 3. kako bi uzeli u obzir zahtjeve određenog slučaja.

Pravilo 8.

Zapisnik

1.   Nacrt zapisnika svakog sastanka sastavlja dužnosnik koji djeluje kao član tajništva stranke koja je domaćin sastanka u roku od 15 dana od završetka sastanka, osim ako supredsjednici odluče drukčije. Nacrt zapisnika dostavlja se na članu tajništva druge stranke kako bi podnio napomene. Potonji može podnijeti napomene u roku od sedam dana od datuma primitka nacrta zapisnika.

2.   U zapisniku se u pravilu sažima svaka točka dnevnog reda i, ako je primjenjivo, navodi sljedeće:

(a)

dokumentacija koja je podnesena Vijeću za partnerstvo;

(b)

sve izjave za koje je jedan od supredsjednika zatražio da se uključe u zapisnik; i

(c)

donesene odluke, upućene preporuke, dogovorene izjave i usvojeni zaključci o određenim točkama.

3.   Zapisniku je priložen popis sudionika koji za svaku delegaciju sadržava imena i funkcije svih osoba koje su prisustvovale sastanku.

4.   Tajništvo prilagođava nacrt zapisnika na temelju zaprimljenih napomena, a supredsjednici taj revidirani nacrt zapisnika odobravaju u roku od 28 dana od datuma sastanka ili do bilo kojeg drugog datuma koji dogovore supredsjednici. Nakon što je odobren, članovi tajništva potpisuju dvije verzije zapisnika. Jednu od tih vjerodostojnih verzija dobiva Unija, a drugu Ujedinjena Kraljevina. Supredsjednici se mogu dogovoriti da se taj zahtjev zadovoljava potpisivanjem i razmjenom elektroničkih preslika.

Pravilo 9.

Odluke i preporuke

1.   U razdoblju između sastanaka Vijeće za partnerstvo odluke ili preporuke može donositi pisanim postupkom. Tekst nacrta odluke ili preporuke jedan supredsjednik predstavlja u pisanom obliku drugom supredsjedniku na radnom jeziku Vijeća za partnerstvo. Druga stranka može izraziti svoju suglasnost s nacrtom odluke ili preporuke u roku od mjesec dana, ili duljem razdoblju koje utvrdi stranka predlagateljica. Ako druga stranka ne izrazi svoju suglasnost, o predloženoj odluci ili preporuci raspravlja se na sljedećem sastanku Vijeća za partnerstvo, na kojem se ona može i donijeti. Nacrti odluka ili preporuka smatraju se donesenima nakon što druga stranka izrazi svoju suglasnost te se unose u zapisnik sljedećeg sastanka Vijeća za partnerstvo na temelju pravila 8.

2.   Ako Vijeće za partnerstvo donese odluke ili preporuke, u naslov takvih akata umeću se riječi „Odluka” odnosno „Preporuka”. Tajništvo evidentira svaku odluku ili preporuku pod određenim serijskim brojem i s upućivanjem na datum njezina donošenja.

3.   U odlukama koje donese Vijeće za partnerstvo navodi se datum na koji počnu proizvoditi učinke.

4.   Odluke i preporuke koje donese Vijeće za partnerstvo sastavljaju se u dva primjerka na vjerodostojnim jezicima te ih potpisuju supredsjednici, a tajništvo ih šalje Uniji i Ujedinjenoj Kraljevini odmah nakon potpisivanja. Supredsjednici se mogu dogovoriti da se zahtjev u pogledu potpisivanja zadovoljava potpisivanjem i razmjenom elektroničkih preslika.

Pravilo 10.

Transparentnost

1.   Supredsjednici se mogu dogovoriti da se Vijeće za partnerstvo sastaje javno.

2.   Svaka stranka može donijeti odluku o objavljivanju odluka i preporuka Vijeća za partnerstvo u svojim službenim publikacijama ili na internetu.

3.   Ako Unija ili Ujedinjena Kraljevina Vijeću za partnerstvo dostavi informacije koje se na temelju njihovih zakona i drugih propisa smatraju povjerljivima ili zaštićenima od objavljivanja, druga stranka primljene informacije tretira kao povjerljive.

4.   Privremeni dnevni red sastanka objavljuje se prije održavanja sastanka Vijeća za partnerstvo. Zapisnici sa sastanaka objavljuju se nakon njihova odobrenja u skladu s Pravilom 8.

5.   Dokumenti iz stavaka 2., 3. i 4. objavljuju se u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka svake stranke.

Pravilo 11.

Jezici

1.   Službeni jezici Vijeća za partnerstvo jesu službeni jezici Unije i Ujedinjene Kraljevine.

2.   Radni jezik Vijeća za partnerstvo jest engleski jezik. Ako supredsjednici ne odluče drukčije, Vijeće za partnerstvo svoje rasprave temelji na dokumentaciji sastavljenoj na engleskom jeziku.

3.   Vijeće za partnerstvo donosi odluke o izmjeni ili tumačenju ovog Sporazuma na jezicima vjerodostojnih tekstova ovog Sporazuma. Sve druge odluke Vijeća za partnerstvo, uključujući one o izmjeni ovog Poslovnika, donose se na radnom jeziku iz stavka 2.

Pravilo 12.

Troškovi

1.   Unija i Ujedinjena Kraljevina pojedinačno podmiruju sve troškove svojeg sudjelovanja na sastancima Vijeća za partnerstvo.

2.   Rashode povezane s organizacijom sastanaka i umnožavanja dokumenata snosi stranka koja je domaćin sastanka.

3.   Rashode povezane s usmenim prevođenjem na radni jezik Vijeća za partnerstvo i s tog jezika na sastancima snosi stranka koja zatraži usmeno prevođenje.

4.   Svaka stranka odgovorna je za prevođenje odluka i drugih dokumenata na svoje službene jezike, ako se to zahtijeva na temelju pravila 11., te podmiruje rashode povezane s takvim prevođenjem.

Pravilo 13.

Odbori

1.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2. ovog pravila, pravila od 1. do 12. primjenjuju se na odbore mutatis mutandis.

2.   Odbori su dužni Vijeće za partnerstvo obavijestiti o rasporedu i dnevnom redu svojih sastanaka dovoljno rano prije njihova održavanja i izvješćivati ga o rezultatima i zaključcima svakog sastanka.


PRILOG 2.

UVODNE NAPOMENE UZ PRAVILA O PODRIJETLU ZA ODREĐENE PROIZVODE

NAPOMENA 1.

Opća načela

1.

U ovom Prilogu utvrđuju se opća pravila za primjenjive zahtjeve iz Priloga 3. kako je predviđeno u članku 39. stavku 1. točki (c) ovog Sporazuma.

2.

Za potrebe ovog Priloga i Priloga 3. zahtjevi da bi se proizvod smatrao proizvodom s podrijetlom u skladu s člankom 39. stavkom 1. točkom (c) ovog Sporazuma jesu promjena tarifnog broja, proizvodni postupak, maksimalna vrijednost ili masa materijala bez podrijetla ili bilo koji drugi zahtjev utvrđen u ovom Prilogu i Prilogu 3.

3.

Upućivanje na masu u pravilu o podrijetlu za određeni proizvod znači neto masu odnosno masu materijala ili proizvoda ne uključujući masu eventualnog pakiranja.

4.

Ovaj Prilog i Prilog 3. temelje se na Harmoniziranom sustavu, kako je izmijenjen 1. siječnja 2017.

NAPOMENA 2.

Struktura popisa pravila o podrijetlu za određene proizvode

1.

Napomene uz odsjeke ili poglavlja, ako je primjenjivo, tumače se u vezi s pravilima o podrijetlu za određene proizvode za relevantni odsjek, poglavlje, tarifni broj ili tarifni podbroj.

2.

Svako pravilo o podrijetlu za određeni proizvod utvrđeno u stupcu 2. Priloga 3. primjenjuje se na odgovarajući proizvod naveden u stupcu 1. Priloga 3.

3.

Ako proizvod podliježe alternativnim pravilima o podrijetlu za određene proizvode, proizvod se smatra proizvodom s podrijetlom iz stranke ako zadovoljava jedno od tih alternativnih pravila.

4.

Ako proizvod podliježe pravilu o podrijetlu za određeni proizvod koje obuhvaća više zahtjeva, proizvod se smatra proizvodom s podrijetlom iz stranke samo ako zadovoljava sve zahtjeve.

5.

Za potrebe ovog Priloga i Priloga 3. primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„odsjek” znači odsjek Harmoniziranog sustava;

(b)

„poglavlje” znači prve dvije znamenke tarifnog broja Harmoniziranog sustava;

(c)

„tarifni broj” znači prve četiri znamenke tarifnog broja Harmoniziranog sustava; i

(d)

„tarifni podbroj” znači prvih šest znamenki tarifnog broja Harmoniziranog sustava.

6.

Za potrebe pravila o podrijetlu za određene proizvode upotrebljavaju se sljedeće pokrate:

„CC” znači proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg poglavlja, osim iz poglavlja proizvoda; to znači da svaki materijal bez podrijetla koji se upotrebljava u proizvodnji proizvoda mora biti razvrstan u poglavlje (dvoznamenkasta razina Harmoniziranog sustava) različito od poglavlja proizvoda (tj. promjena u poglavlju);

„CTH” znači proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda; to znači da svaki materijal bez podrijetla koji se upotrebljava u proizvodnji proizvoda mora biti razvrstan u tarifni broj (četveroznamenkasta razina Harmoniziranog sustava) različit od tarifnog broja proizvoda (tj. promjena u tarifnom broju);

„CTSH” znači proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog podbroja, osim iz tarifnog podbroja proizvoda; to znači da svaki materijal bez podrijetla koji se upotrebljava u proizvodnji proizvoda mora biti razvrstan u tarifni podbroj (šesteroznamenkasta razina Harmoniziranog sustava) različit od tarifnog podbroja proizvoda (tj. promjena u tarifnom podbroju).

NAPOMENA 3.

Primjena pravila o podrijetlu za određene proizvode

1.

Članak 39. ovog Sporazuma, o proizvodima koji su stekli status proizvoda s podrijetlom i koji se upotrebljavaju u proizvodnji drugih proizvoda primjenjuje se bez obzira na to jesu li proizvodi taj status stekli u istoj tvornici u stranci u kojoj se ti proizvodi upotrebljavaju.

2.

Ako je pravilom o podrijetlu za određeni proizvod izričito isključen određeni materijal bez podrijetla ili propisano da vrijednost ili masa utvrđenog materijala bez podrijetla ne smije prijeći određeni prag, ti se uvjeti ne primjenjuju na materijale bez podrijetla koji su razvrstani drugdje u Harmoniziranom sustavu.

Primjer 1.: ako pravilo za buldožere (tarifni podbroj  8429,11) zahtijeva: „CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 84.31”, upotreba materijala bez podrijetla razvrstanih izvan tarifnih brojeva 84.29 i 84.31, kao što su vijci (tarifni broj HS-a 73.18), izolirane žice i električni vodiči (tarifni broj 85.44) i razna elektronika (poglavlje 85), nije ograničena.

Primjer 2.: ako pravilo za tarifni broj 35.05 (dekstrini i drugi modificirani škrobovi; ljepila na osnovi škrobova itd.) zahtijeva „CTH osim za materijale bez podrijetla iz tarifnog broja 11.08”, upotreba materijala bez podrijetla razvrstanih izvan tarifnog broja 11.08 (škrobovi, inulin), kao što su materijali iz poglavlja 10 (žitarice), nije ograničena.

3.

Ako je pravilom o podrijetlu za određeni proizvod utvrđeno da se proizvod proizvodi od određenog materijala, time se ne sprječava upotreba drugih materijala koji zbog svoje prirode ne mogu zadovoljiti to pravilo.

NAPOMENA 4.

Izračun maksimalne vrijednosti materijala bez podrijetla

Za potrebe pravila o podrijetlu za određene proizvode upotrebljavaju se sljedeće definicije:

(a)

„carinska vrijednost” znači vrijednost utvrđena u skladu sa Sporazumom o provedbi članka VII. GATT-a iz 1994.;

(b)

„EXW” ili „cijena franko tvornica” znači:

i.

cijena proizvoda koja je plaćena ili se plaća proizvođaču u čijem je poduzeću obavljena zadnja obrada ili prerada, uz uvjet da ta cijena uključuje vrijednost svih upotrijebljenih materijala i sve ostale troškove nastale u proizvodnji proizvoda umanjenu za sve unutarnje poreze koji podliježu ili bi mogli podlijegati povratu po izvozu dobivenog proizvoda; ili

ii.

ako nema plaćene cijene ili cijene koja se plaća ili ako stvarno plaćena cijena ne odražava sve troškove povezane s proizvodnjom proizvoda koji su stvarno nastali u proizvodnji proizvoda, vrijednost svih upotrijebljenih materijala i svi drugi troškovi nastali u proizvodnji proizvoda u stranci izvoznici koji:

(A)

uključuju troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit, koji se razumno mogu pripisati proizvodu; i

(B)

ne uključuju troškove vozarine i osiguranja i druge troškove nastale pri prijevozu proizvoda te unutarnje poreze stranke izvoznice koji podliježu ili bi mogli podlijegati povratu pri izvozu dobivenog proizvoda;

iii.

za potrebe točke i., ako je zadnja proizvodnja povjerena proizvođaču, pojam „proizvođač” iz točke i. odnosi se na osobu koja je zaposlila podugovaratelja.

(c)

„MaxNOM” znači maksimalna vrijednost materijala bez podrijetla izražena u postotku koja se izračunava se prema sljedećoj formuli:

Image 4

(d)

„VNM” znači vrijednost materijala bez podrijetla koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda, što je njihova carinska vrijednost u trenutku uvoza uključujući vozarinu, osiguranje ako je to primjereno, pakiranje i sve druge troškove nastale pri prijevozu materijala do luke uvoza u stranci u kojoj proizvođač proizvoda ima sjedište; ako vrijednost materijala bez podrijetla nije poznata i ne može se utvrditi, upotrebljava se prva utvrdiva cijena plaćena za materijale bez podrijetla u Uniji ili Ujedinjenoj Kraljevini; vrijednost materijala bez podrijetla koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda može se izračunati prema formuli za ponderiranu prosječnu vrijednost ili drugom načinu vrednovanja inventara prema općeprihvaćenim računovodstvenim načelima u stranci.

NAPOMENA 5.

Definicije postupaka iz odsjeka od V. do VII u Prilogu 3.

Za potrebe pravilâ o podrijetlu za određene proizvode upotrebljavaju se sljedeće definicije:

(a)

„biotehnološka obrada” znači:

i.

biološki ili biotehnološki uzgoj kulture (uključujući kulturu stanica), hibridizacija ili genetska modifikacija mikroorganizama (bakterija, virusa (uključujući fage) itd.) ili ljudskih, životinjskih ili biljnih stanica; i

ii.

proizvodnja, izolacija ili pročišćavanje staničnih ili međustaničnih struktura (kao što su izolirani geni, fragmenti gena i plazmidi), ili fermentacija;

(b)

„promjena veličine čestica” znači namjerna i kontrolirana modifikacija veličine čestica proizvoda, osim običnim drobljenjem ili prešanjem, kojom se dobiva proizvod definirane veličine čestica, definirane raspodjele čestica po veličini ili definirane površine, što je relevantno za svrhu u koju se dobiveni proizvod upotrebljava, s fizičkim ili kemijskim svojstvima drukčijim od onih ulaznih materijala;

(c)

„kemijska reakcija” znači proces (uključujući biokemijski proces) pri kojem nastaje molekula s novom strukturom prekidanjem međumolekularnih veza i stvaranjem novih međumolekularnih veza ili promjenom prostornog rasporeda atoma u molekuli, uz iznimku sljedećih postupaka koji se za potrebe ove definicije ne smatraju kemijskim reakcijama:

i.

otapanje u vodi ili drugim otapalima;

ii.

uklanjanje otapala, uključujući vodu kao otapalo; ili

iii.

dodavanje ili uklanjanje kristalizacijske vode;

(d)

„destilacija” znači:

i.

atmosferska destilacija: proces razdvajanja u kojem se naftna ulja pretvaraju u frakcije u destilacijskoj koloni na osnovi vrelišta, nakon čega se para kondenzira u različite tekuće frakcije; proizvodi destilacije nafte mogu uključivati ukapljeni naftni plin, zemno ulje, benzin, kerozin, dizel ili loživo ulje, laka plinska ulja i mazivo ulje; i

ii.

vakuumska destilacija: destilacija na tlaku ispod atmosferskog, ali ne toliko niskom da bi bila klasificirana kao molekularna destilacija; vakuumska destilacija upotrebljava se za destilaciju visokovrijućih i toplinski osjetljivih materijala kao što su teški destilati u naftnim uljima kako bi se proizvela laka do teška vakuumska plinska ulja i ostatak;

(e)

„odvajanje izomera” znači izolacija ili odvajanje izomera iz smjese izomera;

(f)

„miješanje i stapanje” znači namjerno i razmjerno kontrolirano miješanje ili stapanje (uključujući disperziju) materijala, osim dodavanjem sredstava za razrjeđivanje, isključivo prema unaprijed utvrđenoj specifikaciji kojom se dobiva proizvod s fizičkim ili kemijskim svojstvima koja su relevantna za svrhu ili namjenu proizvoda i razlikuju se od svojstava ulaznih materijala;

(g)

„proizvodnja standardnih materijala” (uključujući standardne otopine) znači proizvodnja pripravka prikladnog za upotrebu u svrhe analize, kalibriranja ili referentne svrhe s preciznim stupnjevima čistoće ili omjerima potvrđenima certifikatom proizvođača; i

(h)

„pročišćavanje” znači proces kojim se uklanja najmanje 80 % sadržaja postojećih nečistoća ili smanjenje ili uklanjanje nečistoća kojim se dobiva proizvoda prikladan za jednu od sljedećih primjena, ili više njih:

i.

farmaceutski, medicinski, kozmetički, veterinarski ili prehrambeni proizvodi;

ii.

kemijski proizvodi i reagensi za analitičke, dijagnostičke ili laboratorijske svrhe;

iii.

elementi i komponente za upotrebu u mikroelektrotehnici;

iv.

specijalizirane optičke upotrebe;

v.

biotehnička upotreba, npr. u staničnim uzgojima, u genetičkoj tehnologiji ili kao katalizator;

vi.

nosači koji se upotrebljavaju u postupku odvajanja; ili

vii.

nuklearne svrhe.

NAPOMENA 6.

Definicije pojmova iz odjeljka XI. Priloga 3.

Za potrebe pravilâ o podrijetlu za određene proizvode upotrebljavaju se sljedeće definicije:

(a)

„umjetna ili sintetička rezana vlakna” znači kabeli od umjetnih ili sintetičkih filamenata, sintetička ili umjetna rezana vlakna ili otpad iz tarifnih brojeva od 55.01 do 55.07;

(b)

„prirodna vlakna” znači vlakna koja nisu sintetička ili umjetna, čija je upotreba ograničena na faze prije predenja, uključujući otpad, te, ako nije drukčije utvrđeno, uključuje vlakna koja su grebena, češljana ili drukčije pripremljena, ali nepredena; „prirodna vlakna” uključuje konjsku dlaku iz tarifnog broja 05.11, svilu iz tarifnih brojeva 50.02 i 50.03, vunena-vlakna i finu ili grubu životinjsku dlaku iz tarifnih brojeva od 51.01 do 51.05, pamučna vlakna iz tarifnih brojeva od 52.01 do 52.03 i druga biljna vlakna iz tarifnih brojeva od 53.01 do 53.05;

(c)

„tisak” znači tehnika kojom se tekstilnom supstratu trajno daje objektivno ocijenjena funkcija, kao što je boja, dezen ili tehničko svojstvo, upotrebom sita, valjka, digitalne tehnike ili tehnike preslikavanja; i

(d)

„tisak (kao samostalni postupak)” znači tehnika kojom se tekstilnom supstratu trajno daje objektivno ocijenjena funkcija, kao što je boja, dezen ili tehničko svojstvo, upotrebom sita, valjka, digitalne tehnike ili tehnike preslikavanja u kombinaciji s najmanje dvije radnje obrade ili završne obrade (kao što je ribanje, bijeljenje, mercerizacija, termofiksacija, čupavljenje, kalandriranje, obrada za otpornost na skupljanje, trajna dorada, dekatiranje, impregniranje, krpanje i odstranjivanje čvorova, šišanje, smuđenje, fiksiranje u zračnom bubnju, obrada na rasteznom sušioniku, valjkanje, parenje i skupljanje i vlažno dekatiranje), uz uvjet da vrijednost svih upotrijebljenih materijala bez podrijetla ne prelazi 50 % EXW proizvoda.

NAPOMENA 7.

Dopuštena odstupanja koja se primjenjuju na proizvode koji sadržavaju dva ili više osnovnih tekstilnih materijala

1.

Za potrebe ove napomene osnovni tekstilni materijali su sljedeći:

(a)

svila;

(b)

vuna;

(c)

gruba životinjska dlaka;

(d)

fina životinjska dlaka;

(e)

konjska dlaka;

(f)

pamuk;

(g)

materijali za izradu papira i papir;

(h)

lan;

(i)

prava konoplja;

(j)

juta i ostala tekstilna vlakna od drvenog lika;

(k)

sisal i ostala tekstilna vlakna iz roda Agave;

(l)

kokosovo vlakno, abaka, ramija i ostala biljna tekstilna vlakna;

(m)

sintetički filamenti;

(n)

umjetni filamenti;

(o)

vodljivi filamenti;

(p)

sintetička rezana vlakna od polipropilena;

(q)

sintetička rezana vlakna od poliestera;

(r)

sintetička rezana vlakna od poliamida;

(s)

sintetička rezana vlakna od poliakrilonitrila;

(t)

sintetička rezana vlakna od poliimida;

(u)

sintetička rezana vlakna od politetrafluoretilena;

(v)

sintetička rezana vlakna od poli (fenilen sulfida);

(w)

sintetička rezana vlakna od poli (vinil klorida);

(x)

ostala sintetička rezana vlakna;

(y)

umjetna rezana vlakna od viskoze;

(z)

ostala umjetna rezana vlakna;

(aa)

pređa od poliuretana s fleksibilnim polieterskim segmentima, neovisno o tome je li upletena ili ne;

(bb)

pređa od poliuretana s fleksibilnim poliesterskim segmentima, neovisno o tome je li upletena ili ne;

(cc)

proizvodi iz tarifnog broja 56.05 (metalizirana pređa) koji sadržavaju traku koja se sastoji od jezgre od aluminijske folije ili od jezgre od plastične folije sa slojem aluminijskog praha ili bez njega, širine do 5 mm, spojene u sendvič s pomoću prozirnog ili obojenog ljepila između dva sloja plastične folije;

(dd)

ostali proizvodi iz tarifnog broja 56.05;

(ee)

staklena vlakna; i

(ff)

kovana vlakna.

2.

Ako se u Prilogu 3. upućuje na ovu napomenu, zahtjevi navedeni u stupcu 2. ne primjenjuju se kao dopušteno odstupanje na osnovne tekstilne materijale bez podrijetla koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda, uz uvjet da:

(a)

proizvod sadržava dva ili više osnovnih tekstilnih materijala; i

(b)

masa osnovnih tekstilnih materijala bez podrijetla zajedno ne prelazi 10 % ukupne mase svih upotrijebljenih osnovnih tekstilnih materijala.

Primjer: za vunenu tkaninu iz tarifnog broja 51.12 koja sadržava vunenu pređu iz tarifnog broja 51.07, sintetičku pređu od rezanih vlakana iz tarifnog broja 55.09 i materijale koji nisu osnovni tekstilni materijali može se upotrebljavati vunena pređa bez podrijetla koja ne zadovoljava zahtjev iz Priloga 3. ili sintetička pređa bez podrijetla koja ne zadovoljava zahtjev iz Priloga 3. ili kombinacija obiju pređa, uz uvjet da njihova ukupna masa ne prelazi 10 % mase svih osnovnih tekstilnih materijala.

3.

Neovisno o stavku 2. točki (b), za proizvode koji sadržavaju „pređu od poliuretana s fleksibilnim polieterskim segmentima, neovisno o tome je li upletena ili ne” maksimalno dopušteno odstupanje iznosi 20 %. Međutim, postotak drugih osnovnih tekstilnih materijala bez podrijetla ne smije prelaziti 10 %.

4.

Neovisno o stavku 2. točki (b), za proizvode koji sadržavaju „traku koja se sastoji od jezgre od aluminijske folije ili od jezgre od plastične folije sa slojem aluminijskog praha ili bez njega, širine do 5 mm, spojene u sendvič s pomoću prozirnog ili obojenog ljepila između dva sloja plastične folije” maksimalno dopušteno odstupanje iznosi 30 %. Međutim, postotak drugih osnovnih tekstilnih materijala bez podrijetla ne smije prelaziti 10 %.

NAPOMENA 8.

Ostala dopuštena odstupanja koja se primjenjuju na određene tekstilne proizvode

1.

Ako se u Prilogu 3. upućuje na ovu napomenu, tekstilni materijali bez podrijetla (osim podstava i međupodstava) koji ne zadovoljavaju zahtjeve za izrađeni tekstilni proizvod iz njegova stupca 2 mogu se upotrebljavati, uz uvjet da su razvrstani u tarifni broj koji je različit od tarifnog broja proizvoda te da njihova vrijednost ne prelazi 8 % EXW proizvoda.

2.

Materijali bez podrijetla koji nisu razvrstani u poglavlja od 50 do 63 mogu se upotrebljavati bez ograničenja u proizvodnji tekstilnih proizvoda razvrstanih u poglavlja od 50 do 63, bez obzira na to sadržavaju li tekstilne materijale ili ne.

Primjer: Ako je zahtjevom iz Priloga 3. utvrđeno da se za određeni tekstilni artikl, primjerice hlače, upotrebljava pređa, time se ne sprečava upotreba metalnih artikala bez podrijetla kao što je dugmad, jer metalni artikli nisu razvrstani u poglavlja od 50 do 63. Iz istih se razloga ne sprečava ni upotreba patentnih zatvarača bez podrijetla iako patentni zatvarači obično sadržavaju tekstil.

3.

Ako se zahtjev iz Priloga 3. sastoji od maksimalne vrijednosti materijala bez podrijetla, pri izračunu vrijednosti materijala bez podrijetla u obzir se uzima vrijednost materijala bez podrijetla koji nisu razvrstani u poglavlja od 50 do 63.

NAPOMENA 9.

Poljoprivredni proizvodi

Smatra se da su poljoprivredni proizvodi razvrstani u odsjek II. Harmoniziranog sustava i u tarifni broj 24.01 koji su uzgojeni ili požnjeveni na području stranke podrijetlom iz područja te stranke, čak i ako se uzgajaju iz sjemena, lukovica, podloga, reznica, cijepova, kalema, mladica, pupoljaka ili drugih živih dijelova biljaka uvezenih iz treće zemlje.


PRILOG 3.

PRAVILA O PODRIJETLU ZA ODREĐENE PROIZVODE

Stupac 1.

Razvrstavanje prema Harmoniziranom sustavu (2017.), uključujući naziv

Stupac 2.

Pravilo o podrijetlu za određeni proizvod

ODSJEK I.

ŽIVE ŽIVOTINJE; PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

Poglavlje 1

Žive životinje

01.01-01.06

Sve životinje iz poglavlja 1 dobivene su u cijelosti.

Poglavlje 2

Meso i jestivi klaonički proizvodi

02.01-02.10

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 1 i 2 dobiveni u cijelosti.

Poglavlje 3

Ribe i rakovi, mekušci i ostali vodeni beskralježnjaci

03.01-03.08

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 3 dobiveni u cijelosti.

Poglavlje 4

Mliječni proizvodi; ptičja jaja; prirodni med; jestivi proizvodi životinjskog podrijetla, nenavedeni niti uključeni na drugom mjestu

04.01-04.10

Proizvodnja u kojoj:

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4 dobiveni su u cijelosti; i

ukupna masa materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 20 % mase proizvoda.

Poglavlje 5

Proizvodi životinjskog podrijetla, nenavedeni niti uključeni na drugom mjestu

05.01-05.11

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

ODSJEK II.

BILJNI PROIZVODI

Poglavlje 6

Živo drveće i druge biljke; lukovice, korijenje i slično; rezano cvijeće i ukrasno lišće

06.01-06.04

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 6 dobiveni u cijelosti.

Poglavlje 7

Jestivo povrće i određeni korijeni i gomolji

07.01-07.14

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 7 dobiveni u cijelosti.

Poglavlje 8

Jestivo voće i orašasti plodovi; kora agruma ili dinja

08.01-08.14

Proizvodnja u kojoj:

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 8 dobiveni su u cijelosti; i

ukupna masa materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 20 % mase proizvoda.

Poglavlje 9

Kava, čaj, mate-čaj i začini

09.01-09.10

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

Poglavlje 10

Žitarice

10.01-10.08

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 10 dobiveni u cijelosti.

Poglavlje 11

Proizvodi mlinske industrije; slad; škrob; inulin; pšenični gluten

11.01-11.09

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 10 i 11, tarifnih brojeva 07.01, 07.14, od 23.02 do 23.03 ili tarifnog podbroja 0710.10 dobiveni u cijelosti.

Poglavlje 12

Uljano sjemenje i plodovi; razno zrnje, sjemenje i plodovi; industrijsko ili ljekovito bilje; slama i stočna hrana

12.01-12.14

CTH

Poglavlje 13

Šelak; gume, smole i ostali biljni sokovi i ekstrakti

13.01-13.02

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja u kojoj ukupna masa materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 20 % mase proizvoda.

Poglavlje 14

Biljni materijali za pletarstvo; biljni proizvodi, nenavedeni niti uključeni na drugom mjestu

14.01-14.04

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

ODSJEK III.

MASTI I ULJA ŽIVOTINJSKOG ILI BILJNOG PODRIJETLA TE PROIZVODI NJIHOVE RAZGRADNJE; PRERAĐENE JESTIVE MASTI; ŽIVOTINJSKI ILI BILJNI VOSKOVI

Poglavlje 15

Masti i ulja životinjskog ili biljnog podrijetla te proizvodi njihove razgradnje; prerađene jestive masti; životinjski ili biljni voskovi

15.01-15.04

CTH

15.05-15.06

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

15.07-15.08

CTSH

15.09-15.10

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni biljni materijali dobiveni u cijelosti.

15.11-15.15

CTSH

15.16-15.17

CTH

15.18-15.19

CTSH

15.20

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

15.21-15.22

CTSH

ODSJEK IV.

PRIPREMLJENI PREHRAMBENI PROIZVODI; PIĆA, ALKOHOLI I OCAT; DUHAN I PRERAĐENI NADOMJESCI DUHANA

Poglavlje 16

Proizvodi od mesa, riba ili od rakova, mekušaca ili drugih vodenih beskralježnjaka

1601.00-1604.18

Proizvodnja pri kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 1, 2, 3 i 16 dobiveni u cijelosti (1).

1604.19

CC

1604.20

 

pripremljeni surimi:

CC

ostalo:

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 3 i 16 dobiveni u cijelosti (2).

1604.31-1605.69

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 3 i 16 dobiveni u cijelosti.

Poglavlje 17

Šećeri i šećerni proizvodi

17.01

CTH

17.02

CTH, uz uvjet da ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva od 11.01 do 11.08, 17.01 i 17.03 ne prelazi 20 % mase proizvoda.

17.03

CTH

17.04

 

bijela čokolada:

CTH, uz uvjet da:

(a)

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4 dobiveni su u cijelosti; i

(b)

i.

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 40 % mase proizvoda; ili

ii.

vrijednost upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 30 % cijene proizvoda franko tvornica.

ostalo:

CTH, uz uvjet da:

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4 dobiveni su u cijelosti; i

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 40 % mase proizvoda.

Poglavlje 18

Kakao i kakao proizvodi

18.01-18.05

CTH

1806.10

CTH, uz uvjet da:

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4 dobiveni su u cijelosti; i

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 40 % mase proizvoda.

1806.20-1806.90

CTH, uz uvjet da:

(a)

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4 dobiveni su u cijelosti; i

(b)

i.

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 40 % mase proizvoda; ili

ii.

vrijednost upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 30 % cijene proizvoda franko tvornica.

Poglavlje 19

Proizvodi od žitarica, brašna, škroba ili mlijeka; slastičarski proizvodi

19.01-19.05

CTH, uz uvjet da:

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4 dobiveni su u cijelosti;

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz poglavlja 2, 3 i 16 ne prelazi 20 % mase proizvoda;

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 10.06 i 11.08 ne prelazi 20 % mase proizvoda; i

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 40 % mase proizvoda.

Poglavlje 20

Proizvodi od povrća, voća, orašastih plodova ili drugih dijelova biljaka

20.01

CTH

20.02-20.03

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 7 dobiveni u cijelosti.

20.04-20.09

CTH, uz uvjet da ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 40 % mase proizvoda.

Poglavlje 21

Razni prehrambeni proizvodi

21.01-21.02

CTH, uz uvjet da:

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4 dobiveni su u cijelosti; i

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 20 % mase proizvoda.

2103.10

2103.20

2103.90

CTH; međutim, mogu se upotrijebiti brašno i krupica od gorušice ili pripremljena gorušica bez podrijetla.

2103.30

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

21.04-21.06

CTH, uz uvjet da:

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4 dobiveni su u cijelosti; i

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 20 % mase proizvoda.

Poglavlje 22

Pića, alkoholi i ocat

22.01-22.06

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 22.07 i 22.08, uz uvjet da:

svi upotrijebljeni materijali iz tarifnih podbrojeva 0806.10, 2009.61, 2009.69 dobiveni su u cijelosti;

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4 dobiveni su u cijelosti; i

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 20 % mase proizvoda.

22.07

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 22.08, uz uvjet da su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 10, tarifnih podbrojeva 0806.10, 2009.61 i 2009.69 dobiveni u cijelosti.

22.08-22.09

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 22.07 i 22.08, uz uvjet da su svi upotrijebljeni materijali iz tarifnih podbrojeva 0806.10, 2009.61 i 2009.69 dobiveni u cijelosti.

Poglavlje 23

Ostaci i otpaci od prehrambene industrije; pripremljena životinjska hrana

23.01

CTH

2302.10-2303.10

CTH, uz uvjet da ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz poglavlja 10 ne prelazi 20 % mase proizvoda.

2303.20-2308.00

CTH

23.09

CTH, uz uvjet da:

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 2 i 4 dobiveni su u cijelosti;

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva od 10.01 do 10.04, od 10.07 do 10.08, poglavlja 11 i iz tarifnih brojeva 23.02 i 23.03 ne prelazi 20 % mase proizvoda; i

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 20 % mase proizvoda.

Poglavlje 24

Duhan i prerađeni nadomjesci duhana

24.01

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz tarifnog broja 24.01 dobiveni u cijelosti.

2402.10

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja, uz uvjet da ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 24.01 ne prelazi 30 % mase upotrijebljenih materijala iz poglavlja 24.

2402.20

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja, osim tarifnog broja proizvoda i duhana za pušenje iz tarifnog podbroja 2403.19, u kojoj je najmanje 10 % masenog udjela svih upotrijebljenih materijala iz tarifnog broja 24.01 dobiveno u cijelosti

2402.90

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja, uz uvjet da ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 24.01 ne prelazi 30 % mase upotrijebljenih materijala iz poglavlja 24.

24.03

CTH, u kojoj je najmanje 10 % mase svih upotrijebljenih materijala iz tarifnog broja 24.01 dobiveno u cijelosti.

ODSJEK V.

MINERALNI PROIZVODI

Napomena uz odsjek: za definicije horizontalnih pravila o preradi u okviru ovog odsjeka, vidjeti napomenu 5. u Prilogu 2.

Poglavlje 25

Sol, sumpor, zemlja i kamen, sadra, vapno i cement

25.01-25.30

CTH;

ili

MaxNOM 70 % (EXW).

Poglavlje 26

Rudače, troske i pepeli

26.01-26.21

CTH

Poglavlje 27

Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije; bitumenske tvari; mineralni voskovi

27.01-27.09

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

27.10

CTH osim biodizela bez podrijetla iz tarifnog podbroja 3824.99 ili 3826.00;

ili

Provedena je destilacija ili kemijska reakcija, uz uvjet da je upotrijebljeni biodizel (uključujući biljno ulje obrađeno vodikom) iz tarifnog broja 27.10 i tarifnih podbrojeva 3824.99 i 3826.00 dobiven esterifikacijom, transesterifikacijom ili obradom vodikom.

27.11-27.15

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

ODSJEK VI.

PROIZVODI KEMIJSKE INDUSTRIJE ILI SLIČNIH INDUSTRIJA

Napomena uz odsjek: za definicije horizontalnih pravila o preradi u okviru ovog odsjeka, vidjeti napomenu 5. u Prilogu 2.

Poglavlje 28

Anorganski kemijski proizvodi; organski ili anorganski spojevi plemenitih kovina, kovina rijetkih zemalja, radioaktivnih elemenata ili izotopa

28.01-28.53

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 29

Organski kemijski proizvodi

2901.10-2905.42

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

2905.43-2905.44

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 17.02 i tarifnog podbroja 3824.60.

2905.45

CTSH, međutim, materijali bez podrijetla razvrstani unutar istog tarifnog podbroja kao i proizvod mogu se upotrebljavati, uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda franko tvornica;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

2905.49-2942

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 30

Farmaceutski proizvodi

30.01-30.06

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 31

Gnojiva

31.01-31.04

CTH, međutim, materijali bez podrijetla razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu se upotrebljavati, uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % EXW-a proizvoda;

ili

MaxNOM 40 % (EXW).

31.05

 

natrijev nitrat

kalcijev cijanamid

kalijev sulfat

magnezijev kalij sulfat

CTH, međutim, materijali bez podrijetla razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu se upotrebljavati, uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % EXW-a proizvoda;

ili

MaxNOM 40 % (EXW).

-Ostalo

CTH, međutim, materijali bez podrijetla iz istog tarifnog broja kao i proizvod mogu se upotrebljavati, uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % EXW-a proizvoda, unutar koje vrijednost svih upotrijebljenih materijala bez podrijetla ne prelazi 50 % EXW-a proizvoda;

ili

MaxNOM 40 % (EXW).

Poglavlje 32

Ekstrakti za štavljenje ili bojenje; tanini i njihovi derivati; bojila, pigmenti i druge tvari za bojenje; boje i lakovi; kitovi i druge mase za brtvljenje; tiskarske boje i tinte

32.01-32.15

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 33

Eterična ulja i rezinoidi; parfumerijski, kozmetički ili toaletni proizvodi

33.01

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

3302.10

CTH, međutim, materijali bez podrijetla razvrstani unutar tarifnog podbroja 3302.10 mogu biti upotrijebljeni uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % EXW proizvoda.

3302.90

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

33.03

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

33.04–33.07

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 34

Sapun, organska površinski aktivna sredstva, pripravci za pranje, pripravci za podmazivanje, umjetni voskovi, pripremljeni voskovi, pripravci za poliranje ili ribanje, svijeće i slični proizvodi, paste za modeliranje, „zubarski voskovi” te zubarski pripravci na osnovi sadre

34.01-34.07

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 35

Bjelančevinaste tvari; modificirani škrobovi; ljepila; enzimi

35.01-35.04

CTH osim materijala bez podrijetla iz poglavlja 4.

35.05

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 11.08.

35.06-35.07

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 36

Eksplozivi; pirotehnički proizvodi; šibice; piroforne slitine; pojedini zapaljivi pripravci

36.01-36.06

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 37

Fotografski ili kinematografski proizvodi

37.01-37.07

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 38

Razni kemijski proizvodi

38.01-38.08

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

3809.10

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 11.08 i 35.05;

3809.91-3822.00

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

38.23

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

3824.10-3824.50

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

3824.60

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih podbrojeva 2905.43 i 2905.44;

3824.71-3825.90

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

38.26

Proizvodnja u kojoj je biodizel dobiven transesterifikacijom, esterifikacijom ili obradom vodikom.

ODSJEK VII.

PLASTIČNE MASE I PROIZVODI OD PLASTIČNIH MASA; KAUČUK I PROIZVODI OD KAUČUKA

Napomena uz odsjek: za definicije horizontalnih pravila o preradi u okviru ovog odsjeka, vidjeti napomenu 5. u Prilogu 2.

Poglavlje 39

Plastične mase i proizvodi od plastičnih masa

39.01-39.15

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

39.16-39.19

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

39.20

CTSH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

39.21-39.22

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

3923.10-3923.50

CTSH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

3923.90-3925.90

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

39.26

CTSH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 40

Kaučuk i proizvodi od kaučuka

40.01-40.11

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

4012.11-4012.19

CTSH;

ili

protektiranje rabljenih guma.

4012.20-4017.00

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

ODSJEK VIII.

SIROVA KOŽA, ŠTAVLJENA KOŽA, KRZNO I PROIZVODI OD NJIH; SEDLARSKI I REMENARSKI PROIZVODI; PREDMETI ZA PUTOVANJE, RUČNE TORBE I SLIČNI SPREMNICI; PREDMETI OD ŽIVOTINJSKIH CRIJEVA (OSIM OD CRIJEVA DUDOVOG SVILCA)

Poglavlje 41

Sirova koža (osim krzna) i štavljena koža

41.01-4104.19

CTH

4104.41-4104.49

CTSH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih podbrojeva od 4104.41 do 4104.49.

4105.10

CTH

4105.30

CTSH

4106.21

CTH

4106.22

CTSH

4106.31

CTH

4106.32-4106.40

CTSH

4106.91

CTH

4106.92

CTSH

41.07-41.13

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih podbrojeva 4104.41, 4104.49, 4105.30, 4106.22, 4106.32 i 4106.92. Međutim, mogu se upotrijebiti materijali bez podrijetla iz tarifnih podbrojeva 4104.41, 4104.49, 4105.30, 4106.22, 4106.32 ili 4106.92, uz uvjet da se provede postupak ponovnog štavljenja.

4114.10

CTH

4114.20

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih podbrojeva 4104.41, 4104.49, 4105.30, 4106.22, 4106.32, 4106.92 i 4107. Međutim, mogu se upotrijebiti materijali bez podrijetla iz tarifnih podbrojeva 4104.41, 4104.49, 4105.30, 4106.22, 4106.32, 4106.92 i tarifnog broja 41.07, uz uvjet da se provede postupak ponovnog štavljenja.

41.15

CTH

Poglavlje 42

Proizvodi od kože, sedlarski i remenarski proizvodi, predmeti za putovanje, ručne torbe i slični spremnici, predmeti od životinjskih crijeva (osim od crijeva dudovog svilca)

42.01-42.06

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 43

Prirodno i umjetno krzno, proizvodi od krzna

4301.10-4302.20

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

4302.30

CTSH

43.03-43.04

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

ODSJEK IX.

DRVO I PROIZVODI OD DRVA; DRVENI UGLJEN; PLUTO I PROIZVODI OD PLUTA; PROIZVODI OD SLAME I ESPARTA ILI DRUGIH MATERIJALA ZA PLETARSTVO; KOŠARAČKI I PLETARSKI PROIZVODI

Poglavlje 44

Drvo i proizvodi od drva, drveni ugljen

44.01-44.21

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 45

Pluto i proizvodi od pluta

45.01-45.04

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 46

Proizvodi od slame, esparta ili od ostalih materijala za pletarstvo; košarački i pletarski proizvodi

46.01-46.02

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

ODSJEK X.

CELULOZA OD DRVA ILI DRUGIH VLAKNASTIH CELULOZNIH MATERIJALA; PAPIR I KARTON (OTPACI I OSTACI) NAMIJENJENI PONOVNOJ PRERADI; PAPIR I KARTON TE PROIZVODI OD PAPIRA I KARTONA

Poglavlje 47

Drvna celuloza ili celuloza od ostalih vlaknastih celuloznih materijala; papir ili karton (otpaci i ostaci) namijenjeni ponovnoj preradi

47.01-47.07

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 48

Papir i karton; proizvodi od papirne mase, papira ili kartona

48.01-48.23

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 49

Tiskane knjige, novine, slike i ostali proizvodi grafičke

industrije; rukopisi, tipkani tekstovi i nacrti

49.01-49.11

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

ODSJEK XI.

TEKSTIL I TEKSTILNI PROIZVODI

Napomena uz odsjek: za definicije pojmova korištenih za određene proizvode od tekstilnih materijala i dopuštena odstupanja koja se na njih primjenjuju vidjeti napomene 6., 7. i 8. u Prilogu 2.

Poglavlje 50

Svila

50.01-50.02

CTH

50.03

 

grebenani ili češljani:

Grebenanje ili češljanje svilenih otpadaka.

ostalo:

CTH

50.04-50.05

Predenje prirodnih vlakana;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih beskonačnih filamenata u kombinaciji s predenjem;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih beskonačnih filamenata u kombinaciji s končanjem

ili

Končanje u kombinaciji s mehaničkim postupcima.

50.06

 

svilena pređa i pređa od svilenih otpadaka:

Predenje prirodnih vlakana;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih beskonačnih filamenata u kombinaciji s predenjem;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih beskonačnih filamenata u kombinaciji s končanjem

ili

Končanje u kombinaciji s mehaničkim postupcima.

Crijeva dudovog svilca:

CTH

50.07

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem;

Končanje ili bilo koji mehanički postupak u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s bojenjem;

Bojenje pređe u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom

ili

Tisak (kao samostalni postupak).

Poglavlje 51

Vuna, fina ili gruba životinjska dlaka; pređa i tkanine od konjske dlake

51.01-51.05

CTH

51.06-51.10

Predenje prirodnih vlakana;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s predenjem

ili

Končanje u kombinaciji s mehaničkim postupcima.

51.11-51.13

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s bojenjem;

Bojenje pređe u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom

ili

Tisak (kao samostalni postupak).

Poglavlje 52

Pamuk

52.01-52.03

CTH

52.04-52.07

Predenje prirodnih vlakana;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s predenjem

ili

Končanje u kombinaciji s mehaničkim postupcima.

52.08-52.12

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem;

Končanje ili bilo koji mehanički postupak u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s bojenjem ili premazivanjem ili laminiranjem;

Bojenje pređe u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom

ili

Tisak (kao samostalni postupak).

Poglavlje 53

Ostala biljna tekstilna vlakna; papirna pređa i tkanine od papirne pređe

53.01-53.05

CTH

53.06-53.08

Predenje prirodnih vlakana;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s predenjem

ili

Končanje u kombinaciji s mehaničkim postupcima.

53.09-53.11

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s bojenjem ili premazivanjem ili laminiranjem;

Bojenje pređe u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom

ili

Tisak (kao samostalni postupak).

Poglavlje 54

Umjetni ili sintetički filamenti; vrpce i slični oblici od umjetnih ili sintetičkih tekstilnih materijala

54.01-54.06

Predenje prirodnih vlakana;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s predenjem

ili

Končanje u kombinaciji s mehaničkim postupcima.

54.07-54.08

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem;

Bojenje pređe u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s bojenjem ili premazivanjem ili laminiranjem;

Končanje ili bilo koji mehanički postupak u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom

ili

Tisak (kao samostalni postupak).

Poglavlje 55

Umjetna ili sintetička rezana vlakna

55.01-55.07

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana.

55.08-55.11

Predenje prirodnih vlakana;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s predenjem

ili

Končanje u kombinaciji s mehaničkim postupcima.

55.12-55.16

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem;

Končanje ili bilo koji mehanički postupak u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s bojenjem ili premazivanjem ili laminiranjem;

Bojenje pređe u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom

ili

Tisak (kao samostalni postupak).

Poglavlje 56

Vata, pust i netkani materijal; posebna pređa; konopi, uzice i užad te proizvodi od njih

56.01

Predenje ili bondiranje prirodnih vlakana;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s predenjem ili bondiranjem

Flokiranje u kombinaciji s bojenjem ili tiskom

ili

Premazivanje, flokiranje, laminiranje ili metaliziranje u kombinaciji s najmanje dvije druge glavne radnje obrade ili završne obrade (kao što je kalandriranje, obrada za otpornost na skupljanje, termofiksacija, trajna dorada) uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih materijala bez podrijetla ne prelazi 50 % EXW proizvoda.

56.02

 

iglani pust:

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s oblikovanjem tkanine međutim:

polipropilenski filament bez podrijetla iz tarifnog broja 54.02;

polipropilenska vlakna bez podrijetla iz tarifnih brojeva 55.03 ili 55.06 ili

polipropilenski kabeli od filamenata bez podrijetla iz tarifnog broja 55.01;

pri čemu je finoća svakog filamenta ili vlakna u svim slučajevima manja od 9 deciteksa, mogu se upotrijebiti, uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 40 % EXW proizvoda

ili

Samo oblikovanje netkane tkanine u slučaju pusta napravljenog od prirodnih vlakana.

ostalo:

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s oblikovanjem tkanine

ili

Samo oblikovanje netkane tkanine u slučaju ostalog pusta napravljenog od prirodnih vlakana.

5603.11-5603.14

Proizvodnja od

usmjerenih ili nasumično raspoređenih filamenata; ili

tvari ili polimera prirodnog ili umjetnog ili sintetičkog podrijetla;

u oba slučaja s preradom u netkani materijal.

5603.91-5603.94

Proizvodnja od

usmjerenih ili nasumično raspoređenih rezanih vlakana; ili

rezane pređe, prirodnog ili umjetnog ili sintetičkog podrijetla;

u oba slučaja s preradom u netkani materijal.

5604.10

Proizvodnja od gumenih niti ili korda koje nisu prekrivene tekstilom.

5604.90

Predenje prirodnih vlakana;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s predenjem

ili

Končanje u kombinaciji s mehaničkim postupcima.

56.05

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s predenjem

ili

Končanje u kombinaciji s mehaničkim postupcima.

56.06

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s predenjem;

Končanje u kombinaciji s obavijanjem;

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana;

ili

Flokiranje u kombinaciji s bojenjem.

56.07-56.09

Predenje prirodnih vlakana;

ili

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s predenjem.

Poglavlje 57

Sagovi i ostali tekstilni podni pokrivači

Napomena uz poglavlje: za proizvode iz ovog poglavlja kao podloga može se upotrebljavati tkanina od jute bez podrijetla.

57.01-57.05

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem ili taftingom;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem ili taftingom;

Proizvodnja od pređe od kokosovog vlakna ili sisala ili jute ili klasične predene viskozne prstenaste pređe;

Tafting u kombinaciji s bojenjem ili tiskom;

Tkanje ili tafting pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s premazivanjem ili laminiranjem;

Flokiranje u kombinaciji s bojenjem ili tiskom

ili

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s tehnikama bez tkanja, uključujući iglanje.

Poglavlje 58

Posebne tkanine; tekstilni proizvodi dobiveni tafting postupkom; čipke; tapiserije; pozamanterija; vez

58.01-58.04

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem ili taftingom;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem ili taftingom;

Tkanje u kombinaciji s bojenjem ili flokiranjem ili premazivanjem ili laminiranjem ili metaliziranjem;

Tafting u kombinaciji s bojenjem ili tiskom;

Flokiranje u kombinaciji s bojenjem ili tiskom;

Bojenje pređe u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom

ili

Tisak (kao samostalni postupak).

58.05

CTH

58.06-58.09

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem ili taftingom;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem ili taftingom;

Tkanje u kombinaciji s bojenjem ili flokiranjem ili premazivanjem ili laminiranjem ili metaliziranjem;

Tafting u kombinaciji s bojenjem ili tiskom;

Flokiranje u kombinaciji s bojenjem ili tiskom;

Bojenje pređe u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom

ili

Tisak (kao samostalni postupak).

58.10

Vez u kojem vrijednost upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja, osim onog u koji je razvrstan proizvod, ne prelazi 50 % EXW proizvoda.

58.11

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem ili taftingom;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem ili taftingom;

Tkanje u kombinaciji s bojenjem ili flokiranjem ili premazivanjem ili laminiranjem ili metaliziranjem;

Tafting u kombinaciji s bojenjem ili tiskom;

Flokiranje u kombinaciji s bojenjem ili tiskom;

Bojenje pređe u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom

ili

Tisak (kao samostalni postupak).

Poglavlje 59

Impregnirani, premazani, prevučeni ili laminirani tekstilni materijali; tekstilni proizvodi prikladni za industrijsku upotrebu

59.01

Tkanje u kombinaciji s bojenjem ili flokiranjem ili premazivanjem ili laminiranjem ili metaliziranjem;

ili

Flokiranje u kombinaciji s bojenjem ili tiskom.

59.02

 

sa sadržajem koji ne prelazi 90 % masenog udjela tekstilnih materijala:

Tkanje.

ostalo:

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s tkanjem.

59.03

Tkanje, pletenje ili kukičanje u kombinaciji s impregniranjem ili premazivanjem ili prevlačenjem ili laminiranjem ili metaliziranjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom; ili

Tisak (kao samostalni postupak).

59.04

Kalandriranje u kombinaciji s bojenjem, premazivanjem, laminiranjem ili metaliziranjem. Tkanine od jute bez podrijetla smiju se upotrijebiti kao podloga;

ili

Tkanje u kombinaciji s bojenjem ili premazivanjem ili laminiranjem ili metaliziranjem. Tkanine od jute bez podrijetla smiju se upotrijebiti kao podloga.

59.05

 

impregnirani, premazani, prevučeni ili laminirani gumom, plastičnom masom ili drugim materijalima:

Tkanje, pletenje ili oblikovanje netkane tkanine u kombinaciji s impregniranjem ili premazivanjem ili prevlačenjem ili laminiranjem ili metaliziranjem.

ostalo:

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje, pletenje ili oblikovanje netkane tkanine u kombinaciji s bojenjem ili premazivanjem ili laminiranjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom

ili

Tisak (kao samostalni postupak).

59.06

 

pletene ili kukičane tkanine:

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s pletenjem ili kukičanjem;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s pletenjem ili kukičanjem;

Pletenje ili kukičanje u kombinaciji s gumiranjem; ili

Gumiranje u kombinaciji s najmanje dvije druge glavne radnje obrade ili završne obrade (kao što je kalandriranje, obrada za otpornost na skupljanje, termofiksacija, trajna dorada) uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih materijala bez podrijetla ne prelazi 50 % EXW proizvoda.

ostale tkanine od pređe od sintetičkih filamenata s više od 90 % masenog udjela tekstilnih materijala:

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s tkanjem.

ostalo:

Tkanje, pletenje ili netkani postupak u kombinaciji s bojenjem ili premazivanjem ili gumiranjem;

Bojenje pređe u kombinaciji s tkanjem, pletenjem ili postupcima bez tkanja

ili

Gumiranje u kombinaciji s najmanje dvije druge glavne radnje obrade ili završne obrade (kao što je kalandriranje, obrada za otpornost na skupljanje, termofiksacija, trajna dorada) uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih materijala bez podrijetla ne prelazi 50 % EXW proizvoda.

59.07

Tkanje, pletenje ili oblikovanje netkane tkanine u kombinaciji s bojenjem ili tiskom ili premazivanjem ili impregniranjem ili prekrivanjem;

Flokiranje u kombinaciji s bojenjem ili tiskom

ili

Tisak (kao samostalni postupak).

59.08

 

čarapice za plinsku rasvjetu, impregnirane:

Proizvodnja od cjevastih pletenih ili kukičanih materijala za čarapice.

ostalo:

CTH

59.09-59.11

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s bojenjem ili premazivanjem ili laminiranjem

ili

Premazivanje, flokiranje, laminiranje ili metaliziranje u kombinaciji s najmanje dvije druge glavne radnje obrade ili završne obrade (kao što je kalandriranje, obrada za otpornost na skupljanje, termofiksacija, trajna dorada) uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih materijala bez podrijetla ne prelazi 50 % EXW proizvoda.

Poglavlje 60

Pleteni ili kukičani materijali

60.01-60.06

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s pletenjem ili kukičanjem;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s pletenjem ili kukičanjem;

Pletenje ili kukičanje u kombinaciji s bojenjem ili flokiranjem ili premazivanjem ili laminiranjem ili tiskom;

Flokiranje u kombinaciji s bojenjem ili tiskom

Bojenje pređe u kombinaciji s pletenjem ili kukičanjem; ili

Končanje ili teksturiranje u kombinaciji s pletenjem ili kukičanjem, uz uvjet da vrijednost upotrijebljene nekončane ili neteksturirane pređe bez podrijetla ne prelazi 50 % EXW proizvoda.

Poglavlje 61

Odjeća i pribor za odjeću, pleteni ili kukičani

61.01-61.17

 

dobiveni šivanjem ili spajanjem na drugi način dvaju ili više dijelova pletenih ili kukičanih materijala, koji su bili razrezani u krojne oblike ili proizvedeni već oblikovani:

Pletenje ili kukičanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine.

ostalo:

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s pletenjem ili kukičanjem;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s pletenjem ili kukičanjem; ili

Pletenje i izrada u jednoj operaciji.

Poglavlje 62

Odjeća i pribor za odjeću, osim pletenih ili kukičanih

62.01

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Izrada uključujući krojenje tkanine nakon tiska (kao samostalni postupak).

62.02

 

vezeni:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Proizvodnja od nevezenih tkanina, uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih nevezenih tkanina bez podrijetla ne prelazi 40 % EXW proizvoda.

ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Izrada uključujući krojenje tkanine nakon tiska (kao samostalni postupak).

62.03

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Izrada uključujući krojenje tkanine nakon tiska (kao samostalni postupak).

62.04

 

vezeni:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Proizvodnja od nevezenih tkanina, uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih nevezenih tkanina bez podrijetla ne prelazi 40 % EXW proizvoda.

ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Izrada uključujući krojenje tkanine nakon tiska (kao samostalni postupak).

62.05

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Izrada uključujući krojenje tkanine nakon tiska (kao samostalni postupak).

62.06

 

vezeni:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Proizvodnja od nevezenih tkanina, uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih nevezenih tkanina bez podrijetla ne prelazi 40 % EXW proizvoda.

ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Izrada uključujući krojenje tkanine nakon tiska (kao samostalni postupak).

62.07-62.08

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Izrada uključujući krojenje tkanine nakon tiska (kao samostalni postupak).

62.09

 

vezeni:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Proizvodnja od nevezenih tkanina, uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih nevezenih tkanina bez podrijetla ne prelazi 40 % EXW proizvoda.

ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Izrada uključujući krojenje tkanine nakon tiska (kao samostalni postupak).

62.10

 

protupožarna oprema od tkanine pokrivene poliesterskom aluminiziranom folijom:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Premazivanje ili laminiranje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine, uz uvjet da vrijednost upotrijebljene nepremazane ili nelaminirane tkanine bez podrijetla ne prelazi 40 % EXW proizvoda.

ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Izrada uključujući krojenje tkanine nakon tiska (kao samostalni postupak).

62.11

 

odjeća za žene ili djevojčice, vezena:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Proizvodnja od nevezenih tkanina, uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih nevezenih tkanina bez podrijetla ne prelazi 40 % EXW proizvoda.

ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Izrada uključujući krojenje tkanine nakon tiska (kao samostalni postupak).

62.12

 

pleteni ili kukičani, dobiveni šivanjem ili spajanjem na drukčiji način dvaju ili više dijelova pletenih ili kukičanih materijala, koji su bili razrezani u oblike ili proizvedeni već oblikovani:

Pletenje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Izrada uključujući krojenje tkanine nakon tiska (kao samostalni postupak).

ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Izrada uključujući krojenje tkanine nakon tiska (kao samostalni postupak).

62.13-62.14

 

vezeni:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

Proizvodnja od nevezenih tkanina, uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih nevezenih tkanina bez podrijetla ne prelazi 40 % EXW proizvoda;

ili

Izrada uključujući krojenje tkanine nakon tiska (kao samostalni postupak).

ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Izrada uključujući krojenje tkanine nakon tiska (kao samostalni postupak).

62.15

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Izrada uključujući krojenje tkanine nakon tiska (kao samostalni postupak).

62.16

 

protupožarna oprema od tkanine pokrivene poliesterskom aluminiziranom folijom:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Premazivanje ili laminiranje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine, uz uvjet da vrijednost upotrijebljene nepremazane ili nelaminirane tkanine bez podrijetla ne prelazi 40 % EXW proizvoda.

ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Izrada uključujući krojenje tkanine nakon tiska (kao samostalni postupak).

62.17

 

vezeni:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

Proizvodnja od nevezenih tkanina, uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih nevezenih tkanina bez podrijetla ne prelazi 40 % EXW proizvoda;

ili

Izrada uključujući krojenje tkanine nakon tiska (kao samostalni postupak).

protupožarna oprema od tkanine pokrivene poliesterskom aluminiziranom folijom:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Premazivanje ili laminiranje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine, uz uvjet da vrijednost upotrijebljene nepremazane ili nelaminirane tkanine bez podrijetla ne prelazi 40 % EXW proizvoda.

međupodstave za ovratnike i orukvice, razrezane:

CTH, uz uvjet da vrijednost svih upotrijebljenih materijala bez podrijetla ne prelazi 40 % EXW proizvoda.

ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine.

Poglavlje 63

Ostali gotovi tekstilni proizvodi; kompleti; rabljena odjeća i rabljeni tekstilni proizvodi; otpadne krpe

63.01-63.04

 

od pusta, od netkanog materijala:

Oblikovanje netkane tkanine u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine.

ostalo:

vezeni:

Tkanje ili pletenje ili kukičanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

ili

Proizvodnja od nevezenih tkanina (osim pletenih ili kukičanih), uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih nevezenih tkanina bez podrijetla ne prelazi 40 % EXW proizvoda.

ostali:

Tkanje, pletenje ili kukičanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine.

63.05

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana ili predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana, u kombinaciji s tkanjem ili pletenjem i izradom uključujući krojenje tkanine.

63.06

 

od netkanog materijala:

Oblikovanje netkane tkanine u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine.

ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine.

63.07

MaxNOM 40 % (EXW).

63.08

Svaki proizvod u setu mora udovoljavati pravilu koje bi za njega vrijedilo i da nije u setu, međutim može sadržavati i proizvode bez podrijetla, uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 15 % EXW seta.

63.09-63.10

CTH

ODSJEK XII.

OBUĆA, POKRIVALA ZA GLAVU, KIŠOBRANI, SUNCOBRANI, ŠTAPOVI ZA HODANJE I SJEDENJE, BIČEVI, KORBAČI I NJIHOVI DIJELOVI; PREPARIRANO PERJE I PROIZVODI OD PERJA; UMJETNO CVIJEĆE; PROIZVODI OD LJUDSKE KOSE

Poglavlje 64

Obuća, nazuvci i slični proizvodi; dijelovi tih proizvoda

64.01-64.05

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja, osim od složenog gornjišta obuće bez podrijetla pričvršćenog na unutarnje potplate ili druge dijelove potplata iz tarifnog broja 64.06.

64.06

CTH

Poglavlje 65

Pokrivala za glavu i njihovi dijelovi

65.01-65.07

CTH

Poglavlje 66

Kišobrani, suncobrani, štapovi za hodanje i sjedenje, bičevi, korbači i njihovi dijelovi

66.01-66.03

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 67

Obrađeno perje i paperje i proizvodi izrađeni od perja ili paperja; umjetno cvijeće; proizvodi od ljudske kose

67.01-67.04

CTH

ODSJEK XIII.

PROIZVODI OD KAMENA, SADRE, CEMENTA, BETONA, AZBESTA, TINJCA ILI SLIČNIH MATERIJALA; KERAMIČKI PROIZVODI; STAKLO I STAKLENI PROIZVODI

Poglavlje 68

Proizvodi od kamena, sadre, cementa, betona, azbesta, tinjca ili sličnih materijala

68.01-68.15

CTH;

ili

MaxNOM 70 % (EXW).

Poglavlje 69

Keramički proizvodi

69.01-69.14

CTH

Poglavlje 70

Staklo i stakleni proizvodi

70.01-70.09

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

70.10

CTH

70.11

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

70.13

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 70.10.

70.14-70.20

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

ODSJEK XIV.

PRIRODNI ILI KULTIVIRANI BISERI, DRAGULJI ILI POLUDRAGULJI, PLEMENITE KOVINE, KOVINE PLATIRANE PLEMENITIM KOVINAMA I PROIZVODI OD NJIH; IMITACIJE DRAGULJARSKIH PROIZVODA; KOVANI NOVAC

Poglavlje 71

Prirodni ili kultivirani biseri, dragulji ili poludragulji, plemenite kovine, kovine platirane plemenitim kovinama i proizvodi od njih; imitacije draguljarskih proizvoda; kovani novac

71.01-71.05

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

71.06

 

neobrađeni:

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 71.06, 71.08 i 71.10;

Elektrolitička, termička ili kemijska separacija plemenitih kovina bez podrijetla iz tarifnih brojeva 71.06, 71.08 i 71.10;

ili

Fuzija ili legiranje plemenitih kovina bez podrijetla iz tarifnih brojeva 71.06, 71.08 i 71.10, međusobno ili s običnim kovinama ili pročišćavanje.

u obliku poluproizvoda ili praha:

Proizvodnja od neobrađenih plemenitih kovina bez podrijetla.

71.07

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

71.08

 

neobrađeni:

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 71.06, 71.08 i 71.10;

Elektrolitička, termička ili kemijska separacija plemenitih kovina bez podrijetla iz tarifnih brojeva 71.06, 71.08 i 71.10;

ili

Fuzija ili legiranje plemenitih kovina bez podrijetla iz tarifnih brojeva 71.06, 71.08 i 71.10, međusobno ili s običnim kovinama ili pročišćavanje.

u obliku poluproizvoda ili praha:

Proizvodnja od neobrađenih plemenitih kovina bez podrijetla.

71.09

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

71.10

 

neobrađeni:

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 71.06, 71.08 i 71.10;

Elektrolitička, termička ili kemijska separacija plemenitih kovina bez podrijetla iz tarifnih brojeva 71.06, 71.08 i 71.10;

ili

Fuzija ili legiranje plemenitih kovina bez podrijetla iz tarifnih brojeva 71.06, 71.08 i 71.10, međusobno ili s običnim kovinama ili pročišćavanje.

u obliku poluproizvoda ili praha:

Proizvodnja od neobrađenih plemenitih kovina bez podrijetla.

71.11

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

71.12-71.18

CTH

ODSJEK XV.

OBIČNE KOVINE I PROIZVODI OD OBIČNIH KOVINA

Poglavlje 72

Željezo i čelik

72.01-72.06

CTH

72.07

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 72.06.

72.08-72.17

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva od 72.08 do 72.17.

72.18

CTH

72.19-72.23

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva od 72.19 do 72.23.

72.24

CTH

72.25-72.29

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva od 72.25 do 72.29.

Poglavlje 73

Proizvodi od željeza ili čelika

7301.10

CC, osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva od 72.08 do 72.17.

7301.20

CTH

73.02

CC, osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva od 72.08 do 72.17.

73.03

CTH

73.04-73.06

CC, osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva od 72.13 do 72.17, od 72.21 do 72.23 i od 72.25 do 72.29.

73.07

 

pribor za cijevi od nehrđajućeg čelika:

CTH osim za kovane pripravke bez podrijetla; međutim kovani pripravci bez podrijetla mogu se upotrijebiti, uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 50 % EXW proizvoda.

ostalo:

CTH

73.08

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog podrboja 7301.20.

7309.00-7315.19

CTH

7315.20

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

7315.81-7326.90

CTH

Poglavlje 74

Bakar i proizvodi od bakra

74.01-74.02

CTH

74.03

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

74.04-74.07

CTH

74.08

CTH i MaxNOM 50 % (EXW).

74.09-74.19

CTH

Poglavlje 75

Nikal i proizvodi od nikla

75.01

CTH

75.02

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

75.03-75.08

CTH

Poglavlje 76

Aluminij i proizvodi od aluminija

76.01

CTH i MaxNOM 50 % (EXW);

ili

Termički ili elektrolitički postupak od nelegirana aluminija ili od otpadaka i lomljevine aluminija

76.02

CTH

76.03-76.16

CTH i MaxNOM 50 % (EXW) (3).

Poglavlje 78

Olovo i proizvodi od olova

7801.10

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

7801.91-7806.00

CTH

Poglavlje 79

Cink i proizvodi od cinka

79.01-79.07

CTH

Poglavlje 80

Kositar i proizvodi od kositra

80.01-80.07

CTH

Poglavlje 81

Ostale obične kovine; kermeti; proizvodi od njih

81.01-81.13

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

Poglavlje 82

Alati, nožarski proizvodi, žlice i vilice, od običnih kovina; dijelovi za njih od običnih kovina

8201.10-8205.70

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

8205.90

CTH, međutim u set se mogu uključiti alati bez podrijetla iz tarifnog broja 82.05, uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 15 % EXW seta.

82.06

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja od 82.02 do 82.05; međutim u set se mogu uključiti alati bez podrijetla iz tarifnih brojeva od 82.02 do 82.05, uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 15 % EXW seta.

82.07-82.15

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 83

Razni proizvodi od običnih kovina

83.01-83.11

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

ODSJEK XVI.

STROJEVI I MEHANIČKI UREĐAJI; ELEKTRIČNA OPREMA; NJIHOVI DIJELOVI; APARATI ZA SNIMANJE I REPRODUKCIJU ZVUKA, APARATI ZA SNIMANJE I REPRODUKCIJU TELEVIZIJSKE SLIKE I ZVUKA, NJIHOVI DIJELOVI I PRIBOR

Poglavlje 84

Nuklearni reaktori, kotlovi, strojevi i mehanički uređaji; njihovi dijelovi

84.01-84.06

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

84.07-84.08

MaxNOM 50 % (EXW).

84.09-84.12

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

8413.11-8415.10

CTSH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

8415.20

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

8415.81-8415.90

CTSH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

84.16-84.20

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

84.21

CTSH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

84.22-84.24

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

84.25-84.30

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 84.31;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

84.31-84.43

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

84.44-84.47

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 84.48;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

84.48-84.55

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

84.56-84.65

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 84.66;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

84.66-84.68

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

84.70-84.72

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 84.73;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

84.73-84.78

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

8479.10-8479.40

CTSH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

8479.50

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

8479.60-8479.82

CTSH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

8479.89

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

8479.90

CTSH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

84.80

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

84.81

CTSH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

84.82-84.87

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 85

Električni strojevi i oprema te njihovi dijelovi; aparati za snimanje i reprodukciju zvuka; aparati za snimanje i reprodukciju televizijske slike i zvuka, njihovi dijelovi i pribor

85.01-85.02

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 85.03;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

85.03-85.06

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

85.07

 

Akumulatori koji sadržavaju jednu ili više baterijskih ćelija ili baterijskih modula i sklopovlje za međusobno povezivanje baterijskih ćelija,

koji se često nazivaju „baterijskim sklopovima”, vrste koja se upotrebljava kao glavni izvor električne energije za pogon vozila iz tarifnih brojeva 87.02, 87.03 i 87.04

CTH osim aktivnih katodnih materijala bez podrijetla;

ili

MaxNOM 30 % (EXW) (4).

Baterijske ćelije, baterijski moduli i njihovi dijelovi, namijenjeni ugradnji u električni akumulator vrste koja se upotrebljava kao glavni izvor električne energije za pogon vozila iz tarifnih brojeva 87.02, 87.03 i 87.04

CTH osim aktivnih katodnih materijala bez podrijetla;

ili

MaxNOM 35 % (EXW) (5)

ostalo:

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

85.08-85.18

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

85.19-85.21

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 85.22;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

85.22-85.23

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

85.25-85.27

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 85.29;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

85.28-85.34

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

85.35-85.37

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 85.38;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

8538.10-8541.90

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

8542.31-8542.39

CTH;

Materijali bez podrijetla podvrgavaju se postupku difuzije;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

8542.90-8543.90

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

85.44-85.48

MaxNOM 50 % (EXW).

ODSJEK XVII.

VOZILA, ZRAKOPLOVI, PLOVILA I PRIDRUŽENA PRIJEVOZNA OPREMA

Poglavlje 86

Željezničke ili tramvajske lokomotive, vozila i njihovi dijelovi; željeznički ili tramvajski kolosiječni sklopovi i pribor i njihovi dijelovi; mehanička (uključujući elektromehanička) prometna signalna oprema svih vrsta

86.01-86.09

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 86.07;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 87

Vozila, osim željezničkih ili tramvajskih vozila, njihovi dijelovi i pribor

87.01

MaxNOM 45 % (EXW).

87.02-87.04

 

vozila s klipnim motorom s unutarnjim izgaranjem i električnim motorom kao pogonskim motorima koja se mogu napajati priključivanjem na vanjski izvor električne energije („punjiva hibridna vozila”);

vozila samo s električnim motorom za pogon

MaxNOM 45 % (EXW) i baterijski sklopovi iz tarifnog broja 85.07 vrste koja se upotrebljava kao glavni izvor električne energije za pogon vozila moraju biti s podrijetlom (6).

ostalo:

MaxNOM 45 % (EXW) (7).

87.05-87.07

MaxNOM 45 % (EXW).

87.08-87.11

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

87.12

MaxNOM 45 % (EXW).

87.13-87.16

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 88

Letjelice, svemirske letjelice i njihovi dijelovi

88.01-88.05

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 89

Brodovi, brodice i ploveće konstrukcije

89.01-89.08

CC;

ili

MaxNOM 40 % (EXW).

ODSJEK XVIII.

OPTIČKI, FOTOGRAFSKI, KINEMATOGRAFSKI, MJERNI, KONTROLNI, ISPITNI, MEDICINSKI ILI KIRURŠKI INSTRUMENTI I APARATI; SATOVI; GLAZBALA; NJIHOVI DIJELOVI I PRIBOR

Poglavlje 90

Optički, fotografski, kinematografski, mjerni i kontrolni instrumenti, instrumenti za kontrolu točnosti, medicinski ili kirurški instrumenti i aparati; njihovi dijelovi i pribor

9001.10-9001.40

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

9001.50

CTH;

Površinska obrada polugotovih leća u gotove oftalmološke leće s funkcijom optičke korekcije, za ugradnju u naočale;

Premazivanje leće odgovarajućim sredstvima radi poboljšana vida i zaštite korisnika;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

9001.90-9033.00

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 91

Satovi i njihovi dijelovi

91.01-91.14

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 92

Glazbala; njihovi dijelovi i pribor

92.01-92.09

MaxNOM 50 % (EXW).

ODSJEK XIX.

ORUŽJE I STRELJIVO; NJIHOVI DIJELOVI I PRIBOR

Poglavlje 93

Oružje i streljivo; njihovi dijelovi i pribor

93.01-93.07

MaxNOM 50 % (EXW).

ODSJEK XX.

RAZNI GOTOVI PROIZVODI

Poglavlje 94

Pokućstvo; oprema za krevete, madraci, nosači madraca, jastuci i slični punjeni proizvodi; svjetiljke i druga rasvjetna tijela, nenavedeni niti uključeni na drugom mjestu; osvijetljeni znakovi, osvijetljene natpisne pločice i slično; montažne zgrade

94.01–94.06

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 95

Igračke, igre i rekviziti za sport; njihovi dijelovi i pribor

95.03-95.08

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

Poglavlje 96

Razni gotovi proizvodi

96.01-96.04

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

96.05

Svaki proizvod u setu udovoljava pravilu koje bi za njega vrijedilo i da nije u setu, uz uvjet da može sadržavati i proizvode bez podrijetla, uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 15 % EXW seta.

96.06-9608.40

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

9608.50

Svaki proizvod u setu udovoljava pravilu koje bi za njega vrijedilo i da nije u setu, uz uvjet da može sadržavati i proizvode bez podrijetla, uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 15 % EXW seta.

9608.60-96.20

CTH;

ili

MaxNOM 50 % (EXW).

ODSJEK XXI.

UMJETNIČKA DJELA, KOLEKCIONARSKI PREDMETI I ANTIKVITETI

Poglavlje 97

Umjetnička djela, kolekcionarski predmeti i antikviteti

97.01-97.06

CTH


(1)  Pripremljeni ili konzervirani tunj, tunj prugavac i palamida (Sarda spp.), cijeli ili u komadima (osim mljevenih) razvrstani u tarifni podbroj 1604.14 mogu se smatrati proizvodima s podrijetlom prema alternativnim pravilima o podrijetlu za određene proizvode u okviru godišnjih kvota kako je utvrđeno u Prilogu 4.

(2)  Pripremljeni ili konzervirani tunj, tunj prugavac ili druge ribe iz roda Euthynnus (osim cijelih ili u komadima) razvrstani u tarifni podbroj 1604.20 mogu se smatrati proizvodima s podrijetlom prema alternativnim pravilima o podrijetlu za određene proizvode u okviru godišnjih kvota kako je utvrđeno u Prilogu 4.

(3)  Određeni proizvodi od aluminija mogu se smatrati proizvodima s podrijetlom prema alternativnim pravilima o podrijetlu za određene proizvode u okviru godišnjih kvota kako je utvrđeno u Prilogu 4.

(4)  Od stupanja na snagu ovog Sporazuma do 31. prosinca 2026. primjenjuju se alternativna pravila o podrijetlu za određene proizvode, kako je utvrđeno u Prilogu 5.

(5)  Od stupanja na snagu ovog Sporazuma do 31. prosinca 2026. primjenjuju se alternativna pravila o podrijetlu za određene proizvode, kako je utvrđeno u Prilogu 5.

(6)  Od stupanja na snagu ovog Sporazuma do 31. prosinca 2026. primjenjuju se alternativna pravila o podrijetlu za određene proizvode, kako je utvrđeno u Prilogu 5.

(7)  Na hibridna vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem i električnim motorom kao pogonskim motorima, osim onih koji se mogu napajati priključivanjem na vanjski izvor električne energije, od stupanja na snagu ovog Sporazuma do 31. prosinca 2026. primjenjuju se alternativna pravila o podrijetlu za određene proizvode, kako je utvrđeno u Prilogu 5.


PRILOG 4.

KVOTE ZA PROIZVODE S PODRIJETLOM I ALTERNATIVNA POSEBNA PRAVILA O PODRIJETLU ZA ODREĐENE PROIZVODE IZ PRILOGA 3.

Zajedničke odredbe

1.

Za proizvode navedene u tablicama u nastavku odgovarajuća pravila o podrijetlu alternativna su pravila za ona iz Priloga 3., u granicama primjenjive godišnje kvote.

2.

Tvrdnja o podrijetlu sastavljena na temelju ovog Priloga sadržava sljedeću izjavu: „Kvote za proizvode s podrijetlom – proizvod s podrijetlom u skladu s Prilogom 4.”.

3.

U Uniji, svim količinama iz ovog Priloga upravlja Europska komisija, koja poduzima administrativne mjere koje smatra uputnima za učinkovito upravljanje tim mjerama u odnosu na primjenjivo zakonodavstvo Unije.

4.

U Ujedinjenoj Kraljevini, svim količinama iz ovog Priloga upravlja carinsko tijelo, koje poduzima administrativne mjere koje smatra uputnima za učinkovito upravljanje tim mjerama u odnosu na primjenjivo zakonodavstvo Ujedinjene Kraljevine.

5.

Stranka uvoznica upravlja kvotama za proizvode s podrijetlom prema pravilu prvenstva i na temelju uvoza te stranke izračunava količinu proizvoda koji ulaze u okviru tih kvota za proizvode s podrijetlom.

ODJELJAK 1.

Godišnja dodjela kvota za konzervirani tunj

Razvrstavanje prema Harmoniziranom sustavu (2017.)

Opis proizvoda

Alternativno pravilo za određeni proizvod

Godišnja kvota za izvoz iz Unije u Ujedinjenu Kraljevinu

(neto masa)

Godišnja kvota za izvoz iz Ujedinjene Kraljevine u Uniju

(neto masa)

1604.14

Pripremljeni ili konzervirani tunj, tunj prugavac i palamida (Sarda spp.), cijeli ili u komadima (osim mljevenih)

CC

3 000  tona

3 000  tona

1604.20

ostala pripremljena ili konzervirana riba

 

tunja, tunja prugavca i ostale ribe roda Euthynnus (osim cijele ili u komadima)

CC

4 000  tona

4 000  tona

ostala riba

-

-

-

ODJELJAK 2.

Godišnja dodjela kvota za proizvode od aluminija (1)

Tablica 1.

Kvote koje se primjenjuju od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2023.

Razvrstavanje prema Harmoniziranom sustavu (2017.)

Opis proizvoda

Alternativno pravilo za određeni proizvod

Godišnja kvota za izvoz iz Unije u Ujedinjenu Kraljevinu

(neto masa)

Godišnja kvota za izvoz iz Ujedinjene Kraljevine u Uniju

(neto masa)

76.03, 76.04, 76.06, 76.08-76.16

Proizvodi od aluminija (isključujući aluminijsku žicu i aluminijsku foliju)

CTH

95 000  tona

95 000  tona

76.05

Aluminijska žica

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 76.04

76.07

Aluminijska folija

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 76.06


Tablica 2.

Kvote koje se primjenjuju od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2026.

Razvrstavanje prema Harmoniziranom sustavu (2017.)

Opis proizvoda

Alternativno pravilo za određeni proizvod

Godišnja kvota za izvoz iz Unije u Ujedinjenu Kraljevinu

(neto masa)

Godišnja kvota za izvoz iz Ujedinjene Kraljevine u Uniju

(neto masa)

76.03, 76.04, 76.06, 76.08-76.16

Proizvodi od aluminija (isključujući aluminijsku žicu i aluminijsku foliju)

CTH

72 000  tona

72 000  tona

76.05

Aluminijska žica

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 76.04

76.07

Aluminijska folija

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 76.06


Tablica 3.

Kvote koje se primjenjuju od 1. siječnja 2027. nadalje

Razvrstavanje prema Harmoniziranom sustavu (2017.)

Opis proizvoda

Alternativno pravilo za određeni proizvod

Godišnja kvota za izvoz iz Unije u Ujedinjenu Kraljevinu

(neto masa)

Godišnja kvota za izvoz iz Ujedinjene Kraljevine u Uniju

(neto masa)

76.04

Šipke i profili od aluminija

CTH

57 500  tona

57 500  tona

76.06

Ploče, limovi i trake, od aluminija, debljine veće od 0,2 mm

CTH

76.07

Aluminijska folija

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 76.06

Preispitivanje kvota za proizvode od aluminija iz odjeljka 2. tablice 3.

1.

Najranije pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma i najranije pet godina od završetka preispitivanja iz ovog stavka, Odbor za trgovinsko partnerstvo, na zahtjev bilo koje stranke i uz pomoć Posebnog trgovinskog odbora za carinsku suradnju i pravila o podrijetlu, preispituje kvote za aluminij sadržane u odjeljku 3. tablici 2.

2.

Preispitivanje iz stavka 1. provodi se na temelju dostupnih informacija o tržišnim uvjetima u objema strankama i informacija o njihovu uvozu i izvozu relevantnih proizvoda.

3.

Na temelju rezultata preispitivanja provedenog na temelju stavka 1. Vijeće za partnerstvo može donijeti odluku o povećanju ili zadržavanju količine, o promjeni opsega kvota za aluminij sadržanih u odjeljku 3. tablici 2., o njihovoj raspodjeli ili o promjeni njihove raspodjele među proizvodima.


(1)  Količine navedene u svakoj tablici u odjeljku 2. cjelokupne su raspoložive količine kvota (za izvoz iz Unije u Ujedinjenu Kraljevinu odnosno za izvoz iz Ujedinjene Kraljevine u Uniju) za sve proizvode navedene u ovoj tablici.


PRILOG 5.

PRIJELAZNA PRAVILA ZA ODREĐENE PROIZVODE ZA ELEKTRIČNE AKUMULATORE I ELEKTRIFICIRANA VOZILA

ODJELJAK 1.

Privremena pravila za određene proizvode koja se primjenjuju od stupanja na snagu ovog Sporazuma do 31. prosinca 2023.

1.

Za proizvode navedene u stupcu 1. u nastavku, pravilo za određeni proizvod navedeno u stupcu 2. primjenjuje se tijekom razdoblja od stupanja na snagu ovog Sporazuma do 31. prosinca 2023.

Stupac 1.

Razvrstavanje prema Harmoniziranom sustavu (2017.), uključujući naziv

Stupac 2.

Pravilo o podrijetlu za određeni proizvod primjenjivo od stupanja na snagu ovog Sporazuma do 31. prosinca 2023.

85.07

 

Akumulatori koji sadržavaju jednu ili više baterijskih ćelija ili baterijskih modula i sklopovlje za međusobno povezivanje baterijskih ćelija, koji se često nazivaju „baterijskim sklopovima”, vrste koja se upotrebljava kao glavni izvor električne energije za pogon vozila iz tarifnih brojeva 87.02, 87.03 i 87.04

CTSH;

Blok baterijskih sklopova iz baterijskih ćelija ili baterijskih modula bez podrijetla;

ili

MaxNOM 70 % (EXW)

Baterijske ćelije, baterijski moduli, i njihovi dijelovi, namijenjeni ugradnji u električni akumulator vrste koja se upotrebljava kao glavni izvor električne energije za pogon vozila iz tarifnih brojeva 87.02, 87.03 i 87.04

CTH;

ili

MaxNOM 70 % (EXW)

87.02-87.04

 

vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem i električnim motorom kao pogonskim motorima, osim onih koja se mogu napajati priključivanjem na vanjski izvor električne energije („hibridna vozila”);

vozila s klipnim motorom s unutarnjim izgaranjem i električnim motorom kao pogonskim motorima koja se mogu napajati priključivanjem na vanjski izvor električne energije („punjiva hibridna vozila”);

vozila samo s električnim motorom za pogon

MaxNOM 60 % (EXW)

ODJELJAK 2.

Privremena pravila za određene proizvode koja se primjenjuju od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2026.

1.

Za proizvode navedene u stupcu 1. u nastavku, pravilo za određeni proizvod navedeno u stupcu 2. primjenjuje se od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2026.

Stupac 1.

Razvrstavanje prema Harmoniziranom sustavu (2017.), uključujući naziv

Stupac 2.

Pravilo o podrijetlu za određeni proizvod primjenjivo od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2026.

85.07

 

Akumulatori koji sadržavaju jednu ili više baterijskih ćelija ili baterijskih modula i sklopovlje za međusobno povezivanje baterijskih ćelija, koji se često nazivaju „baterijskim sklopovima”, vrste koja se upotrebljava kao glavni izvor električne energije za pogon vozila iz tarifnih brojeva 87.02, 87.03 i 87.04

CTH osim aktivnih katodnih materijala bez podrijetla;

ili

MaxNOM 40 % (EXW)

Baterijske ćelije, baterijski moduli, i njihovi dijelovi, namijenjeni ugradnji u električni akumulator vrste koja se upotrebljava kao glavni izvor električne energije za pogon vozila iz tarifnih brojeva 87.02, 87.03 i 87.04

CTH osim aktivnih katodnih materijala bez podrijetla;

ili

MaxNOM 50 % (EXW)

87.02-87.04

 

vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem i električnim motorom kao pogonskim motorima, osim onih koja se mogu napajati priključivanjem na vanjski izvor električne energije („hibridna vozila”);

vozila s klipnim motorom s unutarnjim izgaranjem i električnim motorom kao pogonskim motorima koja se mogu napajati priključivanjem na vanjski izvor električne energije („punjiva hibridna vozila”);

vozila samo s električnim motorom za pogon

MaxNOM 55 % (EXW)

ODJELJAK 3.

Preispitivanje pravila za određene proizvode iz tarifnog broja 85.07

1.

Najranije četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma Odbor za trgovinsko partnerstvo, na zahtjev bilo koje stranke i uz pomoć Posebnog trgovinskog odbora za carinsku suradnju i pravila o podrijetlu, preispituje pravila za određene proizvode iz tarifnog broja 85.07 primjenjiva od 1. siječnja 2027., sadržana u Prilogu 3.

2.

Preispitivanje iz stavka 1. provodi se na temelju dostupnih informacija o tržištima unutar stranaka, kao što su dostupnost dostatnih i prikladnih materijala s podrijetlom, ravnoteža između ponude i potražnje te druge relevantne informacije.

3.

Na temelju rezultata preispitivanja provedenog na temelju stavka 1. Vijeće za partnerstvo može donijeti odluku o izmjeni pravila za određene proizvode iz tarifnog broja 85.07 primjenjiva od 1. siječnja 2027., sadržana u Prilogu 3.

PRILOG 6.

IZJAVA DOBAVLJAČA

1.   

Sadržaj izjave dobavljača utvrđen je u ovom Prilogu.

2.   

Osim u slučajevima iz točke 3., dobavljač sastavlja izjavu dobavljača za svaku pošiljku proizvodâ u obliku navedenom u Dodatku 6-A te je prilaže računu ili bilo kojem drugom dokumentu u kojem se dotični proizvodi opisuju dovoljno podrobno da bi se mogli prepoznati.

3.   

Ako određenom kupcu redovito isporučuje proizvode za koje se očekuje da će proizvodnja obavljena u ugovornoj stranci ostati nepromijenjena tijekom određenog razdoblja, dobavljač može izdati jedinstvenu izjavu dobavljača koja obuhvaća naknadne pošiljke tih proizvoda („dugoročna izjava dobavljača”). Dugoročna izjava dobavljača uobičajeno vrijedi do dvije godine od dana sastavljanja. Carinska tijela stranke u kojoj se sastavlja izjava mogu odrediti uvjete pod kojima se mogu upotrijebiti dulja razdoblja. Dobavljač sastavlja dugoročnu izjavu dobavljača u obliku navedenom u Dodatku 6-B te opisuje dotične proizvode dovoljno podrobno da bi se mogli prepoznati. Dobavljač odmah obavješćuje kupca ako se dugoročna izjava dobavljača prestane primjenjivati na dostavljene proizvode.

4.   

Dobavljač koji sastavlja izjavu u svakom je trenutku spreman na zahtjev carinskih tijela stranke u kojoj se izjava sastavlja dostaviti sve odgovarajuće isprave kojima se dokazuje točnost informacija navedenih u toj izjavi.

Dodatak 6-A

IZJAVA DOBAVLJAČA

Izjava dobavljača, čiji se tekst nalazi u nastavku, mora se sastaviti u skladu s bilješkama. Međutim, bilješke nije potrebno navesti.

IZJAVA DOBAVLJAČA

Ja, niže potpisani, dobavljač proizvoda obuhvaćenih priloženom ispravom, izjavljujem:

1.

Sljedeći materijali koji nisu podrijetlom iz [navesti ime relevantne stranke] upotrijebljeni su u [navesti ime relevantne stranke] za proizvodnju ovih proizvoda:

Opis dostavljenih proizvoda (1)

Opis upotrijebljenih materijala bez podrijetla

Tarifni broj HS-a za upotrijebljene materijale bez podrijetla (2)

Vrijednost upotrijebljenih materijala bez podrijetla (2)(3)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupna vrijednost

 

2.

Svi ostali materijali upotrijebljeni u [navesti ime relevantne stranke] za proizvodnju ovih proizvoda podrijetlom su iz [navesti ime relevantne stranke]

Obvezujem se da ću dostaviti sve druge potrebne popratne dokumente.

… (Mjesto i datum)

… (Ime i funkcija niže potpisanog, naziv i adresa trgovačkog društva)

… (Potpis)(6)

Dodatak 6-B

DUGOROČNA IZJAVA DOBAVLJAČA

Dugoročna izjava dobavljača, čiji se tekst nalazi u nastavku, mora se sastaviti u skladu s bilješkama. Međutim, bilješke nije potrebno navesti.

DUGOROČNA IZJAVA DOBAVLJAČA

Ja, niže potpisani, dobavljač proizvoda obuhvaćenih priloženom ispravom koji se redovito dostavljaju kupcu (4) …, izjavljujem sljedeće:

1.

Sljedeći materijali koji nisu podrijetlom iz [navesti ime relevantne stranke] upotrijebljeni su u [navesti ime relevantne stranke] za proizvodnju ovih proizvoda:

Opis dostavljenih proizvoda (1)

Opis upotrijebljenih materijala bez podrijetla

Tarifni broj HS-a za upotrijebljene materijale bez podrijetla (2)

Vrijednost upotrijebljenih materijala bez podrijetla (2)(3)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupna vrijednost

 

2.

Svi ostali materijali upotrijebljeni u [navesti ime relevantne stranke] za proizvodnju ovih proizvoda podrijetlom su iz stranke [navesti ime relevantne stranke];

Ova izjava vrijedi za sve naknadne pošiljke ovih proizvoda otpremljene

od … do … (5)

Obvezujem se odmah obavijestiti … (4) ako ova izjava prestane biti valjana.

… (Mjesto i datum)

(Ime i funkcija niže potpisanog, naziv i adresa trgovačkog društva)

… (Potpis)(6)

Bilješke

(1)

Ako se račun ili druga isprava kojima se prilaže izjava odnose na različite vrste proizvoda ili na proizvode koji ne uključuju materijale bez podrijetla u istom opsegu, dobavljač ih mora jasno razlikovati.

(2)

Tražene se informacije ne moraju davati, osim ako je to potrebno.

Primjeri:

U jednom od pravila za odjeću iz poglavlja 62 navodi se „Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine”. Ako proizvođač takve odjeće u jednoj od stranaka upotrebljava tkaninu uvezenu iz druge stranke koja je ondje proizvedena tkanjem pređe bez podrijetla, dovoljno je da dobavljač iz potonje stranke u svojoj izjavi opiše materijal bez podrijetla koji je upotrijebljen kao pređa, pri čemu nije nužno navesti tarifni broj HS-a ni vrijednost takve pređe.

Proizvođač željezne žice iz tarifnog broja HS-a 72.17 koji ju je proizveo iz željeznih šipki bez podrijetla treba u drugom stupcu navesti „šipke od željeza”. Ako se ta žica upotrebljava pri proizvodnji stroja za koji pravilo sadržava ograničenje za sve upotrijebljene materijale bez podrijetla do određenog postotka vrijednosti, tada je potrebno u trećem stupcu navesti vrijednost šipki bez podrijetla.

(3)

„vrijednost upotrijebljenih materijala bez podrijetla” znači vrijednost materijala bez podrijetla koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda, što je njihova carinska vrijednost u trenutku uvoza uključujući vozarinu, osiguranje ako je to primjereno, pakiranje i sve druge troškove nastale pri prijevozu materijala do luke uvoza u stranci u kojoj proizvođač proizvoda ima sjedište; ako vrijednost materijala bez podrijetla nije poznata i ne može se utvrditi, upotrebljava se prva utvrdiva cijena plaćena za materijale bez podrijetla u Uniji ili Ujedinjenoj Kraljevini.

(4)

Ime i adresa kupca

(5)

Unijeti datume

(6)

Ovo polje može sadržavati elektronički potpis, skeniranu sliku ili drugi vizualni prikaz vlastoručnog potpisa potpisnika umjesto, ako je to primjereno, originalnih vlastoručnih potpisa.

PRILOG 7.

TEKST TVRDNJE O PODRIJETLU

Tvrdnja o podrijetlu iz članka 56. ovog Sporazuma sastavlja se na temelju teksta u nastavku u jednoj od navedenih jezičnih verzija i u skladu sa zakonima i drugim propisima stranke izvoznice. Ako je tvrdnja o podrijetlu napisana rukom, treba je ispisati tintom i tiskanim slovima. Tvrdnja o podrijetlu sastavlja se u skladu s povezanim bilješkama. Bilješke nije potrebno navesti.

Bugarska verzija

Hrvatska verzija

Češka verzija

Danska verzija

Nizozemska verzija

Engleska verzija

Estonska verzija

Finska verzija

Francuska verzija

Njemačka verzija

Grčka verzija

Mađarska verzija

Talijanska verzija

Latvijska verzija

Litavska verzija

Malteška verzija

Poljska verzija

Portugalska verzija

Rumunjska verzija

Slovačka verzija

Slovenska verzija

Španjolska verzija

Švedska verzija

(Razdoblje: od___________ do __________ (1))

Izvoznik proizvoda obuhvaćenih ovom ispravom (referentni broj izvoznika ...(2)) izjavljuje da su, osim ako je drukčije izričito navedeno, ovi proizvodi... (3) preferencijalnog podrijetla.

(4)

(Mjesto i datum)

(Ime izvoznika)

(1)

Ako se tvrdnja o podrijetlu ispunjava za više pošiljki istovjetnih proizvoda s podrijetlom u smislu članka 56. stavka 4. točke (b) ovog Sporazuma, treba navesti razdoblje važenja tvrdnje o podrijetlu. To razdoblje ne smije biti dulje od 12 mjeseci. Svi proizvodi moraju biti uvezeni u navedenom razdoblju. Ako razdoblje nije primjenjivo, polje se može ostaviti praznim.

(2)

Navesti referentni broj za identifikaciju izvoznika. Za izvoznika iz Unije to je broj dodijeljen u skladu sa zakonodavstvom i drugim propisima Unije. Za izvoznika iz Ujedinjene Kraljevine to je broj dodijeljen u skladu sa zakonima i drugim propisima primjenjivima unutar Ujedinjene Kraljevine. Ako broj nije dodijeljen izvozniku, ovo se polje može ostaviti praznim.

(3)

Navesti podrijetlo proizvoda: Ujedinjena Kraljevina ili Unija.

(4)

Mjesto i datum mogu se izostaviti ako su te informacije sadržane u samoj ispravi.

PRILOG 8.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O KNEŽEVINI ANDORI

1.   

Proizvode podrijetlom iz Kneževine Andore iz poglavlja od 25 do 97 Harmoniziranog sustava, za potrebe ovog Sporazuma, Ujedinjena Kraljevina prihvaća kao proizvode s podrijetlom iz Unije.

2.   

Točka 1. primjenjuje se samo ako, na temelju carinske unije uspostavljene Odlukom Vijeća 90/680/EEZ od 26. studenoga 1990. o sklapanju Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske ekonomske zajednice i Kneževine Andore, Kneževina Andora na proizvode podrijetlom iz Ujedinjene Kraljevine primjenjuje isto povlašteno tarifno postupanje koje na te proizvode primjenjuje Unija.

3.   

Dio drugi naslov prvi glava I. poglavlje 2. ovog Sporazuma primjenjuje se mutatis mutandis za potrebe definiranja statusa proizvoda s podrijetlom za proizvode iz točke 1. ove Zajedničke izjave.


PRILOG 9.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O REPUBLICI SAN MARINU

1.   

Proizvode podrijetlom iz Republike San Marina, za potrebe ovog Sporazuma, Ujedinjena Kraljevina prihvaća kao proizvode s podrijetlom iz Unije.

2.   

Točka 1. primjenjuje se samo ako, na temelju Sporazuma o suradnji i carinskoj uniji između Europske ekonomske zajednice i Republike San Marina sklopljenog u Bruxellesu 16. prosinca 1991., Republika San Marino na proizvode podrijetlom iz Ujedinjene Kraljevine primjenjuje isto povlašteno tarifno postupanje koje na te proizvode primjenjuje Unija.

3.   

Dio drugi naslov prvi glava I. poglavlje 2. ovog Sporazuma primjenjuje se mutatis mutandis za potrebe definiranja statusa proizvoda s podrijetlom za proizvode iz točke 1. ove Zajedničke izjave.


PRILOG 10.

KRITERIJI IZ ČLANKA 87. TOČKE (d)

Kriteriji iz članka 87. točke (d) ovog Sporazuma jesu:

(a)

informacije koje je stranka izvoznica stavila na raspolaganje za potrebe dobivanja odobrenja za uvoz određenog proizvoda u stranku uvoznicu prema članku 75. ovog Sporazuma;

(b)

ishod revizija i provjera koje je provela stranka uvoznica u skladu s člankom 79. ovog Sporazuma;

(c)

učestalost i ozbiljnost neusklađenosti koje je stranka uvoznica otkrila na proizvodima stranke izvoznice;

(d)

dosadašnji rezultati gospodarskih subjekata izvoznika u pogledu ispunjenja zahtjeva stranke uvoznice; i

(e)

dostupne znanstvene procjene i sve druge informacije u vezi s rizikom povezanim s proizvodima.


PRILOG 11.

MOTORNA VOZILA I OPREMA TE NJIHOVI DIJELOVI

Članak 1.

Definicije

1.   Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„WP.29” znači Svjetski forum za usklađivanje pravilnika o vozilima koji djeluje u okviru Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu („UNECE”);

(b)

„Sporazum iz 1958.” znači Sporazum o prihvaćanju usklađenih tehničkih pravilnika Ujedinjenih naroda za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni na vozilima na kotačima i uvjeta za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih pravilnika Ujedinjenih naroda; sastavljen u Ženevi 20. ožujka 1958., kojim upravlja WP.29., i sve njegove naknadne izmjene i revizije;

(c)

„Sporazum iz 1998.” znači Sporazum o utvrđivanju globalnih tehničkih pravilnika za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima, sastavljen u Ženevi 25. lipnja 1998., kojim upravlja WP.29, i sve njegove naknadne izmjene i revizije;

(d)

„pravilnici UN-a” znači pravilnici doneseni u skladu sa Sporazumom iz 1958.;

(e)

„GTP” znači globalni tehnički pravilnik utvrđen i stavljen u Globalni registar u skladu sa Sporazumom iz 1998.;

(f)

„HS 2017” znači izdanje iz 2017. nomenklature Harmoniziranog sustava koje je izdala Svjetska carinska organizacija;

(g)

„homologacija tipa” znači postupak kojim tijelo nadležno za homologaciju potvrđuje da tip vozila, sustava, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice zadovoljava relevantne administrativne odredbe i tehničke zahtjeve;

(h)

„certifikat o homologaciji” znači dokument kojim homologacijsko tijelo službeno potvrđuje da je tip vozila, sustava, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice homologiran.

2.   Pojmovi iz ovog Priloga imaju isto značenje kao u Sporazumu iz 1958. ili Prilogu 1. Sporazumu o TBT-u.

Članak 2.

Područje primjene u vezi s proizvodima

Ovaj se Prilog primjenjuje na trgovinu među strankama svim kategorijama motornih vozila, opreme i njihovih dijelova, kako je definirano u stavku 1. Konsolidirane rezolucije UNECE-a o konstrukciji vozila (R.E.3) (1), koji su obuhvaćeni, među ostalim, poglavljima 40, 84, 85, 87 i 94 HS-a 2017. (dalje u tekstu: „obuhvaćeni proizvodi”).

Članak 3.

Ciljevi

U odnosu na obuhvaćene proizvode, ciljevi su ovog Priloga sljedeći:

(a)

ukidanje i sprečavanje svih nepotrebnih tehničkih prepreka bilateralnoj trgovini;

(b)

promicanje usklađenosti i konvergencije propisa na osnovi međunarodnih normi;

(c)

promicanje priznavanja homologacija na temelju programa homologacija koji se primjenjuju na temelju sporazuma kojima upravlja WP.29;

(d)

jačanje konkurentnih tržišnih uvjeta utemeljenih na načelima otvorenosti, nediskriminacije i transparentnosti;

(e)

promicanje visoke razine zaštite zdravlja ljudi, sigurnosti i okoliša; i

(f)

održavanje suradnje u pitanjima od zajedničkog interesa radi poticanja daljnjeg obostrano korisnog razvoja trgovine.

Članak 4.

Relevantne međunarodne norme

Stranke priznaju da je WP.29 relevantno međunarodno normizacijsko tijelo i da su pravilnici UN-a i globalni tehnički pravilnici na temelju Sporazuma iz 1958. i Sporazuma iz 1998. relevantne međunarodne norme za proizvode obuhvaćene ovim Prilogom.

Članak 5.

Regulatorna konvergencija na temelju relevantnih međunarodnih normi

1.   Stranke se suzdržavaju od uvođenja ili zadržavanja bilo kojeg domaćeg tehničkog pravilnika, oznake ili postupka ocjenjivanja sukladnosti koji se razlikuje od pravilnika UN-a ili globalnih tehničkih pravilnika u područjima obuhvaćenima tim pravilnicima ili globalnim tehničkim pravilnicima, čak i ako relevantni pravilnici UN-a ili GTP-ovi nisu dovršeni, ali su nadomak dovršenju, osim ako postoje opravdani razlozi zašto su određeni pravilnik UN-a ili globalni tehnički pravilnik neučinkovito ili neprimjereno sredstvo za ispunjenje legitimnih ciljeva, primjerice u području cestovne sigurnosti ili zaštite okoliša ili zdravlja ljudi.

2.   Stranka koja uvede različit domaći tehnički pravilnik, označivanje ili postupak ocjenjivanja sukladnosti kako je navedeno u stavku 1., na zahtjev druge stranke naznačuje dijelove domaćeg tehničkog pravilnika, oznaka ili postupka ocjenjivanja sukladnosti koji se znatno razlikuju od relevantnih pravilnika UN-a ili globalnih tehničkih pravilnika te obrazlaže razlike.

3.   Svaka stranka sustavno razmatra primjenu pravilnika UN-a donesenih nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma te obavješćuje drugu stranku o svim promjenama u pogledu uvođenja tih pravilnika UN-a u svoj domaći pravni sustav u skladu s protokolom utvrđenim na temelju Sporazuma iz 1958. i u skladu s člancima 8. i 9.

4.   U mjeri u kojoj je stranka uvela ili zadržava domaće tehničke pravilnike, oznake ili postupke ocjenjivanja sukladnosti koji se razlikuju od pravilnika UN-a ili globalnih tehničkih pravilnika kako je dopušteno stavkom 1., ta stranka preispituje te domaće tehničke pravilnike, oznake ili postupke ocjenjivanja sukladnosti u redovitim vremenskim razmacima, po mogućnosti ne duljima od pet godina, kako bi se povećala njihova konvergencija s relevantnim pravilnicima UN-a ili globalnim tehničkim pravilnicima. Pri preispitivanju svojih domaćih tehničkih pravilnika, oznaka i postupaka ocjenjivanja sukladnosti, svaka stranka razmatra je li različitost i dalje opravdana. Drugu se stranku na zahtjev obavješćuje o rezultatima tih preispitivanja, uključujući sve upotrijebljene znanstvene i tehničke informacije.

5.   Svaka se stranka suzdržava od uvođenja ili zadržavanja domaćih tehničkih pravilnika, oznaka ili postupaka ocjenjivanja sukladnosti čija je posljedica sprečavanje, ograničavanje ili otežavanje uvoza i stavljanja u upotrebu na svojim domaćim tržištima proizvoda homologiranih na temelju pravilnika UN-a za područja obuhvaćena tim pravilnicima UN-a, osim ako su takvi domaći tehnički pravilnici ili postupci ocjenjivanja sukladnosti izričito propisani tim pravilnicima UN-a.

Članak 6.

Homologacija tipa i nadzor tržišta

1.   Svaka stranka prihvaća na svojem tržištu proizvode s valjanim certifikatom o UN homologaciji kao usklađene sa svojim domaćim tehničkim pravilnicima, oznakama i postupcima ocjenjivanja sukladnosti, bez potrebe za dodatnim ispitivanjem ili označivanjem radi provjere ili potvrde usklađenosti s bilo kojim zahtjevom obuhvaćenim dotičnim certifikatom o UN homologaciji. U slučaju homologacija vozila UN-ova Univerzalna međunarodna homologacija tipa vozila kao cjeline (U-IWVTA) smatra se valjanom u slučaju zahtjeva obuhvaćenih U-IWVTA-om. Certifikati o UN homologaciji koje je izdala stranka mogu se smatrati valjanima samo ako je ta stranka pristupila relevantnim pravilnicima UN-a.

2.   Od svake se stranke samo zahtijeva da prihvaća valjane certifikate o UN homologaciji izdane na temelju najnovije verzije pravilnika UN-a kojima je pristupila.

3.   Za potrebe stavka 1. sljedeće se smatra dostatnim dokazom postojanja valjane UN homologacije tipa:

(a)

za vozila kao cjelinu, valjana UN izjava o sukladnosti kojom se potvrđuje usklađenost s U-IWVTA-om;

(b)

za opremu i dijelove, valjana UN homologacijska oznaka pričvršćena na proizvod; ili

(c)

za opremu i dijelove na koje se ne može postaviti oznaka UN homologacije tipa, valjan certifikat o UN homologaciji.

4.   Za potrebe provedbe nadzora tržišta nadležna tijela stranke mogu provjeriti jesu li obuhvaćeni proizvodi, ovisno o slučaju, usklađeni:

(a)

sa svim domaćim tehničkim pravilnicima navedene stranke; ili

(b)

s pravilnicima UN-a s kojima je usklađenost potvrđena, u skladu s ovim člankom, valjanom izjavom UN-a o sukladnosti kojom se potvrđuje usklađenost s U-IWVTA-om u slučaju vozila kao cjeline, ili valjanom oznakom UN homologacije pričvršćenom na proizvod ili valjanim certifikatom o UN homologaciji u slučaju opreme i dijelova.

Takve se provjere provode nasumičnim uzorkovanjem na tržištu i u skladu s tehničkim pravilnicima iz točke (a) ili (b) ovog stavka, ovisno o slučaju.

5.   Stranke nastoje surađivati u području nadzora tržišta kako bi podržale utvrđivanje i ispravljanje nesukladnosti vozila, sustava, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica.

6.   Stranka može poduzeti sve odgovarajuće mjere u pogledu vozila, sustava, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica koji ozbiljno ugrožavaju zdravlje ili sigurnost osoba ili s obzirom na druge aspekte zaštite javnog interesa ili koji na drugi način nisu usklađeni s primjenjivim zahtjevima. Takve mjere mogu uključivati zabranu ili ograničavanje stavljanja na raspolaganje na tržištu, registracije ili stavljanja u upotrebu dotičnih vozila, sustava, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica, ili njihovo povlačenje s tržišta ili njihov opoziv. Stranka koja donese ili zadržava takve mjere odmah obavješćuje drugu stranku o tim mjerama i, na zahtjev druge stranke, navodi razloge za donošenje tih mjera.

Članak 7.

Proizvodi s novim tehnologijama ili novim svojstvima

1.   Nijedna stranka ne sprječava ni ograničuje pristup svojem tržištu za proizvod koji je obuhvaćen ovim Prilogom i koji je odobrila stranka izvoznica na temelju toga što sadržava novu tehnologiju ili novo svojstvo koje stranka uvoznica još nije uredila propisom, osim ako može dokazati osnovanu sumnju da ta nova tehnologija ili novo svojstvo ugrožava ljudsko zdravlje, sigurnost ili okoliš.

2.   Ako stranka odluči uskratiti pristup svojem tržištu ili ako zatraži da se s njezina tržišta povuče proizvod druge stranke obuhvaćen ovim Prilogom na temelju toga što sadržava novu tehnologiju ili novo svojstvo koje ugrožava ljudsko zdravlje, sigurnost ili okoliš, ona o toj odluci odmah obavješćuje drugu stranku i dotičnog gospodarskog subjekta. Obavijest sadržava sve relevantne znanstvene ili tehničke informacije koje su uzete u obzir u odluci.

Članak 8.

Suradnja

1.   Kako bi se dodatno olakšala trgovina motornim vozilima, njihovim dijelovima i opremom te spriječili problemi s pristupom tržištu, istodobno osiguravajući ljudsko zdravlje, sigurnost i zaštitu okoliša, stranke nastoje surađivati i razmjenjivati informacije, ovisno o slučaju.

2.   Područja suradnje na temelju ovog članka mogu osobito uključivati:

(a)

izradu i utvrđivanje tehničkih pravilnika ili povezanih normi;

(b)

razmjenu, koliko je moguće, istraživanja, informacija i rezultata povezanih s izradom novih propisa o sigurnosti vozila ili povezanih normi, naprednim tehnologijama za smanjenje emisija i novim tehnologijama za vozila;

(c)

razmjenu dostupnih informacija o utvrđenim nedostacima povezanima sa sigurnošću ili emisijama i o neusklađenosti s tehničkim pravilnicima; i

(d)

promicanje veće međunarodne usklađenosti tehničkih zahtjeva u multilateralnim forumima kao što su Sporazum iz 1958. i Sporazum iz 1998., uključujući suradnju u planiranju inicijativa za podupiranje takve usklađenosti.

Članak 9.

Radna skupina za motorna vozila i njihove dijelove

1.   Radna skupina za motorna vozila i njihove dijelove pomaže Posebnom trgovinskom odboru za tehničke prepreke trgovini u praćenju i preispitivanju provedbe ovog Priloga i osiguravanja njegova pravilnog funkcioniranja.

2.   Radna skupina za motorna vozila i njihove dijelove ima sljedeće funkcije:

(a)

raspravljanje o svim pitanjima koja proizlaze iz ovog Priloga, na zahtjev stranke;

(b)

olakšavanje suradnje i razmjene informacija u skladu s člankom 8.;

(c)

održavanje rasprava o tehničkim pitanjima iz područja primjene ovog Priloga u skladu s člankom 97. ovog Sporazuma; i

(d)

vođenje popisa kontaktnih točaka odgovornih za pitanja koja proizlaze iz ovog Priloga.


(1)  ECE/TRANS/WP.29/78/Rev.6 od 11. srpnja 2017.


PRILOG 12.

LIJEKOVI

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„tijelo” znači tijelo stranke kako je navedeno u Dodatku 12-A;

(b)

„dobra proizvođačka praksa” ili „GMP” znači dio osiguravanja kvalitete kojim se osigurava da se proizvodi dosljedno proizvode i kontroliraju u skladu s normama kvalitete koje su primjerene za njihovu predviđenu upotrebu i kako se zahtijeva primjenjivim odobrenjem za stavljanje u promet ili specifikacijama proizvoda, kako je navedeno u Dodatku 12-B;

(c)

„inspekcija” znači evaluacija proizvodnog postrojenja kako bi se utvrdilo radi li to proizvodno postrojenje u skladu s dobrom proizvođačkom praksom i/ili obvezama preuzetima u okviru odobrenja za stavljanje u promet, koja se provodi u skladu sa zakonima i drugim propisima relevantne stranke te uključuje inspekcije prije i nakon stavljanja u promet;

(d)

„službeni dokument o GMP-u" znači dokument koji izdaje tijelo stranke nakon inspekcije proizvodnog postrojenja, uključujući, na primjer, izvješća o inspekciji, certifikate kojima se potvrđuje usklađenost proizvodnog postrojenja s GMP-om ili izjavu o neusklađenosti s GMP-om.

Članak 2.

Područje primjene

Odredbe ovog Priloga primjenjuju se na lijekove kako su navedeni u Dodatku 12-C.

Članak 3.

Ciljevi

U odnosu na obuhvaćene proizvode, ciljevi su ovog Priloga sljedeći:

(a)

olakšati dostupnost lijekova na području svake stranke;

(b)

utvrditi uvjete za priznavanje inspekcija te za razmjenu i prihvaćanje službenih dokumenata o GMP-u između stranaka;

(c)

promicati javno zdravlje zaštitom sigurnosti pacijenata te zdravlja i dobrobiti životinja te očuvanjem visoke razine zaštite potrošača i okoliša, ako je to relevantno, promicanjem regulatornih pristupa u skladu s relevantnim međunarodnim normama.

Članak 4.

Međunarodne norme

Relevantnim normama za proizvode obuhvaćene ovim Prilogom osigurava se visoka razina zaštite javnog zdravlja u skladu s normama, praksama i smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Međunarodnog vijeća za usklađivanje tehničkih zahtjeva za registraciju humanih lijekova (ICH) i Međunarodne suradnje za usklađivanje tehničkih zahtjeva za registraciju veterinarsko-medicinskih proizvoda (VICH).

Članak 5.

Priznavanje inspekcija i prihvaćanje službenih dokumenata o GMP-u

1.   Stranka priznaje inspekcije koje provodi druga stranka i prihvaća službene dokumente o GMP-u koje je izdala druga stranka u skladu sa zakonima i drugim propisima i tehničkim smjernicama navedenima u Dodatku 12-B.

2.   Tijelo jedne stranke može u određenim okolnostima odlučiti ne prihvatiti službeni dokument o GMP-u koji je tijelo druge stranke izdalo za proizvodna postrojenja koja se nalaze na području tijela izdavatelja. Primjeri takvih okolnosti uključuju naznaku bitnih nedosljednosti ili nedostataka u izvješću o inspekciji, propuste u kvaliteti utvrđene nadzorom nakon stavljanja u promet ili druge konkretne dokaze koji izazivaju ozbiljnu zabrinutost s obzirom na kvalitetu proizvoda ili sigurnost pacijenata. Ako tijelo jedne stranke odluči ne prihvatiti službeni dokument o GMP-u koji je izdalo tijelo druge stranke, svaka od stranaka dužna je osigurati da to tijelo obavijesti relevantno tijelo druge stranke o razlozima neprihvaćanja tog dokumenta i može zatražiti pojašnjenje od tijela druge stranke. Relevantna stranka osigurava da njezino tijelo nastoji pravodobno odgovoriti na zahtjev za pojašnjenje.

3.   Stranka može prihvatiti službene dokumente o GMP-u koje je izdalo tijelo druge stranke za proizvodna postrojenja koja se nalaze izvan područja tijela izdavatelja.

4.   Svaka stranka može utvrditi uvjete pod kojima prihvaća službene dokumente o GMP-u izdane na temelju stavka 3.

Članak 6.

Razmjena službenih dokumenata o GMP-u

1.   Ako tijelo jedne stranke zatraži službeni dokument o GMP-u od tijela druge stranke, svaka od stranaka dužna je osigurati da tijelo druge stranke nastoji dostaviti dokument u roku od 30 kalendarskih dana od datuma zahtjeva.

2.   Svaka stranka s informacijama iz dokumenta dobivenog na temelju stavka 1. postupa kao s povjerljivima.

Članak 7.

Zaštitne mjere

1.   Svaka stranka ima pravo provesti vlastitu inspekciju proizvodnog postrojenja za koje je druga stranka izdala potvrdu o usklađenosti.

2.   Prije provođenja inspekcije na temelju stavka 1. svaka stranka osigurava da tijelo stranke koja namjerava provesti inspekciju u pisanom obliku obavijesti relevantno tijelo druge stranke o inspekciji, navodeći razloge za provođenje vlastite inspekcije. Tijelo stranke koja namjerava provesti inspekciju nastoji u pisanom obliku obavijestiti tijelo druge stranke najmanje 30 dana prije predložene inspekcije, ali u hitnim situacijama može dostaviti obavijest i s kraćim rokom. Tijelo druge stranke može se pridružiti inspekciji.

Članak 8.

Izmjene primjenjivih zakona i drugih propisa

1.   Svaka stranka obavješćuje drugu stranku najmanje 60 dana prije donošenja bilo kakvih novih mjera ili promjena povezanih s dobrom proizvođačkom praksom o bilo kojim relevantnim zakonima i drugim propisima i tehničkim smjernicama navedenima u Dodatku 12-B.

2.   Stranke razmjenjuju sve potrebne informacije, uključujući izmjene svojih zakona i drugih propisa, tehničkih smjernica ili postupaka inspekcije koji se odnose na dobru proizvođačku praksu kako bi svaka stranka mogla razmotriti postoje li i dalje uvjeti za priznavanje inspekcija i prihvaćanje službenih dokumenata o GMP-u na temelju članka 5. stavka 1.

3.   Ako zbog bilo koje nove mjere ili promjena iz stavka 1. ovog članka smatra da više ne može priznavati inspekcije ili prihvaćati službene dokumente o GMP-u koje je izdala druga stranka, stranka obavješćuje drugu stranku o svojoj namjeri da primijeni članak 9., a stranke započinju savjetovanja unutar Radne skupine za lijekove.

4.   Svaka obavijest na temelju ovog članka upućuje se preko imenovanih kontaktnih točaka u Radnoj skupini za lijekove.

Članak 9.

Suspenzija

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 2., svaka stranka ima pravo u cijelosti ili djelomično suspendirati priznavanje inspekcija i prihvaćanje službenih dokumenata o GMP-u druge stranke na temelju članka 5. stavka 1. za sve ili neke od proizvoda navedenih u Dodatku 12-C. To se pravo ostvaruje na objektivan i obrazložen način. Stranka koja ostvaruje to pravo obavješćuje drugu stranku i dostavlja pisano obrazloženje. Stranka nastavlja prihvaćati službene dokumente druge stranke o GMP-u izdane prije takve suspenzije, osim ako stranka odluči drukčije na temelju zdravstvenih ili sigurnosnih razloga.

2.   Ako nakon savjetovanja iz članka 8. stavka 3. stranka svejedno suspendira priznavanje inspekcija i prihvaćanje službenih dokumenata o GMP-u na temelju članka 5. stavka 1., ona to može učiniti u skladu sa stavkom 1. ovog članka najranije 60 dana nakon početka savjetovanja. Tijekom tog razdoblja od 60 dana obje stranke nastavljaju priznavati inspekcije i prihvaćati službene dokumente o GMP-u koje je izdalo tijelo druge stranke.

3.   Ako se suspendira priznavanje inspekcija i prihvaćanje službenih dokumenata o GMP-u na temelju članka 5. stavka 1., stranke na zahtjev jedne od njih raspravljaju o tom pitanju u okviru Radne skupine za lijekove te ulažu sve napore kako bi razmotrile moguće mjere kojima bi se omogućilo ponovno priznavanje inspekcija i prihvaćanje službenih dokumenata o GMP-u.

Članak 10.

Regulatorna suradnja

1.   Stranke se nastoje međusobno savjetovati, kako je dopušteno njihovim zakonodavstvom, o prijedlozima za uvođenje znatnih promjena u tehničke pravilnike ili inspekcijske postupke, uključujući one koje utječu na priznavanje dokumenata druge stranke u skladu s člankom 5. i, ako je to primjereno, omogućiti podnošenje napomena u vezi s takvim prijedlozima, ne dovodeći u pitanje članak 8.

2.   Stranke nastoje surađivati s ciljem jačanja, razvoja i promicanja donošenja i provedbe međunarodno dogovorenih znanstvenih ili tehničkih smjernica, uključujući, ako je to izvedivo, predstavljanjem zajedničkih inicijativa, prijedloga i pristupa u relevantnim međunarodnim organizacijama i tijelima iz članka 4.

Članak 11.

Izmjene dodataka

Vijeće za partnerstvo ovlašteno je izmijeniti Dodatak 12-A radi ažuriranja popisa tijela, Dodatak 12-B radi ažuriranja popisa primjenjivih zakona i drugih propisa i tehničkih smjernica te Dodatak 12-C radi ažuriranja popisa obuhvaćenih proizvoda.

Članak 12.

Radna skupina za lijekove

1.   Radna skupina za lijekove pomaže Posebnom trgovinskom odboru za tehničke prepreke trgovini u praćenju i preispitivanju provedbe ovog Priloga i osiguravanja njegova pravilnog funkcioniranja.

2.   Funkcije Radne skupine za lijekove su sljedeće:

(a)

raspravljanje o svim pitanjima koja proizlaze iz ovog Priloga, na zahtjev stranke;

(b)

olakšavanje suradnje i razmjene informacija za potrebe članaka 8. i 10.;

(c)

djelovanje kao forum za savjetovanja i rasprave za potrebe članka 8. stavka 3. i članka 9. stavka 3.;

(d)

održavanje rasprava o tehničkim pitanjima iz područja primjene ovog Priloga u skladu s člankom 97. ovog Sporazuma; i

(e)

vođenje popisa kontaktnih točaka odgovornih za pitanja koja proizlaze iz ovog Priloga.

Članak 13.

Neprimjena rješavanja sporova

Dio šesti glava I. ovog Sporazuma ne primjenjuje se na sporove o tumačenju i primjeni ovog Priloga.

Dodatak 12-A

TIJELA STRANAKA

(1)

Europska unija:

Zemlja

Za lijekove za humanu primjenu

Za lijekove za veterinarsku primjenu

Belgija

Savezna agencija za lijekove i zdravstvene proizvode /

Federaal Agentschap voor geneesmiddelen en gezondheidsproducten/ Agence fédérale des médicaments et produits de santé

Vidjeti tijelo za lijekove za humanu primjenu

Bugarska

Bugarska agencija za lijekove /

ИЗПЪЛНИТЕЛНА АГЕНЦИЯ ПО ЛЕКАРСТВАТА

Bugarska agencija za sigurnost hrane /

Българска агенция по безопасност на храните

Češka

Državna ustanova za kontrolu lijekova /

Státní ústav pro kontrolu léčiv (SÚKL)

Ustanova za državnu kontrolu veterinarskih bioloških pripravaka i lijekova /

Ústav pro státní kontrolu veterinárních biopreparátů a léčiv (ÚSKVBL)

Danska

Danska agencija za lijekove /

Laegemiddelstyrelsen

Vidjeti tijelo za lijekove za humanu primjenu

Njemačka

Savezni institut za lijekove i medicinske proizvode /

Bundesinstitut für Arzneimittel und Medizinprodukte (BfArM)

Institut „Paul Erlich” (PEI), Savezni institut za cijepljenje i biološke lijekove / Paul-Ehrlich-Institut (PEI) Bundesinstitut für Impfstoffe und biomedizinische Arzneimittel

Savezno ministarstvo zdravstva / Bundesministerium für Gesundheit (BMG)/ Zentralstelle der Länder für Gesundheitsschutz bei Arzneimitteln und Medizinprodukten (ZLG) (1)

Savezni ured za zaštitu potrošača i sigurnost hrane /

Bundesamt für Verbraucherschutz und Lebensmittelsicherheit (BVL)

Savezno ministarstvo prehrane i poljoprivrede / Bundesministerium für Ernährung und Landwirtschaft

Institut „Paul Erlich” (PEI), Savezni institut za cijepljenje i biološke lijekove / Paul-Ehrlich-Institut (PEI) Bundesinstitut für Impfstoffe und biomedizinische Arzneimittel

Estonija

Državna agencija za lijekove /

Ravimiamet

Vidjeti tijelo za lijekove za humanu primjenu

Irska

Regulatorno tijelo za zdravstvene proizvode / Health Products Regulatory Authority (HPRA)

Vidjeti tijelo za lijekove za humanu primjenu

Grčka

Nacionalna organizacija za lijekove /

Ethnikos Organismos Farmakon (EOF) - (ΕΘΝIΚΟΣ ΟΡΓΑΝIΣΜΟΣ ΦΑΡΜΑΚΩΝ)

Vidjeti tijelo za lijekove za humanu primjenu

Španjolska

Španjolska agencija za lijekove i medicinske proizvode /

Agencia Española de Medicamentos y Productos Sanitarios (2)

Vidjeti tijelo za lijekove za humanu primjenu

Francuska

Francuska nacionalna agencija za sigurnost lijekova i zdravstvenih proizvoda / Agence nationale de sécurité du médicament et des produits de santé (ANSM)

Francuska agencija za zdravstvenu sigurnost hrane, okoliša i rada – Nacionalna agencija za veterinarsko-medicinske proizvode/

Agence Nationale de Sécurité Sanitaire de l’alimentation, de l’environnement et du travail-Agence Nationale du Médicament Vétérinaire (Anses-ANMV)

Hrvatska

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED)

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane

 

Italija

Talijanska agencija za lijekove / Agenzia Italiana del Farmaco

Glavna uprava za zdravlje životinja i veterinarsko-medicinske proizvode /

Ministero della Salute, Direzione Generale della Sanità Animale e dei Farmaci Veterinari

Cipar

Ministarstvo zdravstva – Farmaceutske službe /

Φαρμακευτικές Υπηρεσίες, Υπουργείο Υγείας

Ministarstvo poljoprivrede, ruralnog razvoja i okoliša –

Veterinarske usluge /

Κτηνιατρικές Υπηρεσίες- Υπουργείο Γεωργίας, Αγροτικής Ανάπτυξης και Περιβάλλοντος

Latvija

Državna agencija za lijekove /

Zāļu valsts aģentūra

Odjel za ocjene i registracije Službe za hranu i veterinarstvo / Pārtikas un veterinārā dienesta Novērtēšanas un reģistrācijas departaments

Litva

Državna agencija za kontrolu lijekova /

Valstybinė vaistų kontrolės tarnyba

Državna služba za hranu i veterinarstvo /

Valstybinė maisto ir veterinarijos tarnyba

Luksemburg

Minìstere de la Santé, Division de la Pharmacie et des Médicaments

Vidjeti tijelo za lijekove za humanu primjenu

Mađarska

Nacionalni farmaceutski i prehrambeni institut / Országos Gyógyszerészeti és Élelmezés-egészségügyi Intézet

Nacionalni ured za sigurnost prehrambenog lanca, Uprava za veterinarsko-medicinske proizvode / Nemzeti Élelmiszerlánc-biztonsági Hivatal,

Állatgyógyászati Termékek Igazgatósága (ÁTI)

Malta

Regulatorno tijelo za lijekove / Medicines Regulatory Authority

Odjel za veterinarske lijekove nacionalnog veterinarskog laboratorija (NVL)

Odjel za zdravlje i dobrobit životinja (AHWD)

Nizozemska

Inspektorat za zdravstvenu skrb i skrb o mladima / Inspectie Gezondheidszorg en Youth (IGJ)

Odbor za evaluaciju lijekova /

Bureau Diergeneesmiddelen, College ter Beoordeling van Geneesmiddelen (CBG)

Austrija

Austrijska agencija za zdravlje i sigurnost hrane /

Österreichische Agentur für Gesundheit und Ernährungssicherheit GmbH

Vidjeti tijelo za lijekove za humanu primjenu

Poljska

Glavni farmaceutski inspektorat /

Główny Inspektorat Farmaceutyczny (GIF)

Vidjeti tijelo za lijekove za humanu primjenu

Portugal

Nacionalno tijelo za lijekove i zdravstvene proizvode /

INFARMED, I.P

Autoridade Nacional do Medicamento e Produtos de Saúde, I.P

Glavna uprava za hranu i veterinarstvo / DGAV – Direção Geral de Alimentação e Veterinária (PT)

Rumunjska

Nacionalna agencija za lijekove i medicinske proizvode /

Agenţia Naţională a Medicamentului şi a Dispozitivelor Medicale

Nacionalno sanitarno tijelo za veterinarstvo i sigurnost hrane / Autoritatea Națională Sanitară Veterinară și pentru Siguranța Alimentelor

Slovenija

Agencija za lijekove i medicinske proizvode Republike Slovenije /

Javna agencija Republike Slovenije za zdravila in medicinske pripomočke (JAZMP)

Vidjeti tijelo za lijekove za humanu primjenu

Slovačka

Državna ustanova za kontrolu lijekova /

Štátny ústav pre kontrolu liečiv (ŠÚKL)

Ustanova za državnu kontrolu veterinarskih bioloških pripravaka i lijekova /

Ústav štátnej kontroly veterinárnych biopreparátov a liečiv (ÚŠKVBL)

Finska

Finska agencija za lijekove /

Lääkealan turvallisuus- ja kehittämiskeskus (FIMEA)

Vidjeti tijelo za lijekove za humanu primjenu

Švedska

Agencija za proizvode iz područja medicine / Läkemedelsverket

Vidjeti tijelo za lijekove za humanu primjenu

(2)

Ujedinjena Kraljevina

Medicines and Healthcare Products Regulatory Agency

Veterinary Medicines Directorate

Dodatak 12-B

POPIS PRIMJENJIVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA I TEHNIČKIH SMJERNICA KOJI SE ODNOSE NA DOBRU PROIZVOĐAČKU PRAKSU

(1)

Za Europsku uniju:

 

Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu (3);

 

Direktiva 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o veterinarsko-medicinskim proizvodima (4);

 

Direktiva 2001/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. travnja 2001. o usklađivanju zakonodavstava i drugih propisa država članica koji se odnose na provedbu dobre kliničke prakse prilikom provođenja kliničkih ispitivanja lijekova za humanu uporabu (5);

 

Uredba (EU) br. 536/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o kliničkim ispitivanjima lijekova za primjenu kod ljudi te o stavljanju izvan snage Direktive 2001/20/EZ (6);

 

Uredba (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o utvrđivanju postupaka odobravanja primjene i postupaka nadzora nad primjenom lijekova koji se rabe u humanoj i veterinarskoj medicini, te uspostavi Europske agencije za lijekove (7)

 

Uredba (EZ) br. 1394/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o lijekovima za naprednu terapiju i o izmjeni Direktive 2001/83/EZ i Uredbe (EZ) br. 726/2004 (8);

 

Direktiva Komisije 2003/94/EZ od 8. listopada 2003. o utvrđivanju načela i smjernica dobre proizvođačke prakse u proizvodnji lijekova za humanu primjenu i ispitivanih lijekova za humanu primjenu (9);

 

Direktiva Komisije 91/412/EEZ od 23. srpnja 1991. o utvrđivanju načela i smjernica dobre proizvodne prakse za veterinarsko-medicinske proizvode (10);

 

Direktiva Komisije (EU) 2017/1572 оd 15. rujna 2017. o dopuni Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu načelâ i smjernica dobre proizvođačke prakse za lijekove za humanu primjenu (11);

 

Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1252/2014 od 28. svibnja 2014. o dopuni Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu načela i smjernica dobre proizvođačke prakse za djelatne tvari za lijekove za humanu primjenu (12);

 

Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/1569 od 23. svibnja 2017. o dopuni Uredbe (EU) br. 536/2014 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem načela i smjernica dobre proizvođačke prakse za ispitivane lijekove za humanu primjenu i sustave inspekcija (13);

 

Trenutačna verzija Priručnika o dobroj proizvođačkoj praksi objavljena u IV. svesku Pravila o lijekovima u Europskoj uniji i zbirke postupaka Zajednice u pogledu inspekcija i razmjene informacija.

(2)

Za Ujedinjenu Kraljevinu:

The Human Medicines Regulations 2012 (Propisi o lijekovima za humanu primjenu iz 2012.) (SI 2012/1916)

The Medicines for Human Use (Clinical Trials) Regulations 2004 (Propisi o lijekovima za humanu primjenu (klinička ispitivanja) iz 2004.) (SI 2004/1031)

The Veterinary Medicines Regulations 2013 (Propisi o veterinarskim lijekovima iz 2013.) (SI 2013/2033)

Regulations on good manufacturing practice made under regulation B17, and guidelines on good manufacturing practice published pursuant to regulation C17, of the Human Medicines Regulations 2012 (Propisi o dobroj proizvođačkoj praksi donesene na temelju Uredbe B17 i smjernice o dobroj proizvođačkoj praksi objavljene na temelju Uredbe C17, u okviru Propisa o lijekovima za humanu primjenu iz 2012.)

The principles and guidelines on good manufacturing practice applicable for the purposes of Schedule 2 to the Veterinary Medicines Regulations 2013 (Načela i smjernice dobre proizvođačke prakse primjenjive za potrebe dijela 2. Propisa o veterinarskim lijekovima iz 2013.)

Dodatak 12-C

OBUHVAĆENI PROIZVODI

Lijekovi za humanu i veterinarsku primjenu:

Lijekovi stavljeni u promet za humanu ili veterinarsku primjenu, uključujući biološke i imunološke proizvode za humanu i veterinarsku primjenu stavljene u promet,

lijekovi za naprednu terapiju,

aktivni farmaceutski sastojci za humanu ili veterinarsku primjenu,

ispitivani lijekovi.


(1)  Za potrebe ovog Priloga i ne dovodeći u pitanje unutarnju podjelu nadležnosti u Njemačkoj za pitanja iz područja primjene ovog Priloga, smatra se da ZLG obuhvaća sva nadležna tijela saveznih država (Länder) koja izdaju dokumente o GMP-u i provode farmaceutske inspekcije.

(2)  Za potrebe ovog Priloga i ne dovodeći u pitanje unutarnju podjelu nadležnosti u Španjolskoj za pitanja iz područja primjene ovog Priloga, smatra se da Agencia Española de Medicamentos y Productos Sanitarios obuhvaća sva nadležna regionalna tijela koja izdaju službene dokumente o GMP-u i provode farmaceutske inspekcije.

(3)  SL EU L 311, 28.11.2001, str. 67.

(4)  SL EU L 311, 28.11.2001, str. 1.

(5)  SL EU L 121, 1.5.2001, str. 34.

(6)  SL EU L 158, 27.5.2014, str. 1.

(7)  SL EU L 136, 30.4.2004, str. 1.

(8)  SL EU L 324, 10.12.2007, str. 121.

(9)  SL EU L 262, 14.10.2003, str. 22.

(10)  SL EU L 228, 17.8.1991, str. 70.

(11)  SL EU L 238, 16.9.2017, str. 44.

(12)  SL EU L 337, 25.11.2014, str. 1.

(13)  SL EU L 238, 16.9.2017, str. 12.


PRILOG 13.

KEMIKALIJE

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„odgovorna tijela” znači:

(i)

za Uniju: Europska komisija;

(ii)

za Ujedinjenu Kraljevinu: vlada Ujedinjene Kraljevine;

(b)

„UN GHS” znači Globalno usklađeni sustav Ujedinjenih naroda za razvrstavanje i označivanje kemikalija

Članak 2.

Područje primjene

Ovaj se Prilog primjenjuje na trgovinu kemikalijama te reguliranje, uvoz i izvoz kemikalija između Unije i Ujedinjene Kraljevine u odnosu na njihovu registraciju, evaluaciju, autorizaciju, ograničavanje, odobravanje, razvrstavanje, označivanje i pakiranje.

Članak 3.

Ciljevi

1.   Ciljevi ovog Priloga su:

(a)

olakšavanje trgovine kemikalijama i srodnim proizvodima između stranaka;

(b)

osiguravanje visoke razine zaštite okoliša te zdravlja ljudi i životinja; i

(c)

omogućivanje suradnje odgovornih tijela Unije i Ujedinjene Kraljevine.

2.   Stranke potvrđuju da obveze preuzete na temelju ovog Priloga ne sprečavaju ni jednu stranku da odredi vlastite prioritete u regulaciji kemikalija, uključujući uspostavu vlastitih razina zaštite u odnosu na okoliš, te zdravlja ljudi i životinja.

Članak 4.

Relevantne međunarodne organizacije i tijela

Stranke priznaju da su međunarodne organizacije i tijela, posebno OECD i Pododbor stručnjaka za Globalno usklađeni sustav razvrstavanja i označivanja kemikalija (SCEGHS) Gospodarskog i socijalnog vijeća Ujedinjenih naroda (ECOSOC), relevantni za izradu znanstvenih i tehničkih smjernica u pogledu kemikalija.

Članak 5.

Sudjelovanje u relevantnim međunarodnim organizacijama i tijelima i regulatorni razvoj

1.   Stranke aktivno doprinose izradi znanstvenih ili tehničkih smjernica iz članka 4. u pogledu procjene opasnosti i rizika od kemikalija te formatâ za dokumentiranje rezultata takvih procjena.

2.   Svaka stranka primjenjuje smjernice koje izdaju međunarodne organizacije i tijela iz članka 4., osim ako bi te smjernice bile nedjelotvorne ili neprimjerene za postizanje legitimnih ciljeva te stranke.

Članak 6.

Razvrstavanje i označivanje kemikalija

1.   Svaka stranka primjenjuje sustav UN GHS na način koji smatra izvedivim u okviru svojeg sustava, među ostalim za kemikalije koje nisu obuhvaćene područjem primjene ovog Priloga, osim ako postoje posebni razlozi za primjenu drukčijeg sustava označivanja za određene kemijske proizvode u njihovu konačnom stanju namijenjenom krajnjem korisniku. Svaka stranka periodično ažurira svoju primjenu na temelju redovito izdanih revizija UN GHS-a.

2.   Ako odgovorno tijelo stranke namjerava razvrstati pojedinačne tvari u skladu sa svojim pravilima i postupcima, ono odgovornom tijelu druge stranke daje mogućnost da se u primjenjivim rokovima očituje o tome u skladu s tim pravilima i postupcima.

3.   Svaka stranka u skladu sa svojim pravilima i postupcima javno objavljuje informacije o svojim postupcima u pogledu razvrstavanja tvari. Svaka stranka nastoji odgovoriti na napomene koje je zaprimila od druge stranke na temelju stavka 2.

4.   Ništa u ovom članku ne obvezuje bilo koju stranku da postigne bilo koji konkretan ishod u pogledu provedbe UN GHS-a na svojem području ili u pogledu razvrstavanja određene tvari, ili da ubrza, suspendira ili uspori svoje postupke i postupke donošenja odluka.

Članak 7.

Suradnja

1.   Stranke priznaju da se dobrovoljnom suradnjom u području reguliranja kemikalija može olakšati trgovina na načine od kojih potrošači, poduzeća i okoliš imaju koristi te kojima se doprinosi poboljšanju zaštite zdravlja ljudi i životinja.

2.   Stranke se obvezuju da olakšati razmjenu nepovjerljivih informacija među svojim odgovornim tijelima, među ostalim suradnjom u pogledu elektroničkih formata i alata koji se upotrebljavaju za pohranu podataka.

3.   Ako je to primjereno, stranke surađuju s ciljem jačanja, izrade i promicanja donošenja i provedbe međunarodno dogovorenih znanstvenih ili tehničkih smjernica, uključujući, ako je to izvedivo, predstavljanjem zajedničkih inicijativa, prijedloga i pristupa u relevantnim međunarodnim organizacijama i tijelima iz članka 4.

4.   Stranke surađuju, ako to obje stranke smatraju korisnim, u pogledu diseminacije podataka koji se odnose na sigurnost kemikalija te objavljuju te informacije radi osiguravanja jednostavnog pristupa i razumljivosti tih informacija za različite ciljne skupine. Na zahtjev jedne od stranaka, druga stranka dostavlja stranci koja je podnijela zahtjev dostupne nepovjerljive informacije o sigurnosti kemikalija.

5.   Ako jedna od stranaka to zatraži, a druga stranka na to pristane, stranke započinju savjetovanja o znanstvenim informacijama i podacima u kontekstu novih i nadolazećih pitanja povezanih s opasnostima ili rizicima koje kemikalije predstavljaju za zdravlje ljudi ili okoliš, s ciljem stvaranja zajedničkog skupa znanja i, ako je izvedivo i u mjeri u kojoj je to moguće, promicanja zajedničkog razumijevanja znanstvenih spoznaja u vezi s tim pitanjima.

Članak 8.

Razmjena informacija

Stranke surađuju i razmjenjuju informacije o svim pitanjima relevantnima za provedbu ovog Priloga u okviru Posebnog trgovinskog odbora za tehničke prepreke trgovini.


PRILOG 14.

EKOLOŠKI PROIZVODI

Članak 1.

Cilj i područje primjene

1.   Cilj je ovog Priloga utvrditi odredbe i postupke za poticanje trgovine ekološkim proizvodima u skladu s načelima nediskriminacije i reciprociteta, putem uzajamnog priznavanja ekvivalentnosti odnosnih zakona od strane stranaka.

2.   Ovaj se Prilog primjenjuje na ekološke proizvode navedene u Dodatku 14-A i Dodatku 14-B koji su usklađeni sa zakonima i drugim propisima navedenima u Dodatku 14-C ili Dodatku 14-D. Vijeće za partnerstvo ovlašteno je izmijeniti dodatke 14-A, 14-B, 14-C i 14-D.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„nadležno tijelo” znači službena agencija koja je nadležna za zakone i druge propise navedene u Dodatku 14-C ili Dodatku 14-D te je odgovorna za provedbu ovog Priloga;

(b)

„kontrolno tijelo” znači tijelo na koje je nadležno tijelo u cijelosti ili djelomično prenijelo svoju nadležnost za inspekcije i certificiranje u području ekološke proizvodnje u skladu sa zakonima i drugim propisima navedenima u Dodatku 14-C ili Dodatku 14-D;

(c)

„kontrolna ustanova” znači subjekt koji je nadležno tijelo priznalo za provođenje inspekcija i certificiranja u području ekološke proizvodnje u skladu sa zakonima i drugim propisima navedenima u Dodatku 14-C ili Dodatku 14-D; i

(d)

„ekvivalentnost” znači sposobnost različitih zakona i drugih propisa i zahtjeva, kao i sustava inspekcije i certificiranja da ostvare iste ciljeve.

Članak 3.

Priznavanje ekvivalentnosti

1.   U pogledu proizvoda navedenih u Dodatku 14-A, Unija priznaje zakone i druge propise Ujedinjene Kraljevine navedene u Dodatku 14-C kao ekvivalentne zakonodavstvu i drugim propisima Unije navedenima u Dodatku 14-D.

2.   U pogledu proizvoda navedenih u Dodatku 14-B, Ujedinjena Kraljevina priznaje zakonodavstvo i druge propise Unije navedene u Dodatku 14-D kao ekvivalentne zakonima i drugim propisima Ujedinjene Kraljevine navedenima u Dodatku 14-C.

3.   S obzirom na to da se Uredba (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 počinje primjenjivati 1. siječnja 2022., svaka stranka ponovno ocjenjuje priznavanje ekvivalentnosti iz stavaka 1 i 2 do 31. prosinca 2023. Ako stranka na temelju te ponovne procjene ne potvrdi ekvivalentnost, suspendira se priznavanje ekvivalentnosti.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavak 3., u slučaju izmjene, opoziva ili zamjene zakona i drugih propisa navedenih u Dodatku 14-C ili Dodatku 14-D, novi propisi smatraju se ekvivalentnima propisima druge stranke, osim ako se stranka tome usprotivi u skladu s postupkom iz stavaka 5. i 6.

5.   Ako stranka nakon primitka dodatnih informacija koje je zatražila od druge stranke smatra da zakoni, drugi propisi ili administrativni postupci ili prakse druge stranke više ne ispunjavaju zahtjeve u pogledu ekvivalentnosti, ta stranka drugoj stranci upućuje obrazloženi zahtjev za izmjenu relevantnih zakona, drugih propisa ili administrativnih postupaka ili praksi te drugoj stranci pruža odgovarajuće razdoblje, koje nije kraće od tri mjeseca, da osigura ekvivalentnost.

6.   Ako nakon isteka razdoblja iz stavka 5. dotična stranka i dalje smatra da nisu zadovoljeni zahtjevi u pogledu ekvivalentnosti, ona može donijeti odluku o jednostranoj suspenziji priznavanja ekvivalentnosti relevantnih zakona i drugih propisa navedenih u Dodatku 14-C ili Dodatku 14-D u pogledu relevantnih ekoloških proizvoda navedenih u Dodatku 14-A ili Dodatku 14-B.

7.   Odluku o jednostranoj suspenziji priznavanja ekvivalentnosti zakona i drugih propisa navedenih u Dodatku 14-C ili Dodatku 14-D u pogledu relevantnih ekoloških proizvoda navedenih u Dodatku 14-A ili Dodatku 14-B moguće je također donijeti nakon isteka roka za slanje obavijesti od tri mjeseca ako jedna stranka nije dostavila informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 6. ili se ne slaže sa stručnim pregledom na temelju članka 7.

8.   Ako se priznavanje ekvivalentnosti suspendira u skladu s ovim člankom, stranke na zahtjev jedne od njih raspravljaju o tom pitanju u okviru Radne skupine za ekološke proizvode i ulažu sve napore kako bi razmotrile moguće mjere kojima bi se omogućilo ponovno priznavanje ekvivalentnosti.

9.   Kad je riječ o proizvodima koji nisu navedeni u Dodatku 14-A ili Dodatku 14-B, Radna skupina za ekološke proizvode raspravlja o ekvivalentnosti na zahtjev stranke.

Članak 4.

Uvoz i stavljanje na tržište

1.   Unija prihvaća uvoz proizvoda navedenih u Dodatku 14-A na svoje područje i njihovo stavljanje na tržište kao ekoloških proizvoda, uz uvjet da su ti proizvodi usklađeni sa zakonima i drugim propisima Ujedinjene Kraljevine navedenima u Dodatku 14-C i da im je priložena potvrda o inspekciji koju je izdalo kontrolno tijelo koje Ujedinjena Kraljevina priznaje i koje je navela Uniji, kako je navedeno u stavku 3.

2.   Ujedinjena Kraljevina prihvaća uvoz proizvoda navedenih u Dodatku 14-B na svoje državno područje i njihovo stavljanje na tržište kao ekoloških proizvoda, uz uvjet da su ti proizvodi usklađeni sa zakonodavstvom i drugim propisima Unije navedenima u Dodatku 14-D i da im je priložena potvrda o inspekciji koji je izdalo kontrolno tijelo koje Unija priznaje i koje je navela Ujedinjenoj Kraljevini kako je navedeno u stavku 3.

3.   Svaka stranka priznaje kontrolna tijela ili kontrolne ustanove koje je druga stranka navela kao odgovorne za provođenje relevantnih kontrola u pogledu ekoloških proizvoda obuhvaćenih priznavanjem ekvivalentnosti, kako je navedeno u članku 3., i za izdavanje potvrde o inspekciji, kako je navedeno u stavcima 1. i 2. ovog članka, radi njihova uvoza na područje druge stranke i stavljanja na njezino tržište.

4.   Stranka uvoznica u suradnji s drugom strankom dodjeljuje kodne brojeve svim relevantnim kontrolnim tijelima i kontrolnim ustanovama koje je navela druga stranka.

Članak 5.

Označivanje

1.   Proizvodi uvezeni na područje stranke u skladu s ovim Prilogom ispunjavaju zahtjeve za označivanje utvrđene zakonima i drugim propisima stranke uvoznice navedene u Dodatku 14-C i Dodatku 14-D. Ti proizvodi mogu nositi logotip ekološkog proizvoda Unije, bilo koji logotip ekološkog proizvoda Ujedinjene Kraljevine ili oba logotipa, kako je utvrđeno u relevantnim zakonima i drugim propisima, uz uvjet da su ti proizvodi usklađeni sa zahtjevima za označivanje u pogledu odgovarajućeg logotipa ili oba logotipa.

2.   Stranke se obvezuju izbjegavati svaku zlouporabu izraza koji se odnose na ekološku proizvodnju u odnosu na ekološke proizvode obuhvaćene priznavanjem ekvivalentnosti na temelju ovog Priloga.

3.   Stranke se obvezuju od svih zlouporaba ili oponašanja štititi logotip ekološkog proizvoda Unije i bilo koji logotip ekološkog proizvoda Ujedinjene Kraljevine utvrđen relevantnim zakonima i drugim propisima. Stranke osiguravaju da se logotip ekološkog proizvoda Unije i bilo koji logotip ekološkog proizvoda Ujedinjene Kraljevine upotrebljavaju samo za označivanje, oglašavanje ili komercijalne isprave ekoloških proizvoda koji su usklađeni sa zakonima i drugim propisima navedenima u Dodatku 14-C i Dodatku 14-D.

Članak 6.

Razmjena informacija

1.   Stranke razmjenjuju sve relevantne informacije o provedbi i primjeni ovog Priloga. Stranke osobito, do 31. ožujka druge godine nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma te do 31. ožujka svake sljedeće godine, jedna drugoj šalju:

(a)

izvješće koje sadržava informacije o vrstama i količinama ekoloških proizvoda koji su izvezeni na temelju ovog Priloga u razdoblju od siječnja do prosinca prethodne godine;

(b)

izvješće o praćenju i nadzornim aktivnostima koje je provelo nadležno tijelo, postignutim rezultatima i poduzetim korektivnim mjerama u razdoblju od siječnja do prosinca prethodne godine; i

(c)

pojedinosti o uočenim nepravilnostima i kršenjima zakona i drugih propisa navedenih u Dodatku 14-C ili Dodatku 14-D, kako je relevantno.

2.   Svaka stranka bez odgode obavješćuje drugu stranku o:

(a)

svim ažuriranjima popisa svojih nadležnih tijela, kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova, uključujući relevantne podatke za kontakt (osobito adrese i internetske adrese);

(b)

svim planiranim izmjenama ili stavljanjima izvan snage u vezi sa zakonima ili drugim propisima navedenima u Dodatku 14-C ili Dodatku 14-D, svim prijedlozima novih zakona ili drugih propisa ili svim relevantnim predloženim promjenama administrativnih postupaka i praksi povezanih s ekološkim proizvodima obuhvaćenima ovim Prilogom; i

(c)

svim donesenim izmjenama ili stavljanjima izvan snage u vezi sa zakonima ili drugim propisima navedenima u Dodatku 14-C ili Dodatku 14-D, svakom novom zakonodavstvu ili relevantnim promjenama administrativnih postupaka i praksi povezanih s ekološkim proizvodima obuhvaćenima ovim Prilogom.

Članak 7.

Stručni pregledi

1.   Slijedom prethodne obavijesti poslane barem šest mjeseci prije svaka stranka dopušta službenicima ili stručnjacima koje je imenovala druga stranka da provedu stručne preglede na njezinu području kako bi provjerili da relevantna kontrolna tijela i kontrolne ustanove provode kontrole potrebne radi provedbe ovog Priloga.

2.   U mjeri u kojoj im to dopušta primjenjivo pravo stranke surađuju i uzajamno si pomažu u provođenju stručnih pregleda iz stavka 1. koji mogu obuhvaćati posjete uredima relevantnih kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova, pogonima za preradu i certificiranim poslovnim subjektima.

Članak 8.

Radna skupina za ekološke proizvode

1.   Radna skupina za ekološke proizvode pomaže Posebnom trgovinskom odboru za tehničke prepreke trgovini u praćenju i preispitivanju provedbe ovog Priloga i osiguravanja njegova pravilnog funkcioniranja.

2.   Radna skupina za ekološke proizvode ima sljedeće funkcije:

(a)

raspravljanje o svim pitanjima koja proizlaze iz ovog Priloga, na zahtjev stranke, među ostalim o svim mogućim potrebnim izmjenama ovog Priloga ili njegovih dodataka;

(b)

olakšavanje suradnje u pogledu zakona i drugih propisa, normi i postupaka u području ekoloških proizvoda obuhvaćenih ovim Prilogom, uključujući rasprave o svim tehničkim ili regulatornim pitanjima koja se odnose na pravila i sustave kontrole; i

(c)

održavanje rasprava o tehničkim pitanjima iz područja primjene ovog Priloga u skladu s člankom 97. ovog Sporazuma.

Dodatak 14-A

EKOLOŠKI PROIZVODI IZ UJEDINJENE KRALJEVINE ZA KOJE UNIJA PRIZNAJE EKVIVALENTNOST

Opis

Napomene

Neprerađeni biljni proizvodi

 

Žive životinje ili neprerađeni proizvodi životinjskog podrijetla

Uključuje med

Proizvodi akvakulture i morske trave

 

Prerađeni poljoprivredni proizvodi za upotrebu kao hrana

 

Prerađeni poljoprivredni proizvodi za upotrebu kao hrana za životinje

 

Sjeme i sadni materijal

 

Ekološki proizvodi navedeni u ovom Dodatku neprerađeni su poljoprivredni proizvodi ili proizvodi akvakulture proizvedeni u Ujedinjenoj Kraljevini ili prerađeni poljoprivredni proizvodi za upotrebu kao hrana ili hrana za životinje koji su prerađeni u Ujedinjenoj Kraljevini sa sastojcima koji su proizvedeni u Ujedinjenoj Kraljevini ili koji su uvezeni u Ujedinjenu Kraljevinu u skladu sa zakonima i drugim propisima Ujedinjene Kraljevine.

Dodatak 14-B

EKOLOŠKI PROIZVODI IZ UNIJE ZA KOJE UJEDINJENA KRALJEVINA PRIZNAJE EKVIVALENTNOST

Opis

Napomene

Neprerađeni biljni proizvodi

 

Žive životinje ili neprerađeni proizvodi životinjskog podrijetla

Uključuje med

Proizvodi akvakulture i morske trave

 

Prerađeni poljoprivredni proizvodi za upotrebu kao hrana

 

Prerađeni poljoprivredni proizvodi za upotrebu kao hrana za životinje

 

Sjeme i sadni materijal

 

Ekološki proizvodi navedeni u ovom Dodatku neprerađeni su poljoprivredni proizvodi ili proizvodi akvakulture proizvedeni u Uniji ili prerađeni poljoprivredni proizvodi za upotrebu kao hrana ili hrana za životinje koji su prerađeni u Uniji sa sastojcima koji su proizvedeni u Uniji ili koji su uvezeni u Uniju u skladu sa zakonodavstvom i drugim propisima Unije.

Dodatak 14-C

ZAKONI I DRUGI PROPISI O EKOLOŠKIM PROIZVODIMA KOJI SE PRIMJENJUJU U UJEDINJENOJ KRALJEVINI (1)

Sljedeći zakoni i drugi propisi primjenjuju se u Ujedinjenoj Kraljevini:

1.

Zadržana Uredba (EZ) br. 834/2007

2.

Zadržana Uredba (EZ) br. 889/2008

3.

Zadržana Uredba (EZ) br. 1235/2008

4.

Propisi o ekološkim proizvodima iz 2009 (SI 2009/842).

Dodatak 14-D

ZAKONODAVSTVO I DRUGI PROPISI O EKOLOŠKIM PROIZVODIMA KOJI SE PRIMJENJUJU U UNIJI

Sljedeće zakonodavstvo i drugi propisi primjenjuju se u Uniji:

1.

Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91 (2)

2.

Uredba Komisije (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda s obzirom na ekološku proizvodnju, označivanje i kontrolu (3)

3.

Uredba Komisije (EZ) br. 1235/2008 od 8. prosinca 2008. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 s obzirom na režime za uvoz ekoloških proizvoda iz trećih zemalja (4)


(1)  Upućivanje na zadržano pravo Unije u ovom popisu smatra se upućivanjem na takvo zakonodavstvo kako ga je izmijenila Ujedinjena Kraljevina radi primjene na Ujedinjenu Kraljevinu.

(2)  SL EU L 189, 20.7.2007, str. 1.

(3)  SL EU L 250, 18.9.2008, str. 1.

(4)  SL EU L 334, 12.12.2008, str. 25.


PRILOG 15.

TRGOVINA VINOM

Članak 1.

Područje primjene i definicije

1.   Ovaj se Prilog primjenjuje na vino iz tarifnog broja 22.04 Harmoniziranog sustava.

2.   Za potrebe ovog Priloga „vino proizvedeno u” znači svježe grožđe, mošt i mošt u vrenju koji su pretvoreni u vino ili dodani vinu na području stranke izvoznice.

Članak 2.

Definicije proizvoda i enološki postupci

1.   Enološki postupci za vino koje preporučuje i objavljuje Međunarodna organizacija za vinogradarstvo i vinarstvo („OIV”) smatraju se relevantnim međunarodnim normama za potrebe ovog Priloga.

2.   Svaka stranka odobrava uvoz i prodaju za potrošnju vina proizvedenog u drugoj stranci ako je to vino proizvedeno u skladu s:

(a)

definicijama proizvoda odobrenima u svakoj stranci na temelju zakona i drugih propisa iz Dodatka 15-A;

(b)

enološkim postupcima utvrđenima u svakoj stranci na temelju zakona i drugih propisa iz Dodatka 15-A koji su u skladu s relevantnim normama OIV-a; i

(c)

enološkim postupcima i ograničenjima utvrđenima u svakoj stranci koji nisu u skladu s relevantnim normama OIV-a iz Dodatka 15-B.

3.   Vijeće za partnerstvo ovlašteno je izmijeniti dodatke iz stavka 2.

Članak 3.

Certifikacijski zahtjevi za uvoz na područja stranaka

1.   Za vino proizvedeno u stranci i stavljeno na tržište u drugoj stranci, dokumentacija i certifikati koje može zahtijevati bilo koja stranka ograničeni su na certifikat, kako je utvrđeno u Dodatku 15-C, ovjeren u skladu sa zakonima i drugim propisima stranke izvoznice.

2.   Certifikat koji se zahtijeva na temelju stavka 1. može biti u obliku elektroničkog dokumenta. Na zahtjev nadležnih tijela stranke u kojoj roba treba biti puštena u slobodni promet druga stranka osigurava pristup elektroničkom dokumentu ili podacima potrebnima za njegovu izradu. Ako ne postoji pristup relevantnim elektroničkim sustavima, potrebni podaci mogu se zatražiti i u obliku papirnatog dokumenta.

3.   Vijeće za partnerstvo ovlašteno je izmijeniti Dodatak 15-C.

4.   Metode analize koje je OIV priznao kao referentne metode i koje je OIV objavio referentne su metode za određivanje analitičkog sastava vina u kontekstu kontrolnih postupaka.

Članak 4.

Informacije o hrani i oznake serija

1.   Osim ako je drukčije utvrđeno u ovom članku, označivanje vina koje se uvozi i stavlja na tržište u skladu s ovim Sporazumom provodi se u skladu sa zakonima i drugim propisima koji se primjenjuju na području stranke uvoznice.

2.   Stranka ne smije zahtijevati da se na spremniku, etiketi ili ambalaži vina navede bilo koji od sljedećih datuma ili njihov ekvivalent:

(a)

datum pakiranja;

(b)

datum punjenja u boce;

(c)

datum proizvodnje;

(d)

datum isteka valjanosti, datum „upotrijebiti do”, datum „upotrijebiti ili potrošiti do”, rok valjanosti;

(e)

datum minimalne trajnosti, datum „najbolje upotrijebiti do”, datum „najbolja kvaliteta do”; ili

(f)

datum do kojeg je dopuštena prodaja.

Odstupajući od prvog podstavka točke (e), stranka može zahtijevati navođenje datuma minimalne trajnosti na proizvodima koji bi zbog dodavanja pokvarljivih sastojaka mogli imati kraći datum minimalne trajnosti nego što bi to uobičajeno mogao očekivati potrošač.

3.   Svaka stranka osigurava da se na oznaci pakiranih proizvoda navede oznaka kojom se omogućuje identifikacija serije kojoj proizvod pripada, u skladu sa zakonodavstvom stranke koja izvozi pakirani proizvod. Oznaka serije lako je vidljiva, jasno čitljiva i neizbrisiva. Stranke ne dopuštaju stavljanje na tržište pakiranih proizvoda koji nisu u skladu sa zahtjevima iz ovog stavka.

4.   Svaka strana dopušta da se obvezne informacije, uključujući prijevode ili naznaku broja standardnih pića ili alkoholnih jedinica kad god se to zahtijeva, navedu na dopunskoj etiketi pričvršćenoj na spremnik za vino. Dopunske etikete mogu se pričvrstiti na spremnik za vino nakon uvoza, ali prije nego što se proizvod stavi na tržište na području stranke, uz uvjet da su obvezne informacije u potpunosti i točno navedene.

5.   Stranka uvoznica ne zahtijeva da se na etiketi navedu alergeni koji se upotrebljavaju u proizvodnji vina, ali nisu prisutni u konačnom proizvodu.

Članak 5.

Prijelazne mjere

Vino koje je na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma proizvedeno, opisano i označeno u skladu sa zakonima i drugim propisima stranke, ali na način koji nije u skladu s ovim Prilogom, mogu i dalje označivati i stavljati na tržište kako slijedi:

(a)

veletrgovci ili proizvođači dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma; i

(b)

prodavači na malo, do iscrpljenja zaliha.

Članak 6.

Razmjena informacija

Stranke surađuju i razmjenjuju informacije o svim pitanjima relevantnima za provedbu ovog Priloga u okviru Posebnog trgovinskog odbora za tehničke prepreke trgovini.

Članak 7.

Preispitivanje

Najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke razmatraju daljnje korake za olakšavanje trgovine vinom između stranaka.

Dodatak 15-A

ZAKONI I DRUGI PROPISI STRANAKA

Zakoni i drugi propisi Ujedinjene Kraljevine (1)

Zakoni i drugi propisi iz članka 2. stavka 2. koji se odnose na:

(a)

definicije proizvoda:

i.

zadržana Uredba (EU) br. 1308/2013, posebno pravila proizvodnje u sektoru vina, u skladu s člancima 75., 81. i 91., dijelom IV. Priloga II. i dijelom II. Priloga VII. toj uredbi i njezinim provedbenim pravilima, uključujući naknadne izmjene;

ii.

zadržana Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/33, posebno članak 47. i članci od 52. do 54. te prilozi III., V. i VI. toj uredbi, uključujući naknadne izmjene;

iii.

zadržana Uredba (EU) br. 1169/2011, uključujući naknadne izmjene;

(b)

enološke postupke i ograničenja:

i.

zadržana Uredba (EU) br. 1308/2013, posebno enološki postupci i ograničenja u skladu s člancima 80. i 83. i Prilogom VIII. toj uredbi i njezinim provedbenim pravilima, uključujući naknadne izmjene;

ii.

zadržana Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/934, uključujući naknadne izmjene.

Zakonodavstvo i drugi propisi Unije:

Zakoni i drugi propisi iz članka 2. stavka 2. koji se odnose na:

(a)

definicije proizvoda:

i.

Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2), posebno pravila proizvodnje u sektoru vina, u skladu s člancima 75., 81. i 91., dijelom IV. Priloga II. i dijelom II. Priloga VII. toj uredbi i njezinim provedbenim pravilima, uključujući naknadne izmjene;

ii.

Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/33 (3), posebno članak 47. i članci od 52. do 54. te prilozi III., V. i VI. toj uredbi, uključujući naknadne izmjene;

iii.

Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (4), uključujući naknadne izmjene.

(b)

enološke postupke i ograničenja:

i.

Uredba (EU) br. 1308/2013, posebno enološki postupci i ograničenja u skladu s člancima 80. i 83. te Prilogom VIII. toj uredbi i njezinim provedbenim pravilima, uključujući naknadne izmjene;

ii.

Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/934 (5), uključujući naknadne izmjene.

Dodatak 15-B

DODATNI ENOLOŠKI POSTUPCI I OGRANIČENJA KOJE SU STRANKE ZAJEDNIČKI PRIHVATILE

(1)

Koncentrirani mošt, pročišćeni ugušćeni mošt i saharoza mogu se upotrebljavati za pojačavanje i doslađivanje pod posebnim i ograničenim uvjetima utvrđenima u dijelu I. Priloga VIII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 i u dijelu I. Priloga VIII. zadržanoj Uredbi (EU) br. 1308/2013, podložno isključivanju uporabe tih proizvoda u rekonstituiranom obliku u vinima obuhvaćenima ovim Sporazumom.

(2)

Dodavanje vode u proizvodnji vina nije dopušteno, osim ako je nužno zbog posebnih tehničkih razloga.

(3)

Vinski talog može se upotrebljavati pod posebnim i ograničenim uvjetima utvrđenima u skladu sa stavkom 11.2 tablice 2. dijela A Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/934 i u skladu sa stavkom 11.2 tablice 2. dijela A Priloga I. Zadržanoj Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/934.

Dodatak 15-C

OBRAZAC SAMOCERTIFIKATA ZA VINO UVEZENO IZ [EUROPSKE UNIJE/UJEDINJENE KRALJEVINE] U [UJEDINJENU KRALJEVINU/EUROPSKU UNIJU](1)

1.

Izvoznik (naziv i adresa)

2.

Serijski broj(2)

3.

Uvoznik (naziv i adresa)

4.

Nadležno tijelo u mjestu otpreme u [Europskoj uniji/Ujedinjenoj Kraljevini](3)

5.

Carinski pečat (samo za službenu uporabu [Europske unije/Ujedinjene Kraljevine])

6.

Prijevozno sredstvo i pojedinosti o prijevozu (4)

7.

Mjesto iskrcaja (ako se razlikuje od 3.)

8.

Opis uvezenog proizvoda (5)

9.

Količina u l/hl/kg

10.

Broj spremnika (6)

11.

Certifikat

Prethodno opisani proizvod namijenjen je za izravnu ljudsku potrošnju i usklađen je s definicijama i enološkim postupcima odobrenima na temelju Priloga 15. Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane. Proizveo ga je proizvođač koji podliježe inspekciji i nadzoru sljedećeg nadležnog tijela(7):

Pošiljatelj koji potvrđuje prethodno navedene informacije(8)

Podaci o pošiljatelju(9)

Mjesto, datum i potpis pošiljatelja

(1)

U skladu s člankom 3. stavkom 1. Priloga 15. Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane.

(2)

Navesti broj sljedivosti pošiljke, tj. serijski broj kojim se pošiljka identificira u evidenciji izvoznika.

(3)

Navesti puni naziv, adresu i podatke za kontakt nadležnog tijela države iz koje se pošiljka izvozi, odnosno jedne od država članica Europske unije ili Ujedinjene Kraljevine, koje je odgovorno za provjeru informacija iz ovog certifikata.

(4)

Navesti prijevoz korišten za isporuku do točke ulaska u Europsku uniju ili Ujedinjenu Kraljevinu; navesti prijevozno sredstvo (brod, avion itd.), navesti naziv prijevoznog sredstva (ime broda, broj leta itd.).

(5)

Navesti sljedeće informacije:

oznaku za prodaju, kako je navedena na oznaci,

naziv proizvođača,

vinogradarsku regiju,

naziv zemlje proizvodnje (jedna od država članica Europske unije ili Ujedinjena Kraljevina),

naziv oznake zemljopisnog podrijetla, ako je to relevantno,

ukupnu volumnu alkoholnu jakost,

boju proizvoda (navesti samo „crveno”, „rosé”, „ružičasto” ili „bijelo”),

oznaku kombinirane nomenklature (oznaka KN).

(6)

Spremnik znači spremnik za vino manji od 60 litara. Broj spremnika može biti broj boca.

(7)

Navesti puni naziv, adresu i podatke za kontakt relevantnog nadležnog tijela u jednoj od država članica Europske unije ili u Ujedinjenoj Kraljevini.

(8)

Navesti puno ime, adresu i podatke za kontakt pošiljatelja.

(9)

Navesti:

Za Europsku uniju: trošarinski broj sustava razmjene podataka o trošarinskim proizvodima (SEED) ili PDV broj ako pošiljatelj nema broj iz SEED registra ili broj u popisu ili registru iz članka 8. stavka 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/273 (6);

Za Ujedinjenu Kraljevinu: trošarinski broj sustava razmjene podataka o trošarinskim proizvodima (SEED) ili PDV broj ako pošiljatelj nema broj iz SEED registra ili referentni WSB broj.


(1)  Upućivanje na zadržano pravo Unije u ovom popisu smatra se upućivanjem na takvo zakonodavstvo kako ga je izmijenila Ujedinjena Kraljevina radi primjene na Ujedinjenu Kraljevinu.

(2)  Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL EU L 347, 20.12.2013., str. 671.).

(3)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/33 оd 17. listopada 2018. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za zaštitu oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i tradicionalnih izraza u sektoru vina, postupka podnošenja prigovora, ograničenja upotrebe, izmjena specifikacija proizvoda, poništenja zaštite te označivanja i prezentiranja (SL EU L 9, 11.1.2019., str. 2.).

(4)  Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL EU L 304, 22.11.2011., str. 18.).

(5)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/934 оd 12. ožujka 2019. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu vinogradarskih područja u kojima se može povećati alkoholna jakost, odobrenih enoloških postupaka i ograničenja primjenjivih na proizvodnju i čuvanje proizvoda od vinove loze, najmanjeg postotka alkohola za nusproizvode i njihova odlaganja te objave zapisa OIV-a (SL EU L 149, 7.6.2019., str. 1.).

(6)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/273 оd 11. prosinca 2017. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu programa odobravanja sadnje vinove loze, registra vinograda, pratećih dokumenata i certificiranja, ulaznog i izlaznog registra, obveznih izjava, obavijesti i objave informacija o kojima se obavještava te o dopuni Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu odgovarajućih kontrola i kazni, o izmjeni uredaba Komisije (EZ) br. 555/2008, (EZ) br. 606/2009 i (EZ) br. 607/2009 i o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 436/2009 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/560 (SL EU L 58, 28.2.2018., str. 1.).


PRILOG 16.

ARANŽMAN IZ ČLANKA 96. STAVKA 4. O REDOVITOJ RAZMJENI INFORMACIJA POVEZANIH SA SIGURNOŠĆU NEPREHRAMBENIH PROIZVODA I POVEZANIM PREVENTIVNIM, OGRANIČAVAJUĆIM I KOREKTIVNIM MJERAMA

Ovim se Prilogom uspostavlja aranžman za redovitu razmjenu informacija između Unijina Sustava brzog uzbunjivanja za neprehrambene proizvode (RAPEX) ili njegova nasljednika i baze podataka Ujedinjene Kraljevine o nadzoru tržišta i sigurnosti proizvoda uspostavljene Općom uredbom o sigurnosti proizvoda iz 2005. ili njezinim nasljednikom.

U skladu s člankom 96. stavkom 8. ovog Sporazuma u aranžmanu se navodi vrsta informacija koje treba razmjenjivati, načini razmjene i primjena pravila o povjerljivosti i zaštiti osobnih podataka.


PRILOG 17.

ARANŽMAN IZ ČLANKA 96. STAVKA 5. O REDOVITOJ RAZMJENI INFORMACIJA U VEZI S MJERAMA PODUZETIMA ZA NEUSKLAĐENE NEPREHRAMBENE PROIZVODE KOJI NISU OBUHVAĆENI ČLANKOM 96. STAVKOM 4.

Ovim se Prilogom uspostavlja aranžman za redovitu razmjenu informacija, uključujući razmjenu informacija elektroničkim putem, o mjerama poduzetima za neusklađene neprehrambene proizvode koji nisu obuhvaćeni člankom 96. stavkom 4. ovog Sporazuma.

U skladu s člankom 96. stavkom 8. ovog Sporazuma u aranžmanu se navodi vrsta informacija koje treba razmjenjivati, načini razmjene i primjena pravila o povjerljivosti i zaštiti osobnih podataka.


PRILOG 18.

OVLAŠTENI GOSPODARSKI SUBJEKTI

Članak 1.

Kriteriji za ovlaštene gospodarske subjekte i postupanje s tim subjektima

1.   Utvrđeni kriteriji za dobivanje statusa ovlaštenoga gospodarskog subjekta iz članka 110. ovog Sporazuma utvrđuju se u zakonima i drugim propisima ili postupcima stranaka. Takvi utvrđeni kriteriji, koji se objavljuju, uključuju:

(a)

nepostojanje teške povrede ili ponovljene povrede carinskog zakonodavstva i poreznih pravila, uključujući nepostojanje teških kaznenih djela povezanih s gospodarskom djelatnošću podnositelja zahtjeva;

(b)

dokaz podnositelja zahtjeva o visokom stupnju kontrole vlastitih operacija i protoka robe, u sustavu upravljanja komercijalnim, i ako je to primjereno, transportnim evidencijama koji omogućuje odgovarajuće carinske provjere;

(c)

financijsku solventnost koja se smatra dokazanom ako podnositelj zahtjeva ima dobar financijski položaj koji mu omogućuje ispunjenje obveza uzimajući u obzir obilježja dotične djelatnosti; i

(d)

odgovarajuće norme sigurnosti i zaštite koje se smatraju ispunjenima ako podnositelj zahtjeva dokaže da provodi odgovarajuće mjere za osiguravanje sigurnosti i zaštite međunarodnog lanca opskrbe, među ostalim u područjima fizičkog integriteta i kontrole pristupa, logističkih postupaka i rukovanja određenim vrstama robe, osoblja i identifikacije svojih poslovnih partnera.

2.   Utvrđeni kriteriji za dobivanje statusa ovlaštenoga gospodarskog subjekta ne smiju se oblikovati niti primjenjivati na način kojim se omogućuje ili stvara proizvoljna ili neopravdana diskriminacija među subjektima kada prevladavaju isti uvjeti. Na temelju tih kriterija malim i srednjim poduzećima omogućuje se ispunjavanje zahtjeva za dobivanje statusa ovlaštenoga gospodarskog subjekta.

3.   Program trgovinskog partnerstva iz članka 110. ovog Sporazuma obuhvaća sljedeće postupanje:

(a)

pri ocjeni rizika radi smanjenja broja inspekcijskih pregleda ili kontrola i pri drugim mjerama sigurnosti i zaštite povoljnom okolnosti smatra se status ovlaštenoga gospodarskog subjekta koji je dodijelila druga stranka;

(b)

daje se prednost inspekcijskom pregledu pošiljaka obuhvaćenih izlaznim ili ulaznim skraćenim izjavama koje dostavlja ovlašteni gospodarski subjekt ako carinsko tijelo odluči nastaviti inspekcijski pregled;

(c)

pri procjeni zahtjeva u pogledu poslovnih partnera za kandidate iz vlastitog programa uzima se u obzir status ovlaštenoga gospodarskog subjekta koji je dodijelila druga stranka da bi ga se smatralo sigurnim partnerom; i

(d)

nastoji se uspostaviti zajednički mehanizam trajnosti poslovanja kako bi se reagiralo na poremećaje u trgovinskim tokovima zbog povećanog stupnja opasnosti, zatvaranja granica i/ili prirodnih katastrofa, opasnih kriznih situacija ili drugih velikih incidenata, pri čemu bi stranke mogle u najvećoj mogućoj mjeri olakšati i ubrzati prioritetni teret ovlaštenih gospodarskih subjekata.

Članak 2.

Uzajamno priznavanje i odgovornost za provedbu

1.   Statusi ovlaštenoga gospodarskog subjekta u okviru programa trgovinskog partnerstva Unije i Ujedinjene Kraljevine priznaju se kao usklađeni te se s onima kojima je u okviru svakog programa dodijeljen status ovlaštenoga gospodarskog subjekta postupa na način koji je u skladu s člankom 4.

2.   Dotični programi trgovinskog partnerstva jesu sljedeći:

a)

ovlašteni gospodarski subjekt Europske unije (zaštita i sigurnost) (članak 38. stavak 2. točka (b) Uredbe (EU) br. 952/2013);

b)

program za ovlaštene gospodarske subjekte Ujedinjene Kraljevine (zaštita i sigurnost) (članak 38. stavak 2. točka (b) Uredbe (EU) br. 952/2013, kako je zadržan u domaćem pravu Ujedinjene Kraljevine).

3.   Carinska tijela, kako su definirana u članku 512. točki (a) ovog Sporazuma („carinska tijela”), odgovorna su za provedbu odredaba ovog Priloga.

Članak 3.

Usklađenost

1.   Stranke surađuju kako bi se održala usklađenost normi koje se primjenjuju na svaki njihov program trgovinskog partnerstva u pogledu sljedećih pitanja:

(a)

postupka podnošenja zahtjeva za dodjelu statusa ovlaštenoga gospodarskog subjekta subjektima;

(b)

ocjene zahtjeva za status ovlaštenoga gospodarskog subjekta;

(c)

dodjele statusa ovlaštenoga gospodarskog subjekta; i

(d)

upravljanja, praćenja, suspenzije i ponovne ocjene te opoziva statusa ovlaštenoga gospodarskog subjekta.

Stranke osiguravaju da njihova carinska tijela prate usklađenost ovlaštenih gospodarskih subjekata s relevantnim uvjetima i kriterijima.

2.   Stranke dovršavaju zajednički program rada kojim se utvrđuje minimalni broj zajedničkih potvrđivanja imatelja statusa ovlaštenoga gospodarskog subjekta, koji im je dodijeljen u okviru svakog programa trgovinskog partnerstva, koja se moraju dovršiti najkasnije do kraja 2021.

3.   Stranke osiguravaju da njihovi programi trgovinskog partnerstva djeluju u skladu s relevantnim normama okvira SAFE.

Članak 4.

Postupanje prema nositeljima statusa

1.   Svaka stranka osigurava postupanje usporedivo s postupanjem prema ovlaštenim gospodarskim subjektima na temelju programa trgovinskog partnerstva druge stranke. To u prvom redu obuhvaća postupanje iz članka 1. stavka 3.

2.   Svaka stranka može suspendirati postupanje iz članka 1. stavka 3. za ovlaštene gospodarske subjekte u okviru programa trgovinskog partnerstva druge stranke na temelju ovog Sporazuma ako ti ovlašteni gospodarski subjekti prestanu ispunjavati pravne zahtjeve. O takvoj se suspenziji odmah obavješćuje drugo carinsko tijelo te mu se dostavljaju sve dodatne informacije u vezi s osnovom za suspenziju.

3.   Svaka stranka odmah obavješćuje drugu stranku ako utvrdi bilo kakvu nepravilnost koju je počinio ovlašteni gospodarski subjekt koji je odobrilo drugo carinsko tijelo kako bi mu se omogućilo da donese utemeljenu odluku o mogućem opozivu ili suspenziji članstva dotičnog gospodarskog subjekta.

Članak 5.

Razmjena informacija i komunikacija

1.   Stranke nastoje međusobno djelotvorno komunicirati u provedbi ovog Sporazuma. Razmjenjuju informacije i potiču komunikaciju o svojim programima trgovinskog partnerstva, osobito:

(a)

pravodobnim slanjem ažuriranih informacija o provedbi i napretku svojih programa trgovinskog partnerstva;

(b)

uzajamno korisnim razmjenama informacija u vezi sa sigurnošću lanca opskrbe;

(c)

određivanjem kontaktnih točaka za svoje programe trgovinskog partnerstva i dostavom podataka za kontakt tih kontaktnih točaka drugoj stranci; i

(d)

olakšavanjem učinkovite međuagencijske komunikacije između Glavne uprave Europske komisije za oporezivanje i carinsku uniju i Porezne i carinske uprave Ujedinjene Kraljevine radi poboljšanja praksi upravljanja rizicima u okviru njihovih programa trgovinskog partnerstva u pogledu sigurnosti lanca opskrbe od strane ovlaštenih gospodarskih subjekata.

2.   Informacije i s njima povezani podaci sustavno se razmjenjuju elektroničkim putem.

3.   Podaci koje treba razmijeniti u vezi s ovlaštenim gospodarskim subjektima uključuju:

(a)

ime;

(b)

adresa;

(c)

status članstva;

(d)

datum valjanosti ili datum odobrenja;

(e)

suspenzije i opozive;

(f)

jedinstveni broj odobrenja ili identifikacijski broj (u obliku koji su zajednički utvrdila carinska tijela) ; i

(g)

druge pojedinosti koje carinska tijela mogu uzajamno odrediti, prema potrebi uz nužne zaštitne mjere.

Razmjena podataka započinje stupanjem na snagu ovog Sporazuma.

4.   Stranke ulažu najveće moguće napore kako bi u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Sporazuma sklopile aranžman o potpuno automatiziranoj razmjeni podataka iz stavka 3., a u svakom slučaju provode takav aranžman najkasnije godinu dana nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Članak 6.

Postupanje s podacima

Svaka razmjena informacija između stranaka na temelju ovog Priloga mutatis mutandis podliježe povjerljivosti i zaštiti informacija utvrđenima u članku 12. Protokola o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima.

Članak 7.

Savjetovanja i preispitivanje

Posebni trgovinski odbor za carinsku suradnju i pravila o podrijetlu redovito preispituje provedbu odredaba ovog Priloga. To preispitivanje obuhvaća:

(a)

zajednička potvrđivanja statusa ovlaštenih gospodarskih subjekata od strane svake stranke kako bi se utvrdile prednosti i nedostaci u provedbi ovog Priloga;

(b)

razmjene mišljenja o podacima koje treba dijeliti i postupanju s gospodarskim subjektima.

Članak 8.

Suspenzija i prekid

1.   Stranka može pokrenuti postupak iz stavka 2. u slučaju nastupanja bilo koje od ovih okolnosti:

a)

Prije isteka ili u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Sporazuma druga stranka je u bitnome izmijenila pravne odredbe iz članka 2. stavka 2., koje su ocijenjene u svrhu utvrđivanja usklađenosti programâ trgovinskog partnerstva, tako da je usklađenost koja se zahtijeva za priznavanje na temelju članka 2. stavka 1. prestala postojati.

b)

Odredbe na temelju članka 5. stavka 2. nisu operativne.

2.   Ako nastupi bilo koja od okolnosti navedenih u stavku 1. točki (a) ili (b), stranka može suspendirati priznanje iz članka 2. stavka 1. 60 dana nakon što drugu stranku obavijesti o svojoj namjeri.

3.   Ako stranka dostavi obavijest o svojoj namjeri suspendiranja priznanja iz članka 2. stavka 1. u skladu sa stavkom 2. ovog članka, druga strana može zatražiti savjetovanja u okviru Posebnog trgovinskog odbora za carinsku suradnju i pravila o podrijetlu. Ta se savjetovanja održavaju u roku od 60 dana od zahtjeva.

4.   Stranka može pokrenuti postupak iz stavka 5. ako nastupi bilo koja od ovih okolnosti:

a)

Druga stranka izmijenila je svoj program ovlaštenih gospodarskih subjekata ili provedbu tog svojeg programa tako da je usklađenost koja se zahtijeva za priznavanje na temelju članka 2. stavka 1. prestala postojati;

b)

Zajednička potvrđivanja predviđena člankom 3. stavkom 2. ne potvrđuju usklađenost programâ ovlaštenih gospodarskih subjekata stranaka.

5.   Ako nastupi bilo koja od okolnosti iz stavka 4. točke (a) ili (b), stranka može zatražiti savjetovanja s drugom strankom u okviru Posebnog trgovinskog odbora za carinsku suradnju i pravila o podrijetlu. Ta se savjetovanja održavaju u roku od 60 dana od zahtjeva. Ako 90 dana nakon zahtjeva i dalje smatra da je usklađenost koja se zahtijeva za priznavanje na temelju članka 2. stavka 1. prestala postojati, stranka može drugu stranku obavijestiti o svojoj namjeri da suspendira priznavanje njezina programa. Suspenzija počinje proizvoditi učinke 30 dana nakon obavijesti.


PRILOG 19.

POSTOJEĆE MJERE

Uvodne napomene

1.

U rasporedima za Ujedinjenu Kraljevinu i Uniju, u članku 133., članku 139. i članku 195. ovog Sporazuma, utvrđuju se rezerve koje su donijele Ujedinjena Kraljevina i Unija u pogledu postojećih mjera koje nisu u skladu s obvezama iz sljedećih članaka:

(a)

članka 128. ili 135. ovog Sporazuma;

(b)

članka 136. ovog Sporazuma;

(c)

članka 129. ili 137. ovog Sporazuma;

(d)

članka 130. ili 138. ovog Sporazuma;

(e)

članka 131. ovog Sporazuma;

(f)

članka 132. ovog Sporazuma; ili

(g)

članka 194. ovog Sporazuma.

2.

Rezervama određene stranke ne dovode se u pitanje prava i obveze stranaka na temelju GATS-a.

3.

Sve rezerve sadržavaju sljedeće elemente:

(a)

„sektor” se odnosi na opći sektor za koji se rezerva donosi;

(b)

„podsektor” se odnosi na posebni sektor za koji se rezerva donosi;

(c)

„industrijska klasifikacija” odnosi se, ako je to primjenjivo, na djelatnost obuhvaćenu rezervom u skladu s CPC-om, ISIC Rev. 3.1 ili kako je izričito drukčije opisano u toj rezervi;

(d)

„vrsta rezerve” utvrđuje obvezu iz točke 1. za koju se rezerva donosi;

(e)

„razina vlasti” označuje razinu vlasti koja zadržava mjeru za koju se donosi rezerva;

(f)

„mjere” označuje zakone ili druge mjere kako su obuhvaćeni, gdje je to naznačeno, elementom „opis”, za koji se donosi rezerva. „Mjera” navedena u elementu „mjere”:

i.

znači mjera kako je izmijenjena, nastavljena ili obnovljena od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma;

ii.

uključuje sve podređene mjere koje su donesene ili se zadržavaju u okviru opsega primjene te mjere i dosljedno u pogledu te mjere; i

iii.

u odnosu na raspored Unije, obuhvaća sve zakone ili druge mjere s pomoću kojih se određena direktiva provodi na razini države članice; i

(g)

„opis” utvrđuje nesukladne aspekte postojeće mjere za koju se donosi rezerva.

4.

Podrazumijeva se da ako stranka donese novu mjeru na razini vlasti različitoj od one na kojoj je rezerva prvotno donesena, a ta nova mjera praktično zamjenjuje – na području na kojem se primjenjuje – neusklađeni aspekt izvorne mjere naveden u elementu „mjere”, nova se mjera smatra „izmjenom” izvorne mjere u smislu članka 133. stavka 1. točke (c), članka 139. stavka 1. točke (c), članka 144. točke (c) i članka 195. stavka 1. točke (c) ovog Sporazuma.

5.

Pri tumačenju rezerve uzimaju se u obzir svi elementi rezerve. Rezerva se tumači s obzirom na relevantne odredbe poglavlja ili odjeljke za koje se rezerva donosi. Element „mjere” ima prednost pred svim ostalim elementima.

6.

Za potrebe rasporeda Ujedinjene Kraljevine i Unije:

(a)

„ISIC Rev. 3.1” znači Međunarodna standardna industrijska klasifikacija svih gospodarskih djelatnosti kako je utvrđena u Statističkom uredu Ujedinjenih naroda, Statistički dokumenti, serija M, br. 4, ISIC Rev. 3.1, 2002.;

(b)

„CPC” znači privremena Središnja klasifikacija proizvoda (Statistički dokumenti, serija M, br. 77, Odjel za međunarodna gospodarska i socijalna pitanja, Statistički ured Ujedinjenih naroda, New York, 1991.).

7.

Za potrebe rasporeda Ujedinjene Kraljevine i Unije, rezerva u pogledu zahtjeva za lokalnom prisutnošću na području Unije ili državnom području Ujedinjene Kraljevine odnosi se na članak 136. ovog Sporazuma, a ne na članak 135. ili 137. ovog Sporazuma. Nadalje, takav zahtjev ne uzima se kao rezerva u odnosu na članak 129. ovog Sporazuma.

8.

Rezerva donesena na razini Unije primjenjuje se na mjeru Unije, na mjeru države članice na središnjoj razini ili na mjeru vlasti unutar države članice, osim ako je određena država članica isključena na temelju rezerve. Rezerva koju je donijela država članica primjenjuje se na mjeru vlasti na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini te države članice. Za potrebe rezerva u Belgiji središnjom razinom vlasti obuhvaćena je savezna vlast te vlasti regija i zajednica jer svaka od njih ima jednakovrijedne zakonodavne ovlasti. Za potrebe rezerva u Uniji i njezinim državama članicama regionalna razina vlasti u Finskoj znači Ålandski otoci. Rezerva donesena na razini Ujedinjene Kraljevine primjenjuje se na mjeru vlasti na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.

9.

U popis rezervi u nastavku nisu uključene mjere koje se odnose na kvalifikacijske zahtjeve i postupke, tehničke norme te zahtjeve i postupke za izdavanje dozvola ako oni nisu ograničenje pristupa tržištu ili nacionalnog tretmana u smislu članka 128., 129., 135., 136., 137. ili 194. ovog Sporazuma. Te mjere posebice mogu obuhvaćati obvezu pribavljanja dozvole, ispunjenja obveza univerzalne usluge, pribavljanja priznanja kvalifikacija u reguliranim sektorima, pripadanja određenoj profesiji (npr. u obliku članstva u strukovnoj organizaciji), angažiranja lokalnog zastupnika za uslugu ili posjedovanja lokalne adrese ili bilo koji drugi zahtjev nediskriminacije da se određene djelatnosti ne smiju obavljati u zaštićenim zonama ili područjima. Ako nisu navedene, takve se mjere i dalje primjenjuju.

10.

Podrazumijeva se da za Uniju obveza odobravanja nacionalnog tretmana ne podrazumijeva obvezu proširenja tretmana odobrenog u državi članici na fizičke ili pravne osobe iz Ujedinjene Kraljevine u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije ili bilo kojom mjerom donesenom u skladu s tim Ugovorom, uključujući njezinu provedbu u državama članicama, na sljedeće:

i.

fizičke osobe ili osobe s boravištem u drugoj državi članici; ili

ii.

pravne osobe koje su osnovane ili organizirane u skladu s pravom druge države članice ili Unije i koje imaju registrirano sjedište, središnju upravu ili glavno mjesto poslovanja u Uniji.

11.

Tretmanom odobrenim pravnim osobama koje su ulagatelji jedne stranke osnovali u skladu s pravom druge stranke (uključujući, u slučaju Unije, pravo države članice), a čije se registrirano sjedište, središnja uprava ili glavno mjesto poslovanja nalazi u toj drugoj stranci, ne dovode se u pitanje uvjeti ili obveze u skladu s dijelom drugim naslovom prvim glavom II. poglavljem 2. ovog Sporazuma, koji su možda određeni tim pravnim osobama kad su osnovane u toj drugoj stranci te koji se i dalje primjenjuju.

12.

Ovi se rasporedi primjenjuju samo na područja Ujedinjene Kraljevine i Unije u skladu s člankom 502. stavkom 2. i člankom 774. ovog Sporazuma i relevantni su samo u kontekstu trgovinskih odnosa između Unije i njezinih država članica s Ujedinjenom Kraljevinom. Ne utječu na prava i obveze država članica prema pravu Unije.

13.

Podrazumijeva se da se nediskriminirajućim mjerama ne ograničava pristup tržištu u smislu članka 128., 135. ili 194. ovog Sporazuma za svaku mjeru:

(a)

kojom se zahtijeva odvajanje vlasništva nad infrastrukturom od vlasništva nad robom ili uslugama koje se pružaju tom infrastrukturom radi osiguranja poštenog tržišnog natjecanja, primjerice u području energetike, prometa i telekomunikacija;

(b)

kojom se ograničava koncentracija vlasništva radi osiguranja poštenog tržišnog natjecanja;

(c)

kojom se nastoji osigurati očuvanje i zaštita prirodnih resursa i okoliša, uključujući ograničavanje dostupnosti, broja i opsega dodijeljenih koncesija i određivanje moratorija ili zabrane;

(d)

kojom se ograničava broj dodijeljenih odobrenja zbog tehničkih ili fizičkih ograničenja, na primjer telekomunikacijskih spektara i frekvencija; ili

(e)

kojom se zahtijeva da određeni postotak dioničara, vlasnika, partnera ili direktora poduzeća mora biti kvalificiran ili se baviti određenim zanimanjem kao što su odvjetnici ili računovođe.

14.

U pogledu financijskih usluga: Za razliku od stranih društava kćeri, podružnice koje su u državi članici izravno osnovale financijske institucije izvan Europske unije, uz određene rijetke iznimke, ne podliježu bonitetnim propisima usklađenima na razini Unije kojima se tim društvima kćerima omogućuje da iskoriste poboljšane mogućnosti za osnivanje novih subjekata i pružanje prekograničnih usluga diljem Unije. Tim se podružnicama stoga izdaju odobrenja za rad na državnom području države članice prema uvjetima istovjetnima onima koji se primjenjuju na domaće financijske institucije u toj državi članici i od njih se može zahtijevati da zadovolje niz određenih bonitetnih zahtjeva kao što su, u slučaju bankarstva i vrijednosnih papira, odvojena kapitalizacija i drugi uvjeti koji se odnose na solventnost, financijsko izvješćivanje i objavljivanje financijskih izvješća ili, u slučaju osiguranja, posebni uvjeti koji se odnose na jamstva i depozite, odvojenu kapitalizaciju i lokalizaciju u dotičnoj državi članici imovine koja predstavlja tehničke rezerve i najmanje jednu trećinu granice solventnosti.

Na popisu rezervi u nastavku upotrebljavaju se sljedeće pokrate:

UK

Ujedinjena Kraljevina

EU

Europska unija, uključujući sve njezine države članice

AT

Austrija

BE

Belgija

BG

Bugarska

CY

Cipar

CZ

Češka

DE

Njemačka

DK

Danska

EE

Estonija

EL

Grčka

ES

Španjolska

FI

Finska

FR

Francuska

HR

Hrvatska

HU

Mađarska

IE

Irska

IT

Italija

LT

Litva

LU

Luksemburg

LV

Latvija

MT

Malta

NL

Nizozemska

PL

Poljska

PT

Portugal

RO

Rumunjska

SE

Švedska

SI

Slovenija

SK

Slovačka

Raspored Unije

 

Rezerva br. 1 – Svi sektori

 

Rezerva br. 2 – Profesionalne usluge (osim zdravstvenih profesija)

 

Rezerva br. 3 – Profesionalne usluge (zdravstvene usluge i maloprodaja farmaceutskih proizvoda)

 

Rezerva br. 4 – Usluge istraživanja i razvoja

 

Rezerva br. 5 – Usluge poslovanja nekretninama

 

Rezerva br. 6 – Poslovne usluge

 

Rezerva br. 7 – Komunikacijske usluge

 

Rezerva br. 8 – Građevinske usluge

 

Rezerva br. 9 – Usluge distribucije

 

Rezerva br. 10 – Obrazovne usluge

 

Rezerva br. 11 – Usluge u području okoliša

 

Rezerva br. 12 – Financijske usluge

 

Rezerva br. 13 – Zdravstvene i socijalne usluge

 

Rezerva br. 14 – Turističke usluge i usluge povezane s putovanjima

 

Rezerva br. 15 – Rekreacijske, kulturne i sportske usluge

 

Rezerva br. 16 – Usluge prijevoza i pomoćne usluge u prijevozu

 

Rezerva br. 17 – Djelatnosti povezane s energetikom

 

Rezerva br. 18 – Poljoprivreda, ribarstvo i proizvodnja

Rezerva br. 1 – Svi sektori

Sektor:

Svi sektori

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Zahtjevi u pogledu rezultata

Viša uprava i upravni odbori

Obveze za pravne usluge

Poglavlje/odjeljak:

Liberalizacija ulaganja, prekogranična trgovina uslugama i regulatorni okvir za pravne usluge

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

(a)   Vrsta poslovnog nastana

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i regulatorni okvir za pravne usluge – obveze:

 

U EU: Tretman koji se na temelju Ugovora o funkcioniranju Europske unije dodjeljuje pravnim osobama osnovanima u skladu s pravom Europske unije ili države članice Europske unije i čije se registrirano sjedište, središnja uprava ili glavno mjesto poslovanja nalazi u Uniji, uključujući one koje su u Uniji osnovali ulagatelji iz Ujedinjene Kraljevine, ne primjenjuje se na pravne osobe koje imaju sjedište izvan Unije ni na podružnice ili predstavništva takvih pravnih osoba, uključujući podružnice ili predstavništva pravnih osoba Ujedinjene Kraljevine.

Manje povlašteni tretman može se odobriti pravnim osobama osnovanima u skladu s pravom Unije ili države članice Unije koje u Uniji imaju samo registrirano sjedište, osim ako se može dokazati da imaju učinkovitu i trajnu vezu s gospodarstvom države članice Unije.

Mjere:

 

EU: Ugovor o funkcioniranju Europske unije.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori:

 

Ova se rezerva primjenjuje samo na zdravstvene, socijalne ili obrazovne usluge:

EU (primjenjuje se i na regionalnu razinu vlasti): Pri prodaji ili ustupanju svojih vlasničkih udjela ili imovine u postojećem državnom poduzeću ili postojećem vladinu tijelu koje pruža zdravstvene, socijalne ili obrazovne usluge (CPC 93, 92) svaka država članica može za ulagatelje iz Ujedinjene Kraljevine ili njihova poduzeća uvesti zabranu ili ograničenja u pogledu vlasništva nad tim udjelima ili imovinom i/ili ograničiti mogućnosti vlasnika tih udjela ili imovine da izvršavaju kontrolu nad poduzećima koja iz njih proizlaze. U pogledu te prodaje ili drugog ustupanja svaka država članica može donijeti ili zadržati sve mjere koje se odnose na državljanstvo članova više uprave ili upravnih odbora te sve mjere kojima se ograničuje broj dobavljača.

Za potrebe ove rezerve:

i.

sve mjere koje se zadržavaju ili donose nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, kojima se u trenutku prodaje ili drugog ustupanja uvode zabrane ili ograničenja u pogledu vlasništva nad vlasničkim udjelima ili imovinom, zahtjevi u pogledu državljanstva ili ograničenja u pogledu broja dobavljača te koje su opisane u ovoj rezervi smatraju se postojećim mjerama; i

ii.

„državno poduzeće” znači poduzeće u vlasništvu ili pod kontrolom, preko vlasničkih udjela, države članice te uključuje poduzeća osnovana nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma isključivo u svrhu prodaje ili ustupanja vlasničkih udjela u postojećem državnom poduzeću ili vladinu tijelu odnosno njegove imovine.

Mjere:

 

EU: Kako je prethodno navedeno u elementu „opis”.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i regulatorni okvir za pravne usluge – obveze

U AT: Za potrebe poslovanja podružnice, društva izvan Europskoga gospodarskog prostora (EGP) moraju imenovati najmanje jednu osobu za njezino zastupanje koja ima boravište u Austriji.

Izvršni direktori (glavni direktori, fizičke osobe) nadležni za postupanje u skladu s austrijskim Zakonom o trgovini (Gewerbeordnung) moraju imati domicil u Austriji.

U BG: Strane pravne osobe, osim ako su osnovane u skladu sa zakonodavstvom države članice Europskoga gospodarskog prostora (EGP), mogu poslovati i obavljati djelatnosti ako su osnovane u Republici Bugarskoj u obliku trgovačkog društva koje se upisuje u Registar trgovačkih društava. Osnivanje podružnica podliježe odobrenju.

Predstavništva stranih poduzeća potrebno je registrirati pri Bugarskoj trgovačkoj i industrijskoj komori i ona ne mogu obavljati gospodarske djelatnosti, nego samo oglašavati svojeg vlasnika te djelovati kao predstavnici ili zastupnici.

U EE: Ako boravište barem polovine članova uprave društva s ograničenom odgovornošću, dioničkog društva ili podružnice nije u Estoniji, drugoj državi članici EGP-a ili Švicarskoj Konfederaciji, društvo s ograničenom odgovornošću, dioničko društvo ili strano društvo dužno je imenovati osobu za kontakt čija se estonska adresa može upotrebljavati za dostavu postupovnih dokumenata poduzetnika i za izjave o namjeri naslovljene na poduzetnika (tj. podružnicu stranog društva).

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman i regulatornog okvira za pravne usluge – obveze:

 

U FI: Najmanje jedan od članova javnog trgovačkog društva ili komplementara komanditnog društva mora imati boravište u EGP-u ili, ako je član pravna osoba, domicil (podružnice nisu dopuštene) u EGP-u. Tijelo za registraciju može odobriti izuzeća.

Da bi privatni poduzetnik mogao obavljati trgovinu, mora imati boravište u EGP-u.

Ako strana organizacija iz zemlje izvan EGP-a namjerava obavljati poslovnu ili trgovačku djelatnost osnivanjem podružnice u Finskoj, obvezna je pribaviti dozvolu za obavljanje trgovačke djelatnosti.

Najmanje jedan od redovnih članova i jedan od zamjenika članova upravnog odbora te glavni direktor moraju imati boravište u EGP-u. Tijelo za registraciju može odobriti izuzeća za pojedino društvo.

U SE: Strano društvo koje nije osnovalo pravni subjekt u Švedskoj ili obavlja svoje djelatnosti preko trgovačkog zastupnika svoju trgovačku djelatnost obavlja preko podružnice registrirane u Švedskoj, s neovisnom upravom i odvojenim računima. Glavni direktor podružnice i njegov zamjenik, ako je imenovan, moraju imati boravište unutar EGP-a. Fizička osoba koja nema boravište u EGP-u, a koja obavlja trgovačku djelatnost u Švedskoj, imenuje i registrira zastupnika koji ima boravište u EGP-u koji je zadužen za te djelatnosti u Švedskoj. Za djelatnosti u Švedskoj vode se odvojeni računi. Nadležno tijelo može u pojedinačnim slučajevima dopustiti izuzeća od uvjeta u pogledu podružnica i boravišta. Građevinski projekti u trajanju kraćem od godinu dana, koje provodi društvo koje se nalazi izvan EGP-a ili fizička osoba s boravištem izvan EGP-a, izuzeti su od uvjeta o osnivanju podružnice ili imenovanju zastupnika koji ima boravište u EGP-u.

U slučaju društava s ograničenom odgovornošću i gospodarskih zadruga, najmanje 50 % članova upravnog odbora, najmanje 50 % zamjenika članova upravnog odbora, glavni direktor, zamjenik glavnog direktora i najmanje jedna od osoba ovlaštenih za potpisivanje u ime društva, ako postoji, moraju imati boravište unutar EGP-a. Nadležno tijelo može odobriti izuzeća od tog zahtjeva. Ako ni jedan zastupnik društva ili poduzeća nema boravište u Švedskoj, odbor mora imenovati i prijaviti osobu koja ima boravište u Švedskoj i koja je ovlaštena za primanje pismena u ime društva ili poduzeća.

Na osnivanje svih drugih vrsta pravnih subjekata primjenjuju se odgovarajući uvjeti.

U SK: Strana fizička osoba čije će se ime upisati u odgovarajući registar (trgovački registar, registar poduzetnika ili drugi stručni registar) kao ime osobe ovlaštene za nastupanje u ime poduzetnika mora predočiti boravišnu dozvolu za Slovačku.

Mjere:

 

AT: Aktiengesetz, BGBL, br. 98/1965, čl. 254. st. 2.,

GmbH-Gesetz, RGBL, br. 58/1906, čl. 107. st. 2. i Gewerbeordnung, BGBL. br. 194/1994, čl. 39. st. 2.a,

 

BG: Zakon o trgovačkim društvima, članak 17.a; i

Zakon o poticanju ulaganja, članak 24.

 

EE: Äriseadustik (Zakonik o trgovačkim društvima) čl. 63.1 st. 1., 2. i 4.

 

FI: Laki elinkeinon harjoittamisen oikeudesta (Zakon o pravu na obavljanje trgovine) (122/1919), odjeljak 1.;

 

Osuuskuntalaki (Zakon o zadrugama) 1488/2001;

 

Osakeyhtiölaki (Zakon o društvima s ograničenom odgovornošću) (624/2006); i

 

Laki luottolaitostoiminnasta (Zakon o kreditnim institucijama) (121/2007).

 

SE: Lag om utländska filialer m.m (Zakon o stranim podružnicama) (1992:160);

 

Aktiebolagslagen (Zakon o trgovačkim društvima) (2005:551);

 

Zakon o gospodarskim zadrugama (2018:672); i Zakon o europskim gospodarskim interesnim udruženjima (1994:1927).

 

SK: Zakon 513/1991 o Zakoniku o trgovačkim društvima (članak 21.); Zakon 455/1991 o izdavanju dozvola za trgovinu; i

Zakon br. 404/2011 o boravku stranaca (članci 22. i 32.).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata i regulatorni okvir za pravne usluge – obveze:

 

U BG: Osnovana poduzeća mogu zapošljavati državljane trećih zemalja samo na radna mjesta za koje ne postoji obveza bugarskog državljanstva. Ukupan broj državljana trećih zemalja zaposlenih u osnovanom poduzeću u prethodnih 12 mjeseci ne smije prijeći 20 % (35 % za mala i srednja poduzeća) prosječnog broja bugarskih državljana, državljana druge države članice, država EGP-a ili Švicarske Konfederacije zaposlenih na temelju ugovora o radu. Nadalje, poslodavac mora dokazati da za dotično radno mjesto ne postoji odgovarajući radnik koji je državljanin Bugarske, države članice EU-a, EGP-a ili Švicarske Konfederacije, i to ispitivanjem tržišta rada prije zapošljavanja državljanina treće zemlje.

Za visokokvalificirane, sezonske i upućene radnike te za osobe premještene unutar društva, istraživače i studente nema ograničenja u pogledu broja državljana treće zemlje koji mogu raditi za jedno poduzeće. Za zapošljavanje državljana treće zemlje u tim kategorijama nije obvezno ispitivanje tržišta rada.

Mjere:

 

BG: Zakon o migraciji i mobilnosti radne snage.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U PL: Opseg poslovanja predstavništva može uključivati samo oglašivanje i promidžbu stranog matičnog trgovačkog društva koje to predstavništvo zastupa. Za sve sektore osim pravnih usluga ulagatelji izvan Europske unije i njihova poduzeća mogu biti osnovani samo u obliku komanditnog društva, komanditno-dioničkog društva, društva s ograničenom odgovornošću i dioničkog društva, dok domaći ulagatelji i poduzeća imaju pristup i društvima građanskog prava (javno trgovačko društvo i društvo s neograničenom odgovornošću).

Mjere:

 

PL: Zakon od 6. ožujka 2018. o pravilima primjenjivima na gospodarsku djelatnost stranih poduzetnika i drugih stranih osoba na državnom području Republike Poljske.

(b)   Stjecanje nekretnina

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman:

 

U AT (primjenjuje se na regionalnu razinu vlasti): Za stjecanje, kupnju i najam ili zajam nekretnina fizičke osobe i poduzeća izvan Europske unije moraju dobiti odobrenje nadležnih regionalnih tijela (Länder). Odobrenja će se dodijeliti samo ako se smatra da je stjecanje u javnom (a posebno gospodarskom, društvenom i kulturnom) interesu.

 

U CY: Ciprani ili osobe ciparskog podrijetla te državljani države članice mogu bez ograničenja stjecati nekretnine na Cipru. Stranci ne mogu, osim u slučaju mortis causa, steći nekretninu bez prethodne dozvole Vijeća ministara. Za strance, ako stjecanje nekretnine premašuje površinu potrebnu za izgradnju kuće ili poslovnih prostora ili na drugi način premašuje površinu dvaju donuma (2 676 m2), svaka dozvola koju je dodijelilo Vijeće ministara podliježe uvjetima, ograničenjima i kriterijima koji su utvrđeni u Pravilniku Vijeća ministara i koje je odobrio Predstavnički dom. Stranac je svaka osoba koja nije državljanin Republike Cipra, uključujući društva u stranom vlasništvu. Taj pojam ne uključuje strance ciparskog podrijetla ili supružnike državljana Republike Cipra koji nisu Ciprani.

 

U CZ: Za poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu vrijede posebna pravila. Državno poljoprivredno zemljište mogu steći samo češki državljani, državljani druge države članice ili države EGP-a ili Švicarske Konfederacije. Pravne osobe mogu steći državno poljoprivredno zemljište od država samo ako su poljoprivredni poduzetnici u Češkoj ili osobe sličnog statusa u drugoj državi članici Europske unije ili državi EGP-a ili Švicarske Konfederacije.

 

U DK: Fizičke osobe koje nemaju boravište u Danskoj i koje prethodno nisu imale boravište u Danskoj u razdoblju od ukupno pet godina moraju, u skladu s danskim Zakonom o stjecanju, dobiti dozvolu Ministarstva pravosuđa radi stjecanja vlasništva na nekretninama u Danskoj. To se primjenjuje i na pravne osobe koje nisu registrirane u Danskoj. Za fizičke osobe stjecanje nekretnina dopustit će se ako podnositelj zahtjeva namjerava dotičnu nekretninu upotrijebiti kao primarno boravište.

Za pravne osobe koje nisu registrirane u Danskoj stjecanje nekretnina načelno će se dopustiti ako je ono preduvjet za poslovne djelatnosti kupca. Dozvola je obvezna i ako će podnositelj zahtjeva nekretninu upotrebljavati kao sekundarno boravište. Ta dozvola odobrit će se samo ako se na temelju općenite i konkretne ocjene utvrdi da je podnositelj zahtjeva posebno snažno povezan s Danskom.

Dozvola na temelju Zakona o stjecanju odobrava se samo za stjecanje konkretne nekretnine. Stjecanje poljoprivrednog zemljišta od strane fizičkih ili pravnih osoba uređeno je i danskim Zakonom o poljoprivrednim gospodarstvima, kojim se za sve osobe, bilo Dance ili strance, uvode ograničenja na stjecanje poljoprivredne imovine. U skladu s tim, sve fizičke ili pravne osobe koje žele steći poljoprivrednu nekretninu moraju ispunjavati uvjete iz tog zakona. To općenito znači da se na poljoprivredno zemljište primjenjuje ograničeni zahtjev u pogledu boravišta. Zahtjev u pogledu boravišta nije osobne prirode. Pravni subjekti moraju imati jedan od oblika navedenih u člancima 20. i 21. zakona i biti registrirani u Uniji (ili EGP-u).

U EE: Pravna osoba iz države članice OECD-a ima pravo na stjecanje nekretnine koja obuhvaća:

i.

manje od deset hektara poljoprivrednog zemljišta, šumskog zemljišta ili poljoprivrednog i šumskog zemljišta zajedno, bez ograničenja;

ii.

deset ili više hektara poljoprivrednog zemljišta ako se pravna osoba bavila proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, osim proizvoda ribarstva i pamuka, (dalje u tekstu „poljoprivredni proizvod”) tijekom tri godine koje su neposredno prethodile godini u kojoj je provedena transakcija stjecanja nekretnine;

iii.

deset ili više hektara šumskog zemljišta ako se pravna osoba bavila upravljanjem šumama u smislu Zakona o šumama (dalje u tekstu „upravljanje šumama”) ili proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda tijekom tri godine koje su neposredno prethodile godini u kojoj je provedena transakcija stjecanja nekretnine;

iv.

manje od deset hektara poljoprivrednog i manje od deset hektara šumskog zemljišta, no deset ili više hektara poljoprivrednog i šumskog zemljišta zajedno ako se pravna osoba bavila proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda ili upravljanjem šumama tijekom tri godine koje su neposredno prethodile godini u kojoj je provedena transakcija stjecanja nekretnine.

Ako pravna osoba ne zadovoljava zahtjeve navedene u točkama od ii. do iv., pravna osoba može steći nekretninu koja obuhvaća deset ili više hektara poljoprivrednog zemljišta, šumskog zemljišta ili poljoprivrednog i šumskog zemljišta zajedno samo uz odobrenje vijeća lokalne vlasti mjesta na kojem se nalazi nekretnina koja se stječe.

Ograničenja u pogledu stjecanja nekretnina primjenjuju se na određena geografska područja za osobe koje nisu državljani države članice EGP-a.

U EL: Fizičkim ili pravnim osobama s državljanstvom ili sjedištem izvan država članica i Europskog udruženja slobodne trgovine zabranjeno je steći ili unajmiti nekretninu u pograničnim regijama. Zabrana se može ukinuti diskrecijskom odlukom odgovarajuće decentralizirane uprave (ili ministra državne obrane ako nekretnine koje će se iskorištavati pripadaju fondu za iskorištavanje privatnog javnog vlasništva).

U HR: Strana društva mogu steći nekretnine radi pružanja usluga samo ako imaju poslovni nastan i osnovana su u Hrvatskoj kao pravne osobe. Za stjecanje nekretnina potrebnih za pružanje usluga preko podružnica potrebna je suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Stranci ne mogu steći poljoprivredno zemljište.

U MT: Osobe koje nisu državljani države članice ne mogu steći nepokretnu imovinu u komercijalne svrhe. Društva u kojima 25 % (ili više) udjela posjeduju osobe koje nisu iz Europske unije moraju pribaviti odobrenje nadležnog tijela (ministra nadležnog za financije) za kupnju nepokretne imovine u komercijalne ili poslovne svrhe. Nadležno tijelo odredit će predstavlja li predloženo stjecanje neto korist za malteško gospodarstvo.

U PL: Strani državljani moraju pribaviti dozvolu za izravno ili neizravno stjecanje nekretnina. Dozvolu u obliku upravne odluke izdaje ministar nadležan za unutarnje poslove, uz suglasnost ministra nacionalne obrane, a u slučaju poljoprivrednih nekretnina, i uz suglasnost ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Mjere:

 

AT: Burgenländisches Grundverkehrsgesetz, LGBL, br. 25/2007;

 

Kärntner Grundverkehrsgesetz, LGBL, br. 9/2004;

 

NÖ- Grundverkehrsgesetz, LGBL, 6800,

 

OÖ- Grundverkehrsgesetz, LGBL, br. 88/1994;

 

Salzburger Grundverkehrsgesetz, LGBL, br. 9/2002;

 

Steiermärkisches Grundverkehrsgesetz, LGBL, br. 134/1993;

 

Tiroler Grundverkehrsgesetz, LGBL, br. 61/1996; Voralberger Grundverkehrsgesetz, LGBL. br. 42/2004; i

 

Wiener Ausländergrundverkehrsgesetz, LGBL, br. 11/1998.

 

CY: Zakon o stjecanju nekretnina (stranci) (poglavlje 109.), kako je izmijenjen.

 

CZ: Zakon br. 503/2012, zb., o Uredu za upravljanje državnim zemljištem, kako je izmijenjen.

 

DK: Danski Zakon o stjecanju nekretnina (Konsolidirani zakon br. 265 od 21. ožujka 2014.);

Izvršni nalog o stjecanju (Izvršni nalog br. 764 od 18. rujna 1995.) i Zakon o poljoprivrednim gospodarstvima (Konsolidirani zakon br. 27. od 4. siječnja 2017.).

 

EE: Kinnisasja omandamise kitsendamise seadus (Zakon o ograničenjima u pogledu stjecanja nepokretne imovine) poglavlje 2. članak 4., poglavlje 3. članak 10., 2017.

 

EL: Zakon 1892/1990, kako je izmijenjen, u kombinaciji, kad je riječ o primjeni, s Ministarskom odlukom F.110/3/330340/S.120/7-4-14 Ministra državne obrane i Ministra za zaštitu građana.

 

HR: Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14), članci 354.–358.b; Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19) članak 2.; Zakon o općem upravnom postupku.

 

MT: Zakon o nepokretnoj imovini (stjecanje od strane nerezidenata) (poglavlje 246.); i Protokol br. 6 Ugovora o pristupanju EU-u o stjecanju sekundarnih mjesta boravka u Malti.

 

PL: Zakon od 24. ožujka 1920. o stjecanju nekretnina od strane stranih državljana (Službeni list iz 2016., točka 1061. kako je izmijenjena).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U HU: Za kupnju nekretnine osobe koje nemaju boravište moraju pribaviti odobrenje odgovarajućeg administrativnog tijela nadležnog za geografsku lokaciju nekretnine.

Mjere:

 

HU: Uredba vlade br. 251/2014 (X.2.) o stjecanju od strane stranih državljana nekretnina osim zemljišta koja se upotrebljavaju za poljoprivredu ili šumarstvo; i Zakon LXXVIII iz 1993. (stavak 1/A).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, [tretman najpovlaštenije nacije:

 

U LV: Državljanima Ujedinjene Kraljevine dopušteno je stjecanje zemljišta u gradskim područjima preko pravnih osoba koje su osnovane i registrirane u Latviji ili drugim državama članicama:

i.

ako je, zasebno ili ukupno, više od 50 % njihova vlasničkog kapitala u vlasništvu državljana država članica, latvijske vlade ili određene općine;

ii.

ako je više od 50 % njihova vlasničkog kapitala u vlasništvu fizičkih osoba i društava iz treće zemlje s kojom je Latvija sklopila bilateralne sporazume o promicanju i recipročnoj zaštiti ulaganja te koje je latvijski parlament odobrio prije 31. prosinca 1996.;

iii.

ako je više od 50 % njihova vlasničkog kapitala u vlasništvu fizičkih osoba i društava iz treće zemlje s kojom je Latvija sklopila bilateralne sporazume o promicanju i recipročnoj zaštiti ulaganja nakon 31. prosinca 1996., ako su u tim sporazumima utvrđena prava latvijskih fizičkih osoba i društava u pogledu stjecanja zemljišta u toj trećoj zemlji;

iv.

ako je više od 50 % njihova vlasničkog kapitala u zajedničkom vlasništvu osoba iz točaka od i. do iii.; ili

v.

ako su to javna dionička društva, uz uvjet da su njihove dionice uvrštene na burzu.

Ako Ujedinjena Kraljevina latvijskim državljanima i poduzećima dopusti kupnju nekretnina u gradskim područjima na svojem državnom području, i Latvija će državljanima i poduzećima iz Ujedinjene Kraljevine dopustiti kupnju nekretnina u gradskim područjima Latvije pod istim uvjetima koje imaju latvijski državljani.

Mjere:

 

LV: Zakon o zemljišnoj reformi u gradovima Republike Latvije, odjeljci 20. i 21.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

 

U DE: Na stjecanje nekretnina mogu se primjenjivati određeni uvjeti reciprociteta.

 

U ES: Za strana ulaganja u djelatnosti koje su izravno povezane s ulaganjima u nekretnine za diplomatske misije država koje nisu države članice obvezno je upravno odobrenje španjolskog Vijeća ministara, osim ako postoji sporazum o recipročnoj liberalizaciji.

 

U RO: Strani državljani, osobe bez državljanstva i pravne osobe (osim državljana i pravnih osoba iz država članice EGP-a) mogu steći prava vlasništva nad zemljištima pod uvjetima koji su uređeni međunarodnim ugovorima i na temelju reciprociteta. Strani državljani, osobe bez državljanstva i pravne osobe ne mogu steći pravo vlasništva nad zemljištem po uvjetima povoljnijima od onih koji se primjenjuju na fizičke ili pravne osobe iz EU-a.

Mjere:

 

DE: Einführungsgesetz zum Bürgerlichen Gesetzbuche (EGBGB; Uvodni zakon Građanskog zakonika).

 

ES: Kraljevski dekret 664/1999 od 23. travnja 1999. o stranim ulaganjima.

 

RO: Zakon 17/2014 o određenim mjerama kojima se uređuje kupnja i prodaja poljoprivrednih zemljišta koja se nalaze izvan gradova te o izmjeni; i

Zakon br. 268/2001 o privatizaciji trgovačkih društava koja upravljaju državnim zemljištima u javnom i privatnom vlasništvu koja su namijenjena za poljoprivredu te o osnivanju Agencije za državno vlasništvo, kako je izmijenjen.

Rezerva br. 2 – Profesionalne usluge (osim zdravstvenih profesija)

Sektor – podsektor

Profesionalne usluge – pravne usluge; patentni zastupnik, zastupnik u području industrijskog vlasništva, odvjetnik u području intelektualnog vlasništva; računovodstvene i knjigovodstvene usluge; revizorske usluge, usluge poreznog savjetovanja; arhitektonske usluge i usluge urbanističkog planiranja, inženjerske usluge i integrirane inženjerske usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 861, 862, 863, 8671, 8672, 8673, 8674, 879 (dio)

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Obveze za pravne usluge

Poglavlje/odjeljak:

Liberalizacija ulaganja, prekogranična trgovina uslugama i regulatorni okvir za pravne usluge

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

(a)   Pravne usluge (CPC 861 (dio)) (1)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i regulatorni okvir za pravne usluge – obveze:

U EU: U svakoj državi članici primjenjuju se posebni zahtjevi nediskriminacije u pogledu pravnog oblika.

i.

Određene pravne usluge koje se pružaju pod stručnim nazivom matične države (CPC 861 (dio) – usluge pravnog savjetovanja, arbitraže, mirenja i posredovanja u vezi s pravom matične jurisdikcije i međunarodnim pravom uređenim dijelom drugim naslovom prvim glavom II. poglavljem 5. odjeljkom 7. ovog Sporazuma).

U skladu s uvodnim napomenama, a osobito točkom 9., podrazumijeva se da zahtjevi za registraciju u odvjetničkoj komori mogu sadržavati i zahtjev da osoba, kako bi bila prihvatljiva za članstvo u toj komori, mora imati dovršeno osposobljavanje pod nadzorom ovlaštenog odvjetnika ili uredsku ili poštansku adresu na području nadležnosti određene odvjetničke komore. Pojedine države članice mogu zahtijevati da fizičke osobe koje su na određenim položajima u odvjetničkom društvu/poduzeću ili dioničari imaju pravo na obavljanje pravne djelatnosti u području prava jurisdikcije domaćina.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, pristup tržištu i regulatorni okvir za pravne usluge – obveze:

 

U AT: Za pružanje pravnih usluga u području prava jurisdikcije domaćina (pravo Unije i države članice), uključujući zastupanje pred sudovima, obvezni su državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske te boravište (poslovna prisutnost). U okviru poslovne prisutnosti pravne usluge smiju pružati samo odvjetnici s državljanstvom države članice EGP-a ili Švicarske. Pružanje pravnih usluga u području međunarodnog javnog prava i prava matične jurisdikcije dopušteno je samo na prekograničnoj osnovi.

Vlasnički udio i udjeli u poslovnom rezultatu bilo kojeg odvjetničkog društva koji pripadaju stranim odvjetnicima (koji moraju ispunjavati sve uvjete za obavljanje djelatnosti u matičnoj jurisdikciji) smiju iznositi najviše 25 %; ostatak moraju držati odvjetnici iz EGP-a ili Švicarske koji ispunjavaju sve uvjete za obavljanje djelatnosti te samo oni mogu imati odlučujući utjecaj pri odlučivanju u odvjetničkom društvu.

U BE: (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije) Strani odvjetnici mogu obavljati djelatnost pravnih savjetnika. Odvjetnici koji su članovi stranih odvjetničkih komora (izvan EU-a) i žele imati poslovni nastan u Belgiji, ali ne ispunjavaju uvjete za upis na popis potpuno kvalificiranih odvjetnika, na popisu EU-a ili na popis odvjetničkih vježbenika, mogu zatražiti upis na takozvani popis B. Takav popis B postoji samo u odvjetničkoj komori u Bruxellesu. Odvjetnik s popisa B može pružati određene pravne usluge.

U BG: (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije): Za pružanje usluga pravnog posredovanja obvezno je trajno boravište. Posrednik može biti samo osoba koja je pri Ministarstvu pravosuđa upisana u Jedinstveni registar posrednika.

U Bugarskoj se puni nacionalni tretman u pogledu osnivanja i upravljanja društvima te u pogledu pružanja usluga može primijeniti samo na društva koja su osnovana u zemljama s kojima su sklopljeni odnosno s kojima će se sklopiti bilateralni sporazumi o zajedničkoj pravnoj pomoći te na državljane tih zemalja.

U CY: Obvezni su državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske i boravište (poslovna prisutnost). Samo odvjetnici upisani u odvjetničku komoru mogu biti partneri, dioničari ili članovi upravnih odbora odvjetničkih društava na Cipru.

U CZ: Za strane odvjetnike uvjet je boravište (poslovna prisutnost).

U DE: Za strane pravnike (koji imaju kvalifikacije koje nisu švicarske ni iz države EGP-a) mogu postojati ograničenja u pogledu posjedovanja udjela u odvjetničkom društvu koje pruža pravne usluge u području prava jurisdikcije domaćina.

U DK: Neovisno o prethodno navedenoj rezervi EU-a, udjele u odvjetničkom društvu mogu posjedovati samo odvjetnici koji aktivno obavljaju odvjetničku djelatnost u društvu, njegovu matičnom društvu ili njegovoj podružnici, drugi zaposlenici u društvu ili drugo odvjetničko društvo registrirano u Danskoj. Drugi zaposlenici u društvu mogu zajedno posjedovati manje od 10 % udjela i glasačkih prava te kako bi postali vlasnici udjela moraju položiti ispit o pravilima od iznimnog značaja za obavljanje odvjetničke djelatnosti.

Članovi uprave mogu biti samo odvjetnici koji aktivno obavljaju odvjetničku djelatnost u društvu, njegovu matičnom društvu ili njegovoj podružnici, drugi vlasnici udjela i zastupnici zaposlenika. Većina članova uprave moraju biti odvjetnici koji aktivno obavljaju odvjetničku djelatnost u društvu, njegovu matičnom društvu ili njegovoj podružnici. Direktori odvjetničkog društva mogu biti samo odvjetnici koji aktivno obavljaju odvjetničku djelatnost u društvu, njegovu matičnom društvu ili njegovoj podružnici te drugi vlasnici udjela koji su položili prethodno navedeni ispit.

U ES: Za pružanje određenih pravnih usluga uvjet je poslovna adresa.

U FR: Za stalno obavljanje djelatnosti obvezno je boravište ili poslovni nastan u EGP-u. Ne dovodeći u pitanje prethodno navedenu rezervu EU-a: Za sve odvjetnike društvo mora imati jedan od pravnih oblika koji su dopušteni na temelju francuskog prava na nediskriminirajućoj osnovi: SCP (société civile professionnelle), SEL (société d’exercice libéral), SEP (société en participation), SARL (société à responsabilité limitée), SAS (société par actions simplifiée), SA (société anonyme), SPE (société pluriprofessionnelle d'exercice) i association, pod određenim okolnostima. Dioničari, direktori i partneri mogu podlijegati posebnim ograničenjima povezanima s njihovom profesionalnom djelatnošću.

U HR: Odvjetničko društvo može osnovati samo odvjetnik koji ima hrvatsku titulu odvjetnika (društva iz Ujedinjene Kraljevine mogu osnovati podružnice koje ne smiju zapošljavati hrvatske odvjetnike).

U HU: Potreban je ugovor o suradnji sklopljen s mađarskim odvjetnikom (ügyvéd) ili odvjetničkim društvom (ügyvédi iroda). Strani pravni savjetnik ne može biti član mađarskog odvjetničkog društva. Strani odvjetnik nije ovlašten za pripremu dokumenata koji se podnose arbitru, miritelju ili posredniku ni za pravno zastupanje klijenta ispred njih.

U PT (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije): Stranci koji imaju diplomu bilo kojeg pravnog fakulteta u Portugalu mogu se registrirati u portugalskoj odvjetničkoj komori (Ordem dos Advogados) pod istim uvjetima kao i portugalski državljani ako njihova zemlja prema portugalskim državljanima postupa recipročno.

Ostali stranci koji imaju diplomu prava koju je priznao neki pravni fakultet u Portugalu mogu se registrirati u portugalskoj odvjetničkoj komori uz uvjet da obave potrebno osposobljavanje i polože završnu provjeru te prijemni ispit.

Pravno savjetovanje dopušteno je pravnicima, pod uvjetom da imaju profesionalno boravište („domiciliação”) u Portugalu, polože prijemni ispit i da su upisani u odvjetničku komoru.

U RO: Strani odvjetnik ne smije sudjelovati u iznošenju usmenih ili pismenih zaključaka pred sudovima ili drugim sudbenim tijelima, osim u međunarodnoj arbitraži.

U SE: (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije) Ne dovodeći u pitanje prethodno navedenu rezervu EU-a: Član švedske odvjetničke komore može biti zaposlen samo kod člana Komore ili društva koje obavlja djelatnosti člana Komore. Međutim, član odvjetničke komore može biti zaposlen u stranom društvu koje obavlja djelatnosti odvjetnika ako dotično društvo ima domicil u državi članici Unije ili EGP-a odnosno u Švicarskoj Konfederaciji. Ako odbor švedske odvjetničke komore odobri izuzeće, član švedske odvjetničke komore može biti zaposlen i u odvjetničkom društvu izvan Europske unije.

Članovi odvjetničke komore koji pružaju pravne usluge u obliku društva ili partnerstva ne mogu imati drugi cilj niti obavljati druge djelatnosti osim pružanja usluga odvjetnika. Dopuštena je suradnja s drugim odvjetnicima; međutim, za suradnju sa stranim društvima obvezno je odobrenje odbora švedske odvjetničke komore. Samo član odvjetničke komore može izravno ili neizravno, preko društva, pružati usluge odvjetnika, držati udjele u društvu ili biti član društva. Samo član odvjetničke komore može biti član ili zamjenik člana odbora ili zamjenik glavnog direktora, ovlašteni potpisnik ili tajnik društva ili partnerstva.

U SI: (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije) Strani odvjetnik koji ima pravo pružati pravne usluge u području prava matične jurisdikcije može pružati pravne usluge ili obavljati pravnu djelatnost u skladu s uvjetima navedenima u članku 34.a Zakona o odvjetništvu, uz uvjet da je ispunjen uvjet stvarnog reciprociteta. Neovisno o rezervi EU-a o zahtjevima nediskriminacije u pogledu pravnog oblika, poslovna prisutnost za odvjetnike koje je imenovala slovenska odvjetnička komora ograničena je samo na trgovca pojedinca, odvjetničko društvo s ograničenom odgovornošću (komanditno društvo) ili odvjetničko društvo s neograničenom odgovornošću (javno trgovačko društvo). Djelatnosti odvjetničkog društva ograničene su na pružanje pravnih usluga. Samo odvjetnici mogu biti partneri u odvjetničkom društvu.

U SK: Za odvjetnike koji nisu iz EU-a obvezan je reciprocitet.

ii.

Ostale pravne usluge (pravo jurisdikcije domaćina, uključujući usluge pravnog savjetovanja, arbitraže, mirenja i posredovanja te usluge pravnog zastupanja).

U skladu s uvodnim napomenama, a osobito točkom 9., podrazumijeva se da zahtjevi za registraciju u odvjetničkoj komori mogu sadržavati i zahtjev da osoba, kako bi bila prihvatljiva za članstvo u toj komori, mora imati diplomu prava ili njezin ekvivalent u jurisdikciji domaćina, imati dovršeno osposobljavanje pod nadzorom ovlaštenog odvjetnika ili uredsku ili poštansku adresu na području nadležnosti određene odvjetničke komore.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U EU: Fizičke ili pravne osobe pred Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) mogu zastupati samo pravnici koji su kvalificirani u državi članici EGP-a i čije se mjesto poslovanja nalazi u EGP-u, u mjeri u kojoj su, u dotičnoj državi članici, ovlašteni djelovati u svojstvu zastupnika u predmetima u području žigova ili u predmetima u području industrijskog vlasništva, ili profesionalni zastupnici s popisa koji u tu svrhu vodi EUIPO. (861 (dio)).

 

U AT: Za pružanje pravnih usluga u području prava jurisdikcije domaćina (pravo Unije i države članice), uključujući zastupanje pred sudovima, obvezni su državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske te boravište (poslovna prisutnost). U okviru poslovne prisutnosti pravne usluge smiju pružati samo odvjetnici s državljanstvom države članice EGP-a ili Švicarske. Pružanje pravnih usluga u području međunarodnog javnog prava i prava matične jurisdikcije dopušteno je samo na prekograničnoj osnovi.

Vlasnički udio i udjeli u poslovnom rezultatu bilo kojeg odvjetničkog društva koji pripadaju stranim odvjetnicima (koji moraju ispunjavati sve uvjete za obavljanje djelatnosti u matičnoj jurisdikciji) smiju iznositi najviše 25 %; ostatak moraju držati odvjetnici iz EGP-a ili Švicarske koji ispunjavaju sve uvjete za obavljanje djelatnosti te samo oni mogu imati odlučujući utjecaj pri odlučivanju u odvjetničkom društvu.

U BE: (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije) Za punopravno članstvo u odvjetničkoj komori, uključujući zastupanje pred sudovima, obvezno je boravište. Za stjecanje punopravnog članstva u odvjetničkoj komori strani odvjetnik mora imati boravište najmanje šest godina od datuma zahtjeva za registraciju, odnosno u određenim okolnostima tri godine. Mora imati potvrdu koju je izdao belgijski ministar vanjskih poslova u skladu s kojom se nacionalnim pravom ili međunarodnom konvencijom dopušta reciprocitet (uvjet reciprociteta).

Strani odvjetnici mogu obavljati djelatnost pravnih savjetnika. Odvjetnici koji su članovi stranih odvjetničkih komora (izvan EU-a) i žele imati poslovni nastan u Belgiji, ali ne ispunjavaju uvjete za upis na popis potpuno kvalificiranih odvjetnika, na popisu EU-a ili na popis odvjetničkih vježbenika, mogu zatražiti upis na takozvani popis B. Takav popis B postoji samo u odvjetničkoj komori u Bruxellesu. Odvjetnik s popisa B može davati savjete. Zastupanje pred sudom Cour de Cassation podliježe uvrštenju na određeni popis.

U BG: (u pogledu tretmana najpovlaštenije nacije) Rezervirano za državljane države članice, druge države koja je stranka Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru ili Švicarske Konfederacije koji su dobili odobrenje za obavljanje odvjetničke djelatnosti u skladu sa zakonodavstvom bilo koje od prethodno navedenih zemalja. Strani državljanin (osim prethodno navedenih) koji je ovlašten za obavljanje odvjetničke djelatnosti u skladu sa zakonodavstvom svoje zemlje, može se žaliti pravosudnim tijelima Republike Bugarske kao odvjetnik obrane ili zastupnik državljanina svoje zemlje, u određenom predmetu, zajedno s bugarskim odvjetnikom, u slučajevima kad je to predviđeno sporazumom između Bugarske i dotične strane države ili na temelju uzajamnosti, podnošenjem zahtjeva za prethodnu odluku u tu svrhu predsjedniku Vrhovnog odvjetničkog vijeća. Zemlje u odnosu na koje postoji uzajamnost određuje ministar pravosuđa na zahtjev predsjednika Vrhovnog odvjetničkog vijeća. Za pružanje usluga pravnog posredovanja strani državljanin mora imati dozvolu dugotrajnog ili stalnog boravišta u Republici Bugarskog i biti upisan u Jedinstveni registar posrednika pri Ministarstvu pravosuđa.

U CY: Obvezni su državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske i boravište (poslovna prisutnost). Samo odvjetnici upisani u odvjetničku komoru mogu biti partneri, dioničari ili članovi upravnih odbora odvjetničkih društava na Cipru.

U CZ: Za strane odvjetnike uvjet je boravište (poslovna prisutnost) i punopravno članstvo u češkoj odvjetničkoj komori.

U DE: Samo odvjetnici s kvalifikacijom iz EGP-a ili Švicarske mogu biti primljeni u odvjetničku komoru i time dobiti pravo na pružanje pravnih usluga. Za stjecanje punopravnog članstva u odvjetničkoj komori obvezna je poslovna prisutnost. Nadležna odvjetnička komora može odobriti izuzeća. Za strane pravnike (koji imaju kvalifikacije koje nisu švicarske ni iz države EGP-a) mogu postojati ograničenja u pogledu posjedovanja udjela u odvjetničkom društvu koje pruža pravne usluge u domaćem pravu.

U DK: Pravne usluge koje se pružaju pod nazivom advokat (odvjetnik) ili sličnim nazivom te zastupanje pred sudovima rezervirano je za odvjetnike s danskom licencijom. Odvjetnici iz EU-a, EGP-a i Švicarske mogu obavljati odvjetničku djelatnost pod nazivom iz njihove zemlje podrijetla.

Neovisno o rezervi EU-a o zahtjevima nediskriminacije u pogledu pravnog oblika, udjele u odvjetničkom društvu mogu posjedovati samo odvjetnici koji aktivno obavljaju odvjetničku djelatnost u društvu, njegovu matičnom društvu ili njegovoj podružnici, drugi zaposlenici u društvu ili drugo odvjetničko društvo registrirano u Danskoj. Drugi zaposlenici u društvu mogu zajedno posjedovati manje od 10 % udjela i glasačkih prava te kako bi postali vlasnici udjela moraju položiti ispit o pravilima od iznimnog značaja za obavljanje odvjetničke djelatnosti.

Članovi uprave mogu biti samo odvjetnici koji aktivno obavljaju odvjetničku djelatnost u društvu, njegovu matičnom društvu ili njegovoj podružnici, drugi vlasnici udjela i zastupnici zaposlenika. Većina članova uprave moraju biti odvjetnici koji aktivno obavljaju odvjetničku djelatnost u društvu, njegovu matičnom društvu ili njegovoj podružnici. Direktori odvjetničkog društva mogu biti samo odvjetnici koji aktivno obavljaju odvjetničku djelatnost u društvu, njegovu matičnom društvu ili njegovoj podružnici te drugi vlasnici udjela koji su položili prethodno navedeni ispit.

U EE: Obvezno je boravište (poslovna prisutnost).

U EL: Obvezni su državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske i boravište (poslovna prisutnost).

U ES: Obvezno je državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske. Nadležna tijela mogu odobriti nacionalna izuzeća.

U FI: Za upotrebu stručnog naziva „odvjetnik” (finski asianajaja, švedski advokat) obvezno je boravište u državi članici EGP-a ili u Švicarskoj te članstvo u odvjetničkoj komori. Pravne usluge mogu pružati i osobe koje nisu članovi komore.

U FR: Neovisno o rezervi EU-a o zahtjevima nediskriminacije u pogledu pravnog oblika, boravište ili poslovni nastan u EGP-u potreban je za punopravno članstvo u odvjetničkoj komori, koje je nužno za pružanje pravnih usluga. U odvjetničkom društvu posjedovanje udjela i pravo glasa mogu podlijegati kvantitativnim ograničenjima povezanima s profesionalnom djelatnošću partnera. Zastupanje pred sudom Cour de Cassation i tijelom Conseil d'Etat podliježe kvotama i rezervirano je za državljane FR i državljane države članice EU-a.

Za sve odvjetnike društvo mora imati jedan od pravnih oblika koji su dopušteni na temelju francuskog prava na nediskriminirajućoj osnovi: SCP (société civile professionnelle), SEL (société d’exercice libéral), SEP (société en participation), SARL (société à responsabilité limitée), SAS (société par actions simplifiée), SA (société anonyme), SPE (société pluriprofessionnelle d'exercice) i association, pod određenim okolnostima. Za stalno obavljanje djelatnosti obvezno je boravište ili poslovni nastan u EGP-u.

U HR: Zahtijeva se državljanstvo države članice EU-a.

U HU: Obvezni su državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske i boravište (poslovna prisutnost).

U LT: (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije) Obvezni su državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske i boravište (poslovna prisutnost).

Odvjetnici iz trećih zemalja mogu djelovati kao odvjetnici na sudu samo u skladu s međunarodnim sporazumima, uključujući posebne odredbe o zastupanju pred sudovima. Obvezno je punopravno članstvo u odvjetničkoj komori.

U LU (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije): Obvezni su državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske i boravište (poslovna prisutnost). Vijeće odvjetnika može, na temelju reciprociteta, odustati od uvjeta u pogledu državljanstva za strane državljane.

U LV (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije): Obvezno je državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske. Odvjetnici iz trećih zemalja mogu djelovati kao odvjetnici na sudu samo u skladu s bilateralnim sporazumima o uzajamnoj pravnoj pomoći.

Za Europsku uniju ili strane odvjetnike primjenjuju se posebni uvjeti. Na primjer, sudjelovanje u sudskim postupcima u kaznenim predmetima dopušteno je samo zajedno s odvjetnikom koji je član Latvijskog kolegija ovlaštenih odvjetnika.

U MT: Obvezni su državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske i boravište (poslovna prisutnost).

U NL: Samo odvjetnici koji imaju nizozemsku dozvolu i registrirani su u nizozemskom registru mogu upotrebljavati naziv advocate. Umjesto upotrebe punog naziva advocate (neregistrirani) strani odvjetnici obvezni su navesti strukovnu organizaciju u matičnoj jurisdikciji za potrebe obavljanja djelatnosti u Nizozemskoj.

U PT (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije): zahtijeva se boravište (poslovna prisutnost). Za zastupanje pred sudovima obvezno je punopravno članstvo u odvjetničkoj komori. Stranci koji imaju diplomu bilo kojeg pravnog fakulteta u Portugalu mogu se registrirati u portugalskoj odvjetničkoj komori (Ordem dos Advogados) pod istim uvjetima kao i portugalski državljani ako njihova zemlja prema portugalskim državljanima postupa recipročno.

Ostali stranci koji imaju diplomu prava koju je priznao neki pravni fakultet u Portugalu mogu se registrirati u portugalskoj odvjetničkoj komori uz uvjet da obave potrebno osposobljavanje i polože završnu provjeru te prijemni ispit. Samo odvjetnička društva čiji udjeli pripadaju isključivo odvjetnicima koji su primljeni u portugalsku odvjetničku komoru mogu pružati pravne usluge u Portugalu.

U RO: Strani odvjetnik ne smije sudjelovati u iznošenju usmenih ili pismenih zaključaka pred sudovima ili drugim sudbenim tijelima, osim u međunarodnoj arbitraži.

U SE: (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije) Za članstvo u odvjetničkoj komori i pravo na upotrebu naziva advokat obvezno je boravište u državi članici EGP-a ili u Švicarskoj. Odbor švedske odvjetničke komore može odobriti izuzeća. Članstvo u odvjetničkoj komori nije nužno za pružanje usluga u području švedskog prava.

Neovisno o rezervi EU-a o zahtjevima nediskriminacije u pogledu pravnog oblika, član švedske odvjetničke komore može biti zaposlen samo kod člana Komore ili društva koje obavlja djelatnosti člana Komore. Međutim, član odvjetničke komore može biti zaposlen u stranom društvu koje obavlja djelatnosti odvjetnika ako dotično društvo ima domicil u državi članici EGP-a odnosno u Švicarskoj Konfederaciji. Ako odbor švedske odvjetničke komore odobri izuzeće, član švedske odvjetničke komore može biti zaposlen i u odvjetničkom društvu izvan Europske unije.

Članovi odvjetničke komore koji pružaju pravne usluge u obliku društva ili partnerstva ne mogu imati drugi cilj niti obavljati druge djelatnosti osim pružanja usluga odvjetnika. Dopuštena je suradnja s drugim odvjetnicima; međutim, za suradnju sa stranim društvima obvezno je odobrenje odbora švedske odvjetničke komore. Samo član odvjetničke komore može izravno ili neizravno, preko društva, pružati usluge odvjetnika, držati udjele u društvu ili biti član društva. Samo član odvjetničke komore može biti član ili zamjenik člana odbora ili zamjenik glavnog direktora, ovlašteni potpisnik ili tajnik društva ili partnerstva.

U SI: (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije) Zastupanje klijenata pred sudovima za naknadu uvjetovano je poslovnom prisutnošću u Republici Sloveniji. Strani odvjetnik koji ima pravo pružati pravne usluge u području prava matične jurisdikcije može pružati pravne usluge ili obavljati pravnu djelatnost u skladu s uvjetima navedenima u članku 34.a Zakona o odvjetništvu, uz uvjet da je ispunjen uvjet stvarnog reciprociteta.

Neovisno o rezervi EU-a o zahtjevima nediskriminacije u pogledu pravnog oblika, poslovna prisutnost za odvjetnike koje je imenovala slovenska odvjetnička komora ograničena je samo na trgovca pojedinca, odvjetničko društvo s ograničenom odgovornošću (komanditno društvo) ili odvjetničko društvo s neograničenom odgovornošću (javno trgovačko društvo). Djelatnosti odvjetničkog društva ograničene su na pružanje pravnih usluga. Samo odvjetnici mogu biti partneri u odvjetničkom društvu.

U SK: (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije) Za pružanje pravnih usluga u području jurisdikcije domaćina, uključujući zastupanje pred sudovima, obvezno je državljanstvo države članice EGP-a te boravište (poslovna prisutnost). Za odvjetnike koji nisu iz EU-a obvezan je reciprocitet.

Mjere:

 

EU: Članak 120. Uredbe (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća (2), članak 78. Uredbe Vijeća (EZ) br. 6/2002 od 12. prosinca 2001. (3)

 

AT: Rechtsanwaltsordnung (Zakon o odvjetnicima) – RAO, RGBl, br. 96/1868, članci 1. i 21.c.

 

BE: Belgijski Pravosudni zakonik (članci 428.–508.); Kraljevski dekret od 24. kolovoza 1970.

 

BG: Zakon o odvjetništvu; Zakon o posredovanju; i Zakon o javnim bilježnicima i javnobilježničkoj djelatnosti.

 

CY: Zakon o odvjetnicima (poglavlje 2.), kako je izmijenjeno.

 

CZ: Zakon br. 85/1996, zb., Zakon o odvjetnicima.

 

DE: članci 59.e, 59.f i 206. Saveznog zakona o odvjetnicima (Bundesrechtsanwaltsordnung, BRAO);

Gesetz über die Tätigkeit europäischer Rechtsanwälte in Deutschland (EuRAG); i čl. 10. Rechtsdienstleistungsgesetz (RDG).

 

DK: Retsplejeloven (Zakon o pravosuđu) poglavlja 12. i 13. (Konsolidirani akt br. 1284 od 14. studenoga 2018.).

 

EE: Advokatuuriseadus (Zakon o odvjetničkoj komori);

Tsiviilkohtumenetluse seadustik (Zakon o parničnom postupku); halduskohtumenetluse seadustik (Zakon o upravnom sudskom postupku); kriminaalmenetluse seadustik (Zakon o kaznenom postupku); i väärteomenetluse seadustik (Zakon o prekršajnom postupku).

 

EL: Novi Zakonik o odvjetnicima br. 4194/2013.

 

ES: Estatuto General de la Abogacía Española, aprobado por Real Decreto 658/2001, članak 13.1a.

 

FI: Laki asianajajista (Zakon o odvjetnicima) (496/1958), odjeljci 1. i 3.; i Oikeudenkäymiskaari (4/1734) (Zakonik o sudskom postupku).

 

FR: Loi 71-1130 du 31 décembre 1971, Loi 90- 1259 du 31 décembre 1990, décret 91-1197 du 27 novembre 1991 i Ordonnance du 10 septembre 1817 modifiée.

 

HR: Zakon o odvjetništvu (NN 9/94, 117/08, 75/09 i 18/11).

 

HU: Zakon LXXVIII. iz 2017. o profesionalnim djelatnostima odvjetnika.

 

LT: Zakon o odvjetničkoj komori Republike Litve od 18. ožujka 2004. br. IX-2066, kako je zadnje izmijenjen 12. prosinca 2017. Zakonom br. XIII-571.

 

LU: Loi du 16 décembre 2011 modifiant la loi du 10 août 1991 sur la profession d'avocat.

 

LV: Zakon o kaznenom postupku, odjeljak 79.; i Zakon Republike Latvije o odvjetništvu, odjeljak 4.

 

MT: Zakonik o organizaciji i parničnom postupku (poglavlje 12).

 

NL: Advocatenwet (Zakon o odvjetništvu).

 

PT: Zakon 145/2015, 9. rujna, kako je izmijenjen Zakonom 23/2020, 6. srpnja; (članak 194., kako je zamijenjen člankom 201., i članak 203., kako je zamijenjen člankom 213.).

 

Statut portugalske odvjetničke komore (Estatuto da Ordem dos Advogados) i Uredba sa zakonskom snagom 229/2004, članak 5. i članci 7.–9.;

 

Uredba sa zakonskom snagom 88/2003, članci 77. i 102.;

 

Statut Profesionalnog udruženja odvjetnika (Estatuto da Câmara dos Solicitadores), kako je izmijenjen Zakonom 49/2004 te Zakonom 154/2015, 14. rujna; Zakonom 14/2006 i Uredbom sa zakonskom snagom br. 226/2008, kako je izmijenjena Zakonom 41/2013, 26. lipnja;

 

Zakon 78/2001, članci 31. 4., kako je izmijenjen Zakonom 54/2013, 31. srpnja;

 

Uredba o posredovanju u obiteljskopravnim i radnopravnim predmetima (Pravilnik 282/2010), kako je izmijenjena Odlukom 283/2018, 19. listopada;

 

Zakon 21/2007 o posredovanju u kaznenim predmetima, članak 12.;

 

Zakon 22/2013, 26. veljače, kako je izmijenjen Zakonom 17/2017, 16. svibnja, kako je izmijenjen Uredbom sa zakonskom snagom 52/2019, 17. travnja.

 

RO: Zakon o odvjetništvu;

 

Zakon o posredovanju; i

 

Zakon o javnim bilježnicima i javnobilježničkoj djelatnosti.

 

SE: Rättegångsbalken (švedski Zakonik o sudskom postupku) (1942:740); i Kodeks ponašanja švedske odvjetničke komore usvojen 29. kolovoza 2008.

 

SI: Zakon o odvetništvu (Neuradno prečiščeno besedilo – ZOdv-NPB8 Državnega Zbora RS z dne 7 junij 2019 (Zakon o odvjetništvu, neslužbeni konsolidirani tekst koji je pripremio slovenski parlament od 7. lipnja 2019.).

 

SK: Zakon 586/2003 o odvjetništvu, članci 2. i 12.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U PL: Strani odvjetnici poslovni nastan mogu uspostaviti samo u obliku javnog trgovačkog društva, komanditnog društva ili komanditno-dioničkog društva.

Mjere:

 

PL: Zakon od 5. srpnja 2002. o pravnoj pomoći koju strani odvjetnici pružaju u Republici Poljskoj, članak 19.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu

 

U IE, IT: Za pružanje pravnih usluga u području prava jurisdikcije domaćina, uključujući zastupanje pred sudovima, obvezno je boravište (poslovna prisutnost).

Mjere:

 

IE: Zakon o odvjetnicima, 1954.–2011.

 

IT: Kraljevski dekret 1578/1933, članak 17., Zakon o odvjetništvu.

(b)   Patentni zastupnici, zastupnici u području industrijskog vlasništva, odvjetnici u području intelektualnog vlasništva (CPC 879 (dio), 861, 8613)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U AT: Za pružanje usluga patentnih zastupnika obvezno je državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske te je obvezno boravište na državnom području države članice EGP-a ili Švicarske.

 

U BG i CY: Za pružanje usluga patentnih zastupnika obvezno je državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske. U CY: Boravište je obvezno.

 

U DE: Samo patentni zastupnici s kvalifikacijom iz Njemačke mogu biti primljeni u odvjetničku komoru i time dobiti pravo na pružanje usluga patentnih zastupnika u Njemačkoj u području domaćeg prava. Strani patentni zastupnici mogu pružati pravne usluge u stranom pravnom sustavu ako dokažu stručno znanje, a za pružanje pravnih usluga u Njemačkoj obvezna je registracija. Strani patentni zastupnici (koji nemaju kvalifikaciju iz EGP-a ili Švicarske) ne mogu osnovati odvjetničko društvo s nacionalnim patentnim zastupnicima.

Strani patentni zastupnici (izvan EGP-a ili Švicarske) poslovnu prisutnost mogu imati samo u obliku Patentanwalts-GmbH ili Patentanwalts-AG stjecanjem manjinskog udjela.

U EE: Za pružanje usluga patentnih zastupnika obvezno je državljanstvo Estonije ili države članice EU-a ili stalno boravište u Estoniji ili EU-u.

U ES i PT: Za pružanje usluga zastupnika u području industrijskog vlasništva obvezno je državljanstvo države članice EGP-a.

U FR: Za uvrštenje na popis zastupnika u području industrijskog vlasništva obvezno je boravište ili sjedište u EGP-u. Fizičke osobe moraju imati državljanstvo države članice EGP-a. Za zastupanje klijenta pred nacionalnim uredom za intelektualno vlasništvo obvezan je poslovni nastan u Uniji ili EGP-u. Pružanje usluga samo preko SCP-a (société civile professionnelle), SEL-a (société d’exercice libéral) ili drugog pravnog oblika, pod određenim uvjetima. Neovisno o pravnom obliku više od polovine udjela i glasačkih prava moraju držati stručnjaci iz EGP-a. Odvjetnička društva mogu imati pravo na pružanje usluga zastupnika u području industrijskog vlasništva (vidjeti rezervu za pravne usluge).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U FI i HU: Za pružanje usluga patentnih zastupnika obvezno je boravište u državi članici EGP-a.

 

U SI: Za nositelja registriranih prava/podnositelja zahtjeva za registrirana prava (patenti, žigovi, zaštita dizajna) obvezno je boravište u Sloveniji. U suprotnome, za potrebe provođenja postupka, obavješćivanja itd. obvezan je patentni zastupnik ili zastupnik za žigove i dizajn koji je registriran u Sloveniji.

Mjere:

 

AT: Zakon o patentnim zastupnicima (članci 2. i 16.a).

 

BG: Članak 4. Pravilnika za zastupnike o intelektualnom vlasništvu.

 

CY: Zakon o odvjetnicima (poglavlje 2.), kako je izmijenjeno.

 

DE: Patentanwaltsordnung (PAO).

 

EE: Patendivoliniku seadus (Zakon o patentnim zastupnicima) članci 2. i 14.

 

ES: Ley 11/1986, de 20 de marzo, de Patentes de Invención y Modelos de utilidad, članci 155. – 157.

 

FI: Tavaramerkkilaki (Zakon o žigu) (7/1964);

 

Laki auktorisoiduista teollisoikeusasiamiehistä (Zakon o ovlaštenim odvjetnicima u području industrijskog vlasništva) (22/2014); i

 

Laki kasvinjalostajanoikeudesta (Zakon o pravima uzgajivača bilja) 1279/2009; Mallioikeuslaki (Zakon o registriranom dizajnu) 221/1971.

 

FR: Code de la propriété intellectuelle (Zakonik o intelektualnom vlasništvu)

 

HU: Zakon XXXII. iz 1995. o patentnim zastupnicima.

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom 15/95, kako je izmijenjena Zakonom 17/2010, člankom 5. Portarije 1200/2010 te Portarijom 239/2013; i Zakon 9/2009.

 

SI: Zakon o industrijski lastnini (Industrial Property Act), Uradni list RS, št. 51/06 – uradno prečiščeno besedilo 100/13 in 23/20 (Službeni list Republike Slovenije, br. 51/06 – službeni konsolidirani tekst 100/13 i 23/20).

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U IE: Za osnivanje poslovne jedinice obvezno je da barem jedan direktor, partner, rukovoditelj ili zaposlenik društva bude registriran u Irskoj kao patentni zastupnik ili odvjetnik u području intelektualnog vlasništva. Za pružanje usluga na prekograničnoj osnovi obvezni su državljanstvo države članice EGP-a i poslovna prisutnost u EGP-u, glavno mjesto poslovanja u državi članici EGP-a te kvalifikacije stečene na temelju prava države članice EGP-a.

Mjere:

 

IE: Odjeljci 85. i 86. Zakona o žigovima iz 1996., kako je izmijenjen;

Pravilo 51., pravilo 51.A i pravilo 51.B Pravila o žigovima iz 1996., kako su izmijenjena; odjeljci 106. i 107. Zakona o patentima iz 1992., kako je izmijenjen; i Pravila o registru patentnih zastupnika S.I. 580 iz 2015.

(c)   Računovodstvene i knjigovodstvene usluge (CPC 8621 osim revizorskih usluga, 86213, 86219, 86220)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U AT: Udjeli u kapitalu i glasačka prava stranih računovođa i knjigovođa koji ispunjavaju uvjete za obavljanje djelatnosti u skladu s pravom svoje matične zemlje u austrijskom poduzeću ne smiju biti veći od 25 %. Pružatelj usluga mora imati ured ili profesionalno sjedište u EGP-u (CPC 862).

 

U FR: Obvezan je poslovni nastan ili boravište. Pružanje usluga preko bilo kojeg oblika društva, osim SNC-a (société en nom collectif) i SCS-a (société en commandite simple). Posebni uvjeti primjenjuju se na SEL (société d’exercice libéral), AGC (association de gestion et comptabilité) i SPE (société pluri-professionnelle d’exercice). (CPC 86213, 86219, 86220).

 

U IT: Boravište ili poslovni domicil obvezni su za upis u strukovni registar, što je potrebno za pružanje računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga (CPC 86213, 86219, 86220).

 

U PT: (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije): Boravište ili poslovni domicil obvezni su za upis u strukovni registar koji vodi Komora ovlaštenih računovođa (Ordem dos Contabilistas Certificados), što je nužno za pružanje računovodstvenih usluga, pod uvjetom recipročnog postupanja prema portugalskim državljanima.

Mjere:

 

AT: Wirtschaftstreuhandberufsgesetz (Zakon o javnim računovođama i revizorima, BGBl.

I br. 58/1999), članak 12., članak 65., članak 67., članak 68. stavak 1. točka 4.; i

Bilanzbuchhaltungsgesetz (BibuG), BGBL. I br. 191/2013, članci 7., 11., 28.

 

FR: Uredba 45-2138 od 19. rujna 1945.

 

IT: Zakonodavni dekret 139/2005; i Zakon 248/2006.

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom n.o452/99, izmijenjena Zakonom br. 139/2015, 7. rujna.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U SI: Za pružanje računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga (CPC 86213, 86219, 86220) obvezan je poslovni nastan u Europskoj uniji.

Mjere:

 

SI: Zakon o uslugama na unutarnjem tržištu, Službeni list Republike Slovenije br. 21/10.

(d)   Usluge revizije (CPC 86211 i 86212 osim računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga)

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

 

U EU: Za pružanje usluga zakonske revizije potrebno je odobrenje nadležnih tijela države članice koja može priznati jednakovrijednost kvalifikacija revizora koji je državljanin Ujedinjene Kraljevine ili bilo koje treće zemlje podložno načelu reciprociteta (CPC 8621).

Mjere:

 

EU: Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4); i Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U BG: Mogu se primjenjivati zahtjevi nediskriminacije u pogledu pravnog oblika.

Mjere:

 

BG: Zakon o neovisnoj financijskoj reviziji.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U AT: Udjeli u kapitalu i glasačka prava stranih revizora koji ispunjavaju uvjete za obavljanje djelatnosti u skladu s pravom svoje matične zemlje u austrijskom poduzeću ne smiju biti veći od 25 %. Pružatelj usluga mora imati ured ili profesionalno sjedište u EGP-u.

Mjere:

 

AT: Wirtschaftstreuhandberufsgesetz (Zakon o javnim računovođama i revizorima, BGBl.

I br. 58/1999), članak 12., članak 65., članak 67., članak 68. stavak 1. točka 4.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U DK: Za pružanje usluga zakonske revizije obvezno je odobrenje Danske kao revizora. Za odobrenje je obvezno boravište u državi članici EGP-a. Revizori i revizorska društva koji nisu ovlašteni u skladu s uredbom kojom se provodi Direktiva 2006/43/EZ na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o zakonskim revizijama ne smiju, u ovlaštenim revizorskim društvima, imati više od 10 % glasačkih prava.

 

U FR: (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije) Za zakonske revizije: potreban je poslovni nastan ili boravište. Britanski državljani mogu pružati usluge zakonske revizije u Francuskoj, podložno načelu reciprociteta. Pružanje usluga preko bilo kojeg oblika društva osim onih u kojima se partneri smatraju trgovcima (commerçants), kao što je SNC (société en nom collectif) i SCS (société en commandite simple).

 

U PL: Za pružanje revizorskih usluga obvezan je poslovni nastan u Europskoj uniji.

Primjenjuju se zahtjevi u pogledu pravnog oblika.

Mjere:

 

DK: Revisorloven (danski Zakon o ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima), Zakon br. 1287 od 20.11.2018.

 

FR: Code de commerce (Trgovački zakonik)

 

PL: Zakon od 11. svibnja 2017. o ovlaštenim revizorima, revizorskim društvima i javnom nadzoru, Službeni list iz 2017., točka 1089.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U CY: Obvezno je odobrenje, podložno ispitivanju gospodarskih potreba. Glavni kriterij: stanje zaposlenosti u podsektoru. Dopuštena su profesionalna udruženja (partnerstva) fizičkih osoba.

 

U SK: Samo poduzeće u kojem je najmanje 60 % udjela u kapitalu ili glasačkih prava rezervirano za slovačke državljane ili državljane države članice može biti ovlašteno za obavljanje revizija u Republici Slovačkoj.

Mjere:

 

CY: Zakon o revizorima iz 2017. (Zakon 53(I)/2017).

 

SK: Zakon br. 423/2015 o zakonskim revizijama.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U DE: Revizorska društva (Wirtschaftsprüfungsgesellschaften) smiju imati isključivo pravne oblike dopuštene u EGP-u. Javna trgovačka društva i komanditna društva mogu se priznati kao Wirtschaftsprüfungsgesellschaften ako su navedena kao trgovačka društva u trgovačkom registru na temelju svojih fiducijarnih aktivnosti, članak 27. WPO-a. Međutim, revizori iz trećih zemalja registrirani u skladu s člankom 134. WPO-a mogu obavljati zakonsku reviziju godišnjih fiskalnih izvještaja ili osigurati konsolidirane financijske izvještaje društva sa sjedištem izvan Unije, čiji su prenosivi vrijednosni papiri ponuđeni za trgovanje na uređenom tržištu.

Mjere:

 

DE: Handelsgesetzbuch (HGB; Zakonik o trgovačkom pravu);

Gesetz über eine Berufsordnung der Wirtschaftsprüfer (Wirtschaftsprüferordnung – WPO; Zakon o javnim računovođama).

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman:

 

U ES: ovlašteni revizori moraju biti državljani države članice. Ova se rezerva ne primjenjuje na reviziju društava s poslovnim nastanom izvan Europske unije koja su uvrštena na španjolskom uređenom tržištu.

Mjere:

 

ES: Ley 22/2015, de 20 de julio, de Auditoría de Cuentas (novi zakon o reviziji: Zakon 22/2015 o revizorskim uslugama).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U EE: Primjenjuju se zahtjevi u pogledu pravnog oblika. Većina glasova koje predstavljaju udjeli revizorskog društva pripadaju zaprisegnutim revizorima koji podliježu nadzoru nadležnog tijela države članice EGP-a koji su kvalifikacije stekli u državi članici EGP-a ili revizorskim društvima. Barem tri četvrtine osoba koje zastupaju revizorsko društvo na temelju prava moraju imati kvalifikacije stečene u državi članici EGP-a.

Mjere:

 

EE: Zakon o djelatnosti revizora (Audiitortegevuse seadus) članci 76.–77.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U SI: Obvezna je poslovna prisutnost. Revizorski subjekt iz treće zemlje može biti dioničar ili član slovenskog revizorskog društva pod uvjetom da, u skladu s pravom zemlje u kojoj je revizorski subjekt iz treće zemlje osnovan, slovenska revizorska društva mogu biti dioničari ili članovi revizorskog društva u toj zemlji (zahtjev u pogledu reciprociteta).

Mjere:

 

SI: Zakon o reviziji (ZRev-2), Službeni list Republike Slovenije br. 65/2008 (kako je zadnje izmijenjen Zakonom br. 84/18); i Zakon o trgovačkim društvima (ZGD-1), Službeni list Republike Slovenije br. 42/2006, kako je zadnje izmijenjen br. 22/19 – ZPosS).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U BE: Obvezan je poslovni nastan u Belgiji na mjestu gdje će se obavljati profesionalna djelatnost i gdje će se održavati akti, dokumenti i korespondencija povezani s tom djelatnošću, te je obvezno da barem jedan službenik ili rukovoditelj u toj poslovnoj jedinici bude odobreni revizor.

 

U FI: Najmanje jedan od revizora u finskim društvima s ograničenom odgovornošću i društvima koja su obvezna obavljati revizije mora imati boravište u EGP-u. Revizor mora biti lokalno ovlašteni revizor ili lokalno ovlašteno revizorsko društvo.

 

U HR: Usluge revizije mogu pružati samo pravne osobe s poslovnim nastanom u Hrvatskoj ili fizičke osobe s boravištem u Hrvatskoj.

 

U IT: Fizičke osobe moraju imati boravište da bi mogle pružati revizorske usluge.

 

U LT: Za pružanje revizorskih usluga obvezan je poslovni nastan u EGP-u.

 

U SE: Usluge zakonske revizije mogu pružati samo revizori odobreni u Švedskoj i revizorska društva registrirana u Švedskoj. Obvezno je boravište u EGP-u. Nazive „odobreni revizor” i „ovlašteni revizor” mogu upotrebljavati isključivo revizori odobreni ili ovlašteni u Švedskoj. Revizori gospodarskih zadruga i određenih drugih poduzeća koji nisu certificirani ni odobreni računovođe moraju imati boravište u EGP-u, osim ako im Vlada ili tijelo Vlade koje imenuje Vlada u pojedinom slučaju dopusti drukčije.

Mjere:

 

BE: Zakon od 7. prosinca 2016. o organizaciji djelatnosti i javnom nadzoru nad revizorima (Zakon o javnoj reviziji).

 

FI: Tilintarkastuslaki (Zakon o reviziji) (459/2007), sektorski zakoni kojima je propisano angažiranje lokalno ovlaštenih revizora.

 

HR: Zakon o reviziji (NN 146/05, 139/08 i 144/12), članak 3.

 

IT: Zakonodavni dekret 58/1998, članci 155., 158. i 161.;

Dekret predsjednika Republike 99/1998; i Zakonodavni dekret 39/2010, članak 2.

 

LT: Zakon o reviziji od 15. lipnja 1999. br. VIII-1227 (nova verzija od 3. srpnja 2008. br. X1676).

 

SE: Revisorslagen (Zakon o revizorima) (2001:883);

 

Revisionslag (Zakon o reviziji) (1999:1079);

 

Aktiebolagslagen (Zakon o trgovačkim društvima) (2005:551);

 

Lag om ekonomiska föreningar (Zakon o gospodarskim zadrugama) (2018:672); i

 

Ostali akti kojima se uređuju uvjeti za angažiranje ovlaštenih revizora.

(e)   Usluge poreznog savjetovanja (CPC 863, ne uključuje usluge pravnog savjetovanja i pravnog zastupanja u poreznim pitanjima, koje pripadaju u pravne usluge)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U AT: Udjeli u kapitalu i glasačka prava stranih poreznih savjetnika koji ispunjavaju uvjete za obavljanje djelatnosti u skladu s pravom svoje matične zemlje u austrijskom poduzeću ne smiju biti veći od 25 %. Pružatelj usluga mora imati ured ili profesionalno sjedište u EGP-u.

Mjere:

 

AT: Wirtschaftstreuhandberufsgesetz (Zakon o javnim računovođama i revizorima, BGBl.

I br. 58/1999), članak 12., članak 65., članak 67., članak 68. stavak 1. točka 4.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U FR: Obvezan je poslovni nastan ili boravište. Pružanje usluga preko bilo kojeg oblika društva, osim SNC-a (société en nom collectif) i SCS-a (société en commandite simple). Posebni uvjeti primjenjuju se na SEL (société d’exercice libéral), AGC (association de gestion et comptabilité) i SPE (société pluri-professionnelle d’exercice).

Mjere:

 

FR: Uredba 45-2138 od 19. rujna 1945.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman:

 

U BG: Za porezne savjetnike obvezno je državljanstvo države članice.

Mjere:

 

BG: Zakon o računovodstvu;

Zakon o neovisnoj financijskoj reviziji; Zakon o porezu na dohodak; i Zakon o porezu na dobit.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U HU: Za pružanje usluga poreznog savjetovanja obvezno je boravište u EGP-u.

 

U IT: Obvezno je boravište.

Mjere:

 

HU: Zakon 150 iz 2017. o oporezivanju; Uredba Vlade 2018/263 o registraciji i osposobljavanju za djelatnosti poreznog savjetovanja.

 

IT: Zakonodavni dekret 139/2005; i Zakon 248/2006.

(f)   Arhitektonske usluge i usluge urbanističkog planiranja, inženjerske usluge te usluge integriranog inženjerstva (CPC 8671, 8672, 8673, 8674)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U FR: U Francuskoj arhitekt može pružati arhitektonske usluge samo u okviru jednog od sljedećih pravnih oblika (na nediskriminirajućoj osnovi): SA i SARL (sociétés anonymes, à responsabilité limitée), EURL (entreprise unipersonnelle à responsabilité limitée), SCP (en commandite par actions), SCOP (Société coopérative et participative), SELARL (société d'exercice libéral à responsabilité limitée), SELAFA (société d'exercice libéral à forme anonyme), SELAS (société d'exercice libéral) ili SAS (société par actions simplifiée) odnosno kao fizička osoba ili partner u društvu za arhitektonske usluge (CPC 8671).

Mjere:

 

FR: Loi 90-1258 relative à l'exercice sous forme de société des professions libérales; Décret 95-129 du 2 février 1995 relatif à l'exercice en commun de la profession d'architecte sous forme de société en participation;

Décret 92-619 du 6 juillet 1992 relatif à l'exercice en commun de la profession d'architecte sous forme de société d'exercice libéral à responsabilité limitée SELARL, société d'exercice libéral à forme anonyme SELAFA, société d'exercice libéral en commandite par actions SELCA; i Loi 77-2 du 3 janvier 1977.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BG: Za arhitektonske usluge, usluge urbanističkog planiranja i inženjerske usluge koje pružaju fizičke osobe obvezno je boravište u državi članici EGP-a ili u Švicarskoj Konfederaciji.

Mjere:

 

BG: Zakon o prostornom razvoju;

 

Zakon o građevinskoj komori; i

 

Zakon o Udruženju arhitekata i Udruženju inženjera u području dizajna razvoja projekata.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman:

 

U HR: Planove ili projekte stranih arhitekata, inženjera ili arhitekata urbanista mora potvrditi ovlaštena fizička ili pravna osoba u Hrvatskoj s obzirom na njihovu usklađenost s hrvatskim zakonodavstvom (CPC 8671, 8672, 8673, 8674).

Mjere:

 

HR: Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 118/18, 110/19)

Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 39/19).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U CY: Za pružanje arhitektonskih usluga, usluga urbanističkog planiranja, inženjerskih usluga te usluga integriranog inženjerstva (CPC 8671, 8672, 8673, 8674) obvezni su državljanstvo i boravište.

Mjere:

 

CY: Zakon 41/1962, kako je izmijenjen; Zakon 224/1990, kako je izmijenjen; i Zakon 29(I)2001, kako je izmijenjen.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U CZ: Obvezno je boravište u EGP-u.

 

U HU: Za pružanje sljedećih usluga obvezno je boravište u EGP-u ako ih pruža fizička osoba koja je prisutna na državnom području Mađarske: arhitektonske usluge, inženjerske usluge (primjenjuje se samo na diplomirane vježbenike), usluge integriranog inženjerstva te usluge krajobrazne arhitekture (CPC 8671, 8672, 8673, 8674).

 

U IT: Boravište ili poslovni domicil/poslovna adresa u Italiji obvezni su za upis u strukovni registar, što je potrebno za pružanje arhitektonskih i inženjerskih usluga (CPC 8671, 8672, 8673, 8674).

 

U SK: Boravište u EGP-u obvezno je za registraciju u strukovnoj komori, što je potrebno za pružanje arhitektonskih i inženjerskih usluga (CPC 8671, 8672, 8673, 8674).

Mjere:

 

CZ: Zakon br. 360/1992 zb. o djelatnosti ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera i tehničara koji rade u području gradnje.

 

HU: Zakon LVIII. iz 1996. o strukovnim komorama arhitekata i inženjera.

 

IT: Kraljevski dekret 2537/1925 o uređenju arhitektonskih i inženjerskih djelatnosti; Zakon 1395/1923; i

Dekret predsjednika Republike (D.P.R.) 328/2001.

 

SK: Zakon 138/1992 o arhitektima i inženjerima, članci 3., 15., 15.a, 17.a i 18.a.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BE: Pružanje arhitektonskih usluga obuhvaća i nadzor nad izvođenjem radova (CPC 8671, 8674). Strani arhitekti koji su ovlašteni u svojim zemljama domaćinima i koji žele povremeno obavljati svoju djelatnost u Belgiji moraju dobiti prethodno odobrenje Vijeća Udruženja u geografskom području u kojem namjeravaju obavljati svoju djelatnost.

Mjere:

 

BE: Zakon od 20. veljače 1939. o zaštiti naziva arhitektonske djelatnosti; i

Zakon od 26. lipnja 1963., u skladu s kojim je izrađen Pravilnik Udruženja arhitekata od 16. prosinca 1983. o etičkim standardima koje je utvrdilo Nacionalno vijeće Udruženja arhitekata (odobreno člankom 1. Kraljevskog zakona od 18. travnja 1985., M.B., 8. svibnja 1985.).

Rezerva br. 3 – Profesionalne usluge (zdravstvene usluge i maloprodaja farmaceutskih proizvoda)

Sektor – podsektor

Profesionalne usluge – medicinske (uključujući psihologe) i stomatološke usluge; usluge primalja, medicinskih sestara, fizioterapeuta i paramedicinskog osoblja; veterinarske usluge; maloprodaja farmaceutskih, medicinskih i ortopedskih proizvoda te ostale usluge koje pružaju farmaceuti

Industrijska klasifikacija:

CPC 9312, 93191, 932, 63211

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje/odjeljak:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

(a)   Medicinske usluge, stomatološke usluge te usluge primalja, medicinskih sestara, fizioterapeuta i paramedicinskog osoblja (CPC 852, 9312, 93191)

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

 

U IT: Za pružanje usluga psihologa obvezno je državljanstvo države članice EU-a, a stranim državljanima obavljanje djelatnosti može se odobriti na temelju reciprociteta (CPC 9312 (dio)).

Mjere:

 

IT: Zakon 56/1989 o psihološkoj djelatnosti.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U CY: Za pružanje medicinskih usluga (uključujući psihologe), stomatoloških usluga te usluga primalja, medicinskih sestara, fizioterapeuta i paramedicinskog osoblja obvezni su ciparsko državljanstvo i boravište.

Mjere:

 

CY: Zakon o registraciji liječnika (poglavlje 250.), kako je izmijenjen;

 

Zakon o registraciji stomatologa (poglavlje 249.), kako je izmijenjen;

 

Zakon 75(I)/2013 – podijatri;

 

Zakon 33(I)/2008, kako je izmijenjen – medicinska fizika;

 

Zakon 34(I)/2006, kako je izmijenjen – radni terapeuti;

 

Zakon 9(I)/1996, kako je izmijenjen – zubni tehničari;

 

Zakon 68(I)/1995, kako je izmijenjen – psiholozi;

 

Zakon 16(I)/1992, kako je izmijenjen – oftalmolozi;

 

Zakon 23(I)/2011, kako je izmijenjen – radiolozi/radioterapeuti;

 

Zakon 31(I)/1996, kako je izmijenjen – dijetetičari/nutricionisti;

 

Zakon 140/1989, kako je izmijenjen – fizioterapeuti; i

 

Zakon 214/1988, kako je izmijenjen – medicinske sestre;

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, lokalna prisutnost:

 

U DE (primjenjuje se i na regionalnu razinu vlasti): Na registraciju djelatnosti mogu se uvesti geografska ograničenja koja se jednako primjenjuju na državljane i osobe koje nisu državljani.

Liječnici (uključujući psihologe, psihoterapeute i stomatologe) moraju se registrirati u regionalnim udruženjima liječnika ili stomatologa u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja (kassenärztliche ili kassenzahnärztliche Vereinigungen) ako žele liječiti pacijente osigurane na temelju obveznog zdravstvenog osiguranja. Ta registracija može podlijegati količinskim ograničenjima na temelju regionalne raspodjele liječnika. To se ograničenje ne primjenjuje na stomatologe. Registracija je nužna samo za liječnike koji sudjeluju u sustavu javnog zdravstva. Mogu postojati nediskriminirajuća ograničenja u pogledu pravnog oblika poslovnog nastana potrebnog za pružanje tih usluga (članak 95. SGB-a V).

Za usluge primalja pristup je ograničen samo na fizičke osobe. Za medicinske i stomatološke usluge pristup je moguć za fizičke osobe, ovlaštene centre za zdravstvenu skrb i ovlaštena tijela. Mogu se primjenjivati uvjeti u pogledu poslovnog nastana.

Kad je riječ telemedicini, broj pružatelja usluga IKT-a (informacijska i komunikacijska tehnologija) može se ograničiti kako bi se zajamčila interoperabilnost, kompatibilnost i potrebne sigurnosne norme. To se primjenjuje na nediskriminirajućoj osnovi (CPC 9312, 93191).

Mjere:

 

Bundesärzteordnung (BÄO; Savezni propis o liječnicima);

 

Gesetz über die Ausübung der Zahnheilkunde (ZHG);

 

Gesetz über den Beruf der Psychotherapeutin und des Psychotherapeuten (PsychThG; Zakon o pružanju usluga psihoterapije);

 

Gesetz über die berufsmäßige Ausübung der Heilkunde ohne Bestallung (Heilpraktikergesetz);

 

Gesetz über das Studium und den Beruf von Hebammen(HebG);

 

Gesetz über die Pflegeberufe (PflBG);

 

Sozialgesetzbuch Fünftes Buch (SGB V; Socijalni zakonik, svezak peti) – Obvezno zdravstveno osiguranje.

Regionalna razina:

 

Heilberufekammergesetz des Landes Baden-Württemberg;

 

Gesetz über die Berufsausübung, die Berufsvertretungen und die Berufsgerichtsbarkeit der

 

Ärzte, Zahnärzte, Tierärzte, Apotheker sowie der Psychologischen Psychotherapeuten und der

 

Kinder- und Jugendlichenpsychotherapeuten (Heilberufe-Kammergesetz - HKaG) in Bayern;

 

Berliner Heilberufekammergesetz (BlnHKG);

 

Heilberufsgesetz Brandenburg (HeilBerG);

 

Bremisches Gesetz über die Berufsvertretung, die Berufsausübung, die Weiterbildung und die Berufsgerichtsbarkeit der Ärzte, Zahnärzte, Psychotherapeuten, Tierärzte und Apotheker (Heilberufsgesetz - HeilBerG);

 

Heilberufsgesetz Mecklenburg-Vorpommern (Heilberufsgesetz M-V – HeilBerG);

 

Heilberufsgesetz (HeilBG NRW);

 

Heilberufsgesetz (HeilBG Rheinland-Pfalz);

 

Gesetz über die öffentliche Berufsvertretung, die Berufspflichten, die Weiterbildung und die Berufsgerichtsbarkeit der Ärzte/ Ärztinnen, Zahnärzte/ Zahnärztinnen, psychologischen Psychotherapeuten/ Psychotherapeutinnen und Kinder- und Jugendlichenpsychotherapeuten/psychotherapeutinnen, Tierärzte/Tierärztinnen und Apotheker/Apothekerinnen im Saarland (Saarländisches Heilberufekammergesetz - SHKG);

 

Gesetz über Berufsausübung, Berufsvertretungen und Berufsgerichtsbarkeit der Ärzte, Zahnärzte, Tierärzte, Apotheker sowie der Psychologischen Psychotherapeuten und der Kinder und Jugendlichenpsychotherapeuten im Freistaat (Sächsisches Heilberufekammergesetz – SächsHKaG)and Thüringer Heilberufegesetz.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, lokalna prisutnost:

 

U FR: Ulagateljima iz Unije raspoložive su i druge vrste pravnog oblika, a strani ulagatelji imaju pristup samo pravnim oblicima société d’exercice liberal (SEL) i société civile professionnelle (SCP). Za medicinske i stomatološke usluge te usluge primalja obvezno je francusko državljanstvo. Međutim, pristup stranaca moguć je u okviru godišnje utvrđenih kvota. Medicinske i stomatološke usluge te usluge primalja i medicinskih sestara, mogu se pružati isključivo u obliku SEL à forme anonyme, à responsabilité limitée par actions simplifiée ili commandite par actions SCP, société coopérative (samo za neovisne stručnjake opće prakse i specijalizirane stručnjake) ili société interprofessionnelle de soins ambulatoires (SISA) za multidisciplinarni zdravstveni centar (MSP).

Mjere:

 

FR: Loi 90-1258 relative à l'exercice sous forme de société des professions libérales, Loi n°2011-940 du 10 août 2011 modifiant certaines dipositions de la loi n°2009-879 dite HPST, Loi n°47-1775 portant statut de la coopération; i Code de la santé publique.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U AT: Suradnja liječnika za potrebe ambulantne zdravstvene skrbi, takozvane grupne liječničke prakse, može se osnovati samo u pravnom obliku Offene Gesellschaft/OG ili Gesellschaft mit beschränkter Haftung/GmbH. Samo liječnici mogu biti članovi takve grupne liječničke prakse. Moraju imati pravo obavljanja neovisne medicinske djelatnosti, biti registrirani u austrijskoj Liječničkoj komori te se aktivno baviti medicinom u toj liječničkoj praksi. Druge fizičke ili pravne osobe ne smiju biti članovi grupne liječničke prakse i ne smiju primiti dio njezina prihoda ili dobiti (CPC 9312 (dio)).

Mjere:

 

AT: Zakon o zdravstvenoj djelatnosti, BGBl, I br. 169/1998, članci 52.a–52.c;

Savezni zakon o visokokvalificiranim zdravstvenim radnicima, BGBl. br. 460/1992;i Savezni zakon o medicinskim maserima niže i više razine, BGBl. br. 169/2002.

(b)   Veterinarske usluge (CPC 932)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

 

U AT: Samo državljani države članice EGP-a mogu pružati veterinarske usluge. Uvjet u pogledu državljanstva ne primjenjuje se na osobe koje nisu državljani države članice EGP-a ako konkretna država koja nije država članica EGP-a ima sklopljen sporazum s Unijom kojim je predviđen nacionalni tretman u pogledu ulaganja i prekogranične trgovine veterinarskim uslugama.

 

U ES: Za obavljanje djelatnosti obvezno je članstvo u profesionalnom udruženju te državljanstvo države članice Unije, a od te se obveze može odustati na temelju bilateralnog sporazuma o određenoj djelatnosti. Pružanje veterinarskih usluga ograničeno je na fizičke osobe.

 

U FR: Za pružanje veterinarskih usluga obvezno je državljanstvo države članice EGP-a, no od te se obveze može odustati podložno načelu reciprociteta. Mogući pravni oblici društva za pružanje veterinarskih usluga ograničeni su na SCP (société civile professionnelle) i SEL (société d'exercice liberal).

Drugi pravni oblici društva predviđeni francuskim domaćim pravom ili pravom druge države članice EGP-a i čije se registrirano sjedište, središnja uprava ili glavno mjesto poslovanja nalazi u državi članici EU-a ili EGP-a mogu biti ovlašteni, pod određenim uvjetima.

Mjere:

 

AT: Tierärztegesetz (Zakon o veterinarstvu), BGBl, br. 16/1975, članak 3. stavci 2. i 3.

 

ES: Real Decreto 126/2013, de 22 de febrero, por el que se aprueban los Estatutos Generales de la Organización Colegial Veterinaria Española; članci 62. i 64.

 

FR: Code rural et de la pêche maritime (Zakonik o poljoprivredi i morskom ribarstvu).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U CY: Za pružanje veterinarskih usluga obvezni su državljanstvo i boravište.

 

U EL: Za pružanje veterinarskih usluga obvezno je državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske.

 

U HR: Samo pravne i fizičke osobe s poslovnim nastanom u državi članici za potrebe obavljanja veterinarske djelatnosti mogu pružati prekogranične veterinarske usluge u Republici Hrvatskoj. Samo državljani države članice Unije mogu osnovati veterinarsku praksu u Republici Hrvatskoj.

 

U HU: Za članstvo u mađarskoj Veterinarskoj komori, koje je potrebno za pružanje veterinarskih usluga, obvezno je državljanstvo države članice EGP-a. Odobrenje poslovnog nastana podliježe ispitivanju gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: uvjeti na tržištu rada u sektoru.

Mjere:

 

CY: Zakon 169/1990, kako je izmijenjen.

 

EL: Predsjednička odluka 38/2010, Ministarska odluka 165261/IA/2010 (Službeni list 2157/B).

 

HR: Zakon o veterinarstvu (NN 83/13, 148/13, 115/18), članak 3. stavak 67., članci 105. i 121.

 

HU: Zakon CXXVII. iz 2012. o Mađarskoj veterinarskoj komori i o uvjetima pružanja veterinarskih usluga.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U CZ: Za pružanje veterinarskih usluga obvezna je fizička prisutnost na državnom području.

 

U IT i PT: Za pružanje veterinarskih usluga obvezno je boravište.

 

U PL: Za pružanje veterinarskih usluga obvezna je fizička prisutnost na državnom području Poljske; da bi mogle obavljati djelatnost veterinarskog kirurga na državnom području Poljske, osobe koje nemaju državljanstvo države članice EU-a moraju položiti ispit na poljskom jeziku koji organizira poljska Komora veterinarskih kirurga.

 

U SI: Samo pravne i fizičke osobe s poslovnim nastanom u državi članici za potrebe obavljanja veterinarske djelatnosti mogu pružati prekogranične veterinarske usluge u Republici Sloveniji.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U SK: Za pristup strukovnoj komori, koji je nužan za pružanje veterinarskih usluga, obvezno je boravište u EGP-u. Pružanje veterinarskih usluga ograničeno je na fizičke osobe.

Mjere:

 

CZ: Zakon br. 166/1999 zb. (Zakon o veterinarstvu), članci 58.–63., 39.; i

Zakon br. 381/1991 zb. (o Komori veterinarskih kirurga Češke Republike), stavak 4.

 

IT: Zakonodavni dekret C.P.S. 233/1946, članci 7.–9.; i

Dekret predsjednika Republike 221/1950, stavak 7.

 

PL: Zakon od 21. prosinca 1990. o djelatnosti veterinarskih kirurga i komori veterinara.

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom 368/91 (Statut Udruženja veterinara) izmijenjena Zakonom 125/2015, 3. rujna

 

SI: Pravilnik o priznavanju poklicnih kvalifikacij veterinarjev (Pravilnik o priznavanju stručnih klasifikacija veterinara), Službeni list Republike Slovenije br. 71/2008, 7/2011, 59/2014 i 21/2016; Zakon o uslugama na unutarnjem tržištu Službeni list Republike Slovenije br. 21/2010.

 

SK: Zakon 442/2004 o privatnim veterinarima i komori veterinara, članak 2.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U DE (primjenjuje se i na regionalnu razinu vlasti): Pružanje veterinarskih usluga ograničeno je na fizičke osobe. Usluge telemedicine mogu se pružati samo u kontekstu primarnog liječenja koje uključuje prethodnu fizičku prisutnost veterinara.

 

U DK i NL: Pružanje veterinarskih usluga ograničeno je na fizičke osobe.

 

U IE: Pružanje veterinarskih usluga ograničeno je na fizičke osobe ili partnerstva.

 

U LV: Pružanje veterinarskih usluga ograničeno je na fizičke osobe.

Mjere:

 

DE: Bundes-Tierärzteordnung (BTÄO; Savezni zakonik o veterinarstvu).

Regionalna razina:

 

Zakoni o vijećima medicinskih djelatnika u saveznim pokrajinama (Heilberufs- und Kammergesetze der Länder) i (na temelju njih)

 

Baden-Württemberg, Gesetz über das Berufsrecht und die Kammern der Ärzte, Zahnärzte, Tierärzte Apotheker, Psychologischen Psychotherapeuten sowie der Kinder- und Jugendlichenpsychotherapeuten (Heilberufe-Kammergesetz - HBKG);

 

Bayern, Gesetz über die Berufsausübung, die Berufsvertretungen und die Berufsgerichtsbarkeit der Ärzte, Zahnärzte, Tierärzte, Apotheker sowie der Psychologischen Psychotherapeuten und der Kinder- und Jugendlichenpsychotherapeuten (Heilberufe-Kammergesetz - HKaG);

 

Berliner Heilberufekammergesetz (BlnHKG);

 

Brandenburg, Heilberufsgesetz (HeilBerG);

 

Bremen, Gesetz über die Berufsvertretung, die Berufsausübung, die Weiterbildung und die Berufsgerichtsbarkeit der Ärzte, Zahnärzte, Psychotherapeuten, Tierärzte und Apotheker (Heilberufsgesetz - HeilBerG);

 

Hamburg, Hamburgisches Kammergesetz für die Heilberufe (HmbKGH);

 

Hessen, Gesetz über die Berufsvertretungen, die Berufsausübung, die Weiterbildung und die Berufsgerichtsbarkeit der Ärzte, Zahnärzte, Tierärzte, Apotheker, Psychologischen Psychotherapeuten und Kinder- und Jugendlichenpsychotherapeuten (Heilberufsgesetz);

 

Mecklenburg-Vorpommern, Heilberufsgesetz (HeilBerG);

 

Niedersachsen, Kammergesetz für die Heilberufe (HKG);

 

Nordrhein-Westfalen, Heilberufsgesetz NRW (HeilBerg);

 

Rheinland-Pfalz, Heilberufsgesetz (HeilBG);

 

Saarland, Gesetz Nr. 1405 über die öffentliche Berufsvertretung, die Berufspflichten, die Weiterbildung und die Berufsgerichtsbarkeit der Ärzte/Ärztinnen, Zahnärzte/Zahnärztinnen,

 

Tierärzte/Tierärztinnen und Apotheker/Apothekerinnen im Saarland (Saarländisches Heilberufekammergesetz - SHKG);

 

Sachsen, Gesetz über Berufsausübung, Berufsvertretungen und Berufsgerichtsbarkeit der Ärzte, Zahnärzte, Tierärzte, Apotheker sowie der Psychologischen Psychotherapeuten und der Kinder- und Jugendlichenpsychotherapeuten im Freistaat Sachsen (Sächsisches Heilberufekammergesetz – SächsHKaG);

 

Sachsen-Anhalt, Gesetz über die Kammern für Heilberufe Sachsen-Anhalt (KGHB-LSA);

 

Schleswig-Holstein, Gesetz über die Kammern und die Berufsgerichtsbarkeit für die Heilberufe (Heilberufekammergesetz - HBKG);

 

Thüringen, Thüringer Heilberufegesetz (ThürHeilBG); i

 

Berufsordnungen der Kammern (Kodeksi profesionalnog ponašanja vijećâ veterinara).

 

DK: Lovbekendtgørelse nr. 40 af lov om dyrlæger af 15. januar 2020 (Konsolidirani zakon br. 40 od 15. siječnja 2020. o veterinarskim kirurzima).

 

IE: Zakon o veterinarskoj praksi iz 2005.

 

LV: Zakon o veterinarskoj medicini.

 

NL: Wet op de uitoefening van de diergeneeskunde 1990 (WUD).

(c)   Maloprodaja farmaceutskih, medicinskih i ortopedskih proizvoda te ostale usluge koje pružaju farmaceuti obvezno je državljanstvo (CPC 63211)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori:

 

U AT: Maloprodaja farmaceutskih proizvoda i posebnih medicinskih proizvoda javnosti može se obavljati samo preko ljekarne. Za upravljanje poslovanjem ljekarne obvezno je državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije. Zakupoprimci i osobe nadležne za upravljanje ljekarnom moraju imati državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije.

Mjere:

 

AT: Apothekengesetz (Zakon o ljekarništvu), RGBl. br. 5/1907, kako je izmijenjen, članci 3., 4., 12.; Arzneimittelgesetz (Zakon o lijekovima), BGBl. br. 185/1983, kako je izmijenjen, članci 57., 59., 59.a; i Medizinproduktegesetz (Zakon o medicinskim proizvodima), BGBl. br. 657/1996, kako je izmijenjen, članak 99.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U DE: Ljekarnu smiju voditi samo fizičke osobe (farmaceuti). Državljani drugih zemalja ili osobe koje nisu položile stručni ispit za farmaceuta u Njemačkoj mogu steći samo dozvolu za preuzimanje ljekarne koja postoji unazad tri godine. Ukupan broj ljekarna po osobi ograničen je na jednu ljekarnu i najviše tri podružnice ljekarna.

 

U FR: Za upravljanje ljekarnom obvezno je državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske.

Strani farmaceuti mogu dobiti odobrenje za osnivanje ljekarne u okviru utvrđenih godišnjih kvota. Mora biti odobreno otvaranje ljekarne, a poslovna prisutnost, uključujući prodaju lijekova javnosti na daljinu preko usluga informacijskog društva, mora imati jedan od pravnih oblika koji su dopušteni na temelju nacionalnog prava na nediskriminirajućoj osnovi: société d’exercice libéral (SEL) anonyme, par actions simplifiée, à responsabilité limitée unipersonnelle ili pluripersonnelle, en commandite par actions, société en noms collectifs (SNC) ili société à responsabilité limitée (SARL) unipersonnelle ili pluripersonnelle.

Mjere:

 

DE: Gesetz über das Apothekenwesen (ApoG; Zakon o ljekarništvu);

Gesetz über den Verkehr mit Arzneimitteln (AMG);

Gesetz über Medizinprodukte (MPG);

Verordnung zur Regelung der Abgabe von Medizinprodukten (MPAV)

 

FR: Code de la santé publique (Zakonik o javnom zdravstvu); i

Loi 90-1258 du 31 décembre 1990 relative à l'exercice sous forme de société des professions libérales and Loi 2015-990 du 6 août 2015.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman:

 

U EL: Za upravljanje ljekarnom obvezno je državljanstvo države članice EU-a.

 

U HU: Za upravljanje ljekarnom obvezno je državljanstvo države članice EGP-a.

 

U LV: Kako bi počeo samostalno obavljati ljekarničku djelatnost, farmaceut ili pomoćni farmaceut koji je strani državljanin, a školovan je u državi koja nije država članica Unije ili EGP-a, mora najmanje godinu dana raditi u ljekarni u državi članici EPG-a pod nadzorom farmaceuta.

Mjere:

 

EL: Zakon 5607/1932, kako je izmijenjen zakonima 1963/1991 i 3918/2011.

 

HU: Zakon XCVIII. iz 2006. o općim odredbama o pouzdanoj i gospodarski isplativoj opskrbi lijekovima i medicinskim pomagalima te o distribuciji lijekova.

 

LV: Zakon o ljekarništvu, članak 38.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U BG: Upravitelji ljekarni moraju biti kvalificirani farmaceuti i mogu upravljati samo jednom ljekarnom u kojoj i sami rade. Postoji kvota (najviše 4) za broj ljekarni koje jedna osoba može posjedovati u Republici Bugarskoj.

 

U DK: Pružanje usluga maloprodaje farmaceutskih proizvoda i posebnih medicinskih proizvoda javnosti dopušteno je samo fizičkim osobama koje su dobile dozvolu za bavljenje djelatnošću farmaceuta od Danskog nadležnog tijela za zdravlje i lijekove.

 

U ES, HR, HU i PT: Odobrenje poslovnog nastana podliježe ispitivanju gospodarskih potreba.

Glavni kriteriji: stanovništvo i gustoća na određenom području.

 

U IE: Zabranjeno je naručivanje farmaceutskih proizvoda poštom, osim lijekova koji se ne izdaju na recept.

 

U MT: Izdavanje dozvola za otvaranje ljekarni uz posebna ograničenja. Jedna osoba ne može imati više od jedne dozvole na svoje ime u nekom gradu ili selu (članak 5. stavak 1. propisa Pharmacy Licence Regulations (LN279/07)), osim ako nema drugih zahtjeva za taj grad ili selo (članak 5. stavak 2. propisa Pharmacy Licence Regulations (LN279/07)).

 

U PT: U trgovačkim društvima u kojima je kapital podijeljen na dionice one moraju glasiti na ime. Nitko ne smije istovremeno izravno ili neizravno biti vlasnik, upravitelj ili rukovoditelj više od četiriju ljekarni.

 

U SI: Mreža ljekarni u Sloveniji obuhvaća javne farmaceutske ustanove u vlasništvu općina i privatne ljekarne koje imaju koncesiju, u kojima većinski vlasnik mora biti farmaceut po zanimanju. Zabranjeno je naručivanje poštom farmaceutskih proizvoda koji se izdaju na recept. Za naručivanje poštom lijekova koji se ne izdaju na recept potrebna je posebna državna dozvola.

Mjere:

 

BG: Zakon o lijekovima u humanoj medicini, članci 222., 224., 228.

 

DK: Apotekerloven (danski Zakon o ljekarništvu) LBK br. 801, 12.6.2018.

 

ES: Ley 16/1997, de 25 de abril, de regulación de servicios de las oficinas de farmacia (Zakon 16/1997 od 25. travnja o uslugama koje se pružaju u ljekarnama), članak 2. i članak 3. stavak 1.; i Real Decreto Legislativo 1/2015, de 24 de julio por el que se aprueba el Texto refundido de la Ley de garantías y uso racional de los medicamentos y productos sanitarios (Ley 29/2006).

 

HR: Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19).

 

HU: Zakon XCVIII. iz 2006. o općim odredbama o pouzdanoj i gospodarski isplativoj opskrbi lijekovima i medicinskim pomagalima te o distribuciji lijekova.

 

IE: Zakoni o irskoj agenciji za lijekove iz 1995. i 2006. (br. 29 iz 1995. i br. 3 iz 2006.); Uredba o lijekovima (recept i kontrola opskrbe) iz 2003., kako je izmijenjena (S.I. 540 iz 2003.); Uredbe o lijekovima (kontrola stavljanja u promet) iz 2007., kako je izmijenjena (S.I. 540 iz 2007.); Zakon o ljekarništvu iz 2007. (br. 20 iz 2007.); Uredba o maloprodajnim farmaceutskim poduzećima iz 2008., kako je izmijenjena, (S.I. br. 488 iz 2008.).

 

MT: Uredbe o dozvolama za ljekarne (LN279/07) izdane na temelju Zakona o lijekovima (Cap. 458).

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom 307/2007, članci 9., 14. i 15. izmijenjena Zakonom 26/2011 od 16. lipnja, izmijenjenim:

Odlukom TC 612/2011, 24/01/2012,

Uredbom sa zakonskom snagom 171/2012, 1. kolovoza,

Zakonom 16/2013, 8. veljače,

Uredbom sa zakonskom snagom 128/2013, 5. rujna,

Uredbom sa zakonskom snagom 109/2014, 10. srpnja,

Zakonom 51/2014, 25. kolovoza,

Uredbom sa zakonskom snagom 75/2016, 8. studenoga; i Pravilnikom 1430/2007 opozvanim Odlukom 352/2012, 30. listopada.

SI: Zakon o farmaceutskim uslugama (Službeni list Republike Slovenije br. 85/2016, 77/2017, 73/2019); i Zakon o lijekovima (Službeni list Republike Slovenije br. 17/2014, 66/2019).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U IT: Djelatnost mogu obavljati samo fizičke osobe koje su upisane u registar te pravne osobe u obliku partnerstava u kojima svaki partner mora biti registrirani farmaceut. Za upis u strukovni registar farmaceuta obvezno je državljanstvo države članice Europske unije ili boravište te se djelatnost mora obavljati u Italiji. Strani državljani koji imaju potrebne kvalifikacije mogu se upisati ako su državljani zemlje s kojom Italija ima poseban sporazum na temelju kojeg mogu obavljati djelatnost uz uvjet reciprociteta (Zakonodavni dekret CPS 233/1946, članci 7. do 9. i Dekret predsjednika Republike 221/1950 stavci 3. 7.). Novim ili praznim ljekarnama odobrenje se izdaje na temelju javnog nadmetanja. U javnom nadmetanju mogu sudjelovati samo državljani države članice Europske unije koji su upisani u Registar farmaceuta (albo).

Odobrenje poslovnog nastana podliježe ispitivanju gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: stanovništvo i gustoća na određenom području.

Mjere:

 

IT: Zakon 362/1991, članci 1., 4., 7. i 9.; Zakonodavni dekret CPS 233/1946, članci 7.–9.; i Dekret predsjednika Republike (D.P.R. 221/1950, stavci 3. i 7.).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U CY: Za pružanje usluga maloprodaje farmaceutskih, medicinskih i ortopedskih proizvoda te ostalih usluga koje pružaju farmaceuti obvezno je državljanstvo (CPC 63211).

Mjere:

 

CY: Zakon o farmaceutskim proizvodima i otrovima (poglavlje 254.), kako je izmijenjen.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekograničnih usluga – pristup tržištu:

 

U BG: Maloprodaja farmaceutskih proizvoda i posebnih medicinskih proizvoda javnosti može se obavljati samo preko ljekarne. Zabranjeno je naručivanje farmaceutskih proizvoda poštom, osim lijekova koji se ne izdaju na recept.

 

U EE: Maloprodaja farmaceutskih proizvoda i posebnih medicinskih proizvoda javnosti može se obavljati samo preko ljekarne. Zabranjena je narudžba lijekova poštom te isporuka lijekova naručenih putem interneta poštom ili kurirskom službom. Odobrenje poslovnog nastana podliježe ispitivanju gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: stanovništvo i gustoća na određenom području.

 

U EL: Pružanje usluga maloprodaje farmaceutskih proizvoda i posebnih medicinskih proizvoda javnosti dopušteno je samo fizičkim osobama koje su ovlašteni farmaceuti i društvima koja su osnovali ovlašteni farmaceuti.

 

U ES: Pružanje usluga maloprodaje farmaceutskih proizvoda i posebnih medicinskih proizvoda javnosti dopušteno je samo fizičkim osobama koje su licencirani farmaceuti. Svaki farmaceut može pribaviti samo jednu dozvolu.

 

U LU: Pružanje usluga maloprodaje farmaceutskih proizvoda i posebnih medicinskih proizvoda javnosti dopušteno je samo fizičkim osobama.

 

U NL: Na naručivanje lijekova poštom primjenjuju se zahtjevi.

Mjere:

 

BG: Law on Medicinal Products in Human Medicine (Zakon o lijekovima u humanoj medicini, članci 219., 222., 228., 234. stavak 5.).

 

EE: Ravimiseadus (Zakon o lijekovima), RT I 2005, 2, 4; članak 29. stavak 2. i članak 41. stavak 3.; i Tervishoiuteenuse korraldamise seadus (Zakon o organizaciji zdravstvenih usluga, RT I 2001, 50, 284).

 

EL: Zakon 5607/1932, kako je izmijenjen zakonima 1963/1991 i 3918/2011.

 

ES: Ley 16/1997, de 25 de abril, de regulación de servicios de las oficinas de farmacia (Zakon 16/1997 od 25. travnja o uslugama koje se pružaju u ljekarnama), članak 2. i članak 3. stavak 1.; i Real Decreto Legislativo 1/2015, de 24 de julio por el que se aprueba el Texto refundido de la Ley de garantías y uso racional de los medicamentos y productos sanitarios (Ley 29/2006).

 

LU: Loi du 4 juillet 1973 concernant le régime de la pharmacie (annexe a043); Règlement grand-ducal du 27 mai 1997 relatif à l'octroi des concessions de pharmacie (annexe a041); i Règlement grand-ducal du 11 février 2002 modifiant le règlement grand-ducal du 27 mai 1997 relatif à l'octroi des concessions de pharmacie (annexe a017).

 

NL: Geneesmiddelenwet, članak 67.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U BG: Za ljekarnike je obvezno trajno boravište.

Mjere:

 

BG: Zakon o lijekovima u humanoj medicini, članci 146., 161., 195., 222. i 228.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U DE, SK: Za stjecanje dozvole za farmaceuta ili za otvaranje ljekarne radi maloprodaje farmaceutskih proizvoda i određenih medicinskih proizvoda javnosti potrebno je boravište.

Mjere:

 

DE: Gesetz über das Apothekenwesen (ApoG; Zakon o ljekarništvu);

Gesetz über den Verkehr mit Arzneimitteln (AMG);

Gesetz über Medizinprodukte (MPG);

Verordnung zur Regelung der Abgabe von Medizinprodukten (MPAV).

 

SK: Zakon 362/2011 o farmaceutskim proizvodima i medicinskim uređajima, članak 6.; i Zakon 578/2004 o pružateljima zdravstvene zaštite, medicinskom osoblju i profesionalnoj organizaciji u zdravstvu.

Rezerva br. 4 – Usluge istraživanja i razvoja

Sektor – podsektor:

Usluge istraživanja i razvoja

Industrijska klasifikacija:

CPC 851, 853

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

EU: Za usluge istraživanja i razvoja financirane iz javnih izvora za koje sredstva osigurava Unija na razini Unije isključiva prava ili odobrenja mogu se dodijeliti samo državljanima država članica i pravnim osobama iz Unije koje imaju registrirano sjedište, središnju upravu ili glavni ured u Uniji (CPC 851, 853).

Za usluge istraživanja i razvoja financirane iz javnih izvora za koje sredstva osigurava država članica isključiva prava ili odobrenja mogu se dodijeliti samo državljanima dotične države članice i pravnim osobama iz dotične države članice koje imaju sjedište u toj državi članici (CPC 851, 853).

Ovom se rezervom ne dovodi u pitanje dio peti ovog Sporazuma i isključenje javne nabave koje provodi jedna stranka niti subvencije iz članka 123. stavaka 6. i 7. ovog Sporazuma.

Mjere:

 

EU: Svi trenutačni i svi budući okvirni programi Unije za istraživanje i inovacije, uključujući pravila za sudjelovanje u programu Obzor 2020. i propise koji se odnose na zajedničke tehnološke inicijative, odluke na temelju članka 185. i Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), te postojeći i budući nacionalni, regionalni ili lokalni programi za istraživanje.

Rezerva br. 5 – Usluge poslovanja nekretninama

Sektor – podsektor:

Usluge povezane s nekretninama

Industrijska klasifikacija:

CPC 821, 822

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U CY: Za pružanje usluga poslovanja nekretninama obvezni su državljanstvo i boravište.

Mjere:

 

CY: Zakon o posrednicima u prometu nekretninama 71(1)/2010, kako je izmijenjen.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U CZ: Da bi mogle dobiti dozvolu potrebnu za pružanje usluga poslovanja nekretninama, za fizičke osobe obvezno je boravište, a za pravne osobe obvezan je poslovni nastan.

 

U HR: Za pružanje usluga poslovanja nekretninama obvezna je poslovna prisutnost u EGP-u.

 

U PT: Za fizičke osobe obvezno je boravište u državi članici EGP-a. Za pravne osobe obvezno je osnivanje društva u državi članici EGP-a.

Mjere:

 

CZ: Zakon o trgovinskim dozvolama.

 

HR: Zakon o posredovanju u prometu nekretninama (NN 107/07 i 144/12), članak 2.

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom 211/2004 (članci 3. i 25.), kako je izmijenjena i ponovno objavljena pod Uredbom sa zakonskom snagom 69/2011.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U DK: Ako usluge poslovanja nekretninama pruža fizička osoba koja je prisutna na državnom području Danske, samo ovlašteni posrednici u prometu nekretninama koji su fizičke osobe upisane u registar posrednika u prometu nekretninama koji vodi Dansko tijelo za poslovanje smiju upotrebljavati naziv „posrednik u prometu nekretninama”. Zakonom je propisano da podnositelj zahtjeva mora imati boravište u Danskoj ili u Uniji, EGP-u ili Švicarskoj Konfederaciji.

Zakon o prometu nekretninama primjenjiv je samo na pružanje potrošačima usluga povezanih s nekretninama. Zakon o prodaji nekretnina ne primjenjuje se na zakup nekretnina (CPC 822).

Mjere:

 

DK: Lov om formidling af fast ejendom m.v. lov. br. 526 od 28.5.2014. (Zakon o prodaji nekretnina).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

 

U SI: Ako Ujedinjena Kraljevina slovenskim državljanima i poduzećima dopusti pružanje usluga posrednika u prometu nekretninama, i Slovenija će državljanima i poduzećima iz Ujedinjene Kraljevine dopustiti pružanje usluga posrednika u prometu nekretninama pod istim uvjetima, uz ispunjenje sljedećih zahtjeva: pravo na pružanje usluga posrednika u prometu nekretninama u zemlji podrijetla, podnošenje relevantnog dokumenta o nekažnjavanju i upis u registar posrednika u prometu nekretninama pri nadležnom (slovenskom) ministarstvu.

Mjere:

 

SI: Zakon o agencijama za promet nekretninama.

Rezerva br. 6 – Poslovne usluge

Sektor – podsektor:

Poslovne usluge – usluge najma/davanja u zakup bez rukovatelja; usluge povezane sa savjetovanjem u pogledu upravljanja; usluge tehničkog ispitivanja i analize; srodne usluge znanstvenog i tehničkog savjetovanja; usluge povezane s poljoprivredom; sigurnosne usluge; usluge posredovanja u zapošljavanju; usluge pismenog i usmenog prevođenja i ostale poslovne usluge

Industrijska klasifikacija:

ISIC Rev. 37, CPC 612 (dio), 621 (dio), 625 (dio), 831, 85990 (dio), 86602, 8675, 8676, 87201, 87202, 87203, 87204, 87205, 87206, 87209, 87901, 87902, 87909, 88, 893 (dio)

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

(a)   Usluge najma ili zakupa bez rukovatelja (CPC 83103, CPC 831)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U SE: Za plovidbu pod švedskom zastavom mora se predočiti dokaz o prevladavajućem švedskom utjecaju na poslovanje u slučaju stranih vlasničkih udjela u brodu. Prevladavajući švedski utjecaj na poslovanje znači da se vođenje poslovanja broda obavlja u Švedskoj i da brod ima i više od polovine udjela u švedskom vlasništvu ili vlasništvu osoba iz druge zemlje EGP-a. Drugim stranim brodovima mogu se pod određenim uvjetima odobriti izuzeće od ovog pravila ako su ih unajmile ili iznajmile švedske pravne osobe na temelju ugovora o zakupu broda bez posade (CPC 83103).

Mjere:

 

SE: Sjölagen (Zakon o pomorstvu) (1994:1009), poglavlje 1., članak 1.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U SE: Iznajmljivači ili davatelji u zakup (leasing) automobila i određenih terenskih vozila (terrängmotorfordon) bez vozača, koji se iznajmljuju ili daju u zakup tijekom razdoblja kraćeg od jedne godine, obvezni su imenovati osobu koja je odgovorna za osiguravanje, među ostalim, toga da se poslovanje odvija u skladu s važećim pravilima i propisima te da se poštuju pravila o sigurnosti prometa na cestama. Odgovorna osoba mora imati boravište u EGP-u (CPC 831).

Mjere:

 

SE: Lag (1998: 424) om biluthyrning (Zakon o najmu i zakupu automobila).

(b)   Usluge najma ili zakupa i ostale poslovne usluge povezane sa zračnim prometom

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

 

EU: Za najam ili zakup zrakoplova bez posade (dry lease) na zrakoplove koje upotrebljavaju zračni prijevoznici iz Unije primjenjuju se mjerodavni zahtjevi za registraciju zrakoplova. Na ugovor o zakupu zrakoplova bez posade u kojem je jedna od stranaka zračni prijevoznik iz Unije primjenjuju se zahtjevi iz prava Unije ili nacionalnog prava u području sigurnosti zračnog prijevoza, primjerice zahtjev za prethodno odobrenje i drugi uvjeti koji se primjenjuju na upotrebu registriranih zrakoplova iz trećih zemalja. Za registraciju zrakoplova može se zahtijevati da bude u vlasništvu fizičkih osoba koje ispunjavaju posebne uvjete u pogledu državljanstva ili poduzeća koja ispunjavaju posebne uvjete u pogledu vlasništva kapitala i kontrole (CPC 83104).

Kad je riječ o uslugama računalnog sustava rezervacija (CRS), ako pružatelji usluga CRS-a koji posluju izvan Unije zračnim prijevoznicima iz Unije ne dodijele jednak (odnosno, nediskriminirajući) pristup kao onaj koji zračnim prijevoznicima iz treće zemlje dodjeljuju pružatelji usluga CRS-a iz Unije u Uniji ili ako zračni prijevoznici izvan Unije pružateljima usluga CRS-a iz Unije ne dodijele jednak pristup kao onaj koji zračni prijevoznici u Uniji dodjeljuju pružateljima usluga CRS-a treće zemlje, mogu se poduzeti mjere kako bi pružatelji usluga CRS-a koji posluju u Uniji osigurali jednak diskriminatorni pristup zračnim prijevoznicima izvan Unije odnosno kako bi zračni prijevoznici iz Unije osigurali jednak pristup pružateljima usluga CRS-a izvan Unije.

Mjere:

 

EU: Uredba (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i Uredba (EZ) br. 80/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BE: Privatni (civilni) zrakoplovi koji pripadaju fizičkim osobama koje nisu državljani države članice Unije ili EGP-a mogu se registrirati samo ako te osobe imaju domicil ili boravište u Belgiji neprekidno najmanje godinu dana. Privatni (civilni) zrakoplovi koji pripadaju stranim pravnim subjektima u skladu s pravom države članice Unije ili EGP-a mogu se registrirati samo ako ti subjekti u Belgiji imaju sjedište poslovanja, zastupništvo ili ured neprekidno najmanje godinu dana (CPC 83104).

Postupci izdavanja odobrenja za gašenje požara iz zraka, letačko osposobljavanje, zaprašivanje, izmjera, kartiranje, fotografiranje i druge poljoprivredne, industrijske i inspekcijske usluge iz zraka.

Mjere:

 

BE: Arrêté Royal du 15 mars 1954 réglementant la navigation aérienne.

(c)   Usluge povezane sa savjetovanjem u upravljanju – usluge arbitraže i mirenja (CPC 86602)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U BG: Za usluge posredovanja obvezno je stalno ili dugotrajno boravište u Republici Bugarskoj za državljane zemalja koje nisu država članica Unije ili EGP-a ili Švicarske Konfederacije.

 

U HU: Za obavljanje usluga posredovanja (kao što je mirenje) obvezna je prijava za upis u registar upućena ministru nadležnom za pravosuđe.

Mjere:

 

BG: Akt o posredovanju, članak 8.

 

HU: Zakon LV. iz 2002. o posredovanju.

(d)   Usluge tehničkog ispitivanja i analize (CPC 8676)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U CY: Za pružanje usluga kemičara i biologa obvezno je državljanstvo države članice.

 

U FR: Obavljanje djelatnosti biologa ograničeno je na fizičke osobe, a obvezno je državljanstvo države članice EGP-a.

Mjere:

 

CY: Zakon o registraciji kemičara iz 1988. (Zakon 157/1988), kako je izmijenjen.

 

FR: Code de la Santé Publique (Zakonik o javnom zdravstvu).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U BG: Za pružanje usluge tehničkog ispitivanja i analize obvezni su poslovni nastan u Bugarskoj u skladu s bugarskim Zakonom o trgovačkim društvima i upis u trgovački registar.

Za periodičnu provjeru dokaza tehničkog stanja vozila u cestovnom prijevozu osoba bi trebala biti registrirana u skladu s bugarskim Zakonom o trgovačkim društvima ili Zakonom o neprofitnim pravnim osobama, ili bi trebala biti registrirana u drugoj državi članici EGP-a.

Ispitivanje i analizu sastava i čistoće zraka i vode može provoditi samo Ministarstvo okoliša i voda Bugarske ili njegove agencije u suradnji s Bugarskom akademijom znanosti.

Mjere:

 

BG: Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode; Zakon o mjeriteljstvu; Zakon o čistom zraku; i Zakon o vodama, Pravilnik N-32 o periodičnoj provjeri dokaza tehničkog stanja vozila u cestovnom prijevozu.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, lokalna prisutnost:

 

U IT: Za biologe, kemijske analitičare, agronome i periti agrari obvezno je boravište i upis u strukovni registar. Državljani treće zemlje mogu se upisati uz uvjet reciprociteta.

Mjere:

 

IT: Biolozi, kemijski analitičari: Zakon 396/1967 o djelatnosti biologa; Kraljevski dekret 842/1928 o djelatnosti kemijskih analitičara.

(e)   Srodne usluge znanstvenog i tehničkog savjetovanja (CPC 8675)

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, lokalna prisutnost:

 

U IT: Boravište ili poslovni domicil u Italiji obvezan je za upis u registar geologa, što je potrebno za obavljanje djelatnosti geodeta ili geologa u svrhu pružanja usluga povezanih s istraživanjem rudnika te upravljanjem njima itd. Obvezno je državljanstvo države članice; no strani državljani mogu se upisati uz uvjet reciprociteta.

Mjere:

 

IT: Geolozi: Zakon 112/1963, članci 2. i 5.; D.P.R. 1403/1965, članak 1.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U BG: Za rad u području geodezije, kartografije i katastarske izmjere fizičke osobe moraju imati državljanstvo i boravište u državi članici EGP-a ili Švicarskoj Konfederaciji. Za pravne subjekte obvezan je upis u trgovački registar prema zakonodavstvu države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije.

Mjere:

 

BG: Zakon o katastru i registru imovine; i Zakon o geodeziji i kartografiji.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman:

 

U CY: Za pružanje relevantnih usluga obvezno je državljanstvo.

Mjere:

 

CY: Zakon 224/1990, kako je izmijenjen.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U FR: Za ispitivanje pristup je moguć samo preko SEL-a (anonyme, à responsabilité limitée ou en commandite par actions), SCP-a (société civile professionnelle), SA-a i SARL-a (sociétés anonymes, à responsabilité limitée). Za usluge istraživanja i ispitivanja obvezan je poslovni nastan. Od tog se zahtjeva može odustati za znanstvene istraživače, na temelju odluke ministra nadležnog za znanstvena istraživanja, u dogovoru s ministrom nadležnim za vanjske poslove.

Mjere:

 

FR: Zakon 46-942 od 7. svibnja 1946. i Dekret br. 71-360 od 6. svibnja 1971.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U HR: Osnovne geološke, geodetske i rudarske konzultantske usluge te povezane konzultantske usluge u području okoliša na državnom području Hrvatske mogu se pružati samo zajedno s domaćim pravnim osobama ili preko njih.

Mjere:

 

HR: Pravilnik o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (NN 57/10), članci 32.–35.

(f)   Usluge povezane s poljoprivredom (CPC 88 (dio))

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, lokalna prisutnost:

 

U IT: Za biologe, kemijske analitičare, agronome i periti agrari obvezno je boravište i upis u strukovni registar. Državljani treće zemlje mogu se upisati uz uvjet reciprociteta.

Mjere:

 

IT: Biolozi, kemijski analitičari: Zakon 396/1967 o djelatnosti biologa; Kraljevski dekret 842/1928 o djelatnosti kemijskih analitičara.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, tretman najpovlaštenije nacije:

 

U PT: Obavljanje djelatnosti biologa, kemijskog analitičara i agronoma ograničeno je na fizičke osobe. Za državljane trećih zemalja primjenjuje se režim reciprociteta (a ne zahtjev u pogledu državljanstva) u slučaju inženjera i tehničkih inženjera. Za biologe ne postoji zahtjev u pogledu državljanstva ni zahtjev reciprociteta.

Mjere:

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom 119/92, izmijenjena Zakonom 123/2015, 2. rujna (Ordem Engenheiros); Zakon 47/2011 izmijenjen Zakonom 157/2015, 17. rujna (Ordem dos Engenheiros Técnicos); i Uredba sa zakonskom snagom 183/98, izmijenjena Zakonom 159/2015, 18. rujna. (Ordem dos Biólogos).

(g)   Sigurnosne usluge (CPC 87302, 87303, 87304, 87305, 87309)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U IT: Za pribavljanje potrebnog odobrenja za pružanje zaštitarskih usluga i prijevoz vrijedne imovine obvezni su državljanstvo države članice EU-a i boravište.

 

U PT: Strani državljani ne smiju pružati prekogranične sigurnosne usluge.

Za specijalizirano osoblje obvezno je državljanstvo.

Mjere:

 

IT: Zakon o javnoj sigurnosti (TULPS) 773/1931, članci 133.–141.; Kraljevski dekret 635/1940, članak 257.

 

PT: Zakon 34/2013, izmijenjen Zakonom 46/2019, 16. svibnja; i Pravilnik 273/2013, izmijenjen Odlukom 106/2015, 13. travnja.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U DK: Boravište je obvezno za fizičke osobe koje podnose zahtjev za odobrenje za pružanje sigurnosnih usluga.

Boravište je obvezno i za rukovoditelje i većinu članova upravnog odbora pravnog subjekta koji podnosi zahtjev za dozvolu za obavljanje sigurnosnih usluga. Međutim, boravište za rukovoditelje i članove upravnog odbora nije obvezno ako tako nije navedeno u međunarodnim sporazumima ili nalozima koje je izdalo Ministarstvo pravosuđa.

Mjere:

 

DK: Lovbekendtgørelse 2016-01-11 nr. 112 om vagtvirksomhed.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U EE: Za zaštitare je obvezno boravište.

Mjere:

 

EE: Turvaseadus (Zakon o sigurnosti), članci 21. i 22.

(h)   Usluge posredovanja u zapošljavanju (CPC 87201, 87202, 87203, 87204, 87205, 87206, 87209)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman (primjenjuje se na regionalnu razinu vlasti):

 

U BE: U svim regijama u Belgiji trgovačko društvo s glavnim uredom izvan EGP-a mora dokazati da pruža usluge posredovanja u zapošljavanju u svojoj zemlji podrijetla. U Valonskoj regiji usluge posredovanja u zapošljavanju mora pružati posebna vrsta pravnog subjekta (régulièrement constituée sous la forme d'une personne morale ayant une forme commerciale, soit au sens du droit belge, soit en vertu du droit d'un Etat membre ou régie par celui-ci, quelle que soit sa forme juridique). Trgovačko društvo s glavnim uredom izvan EGP-a mora dokazati da ispunjava uvjete utvrđene u dekretu (na primjer, u pogledu vrste pravnog subjekta). U njemačkoj zajednici trgovačko društvo s glavnim uredom izvan EGP-a te da ispunjava kriterije za prihvat utvrđene u navedenom dekretu (CPC 87202).

Mjere:

 

BE: Flamanska regija: Članak 8. stavak 3., Besluit van de Vlaamse Regering van 10 december 2010 tot uitvoering van het decreet betreffende de private arbeidsbemiddeling.

Valonska regija: Décret du 3 avril 2009 relatif à l'enregistrement ou à l'agrément des agences de placement (Dekret od 3. travnja 2009. o registraciji agencija za posredovanje u zapošljavanju), članak 7.; i Arrêté du Gouvernement wallon du 10 décembre 2009 portant exécution du décret du 3 avril 2009 relatif à l'enregistrement ou à l'agrément des agences de placement (Odluka Vlade Valonije od 10. prosinca 2009. o provedbi Dekreta od 3. travnja 2009. o registraciji agencija za posredovanje), članak 4.

Njemačka zajednica: Dekret über die Zulassung der Leiharbeitsvermittler und die Überwachung der privaten Arbeitsvermittler / Décret du 11 mai 2009 relatif à l'agrément des agences de travail intérimaire et à la surveillance des agences de placement privées, članak 6.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U DE: Za dobivanje dozvole za rad agencije za privremeno zapošljavanje obvezno je državljanstvo države članice EU-a ili poslovna prisutnost u Uniji, u skladu s člankom 3. stavcima od 3. do 5. Zakona o privremenom radu (Arbeitnehmerüberlassungsgesetz). Savezno ministarstvo rada i socijalnih poslova može izdati uredbu o posredovanju u zapošljavanju i zapošljavanju osoba koje nemaju boravište u EGP-u za određene djelatnosti, npr. za profesije u sektoru zdravstva i skrbi. Licencija ili njezino produljenje odbija se ako društva, dijelovi društava ili dodatna društva koja se ne nalaze u EGP-u namjeravaju sklopiti privremeni ugovor o radu na temelju članka 3. stavka 2. Zakona o privremenom radu (Arbeitnehmerüberlassungsgesetz).

Mjere:

DE: Gesetz zur Regelung der Arbeitnehmerüberlassung (AÜG);

Sozialgesetzbuch Drittes Buch (SGB XI; Socijalni zakonik, svezak treći) – Promicanje zapošljavanja;

Verordnung über die Beschäftigung von Ausländerinnen und Ausländern (BeschV; Pravilnik o zapošljavanju stranaca).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U ES: Prije početka rada agencije za posredovanje u zapošljavanju moraju dostaviti ovjerenu izjavu kojom potvrđuju da ispunjavaju zahtjeve iz važećeg zakonodavstva (CPC 87201, 87202).

Mjere:

 

ES: Real Decreto-ley 8/2014, de 4 de julio, de aprobación de medidas urgentes para el crecimiento, la competitividad y la eficiencia (tramitado como Ley 18/2014, de 15 de octubre).

(i)   Usluge usmenog i pismenog prevođenja (CPC 87905)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U BG: Za obavljanje službenih usluga prevođenja strane fizičke osobe moraju imati dozvolu dugotrajnog ili stalnog boravišta u Republici Bugarskoj.

Mjere:

 

BG: Uredba o legalizaciji, ovjeri i prijevodu dokumenata.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U HU: Službene prijevode, službene ovjere prijevoda i ovjerene preslike službenih dokumenata na stranim jezicima smije izrađivati samo Mađarski ured za prijevode i ovjere (OFFI).

 

U PL: Samo fizičke osobe mogu biti sudski tumači.

Mjere:

 

HU: Uredba Vijeća ministara br. 24/1986 o službenom pismenom i usmenom prevođenju.

 

PL: Zakon od 25. studenoga 2004. o djelatnosti pismenih ili usmenih sudskih tumača (Službeni list iz 2019., točka 1326.).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U FI: Ovlašteni prevoditelji moraju imati boravište u EGP-u.

Mjere:

 

FI: Laki auktorisoiduista kääntäjistä (Zakon o ovlaštenim prevoditeljima) (1231/2007), odjeljak 2(1).

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman:

 

U CY: Za pružanje usluga službenih prijevoda i ovjere obvezan je upis u registar prevoditelja. Primjenjuje se uvjet u pogledu državljanstva.

 

U HR: Ovlašteni prevoditelji moraju imati državljanstvo države članice EGP-a.

Mjere:

 

CY: Zakon o osnivanju, registraciji i reguliranju djelatnosti pružanja usluga ovjerenih prevoditelja u Republici Cipru.

 

HR: Pravilnik o stalnim sudskim tumačima (NN 88/2008), članak 2.

(j)   Ostale poslovne usluge (CPC 612 (dio), 621 (dio), 625 (dio), 87901, 87902, 88493, 893 (dio), 85990 (dio), 87909, ISIC 37)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U SE: Zalagaonice moraju biti osnovane kao društva s ograničenim odgovornošću ili podružnice (CPC 87909 (dio)).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U CZ: Usluge koje se odnose na povrat i upotrebu ambalaže može pružati samo ovlašteno društvo za ambalažu, koje mora biti pravna osoba osnovana kao dioničko društvo (CPC 88493, ISIC 37).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U NL: Za pružanje usluga žigosanja obvezna je poslovna prisutnost u Nizozemskoj. Isključivo pravo na žigosanje predmeta od plemenitih kovina trenutačno imaju dva nizozemska državna monopola (CPC 893 (dio)).

Mjere:

 

CZ: Zakon 477/2001 zb. (Zakon o ambalaži) stavak 16.

 

SE: Zakon o zalagaonicama (1995:1000).

 

NL: Waarborgwet 1986.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U PT: Za pružanje usluga agencija za naplatu i usluga kreditnog izvješćivanja obvezno je državljanstvo države članice (CPC 87901, 87902).

Mjere:

 

PT: Zakon 49/2004.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U CZ: Za pružanje usluga dražbi potrebna je dozvola. Za dobivanje dozvole (za pružanje usluga dobrovoljnih javnih dražbi) društvo mora biti osnovano u Češkoj, a fizička osoba mora imati boravišnu dozvolu, pri čemu društvo odnosno fizička osoba moraju biti registrirani u Komercijalnom registru Češke (CPC 612 (dio), 621 (dio), 625 (dio), 85990 (dio)).

Mjere:

 

CZ: Zakon br. 455/1991 zb.; Zakon o dozvolama za obavljanje djelatnosti; i Zakon br. 26/2000 zb., o javnim dražbama.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U SE: Gospodarski plan stambene zadruge moraju potvrditi najmanje dvije osobe. Te osobe moraju javno odobriti tijela u EGP-u (CPC 87909).

Mjere:

 

SE: Zakon o stambenim zadrugama (1991:614).

Rezerva br. 7 – Komunikacijske usluge

Sektor – podsektor

Komunikacijske usluge – poštanske i kurirske usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 71235 (dio), 73210 (dio), 751 (dio)

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja; prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

EU: Organizacija razmještaja poštanskih sandučića na javnim prometnicama, izdavanje poštanskih marki i usluge preporučene dostave koje se upotrebljavaju tijekom upravnih ili sudskih postupaka mogu se ograničiti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Mogu se uvesti sustavi dozvola za usluge za koje postoji obveza opće univerzalne usluge. Te dozvole mogu podlijegati posebnim obvezama univerzalnih usluga ili financijskim doprinosima kompenzacijskom fondu.

Mjere:

 

EU: Direktiva 97/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8).

Rezerva br. 8 – Građevinske usluge

Sektor – podsektor

Graditeljstvo i povezane inženjerske usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 51

Vrsta rezerve:

Nacionalni tretman

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja; prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

U CY: Zahtjev u pogledu državljanstva.

Mjera:

 

Zakon o registraciji i kontroli izvođača građevinskih i tehničkih radova iz 2001. (29 (I) / 2001), članci 15. i 52.

Rezerva br. 9 – Usluge distribucije

Sektor – podsektor

Usluge distribucije – općenito, distribucija duhanskih proizvoda

Industrijska klasifikacija:

CPC 3546, 621 (dio), 6222, 631, 632 (dio)

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja; prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

(a)   Usluge distribucije (CPC 3546, 631, 632 osim 63211, 63297, 62276, 621 (dio))

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U PT: Za otvaranje određenih maloprodajnih objekata i trgovačkih centara primjenjuje se poseban sustav odobrenja. To se odnosi na trgovačke centre koji imaju bruto površinu za zakup od 8 000 m2 ili više te na maloprodajne objekte koji imaju prodajnu površinu od 2 000 m2 ako se nalaze izvan trgovačkih centara. Glavni kriteriji: doprinos raznovrsnosti komercijalnih ponuda; procjena usluga koje se pružaju kupcima; kvaliteta zapošljavanja i društveno odgovorno poslovanje; uključivanje u urbanističko okruženje; doprinos ekološkoj učinkovitosti (CPC 631, 632 osim 63211, 63297).

Mjere:

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom br. 10/2015, 16. siječnja.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U CY: Za usluge distribucije koje pružaju farmaceutski zastupnici (CPC 62117) obvezno je državljanstvo.

Mjere:

 

CY: Zakon 74(I) 2020, kako je izmijenjen.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U LT: Za distribuciju pirotehničkih sredstava obvezna je dozvola. Dozvola se može izdati samo pravnim osobama iz Unije (CPC 3546).

Mjere:

 

LT: Zakon o nadzoru prometa pirotehničkim sredstvima za civilnu upotrebu (23. ožujka 2004. br. IX-2074).

(b)   Distribucija duhana (CPC 6222 (dio), 62228, dio 6310, 63108)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U ES: Državni monopol na maloprodaju duhana. Za poslovni nastan obvezno je državljanstvo države članice. Samo fizičke osobe mogu raditi kao prodavači duhana. Svaki prodavač duhana može imati najviše jednu dozvolu (CPC 63108).

 

U FR: Državni monopol na veleprodaju i maloprodaju duhana. Za prodavače duhana (buraliste) (CPC 6222 (dio), 6310 (dio)) obvezno je državljanstvo.

Mjere:

 

ES: Zakon 14/2013 od 27. rujna 2014.

 

FR: Code général des impôts (Opći porezni zakonik).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U AT: Samo fizičke osobe mogu zatražiti odobrenje za rad u svojstvu prodavača duhana.

Prednost se daje državljanima država članica EGP-a (CPC 63108).

Mjere:

 

AT: Zakon o monopolu u sektoru duhanskih proizvoda iz 1996., članci 5. i 27.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U IT: Za distribuciju i prodaju duhana potrebna je dozvola. Dozvola se izdaje u okviru javnih postupaka. Izdavanje dozvola podliježe ispitivanju gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: stanovništvo i geografska gustoća na postojećim prodajnim mjestima (CPC 6222 (dio), 6310 (dio)).

Mjere:

 

IT: Zakonodavni dekret 184/2003;

 

Zakon 165/1962,

 

Zakon 3/2003,

 

Zakon 1293/1957,

 

Zakon 907/1942; i

Dekret predsjednika Republike (D.P.R.) 1074/1958.

Rezerva br. 10 – Obrazovne usluge

Sektor – podsektor

Obrazovne usluge (financirane iz privatnih izvora)

Industrijska klasifikacija:

CPC 921, 922, 923, 924

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja; prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U CY: Za vlasnike i većinske dioničare u školi financiranoj iz privatnih izvora obvezno je državljanstvo države članice. Državljani Ujedinjene Kraljevine mogu dobiti odobrenje ministra (obrazovanja) u skladu sa specificiranim oblikom i uvjetima.

Mjere:

 

CY: Zakon o privatnim školama iz 2019. (br. 147(I)/2019)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BG: Osnovnoškolske i srednjoškolske obrazovne usluge financirane iz privatnih izvora mogu pružati samo ovlaštena bugarska poduzeća (obvezna je poslovna prisutnost). Odlukom Vijeća ministara na prijedlog ministra obrazovanja i znanosti bugarski vrtići i škole sa stranim udjelom u vlasništvu mogu se osnovati ili preoblikovati na zahtjev udruženja, trgovačkih društava ili poduzeća bugarskih i stranih fizičkih i pravnih subjekata koji su propisno registrirani u Bugarskoj. Vrtići i škole u stranom vlasništvu mogu se osnovati ili preoblikovati na zahtjev stranih pravnih subjekata u skladu s međunarodnim sporazumima i konvencijama te na temelju prethodnih odredaba. Strana visoka učilišta ne mogu osnovati društva kćeri na državnom području Bugarske. Strana visoka učilišta u Bugarskoj mogu otvoriti fakultete, odsjeke, institute i visoke škole samo u skladu s ustrojem bugarskih srednjih škola i u suradnji s njima (CPC 921, 922).

Mjere:

BG: Zakon o predškolskom i školskom obrazovanju; i

Zakon o visokom obrazovanju, stavak 4. dodatnih odredaba.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman

 

U SI: Samo slovenske fizičke ili pravne osobe mogu osnovati osnovne škole financirane iz privatnih izvora. Pružatelj usluge mora osnovati registrirano sjedište ili podružnicu (CPC 921).

Mjere:

 

SI: Zakon o organizaciji i financiranju obrazovanja (Službeni list Republike Slovenije, br. 12/1996), kako je izmijenjen, članak 40.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U CZ i SK: Za podnošenje zahtjeva za državno odobrenje za rad visokog učilišta financiranog iz privatnih izvora obvezan je poslovni nastan u državi članici. Ova se rezerva ne primjenjuje na usluge u području tehničkog i strukovnog obrazovanja nakon srednjoškolskog (CPC 92310).

Mjere:

 

CZ: Zakon br. 111/1998, zb. (Zakon o visokom obrazovanju), članak 39.; i

Zakon br. 561/2004, zb., o predškolskom, osnovnoškolskom, srednjoškolskom, stručnom visokom obrazovanju i drugim razinama obrazovanja (Zakon o obrazovanju).

 

SK: Zakon br. 131/2002 o sveučilištima.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekograničnih usluga: Pristup tržištu:

 

U ES i IT: Za otvaranje sveučilišta financiranog iz privatnih izvora koje izdaje priznate diplome ili druge isprave o studiju obvezno je odobrenje. Primjenjuje se ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: stanovništvo i gustoća postojećih ustanova.

 

U ES: Postupak uključuje pribavljanje mišljenja Parlamenta.

 

U IT: Temelji se na trogodišnjem programu i samo pravne osobe iz Italije mogu imati odobrenje za izdavanje diploma koje se priznaju na razini države (CPC 923).

Mjere:

 

ES: Ley Orgánica 6/2001, de 21 de Diciembre, de Universidades (Zakon 6 / 2001 od 21. prosinca o sveučilištima), članak 4.

 

IT: Kraljevski dekret 1592/1933 (Zakon o srednjoškolskom obrazovanju);

Zakon 243/1991 (Povremeni javni doprinosi privatnim sveučilištima);

Rezolucija 20/2003 CNVSU-a (Comitato nazionale per la valutazione del sistema universitario); i

Dekret predsjednika Republike 25/1998.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U EL: Za vlasnike i većinu članova upravnog odbora u osnovnim i srednjim školama financiranima iz privatnih izvora te za nastavnike u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama financiranima iz privatnih izvora obvezno je državljanstvo države članice (CPC 921, 922). Sveučilišne studije pružaju isključivo ustanove koje su potpuno samostalne javnopravne osobe. Međutim, u skladu sa Zakonom 3696/2008 fizičke osobe s boravištem ili pravne osobe sa sjedištem u Uniji mogu osnovati privatna visoka učilišta koja dodjeljuju potvrde koje se ne priznaju kao jednakovrijedne akademskim ili stručnim nazivima te akademskim stupnjevima koje dodjeljuju sveučilišta (CPC 923).

Mjere:

 

EL: Zakoni 682/1977, 284/1968, 2545/1940, Predsjednička odluka 211/1994, kako je izmijenjena

Predsjedničkom odlukom 394/1997, Ustav Helenske Republike, članak 16 stavak 5. i Zakon 3549/2007.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U AT: Za pružanje obrazovnih usluga na sveučilištima financiranima iz privatnih izvora u području primijenjenih znanosti potrebno je odobrenje nadležnog tijela, austrijske agencije za osiguravanje kvalitete i akreditaciju. Ulagatelju koji želi pružati takve usluge osnovna djelatnost mora biti pružanje takvih usluga te on mora dostaviti procjenu potreba i ispitivanje tržišta kako bi se prihvatio predloženi studijski program. Nadležno ministarstvo može odbiti dati odobrenje ako odluka tijela za akreditaciju nije u skladu s nacionalnim interesima u području obrazovanja. Podnositelj zahtjeva za osnivanje privatnog sveučilišta mora dobiti odobrenje nadležnog tijela, austrijske agencije za osiguravanje kvalitete i akreditaciju. Nadležno ministarstvo može odbiti dati odobrenje ako odluka tijela za akreditaciju nije u skladu s nacionalnim interesima u području obrazovanja (CPC 923).

Mjere:

 

AT: Zakon o studijima veleučilišta i visokih škola, BGBl. br. 340/1993, kako je izmijenjen, članci 2. i 8.; Zakon o privatnim visokim učilištima, BGBl. I br. 77/2020, članak 2.;

i Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju, BGBl. br. 74/2011, kako je izmijenjen, članak 25. stavak 3.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U FR: Za poučavanje u obrazovnoj ustanovi financiranoj iz privatnih izvora obvezno je državljanstvo države članice (CPC 921, 922, 923). Međutim, državljani Ujedinjene Kraljevine mogu dobiti odobrenje relevantnih nadležnih tijela za poučavanje u osnovnim i srednjim školama te na visokim učilištima. Državljani Ujedinjene Kraljevine mogu dobiti odobrenje relevantnih nadležnih tijela i za osnivanje i vođenje osnovnih i srednjih škola te visokih učilišta ili upravljanje njima. To se odobrenje dodjeljuje na diskrecijskoj osnovi.

Mjere:

 

FR: Code de l'éducation (Zakonik o obrazovanju).

U pogledu ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U MT: Pružatelji usluga koji žele pružati usluge visokog obrazovanja ili obrazovanja odraslih financiranog iz privatnih izvora moraju pribaviti dozvolu Ministarstva obrazovanja i zapošljavanja. Odluka o izdavanju dozvole može biti diskrecijska (CPC 923, 924).

Mjere:

 

MT: Pravna obavijest 296 iz 2012.

Rezerva br. 11 – Usluge u području okoliša

Sektor – podsektor:

Usluge u području okoliša – prerada i recikliranje korištenih baterija i akumulatora, rabljenih automobila i otpada iz električne i elektroničke opreme; zaštita zraka i klime, usluge čišćenja ispušnih plinova

Industrijska klasifikacija:

CPC 9402 (dio), 9404

Vrsta rezerve:

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

U SE: Samo subjekti koji su osnovani u Švedskoj ili imaju glavni ured u Švedskoj mogu dobiti odobrenje za pružanje usluga kontrole ispušnih plinova (CPC 9404).

U SK: Za preradu i recikliranje korištenih baterija i akumulatora, otpadnih ulja, rabljenih automobila i otpada iz električne i elektroničke opreme obvezno je osnovati društvo u državi članici EGP-a (uvjet u pogledu boravišta) (CPC 9402 (dio)).

Mjere:

 

SE: Zakon o vozilima (2002:574).

 

SK: Zakon 79/2015 o otpadu.

Rezerva br. 12 – Financijske usluge

Sektor – podsektor

Financijske usluge – osiguranje i bankarstvo

Industrijska klasifikacija:

Nije primjenjivo.

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja; prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

(a)   Osiguranje i usluge povezane s osiguranjem

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U IT: Pristup zanimanju aktuara samo putem fizičkih osoba. Dopušteno je poslovno udruživanje fizičkih osoba (osim u obliku trgovačkih društava). Za obavljanje zanimanja aktuara obvezno je državljanstvo države članice EU-a, a stranim državljanima obavljanje djelatnosti može se odobriti na temelju reciprociteta.

Mjere:

 

IT: Članak 29. Zakonika o privatnom osiguranju (Zakonodavni dekret br. 209. od 7. rujna 2005.); i Zakon 194/1942, članak 4., Zakon 4/1999 o registru.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U BG: Mirovinsko osiguranje pruža dioničko društvo koje ima dozvolu za rad u skladu sa Zakonikom o socijalnom osiguranju i registrirano je u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima ili zakonodavstvom druge države članice EU-a (bez podružnica).

 

U BG, ES, PL i PT: Izravno širenje poslovne mreže nije dopušteno za posredovanje u osiguranju, koje je ograničeno na trgovačka društva osnovana u skladu s pravom države članice (obvezno je osnivanje društva u zemlji). Za PL, zahtjev u pogledu boravišta za posrednike u osiguranju.

Mjere:

 

BG: Zakonik o osiguranju, članci 12., 56.–63., 65., 66. i članak 80. stavak 4, Zakonik o socijalnom osiguranju članci 120.a–162., 209.–253., 260.–310.

 

ES: Reglamento de Ordenación, Supervisión y Solvencia de Entidades Aseguradoras y Reaseguradoras (RD 1060/2015, de 20 de noviembre de 2015), članak 36.

 

PL: Zakon o djelatnostima osiguranja i reosiguranja od 11. rujna 2015. (Službeni list iz 2020., točke. 895. i 1180.); Zakon o distribuciji osiguranja od 15. prosinca 2017. (Službeni list 2019., oznaka 1881.); Zakon o organizaciji i radu mirovinskih fondova od 28. kolovoza 1997. (Službeni list iz 2020., točka 105.); Zakon od 6. ožujka 2018. o pravilima primjenjivima na gospodarsku djelatnost stranih poduzetnika i drugih stranih osoba na državnom području Republike Poljske.

 

PT: Članak 7. Uredbe sa zakonskom snagom 94–B/98 ukinute Uredbom sa zakonskom snagom 2/2009, 5. siječnja; i poglavlje I., odjeljak VI. Uredbe sa zakonskom snagom 94-B/98, članak 34, točke 6. i 7. te članak 7. Uredbe sa zakonskom snagom 144/2006, koja je opozvana Zakonom 7/2019 od 16. siječnja. Članak 8. pravnog sustava kojim se uređuje djelatnost distribucije osiguranja i reosiguranja, odobren Zakonom 7/2019 od 16. siječnja.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman:

 

U AT: Uprava podružnice mora se sastojati od barem dvije fizičke osobe s boravištem u AT.

 

U BG: Za članove upravljačkog i nadzornog tijela društava za (re)osiguranje i sve osobe ovlaštene za upravljanje društvom za (re)osiguranje i njegovo zastupanje obvezno je boravište u Bugarskoj.

Predsjednik uprave, predsjednik upravnog odbora, izvršni direktor i poslovođa mirovinskih osiguravajućih društava moraju imati stalnu adresu ili trajnu boravišnu dozvolu u Bugarskoj.

Mjere:

 

AT: Zakon o nadzoru osiguranja iz 2016., članak 14. stavak 1. br. 3, Savezni službeni list br. 34/2015 (Versicherungsaufsichtsgesetz 2016, § 14 Abs. 1 Z 3, BGBl. I Nr. 34/2015)

 

BG: Zakonik o osiguranju, članak 12., članci 56.–63., članci 65. i 66. te članak 80. stavak 4.

Zakonik o socijalnoj sigurnosti, članci 120.a–162., 209.–253., 260.–310.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BG: Prije osnivanja podružnice ili zastupništva za pružanje usluga osiguranja, strani osiguratelj ili reosiguratelj u svojoj zemlji podrijetla mora dobiti odobrenje za pružanje istih vrsta osiguranja koje želi pružati u Bugarskoj.

Prihodi fondova dodatnog dobrovoljnog mirovinskog osiguranja te slični prihodi izravno povezani s dobrovoljnim mirovinskim osiguranjem koje obavljaju osobe koje su registrirane u skladu sa zakonodavstvom druge države članice i koje mogu, u skladu s dotičnim zakonodavstvom, izvršavati aktivnosti povezane s dobrovoljnim mirovinskim osiguranjem nisu oporezivi u skladu s postupkom utvrđenim u Zakonu o porezu na dobit.

U ES: Prije osnivanja podružnice ili zastupništva za pružanje određenih vrsta osiguranja u Španjolskoj, strani osiguratelj mora imati odobrenje za pružanje istih vrsta osiguranja u zemlji podrijetla najmanje pet godina.

U PT: Kako bi se osnovala podružnica ili zastupništvo, strana društva za osiguranje moraju imati odobrenje za obavljanje djelatnosti osiguranja ili reosiguranja u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom najmanje pet godina.

Mjere:

 

BG: Zakonik o osiguranju, članak 12., članci 56.–63., članci 65. i 66. te članak 80. stavak 4.

Zakonik o socijalnoj sigurnosti, članci 120.a–162., 209.–253., 260.–310.

 

ES: Reglamento de Ordenación, Supervisión y Solvencia de Entidades Aseguradoras y Reaseguradoras (RD 1060/2015, de 20 de noviembre de 2015), članak 36.

 

PT: Članak 7. Uredbe sa zakonskom snagom 94-B/98, poglavlje I., odjeljak VI. Uredbe sa zakonskom snagom 94-B/98, članak 34., točke 6. i 7. te članak 7. Uredbe sa zakonskom snagom 144/2006; članak 215. pravnog sustava kojim se uređuje osnivanje i obavljanje djelatnosti osiguranja i reosiguranja, odobren Zakonom 147/2005 od 9. rujna.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U AT: Kako bi dobili dozvolu za otvaranje podružnice, strani osiguratelji u svojoj matičnoj zemlji moraju imati pravni oblik koji odgovara dioničkom društvu ili udruženju uzajamnog osiguranja ili je usporediv s tim pravnim oblicima.

 

U EL: Poduzetnici za osiguranje i reosiguranje sa sjedištem u trećim zemljama mogu poslovati u Grčkoj tako da osnuju društvo kći ili podružnicu, pri čemu podružnica nema posebni pravni oblik već znači trajnu prisutnost na državnom području države članice (odnosno Grčke) za poduzetnika čije je glavno sjedište izvan EU-a, a koji dobiva ovlaštenje u toj državi članici (Grčka) i koji se bavi djelatnostima osiguranja.

Mjere:

 

AT: Zakon o nadzoru osiguranja iz 2016., članak 14. stavak 1. br. 1, Savezni službeni list br. 34/2015 (Versicherungsaufsichtsgesetz 2016, § 14 Abs. 1 Z 1, BGBl. I Nr. 34/2015).

 

EL: Članak 130. Zakona 4364/ 2016 (Službeni list 13/ A/ 5.2.2016.)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U AT: Promidžbena djelatnost i posredovanje u ime društva kćeri koje nije osnovano u Uniji ili podružnice koja nije osnovana u AT (osim za reosiguranje i retrocesiju) zabranjeni su.

 

U DK: Osobe ili društva (uključujući društva za osiguranje), osim društava za osiguranje koja su ovlaštena na temelju danskog zakonodavstva ili koja su ovlastila danska nadležna tijela, ne mogu u poslovne svrhe sudjelovati u pružanju djelatnosti izravnog osiguranja za osobe s boravištem u DK, za danske brodove ili za imovinu u DK.

 

U SE: Stranom osiguravatelju dopušteno je pružati usluge neposrednog osiguranja samo posredstvom pružatelja usluga osiguranja ovlaštenog u Švedskoj, pod uvjetom da strani osiguravatelj i švedsko osiguravajuće društvo pripadaju istoj skupini trgovačkih društava ili imaju sporazum o suradnji.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U DE, HU i LT: Da bi društva za osiguranje koja nisu osnovana u Europskoj uniji mogla pružati usluge izravnog osiguranja, moraju osnovati podružnicu i pribaviti odobrenje za nju.

 

U SE: Da bi mogli pružati usluge posredovanja u osiguranju, poduzetnici koji nisu osnovani u EGP-u obvezni su zasnovati poslovnu prisutnost (zahtjev u pogledu lokalne prisutnosti).

 

U SK: Osiguranje u zračnom i pomorskom prijevozu, koje pokriva zrakoplove/plovila i odgovornost, mogu ugovarati samo osiguravajuća društva s poslovnim nastanom u Uniji ili podružnice osiguravajućih društava bez poslovnog nastana u Uniji koje su ovlaštene u Slovačkoj Republici.

Mjere

 

AT: Zakon o nadzoru osiguranja iz 2016., članak 13. stavci 1. i 2., Savezni službeni list br. 34/2015 (Versicherungsaufsichtsgesetz 2016, § 13 Abs. 1 und 2, BGBl. I Nr. 34/2015).

 

DE: Versicherungsaufsichtsgesetz (VAG); za sve usluge osiguranja; u vezi s LuftVZO-om (Luftverkehrs-Zulassungs-Ordnung) samo u području obveznog osiguranja od odgovornosti u zračnom prometu.

 

DK: Lov om finansiel virksomhed jf. lovbekendtgørelse 182 af 18. februar 2015.

 

HU: Zakon LX. iz 2003.

 

LT: Zakon o osiguranju, 18. rujna 2003. m. br. IX-1737, kako je zadnje izmijenjen 13. lipnja 2019. br. XIII-2232.

 

SE: Lag om försäkringsförmedling (Zakon o poslovanju stranih osiguratelja) (poglavlje 3. odjeljak 3., 2018:12192005:405); i Zakon o poslovanju stranih osiguravatelja u Švedskoj (poglavlje 4. odjeljci 1. i 10., 1998:293).

 

SK: Zakon 39/2015 o osiguranju.

(b)   Bankarske i druge financijske usluge

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U BG: Za obavljanje djelatnosti kreditiranja sredstvima koja nisu prikupljena depozitima ili drugim povratnim sredstvima, stjecanjem udjela u kreditnoj ili drugoj financijskoj instituciji, financijskim leasingom, transakcijama jamstava, stjecanjem tražbina na zajmove i druge oblike financiranja (faktoring, forfetiranje itd.), nebankarske financijske institucije podložne su režimu registriranja pri Bugarskoj narodnoj banci. Glavno mjesto poslovanja financijske institucije mora biti na državnom području Bugarske.

 

U BG: Banke koje nisu iz EGP-a mogu obavljati bankarsku djelatnost u Bugarskoj ako su od Bugarske narodne banke dobile licenciju za obavljanje poslovnih djelatnosti u Republici Bugarskoj preko podružnice.

 

U IT: Kako bi bila ovlaštena upravljati sustavom za namiru vrijednosnih papira ili pružati usluge središnjeg depozitorija vrijednosnih papira s poslovnim nastanom u Italiji, društvo mora biti osnovano u Italiji (bez podružnica).

Kad je riječ o kolektivnim investicijskim programima, osim subjekata za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS), usklađenih na temelju zakonodavstva Unije, povjerenik ili depozitar mora imati poslovni nastan u Italiji ili u drugoj državi članici i imati podružnicu u Italiji.

Poduzeća za upravljanje investicijskim fondovima koja nisu usklađena na temelju zakonodavstava Unije isto tako moraju biti osnovana u Italiji (bez podružnica).

Samo banke, osiguravajuća poduzeća, investicijska poduzeća i društva koja upravljaju UCITS-om usklađena na temelju zakonodavstva Unije s glavnim uredom u Uniji te UCITS-i osnovani u Italiji mogu obavljati djelatnost upravljanja sredstvima mirovinskih fondova.

U obavljanju djelatnosti prodaje od vrata do vrata posrednici moraju koristiti ovlaštenog financijskog trgovca s boravištem na državnom području države članice.

Predstavništva posrednika iz zemalja izvan Unije ne mogu obavljati djelatnosti usmjerene na pružanje investicijskih usluga, uključujući trgovanje za vlastiti račun i za račun klijenata, plasiranje i pokroviteljstvo financijskih instrumenata (obvezna je podružnica).

U PT: Usluge upravljanja mirovinskim fondovima mogu pružati samo specijalizirana trgovačka društva osnovana u PT u tu svrhu te osiguravajuća društva osnovana u PT i ovlaštena za obavljanje poslova životnog osiguranja ili subjekti ovlašteni za pružanje usluga upravljanja mirovinskim fondovima u drugim državama članicama. Izravne podružnice iz zemalja koje nisu članice Europske unije nisu dopuštene.

Mjere:

 

BG: Zakon o kreditnim institucijama, članak 2. stavak 5., članak 3.a i članak 17.

Zakonik o socijalnoj sigurnosti, članci 121., 121.b, 121.f; i

Zakon o valutama, članak 3.

 

IT: Zakonodavni dekret 58/1998, članci 1., 19. i 28., članci 30.–33. te članci 38., 69. i 80.;

Zajednička uredba Talijanske središnje banke i Consoba od 22. veljače 1998., članci 3. i 41.;

Uredba Talijanske središnje banke od 25. siječnja 2005.;

glava V., poglavlje VII., odjeljak II., Uredba Consoba 16190 od 29. listopada 2007., članci 17.–21., 78.–81. te 91.–111.; i podložno:

 

Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom 12/2006, kako je izmijenjena Uredbom sa zakonskom snagom 180/2007, Uredba sa zakonskom snagom 357-A/2007, Uredba 7/2007-R, kako je izmijenjena Uredbom 2/2008-R, Uredba 19/2008-R, Uredba 8/2009. Članak 3. pravnog sustava kojim se uređuje osnivanje i funkcioniranje mirovinskih fondova i njihovih upravljačkih subjekata, odobren Zakonom 27/2020 od 23. srpnja.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U HU: Podružnice društava za upravljanje investicijskim fondovima sa sjedištem izvan EGP-a ne mogu upravljati europskim investicijskim fondovima niti pružati usluge upravljanja imovinom privatnim mirovinskim fondovima.

Mjere:

 

HU: Zakon CCXXXVII. iz 2013. o kreditnim institucijama i financijskim poduzećima;

i

Zakon CXX. iz 2001. o tržištu kapitala.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U BG: Bankom zajedno upravljaju te je zajednički zastupaju najmanje dvije osobe. Osobe koje vode i predstavljaju banku moraju biti osobno prisutne na adresi njezine uprave. Pravne osobe ne mogu biti izabrane u upravu ili upravni odbor banke.

 

U SE: Osnivač štedionice mora biti fizička osoba.

Mjere:

 

BG: Zakon o kreditnim institucijama, članak 10.;

Zakonik o socijalnoj sigurnosti, članak 121.e; i

Zakon o valutama, članak 3.

 

SE: Sparbankslagen (Zakon o štedionicama) (1987:619), poglavlje 2., članak 1.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman:

 

U HU: Upravni odbor kreditne institucije mora imati najmanje dva člana koji se priznaju kao rezidenti u skladu s deviznim propisima i koji su prethodno imali trajno boravište u Mađarskoj tijekom najmanje godine dana.

Mjere:

 

HU: Zakon CCXXXVII. iz 2013. o kreditnim institucijama i financijskim poduzećima;

i

Zakon CXX. iz 2001. o tržištu kapitala.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U RO: Operateri tržišta su pravne osobe osnovane kao dionička društva u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Alternativnim sustavima trgovanja (multilateralna trgovinska platforma (MTF) na temelju Direktive MiFID II.) može upravljati operator sustava osnovan u skladu s prethodno navedenim uvjetima ili investicijsko društvo koje je ovlastilo financijsko nadzorno tijelo (Autoritatea de Supraveghere Financiară, ASF).

 

U SI: Mirovinsko osiguranje može pružati uzajamni mirovinski fond (koji nije pravni subjekt i stoga njime upravlja društvo za osiguranje, banka ili mirovinsko društvo), mirovinsko društvo ili društvo za osiguranje. Osim toga, mirovinsko osiguranje mogu pružati i pružatelji mirovinskog osiguranja koji su osnovani u skladu s uredbama koje se primjenjuju u državi članici EU-a.

Mjere:

 

RO: Zakon br. 126. od 11. lipnja 2018. o financijskim instrumentima i Uredba br. 1/2017 o izmjeni i dopuni Uredbe br. 2/2006 o uređenim tržištima i alternativnim sustavima trgovanja, odobrena Odlukom NSC-a br. 15/2006 – ASF – Autoritatea de Supraveghere Financiară – Financijsko nadzorno tijelo.

 

SI: Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju (Službeni list br. 102/2015, kako je zadnje izmijenjen br. 28/19).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U HU: Društva sa sjedištem izvan EGP-a mogu pružati financijske usluge ili sudjelovati u pomoćnim uslugama povezanima s financijskim uslugama isključivo preko mađarske podružnice.

Mjere:

 

HU: Zakon CCXXXVII. iz 2013. o kreditnim institucijama i financijskim poduzećima;

i

Zakon CXX. iz 2001. o tržištu kapitala.

Rezerva br. 13 – Zdravstvene i socijalne usluge

Sektor – podsektor

Zdravstvene usluge i usluge socijalne skrbi

Industrijska klasifikacija:

CPC 931, 933

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U DE: (primjenjuje se i na regionalnu razinu vlasti): Spasilačke usluge i „kvalificirane usluge hitne pomoći” organiziraju i uređuju savezne pokrajine (Länder). Većina saveznih pokrajina nadležnost u području spasilačkih usluga delegira općinama. Općine mogu dati prednost neprofitnim operatorima. To se jednako primjenjuje na strane i domaće pružatelje usluga (CPC 931, 933). Usluge hitne pomoći podliježu planiranju, dozvolama i akreditaciji. Kad je riječ telemedicini, broj pružatelja usluga IKT-a (informacijska i komunikacijska tehnologija) može se ograničiti kako bi se zajamčila interoperabilnost, kompatibilnost i potrebne sigurnosne norme. To se primjenjuje na nediskriminirajućoj osnovi.

 

U HR: Osnivanje nekih ustanova za socijalnu skrb financiranih iz privatnih izvora može podlijegati ograničenjima s obzirom na potrebe na određenim geografskim područjima (CPC 9311, 93192, 93193, 933).

 

U SI: Državni monopol ograničen je za sljedeće usluge: opskrba krvi i krvnim pripravcima, uklanjanje i očuvanje ljudskih organa za transplantaciju, usluge socijalne medicine, higijenske, epidemiološke i zdravstveno-ekološke usluge, patološko-anatomske usluge i biomedicinski potpomognuta oplodnja (CPC 931).

Mjere:

 

DE: Bundesärzteordnung (BÄO; Savezni propis o liječnicima);

 

Gesetz über die Ausübung der Zahnheilkunde (ZHG);

 

Gesetz über den Beruf der Psychotherapeutin und des Psychotherapeuten (PsychThG; Zakon o pružanju usluga psihoterapije);

 

Gesetz über die berufsmäßige Ausübung der Heilkunde ohne Bestallung (Heilpraktikergesetz);

 

Gesetz über das Studium und den Beruf der Hebammen (HebG);

 

Gesetz über den Beruf der Notfallsanitäterin und des Notfallsanitäters (NotSanG);

 

Gesetz über die Pflegeberufe (PflBG);

 

Gesetz über die Berufe in der Physiotherapie (MPhG);

 

Gesetz über den Beruf des Logopäden (LogopG);

 

Gesetz über den Beruf des Orthoptisten und der Orthoptistin (OrthoptG);

 

Gesetz über den Beruf der Podologin und des Podologen (PodG);

 

Gesetz über den Beruf der Diätassistentin und des Diätassistenten (DiätAssG);

 

Gesetz über den Beruf der Ergotherapeutin und des Ergotherapeuten (ErgThg); Bundesapothekerordnung (BapO);

 

Gesetz über den Beruf des pharmazeutisch-technischen Assistenten (PTAG);

 

Gesetz über technische Assistenten in der Medizin (MTAG);

 

Gesetz zur wirtschaftlichen Sicherung der Krankenhäuser und zur Regelung der Krankenhauspflegesätze (Krankenhausfinanzierungsgesetz - KHG);

 

Gewerbeordnung (njemački Zakon o trgovini i industriji);

 

Sozialgesetzbuch Fünftes Buch (SGB V; Socijalni zakonik, svezak peti) – Obvezno zdravstveno osiguranje;

 

Sozialgesetzbuch Sechstes Buch (SGB VI; Socijalni zakonik, svezak šesti) – Obvezno zdravstveno osiguranje;

 

Sozialgesetzbuch Siebtes Buch (SGB VII; Socijalni zakonik, svezak sedmi) – Obvezno osiguranje od nezgoda;

 

Sozialgesetzbuch Neuntes Buch (SGB IX; Socijalni zakonik, svezak deveti) – Rehabilitacija i uključenost osoba s invaliditetom;

 

Sozialgesetzbuch Elftes Buch (SGB XI; Socijalni zakonik, svezak jedanaesti) – Socijalna pomoć.

Personenbeförderungsgesetz (PBefG; Zakon o javnom prijevozu).

Regionalna razina:

 

Gesetz über den Rettungsdienst (Rettungsdienstgesetz - RDG) in Baden-Württemberg;

 

Bayerisches Rettungsdienstgesetz (BayRDG);

 

Gesetz über den Rettungsdienst für das Land Berlin (Rettungsdienstgesetz);

 

Gesetz über den Rettungsdienst im Land Brandenburg (BbgRettG);

 

Bremisches Hilfeleistungsgesetz (BremHilfeG);

 

Hamburgisches Rettungsdienstgesetz (HmbRDG);

 

Gesetz über den Rettungsdienst für das Land Mecklenburg-Vorpommern (RDGM-V);

 

Niedersächsisches Rettungsdienstgesetz (NRettDG);

 

Gesetz über den Rettungsdienst sowie die Notfallrettung und den Krankentransport durch

 

Unternehmer (RettG NRW);

 

Landesgesetz über den Rettungsdienst sowie den Notfall- und Krankentransport (RettDG);

 

Saarländisches Rettungsdienstgesetz (SRettG);

 

Sächsisches Gesetz über den Brandschutz, Rettungsdienst und Katastrophenschutz (SächsBRKG);

 

Rettungsdienstgesetz des Landes Sachsen-Anhalt (RettDG LSA);

 

Schleswig-Holsteinisches Rettungsdienstgesetz (SHRDG);

 

Thüringer Rettungsdienstgesetz (ThüRettG).

Landespflegegesetze:

 

Gesetz zur Umsetzung der Pflegeversicherung in Baden-Württemberg (Landespflegegesetz -

 

LPflG);

 

Gesetz zur Ausführung der Sozialgesetze (AGSG);

 

Gesetz zur Planung und Finanzierung von Pflegeeinrichtungen (Landespflegeeinrichtungsgesetz-

 

LPflegEG);

 

Gesetz über die pflegerische Versorgung im Land Brandenburg (Landespflegegesetz - LPflegeG);

 

Gesetz zur Ausführung des Pflege-Versicherungsgesetzes im Lande Bremen und zur Änderung des Bremischen Ausführungsgesetzes zum Bundessozialhilfegesetz (BremAGPflegeVG);

 

Hamburgisches Landespflegegesetz (HmbLPG);

 

Hessisches Ausführungsgesetz zum Pflege-Versicherungsgesetz;

 

Landespflegegesetz (LPflegeG M-V);

 

Gesetz zur Planung und Förderung von Pflegeeinrichtungen nach dem Elften Buch

 

Sozialgesetzbuch (Niedersächsisches Pflegegesetz - NPflegeG);

 

Gesetz zur Weiterentwicklung des Landespflegerechts und Sicherung einer unterstützenden Infrastruktur für ältere Menschen, pflegebedürftige Menschen und deren Angehörige (Alten- und Pflegegesetz Nordrhein-Westfalen – APG NRW);

 

Landesgesetz zur Sicherstellung und Weiterentwicklung der pflegerischen Angebotsstruktur

 

(LPflegeASG) (Rheinland-Pfalz);

 

Gesetz Nr. 1694 zur Planung und Förderung von Angeboten für hilfe-, betreuungs- oder pflegebedürftige Menschen im Saarland (Saarländisches Pflegegesetz);

 

Sächsisches Pflegegesetz (SächsPflegeG);

 

Schleswig-Holstein: Ausführungsgesetz zum Pflege-Versicherungsgesetz (Landespflegegesetz - LPflegeG);

 

Thüringer Gesetz zur Ausführung des Pflege-Versicherungsgesetzes (ThürAGPflegeVG).

 

Landeskrankenhausgesetz Baden-Württemberg;

 

Bayerisches Krankenhausgesetz (BayKrG);

 

Berliner Gesetz zur Neuregelung des Krankenhausrechts;

 

Krankenhausentwicklungsgesetz Brandenburg (BbgKHEG);

 

Bremisches Krankenhausgesetz (BrmKrHG);

 

Hamburgisches Krankenhausgesetz (HmbKHG);

 

Hessisches Krankenhausgesetz 2011 (HKHG 2011);

 

Krankenhausgesetz für das Land Mecklenburg-Vorpommern (LKHG M-V);

 

Niedersächsisches Krankenhausgesetz (NKHG);

 

Krankenhausgestaltungsgesetz des Landes Nordrhein-Westfalen (KHGG NRW);

 

Landeskrankenhausgesetz Rheinland-Pfalz (LKG Rh-Pf);

 

Saarländisches Krankenhausgesetz (SKHG);

 

Gesetz zur Neuordnung des Krankenhauswesens (Sächsisches Krankenhausgesetz - SächsKHG);

 

Krankenhausgesetz Sachsen-Anhalt (KHG LSA);

 

Gesetz zur Ausführung des Krankenhausfinanzierungsgesetzes (AG-KHG) in Schleswig-Holstein;

 

Thüringisches Krankenhausgesetz (Thür KHG).

HR: Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 70/12 i 144/12).

SI: Zakon o zdravstvenim uslugama, Službeni list Republike Slovenije, br. 23/2005, članci 1., 3. i 62.–64.; Zakon o liječenju neplodnosti i postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje, Službeni list Republike Slovenije, br. 70/00, članci 15. i 16.; i Zakon o opskrbi krvi (ZPKrv-1), Službeni list Republike Slovenije, br. 104/06, članci 5. i 8.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U FR: Za bolničke usluge i usluge hitne pomoći, usluge zdravstvenih ustanova za stanovanje (osim bolničkih usluga) te socijalne usluge potrebno je odobrenje za izvršavanje upravljačkih funkcija. U postupku izdavanja odobrenja uzima se u obzir raspoloživost lokalnih rukovoditelja. Društva mogu imati bilo koji pravni oblik, osim oblika rezerviranih za slobodna zanimanja.

Mjere:

 

FR: Loi 90-1258 relative à l'exercice sous forme de société des professions libérales, Loi n°2011-940 du 10 août 2011 modifiant certaines dipositions de la loi n°2009-879 dite HPST, Loi n°47-1775 portant statut de la coopération; i Code de la santé publique.

Rezerva br. 14 – Turističke usluge i usluge povezane s putovanjima

Sektor – podsektor:

Turističke usluge i usluge povezane s putovanjima – hoteli, restorani te priprema i dostava hrane i pića (catering); usluge putničkih agencija i organizatora grupnih putovanja (turoperatora) (uključujući voditelje putovanja); usluge turističkih vodiča

Industrijska klasifikacija:

CPC 641, 642, 643, 7471, 7472

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja; prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BG: Obvezno je osnivanje društva (bez podružnica). Usluge putničkih agencija i organizatora grupnih putovanja (turoperatora) mogu pružati osobe sa sjedištem u EGP-u ako navedena osoba nakon uspostave poslovnog nastana na državnom području Bugarske dostavi presliku dokumenta kojim se potvrđuje njezino pravo na obavljanje te djelatnosti te potvrdu ili drugi dokument koji je izdala kreditna institucija ili osiguratelj i koji sadržava podatke o postojanju osiguranja kojim je pokrivena odgovornost navedene osobe za štetu koja može nastati kao rezultat skrivljenog neizvršenja profesionalnih dužnosti. Broj stranih rukovoditelja ne smije biti veći od broja rukovoditelja koji su bugarski državljani, ako je javni (državni ili općinski) udio u vlasničkom kapitalu bugarskog trgovačkog društva veći od 50 %. Turistički vodiči moraju imati državljanstvo države članice EGP-a (CPC 641, 642, 643, 7471, 7472).

Mjere:

 

BG: Zakon o turizmu, članci 61., 113. i 146.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U CY: Dozvola za osnivanje turističkog putničkog društva ili agencije i upravljanje njima te produljenje dozvole za poslovanje postojećeg društva ili agencije izdaje se samo fizičkim ili pravnim osobama iz Europske unije. Ni jedno nerezidentno društvo, osim onih koja imaju poslovni nastan u drugoj državi članici, ne može u Republici Cipru organizirano ili stalno obavljati djelatnosti iz članka 3. prethodno navedenog Zakona, osim ako ga zastupa rezidentno društvo. Za pružanje usluga turističkih vodiča, putničkih agencija i turoperatora obvezno je državljanstvo države članice (CPC 7471, 7472).

Mjere:

 

CY: Zakon o turističkim uredima, putničkim agencijama i turističkim vodičima iz 1995. (Zakon 41(I)/1995), kako je izmijenjen).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

 

U EL: Državljani trećih zemalja moraju steći diplomu škole za turističke vodiče pri grčkom Ministarstvu turizma kako bi imali pravo na obavljanje djelatnosti. Odstupajući od prethodno navedenih odredaba, obavljanje djelatnosti iznimno se može privremeno (do najviše godinu dana) odobriti građanima trećih zemalja pod određenim točno utvrđenim uvjetima u slučaju potvrđenog nepostojanja turističkog vodiča za određeni jezik.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U ES (ES se primjenjuje i na regionalnu razinu vlasti): Za pružanje usluga turističkog vodiča obvezno je državljanstvo države članice (CPC 7472).

 

U HR: Za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu obvezno je državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske (CPC 641, 642, 643, 7471, 7472).

Mjere:

 

EL: Predsjednička odluka 38/2010, Ministarska odluka 165261/IA/2010 (Službeni list 2157/B), članak 50. zakona 4403/2016, članak 47 Zakona 4582/2018 (Službeni list 208/A).

 

ES: Andalucía: Decreto 8/2015, de 20 de enero, Regulador de guías de turismo de Andalucía;

 

Aragón: Decreto 21/2015, de 24 de febrero, Reglamento de Guías de turismo de Aragón;

 

Cantabria: Decreto 51/2001, de 24 de julio, Article 4, por el que se modifica el Decreto 32/1997, de 25 de abril, por el que se aprueba el reglamento para el ejercicio de actividades turísticoinformativas privadas;

 

Castilla y León: Decreto 25/2000, de 10 de febrero, por el que se modifica el Decreto 101/1995, de 25 de mayo, por el que se regula la profesión de guía de turismo de la Comunidad Autónoma de Castilla y León;

 

Castilla la Mancha: Decreto 86/2006, de 17 de julio, de Ordenación de las Profesiones Turísticas;

 

Cataluña: Decreto Legislativo 3/2010, de 5 de octubre, para la adecuación de normas con rango de ley a la Directiva 2006/123/CE, del Parlamento y del Consejo, de 12 de diciembre de 2006, relativa a los servicios en el mercado interior, članak 88.;

 

Comunidad de Madrid: Decreto 84/2006, de 26 de octubre del Consejo de Gobierno, por el que se modifica el Decreto 47/1996, de 28 de marzo;

 

Comunidad Valenciana: Decreto 90/2010, de 21 de mayo, del Consell, por el que se modifica el reglamento regulador de la profesión de guía de turismo en el ámbito territorial de la Comunitat Valenciana, aprobado por el Decreto 62/1996, de 25 de marzo, del Consell;

 

Extremadura: Decreto 37/2015, de 17 de marzo;

 

Galicia: Decreto 42/2001, de 1 de febrero, de Refundición en materia de agencias de viajes, guias de turismo y turismo activo;

 

Illes Balears: Decreto 136/2000, de 22 de septiembre, por el cual se modifica el Decreto 112/1996, de 21 de junio, por el que se regula la habilitación de guía turístico en las Islas Baleares;

 

Islas Canarias: Decreto 13/2010, de 11 de febrero, por el que se regula el acceso y ejercicio de la profesión de guía de turismo en la Comunidad Autónoma de Canarias, članak 5.;

 

La Rioja: Decreto 14/2001, de 4 de marzo, Reglamento de desarrollo de la Ley de Turismo de La Rioja;

 

Navarra: Decreto Foral 288/2004, de 23 de agosto. Reglamento para actividad de empresas de turismo activo y cultural de Navarra.

Principado de Asturias: Decreto 59/2007, de 24 de mayo, por el que se aprueba el Reglamento regulador de la profesión de Guía de Turismo en el Principado de Asturias; i

Región de Murcia: Decreto n.o 37/2011, de 8 de abril, por el que se modifican diversos decretos en materia de turismo para su adaptación a la ley 11/1997, de 12 de diciembre, de turismo de la Región de Murcia tras su modificación por la ley 12/2009, de 11 de diciembre, por la que se modifican diversas leyes para su adaptación a la directiva 2006/123/CE, del Parlamento Europeo y del Consejo de 12 de diciembre de 2006, relativa a los servicios en el mercado interior.

 

HR: Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20 i 42/20); i Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20).

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U HU: Za prekogranično pružanje usluga putničkih agencija i organizatora grupnih putovanja (turoperatora) te usluga turističkih vodiča potrebna je dozvola koju izdaje Mađarski ured za izdavanje trgovinskih dozvola. Dozvole su ograničene na državljane država članica EGP-a i pravne osobe sa sjedištem u EGP-u (CPC 7471, 7472).

 

U IT (primjenjuje se i na regionalnu razinu vlasti): Turistički vodiči iz zemalja izvan Europske unije trebaju pribaviti posebnu dozvolu pokrajine kako bi mogli obavljati usluge profesionalnog turističkog vodiča. Turistički vodiči iz država članica mogu slobodno obavljati djelatnost i nije im potrebna takva dozvola. Dozvola se izdaje turističkim vodičima koji dokažu da posjeduju odgovarajuću stručnost i znanje (CPC 7472).

Mjere:

 

HU: Zakon CLXIV. iz 2005. o trgovini, Uredba vlade br. 213/1996 (XII.23.) o organizaciji putovanja i djelatnostima putničkih agencija.

 

IT: Zakon 135/2001, članci 7.5. i 6.; i Zakon 40/2007 (DL 7/2007).

Rezerva br. 15 – Rekreacijske, kulturne i sportske usluge

Sektor – podsektor:

Rekreacijske usluge, ostale sportske usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 962, 96419 (dio)

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja; prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

Ostale sportske usluge (CPC 96419)

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori te prekogranična trgovina uslugama – nacionalni tretman:

 

U AT (primjenjuje se na regionalnu razinu vlasti): Poslovanje škola skijanja i usluge planinarskih vodiča uređeni su zakonima saveznih pokrajina (Bundesländer). Za pružanje tih usluga može biti obvezno državljanstvo države članice EGP-a. Može biti obvezno da poduzeća imenuju glavnog direktora koji je državljanin države članice EGP-a.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman:

 

U CY: Za otvaranje plesne škole i za obavljanje djelatnosti tjelesnog odgoja obvezno je državljanstvo.

Mjere:

 

AT: Kärntner Schischulgesetz, LGBL. br. 53/97,

 

Kärntner Berg- und Schiführergesetz, LGBL. br. 25/98;

 

NÖ- Sportgesetz, LGBL. br. 5710;

 

OÖ- Sportgesetz, LGBl. br. 93/1997,

 

Salzburger Schischul- und Snowboardschulgesetz, LGBL. br. 83/89,

 

Salzburger Bergführergesetz, LGBL. br. 76/81,

 

Steiermärkisches Schischulgesetz, LGBL. br. 58/97,

 

Steiermärkisches Berg- und Schiführergesetz, LGBL. br. 53/76,

 

Tiroler Schischulgesetz. LGBL. br. 15/95,

 

Tiroler Bergsportführergesetz, LGBL. br. 7/98,

 

Vorarlberger Schischulgesetz, LGBL. br. 55/02, članak 4. stavak 2. točka (a);

 

Vorarlberger Bergführergesetz, LGBL. br. 54/02; i

 

Wien: Gesetz über die Unterweisung in Wintersportarten, LGBL. br. 37/02.

 

CY: Zakon 65(I)/1997, kako je izmijenjen; i

Zakon 17(I) /1995, kako je izmijenjen.

Rezerva br. 16 – Usluge prijevoza i pomoćne usluge u prijevozu

Sektor – podsektor:

Usluge prijevoza – ribolov i vodni prijevoz – sve druge komercijalne djelatnosti koje se obavljaju brodom; vodni prijevoz i pomoćne usluge u vodnom prijevozu; željeznički prijevoz i pomoćne usluge u željezničkom prijevozu; cestovni prijevoz i pomoćne usluge u cestovnom prijevozu; pomoćne usluge u zračnom prijevozu

Industrijska klasifikacija:

ISIC Rev. 3.1 0501, 0502; CPC 5133, 5223, 711, 712, 721, 741, 742, 743, 744, 745, 748, 749, 7461, 7469, 83103, 86751, 86754, 8730, 882

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja; prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

(a)   Pomorski prijevoz i pomoćne usluge u pomorskom prijevozu. Sve komercijalne djelatnosti koje se obavljaju brodom (ISIC Rev. 3.1 0501, 0502; CPC 5133, 5223, 721, 742 (dio), 745, 74540, 74520, 74590, 882)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U EU: Za lučke usluge upravljačko tijelo luke ili nadležno tijelo mogu ograničiti broj pružatelja lučkih usluga za određenu lučku uslugu.

Mjere:

 

EU: Članak 6. Uredbe (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori; u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BG: Prijevoz i sve djelatnosti koje se odnose na vodogradnju i podvodne tehničke radove, ispitivanje i crpljenje minerala i drugih anorganskih resursa, peljarenje, skladištenje, prihvat otpada, mješavina vode i ulja itd., a koji se obavljaju plovilima u unutarnjim vodama i teritorijalnome moru Bugarske, mogu obavljati samo plovila koja plove pod bugarskom zastavom ili plovila koja plove pod zastavom druge države članice.

Broj pružatelja usluga u lukama može se ograničiti ovisno o objektivnom kapacitetu luke, o čemu odlučuje stručna komisija koju osniva ministar prometa, informacijske tehnologije i komunikacije.

Za popratne usluge obvezno je državljanstvo. Kapetan i glavni inženjer plovila obvezno moraju biti državljani države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije. (ISIC Rev. 3.1 0501, 0502, CPC 5133, 5223, 721, 74520, 74540, 74590, 882).

Mjere:

 

BG: Zakon o morskim vodama, unutarnjim plovnim putovima i lukama Republike Bugarske; Pravilnik o uvjetima i redoslijedu odabira bugarskih prijevoznika putnika i tereta u skladu s međunarodnim ugovorima; i Pravilnik br. 3 o servisiranju plovila bez posade.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U BG: U pogledu popratnih usluga u javnom prijevozu koji se obavlja u bugarskim lukama, u lukama koje su od nacionalne važnosti pravo na obavljanje popratnih aktivnosti dodjeljuje se ugovorom o koncesiji. U lukama koje su od regionalne važnosti to se pravo dodjeljuje na temelju ugovora s vlasnikom luke (CPC 74520, 74540, 74590).

Mjere:

 

BG: Zakon o morskim vodama, unutarnjim plovnim putovima i lukama Republike Bugarske.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U DK: Pružatelji usluga peljarenja te usluge mogu obavljati u Danskoj samo ako imaju domicil u EGP-u te su ih danska tijela registrirala i odobrila u skladu s danskim Zakonom o peljarenju (CPC 74520).

Mjere:

 

DK: Danski Zakon o peljarenju, članak 18.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

 

U DE (primjenjuje se i na regionalnu razinu vlasti): Plovilo koje ne pripada državljaninu države članice može se upotrebljavati na njemačkim saveznim vodnim putovima samo za aktivnosti osim prijevoza i pomoćnih usluga nakon dobivanja posebnog odobrenja. Izuzeća za plovila iz zemalja izvan Europske unije mogu se odobriti samo ako nisu dostupna plovila iz Europske unije, ako su plovila iz Europske unije dostupna pod vrlo nepovoljnim uvjetima ili na temelju reciprociteta. Izuzeća za plovila koja plove pod zastavom Ujedinjene Kraljevine mogu se odobriti na temelju reciprociteta (članak 2. stavak 3. KüSchVO-a). Sve djelatnosti obuhvaćene područjem primjene zakona o peljarenju uređene su te je akreditacija ograničena na državljane država članica EGP-a ili Švicarske Konfederacije. Stavljanje na raspolaganje objekata za peljarenje i upravljanje tim objektima ograničeno je na tijela javne vlasti ili društva koje ta tijela ovlaste.

Za najam ili zakup plovila duge plovidbe s rukovateljima ili bez njih te za najam ili zakup plovila unutarnje plovidbe bez rukovatelja, sklapanje ugovora za prijevoz tereta brodovima pod stranom zastavom ili zakup takvih plovila može se ograničiti, ovisno o raspoloživosti brodova koji plove pod njemačkom zastavom ili zastavom druge države članice.

Poslovi između rezidenata i nerezidenata koji se odnose na sljedeće:

i.

najam plovila za prijevoz unutarnjim plovnim putovima koja nisu registrirana na gospodarskom području;

ii.

prijevoz tereta tim plovilima za prijevoz unutarnjim plovnim putovima; ili

iii.

usluge tegljenja tim plovilima za plovidbu unutarnjim plovnim putovima;

u gospodarskom području mogu biti ograničene (vodni prijevoz, popratne usluge u vodnom prijevozu, najam brodova, usluge zakupa brodova bez rukovatelja (CPC 721, 745, 83103, 86751, 86754, 8730)).

Mjere:

 

DE: Gesetz über das Flaggenrecht der Seeschiffe und die Flaggenführung der Binnenschiffe (Flaggenrechtsgesetz; Zakon o zaštiti zastave);

 

Verordnung über die Küstenschifffahrt (KüSchV);

 

Gesetz über die Aufgaben des Bundes auf dem Gebiet der Binnenschiffahrt (Binnenschiffahrtsaufgabengesetz - BinSchAufgG);

 

Verordnung über Befähigungszeugnisse in der Binnenschiffahrt (Binnenschifferpatentverordnung - BinSchPatentV);

 

Gesetz über das Seelotswesen (Seelotsgesetz - SeeLG);

 

Gesetz über die Aufgaben des Bundes auf dem Gebiet der Seeschiffahrt (Seeaufgabengesetz - SeeAufgG); i

 

Verordnung zur Eigensicherung von Seeschiffen zur Abwehr äußerer Gefahren (See-Eigensicherungsverordnung - SeeEigensichV).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U FI: popratne usluge u pomorskom prijevozu koje se pružaju u finskome moru ograničene su na flote koje plove pod zastavom Finske, Unije ili Norveške (CPC 745).

Mjere:

 

FI: Merilaki (Zakon o pomorstvu) (674/1994); i

Laki elinkeinon harjoittamisen oikeudesta (Zakon o pravu na obavljanje trgovine) (122/1919), odjeljak 4.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U EL: Državni monopol u lukama za usluge utovara i istovara tereta (CPC 741).

 

U IT: Na usluge utovara i istovara pomorskog tereta primjenjuje se ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: broj postojećih poslovnih jedinica i učinak na njih, gustoća stanovništva, geografska rasprostranjenost i otvaranje novih radnih mjesta (CPC 741).

Mjere:

 

EL: Zakonik javnog pomorskog prava (Zakonodavni dekret 187/1973).

 

IT: Zakonik o brodovima;

Zakon 84/1994; i

Ministarska uredba 585/1995.

(b)   Željeznički prijevoz i pomoćne usluge u željezničkom prijevozu (CPC 711, 743)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BG: Samo državljani države članice mogu pružati usluge željezničkog prijevoza ili popratne usluge u željezničkom prijevozu u Bugarskoj. Ministar prometa željezničkim prijevoznicima koji su registrirani kao trgovci izdaje dozvolu za obavljanje željezničkog prijevoza putnika ili tereta (CPC 711, 743).

Mjere:

 

BG: Zakon o željezničkom prijevozu, članci 37. i 48.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U LT: isključiva prava na pružanje usluga provoza dodjeljuju se željezničkim poduzećima koja su u vlasništvu države ili čiji su udjeli u 100-postotnom vlasništvu države (CPC 711).

Mjere:

 

LT: Zakonik Republike Litve o željezničkom prijevozu od 22. travnja 2004. br. IX-2152, kako je izmijenjen 8. lipnja 2006. Zakonikom br. X-653.

(c)   Cestovni prijevoz i pomoćne usluge u cestovnom prijevozu (CPC 712, 7121, 7122, 71222, 7123)

Za usluge cestovnog prijevoza koje nisu obuhvaćene dijelom drugim naslovom trećim ovog Sporazuma i Prilogom 31. ovom Sporazumu

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U AT: (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije) Za prijevoz putnika i tereta isključiva prava ili odobrenja mogu se dodijeliti samo državljanima ugovornim strankama EGP-a te pravnim osobama iz Unije koje imaju sjedište u Austriji. Dozvole se dodjeljuju u skladu s nediskriminirajućim uvjetima, uz uvjet reciprociteta (CPC 712).

Mjere:

 

AT: Güterbeförderungsgesetz (Zakon o prijevozu robe), BGBl. br. 593/1995; čl. 5.;

 

Gelegenheitsverkehrsgesetz (Zakon o povremenom prijevozu), BGBl. br. 112/1996, čl. 6. i

 

Kraftfahrliniengesetz (Zakon o redovnom prijevozu), BGBl. I br. 203/1999, kako je izmijenjen, članci 7. i 8.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

 

U EL: Za prijevoznike u cestovnom prijevozu tereta. Za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoza tereta potrebna je grčka dozvola. Dozvole se dodjeljuju u skladu s nediskriminirajućim uvjetima, uz uvjet reciprociteta (CPC 7123).

Mjere:

 

EL: Dozvole za cestovne prijevoznike tereta: grčki zakon 3887/2010 (Službeni list vlade A' 174), kako je izmijenjen člankom 5. Zakona 4038/2012 (Službeni list vlade A' 14).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U IE: Za pružanje usluga međugradskog autobusnog prijevoza provodi se ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: broj postojećih poslovnih jedinica i učinak na njih, gustoća stanovništva, geografska rasprostranjenost, učinak na prometne uvjete i otvaranje novih radnih mjesta (CPC 7121, CPC 7122).

 

U MT: Taksi: na broj dozvola primjenjuju se količinska ograničenja.

Karozzini (kočije koje vuku konji): na broj dozvola primjenjuju se količinska ograničenja (CPC 712).

U PT: Za pružanje usluga limuzina provodi se ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: broj postojećih poslovnih jedinica i učinak na njih, gustoća stanovništva, geografska rasprostranjenost, učinak na prometne uvjete i otvaranje novih radnih mjesta (CPC 71222).

Mjere:

 

IE: Zakon o uređenju javnog prijevoza iz 2009.

 

MT: Uredbe o uslugama prijevoza taksijem (SL499.59).

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom 41/80, 21. kolovoza.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U CZ: Obvezno je osnivanje društva u Češkoj (bez podružnica).

Mjere:

 

CZ: Zakon br. 111/1994., zb., o cestovnom prijevozu.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

 

U SE: Za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika potrebna je švedska dozvola. Kriteriji za dobivanje dozvole za upravljanje taksijem uključuju da je trgovačko društvo imenovalo fizičku osobu u svojstvu upravitelja prijevoza (vrijedi de facto uvjet u pogledu boravišta – vidjeti švedsku rezervu u pogledu vrsta poslovnog nastana).

Mjere:

 

SE: Yrkestrafiklag (2012:210) (Zakon o profesionalnim vozačima);

 

Yrkestrafikförordning (2012:237) (Vladina uredba o profesionalnim vozačima);

 

Taxitrafiklag (2012:211) (Zakon o taksijima); i

 

Taxitrafikförordning (2012:238) (Vladina uredba o taksijima).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U SK: Koncesija za pružanje usluga prijevoza taksijem i dozvola za taksi centrale može se dodijeliti osobi koja ima boravište ili poslovni nastan na državnom području Slovačke Republike ili druge države članice EGP-a.

Mjere:

 

Zakon 56/2012, zb., o željezničkom prijevozu.

(d)   Pomoćne usluge u zračnom prijevozu

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U EU: Za zemaljske usluge može biti obvezan poslovni nastan na području Unije. Razina otvorenosti zemaljskih usluga ovisi o veličini zračne luke. Broj dobavljača u svakoj zračnoj luci može se ograničiti. Za „velike zračne luke” taj se broj ne može ograničiti na manje od dva dobavljača.

Mjere:

 

EU: Direktiva Vijeća 96/67/EZ od 15. listopada 1996. (11).

 

U BE (primjenjuje se i na regionalnu razinu vlasti): Za zemaljske usluge obvezan je reciprocitet.

Mjere:

 

BE: Arrêté Royal du 6 novembre 2010 réglementant l'accès au marché de l'assistance en escale à l'aéroport de Bruxelles-National (članak 18.);

Besluit van de Vlaamse Regering betreffende de toegang tot de grondafhandelingsmarkt op de Vlaamse regionale luchthavens (članak 14.); i

Arrêté du Gouvernement wallon réglementant l'accès au marché de l'assistance en escale aux aéroports relevant de la Région wallonne (članak 14.).

(e)   Popratne usluge u svim vrstama prijevoza (CPC 748 (dio))

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

EU (primjenjuje se i na regionalnu razinu vlasti): Usluge carinjenja mogu pružati samo osobe s boravištem u Uniji ili pravne osobe s poslovnim nastanom u Uniji.

Mjere:

 

EU: Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

Rezerva br. 17 – Djelatnosti povezane s energetikom

Sektor – podsektor

Djelatnosti povezane s energetikom – rudarstvo i vađenje; proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije, plina, pare i tople vode za vlastite potrebe; transport goriva cjevovodima; spremanje i skladištenje goriva koje se transportira cjevovodima; i usluge povezane s distribucijom energije

Industrijska klasifikacija:

ISIC Rev. 3.1 10, 11, 12, 13, 14, 40, CPC 5115, 63297, 713, 742 (dio), 8675, 883, 887

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja; prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

(a)   Rudarstvo i vađenje (ISIC Rev. 3.1 10, 11, 12, 13, 14, CPC 5115, 7131, 8675, 883)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U NL: Istraživanje i iskorištavanje ugljikovodika u Nizozemskoj uvijek se obavlja zajedno s društvom s ograničenom odgovornošću ili dioničkim društvom koje imenuje ministar gospodarstva. Člancima 81. i 82. Zakona o rudarstvu propisano je da sve udjele u imenovanom društvu mora izravno ili neizravno držati Nizozemska (ISIC Rev. 3.1 10, 3.1 11, 3.1 12, 3.1 13, 3.1 14).

 

U BE: Istraživanje i iskorištavanje mineralnih resursa i drugih neživih resursa u teritorijalnim vodama i epikontinentalnom pojasu podliježu koncesiji. Koncesionar mora imati adresu za dostavu pismena u Belgiji (ISIC Rev. 3.1:14).

 

U IT (za istraživanje se primjenjuje i na regionalnu razinu vlasti): Na rudnike u vlasništvu države primjenjuju se posebna pravila za istraživanje i rudarstvo. Prije iskorištavanja potrebno je ishoditi dozvolu za istraživanje (permesso di ricerca, članak 4. Kraljevskog dekreta 1447/1927). Ta dozvola ima ograničenu valjanost i u njoj su točno definirane granice zemljišta koje se istražuje, a različitim osobama ili društvima može se odobriti više od jedne dozvole za istraživanje za isto područje (ta vrsta dozvole nije nužno isključiva). Za obradu i iskorištavanje minerala obvezno je odobrenje (concessione, članak 14.) regionalnog tijela (ISIC Rev. 3.1 10, 3.1 11, 3.1 12, 3.1 13, 3.1 14, CPC 8675, 883).

Mjere

 

BE: Arrêté Royal du 1er septembre 2004 relatif aux conditions, à la délimitation géographique et à la procédure d'octroi des concessions d'exploration et d'exploitation des ressources minérales et autres ressources non vivantes de la mer territoriale et du plateau continental.

 

IT: Usluge istraživanja: Kraljevski dekret 1447/1927; i Zakonodavni dekret 112/1998, članak 34.

 

NL: Mijnbouwwet (Zakon o rudarstvu).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, [tretman najpovlaštenije nacije:

 

U BG: Djelatnosti ispitivanja ili istraživanja podzemnih prirodnih resursa na državnom području Republike Bugarske, u epikontinentalnom pojasu i u isključivom gospodarskom pojasu u Crnom moru podliježu odobrenju, dok djelatnosti crpljenja i iskorištavanja podliježu koncesiji koja se dodjeljuje u skladu sa Zakonom o podzemnim prirodnim resursima.

Društva koja su registrirana u područjima s povlaštenim poreznim tretmanom (tj. odobalnim područjima) ili koja su izravno ili neizravno povezana s takvim društvima ne smiju sudjelovati u otvorenim postupcima za dodjelu dozvola ili koncesija za ispitivanje, istraživanje ili crpljenje prirodnih resursa, uključujući rudače uranija i torija, niti upravljati postojećom dozvolom ili koncesijom koja je dodijeljena jer su takve djelatnosti isključene, uključujući mogućnost registracije geološkog ili komercijalnog otkrića ležišta koje je rezultat istraživanja.

Vađenje rudače uranija zabranjeno je Dekretom Vijeća ministara br. 163. od 20. kolovoza 1992.

U pogledu istraživanja i vađenja rudače torija primjenjuje se opći sustav dozvola i koncesija. Odluke kojima se dopušta istraživanje i vađenje rudače torija donose se u skladu s nediskriminirajućim uvjetima, pojedinačno za svaki slučaj.

U skladu s Odlukom Nacionalne skupštine Republike Bugarske od 18. siječnja 2012. (kako je izmijenjena 14. lipnja 2012.) zabranjena je svaka primjena tehnologije hidrauličkog frakturiranja, odnosno frakiranja, za potrebe ispitivanja, istraživanja ili iskorištavanja nafte i plina.

Zabranjeno je istraživanje i vađenje plina iz škriljevca (ISIC Rev. 3.1 10, 3.1 11, 3.112, 3.1 13,3.1 14).

Mjere:

 

BG: Zakon o podzemnim prirodnim resursima;

Zakon o koncesiji;

Zakon o privatizaciji i postprivatizacijskom nadzoru;

Zakon o sigurnoj upotrebi nuklearne energije; Odluka Nacionalne skupštine Republike Bugarske od 18. siječnja 2012.; Zakon o gospodarskim i financijskim odnosima s društvima registriranima na područjima s povlaštenim poreznim tretmanom, osobama koje su pod njihovom kontrolom i njihovim stvarnim vlasnicima; i Zakon o podzemnim resursima.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

 

U CY: Vijeće ministara može odbiti dodijeliti odobrenje za djelatnosti ispitivanja, istraživanja i iskorištavanja ugljikovodika koje provodi bilo koji subjekt koji je pod stvarnom kontrolom Ujedinjene Kraljevine ili državljanima Ujedinjene Kraljevine. Nakon dodjele odobrenja nijedan subjekt ne smije doći pod izravnu ili neizravnu kontrolu Ujedinjene Kraljevine ili državljana Ujedinjene Kraljevine bez prethodnog odobrenja vijeća ministara. Vijeće ministara može odbiti dodijeliti odobrenje za subjekt koji je pod stvarnom kontrolom Ujedinjene Kraljevine ili državljana Ujedinjene Kraljevine ako Ujedinjena Kraljevina subjektima iz Republike ili subjektima iz država članica, u odnosu na pravo na pristup i obavljanje djelatnosti ispitivanja, istraživanja i iskorištavanja ugljikovodika, ne odobrava tretman koji je usporediv s onime koji Republika ili država članica odobrava subjektima iz Ujedinjene Kraljevine (ISIC Rev 3.1 1110).

Mjere:

 

CY: Zakon o ugljikovodicima (ispitivanje, istraživanje i iskorištavanje) iz 2007., (Zakon 4(I)/2007), kako je izmijenjen.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U SK: Za rudarstvo, djelatnosti povezane s rudarstvom i djelatnosti geoloških istraživanja obvezno je osnovati društvo u EGP-u (bez podružnica). Djelatnosti rudarstva i ispitivanja obuhvaćene Zakonom Slovačke Republike 44/1988 o zaštiti i iskorištavanju prirodnih resursa regulirane su na nediskriminirajućoj osnovi, među ostalim na temelju mjera javne politike čiji je cilj očuvanje i zaštita prirodnih resursa i okoliša, kao što je odobrenje ili zabrana određenih rudarskih tehnologija. Podrazumijeva se da te mjere obuhvaćaju zabranu upotrebe izluživanja cijanidom u obradi ili rafiniranju minerala, zahtjev posebnog odobrenja u slučaju frakiranja za potrebe ispitivanja, istraživanja ili iskorištavanja nafte i plina, te prethodno odobrenje na temelju lokalnog referenduma u slučaju nuklearnih/radioaktivnih mineralnih resursa. Time se ne pojačavaju nesukladni aspekti postojeće mjere na koju se donosi rezerva. (ISIC Rev. 3.1 10, 3.1 11, 3.1 12, 3.1 13, 3.1 14, CPC 5115, 7131, 8675 i 883).

Mjere

 

SK: Zakon 51/1988 o rudarstvu, eksplozivima i državnim upravljanjem rudarstvom; i Zakon 569/2007 o obavljanju djelatnosti geoloških istraživanja, Zakon 44/1988 o zaštiti i iskorištavanju prirodnih resursa.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U FI: Za istraživanje i iskorištavanje mineralnih resursa potrebna je dozvola za vađenje nuklearnih materijala, koju dodjeljuje vlada. Dozvolu za iskorištavanje određenog rudarskog područja mora izdati vlada. Odobrenje se može dati fizičkoj osobi koja ima boravište u EGP-u ili pravnoj osobi s poslovnim nastanom u EGP-u. Može se primjenjivati ispitivanje gospodarskih potreba (ISIC Rev. 3.1 120, CPC 5115, 883, 8675).

 

U IE: Društva za istraživanje i vađenje minerala koja posluju u Irskoj moraju ondje imati prisutnost. Kad je riječ o istraživanju minerala, društva (irska i strana) se za vrijeme izvođenja radova moraju koristiti uslugama zastupnika ili upravitelja istraživanjima koji ima boravište u Irskoj. Kad je riječ o rudarstvu, društvo koje je osnovano u Irskoj mora imati državnu koncesiju ili dozvolu za rudarstvo. Vlasništvo u takvom društvu nije ograničeno (ISIC Rev. 3.1 10, 3.1 13, 3.1 14, CPC 883).

Mjere

 

FI: Kaivoslaki (Zakon o rudarstvu) (621/2011); i

Ydinenergialaki (Zakon o nuklearnoj energiji) (990/1987).

 

IE: Zakon o razvoju ruda 1940.–2017.; i Zakon o planiranju te propisi u području okoliša.

Samo u pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U SI: Istraživanje i eksploatacija mineralnih resursa, uključujući regulirane rudarske usluge, podliježe uvjetu poslovnog nastana ili državljanstva EGP-a, Švicarske Konfederacije ili članice OECD-a. (ISIC Rev. 3.1 10, ISIC Rev. 3.1 11, ISIC Rev. 3.1 12, ISIC Rev. 3.1 13, ISIC Rev. 3.1 14, CPC 883, CPC 8675).

Mjere

 

SI: Zakon o rudarstvu iz 2014.

(b)   Proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije, plina, pare i tople vode za vlastite potrebe; transport goriva cjevovodima; spremanje i skladištenje goriva koje se transportira cjevovodima; usluge povezane s distribucijom energije (ISIC Rev. 3.1 40, 3.1401, CPC 63297, 713, 742 (dio), 74220, 887)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U DK: Vlasnik ili korisnik koji planira uspostaviti infrastrukturu za opskrbu plinom ili cjevovod za transport sirove ili rafinirane nafte i naftnih proizvoda te prirodnog plina prije početka radova mora dobiti dozvolu lokalnog tijela. Broj tih dozvola koje se izdaju može biti ograničen (CPC 7131).

 

U MT: EneMalta plc ima monopol u opskrbi električnom energijom (ISIC Rev. 3.1 401; CPC 887)

 

U NL: Vlasništvo nad električnom mrežom i mrežom plinovoda isključivo se dodjeljuje nizozemskoj vladi (prijenosni sustavi) i drugim tijelima javne vlasti (distribucijski sustavi) (ISIC Rev. 3.1 040, CPC 71310).

Mjere:

 

DK: Lov om naturgasforsyning, LBK 1127 05/09/2018, lov om varmeforsyning, LBK 64 21/01/2019, lov om Energinet, LBK 997 27/06/2018. Bekendtgørelse nr. 1257 af 27. november 2019 om indretning, etablering og drift af olietanke, rørsystemer og pipelines (Odluka br. 1257 od 27. studenoga 2019. o uređenju, uspostavi i djelovanju tankova ulja, sustava cjevovoda te cjevovoda)

 

MT: Zakon o društvu EneMalta, poglavlje 272. i Zakon o društvu EneMalta (prijenos imovine, prava, odgovornosti i obveza) poglavlje 536.

 

NL: Elektriciteitswet 1998; Gaswet.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U AT: Kad je riječ o transportu plina, odobrenje se dodjeljuje samo državljanima države članice EGP-a s domicilom u EGP-u. Poduzeća i partnerstva moraju imati sjedište u EGP-u. Operator mreže mora imenovati glavnog direktora i tehničkog direktora koji je odgovoran za tehnički nadzor nad upravljanjem mrežom, a obojica moraju biti državljani države članice EGP-a.

Nadležno tijelo može odustati od uvjeta u pogledu državljanstva i domicila ako se upravljanje mrežom smatra javnim interesom.

Za transport robe, osim plina i vode, primjenjuje se sljedeće:

i.

za fizičke osobe odobrenje se dodjeljuje samo državljanima države članice EGP-a koji moraju imati boravište u Austriji; i

ii.

poduzeća i partnerstva moraju imati sjedište u Austriji. Primjenjuje se ispitivanje gospodarskih potreba ili ispitivanje interesa. Prekograničnim cjevovodima ne smiju se ugroziti sigurnosni interesi Austrije i njezin status neutralne zemlje. Poduzeća i partnerstva trebaju imenovati glavnog direktora koji mora biti državljanin države članice EGP-a. Nadležno tijelo može odustati od uvjeta u pogledu državljanstva i sjedišta ako se upravljanje cjevovodom smatra nacionalnim gospodarskim interesom (CPC 713).

Mjere:

 

AT: Rohrleitungsgesetz (Zakon o transportu cjevovodima), BGBl. br. 411/1975, članak 5. stavci 1. i 2., članak 5. stavci 1. i 3. te članci 15. i 16.; i

Gaswirtschaftsgesetz 2011 (Zakon o plinu), BGBl. I br. 107/2011, članci 43., 44., 90. i 93.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbor te prekogranična trgovina uslugama – (primjenjuje se samo na regionalnu razinu vlasti), nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U AT: Za prijenos i distribuciju električne energije odobrenje se dodjeljuje samo državljanima države članice EGP-a s domicilom u EGP-u. Ako operator imenuje glavnog direktora ili zakupoprimca, ne primjenjuje se uvjet u pogledu domicila.

Pravne osobe (poduzeća) i partnerstva moraju imati sjedište u EGP-u. Oni moraju imenovati glavnog direktora ili zakupoprimca, pri čemu obojica moraju biti državljani države članice EGP-a s domicilom u EGP-u.

Nadležno tijelo može odustati od uvjeta u pogledu domicila i državljanstva ako se upravljanje mrežom smatra javnim interesom (ISIC Rev. 3.1 40, CPC 887).

Mjere:

 

AT: Burgenländisches Elektrizitätswesengesetz 2006, LGBl. br. 59/2006, kako je izmijenjen;

Niederösterreichisches Elektrizitätswesengesetz, LGBl. br. 7800/2005, kako je izmijenjen; Landesgesetz, mit dem das Oberösterreichische Elektrizitätswirtschafts- und - organisationsgesetz 2006 erlassen wird (Oö. ElWOG 2006), LGBl. br. 1/2006, kako je izmijenjen; Salzburger Landeselektrizitätsgesetz 1999 (LEG), LGBl. br. 75/1999, kako je izmijenjen;

Gesetz vom 16. November 2011 über die Regelung des Elektrizitätswesens in Tirol (Tiroler Elektrizitätsgesetz 2012 – TEG 2012), LGBl. br. 134/2011;

Gesetz über die Erzeugung, Übertragung und Verteilung von elektrischer Energie (Vorarlberger Elektrizitätswirtschaftsgesetz), LGBl. br. 59/2003, kako je izmijenjen;

Gesetz über die Neuregelung der Elektrizitätswirtschaft (Wiener Elektrizitätswirtschaftsgesetz 2005 – WElWG 2005), LGBl. br. 46/2005;

Steiermärkisches Elektrizitätswirtschafts- und Organisationsgesetz(ELWOG), LGBl. Nr. 70/2005; i Kärntner Elektrizitätswirtschafts-und Organisationsgesetz(ELWOG), LGBl. br. 24/2006.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U CZ: Za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, trgovinu njome te ostale aktivnosti subjekta na tržištu električne energije, za proizvodnju, transport, distribuciju i skladištenje plina te trgovinu njime, kao i za proizvodnju i distribuciju toplinske energije, obvezno je odobrenje. Takvo odobrenje može se dodijeliti samo fizičkim osobama s boravišnom dozvolom ili pravnim osobama s poslovnim nastanom u Uniji. Postoje ekskluzivna prava za prijenos električne energije i plina te za dozvole za subjekte na tržištu (ISIC Rev. 3.1 40, CPC 7131, 63297, 742, 887).

 

U LT: Dozvole za prijenos i distribuciju električne energije te javnu opskrbu i organizaciju trgovine električnom energijom mogu se izdati samo pravnim osobama s poslovnim nastanom u Republici Litvi, podružnicama stranih pravnih osoba ili drugim organizacijama iz druge države članice s poslovnim nastanom u Republici Litvi. Dozvole za proizvodnju električne energije, razvoj kapaciteta za proizvodnju električne energije i izgradnju izravnih vodova mogu se izdati fizičkim osobama s boravištem u Republici Litvi, pravnim osobama s poslovnim nastanom u Republici Litvi ili podružnicama pravnih osoba ili drugih organizacija iz druge države članice koje imaju poslovni nastan u Republici Litvi. Ova se rezerva ne primjenjuje na konzultantske usluge povezane s prijenosom i distribucijom električne energije uz naknadu ili na temelju ugovora (ISIC Rev. 3.1 401, CPC 887).

Za gorivo je obvezan poslovni nastan. Dozvole za prijenos i distribuciju, skladištenje goriva i ukapljivanje prirodnog plina mogu se izdati samo pravnim osobama s poslovnim nastanom u Republici Litvi, stranim pravnim osobama ili drugim organizacijama (podružnicama) iz druge države članice s poslovnim nastanom u Republici Litvi.

Ova se rezerva ne primjenjuje na konzultantske usluge povezane s prijenosom i distribucijom goriva uz naknadu ili na temelju ugovora (CPC 713, CPC 887).

U PL: Za sljedeće djelatnosti potrebna je dozvola u skladu sa Zakonom o energiji:

i.

proizvodnja goriva ili električne energije, osim sljedećega: proizvodnja krutih ili plinovitih goriva; proizvodnja električne energije iz izvora električne energije ukupnog kapaciteta od najviše 50 MW, osim ako je riječ o obnovljivim izvorima energije; kogeneracija električne i toplinske energije iz izvora ukupnog kapaciteta od najviše 5 MW, osim ako je riječ o obnovljivim izvorima energije; proizvodnja toplinske energije iz izvora ukupnog kapaciteta od najviše 5 MW;

ii.

skladištenje plinovitih goriva u skladišnim postrojenjima, ukapljivanje prirodnog plina i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina na terminalima za ukapljeni prirodni plin (UPP) te skladištenje tekućeg plina, osim sljedećega: lokalno skladištenje tekućeg plina u postrojenjima kapaciteta manjeg od 1 MJ/s i skladištenja tekućih goriva u maloprodaji;

iii.

prijenos ili distribucija goriva ili električne energije, osim: distribucije plinovitih goriva u mrežama kapaciteta manjeg od 1 MJ/s te prijenosa i distribucije toplinske energije ako ukupan kapacitet koji su naručili kupci nije veći od 5 MW;

iv.

trgovina gorivima ili energijom, osim sljedećega: trgovina krutim gorivima; trgovina električnom energijom korištenjem postrojenja napona manjeg od 1 kV u vlasništvu kupca; trgovina plinovitim gorivima ako vrijednost godišnjeg prometa nije veća od ekvivalenta od 100 000 EUR; trgovina ukapljenim plinom ako vrijednost godišnjeg prometa nije veća od 10 000 EUR; i trgovina plinovitim gorivima i električnom energijom na burzi robe koju obavljaju brokerska društva koja brokerske usluge na burzi robe pružaju na temelju Zakona od 26. listopada 2000. o burzama robe, kao i trgovina toplinskom energijom ako kapacitet koji su naručili kupci ne premašuje 5 MW. Ograničenja u pogledu prometa ne primjenjuju se na usluge veleprodaje plinovitih goriva ili ukapljenog plina ili na usluge maloprodaje plina u boci.

Nadležno tijelo može izdati dozvolu samo podnositelju zahtjeva koji je registrirao svoj glavni ured ili boravište na državnom području države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije (ISIC Rev. 3.1 040, CPC 63297, 74220, CPC 887).

Mjere:

 

CZ: Zakon br. 458/2000 zb. o uvjetima poslovanja i javnoj upravi u sektoru energetike (Zakon o energetici).

 

LT: Zakon Republike Litve o prirodnom plinu od 10. listopada 2000. br. VIII-1973; i Zakon Republike Litve o električnoj energiji od 20. srpnja 2000. br. VIII-1881.

 

PL: Zakon o energiji od 10. travnja 1997., članci 32. i 33.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U SI: Za proizvodnju, trgovinu, prijenos i distribuciju električne energije i prirodnog plina te opskrbu krajnjih kupaca električnom energijom i prirodnim plinom obvezan je poslovni nastan u Uniji (ISIC Rev. 3.1 4010, 4020, CPC 7131, CPC 887).

Mjere:

 

SI: Energetski zakon (Zakon o energetici) 2014., Službeni list Republike Slovenije br. 17/2014; i Zakon o rudarstvu iz 2014.

Rezerva br. 18 – Poljoprivreda, ribarstvo i proizvodnja

Sektor – podsektor

Poljoprivreda, lov, šumarstvo; uzgoj životinja i sobova, ribolov i akvakultura; izdavaštvo, tiskanje i reproduciranje snimljenih medija

Industrijska klasifikacija:

ISIC Rev. 3.1 011, 012, 013, 014, 015, 1531, 050, 0501, 0502, 221, 222, 323, 324, CPC 881, 882, 88442

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Zahtjevi u pogledu rezultata

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja; prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

(a)   Poljoprivreda, lov i šumarstvo (ISIC Rev. 3.1 011, 012, 013, 014, 015, 1531, CPC 881)

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman:

 

U IE: Poslovni nastan stranih državljana u djelatnostima proizvodnje brašna podliježe odobrenju (ISIC Rev. 3.1 1531).

Mjere:

 

IE: Zakon o poljoprivrednim proizvodima (žitarice) 1933.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U FI: Samo državljani države članice EGP-a koji imaju boravište na području na kojem žive stada sobova mogu biti vlasnici sobova i uzgajati ih. Mogu se dodijeliti isključiva prava.

 

U FR: Kako bi osoba mogla postati član ili upravitelj poljoprivredne zadruge, mora dobiti prethodno odobrenje (ISIC Rev. 3.1 011, 012, 013, 014, 015).

 

U SE: Samo narod Sami može posjedovati i uzgajati sobove.

Mjere:

 

FI: Poronhoitolaki (Zakon o uzgoju sobova) (848/1990), poglavlje 1., odjeljak 4., Protokol 3. uz Ugovor o pristupanju Finske.

 

FR: Code rural et de la pêche maritime (Zakonik o poljoprivredi i morskom ribarstvu).

 

SE: Zakon o uzgoju sobova (1971:437), odjeljak 1.

(b)   Ribarstvo i akvakultura (ISIC Rev. 3.1 050, 0501, 0502, CPC 882)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekograničnih usluga: Pristup tržištu:

 

U FR: Francuskom plovilu koje plovi pod francuskom zastavom može se izdati odobrenje za ribolov ili mu se može odobriti ribolov na temelju nacionalnih kvota samo ako se utvrdi stvarna gospodarska povezanost s državnim područjem Francuske te ako se plovilom upravlja i ako ga se kontrolira iz stalne poslovne jedinice koja se nalazi na državnom području Francuske (ISIC Rev. 3.1 050, CPC 882).

Mjere:

 

FR: Code rural et de la pêche maritime (Zakonik o poljoprivredi i morskom ribarstvu).

(c)   Proizvodnja – Izdavaštvo, tiskanje i reproduciranje snimljenih medija (ISIC Rev. 3.1 221, 222, 323, 324, CPC 88442)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekograničnih usluga: Pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U LV: Samo pravne osobe osnovane u Latviji i fizičke osobe iz Latvije imaju pravo osnovati masovne medije i djelovati u tom području. Podružnice nisu dopuštene (CPC 88442).

Mjere:

 

LV: Zakon o tisku i drugim masovnim medijima, članak 8.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U DE (primjenjuje se i na regionalnu razinu vlasti): U svim novinama, časopisima i ostalim periodičnim publikacijama koje se javno distribuiraju ili tiskaju mora se jasno navesti „odgovorni urednik” (puno ime i adresa fizičke osobe). Za odgovornog urednika može biti obvezno trajno boravište u Njemačkoj, Uniji ili državi članici EGP-a. Savezni ministar unutarnjih poslova može dopustiti izuzeća (ISIC Rev. 3.1 223, 224).

Mjere:

 

DE:

 

Regionalna razina:

 

Gesetz über die Presse Baden-Württemberg (LPG BW);

 

Bayerisches Pressegesetz (BayPrG);

 

Berliner Pressegesetz (BlnPrG);

 

Brandenburgisches Landespressegesetz (BbgPG);

 

Gesetz über die Presse Bremen (BrPrG);

 

Hamburgisches Pressegesetz;

 

Hessisches Pressegesetz (HPresseG);

 

Landespressegesetz für das Land Mecklenburg-Vorpommern (LPrG M-V);

 

Niedersächsisches Pressegesetz (NPresseG);

 

Pressegesetz für das Land Nordrhein-Westfalen (Landespressegesetz NRW);

 

Landesmediengesetz (LMG) Rheinland-Pfalz;

 

Saarländisches Mediengesetz (SMG);

 

Sächsisches Gesetz über die Presse (SächsPresseG);

 

Pressegesetz für das Land Sachsen-Anhalt (Landespressegesetz);

 

Gesetz über die Presse Schleswig-Holstein (PressG SH);

 

Thüringer Pressegesetz (TPG).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U IT: Ako Ujedinjena Kraljevina Velike dopusti talijanskim ulagateljima da drže u vlasništvu više od 49 % kapitala i glasačkih prava u izdavačkim kućama Ujedinjene Kraljevine, i Italija će ulagateljima iz Ujedinjene Kraljevine dopustiti da drže u vlasništvu više od 49 % kapitala i glasačkih prava u talijanskim izdavačkim kućama pod istim uvjetima (ISIC Rev. 3.1 221, 222).

Mjere:

 

IT: Zakon 416/1981, članak 1. (i naknadne izmjene).

U pogledu liberalizacije ulaganja – viša uprava i upravni odbori:

 

U PL: Za obavljanje djelatnosti glavnog urednika novina i časopisâ obvezno je državljanstvo (ISIC Rev. 3.1 221, 222).

Mjere:

 

PL: Zakon od 26. siječnja 1984. o tisku, Službeni list, br. 5., točka 24., s naknadnim izmjenama.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U SE: Fizičke osobe koje su vlasnici periodičnih publikacija koje se tiskaju i objavljuju u Švedskoj moraju imati boravište u Švedskoj ili biti državljani države članice EGP-a. Vlasnici takvih periodičnih publikacija koji su pravne osobe moraju imati poslovni nastan u EGP-u. Periodične publikacije koje se tiskaju i objavljuju u Švedskoj te tehničke snimke moraju imati nadležnog urednika s domicilom u Švedskoj (ISIC Rev. 3.1 22, CPC 88442).

Mjere:

 

SE: Zakon o slobodi tiska (1949:105);

Temeljni zakon o slobodi izražavanja (1991:1469); i

Zakon o pravilnicima u pogledu Zakona o slobodi tiska i Temeljnog zakona o slobodi izražavanja (1991:1559).

Raspored Ujedinjene Kraljevine

 

Rezerva br. 1 – Svi sektori

 

Rezerva br. 2 – Profesionalne usluge (sve profesije osim zdravstvenih)

 

Rezerva br. 3 – Poslovne usluge (veterinarske usluge)

 

Rezerva br. 4 – Usluge istraživanja i razvoja

 

Rezerva br. 5 – Poslovne usluge

 

Rezerva br. 6 – Komunikacijske usluge

 

Rezerva br. 7 – Usluge prijevoza i pomoćne usluge u prijevozu

 

Rezerva br. 8 – Djelatnosti povezane s energetikom

Rezerva br. 1 – Svi sektori

Sektor:

Svi sektori

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja

Razina vlasti:

Središnja i regionalna (osim ako nije drukčije određeno)

Opis:

U pogledu liberalizacije ulaganja – zahtjevi u pogledu rezultata

Ujedinjena Kraljevina može prisilno izvršiti obvezu preuzetu u skladu s odredbama o obvezama nakon ponude iz Kodeksa o preuzimanjima i spajanjima (City Code on Takeovers and Mergers) ili na temelju izjave o obvezama u vezi s preuzimanjima ili spajanjima, ako obveza nije nametnuta niti je uvjet za odobrenje preuzimanja ili spajanja.

Mjere:

 

The City Code on Takeovers and Mergers (Kodeks o preuzimanjima i spajanjima)

 

Zakon o trgovačkim društvima iz 2006.

 

Zakon o imovini (razne odredbe) iz 1989. o izvršavanju izjava o obvezama u vezi s preuzimanjima ili spajanjima

 

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori

Ova se rezerva primjenjuje samo na zdravstvene, socijalne ili obrazovne usluge:

 

Pri prodaji ili ustupanju svojih vlasničkih udjela ili imovine u postojećem državnom poduzeću ili postojećem vladinu tijelu koje pruža zdravstvene, socijalne ili obrazovne usluge (CPC 93, 92) Ujedinjena Kraljevina može za ulagatelje iz Unije ili njihova poduzeća uvesti zabranu ili ograničenja u pogledu vlasništva nad tim udjelima ili imovinom i/ili ograničiti mogućnosti vlasnika tih udjela ili imovine da izvršavaju kontrolu nad poduzećima koja iz njih proizlaze. U pogledu te prodaje ili drugog ustupanja Ujedinjena Kraljevina može donijeti ili zadržati sve mjere koje se odnose na državljanstvo ili boravište članova više uprave ili upravnih odbora te sve mjere kojima se ograničava broj dobavljača.

Za potrebe ove rezerve:

i.

sve mjere koje se zadržavaju ili donose stupanja na snagu ovog Sporazuma, kojima se u trenutku prodaje ili drugog ustupanja uvode zabrane ili ograničenja u pogledu vlasništva nad vlasničkim udjelima ili imovinom, zahtjevi u pogledu državljanstva ili ograničenja u pogledu broja dobavljača te koje su opisane u ovoj rezervi smatraju se postojećim mjerama; i

ii.

„državno poduzeće” znači poduzeće u vlasništvu ili pod kontrolom, preko vlasničkih udjela, Ujedinjene Kraljevine te uključuje poduzeća osnovana nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma isključivo u svrhu prodaje ili ustupanja vlasničkih udjela u postojećem državnom poduzeću ili vladinu tijelu odnosno njegove imovine.

Mjere:

 

Kako je prethodno navedeno u elementu „opis”.

Rezerva br. 2 – Profesionalne usluge (sve profesije osim zdravstvenih)

Sektor – podsektor

Profesionalne usluge – pravne usluge; revizorske usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 861 (dio), 862

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

Središnja i regionalna (osim ako nije drukčije određeno)

Opis:

(a)   Pravne usluge (CPC 861 (dio))

Za pružanje određenih pravnih usluga može biti potrebno ishoditi odobrenje ili dozvolu nadležnog tijela ili ispuniti zahtjeve za registraciju. Ako su zahtjevi za dobivanje odobrenja ili dozvole, ili registracije, nediskriminirajući i u skladu su s obvezama iz članka 194. ovog Sporazuma, oni nisu navedeni. Među njima, na primjer, može biti zahtjev koji se odnosi na stečene kvalifikacije, završeno osposobljavanje u priznatom razdoblju ili pak članstvo, ured ili poštansku adresu na području nadležnosti nadležnog tijela.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, lokalna prisutnost, nacionalni tretman:

 

Relevantno profesionalno ili regulatorno tijelo može zahtijevati boravište (komercijalnu prisutnost) za pružanje određenih usluga u području domaćeg prava Ujedinjene Kraljevine. Primjenjuju se zahtjevi nediskriminacije u pogledu pravnog oblika.

 

Relevantno profesionalno ili regulatorno tijelo može zahtijevati boravište za pružanje određenih usluga u području domaćeg prava Ujedinjene Kraljevine u odnosu na imigraciju.

Mjere:

 

Za Englesku i Wales, Solicitors Act 1974, Administration of Justice Act 1985 i Legal Services Act 2007. Za Škotsku, Solicitors (Scotland) Act 1980 i Legal Services (Scotland) Act 2010. Za Sjevernu Irsku, Solicitors (Northern Ireland) Order 1976. Za sve jurisdikcije Immigration and Asylum Act 1999. Osim toga, mjere koje se primjenjuju u svakoj nadležnosti obuhvaćaju zahtjeve koje određuju profesionalna i regulatorna tijela.

(b)   Usluge revizije (CPC 86211 i 86212 osim računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga)

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman:

 

Nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine mogu priznati jednakovrijednost kvalifikacija revizora koji je državljanin Unije ili bilo koje treće zemlje kako bi mu odobrila rad u svojstvu ovlaštenog revizora u Ujedinjenoj Kraljevini u skladu s načelom reciprociteta (CPC 8621).

Mjere:

 

Zakon o trgovačkim društvima iz 2006.

Rezerva br. 3 – Poslovne usluge (veterinarske usluge)

Sektor – podsektor

Profesionalne usluge – veterinarske usluge:

Industrijska klasifikacija:

CPC 932

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

Središnja i regionalna (osim ako nije drukčije određeno)

Opis:

Za obavljanje djelatnosti veterinarske kirurgije obvezna je fizička prisutnost. Obavljanje djelatnosti veterinarske kirurgije ograničeno je na kvalificirane veterinarske kirurge registrirane u udruženje Royal College of Veterinary Surgeons (RCVS).

Mjere:

 

Zakon o veterinarskoj medicini iz 1966.

Rezerva br. 4 – Usluge istraživanja i razvoja

Sektor – podsektor

Usluge istraživanja i razvoja

Industrijska klasifikacija:

CPC 851, 853

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

Središnja i regionalna (osim ako nije drukčije određeno)

Opis:

Za usluge istraživanja i razvoja financirane iz javnih izvora za koje sredstva osigurava Ujedinjena Kraljevina isključiva prava ili odobrenja mogu se dodijeliti samo državljanima Ujedinjene Kraljevine i pravnim osobama iz Ujedinjene Kraljevine koje imaju registrirano sjedište, središnju upravu ili glavni ured u Ujedinjenoj Kraljevini (CPC 851, 853).

Ovom se rezervom ne dovode u pitanje dio peti ovog Sporazuma i isključenje javne nabave koje provodi jedna stranka niti subvencije ili bespovratna sredstva koje pružaju stranke iz članka 123. stavaka 6. i 7. ovog Sporazuma

Mjere:

Svi trenutačno postojeći i svi budući programi za istraživanje i inovacije.

Rezerva br. 5 – Poslovne usluge

Sektor – podsektor

Poslovne usluge – usluge najma ili zakupa bez rukovatelja i ostale poslovne usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 831 (dio)

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

Središnja i regionalna (osim ako nije drukčije određeno)

Opis:

Za najam ili zakup zrakoplova bez posade (dry lease) na zrakoplove koje upotrebljavaju zračni prijevoznici iz Ujedinjene Kraljevine primjenjuju se mjerodavni zahtjevi za registraciju zrakoplova. Na ugovor o zakupu zrakoplova bez posade u kojem je jedna od stranaka zračni prijevoznik iz Ujedinjene Kraljevine primjenjuju se zahtjevi iz prava Ujedinjene Kraljevine ili nacionalnog prava u području sigurnosti zračnog prijevoza, primjerice zahtjev za prethodno odobrenje i drugi uvjeti koji se primjenjuju na upotrebu registriranih zrakoplova iz trećih zemalja. Za registraciju zrakoplova može se zahtijevati da bude u vlasništvu fizičkih osoba koje ispunjavaju posebne uvjete u pogledu državljanstva ili poduzeća koja ispunjavaju posebne uvjete u pogledu vlasništva kapitala i kontrole (CPC 83104).

Kad je riječ o uslugama računalnog sustava rezervacija (CRS), ako pružatelji usluga CRS-a koji posluju izvan Ujedinjene Kraljevine zračnim prijevoznicima iz Ujedinjene Kraljevine ne dodijele jednak (odnosno, nediskriminirajući) pristup kao onaj se pruža u Ujedinjenoj Kraljevini ili ako zračni prijevoznici izvan Ujedinjene Kraljevine pružateljima usluga CRS-a iz Ujedinjene Kraljevine ne dodijele jednak pristup kao onaj koji se pruža u Ujedinjenoj Kraljevini, mogu se poduzeti mjere kako bi pružatelji usluga CRS-a koji posluju u Ujedinjenoj Kraljevini osigurali jednak diskriminatorni pristup zračnim prijevoznicima izvan Ujedinjene Kraljevine odnosno kako bi zračni prijevoznici iz Ujedinjene Kraljevine osigurali jednak pristup pružateljima usluga CRS-a izvan Ujedinjene Kraljevine.

Mjere:

Uredba (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici (preinaka), kako je zadržana u pravu Ujedinjene Kraljevine Zakonom o povlačenju iz Europske unije iz 2018. i kako je izmijenjena Uredbom o obavljanju zračnog prijevoza (izmjene itd.) (izlazak iz EU-a) (S.I. 2018/1392).

Uredba (EZ) br. 80/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. siječnja 2009. o Kodeksu poslovanja računalnih sustava rezervacija i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2299/89, kako je zadržana u pravu Ujedinjene Kraljevine Zakonom o povlačenju iz Europske unije iz 2018. i kako je izmijenjena Uredbom o računalnim sustavima rezervacija (izmjena) (izlazak iz EU-a) (S.I. 2018/1080).

Rezerva br. 6 – Komunikacijske usluge

Sektor – podsektor

Komunikacijske usluge – poštanske i kurirske usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 71235 (dio), 73210 (dio), 751 (dio)

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

Središnja i regionalna (osim ako nije drukčije određeno)

Opis:

Organizacija razmještaja poštanskih sandučića na javnim prometnicama, izdavanje poštanskih marki i usluge preporučene dostave koje se upotrebljavaju tijekom upravnih ili sudskih postupaka mogu se ograničiti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Podrazumijeva se da poštanski operateri mogu podlijegati posebnim obvezama univerzalnih usluga ili financijskim doprinosima kompenzacijskom fondu.

Mjere:

 

Zakon o poštanskim uslugama iz 2000. i Zakon o poštanskim uslugama iz 2011.

Rezerva br. 7 – Usluge prijevoza i pomoćne usluge u prijevozu

Sektor – podsektor

Usluge prijevoza – pomoćne usluge u vodnom prijevozu; pomoćne usluge u željezničkom prijevozu; pomoćne usluge u cestovnom prijevozu; pomoćne usluge u zračnom prijevozu

Industrijska klasifikacija:

CPC 711, 712, 721, 741, 742, 743, 744, 745, 746, 748, 749

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

Središnja i regionalna (osim ako nije drukčije određeno)

Opis:

(a)   Pomoćne usluge u zračnom prijevozu (CPC 746)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

Razina otvorenosti zemaljskih usluga ovisi o veličini zračne luke. Broj dobavljača u svakoj zračnoj luci može se ograničiti. Za „velike zračne luke” taj se broj ne može ograničiti na manje od dva dobavljača.

Mjere:

 

The Airports (Groundhandling) Regulations 1997 (S.I. 1997/2389)

(b)   Popratne usluge u svim vrstama prijevoza

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, lokalna prisutnost, nacionalni tretman:

 

Carinske usluge, uključujući usluge carinjenja i usluge povezane s uporabom prostora za privremeni smještaj ili carinskih skladišta, mogu pružati samo osobe iz Ujedinjene Kraljevine. Kako bi se izbjegla sumnja, to uključuje rezidente Ujedinjene Kraljevine, osobe sa stalnim mjestom poslovanja u Ujedinjenoj Kraljevini ili registriranim sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini.

Mjere:

 

Zakon o oporezivanju (prekogranična trgovina) iz 2018.; Zakon o upravljanju carinama i trošarinama iz 1979.; Uredba o carinama (izvoz) (izlazak iz EU-a) iz 2019.; Uredba o carinama (uvozne pristojbe) (izlazak iz EU-a) iz 2018.; Uredbe o carinama (posebni postupci i vanjska proizvodnja) (izlazak iz EU-a) iz 2018.; Uredbe o carinama i trošarinama (razne odredbe i izmjene) (izlazak iz EU-a) 2019/1215.

(c)   Pomoćne usluge u vodnom prijevozu

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

Za lučke usluge upravljačko tijelo luke ili nadležno tijelo mogu ograničiti broj pružatelja lučkih usluga za određenu lučku uslugu.

Mjere:

 

Uredba (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća od 15.veljače 2017. o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka, članak 6., kako je zadržana u pravu Ujedinjene Kraljevine Zakonom o povlačenju iz Europske unije iz 2018. i kako je izmijenjena Uredbom o peljarenju i lučkim uslugama (izmjena) (izlazak iz EU-a) iz 2020. (S.I. 2020/671).

Propisi o lučkim uslugama iz 2019.

Rezerva br. 8 – Djelatnosti povezane s energetikom

Sektor – podsektor

Djelatnosti povezane s energetikom – rudarstvo i vađenje

Industrijska klasifikacija:

ISIC Rev. 3.1 11, 8675, 883

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Razina vlasti:

Središnja i regionalna (osim ako nije drukčije određeno)

 

Opis:

Dozvola je potrebna za istraživanje i proizvodnju u epikontinentalnom pojasu Ujedinjene Kraljevine te za pružanje usluga za koje je obvezan izravan pristup prirodnim resursima ili njihovo iskorištavanje.

Ova se rezerva primjenjuje na dozvole za proizvodnju koje se izdaju za epikontinentalni pojas Ujedinjene Kraljevine. Kako bi dobilo dozvolu, društvo mora imati mjesto poslovanja u Ujedinjenoj Kraljevini. To podrazumijeva nešto od sljedećega:

i.

prisutnost osoblja u Ujedinjenoj Kraljevini;

ii.

upis društva iz Ujedinjene Kraljevine u registar trgovačkih društava (Companies House); ili

iii.

upis podružnice stranog društva u Ujedinjenoj Kraljevini u registar trgovačkih društava.

Taj se uvjet primjenjuje na sva društva koja podnose zahtjev za novu dozvolu i na sva društva koja se žele uključiti u postojeću dozvolu. Primjenjuje se na sve dozvole i sva poduzeća, neovisno o tome jesu li operatori. Kako bi se moglo uključiti u dozvolu kojom je obuhvaćeno određeno proizvodno polje, društvo mora: (a) biti upisano u registar trgovačkih društava kao trgovačko društvo iz Ujedinjene Kraljevine; ili (b) obavljati djelatnost putem fiksnog mjesta poslovanja u Ujedinjenoj Kraljevini, kako je definirano u članku 148. zakona Finance Act 2003 (za što je obično obvezna prisutnost osoblja) (ISIC Rev. 3.1 11, CPC 883, 8675).

Mjere:

 

Zakon o nafti iz 1998.


(1)  Za potrebe ove rezerve:

(a)

„pravo jurisdikcije domaćina” znači pravo određene države članice i pravo Unije; „pravo matične jurisdikcije” znači pravo Ujedinjene Kraljevine;

(b)

„međunarodno pravo” znači međunarodno javno pravo, osim prava Europske unije, i uključuje pravo uspostavljeno međunarodnim ugovorima i konvencijama, kao i međunarodno običajno pravo;

(c)

„usluge pravnog savjetovanja” obuhvaćaju savjetovanje klijenata i savjetovanje s njima o pitanjima, uključujući transakcije, odnose i sporove, povezana s primjenom ili tumačenjem prava; sudjelovanje s klijentima ili u njihovo ime u pregovorima i drugim poslovima s trećim stranama u takvim pitanjima; pripremu dokumenata koji su u cijelosti ili djelomično pravno uređeni te provjeru dokumenata bilo koje vrste za potrebe i u skladu sa zahtjevima prava;

(d)

„usluge pravnog zastupanja” obuhvaćaju pripremu dokumenata koji se trebaju dostaviti upravnim agencijama, sudovima ili drugim propisno osnovanim službenim sudovima; i nazočnost pred upravnim agencijama, sudovima ili drugim propisno osnovanim službenim sudovima;

(e)

„usluge pravne arbitraže, mirenja i posredovanja” znači pripremu dokumentacije koja se dostavlja arbitru, miritelju ili posredniku te pripremu za svjedočenje i svjedočenje pred njima u svim sporovima koji uključuju primjenu i tumačenje prava. Ne uključuje usluge arbitraže, mirenja i posredovanja u sporovima koji ne uključuju primjenu i tumačenje prava, a koji se odnose na usluge povezane sa savjetovanjem u pogledu upravljanja. Ne uključuju ni djelovanje u svojstvu arbitra, miritelja ili posrednika. Kao potkategorija, usluge međunarodne pravne arbitraže, mirenja ili posredovanja odnose se na iste usluge kad spor uključuje stranke iz dviju ili više zemalja.

(2)  Uredba (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije (SL EU L 154, 16.6.2017., str. 1.).

(3)  Uredba Vijeća (EZ) br. 6/2002 od 12. prosinca 2001. o dizajnu Zajednice (SL EU L 3, 5.1.2002., str. 1.).

(4)  Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL EU L 182, 29.6.2013., str. 19.).

(5)  Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (SL EU L 157, 9.6.2006., str. 87.).

(6)  Uredba (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici (SL EU L 293, 31.10.2008., str. 3.).

(7)  Uredba (EZ) br. 80/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. siječnja 2009. o Kodeksu poslovanja računalnih sustava rezervacija i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2299/89 (SL EU L 35, 4.2.2009., str. 47.).

(8)  Direktiva 97/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 1997. o zajedničkim pravilima za razvoj unutarnjeg tržišta poštanskih usluga u Zajednici i poboljšanje kvalitete usluga (SL EU L 15, 21.1.1998., str. 14.).

(9)  Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL EU L 257, 28.8.2014., str. 1.).

(10)  Uredba (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2017. o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka (SL EU L 57, 3.3.2017., str. 1.).

(11)  Direktiva Vijeća 96/67/EZ od 15. listopada 1996. o pristupu tržištu zemaljskih usluga u zračnim lukama Zajednice (SL EU L 272, 25.10.1996., str. 36.).

(12)  Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL EU L 269, 10.10.2013., str. 1.).


PRILOG 20.

BUDUĆE MJERE

Uvodne napomene

1.

U rasporedima za Ujedinjenu Kraljevinu i Uniju, u člancima 133., 139. i 195. ovog Sporazuma, utvrđuju se rezerve koje su donijele Ujedinjena Kraljevina i Unija u pogledu postojećih mjera koje nisu u skladu s obvezama iz sljedećih članaka:

(a)

članka 128. ili 135. ovog Sporazuma;

(b)

članka 136. ovog Sporazuma;

(c)

članka 129. ili 137. ovog Sporazuma;

(d)

članka 130. ili 138. ovog Sporazuma;

(e)

članka 131. ovog Sporazuma;

(f)

članka 132. ovog Sporazuma;

(g)

članka 194. ovog Sporazuma.

2.

Rezervama određene stranke ne dovode se u pitanje prava i obveze stranaka na temelju GATS-a.

3.

Sve rezerve sadržavaju sljedeće elemente:

(a)

„sektor” se odnosi na opći sektor za koji se rezerva donosi;

(b)

„podsektor” se odnosi na posebni sektor za koji se rezerva donosi;

(c)

„industrijska klasifikacija” odnosi se, ako je to primjenjivo, na djelatnost obuhvaćenu rezervom u skladu s CPC-om, ISIC Rev. 3.1 ili kako je izričito drukčije opisano u rezervi stranke;

(d)

„vrsta rezerve” utvrđuje obvezu iz točke 1. za koju se rezerva donosi;

(e)

„opis” utvrđuje opseg sektora, podsektora ili djelatnosti koji su obuhvaćeni rezervom; i

(f)

„postojeće mjere” utvrđuju, u cilju transparentnosti, postojeće mjere koje se primjenjuju na sektore, podsektore ili djelatnosti koji su obuhvaćeni rezervom.

4.

Pri tumačenju rezerve uzimaju se u obzir svi elementi rezerve. Element „opis” ima prednost pred svim ostalim elementima.

5.

Za potrebe rasporeda Ujedinjene Kraljevine i Europske unije:

(a)

„ISIC Rev. 3.1” znači Međunarodna standardna industrijska klasifikacija svih gospodarskih djelatnosti kako je utvrđena u Statističkom uredu Ujedinjenih naroda, Statistički dokumenti, serija M, br. 4, ISIC Rev. 3.1, 2002.;

(b)

„CPC” znači privremena Središnja klasifikacija proizvoda (Statistički dokumenti, serija M, br. 77, Odjel za međunarodna gospodarska i socijalna pitanja, Statistički ured Ujedinjenih naroda, New York, 1991.).

6.

Za potrebe rasporeda Ujedinjene Kraljevine i Unije, rezerva u pogledu zahtjeva za lokalnom prisutnošću na području Unije ili državnom području Ujedinjene Kraljevine odnosi se na članak 136. ovog Sporazuma, a ne na članak 135. ili 137. ovog Sporazuma. Nadalje, takav zahtjev ne uzima se kao rezerva u odnosu na članak 129. ovog Sporazuma.

7.

Rezerva donesena na razini Unije primjenjuje se na mjeru Unije, na mjeru države članice na središnjoj razini ili na mjeru vlasti unutar države članice, osim ako je određena država članica isključena na temelju rezerve. Rezerva koju je donijela država članica primjenjuje se na mjeru vlasti na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini te države članice. Za potrebe rezerva u Belgiji središnjom razinom vlasti obuhvaćena je savezna vlast te vlasti regija i zajednica jer svaka od njih ima jednakovrijedne zakonodavne ovlasti. Za potrebe rezerva u Uniji i njezinim državama članicama regionalna razina vlasti u Finskoj znači Ålandski otoci. Rezerva donesena na razini Ujedinjene Kraljevine primjenjuje se na mjeru vlasti na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.

8.

U popis rezervi u nastavku nisu uključene mjere koje se odnose na kvalifikacijske zahtjeve i postupke, tehničke norme te zahtjeve i postupke za izdavanje dozvola ako oni nisu ograničenje pristupa tržištu ili nacionalnog tretmana u smislu članaka 128., 129., 135., 136., 137. ili 194. ovog Sporazuma. Te mjere posebice mogu obuhvaćati obvezu pribavljanja dozvole, ispunjenja obveza univerzalne usluge, pribavljanja priznanja kvalifikacija u reguliranim sektorima, pripadanja određenoj profesiji (npr. u obliku članstva u strukovnoj organizaciji), angažiranja lokalnog zastupnika za uslugu ili posjedovanja lokalne adrese ili bilo koji drugi zahtjev nediskriminacije da se određene djelatnosti ne smiju obavljati u zaštićenim zonama ili područjima. Iako nisu navedene, takve se mjere i dalje primjenjuju.

9.

Podrazumijeva se da za Uniju obveza odobravanja nacionalnog tretmana ne podrazumijeva obvezu proširenja tretmana odobrenog u državi članici na fizičke ili pravne osobe iz Ujedinjene Kraljevine u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije ili bilo kojom mjerom donesenom u skladu s tim Ugovorom, uključujući njezinu provedbu u državama članicama, na sljedeće:

(a)

fizičke osobe ili osobe s boravištem u drugoj državi članici; ili

(b)

pravne osobe koje su osnovane ili organizirane u skladu s pravom druge države članice ili Unije i koje imaju registrirano sjedište, središnju upravu ili glavno mjesto poslovanja u državi članici Unije.

10.

Tretmanom odobrenim pravnim osobama koje su ulagatelji jedne stranke osnovali u skladu s pravom druge stranke (uključujući, u slučaju Unije, pravo države članice), a čije se registrirano sjedište, središnja uprava ili glavno mjesto poslovanja nalazi u toj drugoj stranci, ne dovode se u pitanje uvjeti ili obveze u skladu s dijelom drugim naslovom prvim glavom II. poglavljem 2. ovog Sporazuma, koji su možda određeni tim pravnim osobama kad su osnovane u toj drugoj stranci te koji se i dalje primjenjuju.

11.

Ovi se rasporedi primjenjuju samo na područja Ujedinjene Kraljevine i Europske unije u skladu s člankom 502. stavkom 2. i člankom 774. ovog Sporazuma i relevantni su samo u kontekstu trgovinskih odnosa između Unije i njezinih država članica s Ujedinjenom Kraljevinom. Ne utječu na prava i obveze država članica prema pravu Unije.

12.

Podrazumijeva se da se nediskriminirajućim mjerama ne ograničava pristup tržištu u smislu članka 128., 135. ili 194. ovog Sporazuma za svaku mjeru:

(a)

kojom se zahtijeva odvajanje vlasništva nad infrastrukturom od vlasništva nad robom ili uslugama koje se pružaju tom infrastrukturom radi osiguranja poštenog tržišnog natjecanja, primjerice u području energetike, prometa i telekomunikacija;

(b)

kojom se ograničava koncentracija vlasništva radi osiguranja poštenog tržišnog natjecanja;

(c)

kojom se nastoji osigurati očuvanje i zaštita prirodnih resursa i okoliša, uključujući ograničavanje dostupnosti, broja i opsega dodijeljenih koncesija i određivanje moratorija ili zabrane;

(d)

kojom se ograničava broj dodijeljenih odobrenja zbog tehničkih ili fizičkih ograničenja, na primjer telekomunikacijskih spektara i frekvencija; ili

(e)

kojom se zahtijeva da određeni postotak dioničara, vlasnika, partnera ili direktora poduzeća mora biti kvalificiran ili se baviti određenim zanimanjem kao što su odvjetnici ili računovođe.

13.

U pogledu financijskih usluga: Za razliku od stranih društava kćeri, podružnice koje su u državi članici izravno osnovale financijske institucije izvan Europske unije, uz određene rijetke iznimke, ne podliježu bonitetnim propisima usklađenima na razini Unije kojima se tim društvima kćerima omogućuje da iskoriste poboljšane mogućnosti za osnivanje novih subjekata i pružanje prekograničnih usluga diljem Unije. Tim se podružnicama stoga izdaju odobrenja za rad na državnom području države članice prema uvjetima istovjetnima onima koji se primjenjuju na domaće financijske institucije u toj državi članici i od njih se može zahtijevati da zadovolje niz određenih bonitetnih zahtjeva kao što su, u slučaju bankarstva i vrijednosnih papira, odvojena kapitalizacija i drugi uvjeti koji se odnose na solventnost, financijsko izvješćivanje i objavljivanje financijskih izvješća ili, u slučaju osiguranja, posebni uvjeti koji se odnose na jamstva i depozite, odvojenu kapitalizaciju i lokalizaciju u dotičnoj državi članici imovine koja predstavlja tehničke rezerve i najmanje jednu trećinu granice solventnosti.

Na popisu rezervi u nastavku upotrebljavaju se sljedeće pokrate:

UK

Ujedinjena Kraljevina

EU

Europska unija, uključujući sve njezine države članice

AT

Austrija

BE

Belgija

BG

Bugarska

CY

Cipar

CZ

Češka

DE

Njemačka

DK

Danska

EE

Estonija

EL

Grčka

ES

Španjolska

FI

Finska

FR

Francuska

HR

Hrvatska

HU

Mađarska

IE

Irska

IT

Italija

LT

Litva

LU

Luksemburg

LV

Latvija

MT

Malta

NL

Nizozemska

PL

Poljska

PT

Portugal

RO

Rumunjska

SE

Švedska

SI

Slovenija

SK

Slovačka

Raspored Unije

 

Rezerva br. 1 – Svi sektori

 

Rezerva br. 2 – Profesionalne usluge – osim usluga povezanih sa zdravstvom

 

Rezerva br. 3 – Profesionalne usluge – zdravstvene usluge i maloprodaja farmaceutskih proizvoda

 

Rezerva br. 4 – Poslovne usluge – usluge istraživanja i razvoja

 

Rezerva br. 5 – Poslovne usluge – usluge poslovanja nekretninama

 

Rezerva br. 6 – Poslovne usluge – usluge najma ili zakupa

 

Rezerva br. 7 – Poslovne usluge – usluge agencija za naplatu i usluge kreditnog izvješćivanja

 

Rezerva br. 8 – Poslovne usluge – usluge posredovanja

 

Rezerva br. 9 – Poslovne usluge – usluge zaštite i istražne usluge

 

Rezerva br. 10 – Poslovne usluge – ostale poslovne usluge

 

Rezerva br. 11 – Telekomunikacije

 

Rezerva br. 12 – Građevinarstvo

 

Rezerva br. 13 – Usluge distribucije

 

Rezerva br. 14 – Obrazovne usluge

 

Rezerva br. 15 – Usluge u području okoliša

 

Rezerva br. 16 – Financijske usluge

 

Rezerva br. 17 – Zdravstvene i socijalne usluge

 

Rezerva br. 18 – Turističke usluge i usluge povezane s putovanjima

 

Rezerva br. 19 – Rekreacijske, kulturne i sportske usluge

 

Rezerva br. 20 – Usluge prijevoza i pomoćne usluge prijevoza

 

Rezerva br. 21 – Poljoprivreda, ribarstvo i vode

 

Rezerva br. 22 – Djelatnosti povezane s energetikom

 

Rezerva br. 23 – Ostale usluge koje nisu drugdje uključene

Rezerva br. 1 – Svi sektori

Sektor:

Svi sektori

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Obveze za pravne usluge

Poglavlje/odjeljak:

Liberalizacija ulaganja, prekogranična trgovina uslugama i regulatorni okvir za pravne usluge

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Osnivanje poslovne jedinice

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

EU: Usluge koje se smatraju javnim komunalnim uslugama na nacionalnoj ili lokalnoj razini mogu podlijegati javnim monopolima ili isključivim pravima dodijeljenima privatnim subjektima.

Javne komunalne usluge postoje u sektorima kao što su povezane usluge znanstvenog i tehničkog savjetovanja, usluge istraživanja i razvoja u društvenim i humanističkim znanostima, usluge tehničkog ispitivanja i analize, usluge u području okoliša, zdravstvene usluge, usluge prijevoza te pomoćne usluge u svim vrstama prijevoza. Isključiva prava za takve usluge često se dodjeljuju privatnim subjektima, na primjer subjektima koji imaju koncesije tijela javne vlasti, podložno određenim obvezama u pogledu usluga. S obzirom na to da javne komunalne službe često postoje i na razini nižoj od središnje, detaljan i iscrpan popis na razini pojedinih sektora ne bi bio praktičan. Ova se rezerva ne primjenjuje na telekomunikacijske usluge te na računalne i srodne usluge.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman i regulatorni okvir za pravne usluge – obveze:

 

U FI: Na fizičke osobe koje nemaju regionalno državljanstvo na Ålandskim otocima i pravne osobe primjenjuju se ograničenja u pogledu prava na stjecanje i posjedovanje nekretnina na Ålandskim otocima bez dopuštenja nadležnih tijela Ålandskih otoka. Na fizičke osobe koje nemaju regionalno državljanstvo na Ålandskim otocima i sva poduzeća primjenjuju se ograničenja u pogledu prava na poslovni nastan i obavljanje gospodarskih djelatnosti bez dopuštenja nadležnih tijela Ålandskih otoka.

Postojeće mjere:

 

FI: Ahvenanmaan maanhankintalaki (Zakon o stjecanju zemljišta na Ålandskim otocima) (3/1975), odjeljak 2.; i Ahvenanmaan itsehallintolaki (Zakon o autonomiji Ålandskih otoka) (1144/1991), odjeljak 11.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori, regulatorni okvir za pravne usluge – obveze:

 

U FR: U skladu s člancima L151-1 i 151-1 i dalje financijskog i monetarnog zakonika, strana ulaganja u Francuskoj u sektore navedene u članku R.151-3 financijskog i monetarnog zakonika podliježu prethodnom odobrenju ministra gospodarstva.

Postojeće mjere:

 

FR: Kako je prethodno navedeno u elementu „opis”.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori:

 

U FR: Strani udio u vlasništvu u novoprivatiziranim društvima može se ograničiti na promjenjivi udio vlastitog kapitala društva ponuđenog javnosti, koji francuska vlada utvrđuje na temelju svakog pojedinačnog slučaja. Za obavljanje određenih trgovinskih, industrijskih ili zanatskih djelatnosti potrebno je posebno odobrenje ako glavni direktor nema trajnu boravišnu dozvolu.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i regulatorni okvir za pravne usluge – obveze:

 

U HU: Društvo može biti osnovano u obliku društva s ograničenom odgovornošću, dioničkog društva ili predstavništva. Početni ulazak na tržište u obliku podružnice dopušten je samo za financijske usluge.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BG: Određene gospodarske djelatnosti povezane s iskorištavanjem ili upotrebom državnih ili javnih dobara podliježu izdavanju koncesija dodijeljenih u skladu s odredbama Zakona o koncesijama.

Komercijalna društva u kojima država ili općina drži udio u kapitalu veći od 50 % ne mogu izvršavati transakcije u svrhu prodaje dugotrajne imovine društva, sklapati ugovore o stjecanju udjela, zakupu, zajedničkim djelatnostima, kreditu, osiguranju tražbina ni preuzimati obveze na temelju mjenica bez ovlaštenja ili dopuštenja Agencije za privatizaciju ili drugih državnih ili regionalnih tijela, ovisno o tome koje je tijelo nadležno. Ova se rezerva ne primjenjuje na rudarstvo i vađenje jer se na njih primjenjuje posebna rezerva u rasporedu Unije u Prilogu 19. ovom Sporazumu.

U IT: Vlada može izvršavati određene posebne ovlasti u poduzećima koja posluju u području obrane i nacionalne sigurnosti i koja se bave određenim djelatnostima od strateške važnosti u području energetike, prometa i komunikacija. To se primjenjuje na sve pravne osobe koje se bave djelatnostima od strateške važnosti u području obrane i nacionalne sigurnosti, a ne samo na privatizirana društva.

Ako postoji prijetnja ozbiljne ugroze ključnih interesa obrane i nacionalne sigurnosti, vlada ima sljedeće posebne ovlasti:

(a)

uvesti posebne uvjete za kupnju dionica;

(b)

uložiti veto na donošenje odluka koje se odnose na posebne radnje, primjerice prijenose, spajanja, razdvajanja i promjene djelatnosti; ili

(c)

odbiti stjecanje dionica ako kupac želi steći razinu udjela u kapitalu kojom bi se mogli ugroziti interesi obrane i nacionalne sigurnosti.

Dotično društvo mora obavijestiti ured predsjednika vlade o svim odlukama, aktima i transakcijama (npr. prijenosi, spajanja, razdvajanja, promjene djelatnosti ili ukidanja) koji se odnose na stratešku imovinu u područjima energetike, prometa i komunikacija. Osobito je obvezno obavijestiti o stjecanjima od strane fizičkih ili pravnih osoba koje nisu iz Europske unije, a kojima te osobe preuzimaju kontrolu nad društvom.

Predsjednik vlade može izvršavati sljedeće posebne ovlasti:

(a)

uložiti veto na svaku odluku, akt i transakciju koja predstavlja iznimnu prijetnju ozbiljne ugroze javnog interesa u pogledu sigurnosti mreža i opskrbe te upravljanja njima;

(b)

uvesti posebne uvjete radi jamčenja javnog interesa; ili

(c)

odbiti stjecanje u iznimnim okolnostima u kojima su ugroženi ključni državni interesi.

Zakonom su utvrđeni kriteriji na temelju kojih se evaluiraju stvarne ili iznimne prijetnje te uvjeti i postupci izvršenja posebnih ovlasti.

Postojeće mjere:

 

IT: Zakon 56/2012 o posebnim ovlastima u društvima koja obavljaju djelatnost u području obrane i nacionalne sigurnosti te energetike, prometa i komunikacija; i

Dekret predsjednika vlade DPCM 253 od 30. studenoga 2012. kojim se definiraju djelatnosti od strateške važnosti u području obrane i nacionalne sigurnosti.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori:

 

U LT: Poduzeća, sektori i objekti od strateške važnosti za nacionalnu sigurnost.

Postojeće mjere:

 

LT: Zakon Republike Litve o zaštiti predmeta važnih za osiguravanje nacionalne sigurnosti od 10. listopada 2002. br. IX-1132, kako je zadnje izmijenjen 12. siječnja 2018. br. XIII-992.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i viša uprava i upravni odbori:

 

U SE: Zahtjevi diskriminacije za osnivače, višu upravu i upravne odbore kad se u švedsko zakonodavstvo uključe novi oblici pravnog udruživanja.

(b)   Stjecanje nekretnina

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori:

 

U HU: Stjecanje državne imovine.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U HU: Stjecanje obradivog zemljišta od strane stranih pravnih osoba i fizičkih osoba nerezidenata.

Postojeće mjere:

 

HU: Zakon CXXII. iz 2013. o trgovini poljoprivrednim i šumskim zemljištem (poglavlje II. (stavci 6.–36.) i poglavlje IV. (stavci 38.–59.)); i

Zakon CCXII. iz 2013. o prijelaznim mjerama i određenim odredbama povezanima sa Zakonom CXXII. iz 2013. o trgovini poljoprivrednim i šumskim zemljištem (poglavlje IV. (stavci 8.–20.)).

 

U LV: Stjecanje ruralnog zemljišta od strane državljana Ujedinjene Kraljevine ili treće zemlje.

Postojeće mjere:

 

LV: Zakon o privatizaciji zemljišta u ruralnim područjima, odjeljci 28., 29. i 30.

 

U SK: Strana društva ili fizičke osobe ne mogu steći poljoprivredno i šumsko zemljište koje se nalazi izvan urbane zone općine kao ni neke druge vrste zemljišta (npr. prirodne resurse, jezera, rijeke, javne ceste itd.).

Postojeće mjere:

 

SK: Zakon br. 44/1988 o zaštiti i iskorištavanju prirodnih resursa;

 

Zakon br. 229/1991 o regulaciji vlasništva nad zemljištem i drugom poljoprivrednom imovinom;

 

Zakon br. 460/1992 Ustava Slovačke Republike;

 

Zakon br. 180/1995 o određenim mjerama za uređenje vlasništva nad zemljištem;

 

Zakon br. 202/1995 o deviznom poslovanju;

 

Zakon br. 503/2003 o povratu vlasništva nad zemljištima;

 

Zakon br. 326/2005 o šumama; i

 

Zakon br. 140/2014 o stjecanju vlasništva nad poljoprivrednim zemljištima.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U BG: Strane fizičke i pravne osobe ne mogu steći zemljište. Pravne osobe iz Bugarske sa stranim udjelom u vlasništvu ne mogu steći poljoprivredno zemljište. Strane pravne osobe i strane fizičke osobe s trajnim boravištem u inozemstvu mogu steći zgrade i vlasnička prava nad nekretninama (pravo upotrebe, pravo gradnje, pravo podizanja nadgradnje i pravo služnosti). Strane fizičke osobe sa stalnim boravištem u inozemstvu, strane pravne osobe u kojima strani udio osigurava većinu pri donošenju odluka ili može spriječiti donošenje odluka mogu steći prava vlasništva nad nekretninama u određenim geografskim regijama koje određuje Vijeće ministara podložno dobivanju dozvole.

 

BG: Ustav Republike Bugarske, članak 22.; Zakon o vlasništvu nad poljoprivrednim zemljištem i njegovoj upotrebi, članak 3.; i Zakon o šumama, članak 10.

 

U EE: Strane fizičke ili pravne osobe koje nisu iz EGP-a ili iz članica OECD-a mogu steći nepokretnu imovinu koja obuhvaća poljoprivredno i/ili šumsko zemljište samo uz odobrenje okružnog guvernera i općinskog vijeća te moraju na zakonom propisan način dokazati da će nepokretnu imovinu, u skladu s njezinom namjenom, upotrebljavati učinkovito, održivo i svrhovito.

Postojeće mjere:

 

EE: Kinnisasja omandamise kitsendamise seadus (Zakon o ograničenjima u pogledu stjecanja nepokretne imovine), poglavlja 2. i 3.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U LT: Sve mjere koje su u skladu s obvezama koje je preuzela Europska unija i koje se primjenjuju u Litvi u okviru GATS-a u pogledu stjecanja zemljišta. Postupci, uvjeti i ograničenja u pogledu stjecanja zemljišnih parcela utvrđuju se Ustavnim zakonom, Zakonom o zemljištu i Zakonom o stjecanju poljoprivrednog zemljišta.

Međutim, lokalnim vlastima (općine) i drugim nacionalnim subjektima iz zemalja članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj i Organizacije sjevernoatlantskog ugovora koji obavljaju gospodarske djelatnosti u Litvi, koje su utvrđene ustavnim zakonom u skladu s kriterijima Europske unije i drugih integracija kojima se Litva pridružila, dopušteno je stjecanje vlasništva nad nepoljoprivrednim zemljišnim parcelama koje im trebaju za izgradnju i upotrebu zgrada i objekata potrebnih za njihove izravne djelatnosti.

Postojeće mjere:

 

LT: Ustav Republike Litve;

Ustavni zakon Republike Litve o provedbi članka 47. stavka 3. Ustava Republike Litve od 20. lipnja 1996., br. I-1392, kako je zadnje izmijenjen 20. ožujka 2003., br. IX-1381;

Zakon o zemljištu od 27. siječnja 2004., br. IX-1983; i

Zakon o stjecanju poljoprivrednog zemljišta od 24. travnja 2014., br. XII-854.

(c)   Priznavanje

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman:

 

U EU: Direktive Unije o uzajamnom priznavanju diploma i drugih stručnih kvalifikacija primjenjuju se samo na građane Unije. Pravo pružanja zakonski uređene usluge stručnjaka u jednoj državi članici ne daje pravo na pružanje te usluge u drugoj državi članici.

(d)   Tretman najpovlaštenije nacije

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – tretman najpovlaštenije nacije i regulatorni okvir za pravne usluge – obveze:

 

EU: Osiguravanje različitog postupanja prema trećoj zemlji u skladu s bilo kojim međunarodnim ugovorima o ulaganjima ili drugim sporazumima o trgovini koji su na snazi ili potpisani prije datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma.

EU: Osiguravanje različitog postupanja prema trećoj zemlji u skladu s postojećim ili budućim bilateralnim ili multilateralnim sporazumom kojim se:

i.

uspostavlja unutarnje tržište za usluge i ulaganja;

ii.

dodjeljuje pravo poslovnog nastana; ili

iii.

zahtijeva usklađivanje zakonodavstva u jednom gospodarskom sektoru ili više njih.

Unutarnje tržište uslugama i ulaganjima znači područje bez unutarnjih granica u kojem se jamči slobodno kretanje usluga, kapitala i osoba.

Pravo poslovnog nastana znači obvezu sadržajnog ukidanja svih prepreka poslovnom nastanu među strankama bilateralnog ili multilateralnog sporazuma stupanjem na snagu tog sporazuma. Pravo poslovnog nastana uključuje pravo državljana stranaka bilateralnog ili multilateralnog sporazuma na osnivanje i upravljanje poduzećima pod uvjetima koji su jednaki uvjetima koji su na temelju nacionalnog zakonodavstva propisani za državljane stranke u kojoj se obavlja takvo osnivanje.

Usklađivanje zakonodavstva znači sljedeće:

i.

ujednačavanje zakonodavstva jedne stranke bilateralnog ili multilateralnog sporazuma ili više njih sa zakonodavstvom druge stranke ili stranaka tog sporazuma; ili

ii.

uključivanje zajedničkog zakonodavstva u pravni poredak stranaka bilateralnog ili multilateralnog sporazuma.

Takvo ujednačavanje ili uključivanje provodi se tek od onog trenutka kad ga se uvede u pravni poredak stranke ili stranaka bilateralnog ili multilateralnog sporazuma i tek se tada smatra da je provedeno.

Postojeće mjere:

 

EU: Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru;

Sporazumi o stabilizaciji;

Bilateralni sporazumi između EU-a i Švicarske Konfederacije; i

Detaljni i sveobuhvatni sporazumi o slobodnoj trgovini.

EU: Osiguravanje različitog postupanja u pogledu prava poslovnog nastana državljanima ili poduzećima na temelju postojećih ili budućih bilateralnih sporazuma između sljedećih država članica: BE, DE, DK, EL, ES, FR, IE, IT, LU, NL, PT te bilo koje od sljedećih zemalja ili kneževina: Andore, Monaka, San Marina i Države Vatikanskoga Grada.

U DK, FI, SE: Mjere koje poduzimaju Danska, Švedska i Finska u cilju promicanja nordijske suradnje, kao što su:

(a)

financijska potpora projektima istraživanja i razvoja (Nordijski industrijski fond – Nordic Industrial Fund);

(b)

financiranje studija izvedivosti za međunarodne projekte (Nordijski fond za izvoz projekata – Nordic Fund for Project Exports); i

(c)

financijska pomoć trgovačkim društvima koja upotrebljavaju tehnologiju za zaštitu okoliša (Nordijska korporacija za financiranje zaštite okoliša – Nordic Environment Finance Corporation, NEFCO). Svrha NEFCO-a je promicanje ulaganja od nordijskog okolišnog interesa, s naglaskom na istočnu Europu.

Ovom se rezervom ne dovode u pitanje isključenje javne nabave koje provodi jedna stranka niti subvencije iz članka 123. stavaka 6. i 7. ovog Sporazuma.

U PL: Povlašteni uvjeti za poslovni nastan ili prekogranično pružanje usluga, što može uključivati ukidanje ili izmjene određenih ograničenja iz popisa rezervi koje se primjenjuju u Poljskoj, mogu se primijeniti u okviru ugovorâ o trgovini i plovidbi.

U PT: Zadržano pravo odustajanja od primjene uvjeta u pogledu državljanstva za obavljanje određenih djelatnosti i zanimanja fizičkih osoba koje pružaju usluge za zemlje u kojima je portugalski službeni jezik (Angola, Brazil, Cabo Verde, Gvineja Bisau, Ekvatorska Gvineja, Mozambik, Sveti Toma i Prinsipe i Timor-Leste).

(e)   Oružje, streljivo i vojni materijal

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, lokalna prisutnost:

 

U EU: Proizvodnja ili distribucija oružja, streljiva i vojnog materijala ili trgovina njima. Ratni materijal ograničen je na bilo koji proizvod koji je namijenjen i izrađen isključivo za vojnu upotrebu u vezi s ratovanjem ili obranom.

Rezerva br. 2 – Profesionalne usluge – osim zdravstvenih usluga

Sektor:

Profesionalne usluge – pravne usluge; usluge javnih bilježnika i sudskih izvršitelja; računovodstvene i knjigovodstvene usluge; revizorske usluge, usluge poreznog savjetovanja; arhitektonske usluge i usluge urbanističkog planiranja, inženjerske usluge i integrirane inženjerske usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 861 (dio), 87902 (dio), 862, 863, 8671, 8672, 8673, 8674, 879 (dio)

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Viša uprava i upravni odbori

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Pravne usluge

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

EU, osim SE: Pružanje usluga pravnog savjetovanja te izdavanja pravnih potvrda, dokumentacije i ovjeravanja koje pružaju pravnici kojima su povjerene javne funkcije, primjerice bilježnici, huissiers de justice ili drugi officiers publics et ministériels, te mjere koje se odnose na usluge koje pružaju sudski izvršitelji koje imenuje vlada službenim aktom (CPC 861 (dio), 87902 (dio)).

U pogledu liberalizacije ulaganja – tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – tretman najpovlaštenije nacije:

U BG: Puni nacionalni tretman u pogledu osnivanja i upravljanja društvima te u pogledu pružanja usluga može se primijeniti samo na društva koja su osnovana u zemljama s kojima su sklopljeni odnosno s kojima će se sklopiti povlašteni sporazumi te na državljane tih zemalja (CPC 861 (dio)).

U LT: Odvjetnici iz trećih zemalja mogu sudjelovati kao odvjetnici na sudu samo u skladu s međunarodnim sporazumima (CPC 861 (dio)), uključujući posebne odredbe o zastupanju pred sudovima.

(b)   Računovodstvene i knjigovodstvene usluge (CPC 8621 osim revizorskih usluga, 86213, 86219, 86220)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U HU: Prekogranično pružanje računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga.

Postojeće mjere:

 

HU: Zakon C. iz 2000.; i Zakon LXXV. iz 2007.

(c)   Usluge revizije (CPC 86211 i 86212 osim računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman:

 

U BG: Neovisne financijske revizije moraju provoditi registrirani revizori koji su članovi Instituta ovlaštenih javnih računovođa. Podložno načelu reciprociteta, Institut ovlaštenih javnih računovođa dužan je registrirati revizorske subjekte iz Ujedinjene Kraljevine ili treće zemlje nakon što mu dostave dokaze o sljedećem:

(a)

tri četvrtine članova upravljačkih tijela i registriranih revizora koji provode reviziju u ime subjekta zadovoljavaju zahtjeve istovjetne zahtjevima za bugarske revizore te su uspješno položili ispite kojima su to potvrdili;

(b)

revizorski subjekt provodi neovisne financijske revizije u skladu s uvjetima za neovisnost i objektivnost; i

(c)

revizorski subjekt na svojim internetskim stranicama objavljuje godišnje izvješće o transparentnosti ili na istovjetan način ispunjava uvjete za objavljivanje ako provodi revizije subjekata od javnog interesa.

Postojeće mjere:

 

BG: Zakon o neovisnoj financijskoj reviziji.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori:

 

U CZ: Samo ona pravna osoba u kojoj je najmanje 60 % udjela u kapitalu ili glasačkih prava rezervirano za državljane Češke ili država članica EU-a ovlaštena je za obavljanje revizija u Češkoj.

Postojeće mjere:

 

CZ: Zakon od 14. travnja 2009. br. 93/2009 zb., o revizorima.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U HU: Prekogranično pružanje revizorskih usluga.

Postojeće mjere:

 

HU: Zakon C. iz 2000.; i Zakon LXXV. iz 2007.

U PT: Prekogranično pružanje revizorskih usluga.

(d)   Arhitektonske usluge i usluge urbanističkog planiranja (CPC 8674)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U HR: Prekogranično pružanje usluga urbanističkog planiranja.

Rezerva br. 3 – Profesionalne usluge – zdravstvene usluge i maloprodaja farmaceutskih proizvoda

Sektor:

Profesionalne zdravstvene usluge i maloprodaja farmaceutskih, medicinskih i ortopedskih proizvoda te ostale usluge koje pružaju farmaceuti

Industrijska klasifikacija:

CPC 63211, 85201, 9312, 9319, 93121

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Medicinske i stomatološke usluge; usluge primalja, medicinskih sestara, fizioterapeuta, psihologa i paramedicinskog osoblja (CPC 63211, 85201, 9312, CPC 9319, CPC 932)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu i nacionalni tretman:

 

U FI: Pružanje svih profesionalnih zdravstvenih usluga, financiranih iz javnih ili privatnih izvora, uključujući medicinske i stomatološke usluge, usluge primalja, fizioterapeuta i paramedicinskog osoblja te usluge psihologa, osim usluga koje pružaju medicinske sestre (CPC 9312, 93191).

Postojeće mjere:

 

FI: Laki yksityisestä terveydenhuollosta (Zakon o privatnoj zdravstvenoj zaštiti) (152/1990).

U BG: Pružanje svih profesionalnih zdravstvenih usluga, financiranih iz javnih ili privatnih izvora, uključujući medicinske i stomatološke usluge, usluge medicinskih sestara, primalja, fizioterapeuta i paramedicinskog osoblja te usluge psihologa (CPC 9312, 9319 (dio)).

Postojeće mjere:

 

BG: Zakon o medicinskim ustanovama, Zakon o profesionalnoj organizaciji medicinskih sestara, primalja te udruženih liječnika specijalista.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu i nacionalni tretman:

 

U CZ, MT: Pružanje svih profesionalnih zdravstvenih usluga, financiranih iz javnih ili privatnih izvora, uključujući usluge koje pružaju djelatnici kao što su liječnici, stomatolozi, primalje, medicinske sestre, fizioterapeuti, paramedicinsko osoblje i psiholozi, te drugih povezanih usluga (CPC 9312, 9319 (dio)).

Postojeće mjere:

 

CZ: Zakon br. 296/2008, zb., o zaštiti kvalitete i sigurnosti ljudskog tkiva

i stanica namijenjenih za upotrebu u humanoj medicini (Zakon o ljudskom tkivu i stanicama);

Zakon br. 378/2007 zb., o farmaceutskim proizvodima i o izmjeni određenih povezanih zakona (Zakon o farmaceutskim proizvodima);

Zakon br. 268/2014, zb. o medicinskim uređajima i izmjeni Zakona br. 634/2004, zb. o administrativnim naknadama, kako je naknadno izmijenjen;

Zakon 285/2002 zb., o darivanju, uzimanju i transplantaciji tkiva i organa te o izmjeni određenih zakona (Zakon o transplantaciji).

Zakon br. 372/2011 zb. o zdravstvenim uslugama i uvjetima njihova pružanja.

Zakon br. 373/2011, zb., o posebnim zdravstvenim uslugama).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

EU, osim NL i SE: Za pružanje svih profesionalnih zdravstvenih usluga, financiranih iz javnih ili privatnih izvora, uključujući usluge koje pružaju djelatnici kao što su liječnici, stomatolozi, primalje, medicinske sestre, fizioterapeuti, paramedicinsko osoblje i psiholozi, obvezno je boravište. Te usluge mogu pružati samo fizičke osobe koje su fizički prisutne na području Europske unije (CPC 9312, 93191 (dio)).

U BE: Prekogranično pružanje svih profesionalnih zdravstvenih usluga, financiranih iz javnih ili privatnih izvora, uključujući medicinske i stomatološke usluge te usluge primalja i usluge medicinskih sestara, fizioterapeuta, psihologa i paramedicinskog osoblja. (CPC 85201 (dio), 9312, 93191 (dio)).

U PT: (Odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije) Za profesije fizioterapeuta, paramedicinskog osoblja i podijatara strani državljani mogu dobiti odobrenje za obavljanje na temelju reciprociteta.

(b)   Veterinarske usluge (CPC 932)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U BG: Veterinarske klinike mogu osnovati fizičke ili pravne osobe.

Obavljanje veterinarskih djelatnosti dopušteno je samo državljanima države članice EGP-a i osobama sa stalnim boravištem (za osobe sa stalnim boravištem obvezna je fizička prisutnost).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BE, LV: Prekogranično pružanje veterinarskih usluga.

(c)   Maloprodaja farmaceutskih, medicinskih i ortopedskih proizvoda te ostale usluge koje pružaju farmaceuti (CPC 63211)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

EU, osim EL, IE, LU, LT i NL: Ograničenje broja dobavljača kojima je dopušteno pružati određenu uslugu u određenoj lokalnoj zoni ili na određenom lokalnom području na nediskriminirajućoj osnovi. U tu bi se svrhu moglo primjenjivati ispitivanje gospodarskih potreba, uzimajući u obzir čimbenike kao što su broj postojećih objekata i učinak na njih, prometna infrastruktura, gustoća naseljenosti te geografska rasprostranjenost.

 

EU, osim BE, BG, EE, ES, IE i IT: Naručivanje poštom moguće je samo iz država članica EGP-a, stoga je za maloprodaju farmaceutskih proizvoda i određenih medicinskih proizvoda široj javnosti u Uniji obvezan poslovni nastan u bilo kojoj od tih zemalja.

U CZ: Maloprodaja je moguća samo iz država članica.

U BE: Maloprodaju farmaceutskih i posebnih medicinskih proizvoda mogu obavljati samo ljekarne s poslovnim nastanom u Belgiji.

U BG, EE, ES, IT i LT: Prekogranična maloprodaja farmaceutskih proizvoda.

U IE i LT: Prekogranična prodaja farmaceutskih proizvoda koji se izdaju na recept.

U PL: Posrednici u trgovini lijekovima moraju biti registrirani i imati boravište ili registrirano sjedište na državnom području Republike Poljske.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U FI: Maloprodaja farmaceutskih proizvoda te medicinske i ortopedske robe

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U SE: Maloprodaja farmaceutskih proizvoda i osiguravanje farmaceutskih proizvoda za opću javnost.

Postojeće mjere:

 

AT: Arzneimittelgesetz (Zakon o lijekovima), BGBl. br. 185/1983, kako je izmijenjen, članci 57., 59., 59.a; i

Medizinproduktegesetz (Zakon o medicinskim proizvodima), BGBl. br. 657/1996, kako je izmijenjen, članak 99.

 

BE: Arrêté royal du 21 janvier 2009 portant instructions pour les pharmaciens; i Arrêté royal du 10 novembre 1967 relatif à l'exercice des professions des soins de santé.

 

CZ: Zakon br. 378/2007, zb., o farmaceutskim proizvodima, kako je izmijenjen; i Zakon br. 372/2011, zb., o zdravstvenim uslugama, kako je izmijenjen.

 

FI: Lääkelaki (Zakon o lijekovima) (395/1987).

 

PL: Zakon o ljekarništvu, članak 73.a (Službeni list iz 2020., točka. 944., 1493.).

 

SE: Zakon o trgovini farmaceutskim proizvodima (2009:336);

Uredba o trgovini farmaceutskim proizvodima (2009:659); i

Švedska agencija za medicinske proizvode donijela je dodatne propise, pojedinosti su dostupne na (LVFS 2009:9).

Rezerva br. 4 – Poslovne usluge – usluge istraživanja i razvoja

Sektor:

Usluge istraživanja i razvoja

Industrijska klasifikacija:

CPC 851, 852, 853

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Poglavlje:

Prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

 

U RO: Prekogranično pružanje usluga istraživanja i razvoja.

Postojeće mjere:

 

RO: Vladina uredba br. 6 / 2011;

Uredba ministra obrazovanja i istraživanja br. 3548 / 2006; i Vladina odluka br. 134/2011.

Rezerva br. 5 – Poslovne usluge – usluge poslovanja nekretninama

Sektor:

Usluge povezane s nekretninama

Industrijska klasifikacija:

CPC 821, 822

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Poglavlje:

Prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

 

U CZ i HU: Prekogranično pružanje usluga.

Rezerva br. 6 – Poslovne usluge – usluge najma ili zakupa

Sektor:

Usluge najma/davanja u zakup bez rukovatelja

Industrijska klasifikacija:

CPC 832

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Poglavlje:

Prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

 

U BE i FR: Prekogranično pružanje usluga zakupa ili najma osobnih i kućanskih artikala bez rukovatelja.

Rezerva br. 7 – Poslovne usluge – usluge agencija za naplatu i usluge kreditnog izvješćivanja

Sektor:

Usluge agencija za naplatu, usluge kreditnog izvješćivanja

Industrijska klasifikacija:

CPC 87901, 87902

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

 

EU, osim ES, LV i SE, u pogledu pružanja usluga agencija za naplatu i usluga kreditnog izvješćivanja.

Rezerva br. 8 – Poslovne usluge – usluge posredovanja

Sektor – podsektor

Poslovne usluge – usluge posredovanja

Industrijska klasifikacija:

CPC 87201, 87202, 87203, 87204, 87205, 87206, 87209

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

 

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U EU, osim HU i SE: Usluge pronalaženja pomoćnog osoblja u domaćinstvu, drugih komercijalnih ili industrijskih radnika, sestrinskog i drugog osoblja (CPC 87204, 87205, 87206, 87209).

 

U BG, CY, CZ, DE, EE, FI, MT, LT, LV, PL, PT, RO, SI i SK: Usluge traženja izvršnog osoblja (CPC 87201).

 

U AT, BG, CY, CZ, EE, FI, LT, LV MT, PL, PT, RO, SI i SK: Usluge posredovanja u zapošljavanju pomoćnog uredskog osoblja i drugog osoblja (CPC 87202).

 

U AT, BG, CY, CZ, DE, EE, FI, MT, LT, LV, PL, PT, RO, SI i SK: Usluge pronalaženja pomoćnog uredskog osoblja (CPC 87203).

 

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U EU, osim BE, HU i SE: Prekogranično pružanje usluga posredovanja u zapošljavanju pomoćnog uredskog osoblja i drugog osoblja (CPC 87202).

 

U IE: Prekogranično pružanje usluge angažiranja rukovodećeg osoblja (CPC 87201).

 

U FR, IE, IT i NL: Prekogranično pružanje usluga uredskog osoblja (CPC 87203).

 

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U DE: Ograničenje broja pružatelja usluga posredovanja u zapošljavanju.

 

U ES: Ograničenje broja pružatelja usluga angažiranja rukovodećeg osoblja i usluga posredovanja u zapošljavanju (CPC 87201, 87202).

 

U FR: Te usluge mogu podlijegati državnom monopolu (CPC 87202).

 

U IT: Ograničenje broja pružatelja usluga angažiranja uredskog osoblja (CPC 87203).

 

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U DE: Savezno ministarstvo rada i socijalnih poslova može izdati uredbu o posredovanju u zapošljavanju i zapošljavanju osoba koje nemaju boravište u Europskoj uniji ili EGP-u za određene djelatnosti (CPC 87201, 87202, 87203, 87204, 87205, 87206, 87209).

Postojeće mjere:

 

AT: Članci 97. i 135. austrijskog Zakona o trgovini (Gewerbeordnung), Savezni službeni list br. 194/1994 kako je izmijenjen; i

Zakon o privremenom zapošljavanju (Arbeitskräfteüberlassungsgesetz, AÜG), Savezni službeni list br. 196/1988, kako je izmijenjen.

 

BG: Zakon o socijalnoj sigurnosti, članci 26., 27., 27.a i 28.

 

CY: Zakon o privatnim agencijama za zapošljavanje br. 126(I)/2012, kako je izmijenjen.

 

CZ: Zakon o zapošljavanju (435/2004).

 

DE: Gesetz zur Regelung der Arbeitnehmerüberlassung (AÜG);

Sozialgesetzbuch Drittes Buch (SGB XI; Socijalni zakonik, svezak treći) – Promicanje zapošljavanja;

Verordnung über die Beschäftigung von Ausländerinnen und Ausländern (BeschV; Pravilnik o zapošljavanju stranaca).

 

DK: Članci 8.a–8.f Uredbe sa zakonskom snagom br. 73 od 17. siječnja 2014. i navedeno u Uredbi br. 228 od 7. ožujka 2013. (zapošljavanje pomoraca); i Zakon o radnim dozvolama iz 2006. S1(2) i (3).

 

EL: Zakon 4052/2012 (Službeni list vlade 41 Α), kako su neke njegove odredbe izmijenjene Zakonom br. 4093/2012 (Službeni list vlade 222 Α).

 

ES: Real Decreto-ley 8/2014, de 4 de julio, de aprobación de medidas urgentes para el crecimiento, la competitividad y la eficiencia, artículo 117 (tramitado como Ley 18/2014, de 15 de octubre).

 

FI: Laki julkisesta työvoima-ja yrityspalvelusta (Zakon o javnoj službi za zapošljavanje i poduzetništvo) (916/2012).

 

HR: Zakon o tržištu rada (NN 118/18, 32/20)

 

Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19)

 

Zakon o strancima (NN 130/11, 74/13, 67/17, 46/18, 53/20)

 

IE: Zakon o radnim dozvolama iz 2006. S1(2) i (3).

 

IT: Zakonodavni dekret 276/2003, članci 4. i 5.

 

LT: Zakonik Republike Litve o radu odobren Zakonom br. XII-2603 od 14. rujna 2016.,

Zakon Republike Litve o pravnom statusu stranaca od 29. travnja 2004. br. IX-2206, kako je zadnje izmijenjen 3.12.2019. br. XIII-2582.

 

LU: Loi du 18 janvier 2012 portant création de l'Agence pour le développement de l'emploi (Zakon od 18. siječnja 2012. o osnivanju agencije za razvoj zapošljavanja (ADEM)).

 

MT: Zakon o službama za zapošljavanje i osposobljavanje (poglavlje 343.) (članci 23.–25.); i Propisi o agencijama za zapošljavanje (S.L. 343.24).

 

PL: Članak 18. Zakona od 20. travnja 2004. o promicanju zapošljavanja i ustanovama tržišta rada (Dz. U. iz 2015., točka 149., kako je izmijenjena).

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom br. 260/2009 od 25. rujna, kako je izmijenjena Zakonom br. 5/2014 od 12. veljače (pristup uslugama agencija za posredovanje u zapošljavanju i pružanje tih usluga).

 

RO: Zakon br. 156/2000 o zaštiti rumunjskih državljana koji rade u inozemstvu, kako je ponovno objavljen, i Odluka Vlade br. 384/2001 o odobrenju metodoloških standarda za primjenu Zakona br. 156/2000, s naknadnim izmjenama;

Pravilnik Vlade br. 277/2002, kako je izmijenjen Pravilnikom Vlade br. 790/2004 i Pravilnikom Vlade br. 1122/2010; i

Zakon br. 53/2003 – Zakonik o radu, kako je ponovno objavljen, s naknadnim izmjenama i dodatkom te Odluka Vlade br. 1256/2011 o uvjetima rada i postupku odobrenja agencija za privremeno zapošljavanje.

 

SI: Zakon o regulaciji tržišta rada (Službeni list Republike Slovenije, br. 80/2010, 21/2013, 63/2013, 55/2017); i Zakon o zapošljavanju, samozapošljavanju i radu stranaca – ZZSDT (Službeni list Republike Slovenije, br. 47/2015), ZZSDT-UPB2 (Službeni list Republike Slovenije, br. 1 /2018).

 

SK: Zakon 5/2004 o službama za zapošljavanje; i Zakon 455/1991 o trgovinskim dozvolama.

Rezerva br. 9 – Poslovne usluge – usluge zaštite i istražne usluge

Sektor – podsektor:

Poslovne usluge – usluge zaštite i istražne usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 87301, 87302, 87303, 87304, 87305, 87309

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Sigurnosne usluge (CPC 87302, 87303, 87304, 87305, 87309)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BG, CY, CZ, EE, ES, LT, LV, MT, PL, RO, SI i SK: Pružanje sigurnosnih usluga.

 

U DK, HR i HU: Pružanje usluga u sljedećim podsektorima: zaštitarske usluge (CPC 87305) u HR i HU, savjetodavne usluge u pogledu sigurnosti (CPC 87302) u HR, zaštitarska služba zračnih luka (CPC 87305 (dio)) u DK i usluge oklopnih vozila (CPC 87304) u HU.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U BE: Obvezno je državljanstvo države članice za članove upravnih odbora poduzeća i pravnih osoba koje pružaju zaštitarske i sigurnosne usluge (87305) te konzultantske usluge i usluge obuke povezane sa sigurnosnim uslugama (87302). Članovi više uprave društava koja pružaju savjetodavne usluge povezane sa zaštitarskim i sigurnosnim uslugama moraju imati boravište i državljanstvo države članice.

 

U FI: Dozvole za pružanje sigurnosnih usluga mogu se dodijeliti samo fizičkim osobama koje imaju boravište u EGP-u ili pravnim osobama s poslovnim nastanom u EGP-u.

 

U ES: Prekogranično pružanje sigurnosnih usluga. Postoje zahtjevi u pogledu državljanstva za privatno zaštitarsko osoblje.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BE, FI, FR i PT: Stranim pružateljima sigurnosnih usluga nije dopušteno prekogranično pružanje tih usluga. Državljanstvo je uvjet za specijalizirano osoblje u PT i za glavne direktore i direktore u FR.

Postojeće mjere:

 

BE: Loi réglementant la sécurité privée et particulière, 2 octobre 2017

 

BG: Zakon o zaštitarskim djelatnostima u privatnom sektoru.

 

CZ: Zakon o trgovinskim dozvolama.

 

DK: Uredba o zaštiti zračnog prijevoza.

 

FI: Laki yksityisistä turvallisuuspalveluista 282/2002 (Zakon o privatnim sigurnosnim uslugama).

 

LT: Zakon o osiguranju osoba i imovine od 8. srpnja 2004. br. IX-2327.

 

LV: Zakon o zaštitarskim djelatnostima (odjeljci 6., 7. i 14.).

 

PL: Zakon od 22. kolovoza 1997. o zaštiti osoba i imovine (Službeni list iz 2016., točka 1432. kako je izmijenjena).

 

PT: Zakon 34/2013, izmijenjen Zakonom 46/2019, 16. svibnja; i Pravilnik 273/2013, izmijenjen Odlukom 106/2015, 13. travnja.

 

SI: Zakon o zasebnem varovanju (Zakon o privatnim sigurnosnim uslugama).

(b)   Istražne usluge (CPC 87301)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

EU, osim AT i SE: Pružanje istražnih usluga.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U LT i PT: Istražne usluge podliježu državnom monopolu.

Rezerva br. 10 – Poslovne usluge – ostale poslovne usluge

Sektor – podsektor:

Poslovne usluge – ostale poslovne usluge (usluge pismenog i usmenog prevođenja, usluge umnožavanja, usluge povezane s distribucijom energije i usluge povezane s proizvodnjom)

Industrijska klasifikacija:

CPC 87905, 87904, 884, 887

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Usluge usmenog i pismenog prevođenja (CPC 87905)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U HR: Prekogranično pružanje usluga pismenog i usmenog prevođenja službenih dokumenata.

(b)   Usluge umnožavanja (CPC 87904)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U HU: Prekogranično pružanje usluga umnožavanja.

(c)   Usluge povezane s distribucijom energije i usluge povezane s proizvodnjom (CPC 884 (dio), 887 osim usluga savjetovanja i konzultantskih usluga)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U HU: Usluge povezane s distribucijom energije i prekogranično pružanje usluga povezanih s proizvodnjom, osim savjetodavnih i konzultantskih usluga koje se odnose na te sektore.

(d)   Održavanje i popravak plovila, opreme za željeznički prijevoz te zrakoplova i njihovih dijelova (CPC 86764 (dio), CPC 86769, CPC 8868)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U EU, osim DE, EE i HU: Prekogranično pružanje usluga održavanja i popravka opreme za željeznički prijevoz.

 

U EU, osim CZ, EE, HU, LU i SK: Prekogranično pružanje usluga održavanja i popravka plovila za prijevoz unutarnjim putovima.

 

U EU, osim EE, HU i LV: Prekogranično pružanje usluga održavanja i popravka pomorskih plovila.

 

U EU, osim AT, EE, HU, LV, i PL: Prekogranično pružanje usluga održavanja i popravka zrakoplova i njihovih dijelova (CPC 86764 (dio), 86769, 8868)

 

U EU: Prekogranično pružanje usluga obveznog nadzora i certifikacije brodova.

Postojeće mjere:

 

EU: Uredba (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

(e)   Ostale poslovne usluge povezane sa zrakoplovstvom

U pogledu liberalizacije ulaganja – tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – tretman najpovlaštenije nacije:

 

EU: Osiguravanje različitog postupanja prema trećoj zemlji u skladu s postojećim ili budućim bilateralnim sporazumima u pogledu sljedećih usluga:

(a)

usluge prodaje i stavljanja na tržište usluga zračnog prijevoza;

(b)

usluge računalnog sustava rezervacija (CRS);

(c)

održavanje i popravak zrakoplova i njihovih dijelova;

(d)

najam ili zakup zrakoplova bez posade.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U DE, FR: Gašenje požara iz zraka, letačko osposobljavanje, zaprašivanje, izmjera, kartiranje, fotografiranje i druge poljoprivredne, industrijske i inspekcijske usluge iz zraka.

 

U FI, SE: Gašenje požara iz zraka

Rezerva br. 11 – Telekomunikacije

Sektor:

Usluge prijenosa radiodifuzije s pomoću satelita

Industrijska klasifikacija:

 

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

 

U BE: Usluge prijenosa radiodifuzije s pomoću satelita

Rezerva br. 12 – Građevinarstvo

Sektor:

Građevinske usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 51

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

 

U LT: Pravo izrade projektne dokumentacije za građevinske radove od iznimnog značaja dodjeljuje se samo projektnim poduzećima registriranima u Litvi ili stranim projektnim poduzećima koja su za obavljanje tih djelatnosti dobila odobrenje ustanove koju je ovlastila vlada. Pravo za obavljanje tehničkih djelatnosti u glavnim područjima građevinarstva može se dodijeliti osobi koja nije iz Litve, ali koja je dobila odobrenje ustanove koju je ovlastila litavska vlada.

Rezerva br. 13 – Usluge distribucije

Sektor:

Usluge distribucije

Industrijska klasifikacija:

CPC 62117, 62251, 8929, 62112 (dio), 62226, 631 (dio)

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Distribucija farmaceutskih proizvoda

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BG: Prekogranična veleprodajna distribucija farmaceutskih proizvoda (CPC 62251).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U FI: Distribucija farmaceutskih proizvoda (CPC 62117, 62251, 8929).

Postojeće mjere:

 

BG: Zakon o lijekovima u humanoj medicini, Zakon o medicinskim proizvodima.

 

FI: Lääkelaki (Zakon o lijekovima) (395/1987).

(b)   Distribucija alkoholnih pića

 

U FI: Distribucija alkoholnih pića (CPC 62112 (dio), 62226, 63107, 8929).

Postojeće mjere:

 

FI: Alkoholilaki (Zakon o alkoholu) (1102/2017).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U SE: Uvođenje monopola na maloprodaju likera, vina i piva (osim bezalkoholnog piva). Trenutačno Systembolaget AB ima takav državni monopol na maloprodaju likera, vina i piva (osim bezalkoholnog piva). Alkoholnim pićima smatraju se pića s udjelom alkohola većim od 2,25 %. Pivo mora imati udio alkohola veći od 3,5 % (CPC 631 (dio)).

Postojeće mjere:

 

SE: Zakon o alkoholu (2010:1622).

(c)   Ostala distribucija (CPC 621 (dio), 62228, 62251, 62271, 62272 (dio), 62276, 63108, 6329 (dio))

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BG: Veleprodajna distribucija kemijskih proizvoda, plemenitih metala i dragog kamenja, medicinskih tvari i proizvoda i predmeta za medicinsku upotrebu; duhana i duhanskih proizvoda te alkoholnih pića.

Bugarska zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na usluge koje pružaju posrednici u trgovini robom.

Postojeće mjere:

 

U BG: Zakon o lijekovima u humanoj medicini;

 

Zakon o medicinskim proizvodima;

 

Zakon o veterinarstvu;

 

Zakon o zabrani kemijskog oružja te o nadzoru nad toksičnim kemijskim tvarima i njihovim prekursorima;

 

Zakon o duhanu i duhanskim proizvodima. Zakon o trošarinama i trošarinskim skladištima i Zakon o vinu i jakim alkoholnim pićima.

Rezerva br. 14 – Obrazovne usluge

Sektor:

Obrazovne usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 92

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

EU: Obrazovne usluge koje se financiraju iz javnih izvora ili potporama države u bilo kojem obliku. Ako je stranim pružateljima usluga dopušteno pružanje obrazovnih usluga financiranih iz privatnih izvora, sudjelovanje privatnih subjekata u obrazovnom sustavu može podlijegati dodjeli koncesije na nediskriminirajućoj osnovi.

EU, osim CZ, NL, SE i SK: U pogledu pružanja ostalih obrazovnih usluga financiranih iz privatnih izvora, odnosno osim onih koje su svrstane među usluge osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokog obrazovanja te usluga obrazovanja odraslih (CPC 929).

U CY, FI, MT i RO: Pružanje usluga osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja te usluga obrazovanja odraslih financiranih iz privatnih izvora (CPC 921, 922, 924).

U AT, BG, CY, FI, MT i RO: Pružanje usluga visokog obrazovanja financiranih iz privatnih izvora (CPC 923).

U CZ i SK: Većina članova upravnog odbora ustanove koja pruža obrazovne usluge financirane iz privatnih izvora mora imati državljanstvo te zemlje (CPC 921, 922, 923 za SK osim 92310 i 924).

U SI: Samo slovenske fizičke ili pravne osobe mogu osnovati osnovne škole financirane iz privatnih izvora. Pružatelj usluge mora osnovati registrirano sjedište ili podružnicu. Većina članova upravnog odbora u srednjim školama ili visokim učilištima financiranima iz privatnih izvora moraju biti slovenski državljani (CPC 922, 923).

U SE: Pružatelji obrazovnih usluga kojima su tijela javne vlasti izdala odobrenje za pružanje tih usluga. Ova se rezerva primjenjuje na pružatelje obrazovnih usluga financiranih iz privatnih izvora koji primaju neku potporu države, među ostalim na pružatelje obrazovnih usluga koje je priznala država, koji su pod državnim nadzorom ili koji pružaju obrazovanje u okviru kojeg je moguće dobiti potporu za obrazovanje (CPC 92).

U SK: Pružatelji svih obrazovnih usluga financiranih iz privatnih izvora, osim usluga u području tehničkog i strukovnog obrazovanja nakon srednjoškolskog, moraju imati boravište u EGP-u. Može se primijeniti ispitivanje gospodarskih potreba i lokalna tijela vlasti mogu ograničiti broj škola koje se osnivaju (CPC 921, 922, 923 osim 92310, 924).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U BG, IT i SI: Ograničenje prekograničnog pružanja usluga u području osnovnoškolskog obrazovanja financiranih iz privatnih izvora (CPC 921).

U BG i IT: Ograničenje prekograničnog pružanja usluga u području srednjoškolskog obrazovanja financiranih iz privatnih izvora (CPC 922).

U AT: Ograničenje prekograničnog pružanja usluga u području obrazovanja odraslih financiranih iz privatnih izvora putem radijskog ili televizijskog emitiranja (CPC 924).

Postojeće mjere:

 

BG: Zakon o javnom obrazovanju, članak 12.;

Zakon o visokom obrazovanju, stavak 4. dodatnih odredaba; i Zakon o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, članak 22.

 

FI: Perusopetuslaki (Zakon o osnovnoškolskom obrazovanju) (628/1998);

 

Lukiolaki (Zakon o općem srednjoškolskom obrazovanju) (629/1998);

 

Laki ammatillisesta koulutuksesta (Zakon o strukovnom osposobljavanju i obrazovanju) (630/1998);

 

Laki ammatillisesta aikuiskoulutuksesta (Zakon o strukovnom obrazovanju odraslih) (631/1998);

 

Ammattikorkeakoululaki (Zakon o veleučilištima i visokim školama) (351/2003); i Yliopistolaki (Zakon o sveučilištima) (558/2009).

 

IT: Kraljevski dekret 1592/1933 (Zakon o srednjoškolskom obrazovanju);

Zakon 243/1991 (Povremeni javni doprinosi privatnim sveučilištima);

Rezolucija 20/2003 CNVSU-a (Comitato nazionale per la valutazione del sistema universitario); i

Dekret predsjednika Republike 25/1998.

 

SK: Zakon 245/2008 o obrazovanju;

 

Zakon 131/2002 o sveučilištima; i

 

Zakon 596/2003 o javnom upravljanju obrazovanjem i školskoj samoupravi.

Rezerva br. 15 – Usluge u području okoliša

Sektor – podsektor:

Usluge u području okoliša – gospodarenje otpadom i tlom

Industrijska klasifikacija:

CPC 9401, 9402, 9403, 94060

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Poglavlje:

Prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

 

U DE: Pružanje usluga gospodarenja otpadom, osim savjetodavnih usluga, te usluga koje se odnose na zaštitu tla i upravljanje kontaminiranim tlom, osim usluga savjetovanja.

Rezerva br. 16 – Financijske usluge

Sektor:

Financijske usluge

Industrijska klasifikacija:

Nije primjenjivo.

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Sve financijske usluge

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

EU: Pravo da od pružatelja financijske usluge, osim od podružnice, zahtijeva da u državi članici uspostavi poslovni nastan u određenom pravnom obliku i na nediskriminirajućoj osnovi.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

EU: Pravo donijeti ili zadržati mjeru koja se odnosi na prekogranično pružanje financijskih usluga, osim onih navedenih u nastavku.

 

U EU (osim BE, CY, EE, LT, LV, MT, PL, RO, SI):

i.

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje) i izravno posredovanje u osiguranju za osiguranje od rizika povezanih sa sljedećim:

a.

pomorskim prijevozom, komercijalnim zrakoplovstvom te lansiranjem svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite), s osiguranjem koje pokriva sve ili samo dio navedenog: robu koja se prevozi, vozilo koje prevozi robu i svaku odgovornost koja proizlazi iz toga; i

b.

robom u međunarodnom provozu;

ii.

reosiguranje i retrocesija;

iii.

pomoćne osigurateljne usluge;

iv.

pružanje i prijenos financijskih informacija te obrada financijskih podataka i s njima povezanih računalnih programa od strane pružatelja drugih financijskih usluga; i

v.

savjetodavne i druge pomoćne financijske usluge povezane s bankarskim i ostalim financijskim uslugama kako su opisane u točki (L) definicije bankarskih i ostalih financijskih usluga (osim osiguranja) u članku 183. točki (a) podtočki ii. ovog Sporazuma, ali bez posredovanja kako je opisano u toj točki.

 

U BE:

i.

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje) i izravno posredovanje u osiguranju za osiguranje od rizika povezanih sa sljedećim:

a.

pomorskim prijevozom, komercijalnim zrakoplovstvom te lansiranjem svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite), s osiguranjem koje pokriva sve ili samo dio navedenog: robu koja se prevozi, vozilo koje prevozi robu i svaku odgovornost koja proizlazi iz toga; i

b.

robom u međunarodnom provozu;

ii.

reosiguranje i retrocesija;

iii.

pomoćne osigurateljne usluge;

iv.

pružanje i prijenos financijskih informacija i obrada financijskih podataka i dobava povezanog softvera od strane dobavljača drugih financijskih usluga.

 

U CY:

i.

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje) za osiguranje od rizika povezanih sa sljedećim:

a.

pomorskim prijevozom, komercijalnim zrakoplovstvom te lansiranjem svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite), s osiguranjem koje pokriva sve ili samo dio navedenog: robu koja se prevozi, vozilo koje prevozi robu i svaku odgovornost koja proizlazi iz toga; i

b.

robom u međunarodnom provozu;

ii.

posredovanje u osiguranju;

iii.

reosiguranje i retrocesija;

iv.

pomoćne osigurateljne usluge;

v.

trgovanje prenosivim vrijednosnim papirima za vlastiti račun ili za račun klijenta, na burzi, izvanburzovnom tržištu ili na neki drugi način;

vi.

pružanje i prijenos financijskih informacija te obrada financijskih podataka i s njima povezanih računalnih programa od strane pružatelja drugih financijskih usluga; i

vii.

savjetodavne i druge pomoćne financijske usluge povezane s bankarskim i ostalim financijskim uslugama kako su opisane u točki (L) definicije bankarskih i ostalih financijskih usluga (osim osiguranja) u članku 183. točki (a) podtočki ii. ovog Sporazuma, ali bez posredovanja kako je opisano u toj točki.

 

U EE:

i.

neposredno osiguranje (uključujući suosiguranje);

ii.

reosiguranje i retrocesija;

iii.

posredovanje u osiguranju;

iv.

pomoćne osigurateljne usluge;

v.

prihvaćanje depozita;

vi.

sve vrste kreditiranja;

vii.

financijski leasing;

viii.

sve usluge plaćanja i prijenosa novca; jamstva i obveze;

ix.

trgovanje za vlastiti račun ili za račun klijenta, na burzi ili izvanburzovnom tržištu;

x.

sudjelovanje u izdanjima svih vrsta vrijednosnih papira, uključujući njihovu (javnu ili privatnu) kupnju i plasman u svojstvu agenta te pružanje usluga povezanih s takvim izdanjima;

xi.

brokerske novčane poslove;

xii.

upravljanje imovinom, npr. upravljanje gotovinom ili portfeljem, svi oblici upravljanja zajedničkim ulaganjima, usluge skrbništva, usluge pohrane i fiducijarne usluge;

xiii.

usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu, uključujući vrijednosne papire, financijske izvedenice i druge prenosive instrumente;

xiv.

pružanje i prijenos financijskih informacija te obrada financijskih podataka i s njima povezane programske opreme; i

xv.

savjetodavne i druge pomoćne financijske usluge povezane s bankarskim i ostalim financijskim uslugama kako su opisane u točki (L) definicije bankarskih i ostalih financijskih usluga (osim osiguranja) u članku 183. točki (a) podtočki ii. ovog Sporazuma, ali bez posredovanja kako je opisano u toj točki.

 

U LT:

i.

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje) za osiguranje od rizika povezanih sa sljedećim:

a.

pomorskim prijevozom, komercijalnim zrakoplovstvom te lansiranjem svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite), s osiguranjem koje pokriva sve ili samo dio navedenog: robu koja se prevozi, vozilo koje prevozi robu i svaku odgovornost koja proizlazi iz toga; i

b.

robom u međunarodnom provozu;

ii.

reosiguranje i retrocesija;

iii.

pomoćne osigurateljne usluge;

iv.

prihvaćanje depozita;

v.

sve vrste kreditiranja;

vi.

financijski leasing;

vii.

sve usluge plaćanja i prijenosa novca; jamstva i obveze;

viii.

trgovanje za vlastiti račun ili za račun klijenta, na burzi ili izvanburzovnom tržištu;

ix.

sudjelovanje u izdanjima svih vrsta vrijednosnih papira, uključujući njihovu (javnu ili privatnu) kupnju i plasman u svojstvu agenta te pružanje usluga povezanih s takvim izdanjima;

x.

brokerske novčane poslove;

xi.

upravljanje imovinom, npr. upravljanje gotovinom ili portfeljem, svi oblici upravljanja zajedničkim ulaganjima, usluge skrbništva, usluge pohrane i fiducijarne usluge;

xii.

usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu, uključujući vrijednosne papire, financijske izvedenice i druge prenosive instrumente;

xiii.

pružanje i prijenos financijskih informacija te obrada financijskih podataka i s njima povezane programske opreme; i

xiv.

savjetodavne i druge pomoćne financijske usluge povezane s bankarskim i ostalim financijskim uslugama kako su opisane u točki (L) definicije bankarskih i ostalih financijskih usluga (osim osiguranja) u članku 183. točki (a) podtočki ii. ovog Sporazuma, ali bez posredovanja kako je opisano u toj točki.

 

U LV:

i.

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje) za osiguranje od rizika povezanih sa sljedećim:

a.

pomorskim prijevozom, komercijalnim zrakoplovstvom te lansiranjem svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite), s osiguranjem koje pokriva sve ili samo dio navedenog: robu koja se prevozi, vozilo koje prevozi robu i svaku odgovornost koja proizlazi iz toga; i

b.

robom u međunarodnom provozu;

ii.

reosiguranje i retrocesija;

iii.

pomoćne osigurateljne usluge;

iv.

sudjelovanje u izdanjima svih vrsta vrijednosnih papira, uključujući njihovu (javnu ili privatnu) kupnju i plasman u svojstvu agenta te pružanje usluga povezanih s takvim izdanjima;

v.

pružanje i prijenos financijskih informacija te obrada financijskih podataka i s njima povezanih računalnih programa od strane pružatelja drugih financijskih usluga; i

vi.

savjetodavne i druge pomoćne financijske usluge povezane s bankarskim i ostalim financijskim uslugama kako su opisane u točki (L) definicije bankarskih i ostalih financijskih usluga (osim osiguranja) u članku 183. točki (a) podtočki ii. ovog Sporazuma, ali bez posredovanja kako je opisano u toj točki.

 

U MT:

i.

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje) za osiguranje od rizika povezanih sa sljedećim:

a.

pomorskim prijevozom, komercijalnim zrakoplovstvom te lansiranjem svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite), s osiguranjem koje pokriva sve ili samo dio navedenog: robu koja se prevozi, vozilo koje prevozi robu i svaku odgovornost koja proizlazi iz toga; i

b.

robom u međunarodnom provozu;

ii.

reosiguranje i retrocesija;

iii.

pomoćne osigurateljne usluge;

iv.

prihvaćanje depozita;

v.

sve vrste kreditiranja;

vi.

pružanje i prijenos financijskih informacija te obrada financijskih podataka i s njima povezanih računalnih programa od strane pružatelja drugih financijskih usluga; i

vii.

savjetodavne i druge pomoćne financijske usluge povezane s bankarskim i ostalim financijskim uslugama kako su opisane u točki (L) definicije bankarskih i ostalih financijskih usluga (osim osiguranja) u članku 183. točki (a) podtočki ii. ovog Sporazuma, ali bez posredovanja kako je opisano u toj točki.

 

U PL:

i.

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje) za osiguranje od rizika povezanih s robom u međunarodnoj trgovini;

ii.

reosiguranje i retrocesija rizika povezanih s robom u međunarodnoj trgovini;

iii.

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje i retrocesiju) i izravno posredovanje u osiguranju za osiguranje od rizika povezanih sa sljedećim:

a.

pomorskim prijevozom, komercijalnim zrakoplovstvom te lansiranjem svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite), s osiguranjem koje pokriva sve ili samo dio navedenog: robu koja se prevozi, vozilo koje prevozi robu i svaku odgovornost koja proizlazi iz toga; i

b.

robom u međunarodnom provozu;

iv.

pružanje i prijenos financijskih informacija te obrada financijskih podataka i s njima povezanih računalnih programa od strane pružatelja drugih financijskih usluga; i

v.

savjetodavne i druge pomoćne financijske usluge povezane s bankarskim i ostalim financijskim uslugama kako su opisane u točki (L) definicije bankarskih i ostalih financijskih usluga (osim osiguranja) u članku 183. točki (a) podtočki ii. ovog Sporazuma, ali bez posredovanja kako je opisano u toj točki.

 

U RO:

i.

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje) i izravno posredovanje u osiguranju za osiguranje od rizika povezanih sa sljedećim:

a.

pomorskim prijevozom, komercijalnim zrakoplovstvom te lansiranjem svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite), s osiguranjem koje pokriva sve ili samo dio navedenog: robu koja se prevozi, vozilo koje prevozi robu i svaku odgovornost koja proizlazi iz toga; i

b.

robom u međunarodnom provozu;

ii.

reosiguranje i retrocesija;

iii.

pomoćne osigurateljne usluge;

iv.

prihvaćanje depozita;

v.

sve vrste kreditiranja;

vi.

jamstva i obveze;

vii.

brokerske novčane poslove;

viii.

pružanje i prijenos financijskih informacija te obrada financijskih podataka i s njima povezanih računalnih programa; i

ix.

savjetodavne i druge pomoćne financijske usluge povezane s bankarskim i ostalim financijskim uslugama kako su opisane u točki (L) definicije bankarskih i ostalih financijskih usluga (osim osiguranja) u članku 183. točki (a) podtočki ii. ovog Sporazuma, ali bez posredovanja kako je opisano u toj točki.

 

U SI:

i.

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje) i izravno posredovanje u osiguranju za osiguranje od rizika povezanih sa sljedećim:

a.

pomorskim prijevozom, komercijalnim zrakoplovstvom te lansiranjem svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite), s osiguranjem koje pokriva sve ili samo dio navedenog: robu koja se prevozi, vozilo koje prevozi robu i svaku odgovornost koja proizlazi iz toga; i

b.

robom u međunarodnom provozu;

ii.

reosiguranje i retrocesija;

iii.

pomoćne osigurateljne usluge;

iv.

sve vrste kreditiranja;

v.

prihvaćanje jamstava i obveza stranih kreditnih institucija u domaćim pravnim subjektima i obrtima;

vi.

pružanje i prijenos financijskih informacija te obrada financijskih podataka i s njima povezanih računalnih programa od strane pružatelja drugih financijskih usluga; i

ix.

savjetodavne i druge pomoćne financijske usluge povezane s bankarskim i ostalim financijskim uslugama kako su opisane u točki (L) definicije bankarskih i ostalih financijskih usluga (osim osiguranja) u članku 183. točki (a) podtočki ii. ovog Sporazuma, ali bez posredovanja kako je opisano u toj točki.

(b)   Osiguranje i usluge povezane s osiguranjem

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BG: Prometno osiguranje koje pokriva robu, osiguranje vozila kao takvih te osiguranje od odgovornosti u vezi s rizicima koji se nalaze u Bugarskoj ne mogu neposredno ugovarati strana osiguravajuća društva.

 

U DE: Ako je strano osiguravajuće društvo osnovalo podružnicu u Njemačkoj, može ugovarati ugovore o osiguranju u Njemačkoj koji se odnose na međunarodni promet samo preko podružnice osnovane u Njemačkoj.

Postojeće mjere:

 

DE: Luftverkehrsgesetz (LuftVG); i

Luftverkehrszulassungsordnung (LuftVZO).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U ES: Za obavljanje zanimanja aktuara obvezno je boravište ili dvije godine iskustva.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U FI: Pružanje usluga posrednika u osiguranju podliježe stalnom mjestu poslovanja u EU-u.

Samo osiguravatelji s glavnim uredom u Europskoj uniji ili s podružnicom u Finskoj mogu nuditi usluge izravnog osiguranja, uključujući suosiguranje.

Postojeće mjere:

 

FI: Laki ulkomaisista vakuutusyhtiöistä (Zakon o stranim osiguravajućim društvima) (398/1995);

Vakuutusyhtiölaki (Zakon o osiguravajućim društvima) (521/2008);

Laki vakuutusten tarjoamisesta (Zakon o distribuciji osiguranja) (234/2018).

U FR: Osiguranje od rizika povezanih s kopnenim prijevozom mogu ugovoriti samo osiguravajuća društva osnovana u Europskoj uniji.

Postojeće mjere:

 

FR: Code des assurances (Zakonik o osiguranju).

U HU: Samo pravne osobe iz Unije i podružnice registrirane u Mađarskoj mogu pružati usluge izravnog osiguranja.

Postojeće mjere:

 

HU: Zakon LX. iz 2003.

U IT: Prometno osiguranje koje pokriva robu, osiguranje vozila kao takvih i osiguranje od odgovornosti u vezi s rizicima koji se nalaze u Italiji mogu ugovarati samo osiguravajuća društva osnovana u Uniji, osim međunarodnog prijevoza koji uključuje uvoz u Italiju.

Prekogranično pružanje aktuarskih usluga.

Postojeće mjere:

 

IT: Članak 29. Zakonika o privatnom osiguranju (Zakonodavni dekret br. 209 od 7. rujna 2005.), Zakon 194/1942 o zanimanju aktuara.

U PT: Osiguranje u zračnom i pomorskom prijevozu koje se odnosi na robu, zrakoplove, trup i osiguranje od odgovornosti mogu ugovarati samo poduzeća i pravne osobe iz Europske unije. Samo fizičke osobe iz Europske unije ili poduzeća s poslovnim nastanom u Europskoj uniji mogu obavljati djelatnost posrednika za takve osiguravajuće poslove u Portugalu.

Postojeća mjera:

 

PT: Članak 3. Zakona 147/2015, članak 8. Zakona 7/2019.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman

 

U SK: Strani državljani mogu osnovati osiguravajuće društvo u obliku dioničkog društva ili mogu obavljati djelatnost osiguranja preko svojih podružnica s registriranim sjedištem u Slovačkoj. U oba slučaja odobrenje podliježe evaluaciji nadzornog tijela.

Postojeće mjere:

 

SK: Zakon 39/2015 o osiguranju.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U FI: Najmanje polovina članova upravnog odbora i nadzornog odbora te izvršni direktor osiguravajućeg društva koje pruža usluge obveznog mirovinskog osiguranja moraju imati boravište u EGP-u, osim ako nadležna tijela odobre izuzeće. Strani osiguravatelji ne mogu ishoditi dozvolu u Finskoj kao podružnica za pružanje usluga obveznog mirovinskog osiguranja. Najmanje jedan revizor mora imati trajno boravište u EGP-u.

Za ostala osiguravajuća društva obvezno je boravište u EGP-u za najmanje jednog člana upravnog odbora, nadzornog odbora i izvršnog direktora. Najmanje jedan revizor mora imati trajno boravište u EGP-u. Glavni zastupnik osiguravajućeg društva iz Ujedinjene Kraljevine mora imati boravište u Finskoj, osim ako se glavni ured društva nalazi u Europskoj uniji.

Postojeće mjere:

 

FI: Laki ulkomaisista vakuutusyhtiöistä (Zakon o stranim osiguravajućim društvima) (398/1995); Vakuutusyhtiöistä (Zakon o osiguravajućim društvima) (521/2008);

 

Laki vakuutusedustuksesta (Zakon o posredovanju u osiguranju) (570/2005);

 

Laki vakuutusten tarjoamisesta (Zakon o distribuciji osiguranja) (234/2018) i

 

Laki työeläkevakuutusyhtiöistä (Zakon o društvima koja pružaju usluge obveznog mirovinskog osiguranja) (354/1997).

(c)   Bankarske i druge financijske usluge

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

EU: Samo pravne osobe s registriranim sjedištem u Uniji mogu obavljati djelatnost depozitorija imovine investicijskih fondova. Za obavljanje djelatnosti upravljanja zajedničkim fondovima, uključujući otvorene investicijske fondove, te investicijskim društvima, ako je to dopušteno u okviru nacionalnog prava, obvezna je uspostava specijaliziranog društva za upravljanje koje ima glavni ured i registrirano sjedište u istoj državi članici.

Postojeće mjere:

 

EU: Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2); i

Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3).

U EE: Za prihvaćanje depozita obvezno je odobrenje estonskog tijela za financijski nadzor i registracija dioničkog društva, društva kćeri ili podružnice u skladu s estonskim zakonodavstvom.

Postojeće mjere:

 

EE: Krediidiasutuste seadus (Zakon o kreditnim institucijama), članci 206. i 21.

U SK: Investicijske usluge mogu pružati samo ona društva za upravljanje koja imaju pravni oblik dioničkog društva u kojem je vlasnički udio utvrđen zakonodavstvom.

Postojeće mjere:

 

SK: Zakon 566/2001 o vrijednosnim papirima i investicijskim uslugama; i Zakon 483/2001 o bankama.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori:

U FI: Najmanje jedan od osnivača, članova upravnog odbora ili članova nadzornog odbora odnosno izvršni direktor pružatelja bankarskih usluga i osoba s pravom potpisa u ime kreditne institucije moraju imati trajno boravište u EGP-u. Najmanje jedan revizor mora imati trajno boravište u EGP-u.

Postojeće mjere:

 

FI: Laki liikepankeista ja muista osakeyhtiömuotoisista luottolaitoksista (Zakon o komercijalnim

bankama i drugim kreditnim institucijama u obliku društva s ograničenom odgovornošću) (1501/2001);

Säästöpankkilaki (1502/2001) (Zakon o štedionicama);

Laki osuuspankeista ja muista osuuskuntamuotoisista luottolaitoksista (1504/2001) (Zakon o zadružnim bankama i drugim kreditnim institucijama u obliku zadružne banke);

Laki hypoteekkiyhdistyksistä (936/1978) (Zakon o društvima za hipotekarne kredite);

Maksulaitoslaki (297/2010) (Zakon o institucijama za platni promet);

Laki ulkomaisen maksulaitoksen toiminnasta Suomessa (298/2010) (Zakon o poslovanju stranih institucija za platni promet u Finskoj); i

Laki luottolaitostoiminnasta (Zakon o kreditnim institucijama) (121/2007).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U IT: Usluge financijskih savjetnika (consulenti finanziari). U obavljanju djelatnosti prodaje od vrata do vrata posrednici moraju koristiti ovlaštenog financijskog trgovca s boravištem na državnom području države članice.

Postojeće mjere:

 

IT: Članci 91.–111. Uredbe Državne komisije za trgovačka društva i burzu (Consob) o posrednicima (br. 16190 od 29. listopada 2007.).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U LT: Samo banke s registriranim sjedištem ili podružnicom u Litvi koje imaju odobrenje za pružanje investicijskih usluga u EGP-u mogu obavljati djelatnost depozitorija imovine mirovinskih fondova. Barem jedan član uprave banke mora govoriti litavski.

Postojeće mjere:

 

LT: Zakon o bankama Republike Litve od 30. ožujka 2004. br. IX-2085, kako je izmijenjen Zakonom br. XIII-729 od 16. studenoga 2017.;

 

Zakon Republike Litve o subjektima za zajednička ulaganja od 4. srpnja 2003. br. IX-1709, kako je izmijenjen Zakonom br. XIII-1872 od 20. prosinca 2018.;

 

Zakon Republike Litve o dodatnom dobrovoljnom mirovinskom osiguranju od 3. lipnja 1999. br. VIII-1212 (kako je izmijenjen Zakonom br. XII-70 od 20. prosinca 2012.);

 

Zakon Republike Litve o platnom prometu od 5. lipnja 2003. br. IX-1596, kako je zadnje izmijenjen 17. listopada 2019. br. XIII-2488

 

Zakon Republike Litve o ustanovama za platni promet od 10. prosinca 2009. br. XI-549 (nova verzija zakona: br. XIII-1093 od 17. travnja 2018.)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U FI: Za usluge plaćanja može biti obvezno boravište ili domicil u Finskoj.

Rezerva br. 17 – Zdravstvene i socijalne usluge

Sektor:

Zdravstvene i socijalne usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 93, 931 osim 9312, 93191 (dio), 9311, 93192, 93193, 93199

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Zdravstvene usluge – bolničke usluge, usluge hitne pomoći, usluge zdravstvenih ustanova za stanovanje (CPC 93, 931, osim 9312, 93191 (dio), 9311, 93192, 93193, 93199)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori:

EU: Za pružanje svih zdravstvenih usluga koje se financiraju iz javnih izvora ili potporama države u bilo kojem obliku.

U EU: Za sve zdravstvene usluge financirane iz privatnih izvora, osim bolničkih usluga, usluga hitne pomoći te usluga zdravstvenih ustanova za stanovanje osim bolničkih usluga financiranih iz privatnih izvora. Sudjelovanje privatnih subjekata u privatno financiranoj zdravstvenoj mreži može podlijegati dodjeli koncesije na nediskriminirajućoj osnovi. Može se primijeniti ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: broj postojećih ustanova i učinak na njih, prometna infrastruktura, gustoća naseljenosti, geografska rasprostranjenost i otvaranje novih radnih mjesta.

Ova se rezerva ne odnosi na pružanje svih profesionalnih zdravstvenih usluga, uključujući usluge koje pružaju djelatnici kao što su liječnici, stomatolozi, primalje, medicinske sestre, fizioterapeuti, paramedicinsko osoblje i psiholozi; one su obuhvaćene drugim rezervama (CPC 931 osim 9312, 93191 (dio)).

U AT, PL i SI: Pružanje usluga hitne pomoći financiranih iz privatnih izvora (CPC 93192).

U BE: pružanje usluga hitne pomoći te usluga zdravstvenih ustanova za stanovanje osim bolničkih usluga financiranih iz privatnih izvora (CPC 93192, 93193).

U BG, CY, CZ, FI, MT i SK: Pružanje bolničkih usluga, usluga hitne pomoći i usluga zdravstvenih ustanova za stanovanje osim bolničkih usluga financiranih iz privatnih izvora (CPC 9311, 93192, 93193).

U FI: Pružanje ostalih usluga zdravstvene zaštite (CPC 93199).

Postojeće mjere:

 

CZ: Zakon br. 372/2011, zb. o zdravstvenim uslugama i uvjetima njihova pružanja.

 

FI: Laki yksityisestä terveydenhuollosta (Zakon o privatnoj zdravstvenoj zaštiti) (152/1990).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata:

 

U DE: Pružanje usluga iz njemačkog sustava socijalne sigurnosti, u kojem usluge mogu pružati različita društva ili subjekti, a one uključuju elemente tržišnog natjecanja te se stoga ne ubrajaju u „usluge koje se isključivo obavljaju u okviru izvršavanja javnih ovlasti”. Odobravanje boljeg postupanja za pružanje zdravstvenih i socijalnih usluga u okviru bilateralnog trgovinskog sporazuma (CPC 93).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U DE: Vlasništvo u bolnicama kojima upravljaju njemačke vojne snage.

Nacionalizacija drugih ključnih bolnica financiranih iz privatnih izvora (CPC 93110).

U FR: Pružanje usluga laboratorijskih analiza i ispitivanja financiranih iz privatnih izvora.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U FR: Pružanje usluga laboratorijskih analiza i ispitivanja financiranih iz privatnih izvora (CPC 9311 (dio)).

Postojeće mjere:

 

FR: Code de la Santé Publique (Zakonik o javnom zdravstvu)

(b)   Zdravstvene i socijalne usluge, uključujući mirovinsko osiguranje

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

EU, osim HU: Prekogranično pružanje zdravstvenih usluga, socijalnih usluga i djelatnosti ili usluga koje su dio javnog mirovinskog fonda ili obveznog sustava socijalne sigurnosti. Ova se rezerva ne odnosi na pružanje svih profesionalnih zdravstvenih usluga, uključujući usluge koje pružaju djelatnici kao što su liječnici, stomatolozi, primalje, medicinske sestre, fizioterapeuti, paramedicinsko osoblje i psiholozi; one su obuhvaćene drugim rezervama (CPC 931 osim 9312, 93191 (dio)).

U HU: Prekogranično pružanje svih bolničkih usluga, usluga hitne pomoći te usluga zdravstvenih ustanova za stanovanje, osim bolničkih usluga, koje se financiraju iz javnih izvora (CPC 9311, 93192, 93193).

(c)   Socijalne usluge, uključujući mirovinsko osiguranje

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata:

 

EU: Pružanje svih socijalnih usluga koje se financiraju iz javnih izvora ili potporama države u bilo kojem obliku te djelatnosti ili usluge koje su dio javnog mirovinskog sustava ili obveznog sustava socijalne sigurnosti. Sudjelovanje privatnih subjekata u mreži socijalnih uslug financiranoj iz privatnih izvora a može podlijegati dodjeli koncesije na nediskriminirajućoj osnovi. Može se primijeniti ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: broj postojećih ustanova i učinak na njih, prometna infrastruktura, gustoća naseljenosti, geografska rasprostranjenost i otvaranje novih radnih mjesta.

U BE, CY, DE, DK, EL, ES, FR, IE, IT i PT: Pružanje socijalnih usluga financiranih iz privatnih izvora, osim usluga povezanih s lječilištima i odmaralištima te domovima za starije osobe.

U CZ, FI, HU, MT, PL, RO, SK, i SI: Pružanje socijalnih usluga financiranih iz privatnih izvora.

U DE: Njemački sustav socijalne sigurnosti, u kojem usluge pružaju različita društva ili subjekti, a one uključuju elemente tržišnog natjecanja te se stoga možda ne ubrajaju u „usluge koje se isključivo obavljaju u okviru izvršavanja javnih ovlasti”.

Postojeće mjere:

 

FI: Laki yksityisistä sosiaalipalveluista (Zakon o privatnim socijalnim uslugama) (922/2011).

 

IE: Zakon o zdravstvu iz 2004. (odjeljak 39.); i

Zakon o zdravstvu iz 1970. (kako je izmijenjen, odjeljak 61.A).

 

IT: Zakon 833/1978 o instituciji sustava javnog zdravstva;

Zakonodavni dekret 502/1992 o reorganizaciji regulative u području zdravstva; i Zakon 328/2000 o reformi socijalnih usluga.

Rezerva br. 18 – Turističke usluge i usluge povezane s putovanjima

Sektor:

Usluge turističkih vodiča te zdravstvene i socijalne usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 7472

Vrsta rezerve:

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman:

 

U FR: Zahtjev državljanstva države članice za pružanje usluga turističkih vodiča.

U pogledu liberalizacije ulaganja – tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – tretman najpovlaštenije nacije:

 

U LT: Ako Ujedinjena Kraljevina litavskim državljanima dopusti pružanje usluga turističkih vodiča, i Litva će državljanima Ujedinjene Kraljevine dopustiti pružanje usluga turističkih vodiča pod istim uvjetima.

Rezerva br. 19 – Rekreacijske, kulturne i sportske usluge

Sektor:

Rekreacijske, kulturne i sportske usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 962, 963, 9619, 964

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Usluge knjižnica, arhiva i muzeja te druge kulturne usluge (CPC 963)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

EU, osim AT i, u pogledu liberalizacije ulaganja, u LT: Pružanje usluga knjižnica, arhiva i muzeja te drugih kulturnih usluga.

U AT i LT: Za poslovni nastan može biti obvezna dozvola ili koncesija.

(b)   Usluge zabavnog sadržaja, kazališta, glazbenih skupina koje nastupaju uživo i cirkusa (CPC 9619, 964 osim 96492)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

EU, osim AT i SE: Prekogranično pružanje usluga zabavnog sadržaja, uključujući usluge kazališta, glazbenih skupina koje nastupaju uživo, cirkusa te diskoteka.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U CY, CZ, FI, MT, PL, RO, SI i SK: U pogledu pružanja usluga zabavnog sadržaja, uključujući usluge kazališta, glazbenih skupina koje nastupaju uživo, cirkusa te diskoteka.

 

U BG: Pružanje sljedećih usluga zabavnog sadržaja: usluga cirkusa, zabavnih parkova i sličnih atrakcija, usluga plesnih dvorana, diskoteka i učitelja plesa te drugih usluga zabavnog sadržaja.

 

U EE: Pružanje drugih usluga zabavnog sadržaja, osim usluga kinematografa.

 

U LT i LV: Pružanje svih usluga zabavnog sadržaja, osim usluga kinematografa.

 

U CY, CZ, LV, PL, RO i SK: Prekogranično pružanje sportskih i drugih rekreacijskih usluga.

(c)   Usluge novinskih agencija (CPC 962)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U FR: Strani udjeli u postojećim društvima koja objavljuju publikacije na francuskom jeziku ne smiju biti veći od 20 % udjela u kapitalu ili glasačkih prava društva. Na osnivanje novinskih agencija iz Ujedinjene Kraljevine primjenjuju se uvjeti utvrđeni domaćim propisima. Osnivanje novinskih agencija od strane stranih ulagatelja podliježe načelu reciprociteta.

Postojeće mjere:

 

FR: Ordonnance n° 45-2646 du 2 novembre 1945 portant règlementation provisoire des agences de presse; i Loi n° 86-897 du 1 août 1986 portant réforme du régime juridique de la presse.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U HU: Za pružanje usluga novinskih agencija.

(d)   Usluge kockarnica i kladionica (CPC 96492)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

EU: Pružanje usluga kockanja koje uključuju klađenje na uloge s novčanom vrijednosti u igrama na sreću, uključujući posebno lutrije, srećke, usluge kockanja u kockarnicama odnosno igraonicama ili licenciranim objektima, usluge klađenja, usluge binga te usluge kockanja kojima upravljaju dobrotvorne ustanove ili neprofitne organizacije koje ubiru prihode od tih usluga.

Rezerva br. 20 – Usluge prijevoza i pomoćne usluge prijevoza

Sektor:

Usluge prijevoza

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Pomorski prijevoz – sve ostale komercijalne djelatnosti koje se obavljaju brodom

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

EU: Državljanstvo članova posade plovila duge plovidbe ili unutarnje plovidbe.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, viša uprava i upravni odbori:

 

EU, osim LV i MT: Samo fizičke ili pravne osobe iz EU-a mogu registrirati plovilo i poslovati s flotom pod nacionalnom zastavom države poslovnog nastana (odnosi se na sve komercijalne pomorske aktivnosti broda duge plovidbe, uključujući ribolov, akvakulturu i usluge povezane s ribarstvom, međunarodni prijevoz putnika i tereta (CPC 721) te pomoćne usluge u pomorskom prijevozu).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U MT: Na pomorsku vezu između Malte i kontinentalne Europe preko Italije primjenjuju se isključiva prava (CPC 7213, 7214, 742 (dio), 745, 749 (dio)).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U SK: Strani ulagatelji moraju imati glavni ured u Slovačkoj kako bi mogli zatražiti dozvolu za pružanje usluge (CPC 722).

(b)   Pomoćne usluge u pomorskom prijevozu

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

EU: Pružanje usluga peljarenja i pristajanja. Podrazumijeva se da, neovisno o kriterijima koji se mogu primjenjivati na registraciju brodova u državi članici EU-a, Unija zadržava pravo zahtijevati da samo brodovi registrirani u nacionalnim registrima država članica EU-a pružaju usluge peljarenja i pristajanja (CPC 7452).

 

EU, osim LT i LV: Samo plovila koja plove pod zastavom države članice Europske unije mogu pružati usluge guranja i tegljenja (CPC 7214).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U LT: Samo pravne osobe iz Litve ili pravne osobe iz države članice

Europske unije s podružnicom u Litvi koje imaju certifikat koji je izdala litavska Uprava za pomorsku sigurnost mogu pružati usluge peljarenja, pristajanja, guranja i tegljenja (CPC 7214, 7452).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U BE: Usluge ukrcaja i iskrcaja tereta mogu pružati samo akreditirani zaposlenici koji imaju pravo rada u lukama utvrđenima kraljevskim dekretom (CPC 741).

Postojeće mjere:

 

BE: Zakon od 8. lipnja 1972. o uređenju lučkog rada;

 

Arrêté royal du 12 janvier 1973 instituant une Commission paritaire des ports et fixant sa dénomination et sa compétence;

 

Arrêté royal du 4 septembre 1985 portant agrément d'une organisation d'employeur (Anvers);

 

Arrêté royal du 29 janvier 1986 portant agrément d'une organisation d'employeur (Gand);

 

Arrêté royal du 10 juillet 1986 portant agrément d'une organisation d'employeur (Zeebrugge); Arrêté royal du 1er mars 1989 portant agrément d'une organisation d'employeur (Ostende); i

 

Arrêté royal du 5 juillet 2004 relatif à la reconnaissance des ouvriers portuaires dans les zones portuaires tombant dans le champ d'application de la loi du 8 juin 1972 organisant le travail portuaire, tel que modifié.

(c)   Pomoćne usluge u prijevozu unutarnjim plovnim putovima

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost, tretman najpovlaštenije nacije:

 

EU: Pomoćne usluge u prijevozu unutarnjim plovnim putovima.

(d)   Željeznički prijevoz i pomoćne usluge u željezničkom prijevozu

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U EU: Željeznički prijevoz putnika (CPC 7111).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, lokalna prisutnost:

 

U EU: Željeznički prijevoz robe (CPC 7112).

 

U LT: Usluge održavanja i popravka opreme za željeznički prijevoz podliježu državnom monopolu (CPC 86764, 86769, 8868 (dio)).

 

U SE (odnosi se samo na „pristup tržištu”): Usluge održavanja i popravka opreme za željeznički prijevoz podliježu ispitivanju gospodarskih potreba ako ulagatelj namjerava uspostaviti vlastite objekte terminalne infrastrukture. Glavni kriteriji: ograničenja u pogledu prostora i kapaciteta (CPC 86764, 86769, 8868 (dio)).

Postojeće mjere:

 

EU: Direktiva 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4).

 

SE: Zakon o planiranju i izgradnji (2010:900).

(e)   Cestovni prijevoz (usluge prijevoza putnika, usluge prijevoza tereta, usluge međunarodnog kamionskog prijevoza) te pomoćne usluge u cestovnom prijevozu

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

EU: Za usluge cestovnog prijevoza obuhvaćene dijelom drugim naslovom trećim ovog Sporazuma i Prilogom 31. ovom Sporazumu.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori:

 

EU: Za usluge cestovnog prijevoza obuhvaćene dijelom drugim naslovom trećim ovog Sporazuma i Prilogom 31. ovom Sporazumu:

ograničenje pružanja kabotaže u određenoj državi članici Europske unije od strane stranih ulagatelja s poslovnim nastanom u drugoj državi članici Europske unije (CPC 712).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

EU: Za usluge cestovnog prijevoza koje nisu obuhvaćene dijelom drugim naslovom trećim ovog Sporazuma i Prilogom 31. ovom Sporazumu:

i.

zahtjev poslovnog nastana za pružanje usluga cestovnog prijevoza i ograničenje prekograničnog pružanja tih usluga (CPC 712).

ii.

ograničenje pružanja kabotaže u određenoj državi članici od strane stranih ulagatelja s poslovnim nastanom u drugoj državi članici (CPC 712).

iii.

na usluge prijevoza taksijem može se primjenjivati ispitivanje gospodarskih potreba u Uniji, na temelju čega se ograničava broj pružatelja usluga. Glavni kriteriji: lokalna potražnja kako je utvrđeno u primjenjivom pravu (CPC 71221).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U BE: Zakonodavstvom je utvrđen maksimalan broj dozvola (CPC 71221).

 

U IT: Na pružanje usluga limuzina primjenjuje ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: broj postojećih poslovnih jedinica i učinak na njih, gustoća naseljenosti, geografska rasprostranjenost, učinak na prometne uvjete i otvaranje novih radnih mjesta.

Na pružanje usluga međugradskog autobusnog prijevoza primjenjuje se ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: broj postojećih poslovnih jedinica i učinak na njih, gustoća naseljenosti, geografska rasprostranjenost, učinak na prometne uvjete i otvaranje novih radnih mjesta.

Na pružanje usluga prijevoza tereta primjenjuje se ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: lokalna potražnja (CPC 712).

U BG, DE: Za prijevoz putnika i tereta, isključiva prava ili odobrenja mogu se dodijeliti samo fizičkim osobama iz Unije te pravnim osobama iz Unije koje imaju sjedište u Uniji. (CPC 712).

U MT: Za usluge javnog autobusnog prijevoza: na cijelu se mrežu primjenjuju koncesije koje uključuju obvezu pružanja javne usluge za određene društvene skupine (primjerice studente i starije osobe) (CPC 712).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U FI: Za pružanje usluga cestovnog prijevoza obvezno je odobrenje, koje se ne dodjeljuje za vozila registrirana u inozemstvu (CPC 712).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U FR: Pružanje usluga međugradskog prijevoza (CPC 712).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U ES: Na pružanje usluga prijevoza putnika u okviru CPC-a 7122 primjenjuje se ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: lokalna potražnja. Na pružanje usluga međugradskog autobusnog prijevoza primjenjuje se ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: broj postojećih poslovnih jedinica i učinak na njih, gustoća naseljenosti, geografska rasprostranjenost, učinak na prometne uvjete i otvaranje novih radnih mjesta.

 

U SE: Usluge održavanja i popravka opreme za željeznički i cestovni prijevoz podliježu ispitivanju gospodarskih potreba ako pružatelj namjerava uspostaviti vlastite objekte terminalne infrastrukture. Glavni kriteriji: ograničenja u pogledu prostora i kapaciteta (CPC 6112, 6122, 86764, 86769, 8867 (dio)).

 

U SK: Na prijevoz tereta primjenjuje se ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: lokalna potražnja (CPC 712).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U BG: Zahtjev poslovnog nastana za pružanje popratnih usluga u cestovnom prijevozu (CPC 744).

Postojeće mjere:

 

EU: Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (5); Uredba (EZ) br. 1072/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (6); i Uredba (EZ) br. 1073/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

 

FI: Laki kaupallisista tavarankuljetuksista tiellä (Zakon o komercijalnom cestovnom prijevozu) 693/2006; Laki liikenteen palveluista (Zakon o uslugama prijevoza) 320/2017;

Ajoneuvolaki (Zakon o vozilima) 1090/2002

 

IT: Zakonodavni dekret 285/1992 (Zakonik o cestama i naknadne izmjene), članak 85.;

Zakonodavni dekret 395/2000, članak 8. (cestovni prijevoz putnika);

Zakon 21/1992 (Okvirni zakon o izvanrednom javnom cestovnom prijevozu putnika);

Zakon 218/2003, članak 1. (prijevoz putnika unajmljenim autobusima s vozačem); i Zakon 151/1981 (okvirni zakon o javnom lokalnom prijevozu).

 

SE: Zakon o planiranju i izgradnji (2010:900).

(f)   Svemirski prijevoz i najam svemirskih letjelica

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

EU: Pružanje usluga svemirskog prijevoza i pružanje usluga najma svemirskih letjelica (CPC 733, 734 (dio)).

(g)   Izuzeća u pogledu tretmana najpovlaštenije nacije

U pogledu liberalizacije ulaganja – tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – tretman najpovlaštenije nacije:

Prijevoz (kabotaža) osim pomorskog prijevoza

U FI: Osiguravanje različitog postupanja prema određenoj zemlji u skladu s postojećim ili budućim bilateralnim sporazumima kojima se za plovila registrirana pod stranom zastavom određene druge zemlje ili vozila registrirana u inozemstvu propisuje izuzeće za pružanje usluga kabotažnog prijevoza (uključujući kombinirani prijevoz – cestovni i željeznički) u Finskoj na temelju reciprociteta (CPC 711 (dio), 712 (dio), 722 (dio)).

Popratne usluge za pomorski prijevoz

U BG: Ako Ujedinjena Kraljevina Velike dopusti pružateljima usluga iz Bugarske pružanje usluga iskrcaja i ukrcaja tereta te usluga pohrane i skladištenja u morskim i riječnim lukama, uključujući usluge povezane s kontejnerima i robom u kontejnerima, i Bugarska će dopustiti pružateljima usluga iz Ujedinjene Kraljevine da pod istim uvjetima pružaju usluge iskrcaja i ukrcaja tereta te usluge pohrane i skladištenja u morskim i riječnim lukama, uključujući usluge povezane s kontejnerima i robom u kontejnerima (CPC 741 (dio), 742 (dio)).

Najam ili zakup plovila

U DE: Zakup stranih brodova od strane klijenata koji imaju boravište u Njemačkoj može podlijegati uvjetu reciprociteta (CPC 7213, 7223, 83103).

Cestovni i željeznički prijevoz

EU: Osiguravanje različitog postupanja prema određenoj zemlji u skladu s postojećim ili budućim bilateralnim sporazumima u području međunarodnog cestovnog prijevoza tereta (uključujući kombinirani prijevoz – cestovni i željeznički) te prijevoza putnika, sklopljenih između Unije ili država članica i određene treće zemlje (CPC 7111, 7112, 7121, 7122, 7123). Tim se postupanjem može:

(a)

zadržati ili ograničiti pružanje relevantnih usluga prijevoza između ugovornih stranaka ili na njihovu području za vozila registrirana u svakoj ugovornoj stranci (8); ili

(b)

predvidjeti porezne olakšice za takva vozila.

Cestovni prijevoz

U BG: Mjere poduzete na temelju postojećih ili budućih sporazuma i kojima se zadržava ili ograničava pružanje takvih usluga prijevoza te se utvrđuju uvjeti tog pružanja usluga, uključujući dozvole za provoz ili povlaštene naknade za cestovni prijevoz, na državnom području Bugarske ili preko bugarskih granica (CPC 7121, 7122, 7123).

U CZ: Mjere poduzete na temelju postojećih ili budućih sporazuma i kojima se zadržava ili ograničava pružanje usluga prijevoza te se određuju uvjeti poslovanja, uključujući dozvole za provoz ili povlaštene naknade za cestovni prijevoz, za usluge prijevoza u Češku, u njoj i iz nje prema dotičnim ugovornim strankama (CPC 7121, 7122, 7123).

U ES: Odobrenje za uspostavljanje poslovne prisutnosti u Španjolskoj može se odbiti pružateljima usluga čija zemlja podrijetla ne odobrava stvaran tržišni pristup pružateljima usluge iz Španjolske (CPC 7123).

Postojeće mjere:

 

Ley 16/1987, de 30 de julio, de Ordenación de los Transportes Terrestres.

U HR: Mjere koje se primjenjuju na temelju postojećih ili budućih sporazuma o međunarodnom cestovnom prijevozu i kojima se zadržava ili ograničava pružanje usluga prijevoza i određuju uvjeti poslovanja, uključujući dozvole za provoz ili povlaštene naknade za cestovni prijevoz, za usluge prijevoza u Hrvatsku, u njoj i iz nje prema dotičnim ugovornim strankama (CPC 7121, 7122, 7123).

U LT: Mjere koje su poduzete na temelju bilateralnih sporazuma i kojima se uređuju usluge prijevoza i uvjeti obavljanja djelatnosti, uključujući dozvole za bilateralni tranzit i ostale dozvole za prijevoz u pogledu usluga prijevoza na državno područje Litve, kroz njega i iz njega do dotičnih ugovornih stranaka, te poreze i pristojbe za cestovni prijevoz (CPC 7121, 7122, 7123).

U SK: Mjere koje su poduzete na temelju postojećih ili budućih sporazuma i kojima se zadržava ili ograničava pružanje usluga prijevoza i određuju uvjeti poslovanja, uključujući dozvole za provoz ili povlaštene naknade za cestovni prijevoz, za usluge prijevoza u Slovačku, u njoj i iz nje prema dotičnim ugovornim strankama (CPC 7121, 7122, 7123).

Željeznički promet

U BG, CZ i SK: Na temelju postojećih ili budućih sporazuma, kojima se uređuju prometna prava i uvjeti poslovanja te pružanje usluga prijevoza na državnom području Bugarske, Češke i Slovačke te između dotičnih zemalja. (CPC 7111, 7112).

Zračni prijevoz – pomoćne usluge u zračnom prijevozu

EU: Osiguravanje različitog postupanja prema trećoj zemlji u skladu s postojećim ili budućim bilateralnim sporazumima u području usluga prihvata.

Cestovni i željeznički prijevoz

U EE: Kad se osigurava različito postupanje prema određenoj zemlji u skladu s postojećim ili budućim bilateralnim sporazumima o međunarodnom cestovnom prijevozu (uključujući kombinirani prijevoz – cestovni i željeznički) kojima se rezervira ili ograničava pružanje usluga prijevoza u Estoniju, u njoj i iz nje prema ugovornim strankama za vozila registrirana u svakoj ugovornoj stranci te kojima se omogućuju porezne olakšice za takva vozila (CPC 711 (dio), 712 (dio), 721 (dio)).

Sve usluge prijevoza putnika i tereta, osim pomorskog i zračnog prijevoza

U PL: Ako Ujedinjena Kraljevina poljskim pružateljima usluga prijevoza putnika i tereta dopusti pružanje usluga prijevoza na državno područje Ujedinjene Kraljevine i preko njega, i Poljska će pružateljima usluga prijevoza putnika i tereta iz Ujedinjene Kraljevine dopustiti pružanje usluga prijevoza na državno područje Poljske i preko njega pod istim uvjetima.

Rezerva br. 21 – Poljoprivreda, ribarstvo i vode

Sektor:

Poljoprivreda, lov, šumarstvo; ribarstvo, akvakultura, usluge povezane s ribarstvom; skupljanje, pročišćivanje i distribucija vode

Industrijska klasifikacija:

ISIC Rev. 3.1 011, ISIC Rev. 3.1 012, ISIC Rev. 3.1 013, ISIC Rev. 3.1 014, ISIC Rev. 3.1 015, CPC 8811, 8812, 8813 osim savjetodavnih i konzultantskih usluga; ISIC Rev. 3.1 0501, 0502, CPC 882

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Poljoprivreda, lov i šumarstvo

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U HR: Djelatnosti poljoprivrede i lova.

 

U HU: Djelatnosti poljoprivrede (ISIC Rev. 3.1 011, 3.1 012, 3.1 013, 3.1 014, 3.1 015, CPC 8811, 8812, 8813 osim savjetodavnih i konzultantskih usluga).

Postojeće mjere:

 

HR: Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19)

(b)   Ribolov, akvakultura i usluge povezane s ribolovom (ISIC Rev. 3.1 0501, 0 502, CPC 882)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, lokalna prisutnost:

 

EU:

1.

Posebno u okviru zajedničke ribarstvene politike te sporazumâ o ribarstvu s određenom trećom zemljom, pristup biološkim resursima i ribolovnim područjima u morskim vodama pod suverenitetom ili u nadležnosti država članica Europske unije te njihova upotreba, ili prava na ribarenje na temelju povlastice za ribolov države članice, uključujući:

(a)

uređenje iskrcaja ulova iz plovila pod zastavom Ujedinjene Kraljevine ili treće zemlje u pogledu dodijeljenih im kvota ili, samo u pogledu plovila pod zastavom države članice, zahtjevom da se udio ukupnog ulova iskrca u lukama Unije;

(b)

utvrđivanje najmanje potrebne veličine društva kako bi se zaštitila i tradicionalna ribarska plovila i obalna ribarska plovila;

(c)

osiguravanje različitog postupanja u skladu s postojećim ili budućim bilateralnim sporazumima u području ribarstva; i

(d)

zahtijevanjem da posada plovila pod zastavom države članice budu državljani država članica.

2.

Ribarsko plovilo koje ima pravo ploviti pod zastavom države članice samo:

(a)

ako je potpuno u vlasništvu:

i.

trgovačkih društava osnovanih u Uniji; ili

ii.

državljana država članica;

(b)

ako se njegov svakodnevni rad upravlja i nadzire iz Unije; i

(c)

ako je najmoprimac, upravitelj ili rukovatelj plovila društvo osnovano u Uniji ili državljanin države članice.

3.

Dozvola za gospodarski ribolov kojom se dodjeljuju prava na obavljanje ribolova u teritorijalnim vodama određene države članice može se dodijeliti samo plovilima koja plove pod zastavom države članice.

4.

Otvaranje morskih ili riječnih objekata akvakulture.

5.

Točka 1. podtočke (a), (b), (c) (osim u pogledu tretmana najpovlaštenije nacije) i (d), točka 2. podtočka (a) podpodtočka i., točka 2. podtočke (b) i (c) te točka 3. primjenjuju se samo na mjere koje se primjenjuju na plovila ili poduzeća neovisno o nacionalnosti njihovih stvarnih vlasnika.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U FR: Državljani zemalja izvan EU-a ne mogu sudjelovati u uzgoju ribe, školjaka ili algi na državnom pomorskom dobru Francuske.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BG: Lov živih morskih i riječnih resursa u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnome moru Bugarske smiju obavljati samo plovila koja plove pod zastavom Bugarske. Strani brodovi ne smiju obavljati gospodarski ribolov u isključivom gospodarskom pojasu, osim na temelju sporazuma između Bugarske i države zastave. Pri prolasku kroz isključivi gospodarski pojas strani ribolovni brodovi ne smiju zadržati svoju ribolovnu opremu u operativnom načinu rada.

(c)   Skupljanje, pročišćivanje i distribucija vode

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

EU: Djelatnosti koje uključuju usluge povezane sa skupljanjem, pročišćivanjem i distribucijom vode kućanstvima te industrijskim, komercijalnim ili drugim korisnicima, kao i opskrbu pitkom vodom i gospodarenje vodama.

Rezerva br. 22 – Djelatnosti povezane s energetikom

Sektor:

Proizvodnja energije i povezane usluge

Industrijska klasifikacija:

ISIC Rev. 3.1 10, 1110, 12, 120, 1200, 13, 14, 232, 233, 2330, 40, 401, 4010, 402, 4020, 4030 (dio), CPC 613, 62271, 63297, 7131, 71310, 742, 7422, 88 (dio), 887.

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Energetske usluge – općenito (ISIC Rev. 3.1 10, 1110, 13, 14, 232, 40, 401, 402, 403 (dio), 41; CPC 613, 62271, 63297, 7131, 742, 7422, 887 (osim usluga savjetovanja i konzultantskih usluga))

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

EU: Ako određena država članica dopušta strano vlasništvo nad sustavom za prijenos plina ili električne energije, ili sustavom za transport nafte i plina cjevovodima, u odnosu na poduzeća iz Ujedinjene Kraljevine pod kontrolom fizičkih ili pravnih osoba iz treće zemlje iz koje Unija uvozi više od 5 % svojeg ukupnog uvoza nafte, prirodnog plina ili električne energije, kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe energijom za Uniju u cijelosti odnosno za pojedinačne države članice. Ova se rezerva ne primjenjuje na savjetodavne i konzultantske usluge koje se pružaju kao usluge povezane s distribucijom energije.

Ova se rezerva ne primjenjuje na HR, HU i LT (za LT samo CPC 7131) u vezi s transportom goriva cjevovodima, ni na LV u vezi s uslugama povezanima s distribucijom energije, ni na SI u vezi s uslugama povezanima s distribucijom plina (ISIC Rev. 3.1 401, 402, CPC 7131, 887 osim savjetodavnih i konzultantskih usluga).

U CY: Za proizvodnju proizvoda od rafinirane nafte, ako ulagatelja kontrolira fizička ili pravna osoba iz treće zemlje iz koje Europska unija uvozi više od 5 % svojeg ukupnog uvoza nafte ili prirodnog plina, te proizvodnja plina, distribucija plinovitih goriva distribucijskom mrežom za vlastite potrebe, proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije, transport goriva cjevovodima, usluge povezane s distribucijom električne energije i prirodnog plina, osim savjetodavnih i konzultantskih usluga, usluge veleprodaje električne energije te usluge maloprodaje motornog goriva, električne energije i plina koji nije u bocama. Za pružanje usluga povezanih s električnom energijom obvezni su državljanstvo i boravište. (ISIC Rev. 3.1 232, 4010, 4020, CPC 613, 62271, 63297, 7131 i 887 osim savjetodavnih i konzultantskih usluga).

U FI: Mreže i sustavi za prijenos i distribuciju energije te pare i tople vode.

U FI: Količinska ograničenja u obliku monopola ili isključivih prava za uvoz prirodnog plina te za proizvodnju i distribuciju pare i tople vode. Trenutačno se primjenjuju prirodni monopoli i isključiva prava (ISIC Rev. 3.1 40, CPC 7131, 887, osim savjetodavnih i konzultantskih usluga).

U FR: Sustavi prijenosa električne energije i plina te transport nafte i plina cjevovodima (CPC 7131).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U BE: Usluge distribucije energije i usluge povezane s distribucijom energije (CPC 887, osim konzultantskih usluga).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U BE: Za usluge prijenosa energije, u pogledu vrsta pravnih subjekata i postupanja prema javnim ili privatnim subjektima kojima je BE dodijelio isključiva prava. Obvezan je poslovni nastan u Europskoj uniji (ISIC Rev. 3.1 4010, CPC 71310).

 

U BG: Za usluge povezane s distribucijom energije (CPC 88 (dio)).

 

U PT: Za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, proizvodnju prirodnog plina, transport goriva cjevovodima, usluge veleprodaje električne energije, usluge maloprodaje električne energije i plina koji nije u bocama te usluge povezane s distribucijom električne energije i prirodnog plina. Koncesije u sektoru električne energije i plina dodjeljuju se samo društvima s ograničenom odgovornošću koje imaju sjedište i stvarnu upravu u PT (ISIC Rev. 3.1 232, 4010, 4020, CPC 7131, 7422, 887, osim savjetodavnih i konzultantskih usluga).

 

U SK: Obvezno je odobrenje za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, proizvodnju plina i distribuciju plinovitih goriva, proizvodnju i distribuciju pare i tople vode, transport goriva cjevovodima, veleprodaju i maloprodaju električne energije, pare i tople vode te usluge povezane s distribucijom energije, uključujući usluge u području energetske učinkovitosti, energetskih ušteda i energetskog pregleda. Primjenjuje se ispitivanje gospodarskih potreba, a zahtjev se može odbiti samo ako je tržište zasićeno. Za sve te djelatnosti odobrenje se može dodijeliti samo fizičkoj osobi s trajnim boravištem u EGP-u odnosno pravnoj osobi iz EGP-a.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BE: Poduzećima pod kontrolom fizičkih ili pravnih osoba iz treće zemlje iz koje Europska unija uvozi više od 5 % svojeg ukupnog uvoza nafte, prirodnog plina ili električne energije može se zabraniti da steknu kontrolu nad tom djelatnošću, uz iznimku vađenja metalnih rudača te drugog rudarstva i vađenja. Obvezno je osnivanje društva (bez podružnica) (ISIC Rev. 3.1 10, 1110, 13, 14, 232, 4010 (dio), 4020 (dio), 4030 (dio)).

Postojeće mjere:

 

EU: Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. (9); i

Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10).

 

BG: Zakon o energetici.

 

CY: Zakon o uređenju tržišta električne energije iz 2003., Zakon 122(I)/2003, kako je izmijenjen;

 

Zakon o uređenju tržišta plina iz 2004, Zakon 183(I)/2004, kako je izmijenjen;

 

Zakon o nafti (cjevovodi), poglavlje 273;

 

Zakon o nafti, poglavlje 272., kako je izmijenjen; i

 

Zakon o specifikacijama nafte i goriva iz 2003., Zakon 148(I)/2003, kako je izmijenjen.

 

FI: Maakaasumarkkinalaki (Zakon o tržištu prirodnog plina) (508/2000); i Sähkömarkkinalaki (Zakon o tržištu električne energije) (386/1995); Maakaasumarkkinalaki (Zakon o tržištu prirodnog plina) (587/2017).

 

FR: Code de l’énergie (Zakonik o energetici).

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom 230/2012 i Uredba sa zakonskom snagom 231/2012, 26. listopada – prirodni plin; Uredba sa zakonskom snagom 215-A/2012 i Uredba sa zakonskom snagom 215-B/2012, 8. listopada – električna energija; i Uredba sa zakonskom snagom 31/2006, 15. veljače – sirova nafta/naftni proizvodi.

 

SK: Zakon 51/1988 o rudarstvu, eksplozivima i državnim upravljanjem rudarstvom;

 

Zakon 569/2007 o obavljanju djelatnosti geoloških istraživanja;

 

Zakon 251/2012 o energetici; i Zakon 657/2004 o toplinskoj energiji.

(b)   Električna energija (ISIC Rev. 3.1 40, 401, CPC 62271, CPC 887 (osim savjetodavnih i konzultantskih usluga))

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U FI: Uvoz električne energije. U pogledu prekogranične trgovine, veleprodaje i maloprodaje električne energije.

 

U FR: Samo društva u kojima 100 % udjela u kapitalu drže francuska država, neka druga organizacija iz javnog sektora ili Electricité de France (EDF) mogu biti vlasnici sustava prijenosa ili distribucije električne energije te upravljati njima.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BG: Za proizvodnju električne energije i proizvodnju toplinske energije.

 

U PT: Djelatnosti prijenosa i distribucije električne energije obavljaju se u okviru isključivih koncesija za javne usluge.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BE: Za pojedinačno odobrenje za proizvodnju električne energije kapaciteta 25 MW ili više obvezan je poslovni nastan u Europskoj uniji ili u drugoj državi koja ima režim sličan režimu utvrđenom važećom Direktivom 96/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11) te u kojoj društvo ima učinkovitu i trajnu vezu s gospodarstvom.

Proizvodnja električne energije na odobalnom državnom području BE podliježe koncesiji i obvezi uspostave zajedničkog pothvata s pravnom osobom iz Unije odnosno s pravnom osobom iz zemlje koja ima režim sličan onome iz Direktive 2003/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12), posebno u pogledu uvjeta u pogledu odobrenja i odabira.

Osim toga, ta bi pravna osoba trebalo imati središnju upravu ili glavni ured u državi članici Europske unije ili zemlji koja ispunjava prethodno navedene kriterije i u kojoj ima učinkovitu i trajnu vezu s gospodarstvom.

Za izgradnju električnih vodova kojima se odobalno mjesto proizvodnje povezuje s prijenosnom mrežom Elije obvezno je odobrenje, a društvo mora ispuniti prethodno navedene uvjete, osim uvjeta za uspostavu zajedničkog pothvata.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman:

 

U BE: Za opskrbu električnom energijom koju provodi posrednik s klijentima iz BE koji su povezani na nacionalnu mrežu odnosno na izravnu liniju s nominalnim naponom većim od 70 000 V obvezno je odobrenje. To odobrenje može se dodijeliti samo fizičkim ili pravnim osobama iz EGP-a.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U FR: Za proizvodnju električne energije.

Postojeće mjere:

 

BE: Arrêté Royal du 11 octobre 2000 fixant les critères et la procédure d'octroi des autorisations individuelles préalables à la construction de lignes directes;

Arrêté Royal du 20 décembre 2000 relatif aux conditions et à la procédure d'octroi des concessions domaniales pour la construction et l'exploitation d'installations de production d'électricité à partir de l'eau, des courants ou des vents, dans les espaces marins sur lesquels la Belgique peut exercer sa juridiction conformément au droit international de la mer; and Arrêté Royal du 12 mars 2002 relatif aux modalités de pose de câbles d'énergie électrique qui pénètrent dans la mer territoriale ou dans le territoire national ou qui sont installés ou utilisés dans le cadre de l'exploration du plateau continental, de l'exploitation des ressources minérales et autres ressources non vivantes ou de l'exploitation d'îles artificielles, d'installations ou d'ouvrages relevant de la juridiction belge.

Arrêté royal relatif aux autorisations de fourniture d'électricité par des intermédiaires et aux règles de conduite applicables à ceux-ci.

Arrêté royal du 12 juin 2001 relatif aux conditions générales de fourniture de gaz naturel et aux conditions d'octroi des autorisations de fourniture de gaz naturel

 

FI: Maakaasumarkkinalaki (Zakon o tržištu prirodnog plina) (508/2000); i Sähkömarkkinalak (Zakon o tržištu električne energije) 588/2013; Maakaasumarkkinalaki (Zakon o tržištu prirodnog plina) (587/2017);

 

FR: Code de l’énergie (Zakonik o energetici).

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom 215-A/2012; i

Uredba sa zakonskom snagom 215-B/2012, 8. listopada – električna energija.

(c)   Goriva, plin, sirova nafta ili proizvodi od nafte (ISIC Rev. 3.1 232, 40, 402; CPC 613, 62271, 63297, 7131, 71310, 742, 7422, 88 (dio), 887 (osim usluga savjetovanja i konzultantskih usluga))

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U FI: Zbog razloga energetske sigurnosti sprečava se kontrola ili vlasništvo stranih fizičkih ili pravnih osoba nad terminalom za ukapljeni prirodni plin (UPP) (uključujući one dijelove terminala za LNG koji se upotrebljavaju za skladištenje ili uplinjavanje UPP-a).

 

U FR: Zbog razloga nacionalne energetske sigurnosti samo društva u kojima 100 % udjela u kapitalu drže francuska država, neka druga organizacija iz javnog sektora ili ENGIE mogu biti vlasnici sustava prijenosa ili distribucije plina te upravljati njima.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BE: Za usluge skladištenja plinova u rasutom stanju, u pogledu vrsta pravnih subjekata i postupanja prema javnim ili privatnim subjektima kojima je Belgija dodijelila isključiva prava. Za usluge skladištenja plinova u rasutom stanju obvezan je poslovni nastan u Europskoj uniji (CPC 742 (dio)).

 

U BG: Za prijevoz cjevovodima, pohranu i skladištenje nafte i prirodnog plina, uključujući prijevoz u tranzitu (CPC 71310, CPC 742 (dio)).

 

U PT: Za prekogranično pružanje usluga pohrane i skladištenja goriva prevezenih cjevovodima (prirodni plin). Također, koncesije koje se odnose na prijenos, distribuciju i podzemnu pohranu prirodnog plina te prihvat, skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina na terminalima za UPP dodjeljuju se u okviru ugovora o koncesiji na temelju javnih poziva na podnošenje ponuda (CPC 7131, CPC 7422).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BE: Transport prirodnog plina i drugih goriva cjevovodima podliježe uvjetu u pogledu odobrenja. To odobrenje može se dodijeliti samo fizičkoj ili pravnoj osobi s poslovnim nastanom u državi članici (u skladu s člankom 3. propisa Arrêté Royal od 14. svibnja 2002.).

Ako zatraži odobrenje, društvo mora:

(a)

biti uspostavljeno u skladu s belgijskim zakonodavstvom, sa zakonodavstvom druge države članice ili sa zakonodavstvom treće zemlje koja je preuzela obveze za zadržavanje regulatornog okvira sličnog zajedničkim zahtjevima utvrđenima u Direktivi 98/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13); i

(b)

imati administrativno središte, glavni poslovni nastan ili glavni ured u državi članici odnosno u trećoj zemlji koja je preuzela obveze za održavanje regulatornog okvira sličnog zajedničkim zahtjevima utvrđenima u Direktivi 98/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, uz uvjet da djelatnost tog poslovnog nastana ili glavnog ureda predstavlja učinkovitu i trajnu vezu s gospodarstvom dotične zemlje (CPC 7131).

U BE: Općenito, opskrba prirodnim plinom klijenata s poslovnim nastanom u Belgiji (klijenti su i društva za distribuciju i potrošači čija ukupna kombinirana potrošnja plina iz svih točaka opskrbe iznosi najmanje 1 milijun kubičnih metara godišnje) podliježe pojedinačnom odobrenju koje dodjeljuje ministar, osim ako je dobavljač društvo za distribuciju koje upotrebljava vlastitu distribucijsku mrežu. Takvo odobrenje može se dodijeliti samo fizičkim ili pravnim osobama iz Europske unije.

U CY: Za prekogranično pružanje usluga pohrane i skladištenja goriva prevezenih cjevovodima te maloprodaju loživog ulja i plina u boci, osim naručivanja poštom (CPC 613, CPC 62271, CPC 63297, CPC 7131, CPC 742).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U HU: Za pružanje usluga prijevoza goriva cjevovodima obvezan je poslovni nastan. Usluge se mogu pružati na temelju ugovora o koncesiji koji dodjeljuje država ili lokalno tijelo vlasti. Pružanje tih usluga uređeno je mađarskim Zakonom o koncesijama (CPC 7131).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U LT: Za prijevoz goriva cjevovodima i pomoćne usluge u prijevozu robe cjevovodima, osim goriva.

Postojeće mjere:

 

BE: Arrêté Royal du 14 mai 2002 relatif à l'autorisation de transport de produits gazeux et autres par canalisations; i

Loi du 12 avril 1965 relative au transport de produits gazeux et autres par canalisations (article 8.2).

 

BG: Zakon o energetici.

 

CY: Zakon o uređenju tržišta električne energije iz 2003., Zakon 122(I)/2003, kako je izmijenjen;

 

Zakon o uređenju tržišta plina iz 2004, Zakon 183(I)/2004, kako je izmijenjen;

 

Zakon o nafti (cjevovodi), poglavlje 273;

 

Zakon o nafti, poglavlje 272., kako je izmijenjen; i

 

Zakon o specifikacijama nafte i goriva iz 2003., Zakon 148(I)/2003, kako je izmijenjen.

 

FI: Maakaasumarkkinalaki (Zakon o tržištu prirodnog plina) (508/2000); i Maakaasumarkkinalaki (Zakon o tržištu prirodnog plina) (587/2017).

 

FR: Code de l’énergie (Zakonik o energetici).

 

HU: Zakon XVI iz 1991. o koncesijama.

 

LT: Zakon Republike Litve o prirodnom plinu od 10. listopada 2000. br. VIII-1973.

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom 230/2012 i Uredba sa zakonskom snagom 231/2012, 26. listopada – prirodni plin; Uredba sa zakonskom snagom 215-A/2012 i Uredba sa zakonskom snagom 215-B/2012, 8. listopada – električna energija; i Uredba sa zakonskom snagom 31/2006, 15. veljače – sirova nafta/naftni proizvodi.

(d)   Nuklearna energija (ISIC Rev. 3.1 12, 3.1 23, 120, 1200, 233, 2330, 40, 4 010 (dio), CPC 887))

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U DE: Za proizvodnju, preradu ili prijevoz nuklearnog materijala te proizvodnju ili distribuciju električne energije iz nuklearnog materijala.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U AT i FI: za proizvodnju, preradu, distribuciju ili prijevoz nuklearnog materijala te proizvodnju ili distribuciju električne energije iz nuklearnog materijala.

 

U BE: Za proizvodnju, preradu ili prijevoz nuklearnog materijala te proizvodnju ili distribuciju električne energije iz nuklearnog materijala.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata:

 

U HU i SE: Za preradu nuklearnih goriva i proizvodnju električne energije iz nuklearnog materijala.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori:

 

U BG: Za obradu materijala za fisiju i fuziju ili materijala iz kojih se oni dobivaju, kao i na trgovinu tim materijalima, na održavanje i popravak opreme i sustava u objektima za proizvodnju nuklearne energije, na prijevoz tih materijala te otpadaka i otpadnih tvari iz njihove obrade, na upotrebu ionizirajuće radijacije te na sve ostale usluge povezane s upotrebom nuklearne energije u miroljubive svrhe (uključujući usluge inženjerstva i savjetovanja te usluge povezane sa softverom itd.).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U FR: Te djelatnosti moraju biti u skladu s obvezama iz Sporazuma Euratoma.

Postojeće mjere:

 

AT: Bundesverfassungsgesetz für ein atomfreies Österreich (Ustavni zakon o Austriji bez nuklearne energije) BGBl. I br. 149/1999.

 

BG: Zakon o sigurnoj upotrebi nuklearne energije.

 

FI: Ydinenergialaki (Zakon o nuklearnoj energiji) (990/1987).

 

HU: Zakon CXVI. iz 1996. o nuklearnoj energiji; i

Uredba vlade br. 72/2000 o nuklearnoj energiji.

 

SE: Švedski zakonik o okolišu (1998:808); i Zakon o nuklearnim aktivnostima (1984:3).

Rezerva br. 23 – Ostale usluge koje nisu drugdje uključene

Sektor:

Ostale usluge koje nisu drugdje uključene

Industrijska klasifikacija:

CPC 9703, 612 (dio), 621 (dio), 625 (dio), 85990 (dio)

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

EU zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Pogrebne usluge, usluge kremiranja i usluge grobara (CPC 9703)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U FI: Usluge kremiranja te upravljanja grobljima i njihova održavanja mogu pružati samo država, općine, župe, vjerske zajednice odnosno neprofitne fondacije ili društva.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U DE: Samo pravne osobe osnovane na temelju javnog prava mogu upravljati grobljem. Izgradnja groblja i upravljanje njima te pružanje usluga povezanih s pogrebima.

 

U PT: Za pružanje pogrebnih usluga i usluga grobara obvezna je poslovna prisutnost. Za pružanje usluga tehničkog upravitelja subjektima koji pružaju pogrebne usluge i usluge grobara obvezno je državljanstvo države članice EGP-a.

 

U SE: Monopol Švedske crkve ili lokalnog tijela vlasti na usluge kremiranja i pogrebne usluge.

 

U CY, SI: Pogrebne usluge, usluge kremiranja i usluge grobara.

Postojeće mjere:

 

FI: Hautaustoimilaki (Zakon o pogrebnim uslugama) (457/2003).

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom 10/2015 od 16. siječnja, kako je izmijenjena Zakonom 15/2018, 27. ožujka.

 

SE: Begravningslag (1990:1144) (Zakon o pogrebima); i Begravningsförordningen (1990:1147) (Pravilnik o pogrebima).

(b)   Ostale usluge povezane s poslovanjem

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U FI: Zahtjev poslovnog nastana u Finskoj ili u drugoj državi članici EGP-a za potrebe pružanja usluga elektroničke identifikacije.

Postojeće mjere:

 

FI: Laki vahvasta sähköisestä tunnistamisesta ja sähköisistä luottamuspalveluista 617/2009 (Zakon o pouzdanoj elektroničkoj identifikaciji i elektroničkim potpisima) 617/2009.

(c)   Nove usluge

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

EU: Za pružanje novih usluga koje nisu sadržane u privremenoj Središnjoj klasifikaciji proizvoda Ujedinjenih naroda (CPC) iz 1991.

Raspored Ujedinjene Kraljevine

 

Rezerva br. 1 – Svi sektori

 

Rezerva br. 2 – Profesionalne usluge (sve profesije osim zdravstvenih)

 

Rezerva br. 3 – Profesionalne usluge (zdravstvene usluge i maloprodaja farmaceutskih proizvoda)

 

Rezerva br. 4 – Poslovne usluge (usluge agencija za naplatu i usluge kreditnog izvješćivanja)

 

Rezerva br. 5 – Poslovne usluge (usluge posredovanja)

 

Rezerva br. 6 – Poslovne usluge (istražne usluge)

 

Rezerva br. 7 – Poslovne usluge (ostale poslovne usluge)

 

Rezerva br. 8 – Obrazovne usluge

 

Rezerva br. 9 – Financijske usluge

 

Rezerva br. 10 – Zdravstvene i socijalne usluge

 

Rezerva br. 11 – Rekreacijske, kulturne i sportske usluge

 

Rezerva br. 12 – Usluge prijevoza i pomoćne usluge prijevoza

 

Rezerva br. 13 – Ribarstvo i vode

 

Rezerva br. 14 – Djelatnosti povezane s energetikom

 

Rezerva br. 15 – Ostale usluge koje nisu drugdje uključene

Rezerva br. 1 – Svi sektori

Sektor:

Svi sektori

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Obveze za pravne usluge

Poglavlje/odjeljak:

Liberalizacija ulaganja, prekogranična trgovina uslugama i regulatorni okvir za pravne usluge

Opis:

UK zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Poslovna prisutnost

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

Usluge koje se smatraju javnim komunalnim uslugama na nacionalnoj ili lokalnoj razini mogu podlijegati javnim monopolima ili isključivim pravima dodijeljenima privatnim subjektima.

Javne komunalne usluge postoje u sektorima kao što su povezane usluge znanstvenog i tehničkog savjetovanja, usluge istraživanja i razvoja u društvenim i humanističkim znanostima, usluge tehničkog ispitivanja i analize, usluge u području okoliša, zdravstvene usluge, usluge prijevoza te pomoćne usluge u svim vrstama prijevoza. Isključiva prava za takve usluge često se dodjeljuju privatnim subjektima, na primjer subjektima koji imaju koncesije tijela javne vlasti, podložno određenim obvezama u pogledu usluga. S obzirom na to da javne komunalne službe često postoje i na razini nižoj od središnje, detaljan i iscrpan popis na razini pojedinih sektora ne bi bio praktičan. Ova se rezerva ne primjenjuje na telekomunikacijske usluge te na računalne i srodne usluge.

(b)   Tretman najpovlaštenije nacije

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – tretman najpovlaštenije nacije i regulatorni okvir za pravne usluge – obveze:

 

Osiguravanje različitog postupanja u skladu s bilo kojim međunarodnim ugovorima o ulaganjima ili drugim sporazumima o trgovini koji su na snazi ili potpisani prije stupanja na snagu ovog Sporazuma.

 

Osiguravanje različitog postupanja prema zemlji u skladu s postojećim ili budućim bilateralnim ili multilateralnim sporazumom kojim se:

i.

uspostavlja unutarnje tržište za usluge i ulaganja;

ii.

dodjeljuje pravo poslovnog nastana; ili

iii.

zahtijeva usklađivanje zakonodavstva u jednom gospodarskom sektoru ili više njih.

Unutarnje tržište za usluge i osnivanje poslovnih jedinica znači područje bez unutarnjih granica u kojemu se jamči slobodno kretanje usluga, kapitala i osoba.

Pravo poslovnog nastana znači obvezu sadržajnog ukidanja svih prepreka poslovnom nastanu među strankama sporazuma o regionalnoj gospodarskoj integraciji stupanjem na snagu tog sporazuma. Pravo poslovnog nastana uključuje pravo državljana stranaka sporazuma o regionalnoj gospodarskoj integraciji na osnivanje i upravljanje poduzećima pod uvjetima koji su jednaki uvjetima koji su na temelju nacionalnog zakonodavstva propisani za državljane stranke u kojoj se obavlja takvo osnivanje.

Usklađivanje zakonodavstva znači sljedeće:

i.

ujednačavanje zakonodavstva jedne stranke sporazuma o regionalnoj gospodarskoj integraciji ili više njih sa zakonodavstvom druge stranke ili stranaka tog sporazuma; ili

ii.

uključivanje zajedničkog zakonodavstva u pravni poredak stranaka sporazuma o regionalnoj gospodarskoj integraciji.

Takvo ujednačavanje ili uključivanje provodi se tek od onog trenutka kad ga se uvede u pravni poredak stranke ili stranaka sporazuma o regionalnoj gospodarskoj integraciji i tek se tada smatra da je provedeno.

Osiguravanje različitog postupanja u pogledu prava poslovnog nastana državljanima ili poduzećima na temelju postojećih ili budućih bilateralnih sporazuma između Ujedinjene Kraljevine i sljedećih država ili kneževina: Andore, Monaka, San Marina i Države Vatikanskoga Grada.

(c)   Oružje, streljivo i vojni materijal

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, lokalna prisutnost, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

 

Proizvodnja ili distribucija oružja, streljiva i vojnog materijala ili trgovina njima. Ratni materijal ograničen je na bilo koji proizvod koji je namijenjen i izrađen isključivo za vojnu upotrebu u vezi s ratovanjem ili obranom.

Rezerva br. 2 – Profesionalne usluge (sve profesije osim zdravstvenih)

Sektor – podsektor:

Profesionalne usluge – pravne usluge, revizorske usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 861 (dio), 87902 (dio), 862 (dio)

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Obveze za pravne usluge

Poglavlje/odjeljak:

Liberalizacija ulaganja, prekogranična trgovina uslugama i regulatorni okvir za pravne usluge

Opis:

(a)   Pravne usluge

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, viša uprava i upravni odbori, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman i regulatorni okviri – za pravne usluge – obveze:

 

Ujedinjena Kraljevina zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na pružanje usluga pravnog savjetovanja te izdavanja pravnih potvrda, dokumentacije i ovjeravanja koje pružaju pravnici kojima su povjerene javne funkcije, primjerice bilježnici, te mjere koje se odnose na usluge koje pružaju sudski izvršitelji (CPC 861 (dio), 87902 (dio)).

(b)   Usluge revizije (CPC 86211 i 86212 osim računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

Ujedinjena Kraljevina zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na prekogranično pružanje revizorskih usluga.

Postojeće mjere:

 

Zakon o trgovačkim društvima iz 2006.

Rezerva br. 3 – Profesionalne usluge (zdravstvene usluge i maloprodaja farmaceutskih proizvoda)

Sektor:

Profesionalne zdravstvene usluge i maloprodaja farmaceutskih, medicinskih i ortopedskih proizvoda te ostale usluge koje pružaju farmaceuti

Industrijska klasifikacija:

CPC 63211, 85201, 9312, 9319, 93121

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

UK zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Medicinske i stomatološke usluge; usluge primalja, medicinskih sestara, fizioterapeuta, psihologa i paramedicinskog osoblja (CPC 63211, 85201, 9312, 9319)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

Obavljanje liječničke djelatnosti u okviru sustava National Health Service podliježe planiranju zapošljavanja liječničkog osoblja (CPC 93121, 93122).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

Za pružanje svih profesionalnih zdravstvenih usluga, uključujući usluge koje pružaju djelatnici kao što su liječnici, stomatolozi, primalje, medicinske sestre, fizioterapeuti, paramedicinsko osoblje i psiholozi, obvezno je boravište. Te usluge mogu pružati samo fizičke osobe koje su fizički prisutne na državnom području Ujedinjene Kraljevine (CPC 9312, 93191 (dio)).

Prekogranično pružanje medicinskih i stomatoloških usluga, usluga primalja te usluga medicinskih sestara, fizioterapeuta, psihologa i paramedicinskog osoblja (dio CPC-a 85201, 9312, 93191 (dio)).

Za pružatelje usluga koji fizički ne borave na državnom području Ujedinjene Kraljevine (CPC 85201 (dio), 9312, 93191 (dio)).

(b)   Maloprodaja farmaceutskih, medicinskih i ortopedskih proizvoda te ostale usluge koje pružaju farmaceuti (CPC 63211)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, lokalna prisutnost:

 

Naručivanje poštom moguće je samo iz Ujedinjene Kraljevine, stoga je za maloprodaju farmaceutskih proizvoda i određenih medicinskih proizvoda široj javnosti u Ujedinjenoj Kraljevini obvezan poslovni nastan u Ujedinjenoj Kraljevini.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

Prekogranična maloprodaja farmaceutskih, medicinskih i ortopedskih proizvoda te ostale usluge koje pružaju farmaceuti.

Rezerva br. 4 – Poslovne usluge (usluge agencija za naplatu i usluge kreditnog izvješćivanja)

Sektor – podsektor:

Poslovne usluge – usluge agencija za naplatu, usluge kreditnog izvješćivanja

Industrijska klasifikacija:

CPC 87901, 87902

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Prekogranična trgovina uslugama

Opis:

Ujedinjena Kraljevina zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na usluge agencija za naplatu i usluge kreditnog izvješćivanja.

Rezerva br. 5 – Poslovne usluge (usluge posredovanja)

Sektor – podsektor:

Poslovne usluge – usluge posredovanja

Industrijska klasifikacija:

CPC 87202, 87204, 87205, 87206, 87209

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

UK zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

Pružanje usluga posredovanja u zapošljavanju osoblja za pomoć u domaćinstvu, drugih komercijalnih ili industrijskih radnika te sestrinskog i drugog osoblja (CPC 87204, 87205, 87206, 87209).

Zahtjev poslovnog nastana za prekogranično pružanje usluga posredovanja u zapošljavanju pomoćnog uredskog osoblja i drugog osoblja i zabrana pružanja tih usluga.

Rezerva br. 6 – Poslovne usluge (istražne usluge)

Sektor – podsektor:

Poslovne usluge – istražne usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 87301

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

UK zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na pružanje istražnih usluga (CPC 87301).

Rezerva br. 7 – Poslovne usluge (ostale poslovne usluge)

Sektor – podsektor:

Poslovne usluge – ostale poslovne usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 86764, 86769, 8868, 8790 (dio)

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

UK zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Održavanje i popravak plovila, opreme za željeznički prijevoz te zrakoplova i njihovih dijelova (CPC 86764 (dio), CPC 86769, CPC 8868)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

Zahtjev poslovnog nastana ili fizičke prisutnosti na njegovu državnom području i zabrana prekograničnog pružanja usluga održavanja i popravka željezničke prijevozne opreme s mjesta izvan njegova državnog područja.

 

Zahtjev poslovnog nastana ili fizičke prisutnosti na njegovu državnom području i zabrana prekograničnog pružanja usluga održavanja i popravka plovila za prijevoz unutarnjim plovnim putovima s mjesta izvan njegova državnog područja.

 

Zahtjev poslovnog nastana ili fizičke prisutnosti na njegovu državnom području i zabrana prekograničnog pružanja usluga održavanja i popravka pomorskih plovila s mjesta izvan njegova državnog područja.

 

Zahtjev poslovnog nastana ili fizičke prisutnosti na njegovu državnom području i zabrana prekograničnog pružanja usluga održavanja i popravka zrakoplova i njihovih dijelova s mjesta izvan njegova državnog područja (CPC 86764 (dio), CPC 86769, CPC 8868).

Samo priznate organizacije s odobrenjem UK-a mogu provoditi statutarni nadzor i statutarnu certifikaciju brodova u ime UK-a. Može se zahtijevati poslovni nastan.

Postojeće mjere:

 

Uredba (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova, kako je zadržana u pravu Ujedinjene Kraljevine Zakonom o povlačenju iz Europske unije iz 2018. i kako je izmijenjena uredbama o trgovačkoj mornarici (priznate organizacije) (izmjena) (izlazak iz EU-a) iz 2019.

(b)   Ostale poslovne usluge povezane sa zrakoplovstvom

U pogledu liberalizacije ulaganja – tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – tretman najpovlaštenije nacije:

 

Osiguravanje različitog postupanja prema trećoj zemlji u skladu s postojećim ili budućim bilateralnim sporazumima u pogledu sljedećih usluga:

i.

usluge popravka i održavanja zrakoplova;

ii.

najam ili zakup zrakoplova bez posade;

iii.

usluge računalnog sustava rezervacija (CRS);

iv.

sljedeće usluge koje se pružaju zrakoplovima s posadom, ako su usklađene sa zakonima i drugim propisima stranaka kojima se uređuje ulazak zrakoplova na njihovo područje, odlazak iz njega i let unutar njega: gašenje požara iz zraka, letačko osposobljavanje, zaprašivanje, izmjera, kartiranje, fotografiranje i druge poljoprivredne, industrijske i inspekcijske usluge iz zraka; i

v.

usluge prodaje i stavljanja na tržište usluga zračnog prijevoza.

Rezerva br. 8 – Obrazovne usluge

Sektor:

Obrazovne usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 92

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

UK zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

Za pružanje svih obrazovnih usluga koje se financiraju iz javnih izvora ili potporama države u bilo kojem obliku te se stoga ne smatraju financiranima iz privatnih izvora. Ako je stranim pružateljima usluga dopušteno pružanje obrazovnih usluga financiranih iz privatnih izvora, sudjelovanje privatnih subjekata u obrazovnom sustavu može podlijegati dodjeli koncesije na nediskriminirajućoj osnovi.

Pružanje ostalih obrazovnih usluga financiranih iz privatnih izvora, odnosno osim onih koje su svrstane među usluge osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokog obrazovanja te usluga obrazovanja odraslih (CPC 929).

Rezerva br. 9 – Financijske usluge

Sektor:

Financijske usluge

Industrijska klasifikacija:

 

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

UK zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Sve financijske usluge

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

Zahtijeva se da u Ujedinjenoj Kraljevini uspostavi poslovni nastan u određenom pravnom obliku i na nediskriminirajućoj osnovi.

U pogledu liberalizacije ulaganja – tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – tretman najpovlaštenije nacije:

osiguravanje različitog postupanja ulagatelju ili pružatelju financijskih usluga iz treće zemlje u skladu s bilo kojim bilateralnim ili multilateralnim međunarodnim ugovorom o ulaganjima ili drugim sporazumom o trgovini.

(b)   Osiguranje i usluge povezane s osiguranjem

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

Za pružanje osiguranja i usluga povezanih s osiguranjem, osim za sljedeće:

i.

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje) i izravno posredovanje u osiguranju za osiguranje od rizika povezanih sa sljedećim:

pomorskim prijevozom, komercijalnim zrakoplovstvom te lansiranjem svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite), s osiguranjem koje pokriva sve ili samo dio navedenog: robu koja se prevozi, vozilo koje prevozi robu i svaku odgovornost koja proizlazi iz toga; i

robom u međunarodnom provozu;

ii.

reosiguranje i retrocesija; i

iii.

pomoćne osigurateljne usluge;

(c)   Bankarske i druge financijske usluge

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

Samo društva s registriranim sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini mogu obavljati djelatnost depozitorija imovine investicijskih fondova. Za obavljanje djelatnosti upravljanja zajedničkim fondovima, uključujući otvorene investicijske fondove, te investicijskim društvima, ako je to dopušteno u okviru nacionalnog prava, obvezna je uspostava specijaliziranog društva za upravljanje koje ima glavni ured i registrirano sjedište u Ujedinjenoj Kraljevini.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

Za pružanje usluga povezanih s bankarskim i ostalim financijskim uslugama, osim za sljedeće:

i.

pružanje i prijenos financijskih informacija te obrada financijskih podataka i s njima povezanih računalnih programa od strane pružatelja drugih financijskih usluga; i

ii.

savjetodavne i druge pomoćne financijske usluge povezane s bankarskim i ostalim financijskim uslugama kako su opisane u točki (L) definicije bankarskih i ostalih financijskih usluga (osim osiguranja) u članku 183. točki (a) podtočki ii. ovog Sporazuma, ali bez posredovanja kako je opisano u toj točki.

Rezerva br. 10 – Zdravstvene i socijalne usluge

Sektor:

Zdravstvene i socijalne usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 931 osim 9312, 93191 (dio)

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

UK zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Zdravstvene usluge – bolničke usluge, usluge hitne pomoći, usluge zdravstvenih ustanova za stanovanje (CPC 931 osim 9312, 93191 (dio))

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori:

Za pružanje svih zdravstvenih usluga koje se financiraju iz javnih izvora ili potporama države u bilo kojem obliku te se stoga ne smatraju financiranima iz privatnih izvora.

Sve zdravstvene usluge financirane iz privatnih izvora osim bolničkih usluga. Sudjelovanje privatnih subjekata u zdravstvenoj mreži financiranoj iz privatnih izvora može podlijegati dodjeli koncesije na nediskriminirajućoj osnovi. Može se primijeniti ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: broj postojećih ustanova i učinak na njih, prometna infrastruktura, gustoća naseljenosti, geografska rasprostranjenost i otvaranje novih radnih mjesta.

Ova se rezerva ne odnosi na pružanje svih profesionalnih zdravstvenih usluga, uključujući usluge koje pružaju djelatnici kao što su liječnici, stomatolozi, primalje, medicinske sestre, fizioterapeuti, paramedicinsko osoblje i psiholozi; one su obuhvaćene drugim rezervama (CPC 931 osim 9312, 93191 (dio)).

(b)   Zdravstvene i socijalne usluge, uključujući mirovinsko osiguranje

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

Zahtijeva se poslovni nastan ili fizička prisutnost pružatelja usluga na njegovu državnom području i ograničava prekogranično pružanje zdravstvenih usluga s mjesta izvan njegova državnog područja, prekogranično pružanje socijalnih usluga s mjesta izvan njegova državnog područja te djelatnosti ili usluge koje su dio javnog mirovinskog sustava ili obveznog sustava socijalne sigurnosti. Ova se rezerva ne odnosi na pružanje svih profesionalnih zdravstvenih usluga, uključujući usluge koje pružaju djelatnici kao što su liječnici, stomatolozi, primalje, medicinske sestre, fizioterapeuti, paramedicinsko osoblje i psiholozi; one su obuhvaćene drugim rezervama (CPC 931 osim 9312, 93191 (dio)).

(c)   Socijalne usluge, uključujući mirovinsko osiguranje

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata:

Pružanje svih socijalnih usluga koje se financiraju iz javnih izvora ili potporama države u bilo kojem obliku te se stoga ne smatraju financiranima iz privatnih izvora, te djelatnosti ili usluge koje su dio javnog mirovinskog sustava ili obveznog sustava socijalne sigurnosti. Sudjelovanje privatnih subjekata u mreži socijalnih usluga financiranoj iz privatnih izvora može podlijegati dodjeli koncesije na nediskriminirajućoj osnovi. Može se primijeniti ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: broj postojećih ustanova i učinak na njih, prometna infrastruktura, gustoća naseljenosti, geografska rasprostranjenost i otvaranje novih radnih mjesta.

Pružanje socijalnih usluga financiranih iz privatnih izvora, osim usluga povezanih s lječilištima i odmaralištima te domovima za starije osobe.

Rezerva br. 11 – Rekreacijske, kulturne i sportske usluge

Sektor:

Rekreacijske, kulturne i sportske usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 963, 9619, 964

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

UK zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Usluge knjižnica, arhiva i muzeja te druge kulturne usluge (CPC 963)

Pružanje usluga knjižnica, arhiva i muzeja te drugih kulturnih usluga.

(b)   Usluge zabavnog sadržaja, kazališta, glazbenih skupina koje nastupaju uživo i cirkusa (CPC 9619, 964 osim 96492)

Prekogranično pružanje usluga zabavnog sadržaja, uključujući usluge kazališta, glazbenih skupina koje nastupaju uživo, cirkusa te diskoteka.

(c)   Usluga kockarnica i kladionica (CPC 96492)

Pružanje usluga kockanja koje uključuju klađenje na uloge s novčanom vrijednosti u igrama na sreću, uključujući posebno lutrije, srećke, usluge kockanja u kockarnicama odnosno igraonicama ili licenciranim objektima, usluge klađenja, usluge binga te usluge kockanja kojima upravljaju dobrotvorne ustanove ili neprofitne organizacije koje ubiru prihode od tih usluga.

Rezerva br. 12 – Usluge prijevoza i pomoćne usluge prijevoza

Sektor:

Usluge prijevoza

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

UK zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Pomorski prijevoz – sve ostale komercijalne djelatnosti koje se obavljaju brodom

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

Državljanstvo članova posade plovila duge plovidbe ili unutarnje plovidbe.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, viša uprava i upravni odbori:

Za potrebe registracije ribarskog plovila i poslovanja flote pod zastavom Ujedinjene Kraljevine (sve komercijalne pomorske aktivnosti broda duge plovidbe, uključujući ribolov, akvakulturu i usluge povezane s ribarstvom; međunarodni prijevoz putnika i tereta (CPC 721); te pomoćne usluge u pomorskom prijevozu). Ova se rezerva ne primjenjuje na pravne osobe osnovane u Ujedinjenoj Kraljevini koje imaju učinkovitu i trajnu vezu s njezinim gospodarstvom.

(b)   Pomoćne usluge u pomorskom prijevozu

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

Pružanje usluga peljarenja i pristajanja. Podrazumijeva se da, neovisno o kriterijima koji se mogu primjenjivati na registraciju brodova u Ujedinjenoj Kraljevini, Ujedinjena Kraljevina zadržava pravo zahtijevati da samo brodovi registrirani u nacionalnim registrima Ujedinjene Kraljevine pružaju usluge peljarenja i pristajanja (CPC 7452).

Samo plovila koja plove pod zastavom Ujedinjene Kraljevine mogu pružati usluge guranja i tegljenja (CPC 7214).

(c)   Pomoćne usluge u prijevozu unutarnjim plovnim putovima

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, lokalna prisutnost, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

 

Pomoćne usluge u prijevozu unutarnjim plovnim putovima.

(d)   Željeznički prijevoz i pomoćne usluge u željezničkom prijevozu

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, lokalna prisutnost, nacionalni tretman:

 

Željeznički prijevoz putnika (CPC 7111).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, lokalna prisutnost:

 

Željeznički prijevoz robe (CPC 7112).

(e)   Cestovni prijevoz (usluge prijevoza putnika, usluge prijevoza tereta, usluge međunarodnog kamionskog prijevoza) te pomoćne usluge u cestovnom prijevozu

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

Za usluge cestovnog prijevoza obuhvaćene dijelom drugim naslovom trećim ovog Sporazuma i Prilogom 31. ovom Sporazumu.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

Za usluge cestovnog prijevoza koje nisu obuhvaćene dijelom drugim naslovom trećim ovog Sporazuma i Prilogom 31. ovom Sporazumu:

i.

zahtjev poslovnog nastana za pružanje usluga cestovnog prijevoza i ograničenje prekograničnog pružanja tih usluga (CPC 712);

ii.

na usluge prijevoza taksijem može se primjenjivati ispitivanje gospodarskih potreba u Ujedinjenoj Kraljevini, na temelju čega se ograničava broj pružatelja usluga. Glavni kriteriji: lokalna potražnja kako je utvrđeno u primjenjivom pravu (CPC 71221).

Postojeće mjere:

 

Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/26/EZ, kako je zadržana u pravu Ujedinjene Kraljevine Zakonom o povlačenju iz Europske unije iz 2018. i kako je izmijenjena uredbama o dozvolama za cestovne prijevoznike i međunarodni cestovni prijevoz tereta (izmjena itd.) (izlazak iz EU-a) iz 2019.

 

Uredba (EZ) br. 1072/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup tržištu međunarodnog cestovnog prijevoza tereta, kako je zadržana u pravu Ujedinjene Kraljevine Zakonom o povlačenju iz Europske unije iz 2018. i kako je izmijenjena uredbama o dozvolama za cestovne prijevoznike i međunarodni cestovni prijevoz tereta (izmjena itd.) (izlazak iz EU-a) iz 2019.; i

 

Uredba (EZ) br. 1073/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup međunarodnom tržištu usluga prijevoza običnim i turističkim autobusima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006, kako je zadržana u pravu Ujedinjene Kraljevine Zakonom o povlačenju iz Europske unije iz 2018. i kako je izmijenjena uredbama o zajedničkim pravilima za pristup međunarodnom tržištu usluga prijevoza običnim i turističkim autobusima (izmjena itd.) (izlazak iz EU-a) iz 2019.

(f)   Svemirski prijevoz i najam svemirskih letjelica

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

Usluge svemirskog prijevoza i najam svemirskih letjelica (CPC 733, 734 (dio)).

(g)   Izuzeća u pogledu tretmana najpovlaštenije nacije

U pogledu liberalizacije ulaganja – tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – tretman najpovlaštenije nacije:

(i)

Cestovni i željeznički prijevoz

Osiguravanje različitog postupanja prema određenoj zemlji u skladu s postojećim ili budućim bilateralnim sporazumima u području međunarodnog cestovnog prijevoza tereta (uključujući kombinirani prijevoz – cestovni i željeznički) te prijevoza putnika, sklopljenih između Ujedinjene Kraljevine i određene treće zemlje (CPC 7111, 7112, 7121, 7122, 7123). Tim se postupanjem može:

zadržati ili ograničiti pružanje relevantnih usluga prijevoza između ugovornih stranaka ili na njihovu državnom području za vozila registrirana u svakoj ugovornoj stranci; ili

predvidjeti porezne olakšice za takva vozila.

ii.

Zračni prijevoz – pomoćne usluge u zračnom prijevozu

Osiguravanje različitog postupanja prema trećoj zemlji u skladu s postojećim ili budućim bilateralnim sporazumima u području usluga prihvata.

Rezerva br. 13 – Ribarstvo i vode

Sektor:

Ribarstvo, akvakultura, usluge povezane s ribarstvom; skupljanje, pročišćivanje i distribucija vode

Industrijska klasifikacija:

ISIC Rev. 3.1 0501, 0502, CPC 882, ISIC Rev. 3.1 41

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

UK zadržava pravo donositi ili provoditi mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)   Ribolov, akvakultura i usluge povezane s ribolovom (ISIC Rev. 3.1 0501, 0 502, CPC 882)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost, tretman najpovlaštenije nacije:

1.

Posebno u okviru ribarstvene politike Ujedinjene Kraljevine te sporazumâ o ribarstvu s određenom trećom zemljom, pristup biološkim resursima i ribolovnim područjima u morskim vodama pod suverenitetom ili u nadležnosti Ujedinjenje Kraljevine te njihova upotreba, ili prava na ribarenje na temelju povlastice za ribolov Ujedinjenje Kraljevine, uključujući:

(a)

uređenje iskrcaja ulova iz plovilima pod zastavom države članice ili treće zemlje u pogledu dodijeljenih im kvota ili, samo u pogledu plovila pod zastavom Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije, zahtjevom da se udio ukupnog ulova iskrca u lukama Ujedinjene Kraljevine;

(b)

utvrđivanje najmanje potrebne veličine društva kako bi se zaštitila i tradicionalna ribarska plovila i obalna ribarska plovila;

(c)

osiguravanje različitog postupanja u skladu s postojećim ili budućim međunarodnim sporazumima u području ribarstva; i

(d)

zahtijevanjem da posada plovila pod zastavom Ujedinjene Kraljevine budu državljani Ujedinjene Kraljevine.

2.

Ribarsko plovilo ima pravo ploviti pod zastavom Ujedinjene Kraljevine samo:

(a)

ako je potpuno u vlasništvu:

i.

društava osnovanih u Ujedinjenoj Kraljevini; ili

ii.

državljana Ujedinjene Kraljevine;

(b)

ako se njegov svakodnevni rad upravlja i nadzire iz Ujedinjene Kraljevine; i

(c)

ako je najmoprimac, upravitelj ili rukovatelj plovila društvo osnovano u Ujedinjenoj Kraljevini ili državljanin Ujedinjene Kraljevine.

3.

Dozvola za gospodarski ribolov kojom se dodjeljuju prava na obavljanje ribolova u teritorijalnim vodama Ujedinjene Kraljevine može se dodijeliti samo plovilima koja plove pod zastavom Ujedinjene Kraljevine.

4.

Otvaranje morskih ili riječnih objekata akvakulture.

5.

Točka 1. podtočke (a), (b), (c) (osim u pogledu tretmana najpovlaštenije nacije) i (d), točka 2. podtočka (a) podpodtočka i., točka 2. podtočke (b) i (c) te točka 3. primjenjuju se samo na mjere koje se primjenjuju na plovila ili poduzeća neovisno o nacionalnosti njihovih stvarnih vlasnika.

(b)   Skupljanje, pročišćivanje i distribucija vode

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, lokalna prisutnost, nacionalni tretman:

Djelatnosti koje uključuju usluge povezane sa skupljanjem, pročišćivanjem i distribucijom vode kućanstvima te industrijskim, komercijalnim ili drugim korisnicima, kao i opskrbu pitkom vodom i gospodarenje vodama.

Rezerva br. 14 – Djelatnosti povezane s energetikom

Sektor:

Proizvodnja energije i povezane usluge

Industrijska klasifikacija:

ISIC Rev. 3.1 401, 402, CPC 7131, CPC 887 (osim savjetodavnih i konzultantskih usluga).

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

Ujedinjena Kraljevina zadržava pravo donijeti ili zadržati bilo koju mjeru ako Ujedinjena Kraljevina dopušta strano vlasništvo nad sustavom za prijenos plina ili električne energije, ili sustavom za transport nafte i plina cjevovodima, u odnosu na poduzeća iz Unije pod kontrolom fizičkih osoba ili poduzeća iz treće zemlje iz koje Ujedinjena Kraljevina uvozi više od 5 % svojeg ukupnog uvoza nafte, prirodnog plina ili električne energije, kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe energijom za Ujedinjenu Kraljevinu. Ova se rezerva ne primjenjuje na savjetodavne i konzultantske usluge koje se pružaju kao usluge povezane s distribucijom energije.

Rezerva br. 15 – Ostale usluge koje nisu drugdje uključene

Sektor:

Ostale usluge koje nisu drugdje uključene

Vrsta rezerve:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Liberalizacija ulaganja i prekogranična trgovina uslugama

Opis:

Ujedinjena Kraljevina zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na pružanje novih usluga koje nisu one sadržane u privremenoj Središnjoj klasifikaciji proizvoda Ujedinjenih naroda (CPC) iz 1991.


(1)  Uredba (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova (SL EU L 131, 28.5.2009., str. 11.).

(2)  Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL EU L 302, 17.11.2009., str. 32.).

(3)  Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL EU L 174, 1.7.2011., str. 1.).

(4)  Direktiva 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora (SL EU L 343, 14.12.2012., str. 32.).

(5)  Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/26/EZ (SL EU L 300, 14.11.2009., str. 51.).

(6)  Uredba (EZ) br. 1072/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup tržištu međunarodnog cestovnog prijevoza tereta (SL EU L 300, 14.11.2009., str. 72.).

(7)  Uredba (EZ) br. 1073/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup međunarodnom tržištu usluga prijevoza običnim i turističkim autobusima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 (SL EU L 300, 14.11.2009., str. 88.).

(8)  Kad je riječ o Austriji, dio izuzeća u pogledu tretmana najpovlaštenije nacije koji se odnosi na prometna prava obuhvaća sve zemlje s kojima postoje ili bi se u budućnosti mogli razmotriti bilateralni sporazumi o cestovnom prijevozu ili drugi dogovori u pogledu cestovnog prijevoza.

(9)  Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (SL EU L 158, 14.6.2019., str. 125.).

(10)  Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ (SL EU L 211, 14.8.2009., str. 94.).

(11)  Direktiva 96/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. prosinca 1996. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (SL EU L 27, 30.1.1997., str. 20.).

(12)  Direktiva 2003/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 96/92/EZ (SL EU L 176, 15.7.2003., str. 37.).

(13)  Direktiva 98/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina (SL EU L 204, 21.7.1998., str. 1.).


PRILOG 21.

POSLOVNI POSJETITELJI U SVRHU OSNIVANJA POSLOVNE JEDINICE, OSOBE PREMJEŠTENE UNUTAR DRUŠTVA I POSLOVNI POSJETITELJI U KRATKOROČNOM POSJETU

1.   

Mjera navedena u ovom Prilogu može se zadržati, nastaviti primjenjivati, odmah obnoviti ili izmijeniti pod uvjetom da se izmjenom ne smanjuje sukladnost mjere s člancima 141. i 142. ovog Sporazuma kakva je bila neposredno prije izmjene.

2.   

Članci 141. i 142. ovog Sporazuma ne primjenjuju se ni na jednu postojeću nesukladnu mjeru navedenu u ovom Prilogu, u mjeri u kojoj je ona nesukladna.

3.   

Rasporedi iz stavaka 6., 7. i 8. primjenjuju se samo na državno područje Ujedinjene Kraljevine i područje Unije u skladu s člankom 502. stavkom 2. i člankom 774. ovog Sporazuma i relevantni su samo u kontekstu trgovinskih odnosa između Unije i njezinih država članica s Ujedinjenom Kraljevinom. Ne utječu na prava i obveze država članica prema pravu Unije.

4.   

Podrazumijeva se da za Uniju obveza odobravanja nacionalnog tretmana ne podrazumijeva obvezu proširenja tretmana odobrenog u državi članici na fizičke ili pravne osobe iz Ujedinjene Kraljevine primjenom Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili bilo koje mjere donesene u skladu s tim Ugovorom, uključujući njezinu provedbu u državama članicama, na sljedeće:

i.

fizičke osobe ili osobe s boravištem u drugoj državi članici; ili

ii.

pravne osobe koje su osnovane ili organizirane u skladu s pravom druge države članice ili Unije i koje imaju registrirano sjedište, središnju upravu ili glavno mjesto poslovanja u državi članici Unije.

5.   

U stavcima u nastavku upotrebljavaju se sljedeće pokrate:

AT

Austrija

BE

Belgija

BG

Bugarska

CY

Cipar

CZ

Češka

DE

Njemačka

DK

Danska

EE

Estonija

EL

Grčka

ES

Španjolska

EU

Europska unija, uključujući sve njezine države članice

FI

Finska

FR

Francuska

HR

Hrvatska

HU

Mađarska

IE

Irska

IT

Italija

LT

Litva

LU

Luksemburg

LV

Latvija

MT

Malta

NL

Nizozemska

PL

Poljska

PT

Portugal

RO

Rumunjska

SE

Švedska

SI

Slovenija

SK

Slovačka

6.   

Nesukladne mjere Unije jesu:

 

Poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice

Svi sektori

AT, CZ: Poslovni posjetitelj u svrhu osnivanja poslovne jedinice mora raditi za poduzeće koje nije neprofitna organizacija jer u protivnom: Ne preuzimaju se obveze.

SK: Poslovni posjetitelj u svrhu osnivanja poslovne jedinice mora raditi za poduzeće koje nije neprofitna organizacija jer u protivnom: Ne preuzimaju se obveze. Obvezna je radna dozvola, uključujući ispitivanje gospodarskih potreba.

CY: Dopušteno trajanje privremenog boravka: najviše 90 dana tijekom bilo kojeg razdoblja od dvanaest mjeseci. Poslovni posjetitelj u svrhu osnivanja poslovne jedinice mora raditi za poduzeće koje nije neprofitna organizacija jer u protivnom: Ne preuzimaju se obveze.

 

Osobe premještene unutar društva

Svi sektori

EU: Do 31. prosinca 2022. sve naknade, pristojbe ili poreze koje stranka odredi (osim naknada povezanih s obradom zahtjeva za izdavanje ili produljenje vize, radne dozvole ili boravišne dozvole) na temelju toga što joj je dopušteno obavljanje djelatnosti ili unajmljivanje osobe koja može obavljati takvu djelatnost na području stranke, osim ako je taj zahtjev u skladu s člankom 140. stavkom 3. ovog Sporazuma ili naknade za zdravstveno osiguranje u skladu s nacionalnim zakonodavstvom u vezi sa zahtjevom za dozvolu ulaska, privremenog boravka, rada ili boravka na području stranke.

AT, CZ, SK: Osobe premještene unutar društva moraju biti zaposlene u poduzeću koje nije neprofitna organizacija jer u protivnom: Ne preuzimaju se obveze.

FI: Rukovodeće osoblje mora biti zaposleno u poduzeću koje nije neprofitna organizacija.

HU: Fizičke osobe koje su bile partner u poduzeću ne mogu se premještati kao osobe premještene unutar društva.

 

Poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu

Sve djelatnosti iz stavka 8.:

CY, DK, HR: Ako poslovni posjetitelj u kratkoročnom posjetu pruža usluge potrebni su radna dozvola i ispitivanje gospodarskih potreba.

LV: Za obavljanje poslova/djelatnosti na temelju ugovora potrebna je radna dozvola.

MT: Obvezna je radna dozvola. Ne provodi se ispitivanje gospodarskih potreba.

SI: Jedinstvena boravišna i radna dozvola potrebna je za pružanje usluga u razdoblju duljem od 14 dana i za određene aktivnosti (istraživanje i dizajn; seminari za osposobljavanje; kupnja; komercijalne transakcije; pismeno i usmeno prevođenje). Nije obvezno ispitivanje gospodarskih potreba.

SK: Za pružanje usluge na državnom području Slovačke dulje od sedam dana u mjesecu ili 30 dana u kalendarskoj godini obvezna je radna dozvola, uključujući ispitivanje gospodarskih potreba.

Istraživanje i dizajn

AT: Obvezna je radna dozvola, uključujući ispitivanje gospodarskih potreba, osim za istraživačke aktivnosti znanstvenih i statističkih istraživača.

Istraživanje tržišta

AT: Obvezna je radna dozvola, uključujući ispitivanje gospodarskih potreba. Aktivnosti istraživanja i analize do sedam dana u mjesecu ili 30 dana u kalendarskoj godini oslobođene su ispitivanja gospodarskih potreba. Obvezna je sveučilišna diploma.

CY: Obvezna je radna dozvola, uključujući ispitivanje gospodarskih potreba.

Sajmovi i izložbe

AT, CY: Za aktivnosti koje traju više od sedam dana u mjesecu ili 30 dana u kalendarskoj godini obvezna je radna dozvola, uključujući ispitivanje gospodarskih potreba.

Usluga nakon prodaje ili nakon iznajmljivanja

AT: Obvezna je radna dozvola, uključujući ispitivanje gospodarskih potreba. Fizičke osobe koje osposobljavaju radnike da pružaju usluge i koje posjeduju specijalizirano znanje oslobođene su ispitivanja gospodarskih potreba.

CY, CZ: Radna dozvola obvezna je za više od sedam dana u mjesecu ili 30 dana u kalendarskoj godini.

ES: Instalateri, osoblje za popravak i održavanje moraju biti zaposleni kod pravne osobe koja dobavlja robu ili pruža uslugu ili poduzeća koje je član iste grupe kao matična pravna osoba, i to najmanje tri mjeseca koja neposredno prethode danu podnošenje zahtjeva za ulazak, te moraju imati najmanje tri godine odgovarajućeg stručnog iskustva, ako je to primjenjivo, stečenog nakon punoljetnosti.

FI: Ovisno o djelatnosti, može biti obvezna boravišna dozvola.

SE: Obvezna je radna dozvola, osim za i. fizičke osobe koje sudjeluju u osposobljavanju, ispitivanju, pripremi ili dovršavanju isporuka ili u sličnim aktivnostima u okviru poslovne transakcije ili ii. instalatere ili tehničke instruktore u vezi s hitnom instalacijom ili popravkom strojeva do dva mjeseca, u kontekstu hitne situacije. Nije obvezno ispitivanje gospodarskih potreba.

Komercijalne transakcije

AT, CY: Za aktivnosti koje traju više od sedam dana u mjesecu ili 30 dana u kalendarskoj godini obvezna je radna dozvola, uključujući ispitivanje gospodarskih potreba.

FI: Fizička osoba mora pružati usluge kao zaposlenik pravne osobe druge stranke.

Zaposlenici u turizmu

CY, ES, PL: Ne preuzimaju se obveze.

FI: Fizička osoba mora pružati usluge kao zaposlenik pravne osobe druge stranke.

SE: Obvezna je radna dozvola, osim za vozače i osoblje turističkih autobusa. Nije obvezno ispitivanje gospodarskih potreba.

Pismeno i usmeno prevođenje

AT: Obvezna je radna dozvola, uključujući ispitivanje gospodarskih potreba.

CY, PL: Ne preuzimaju se obveze.

7.   

Nesukladne mjere Ujedinjene Kraljevine jesu:

 

Poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice

Svi sektori

Poslovni posjetitelj u svrhu osnivanja poslovne jedinice mora raditi za poduzeće koje nije neprofitna organizacija jer u protivnom: Ne preuzimaju se obveze.

 

Osobe premještene unutar društva

Svi sektori

Osobe premještene unutar društva moraju biti zaposlene u poduzeću koje nije neprofitna organizacija jer u protivnom: Ne preuzimaju se obveze.

Do 31. prosinca 2022. sve naknade, pristojbe ili poreze koje stranka odredi (osim naknada povezanih s obradom zahtjeva za izdavanje ili produljenje vize, radne dozvole ili boravišne dozvole) na temelju toga što joj je dopušteno obavljanje djelatnosti ili unajmljivanje osobe koja može obavljati takvu djelatnost na području stranke, osim ako je taj zahtjev u skladu s člankom 140. stavkom 3. ovog Sporazuma ili naknade za zdravstveno osiguranje u skladu s nacionalnim zakonodavstvom u vezi sa zahtjevom za dozvolu ulaska, privremenog boravka, rada ili boravka na području stranke.

 

Poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu

Sve djelatnosti iz stavka 8.:

Nema ograničenja

8.   

Djelatnosti koje poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu smiju obavljati su:

(a)

sastanci i savjetovanja: fizičke osobe koje sudjeluju na sastancima ili konferencijama ili u savjetovanjima s poslovnim suradnicima;

(b)

istraživanje i dizajn: tehnički, zdravstveni i statistički istraživači koji provode neovisno istraživanje ili istraživanje za pravnu osobu stranke čiji je poslovni posjetitelj u kratkoročnom posjetu fizička osoba;

(c)

istraživanje tržišta: istraživači i analitičari tržišta koji provode istraživanje ili analizu za pravnu osobu stranke čiji je poslovni posjetitelj u kratkoročnom posjetu fizička osoba;

(d)

seminari za osposobljavanje: osoblje poduzeća koje ulazi na područje koje posjećuje poslovni posjetitelj u kratkoročnom posjetu radi osposobljavanja iz tehnika i prakse rada koje upotrebljavaju društva ili organizacije na području koje posjećuje poslovni posjetitelj u kratkoročnom posjetu pod uvjetom da je primljeno osposobljavanje ograničeno isključivo na promatranje, upoznavanje i podučavanje u učionicama;

(e)

sajmovi i izložbe: osoblje koje posjećuje sajam za potrebe promidžbe svojeg poduzeća ili njegovih proizvoda ili usluga;

(f)

prodaja: predstavnici pružatelja usluga ili dobavljača robe koji uzimaju narudžbe ili pregovaraju o prodaji usluga ili robe ili sklapaju sporazume za prodaju usluga ili robe za tog dobavljača, ali ne isporučuju robu i ne pružaju usluge sami. Poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu ne bave se izravnom prodajom javnosti;

(g)

kupnja: kupci koji kupuju robu ili usluge za poduzeće, ili osoblje uprave i nadzorno osoblje, koji sudjeluju u poslovnoj transakciji koja se izvodi na području stranke čiji je poslovni posjetitelj u kratkoročnom posjetu fizička osoba;

(h)

usluga nakon prodaje ili nakon iznajmljivanja: instalateri, osoblje za popravak i održavanje te nadzornici, koji imaju stručno znanje od ključne važnosti za ugovornu obvezu prodavača, koji pružaju usluge ili osposobljavaju radnike za pružanje usluga, na temelju jamstva ili drugog ugovora o pružanju usluge povezanog s prodajom ili iznajmljivanjem trgovačke ili industrijske opreme ili strojeva, uključujući računalne programe, kupljene ili iznajmljene od pravne osobe iz stranke čiji je poslovni posjetitelj u kratkoročnom posjetu fizička osoba, za vrijeme trajanja jamstva ili ugovora o pružanju usluge;

(i)

komercijalne transakcije: osoblje uprave i nadzorno osoblje te osoblje koje pruža financijske usluge (uključujući osiguravatelje, bankare i investicijske posrednike) koji obavljaju komercijalne transakcije za pravnu osobu iz stranke čiji je poslovni posjetitelj u kratkoročnom posjetu fizička osoba;

(j)

zaposlenici u turizmu: turistički i putni agenti, turistički vodiči ili turoperatori koji pohađaju konvencije ili sudjeluju u njima ili vode turistički posjet koji je započeo na području stranke čiji je poslovni posjetitelj u kratkoročnom posjetu fizička osoba; i

(k)

pismeno i usmeno prevođenje: pismeni i usmeni prevoditelji koji pružaju usluge kao zaposlenici pravne osobe stranke čiji je poslovni posjetitelj u kratkoročnom posjetu fizička osoba.


PRILOG 22.

UGOVORNI PRUŽATELJI USLUGA I SAMOSTALNI DJELATNICI

1.   

Svaka stranka dopušta ugovornim pružateljima usluga ili samostalnim djelatnicima iz druge stranke da pružaju usluge na njezinu području prisutnošću fizičkih osoba, u skladu s člankom 143. ovog Sporazuma, za sektore navedene u ovom Prilogu, podložno primjenjivim ograničenjima.

2.   

Popis u nastavku čine sljedeći elementi:

(a)

prvi stupac u kojem se navodi sektor ili podsektor za koji je kategorija ugovornih pružatelja usluga i samostalnih djelatnika liberalizirana; i

(b)

drugi stupac u kojem su opisana primjenjiva ograničenja.

3.   

Povrh popisa rezervi iz ovog Priloga, svaka stranka može donijeti ili zadržati mjeru koja se odnosi na zahtjeve povezane s kvalifikacijama, postupke stjecanja kvalifikacija, tehničke norme, zahtjeve ili postupke za izdavanje dozvola i koja ne čini ograničenje u smislu članka 143. ovog Sporazuma. Te mjere, koje uključuju zahtjeve za pribavljanje dozvole, pribavljanje priznavanja kvalifikacija u reguliranim sektorima ili polaganje posebnih ispita, kao što su jezični ispiti, čak i ako nisu navedene u ovom Prilogu, u svakom se slučaju primjenjuju na ugovorne pružatelje usluga ili samostalne djelatnike iz stranaka.

4.   

Stranke ne preuzimaju nikakve obveze za ugovorne pružatelje usluga i samostalne djelatnike u području gospodarskih djelatnosti koje nisu uvrštene na popis.

5.   

Pri utvrđivanju pojedinačnih sektora i podsektora: CPC znači Središnja klasifikacija proizvoda koju je utvrdio Ured za statistiku Ujedinjenih naroda, Statistički dokumenti, serija M, br. 77, CPC prov, 1991.

6.   

U sektorima u kojima se primjenjuju ispitivanja gospodarskih potreba, njihovi glavni kriteriji bit će procjena:

(a)

za Ujedinjenu Kraljevinu, relevantnog stanja na tržištu u Ujedinjenoj Kraljevini; i

(b)

za Uniju, relevantnog stanja na tržištu u državi članici ili regiji u kojoj će se usluga pružati, među ostalim u pogledu broja pružatelja usluga koji već pružaju uslugu u trenutku procjene i u pogledu utjecaja na te pružatelje.

7.   

Rasporedi iz stavaka od 10. do 13. primjenjuju se samo na državno područje Ujedinjene Kraljevine i područje Unije u skladu s člankom 502. stavkom 2. i člankom 774. ovog Sporazuma i relevantni su samo u kontekstu trgovinskih odnosa između Unije i njezinih država članica s Ujedinjenom Kraljevinom. Ne utječu na prava i obveze država članica prema pravu Unije.

8.   

Podrazumijeva se da za Uniju obveza odobravanja nacionalnog tretmana ne podrazumijeva obvezu proširenja tretmana odobrenog u državi članici na fizičke ili pravne osobe iz Ujedinjene Kraljevine primjenom Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili bilo koje mjere donesene u skladu s tim Ugovorom, uključujući njihovu provedbu u državama članicama, na sljedeće:

i.

fizičke osobe ili osobe s boravištem u drugoj državi članici; ili

ii.

pravne osobe koje su osnovane ili organizirane u skladu s pravom druge države članice ili Unije i koje imaju registrirano sjedište, središnju upravu ili glavno mjesto poslovanja u državi članici Unije.

9.   

U popisima u nastavku upotrebljavaju se sljedeće pokrate:

AT

Austrija

BE

Belgija

BG

Bugarska

CY

Cipar

CZ

Češka

DE

Njemačka

DK

Danska

EE

Estonija

EL

Grčka

ES

Španjolska

EU

Europska unija, uključujući sve njezine države članice

FI

Finska

FR

Francuska

HR

Hrvatska

HU

Mađarska

IE

Irska

IT

Italija

LT

Litva

LU

Luksemburg

LV

Latvija

MT

Malta

NL

Nizozemska

PL

Poljska

PT

Portugal

RO

Rumunjska

SE

Švedska

SI

Slovenija

SK

Slovačka

UPU

Ugovorni pružatelji usluga

SD

Samostalni djelatnici

Ugovorni pružatelji usluga

10.

Podložno popisu rezervi iz stavaka 12. i 13., stranke preuzimaju obveze u skladu s člankom 143. ovog Sporazuma u odnosu na kategoriju modaliteta 4 ugovornih pružatelja usluga u sljedećim sektorima ili podsektorima:

(a)

usluge pravnog savjetovanja u vezi s međunarodnim javnim pravom i pravom matične jurisdikcije;

(b)

računovodstvene i knjigovodstvene usluge;

(c)

usluge poreznog savjetovanja;

(d)

arhitektonske usluge i usluge urbanističkog planiranja i krajobrazne arhitekture;

(e)

inženjerske usluge i usluge integriranog inženjerstva;

(f)

medicinske i stomatološke usluge;

(g)

veterinarske usluge;

(h)

usluge primalja;

(i)

usluge medicinskih sestara, fizioterapeuta i paramedicinskog osoblja;

(j)

računalne i srodne usluge;

(k)

usluge istraživanja i razvoja;

(l)

usluge oglašavanja;

(m)

usluge istraživanja tržišta i anketiranja;

(n)

usluge savjetovanja u pogledu upravljanja;

(o)

usluge povezane sa savjetovanjem u pogledu upravljanja;

(p)

usluge tehničkog ispitivanja i analize;

(q)

srodne usluge znanstvenog i tehničkog savjetovanja;

(r)

rudarstvo;

(s)

održavanje i popravak plovila;

(t)

održavanje i popravak opreme za željeznički prijevoz;

(u)

održavanje i popravak motornih vozila, motocikala, motornih sanjki i opreme za cestovni prijevoz;

(v)

održavanje i popravak zrakoplova i njihovih dijelova;

(w)

održavanje i popravak metalnih proizvoda, (neuredskih) strojeva, (neprijevozne i neuredske) opreme te proizvoda za osobnu upotrebu i upotrebu u kućanstvu;

(x)

usluge pismenog i usmenog prevođenja;

(y)

telekomunikacijske usluge;

(z)

poštanske i kurirske usluge;

(aa)

graditeljstvo i povezane inženjerske usluge;

(bb)

usluge istraživanja lokacije;

(cc)

usluge u području visokog obrazovanja;

(dd)

usluge povezane s poljoprivredom, lovom i šumarstvom;

(ee)

usluge u području okoliša;

(ff)

osiguranje i usluge povezane s osiguranjem, savjetodavne i konzultantske usluge;

(gg)

ostale financijske usluge, savjetodavne i konzultantske usluge;

(hh)

savjetodavne i konzultantske usluge u području prometa;

(ii)

usluge putničkih agencija i turoperatora;

(jj)

usluge turističkih vodiča;

(kk)

savjetodavne i konzultantske usluge u području proizvodnje.

Samostalni djelatnici

11.

Podložno popisu rezervi iz stavaka 12. i 13., stranke preuzimaju obveze u skladu s člankom 143. ovog Sporazuma u odnosu na kategoriju modaliteta 4 samostalnih djelatnika u sljedećim sektorima ili podsektorima:

(a)

Usluge pravnog savjetovanja u vezi s međunarodnim javnim pravom i pravom matične jurisdikcije;

(b)

arhitektonske usluge i usluge urbanističkog planiranja i krajobrazne arhitekture;

(c)

inženjerske usluge i usluge integriranog inženjerstva;

(d)

računalne i srodne usluge;

(e)

usluge istraživanja i razvoja;

(f)

usluge istraživanja tržišta i anketiranja;

(g)

usluge savjetovanja u pogledu upravljanja;

(h)

usluge povezane sa savjetovanjem u pogledu upravljanja;

(i)

rudarstvo;

(j)

usluge pismenog i usmenog prevođenja;

(k)

telekomunikacijske usluge;

(l)

poštanske i kurirske usluge;

(m)

usluge u području visokog obrazovanja;

(n)

usluge povezane s osiguranjem, savjetodavne i konzultantske usluge;

(o)

ostale financijske usluge, savjetodavne i konzultantske usluge;

(p)

savjetodavne i konzultantske usluge u području prometa;

(q)

savjetodavne i konzultantske usluge u području proizvodnje.

12.

Rezerve Unije jesu:

Sektor ili podsektor

Opis rezervi

Svi sektori

UPU i SD:

 

U AT: Najdulje trajanje privremenog boravka za ukupno razdoblje ne smije iznositi više od šest mjeseci u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci ili za vrijeme trajanja ugovora, ovisno o tome što je kraće.

 

U CZ: Najdulje trajanje privremenog boravka iznosi najviše 12 uzastopnih mjeseci ili za vrijeme trajanja ugovora, ovisno o tome što je kraće.

Usluge pravnog savjetovanja u vezi s međunarodnim javnim pravom i pravom matične jurisdikcije

(CPC 861 (dio))

UPU:

 

U AT, BE, CY, DE, EE, EL, ES, FR, HR, IE, IT, LU, NL, PL, PT, SE: Nema ograničenja.

 

U BG, CZ, DK, FI, HU, LT, LV, MT, RO, SI, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

SD:

 

U AT, CY, DE, EE, FR, HR, IE, LU, LV, NL, PL, PT, SE: Nema ograničenja.

 

U BE, BG, CZ, DK, EL, ES, FI, HU, IT, LT, MT, RO, SI, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

Računovodstvene i knjigovodstvene usluge

(CPC 86212 osim „usluga revizije”, 86213, 86219 i 86220)

UPU:

 

U AT, BE, DE, EE, ES, HR, IE, IT, LU, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U BG, CZ, CY, DK, EL, FI, FR, HU, LT, LV, MT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

SD:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze.

Usluge poreznog savjetovanja

(CPC 863) (1)

UPU:

 

U AT, BE, DE, EE, ES, FR, HR, IE, IT, LU, NL, PL, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U BG, CZ, CY, DK, EL, FI, HU, LT, LV, MT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U PT: Ne preuzimaju se obveze.

SD:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze.

Arhitektonske usluge

i

usluge urbanističkog planiranja i krajobrazne arhitekture

(CPC 8671 i 8674)

UPU:

 

U BE, CY, EE, ES, EL, FR, HR, IE, IT, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U FI: Nema ograničenja, osim: Fizička osoba mora dokazati da posjeduje posebna znanja bitna za uslugu koju pruža.

 

U BG, CZ, DE, HU, LT, LV, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U DK: Ispitivanje gospodarskih potreba osim za privremeni boravak UPU-a do tri mjeseca.

 

U AT: Samo usluge planiranja, pod uvjetom: Ispitivanje gospodarskih potreba.

SD:

 

U CY, DE, EE, EL, FR, HR, IE, LU, LV, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U FI: Nema ograničenja, osim: Fizička osoba mora dokazati da posjeduje posebna znanja bitna za uslugu koju pruža.

 

U BE, BG, CZ, DK, ES, HU, IT, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U AT: Samo usluge planiranja, pod uvjetom: Ispitivanje gospodarskih potreba.

Inženjerske usluge

i

integrirane inženjerske usluge

(CPC 8672 i 8673)

UPU:

 

U BE, CY, EE, ES, EL, FR, HR, IE, IT, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U FI: Nema ograničenja, osim: Fizička osoba mora dokazati da posjeduje posebna znanja bitna za uslugu koju pruža.

 

U BG, CZ, DE, HU, LT, LV, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U DK: Ispitivanje gospodarskih potreba osim za privremeni boravak UPU-a do tri mjeseca.

 

U AT: Samo usluge planiranja, pod uvjetom: Ispitivanje gospodarskih potreba.

SD:

 

U CY, DE, EE, EL, FR, HR, IE, LU, LV, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U FI: Nema ograničenja, osim: Fizička osoba mora dokazati da posjeduje posebna znanja bitna za uslugu koju pruža.

 

U BE, BG, CZ, DK, ES, HU, IT, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U AT: Samo usluge planiranja, pod uvjetom: Ispitivanje gospodarskih potreba.

Medicinske (uključujući psihologe) i stomatološke usluge

(CPC 9312 i 85201 (dio))

UPU:

 

U SE: Nema ograničenja.

 

U CY, CZ, DE, DK, EE, ES, IE, IT, LU, MT, NL, PL, PT, RO, SI: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U FR: Ispitivanje gospodarskih potreba, osim za psihologe, pod uvjetom: Ne preuzimaju se obveze.

 

U AT: Ne preuzimaju se obveze, osim za usluge psihologa i stomatologa, pod uvjetom: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U BE, BG, EL, FI, HR, HU, LT, LV, SK: Ne preuzimaju se obveze.

SD:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze.

Veterinarske usluge

(CPC 932)

UPU:

 

U SE: Nema ograničenja.

 

U CY, CZ, DE, DK, EE, EL, ES, FI, FR, IE, IT, LT, LU, MT, NL, PL, PT, RO, SI: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U AT, BE, BG, HR, HU, LV, SK: Ne preuzimaju se obveze.

SD:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze.

Usluge primalja

(CPC 93191 (dio))

UPU:

 

U IE, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, CY, CZ, DE, DK, EE, EL, ES, FR, IT, LT, LV, LU, MT, NL, PL, PT, RO, SI: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U BE, BG, FI, HR, HU, SK: Ne preuzimaju se obveze.

SD:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze.

Usluge medicinskih sestara, fizioterapeuta i paramedicinskog osoblja

(CPC 93191 (dio))

UPU:

 

U IE, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, CY, CZ, DE, DK, EE, EL, ES, FR, IT, LT, LV, LU, MT, NL, PL, PT, RO, SI: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U BE, BG, FI, HR, HU, SK: Ne preuzimaju se obveze.

SD:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze.

Računalne i srodne usluge

(CPC 84)

UPU:

 

U BE, DE, EE, EL, ES, FR, HR, IE, IT, LU, LV, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U FI: Nema ograničenja, osim: Fizička osoba mora dokazati da posjeduje posebna znanja bitna za uslugu koju pruža.

 

U AT, BG, CZ, CY, HU, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U DK: ispitivanje gospodarskih potreba osim za privremeni boravak UPU-a do tri mjeseca.

SD:

 

U DE, EE, EL, FR, IE, LU, LV, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U FI: Nema ograničenja, osim: Fizička osoba mora dokazati da posjeduje posebna znanja bitna za uslugu koju pruža.

 

U AT, BE, BG, CZ, CY, DK, ES, HU, IT, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U HR: Ne preuzimaju se obveze.

Usluge istraživanja i razvoja

(CPC 851, 852 osim usluga psihologa (2) i 853)

UPU:

 

EU osim NL, SE: Zahtijeva se sporazum o gostovanju s odobrenom istraživačkom organizacijom (3).

 

EU osim CZ, DK, SK: Nema ograničenja

 

U CZ, DK, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

SD:

 

EU osim NL, SE: Zahtijeva se sporazum o gostovanju s odobrenom istraživačkom organizacijom (4).

 

EU osim BE, CZ, DK, IT, SK: Nema ograničenja

 

U BE, CZ, DK, IT, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

Usluge oglašivanja

(CPC 871)

UPU:

 

U BE, DE, EE, ES, FR, HR, IE, IT, LU, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BG, CZ, CY, DK, EL, FI, HU, LT, LV, MT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

SD:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze, osim NL. U NL: Nema ograničenja.

Usluge istraživanja tržišta i ispitivanja javnog mnijenja

(CPC 864)

UPU:

 

U BE, DE, EE, ES, FR, IE, IT, LU, NL, PL, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BG, CZ, CY, DK, EL, FI, HR, LV, MT, RO, SI, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U PT: Nema ih, osim za usluge ispitivanja javnog mnijenja (CPC 86402), pod uvjetom: Ne preuzimaju se obveze.

 

U HU, LT: Ispitivanje gospodarskih potreba, osim za usluge ispitivanja javnog mnijenja (CPC 86402), pod uvjetom: Ne preuzimaju se obveze.

SD:

 

U DE, EE, FR, IE, LU, NL, PL, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BE, BG, CZ, CY, DK, EL, ES, FI, HR, IT, LV, MT, RO, SI, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U PT: Nema ih, osim za usluge ispitivanja javnog mnijenja (CPC 86402), pod uvjetom: Ne preuzimaju se obveze.

 

U HU, LT: Ispitivanje gospodarskih potreba, osim za usluge ispitivanja javnog mnijenja (CPC 86402), pod uvjetom: Ne preuzimaju se obveze.

Usluge savjetovanja u pogledu upravljanja

(CPC 865)

UPU:

 

U BE, DE, EE, EL, ES, FI, FR, HR, IE, IT, LV, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BG, CZ, CY, HU, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U DK: Ispitivanje gospodarskih potreba osim za privremeni boravak UPU-a do tri mjeseca.

SD:

 

U CY, DE, EE, EL, FI, FR, IE, LV, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BE, BG, CZ, DK, ES, HR, HU, IT, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

Usluge povezane sa savjetovanjem u pogledu upravljanja

(CPC 866)

UPU:

 

U BE, DE, EE, EL, ES, FI, FR, HR, IE, IT, LV, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BG, CZ, CY, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U DK: Ispitivanje gospodarskih potreba osim za privremeni boravak UPU-a do tri mjeseca.

 

U HU: Ispitivanje gospodarskih potreba, osim za usluge arbitraže i mirenja (CPC 86602), pod uvjetom: Ne preuzimaju se obveze.

SD:

 

U CY, DE, EE, EL, FI, FR, IE, LV, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BE, BG, CZ, DK, ES, HR, IT, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba

 

U HU: Ispitivanje gospodarskih potreba, osim za usluge arbitraže i mirenja (CPC 86602), pod uvjetom: Ne preuzimaju se obveze.

Usluge tehničkog ispitivanja i analize

(CPC 8676)

UPU:

 

U BE, DE, EE, EL, ES, FR, HR, IE, IT, LU, NL, PL, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BG, CZ, CY, FI, HU, LT, LV, MT, PT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U DK: Ispitivanje gospodarskih potreba osim za privremeni boravak UPU-a do tri mjeseca.

SD:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze, osim NL. U NL: Nema ograničenja.

Srodne usluge znanstvenog i tehničkog savjetovanja

(CPC 8675)

UPU:

 

U BE, EE, EL, ES, HR, IE, IT, LU, NL, PL, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, CZ, CY, DE, DK, FI, HU, LT, LV, MT, PT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U DE: Nema ih, osim za javno imenovane geodete, pod uvjetom: Ne preuzimaju se obveze.

 

U FR: Nema ih, osim za postupke „izmjere” povezane s utvrđivanjem prava vlasništva i zemljišnih zakona, pod uvjetom: Ne preuzimaju se obveze.

 

U BG: Ne preuzimaju se obveze.

SD:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze, osim NL. U NL: Nema ograničenja.

Rudarstvo (CPC 883, samo savjetodavne i konzultantske usluge)

UPU:

 

U BE, DE, EE, EL, ES, FI, FR, HR, IE, IT, LV, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BG, CZ, CY, HU, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U DK: Ispitivanje gospodarskih potreba osim za privremeni boravak UPU-a do tri mjeseca.

SD:

 

U DE, EE, EL, FI, FR, HR, IE, LV, LU, MT, NL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BE, BG, CZ, CY, DK, ES, HU, IT, LT, PL, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

Održavanje i popravak plovila

(CPC 8868 (dio))

UPU:

 

U BE, EE, EL, ES, FR, HR, IT, LV, LU, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja

 

U AT, BG, CZ, CY, DE, DK, FI, HU, IE, LT, MT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

SD:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze, osim NL. U NL: Nema ograničenja.

Održavanje i popravak opreme za željeznički promet

(CPC 8868 (dio))

UPU:

 

U BE, EE, EL, ES, FR, HR, IT, LV, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BG, CZ, CY, DE, DK, FI, HU, IE, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

SD:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze, osim NL. U NL: Nema ograničenja.

Održavanje i popravak motornih vozila, motocikala, motornih sanjki i opreme za cestovni prijevoz

(CPC 6112, 6122, 8867 (dio) i 8868 (dio))

UPU:

 

U BE, EE, EL, ES, FR, HR, IT, LV, LU, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BG, CZ, CY, DE, DK, FI, HU, IE, LT, MT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

SD:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze, osim NL. U NL: Nema ograničenja.

Održavanje i popravak zrakoplova i njihovih dijelova

(CPC 8868 (dio))

UPU:

 

U BE, EE, EL, ES, FR, HR, IT, LV, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BG, CZ, CY, DE, DK, FI, HU, IE, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

SD:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze, osim NL. U NL: Nema ograničenja.

Održavanje i popravak metalnih proizvoda, (neuredskih) strojeva, (neprijevozne i neuredske) opreme te proizvoda za osobnu upotrebu i upotrebu u kućanstvu (5)

(CPC 633, 7545, 8861, 8862, 8864, 8865 i 8866)

UPU:

 

U BE, EE, EL, ES, FR, HR, IT, LV, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BG, CZ, CY, DE, DK, HU, IE, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U FI: Ne preuzimaju se obveze, osim u kontekstu ugovora nakon prodaje ili iznajmljivanja; za održavanje i popravak proizvoda za osobnu upotrebu i upotrebu u kućanstvu (CPC 633): Ispitivanje gospodarskih potreba.

SD:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze, osim NL. U NL: Nema ograničenja.

Usluge pismenog i usmenog prevođenja

(CPC 87905, isključujući službene ili certificirane djelatnosti)

UPU:

 

U BE, CY, DE, EE, EL, ES, FR, HR, IT, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BG, CZ, DK, FI, HU, IE, LT, LV, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

SD:

 

U CY, DE, EE, FR, LU, LV, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BE, BG, CZ, DK, EL, ES, FI, HU, IE, IT, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U HR: Ne preuzimaju se obveze.

Telekomunikacijske usluge (CPC 7544, samo savjetodavne i konzultantske usluge)

UPU:

 

U BE, DE, EE, EL, ES, FI, FR, HR, IE, IT, LV, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BG, CZ, CY, HU, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U DK: Ispitivanje gospodarskih potreba osim za privremeni boravak UPU-a do tri mjeseca.

SD:

 

U DE, EE, EL, FI, FR, HR, IE, LV, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BE, BG, CZ, CY, DK, ES, HU, IT, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

Poštanske i kurirske usluge (CPC 751, samo savjetodavne i konzultantske usluge)

UPU:

 

U BE, DE, EE, EL, ES, FR, HR, IE, IT, LV, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BG, CZ, CY, FI, HU, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U DK: Ispitivanje gospodarskih potreba osim za privremeni boravak UPU-a do tri mjeseca.

SD:

 

U DE, EE, EL, FR, HR, IE, LV, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BE, BG, CZ, CY, DK, ES, FI, HU, IT, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

Graditeljstvo i povezane inženjerske usluge

(CPC 511, 512, 513, 514, 515, 516, 517 i 518. BG: CPC 512, 5131, 5132, 5135, 514, 5161, 5162, 51641, 51643, 51644, 5165 i 517)

UPU:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze osim u BE, CZ, DK, ES, NL i SE.

 

U BE, DK, ES, NL, SE: Nema ograničenja.

 

U CZ: Ispitivanje gospodarskih potreba.

SD:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze, osim NL. U NL: Nema ograničenja.

Usluge istraživanja lokacije

(CPC 5111)

UPU:

 

U BE, DE, EE, EL, ES, FR, HR, IE, IT, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BG, CZ, CY, FI, HU, LT, LV, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U DK: Ispitivanje gospodarskih potreba osim za privremeni boravak UPU-a do tri mjeseca.

SD:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze.

Usluge u području visokog obrazovanja

(CPC 923)

UPU:

 

EU osim u LU, SE: Ne preuzimaju se obveze.

 

U LU: Ne preuzimaju se obveze, osim za sveučilišne profesore, pod uvjetom: Nema ograničenja.

 

U SE: Nema ih, osim za pružatelje obrazovnih usluga financiranih iz javnih i privatnih izvora s nekom vrstom državne potpore, pod uvjetom: Ne preuzimaju se obveze.

SD:

 

EU osim u SE: Ne preuzimaju se obveze.

 

U SE: Nema ih, osim za pružatelje obrazovnih usluga financiranih iz javnih i privatnih izvora s nekom vrstom državne potpore, pod uvjetom: Ne preuzimaju se obveze.

Poljoprivreda, lov i šumarstvo (CPC 881, samo savjetodavne i konzultantske usluge)

UPU:

 

EU osim u BE, DE, DK, ES, FI, HR i SE: ne preuzimaju se obveze

 

U BE, DE, ES, HR, SE: Nema ograničenja

 

U DK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U FI: ne preuzimaju se obveze, osim za savjetodavne i konzultantske usluge koje se odnose na šumarstvo, pod uvjetom: Nema ograničenja.

SD:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze.

Usluge u području okoliša

(CPC 9401, 9402, 9403, 9404, 94060 (dio), 9405, dio 9406 i 9409)

UPU:

 

U BE, EE, ES, FI, FR, HR, IE, IT, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BG, CZ, CY, DE, DK, EL, HU, LT, LV, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

SD:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze.

Osiguranje i usluge povezane s osiguranjem (samo savjetodavne i konzultantske usluge)

UPU:

 

U BE, DE, EE, EL, ES, FR, HR, IE, IT, LV, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BG, CZ, CY, FI, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U DK: Ispitivanje gospodarskih potreba osim za privremeni boravak UPU-a do tri mjeseca.

 

U HU: Ne preuzimaju se obveze.

SD:

 

U DE, EE, EL, FR, HR, IE, LV, LU, MT, NL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BE, BG, CZ, CY, DK, ES, FI, IT, LT, PL, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U HU: Ne preuzimaju se obveze.

Ostale financijske usluge (samo savjetodavne i konzultantske usluge)

UPU:

 

U BE, DE, ES, EE, EL, FR, HR, IE, IT, LV, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BG, CZ, CY, FI, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U DK: ispitivanje gospodarskih potreba osim za privremeni boravak UPU-a do tri mjeseca.

 

U HU: Ne preuzimaju se obveze.

SD:

 

U DE, EE, EL, FR, HR, IE, LV, LU, MT, NL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BE, BG, CZ, CY, DK, ES, FI, IT, LT, PL, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U HU: Ne preuzimaju se obveze.

Promet (CPC 71, 72, 73 i 74, samo savjetodavne i konzultantske usluge)

UPU:

 

U DE, EE, EL, ES, FI, FR, HR, IE, IT, LV, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BG, CZ, CY, HU, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U DK: Ispitivanje gospodarskih potreba osim za privremeni boravak UPU-a do tri mjeseca.

 

U BE: Ne preuzimaju se obveze.

SD:

 

U CY, DE, EE, EL, FI, FR, HR, IE, LV, LU, MT, NL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BG, CZ, DK, ES, HU, IT, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

In PL: Ispitivanje gospodarskih potreba, osim za zračni prijevoz, pod uvjetom: Nema ograničenja.

 

U BE: Ne preuzimaju se obveze.

Usluge putničkih agencija i organizatora grupnih putovanja (turoperatora) (uključujući voditelje putovanja (6))

(CPC 7471)

UPU:

 

U AT, CY, CZ, DE, EE, ES, FR, HR, IT, LU, NL, PL, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U BG, EL, FI, HU, LT, LV, MT, PT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U DK: Ispitivanje gospodarskih potreba osim za privremeni boravak UPU-a do tri mjeseca.

 

U BE, IE: Ne preuzimaju se obveze, osim za voditelje putovanja, pod uvjetom: Nema ograničenja.

SD:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze.

Usluge turističkih vodiča

(CPC 7472)

UPU:

 

U NL, PT, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BE, BG, CY, CZ, DE, DK, EE, FI, FR, EL, HU, IE, IT, LV, LU, MT, RO, SK, SI: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U ES, HR, LT, PL: Ne preuzimaju se obveze.

SD:

 

EU: Ne preuzimaju se obveze.

Proizvodnja (CPC 884 i 885, samo savjetodavne i konzultantske usluge)

UPU:

 

U BE, DE, EE, EL, ES, FI, FR, HR, IE, IT, LV, LU, MT, NL, PL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BG, CZ, CY, HU, LT, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

 

U DK: Ispitivanje gospodarskih potreba osim za privremeni boravak UPU-a do tri mjeseca.

SD:

 

U DE, EE, EL, FI, FR, HR, IE, LV, LU, MT, NL, PT, SI, SE: Nema ograničenja.

 

U AT, BE, BG, CZ, CY, DK, ES, HU, IT, LT, PL, RO, SK: Ispitivanje gospodarskih potreba.

13.

Rezerve Ujedinjene Kraljevine jesu:

Sektor ili podsektor

Opis rezervi

Svi sektori

Nema ograničenja

Usluge pravnog savjetovanja u vezi s međunarodnim javnim pravom i pravom matične jurisdikcije

(CPC 861 (dio))

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Nema ograničenja.

Računovodstvene i knjigovodstvene usluge

(CPC 86212 osim „usluga revizije”, 86213, 86219 i 86220)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Usluge poreznog savjetovanja

(CPC 863) (7)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Arhitektonske usluge

i

usluge urbanističkog planiranja i krajobrazne arhitekture

(CPC 8671 i 8674)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Nema ograničenja.

Inženjerske usluge

i

integrirane inženjerske usluge

(CPC 8672 i 8673)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Nema ograničenja.

Medicinske (uključujući psihologe) i stomatološke usluge

(CPC 9312 i 85201 (dio))

UPU:

Ne preuzimaju se obveze.

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Veterinarske usluge

(CPC 932)

UPU:

Ne preuzimaju se obveze.

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Usluge primalja

(CPC 93191 (dio))

UPU:

Ne preuzimaju se obveze.

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Usluge medicinskih sestara, fizioterapeuta i paramedicinskog osoblja

(CPC 93191 (dio))

UPU:

Ne preuzimaju se obveze.

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Računalne i srodne usluge

(CPC 84)

UPU:

UK: Nema ograničenja.

SD:

Nema ograničenja.

Usluge istraživanja i razvoja

(CPC 851, 852 osim usluga psihologa (8) i 853)

UPU:

Nema ograničenja

SD:

Nema ograničenja

Usluge oglašivanja

(CPC 871)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Usluge istraživanja tržišta i ispitivanja javnog mnijenja

(CPC 864)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Nema ograničenja.

Usluge savjetovanja u pogledu upravljanja

(CPC 865)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Nema ograničenja.

Usluge povezane sa savjetovanjem u pogledu upravljanja

(CPC 866)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Nema ograničenja.

Usluge tehničkog ispitivanja i analize

(CPC 8676)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Srodne usluge znanstvenog i tehničkog savjetovanja

(CPC 8675)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Rudarstvo (CPC 883, samo savjetodavne i konzultantske usluge)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Nema ograničenja.

Održavanje i popravak plovila

(CPC 8868 (dio))

UPU:

Nema ograničenja

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Održavanje i popravak opreme za željeznički promet

(CPC 8868 (dio))

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Održavanje i popravak motornih vozila, motocikala, motornih sanjki i opreme za cestovni prijevoz

(CPC 6112, 6122, 8867 (dio) i 8868 (dio))

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Održavanje i popravak zrakoplova i njihovih dijelova

(CPC 8868 (dio))

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Održavanje i popravak metalnih proizvoda, (neuredskih) strojeva, (neprijevozne i neuredske) opreme te proizvoda za osobnu upotrebu i upotrebu u kućanstvu (9)

(CPC 633, 7545, 8861, 8862, 8864, 8865 i 8866)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Usluge pismenog i usmenog prevođenja

(CPC 87905, isključujući službene ili certificirane djelatnosti)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Nema ograničenja.

Telekomunikacijske usluge (CPC 7544, samo savjetodavne i konzultantske usluge)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Nema ograničenja.

Poštanske i kurirske usluge (CPC 751, samo savjetodavne i konzultantske usluge)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Nema ograničenja.

Graditeljstvo i povezane inženjerske usluge

(CPC 511, 512, 513, 514, 515, 516, 517 i 518. BG: CPC 512, 5131, 5132, 5135, 514, 5161, 5162, 51641, 51643, 51644, 5165 i 517)

UPU:

Ne preuzimaju se obveze.

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Usluge istraživanja lokacije

(CPC 5111)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Usluge u području visokog obrazovanja

(CPC 923)

UPU:

Ne preuzimaju se obveze.

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Poljoprivreda, lov i šumarstvo (CPC 881, samo savjetodavne i konzultantske usluge)

UPU:

Ne preuzimaju se obveze

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Usluge u području okoliša

(CPC 9401, 9402, 9403, 9404, 94060 (dio), 9405, dio 9406 (dio) i 9409)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Osiguranje i usluge povezane s osiguranjem (samo savjetodavne i konzultantske usluge)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Nema ograničenja.

Ostale financijske usluge (samo savjetodavne i konzultantske usluge)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Nema ograničenja.

Promet (CPC 71, 72, 73 i 74, samo savjetodavne i konzultantske usluge)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Nema ograničenja.

Usluge putničkih agencija i organizatora grupnih putovanja (turoperatora) (uključujući voditelje putovanja (10))

(CPC 7471)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Usluge turističkih vodiča

(CPC 7472)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Ne preuzimaju se obveze.

Proizvodnja (CPC 884 i 885, samo savjetodavne i konzultantske usluge)

UPU:

Nema ograničenja.

SD:

Nema ograničenja.


(1)  Ne uključuju usluge pravnog savjetovanja i usluge pravnog zastupanja u poreznim pitanjima, koje su u okviru usluga pravnog savjetovanja u skladu s međunarodnim javnim pravom i pravom matične jurisdikcije.

(2)  Dio CPC-a 85201 koji se nalazi u okviru medicinskih i stomatoloških usluga.

(3)  Za sve države članice osim za DK, odobrenje istraživačke organizacije i sporazum o gostovanju moraju ispunjavati uvjete iz Direktive EU-a 2005/71/EZ od 12. listopada 2005.

(4)  Za sve države članice osim za DK, odobrenje istraživačke organizacije i sporazum o gostovanju moraju ispunjavati uvjete iz Direktive EU-a 2005/71/EZ od 12. listopada 2005.

(5)  Usluge održavanja i popravka uredskih strojeva i opreme uključujući i računala (CPC 845) navedene su pod računalnim uslugama.

(6)  Pružatelji usluga čija je funkcija pratiti skupinu na putovanju koja se sastoji od najmanje 10 fizičkih osoba, a ne posluju kao vodiči na konkretnim lokacijama.

(7)  Ne uključuju usluge pravnog savjetovanja i usluge pravnog zastupanja u poreznim pitanjima, koje su u okviru usluga pravnog savjetovanja u skladu s međunarodnim javnim pravom i pravom matične jurisdikcije.

(8)  Dio CPC-a 85201 koji se nalazi u okviru medicinskih i stomatoloških usluga.

(9)  Usluge održavanja i popravka uredskih strojeva i opreme uključujući i računala (CPC 845) navedene su pod računalnim uslugama.

(10)  Pružatelji usluga čija je funkcija pratiti skupinu na putovanju koja se sastoji od najmanje 10 fizičkih osoba, a ne posluju kao vodiči na konkretnim lokacijama.


PRILOG 23.

KRETANJE FIZIČKIH OSOBA

Članak 1.

Postupovne obveze povezane s ulaskom i privremenim boravkom

Stranke nastoje osigurati da se pri obradi zahtjeva za ulazak i privremeni boravak na temelju njihovih odgovarajućih obveza iz Sporazuma poštuje dobra upravna praksa:

(a)

svaka stranka osigurava da naknade koje naplaćuju nadležna tijela za obradu zahtjeva za ulazak i privremeni boravak neopravdano ne narušavaju ni ne odgađaju trgovinu uslugama na temelju ovog Sporazuma;

(b)

podložno diskrecijskoj ocjeni nadležnih tijela svake stranke, dokumenti koji se traže od podnositelja zahtjeva za odobrenje ulaska i privremenog boravka poslovnog posjetitelja u kratkoročnom posjetu trebali bi biti razmjerni svrsi njihova prikupljanja;

(c)

nadležna tijela svake stranke obrađuju potpune zahtjeve za odobrenje ulaska i privremenog boravka što je brže moguće;

(d)

nadležna tijela svake stranke nastoje bez nepotrebne odgode informativno odgovoriti na svaki razuman upit podnositelja zahtjeva o statusu zahtjeva;

(e)

ako nadležna tijela stranke traže dodatne informacije od podnositelja zahtjeva kako bi obradila zahtjev, ona nastoje bez nepotrebne odgode obavijestiti podnositelja zahtjeva;

(f)

nadležna tijela svake stranke odmah nakon donošenja odluke obavješćuju podnositelja zahtjeva o ishodu zahtjeva;

(g)

ako je zahtjev odobren, nadležna tijela svake stranke obavješćuju podnositelja zahtjeva o razdoblju privremenog boravka i ostalim relevantnim uvjetima;

(h)

ako je zahtjev odbijen, nadležna tijela stranke, na zahtjev ili na vlastitu inicijativu, podnositelju zahtjeva dostavljaju informacije o svim dostupnim postupcima preispitivanja ili žalbe; i

(i)

svaka stranka nastoji prihvaćati i obrađivati zahtjeve u elektroničkom obliku.

Članak 2.

Dodatne postupovne obveze koje se primjenjuju na osobe premještene unutar društva i njihove partnere, djecu i članove obitelji (1)

1.   Nadležna tijela svake stranke donose odluku o zahtjevu za izdavanje ili produljenje dozvole za ulazak ili privremeni boravak osobe premještene unutar društva te pisanim putem obavješćuju podnositelja zahtjeva o odluci, u skladu s postupcima obavješćivanja prema nacionalnom pravu, što je prije moguće, ali najkasnije 90 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva.

2.   Ako su informacije ili dokumentacija priložene u zahtjevu nepotpune, dotična nadležna tijela nastoje u razumnom roku obavijestiti podnositelja zahtjeva o potrebnim dodatnim informacijama te odrediti razuman rok za njihovu dostavu. Rok iz stavka 1. suspendira se sve dok se nadležnim tijelima ne dostave potrebne dodatne informacije.

3.   Unija članovima obitelji fizičkih osoba iz Ujedinjene Kraljevine koje su premještene unutar društva u Uniju odobrava pravo na ulazak i privremeni boravak dodijeljeno članovima obitelji osobe premještene unutar društva na temelju članka 19. Direktive 2014/66/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2).

4.   Ujedinjena Kraljevina dopušta ulazak i privremeni boravak partnera i uzdržavane djece osoba premještenih unutar društva, kako je to dopušteno u okviru pravila Ujedinjene Kraljevine u području imigracije.

5.   Ujedinjena Kraljevina partnerima i uzdržavanoj djeci osoba premještenih unutar društva iz stavka 4. dopušta da tijekom trajanja njihove vize rade kao zaposlene ili samozaposlene osobe te od njih ne zahtijeva da ishode radnu dozvolu.


(1)  Stavci 1., 2. i 3. ne primjenjuju se na države članice koje ne podliježu primjeni Direktive 2014/66/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u okviru premještaja unutar društva (SL EU L 157, 27.5.2014., str. 1.) („Direktiva o premještaju unutar društva”).

(2)  Direktiva 2014/66/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u okviru premještaja unutar društva (SL EU L 157, 27.5.2014., str. 1.).


PRILOG 24.

SMJERNICE ZA DOGOVORE O PRIZNAVANJU STRUČNIH KVALIFIKACIJA

ODJELJAK A

OPĆE ODREDBE

Uvod

1.

Ovaj Prilog sadržava smjernice za dogovore o uvjetima za priznavanje stručnih kvalifikacija („dogovori”), kako je predviđeno člankom 158. ovog Sporazuma.

2.

U skladu s člankom 158. ovog Sporazuma ove se smjernice uzimaju u obzir pri izradi zajedničkih preporuka stručnih ili nadležnih tijela stranaka („zajedničke preporuke”).

3.

Smjernice nisu obvezujuće ni iscrpne i njima se ne mijenjaju prava i obveze stranaka prema ovom Sporazumu niti se na njih utječe. U njima se iznose uobičajeni sadržaj dogovora i opći pokazatelji o gospodarskoj vrijednosti dogovora i usklađenosti relevantnih režima stručnih kvalifikacija.

4.

Ne moraju svi elementi ovih smjernica biti relevantni za sve slučajeve, a stručna i nadležna tijela mogu u svoje zajedničke preporuke uvrstiti i sve druge elemente koji smatraju važnima za dogovore o dotičnoj profesiji i profesionalnim djelatnostima, u skladu s ovim Sporazumom.

5.

Vijeće za partnerstvo trebalo bi te smjernice uzeti u obzir pri odlučivanju o izradi i donošenju dogovora. Smjernicama se ne dovodi u pitanje njegovo preispitivanje usklađenosti zajedničkih preporuka s dijelom drugim naslovom prvim glavom II. ovog Sporazuma ni diskrecijsko pravo Vijeća za partnerstvo da razmotri elemente koje smatra relevantnima, uključujući one sadržane u zajedničkim preporukama.

ODJELJAK B

OBLIK I SADRŽAJ DOGOVORA

6.

U ovom se odjeljku opisuje uobičajeni sadržaj dogovora, koji je djelomično izvan nadležnosti stručnih ili nadležnih tijela koja izrađuju zajedničke preporuke. Međutim, ti aspekti sadržavaju korisne informacije koje valja uzeti u obzir pri izradi zajedničkih preporuka radi njihove što bolje prilagodbe mogućem području primjene dogovora.

7.

Pitanja koja su izrijekom obuhvaćena ovim Sporazumom, a primjenjuju se na dogovore (kao što su geografsko područje primjene pojedinog dogovora, njegova interakcija s planiranim nesukladnim mjerama, sustav rješavanja sporova, žalbeni mehanizmi, mehanizmi praćenja i preispitivanja dogovora) ne bi trebala biti obuhvaćena zajedničkim preporukama.

8.

U okviru dogovora mogu se predvidjeti različiti mehanizmi za priznavanje stručnih kvalifikacija unutar stranke. Osim toga, može se, ali i ne mora, ograničiti na utvrđivanje područja primjene dogovora, postupovne odredbe, učinke priznanja i dodatne zahtjeve te na upravljanje dogovorom.

9.

Dogovor koji donese Vijeće za partnerstvo trebao bi sadržavati stupanj diskrecije koji namjeravaju zadržati nadležna tijela koja odlučuju o priznavanju.

Područje primjene dogovora

10.

U dogovoru bi trebalo utvrditi sljedeće elemente:

(a)

regulirane profesije, relevantne stručne nazive i djelatnost ili skupinu djelatnosti obuhvaćene opsegom obavljanja regulirane profesije u objema strankama („opseg obavljanja profesije”); i

(b)

je li njime obuhvaćeno priznavanje stručnih kvalifikacija u svrhu pristupa profesionalnim djelatnostima na određeno ili neodređeno vrijeme.

Uvjeti priznavanja

11.

U dogovoru se mogu posebno utvrditi:

(a)

stručne kvalifikacije potrebne za priznavanje u skladu s dogovorom (na primjer dokaz o formalnoj osposobljenosti, stručnom iskustvu ili druga potvrda kompetencije);

(b)

stupanj diskrecije koji zadržavaju tijela za priznavanje pri procjeni zahtjeva za priznavanje tih kvalifikacija; i

(c)

postupci koji se primjenjuju u slučaju razlika i nedostataka između stručnih kvalifikacija i sredstva za premošćivanje tih razlika, među ostalim mogućnost uvođenja kompenzacijskih mjera i drugih relevantnih uvjeta i ograničenja.

Postupovne odredbe

12.

U dogovoru se mogu utvrditi:

(a)

traženi dokumenti i oblik u kojem bi ih trebalo dostaviti (npr. elektronički ili drukčije, uz prijevode ili potvrde o autentičnosti ili bez njih itd.);

(b)

koraci i faze u postupku priznavanja, uključujući one koji se odnose na moguće kompenzacijske mjere, odgovarajuće obveze i rokove; i

(c)

dostupnost informacija relevantnih za sve aspekte postupaka i zahtjeva priznavanja.

Učinci priznavanja i dodatni zahtjevi

13.

U dogovoru se mogu utvrditi odredbe o učincima priznavanja (ako je to relevantno, s obzirom na različite načine izvršenja).

14.

U dogovoru se mogu opisati dodatni zahtjevi za učinkovito obavljanje regulirane profesije u stranci domaćinu. Takvi zahtjevi mogu obuhvaćati:

(a)

registraciju kod lokalnih tijela,

(b)

odgovarajuće jezične vještine,

(c)

dokaz dobrog karaktera,

(d)

usklađenost sa zahtjevima stranke domaćina u pogledu upotrebe poslovnog naziva ili tvrtke,

(e)

poštovanje etičkih pravila i zahtjeva stranke domaćina u pogledu neovisnosti i profesionalnog ponašanja,

(f)

potrebu za osiguranjem od profesionalne odgovornosti,

(g)

pravila o disciplinskim mjerama, financijskoj i profesionalnoj odgovornosti, i

(h)

zahtjeve za kontinuirani profesionalni razvoj.

Upravljanje dogovorom

15.

U dogovoru bi trebalo utvrditi uvjete pod kojima ga se može preispitati ili opozvati te učinke preispitivanja ili opoziva. Može se razmotriti i uvrštenje odredaba o učincima svih prethodno dodijeljenih priznanja.

ODJELJAK C

GOSPODARSKA VRIJEDNOST PREDVIĐENOG DOGOVORA

16.

U skladu s člankom 158. stavkom 2. ovog Sporazuma, uz zajedničke preporuke prilaže se dokazima potkrijepljena procjena gospodarske vrijednosti predviđenog dogovora. Ona se može sastojati od evaluacije gospodarskih koristi koje bi dogovor trebao donijeti gospodarstvima stranaka. Takva procjena može pomoći Vijeću za partnerstvo pri izradi i donošenju dogovora.

17.

Bilo bi korisno uvrstiti i elemente kao što su postojeća razina otvorenosti tržišta, potrebe dotične gospodarske grane, tržišni trendovi i kretanja, očekivanja i zahtjevi klijenata te poslovne prilike.

18.

Evaluacija ne mora biti potpuna i detaljna gospodarska analiza, no trebala bi objasniti interese profesije za donošenje dogovora i očekivane koristi za stranke od donošenja dogovora.

ODJELJAK D

USKLAĐENOST RELEVANTNIH REŽIMA STRUČNIH KVALIFIKACIJA

19.

U skladu s člankom 158. stavkom 2. ovog Sporazuma, uz zajedničke preporuke prilaže se dokazima potkrijepljena procjena usklađenosti relevantnih režima stručnih kvalifikacija. Ta procjena može pomoći Vijeću za partnerstvo pri izradi i donošenju dogovora.

20.

Svrha je sljedećeg postupka usmjeriti stručna i nadležna tijela pri ocjenjivanju usklađenosti relevantnih stručnih kvalifikacija i djelatnosti radi pojednostavnjenja i olakšavanja priznavanja stručnih kvalifikacija.

Prvi korak: procjena opsega obavljanja profesije i stručnih kvalifikacija potrebnih za obavljanje regulirane profesije u svakoj stranci.

21.

Procjena opsega obavljanja profesije i stručnih kvalifikacija potrebnih za obavljanje regulirane profesije u svakoj stranci trebala bi se temeljiti na svim relevantnim informacijama.

22.

Potrebno je utvrditi sljedeće elemente:

(a)

djelatnosti ili skupine djelatnosti obuhvaćene opsegom obavljanja regulirane profesije u svakoj stranci; i

(b)

stručne kvalifikacije potrebne u svakoj stranci za obavljanje regulirane profesije, koje mogu uključivati bilo koji od sljedećih elemenata:

i.

minimalna razina obrazovanja (na primjer, uvjeti upisa, stupanj obrazovanja, trajanje i sadržaj studija),

ii.

minimalno razina stručnog iskustva (na primjer, mjesto, trajanje i uvjete praktičnog osposobljavanja ili stručne prakse pod nadzorom prije registracije, licenciranja ili jednakovrijedne dozvole),

iii.

položene ispite, posebno u okviru stručne kompetencije, i

iv.

stjecanje licencije ili jednakovrijedne dozvole kojom se, među ostalim, potvrđuje ispunjenje potrebnih zahtjeva u pogledu stručnih kvalifikacija za obavljanje profesije.

Drugi korak: evaluacija razlika u opsegu obavljanja profesije ili stručnih kvalifikacija potrebnih za obavljanje regulirane profesije u svakoj stranci.

23.

Pri evaluaciji razlika u opsegu obavljanja profesije ili stručnih kvalifikacija potrebnih za obavljanje regulirane profesije u svakoj stranci trebalo bi posebno utvrditi one razlike koje su znatne.

24.

Znatna razlika u opsegu obavljanja profesije može postojati ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)

jedna ili više djelatnosti obuhvaćenih reguliranom profesijom u stranci domaćinu nije obuhvaćena odgovarajućom profesijom u stranci podrijetla;

(b)

za takve djelatnosti u stranci domaćinu potrebno je posebno osposobljavanje;

(c)

osposobljavanje za takve djelatnosti u stranci domaćinu obuhvaća pitanja koja se bitno razlikuju od onih obuhvaćenih kvalifikacijama podnositelja zahtjeva.

25.

Znatne razlike u stručnim kvalifikacijama potrebnima za obavljanje regulirane profesije mogu postojati ako postoje razlike u zahtjevima stranaka u pogledu stupnja, trajanja ili sadržaja osposobljavanja potrebnog za obavljanje djelatnosti obuhvaćenih reguliranom profesijom.

Treći korak: mehanizmi priznavanja

26.

Ovisno o okolnostima, mogući su različiti mehanizmi za priznavanje stručnih kvalifikacija. Mogući su različiti mehanizmi unutar stranke.

27.

Ako u opsegu obavljanja profesije i u stručnim kvalifikacijama potrebnima za obavljanje regulirane profesije nema znatnih razlika, dogovorom se može predvidjeti jednostavniji postupak priznavanja nego ako takve znatne razlike postoje.

28.

Ako postoje znatne razlike, dogovorom se mogu predvidjeti kompenzacijske mjere koje su dovoljne za ispravljanje takvih razlika.

29.

Ako se primjenjuju kompenzacijske mjere za smanjenje znatnih razlika, one bi trebale biti razmjerne razlikama koje se njima nastoje ispraviti. Svako praktično stručno iskustvo ili službeno potvrđeno osposobljavanje moglo bi se uzeti u obzir pri procjeni opsega potrebnih kompenzacijskih mjera.

30.

Bez obzira na to jesu li razlike znatne ili nisu, dogovorom se može uzeti u obzir stupanj diskrecije koji namjeravaju zadržati nadležna tijela pri odlučivanju o zahtjevima za priznavanje.

31.

Vrste kompenzacijskih mjera raznovrsne su i uključuju:

(a)

obavljanje regulirane profesije pod nadzorom u stranci domaćinu tijekom određenog razdoblja, po mogućnosti popraćeno daljnjim usavršavanjem pod nadzorom kvalificirane osobe i podložno reguliranoj procjeni;

(b)

ispit koji provode ili priznaju odgovarajuća tijela stranke domaćina radi procjene sposobnosti podnositelja zahtjeva za obavljanje regulirane profesije u toj stranci; ili

(c)

privremeno ograničenje opsega obavljanja profesije; ili kombinaciju navedenog.

32.

Dogovorom bi se moglo predvidjeti da se podnositeljima zahtjeva omogući da odaberu neku od jednakovrijednih kompenzacijskih mjera ako bi se time ograničilo administrativno opterećenje za podnositelje zahtjeva.

PRILOG 25.

JAVNA NABAVA

ODJELJAK A

RELEVANTNE ODREDBE GPA-a

Članci od I. do III., IV.1.a, od IV.2. do IV.7., od VI. do XV., od XVI.1. do XVI.3., XVII. i XVIII.

ODJELJAK B

OBVEZE U POGLEDU PRISTUPA TRŽIŠTU

Za potrebe ovog odjeljka „CPC” znači privremena Središnja klasifikacija proizvoda (Statistički dokumenti, serija M, br. 77, Odjel za međunarodna gospodarska i socijalna pitanja, Statistički ured Ujedinjenih naroda, New York, 1991.).

PODODJELJAK B1.

Europska unija

U skladu s člankom 277. stavcima 2. i 3. ovog Sporazuma, na javnu nabavu obuhvaćenu ovim pododjeljkom primjenjuje se dio drugi naslov prvi glava VI. ovog Sporazuma, uz javnu nabavu obuhvaćenu prilozima Europske unije Dodatku I. GPA-u.

Napomene u prilozima od 1. do 7. Europske unije Dodatku I. GPA-u primjenjuju se i na javnu nabavu obuhvaćenu ovim pododjeljkom, osim ako je u ovom pododjeljku navedeno drukčije.

Javna nabava obuhvaćena ovim pododjeljkom

1.   Dodatni naručitelji

Javna nabava robe i usluga kako je utvrđeno u prilozima od 4. do 6. Europske unije Dodatku I. GPA-u te kako je utvrđeno u točki 2. ovog pododjeljka koju provode sljedeći naručitelji država članica:

(a)

svi naručitelji čija je javna nabava obuhvaćena Direktivom 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1) („Direktiva EU-a o komunalnim uslugama”) koji su javni naručitelji (na primjer oni obuhvaćeni prilozima 1. i 2. Dodatku I. GPA-u) ili javna poduzeća (2) koja na popisu djelatnosti imaju neku od sljedećih djelatnosti:

i.

stavljanje na raspolaganje nepokretnih mreža ili njihovo upravljanje s ciljem pružanja javne usluge u vezi s proizvodnjom, prijenosom ili distribucijom plina ili toplinske energije ili isporuka plina ili toplinske energije u te mreže; ili

ii.

bilo koju kombinaciju takve djelatnosti i onih iz Priloga 3. Dodatku I. GPA-u;

(b)

naručitelji u privatnom vlasništvu čija je jedna od djelatnosti bilo koja od djelatnosti iz točke (a) ovog stavka, točke 1. Priloga 3. Dodatku I. GPA-u ili bilo koje njihove kombinacije i koji posluju na temelju posebnih ili isključivih prava koja je dodijelilo nadležno tijelo države članice;

Za javnu nabavu u iznosu koji je jednak sljedećim pragovima ili viši:

400 000 posebnih prava vučenja za javnu nabavu robe i usluga;

5 000 000 posebnih prava vučenja za javnu nabavu građevinskih usluga (CPC 51).

2.   Dodatne usluge

Javna nabava sljedećih usluga, uz javnu nabavu iz Priloga 5. Europske unije Dodatku I. GPA-u., za naručitelje obuhvaćene prilozima od 1. do 3. Europske unije Dodatku I. GPA-u. ili stavkom 1. ovog pododjeljka:

hotelijerske i ugostiteljske usluge (CPC 641),

usluge posluživanja hrane (CPC 642),

usluge posluživanja pića (CPC 643),

usluge povezane s telekomunikacijom (CPC 754),

usluge poslovanja nekretninama na temelju naknade ili ugovora (CPC 8220),

ostale poslovne usluge (CPC 87901, 87903, 87905-87907),

obrazovne usluge (CPC 92).

Napomene:

1.

Ugovori za hotelijerske i ugostiteljske usluge (CPC 641), usluge posluživanja hrane (CPC 642), usluge posluživanja pića (CPC 643) i obrazovne usluge (CPC 92) obuhvaćeni su režimom nacionalnog tretmana za dobavljače, uključujući pružatelje usluga, iz Ujedinjene Kraljevine, pod uvjetom da njihova vrijednost nije manja od 750 000 EUR kad ih dodjeljuju naručitelji obuhvaćeni prilozima 1. i 2. Europske unije Dodatku I. GPA-u, odnosno da njihova vrijednost nije manja od 1 000 000 EUR kad ih dodjeljuju naručitelji obuhvaćeni Prilogom 3. Europske unije Dodatku I. GPA-u ili naručitelji obuhvaćeni stavkom 1. ovog pododjeljka.

2.

Isporuka plina ili toplinske energije mrežama koje pružaju uslugu javnosti od strane naručitelja koji nije javni naručitelj ne smatra se djelatnošću u smislu ovog pododjeljka ako:

(a)

se proizvodnja plina ili toplinske energije tog tijela obavlja zbog toga što je njezina potrošnja potrebna za obavljanje djelatnosti koja nije navedena u ovom pododjeljku ili stavcima od (a) do (f) Priloga 3. Europske unije Dodatku I. GPA-u; i

(b)

je jedini cilj isporuke javnoj mreži ekonomsko iskorištavanje takve proizvodnje i ne iznosi više od 20 % prometa tog subjekta uzimajući u obzir prosjek prethodne tri godine, uključujući tekuću godinu.

3.

Dio drugi naslov prvi glava VI. ovog Sporazuma i ovaj Prilog ne obuhvaćaju javnu nabavu sljedećih usluga:

(a)

usluge zdravstvene zaštite (CPC 931);

(b)

administrativne usluge zdravstvene zaštite (CPC 91122); i

(c)

usluge pronalaženja sestrinskog i medicinskog osoblja (CPC 87206 i CPC 87209).

PODODJELJAK B2.:

Ujedinjena Kraljevina

U skladu s člankom 277. stavcima 2. i 3. ovog Sporazuma, na javnu nabavu obuhvaćenu ovim pododjeljkom primjenjuje se dio drugi naslov prvi glava VI. ovog Sporazuma, uz javnu nabavu obuhvaćenu člankom II. GPA-a.

Napomene u prilozima od 1. do 7. Ujedinjene Kraljevine Dodatku I. GPA-u primjenjuju se i na javnu nabavu obuhvaćenu ovim pododjeljkom, osim ako je u ovom pododjeljku navedeno drukčije.

Javna nabava obuhvaćena ovim pododjeljkom

1.   Dodatni naručitelji

Javna nabava robe i usluga kako je utvrđeno u prilozima od 4. do 6. Ujedinjene Kraljevine Dodatku I. GPA-u te kako je utvrđeno u točki 2. ovog pododjeljka koju provode sljedeći naručitelji Ujedinjene Kraljevine:

(a)

svi naručitelji čija je javna nabava obuhvaćena Uredbom o komunalnim uslugama iz 2016. i uredbama o komunalnim ugovorima (Škotska) iz 2016. koji su javni naručitelji (na primjer oni obuhvaćeni prilozima 1. i 2. Dodatku I. GPA-u) ili javna poduzeća (vidjeti napomenu 1.) koja na popisu djelatnosti imaju neku od sljedećih djelatnosti:

i.

stavljanje na raspolaganje nepokretnih mreža ili njihovo upravljanje s ciljem pružanja javne usluge u vezi s proizvodnjom, prijenosom ili distribucijom plina ili toplinske energije ili isporuka plina ili toplinske energije u te mreže; ili

ii.

bilo koju kombinaciju takve djelatnosti i onih iz Priloga 3. Dodatka I. GPA-u;

(b)

naručitelji u privatnom vlasništvu čija je jedna od djelatnosti bilo koja od djelatnosti iz točke (a) ovog stavka, točke 1. Priloga 3. Dodatka I. GPA-u ili bilo koje njihove kombinacije i koja posluju na temelju posebnih ili isključivih prava koja je dodijelilo nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine;

Za javnu nabavu u iznosu koji je jednak sljedećim pragovima ili viši:

400 000 posebnih prava vučenja za javnu nabavu robe i usluga;

5 000 000 posebnih prava vučenja za javnu nabavu građevinskih usluga (CPC 51).

Napomene uz stavak 1.:

1.

U skladu s uredbama o komunalnim uslugama iz 2016. „javno poduzeće” znači svako poduzeće nad kojim javni naručitelji mogu izvršavati, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju:

(a)

svojeg vlasništva u tom poduzeću;

(b)

svojeg financijskog udjela u tom poduzeću; ili

(c)

pravila kojima je to poduzeće uređeno.

2.

U skladu s uredbama o komunalnim uslugama (Škotska) iz 2016. „javno poduzeće” znači osoba nad kojom javni naručitelji mogu izvršavati, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju barem jednog od sljedećeg:

(a)

svojeg vlasništva nad tom osobom;

(b)

svojeg financijskog udjela u toj osobi;

(c)

prava koja su im dodijeljena pravilima kojima je ta osoba uređena.

3.

U skladu i s Uredbom o komunalnim ugovorima iz 2016. i s uredbama o komunalnim uslugama (Škotska) iz 2016. prevladavajući utjecaj javnog naručitelja pretpostavlja se u sljedećim slučajevima u kojima ti naručitelji izravno ili neizravno:

(a)

posjeduju većinu upisanog kapitala poduzeća,

(b)

imaju utjecaj na većinu glasova povezanih s ulozima koje je izdalo poduzeće,

(c)

mogu imenovati više od polovice članova upravnog, upraviteljskog ili nadzornog tijela društva.

2.   Dodatne usluge

Javna nabava sljedećih usluga, uz javnu nabavu iz Priloga 5. Ujedinjene Kraljevine Dodatku I. GPA-u, za naručitelje obuhvaćene prilozima od 1. do 3. Ujedinjene Kraljevine Dodatku I. GPA-u ili stavkom 1. ovog pododjeljka:

hotelijerske i ugostiteljske usluge (CPC 641),

usluge posluživanja hrane (CPC 642),

usluge posluživanja pića (CPC 643),

usluge povezane s telekomunikacijom (CPC 754),

usluge poslovanja nekretninama na temelju naknade ili ugovora (CPC 8220),

ostale poslovne usluge (CPC 87901, 87903, 87905-87907),

obrazovne usluge (CPC 92).

Napomene:

1.

Ugovori za hotelijerske i ugostiteljske usluge (CPC 641), usluge posluživanja hrane (CPC 642), usluge posluživanja pića (CPC 643) i obrazovne usluge (CPC 92) obuhvaćeni su režimom nacionalnog tretmana za dobavljače, uključujući pružatelje usluga, iz Europske unije, pod uvjetom da njihova vrijednost nije manja od 663 540 GBP kad ih dodjeljuju naručitelji obuhvaćeni prilozima 1. i 2. Ujedinjene Kraljevine Dodatku I. GPA-u, odnosno da njihova vrijednost nije manja od 884 720 GBP kad ih dodjeljuju naručitelji obuhvaćeni Prilogom 3. Ujedinjene Kraljevine Dodatku I. GPA-u ili naručitelji obuhvaćeni stavkom 1. ovog odjeljka.

2.

Isporuka plina ili toplinske energije mrežama koje pružaju uslugu javnosti od strane naručitelja koji nije javni naručitelj ne smatra se djelatnošću u smislu ovog odjeljka ako:

(a)

se proizvodnja plina ili toplinske energije tog tijela obavlja zbog toga što je njezina potrošnja potrebna za obavljanje djelatnosti koja nije navedena u ovom odjeljku ili stavcima od (a) do (f) Priloga 3. Ujedinjene Kraljevine Dodatku I. GPA-u; i

(b)

je jedini cilj isporuke javnoj mreži ekonomsko iskorištavanje takve proizvodnje i ne iznosi više od 20 % prometa tog subjekta uzimajući u obzir prosjek prethodne tri godine, uključujući tekuću godinu.

3.

Dio drugi naslov prvi glava VI. ovog Sporazuma i ovaj Prilog ne obuhvaćaju javnu nabavu sljedećih usluga:

(a)

usluge zdravstvene zaštite (CPC 931);

(b)

administrativne usluge zdravstvene zaštite (CPC 91122); i

(c)

usluge pronalaženja sestrinskog i medicinskog osoblja (CPC 87206 i CPC 87209).


(1)  Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL EU L 94, 28.3.2014., str. 243.).

(2)  U skladu s Direktivom EU-a o komunalnim uslugama javno je poduzeće svako poduzeće u kojem javni naručitelji mogu imati, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju svojeg vlasništva u njemu, svojeg financijskog sudjelovanja u njemu ili na temelju pravila kojima je ono uređeno. Prevladavajući utjecaj javnih naručitelja pretpostavlja se kada oni, izravno ili neizravno, u odnosu na poduzeće:

i)

posjeduju većinu upisanog kapitala poduzeća,

ii)

imaju utjecaj na većinu glasova povezanih s ulozima koje je izdalo poduzeće, ili

iii)

mogu imenovati više od polovice članova upravnog, upraviteljskog ili nadzornog tijela društva.


PRILOG 26.

POPISI ENERGENATA, UGLJIKOVODIKA I SIROVINA

POPIS ENERGENATA PREMA OZNAKAMA HS

Prirodni plin, uključujući ukapljeni prirodni plin, ukapljeni naftni plin (UNP) (oznaka HS 27.11)

Električna energija (oznaka HS 27.16)

Sirova nafta i naftni proizvodi (oznaka HS 27.09 – 27.10, 27.13 – 27.15)

Kruta goriva (oznaka HS 27.01, oznaka HS 27.02, oznaka HS 27.04)

Ogrjevno drvo i drveni ugljen (oznaka HS 44.01 i oznaka HS 44.02 roba koja se upotrebljava za energiju)

Bioplin (oznaka HS 38.25)

POPIS UGLJIKOVODIKA PREMA OZNAKAMA HS

Sirova nafta (oznaka HS 27.09)

Prirodni plin (oznaka HS 27.11)

POPIS SIROVINA PREMA POGLAVLJIMA HS

Poglavlje

Naslov

25.

Sol, sumpor, zemlja i kamen, sadra, vapno i cement

26.

Rudače, troske i pepeli uz iznimku rudača i koncentrata uranija i torija (oznaka HS 26.12)

27.

Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije; bitumenske tvari; mineralni voskovi

28.

Anorganski kemijski spojevi; organski ili anorganski spojevi plemenitih kovina, kovina rijetkih zemalja, radioaktivnih elemenata ili izotopa, uz iznimku radioaktivnih kemijskih elemenata i radioaktivnih izotopa (uključujući fisilne i oplodive kemijske elemente i izotope) i njihove spojeve; mješavine i ostaci što sadržavaju te proizvode (oznaka HS 28.44); i izotopi koji nisu oni pod naslovom br. 28.44; organski ili anorganski spojevi takvih izotopa, neovisno o tome jesu li kemijski definirani (oznaka HS 28.45)

29.

Organski kemijski proizvodi

31.

Gnojiva

71.

Prirodni ili kultivirani biseri, dragulji ili poludragulji, plemeniti metali, metali platirani plemenitim metalima i proizvodi od njih, uz iznimku bisera, prirodnih ili kultiviranih, neovisno o tome jesu li obrađeni ili sortirani, ali nenanizani, nemontirani niti umetnuti; biseri, prirodni ili kultivirani, privremeno nanizani radi lakšeg transporta (oznaka HS 7101)

72.

Željezo i čelik

74.

Bakar i proizvodi od bakra

75.

Nikal i proizvodi od nikla

76.

Aluminij i proizvodi od aluminija

78.

Olovo i proizvodi od olova

79.

Cink i proizvodi od cinka

80.

Kositar i proizvodi od kositra

81.

Ostale obične kovine; kermeti; proizvodi od njih


PRILOG 27.

ENERGETSKE I OKOLIŠNE SUBVENCIJE

U okviru načela utvrđenih u članku 367. stavku 14. ovog Sporazuma:

1.

Subvencije za adekvatnost proizvodnje električne energije, obnovljivu energiju i kogeneraciju ne smiju narušavati sposobnost stranke da ispuni svoje obveze iz članka 304. ovog Sporazuma niti nepotrebno utjecati na učinkovito korištenje interkonekcijskih elektroenergetskih vodova iz članka 311. ovog Sporazuma te se, ne dovodeći u pitanje članak 304. stavak 3. ovog Sporazuma, utvrđuju transparentnim, nediskriminatornim i djelotvornim natječajnim postupkom; i

(a)

subvencije za adekvatnost proizvodnje električne energije moraju poticati pružatelje kapaciteta da stave kapacitet na raspolaganje u vrijeme očekivanog opterećenja sustava te mogu biti ograničene na postrojenja koja ne prekoračuju utvrđene granične vrijednosti emisija CO2; i

(b)

subvencije za obnovljivu energiju i kogeneraciju ne smiju utjecati na obveze ili prilike korisnika u pogledu sudjelovanja na tržištima električne energije.

2.

Neovisno o točki 1., pod uvjetom da su uspostavljene odgovarajuće mjere za sprečavanje prekomjerne naknade, za dodjelu subvencija za obnovljivu energiju i kogeneraciju mogu se iskoristiti nekonkurentni postupci ako je potencijalna opskrba nedostatna da bi se osigurao natjecateljski postupak, ako nije vjerojatno da će prihvatljiv kapacitet imati bitan učinak na trgovinu ili ulaganja između stranaka ili ako se subvencije dodjeljuju za demonstracijske projekte.

3.

Ako se uvedu djelomična izuzeća od poreza i davanja povezanih s energijom (1) za velike potrošače energije, takva izuzeća ne smiju biti veća od ukupnog iznosa poreza ni davanja.

4.

Ako se naknada za velike potrošače električne energije dodjeljuje u slučaju povećanja troškova električne energije zbog primjene instrumenata klimatske politike, ta je naknada ograničena na sektore sa znatnim rizikom od istjecanja ugljika zbog povećanja troškova.

5.

Subvencijama za dekarbonizaciju emisija povezanih s vlastitim industrijskim aktivnostima postiže se ukupno smanjenje emisija stakleničkih plinova. Te subvencije moraju smanjivati emisije koje su izravna posljedica industrijske aktivnosti. Subvencije za poboljšanje energetske učinkovitosti vlastitih industrijskih aktivnosti poboljšavaju energetsku učinkovitost smanjenjem potrošnje energije, izravno ili po jedinici proizvodnje.


(1)  Podrazumijeva se da davanja ne uključuju mrežne naknade ni tarife.


PRILOG 28.

NEPRIMJENJIVANJE PRISTUPA TREĆE STRANE I RAZDVAJANJA VLASNIŠTVA NA NOVU INFRASTRUKTURU

Stranka može odlučiti da neće primjenjivati članke 306. i 307. ovog Sporazuma na novu infrastrukturu ili na znatno proširenje postojeće infrastrukture:

(a)

ako je rizik koji je povezan s ulaganjem u infrastrukturu takav da do ulaganja ne bi došlo da nije odobreno izuzeće;

(b)

ako se ulaganjem poboljšava tržišno natjecanje ili sigurnost opskrbe;

(c)

ako je infrastruktura u vlasništvu fizičke ili pravne osobe koja je odvojena, barem u smislu svojeg pravnog oblika, od operatorâ sustava u čijim se sustavima izgradila ili će se graditi;

(d)

ako je prije odobravanja izuzeća stranka odlučila o pravilima i mehanizmima za upravljanje kapacitetom i njegovu raspodjelu.


PRILOG 29.

DODJELA KAPACITETA INTERKONEKCIJSKIH ELEKTROENERGETSKIH VODOVA U RAZDOBLJU TRŽIŠTA DAN UNAPRIJED

DIO 1.

1.

Novi postupak za dodjelu kapaciteta interkonekcijskih elektroenergetskih vodova u razdoblju tržišta dan unaprijed temelji se na konceptu „višeregionalnog labavog povezivanja obujma”.

Opći je cilj novog postupka postići najveću moguću korist od trgovine.

Kao prvi korak u razvoju novog postupka stranke osiguravaju da operatori prijenosnih sustava izrade nacrt prijedloga i analizu troškova i koristi.

2.

Višeregionalno labavo povezivanje obujma podrazumijeva razvoj funkcije povezivanja tržišta kako bi se odredili neto energetski položaji (implicitna raspodjela) između:

(a)

zona trgovanja uspostavljenih u skladu s Uredbom (EU) 2019/943 koje su s Ujedinjenom Kraljevinom povezane izravnim interkonekcijskim elektroenergetskim vodovima; i

(b)

Ujedinjene Kraljevine.

3.

Neto elektroenergetski položaji preko interkonekcijskih elektroenergetskih vodova izračunavaju se implicitnim postupkom dodjele primjenom posebnog algoritma na:

(a)

komercijalne ponude za kupnju i prodaju za razdoblje dan unaprijed iz zona trgovanja uspostavljenih u Uniji u skladu s Uredbom (EU) 2019/943 koje su s Ujedinjenom Kraljevinom povezane izravnim interkonekcijskim elektroenergetskim vodovima;

(b)

komercijalne ponude za kupnju i prodaju za razdoblje dan unaprijed iz relevantnih tržišta za razdoblje dan unaprijed u Ujedinjenoj Kraljevini;

(c)

podatke o mrežnom kapacitetu i kapacitetima sustava utvrđene u skladu s postupcima dogovorenima između operatora prijenosnih sustava; i

(d)

podatke o očekivanim komercijalnim tokovima interkonekcijskih elektroenergetskih vodova između zona trgovanja povezanih s Ujedinjenom Kraljevinom i drugih zona trgovanja u Uniji, kako odrede operateri prijenosnih sustava Unije primjenom pouzdanih metodologija.

Taj postupak u skladu je s posebnim karakteristikama interkonekcijskih elektroenergetskih vodova istosmjerne struje, uključujući gubitke i zahtjeve u pogledu promjene snage.

4.

Funkcija povezivanja tržišta:

(a)

postiže rezultate dovoljno prije funkcioniranja tržišta dan unaprijed svake stranke (za Uniju to je jedinstveno povezivanje dan unaprijed uspostavljeno u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2015/1222 (1)) kako bi se ti rezultati mogli upotrijebiti kao ulazni podaci u postupcima kojima se određuju rezultati na tim tržištima;

(b)

postiže rezultate koji su pouzdani i ponovljivi;

(c)

poseban je postupak kojim se povezuju različita i odvojena tržišta dan unaprijed u Uniji i Ujedinjenoj Kraljevini; to posebno znači da je specifični algoritam različit i odvojen od onog koji se upotrebljava u jedinstvenom povezivanju dan unaprijed uspostavljenom u skladu s Uredbom (EU) 2015/1222 te u pogledu Unijinih komercijalnih ponuda za kupnju i prodaju ima pristup samo onim zonama trgovanja koje su izravno povezane s Ujedinjenom Kraljevinom interkonekcijskim elektroenergetskim vodom.

5.

Izračunani neto energetski položaji objavljuju se nakon validacije i verifikacije. Ako funkcija povezivanja tržišta ne može funkcionirati ni proizvesti rezultat, kapacitet interkonekcijskog elektroenergetskog voda dodjeljuje se zamjenskim postupkom, a sudionici na tržištu obavješćuju se da će se primjenjivati zamjenski postupak.

6.

Troškovi razvoja i provedbe tehničkih postupaka ravnomjerno se dijele između relevantnih operatora prijenosnih sustava i drugih subjekata iz Ujedinjene Kraljevine, s jedne strane, i relevantnih operatora prijenosnih sustava i drugih subjekata iz Unije, s druge strane, osim ako Posebni odbor za energetiku odluči drukčije.

DIO 2.

Rok za provedbu ovog Priloga utvrđuje se kako slijedi u odnosu na stupanje na snagu ovog Sporazuma:

(a)

u roku od 3 mjeseca – analiza troškova i koristi i nacrt prijedloga za tehničke postupke;

(b)

u roku od 10 mjeseci – prijedlog tehničkih postupaka;

(c)

u roku od 15 mjeseci – početak primjene tehničkih postupaka.


(1)  Uredba Komisije (EU) 2015/1222 od 24. srpnja 2015. o uspostavljanju smjernica za dodjelu kapaciteta i upravljanje zagušenjima (SL EU L 197, 25.7.2015., str. 24.).


PRILOG 30.

SVJEDODŽBE O PLOVIDBENOSTI I CERTIFIKATI O UTJECAJU NA OKOLIŠ

ODJELJAK A

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Svrha i područje primjene

1.   Svrha je ovog Priloga provedba suradnje u sljedećim područjima, u skladu s člankom 445. stavkom 2. ovog Sporazuma, i u njemu se opisuju uvjeti i metode za recipročno prihvaćanje nalazâ o usklađenosti i svjedodžbi odnosno certifikata:

(a)

svjedodžbe o plovidbenosti i praćenje aeronautičkih proizvoda civilnog zrakoplovstva iz članka 445. stavka 1. točke (a) ovog Sporazuma;

(b)

certifikati o utjecaju na okoliš i ispitivanje utjecaja na okoliš aeronautičkih proizvoda civilnog zrakoplovstva iz članka 445. stavka 1. točke (b) ovog Sporazuma; i

(c)

certifikati za projektiranje i proizvodnju te praćenje projektnih i proizvodnih organizacija iz članka 445. stavka 1. točke (c) ovog Sporazuma.

2.   Neovisno o stavku 1., rabljeni aeronautički proizvodi civilnog zrakoplovstva, osim rabljenih zrakoplova, isključeni su iz područja primjene ovog Priloga.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„prihvaćanje” znači da jedna stranka priznaje svjedodžbe odnosno certifikate, odobrenja, promjene, popravke, dokumente i podatke druge stranke bez aktivnosti potvrđivanja i bez izdavanja odgovarajuće svjedodžbe odnosno certifikata od strane druge stranke;

(b)

„potvrda o ovlaštenom otpuštanju u upotrebu” znači potvrda koju je izdala odobrena organizacija ili nadležno tijelo stranke izvoznice kao priznanje da je novi aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva, osim zrakoplova, usklađen s projektom koji je odobrila stranka izvoznica i da je u stanju za siguran rad;

(c)

„kategorija aeronautičkih proizvoda civilnog zrakoplovstva” znači skup proizvoda koji imaju zajednička obilježja, kako su grupirani u tehničkim provedbenim postupcima na temelju certifikacijskih specifikacija EASA-e i UK CAA-e.

(d)

„tijelo za certificiranje” znači tehnički predstavnik stranke izvoznice koji izdaje certifikat projekta za aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva u svojstvu tijela koje obavlja dužnosti države projektiranja utvrđene u Prilogu 8. Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu. Ako je certifikat projekta izdala odobrena organizacija stranke izvoznice, tehnički zastupnik stranke izvoznice smatra se tijelom za certificiranje;

(e)

„certifikat projekta” znači priznanje tehničkog predstavnika ili odobrene organizacije stranke da projekt ili promjena projekta aeronautičkog proizvoda civilnog zrakoplovstva ispunjava zahtjeve u pogledu plovidbenosti, i ako je to primjenjivo, zahtjeve u području zaštite okoliša, posebice u pogledu okolišnih karakteristika utvrđenih u zakonima i drugim propisima te stranke;

(f)

„operativni zahtjevi povezani s projektom” znači operativni zahtjevi, uključujući zahtjeve u području zaštite okoliša koji utječu na projektna svojstva aeronautičkog proizvoda civilnog zrakoplovstva ili podatke o projektu povezane s upotrebom ili održavanjem proizvoda zbog kojih ispunjava uvjete za određenu vrstu upotrebe;

(g)

„izvoz” znači postupak kojim se aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva prenosi iz regulatornog sustava za sigurnost civilnog zrakoplovstva jedne stranke u sustav druge stranke;

(h)

„svjedodžba o plovidbenosti za izvoz” znači certifikat koji je izdalo nadležno tijelo stranke izvoznice ili, u slučaju rabljenog zrakoplova, nadležno tijelo države u kojoj je proizvod registriran i iz koje se izvozi kao oblik priznavanja da zrakoplov ispunjava primjenjive zahtjeve o plovidbenosti i zaštiti okoliša stranke uvoznice;

(i)

„stranka izvoznica” znači stranka iz čijeg se regulatornog sustava za sigurnost civilnog zrakoplovstva prenosi aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva;

(j)

„uvoz” znači postupak kojim se izvezeni aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva iz regulatornog sustava za sigurnost civilnog zrakoplovstva jedne stranke uvodi u sustav druge stranke;

(k)

„stranka uvoznica” znači stranka u čiji se regulatorni sustav za sigurnost civilnog zrakoplovstva uvodi aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva;

(l)

„veća promjena” znači sve promjene projekta tipa osim „manjih promjena”;

(m)

„manja promjena” znači promjena projekta tipa koja nema znatnog učinka na masu, ravnotežu, izdržljivost konstrukcije, pouzdanost, operativne karakteristike, okolišne karakteristike ili druge karakteristike koje utječu na plovidbenost aeronautičkog proizvoda civilnog zrakoplovstva;

(n)

„podaci o operativnoj prikladnosti” znači obvezni skup podataka za podršku i dozvolu operativnih aspekata za određene tipove zrakoplova regulirane u okviru regulatornog sustava za sigurnost civilnog zrakoplovstva Unije ili Ujedinjene Kraljevine. Mora ga projektirati podnositelj zahtjeva za certifikat tipa ili nositelj za zrakoplov te mora biti dio certifikata tipa. U okviru regulatornog sustava za sigurnost civilnog zrakoplovstva Unije ili Ujedinjene Kraljevine početni zahtjev za certifikat tipa ili ograničeni certifikat tipa mora uključivati prijavu za odobrenje podataka o operativnoj prikladnosti ili se mora tom prijavom naknadno dopuniti, ako je to primjenjivo na tip zrakoplova;

(o)

„odobrenje za proizvodnju” znači certifikat koji je izdalo nadležno tijelo stranke proizvođaču koji proizvodi aeronautičke proizvode civilnog zrakoplovstva kao oblik priznavanja da proizvođač ispunjava primjenjive zahtjeve utvrđene u zakonima i drugim propisima te stranke za proizvodnju određenih aeronautičkih proizvoda civilnog zrakoplovstva;

(p)

„tehnički provedbeni postupci” znači provedbeni postupci za ovaj Prilog koje su izradili tehnički predstavnici stranaka u skladu s člankom 445. stavkom 5. ovog Sporazuma;

(q)

„tijelo za ovjeru” znači tehnički predstavnik stranke uvoznice koji prihvaća ili ovjerava certifikat projekta koji je izdalo tijelo za certificiranje ili odobrena organizacija, kako je navedeno u ovom Prilogu.

ODJELJAK B

ODBOR ZA NADZOR CERTIFIKACIJE

Članak 3.

Osnivanje i sastav

1.   Osniva se odbor za nadzor certifikacije, odgovoran Posebnom odboru za sigurnost zračnog prometa, pod supredsjedanjem tehničkih predstavnika stranaka, kao tehničko koordinacijsko tijelo nadležno za djelotvornu provedbu ovog Priloga. Čine ga zastupnici tehničkog predstavnika svake stranke i može pozvati dodatne sudionike kako bi olakšao ispunjenje svojeg mandata.

2.   Odbor za nadzor certifikacije sastaje se redovito, na zahtjev tehničkog predstavnika bilo koje stranke, te konsenzusom donosi odluke i daje preporuke. Odbor za nadzor certifikacije izrađuje i donosi svoj poslovnik.

Članak 4.

Mandat

Mandat Odbora za nadzor certifikacije posebice uključuje:

(a)

izradu, donošenje i izmjenu tehničkih provedbenih postupaka iz članka 6.;

(b)

dijeljenje informacija o glavnim sigurnosnim pitanjima i, ako je to primjereno, pripremu akcijskih planova za njihovo rješavanje;

(c)

rješavanje tehničkih pitanja za koja su odgovorna nadležna tijela i koja utječu na provedbu ovog Priloga;

(d)

ako je to primjereno, razvoj djelotvornih načina suradnje, tehničke podrške i razmjene informacija o sigurnosnim zahtjevima i zahtjevima u području zaštite okoliša, sustava certificiranja, upravljanja kvalitetom i standardizacije;

(e)

provedbu periodičnih preispitivanja načina ovjere ili prihvaćanja certifikata projekta iz članaka 10. i 13.;

(f)

predlaganje izmjena ovog Priloga Posebnom odboru za sigurnost zračnog prometa;

(g)

u skladu s člankom 29., definiranje postupaka kako bi se osiguralo stalno povjerenje svake stranke u pouzdanost postupaka druge stranke za utvrđivanje rezultata provjere usklađenosti;

(h)

analizu provedbe postupaka iz točke (g) i poduzimanje mjera u vezi s tom provedbom; i

(i)

prijavu neriješenih pitanja Posebnom odboru za sigurnost zračnog prometa te osiguravanje provedbe odluka koje je Posebni odbor za sigurnost zračnog prometa donio u vezi s ovim Prilogom.

ODJELJAK C

PROVEDBA

Članak 5.

Nadležna tijela za certifikaciju projekta, certifikaciju proizvodnje i izvozne certifikate

1.   Nadležna tijela za certifikaciju projekta jesu:

(a)

za Uniju: Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa; i

(b)

za Ujedinjenu Kraljevinu: tijelo Ujedinjene Kraljevine za civilno zrakoplovstvo.

2.   Nadležna tijela za certifikaciju proizvodnje i izvozne certifikate jesu:

(a)

za Uniju: Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa i nadležna tijela država članica. Za izvozni certifikat za rabljeni zrakoplov to je nadležno tijelo države u kojoj je zrakoplov registriran i iz koje se izvozi; i

(b)

za Ujedinjenu Kraljevinu: tijelo Ujedinjene Kraljevine za civilno zrakoplovstvo.

Članak 6.

Tehnički provedbeni postupci

1.   Tehničke provedbene postupke izrađuju tehnički predstavnici stranaka preko Odbora za nadzor certifikacije kako bi se omogućili konkretni postupci za lakšu provedbu ovog Priloga definiranjem postupaka za komunikacijske aktivnosti među nadležnim tijelima stranaka.

2.   U tehničkim provedbenim postupcima obrađuju se i razlike u normama, pravilima, praksama, postupcima i sustavima civilnog zrakoplovstva stranaka u vezi s provedbom ovog Priloga, kako je predviđeno člankom 445. stavkom 5. ovog Sporazuma.

Članak 7.

Razmjena i zaštita povjerljivih te vlasničkih podataka i informacija

1.   Podaci i informacije razmijenjeni u okviru provedbe ovog Priloga podliježu članku 453. ovog Sporazuma.

2.   Podaci i informacije razmijenjeni tijekom postupka ovjere ograničeni su prirodom i sadržajem na ono što je potrebno za dokazivanje usklađenosti s primjenjivim tehničkim zahtjevima kako je navedeno u tehničkim provedbenim postupcima.

3.   Svaki spor povezan s razmjenom podataka i informacija među nadležnim tijelima stranaka rješava se kako je navedeno u tehničkim provedbenim postupcima. Svaka stranka zadržava pravo da spor uputi Odboru za nadzor certifikacije u svrhu rješavanja.

ODJELJAK D

CERTIFIKACIJA PROJEKTA

Članak 8.

Opća načela

1.   Ovaj odjeljak obuhvaća sve certifikate projekta i njihove promjene, ako je to primjenjivo, obuhvaćene područjem primjene ovog Priloga, a osobito:

(a)

certifikate tipa, uključujući ograničene certifikate tipa;

(b)

dodatne certifikate tipa;

(c)

odobrenja projekta popravka; i

(d)

ovlaštenja na temelju naredbe o tehničkim standardima.

2.   Tijelo za ovjeru ovjerava, uzimajući u obzir razinu uključenosti iz članka 12., ili prihvaća certifikat projekta ili promjenu koja je izdana ili odobrena ili je u postupku izdavanja ili odobravanja od strane tijela za certificiranje, u skladu s uvjetima iz ovog Priloga i kako je navedeno u tehničkim provedbenim postupcima, uključujući svoje načine prihvaćanja i ovjere certifikata.

3.   Za provedbu ovog Priloga svaka stranka osigurava da se u njezinu regulatornom sustavu za sigurnost civilnog zrakoplovstva demonstracija sposobnosti svake projektne organizacije da preuzme odgovornost dovoljno nadzire u okviru sustava certifikacije projektnih organizacija.

Članak 9.

Postupak ovjere

1.   Zahtjev za ovjeru certifikata projekta aeronautičkog proizvoda civilnog zrakoplovstva podnosi se tijelu za ovjeru preko tijela za certificiranje kako je navedeno u tehničkim provedbenim postupcima.

2.   Tijelo za certificiranje osigurava da tijelo za ovjeru primi sve relevantne podatke i informacije potrebne za ovjeru certifikata projekta, kako je navedeno u tehničkim provedbenim postupcima.

3.   Nakon primitka zahtjeva za ovjeru certifikata projekta tijelo za ovjeru utvrđuje certifikacijsku osnovu za ovjeru u skladu s člankom 11. te razinu uključenosti tijela za ovjeru u postupak ovjere u skladu s člankom 12.

4.   Tijelo za ovjeru, kako je navedeno u tehničkim provedbenim postupcima, temelji svoju ovjeru u najvećoj izvedivoj mjeri na tehničkim evaluacijama, ispitivanjima, inspekcijskim pregledima i nalazima o usklađenosti koje je provelo tijelo za certificiranje.

5.   Tijelo za ovjeru nakon pregleda relevantnih podataka i informacija koje je dostavilo tijelo za certificiranje izdaje certifikat projekta za ovjereni aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva („ovjereni certifikat projekta”) ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

potvrđeno je da je tijelo za certificiranje izdalo vlastiti certifikat projekta za aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva;

(b)

tijelo za certificiranje izjavilo je da je aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva usklađen s certifikacijskom osnovom iz članka 11.;

(c)

riješena su sva pitanja koja su se pojavila tijekom postupka ovjere koji provodi tijelo za ovjeru; i

(d)

podnositelj zahtjeva zadovoljio je dodatne administrativne zahtjeve kako je navedeno u tehničkim provedbenim postupcima.

6.   Svaka stranka osigurava da podnositelj zahtjeva čuva i drži na raspolaganju tijelu za certificiranje sve relevantne informacije o projektu, nacrte i izvješća o ispitivanju, uključujući evidenciju o inspekcijskim pregledima za certificirani aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva, kako bi ishodio i zadržao ovjereni certifikat projekta te stavio na raspolaganje informacije potrebne za osiguravanje kontinuirane plovidbenosti i usklađenosti proizvoda s primjenjivim zahtjevima u području zaštite okoliša za aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva.

Članak 10.

Načini ovjere certifikata projekta

1.   Certifikate tipa koje je izdao tehnički predstavnik Unije kao tijelo za certificiranje ovjerava tehnički predstavnik Ujedinjene Kraljevine kao tijelo za ovjeru. Sljedeći podaci provjeravaju se radi prihvaćanja:

(a)

priručnik za ugradnju motora (za certifikat tipa za motor);

(b)

priručnik za strukturne popravke;

(c)

upute za kontinuiranu plovidbenost sustava električnih kabela i priključaka; i

(d)

priručnik za uravnoteživanje mase.

Tehničkim provedbenim postupcima mogu se utvrditi pojedinosti postupka u vezi s prihvaćanjem relevantnih podataka. Nijedna takva pojedinost postupka ne smije utjecati na zahtjev za prihvaćanje utvrđen u prvom podstavku.

2.   Značajne dodatne certifikate tipa i odobrenja značajnih većih promjena koje je izdao tehnički predstavnik Unije kao tijelo za certificiranje ovjerava tehnički predstavnik Ujedinjene Kraljevine kao tijelo za ovjeru. Načelno se primjenjuje pojednostavnjeni postupak ovjere ograničen na tehničko upoznavanje bez sudjelovanja tijela za ovjeru u aktivnostima dokazivanja usklađenosti podnositelja zahtjeva, osim ako tehnički predstavnici odluče drukčije na pojedinačnoj osnovi.

3.   Certifikate tipa koje je izdao tehnički predstavnik Ujedinjene Kraljevine kao tijelo za certificiranje ovjerava tehnički predstavnik Unije kao tijelo za ovjeru.

4.   Tehnički predstavnik Unije kao tijelo za ovjeru validira dodatne certifikate tipa, odobrenja većih promjena, veće popravke i odobrenja naredbe o tehničkim standardima koje je izdao tehnički predstavnik Ujedinjene Kraljevine kao tijelo za certificiranje ili odobrena organizacija u skladu sa zakonima i drugim propisima Ujedinjene Kraljevine. Može se primijeniti pojednostavnjeni postupak ovjere ograničen na tehničko upoznavanje bez sudjelovanja tijela za ovjeru u aktivnostima dokazivanja usklađenosti podnositelja zahtjeva ako tako odluče tehnički predstavnici na pojedinačnoj osnovi.

Članak 11.

Certifikacijska osnova za ovjeru

1.   Za potrebe ovjere certifikata projekta aeronautičkog proizvoda civilnog zrakoplovstva tijelo za ovjeru pri određivanju certifikacijske osnove uzima u obzir sljedeće zahtjeve utvrđene u zakonima i drugim propisima svoje stranke:

(a)

zahtjeve u pogledu plovidbenosti za sličan aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva koji su bili na snazi na datum podnošenja zahtjeva i koje je odredilo tijelo za certificiranje te koji su dopunjeni, prema potrebi, dodatnim tehničkim uvjetima kako je navedeno u tehničkim provedbenim postupcima; i

(b)

zahtjeve u pogledu zaštite okoliša za aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva koji su bili na snazi na datum na koji je zahtjev za ovjeru podnesen tijelu za ovjeru.

2.   Tijelo za ovjeru određuje, ako je to primjenjivo:

(a)

iznimke u primjenjivim zahtjevima;

(b)

odstupanja od primjenjivih zahtjeva; ili

(c)

kompenzacijske faktore kojima se osigurava jednakovrijedna razina sigurnosti kada ne postoji usklađenost s primjenjivim zahtjevima.

3.   Uz zahtjeve iz stavaka 1. i 2. tijelo za ovjeru određuje i sve posebne uvjete koje treba primijeniti ako povezani kodovi plovidbenosti, zakoni i drugi propisi ne sadržavaju primjerene ili odgovarajuće sigurnosne standarde za aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva jer:

(a)

aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva ima nova ili neuobičajena svojstva projekta u odnosu na prakse projekta na kojima se temelje primjenjivi kodovi plovidbenosti, zakoni i drugi propisi;

(b)

predviđena je namjena aeronautičkog proizvoda civilnog zrakoplovstva nekonvencionalna; ili

(c)

iskustvo s drugim sličnim aeronautičkim proizvodima civilnog zrakoplovstva u upotrebi ili aeronautičkim proizvodima civilnog zrakoplovstva koji imaju slična svojstva projekta pokazalo je da bi moglo doći do nesigurnih uvjeta.

4.   Pri određivanju iznimki, odstupanja, kompenzacijskih faktora ili posebnih uvjeta tijelo za ovjeru uzima u obzir one koje primjenjuje tijelo za certificiranje i ne postavlja veće zahtjeve za aeronautičke proizvode civilnog zrakoplovstva koje treba ovjeriti od onih koje bi postavilo za vlastite slične proizvode. Tijelo za ovjeru obavješćuje tijelo za certificiranje o takvim iznimkama, odstupanjima, kompenzacijskim faktorima ili posebnim uvjetima.

Članak 12.

Razina uključenosti tijela za ovjeru

1.   Razina uključenosti tijela za ovjeru stranke tijekom postupka ovjere iz članka 9. i kako je opisano u tehničkim provedbenim postupcima većinom je određena:

(a)

iskustvom i evidencijom nadležnog tijela druge stranke kao tijela za certificiranje;

(b)

već stečenim iskustvom tog tijela za ovjeru tijekom prethodnih ovjera s nadležnim tijelom druge stranke;

(c)

prirodom projekta koji treba ovjeriti;

(d)

rezultatima i iskustvom podnositelja zahtjeva s tijelom za ovjeru; i

(e)

ishodom procjena zahtjeva u vezi s kvalifikacijama iz članaka 28. i 29.

2.   Tijelo za ovjeru provodi posebne postupke i nadzor, posebno u pogledu postupaka i metoda tijela za certificiranje, tijekom prve ovjere bilo kojeg certifikata ako tijelo za certificiranje nije prethodno izdalo certifikat za dotičnu kategoriju aeronautičkih proizvoda civilnog zrakoplovstva nakon 30. rujna 2004. Postupci i kriteriji koje treba primjenjivati navedeni su u tehničkim provedbenim postupcima.

3.   Odbor za nadzor certifikacije redovito mjeri, prati i preispituje djelotvornost provedbe načela iz stavaka 1. i 2. s pomoću mjerila kako je navedeno u tehničkim provedbenim postupcima.

Članak 13.

Prihvaćanje

1.   Za certifikat projekta koji podliježe prihvaćanju tijelo za ovjeru prihvaća certifikat projekta koji je izdalo tijelo za certificiranje bez aktivnosti ovjere. U tom slučaju tijelo za ovjeru priznaje certifikat projekta kao jednakovrijedan certifikatu izdanom u skladu sa zakonima i drugim propisima svoje stranke te ne izdaje odgovarajući vlastiti certifikat.

2.   Tehnički predstavnik Ujedinjene Kraljevine kao tijelo za ovjeru prihvaća neznačajne dodatne certifikate tipa, neznačajne veće promjene i odobrenja naredbe o tehničkim standardima koje izda tehnički predstavnik Unije kao tijelo za certificiranje ili odobrena organizacija u skladu s pravom Unije.

3.   Tehnički predstavnik Ujedinjene Kraljevine kao tijelo za ovjeru prihvaća manje promjene i popravke koje su odobrili tehnički predstavnik Unije kao tijelo za certificiranje ili u skladu s pravom Unije odobrena organizacija.

4.   Tehnički predstavnik Unije kao tijelo za ovjeru prihvaća manje promjene i manje popravke koje su odobrili tehnički predstavnik Ujedinjene Kraljevine kao tijelo za certificiranje ili u skladu sa zakonima i drugim propisima Ujedinjene Kraljevine odobrena organizacija.

Članak 14.

Provedbene odredbe za članke 10. i 13.

1.   Tijelo za certificiranje utvrđuje je li riječ o manjoj promjeni ili većoj promjeni u skladu s definicijama iz ovog Priloga i tumači navedeno u skladu s primjenjivima pravilima i postupcima tijela za certificiranje.

2.   Pri utvrđivanju jesu li dodatni certifikat tipa ili veća promjena značajni ili neznačajni, tijelo za certificiranje razmatra promjenu u kontekstu svih prethodnih relevantnih promjena projekta i svih povezanih revizija primjenjivih certifikacijskih specifikacija koje su uključene u certifikat tipa aeronautičkog proizvoda civilnog zrakoplovstva. Promjene koje ispunjavaju bilo koji od sljedećih kriterija automatski se smatraju značajnima:

(a)

opća konfiguracija ili načela konstruiranja nisu zadržani; ili

(b)

pretpostavke korištene za certifikaciju proizvoda koji se mijenja više nisu na snazi.

Članak 15.

Postojeći certifikati projekta

Za potrebe ovog Priloga primjenjuje se sljedeće:

(a)

smatra se da je certifikate tipa, dodatne certifikate tipa, odobrenja promjena i popravaka te odobrenja naredbe o tehničkim standardima i njihove izmjene koje je izdao tehnički predstavnik Unije podnositeljima zahtjeva iz Ujedinjene Kraljevine, ili odobrena projektna organizacija smještena u Ujedinjenoj Kraljevini, na temelju prava Unije i valjane 31. prosinca 2020. izdao tehnički predstavnik Ujedinjene Kraljevine kao tijelo za certificiranje ili odobrena organizacija u skladu sa zakonima i drugim propisima Ujedinjene Kraljevine te da ih je tehnički predstavnik Unije prihvatio kao tijelo za ovjeru u skladu s člankom 13. stavkom 1.;

(b)

smatra se da je certifikate tipa, dodatne certifikate tipa, odobrenja promjena i popravaka te odobrenja naredbe o tehničkim standardima i njihove izmjene koje je izdao tehnički predstavnik Unije podnositeljima zahtjeva iz Unije, ili projektna organizacija smještena u Uniji, na temelju prava Unije i valjane 31. prosinca 2020. prihvatio tehnički predstavnik Ujedinjene Kraljevine kao tijelo za ovjeru u skladu s člankom 13. stavkom 1.

Članak 16.

Prijenos certifikata projekta

U slučaju da nositelj certifikata projekta prenese certifikat projekta na drugi subjekt, tijelo za certificiranje odgovorno za certifikat projekta odmah obavješćuje tijelo za ovjeru o prijenosu i primjenjuje postupak u vezi s prijenosom certifikata projekta kako je navedeno u tehničkim provedbenim postupcima.

Članak 17.

Operativni zahtjevi povezani s projektom

1.   Tehnički predstavnici osiguravaju da se, kada je to potrebno, tijekom postupka ovjere razmjenjuju podaci i informacije o operativnim zahtjevima povezanima s projektom.

2.   Podložno odluci između tehničkih predstavnika, tijelo za ovjeru za pojedine operativne zahtjeve povezane s projektom može prihvatiti izjavu o usklađenosti tijela za certificiranje u okviru postupka ovjere.

Članak 18.

Operativni dokumenti i podaci povezani s tipom

1.   Tijelo za certificiranje odobrava ili prihvaća pojedine skupove operativnih dokumenata i podataka za određeni tip, uključujući podatke o operativnoj prikladnosti u sustavu Unije i jednakovrijedne podatke iz sustava Ujedinjene Kraljevine, koje su nositelji certifikata tipa stavili na raspolaganje te ih prema potrebi razmjenjuje tijekom postupka ovjere.

2.   Tijelo za ovjeru može prihvatiti ili ovjeriti operativne dokumente i podatke iz stavka 1. ovog članka, kako je navedeno u tehničkim provedbenim postupcima.

Članak 19.

Istodobna ovjera

Ako tako odluče podnositelj zahtjeva i tehnički predstavnici, može se primijeniti postupak istodobne certifikacije i ovjere, ako je to primjereno i kako je navedeno u tehničkim provedbenim postupcima.

Članak 20.

Kontinuirana plovidbenost

1.   Nadležna tijela poduzimaju mjere kako bi uklonila nesigurne uvjete u aeronautičkim proizvodima civilnog zrakoplovstva za koje su ona tijelo za certificiranje.

2.   Nadležno tijelo jedne stranke u pogledu aeronautičkih proizvoda civilnog zrakoplovstva projektiranih ili proizvedenih u skladu s vlastitim regulatornim sustavom pomaže na zahtjev nadležnom tijelu druge stranke pri određivanju svih mjera koje se smatraju neophodnima za kontinuiranu plovidbenost aeronautičkih proizvoda civilnog zrakoplovstva.

3.   Kada poteškoće pri održavanju ili drugi potencijalni sigurnosni problemi koji utječu na aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva obuhvaćen područjem primjene ovog Priloga dovedu do istrage koju provodi tehnički predstavnik stranke koji je tijelo za certificiranje za aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva, tehnički predstavnik druge stranke na zahtjev podupire tu istragu, među ostalim pružanjem relevantnih informacija koje su dostavili relevantni subjekti o kvarovima, neispravnostima, nedostacima ili drugim poteškoćama koje utječu na taj aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva.

4.   Smatra se da se obvezama izvješćivanja nositeljâ certifikata projekta prema tijelu za certificiranje i mehanizmom razmjene informacija utvrđenim ovim Prilogom ispunjava obveza svakog nositelja certifikata projekta da tijelu za ovjeru prijavi kvarove, neispravnosti, nedostatke ili druge poteškoće koje utječu na taj aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva.

5.   Mjere za uklanjanje nesigurnih uvjeta i razmjenu sigurnosnih informacija iz stavaka od 1. do 4. ovog članka navedene su u tehničkim provedbenim postupcima.

6.   Tehnički predstavnik jedne stranke obavješćuje tehničkog predstavnika druge stranke o svim svojim obveznim informacijama o kontinuiranoj plovidbenosti u pogledu aeronautičkih proizvoda civilnog zrakoplovstva koji su projektirani ili proizvedeni u okviru njegova sustava za nadzor i koji su obuhvaćeni područjem primjene ovog Priloga.

7.   Sve promjene statusa svjedodžbe o plovidbenosti koju je izdao tehnički predstavnik jedne stranke pravodobno se šalju tehničkom predstavniku druge stranke.

ODJELJAK E

CERTIFIKACIJA PROIZVODNJE

Članak 21.

Priznavanje sustava certifikacije proizvodnje i nadzora proizvodnje

1.   Stranka uvoznica priznaje sustav certifikacije proizvodnje i nadzora proizvodnje stranke izvoznice jer se taj sustav smatra dovoljno jednakovrijednim sustavu stranke uvoznice unutar područja primjene ovog Priloga, podložno odredbama ovog članka.

2.   Priznanje sustava certifikacije proizvodnje i nadzora proizvodnje Ujedinjene Kraljevine od strane Unije ograničeno je na priznanje proizvodnje kategorija aeronautičkih proizvoda civilnog zrakoplovstva koji su 31. prosinca 2020. već bili u tom sustavu, kako je detaljno navedeno u tehničkim provedbenim postupcima.

3.   Ako se u sustav certifikacije proizvodnje i nadzora proizvodnje stranke izvoznice doda nova kategorija aeronautičkih proizvoda civilnog zrakoplovstva, nadležno tijelo stranke izvoznice obavješćuje tehničkog predstavnika stranke uvoznice. Prije proširenja priznavanja sustava certifikacije proizvodnje i nadzora proizvodnje na novu kategoriju aeronautičkih proizvoda civilnog zrakoplovstva, tehnički predstavnik stranke uvoznice može odlučiti provesti procjenu kako bi se potvrdilo da je sustav certifikacije proizvodnje i nadzora proizvodnje stranke izvoznice za tu kategoriju aeronautičkih proizvoda civilnog zrakoplovstva dovoljno jednakovrijedan sustavu certifikacije proizvodnje i nadzora proizvodnje stranke uvoznice. Ta se procjena obavlja kako je detaljno opisano u tehničkim provedbenim postupcima te može obuhvaćati procjenu nositelja odobrenja za proizvodnju pod nadzorom nadležnog tijela stranke izvoznice. Postupak proširenja priznavanja sustava certifikacije proizvodnje i nadzora proizvodnje stranke izvoznice na novu kategoriju aeronautičkih proizvoda civilnog zrakoplovstva od strane stranke uvoznice detaljno je opisan u tehničkim provedbenim postupcima.

4.   Priznavanje sustava certifikacije proizvodnje i nadzora proizvodnje stranke izvoznice od strane stranke uvoznice podložno je razini sigurnosti koja je predviđena u sustavu certifikacije proizvodnje i nadzora proizvodnje stranke izvoznice i dovoljno jednakovrijedna onoj koja je predviđena u sustavu stranke uvoznice. Jednakovrijednost sustava certifikacije proizvodnje i nadzora proizvodnje trajno se prati postupcima iz članka 29.

5.   Stavci od 1. do 3. primjenjuju se i na proizvodnju aeronautičkog proizvoda civilnog zrakoplovstva za koji je nositelj dužnosti države projekta zemlja koja nije stranka izvoznica aeronautičkog proizvoda civilnog zrakoplovstva, pod uvjetom da je nadležno tijelo stranke izvoznice uspostavilo i provelo potrebne postupke s relevantnim tijelom države projekta radi ostvarivanja kontrole nad sučeljem između nositelja certifikata projekta i nositelja odobrenja za proizvodnju za taj aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva.

Članak 22.

Proširenje odobrenja za proizvodnju

1.   Odobrenje za proizvodnju koje je izdalo nadležno tijelo stranke izvoznice proizvođaču koji se primarno nalazi na području stranke izvoznice i koje je priznato na temelju članka 21. stavka 1. može se proširiti tako da uključuje proizvodne pogone i objekte proizvođača koji se nalaze na području druge stranke ili državnom području treće zemlje, bez obzira na pravni status tih proizvodnih pogona i objekata i bez obzira na tip aeronautičkih proizvoda civilnog zrakoplovstva koji se proizvode u tim pogonima i objektima. Nadležno tijelo države izvoznice u tom slučaju ostaje odgovorno za nadzor tih proizvodnih pogona i objekata, a nadležno tijelo stranke uvoznice ne izdaje svoje odobrenje za proizvodnju tim proizvodnim pogonima i objektima za isti aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva.

2.   Ako se objekti i proizvodni pogoni određenog proizvođača koji se primarno nalazi na području stranke izvoznice nalaze u drugoj stranci, nadležna tijela obiju stranaka međusobno surađuju u okviru članka 32. kako bi stranka uvoznica sudjelovala u nadzornim aktivnostima stranke izvoznice u vezi s tim objektima.

Članak 23.

Sučelje između nositelja odobrenja za proizvodnju i nositelja certifikata projekta

1.   U slučajevima kada nositelj odobrenja za proizvodnju aeronautičkog proizvoda civilnog zrakoplovstva podliježe regulaciji nadležnog tijela jedne stranke, a nositelj certifikata projekta istog aeronautičkog proizvoda civilnog zrakoplovstva podliježe regulaciji nadležnog tijela druge stranke, nadležna tijela stranaka uspostavljaju postupke radi definiranja odgovornosti svake stranke za ostvarivanje kontrole nad sučeljem između nositelja odobrenja za proizvodnju i nositelja certifikata projekta.

2.   U svrhu izvoza aeronautičkih proizvoda civilnog zrakoplovstva u okviru ovog Priloga, kada nositelj certifikata projekta i nositelj odobrenja za proizvodnju nisu isti pravni subjekt, nadležna tijela stranaka osiguravaju da nositelj certifikata projekta uspostavi odgovarajuće dogovore s nositeljem odobrenja za proizvodnju kako bi se osigurala zadovoljavajuća koordinacija između projekta i proizvodnje te odgovarajuća podrška kontinuiranoj plovidbenosti aeronautičkog proizvoda civilnog zrakoplovstva.

ODJELJAK F

IZVOZNI CERTIFIKATI

Članak 24.

Obrasci

Obrasci stranke izvoznice su:

(a)

ako je stranka izvoznica Ujedinjena Kraljevina, Obrazac CAA 52 za nove zrakoplove, svjedodžba o plovidbenosti za izvoz za rabljene zrakoplove i Obrazac CAA 1 za druge nove proizvode; i

(b)

ako je stranka izvoznica Unija, Obrazac EASA 52 za nove zrakoplove, svjedodžba o plovidbenosti za izvoz za rabljene zrakoplove i Obrazac EASA 1 za druge nove proizvode.

Članak 25.

Izdavanje izvoznog certifikata

1.   Pri izdavanju izvoznog certifikata nadležno tijelo ili nositelj odobrenja za proizvodnju stranke izvoznice osigurava da takav aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva:

(a)

bude usklađen s projektom koji automatski prihvaća ili ovjerava ili certificira stranka uvoznica u skladu s ovim Prilogom i kako je navedeno u tehničkim provedbenim postupcima;

(b)

bude primjeren za sigurnu upotrebu;

(c)

zadovoljava sve dodatne zahtjeve o kojima je obavijestila stranka uvoznica; i

(d)

u pogledu civilnih zrakoplova, motora zrakoplova i propelera zrakoplova bude usklađen s primjenjivim obveznim informacijama o kontinuiranoj plovidbenosti, uključujući direktive o plovidbenosti stranke uvoznice, kako je o njima obavijestila ta stranka.

2.   Pri izdavanju svjedodžbe o plovidbenosti za izvoz za rabljeni zrakoplov registriran u stranci izvoznici, dodatno uz zahtjeve iz stavka 1. točaka od (a) do (d), nadležno tijelo stranke izvoznice osigurava da je taj zrakoplov tijekom životnog vijeka primjereno održavan uz primjenu odobrenih postupaka i metoda stranke izvoznice, što je vidljivo iz dnevnika i dokumentacije o održavanju.

Članak 26.

Prihvaćanje izvoznog certifikata za novi aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva

Nadležno tijelo stranke uvoznice prihvaća izvozni certifikat koji je izdalo nadležno tijelo ili nositelj odobrenja za proizvodnju stranke izvoznice za aeronautički proizvod civilnog zrakoplovstva, u skladu s uvjetima iz ovog Priloga i kako je navedeno u tehničkim provedbenim postupcima.

Članak 27.

Prihvaćanje svjedodžbe o plovidbenosti za izvoz za rabljeni zrakoplov

1.   Nadležno tijelo stranke uvoznice prihvaća svjedodžbu o plovidbenosti za izvoz koju je izdalo nadležno tijelo stranke izvoznice za rabljeni zrakoplov u skladu s uvjetima iz ovog Priloga i tehničkim provedbenim postupcima samo ako postoji nositelj certifikata tipa ili ograničenog certifikata tipa za rabljeni zrakoplov koji podržava kontinuiranu plovidbenost tog tipa zrakoplova.

2.   Da bi svjedodžba o plovidbenosti za izvoz za rabljeni zrakoplov proizveden pod nadzorom proizvodnje koji provodi stranka izvoznica bila prihvaćena u skladu sa stavkom 1. ovog članka, nadležno tijelo stranke izvoznice pomaže na zahtjev nadležnom tijelu stranke uvoznice pri pribavljanju podataka i informacija u pogledu:

(a)

konfiguracije zrakoplova u trenutku otpreme od proizvođača; i

(b)

naknadnih promjena i popravaka zrakoplova koje je odobrilo nadležno tijelo stranke izvoznice.

3.   Stranka uvoznica može zatražiti dokumentaciju o inspekcijskim pregledima i održavanju kako je navedeno u tehničkim provedbenim postupcima.

4.   Ako tijekom postupka procjene statusa plovidbenosti rabljenog zrakoplova koji je namijenjen za izvoz nadležno tijelo stranke izvoznice ne može zadovoljiti sve zahtjeve iz članka 25. stavka 2. te stavaka 1. i 2. ovog članka, ono:

(a)

o tome obavješćuje nadležno tijelo stranke uvoznice;

(b)

s nadležnim tijelom stranke uvoznice koordinira, kako je navedeno u tehničkim provedbenim postupcima, njihovo prihvaćanje ili odbijanje izuzeća od primjenjivih zahtjeva; i

(c)

dokumentira sva prihvaćena izuzeća pri izvozu.

ODJELJAK G

KVALIFIKACIJA NADLEŽNIH TIJELA

Članak 28.

Zahtjevi u vezi s kvalifikacijama za prihvaćanje nalazâ o usklađenosti i certifikatâ

1.   Svaka stranka zadržava strukturiran i učinkovit sustav certifikacije i nadzora za provedbu ovog Priloga, uključujući:

(a)

pravni i regulatorni okvir kojim se posebice osiguravaju regulatorne ovlasti nad subjektima reguliranima u okviru regulatornog sustava za sigurnost civilnog zrakoplovstva stranke;

(b)

organizacijsku strukturu, među ostalim s jasnim opisom odgovornosti;

(c)

dostatne resurse, uključujući kvalificirano osoblje s dovoljno znanja, iskustva i obuke;

(d)

odgovarajuće procese dokumentirane u politikama i postupcima;

(e)

dokumentaciju i evidencije; i

(f)

utvrđeni program inspekcijskih pregleda kojim se osigurava ujednačena razina provedbe pravnog i regulatornog okvira među različitim komponentama sustava nadzora.

Članak 29.

Daljnja kvalifikacija nadležnih tijela

1.   Da bi se održalo povjerenje u regulatorni sustav druge stranke u pogledu provedbe ovog Priloga kako bi se njime osigurala dovoljno jednakovrijedna razina sigurnosti, tehnički predstavnik svake stranke redovito procjenjuje usklađenost nadležnih tijela druge stranke sa zahtjevima u vezi s kvalifikacijama iz članka 28. Načini tih kontinuiranih uzajamnih procjena navedeni su u tehničkim provedbenim postupcima.

2.   Nadležno tijelo stranke surađuje s nadležnim tijelom druge stranke kad god su potrebne takve procjene i osigurava da regulirani subjekti koji podliježu njegovu nadzoru omogućuju pristup tehničkim predstavnicima stranaka.

3.   Ako tehnički predstavnik jedne stranke smatra da tehnička kompetencija nadležnog tijela druge stranke više nije prikladna ili da bi trebalo suspendirati prihvaćanje nalaza o usklađenosti ili certifikata koje je izdalo to nadležno tijelo jer sustavi druge stranke u pogledu provedbe ovog Priloga više ne osiguravaju dovoljno jednakovrijednu razinu sigurnosti da bi se dopustilo takvo prihvaćanje, tehnički predstavnici stranaka savjetuju se radi utvrđivanja korektivnih mjera.

4.   Ako uzajamno prihvatljivim sredstvima nije ponovno uspostavljeno povjerenje, tehnički predstavnik stranke može uputiti predmet iz stavka 3. ovog članka Odboru za nadzor certifikacije.

5.   Ako Odbor za nadzor certifikacije ne riješi to pitanje, svaka stranka može uputiti predmet iz stavka 3. Posebnom odboru za sigurnost zračnog prometa.

ODJELJAK H

KOMUNIKACIJA, SAVJETOVANJE I PODRŠKA

Članak 30.

Komunikacija

Podložno izuzećima o kojima odlučuju tehnički predstavnici stranaka na pojedinačnoj osnovi, sva komunikacija između nadležnih tijela stranaka odvija se na engleskom jeziku, što uključuje dokumentaciju kako je navedeno u tehničkim provedbenim postupcima.

Članak 31.

Tehničko savjetovanje

1.   Tehnički predstavnici stranaka savjetovanjem rješavaju pitanja povezana s provedbom ovog Priloga.

2.   Ako se savjetovanjem održanim u skladu sa stavkom 1. ovog članka ne postigne uzajamno prihvatljivo rješenje, tehnički predstavnik svake stranke može uputiti pitanje iz stavka 1. ovog članka Odboru za nadzor certifikacije.

3.   Ako odbor za nadzor certifikacije ne riješi to pitanje, svaka stranka može uputiti pitanje iz stavka 1. Posebnom odboru za sigurnost zračnog prometa.

Članak 32.

Podrška za aktivnosti certificiranja i nadzora kontinuirane plovidbenosti

Nadležna tijela jedne stranke mogu na zahtjev i nakon zajedničke suglasnosti te u skladu s dostupnim resursima pružiti tehničku podršku, podatke i informacije nadležnom tijelu druge stranke u okviru aktivnosti certificiranja i nadzora kontinuirane plovidbenosti koje su povezane s certificiranjem projektiranja, proizvodnje i zaštite okoliša. Podrška koja se treba pružiti i postupak za pružanje takve podrške navode se u tehničkim provedbenim postupcima.


PRILOG 31.

CESTOVNI PRIJEVOZ TERETA

DIO A

ZAHTJEVI ZA CESTOVNE PRIJEVOZNIKE U TERETNOM PROMETU U SKLADU S ČLANKOM 463. OVOG SPORAZUMA

ODJELJAK 1.

PRISTUP DJELATNOSTI CESTOVNOG PRIJEVOZNIKA U TERETNOM PROMETU I OBAVLJANJE TE DJELATNOSTI

Članak 1.

Područje primjene

Ovim se odjeljkom uređuje pristup djelatnosti cestovnog prijevoznika u teretnom prometu i obavljanje te djelatnosti, a primjenjuje se na sve cestovne prijevoznike u teretnom prometu iz stranke koji se bave prijevozom tereta u području primjene članka 462. ovog Sporazuma.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„dozvola za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika u teretnom prometu ” znači upravna odluka kojom se fizička ili pravna osoba koja ispunjava uvjete propisane ovim odjeljkom ovlašćuje za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika u teretnom prometu;

(b)

„nadležno tijelo” znači tijelo u stranci na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, koje u svrhu izdavanja dozvole za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika u teretnom prometu, provjerava ispunjava li fizička ili pravna osoba uvjete utvrđene u ovom odjeljku te koje je ovlašteno za izdavanje i privremeno ili trajno oduzimanje dozvole za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika u teretnom prometu; i

(c)

„uobičajeno boravište” znači mjesto gdje osoba obično živi, to jest najmanje 185 dana u svakoj kalendarskoj godini, zbog osobnih veza koje pokazuju čvrstu povezanost između te osobe i mjesta gdje živi.

Članak 3.

Zahtjevi za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika u teretnom prometu

Fizičke ili pravne osobe koje obavljaju djelatnost cestovnog prijevoznika u teretnom prometu moraju imati:

(a)

stvarni i stabilni poslovni nastan u jednoj stranci kako je utvrđeno u članku 5. ovog odjeljka;

(b)

dobar ugled, kako je utvrđeno u članku 6. ovog odjeljka;

(c)

odgovarajući financijski položaj, kako je utvrđeno u članku 7. ovog odjeljka; i

(d)

potrebnu stručnu osposobljenost, kako je utvrđeno u članku 8. ovog odjeljka.

Članak 4.

Upravitelj prijevoza

1.   Cestovni prijevoznik u teretnom prometu imenuje najmanje jednu fizičku osobu upraviteljem prijevoza, koji stvarno i kontinuirano upravlja njegovim djelatnostima prijevoza i ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 3. točkama (b) i (d) i koji:

(a)

je stvarno povezan s cestovnim prijevoznikom u teretnom prometu, npr. zaposlenik je, direktor, vlasnik ili dioničar ili njime upravlja, ili jest ta osoba; i

(b)

ima boravište u stranci na čijem području cestovni prijevoznik u teretnom prometu ima poslovni nastan.

2.   Ako fizička ili pravna osoba ne ispunjava uvjet stručne osposobljenosti, nadležno tijelo može ovlastiti fizičku ili pravnu osobu da obavlja djelatnost cestovnog prijevoznika u teretnom prometu bez imenovanja upravitelja prijevoza u skladu sa stavkom 1. pod uvjetom:

(a)

da fizička ili pravna osoba imenuje fizičku osobu koja ima boravište u stranci poslovnog nastana cestovnog prijevoznika u teretnom prometu i koja ispunjava zahtjeve iz članka 3. točaka (b) i (d), i koja je ugovorom ovlaštena obavljati zadaće upravitelja prijevoza u ime poduzeća;

(b)

da su u ugovoru koji je fizička ili pravna osoba sklopila s osobom iz točke (a) točno utvrđene zadaće koje ta osoba treba učinkovito i kontinuirano obavljati te su navedene njezine odgovornosti kao upravitelja prijevoza. Zadaće koje treba točno utvrditi obuhvaćaju, prije svega, zadaće koje se odnose na upravljanje održavanjem vozila, provjeru ugovora i dokumenata o prijevozu, osnovno računovodstvo, raspodjelu tereta ili usluga vozačima i vozilima te provjeru sigurnosnih postupaka;

(c)

osoba iz točke (a) može, kao upravitelj prijevoza, upravljati poslovima prijevoza najviše četiriju različitih cestovnih prijevoznika u teretnom prometu, a ti se poslovi obavljaju s najvećim ukupnim voznim parkom svih poduzeća zajedno od 50 vozila; i

(d)

osoba iz točke (a) obavlja navedene zadaće isključivo u interesu fizičke ili pravne osobe, a njezine odgovornosti izvršavaju se neovisno o fizičkim ili pravnim osobama za koje obavlja prijevoz.

3.   Stranka može odlučiti da upravitelj prijevoza imenovan u skladu sa stavkom 1. ne može biti imenovan i u skladu sa stavkom 2. ili da može biti tako imenovan samo u pogledu ograničenog broja fizičkih ili pravnih osoba ili voznog parka vozila koji je manji od onoga iz stavka 2. točke (c).

4.   Fizička ili pravna osoba obavješćuje nadležno tijelo o imenovanom upravitelju ili upraviteljima prijevoza.

Članak 5.

Uvjeti u vezi sa zahtjevom u pogledu poslovnog nastana

Kako bi se ispunio zahtjev stvarnog i stabilnog poslovnog nastana u stranci poslovnog nastana, fizička ili pravna osoba:

(a)

posjeduje prostorije u kojima može pristupiti izvornicima svoje temeljne poslovne dokumentacije u elektroničkom ili nekom drugom obliku, a posebno ugovorima o prijevozu, dokumentaciji koja se odnosi na vozila na raspolaganju fizičkoj ili pravnoj osobi, računovodstvenoj dokumentaciji, kadrovskoj dokumentaciji, ugovorima o radu, dokumentaciji o socijalnoj sigurnosti, dokumentaciji koja sadrži podatke o raspoređivanju i upućivanju vozača, dokumentaciji koja sadržava podatke o putovanjima, vremenu vožnje i razdobljima odmora te bilo kojem drugom dokumentu koji mora biti dostupan nadležnom tijelu kako bi moglo provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti propisani u ovom odjeljku;

(b)

upisana je u registar trgovačkih društava te stranke ili u sličan registar kad se to zahtijeva u skladu s nacionalnim pravom;

(c)

podliježe plaćanju poreza na prihode i, kad se to zahtijeva u skladu s nacionalnim pravom, ima dodijeljen PDV identifikacijski broj;

(d)

kada je dozvola izdana, ima na raspolaganju jedno ili više vozila registriranih ili stavljenih u promet za koja posjeduje odobrenje da ih može upotrebljavati u skladu sa zakonodavstvom te stranke, bez obzira na to je li jedini vlasnik vozila ili njima raspolaže na temelju, na primjer, ugovora o kupoprodaji s obročnim otplatama cijene, ugovora o zakupu ili ugovora o leasingu;

(e)

stvarno i kontinuirano obavlja svoje administrativne i komercijalne aktivnosti raspolažući potrebnom opremom i infrastrukturom u prostorima iz točke (a) koje se nalaze u toj stranci i učinkovito i kontinuirano upravlja svojim obavljanjem prijevoza upotrebom vozila iz točke (f) raspolažući odgovarajućom tehničkom opremom smještenom u toj stranci; i

(f)

redovito ima na raspolaganju određeni broj vozila koja ispunjavaju uvjete utvrđene u točki (d) i vozače koji su uobičajeno smješteni u operativnom središtu u toj stranci, razmjerno opsegu prijevoza koji poduzeće obavlja.

Članak 6.

Uvjeti koji se odnose na zahtjeve o dobrom ugledu

1.   Pod uvjetima iz stavka 2., stranke određuju uvjete koje fizičke ili pravne osobe i upravitelji prijevoza trebaju ispuniti kako bi zadovoljili kriterij dobrog ugleda.

Pri utvrđivanju je li fizička ili pravna osoba ispunila taj zahtjev, stranke razmatraju ponašanje fizičkih ili pravnih osoba, njihovih upravitelja prijevoza, izvršnih direktora i bilo koje druge relevantne osobe koju odredi stranka. Svako pozivanje u ovom članku na osude, kazne ili povrede uključuje i osude, kazne ili povrede same fizičke ili pravne osobe, njezinih upravitelja prijevoza, izvršnih direktora i svake druge relevantne osobe koju odredi stranka.

Uvjeti iz ovog stavka uključuju barem sljedeće:

(a)

ne postoji nikakav ozbiljan razlog koji bi pobudio sumnju u dobar ugled upravitelja prijevoza ili cestovnog prijevoznika u teretnom prometu, kao na primjer, osude ili kazne za bilo kakve teške povrede nacionalnih pravila koja su na snazi u sljedećim područjima:

i.

trgovačko pravo;

ii.

stečajno pravo;

iii.

uvjeti plaćanja i zapošljavanja u toj profesiji;

iv.

cestovni promet;

v.

profesionalna odgovornost;

vi.

trgovina ljudima ili drogom;

vii.

porezno pravo; i

(b)

upravitelj prijevoza ili cestovni prijevoznik u teretnom prometu u jednoj ili obje stranke nisu osuđeni za teško kazneno djelo niti im je izrečena kazna za tešku povredu pravila iz dijela drugog naslova trećeg glave I. ovog Sporazuma ili nacionalnih pravila koja se posebno odnose na:

i.

vrijeme vožnje i razdoblja odmora vozača, radno vrijeme te ugradnju i korištenje uređaja za bilježenje podataka;

ii.

najveće mase i dimenzije gospodarskih vozila u međunarodnom prometu;

iii.

početne kvalifikacije i kontinuirano osposobljavanje vozača;

iv.

tehničku ispravnost gospodarskih vozila, uključujući obvezatni tehnički pregled motornih vozila;

v.

pristup tržištu međunarodnog cestovnog prijevoza tereta;

vi.

sigurnost cestovnog prijevoza opasnog tereta;

vii.

ugradnju i korištenje uređaja za ograničenje brzine u određenim kategorijama vozila;

viii.

vozačke dozvole;

ix.

dozvolu za obavljanje djelatnosti;

x.

prijevoz životinja;

xi.

upućivanje radnika u cestovnom prijevozu;

xii.

pravo mjerodavno za ugovorne obveze; i

xiii.

vožnje čije se točke utovara i istovara nalaze u drugoj stranci.

2.   Za potrebe stavka 1. trećeg podstavka točke (b) ovog članka, ako je upravitelju prijevoza ili cestovnom prijevozniku u teretnom prometu u jednoj ili obje stranke izrečena osuđujuća presuda za teško kazneno djelo ili kazna za neku od najtežih povreda iz Dodatka 31-A-1-1., nadležno tijelo stranke poslovnog nastana na odgovarajući način i pravodobno provodi te zaključuje upravni postupak koji uključuje, ako je to primjereno, inspekcijski pregled prostora dotične fizičke ili pravne osobe.

Tijekom upravnog postupka nadležno tijelo procjenjuje bi li u pojedinačnom slučaju, uzimajući u obzir posebne okolnosti, gubitak dobrog ugleda predstavljao nerazmjernu mjeru. Tijekom tog procjenjivanja nadležno tijelo uzima u obzir broj teških povreda pravila iz stavka 1. trećeg podstavka ovog članka, kao i broj najtežih povreda pravila iz Dodatka 31-A-1-1., za koje je upravitelju prijevoza ili cestovnom prijevozniku u teretnom prometu izrečena osuđujuća presuda ili kazna. Svaki takav zaključak mora biti propisno obrazložen i opravdan.

Ako nadležno tijelo utvrdi da bi gubitak ugleda bio nerazmjeran, odlučuje da dotična fizička ili pravna osoba i dalje ima dobar ugled. Ako nadležno tijelo utvrdi da gubitak dobrog ugleda ne bi bio nerazmjeran, posljedica osuđujuće presude ili kazne jest gubitak dobrog ugleda.

3.   Posebni odbor za cestovni prijevoz sastavlja popis kategorija, vrsta i stupnjeva težine teških povreda koje, osim onih iz Dodatka 31-A-1-1., mogu dovesti do gubitka dobrog ugleda.

4.   Zahtjev o dobrom ugledu ostaje neispunjen sve dok se, na temelju relevantnih odredaba nacionalnog prava stranaka, ne donese rehabilitirajuća ili bilo koja druga mjera istovrijednog učinka.

Članak 7.

Uvjeti koji se odnose na zahtjev o financijskom položaju

1.   Kako bi se ispunio zahtjev o financijskom položaju, fizička ili pravna osoba tijekom poslovne godine mora moći trajno ispunjavati svoje financijske obveze. Fizička ili pravna osoba na temelju godišnjih financijskih izvještaja koje je potvrdio revizor ili propisno ovlaštena osoba dokazuje da svake godine raspolaže kapitalom i pričuvama:

(a)

u ukupnom iznosu od najmanje 9 000 EUR / 8 000 GBP ako se upotrebljava samo jedno motorno vozilo te najmanje 5 000 EUR / 4 500 GBP za svako dodatno upotrijebljeno motorno vozilo ili skup vozila čija najveća dopuštena masa natovarenog vozila prelazi 3,5 tona te 900 EUR / 800 GBP za svako dodatno motorno vozilo ili skup motornih vozila čija najveća dopuštena masa natovarenog vozila prelazi 2,5 tona, ali ne i 3,5 tona;

(b)

fizičke ili pravne osobe koje djelatnost cestovnog prijevoznika u teretnom prometu obavljaju isključivo motornim vozilima ili skupom vozila čija najveća dopuštena masa natovarenog vozila prelazi 2,5 tona, ali ne i 3,5 tona na temelju godišnjih financijskih izvještaja koje je potvrdio revizor ili propisno ovlaštena osoba dokazuju da svake godine raspolažu kapitalom i pričuvama u ukupnom iznosu od najmanje 1 800 EUR / 1 600 GBP ako se koristi samo jedno vozilo i 900 EUR / 800 GBP za svako dodatno vozilo koje se koristi.

2.   Odstupajući od stavka 1., nadležno tijelo može se složiti ili zahtijevati da poduzeće svoj financijski položaj dokaže potvrdom koju je odredilo nadležno tijelo, na primjer bankovnim jamstvom ili osiguranjem, uključujući osiguranje profesionalne odgovornosti, koje izdaju jedna ili više banaka ili druge financijske institucije, uključujući osiguravajuća društva, ili drugim obvezujućim dokumentom koji se odnose na solidarno jamstvo poduzeća u pogledu iznosa navedenih u stavku 1. točki (a).

3.   Odstupajući od stavka 1., ako ne postoje potvrđeni godišnji financijski izvještaji za godinu u kojoj je poduzeće izvršilo registraciju, nadležno tijelo dopušta da poduzeće svoj financijski položaj dokaže potvrdom, na primjer bankovnom garancijom, dokumentom koji je financijska institucija izdala u svrhu omogućivanja pristupa kreditima na ime poduzeća, ili drugim obvezujućim dokumentom koji je odredilo nadležno tijelo kojim poduzeće dokazuje da raspolaže iznosima navedenima u stavku 1. točki (a).

4.   Godišnji financijski izvještaji iz stavka 1. i jamstvo iz stavka 2., koje treba provjeriti, jesu godišnji financijski izvještaji i jamstvo gospodarskoga subjekta s poslovnim nastanom u stranci u kojoj se podnosi zahtjev za izdavanje dozvole, a ne nekog drugog subjekta s poslovnim nastanom u drugoj stranci.

Članak 8.

Uvjeti koji se odnose na zahtjev o stručnoj osposobljenosti

1.   Kako bi se zadovoljio zahtjev stručne osposobljenosti, dotična osoba ili dotične osobe moraju imati znanja koje odgovaraju stupnju predviđenom u Dodatku 31-A-1-2. dijelu I., iz tamo nabrojenih predmeta. To znanje dokazuje se obveznim pisanim ispitom koji se, ako stranka tako odluči, može dopuniti usmenim ispitom. Ti se ispiti organiziraju u skladu s dijelom II. Dodatka 31-A-1-2. U tu svrhu stranka može odlučiti uvesti obvezno osposobljavanje prije ispita.

2.   Dotične osobe pristupaju ispitu u stranci u kojoj imaju uobičajeno boravište.

3.   Pismene i usmene ispite iz stavka 1. ovog članka mogu organizirati i potvrditi samo tijela koja je u tu svrhu stranka propisno ovlastila u skladu s kriterijima koje je sama definirala. Stranke redovito provjeravaju jesu li uvjeti pod kojima ta tijela organiziraju ispite u skladu s Dodatkom 31-A-1-2.

4.   Stranka može pojedince koji su stekli određene kvalifikacije u visokom obrazovanju ili kvalifikacije tehničkog usmjerenja, izdane u toj stranci, posebno izdane u tu svrhu i koje dokazuju znanje iz svih predmeta navedenih u popisu iz Dodatka 31-A-1-2., osloboditi od obveze polaganja ispita iz predmeta obuhvaćenih tim kvalifikacijama. Ovo izuzeće primjenjuje se samo na one odjeljke dijela I. Dodatka 31-A-1-2. kojih kvalifikacije obuhvaćaju sve predmete nabrojene u naslovu svakog odjeljka.

Stranka može iz određenih dijelova ispita izuzeti imatelje svjedodžbi o stručnoj osposobljenosti, koje vrijede za obavljanje nacionalnog prijevoza u toj stranci.

Članak 9.

Izuzeće od ispita

U svrhu izdavanja licencije cestovnom prijevozniku u teretnom prometu koji upotrebljava samo motorna vozila ili skupove vozila čija dopuštena masa natovarenog vozila ne prelazi 3,5 tona, stranka može odlučiti izuzeti od obveze polaganja ispitâ iz članka 8. stavka 1. osobe koje predoče dokaz da su fizičkom ili pravnom osobom iste vrste kontinuirano upravljale tijekom razdoblja od deset godina prije 20. kolovoza 2020.

Članak 10.

Postupak za privremeno ili trajno oduzimanje dozvola

1.   Ako nadležno tijelo utvrdi da postoji rizik da fizička ili pravna osoba više ne ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 3., ono o tome obavješćuje fizičku ili pravnu osobu. Ako nadležno tijelo utvrdi da jedan od tih zahtjeva, ili više njih, više nisu zadovoljeni, ono može odrediti jedan od sljedećih rokova u kojem fizička ili pravna osoba mora urediti svoj položaj:

(a)

rok od najviše šest mjeseci za imenovanje zamjenika upravitelja prijevoza ako upravitelj prijevoza više ne zadovoljava zahtjev u pogledu dobrog ugleda ili stručne osposobljenosti, koji se može produljiti za najviše tri mjeseca u slučaju smrti ili fizičke nesposobnosti upravitelja prijevoza;

(b)

rok od najviše šest mjeseci ako fizička ili pravna osoba mora urediti svoj položaj tako da dokaže da fizička ili pravna osoba ima stvarni i stabilni poslovni nastan; ili

(c)

rok od najviše šest mjeseci ako zahtjev o financijskom položaju nije zadovoljen, kako bi se dokazalo da je taj zahtjev ponovno trajno zadovoljen.

2.   Nadležno tijelo može od fizičke ili pravne osobe kojoj je privremeno ili trajno oduzeta dozvola zahtijevati da prije nego što se poduzme bilo kakva rehabilitirajuća mjera, njezini upravitelji prijevoza polože ispite iz članka 8. stavka 1.

3.   Ako nadležno tijelo utvrdi da fizička ili pravna osoba više ne zadovoljava jedan ili više zahtjeva propisanih člankom 3., ono joj privremeno ili trajno, u rokovima iz stavka 1. ovog članka, oduzima dozvolu za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika u teretnom prometu.

Članak 11.

Proglašenje upravitelja prijevoza nesposobnim

1.   Ako upravitelj prijevoza izgubi dobar ugled u skladu s člankom 6., nadležno ga tijelo proglašava nesposobnim za upravljanje prijevoznom djelatnošću cestovnog prijevoznika u teretnom prometu.

Nadležno tijelo ne poduzima rehabilitirajuću mjeru u korist upravitelja prijevoza prije isteka godine dana od datuma gubitka dobrog ugleda i prije nego što je upravitelj prijevoza dokazao da je pohađao odgovarajuće osposobljavanje tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca ili položio ispit iz predmeta navedenih u Dodatku 31-A-1-2. dijelu I.

2.   Ako upravitelj prijevoza izgubi dobar ugled u skladu s člankom 6., zahtjev za rehabilitirajuću mjeru može se podnijeti nakon najmanje godinu dana od datuma gubitka dobrog ugleda.

Članak 12.

Provjera i registracija zahtjeva

1.   Nadležna tijela svake stranke bilježe u nacionalne elektroničke upisnike iz članka 13. stavka 1. podatke koji se odnose na poduzeća koja ovlašćuju.

2.   Pri procjeni dobrog ugleda poduzeća nadležna tijela provjeravaju jesu li u vrijeme podnošenja zahtjeva imenovani upravitelj ili upravitelji prijevoza proglašeni, u jednoj od stranaka, nesposobnima za upravljanje prijevoznim djelatnostima poduzeća u skladu s člankom 11.

3.   Nadležna tijela redovito nadziru jesu li poduzeća kojima su izdali dozvole za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika u teretnom prometu nastavila ispunjavati zahtjeve iz članka 3. U tu svrhu nadležna tijela provode provjere, uključujući, ako je to primjereno, inspekcijski pregled prostora dotičnog poduzeća, usmjerene na poduzeća koja se smatraju rizičnijima.

Članak 13.

Nacionalni elektronički upisnici

1.   Nadležna tijela vode nacionalni elektronički upisnik poduzeća za cestovni prijevoz koja su dobila odobrenje za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika u teretnom prometu.

2.   Posebni odbor za cestovni prijevoz utvrđuje podatke sadržane u nacionalnim upisnicima poduzeća za cestovni prijevoz i uvjete pristupa tim podacima.

Članak 14.

Administrativna suradnja među nadležnim tijelima

1.   Nadležna tijela u svakoj stranci imenuju nacionalnu kontaktnu točku odgovornu za razmjenu informacija s nadležnim tijelima druge stranke u pogledu primjene ovog odjeljka.

2.   Nadležna tijela u svakoj stranci blisko surađuju i jedna drugima žurno pružaju uzajamnu pomoć i sve druge relevantne informacije kako bi se olakšala primjena i izvršenje ovog odjeljka.

3.   Nadležna tijela u svakoj stranci provode pojedinačne provjere ispunjava li poduzeće uvjete za pristup djelatnosti cestovnog prijevoznika u teretnom prometu kad god nadležno tijelo druge stranke to zatraži u propisno obrazloženim slučajevima. Ono obavješćuje nadležno tijelo druge stranke o rezultatima takvih provjera i o poduzetim mjerama ako se utvrdi da poduzeće više ne ispunjava zahtjeve utvrđene u ovom odjeljku.

4.   Nadležna tijela u svakoj stranci razmjenjuju informacije o osuđujućim presudama i kaznama za teške povrede iz članka 6. stavka 2.

5.   Posebni odbor za cestovni prijevoz utvrđuje detaljna pravila o načinima razmjene informacija iz stavaka 3. i 4.

Dodatak 31-A-1-1.

NAJTEŽE POVREDE ZA POTREBE IJELA A ODJELJKA 1. ČLANKA 6. STAVKA 2. PRILOGA 31.

1.

Sljedeća prekoračenja vremenskih ograničenja:

(a)

prekoračenje šestodnevnog ili četrnaestodnevnog ograničenja najduljeg vremena vožnje za 25 % ili više;

(b)

prekoračenje, tijekom dnevnog radnog vremena, dnevnog ograničenja najduljeg vremena vožnje za 50 % ili više.

2.

Tahograf i/ili uređaj za ograničenje brzine nije ugrađen ili se u vozilu nalazi i/ili upotrebljava uređaj kojim se mogu na prijevaru izmijeniti podaci uređaja za bilježenje podataka i/ili uređaja za ograničenje brzine ili se krivotvore tahografski listići, odnosno podaci preuzeti s tahografa i/ili kartice vozača.

3.

Vožnja bez valjanog certifikata o tehničkoj ispravnosti i/ili vožnja s vrlo ozbiljnim kvarom, među ostalim, kočnog sustava, upravljačkog polužja, kotača/guma, ovjesa ili šasije koja čini toliko znatan neposredan rizik za sigurnost u cestovnom prometu da dovodi do odluke o isključenju vozila iz prometa.

4.

Prijevoz opasnog tereta zabranjenog za prijevoz ili ako se opasni tereta prevozi u ambalaži koja je zabranjena ili neodobrena ili bez oznake za opasne tvari na vozilu, što ugrožava ljudske živote ili okoliš do te mjere da se donosi odluka o isključenju vozila iz prometa.

5.

Prijevoz tereta bez valjane vozačke dozvole ili prijevoz od strane poduzeća koje nema valjanu dozvolu prijevoznika iz članka 463. ovog Sporazuma.

6.

Vozač upotrebljava krivotvorenu karticu vozača ili karticu koja nije njegova ili koja je bila pribavljena na temelju lažnog iskaza i/ili krivotvorenih dokumenata.

7.

Prijevoz tereta koji za 20 % ili više prelazi najveću dopuštenu masu natovarenog vozila za vozila čija najveća dopuštena masa natovarenog vozila prelazi 12 tona, i za 25 % ili više za vozila čija najveća dopuštena masa natovarenog vozila ne prelazi 12 tona.

Dodatak 31-A-1-2.

DIO I.

POPIS PREDMETA IZ DIJELA A ODJELJKA 1 ČLANKA 8. PRILOGA 31.

Znanje koje stranke trebaju uzeti u obzir za službeno priznavanje stručne osposobljenosti mora obuhvaćati barem predmete navedena u nastavku. U odnosu na te predmete, podnositelji zahtjeva za cestovne prijevoznike u teretnom prometu moraju posjedovati razinu znanja i praktične sposobnosti potrebne za upravljanje prijevoznim poduzećem.

Minimalna razina znanja, kako je navedeno u nastavku, mora odgovarati barem razini znanja stečenoj tijekom obveznog obrazovanja, koja je dopunjena strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem i dodatnim tehničkim osposobljavanjem ili srednjom školom ili drugom tehničkom izobrazbom.

A.   Građansko pravo

Podnositelj zahtjeva mora posebno:

(a)

poznavati glavne vrste ugovora koji se koriste u cestovnom prijevozu te prava i obveze, koji iz njih proizlaze;

(b)

znati sklopiti pravno valjani ugovor o prijevozu, posebno u pogledu uvjeta prijevoza;

(c)

znati proučiti zahtjev podnositelja zahtjeva za naknadu štete prouzročene teretu tijekom prijevoza ili zbog kašnjenja prilikom dostave tereta i biti sposoban razumjeti kako takav zahtjev utječe na ugovornu odgovornost podnositelja zahtjeva; i

(d)

poznavati pravila i obveze iz Konvencije CMR o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom sastavljene u Ženevi 19. svibnja 1956.

B.   Trgovačko pravo

Podnositelj zahtjeva mora posebno:

(a)

poznavati uvjete i formalnosti utvrđene za poslovanje, opće obveze prijevoznika (registracija, vođenje poslovnih knjiga itd.) i biti upoznat s posljedicama stečaja; i

(b)

imati odgovarajuće znanje o raznim oblicima trgovačkih društava i pravilima koja uređuju njihov ustroj i djelovanje.

C.   Socijalno pravo

Podnositelj zahtjeva mora posebno poznavati sljedeće:

(a)

ulogu i funkciju različitih socijalnih ustanova koje su uključene u područje cestovnog prijevoza (sindikati, radnička vijeća, sindikalni povjerenici, inspektori rada itd.);

(b)

obveze poslodavca iz područja socijalne sigurnosti;

(c)

pravila koja uređuju ugovore o radu za različite kategorije radnika zaposlenih u poduzeću za cestovni prijevoz (oblik ugovora, obveze ugovornih stranaka, uvjeti rada i radno vrijeme, plaćeni dopust, plaća, kršenje ugovora itd.);

(d)

pravila koja se primjenjuju na vrijeme vožnje, razdoblja odmora i radno vrijeme te praktične mjere za primjenu tih odredaba; i

(e)

pravila koja se primjenjuju na početne kvalifikacije i kontinuirano osposobljavanje vozača utvrđena u dijelu B odjeljku 1. ovog Priloga.

D.   Porezno pravo

Podnositelj zahtjeva mora posebno poznavati pravila koja uređuju sljedeće:

(a)

porez na dodanu vrijednost (PDV) na usluge prijevoza;

(b)

porez na motorna vozila;

(c)

poreze na određena vozila za cestovni prijevoz tereta te cestarine i pristojbe za korištenje infrastrukture; i

(d)

porez na dohodak.

E.   Poslovno i financijsko upravljanje

Podnositelj zahtjeva mora posebno:

(a)

poznavati zakonske odredbe i postupke koji se odnose na korištenje čekova, mjenica, zadužnica, kreditnih kartica i drugih sredstava ili načina plaćanja;

(b)

poznavati različite oblike zajma (bankovni zajam, dokumentarni akreditiv, garancijski depoziti, hipoteke, zakup, najam, otkup tražbina (faktoring) itd.) te opterećenja i obveze koje iz njih proizlaze;

(c)

znati što je bilanca stanja, kako se izrađuje i kako se tumači;

(d)

znati čitati i tumačiti račun dobiti i gubitka;

(e)

znati ocijeniti financijsko stanje poduzeća i njegovu profitabilnost, posebno na temelju financijskih pokazatelja;

(f)

znati izraditi proračun;

(g)

poznavati troškovne elemente poduzeća (fiksne troškove, varijabilne troškove, obrtni kapital, amortizacija itd.) i znati izračunati troškove po vozilu, po kilometru, po vožnji i po toni;

(h)

znati izraditi organigram svih zaposlenih u poduzeću i sastaviti radne planove itd.;

(i)

poznavati načela marketinga, oglašavanja i odnosa s javnošću, uključujući za usluge prijevoza, prodajne promocije, izradu datoteka klijenata itd.;

(j)

poznavati različite vrste osiguranja svojstvene cestovnom prijevozu (osiguranje od odgovornosti, osiguranje od posljedica nesretnog slučaja, životno osiguranje, neživotno osiguranje i osiguranje stvari i prtljage) te jamstva i obveze koje proizlaze iz tih osiguranja;

(k)

znati koristiti aplikacije za elektronički prijenos podataka u cestovnom prometu;

(l)

znati primjenjivati pravila koja uređuju fakturiranje usluga cestovnog prijevoza tereta i poznavati značenje i implikacije međunarodnih trgovinskih izraza Incoterms; i

(m)

poznavati različite kategorije pomoćnih izvođača prijevoznih usluga, njihovu ulogu, funkcije i, ako je to primjereno, njihov status.

F.   Pristup tržištu

Podnositelj zahtjeva mora posebno poznavati sljedeće:

(a)

strukovne propise kojima se uređuje cestovni prijevoz, najam i podugovaranje industrijskih vozila, a pogotovo pravila kojima se uređuje službena organizacija obavljanja djelatnosti, pristup djelatnosti, dozvole za obavljanje cestovnog prijevoza, inspekcije i kazne;

(b)

pravila o osnivanju poduzeća za cestovni prijevoz;

(c)

različite dokumente koji su potrebni za pružanje usluga cestovnog prijevoza te biti sposoban uvesti kontrolne postupke u svrhu osiguranja da se odobreni dokumenti o svakom obavljenom prijevozu, posebno dokumenti koji se odnose na vozilo, vozača, teret i prtljagu, nalaze i u vozilu i u prostorima poduzeća;

(d)

pravila o organizaciji tržišta usluga cestovnog prijevoza tereta te pravila o manipuliranju teretom i logistici; i

(e)

granične formalnosti, ulogu i područje primjene dokumenta T i karneta TIR te obveze i odgovornosti koje proizlaze iz njihova korištenja.

G.   Tehnički standardi i aspekti poslovanja

Podnositelj zahtjeva mora posebno:

(a)

poznavati pravila o masama i dimenzijama vozila u strankama kao i postupke koje treba primijeniti u slučaju izvanrednih prijevoza koji predstavljaju iznimku od tih pravila;

(b)

znati izabrati vozila i njihove sastavne dijelove (šasija, motor, prijenosni sustav, kočni sustav itd.) u skladu s potrebama poduzeća;

(c)

poznavati formalnosti u pogledu homologacije tipa, registracije i tehničkog pregleda tih vozila;

(d)

znati procijeniti koje mjere poduzeti protiv onečišćenja zraka emisijama ispušnih plinova motornih vozila i protiv emisija buke;

(e)

znati izraditi planove redovitog održavanja vozila i njihove opreme;

(f)

poznavati različite vrste uređaja za manipulaciju teretom i utovarivanje (stražnje preklopne daske, kontejneri, palete itd.) te biti sposoban uvesti postupke i izdati upute za utovar i istovar tereta (raspodjela tereta, slaganje, utovarivanje, učvršćivanje, podmetanje klinom itd.);

(g)

poznavati različite tehnike kombiniranog prijevoza, kao što su uprtni prijevoz i ro-ro prijevoz;

(h)

znati provesti postupke radi usklađivanja s pravilima o prijevozu opasnog tereta i otpada;

(i)

znati provesti postupke radi usklađivanja s pravilima o prijevozu pokvarljivih živežnih namirnica, posebno one koji proizlaze iz Sporazuma o međunarodnom prijevozu pokvarljivih živežnih namirnica i o posebnim vozilima koje treba upotrijebiti za njihov prijevoz (ATP); i

(j)

znati provesti postupke radi usklađivanja s pravilima o prijevozu živih životinja.

H.   Sigurnost u cestovnom prometu

Podnositelj zahtjeva mora posebno:

(a)

znati kakva osposobljenost se zahtijeva od vozača (vozačka dozvola, zdravstvene potvrde, uvjerenja o tjelesnoj sposobnosti itd.);

(b)

znati poduzeti korake potrebne za osiguranje poštovanja, od strane vozača, prometnih pravila, zabrana i ograničenja koja su na snazi u strankama (ograničenja brzine, prednost, ograničenja zaustavljanja i parkiranja, korištenje svjetala, cestovna signalizacija itd.);

(c)

znati sastaviti upute vozačima u svrhu provjere usklađenosti sa sigurnosnim zahtjevima u pogledu stanja vozila, njihove opreme i tereta, te u pogledu preventivnih mjera koje je potrebno poduzeti;

(d)

znati utvrditi postupke koje treba primijeniti u slučaju nesreće te provesti odgovarajuće postupke za sprečavanje ponavljanja nesreća ili teških prometnih prekršaja; i

(e)

znati provesti postupke za sigurno pričvršćivanje tereta i poznavati odgovarajuće tehnike.

DIO II.

ORGANIZACIJA ISPITA

1.

Stranke će organizirati obvezni pisani ispit koji mogu dopuniti neobveznim usmenim ispitom kako bi utvrdile jesu li kandidati za cestovne prijevoznike u teretnom prometu stekli traženu razinu znanja iz predmeta nabrojenih u dijelu I., a posebno jesu li sposobni koristiti alate i tehnike iz tih predmeta i ispunjavati predviđene izvedbene zadatke i zadatke koordinacije.

(a)

Obvezni pisani ispit obuhvaćat će dva testa, i to:

i.

pisana pitanja koja se sastoje od pitanja s višestrukim odgovorima (četiri moguća odgovora za svako pitanje), ili od pitanja koja zahtijevaju izravne odgovore ili od kombinacije tih pitanja; i

ii.

pisane vježbe/studije slučaja.

Svaki test trajat će najmanje dva sata.

(b)

Ako je organiziran usmeni ispit, stranke mogu odlučiti da je uspješno položen pisani ispit preduvjet za polaganje usmenog ispita.

2.

Ako stranke organiziraju i usmeni ispit, tada za svaki od triju ispita moraju predvidjeti ponderiranje bodova s najmanje 25 % i najviše 40 % ukupnog broja bodova.

Ako stranke organiziraju samo pisani ispit, tada za svaki ispit moraju predvidjeti ponderiranje bodova s najmanje 40 % i najviše 60 % ukupnog broja bodova.

3.

Kandidati moraju iz svih testova ostvariti prosjek od najmanje 60 % ukupnog broja bodova, pri čemu ukupni bodovi ostvareni u svakom pojedinom testu moraju predstavljati barem 50 % ukupnog mogućeg broja bodova. Stranka može taj prag sniziti s 50 % na 40 % u samo jednom testu.

Dodatak 31-A-1-3.

DIO A

OBRAZAC LICENCIJE ZA UNIJU

EUROPSKA ZAJEDNICA

(a)

(Svijetloplava boja Pantone 290 ili što je moguće sličnija boja, ormat DIN A4, celulozni papir, 100 g/m2 ili više)

(Prva stranica licencije)

(Tekst na službenom jeziku (jednom od službenih jezika) države članice koja izdaje licenciju)

Razlikovni znak države članice ( 1 ) koja izdaje licenciju

 

Naziv nadležnog tijela ili organa

LICENCIJA br. ...

ili

OVJERENA VJERODOSTOJNA PRESLIKA br. ...

za međunarodni cestovni prijevoz tereta uz naknadu

Ovom se licencijom ovlašćuje ( 2 )

za međunarodni cestovni prijevoz tereta uz naknadu na svim linijama, za vožnje ili dijelove vožnji koji se obavljaju uz naknadu na području Zajednice, kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 1072/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. (SL EU L 300, 14.11.2009., str. 72.) o zajedničkim pravilima za pristup tržištu međunarodnog cestovnog prijevoza tereta te poštujući opće odredbe ove licencije.

Posebne napomene: …

Ova licencija vrijedi od: …

do: …

Izdana u: …

dana …

(3)

______________

(1)

Razlikovni znakovi država članica jesu: (B) Belgija, (BG) Bugarska, (CZ) Češka, (DK) Danska, (D) Njemačka, (EST) Estonija, (IRL) Irska, (GR) Grčka, (E) Španjolska, (F) Francuska, (HR) Hrvatska, (I) Italija, (CY) Cipar, (LV) Latvija, (LT) Litva, (L) Luksemburg, (H) Mađarska, (MT) Malta, (NL) Nizozemska, (A) Austrija, (PL) Poljska, (P) Portugal, (RO) Rumunjska, (SLO) Slovenija, (SK) Slovačka, (FIN) Finska, (S) Švedska.

(2)

Puno ime ili tvrtka i puna adresa cestovnog prijevoznika.

(3)

Potpis i pečat nadležnoga tijela ili tijela koje izdaje licenciju.

(b)

(Druga stranica licencije)

(Tekst na službenom jeziku (jednom od službenih jezika) države članice koja izdaje licenciju)

OPĆE ODREDBE

Ova licencija izdana je na temelju Uredbe (EZ) br. 1072/2009.

Ona imatelju daje pravo obavljati međunarodni cestovni prijevoz tereta uz naknadu, na svakoj liniji, za vožnje ili dijelove vožnji na području Zajednice i, prema potrebi, pod sljedećim uvjetima:

ako se polazište i odredište nalaze u dvije različite države članice, s tranzitom ili bez tranzita kroz jednu državu članicu ili treću zemlju, odnosno više država članica ili trećih zemalja,

iz države članice u treću zemlju ili obratno, s tranzitom ili bez tranzita kroz jednu državu članicu ili treću zemlju, odnosno više država članica ili trećih zemalja,

među trećim zemljama, s tranzitom preko državnog područja jedne države članice ili više država članica,

i za prazne vožnje u vezi s takvim prijevozom.

U slučaju prijevoza iz države članice u treću zemlju i obratno, ova licencija vrijedi za onaj dio vožnje koji se obavlja na području Zajednice. U državi članici utovara ili istovara licencija vrijedi jedino nakon sklapanja potrebnog sporazuma između Zajednice i dotične treće zemlje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1072/2009.

Licencija se izdaje na ime imatelja i nije prenosiva.

Nadležno tijelo države članice koje ju je izdalo može je oduzeti, posebno kada njezin imatelj:

ne ispunjava sve uvjete za upotrebu licencije,

dostavi netočne informacije o podacima potrebnima za izdavanje ili produljenje roka valjanosti licencije.

Izvornik licencije mora biti pohranjen u prijevoznom poduzeću.

Ovjerena preslika licencije mora se nalaziti u vozilu(1). U slučaju skupa vozila ona se mora nalaziti u motornom vozilu. Ovjerena vjerodostojna kopija vrijedi za skup vozila čak i ako prikolica ili poluprikolica nije registrirana ili nema dozvolu za vožnju po cestama na ime imatelja licencije ili ako je registrirana ili ima dozvolu za vožnju po cestama u drugoj državi.

Licencija se mora dati na uvid na zahtjev ovlaštenog inspektora.

Na državnom području svake države članice imatelj mora poštovati zakone i druge propise koji vrijede u toj državi, posebno u pogledu prijevoza i prometa.

__________________

(1)

„Vozilo” znači motorno vozilo registrirano u državi članici ili skup vozila, od kojih je barem motorno vozilo registrirano u državi članici, koja se koriste isključivo za prijevoz tereta.

DIO B

OBRAZAC LICENCIJE ZA UJEDINJENU KRALJEVINU

Licencija Ujedinjene Kraljevine za Zajednicu

(a)

(Svijetloplava boja Pantone, format DIN A4, celulozni papir, 100 g/m2 ili više)

(Prva stranica licencije)

(Tekst na engleskom ili velškom jeziku)

UK

 

NAZIV NADLEŽNOG TIJELA UJEDINJENE KRALJEVINE

( 1 )

LICENCIJA br.:

ili

OVJERENA VJERODOSTOJNA PRESLIKA br.:

za međunarodni cestovni prijevoz tereta uz naknadu

Ovom se licencijom ovlašćuje ( 2 )

za međunarodni cestovni prijevoz tereta uz naknadu na svim linijama, za vožnje ili dijelove vožnji koji se obavljaju uz naknadu na državnom području države članice kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1072/2009(3).

Posebne napomene: …

Ova licencija vrijedi od: …

Do: …

Izdana u: …

dana …

Image 5

 

___________________________

(1)

Nadležno tijelo za odgovarajuću regiju za koju se izdaje certifikat.

(2)

Puno ime ili tvrtka i puna adresa cestovnog prijevoznika.

(3)

Uredba (EZ) br. 1072/2009 kako je zadržana u pravu Ujedinjene Kraljevine odjeljkom 3. Zakona o povlačenju iz Europske unije iz 2018. i izmijenjena uredbama prema odjeljku 8. tog zakona.

(b)

(Druga stranica licencije)

(Tekst na engleskom ili velškom jeziku)

OPĆE ODREDBE

Ova licencija izdana je na temelju Uredbe (EZ) br. 1072/2009(1).

Ona imatelju daje pravo obavljati međunarodni cestovni prijevoz tereta uz naknadu, na svakoj liniji, za vožnje ili dijelove vožnji na državnom području države članice na temelju bilo kojeg međunarodnog sporazuma između Ujedinjene Kraljevine i Europske unije ili države članice.

U slučaju prijevoza iz Ujedinjene Kraljevine u treću zemlju ili obratno, ova licencija vrijedi za onaj dio vožnje koji se obavlja na državnom području bilo koje države članice.

Licencija se izdaje na ime imatelja i nije prenosiva.

Povjerenik za promet ili ministarstvo za infrastrukturu (Sjeverna Irska) može je opozvati primjerice ako imatelj:

ne ispunjava sve uvjete za upotrebu licencije,

dostavi netočne informacije o podacima potrebnima za izdavanje ili produljenje roka valjanosti licencije.

Izvornik licencije mora biti pohranjen u prijevoznom poduzeću.

Ovjerena preslika licencije mora se nalaziti u vozilu(2). U slučaju skupa vozila ona se mora nalaziti u motornom vozilu. Ovjerena vjerodostojna kopija vrijedi za skup vozila čak i ako prikolica ili poluprikolica nije registrirana ili nema dozvolu za vožnju po cestama na ime imatelja licencije ili ako je registrirana ili ima dozvolu za vožnju po cestama u drugoj državi.

Licencija se mora dati na uvid na zahtjev ovlaštenog inspektora.

Na državnom području Ujedinjene Kraljevine ili države članice imatelj mora poštovati zakone i druge propise koji su na snazi u toj državi, posebno u pogledu prijevoza i prometa.

_______________________

(1)

Uredba (EZ) br. 1072/2009 kako je zadržana u pravu Ujedinjene Kraljevine odjeljkom 3. Zakona o povlačenju iz Europske unije iz 2018. i izmijenjena uredbama prema odjeljku 8. tog zakona.

(2)

„Vozilo” znači motorno vozilo registrirano u Ujedinjenoj Kraljevini ili državi članici ili skup vozila, od kojih je barem motorno vozilo registrirano u Ujedinjenoj Kraljevini ili državi članici, koja se koriste isključivo za prijevoz tereta.

Dodatak 31-A-1-4.

SIGURNOSNA OBILJEŽJA LICENCIJE

Licencija mora imati barem dva od sljedećih sigurnosnih obilježja:

hologram,

posebna vlakna u papiru koja postaju vidljiva pod UV svjetlom,

barem jedan redak mikrotiska (tisak vidljiv jedino pod povećalom, koji fotokopirni stroj ne može reproducirati),

opipljive znakove, simbole ili uzorke,

dvostruko numeriranje: serijski broj licencije, njezine ovjerene preslike kao i broj izdanja svake od njih,

sigurnosnu podlogu s tankim „guilloche” uzorcima i tiskom s duginim efektom (irisnim tiskom).

ODJELJAK 2.

UPUĆIVANJE VOZAČA

Članak 1.

Predmet

U ovom odjeljku utvrđuju se zahtjevi za cestovne prijevoznike u teretnom prometu s poslovnim nastanom u jednoj od stranaka koji u okviru prijevoza tereta upućuju vozače na područje druge stranke u skladu s člankom 3. ovog odjeljka.

Ništa u ovom odjeljku ne sprečava stranku da primjenjuje mjere za uređivanje ulaska fizičkih osoba na njezino područje ili njihova privremenog boravka na njezinu području, uključujući mjere potrebne za zaštitu integriteta njezinih granica i za osiguravanje urednog kretanja fizičkih osoba preko njih, pod uvjetom da se takve mjere ne primjenjuju na način kojim bi se poništile ili narušile povlastice na koje druga stranka ima pravo u skladu s uvjetima ovog odjeljka. Sama činjenica da se za fizičke osobe određenih zemalja zahtijeva viza, a za druge ne, ne smatra se poništavanjem ili narušavanjem povlastica u skladu s ovim odjeljkom.

Ništa u ovom odjeljku ne utječe na primjenu na području Unije pravila Unije o upućivanju vozača u cestovnom prijevozu u cestovne prijevoznike u teretnom prometu iz Unije.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ovog odjeljka „upućeni vozač” znači vozač koji u ograničenom razdoblju obavlja svoj posao na području stranke koja nije stranka u kojoj uobičajeno radi.

Članak 3.

Načela

1.   Odredbe ovog odjeljka primjenjuju se ako cestovni prijevoznik u teretnom prometu upućuje vozače na područje druge stranke za svoj račun i pod svojim vodstvom, na temelju ugovora sklopljenog između cestovnog prijevoznika u teretnom prometu koji upućuje i osobe kojoj su usluge prijevoza namijenjene, i ti vozači posluju na području te stranke, pod uvjetom da postoji radni odnos između cestovnog prijevoznika u teretnom prometu koji obavlja upućivanje i vozača tijekom razdoblja upućivanja.

2.   Za potrebe stavka 1. smatra se da upućivanje počinje kada vozač uđe na područje druge stranke radi utovara i/ili istovara tereta te da završava kada vozač napusti područje te stranke.

Za potrebe stavka 1., u slučaju upućivanja u Uniju, smatra se da upućivanje počinje kada vozač uđe na državno područje države članice radi utovara i/ili istovara tereta u toj državi članici te da završava kada vozač napusti državno područje te države članice.

3.   Neovisno o stavcima 1. i 2., vozač se ne smatra upućenim ako obavlja prijevoz na temelju ugovora o prijevozu, kako je definiran u članku 462. stavku 1. točki (a) ovog Sporazuma.

4.   Vozač se ne smatra upućenim u Ujedinjenu Kraljevinu ako je u tranzitu kroz državno područje Ujedinjene Kraljevine bez utovara ili istovara tereta. U slučaju Unije, vozač se ne smatra upućenim u državu članicu kada je u tranzitu kroz državno područje te države članice bez utovara ili istovara tereta.

Članak 4.

Uvjeti zaposlenja

1.   Svaka stranka osigurava, neovisno o tome koje se pravo primjenjuje na radni odnos, da cestovni prijevoznici u teretnom prometu na temelju jednakog postupanja jamče vozačima koji su upućeni na njihovo područje uvjete zaposlenja kojima su obuhvaćena sljedeća pitanja koja su, u stranci ili, u slučaju Unije, državi članici u kojoj se posao obavlja, utvrđena:

zakonom ili drugim propisima, i/ili

kolektivnim ugovorima ili arbitražnim pravorijecima koji su proglašeni univerzalno primjenjivima ili se na drugi način primjenjuju u skladu sa stavkom 4.:

(a)

maksimalno radno vrijeme i minimalna razdoblja odmora;

(b)

minimalni plaćeni godišnji odmor;

(c)

primici od rada, uvećani za prekovremeni rad; ova se točka ne primjenjuje na dopunske strukovne mirovinske sustave;

(d)

zdravstveni uvjeti, sigurnost i higijena na radu;

(e)

zaštitne mjere s obzirom na uvjete i odredbe zapošljavanja trudnica ili žena koje su nedavno rodile, djece i mladih; i

(f)

jednako postupanje prema muškarcima i ženama i ostale odredbe u odnosu na nediskriminaciju.

2.   Za potrebe ovog odjeljka pojam primitaka od rada utvrđuje se nacionalnim pravom i/ili praksom stranke ili, u slučaju Unije, nacionalnim pravom i/ili praksom države članice, na čije je područje vozač upućen i znači sve sastavne elemente primitaka od rada koji su propisani kao obvezni nacionalnim pravom ili drugim propisom ili kolektivnim ugovorima ili arbitražnim pravorijecima koji su u toj stranci ili u toj državi članici proglašeni univerzalno primjenjivima ili se na drugi način primjenjuju u skladu sa stavkom 4.

3.   Doplaci karakteristični za upućivanje smatraju se dijelom primitaka od rada, osim ako se plaćaju kao nadoknada za troškove koji su stvarno nastali zbog upućivanja, kao što su troškovi putovanja, hrane i smještaja. Cestovni prijevoznik u teretnom prometu upućenim radnicima nadoknađuje takve troškove u skladu s nacionalnim pravom i/ili praksom primjenjivima na radni odnos.

Ako uvjetima zaposlenja koji se primjenjuju na radni odnos nije utvrđeno koji se elementi doplatka karakterističnog za upućivanje plaćaju kao nadoknada za troškove koji su stvarno nastali zbog upućivanja, a koji su dio primitaka od rada, smatra se da je cjelokupan doplatak plaćen kao nadoknada za troškove.

4.   Za potrebe ovog odjeljka, „kolektivni ugovori ili arbitražni pravorijeci proglašeni univerzalno primjenjivima” znači kolektivni ugovori ili arbitražni pravorijeci kojih se moraju pridržavati sva poduzeća na zemljopisnom području i u dotičnoj struci ili djelatnosti.

Ako ne postoji sustav proglašavanja kolektivnih ugovora ili arbitražnih pravorijeka univerzalno primjenjivima u smislu prvog podstavka, ili dodatno uz taj sustav, svaka stranka ili, u slučaju Unije, država članica može, ako tako odluči, kao temelj uzeti:

kolektivne ugovore ili arbitražne pravorijeke koji su općenito primjenjivi za sva slična poduzeća na zemljopisnom području i u dotičnoj struci ili industriji, i/ili

kolektivne ugovore koje su sklopile najreprezentativnije organizacije poslodavaca i radnika na nacionalnoj razini i koji se primjenjuju na cijelom državnom području.

Smatra se da jednako postupanje u smislu stavka 1. postoji ako nacionalna poduzeća u sličnoj situaciji:

i.

u pogledu pitanja navedenih u stavku 1. prvom podstavku imaju u dotičnom mjestu ili sektoru iste obveze kao i poduzeća koja vrše upućivanje, i

ii.

moraju ispunjavati iste obveze s istim učincima.

Članak 5.

Poboljšan pristup informacijama

1.   Svaka stranka ili, u slučaju Unije, država članica objavljuje informacije o uvjetima zaposlenja u skladu s nacionalnim pravom i/ili praksom, bez nepotrebne odgode i transparentno, na jedinstvenoj službenoj nacionalnoj internetskoj stranici, uključujući sastavne elemente primitaka od rada iz članka 4. stavka 2. i sve uvjete zaposlenja u skladu s člankom 4. stavkom 1.

Svaka stranka ili, u slučaju Unije, država članica osigurava da su informacije navedene na jedinstvenoj službenoj nacionalnoj internetskoj stranici točne i ažurne.

2.   Svaka stranka ili, u slučaju Unije, država članica poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurala da su informacije navedene u stavku 1. općenito besplatno dostupne na jasan, transparentan, sveobuhvatan i lako dostupan način na daljinu i elektroničkim putem, u formatima i u skladu s internetskim standardima kojima se osigurava pristup osobama s invaliditetom te kako bi se osiguralo da nadležna nacionalna tijela mogu učinkovito obavljati svoje zadaće.

3.   Ako su, u skladu s nacionalnim pravom, tradicijama i praksama, uključujući poštovanje autonomije socijalnih partnerâ, uvjeti zaposlenja navedeni u članku 4. utvrđeni u kolektivnim ugovorima u skladu s člankom 4. stavkom 1., svaka stranka ili, u slučaju Unije, država članica, osigurava da su ti uvjeti dostupni na pristupačan i transparentan način pružateljima usluga iz druge stranke i upućenim vozačima te u tom pogledu traži uključenost socijalnih partnera. Relevantne informacije trebale bi osobito obuhvaćati različite minimalne plaće i njihove sastavne elemente, metode izračunavanja dospjelih primitaka od rada te, ako je to relevantno, propisane kriterije za razvrstavanje u različite kategorije plaća.

4.   Ako, u suprotnosti sa stavkom 1. na jedinstvenoj službenoj nacionalnoj internetskoj stranici nisu navedene informacije o primjenjivim uvjetima zaposlenja, ta okolnost uzima se u obzir, u skladu s nacionalnim pravom i/ili praksom, pri određivanju kazni u slučaju povrede ovog odjeljka, u mjeri u kojoj je to potrebno da bi se osigurala proporcionalnost tih kazni.

5.   Svaka stranka ili, u slučaju Unije, država članica navodi tijela kojima se vozači i cestovni prijevoznici u teretnom prometu mogu obratiti za opće informacije o nacionalnom pravu i praksi koje se na njih primjenjuju u pogledu njihovih prava i obveza na njihovu području.

Članak 6.

Administrativni zahtjevi, kontrola i izvršenje

1.   Svaka stranka ili, u slučaju Unije, država članica može uvesti samo sljedeće administrativne zahtjeve i mjere kontrole u pogledu upućivanja vozača:

(a)

obvezu prijevoznika s poslovnim nastanom u drugoj stranci da podnese izjavu o upućivanju nacionalnim nadležnim tijelima stranke ili, u slučaju Unije, države članice u koju je vozač upućen najkasnije na početku upućivanja, koristeći od 2. veljače 2022. višejezični standardni obrazac javnog sučelja povezanog s Informacijskim sustavom unutarnjeg tržišta EU-a (1) za administrativnu suradnju (IMI); ta izjava o upućivanju sadržava sljedeće informacije:

i.

identitet prijevoznika, barem u obliku broja valjane licencije, ako je taj broj dostupan;

ii.

podatke za kontakt upravitelja prijevoza ili druge osobe za kontakt u stranci poslovnog nastana ili, u slučaju Unije, državi članici poslovnog nastana radi povezivanja s nadležnim tijelima stranke domaćina ili, u slučaju Unije, države članice u kojoj se usluge pružaju te slanja i primanja dokumenata ili obavijesti;

iii.

identitet, adresu boravišta i broj vozačke dozvole vozača;

iv.

datum početka ugovora o radu vozača i pravo koje se na njega primjenjuje;

v.

predviđeni datum početka i kraja upućivanja; i

vi.

brojeve registarskih pločica motornih vozila;

(b)

obvezu prijevoznika da osigura da vozač ima na raspolaganju u papirnatom ili elektroničkom obliku te obvezu da vozač drži i, na zahtjev, stavlja na raspolaganje na cesti:

i.

presliku izjave o upućivanju predane putem sustava IMI od 2. veljače 2022.;

ii.

dokaz o prijevozu koji se odvija u stranci domaćinu, kao što je elektronički tovarni list (e-CMR); i

iii.

zapise tahografa, a posebno simbole stranke ili, u slučaju Unije, države članice u kojoj je vozač bio tijekom obavljanja prijevoza, u skladu sa zahtjevima za registraciju i vođenje evidencije na temelju dijela B odjeljka 2. i dijela B odjeljka 4.;

(c)

obvezu prijevoznika da, od 2. veljače 2022., nakon razdoblja upućivanja na izravan zahtjev nadležnih tijela druge stranke ili, u slučaju Unije, države članice u koju je vozač upućen, putem javnog sučelja povezanog sa sustavom IMI dostavi preslike dokumenata iz ovog stavka točke (b) podtočaka ii. i iii., kao i dokumentaciju u vezi s primicima od rada vozača u odnosu na razdoblje upućivanja te njegov ugovor o radu ili jednakovrijedan dokument, radne naloge koji se odnose na rad vozača i dokaz o isplatama.

Prijevoznik od 2. veljače 2022. šalje dokumentaciju putem javnog sučelja povezanog sa sustavom IMI najkasnije osam tjedana od datuma zahtjeva. Ako prijevoznik ne dostavi zatraženu dokumentaciju u tom roku, nadležna tijela stranke ili, u slučaju Unije, države članice u koju je vozač upućen mogu od 2. veljače 2022. putem sustava IMI zatražiti pomoć nadležnih tijela stranke poslovnog nastana ili, u slučaju Unije, države članice poslovnog nastana. Nakon podnošenja takvog zahtjeva za uzajamnu pomoć nadležna tijela stranke poslovnog nastana ili, u slučaju Unije, države članice poslovnog nastana prijevoznika imaju pristup izjavi o upućivanju i drugim relevantnim informacijama koje podnosi prijevoznik, od 2. veljače 2022. putem javnog sučelja povezanog sa sustavom IMI.

Nadležna tijela stranke poslovnog nastana ili, u slučaju Unije, države članice poslovnog nastana osiguravaju da zatraženu dokumentaciju dostave nadležnim tijelima stranke ili, u slučaju Unije, nadležnim tijelima države članice u koju je vozač upućen, od 2. veljače 2022. putem sustava IMI, u roku od 25 radnih dana od dana zahtjeva za uzajamnu pomoć.

Svaka stranka osigurava da se informacije koje razmjenjuju nadležna nacionalna tijela ili koje su im proslijeđene upotrebljavaju samo u odnosu na pitanja za koja su zatražene.

Uzajamna administrativna suradnja i pomoć pružaju se bez naknade.

Zahtjev za informacije ne sprečava nadležna tijela da poduzmu mjere radi istrage i sprečavanja navodnih kršenja ovog odjeljka.

3.   Kako bi se utvrdilo treba li se vozača smatrati upućenim u skladu s člankom 1., svaka stranka može samo kao mjeru kontrole uvesti obvezu za vozača da drži i stavi na raspolaganje, kada se to zatraži tijekom provjere na cesti, u papirnom ili elektroničkom obliku, dokaze o relevantnom prijevozu, kao što je elektronički tovarni list (e-CMR), i zapise tahografa iz stavka 2. točke (b) podtočke iii. ovog članka.

4.   Za potrebe kontrole prijevoznik redovito ažurira izjave o upućivanju iz stavka 2. točke (a), od 2. veljače 2022. na javnom sučelju povezanom sa sustavom IMI.

5.   Informacije iz izjava o upućivanju od 2. veljače 2022. pohranjuju se u repozitorij sustava IMI u svrhu provjera u razdoblju od 24 mjeseca.

6.   Stranka ili, u slučaju Unije, država članica na čije je područje vozač upućen i stranka ili, u slučaju Unije, država članica iz koje je vozač upućen, odgovorna je za praćenje, kontrolu i izvršenje obveza utvrđenih u ovom odjeljku te poduzima odgovarajuće mjere u slučaju nepoštovanja ovog odjeljka.

7.   Svaka stranka ili, u slučaju Unije, država članica osigurava da inspekcijski pregledi i kontrole poštovanja ovog članka nisu diskriminirajući i/ili nerazmjerni, uzimajući pritom u obzir relevantne odredbe ovog odjeljka.

8.   Za izvršavanje obveza iz ovog odjeljka, stranke ili, u slučaju Unije, države članice osiguravaju da postoje učinkoviti mehanizmi kojima upućeni vozači mogu izravno podnijeti pritužbu protiv svojih poslodavaca, kao i pravo pokretanja sudskih ili upravnih postupaka, također i u stranci na čije su područje radnici upućeni ili su prije bili, ako takvi radnici smatraju da su pretrpjeli gubitak ili štetu zato što nisu primijenjena važeća pravila, čak i nakon prestanka odnosa u kojem se to nepoštovanje navodno dogodilo.

9.   Stavak 8. primjenjuje se ne dovodeći u pitanje nadležnost sudova svake stranke ili, u slučaju Unije, države članice kako je konkretno utvrđeno u relevantnim instrumentima prava Unije i/ili međunarodnim konvencijama.

10.   Svaka stranka ili, u slučaju Unije, država članica utvrđuje pravila o kaznama koje se primjenjuju na povrede nacionalnih odredaba donesenih na temelju ovog odjeljka i poduzima sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe i poštovanja. Predviđene kazne moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Svaka stranka obavješćuje drugu stranku o tim odredbama do 30. lipnja 2021. Stranke bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama tih odredaba.

Članak 7.

Korištenje sustava IMI

1.   Od 2. veljače 2022. informacije iz članka 6., uključujući osobne podatke, razmjenjuju se i obrađuju u sustavu IMI ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

stranke osiguravaju zaštitne mjere da se podaci koji se obrađuju u sustavu IMI upotrebljavaju samo u svrhu za koju su prvotno razmijenjeni;

(b)

svaki prijenos osobnih podataka Ujedinjenoj Kraljevini na temelju ovog članka može se provesti samo u skladu s člankom 23. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (2); i

(c)

svaki prijenos osobnih podataka Uniji na temelju ovog članka može se provesti samo u skladu s pravilima Ujedinjene Kraljevine o zaštiti podataka u pogledu međunarodnih prijenosa.

2.   Nadležna tijela u svakoj stranci dodjeljuju i ukidaju odgovarajuća prava pristupa korisnicima sustava IMI.

3.   Korisnicima sustava IMI dopušteno je pristupiti osobnim podacima koji se obrađuju u sustavu IMI samo na temelju nužnosti pristupa i isključivo u svrhu primjene i izvršenja ovog odjeljka.

4.   Svaka stranka ili, u slučaju Unije, država članica može dopustiti nadležnom tijelu da nacionalnim socijalnim partnerima, osim putem sustava IMI, pruži relevantne informacije dostupne u sustavu IMI u mjeri u kojoj je to potrebno za provjeru usklađenosti s pravilima o upućivanju i u skladu s nacionalnim pravom i praksom, pod uvjetom:

(a)

da se informacije odnose na upućivanje na područje dotične stranke ili, u slučaju Unije, države članice; i

(b)

da se informacije koriste isključivo u svrhu izvršenja pravila o upućivanju.

5.   Posebni odbor za cestovni prijevoz utvrđuje tehničke i postupovne specifikacije korištenja sustava IMI od strane Ujedinjene Kraljevine.

6.   Svaka stranka sudjeluje u operativnim troškovima sustava IMI. Posebni odbor za cestovni prijevoz utvrđuje troškove koje snosi svaka stranka.

DIO B

ZAHTJEVI ZA VOZAČE KOJI SUDJELUJU U PRIJEVOZU TERETA U SKLADU S ČLANKOM 465. OVOG SPORAZUMA

ODJELJAK 1.

SVJEDODŽBA O STRUČNOJ OSPOSOBLJENOSTI

Članak 1.

Područje primjene

Ovaj se odjeljak primjenjuje na djelatnost vožnje osobe koja je zaposlena ili čijim se radom koristi cestovni prijevoznik u teretnom prometu iz stranke koji obavlja vožnje iz članka 462. ovog Sporazuma i koji upotrebljava vozila za koja se zahtijeva vozačka dozvola kategorije C1, C1+E, C ili C+E ili vozačka dozvola koju Posebni odbor za cestovni prijevoz priznaje kao jednakovrijednu.

Članak 2.

Izuzeća

Svjedodžba o stručnoj osposobljenosti (SSO) ne zahtijeva se za vozače vozila:

(a)

čija najveća dopuštena brzina ne prelazi 45 km/h;

(b)

koja koriste ili ih nadziru oružane snage, civilna zaštita, vatrogasne službe, snage odgovorne za održavanje javnog reda i mira te službe hitne pomoći, kada se prijevoz obavlja za potrebe zadaća povjerenih navedenim službama;

(c)

na kojima se obavljaju ispitivanja na cesti u svrhu tehničkog razvoja, popravka ili održavanja, ili koja su nova ili prerađena te još nisu stavljena u promet;

(d)

koja se koriste u izvanrednim situacijama ili su namijenjena za spasilačke akcije;

(e)

kojima se prevozi materijal, oprema ili strojevi koje vozači upotrebljavaju tijekom rada, pod uvjetom da upravljanje tim vozilom nije vozačeva glavna djelatnost; ili

(f)

koja koriste, ili unajmljuju bez vozača, poljoprivredna, hortikulturna, šumarska, stočarska ili ribarska poduzeća za prijevoz tereta u okviru vlastite poduzetničke djelatnosti, osim ako je vožnja dio vozačeve glavne djelatnosti ili ako vožnja premašuje udaljenosti utvrđene nacionalnim pravom od sjedišta poduzeća koje posjeduje, unajmljuje ili zakupljuje vozilo.

Članak 3.

Kvalifikacije i osposobljavanje

1.   Uvjet za obavljanje vožnje iz članka 1. stjecanje je obvezne početne kvalifikacije i obvezno periodično osposobljavanje. U tu svrhu stranke osiguravaju:

(a)

sustav početne kvalifikacije koji odgovara jednoj od sljedećih dviju opcija:

i.

opciji koja obuhvaća pohađanje tečaja i test

U skladu s odjeljkom 2. točkom 2.1. Dodatka 31-B-1-1., ova vrsta početne kvalifikacije uključuje obvezno pohađanje tečaja tijekom određenog vremena. Ono završava testom. Nakon uspješno obavljenog testa kvalifikacija se potvrđuje izdavanjem SSO-a predviđenog člankom 6. stavkom 1. točkom (a);

ii.

opciji koja obuhvaća samo testove

U skladu s odjeljkom 2. točkom 2.2. Dodatka 31-B-1-1., ova vrsta početne kvalifikacije ne uključuje obvezno pohađanje tečaja, nego samo teorijske i praktične testove. Nakon uspješno obavljenog testa kvalifikacija se potvrđuje izdavanjem SSO-a predviđenog člankom 6. stavkom 1. točkom (b).

Međutim, stranka može odobriti vozaču da upravlja vozilom na njezinu području i prije nego što dobije SSO ako vozač polazi nacionalni tečaj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u trajanju od najmanje šest mjeseci tijekom razdoblja od najviše tri godine. U okviru navedenog tečaja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, testovi iz podtočaka i. i ii. ove točke mogu se obavljati postupno;

(b)

sustav periodičnog osposobljavanja

U skladu s odjeljkom 4. Dodatka 31-B-1-1., periodično osposobljavanje uključuje obvezno pohađanje tečaja. Ono se potvrđuje izdavanjem SSO-a predviđenog člankom 8. stavkom 1.

2.   Stranka može predvidjeti i sustav ubrzanog stjecanja početne kvalifikacije kako bi vozač mogao voziti u slučajevima iz članka 5. stavka 2. točke (a) podtočke ii. i točke (b).

U skladu s odjeljkom 3. Dodatka 31-B-1-1., ubrzano stjecanje početne kvalifikacije uključuje obvezno pohađanje tečaja. Ono završava testom. Nakon uspješno obavljenog testa kvalifikacija se potvrđuje izdavanjem SSO-a predviđenog člankom 6. stavkom 2.

3.   Stranka može vozače koji su dobili svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti iz dijela A odjeljka 1. članka 8. izuzeti od testova iz stavka 1. točke (a) podtočaka i. i ii. te stavka 2. ovog članka iz predmeta obuhvaćenih testom predviđenim ovim Prilogom i, ako je to primjereno, od pohađanja odgovarajućeg dijela tečaja.

Članak 4.

Stečena prava

Vozači koji posjeduju dozvolu kategorije C1, C1+E, C ili C+E ili dozvolu koju Posebni odbor za cestovni prijevoz priznaje kao jednakovrijednu, a koja je izdana najkasnije 10. rujna 2009., izuzimaju se od potrebe za stjecanjem početne kvalifikacije.

Članak 5.

Početna kvalifikacija

1.   Za pristup početnoj kvalifikaciji nije potrebno prethodno dobiti odgovarajuću vozačku dozvolu.

2.   Vozači vozila namijenjenih prijevozu tereta smiju upravljati vozilom:

(a)

od navršenih 18 godina:

i.

vozilom kategorija C i C+E ako imaju SSO iz članka 6. stavka 1.; i

ii.

vozilom kategorija C1 i C1+E ako imaju SSO iz članka 6. stavka 2.;

(b)

od navršene 21 godine vozilom kategorija C i C+E ako imaju SSO iz članka 6. stavka 2.

3.   Ne dovodeći u pitanje dobne granice utvrđene u stavku 2., vozači koji obavljaju prijevoz tereta i imaju SSO iz članka 6. za jednu od kategorija vozila predviđenih stavkom 2. ovog članka nisu obvezni imati SSO za neku drugu kategoriju vozila predviđenu u tom stavku.

4.   Vozači koji obavljaju prijevoz tereta i koji svoju djelatnost proširuju ili mijenjaju kako bi prevozili putnike, ili obrnuto, te koji imaju SSO iz članka 6. ne trebaju ponavljati zajedničke dijelove početne kvalifikacije, nego samo dijelove koji su specifični za novu kvalifikaciju.

Članak 6.

SSO kojim se potvrđuje početna kvalifikacija

1.   SSO kojim se potvrđuje početna kvalifikacija

(a)

SSO izdan na temelju pohađanja tečaja i testa

U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i., stranke od kandidata za vozača zahtijevaju pohađanje tečajeva u centrima za osposobljavanje koje su nadležna tijela odobrila u skladu s odjeljkom 5. Dodatka 31-B-1-1., dalje u tekstu „odobreni centar za osposobljavanje”. Ti tečajevi obuhvaćaju sve predmete iz odjeljka 1. Dodatka 31-B-1-1.

Osposobljavanje završava uspješno završenim testom predviđenim u odjeljku 2. točki 2.1. Dodatka 31-B-1-1. Test organiziraju nadležna tijela stranaka ili subjekt koji su ona imenovala, a služi za provjeru ima li, za prethodno navedene predmete, kandidat za vozača razinu znanja koja se zahtijeva u odjeljku 1. Dodatka 31-B-1-1. Navedena tijela ili subjekti nadziru test i, po uspješnom završetku, izdaju vozačima SSO kojim se potvrđuje početna kvalifikacija.

(b)

SSO izdan na temelju testova

U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii., stranke od kandidata za vozača zahtijevaju da položi teorijske i praktične testove iz odjeljka 2. točke 2.2. Dodatka 31-B-1-1. Te testove organiziraju nadležna tijela stranaka ili subjekt koji su ona imenovala, a služe za provjeru ima li, za sve prethodno navedene predmete, kandidat za vozača razinu znanja koja se zahtijeva u odjeljku 1. Dodatka 31-B-1-1. Navedena tijela ili subjekti nadziru testove i, po uspješnom završetku, izdaju vozačima SSO kojim se potvrđuje početna kvalifikacija.

2.   SSO kojim se potvrđuje ubrzano stjecanje početne kvalifikacije

U skladu s člankom 3. stavkom 2., stranke od kandidata za vozača zahtijevaju pohađanje tečajeva u odobrenom centru za osposobljavanje. Ti tečajevi obuhvaćaju sve predmete iz odjeljka 1. Dodatka 31-B-1-1.

To osposobljavanje završava testom predviđenim u odjeljku 3. Dodatka 31-B-1-1. Test organiziraju nadležna tijela stranaka ili subjekt koji su ona imenovala, a služi za provjeru ima li, za prethodno navedene predmete, kandidat za vozača razinu znanja koja se zahtijeva u odjeljku 1. Dodatka 31-B-1-1. Navedena tijela ili subjekti nadziru testove i, po uspješnom završetku, izdaju vozačima SSO kojim se potvrđuje ubrzana početna kvalifikacija.

Članak 7.

Periodično osposobljavanje

Periodično osposobljavanje sastoji se od osposobljavanja koje imateljima SSO-a omogućuje ažuriranje znanja ključnih za njihov rad, s posebnim naglaskom na sigurnost u cestovnom prometu, zdravlje i sigurnost na radu te smanjenje utjecaja vožnje na okoliš.

Navedeno osposobljavanje organiziraju odobreni centri za osposobljavanje u skladu s odjeljkom 5. Dodatka 31-B-1-1. Osposobljavanje se sastoji od nastave u učionici, praktičnog osposobljavanja i, po mogućnosti, osposobljavanja s pomoću alata informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) ili visokokvalitetnih simulatora. Ako se vozač zaposli u drugom poduzeću, već obavljeno periodično osposobljavanje mora se uzeti u obzir.

Periodično osposobljavanje osmišljeno je na način da se njime produbljuju i revidiraju neki od predmeta navedenih u odjeljku 1. Dodatka 31-B-1-1. Ono mora obuhvaćati niz predmeta te uvijek mora uključivati najmanje jedan predmet koji se odnosi na sigurnost u cestovnom prometu. Predmetima osposobljavanja moraju se uzimati u obzir promjene u relevantnom zakonodavstvu i tehnologiji te, u najvećoj mogućoj mjeri, posebne potrebe vozača u pogledu osposobljavanja.

Članak 8.

SSO kojim se potvrđuje periodično osposobljavanje

1.   Kada vozač obavi periodično osposobljavanje iz članka 7., nadležna tijela stranaka ili odobreni centar za osposobljavanje izdaju mu SSO kojim se potvrđuje periodično osposobljavanje.

2.   Sljedeći vozači moraju završiti prvi tečaj periodičnog osposobljavanja:

(a)

imatelji SSO-a iz članka 6. u roku od pet godina od izdavanja navedenog SSO-a; i

(b)

vozači iz članka 4. u roku od pet godina od 10. rujna 2009.

Stranka može skratiti ili produljiti razdoblja iz točke (a) ili (b) za najviše dvije godine.

3.   Vozač koji je završio prvi tečaj periodičnog osposobljavanja iz stavka 2. ovog članka obavlja periodično osposobljavanje svakih pet godina prije isteka razdoblja valjanosti SSO-a kojim se potvrđuje periodično osposobljavanje.

4.   Imatelji SSO-a iz članka 6. ili SSO-a iz stavka 1. ovog članka te vozači iz članka 4. koji se više ne bave tim zanimanjem i ne zadovoljavaju zahtjeve iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka dužni su, prije nego što se ponovno počnu baviti tim zanimanjem, obaviti periodično osposobljavanje.

5.   Vozači koji obavljaju cestovni prijevoz tereta i koji su završili tečajeve periodičnog osposobljavanja za jednu od kategorija vozačkih dozvola iz članka 5. stavka 2. izuzeti su od obveze daljnjeg periodičnog osposobljavanja za druge kategorije iz tog stavka.

Članak 9.

Izvršenje

Nadležna tijela stranke stavljaju izravno na vozačevu vozačku dozvolu, pokraj odgovarajuće kategorije dozvole, razlikovnu oznaku kojom se potvrđuje posjedovanje SSO-a i naznačuje datum isteka, ili uvode posebnu vozačku karticu s kvalifikacijama koja bi trebala biti oblikovana u skladu s obrascem iz Dodatka 31-B-1-2. Bilo koji drugi obrazac može biti prihvatljiv pod uvjetom da ga Posebni odbor za cestovni prijevoz prizna kao jednakovrijedan. Za potrebe ovog odjeljka druga stranka priznaje vozačku karticu s kvalifikacijama ili bilo koji drugi jednakovrijedan dokument kako je prethodno opisan, a koji su izdala nadležna tijela stranke.

Vozači moraju moći predočiti, na zahtjev ovlaštenog inspektora, vozačku dozvolu ili određenu vozačku karticu s kvalifikacijama ili jednakovrijedan dokument s razlikovnom oznakom kojom se potvrđuje posjedovanje SSO-a.

Dodatak 31-B-1-1.

MINIMALNI ZAHTJEVI U POGLEDU KVALIFIKACIJE I OSPOSOBLJAVANJA

Kako bi se osigurala što veća usklađenost pravila kojima se uređuje cestovni prijevoz tereta iz dijela drugog naslova trećeg glave I. ovog Sporazuma, minimalni zahtjevi za kvalifikacije i osposobljavanje vozača te odobravanje centara za osposobljavanje navode se u odjeljcima od 1. do 5. ovog Dodatka. Bilo koji drugi sadržaj za te kvalifikacije ili osposobljavanje može biti prihvatljiv pod uvjetom da ga Posebni odbor za cestovni prijevoz smatra jednakovrijednim.

ODJELJAK 1.

POPIS PREDMETA

Znanje koje stranke trebaju uzeti u obzir pri utvrđivanju početne kvalifikacije i periodičnog osposobljavanja vozača mora obuhvaćati barem predmete s ovog popisa. Kandidati za vozače moraju dostići razinu znanja i praktičnih sposobnosti potrebnu za posve sigurno upravljanje odgovarajućom kategorijom motornih vozila. Minimalna razina znanja ne smije biti niža od razine postignute tijekom obveznog obrazovanja, dopunjene stručnim osposobljavanjem.

1.   Napredno osposobljavanje iz racionalne vožnje temeljeno na sigurnosnim propisima

1.1.

Cilj: poznavanje osobina prijenosnog sustava kako bi se mogao najučinkovitije koristiti:

 

zakrivljenosti vezane uz zakretni moment, snaga i specifična potrošnja motora, područje optimalnog korištenja brojača okretaja, dijagrami pokrivenosti prijenosnih odnosa mjenjača.

1.2.

Cilj: poznavanje tehničkih osobina i rada sigurnosnih mehanizama kako bi se kontroliralo vozilo, habanje svelo na najmanju moguću razinu i spriječile smetnje u radu:

 

ograničenja upotrebe kočnica i usporivača, kombinirana upotreba kočnica i usporivača, učinkovitije iskorištavanje omjera brzine i prijenosnika, upotreba inercije vozila, primjena metoda usporavanja i kočenja na nizbrdicama, postupak u slučaju kvara, primjena elektroničkih i mehaničkih uređaja kao što su elektronički program stabilnosti (ESP), napredni sustav za kočenje u nuždi (AEBS), protublokirajući kočni sustav (ABS), sustav kontrole proklizavanja (TCS) i nadzorni sustavi u vozilu (IVMS) te drugi uređaji za pomoć u vožnji ili automatizaciju vožnje čija je upotreba odobrena.

1.3.

Cilj: sposobnost optimizacije potrošnje goriva:

 

optimizacija potrošnje goriva primjenom znanja i iskustva iz točaka 1.1. i 1.2., važnost predviđanja protoka prometa, odgovarajući razmak u odnosu na druga vozila i korištenje momenta vozila, stalna brzina, miran način vožnje i odgovarajući tlak u gumama, kao i poznavanje inteligentnih prometnih sustava kojima se unapređuje učinkovitost vožnje i pomaže pri planiranju ruta.

1.4.

Cilj: sposobnost predviđanja i procjene rizika u prometu te prilagodba na rizike:

 

znanje o različitim uvjetima na cesti, u prometu i vremenskim uvjetima te prilagođavanje njima, predviđanje predstojećih događaja; znanje o pripremi i planiranju putovanja u neuobičajenim vremenskim uvjetima; poznavanje sigurnosne opreme i znanje o tome kada se mora odgoditi ili otkazati putovanje zbog ekstremnih vremenskih prilika; prilagođavanje rizicima u prometu, uključujući opasno ponašanje u prometu ili rastresenu vožnju (zbog korištenja elektroničkih uređaja, konzumiranja hrane ili pića itd.); prepoznavanje opasnih situacija i prilagodba njima te sposobnost nošenja sa stresom koji one izazivaju, posebice s obzirom na dimenzije i masu vozilâ i nezaštićene sudionike u cestovnom prometu, kao što su pješaci, biciklisti i motorna vozila na dva kotača;

 

utvrđivanje mogućih opasnih situacija i pravilno tumačenje načina na koje se te potencijalno opasne situacije mogu pretvoriti u situacije u kojima više nije moguće izbjeći sudare te odabir i provedba radnji kojima se povećavaju sigurnosni razmaci u tolikoj mjeri da je još uvijek moguće izbjeći sudar u slučaju nastanka potencijalnih opasnosti.

1.5.

Cilj: sposobnost utovara vozila uzimajući u obzir sigurnosne propise i ispravnu upotrebu vozila:

 

sile koje utječu na vozilo tijekom vožnje, upotreba prijenosnih odnosa mjenjača u skladu s opterećenjem vozila i karakteristikama ceste, upotreba automatskih sustava prijenosa, izračun nosivosti vozila ili skupine vozila, izračun ukupnog volumena, raspodjela opterećenja, posljedice preopterećenja osovine, stabilnost i težište vozila, vrste pakiranja i paleta;

 

glavne kategorije tereta koje je potrebno zaštititi, tehnike učvršćivanja i privezivanja, upotreba zaštitnih remena, provjera sredstava osiguranja, upotreba opreme za rukovanje teretom, postavljanje i uklanjanje cerade.

2.   Primjena propisa

2.1.

Cilj: poznavanje socijalnog konteksta cestovnog prijevoza i propisa koji ga uređuju:

 

najdulja neprekinuta vožnja specifična za prijevoznu djelatnost; načela, primjena i posljedice pravila koja se odnose na vrijeme vožnje i razdoblja odmora te ona koja se odnose na tahograf; kazne za nekorištenje, nepravilno korištenje ili neovlašteno rukovanje tahografom; poznavanje socijalnog konteksta cestovnog prijevoza: prava i obveze vozača u pogledu početne kvalifikacije i periodičnog osposobljavanja.

2.2.

Cilj: poznavanje propisa o prijevozu tereta:

 

operativne licencije; dokumenti koji se moraju nalaziti u vozilu; zabrana korištenja određenih cesta; naknade za korištenje cesta; obveze na temelju tipskih ugovora o prijevozu tereta; sastavljanje dokumenata od kojih se ugovor o prijevozu sastoji; dozvole za međunarodni prijevoz; obveze na temelju Konvencije CMR o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom sastavljene u Ženevi 19. svibnja 1956.; sastavljanje međunarodnog teretnog lista; prelazak granica; otpremnici; posebni popratni dokumenti pri prijevozu tereta.

3.   Zdravlje, sigurnost na cesti i zaštita okoliša, usluge, logistika

3.1.

Cilj: osvješćivanje vozača o opasnostima na cesti i nesrećama na radu:

 

vrste nesreća na radu u prometu, statistika nesreća na cesti, sudjelovanje kamiona/autobusa, ljudske, materijalne i financijske posljedice.

3.2.

Cilj: sposobnost sprečavanja kaznenih djela i trgovine nezakonitim useljenicima:

 

opće informacije, posljedice za vozače, preventivne mjere, kontrolni popis, zakonodavstvo o odgovornosti prijevoznika.

3.3.

Cilj: sposobnost sprečavanja fizičkih rizika:

 

ergonomska načela; rizici povezani s određenim kretnjama i držanjem, fizička kondicija, način rukovanja teretom, osobna zaštita.

3.4.

Cilj: poznavanje važnosti fizičke i mentalne sposobnosti:

 

načela zdrave, uravnotežene prehrane, učinci alkohola, droga i drugih tvari koje bi mogle utjecati na ponašanje, simptomi, uzroci i učinci umora i stresa, temeljna uloga osnovnog ciklusa rad/odmor.

3.5.

Cilj: sposobnost ocjene izvanrednih situacija:

 

ponašanje u izvanrednoj situaciji: procjena situacije, izbjegavanje komplikacija u nesreći, pozivanje pomoći, pomoć žrtvama i pružanje prve pomoći, ponašanje u slučaju požara, evakuacija putnika kamiona, ponašanje u slučaju napada; osnovna načela sastavljanja izvješća o prometnoj nesreći.

3.6.

Cilj: sposobnost doprinošenja ugledu trgovačkog društva svojim ponašanjem:

 

ponašanje vozača i ugled poduzeća: važnost kvalitete vozačevih usluga za poduzeće, uloge vozača, ljudi s kojima se vozač susreće, održavanje vozila, organizacija posla, komercijalne i financijske posljedice spora.

3.7.

Cilj: poznavanje gospodarskih uvjeta cestovnog prijevoza tereta i organizacije tržišta:

 

cestovni prijevoz u usporedbi s drugim načinima prijevoza (konkurencija, otpremnici), različite aktivnosti u cestovnom prijevozu (prijevoz uz naknadu, prijevoz za vlastite potrebe, pomoćne prijevozne aktivnosti), organizacija glavnih vrsta prijevozničkih poduzeća i pomoćnih prijevoznih aktivnosti, različite prijevozne specijalizacije (cisterne, prijevoz pri određenoj temperaturi, opasne tvari, prijevoz životinja itd.), promjene u sektoru (diversifikacija usluga koje se pružaju, željeznice i ceste, podugovaranje itd.).

ODJELJAK 2.

OBVEZNE POČETNE KVALIFIKACIJE PREDVIĐENE U DIJELU B ODJELJKU 1. ČLANKU 3. STAVKU 1. TOČKI (a)

Ako se njezinim zakonodavstvom zahtijeva posebno drugo osposobljavanje povezano s cestovnim prijevozom tereta, stranka takvo osposobljavanje može računati kao dio osposobljavanja na temelju ovog odjeljka i odjeljka 3. ovog Dodatka.

2.1.   Opcija koja obuhvaća pohađanje tečaja i test

Početna kvalifikacija mora obuhvaćati poduku iz svih predmeta navedenih na popisu iz odjeljka 1. ovog Dodatka. Trajanje poduke za stjecanje početne kvalifikacije mora iznositi 280 sati.

Svaki kandidat za vozača mora najmanje 20 sati individualno voziti u vozilu dotične kategorije koje zadovoljava barem zahtjeve za ispitna vozila.

Tijekom individualne vožnje uz kandidata za vozača mora biti instruktor zaposlen u odobrenom centru za osposobljavanje. Svaki kandidat za vozača smije voziti najviše osam sati od 20 sati individualne vožnje na posebnom terenu ili visokokvalitetnom simulatoru kako bi se ocijenila njegova osposobljenost za racionalnu vožnju na temelju sigurnosnih propisa, posebno s obzirom na upravljanje vozilom u različitim uvjetima na cesti i promjenama tih uvjeta ovisno o vremenskim prilikama, dobu dana ili noći te sposobnost optimizacije potrošnje goriva.

Stranka ili, u slučaju Unije, država članica može dopustiti da se dio osposobljavanja provede u odobrenom centru za osposobljavanje s pomoću IKT alata poput e-učenja, istodobno osiguravajući održavanje visoke kvalitete i djelotvornosti osposobljavanja te odabirući predmete u kojima se IKT alati mogu upotrijebiti na najdjelotvorniji način. U tom slučaju zahtijeva se pouzdana identifikacija korisnika i odgovarajuća sredstva kontrole.

Za vozače iz dijela B odjeljka 1. članka 5. stavka 4. osposobljavanje za stjecanje početne kvalifikacije mora trajati 70 sati, uključujući pet sati individualne vožnje.

Na kraju tog osposobljavanja nadležna tijela stranaka ili subjekt koji ona odrede provodi pisani ili usmeni test vozača. Test mora sadržavati barem po jedno pitanje o svakom od ciljeva navedenih na popisu predmeta iz odjeljka 1. ovog Dodatka.

2.2.   Opcija koja obuhvaća test

Nadležna tijela stranaka ili subjekt koji one odrede organizira navedene teorijske i praktične testove kako bi provjerili ima li kandidat za vozača, u vezi s predmetima i ciljevima navedenima u odjeljku 1. ovog Dodatka, razinu znanja propisanu u tom odjeljku.

(a)

Teorijski test sastoji se od barem dvaju dijelova:

i.

pitanja koja uključuju više mogućih odgovora, pitanja koja zahtijevaju izravan odgovor ili kombinacija tih dviju vrsta pitanja; i

ii.

studija slučaja.

Teorijski test mora trajati najmanje četiri sata.

(b)

Praktični test sastoji se od dvaju dijelova:

i.

testa vožnje u svrhu ocjene osposobljenosti za racionalnu vožnju na temelju sigurnosnih propisa. Ako je to moguće, test se mora održati na cestama izvan izgrađenih područja, na brzim cestama i autocestama (ili sličnim), kao i na svim vrstama gradskih prometnica koje predstavljaju različite vrste poteškoća s kojima se vozač obično susreće. Bilo bi poželjno da se taj test održava u različitim uvjetima gustoće prometa. Vrijeme vožnje na cesti mora se optimalno iskoristiti kako bi se kandidat ocijenio u svim područjima prometa na koja može naići. Taj test mora trajati najmanje 90 minuta;

ii.

praktičnog testa koji obuhvaća barem odjeljak 1. točke 1.5., 3.2., 3.3. i 3.5. ovog Dodatka.

Taj test mora trajati najmanje 30 minuta.

Vozilo koje se upotrebljava za praktični test mora zadovoljavati barem zahtjeve za ispitna vozila.

Praktični test može se dopuniti trećim testom koji se obavlja na posebnom terenu ili na visokokvalitetnom simulatoru kako bi se ocijenila osposobljenost za racionalnu vožnju koja se temelji na sigurnosnim propisima, posebno u vezi s upravljanjem vozilom u različitim uvjetima na cesti i promjenama tih uvjeta ovisno o vremenskim prilikama i dobu dana ili noći.

Trajanje tog neobveznog testa nije propisano. Ako vozač obavlja takav test, vrijeme njegova trajanja može se oduzeti od 90 minuta koliko traje test vožnje iz podtočke i., no ono ne smije biti duže od 30 minuta.

Za vozače iz dijela B odjeljka 1. članka 5. stavka 4. teorijski test mora se ograničiti na predmete iz odjeljka 1. ovog Dodatka koji su relevantni za vozila na koja se nova početna kvalifikacija odnosi. Međutim, ti vozači moraju u cijelosti obaviti praktični test.

ODJELJAK 3.

UBRZANA POČETNA KVALIFIKACIJA PREDVIĐENA U DIJELU B ODJELJKU 1. ČLANKU 3. STAVKU 2. PRILOGA 31.

Ubrzana početna kvalifikacija mora obuhvaćati poduku iz svih predmeta navedenih na popisu iz odjeljka 1. ovog Dodatka. Poduka traje 140 sati.

Svaki kandidat za vozača mora najmanje 10 sati individualno voziti u vozilu dotične kategorije koje zadovoljava barem zahtjeve za ispitna vozila.

Tijekom individualne vožnje uz kandidata za vozača mora biti instruktor zaposlen u odobrenom centru za osposobljavanje. Svaki kandidat za vozača smije voziti najviše četiri sata od 10 sati individualne vožnje na posebnom terenu ili visokokvalitetnom simulatoru kako bi se ocijenila njegova osposobljenost za racionalnu vožnju na temelju sigurnosnih propisa, posebno s obzirom na upravljanje vozilom u različitim uvjetima na cesti i promjenama tih uvjeta ovisno o vremenskim prilikama, dobu dana ili noći te sposobnost optimizacije potrošnje goriva.

Odredbe odjeljka 2. točke 2.1. četvrtog odlomka ovog Dodatka primjenjuju se i na ubrzanu početnu kvalifikaciju.

Za vozače iz dijela B odjeljka 1. članka 5. stavka 4. osposobljavanje za ubrzanu početnu kvalifikaciju mora trajati 35 sati, uključujući 2,5 sata individualne vožnje.

Na kraju tog osposobljavanja nadležna tijela stranaka ili subjekt koji ona odrede provodi pisani ili usmeni test vozača. Test mora sadržavati barem po jedno pitanje o svakom od ciljeva navedenih na popisu predmeta iz odjeljka 1. ovog Dodatka.

Ako se njezinim zakonodavstvom zahtijeva posebno drugo osposobljavanje povezano s cestovnim prijevozom tereta, stranka takvo osposobljavanje može računati kao dio osposobljavanja na temelju ovog odjeljka.

ODJELJAK 4.

OBVEZNO PERIODIČNO OSPOSOBLJAVANJE PREDVIĐENO U DIJELU B ODJELJKU 1. ČLANKU 3. STAVKU 1. TOČKI (b) PRILOGA 31.

Tečajeve obveznog periodičnog osposobljavanja moraju organizirati odobreni centri za osposobljavanje. Navedeni tečajevi moraju trajati po 35 sati svakih pet godina u blokovima od po najmanje sedam sati, koji se mogu raspodijeliti na dva uzastopna dana. Kad koristi e-učenje, odobreni centar za osposobljavanje osigurava održavanje odgovarajuće kvalitete osposobljavanja, među ostalim i odabirom predmeta u kojima se IKT alati mogu upotrijebiti na najdjelotvorniji način. Stranke posebno zahtijevaju pouzdanu identifikaciju korisnika i odgovarajuća sredstva kontrole. Najduže dopušteno trajanje e-učenja jest 12 sati. Najmanje jedan blok u sklopu tečaja osposobljavanja mora obuhvatiti predmet povezan sa sigurnošću u cestovnom prometu. Sadržaj osposobljavanja mora odgovarati potrebama za osposobljavanjem koje su specifične za vozačeve operacije prijevoza, kao i relevantne pravne i tehnološke promjene i u najvećoj mogućoj mjeri bi trebao odgovarati posebnim potrebama vozača za osposobljavanje. Tijekom 35 sati trebalo bi obraditi niz različitih predmeta, uključujući ponavljanje osposobljavanja ako se pokaže da je vozaču potrebno posebno dopunsko osposobljavanje.

Ako se njezinim zakonodavstvom zahtijeva posebno drugo osposobljavanje povezano s cestovnim prijevozom tereta, stranka ili, u slučaju Unije, država članica takvo osposobljavanje može računati kao dio osposobljavanja na temelju ovog odjeljka.

ODJELJAK 5.

ODOBRENJE POČETNE KVALIFIKACIJE I PERIODIČNOG OSPOSOBLJAVANJA

5.1.

Centri za osposobljavanje koji sudjeluju u dodjeli početne kvalifikacije i periodičnom osposobljavanju moraju imati odobrenje nadležnih tijela stranaka. Odobrenje se izdaje samo na temelju pisanog zahtjeva. Uz zahtjev se moraju priložiti dokumenti koji uključuju sljedeće:

5.1.1.

odgovarajući program kvalifikacija i osposobljavanja uz navođenje predmeta koji se podučavaju, predloženog izvedbenog plana i nastavnih metoda;

5.1.2.

kvalifikacije i područje rada instruktora;

5.1.3.

informacije o mjestu održavanja tečajeva, nastavnim materijalima, sredstvima koja su na raspolaganju za praktičan rad i voznom parku koji se koristi;

5.1.4.

uvjete sudjelovanja na tečajevima (broj sudionika).

5.2.

Nadležno tijelo izdaje pisano odobrenje pod sljedećim uvjetima:

5.2.1.

osposobljavanje je obavljeno u skladu s dokumentima priloženima zahtjevu;

5.2.2.

nadležno tijelo ima pravo poslati ovlaštene osobe da pomognu s tečajevima osposobljavanja, kao i da ima pravo nadzirati takve centre u pogledu korištenih sredstava i ispravnog održavanja tečajeva osposobljavanja i testova;

5.2.3.

odobrenje se može privremeno ili trajno oduzeti ako uvjeti pod kojima je ono bilo izdano više nisu ispunjeni.

Odobreni centar mora jamčiti da instruktori dobro poznaju većinu najnovijih propisa i zahtjeva u vezi s osposobljavanjem. U okviru posebnog izbornog postupka instruktori moraju dokazati poznavanje i sadržaj predmeta te pedagoških i didaktičkih metoda. Što se tiče praktičnog dijela osposobljavanja, instruktor mora dokazati da posjeduje iskustvo kao profesionalni vozač ili slično vozačko iskustvo, poput, primjerice, iskustva instruktora za teška teretna vozila.

Program poduke mora biti u skladu s odobrenjem i mora obuhvaćati predmete s popisa iz odjeljka 1.

Dodatak 31-B-1-2.

OBRAZAC ZA VOZAČKU KARTICU S KVALIFIKACIJAMAIZ DIJELA B ODJELJKA 1. ČLANKA 9. OVOG PRILOGA

Image 6

ODJELJAK 2.

VRIJEME VOŽNJE, STANKE I RAZDOBLJA ODMORA

Članak 1.

Područje primjene

1.   U ovom se odjeljku utvrđuju pravila o vremenu vožnje, stankama i razdobljima odmora za vozače iz članka 465. stavka 1. točke (b) ovog Sporazuma koji obavljaju vožnje iz članka 462. ovog Sporazuma.

2.   Ako vozač obavlja putovanje iz članka 462. ovog Sporazuma, pravila iz ovog odjeljka primjenjuju se na svaki cestovni prijevoz koji taj vozač obavlja između područja stranaka i između država članica.

3.   Ovaj se odjeljak primjenjuje:

(a)

ako najveća dopuštena masa vozila, uključujući prikolicu ili poluprikolicu, prelazi 3,5 tona; ili

(b)

od 1. srpnja 2026., ako najveća dopuštena masa vozila, uključujući prikolicu ili poluprikolicu, prelazi 2,5 tona.

4.   Ovaj se odjeljak ne primjenjuje na prijevoz:

(a)

vozilima ili skupovima vozila s najvećom dopuštenom masom koja ne prelazi 7,5 tona i koja se upotrebljavaju:

i.

za prijevoz materijala, opreme ili strojeva koje vozač upotrebljava prilikom izvođenja posla, ili

ii.

za dostavu robe koja je proizvedena u okviru obrtničke djelatnosti,

isključivo unutar radijusa od 100 km od sjedišta poduzeća i pod uvjetom da vožnja vozila nije glavna djelatnost vozača i prijevoz se ne obavlja uz naknadu;

(b)

vozilima čija najveća dopuštena brzina nije veća od 40 km/h;

(c)

vozilima koja su u vlasništvu ili u najmu oružanih snaga, civilne zaštite, vatrogasnih službi ili snaga za održavanje javnog reda, bez vozača, ako je prijevoz koji se obavlja povezan sa zadaćama koje su dodijeljene tim službama te se obavljaju pod njihovom kontrolom;

(d)

vozilima koja se upotrebljavaju u hitnim slučajevima ili operacijama spašavanja;

(e)

specijaliziranim vozilima koja se koriste u medicinske svrhe;

(f)

specijaliziranim vozilima tehničke pomoći na cesti u slučaju kvara u radijusu od 100 km od njihova sjedišta;

(g)

vozilima koja se na cesti testiraju u svrhe tehničkog razvoja, popravka ili održavanja te novim ili obnovljenim vozilima koja još nisu u funkciji;

(h)

vozilima s najvećom dopuštenom masom, uključujući prikolicu ili poluprikolicu, koja prelazi 2,5 tona, ali ne prelazi 3,5 tona i koja se upotrebljavaju za prijevoz tereta, ako se prijevoz ne obavlja uz naknadu već za vlastiti račun poduzeća ili vozača te ako vožnja nije glavna djelatnost osobe koja upravlja vozilom;

(i)

komercijalnim vozilima koja imaju povijesni status u skladu sa zakonodavstvom države članice u kojoj se njima upravlja te se koriste za nekomercijalan prijevoz tereta.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„cestovni prijevoz” znači svaku vožnju koju vozilo u cijelosti ili djelomično obavlja na cestama otvorenima za javnost, bez obzira na to prevozi li teret;

(b)

„stanka ” znači svako razdoblje tijekom kojeg vozač ne može ni na koji način upravljati vozilom ili obavljati ostale poslove te se koristi isključivo za odmor;

(c)

„ostali poslovi” znači sve aktivnosti koje su definirane kao radno vrijeme u dijelu B odjeljku 3. članku 2. stavku 1. točki (a), osim „vožnje”, uključujući sve poslove za istog ili drugog poslodavca, unutar ili izvan sektora prijevoza;

(d)

„odmor” znači bilo koje neprekinuto razdoblje tijekom kojega vozač slobodno raspolaže svojim vremenom;

(e)

„dnevno razdoblje odmora” znači razdoblje tijekom kojega vozač može slobodno raspolagati svojim vremenom i obuhvaća „redovno dnevno razdoblje odmora” i „skraćeno dnevno razdoblje odmora”:

i.

„redovno dnevno razdoblje odmora” znači svako razdoblje odmora od najmanje 11 sati, koje se može iskoristiti u dva dijela, od kojih prvi mora biti neprekinuto razdoblje od najmanje 3 sata, a drugi neprekinuto razdoblje od najmanje devet sati; i

ii.

„skraćeno dnevno razdoblje odmora” znači svako razdoblje odmora od najmanje devet sati, ali manje od 11 sati;

(f)

„tjedno razdoblje odmora” znači tjedno razdoblje tijekom kojega vozač može slobodno raspolagati svojim vremenom i obuhvaća „redovno tjedno razdoblje odmora” i „skraćeno tjedno razdoblje odmora”:

i.

„redovno tjedno razdoblje odmora” znači bilo koje razdoblje odmora od najmanje 45 sati; i

ii.

„skraćeno tjedno razdoblje odmora” znači svako razdoblje odmora koje traje manje od 45 sati, koje u skladu s uvjetima iz članka 6. stavaka 6. i 7. može biti skraćeno na najmanje 24 uzastopna sata;

(g)

„tjedan” znači razdoblje između 00.00 sati u ponedjeljak i 24.00 sata u nedjelju;

(h)

„vrijeme vožnje” znači trajanje aktivnosti vožnje koje se evidentira:

i.

automatski ili poluautomatski tahografom kako je definirano u dijelu B odjeljku 4. članku 2. točkama (e), (f), (g) i (h) ovog Priloga; ili

ii.

ručno kako se zahtijeva dijelom B odjeljkom 4. člankom 9. stavkom 2. i člankom 11. ovog Priloga;

(i)

„dnevno vrijeme vožnje” znači sveukupno vrijeme vožnje između završetka jednog dnevnog razdoblja odmora i početka sljedećeg dnevnog razdoblja odmora ili između dnevnog razdoblja odmora i tjednog razdoblja odmora;

(j)

„tjedno vrijeme vožnje” znači sveukupno vrijeme vožnje tijekom jednog tjedna;

(k)

„najveća dopuštena masa” znači najveća dopuštena operativna masa vozila pod punim opterećenjem;

(l)

„višečlana posada” znači situacija u kojoj se tijekom svakog razdoblja vožnje između bilo koja dva uzastopna dnevna razdoblja odmora, ili između dnevnog razdoblja odmora i tjednog razdoblja odmora, u vozilu nalaze najmanje dva vozača koji upravljaju vozilom. Tijekom prvog sata prijevoza s višečlanom posadom nazočnost drugog ili drugih vozača nije obvezna, ali je obvezna tijekom ostatka vremena;

(m)

„razdoblje vožnje” znači ukupno vrijeme vožnje od trenutka kada vozač započne upravljati vozilom nakon razdoblja odmora ili stanke dok ponovno ne započne razdoblje odmora ili stanka; razdoblje vožnje može biti kontinuirano ili podijeljeno.

Članak 3.

Zahtjev za suvozače

Minimalna dob suvozača je 18 godina. Međutim, svaka stranka ili, u slučaju Unije, država članica može sniziti najnižu dob za suvozača na 16 godina, pod uvjetom da se to mijenja radi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i da se poštuju ograničenja koja je odredila Ujedinjena Kraljevina ili, u slučaju Europske unije, država članica u svojim nacionalnim pravilima o pitanjima zapošljavanja.

Članak 4.

Vrijeme vožnje

1.   Dnevno vrijeme vožnje ne smije biti dulje od devet sati.

Međutim, dnevno vrijeme vožnje može se produljiti na najviše 10 sati i to najviše dva puta tjedno.

2.   Tjedno vrijeme vožnje ne smije prelaziti 56 sati i ne smije imati za posljedicu prekoračenje maksimalnog tjednog radnog vremena od 60 sati.

3.   Ukupno zbrojeno vrijeme vožnje tijekom bilo koja dva uzastopna tjedna ne smije prelaziti 90 sati.

4.   Dnevna i tjedna vremena vožnje uključuju sva vremena vožnje na području stranaka.

5.   Vozač bilježi kao ostale poslove svako vrijeme provedeno kako je opisano u članku 2. točki (c) ovog odjeljka te svako vrijeme provedeno u vožnji vozila koje se upotrebljava za komercijalne operacije tijekom kojeg vozač nije obvezan bilježiti vrijeme vožnje te bilježi sva razdoblja raspoloživosti, kako je definirano u dijelu B odjeljku 3. članku 2. točki (b), u skladu s dijelom B odjeljkom 4. člankom 6. stavkom 5. točkom (b) podtočkom iii. Ta se evidencija ručno bilježi na tahografski listić ili ispis, ili se ručno unosi na uređaj za bilježenje podataka.

Članak 5.

Stanke

Nakon razdoblja vožnje od četiri i pol sata vozač uzima neprekinutu stanku od najmanje 45 minuta, osim ako uzima razdoblje odmora.

Ta se stanka može zamijeniti stankom od najmanje 15 minuta, nakon koje slijedi stanka od najmanje 30 minuta, od kojih je svaka raspoređena tijekom razdoblja u skladu s odredbama prvog stavka.

Vozač koji je dio višečlane posade može uzeti stanku od 45 minuta u vozilu kojim upravlja drugi vozač pod uvjetom da vozač koji uzima stanku ne pruža pomoć vozaču koji upravlja vozilom.

Članak 6.

Odmor

1.   Vozač ostvaruje dnevna i tjedna razdoblja odmora.

2.   Unutar svakog razdoblja od 24 sata nakon završetka prethodnog dnevnog razdoblja odmora ili tjednog razdoblja odmora vozač započinje novo dnevno razdoblje odmora.

Ako dio dnevnog razdoblja odmora unutar tih 24 sata traje najmanje devet sati, ali ne više od 11 sati, tada se to dnevno razdoblje odmora smatra skraćenim dnevnim razdobljem odmora.

3.   Dnevno razdoblje odmora može se produljiti do redovnog tjednog razdoblja odmora ili skraćenog tjednog razdoblja odmora.

4.   Vozač može imati najviše tri skraćena dnevna razdoblja odmora između bilo koja dva tjedna razdoblja odmora.

5.   Odstupajući od stavka 2., unutar 30 sati od isteka dnevnog ili tjednog razdoblja odmora, vozač koji je dio višečlane posade mora uzeti novo dnevno razdoblje odmora od najmanje devet sati.

6.   U bilo koja dva uzastopna tjedna vozač uzima najmanje:

(a)

dva redovna tjedna razdoblja odmora; ili

(b)

jedno redovno tjedno razdoblje odmora i jedno skraćeno tjedno razdoblje odmora od najmanje 24 sata.

Tjedno razdoblje odmora počinje najkasnije nakon završetka šest 24-satnih razdoblja od kraja prethodnog tjednog razdoblja odmora.

7.   Odstupajući od stavka 6., vozač koji obavlja međunarodni prijevoz tereta može, izvan područja stranke cestovnog prijevoznika u teretnom prometu ili, za vozače cestovnog prijevoznika u teretnom prometu iz Unije, izvan državnog područja države članice cestovnog prijevoznika u teretnom prometu, uzeti dva uzastopna skraćena tjedna razdoblja odmora pod uvjetom da u bilo koja četiri uzastopna tjedna uzme najmanje četiri tjedna razdoblja odmora, od kojih su najmanje dva redovna tjedna razdoblja odmora.

Za potrebe ovog stavka smatra se da vozač obavlja međunarodni prijevoz ako započne dva uzastopna skraćena tjedna razdoblja odmora izvan područja stranke cestovnog prijevoznika u teretnom prometu i boravišta vozača ili, za Uniju, izvan državnog područja države članice cestovnog prijevoznika u teretnom prometu i zemlje u kojoj vozač ima boravište.

Svako skraćenje tjednog razdoblja odmora nadoknađuje se istovjetnim razdobljem odmora koje se koristi u komadu prije isteka trećeg tjedna nakon tjedna na koji se to odnosi.

Ako su dva skraćena tjedna razdoblja odmora uzeta uzastopno u skladu s trećim podstavkom, prije sljedećeg tjednog razdoblja odmora uzima se razdoblje odmora koje je nadoknada za ta dva skraćena tjedna razdoblja odmora.

8.   Svaki odmor koji se koristi kao nadoknada skraćenog tjednog razdoblja odmora pripaja se drugom razdoblju odmora od najmanje devet sati.

9.   Redovna tjedna razdoblja odmora i svako tjedno razdoblje odmora dulje od 45 sati koje se uzima kao nadoknada za prethodna skraćena tjedna razdoblja odmora ne provode se u vozilu. Provode se u prikladnom smještaju s odgovarajućim mjestom za odmor i sanitarnim prostorima u okviru kojih se u obzir uzimaju rodne posebnosti.

Sve troškove smještaja izvan vozila pokriva poslodavac.

10.   Prijevoznici organiziraju rad vozača tako da se vozači mogu vratiti u operativno središte poslodavca u kojem se obično nalazi baza vozača i u kojem vozač počinje tjedno razdoblje odmora, u Ujedinjenoj Kraljevini ili, u slučaju Unije, državi članici poslovnog nastana poslodavca ili u mjesto boravišta vozača u svakom razdoblju od četiri uzastopna tjedna, kako bi proveli najmanje jedno redovno tjedno razdoblje odmora ili tjedno razdoblje odmora dulje od 45 sati koje se uzima kao nadoknada za skraćeno tjedno razdoblje odmora.

Međutim, ako je vozač uzeo dva uzastopna skraćena tjedna razdoblja odmora u skladu sa stavkom 7., prijevoznik organizira rad vozača tako da se vozač može vratiti prije početka redovnog tjednog razdoblja odmora duljeg od 45 sati koje se uzima kao nadoknada.

Prijevoznik bilježi način na koji ispunjava tu obvezu te u svojim prostorima drži dokumentaciju kako bi je mogao predočiti na zahtjev nadzornih tijela.

11.   Tjedno razdoblje odmora koje se ostvaruje u dva tjedna može se ubrojiti u bilo koji od ta dva tjedna, ali ne u oba.

12.   Odstupajući od prethodno navedenoga, kada vozač prati vozilo koje se prevozi trajektom ili vlakom te uzima redovno dnevno razdoblje odmora ili skraćeno tjedno razdoblje odmora, to se razdoblje može prekinuti najviše dva puta drugim aktivnostima koje ukupno ne traju dulje od jednog sata. Tijekom takvog redovnog dnevnog razdoblja odmora ili skraćenog tjednog razdoblja odmora vozač ima pristup spavaćoj kabini, kabini ili ležaju.

U pogledu redovnih tjednih razdoblja odmora, to se odstupanje primjenjuje na putovanja trajektom ili vlakom samo ako:

(a)

putovanje traje osam sati ili više; i

(b)

vozač ima pristup spavaćoj kabini na trajektu ili u vlaku.

13.   Sve vrijeme provedeno u putovanju do mjesta preuzimanja vozila obuhvaćenog područjem primjene ovog odjeljka, ili u povratku iz tog mjesta, kada vozilo nije u vozačevom prebivalištu niti u operativnom središtu poslodavca u kojemu je sjedište vozača, ne računa se kao vrijeme odmora ili stanke, osim ako je vozač na trajektu ili vlaku i ima pristup spavaćoj kabini, kabini ili ležaju.

14.   Svo vrijeme koje vozač provede upravljajući vozilom koje nije obuhvaćeno područjem primjene ovog odjeljka, do ili od vozila obuhvaćenog područjem primjene ovog odjeljka, koje nije u vozačevom prebivalištu niti u operativnom središtu poslodavca u kojemu je sjedište vozača, računa se kao ostali poslovi.

Članak 7.

Pravna odgovornost cestovnih prijevoznika u teretnom prometu

1.   Cestovni prijevoznik u teretnom prometu iz stranke ne obavlja nikakvu isplatu vozačima koje zapošljava ili koji su mu stavljeni na raspolaganje, čak i ako je u obliku povišice ili dodatka na plaću, u odnosu na prijeđeni put, brzinu dostave i/ili količinu prevezenog tereta, ako je to plaćanje takve vrste da se njime ugrožava sigurnost u cestovnom prometu i/ili potiče na povredu ovog odjeljka.

2.   Cestovni prijevoznik u teretnom prometu iz stranke organizira djelatnosti cestovnog prijevoza i na odgovarajući način daje upute članovima posade kako bi mogli postupati u skladu s odredbama ovog odjeljka.

3.   Cestovni prijevoznik u teretnom prometu iz stranke odgovoran je za povrede koje počine vozači prijevoznika, čak i ako je povreda počinjena na području druge stranke.

Ne dovodeći u pitanje pravo stranaka da cestovne prijevoznike u teretnom prometu smatraju potpuno odgovornima, stranke tu odgovornost mogu uvjetovati prijevoznikovom povredom stavaka 1. i 2. Stranke mogu razmotriti sve dokaze da se cestovni prijevoznik u teretnom prometu ne može opravdano smatrati odgovornim za počinjenu povredu.

4.   Cestovni prijevoznici u teretnom prometu, otpremnici, špediteri, nositelji glavnih ugovora, kooperanti i agencije za zapošljavanje vozača jamče da sporazumno ugovoreni vremenski rasporedi vožnji budu u skladu s ovim odjeljkom.

5.   Cestovni prijevoznik u teretnom prometu koji upotrebljava vozila opremljena uređajem za bilježenje podataka u skladu s dijelom B odjeljkom 4. člankom 2. točkom (f), (g) ili (h) i koja su obuhvaćena područjem primjene ovog odjeljka:

i.

osigurava da se svi podaci s jedinice u vozilu i kartice vozača preuzimaju redovito u skladu sa zahtjevima stranke i da se relevantni podaci preuzimaju češće kako bi se osiguralo preuzimanje svih podataka koji se odnose na aktivnosti koje izvrši taj cestovni prijevoznik u teretnom prometu ili su izvršene za njega; i

ii.

osigurava čuvanje svih preuzetih podataka s jedinice u vozilu i kartice vozača najmanje 12 mjeseci nakon bilježenja te, ako ih zatraži nadzorni službenik, dostupnost tih podataka izravno ili na daljinu iz prostora cestovnog prijevoznika u teretnom prometu.

Za potrebe ovog stavka „preuzeto” se tumači u skladu s definicijom utvrđenom u dijelu C odjeljku 2. članku 2. stavku 2. točki (h).

Najdulje razdoblje u kojem se relevantni podaci preuzimaju na temelju podtočke i. ovog stavka iznosi 90 dana za podatke iz jedinice u vozilu i 28 dana za podatke s kartice vozača.

Članak 8.

Iznimke

1.   Pod uvjetom da sigurnost u cestovnom prometu time nije ugrožena te kako bi se omogućilo da vozilo stigne do pogodnog mjesta za zaustavljanje, vozač može odstupiti od članaka 4., 5. i 6. u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se osigurala sigurnost osoba, vozila ili njegova tereta. Vozač naznačuje razlog takvog odstupanja ručno na tahografskom listiću uređaja za bilježenje podataka ili na ispisu uređaja za bilježenje podataka ili na rasporedu dužnosti, najkasnije po dolasku na pogodno mjesto za zaustavljanje.

2.   Pod uvjetom da sigurnost u cestovnom prometu time nije ugrožena, vozač u iznimnim okolnostima može odstupiti i od članka 4. stavaka 1. i 2. te članka 6. stavka 2. na način da prekorači dnevno i tjedno vrijeme vožnje za najviše jedan sat kako bi stigao do operativnog središta poslodavca ili mjesta boravišta vozača da bi iskoristio tjedno razdoblje odmora.

Pod istim uvjetima vozač smije prekoračiti dnevno i tjedno vrijeme vožnje za najviše dva sata kako bi stigao do operativnog središta poslodavca ili mjesta boravišta vozača da bi iskoristio redovno tjedno razdoblje odmora, pod uvjetom da je uzeo neprekinutu stanku od 30 minuta neposredno prije dodatne vožnje.

Vozač naznačuje razlog takvog odstupanja ručno na tahografskom listiću uređaja za bilježenje podataka ili na ispisu uređaja za bilježenje podataka ili na rasporedu dužnosti, najkasnije po dolasku na odredište ili pogodno mjesto za zaustavljanje.

Svako razdoblje produljenja nadoknađuje se istovjetnim razdobljem odmora koje se koristi u komadu s bilo kojim razdobljem odmora prije isteka trećeg tjedna nakon tjedna na koji se to odnosi.

3.   Pod uvjetom da sigurnost u cestovnom prometu time nije ugrožena, svaka stranka ili, u slučaju Unije, država članica može odobriti iznimke od članaka od 3. do 6. i uvjetovati te iznimke pojedinačnim uvjetima na svojem području ili, uz suglasnost druge stranke, na području druge stranke, i primjenjivati na prijevoz sljedećim vozilima:

(a)

vozilima koja su u vlasništvu ili su ih iznajmila, bez vozača, javna tijela za obavljanje cestovnog prijevoza koja ne predstavljaju konkurenciju privatnim cestovnim prijevoznicima u teretnom prometu;

(b)

vozilima koja koriste ili su ih iznajmila, bez vozača, poljoprivredna, hortikulturna, šumarska, stočarska ili ribarska poduzeća za prijevoz tereta za potrebe svoje poduzetničke djelatnosti u krugu do 100 km od sjedišta poduzeća;

(c)

poljoprivrednim i šumarskim vozilima za vuču koja se koriste za poljoprivredne ili šumarske djelatnosti, u krugu do 100 km od sjedišta poduzeća koje vozilo ima u vlasništvu, najmu ili zakupu;

(d)

vozilima ili skupovima vozila čija najveća dopuštena masa ne prelazi 7,5 tona kojima se pružatelji univerzalne usluge koriste za dostavu pošiljaka u okviru univerzalne usluge. Takva se vozila koriste samo unutar kruga od 100 km od sjedišta poduzeća i pod uvjetom da upravljanje vozilima ne predstavlja glavnu djelatnost vozača;

(e)

vozilima koja se koriste isključivo na otocima čija površina nije veća od 2 300 kvadratnih kilometara te koji nisu povezani s ostatkom državnog područja mostom, gazom ili tunelom otvorenim za motorna vozila;

(f)

vozilima koja se koriste za prijevoz tereta u krugu od 100 km od sjedišta poduzeća, na pogon zemnim ili ukapljenim plinom ili na električni pogon najveće dopuštene mase koja, uključujući masu prikolice ili poluprikolice, ne prelazi 7,5 tona;

(g)

vozilima koja se koriste za potrebe odvodnje, zaštite od poplava, službi opskrbe vodom, plinom i električnom strujom, održavanja i nadzora cesta, prikupljanja i odlaganja komunalnog otpada kućanstava, telegrafskih i telefonskih službi, emitiranja radijskog i televizijskog programa i otkrivanja radijskih ili televizijskih odašiljača ili prijamnika;

(h)

vozilima specijaliziranima za prijevoz opreme za cirkuse i zabavne parkove;

(i)

posebno opremljenim mobilnim projektnim vozilima čija je prvenstvena namjena korištenje u stanju mirovanja kao edukacijskog objekta;

(j)

vozilima koja se koriste za prikupljanje mlijeka s gospodarstava i/ili za povrat gospodarstvima kontejnera za mlijeko ili mliječnih proizvoda koji se koriste kao hrana za životinje;

(k)

specijaliziranim vozilima za prijevoz novca i/ili dragocjenosti;

(l)

vozilima koja se koriste za prijevoz životinjskog otpada ili lešina koji nisu namijenjeni za prehranu ljudi;

(m)

vozilima koja se isključivo koriste na cestama unutar prometnih objekata kao što su luke, prekrcajne luke i željeznički terminali;

(n)

vozilima koja se koriste za prijevoz živih životinja s gospodarstava do lokalnih tržnica i natrag s tržnica u lokalne klaonice u krugu do 100 km;

(o)

vozilima ili skupovima vozila kojima se prevoze građevinski strojevi za građevinska poduzeća, u radijusu do 100 km od sjedišta poduzeća i pod uvjetom da upravljanje vozilima nije glavna djelatnost vozača; i

(p)

vozilima koja se upotrebljavaju za dostavu gotove betonske smjese.

4.   Pod uvjetom da time nisu ugroženi radni uvjeti vozača i sigurnost u cestovnom prometu te da se poštuju ograničenja iz dijela B odjeljka 3. članka 3., stranka ili, u slučaju Unije, država članica, može odobriti privremene iznimke od primjene članaka 4., 5. i 6. ovog odjeljka za prijevoz koji se obavlja u iznimnim okolnostima, u skladu s postupkom koji se primjenjuje u stranci.

Privremene iznimke propisno se obrazlažu i o njima se odmah obavješćuje druga stranka. Posebni odbor za cestovni prijevoz određuje načine tog obavješćivanja. Svaka stranka odmah objavljuje te informacije na javnim internetskim stranicama i osigurava da njezine aktivnosti izvršenja uzimaju u obzir iznimku koju je odobrila druga stranka.

ODJELJAK 3.

RADNO VRIJEME MOBILNIH RADNIKA

Članak 1.

Područje primjene

1.   Ovaj odjeljak primjenjuje se na mobilne radnike zaposlene u cestovnim prijevoznicima u teretnom prometu osnovanima u strankama koji obavljaju vožnje iz članka 462. ovog Sporazuma.

Ovaj se odjeljak primjenjuje i na samozaposlene vozače.

2.   U mjeri u kojoj ovaj odjeljak sadržava konkretnije odredbe u pogledu mobilnih radnika koji obavljaju djelatnost cestovnog prijevoza, on ima prednost pred relevantnim odredbama članka 387. ovog Sporazuma.

3.   Ovaj odjeljak dopunjuje odredbe dijela B odjeljka 2. koje imaju prednost pred odredbama ovog odjeljka.

4.   Stranka može odustati od primjene ovog odjeljka na mobilne radnike i samozaposlene vozače koji poduzimaju najviše dva povratna putovanja u kalendarskom mjesecu u skladu s člankom 462 ovog Sporazuma.

5.   Ako stranka odustane od primjene ovog odjeljka na temelju stavka 4., obavješćuje o tome drugu stranku.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„radno vrijeme” znači:

(a)

u slučaju mobilnih radnika: vrijeme od početka do završetka rada, tijekom kojeg se mobilni radnik nalazi na svojem radnome mjestu, na raspolaganju poslodavcu i obavlja svoje funkcije ili djelatnosti, odnosno:

vrijeme posvećeno svim djelatnostima cestovnog prijevoza, posebno sljedećem:

i.

vožnji;

ii.

utovaru i istovaru;

iii.

pomoći putnicima kod ulaska i izlaska iz vozila;

iv.

čišćenju i tehničkom održavanju; i

v.

svim ostalim poslovima čija je svrha osiguravanje sigurnosti vozila i njegova tereta ili ispunjenje pravnih ili regulatornih obveza izravno povezanih s prijevozom koji je u tijeku, uključujući nadzor utovara i istovara, administrativne formalnosti s policijom, carinom, imigracijskim službenicima itd.;

vrijeme tijekom kojeg radnik ne može slobodno raspolagati svojim vremenom te mora biti na svojem radnome mjestu, spreman poduzeti svoje uobičajene poslove, pri čemu su neki poslovi vezani uz dežurstva, posebno tijekom vremena čekanja na utovar ili istovar, kada vrijeme trajanja nije unaprijed poznato, odnosno prije polaska ili neposredno prije stvarnog početka dotičnog razdoblja, ili pod općim uvjetima ugovorenima među socijalnim partnerima i/ili na temelju uvjeta zakonodavstva stranaka;

(b)

u slučaju samozaposlenih vozača primjenjuje se ista definicija za vrijeme od početka do kraja rada, tijekom kojega se samozaposleni vozač nalazi na svojem radnome mjestu, na raspolaganju strankama i obavlja svoje zadaće ili aktivnosti osim općih administrativnih poslova koji nisu izravno vezani uz određeni prijevoz koji je u tijeku.

Iz radnoga vremena isključuju se stanke iz članka 4., vrijeme odmora iz članka 5. i, ne dovodeći u pitanje zakonodavstvo stranaka ili sporazume između socijalnih partnera kojima se predviđa da se ta razdoblja trebaju nadoknaditi ili ograničiti, razdoblja raspoloživosti iz točke 2. ovog članka;

2.

„razdoblja raspoloživosti” znači:

razdoblja osim onih koji se odnose na stanke i vrijeme odmora tijekom kojih se od mobilnog radnika ne očekuje da ostane na radnome mjestu, ali mora biti na raspolaganju za sve pozive za početak ili nastavak vožnje ili obavljanje ostalih poslova. Takva razdoblja raspoloživosti posebno uključuju razdoblja tijekom kojih mobilni radnik prati vozilo koje se prevozi trajektom ili vlakom kao i razdoblja čekanja na graničnim prijelazima i zbog zabrane prometovanja.

Ta razdoblja i njihovo predviđeno trajanje mobilni radnici moraju znati unaprijed, odnosno prije polaska ili neposredno prije stvarnog početka dotičnog razdoblja, ili pod općim uvjetima dogovorenima među socijalnim partnerima i/ili na temelju uvjeta iz zakonodavstva stranaka,

za mobilne radnike koji voze u timu, vrijeme koje provedu sjedeći pokraj vozača ili na ležaju dok je vozilo u kretanju;

3.

„radno mjesto” znači:

lokacija glavnog mjesta poslovanja cestovnog prijevoznika u teretnom prometu za kojeg radi osoba koja obavlja mobilnu djelatnost cestovnog prijevoza, zajedno s njegovim različitim podružnicama, bez obzira na to jesu li one smještene u istom mjestu kao i sjedište ili glavno mjesto poslovanja,

vozilo koje osoba koja obavlja mobilnu djelatnost cestovnog prijevoza koristi pri obavljanju svojih poslova, i

sva ostala mjesta u kojima se obavljaju aktivnosti u vezi s prijevozom;

4.

„mobilni radnik” znači, za potrebe ovog odjeljka, svaki radnik koji je dio prijevoznog osoblja, uključujući vježbenike i naučnike, te radi za poduzeće koje pruža usluge cestovnog prijevoza putnika ili tereta na području druge stranke;

5.

„samozaposleni vozač” znači svaka osoba čija je glavna djelatnost cestovni prijevoz tereta uz naknadu, koja ima pravo raditi za sebe i koja nije povezana s poslodavcem ugovorom o radu ni bilo kojom drugom vrstom radnog hijerarhijskog odnosa, koja je slobodna organizirati relevantne radne aktivnosti, čiji prihodi izravno ovise o ostvarenoj dobiti i koja ima slobodu, pojedinačno ili u okviru suradnje samozaposlenih vozača, imati poslovne odnose s više klijenata.

Za potrebe ovog odjeljka, za vozače koji ne zadovoljavaju te kriterije vrijede jednake obveze i prava koja se za mobilne radnike predviđaju ovim odjeljkom;

6.

„osoba koja obavlja mobilnu djelatnost cestovnog prijevoza” znači svaki mobilni radnik ili samozaposleni vozač koji obavlja tu djelatnost;

7.

„tjedan” znači razdoblje između 00.00 sati u ponedjeljak i 24.00 sata u nedjelju;

8.

„noć” znači razdoblje od najmanje četiri sata, kao što je određeno nacionalnim pravom, između 00.00 sati i 07.00 sati; i

9.

„noćni rad” znači svaki rad koji se izvodi noću.

Članak 3.

Najdulje tjedno radno vrijeme

1.   Svaka stranka poduzima potrebne mjere kako bi osigurala da prosječno tjedno radno vrijeme ne prelazi 48 sati. Najdulje tjedno radno vrijeme može se produljiti do 60 sati samo ako prosjek od 48 sati tjedno nije prekoračen tijekom četiri mjeseca.

2.   Svaka stranka poduzima potrebne mjere kako bi osigurala da radno vrijeme za razne poslodavce bude zbroj radnih sati. Poslodavac pisanim putem traži određenog mobilnog radnika izračun radnog vremena odrađenog za drugog poslodavca. Mobilni radnik u pisanom obliku dostavlja takav podatak.

Članak 4.

Stanke

Svaka stranka poduzima potrebne mjere kako bi osigurala da, ne dovodeći u pitanje odredbe dijela B odjeljka 2. ovog Priloga, osobe koje obavljaju mobilne djelatnosti cestovnog prijevoza ni u kojem slučaju ne rade dulje od šest uzastopnih sati bez stanke. Radno vrijeme prekida se stankom u trajanju od najmanje 30 minuta ako radno vrijeme traje između šest i devet sati, ili u trajanju od 45 minuta, ako radno vrijeme iznosi sveukupno više od devet sati.

Stanke se mogu dijeliti na razdoblja od najmanje 15 minuta.

Članak 5.

Razdoblja odmora

Za potrebe ovog odjeljka naučnici i vježbenici koji su u službi poduzeća koje pruža usluge cestovnog prijevoza putnika ili tereta na području druge stranke obuhvaćeni su istim odredbama o vremenu odmora kao i drugi mobilni radnici u skladu s dijelom B odjeljkom 2. ovog Priloga.

Članak 6.

Noćni rad

Svaka stranka poduzima potrebne mjere kako bi osigurala:

(a)

da, ako se radi noću, dnevno radno vrijeme ne prelazi deset sati za svako 24-satno razdoblje, i

(b)

nadoknadu za noćni rad u skladu s nacionalnim zakonodavnim mjerama, kolektivnim ugovorima, sporazumima između socijalnih partnera i/ili u skladu s nacionalnom praksom, pod uvjetom da takva nadoknada ne ugrožava sigurnost u cestovnom prometu.

Članak 7.

Odstupanja

1.   Odstupanja od članaka 3. i 6. mogu se, iz objektivnih ili tehničkih razloga ili razloga koji se tiču organizacije rada, usvojiti kolektivnim ugovorima, sporazumima između socijalnih partnera, ili ako to nije moguće, zakonima i drugim propisima pod uvjetom da se obavi savjetovanje s predstavnicima dotičnih poslodavaca i radnika i da se ulože napori u poticanje svih relevantnih oblika socijalnog dijaloga.

2.   Mogućnost odstupanja od članka 3. ne smije dovesti do toga da se za izračunavanje prosječnog najduljeg 48-satnog tjednog radnog vremena utvrdi referentno razdoblje dulje od šest mjeseci.

3.   Posebni odbor za cestovni prijevoz obavješćuje se o odstupanjima koja stranka primjenjuje u skladu sa stavkom 1.

Članak 8.

Informacije i evidencija

Svaka stranka osigurava:

(a)

da su mobilni radnici obaviješteni o relevantnim nacionalnim zahtjevima, unutarnjim pravilima cestovnog prijevoznika u teretnom prometu i sporazumima između socijalnih partnera, pogotovo o kolektivnim ugovorima i svim sporazumima poduzeća koji su sklopljeni na temelju ovog odjeljka; i

(b)

da se evidentira radno vrijeme osoba koje obavljaju mobilne djelatnosti cestovnog prijevoza. Evidencija se čuva najmanje dvije godine nakon isteka razdoblja na koje se odnosi. Poslodavci su odgovorni za vođenje evidencije o radnom vremenu mobilnih radnika. Poslodavci mobilnim radnicima na zahtjev izdaju preslike evidencija o odrađenim satima.

Članak 9.

Povoljnije odredbe

Ovaj odjeljak ne utječe na pravo svake stranke da primijeni ili uvede nove zakone i druge propise koji su povoljniji za zaštitu zdravlja i sigurnost osoba koje obavljaju mobilnu djelatnost cestovnog prijevoza, ili na pravo da olakšaju ili dozvole primjenu kolektivnih ugovora ili drugih sporazuma sklopljenih između socijalnih partnera koji su povoljniji za zaštitu zdravlja i sigurnosti mobilnih radnika. Ta se pravila primjenjuju bez diskriminacije.

ODJELJAK 4.

UPOTREBA TAHOGRAFA OD STRANE VOZAČA

Članak 1.

Predmet i načela

U ovom se odjeljku utvrđuju zahtjevi za vozače obuhvaćene područjem primjene dijela B odjeljka 2. u pogledu upotrebe tahografa iz članka 465. stavka 1. točke (b) ovog Sporazuma.

Članak 2.

Definicije

1.   Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se definicije iz dijela B odjeljka 2. članka 2.

2.   Uz definicije iz stavka 1., za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„tahograf” ili „uređaj za bilježenje podataka” znači uređaj koji se ugrađuje u cestovna vozila u svrhu prikaza, bilježenja, ispisa, pohrane i automatskog ili poluautomatskog generiranja detalja o kretanju tih vozila, uključujući brzinu tih vozila, kao i detalje o određenim razdobljima aktivnosti njihovih vozača;

(b)

„tahografski listić” znači listić za zapisivanje i pohranjivanje zabilježenih podataka koji se umeće u analogni tahograf i na koji pisaljka analognog tahografa neprekidno zapisuje podatke koje treba zabilježiti;

(c)

„tahografska kartica” znači pametna kartica koja se koristi u kombinaciji s tahografom, a pomoću koje tahograf prepoznaje ulogu imatelja kartice te koja omogućuje prijenos i pohranu podataka;

(d)

„kartica vozača” znači tahografska kartica koju nadležna tijela u stranci izdaju pojedinom vozaču, a koja služi za identifikaciju vozača te omogućuje pohranu podataka o aktivnosti vozača;

(e)

„analogni tahograf” znači tahograf koji je u skladu sa specifikacijama iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (3), kako su prilagođene Dodatkom 31-B-4-1.;

(f)

„digitalni tahograf” znači tahograf koji je u skladu s jednim od sljedećih skupova specifikacija, kako su prilagođeni Dodatkom 31-B-4-2.:

Prilog I.B Uredbi (EEZ) br. 3821/85 primjenjiv do 30. rujna 2011.;

Prilog I.B Uredbi (EEZ) br. 3821/85 primjenjiv od 1. listopada 2011.; ili

Prilog I.B Uredbi (EEZ) br. 3821/85 primjenjiv od 1. listopada 2012.;

(g)

„pametni tahograf 1” znači tahograf koji je u skladu s Prilogom I.C Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/799 (4) primjenjivim od 15. lipnja 2019., kako je prilagođen Dodatkom 31-B-4-3.;

(h)

„pametni tahograf 2” znači tahograf koji je u skladu sa sljedećim zahtjevima:

automatsko bilježenje prelaska granice;

bilježenje aktivnosti utovara i istovara;

bilježenje koristi li se vozilo za prijevoz tereta ili putnika; i

specifikacijama koje treba utvrditi u provedbenim aktima iz članka 11. prvog stavka Uredbe (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (5), kako su prilagođene odlukom Posebnog odbora za cestovni prijevoz;

(i)

„događaj” znači neuobičajeno djelovanje koje otkrije digitalni tahograf, a koje može biti rezultat pokušaja prijevare;

(j)

„nevažeća kartica” znači kartica za koju se otkrije da je neispravna ili čija početna autentikacija nije uspjela ili čiji datum početka važenja još nije dosegnut ili čiji je datum isteka prošao.

Članak 3.

Upotreba kartica vozača

1.   Kartica vozača osobnog je karaktera.

2.   Vozač može posjedovati samo jednu valjanu karticu vozača te je ovlašten koristiti isključivo svoju personaliziranu karticu vozača. Vozač ne smije koristiti karticu vozača koja je neispravna ili je istekla.

Članak 4.

Izdavanje kartica vozača

1.   Kartice vozača zahtijevaju se od nadležnog tijela u stranci u kojoj vozač ima uobičajeno boravište.

2.   Za potrebe ovog članka „uobičajeno boravište” znači mjesto gdje osoba obično živi, to jest najmanje 185 dana u svakoj kalendarskoj godini zbog osobnih ili poslovnih veza ili, u slučaju osobe bez poslovnih veza, zbog osobnih veza koje pokazuju čvrstu povezanost između te osobe i mjesta gdje živi.

Međutim, uobičajenim boravištem osobe čije se poslovne veze nalaze u mjestu različitom od njezinih osobnih veza i koja stoga naizmjence živi u različitim mjestima u dvije stranke smatra se mjesto njezinih osobnih veza, pod uvjetom da se ta osoba ondje redovito vraća. Taj zadnji navedeni uvjet ne mora biti zadovoljen ako osoba živi u stranci radi izvršenja zadatka određenog trajanja.

3.   Vozači moraju predočiti dokaz o svojem uobičajenom boravištu na prikladan način, poput predočenja osobne iskaznice ili drugoga valjanog dokumenta.

Članak 5.

Produljenje kartica vozača

Ako vozač želi produljiti svoju karticu vozača, mora podnijeti zahtjev nadležnim tijelima u stranci u kojoj se nalazi njegovo uobičajeno boravište najkasnije 15 radnih dana prije isteka valjanosti kartice.

Članak 6.

Upotreba kartica vozača i tahografskih listića

1.   Vozači moraju upotrebljavati tahografske listiće ili kartice vozača svaki dan kada voze, počevši od trenutka kada preuzmu vozilo. Tahografski listić ili kartica vozača ne vade se prije kraja dnevnog radnog vremena, osim ako je to odobreno ili potrebno radi unosa simbola zemlje nakon prelaska granice. Tahografski listić ili kartica vozača ne smiju se upotrebljavati dulje od razdoblja za koje su namijenjeni.

2.   Vozači moraju na odgovarajući način zaštititi tahografske listiće ili kartice vozača te ne smiju koristiti prljave ili oštećene tahografske listiće ili kartice vozača. Vozač osigurava da se, uzimajući u obzir trajanje usluge, ispis podataka iz tahografa na zahtjev službenika koji obavlja kontrolu može ispravno provesti u slučaju inspekcijskog pregleda.

3.   Ako se zbog udaljenosti od vozila vozač ne može koristiti tahografom ugrađenim u vozilo, razdoblja iz stavka 5. točke (b) podtočaka ii., iii. i iv.:

(a)

ako je vozilo opremljeno analognim tahografom, unose se na tahografski listić ručno, automatskim bilježenjem ili na druge načine, čitko i bez prljanja tahografskog listića; ili

(b)

ako je vozilo opremljeno digitalnim tahografom, pametnim tahografom 1 ili pametnim tahografom 2, unose se na karticu vozača upotrebom sustava ručnog bilježenja koji se nalazi na tahografu.

Stranke ne zahtijevaju od vozača da predoče obrasce za potvrđivanje njihovih aktivnosti u vrijeme dok nisu bili u vozilu.

4.   Ako se u vozilu opremljenom digitalnim tahografom, pametnim tahografom 1 ili pametnim tahografom 2, nalazi više od jednog vozača, svaki vozač osigurava da je njegova kartica vozača umetnuta u odgovarajući utor na tahografu.

Ako se u vozilu opremljenom analognim tahografom nalazi više od jednog vozača, vozači prema potrebi mijenjaju tahografske listiće kako bi se relevantni podaci zabilježili na tahografskom listiću onog vozača koji vozi.

5.   Vozači moraju:

(a)

osigurati da vrijeme zabilježeno na tahografskom listiću bude usklađeno sa službenim vremenom u državi u kojoj je vozilo registrirano;

(b)

koristiti prekidače koji omogućuju da se sljedeća razdoblja zapisuju zasebno i različito:

i.

pod znakom Image 7 vrijeme vožnje,

ii.

pod znakom Image 8 : „ostali poslovi”, što znači sve aktivnosti koje nisu vožnja, kako je određeno u dijelu B odjeljku 3. članku 2. točki (a), uključujući bilo kakav rad za istog poslodavca ili druge poslodavce u prometnom sektoru ili izvan njega,

iii.

pod znakom Image 9 : „raspoloživost”, kako je definirana u dijelu B odjeljku 3. članku 2. točki (b),

iv.

pod znakom Image 10 : stanke, odmor, godišnji odmor ili bolovanje, i

v.

pod znakom za „trajekt/vlak”: uz znak Image 11 : razdoblje odmora provedeno na trajektu ili vlaku kako se zahtijeva u dijelu B odjeljku 2. članku 6. stavku 12.

6.   Svaki vozač vozila opremljenog analognim tahografom unosi sljedeće podatke na svoj tahografski listić:

(a)

kada započne s korištenjem tahografskog listića — svoje prezime i ime;

(b)

datum i mjesto početka te datum i mjesto završetka korištenja tahografskog listića;

(c)

registarski broj svakog vozila koje mu je dodijeljeno, za prvu vožnju zabilježenu na tahografskom listiću te, u slučaju promjene vozila, tijekom korištenja listića;

(d)

stanje brojača kilometara:

i.

na početku prve vožnje zabilježene na tahografskom listiću;

ii.

na kraju posljednje vožnje zabilježene na tahografskom listiću;

iii.

u slučaju promjene vozila tijekom radnoga dana, stanje brojača kilometara u prvom vozilu dodijeljenom vozaču te stanje u sljedećem dodijeljenom vozilu;

(e)

vrijeme svake promjene vozila; i

(f)

simbole zemalja u kojima je započeto i završeno dnevno radno vrijeme. Vozač također unosi simbol zemlje u koju uđe nakon prelaska granice države članice EU-a i Ujedinjene Kraljevine na početku prvog zaustavljanja u toj državi članici ili Ujedinjenoj Kraljevini. To prvo zaustavljanje obavlja se na najbližem mogućem mjestu za zaustavljanje na granici ili nakon nje. Kada se granica prelazi na trajektu ili u vlaku, vozač simbol zemlje upisuje u luci ili na kolodvoru dolaska.

7.   Vozač u digitalni tahograf unosi simbole zemalja u kojima je započeto i završeno dnevno radno vrijeme.

Od 2. veljače 2022. vozač također unosi simbol zemlje u koju uđe nakon prelaska granice države članice i Ujedinjene Kraljevine na početku prvog zaustavljanja u toj državi članici ili Ujedinjenoj Kraljevini. To prvo zaustavljanje obavlja se na najbližem mogućem mjestu za zaustavljanje na granici ili nakon nje. Kada se granica prelazi na trajektu ili u vlaku, vozač simbol zemlje upisuje u luci ili na kolodvoru dolaska.

Država članica ili Ujedinjena Kraljevina mogu od vozača vozila koji obavljaju prijevoz unutar njihova državnog područja zahtijevati unošenje detaljnijih zemljopisnih specifikacija uz simbol zemlje pod uvjetom da svaka stranka unaprijed obavijesti drugu stranku o tim detaljnim zemljopisnim specifikacijama.

Vozači nisu obvezni unositi informacije iz prve rečenice prvog podstavka ako tahograf automatski bilježi te podatke o položaju.

Članak 7.

Ispravna upotreba tahografa

1.   Prijevozna poduzeća i vozači moraju osigurati ispravan rad i pravilnu upotrebu digitalnih tahografa i kartica vozača. Prijevozna poduzeća i vozači koji koriste analogne tahografe osiguravaju njihov ispravan rad te pravilnu upotrebu tahografskih listića.

2.   Zabranjeno je krivotvorenje, prikrivanje, tajenje ili uništavanje podataka zabilježenih na tahografskom listiću ili podataka pohranjenih u tahografu ili kartici vozača ili podataka ispisanih s tahografa. Zabranjeno je svako rukovanje tahografom, tahografskim listićem ili karticom vozača koje može dovesti do krivotvorenja, tajenja ili uništavanja podataka i/ili ispisanih informacija. Nijedan uređaj koji bi se mogao koristiti u te svrhe ne smije biti prisutan u vozilu.

Članak 8.

Ukradene, izgubljene ili neispravne kartice vozača

1.   Tijela stranaka zadužena za izdavanje kartica vode evidenciju o izdanim, ukradenim, izgubljenim ili neispravnim karticama vozača najmanje u razdoblju trajanja valjanosti kartice.

2.   Ako je kartica vozača oštećena ili neispravna, vozač je vraća nadležnom tijelu države u kojoj se nalazi njegovo uobičajeno boravište. Krađa kartice vozača službeno se prijavljuje nadležnim tijelima države u kojoj je kartica ukradena.

3.   Svaki gubitak kartice vozača prijavljuje se u obliku službene izjave nadležnim tijelima stranke u kojoj je kartica izdana te nadležnim tijelima u stranci u kojoj se nalazi uobičajeno boravište vozača ako boravište nije u državi koja je izdala karticu.

4.   Ako je kartica vozača oštećena, neispravna, izgubljena ili ukradena, vozač u roku od sedam dana podnosi zahtjev za zamjenu kartice nadležnim tijelima stranke u kojoj se nalazi njegovo uobičajeno boravište.

5.   U slučajevima navedenima u stavku 4. vozač može nastaviti s vožnjom bez kartice vozača najviše 15 dana ili dulje ako je to nužno za vraćanje vozila u prostor u kojem mu je baza, pod uvjetom da vozač može dokazati da tijekom tog razdoblja nije mogao pokazati ili koristiti karticu.

Članak 9.

Oštećene kartice vozača i tahografski listići

1.   Ako su tahografski listić s podacima ili kartica vozača oštećeni, vozač mora čuvati oštećeni tahografski listić ili karticu vozača zajedno sa svakim tahografskim listićem koji je koristio u njegovu zamjenu.

2.   Ako je kartica vozača oštećena, neispravna, izgubljena ili ukradena, vozač mora:

(a)

na početku vožnje ispisati detalje o vozilu kojim upravlja te na taj ispis unijeti sljedeće:

i.

detalje koji omogućuju identifikaciju vozača (ime, broj kartice vozača ili broj vozačke dozvole), uključujući njegov potpis; i

ii.

razdoblja iz članka 6. stavka 5. točke (b) podtočaka ii., iii. i iv.;

(b)

po završetku vožnje, ispisati podatke o razdobljima koja je tahograf zabilježio, zabilježiti sva razdoblja u kojima je obavljao ostale poslove, zabilježiti dostupnost i odmor korišten od vremena ispisivanja izvršenog na početku vožnje ako to nije zabilježio tahograf te navesti na tom dokumentu detalje koji omogućuju identifikaciju vozača (ime, broj kartice vozača ili broj vozačke dozvole), uključujući vozačev potpis.

Članak 10.

Evidencija koju mora imati vozač

1.   Ako vozač upravlja vozilom opremljenim analognim tahografom, mora predočiti, uvijek kada to zatraži ovlašteni službenik koji obavlja kontrolu:

i.

tahografske listiće za tekući dan i prethodnih 28 dana;

ii.

karticu vozača, ako je posjeduje; i

iii.

svu ručnu evidenciju i ispise izvršene tijekom tekućeg dana i prethodnih 28 dana.

2.   Ako vozač upravlja vozilom opremljenim digitalnim tahografom, pametnim tahografom 1 ili pametnim tahografom 2, mora predočiti, uvijek kada to zatraži ovlašteni službenik koji obavlja kontrolu:

i.

vozačevu karticu vozača;

ii.

svu ručnu evidenciju i ispise izvršene tijekom tekućeg dana i prethodnih 28 dana; i

iii.

tahografske listiće za razdoblje iz točke ii. tijekom kojeg je upravljao vozilom opremljenim analognim tahografom.

Od 31. prosinca 2024. razdoblje od 28 dana iz stavka 1. točaka i. i iii. te stavka 2. točke ii. zamjenjuje se s 56 dana.

3.   Ovlašteni službenik koji obavlja kontrolu može provjeriti usklađenost s dijelom B odjeljkom 2. analizom tahografskih listića, prikazanih, ispisanih ili preuzetih podataka zabilježenih u tahografu ili kartici vozača ili, ako to nije moguće, bilo kojeg drugog popratnog dokumenta kojim se opravdava nepridržavanje odredaba tog odjeljka.

Članak 11.

Postupci za vozače u slučaju kvara opreme

Za vrijeme dok tahograf ne radi ili radi neispravno, vozač mora zabilježiti podatke koji omogućuju njegovu identifikaciju (ime, broj kartice vozača ili broj vozačke dozvole), potpisati te zabilježiti podatke za razna razdoblja koja tahograf nije ispravno zabilježio ili ispisao:

(a)

na tahografski listić ili listiće; ili

(b)

na privremeni listić koji treba priložiti tahografskom listiću ili čuvati zajedno s karticom vozača.

Članak 12.

Mjere izvršenja

1.   Svaka stranka donosi sve odgovarajuće mjere kako bi osigurala poštovanje odredaba dijela B odjeljaka 2., 3. i 4., posebno osiguravanjem godišnje odgovarajuće razine provjera na cesti i provjera koje se provode u prostorima poduzeća koje obuhvaćaju širok i reprezentativan presjek mobilnih radnika, vozača, poduzeća i vozila svih prijevoznih kategorija obuhvaćenih područjem primjene tih odjeljaka.

Nadležna tijela svake stranke organiziraju provjere na sljedeći način:

i.

tijekom svake kalendarske godine provjerava se najmanje 3 % radnih dana vozača vozila obuhvaćenih područjem primjene dijela B odjeljka 2.; i

ii.

najmanje 30 % ukupnog broja provjerenih radnih dana provjerava se na cesti, a najmanje 50 % u prostorima poduzeća.

Elementi provjera na cesti uključuju:

i.

dnevna i tjedna razdoblja vožnje, prekide te dnevna i tjedna razdoblja odmora;

ii.

tahografske listiće prethodnih dana, koji se nalaze u vozilu, i/ili podatke za isto razdoblje spremljene na kartici vozača i/ili u memoriji tahografa i/ili, prema potrebi, na ispisima; i

iii.

ispravno funkcioniranje tahografa.

Te se provjere provode bez diskriminacije među vozilima, poduzećima i vozačima bez obzira na to imaju li boravište u stranci ili ne, bez obzira na polazište ili odredište vožnje ili vrstu tahografa.

Elementi provjera u prostorima poduzeća, uz elemente koji podliježu provjerama na cesti, uključuju:

i.

razdoblja tjednog odmora i razdoblja vožnje između tih razdoblja odmora;

ii.

četrnaestodnevna ograničenja vožnje;

iii.

nadoknadu skraćenih tjednih razdoblja odmora u skladu s dijelom B odjeljkom 2. člankom 6. stavcima 6. i 7.; i

iv.

upotrebu tahografskih listića i/ili podataka iz jedinice u vozilu i kartice vozača te ispise i/ili organizaciju radnog vremena vozača.

2.   Ako se na temelju nalaza provjere na cesti vozača vozila registriranog na području druge stranke može smatrati da su počinjene povrede koje se ne mogu otkriti tijekom provjere zbog izostanka potrebnih podataka, nadležna tijela u svakoj stranci međusobno si pomažu u razjašnjavanju situacije. Ako u tu svrhu nadležna tijela stranke provode provjeru u prostorima poduzeća, rezultati te provjere dostavljaju se nadležnim tijelima druge stranke.

3.   Nadležna tijela stranaka surađuju u organizaciji usklađenih provjera na cesti.

4.   Svaka stranka uvodi sustav stupnjevanja rizika za poduzeća na temelju relativnog broja i ozbiljnosti svih povreda kako je utvrđeno u Dodatku 31-A-1-1. i svih povreda koje je počinilo pojedino poduzeće uključenih u popis koji sastavlja Posebni odbor za cestovni prijevoz na temelju dijela A odjeljka 1. članka 6. stavka 3.

5.   Poduzeća s visokim stupnjem rizika temeljitije se i češće kontroliraju.

6.   Svaka stranka i, u slučaju Unije, svaka država članica omogućuje svojim nadležnim tijelima izricanje kazne cestovnom prijevozniku u teretnom prometu i/ili vozaču za povredu primjenjivih odredaba o vremenu vožnje, stankama i razdobljima odmora otkrivenima na njezinu području za koje kazna još nije izrečena, čak i ako je ta povreda počinjena na području druge stranke ili, u slučaju Unije, na državnom području države članice ili treće zemlje.

Dodatak 31-B-4-1.

PRILAGODBE TEHNIČKIH SPECIFIKACIJA ANALOGNOG TAHOGRAFA

Prilog I. Uredbi (EU) br. 165/2014 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

(a)

U odjeljku III. (Izradbeni zahtjevi za uređaje za bilježenje podataka) pododjeljku (c) (Instrumenti za bilježenje podataka) stavku 4.1. upućivanje na „članak 34. stavak 5. točku (b) podtočke ii., iii. i iv. ove Uredbe” zamjenjuje se upućivanjem na „dio B odjeljak 4. članak 6. stavak 5. točku (b) podtočke ii., iii. i iv. Priloga 31. Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane”.

(b)

U odjeljku III. (Izradbeni zahtjevi za uređaje za bilježenje podataka) pododjeljku (c) (Instrumenti za bilježenje podataka) stavku 4.2. upućivanje na „članak 34. ove Uredbe” zamjenjuje se upućivanjem na „dio B odjeljak 4. članak 6. stavak 5. Priloga 31. Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane”.

(c)

U odjeljku IV. (Tahografski listići) pododjeljku (a) (Općeniti elementi) stavku 1. trećem podstavku upućivanje na „članak 34. ove Uredbe” zamjenjuje se upućivanjem na „dio B odjeljak 4. članak 6. stavak 6. Priloga 31. Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane”.

(d)

U odjeljku V. (Ugradnja uređaja za bilježenje podataka) u stavku 5. prvom podstavku upućivanje na „ovu Uredbu” zamjenjuje se upućivanjem na „dio B odjeljak 4. i dio C odjeljak 2. Priloga 31. Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane”.

(e)

U odjeljku V. (Ugradnja uređaja za bilježenje podataka) u stavku 5. trećem podstavku upućivanje na „Dio A Priloga II. Direktivi 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća” zamjenjuje se upućivanjem na „Konsolidiranu rezoluciju o konstrukciji vozila (R.E.3)”, a upućivanje na „ovu Uredbu” zamjenjuje se upućivanjem na „dio C odjeljak 2. Priloga 31. Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane”.

(f)

U odjeljku VI. (Kontrole i pregledi) u tekstu prije stavka 1. nakon riječi „države članice” umeću se riječi „i Ujedinjena Kraljevina”.

(g)

U odjeljku VI. (Kontrole i pregledi) u stavku 1. drugom podstavku (Certificiranje novih ili popravljanih uređaja), nakon riječi „države članice” umeću se riječi „i Ujedinjena Kraljevina”, a upućivanje na „ovu Uredbu” zamjenjuje se upućivanjem na „dio B odjeljak 4. i dio C odjeljak 2. Priloga 31. Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane”.

(h)

U odjeljku VI. (Kontrole i pregledi) stavku 3. točki (b) (Periodični pregledi) nakon riječi „država članica” umeću se riječi „i Ujedinjena Kraljevina”.

Dodatak 31-B-4-2.

PRILAGODBE TEHNIČKIH SPECIFIKACIJA DIGITALNOG TAHOGRAFA

Prilog I.B Uredbi (EEZ) br. 3821/85, uključujući dodatke, uveden Uredbom Vijeća (EZ) br. 2135/98 (6), prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

1.

U slučaju Ujedinjene Kraljevine, upućivanja na „državu članicu” zamjenjuju se upućivanjima na „stranka”, osim upućivanja u pododjeljku IV. (Izradbeni i funkcionalni zahtjevi za tahografske kartice) stavku 174. i pododjeljku VII. (Izdavanje kartica), stavku 268.a;

2.

Upućivanje na „Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3820/85” i „Uredbu (EZ) br. 561/2006” zamjenjuje se upućivanjem na „dio B odjeljak 2. Priloga 31. Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane”;

Odjeljak I. (Definicije) Priloga I.B Uredbi (EEZ) br. 3821/85 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

3.

Točka (u) zamjenjuje se sljedećim:

„(u)

„djelatni opseg kotača” znači srednja vrijednost prijeđenog puta pogonskog kotača kod punog okretaja. Mjerenje tog puta mora se obavljati u standardnim uvjetima ispitivanja, kako je definirano u zahtjevu 414, i izražava se u obliku „l = … mm”. Proizvođači vozila mogu zamijeniti mjerenje tog puta teoretskim izračunom kojim se uzima u obzir raspodjela mase po osovinama neopterećenog vozila u uobičajenom voznom stanju, tj. s rashladnom tekućinom, mazivima, gorivom, alatima, rezervnim kotačem i vozačem. Metode takvog teoretskog izračuna odobrava nadležno tijelo stranke i mogu se poduzeti samo prije aktivacije tahografa;”.

4.

U točki (bb) upućivanje na „Direktivu Vijeća 92/6/EEZ” zamjenjuje se upućivanjem na „primjenjivo pravo svake stranke”.

5.

Točka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„‚sigurnosna certifikacija’ znači: postupak kojim certifikacijsko tijelo koje je primijenilo zajednička mjerila tijekom certifikacije potvrđuje da uređaj za bilježenje podataka (ili njegov sastavni dio) ili tahografska kartica koja se ispituje zadovoljava sigurnosne zahtjeve definirane u Dodatku 10. („Generički sigurnosni ciljevi”);”.

6.

U točki (mm) upućivanje na „Direktivu 92/23/EEZ” zamjenjuje se upućivanjem na „Pravilnik UNECE-a br. 54”.

7.

U točki (nn) bilješka 17. zamjenjuje se sljedećim:

„‚identifikacijska oznaka vozila’ znači fiksna kombinacija znakova koju je svakom vozilu dodijelio proizvođač i koja se sastoji od dvaju dijelova: prvi, sastavljen od najviše šest znakova (slova ili brojki), koji označuje opća obilježja vozila, posebno tip i model; drugi, sastavljen od osam znakova od kojih prva četiri mogu biti slova ili brojke i druga četiri isključivo brojke, koji daje, zajedno s prvim dijelom, jasnu identifikaciju određenog vozila”.

8.

U točki (rr) prva alineja zamjenjuje se sljedećim:

„–

ugrađuje i upotrebljava samo u vozilima tipa M1 i N1 kako je definirano u Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3)”.

Odjeljak II. (Opća obilježja i funkcije uređaja za bilježenje podataka) Priloga I.B Uredbi (EEZ) br. 3821/85 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

9.

U točki 004. briše se zadnja podtočka.

Odjeljak III. (Izradbeni i funkcionalni zahtjevi za uređaje za bilježenje podataka) Priloga I.B Uredbi (EEZ) br. 3821/85 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

10.

U točki 065. upućivanje na „Direktivu 2007/46/EZ” zamjenjuje se upućivanjem na „Konsolidiranu rezoluciju o konstrukciji vozila (R.E.3)”.

11.

U točki 162. upućivanje na „Direktivu Komisije 95/54/EZ od 31. listopada 1995. o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 72/245/EEZ” zamjenjuje se upućivanjem na „Uredbu o UNECE-u br. 10”.

Odjeljak IV. (Izradbeni i funkcionalni zahtjevi za tahografske kartice) Priloga I.B Uredbi (EEZ) br. 3821/85 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

12.

U točki 174. upućivanje na „UK: Ujedinjena Kraljevina” zamjenjuje se „Za Ujedinjenu Kraljevinu, razlikovna oznaka jest UK”.

13.

U točki 185. riječi „područje Zajednice” zamjenjuje se riječima „područje Unije i Ujedinjene Kraljevine”.

14.

U točki 188. upućivanje na „Direktivu Komisije 95/54/EZ od 31. listopada 1995.” zamjenjuje se upućivanjem na „Pravilnik UNECE-a br. 10”.

15.

U točki 189. briše se zadnja podtočka.

Odjeljak V. (Ugradnja uređaja za bilježenje podataka) Priloga I.B Uredbi (EEZ) br. 3821/85 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

16.

U točki 250.a upućivanje na „Uredbu (EZ) br. 68/2009” zamjenjuje se upućivanjem na „Dodatak 12. ovom Prilogu”.

Odjeljak VI. (Provjere, ispitivanja i popravci) Priloga I.B Uredbi (EEZ) br. 3821/85 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

17.

Uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Zahtjevi u pogledu okolnosti u kojima se plombe mogu ukloniti” iz dijela C odjeljka 2. članka 5. stavka 5. Priloga 31. Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane, definirani su u poglavlju V.(3) ovog Priloga”.

18.

U pododjeljku 1. (Ovlaštenje instalatera ili radionica) upućivanje na „članak 12. stavak 1. ove Uredbe” zamjenjuje se upućivanjem na „dio C odjeljak 2. članak 5. stavak 1. i članak 8. Priloga 31. Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane”.

Odjeljak VII. (Izdavanje kartica) Priloga I.B Uredbi (EEZ) br. 3821/85 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

19.

U stavku 268.a nakon riječi „države članice”, gdje god se one pojave, umeću se riječi „i Ujedinjena Kraljevina”.

Odjeljak VIII. (Homologacija uređaja za bilježenje podataka i tahografskih kartica) Priloga I.B Uredbi (EEZ) br. 3821/85 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

20.

U stavku 271. briše se tekst „u skladu s člankom 5. ove Uredbe”.

Dodatak 1. (Podatkovni rječnik) Priloga I.B Uredbi (EEZ) br. 3821/85 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

21.

U točki 2.111. upućivanje na „Direktivu 92/23/EEZ, 31.3.1992., SL L 129, str. 95.” zamjenjuje se upućivanjem na „Pravilnik UNECE-a br. 54”.

Dodatak 9. (Homologacija – popis obveznih ispitivanja) Priloga I.B Uredbi (EEZ) br. 3821/85 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

22.

U odjeljku 2. točki 5.1. (Funkcionalna ispitivanja jedinice u vozilu) upućivanje na „Direktivu 95/54/EZ” zamjenjuje se upućivanjem na „Pravilnik UNECE-a br. 10”.

23.

U odjeljku 3. točki 5.1. (Funkcionalna ispitivanja senzora kretanja) upućivanje na „Direktivu 95/54/EZ” zamjenjuje se upućivanjem na „Pravilnik UNECE-a br. 10”.

Dodatak 12. (Adapter za vozila kategorije M1 i N1) Priloga I.B Uredbi (EEZ) br. 3821/85 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

24.

U odjeljku 4. (Izradbeni i funkcionalni zahtjevi za adapter) stavku 4.5. (Obilježja radnih značajki) u ADA_023 upućivanje na „Direktivu Komisije 2006/28/EZ o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 72/245/EEZ” zamjenjuje se upućivanjem na „Pravilnik UNECE-a br. 10”.

25.

U točki 5.1. tablice u pododjeljku 7.2. (Funkcionalni certifikat) upućivanje na „Direktivu 2006/28/EZ” zamjenjuje se upućivanjem na „Pravilnik UNECE-a br. 10”.

Dodatak 31-B-4-3.

PRILAGODBE TEHNIČKIH SPECIFIKACIJA PAMETNOG TAHOGRAFA

Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/799, uključujući njezine priloge i dodatke, prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

1.

u slučaju Ujedinjene Kraljevine, upućivanja na „državu članicu” zamjenjuju se upućivanjima na „stranku” osim upućivanja u pododjeljku 4.1. točki 229. i odjeljku 7. točki 424.;

2.

Upućivanje na „Uredbu (EEZ) br. 3820/85” i „Uredbu (EZ) br. 561/2006” zamjenjuje se upućivanjem na „dio B odjeljak 2. Priloga 31. Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane”;

3.

Upućivanje na „Uredbu (EU) br. 165/2014” zamjenjuje se upućivanjem na „dio B odjeljak 4. i dio C odjeljak 2. Priloga 31. Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane”, osim upućivanja u pododjeljku 5.3. točki 402. i odjeljku 7. točki 424.;

4.

Upućivanje na „Direktivu (EU) 2015/719” i „Direktivu Vijeća 96/53/EZ” zamjenjuje se upućivanjem na „dio C odjeljak 1. Priloga 31. Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane”.

Odjeljak 1. (Definicije) Priloga I.C Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/799 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

5.

Točka (u) zamjenjuje se sljedećim:

„(u)

„djelatni opseg kotača” znači:

srednja vrijednost prijeđenog puta pogonskog kotača kod punog okretaja. Mjerenje tog puta mora se obavljati u standardnim uvjetima ispitivanja, kako je definirano u zahtjevu 414, i izražava se u obliku „l = … mm”. Proizvođači vozila mogu zamijeniti mjerenje tog puta teoretskim izračunom kojim se uzima u obzir raspodjela mase po osovinama neopterećenog vozila u uobičajenom voznom stanju, tj. s rashladnom tekućinom, mazivima, gorivom, alatima, rezervnim kotačem i vozačem. Metode takvog teoretskog izračuna odobrava nadležno tijelo stranke i mogu se poduzeti samo prije aktivacije tahografa;”.

6.

U točki (hh) upućivanje na „Direktivu Vijeća 92/6/EEZ” zamjenjuje se riječima „primjenjivo pravo svake stranke”.

7.

U točki (uu) upućivanje na „Direktivu 92/23/EEZ” zamjenjuje se upućivanjem na „Pravilnik UNECE-a br. 54”.

8.

U točki (vv) bilješka 9. zamjenjuje se sljedećim:

„‚identifikacijska oznaka vozila’ znači fiksna kombinacija znakova koju je svakom vozilu dodijelio proizvođač i koja se sastoji od dvaju dijelova: prvi, sastavljen od najviše šest znakova (slova ili brojki), koji označuje opća obilježja vozila, posebno tip i model; drugi, sastavljen od osam znakova od kojih prva četiri mogu biti slova ili brojke i druga četiri isključivo brojke, koji daje, zajedno s prvim dijelom, jasnu identifikaciju određenog vozila”.

9.

U točki (yy) prva alineja zamjenjuje se sljedećim:

„–

ugrađuje i upotrebljava samo u vozilima tipa M1 i N1 kako je definirano u Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3);”.

10.

Točka (aaa) briše se.

11.

U točki (ccc) prva alineja zamjenjuje se sljedećim tekstom „15. lipnja 2019.”.

Odjeljak 2. (Opća obilježja i funkcije uređaja za bilježenje podataka) Priloga I.C Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/799 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

12.

Pododjeljak 2.1. stavak 7. posljednji podstavak briše se.

Odjeljak 3. (Izradbeni i funkcionalni zahtjevi za uređaje za bilježenje podataka) Priloga I.C Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/799 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

13.

U pododjeljku 3.20. točki 200. briše se druga rečenica trećeg podstavka.

14.

Odjeljak 3.20. točka 201. zamjenjuje se sljedećim:

„Jedinica u vozilu mora također biti u stanju osigurati izlaz sljedećih podataka preko odgovarajuće serijske veze neovisne o neobveznoj CAN bus sabirnici (ISO 11898 Cestovna vozila – Razmjena digitalnih informacija – Controller Area Network (CAN) za brzu komunikaciju), kako bi se omogućila njihova obrada pomoću drugih elektronskih jedinica ugrađenih u vozilu:

trenutačnog UTC datuma i vremena,

brzine vozila,

ukupno prijeđene udaljenosti vozila (brojač kilometara),

trenutačno odabrane aktivnosti vozača i suvozača,

informacija o tome je li bilo koja tahografska kartica trenutačno umetnuta u utor vozača odnosno suvozača i (prema potrebi) informacija o identifikaciji odgovarajućih kartica (broj kartice i država izdavateljica).

Pored tog popisa minimalnih informacija mogu se prenijeti i drugi podaci.

Kad je vozilu dan kontakt, ti se podaci neprekidno šalju. Kad vozilu nije dan kontakt, šalje se najmanje svaka izmjena aktivnosti vozača ili suvozača i/ili svako umetanje ili vađenje tahografske kartice. U slučaju da pojedini podaci nisu poslani zbog toga što nije dan kontakt u vozilu, podaci se moraju poslati pri ponovnom davanju kontakta vozila.

Ako se prenose osobni podaci, potrebna je suglasnost vozača”.

Odjeljak 4. (Izradbeni i funkcionalni zahtjevi za tahografske kartice) Priloga I.C Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/799 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

15.

U pododjeljku 4.1. točki 229. dodaje se sljedeća podtočka:

„Za Ujedinjenu Kraljevinu, razlikovna oznaka jest UK”.

16.

U točki 237. upućivanje na „članak 26.4. Uredbe (EU) br. 165/2014” zamjenjuje se upućivanjem na „dio C odjeljak 2. članak 9. stavak 2. Priloga 31. Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane”;

17.

U poglavlju 4. pododjeljku 4.4. točki 241. ovog Priloga riječi „područje Zajednice” zamjenjuju se riječima „područje Unije i Ujedinjene Kraljevine”.

18.

Pododjeljak 4.5. točka 246. briše se.

Odjeljak 5. (Ugradnja uređaja za bilježenje podataka) Priloga I.C Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/799 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

19.

Pododjeljak 5.2. točka 397. prvi odlomak zamjenjuje se sljedećim:

„397.

Samo za vozila M1 i N1 koja su opremljena adapterom u skladu s Dodatkom 16. ovom Prilogu, a kad nije moguće uključiti sve potrebne informacije opisane u zahtjevu 396., može se upotrijebiti druga, dodatna pločica. U takvim slučajevima dodatna pločica sadržava najmanje zadnje četiri alineje opisane u zahtjevu 396.”.

20.

U pododjeljku 5.3. točki 402. upućivanje na „članak 22. stavak 3. Uredbe (EU) br. 165/2014” zamjenjuje se upućivanjem na „dio C odjeljak 2. članak 5. stavak 3. Priloga 31. Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane”.

Odjeljak 6. (Provjere, ispitivanja i popravci) Priloga I.C Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/799 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

21.

Uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Zahtjevi u pogledu okolnosti u kojima se plombe mogu ukloniti definirani su u poglavlju 5.3. ovog Priloga.”.

Odjeljak 7. (Izdavanje kartica) Priloga I.C Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/799 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

22.

U točki 424. nakon riječi „države članice” unose se riječi „i Ujedinjena Kraljevina”, a upućivanje na „članak 31. Uredbe (EU) br. 165/2014” zamjenjuje se upućivanjem na „dio C odjeljak 2. članak 13. Priloga 31. Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane”.

Dodatak 1. (Podatkovni rječnik) Priloga I.C Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/799 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

23.

U točki 2.163. upućivanje na „Direktivu 92/23/EEZ” zamjenjuje se upućivanjem na „Pravilnik UNECE-a br. 54”.

Dodatak 11. (Zajednički sigurnosni mehanizmi) Priloga I.C Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/799 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

24.

U točki 9.1.4. (Razina opreme: jedinice u vozilu) u prvoj bilješci ispod CSM_78 upućivanje na „Uredbu (EU) br. 581/2010” zamjenjuje se upućivanjem na „dio B odjeljak 2. članak 7. stavak 5. Priloga 31. Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane”.

25.

U točki 9.1.5. (Razina opreme: tahografske kartice) u bilješci ispod CSM_89 upućivanje na „Uredbu (EU) br. 581/2010” zamjenjuje se upućivanjem na „dio B odjeljak 2. članak 7. stavak 5. Priloga 31. Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane”.

Dodatak 12. (Utvrđivanje položaja na temelju globalnog satelitskog navigacijskog sustava (GNSS)) Priloga I.C Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/799 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

26.

Odjeljak 1. (Uvod) drugi podstavak briše se.

27.

U odjeljku 2. (Specifikacije prijamnika GNSS-a) riječi „kompatibilnost s uslugama koje pružaju programi Galileo i Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS), kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća” zamjenjuju se riječima „kompatibilnost sa satelitskim sustavima za poboljšavanje signala (SBAS)”.

Dodatak 16. (Adapter za vozila kategorije M1 i N1) Priloga I.C Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/799 prilagođava se za potrebe ovog odjeljka kako slijedi:

28.

U točki 5.1. tablice iz odjeljka 7. (Homologacija uređaja za bilježenje podataka kada se upotrebljava adapter) upućivanje na „Direktivu 2006/28/EZ” zamjenjuje se upućivanjem na „Pravilnik UNECE-a br. 10”.

DIO C

ZAHTJEVI ZA VOZILA KOJA SE KORISTE U PRIJEVOZU TERETA U SKLADU S ČLANKOM 466. OVOG SPORAZUMA

ODJELJAK 1.

MASE I DIMENZIJE

Članak 1.

Predmet i načela

Najveće mase i dimenzije vozila koja se mogu upotrebljavati za vožnje iz članka 462. ovog Sporazuma utvrđene su u Dodatku 31-C-1-1.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„motorno vozilo” znači svako vozilo na motorni pogon koje se kreće cestom snagom vlastitog motora;

(b)

„prikolica” znači svako vozilo, osim poluprikolice, namijenjeno priključivanju na motorno vozilo te konstruirano i opremljeno za prijevoz tereta;

(c)

„poluprikolica” znači svako vozilo konstruirano i opremljeno za prijevoz tereta te namijenjeno priključivanju na motorno vozilo tako da mu se jedan dio oslanja na motorno vozilo i da se veći dio njegove mase te mase tereta koji se nalazi na njemu prenosi na motorno vozilo;

(d)

„skup vozila” znači:

cestovni vlak koji se sastoji od prikolice priključene na motorno vozilo; ili

zglobno vozilo koje se sastoji od poluprikolice priključene na motorno vozilo;

(e)

„klimatizirano vozilo” znači svako vozilo čija je fiksna ili pokretna nadogradnja posebno opremljena za prijevoz stvari pri kontroliranoj temperaturi i čija debljina bočne stijenke, uključujući izolaciju, iznosi barem 45 mm;

(f)

„najveće dopuštene dimenzije” znači najveće dimenzije za upotrebu vozila;

(g)

„najveća dopuštena masa” znači najveća masa za upotrebu opterećenog vozila;

(h)

„najveća dopuštena masa osovine” znači najveća masa za upotrebu opterećene osovine ili skupine osovina;

(i)

„tona” znači težina mase jedne tone koja odgovara vrijednosti od 9,8 kilonjutna (kN);

(j)

„komadni teret” znači teret koji se u svrhe cestovnog prijevoza ne može razdvojiti na dva ili više tereta bez dodatnih troškova ili opasnosti od oštećenja i koji se zbog svojih dimenzija ili zbog svoje mase ne može prevesti motornim vozilom, prikolicom, cestovnim vlakom ili zglobnim vozilom koji su u skladu sa svim odredbama ovog odjeljka;

(k)

„alternativna goriva” znači goriva ili izvori energije koji služe, barem djelomično, kao nadomjestak za izvore fosilnih goriva u opskrbi prometa energijom i koji imaju potencijal doprinijeti njegovoj dekarbonizaciji i poboljšati neškodljivost prometnog sektora za okoliš i obuhvaćaju:

i.

električnu energiju koja se koristi u svim vrstama električnih vozila;

ii.

vodik;

iii.

prirodni plin, uključujući biometan, u plinovitom (stlačeni prirodni plin – SPP) i ukapljenom stanju (ukapljeni prirodni plin – UPP);

iv.

ukapljeni naftni plin (UNP);

v.

mehaničku energiju dobivenu iz spremnika ugrađenih u vozila odnosno iz izvora ugrađenih u vozila, uključujući otpadnu toplinu;

(l)

„vozilo s pogonom na alternativna goriva” znači motorno vozilo s pogonom u cijelosti ili djelomično na alternativno gorivo;

(m)

„vozilo s nultim emisijama” znači teško teretno vozilo bez motora s unutarnjim izgaranjem ili s motorom s unutarnjim izgaranjem koji emitira manje od 1 g CO2/kWh; i

(n)

„operacija intermodalnog prijevoza” znači prijevoz jednog ili više kontejnera ili izmjenjivih sanduka, duljine ne veće od 45 stopa, pri čemu kamion, prikolica, poluprikolica (s vučnim vozilom ili bez njega), izmjenjivi sanduk ili kontejner koriste cestu na početnoj i/ili završnoj dionici putovanja, a na drugoj dionici željeznički ili riječni ili pomorski promet.

Članak 3.

Posebne dozvole

Vozilima ili skupovima vozila koji premašuju najveće mase ili dimenzije iz Dodatka 31-C-1-1. može se dopustiti prometovanje samo na temelju posebnih dozvola koje izdaju nadležna tijela bez diskriminacije ili na temelju sličnih nediskriminirajućih uvjeta koji se dogovaraju iz slučaja u slučaj s tim nadležnim tijelima ako ta vozila ili skupovi vozila prevoze komadni teret ili su namijenjeni za prijevoz takvog tereta.

Članak 4.

Lokalna ograničenja

Ovaj odjeljak ne isključuje nediskriminirajuću primjenu odredaba o cestovnom prometu koje su na snazi u svakoj stranci i kojima se dopušta ograničenje mase i/ili dimenzija vozila na određenim cestama ili građevinskim objektima.

To uključuje mogućnost uvođenja lokalnih ograničenja na najveće dopuštene dimenzije i/ili masu vozila koja se mogu koristiti na posebnim područjima ili posebnim cestama na kojima infrastruktura nije pogodna za dugačka i teška vozila, kao što su središta grada, mala sela ili prirodna područja koja su od posebnog značaja.

Članak 5.

Aerodinamičke naprave pričvršćene na stražnji dio vozila ili skupova vozila

1.   Vozila ili skupovi vozila opremljeni aerodinamičkim napravama mogu premašiti najveće dopuštene duljine iz točke 1.1. Dodatka 31-C-1-1. kako bi se omogućilo dodavanje takvih naprava na stražnji dio vozila ili skupova vozila. Vozila ili skupovi vozila opremljeni takvim napravama moraju biti u skladu s točkom 1.5. Dodatka 31-C-1-1., a prekoračenja najvećih duljina ne smiju dovesti do povećanja utovarne duljine tih vozila ili skupova vozila.

2.   Aerodinamičke naprave iz stavka 1. moraju ispunjavati sljedeće operativne uvjete:

(a)

u okolnostima ugrožene sigurnosti drugih sudionika u cestovnom prometu ili samog vozača, vozač ih mora sklopiti, uvući ili ukloniti;

(b)

ako aerodinamičke naprave i oprema u radnom položaju prelaze duljinu od 500 mm, moraju se moći uvući ili sklopiti;

(c)

kad se upotrebljavaju na gradskoj i međugradskoj cestovnoj infrastrukturi, uzimaju se u obzir posebna obilježja područja u kojima ograničenje brzine nije veće od 50 km/h i u kojima je vjerojatnija prisutnost nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu; i

(d)

kad su uvučene/sklopljene, ne smiju prelaziti najveću dopuštenu duljinu za više od 20 cm.

Članak 6.

Aerodinamične kabine

Vozila ili skupovi vozila smiju premašiti najveće dopuštene duljine utvrđene u točki 1.1. Dodatka 31-C-1-1. pod uvjetom da njihove kabine imaju poboljšane aerodinamičke performanse, energetsku učinkovitost i sigurnosne performanse. Vozila ili skupovi vozila opremljeni takvim kabinama moraju biti u skladu s točkom 1.5. Dodatka 31-C-1-1., a prekoračenja najvećih duljina ne smiju dovesti do povećanja nosivosti tih vozila.

Članak 7.

Operacije intermodalnog prijevoza

1.   Najveće duljine utvrđene u točki 1.1. Dodatka 31-C-1-1., podložne prema potrebi članku 6., i najveća udaljenost utvrđena u točki 1.6. Dodatka 31-C-1-1. mogu se prekoračiti za 15 cm za vozila ili skupove vozila koji se bave prijevozom kontejnera duljine 45 stopa ili izmjenjivih sanduka duljine 45 stopa, praznih ili utovarenih, pod uvjetom da je cestovni prijevoz dotičnog kontejnera ili izmjenjivog sanduka dio operacije intermodalnog prijevoza koja se obavlja u skladu s uvjetima koje je utvrdila svaka stranka.

2.   Za operacije intermodalnog prijevoza najveća dopuštena masa vozila za zglobna vozila s pet ili šest osovina može se premašiti za dvije tone u sklopu iz točke 2.2.2. podtočke (a) Dodatka 31-C-1-1. i za četiri tone u sklopu iz točke 2.2.2. podtočke (b) Dodatka 31-C-1-1. Najveća dopuštena masa tih vozila ne smije biti veća od 44 tone.

Članak 8.

Dokaz usklađenosti

1.   Kao dokaz usklađenosti s ovim odjeljkom, vozila na koja se odnosi moraju imati jedan od sljedećih dokaza:

(a)

kombinaciju sljedećih dviju pločica:

propisane proizvođačeve pločice, a to je pločica ili etiketa koju proizvođač postavlja na vozilo, koja pruža glavne tehničke karakteristike potrebne za identifikaciju vozila i nadležnom tijelu pruža odgovarajuće informacije o najvećoj dopuštenoj masi natovarenog vozila; i

pločice koja se, koliko je to moguće, odnosi na dimenzije, pričvršćene uz propisanu proizvođačevu pločicu i koja sadržava sljedeće podatke:

i.

ime proizvođača;

ii.

identifikacijski broj vozila;

iii.

duljinu motornog vozila, prikolice ili poluprikolice (L);

iv.

širinu motornog vozila, prikolice ili poluprikolice (W); i

v.

podatke za mjerenje duljine skupa vozila:

udaljenost (a) od prednjeg dijela motornog vozila do središta vučne spojnice na vučnom vozilu (vučna kuka ili sedlo); ako sedlo ima više spojnih točaka, navode se minimalne i maksimalne vrijednosti (amin i amax);

udaljenost (b) od središta vučne spojnice na prikolici (uška sedla), ili poluprikolici (vučni svornjak) do stražnjeg dijela prikolice ili poluprikolice; ako spojnica ima više spojnih točaka, navode se minimalne i maksimalne vrijednosti (bmin i bmax);

Duljina skupa vozila jest duljina motornog vozila i prikolice ili poluprikolice postavljenih jedan za drugim u ravnoj liniji.

(b)

jednu pločicu koja sadržava podatke s dvije pločice iz točke (a); ili

(c)

jedinstveni dokument koji su izdala nadležna tijela stranke ili, u slučaju Unije, države članice u kojoj je vozilo registrirano ili stavljeno u promet, a sadržava iste podatke kao pločice iz točke (a). Mora stajati na mjestu koje je lako dostupno za kontrolu te mora biti prikladno zaštićen.

2.   Ako značajke vozila više ne odgovaraju onima navedenima na dokazu o usklađenosti, stranka ili, u slučaju Unije, država članica u kojoj je vozilo registrirano ili stavljeno u promet poduzima potrebne mjere kako bi osigurala izmjenu dokaza o usklađenosti.

3.   Pločice i dokumenti iz stavka 1. moraju biti priznati od stranaka kao dokaz o usklađenosti vozila kako je predviđeno ovim odjeljkom.

Članak 9.

Izvršenje

1.   Svaka stranka poduzima specifične mjere radi identificiranja vozila ili skupova vozila u prometu koji vjerojatno premašuju najveću dopuštenu masu te ih nadležna tijela stranaka stoga provjeravaju kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima ovog odjeljka. To se može učiniti s pomoću automatskih sustava postavljenih na cestovnoj infrastrukturi ili s pomoću opreme za vaganje u vozilu ugrađene u vozila. Takva oprema za vaganje u vozilu mora biti točna i pouzdana, u potpunosti interoperabilna i kompatibilna sa svim tipovima vozila.

2.   Stranka ne zahtijeva ugradnju opreme za vaganje u vozilu u vozila ili skupove vozila koji su registrirani u drugoj stranci.

3.   Ako se za utvrđivanje povrede ovog odjeljka i izricanje kazni upotrebljavaju automatski sustavi, takvi automatski sustavi moraju biti certificirani. Automatski sustavi koji se upotrebljavaju samo u svrhu identifikacije ne moraju biti certificirani.

4.   Stranke u skladu s dijelom A odjeljkom 1. člankom 14. osiguravaju da njihova nadležna tijela razmjenjuju informacije o povredama i kaznama u vezi s ovim člankom.

Dodatak 31-C-1-1.

NAJVEĆE MASE I DIMENZIJE TE POVEZANE KARAKTERISTIKE VOZILA

1.   Najveće dopuštene dimenzije vozila (u metrima; „m”)

1.1.

Najveća duljina:

motorno vozilo

12,00 m

prikolica

12,00 m

zglobno vozilo

16,50 m

cestovni vlak

18,75 m

1.2.

Najveća širina:

(a)

sva vozila osim vozila iz podtočke (b)

2,55 m

(b)

(nadogradnja klimatiziranih vozila ili klimatiziranih kontejnera ili izmjenjivih sanduka koje vozila prevoze

2,60 m

1.3.

Najveća visina (sva vozila) 4,00 m

1.4.

Pokretna nadogradnja i standardni spremnici za teret, kao što su kontejneri, uključeni su u dimenzije navedene pod točkama 1.1., 1.2., 1.3., 1.6., 1.7., 1.8. i 4.4.

1.5.

Svako motorno vozilo ili svaki skup vozila u pokretu mora biti u stanju okrenuti se po brisanoj površini s vanjskim polumjerom od 12,50 m i unutarnjim polumjerom od 5,30 m

1.6.

Najveća udaljenost između osi glavnog nosača sedla i stražnjeg dijela poluprikolice 12,00 m

1.7.

Najveća udaljenost izmjerena paralelno u odnosu na uzdužnu os cestovnog vlaka od krajnje prednje vanjske točke teretnog prostora iza kabine vučnog vozila do krajnje stražnje vanjske točke prikolice tog skupa vozila, umanjena za udaljenost između stražnjeg dijela vučnog vozila i prednjeg dijela prikolice 15,65 m

1.8.

Najveća udaljenost izmjerena paralelno u odnosu na uzdužnu os cestovnog vlaka od krajnje prednje vanjske točke teretnog prostora iza kabine vučnog vozila do krajnje stražnje vanjske točke prikolice tog skupa vozila 16,40 m

2.   Najveća dopuštena masa vozila (u tonama)

2.1.

Vozila koja ulaze u sastav skupa vozila

2.1.1.

Dvoosovinska prikolica

18 tona

2.1.2.

Troosovinska prikolica

24 tone

2.2.

Skupovi vozila

U slučaju skupova vozila, uključujući vozila s pogonom na alternativna goriva ili s nultim emisijama, najveće dopuštene mase predviđene u ovom odjeljku povećavaju se maksimalno za jednu tonu za dodatnu masu tehnologije za alternativna goriva te maksimalno za dvije tone za dodatnu masu tehnologije za nulte emisije.

2.2.1.

Cestovni vlak s pet ili šest osovina

(a)

dvoosovinsko motorno vozilo s troosovinskom prikolicom

40 tona

(b)

troosovinsko motorno vozilo s dvoosovinskom ili troosovinskom prikolicom

40 tona

2.2.2.

Zglobna vozila s pet ili šest osovina

(a)

dvoosovinsko motorno vozilo s troosovinskom poluprikolicom

40 tona

(b)

troosovinsko motorno vozilo s dvoosovinskom ili troosovinskom poluprikolicom

40 tona

2.2.3.

Cestovni vlak s četiri osovine koji se sastoji od dvoosovinskog motornog vozila i dvoosovinske prikolice 36 tona

2.2.4.

Zglobna vozila s četiri osovine koja se sastoje od dvoosovinskog motornog vozila i dvoosovinske poluprikolice, ako je udaljenost između osovina poluprikolice:

najmanje 1,3 m, ali najviše 1,8 m

36 tona

veća od 1,8 m

36 tona

(+ dvije tone tolerancije ako se poštuje najveća dopuštena masa (MAW) motornog vozila (18 tona) i MAW dvostruke osovine poluprikolice (20 tona), a pogonska osovina opremljena je s dva para kotača i zračnim ovjesom ili jednakovrijednim ovjesom)

2.3.

Motorna vozila

U slučaju motornih vozila s pogonom na alternativna goriva ili s nultim emisijama, najveće dopuštene mase predviđene u pododjeljcima 2.3.1. i 2.3.2. povećavaju se maksimalno za jednu tonu za dodatnu masu tehnologije za alternativna goriva te maksimalno za dvije tone za dodatnu masu tehnologije za nulte emisije.

2.3.1.

Dvoosovinska motorna vozila 18 tona

2.3.2.

Troosovinska motorna vozila 25 tona (26 tona ako je pogonska osovina opremljena s dva para kotača i zračnim ovjesom ili jednakovrijednim ovjesom, ili ako je svaka pogonska osovina opremljena s dva para kotača, a najveća masa svake osovine ne prelazi 9,5 tona)

2.3.3.

Četveroosovinska motorna vozila s dvjema upravljačkim osovinama 32 tone ako je pogonska osovina opremljena s dva para kotača i zračnim ovjesom ili jednakovrijednim ovjesom, ili ako je svaka pogonska osovina opremljena s dva para kotača, a najveća masa svake osovine ne prelazi 9,5 tona

3.   Najveća dopuštena osovinska masa vozila (u tonama)

3.1.

Pojedinačne osovine

Pojedinačna nepogonska osovina 10 tona

3.2.

Dvostruke osovine prikolica i poluprikolica

Ukupno opterećenje na svaku dvostruku osovinu ne smije premašiti sljedeće vrijednosti, ako je udaljenost (d) između osovina:

manja od 1 m (d < 1,0)

11 tona

od 1,0 m do ispod 1,3 m (1,0 ≤ d < 1,3)

16 tona

od 1,3 m do ispod 1,8 m (1,3 ≤ d < 1,8)

18 tona

1,8 m ili veća (1,8 ≤ d)

20 tona

3.3.

Trostruke osovine prikolica i poluprikolica

Ukupno opterećenje na svaku trostruku osovinu ne smije premašiti sljedeće vrijednosti, ako je udaljenost (d) između osovina:

najviše 1,3 m (d ≤ 1,3)

21 tona

veća od 1,3 m, ali najviše 1,4 m (1,3 <d ≤ 1,4)

24 tone

3.4

Pogonska osovina

Pogonska osovina vozila iz točaka 2.2. i 2.3. 11,5 tona

3.5.

Dvostruke osovine motornih vozila

Ukupno opterećenje na svaku dvostruku osovinu ne smije premašiti sljedeće vrijednosti, ako je udaljenost (d) između osovina:

manja od 1 m (d < 1,0)

11,5 tona

1,0 m ili veća, ali manja od 1,3 m (1,0 ≤ d < 1,3)

16 tona

1,3 m ili veća, ali manja od 1,8 m (1,3 ≤ d < 1,8)

18 tona (19 tona ako je pogonska osovina opremljena s dva para kotača i zračnim ovjesom ili jednakovrijednim ovjesom, ili ako je svaka pogonska osovina opremljena s dva para kotača, a najveća masa svake osovine ne prelazi 9,5 tona)

4.   Ostale značajke vozila

4.1.

Sva vozila

Opterećenje pogonske osovine ili pogonskih osovina vozila ili skupa vozila ne smije biti manje od 25 % ukupne mase opterećenog vozila ili skupa vozila.

4.2.

Cestovni vlakovi

Udaljenost između stražnje osovine motornog vozila i prednje osovine prikolice ne smije biti manja od 3,00 m.

4.3.

Najveća dopuštena masa koja ovisi o međuosovinskom razmaku

Najveća dopuštena masa četveroosovinskog motornog vozila, u tonama, ne smije biti veća od peterostruke udaljenosti, u metrima, između osi krajnjih prednjih i krajnjih stražnjih osovina vozila.

4.4.

Poluprikolice

Vodoravno izmjerena udaljenost između osi glavnog nosača sedla i bilo koje točke u prednjem dijelu poluprikolice ne smije biti veća od 2,04 m.

ODJELJAK 2.

ZAHTJEVI ZA TAHOGRAFE, KARTICE VOZAČA I KARTICE RADIONICA

Članak 1.

Predmet i načela

U ovom se odjeljku utvrđuju zahtjevi za vozila obuhvaćena područjem primjene dijela B odjeljka 2. ovog Priloga u pogledu ugradnje, ispitivanja i kontrole tahografa iz članka 466. stavka 2. ovog Sporazuma.

Članak 2.

Definicije

1.   Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se definicije iz dijela B odjeljka 2. članka 2. i odjeljka 4. članka 2. ovog Priloga.

2.   Uz definicije iz stavka 1., za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„jedinica u vozilu” znači tahograf bez senzora kretanja i kabela za spajanje senzora kretanja. Jedinica u vozilu može biti jedna jedinica ili više jedinica raspoređenih u vozilu, pod uvjetom da je zajamčena usklađenost sa sigurnosnim zahtjevima iz ovog odjeljka; jedinica u vozilu uključuje, između ostalog, jedinicu za obradu, memoriju podataka, funkciju mjerenja vremena, dva uređaja sa sučeljem za pametne kartice za vozača i suvozača, pisač, zaslon, priključne uređaje i mogućnosti unošenja podataka korisnika;

(b)

„senzor kretanja” znači dio tahografa na kojem se prikazuje signalna oznaka brzine vozila i/ili duljine prijeđenoga puta vozila;

(c)

„kontrolna kartica” znači tahografska kartica koju ovlaštena tijela stranke izdaju nacionalnom nadležnom nadzornom tijelu, a koja služi za identifikaciju nadzornog tijela i, opcionalno, službenika za kontrolu te koja omogućuje pristup podacima pohranjenima u podatkovnoj memoriji ili karticama vozača i, opcionalno, karticama radionice, u svrhu njihova čitanja, ispisivanja i/ili preuzimanja;

(d)

„kartica radionice” znači tahografska kartica koju su ovlaštena tijela stranke izdala ovlaštenom osoblju proizvođača tahografa, instalateru, proizvođaču vozila ili radionici koje je ta stranka odobrila, a koja služi za identifikaciju imatelja kartice te omogućuje ispitivanje, kalibraciju i aktivaciju tahografa i/ili preuzimanje iz njih;

(e)

„aktivacija” znači faza u kojoj je tahograf u potpunosti operativan i provodi sve funkcije, uključujući sigurnosne funkcije s pomoću kartice radionice;

(f)

„kalibracija” znači, u odnosu na digitalni tahograf, ažuriranje ili potvrdu parametara vozila, uključujući identifikaciju i karakteristike vozila, koji se trebaju sačuvati u memoriji podataka korištenjem kartice radionice;

(g)

„preuzimanje” iz digitalnog ili pametnog tahografa znači kopiranje, zajedno s digitalnim potpisom, dijela ili čitavog skupa datoteka podataka zabilježenih u memoriji podataka jedinice u vozilu ili u memoriji tahografske kartice pod uvjetom da taj proces ne mijenja niti briše pohranjene podatke;

(h)

„kvar” znači neuobičajeni način rada koji otkrije digitalni tahograf, a koji može biti rezultat nepravilnosti ili greške na uređaju;

(i)

„ugradnja” znači postavljanje tahografa u vozilo;

(j)

„periodični pregled” znači skup operacija koje se vrše za provjeru radi li tahograf pravilno, odgovaraju li njegove postavke parametrima vozila i jesu li uređaji za manipulaciju spojeni na tahograf;

(k)

„popravak” znači bilo kakav popravak senzora kretanja ili jedinice u vozilu koji zahtijeva isključivanje s napajanja ili isključivanje s drugih sastavnih dijelova tahografa ili otvaranje senzora kretanja ili jedinice u vozilu;

(l)

„interoperabilnost” znači kapacitet sustava i temeljnih poslovnih procesa za razmjenu podataka i dijeljenje informacija;

(m)

„sučelje” znači naprava među sustavima koja osigurava medije putem kojih se ti sustavi mogu povezati i komunicirati;

(n)

„izmjereno vrijeme” znači trajni digitalni zapis koordiniranog univerzalnog datuma i vremena (UTC); i

(o)

„sustav za razmjenu poruka TACHOnet” znači sustav za razmjenu poruka koji je u skladu s tehničkim specifikacijama utvrđenima u prilozima od I. do VII. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/68 (7).

Članak 3.

Ugradnja

1.   Tahografi iz stavka 2. ugrađuju se u vozila:

(a)

ako najveća dopuštena masa vozila, uključujući prikolicu ili poluprikolicu, prelazi 3,5 tona; ili

(b)

od 1. srpnja 2026., ako najveća dopuštena masa vozila, uključujući prikolicu ili poluprikolicu, prelazi 2,5 tona.

2.   Tahografi jesu:

(a)

za vozila koja su prvi put stavljena u upotrebu prije 1. svibnja 2006., analogni tahograf;

(b)

za vozila koja su prvi put stavljena u upotrebu u razdoblju od 1. svibnja 2006. do 30. rujna 2011., prva verzija digitalnog tahografa;

(c)

za vozila koja su prvi put stavljena u upotrebu u razdoblju od 1. listopada 2011. do 30. rujna 2012., druga verzija digitalnog tahografa;

(d)

za vozila koja su prvi put stavljena u upotrebu u razdoblju od 1. listopada 2012. do 14. lipnja 2019., treća verzija digitalnog tahografa;

(e)

za vozila koja su prvi put registrirana u razdoblju od 15. lipnja 2019. do dvije godine nakon stupanja na snagu detaljnih specifikacija iz dijela B odjeljka 4. članka 2. stavka 2. točke (g), pametni tahograf 1; i

(f)

za vozila koja su prvi put registrirana više od dvije godine nakon stupanja na snagu detaljnih specifikacija iz dijela B odjeljka 4. članka 2. stavka 2. točke (h), pametni tahograf 2.

3.   Svaka stranka može izuzeti od primjene ovog odjeljka vozila navedena u dijelu B odjeljku 2. članku 8. stavku 3. ovog Priloga.

4.   Svaka stranka može izuzeti od primjene ovog odjeljka vozila koja se upotrebljavaju za prijevoz za koje je odobreno izuzeće u skladu s dijelom B odjeljkom 2. člankom 8. stavkom 4. ovog Priloga. Stranke se odmah međusobno obavješćuju o primjeni ovog stavka.

5.   Najkasnije tri godine od kraja godine stupanja na snagu detaljnih tehničkih specifikacija za pametni tahograf 2, vozila navedena u stavku 1. točki (a) koja su opremljena analognim tahografom ili digitalnim tahografom moraju biti opremljena pametnim tahografom 2 kada prometuju na području stranke koja nije ona u kojoj su registrirana.

6.   Najkasnije četiri godine nakon stupanja na snagu detaljnih tehničkih specifikacija za pametni tahograf 2, vozila iz stavka 1. točke (a) opremljena pametnim tahografom 1 moraju biti opremljena pametnim tahografom 2 kada prometuju na području stranke koja nije ona u kojoj su registrirana.

7.   Od 1. srpnja 2026. vozila navedena u stavku 1. točki (b) moraju biti opremljena pametnim tahografom 2 kada prometuju na području stranke koja nije ona u kojoj su registrirana.

8.   Ništa u ovom odjeljku ne utječe na primjenu, na području Unije, pravila Unije o uređaju za bilježenje podataka u cestovnom prijevozu za cestovne prijevoznike u teretnom prometu iz Unije.

Članak 4.

Zaštita podataka

1.   Svaka stranka osigurava da se obrada osobnih podataka u kontekstu ovog odjeljka provodi isključivo u svrhu provjere usklađenosti s ovim odjeljkom.

2.   Svaka stranka posebno osigurava zaštitu osobnih podataka od upotrebe koja nije izričito navedena u stavku 1. u odnosu na:

(a)

upotrebu globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS) za bilježenje podataka o lokaciji kako je navedeno u tehničkim specifikacijama pametnog tahografa 1 i pametnog tahografa 2;

(b)

elektroničku razmjenu podataka na karticama vozača iz članka 13., a posebno prekogranične razmjene takvih podataka s trećim stranama; i

(c)

vođenje evidencije od strane cestovnih prijevoznika u teretnom prometu iz članka 15.

3.   Digitalni tahografi projektirani su tako da se osigurava zaštita privatnosti. Obrađuju se isključivo podaci potrebni za svrhe iz stavka 1.

4.   Vlasnici vozila, cestovni prijevoznici u teretnom prometu i svi drugi dotični subjekti dužni su poštovati relevantne odredbe o zaštiti osobnih podataka.

Članak 5.

Ugradnja i popravak

1.   Ugradnju i popravak tahografa vrše isključivo instalateri, radionice ili proizvođači vozila koje su za to ovlastila nadležna tijela stranaka u skladu s člankom 7.

2.   Ovlašteni instalateri, radionice ili proizvođači vozila dužni su zapečatiti tahograf nakon što su provjerili da on ispravno funkcionira, kako bi se osiguralo da nijedan uređaj za manipulaciju ne može utjecati na zabilježene podatke niti ih izmijeniti.

3.   Ovlašteni instalateri, radionice ili proizvođači vozila stavljaju posebnu oznaku na pečate koje postavljaju; usto, u slučaju digitalnih tahografa, pametnih tahografa 1 i pametnih tahografa 2, unose elektroničke sigurnosne podatke potrebne za provođenje autentikacije. Svaka stranka vodi i objavljuje registar korištenih oznaka i elektroničkih sigurnosnih podataka te čuva i objavljuje potrebne informacije povezane s korištenim elektroničkim sigurnosnim podacima.

4.   U svrhu potvrde da je ugradnja tahografa obavljena u skladu sa zahtjevima iz ovog odjeljka, pričvršćuje se tipska pločica na način da bude jasno vidljiva i lako dostupna.

5.   Sastavni dijelovi tahografa moraju biti zapečaćeni. Svi spojevi s tahografom kojima se može neovlašteno rukovati, uključujući spoj između senzora kretanja i mjenjačke kutije te, ako je to relevantno, tipska pločica moraju biti zapečaćeni.

Pečat se uklanja ili uništava isključivo:

od strane instalatera ili radionica koje su odobrila nadležna tijela iz članka 7. u svrhe popravka, održavanja ili ponovne kalibracije tahografa ili od strane službenika za kontrolu koji su pravilno osposobljeni i, prema potrebi ovlašteni, za svrhe provjere; ili

u svrhu popravka vozila ili izmjene koja utječe na pečat. U takvim slučajevima u vozilu se mora nalaziti pisana izjava s datumom i vremenom uništavanja pečata i s razlozima za uklanjanje pečata.

Uklonjene ili uništene pečate zamjenjuju ovlašteni instalater ili radionica bez nepotrebne odgode, a najkasnije sedam dana od njihova uklanjanja ili uništenja. Ako su pečati uklonjeni ili uništeni za potrebe kontrole, može ih zamijeniti službenik za kontrolu opremljen uređajem za pečaćenje i jedinstvenom posebnom oznakom bez nepotrebne odgode.

Ako službenik za kontrolu ukloni pečat, kontrolna kartica umeće se u tahograf od trenutka uklanjanja pečata do završetka inspekcije, uključujući u slučaju postavljanja novoga pečata. Službenik za kontrolu izdaje pisanu izjavu koja sadržava barem sljedeće podatke:

identifikacijski broj vozila,

ime službenika,

kontrolno tijelo i zemlju,

broj kontrolne kartice,

broj uklonjenog pečata,

datum i vrijeme uklanjanja pečata, i

broj novog pečata, ako je službenik za kontrolu postavio novi pečat.

Prije zamjene pečata ovlaštena radionica provjerava i kalibrira tahograf, osim ako je pečat uklonjen ili uništen za potrebe kontrole te ga je zamijenio službenik za kontrolu.

Članak 6.

Pregledi tahografa

1.   Ovlaštene radionice provode redovite preglede tahografa. Redoviti pregledi provode se najmanje svake dvije godine.

2.   Pregledima iz stavka 1. provjerava se barem sljedeće:

je li tahograf pravilno ugrađen i prikladan za vozilo,

radi li tahograf ispravno,

ima li tahograf homologacijsku oznaku,

je li tipska pločica pričvršćena,

jesu li svi pečati netaknuti i važeći,

postoje li uređaji za manipulaciju spojeni na tahograf ili tragovi korištenja takvih uređaja, i

koliki su veličina gume i stvarni opseg gume.

3.   Radionice sastavljaju izvješće o pregledu ako su nepravilnosti u radu tahografa morale biti ispravljene, bilo kao rezultat periodičnog pregleda ili pregleda izvršenog na poseban zahtjev nacionalnog nadležnog tijela. One vode popis svih sastavljenih izvješća o pregledu.

4.   Izvješća o pregledu čuvaju se najmanje dvije godine od dana sastavljanja izvješća. Svaka stranka odlučuje hoće li zadržati izvješća o pregledu ili ih poslati nadležnom tijelu tijekom tog razdoblja. Ako se izvješća o pregledu čuvaju u radionici, na zahtjev nadležnog tijela radionica omogućuje pristup izvješćima o pregledu i kalibracijama provedenima u tom razdoblju.

Članak 7.

Odobravanje instalatera, radionica i proizvođača vozila

1.   Svaka stranka ili, u slučaju Unije, država članica odobrava, redovito nadzire i certificira instalatere, radionice i proizvođače vozila koji smiju obavljati ugradnju, provjere, preglede i popravke tahografa.

2.   Svaka stranka ili, u slučaju Unije, država članica osigurava da instalateri, radionice i proizvođači vozila budu kompetentni i pouzdani. Radi toga određuje i objavljuje niz jasnih postupaka na nacionalnoj razini te osigurava da su ispunjeni sljedeći minimalni kriteriji:

(a)

osoblje mora biti odgovarajuće osposobljeno;

(b)

oprema nužna za obavljanje relevantnih ispitivanja i zadaća mora biti dostupna; i

(c)

instalateri, radionice i proizvođači vozila moraju imati dobar ugled.

3.   Provjere odobrenih instalatera ili radionica provode se na sljedeći način:

(a)

odobreni instalateri ili radionice podliježu najmanje svake dvije godine provjerama postupaka koje primjenjuju pri rukovanju tahografima. Provjera je posebice usmjerena na poduzete sigurnosne mjere i rukovanje karticama radionice. Stranke ili, u slučaju Unije, države članice mogu provoditi te provjere bez provođenja terenskog posjeta; i

(b)

također se provode nenajavljene tehničke provjere odobrenih instalatera ili radionica kako bi se provjerile izvršene kalibracije, pregledi i ugradnje. Te provjere moraju obuhvatiti najmanje 10 % ovlaštenih instalatera i radionica godišnje.

4.   Svaka stranka i njezina nadležna tijela poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje sukoba interesa između instalatera ili radionica i cestovnih prijevoznika u teretnom prometu. U slučaju ozbiljnog rizika sukoba interesa, poduzimaju se dodatne posebne mjere kako bi se osiguralo da instalater ili radionica poštuju ovaj odjeljak.

5.   Nadležna tijela u svakoj stranci povlače, privremeno ili trajno, odobrenja za instalatere, radionice i proizvođače vozila koji ne ispunjavaju obveze iz ovog odjeljka.

Članak 8.

Kartice radionice

1.   Kartica radionice valjana je najdulje godinu dana. Pri produljenju kartice radionice nadležno tijelo osigurava da instalater, radionica ili proizvođač vozila ispunjava kriterije navedene u članku 7. stavku 2.

2.   Nadležno tijelo dužno je produljiti karticu radionice u roku od 15 radnih dana nakon primitka važećeg zahtjeva za produljenje i sve potrebne dokumentacije. Ako je kartica radionice oštećena, neispravna, ili je izgubljena ili ukradena, nadležno tijelo izdaje zamjensku karticu u roku od pet radnih dana nakon primanja zahtjeva za zamjenu sa svim potrebnim podacima. Nadležna tijela vode evidenciju o izgubljenim, ukradenim ili neispravnim karticama.

3.   Ako stranka ili, u slučaju Unije, država članica oduzme odobrenje instalateru, radionici ili proizvođaču vozila kako je predviđeno u članku 7., ona također oduzima njima izdane kartice radionice.

4.   Svaka stranka poduzima sve potrebne mjere kako bi se spriječilo krivotvorenje kartica radionice izdanih ovlaštenim instalaterima, radionicama i proizvođačima vozila.

Članak 9.

Izdavanje kartica vozača

1.   Kartice vozača na zahtjev vozača izdaje nadležno tijelo u stranci u kojoj vozač ima uobičajeno boravište. Ako nadležna tijela stranke koja izdaju karticu vozača sumnjaju u valjanost izjave o uobičajenom boravištu ili ako postoji potreba za određenim posebnim provjerama, ta tijela od vozača mogu zatražiti dodatne informacije ili dokaze.

Za potrebe ovog članka „uobičajeno boravište” znači mjesto gdje osoba obično živi, to jest najmanje 185 dana u svakoj kalendarskoj godini zbog osobnih ili poslovnih veza ili, u slučaju osobe bez poslovnih veza, zbog osobnih veza koje pokazuju čvrstu povezanost između te osobe i mjesta gdje živi.

Međutim, uobičajenim boravištem osobe čije se poslovne veze nalaze u mjestu različitom od njezinih osobnih veza i koja stoga naizmjence živi u različitim mjestima u dvije stranke smatra se mjesto njezinih osobnih veza, pod uvjetom da se ta osoba ondje redovito vraća. Ovaj zadnji navedeni uvjet ne mora biti zadovoljen ako osoba živi u stranci radi izvršenja zadatka određenog trajanja.

2.   U opravdanim i iznimnim slučajevima svaka stranka ili, u slučaju Unije, država članica može izdati privremenu karticu vozača koja se ne može produljiti i vrijedi najviše 185 dana vozaču koji nema uobičajeno boravište u stranci, pod uvjetom da je taj vozač u radnopravnom odnosu s poduzećem s poslovnim nastanom u stranci izdavateljici i, ako je potrebno, da predoči potvrdu za vozače.

3.   Nadležna tijela stranke izdavateljice dužna su poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurale da podnositelj zahtjeva već ne posjeduje valjanu karticu vozača te moraju personalizirati karticu vozača kako bi podaci na njoj bili vidljivi i zaštićeni.

4.   Kartica vozača valjana je najdulje pet godina.

5.   Valjana kartica vozača ne oduzima se privremeno ni trajno osim ako su nadležna tijela stranke otkrila da je kartica krivotvorena, da vozač koristi karticu koja nije njegova, ili da je kartica pribavljena na temelju lažnih izjava i/ili krivotvorenih dokumenata. Ako takve mjere suspenzije ili oduzimanja poduzme stranka ili, u slučaju Unije, država članica koja nije stranka izdavateljica ili, u slučaju Unije, koja nije država članica izdavateljica, ta stranka vraća karticu tijelima stranke ili, u slučaju Unije, tijelima države članice koja ju je izdala, što prije moguće, navodeći razloge za oduzimanje ili suspenziju. Ako se očekuje da će vraćanje kartice trajati dulje od dva tjedna, stranka koja suspendira ili oduzima karticu ili, u slučaju Unije, država članica koja suspendira ili oduzima karticu obavješćuje stranku izdavateljicu ili, u slučaju Unije, državu članicu izdavateljicu u roku od ta dva tjedna o razlozima suspenzije ili oduzimanja.

6.   Nadležno tijelo stranke izdavateljice može zahtijevati od vozača da zamijeni karticu vozača novom ako je to potrebno radi usklađivanja s relevantnim tehničkim specifikacijama.

7.   Svaka stranka dužna je poduzeti sve potrebne mjere kako bi spriječila krivotvorenje kartica vozača.

8.   Ovaj članak ne sprečava stranku ili, u slučaju Unije, državu članicu da karticu vozača izda vozaču koji ima uobičajeno boravište na dijelu područja te stranke na koji se ovaj Prilog ne primjenjuje, pod uvjetom da se u takvim slučajevima primjenjuju relevantne odredbe ovog odjeljka.

Članak 10.

Produljenje kartica vozača

1.   Ako, u slučaju produljenja, stranka vozačeva uobičajenog boravišta nije ona koja je izdala njegovu trenutnu karticu te ako je tijelima bivše stranke predan zahtjev za produljenjem kartice vozača, ona su dužna su obavijestiti tijela koja su izdala prijašnju karticu o razlozima produljenja kartice.

2.   Ako je nadležno tijelo primilo zahtjev za produljenje kartice čiji se datum isteka približava, to tijelo izdaje novu karticu prije isteka valjanosti, pod uvjetom da je zahtjev poslan u roku navedenom u dijelu B odjeljku 4. članku 5.

Članak 11.

Ukradene, izgubljene ili neispravne kartice vozača

1.   Tijelo zaduženo za izdavanje kartica vodi evidenciju o izdanim, ukradenim, izgubljenim ili neispravnim karticama vozača najmanje u razdoblju trajanja valjanosti kartice.

2.   Ako je kartica vozača oštećena, neispravna, ili je izgubljena ili ukradena, nadležna tijela stranke njegova uobičajenog boravišta izdaju zamjensku karticu u roku od osam radnih dana nakon primanja zahtjeva za zamjenu sa svim potrebnim podacima.

Članak 12.

Međusobno prihvaćanje kartica vozača

1.   Svaka stranka prihvaća kartice vozača koje je izdala druga stranka.

2.   Ako imatelj valjane kartice vozača koju je izdala jedna od stranaka ima uobičajeno boravište u drugoj stranci i zatražio je da se njegova kartica zamijeni jednakovrijednom karticom vozača, odgovornost je stranke ili, u slučaju Unije, države članice koja obavlja zamjenu da provjeri je li postojeća kartica i dalje valjana.

3.   Stranke ili, u slučaju Unije, države članice koje provode zamjenu vraćaju staru karticu tijelima stranke izdavateljice ili, u slučaju Unije, države članice izdavateljice i navode razloge za to.

4.   Ako stranka ili, u slučaju Unije, država članica zamijeni karticu vozača, zamjena i svaka naknadna zamjena registriraju se u toj stranci ili, u slučaju Unije, u toj državi članici.

Članak 13.

Elektronička razmjena podataka o karticama vozača

1.   Kako bi se osiguralo da podnositelj zahtjeva već nema valjanu karticu vozača, stranke ili, u slučaju Unije, države članice vode nacionalne elektroničke upisnike koji sadržavaju sljedeće informacije o karticama vozača tijekom razdoblja koje je barem jednako razdoblju valjanosti tih kartica:

prezime i ime vozača,

datum rođenja i, ako je taj podatak dostupan, mjesto rođenja vozača,

broj valjane vozačke dozvole i zemlju izdavanja vozačke dozvole (ako je to potrebno),

status kartice vozača, i

broj kartice vozača.

2.   Elektronički upisnici stranaka ili, u slučaju Unije, država članica međusobno su povezani i dostupni na cijelom području stranaka te se koriste sustavom za razmjenu poruka TACHOnet ili kompatibilnim sustavom. Ako se koristi kompatibilan sustav, razmjena elektroničkih podataka s drugom strankom moguća je preko sustava za razmjenu poruka TACHOnet.

3.   Pri izdavanju, zamjeni i, kada je to potrebno, produljenju kartice vozača, stranke ili, u slučaju Unije, države članice, putem razmjene elektroničkih podataka provjeravaju posjeduje li već vozač valjanu karticu vozača. Razmijenjeni podaci ograničeni su na podatke potrebne za tu provjeru.

4.   Službenici za kontrolu mogu imati pristup elektroničkom upisniku radi provjere statusa kartice vozača.

Članak 14.

Postavke tahografa

1.   Digitalni tahografi ne smiju biti podešeni tako da se automatski prebacuju na određenu kategoriju aktivnosti kad su motor ili sklopka za pokretanje vozila u isključenom položaju, osim ako vozaču ostaje mogućnost ručnog biranja odgovarajuće kategorije aktivnosti.

2.   Vozila smiju biti opremljena samo jednim tahografom, osim za potrebe terenskih ispitivanja.

3.   Svaka stranka zabranjuje proizvodnju, distribuciju, oglašavanje i/ili prodaju uređaja osmišljenih i/ili namijenjenih manipulaciji tahografima.

Članak 15.

Odgovornost cestovnih prijevoznika u teretnom prometu

1.   Cestovni prijevoznici u teretnom prometu odgovorni su za osiguravanje da su njihovi vozači odgovarajuće osposobljeni i upućeni u pogledu ispravnog funkcioniranja tahografa, bilo digitalnog, pametnog ili analognog, provode redovite provjere kako bi osigurali da njihovi vozači na ispravan način upotrebljavaju tahografe te svojim vozačima ne smiju davati izravne ni neizravne poticaje koji bi mogli potaknuti zlouporabu tahografa.

Cestovni prijevoznici u teretnom prometu moraju izdati dovoljan broj tahografskih listića vozačima vozila opremljenih analognim tahografima, imajući u vidu činjenicu da su tahografski listići osobne prirode te uzimajući u obzir trajanje usluge i moguću potrebu za zamjenom tahografskih listića koji su oštećeni ili koje je oduzeo ovlašteni službenik koji obavlja kontrolu. Cestovni prijevoznici u teretnom prometu izdaju vozačima isključivo tahografske listiće koji odgovaraju odobrenom obrascu i mogu se koristiti s uređajem ugrađenim u vozilu.

Cestovni prijevoznik u teretnom prometu osigurava da se, uzimajući u obzir trajanje usluge, ispis podataka iz tahografa na zahtjev službenika koji obavlja kontrolu može ispravno provesti u slučaju pregleda.

2.   Cestovni prijevoznici u teretnom prometu čuvaju tahografske listiće i ispise, kad god su ispisi napravljeni u skladu s dijelom B odjeljkom 4. člankom 9. ovog Priloga, kronološki i u čitljivom obliku najmanje godinu dana nakon njihove upotrebe te daju kopije dotičnim vozačima koji ih zatraže. Cestovni prijevoznici u teretnom prometu također vozaču koji to zahtijeva izdaju kopije podataka preuzetih s kartica vozača zajedno s ispisanim papirnatim verzijama tih kopija. Tahografski listići, ispisi i preuzeti podaci predočuju se ili predaju na zahtjev bilo kojeg ovlaštenog službenika koji obavlja kontrolu.

3.   Cestovni prijevoznici u teretnom prometu odgovorni su za povrede dijela B ovog odjeljka i odjeljka 4. ovog Priloga koje počine njihovi vozači ili vozači koji su im na raspolaganju. Međutim, svaka stranka može uvjetovati takvu odgovornost povredom stavka 1. prvog podstavka ovog članka i dijela B odjeljka 2. članka 7. stavaka 1. i 2. ovog Priloga koju je počinio cestovni prijevoznik u teretnom prometu.

Članak 16.

Postupci za cestovne prijevoznike u teretnom prometu u slučaju kvara opreme

1.   U slučaju kvara ili neispravnoga rada tahografa cestovni prijevoznik u teretnom prometu mora dati uređaj na popravak ovlaštenom instalateru ili radionici čim to okolnosti dopuste.

2.   Ako se vozilo ne može vratiti u prostore cestovnog prijevoznika u teretnom prometu u roku od tjedan dana od dana nastanka kvara ili dana otkrića nepravilnosti u radu, popravak se obavlja na putu.

3.   Svaka stranka ili, u slučaju Unije, država članica nadležnim tijelima daje ovlasti da zabrane upotrebu vozila ako kvar ili neispravan rad nisu uklonjeni, kako je određeno u stavcima 1. i 2., u mjeri u kojoj je to u skladu s nacionalnim zakonodavstvom dotične stranke.

Članak 17.

Postupak izdavanja tahografskih kartica

Europska komisija nadležnim tijelima Ujedinjene Kraljevine dostavlja kriptografski materijal za izdavanje tahografskih kartica za vozače, radionice i nadzorna tijela, u skladu s politikom certifikacije Europskog tijela za izdavanje glavnog certifikata (ERCA) i politikom certifikacije Ujedinjene Kraljevine.


(1)  Uspostavljen Uredbom (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2008/49/EZ („Uredba IMI”) (SL EU L 316, 14.11.2012., str. 1.).

(2)  Uredba (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2008/49/EZ („Uredba IMI”) (SL EU L 316, 14.11.2012., str. 1.).

(3)  Uredba (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o tahografima u cestovnom prometu, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85 o tahografu u cestovnom prometu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet (SL EU L 60, 28.2.2014. str 1.).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/799 оd 18. ožujka 2016. o provedbi Uredbe (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju tehničkih zahtjeva za izradu, ispitivanje, ugradnju, rad i popravak tahografa i njihovih sastavnih dijelova (SL EU L 139, 26.5.2016., str. 1.).

(5)  Uredba (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o tahografima u cestovnom prometu, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85 o tahografu u cestovnom prometu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet (SL EU L 60, 28.2.2014. str 1.).

(6)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2135/98 od 24. rujna 1998. o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 3821/85 o tahografu u cestovnom prometu i Direktive 88/599/EEZ o primjeni uredaba (EEZ) br. 3820/85 i (EEZ) br. 3821/85 (SL EZ L 274, 9.10.1998., str. 1.).

(7)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/68 оd 21. siječnja 2016. o zajedničkim postupcima i specifikacijama potrebnima za međupovezanost elektroničkih evidencija kartica vozača (SL EU L 15, 22.1.2016., str. 51.).


PRILOG 32.

OBRAZAC DOPUSNICE ZA MEĐUNARODNI LINIJSKI I POSEBNI LINIJSKI PRIJEVOZ

(prva stranica dopusnice)

(narančasti papir – format DIN A4)

(Ispunjava se na službenom jeziku ili službenim jezicima ili jednom od službenih jezika stranke u kojoj se zahtjev podnosi)

Dopusnica

U skladu s dijelom drugim naslovom trećim glavom II. Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane,

DRŽAVA IZDAVATELJICA: …

Tijelo koje izdaje dopusnice: …

Razlikovni znak države izdavateljice: … (1)

DOPUSNICA br.: … za obavljanje linijskog prijevoza ☐ (2) za obavljanje posebnog linijskog prijevoza ☐ (2)

običnim i turističkim autobusima između stranaka Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane,

Primatelj: …

Prezime, ime ili naziv prijevoznika ili glavnog prijevoznika u slučaju skupine poduzeća ili u slučaju partnerstva:

Adresa

Telefon i faks ili e-adresa:

(druga stranica dopusnice)

Ime, adresa, telefon i faks ili e-adresa prijevoznika ili, u slučaju skupine prijevoznika ili partnerstva, imena svih prijevoznika u skupini ili partnerstvu; usto, potrebno je navesti imena svih podvozara:

1.

2.

3.

4.

5.

Popis u privitku, prema potrebi

Valjanost dopusnice: Od: … Do: …

Mjesto i datum izdavanja: …

Potpis i pečat tijela ili agencije koja izdaje dopusnicu: …

1.

Relacija: …

(a)

Polazište: …

(b)

Odredište: …

Glavni itinerar, s podcrtanim mjestima ukrcaja i iskrcaja putnika: …

2.

Vozni red: …

(priložen ovoj dopusnici)

3.

Posebni linijski prijevoz:

(a)

kategorija putnika: …

4.

Ostali uvjeti ili posebna pitanja …

Pečat tijela koje izdaje dopusnicu

Važna obavijest:

1.

Ova dopusnica vrijedi za cijelo putovanje.

2.

Dopusnica ili njezina ovjerena preslika koju je izdalo tijelo nadležno za izdavanje dopusnica mora se nalaziti u vozilu za vrijeme trajanja putovanja i predočiti na zahtjev službenika ovlaštenih za provedbu.

3.

Polazište ili odredište mora se nalaziti na području stranke u kojoj prijevoznik ima poslovni nastan i u kojoj su obični i turistički autobusi registrirani.

(treća stranica dopusnice)

OPĆE NAPOMENE

1.   

Cestovni prijevoznik u putničkom prometu počinje obavljati uslugu prijevoza u razdoblju navedenom u odluci tijela za izdavanje dopusnica koje izdaje dopusnicu.

2.   

Osim u slučaju više sile, prijevoznik u međunarodnom linijskom ili posebnom linijskom prijevozu poduzima sve mjere kako bi osigurao da se usluga prijevoza obavlja u skladu s uvjetima koji su utvrđeni u dopusnici.

3.   

Prijevoznik javno objavljuje informacije o liniji, mjestima zaustavljanja, voznom redu, cijenama karata i uvjetima prijevoza.

4.   

Ne dovodeći u pitanje dokumente koji se odnose na vozilo i vozača (kao što su potvrda o registraciji vozila i vozačka dozvola), sljedeći dokumenti služe kao kontrolni dokumenti koji se traže u skladu s člankom 477. Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane i moraju se nalaziti u vozilu i predočiti na zahtjev službenika ovlaštenog za nadzor:

dopusnica za obavljanje međunarodnog linijskog ili posebnog linijskog prijevoza ili njezina ovjerena preslika,

dozvola prijevoznika za međunarodni cestovni prijevoz putnika, ili njegova ovjerena preslika, izdano u skladu s nacionalnim zakonodavstvom Ujedinjene Kraljevine ili zakonodavstvom Unije,

za obavljanje međunarodnog posebnog linijskog prijevoza, ugovor između organizatora prijevoza i prijevoznika ili njegova ovjerena preslika te dokument kojim se dokazuje da putnici čine posebnu kategoriju uz isključenje drugih putnika u svrhe posebnog linijskog prijevoza,

ako prijevoznik u linijskom ili posebnom linijskom prijevozu koristi dodatna vozila kad nastupe privremene i iznimne okolnosti, osim prethodno navedenih relevantnih dokumenata, preslika ugovora između prijevoznika u međunarodnom linijskom ili posebnom linijskom prijevozu i poduzeća koje osigurava dodatna vozila, ili jednakovrijedan dokument.

(četvrta stranica dopusnice)

OPĆE NAPOMENE (nastavak)

5.   

Prijevoznici u međunarodnom linijskom prijevozu, isključujući posebni linijski prijevoz, izdaju prijevozne karte, pojedinačne ili skupne, kojima se potvrđuju prava putnika na prijevoz i koje služe kao kontrolni dokument za dokazivanje sklapanja ugovora o prijevozu između putnika i prijevoznika. Na prijevoznim kartama, koje mogu biti i elektroničke, mora biti navedeno sljedeće:

(a)

ime prijevoznika;

(b)

polazište i odredište te povratna vožnja ako je primjenjivo;

(c)

razdoblje valjanosti karte te datum i vrijeme polaska ako je primjenjivo;

(d)

cijena prijevoza.

Putnik mora predočiti prijevoznu kartu na zahtjev bilo koje službene osobe ovlaštene za kontrolu.

6.   

Prijevoznici koji obavljaju usluge međunarodnog linijskog ili posebnog linijskog prijevoza putnika omogućuju obavljanje svih kontrola kojima se osigurava pravilno obavljanje prijevoza, posebno u pogledu razdoblja vožnje i odmora, sigurnosti u cestovnom prometu i emisija.


(1)  Austrija (A), Belgija (B), Bugarska (BG), Cipar (CY), Hrvatska (HR), Češka (CZ), Danska (DK), Estonija (EST), Finska (FIN), Francuska (F), Njemačka (D), Grčka (GR), Mađarska (H), Irska (IRL), Italija (I), Latvija (LV), Litva (LT), Luksemburg (L), Malta (MT), Nizozemska (NL), Poljska (PL), Portugal (P), Rumunjska (RO), Slovačka (SK), Slovenija (SLO), Španjolska (E), Švedska (S), Ujedinjena Kraljevina (UK), dopuniti.

(2)  Označiti ili dopuniti prema potrebi.


PRILOG 33.

OBRAZAC ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE DOPUSNICE ZA MEĐUNARODNI LINIJSKI I POSEBNI LINIJSKI PRIJEVOZ

(bijeli papir – format DIN A4)

(Ispunjava se na službenom jeziku ili službenim jezicima ili jednom od službenih jezika stranke u kojoj se zahtjev podnosi)

OBRAZAC ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE ILI PRODULJENJE DOPUSNICE ZA OBAVLJANJE MEĐUNARODNOG LINIJSKOG PRIJEVOZA ILI MEĐUNARODNOG POSEBNOG LINIJSKOG PRIJEVOZA (1)

Za pokretanje usluge linijskog prijevoza ☐

Za pokretanje usluge posebnog linijskog prijevoza ☐

Za produljenje dopusnice za obavljanje prijevoza ☐

Za izmjenu uvjeta dopusnice za obavljanje prijevoza ☐

običnim i turističkim autobusima između stranaka u skladu sa Sporazumom o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane,

(tijelo koje izdaje dopusnice)

1.   

Prezime i ime ili naziv prijevoznika koji podnosi zahtjev; u slučaju da zahtjev podnosi skupina prijevoznika ili partnerstvo, naziv prijevoznika kojega su drugi prijevoznici ovlastili u svrhe podnošenja zahtjeva:

2.   

Usluge prijevoza obavlja( 1 )

prijevoznik ☐ skupina prijevoznika ☐ partnerstvo ☐ podvozar ☐

3.   

Imena i adrese prijevoznika ili, u slučaju skupine prijevoznika ili partnerstva, imena svih prijevoznika u skupini ili partnerstvu; uz to je potrebno navesti nazive svih podvozara (2)

3.1.   

… tel. …

3.2.   

… tel. …

3.3.   

… tel. …

3.4.   

… tel. …

(druga stranica zahtjeva za izdavanje ili produljenje dopusnice)

4.   

U slučaju posebnog linijskog prijevoza:

4.1.   

Kategorija putnika: (3) radnici ☐ učenici/studenti ☐ drugo ☐

5.   

Trajanje zatražene dopusnice ili datum prestanka obavljanja usluge:

6.   

Glavna relacija na kojoj se prijevoz obavlja (podcrtati mjesta ukrcavanja i iskrcavanja putnika s punim adresama): (4)

7.   

Razdoblje obavljanja prijevoza:

8.   

Učestalost (dnevno, tjedno itd.):

9.   

Cijene karata … Priloženo.

10.   

Priložiti raspored vožnje kako bi se omogućila provjera usklađenosti s međunarodnim pravilima o vremenu vožnje i vremenu odmora.

11.   

Broj zatraženih dopusnica ili ovjerenih preslika dopusnica: (5)

12.   

Dodatne informacije:

(Mjesto i datum) (Potpis podnositelja zahtjeva)

S obzirom na to da se dopusnica ili njezina ovjerena preslika mora nalaziti u vozilu, važno je naglasiti da bi broj dopusnica ili ovjerenih preslika koje izdaje mjerodavno tijelo, a koje podnositelj zahtjeva mora imati, trebao odgovarati broju vozila istodobno potrebnih za obavljanje prijevoza.

Važna obavijest

Uz zahtjev se mora priložiti posebno sljedeće:

(a)

vozni red, uključujući vremenske odsječke za kontrole na relevantnim graničnim prijelazima;

(b)

ovjerena preslika odobrenja prijevozniku (ili prijevoznicima) za međunarodni cestovni prijevoz putnika izdanog u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili zakonodavstvom Unije;

(c)

karta u odgovarajućem mjerilu s ucrtanom relacijom i mjestima zaustavljanja za ukrcaj i iskrcaj putnika;

(d)

raspored vožnje koji omogućuje provjeru usklađenosti s međunarodnim pravilima o vremenu vožnje i razdobljima odmora;

(e)

sve odgovarajuće informacije o krajnjim postajama običnih i turističkih autobusa.


(1)  Označiti ili dopuniti prema potrebi.

(2)  Prema potrebi priložiti popis.

(3)  Označiti ili dopuniti prema potrebi.

(4)  Tijelo koje izdaje dopusnice može zatražiti da se obrascu priloži cjeloviti popis mjesta ukrcavanja i iskrcavanja putnika s punim adresama.

(5)  Dopuniti prema potrebi.


PRILOG 34.

OBRAZAC PUTNOG LISTA ZA USLUGE POVREMENOG PRIJEVOZA

PUTNI LIST br … iz Knjige br …

(Svijetlozelena boja Pantone 358 ili što je moguće sličnija boja, format DIN A4, papir bez premaza)

USLUGE POVREMENOG PRIJEVOZA S KABOTAŽOM I USLUGE POVREMENOG PRIJEVOZA S TRANZITOM

(Svaka se točka, ako je potrebno, može dopuniti na odvojenom listu)

1.

Image 12

Registracijski broj autobusa

Mjesto, datum i potpis prijevoznika

2.

Image 13

1.

2.

3.

Prijevoznik i, prema potrebi, podvozar ili skupina prijevoznika

3.

Image 14

1.

2.

3.

Ime vozača

4.

Organizacija osobe odgovorne za uslugu povremenog prijevoza

1. … 2. …

3. … 4. …

5.

Vrsta usluge

Usluge povremenog prijevoza s kabotažom

Usluge povremenog prijevoza s tranzitom

6.

Polazište: … Zemlja: …

Odredište: … Zemlja: …

7.

Putovanje

Itinerer / dnevne etape i / ili mjesta ukrcavanja i iskrcavanja putnika

broj

Image 15

putnika
Prazan

Image 16

(upisati X)

Planirano km

Datumi

od

Image 17

do

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

8.

Priključne točke (ako postoje) s drugim prijevoznikom iz iste skupine

Broj iskrcanih putnika

Konačno odredište iskrcanih putnika

Prijevoznik koji ukrcava putnike

 

 

 

 

 

 

 

 

9.

Nepredviđene izmjene


PRILOG 35.

Br.

Oznaka

Uobičajeni naziv

Područja ICES-a

Udjeli

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

Od 2026. nadalje

EU

UK

EU

UK

EU

UK

EU

UK

EU

UK

EU

UK

1

ALF/3X14-

Ribe roda Beryx (3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 12, 14)

Vode Ujedinjene Kraljevine, vode Unije i međunarodne vode u zonama 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 12 i 14

96,95

3,05

96,95

3,05

96,95

3,05

96,95

3,05

96,95

3,05

96,95

3,05

2

ANF/07.

Grdobine (7)

7

78,78

21,22

78,24

21,76

77,70

22,30

77,05

22,95

76,62

23,38

76,62

23,38

3

ANF/2AC4-C

Grdobine (Sjeverno more)

Vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zoni 4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a

13,74

86,26

12,92

87,08

12,11

87,89

11,13

88,87

10,48

89,52

10,48

89,52

4

ANF/56-14

Grdobine (zapadno od Škotske)

6; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14

60,99

39,01

59,62

40,38

58,25

41,75

56,60

43,40

55,50

44,50

55,50

44,50

5

ARU/1/2.

Veliki srebrnjak (1, 2)

Vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zonama 1 i 2

56,90

43,10

56,90

43,10

56,90

43,10

56,90

43,10

56,90

43,10

56,90

43,10

6

ARU/3A4-C

Veliki srebrnjak (Sjeverno more)

Vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zoni 4; vode Unije u zoni 3a

98,40

1,60

98,40

1,60

98,40

1,60

98,40

1,60

98,40

1,60

98,40

1,60

7

ARU/567.

Veliki srebrnjak (zapadni stok)

6 i 7; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5

94,41

5,59

94,41

5,59

94,41

5,59

94,41

5,59

94,41

5,59

94,41

5,59

8

BLI/12INT-

Manjić morski (međunarodne vode 12)

Međunarodne vode u zoni 12

99,14

0,86

99,14

0,86

99,14

0,86

99,14

0,86

99,14

0,86

99,14

0,86

9

BLI/24-

Manjić morski (Sjeverno more)

Vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 2; vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zoni 4

73,19

26,81

73,19

26,81

73,19

26,81

73,19

26,81

73,19

26,81

73,19

26,81

10

BLI/5B67-

Manjić morski (zapadni stok)

6 i 7; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5

77,31

22,69

76,73

23,27

76,16

23,84

75,46

24,54

75,00

25,00

75,00

25,00

11

BOR/678-

Kljunke (zapadni stok)

6, 7 i 8

93,65

6,36

93,65

6,36

93,65

6,36

93,65

6,36

93,65

6,36

93,65

6,36

12

BSF/56712-

Crni zmijičnjak (zapadni stok)

6 i 7; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5; međunarodne vode u zoni 12

94,31

5,69

94,31

5,69

94,31

5,69

94,31

5,69

94,31

5,69

94,31

5,69

13

COD/07A.

Bakalar (Irsko more)

7a

56,05

43,95

55,84

44,16

55,63

44,37

55,37

44,63

55,20

44,80

55,20

44,80

14

COD/07D.

Bakalar (istočni dio Kanala La Manche)

7d

90,75

9,25

90,75

9,25

90,75

9,25

90,75

9,25

90,75

9,25

90,75

9,25

15

COD/5BE6A

Bakalar (zapadno od Škotske)

6a; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5b istočno od 12°00’ Z

30,23

69,77

27,37

72,63

24,51

75,49

21,08

78,92

18,79

81,21

18,79

81,21

16

COD/5W6-14

Bakalar (Rockall)

6b; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5b zapadno od 12°00’ Z i u zonama 12 i 14

33,95

66,05

31,71

68,29

29,47

70,53

26,78

73,22

24,99

75,01

24,99

75,01

17

COD/7XAD34

Bakalar (Keltsko more)

7b, 7c, 7e – k, 8, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1.

90,70

9,30

90,47

9,53

90,23

9,77

89,95

10,05

89,76

10,24

89,76

10,24

18

DGS/15X14

Kostelj (zapadni stok)

6, 7 i 8; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5; međunarodne vode u zonama 1, 12 i 14

57,53

42,47

56,61

43,39

55,69

44,31

54,58

45,42

53,84

46,16

53,84

46,16

19

DWS/56789-

Dubokomorski morski pas (zapadni stok)

6, 7, 8 i 9; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5

100,00

0,00

100,00

0,00

100,00

0,00

100,00

0,00

100,00

0,00

100,00

0,00

20

HAD/07A.

Koljak (Irsko more)

7a

47,24

52,76

46,42

53,58

45,61

54,39

44,63

55,37

43,98

56,02

43,98

56,02

21

HAD/5BC6A.

Koljak (zapadno od Škotske)

6a; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5b

19,39

80,61

19,39

80,61

19,39

80,61

19,39

80,61

19,39

80,61

19,39

80,61

22

HAD/6B1214

Koljak (Rockall)

Vode Ujedinjene Kraljevine, vode Unije i međunarodne vode u zoni 6b; međunarodne vode u zonama 12 i 14

16,76

83,24

16,32

83,68

15,88

84,12

15,35

84,65

15,00

85,00

15,00

85,00

23

HAD/7X7A34

Koljak (Keltsko more)

7b – k, 8, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1.

84,00

16,00

83,00

17,00

82,00

18,00

80,80

19,20

80,00

20,00

80,00

20,00

24

HER/07A/MM

Haringa (Irsko more)

7a sjeverno od 52°30’ S

11,01

88,99

8,50

91,50

6,00

94,00

2,99

97,01

0,99

99,01

0,99

99,01

25

HER/5B6ANB

Haringa (zapadno od Škotske)

6b i 6aN; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5b

35,95

64,05

35,34

64,66

34,74

65,26

34,01

65,99

33,53

66,47

33,53

66,47

26

HER/7EF.

Haringa (zapadni dio Kanala La Manche i Bristolski kanal)

7e i 7f

50,00

50,00

50,00

50,00

50,00

50,00

50,00

50,00

50,00

50,00

50,00

50,00

27

HER/7G-K.

Haringa (Keltsko more)

7a južno od 52°30’S, zone 7g, 7h, 7j i 7k

99,88

0,12

99,88

0,12

99,88

0,12

99,88

0,12

99,88

0,12

99,88

0,12

28

HKE/2AC4-C

Oslić (Sjeverno more)

Vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zoni 4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a

60,67

39,33

57,11

42,89

53,56

46,44

49,29

50,71

46,45

53,55

46,45

53,55

29

HKE/571214

Oslić (zapadni stok)

6 i 7; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14

80,33

19,67

80,05

19,95

79,77

20,23

79,43

20,57

79,20

20,80

79,20

20,80

30

JAX/2A-14

Šarun (zapadni stok)

Vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zoni 4a; 6, 7a – c, e – k; 8a – b, d – e; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zonama 2a i 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14

90,61

9,39

90,61

9,39

90,61

9,39

90,61

9,39

90,61

9,39

90,61

9,39

31

JAX/4BC7D

Šarun (južni dio Sjevernog mora i istočni dio Kanala La Manche)

Vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zonama 4b, 4c i 7d

71,46

28,54

68,60

31,40

65,73

34,27

62,29

37,71

60,00

40,00

60,00

40,00

32

L/W/2AC4-C

Iverak limun i pašara (Sjeverno more)*

Vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zoni 4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a

35,97

64,03

35,48

64,52

34,98

65,02

34,39

65,61

34,00

66,00

34,00

66,00

33

LEZ/07.

Patarače (7)

7

81,37

18,63

80,65

19,35

79,93

20,07

79,07

20,93

78,50

21,50

78,50

21,50

34

LEZ/2AC4-C

Patarače (Sjeverno more)

Vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zoni 4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a

3,74

96,26

3,74

96,26

3,74

96,26

3,74

96,26

3,74

96,26

3,74

96,26

35

LEZ/56-14

Patarače (zapadno od Škotske)

6; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14

60,84

39,16

59,55

40,45

58,25

41,75

56,69

43,31

55,65

44,35

55,65

44,35

36

LIN/03A-C.

Manjić (3a)

Vode Unije u zoni 3a

92,65

7,35

92,65

7,35

92,65

7,35

92,65

7,35

92,65

7,35

92,65

7,35

37

LIN/04-C.

Manjić (Sjeverno more)

Vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zoni 4

21,22

78,78

20,92

79,08

20,61

79,39

20,24

79,76

20,00

80,00

20,00

80,00

38

LIN/6X14.

Manjić (zapadni stok)

6, 7, 8, 9 i 10; međunarodne vode u zonama 12 i 14

63,67

36,33

63,25

36,75

62,83

37,17

62,33

37,67

62,00

38,00

62,00

38,00

39

NEP/*07U16

Škamp (područje Porcupine Bank)

Funkcionalna jedinica 16 potpodručja ICES-a 7

85,32

14,68

85,32

14,68

85,32

14,68

85,32

14,68

85,32

14,68

85,32

14,68

40

NEP/07.

Škamp (7)

7

61,68

38,32

60,76

39,24

59,84

40,16

58,74

41,26

58,00

42,00

58,00

42,00

41

NEP/2AC4-C

Škamp (Sjeverno more)

Vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zoni 4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a

13,38

86,62

13,38

86,62

13,38

86,62

13,38

86,62

13,38

86,62

13,38

86,62

42

NOP/2A3A4.

Norveška ugotica (Sjeverno more)

3a; vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zoni 4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a

85,00

15,00

82,50

17,50

80,00

20,00

77,00

23,00

75,00

25,00

75,00

25,00

43

PLE/07A.

Iverak zlatopjeg (Irsko more)

7a

48,89

51,11

48,89

51,11

48,89

51,11

48,89

51,11

48,89

51,11

48,89

51,11

44

PLE/56-14

Iverak zlatopjeg (zapadno od Škotske)

6; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14

39,23

60,77

39,23

60,77

39,23

60,77

39,23

60,77

39,23

60,77

39,23

60,77

45

PLE/7DE.

Iverak zlatopjeg (Kanal La Manche)*

7d i 7e

70,36

29,64

70,27

29,73

70,18

29,82

70,07

29,93

70,00

30,00

70,00

30,00

46

PLE/7FG.

Iverak zlatopjeg (7fg)

7f i 7g

74,86

25,14

74,58

25,42

74,30

25,70

73,96

26,04

73,74

26,26

73,74

26,26

47

PLE/7HJK.

Iverak zlatopjeg (7hjk)

7h, 7j i 7k

84,25

15,75

83,71

16,29

83,17

16,83

82,52

17,48

82,09

17,91

82,09

17,91

48

POK/56-14

Ugljenar (zapadno od Škotske)

6; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zonama 5b, 12 i 14

62,32

37,68

58,99

41,01

55,66

44,34

51,66

48,34

49,00

51,00

49,00

51,00

49

POK/7/3411

Ugljenar (Keltsko more)

7, 8, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1.

84,86

15,14

84,90

15,10

84,93

15,07

84,97

15,03

85,00

15,00

85,00

15,00

50

POL/07.

Kolja (7)

7

78,03

21,97

77,27

22,73

76,51

23,49

75,61

24,39

75,00

25,00

75,00

25,00

51

POL/56-14

Kolja (zapadno od Škotske)

6; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14

63,38

36,62

63,38

36,62

63,38

36,62

63,38

36,62

63,38

36,62

63,38

36,62

52

PRA/2AC4-C

Sjeverna kozica (Sjeverno more)

Vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zoni 4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a

77,99

22,01

77,99

22,01

77,99

22,01

77,99

22,01

77,99

22,01

77,99

22,01

53

RJE/7FG.

Sitnooka raža (7fg)

7f i 7g

56,36

43,64

53,39

46,61

50,42

49,58

46,86

53,14

44,49

55,51

44,49

55,51

54

RJU/7DE.

Raža vijošarka (Kanal La Manche)

7d i 7e

69,12

30,88

68,09

31,91

67,06

32,94

65,82

34,18

65,00

35,00

65,00

35,00

55

RNG/5B67-

Tuponosi grenadir (zapadni stok)

6 i 7; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5b

95,16

4,84

95,16

4,84

95,16

4,84

95,16

4,84

95,16

4,84

95,16

4,84

56

RNG/8X14-

Tuponosi grenadir (8, 9, 10, 12, 14)

8, 9 i 10; međunarodne vode u zonama 12 i 14

99,71

0,29

99,71

0,29

99,71

0,29

99,71

0,29

99,71

0,29

99,71

0,29

57

SAN/2A3A4.

Hujice (Sjeverno more, sva područja)

Vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zoni 4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a; vode Unije u zoni 3a

97,26

2,74

97,14

2,86

97,03

2,97

96,89

3,11

96,80

3,20

96,80

3,20

58

SBR/678-

Rumenac okan (zapadni stok)

6, 7 i 8

90,00

10,00

90,00

10,00

90,00

10,00

90,00

10,00

90,00

10,00

90,00

10,00

59

SOL/07A.

List (Irsko more)

7a

77,15

22,86

77,03

22,97

76,92

23,08

76,79

23,21

76,70

23,30

76,70

23,30

60

SOL/07D.

List (istočni dio Kanala La Manche)

7d

80,31

19,69

80,23

19,77

80,15

19,85

80,06

19,94

80,00

20,00

80,00

20,00

61

SOL/07E.

List (zapadni dio Kanala La Manche)

7e

38,97

61,03

38,60

61,40

38,24

61,76

37,79

62,21

37,50

62,50

37,50

62,50

62

SOL/24-C.

List (Sjeverno more)

Vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zoni 4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a

88,09

11,91

86,81

13,19

85,54

14,46

84,02

15,98

83,00

17,00

83,00

17,00

63

SOL/56-14

List (zapadno od Škotske)

6; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14

80,00

20,00

80,00

20,00

80,00

20,00

80,00

20,00

80,00

20,00

80,00

20,00

64

SOL/7FG.

List (7fg)

7f i 7g

69,35

30,65

68,93

31,07

68,51

31,49

68,01

31,99

67,67

32,33

67,67

32,33

65

SOL/7HJK.

List (7hjk)

7h, 7j i 7k

83,33

16,67

83,33

16,67

83,33

16,67

83,33

16,67

83,33

16,67

83,33

16,67

66

SPR/2AC4-C

Papalina (Sjeverno more)

Vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zoni 4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a

96,18

3,82

96,18

3,82

96,18

3,82

96,18

3,82

96,18

3,82

96,18

3,82

67

SPR/7DE.

Papalina (Kanal La Manche)

7d i 7e

28,60

71,40

25,45

74,55

22,30

77,70

18,52

81,48

16,00

84,00

16,00

84,00

68

SRX/07D.

Voline i raže (istočni dio Kanala La Manche)

7d

84,51

15,49

84,44

15,56

84,36

15,64

84,27

15,73

84,21

15,79

84,21

15,79

69

SRX/2AC4-C

Voline i raže (Sjeverno more)

Vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zoni 4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a

32,73

67,27

32,29

67,71

31,86

68,14

31,35

68,65

31,00

69,00

31,00

69,00

70

SRX/67AKXD

Voline i raže (zapadni stok)

Vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zonama 6a, 6b, 7a – c i 7e – k

71,06

28,94

70,54

29,46

70,02

29,98

69,40

30,60

68,99

31,01

68,99

31,01

71

T/B/2AC4-C

Romb kvrgaš i romb glatki (Sjeverno more)*

Vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zoni 4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a

81,82

18,18

81,37

18,63

80,91

19,09

80,36

19,64

80,00

20,00

80,00

20,00

72

USK/04-C.

Riba vrste Brosme brosme (Sjeverno more)

Vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zoni 4

59,46

40,54

59,46

40,54

59,46

40,54

59,46

40,54

59,46

40,54

59,46

40,54

73

USK/567EI.

Riba vrste Brosme brosme (zapadno)

6 i 7; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5

70,73

29,27

70,55

29,45

70,37

29,63

70,15

29,85

70,00

30,00

70,00

30,00

74

WHG/07A.

Pišmolj (Irsko more)

7a

42,27

57,73

41,45

58,55

40,63

59,37

39,65

60,35

39,00

61,00

39,00

61,00

75

WHG/56-14

Pišmolj (zapadno od Škotske)

6; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14

37,53

62,47

36,67

63,33

35,81

64,19

34,78

65,22

34,09

65,91

34,09

65,91

76

WHG/7X7A-C

Pišmolj (Keltsko more)*

7b, 7c, 7d, 7e, 7f, 7g, 7h, 7j i 7k

88,95

11,05

88,89

11,11

88,84

11,16

88,77

11,23

88,73

11,27

88,73

11,27


PRILOG 36.

A.   Stokovi podložni trilateralnom dogovoru Ujedinjene Kraljevine, Unije i Norveške

Br.

Oznaka

Uobičajeni naziv

Područja ICES-a

Udjeli

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

Od 2026. nadalje

EU

UK

EU

UK

EU

UK

EU

UK

EU

UK

EU

UK

77

COD/2A3AX4

Bakalar (Sjeverno more)

4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a; dio zone 3a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom

47,03

52,97

46,02

53,98

45,02

54,99

43,81

56,19

43,00

57,00

43,00

57,00

78

HAD/2AC4.

Koljak (Sjeverno more)

4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a

18,45

81,55

17,80

82,20

17,14

82,86

16,35

83,65

15,83

84,17

15,83

84,17

79

HER/2A47DX

Haringa (usputni ulov u Sjevernome moru)

4 i 7d; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a

98,18

1,82

98,18

1,82

98,18

1,82

98,18

1,82

98,18

1,82

98,18

1,82

80

HER/4AB.

Haringa (Sjeverno more)

Vode Ujedinjene Kraljevine, vode Unije i norveške vode u zoni 4 sjeverno od 53° 30’ S

71,33

28,67

70,42

29,58

69,50

30,50

68,41

31,59

67,68

32,32

67,68

32,32

81

HER/4CXB7D

Haringa (južni dio Sjevernog mora i istočni dio Kanala La Manche)

4c, 7d bez područja Blackwater

88,76

11,24

88,48

11,52

88,21

11,79

87,87

12,13

87,65

12,35

87,65

12,35

82

PLE/2A3AX4

Iverak zlatopjeg (Sjeverno more)

4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a; dio zone 3a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom

71,54

28,46

71,54

28,46

71,54

28,46

71,54

28,46

71,54

28,46

71,54

28,46

83

POK/2C3A4

Ugljenar (Sjeverno more)

3a i 4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a

77,71

22,29

76,78

23,22

75,85

24,15

74,74

25,26

74,00

26,00

74,00

26,00

84

WHG/2AC4.

Pišmolj (Sjeverno more)

4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a

34,78

65,22

32,71

67,29

30,63

69,37

28,13

71,87

26,47

73,53

26,47

73,53

B.   Stokovi obalnih država

Br.

Oznaka

Uobičajeni naziv

Područja ICES-a

Udjeli

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

Od 2026. nadalje

EU

UK

EU

UK

EU

UK

EU

UK

EU

UK

EU

UK

85

MAC/2A34.

Skuša (Sjeverno more)

3a i 4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a; vode Unije u zonama 3b i 3c te podzonama 22 – 32

93,91

6,09

93,78

6,22

93,65

6,35

93,50

6,50

93,40

6,60

93,40

6,60

86

MAC/2CX14-

Skuša (zapadni stok)

6, 7, 8a, 8b, 8d i 8e; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 2a, 12 i 14

35,15

64,85

34,06

65,94

32,98

67,02

31,67

68,33

30,80

69,20

30,80

69,20

87

WHB/1X14

Ugotica pučinka (sjeverni stok)

Vode Ujedinjene Kraljevine, vode Unije i međunarodne vode u zonama 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8a, 8b, 8d, 8e, 12 i 14

79,47

20,53

79,35

20,65

79,24

20,76

79,09

20,91

79,00

21,00

79,00

21,00

C.   Stokovi ICCAT-a

Br.

Oznaka

Uobičajeni naziv

Područje

Udjeli

EU

UK

88

ALB/AN05N

Tunj dugokrilac (sjeverni Atlantik)

Atlantski ocean sjeverno od 5° S

98,48

1,52

89

BFT/AE45WM

Plavoperajna tuna (sjeveroistočni Atlantik)

Atlantski ocean istočno od 45° Z i Sredozemno more

99,75

0,25

90

BSH/AN05N

Pas modrulj (sjeverni Atlantik)

Atlantski ocean sjeverno od 5° S

99,90

0,10

91

SWO/AN05N

Iglun (sjeverni Atlantik)

Atlantski ocean sjeverno od 5° S

99,99

0,01

D.   Stokovi NAFO-a

Br.

Oznaka

Uobičajeni naziv

Područje

Udjeli

EU

UK

92

COD/N3M.

Bakalar (NAFO 3M)

NAFO 3M

83,66

16,34

E.   Posebni slučajevi

Br.

Oznaka

Uobičajeni naziv

Područja ICES-a

Udjeli

EU

UK

93

COD/1/2B.

Bakalar (Svalbard)

1 i 2b

75,00

25,00

F.   Stokovi koji se nalaze samo u vodama jedne stranke

Br.

Oznaka

Uobičajeni naziv

Područja ICES-a

Udjeli

EU

UK

 

 

 

 

 

 

94

GHL/2A C46

Grenlandski halibut (Sjeverno more i zapadno od Škotske)

6; vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zoni 4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5b

27,35

72,65

95

HER/06ACL.

Haringa (Clyde)

6 Clyde

0,00

100,00

96

HER/1/2-

Haringa (ASH)

Vode Ujedinjene Kraljevine, vode Farskih Otoka, norveške vode i međunarodne vode u zonama 1 i 2

70,00

30,00

97

LIN/05EI.

Manjić (5)

vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5

81,48

18,52

98

LIN/1/2.

Manjić (1, 2)

Vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zonama 1 i 2

77,78

22,22

99

NEP/5BC6.

Škamp (zapadno od Škotske)

6; vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5b

2,36

97,64

100

RED/51214D

Crveni bodečnjaci [dubokovodni pelagijski] (5, 12, 14)

Vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5; međunarodne vode u zonama 12 i 14

98,00

2,00

101

RED/51214S

Crveni bodečnjaci [površinski pelagijski] (5, 12, 14)

Vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zoni 5; međunarodne vode u zonama 12 i 14

98,00

2,00

102

SBR/10-

Rumenac okan (Azori)

Vode Unije i međunarodne vode u zoni 10

99,12

0,88

103

SRX/89-C.

Voline i raže (8, 9)

Vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije u zoni 8; vode Unije u zoni 9

99,78

0,22

104

USK/1214EI

Riba vrste Brosme brosme (1, 2, 14)

Vode Ujedinjene Kraljevine i međunarodne vode u zonama 1, 2 i 14

71,43

28,57


PRILOG 37.

Br.

Oznaka stoka

Uobičajeni naziv

Područja ICES-a

105

ANF/8ABDE.

Grdobine (8)

8a, 8b, 8d i 8e

106

BLI/03A-

Manjić morski (3a)

Vode Unije u zoni 3a

107

BSF/8910-

Crni zmijičnjak (8, 9, 10)

8, 9 i 10

108

COD/03AN.

Bakalar (Skagerrak)

Skagerrak

109

HAD/03A.

Koljak (3a)

3a

110

HER/03A.

Haringa (3a)

3a

111

HER/03A-BC

Haringa (usputni ulov u zoni 3a)

3a

112

HER/6AS7BC

Haringa (Zapadno od Irske)

6aS, 7b i 7c

113

HKE/03A.

Oslić (3a)

3a

114

HKE/8ABDE.

Oslić (8)

8a, 8b, 8d i 8e

115

JAX/08C.

Šaruni (8c)

8c

116

LEZ/8ABDE.

Patarače (8)

8a, 8b, 8d i 8e

117

MAC/2A4A-N

Skuša (udio Danske u norveškim vodama)

Norveške vode u zonama 2a i 4a

118

MAC/8C3411

Skuša (južna komponenta)

8c, 9 i 10; Vode Unije na području CECAF-a 34.1.1.

119

PLE/03AN.

Iverak zlatopjeg (Skagerrak)

Skagerrak

120

SPR/03A.

Papalina (3a)

3a

121

SRX/03A-C.

Voline i raže (3a)

Vode Unije u zoni 3a

122

USK/03A.

Riba vrste Brosme brosme (3a)

3a

123

WHB/8C3411

Ugotica pučinka (južna komponenta)

8c, 9 i 10; Vode Unije na području CECAF-a 34.1.1.


PRILOG 38.

PROTOKOL O PRISTUPU VODAMA

Ujedinjena Kraljevina i Unija,

POTVRĐUJUĆI suverena prava neovisnih obalnih država koja stranke ostvaruju;

ISTIČUĆI da se pravo svake stranke da dodjeljuje plovilima druge stranke pristup svojim vodama radi ribolova obično ostvaruje godišnjim savjetovanjima nakon utvrđivanja TAC-ova za određenu godinu u godišnjim savjetovanjima;

PRIMJEĆUJUĆI društvene i gospodarske koristi daljnjeg razdoblja stabilnosti tijekom kojeg bi ribarima bilo dopušteno da do 30. lipnja 2026. imaju pristup vodama druge stranke kao prije stupanja na snagu ovog Sporazuma;

SPORAZUMJELE SU SE kako slijedi:

Članak 1.

Uspostavlja se razdoblje prilagodbe. Razdoblje prilagodbe traje od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2026.

Članak 2.

1.   Odstupajući od članka 500. stavaka 1., 3., 4., 5., 6. i 7. ovog Sporazuma, tijekom razdoblja prilagodbe svaka stranka dodjeljuje plovilima druge stranke pun pristup svojim vodama radi ribolova:

(a)

stokova iz Priloga 35. i tablica A, B i F Priloga 36. na razini koja je razumno razmjerna odgovarajućim udjelima stranaka u ribolovnim mogućnostima;

(b)

stokova izvan kvota na razini jednakoj prosječnoj tonaži koju je ta stranka izlovila u vodama druge stranke u razdoblju 2012. – 2016.;

(c)

za kvalificirana plovila u području voda stranaka između šest i dvanaest nautičkih milja od polazne crte u zonama ICES-a 4c i 7d–g u mjeri u kojoj su kvalificirana plovila svake od stranaka imala pristup tim vodama 31. prosinca 2020.

Za potrebe točke (c) „kvalificirano plovilo” znači plovilo stranke koje je obavljalo ribolov u području iz prethodne rečenice najmanje četiri godine između 2012. i 2016. ili izravna zamjena tog plovila.

2.   Stranke obavješćuju drugu stranku o svakoj promjeni razine i uvjeta pristupa vodama koji će se primjenjivati od 1. srpnja 2026.

3.   Članak 501. ovog Sporazuma primjenjuje se mutatis mutandis kad je riječ o bilo kojoj promjeni iz stavka 2. ovog članka za razdoblje od 1. srpnja 2026. do 31. prosinca 2026.


PRILOG 39.

RAZMJENA PODATAKA O DNK-U, OTISCIMA PRSTIJU I PODATAKA IZ REGISTRA VOZILA

POGLAVLJE 0.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Cilj

Cilj je ovog Priloga utvrditi potrebne odredbe o zaštiti podataka te administrativne i tehničke odredbe za provedbu dijela trećeg glave II. ovog Sporazuma.

Članak 2.

Tehničke specifikacije

Države poštuju zajedničke tehničke specifikacije u vezi sa svim zahtjevima i odgovorima povezanima s pretragama i usporedbama profila DNK-a, daktiloskopskim podacima i podacima iz registra vozila. Te tehničke specifikacije utvrđene su u poglavljima od 1. do 3.

Članak 3.

Komunikacijska mreža

Elektronička razmjena podataka o DNK-u, daktiloskopskih podataka i podataka iz registra vozila među državama odvija se komunikacijskom mrežom Transeuropske usluge za telematiku među upravama (TESTA II), uzimajući u obzir njezin daljnji razvoj.

Članak 4.

Dostupnost automatizirane razmjene podataka

Države poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da su automatizirano pretraživanje ili uspoređivanje podataka o DNK-u, daktiloskopskih podataka i podataka iz registra vozila mogući 24 sata na dan sedam dana u tjednu. U slučaju tehničkog kvara, nacionalne kontaktne točke država odmah obavješćuju jedna drugu te se usuglašavaju o privremenim alternativnim rješenjima za razmjenu informacija u skladu s važećim propisima. Automatizirana razmjena podataka ponovno se uspostavlja što je prije moguće.

Članak 5.

Referentni brojevi za podatke o DNK-u i daktiloskopske podatke

Referentni brojevi iz članaka 529. i 533. ovog Sporazuma sastoje se od kombinacije sljedećeg:

(a)

koda koji državama, u slučaju podudaranja, omogućuje da u svojim bazama podataka pronađu osobne podatke i ostale informacije kako bi ih mogle dostaviti jednoj, više ili svim državama u skladu s člankom 536. ovog Sporazuma;

(b)

koda koji označuje nacionalno podrijetlo profila DNK-a ili daktiloskopskih podataka; i

(c)

u vezi s podacima o DNK-u, koda koji označuje tip profila DNK-a.

Članak 6.

Načela razmjene podataka o DNK-u

1.   Države upotrebljavaju postojeće standarde za razmjenu podataka o DNK-u, kao što su Europski standardni niz (European Standard Set – ESS) ili Interpolov standardni niz lokusa (Interpol Standard Set of Loci – ISSOL).

2.   Postupak prijenosa, u slučaju automatiziranog pretraživanja i uspoređivanja profila DNK-a, odvija se u okviru decentralizirane strukture.

3.   Poduzimaju se odgovarajuće mjere kako bi se osigurala tajnost i integritet podataka koji se šalju drugim državama, uključujući njihovo šifriranje.

4.   Države poduzimaju potrebne mjere kako bi zajamčile integritet profila DNK-a stavljenih na raspolaganje ili poslanih na usporedbu drugim državama te kako bi zajamčile da su te mjere u skladu s međunarodnim normama kao što je ISO 17025.

5.   Države upotrebljavaju oznake za države u skladu s normom ISO 3166-1 alpha-2.

Članak 7.

Pravila o zahtjevima i odgovorima u vezi s podacima o DNK-u

1.   Zahtjev za automatizirano pretraživanje ili uspoređivanje iz članka 530. ili 531. ovog Sporazuma uključuje samo sljedeće informacije:

(a)

oznaku države koja podnosi zahtjev;

(b)

datum, vrijeme i referentni broj zahtjeva;

(c)

profile DNK-a i njihove referentne brojeve;

(d)

podatke o tipovima poslanih profila DNK-a (neidentificirani profili DNK-a ili referentni profili DNK-a); i

(e)

informacije potrebne za kontroliranje sustavâ baza podataka i kontrolu kvalitete automatskih postupaka pretraga.

2.   Odgovor (izvješće o podudaranju) na zahtjev iz stavka 1. sadržava samo sljedeće informacije:

(a)

podatak o tome je li je utvrđeno jedno ili više podudaranja (pogodak) ili da podudaranja nije bilo (nema pogotka);

(b)

datum, vrijeme i referentni broj zahtjeva;

(c)

datum, vrijeme i referentni broj odgovora;

(d)

oznaku države koja podnosi zahtjev i države koja prima zahtjev;

(e)

referentne brojeve države koja podnosi zahtjev i države koja prima zahtjev;

(f)

podatke o tipu poslanih profila DNK-a (neidentificirani profili DNK-a ili referentni profili DNK-a);

(g)

zatražene profile DNK-a i profile DNK-a koji se podudaraju; i

(h)

informacije potrebne za kontroliranje sustavâ baza podataka i kontrolu kvalitete automatskih postupaka pretraga.

3.   Automatsko obavješćivanje o podudaranju osigurava se samo ako je automatizirano pretraživanje ili uspoređivanje rezultiralo podudaranjem minimalnog broja lokusa. To minimalno podudaranje utvrđeno je u poglavlju 1.

4.   Države osiguravaju da su zahtjevi u skladu s izjavama izdanima u skladu s člankom 529. stavkom 3. ovog Sporazuma.

Članak 8.

Postupak prijenosa prilikom automatiziranog pretraživanja neidentificiranih profila DNK-a u skladu s člankom 530.

1.   Ako prilikom pretrage na osnovi neidentificiranog profila DNK-a u nacionalnoj bazi podataka nije utvrđeno podudaranje ili je utvrđeno podudaranje na osnovi neidentificiranog profila DNK-a, neidentificirani profil DNK-a tada se može poslati svim bazama podataka država te ako je prilikom pretrage na osnovi tog neidentificiranog profila DNK-a utvrđeno podudaranje s referentnim i/ili neidentificiranim profilima DNK-a u bazama podataka drugih država, ta se podudaranja, kao i podatkovni zapis DNK-a automatski šalju državi koja podnosi zahtjev; ako u bazama podataka drugih država nije utvrđeno podudaranje, o tome se odmah obavješćuje država koja podnosi zahtjev.

2.   Ako je prilikom pretrage na osnovi neidentificiranog profila DNK-a utvrđeno podudaranje u bazama podataka drugih država, svaka dotična država može u vezi s time u svoju nacionalnu bazu podataka unijeti bilješku.

Članak 9.

Postupak prijenosa prilikom automatiziranog pretraživanja referentnih profila DNK-a u skladu s člankom 530.

Ako prilikom pretrage na osnovi referentnog profila DNK-a u nacionalnoj bazi podataka na osnovi referentnog profila DNK-a nije utvrđeno podudaranje ili je utvrđeno podudaranje na osnovi neidentificiranog profila DNK-a, taj se referentni profil DNK-a tada može poslati svim bazama podataka država te ako je prilikom pretrage na osnovi tog referentnog profila DNK-a utvrđeno podudaranje s referentnim i/ili neidentificiranim profilima DNK-a u bazama podataka drugih država, ta se podudaranja, kao i podatkovni zapis DNK-a automatski šalju državi koja podnosi zahtjev; ako u bazama podataka drugih država nije utvrđeno podudaranje, o tome se odmah obavješćuje država koja podnosi zahtjev.

Članak 10.

Postupak prijenosa prilikom automatiziranog uspoređivanja neidentificiranih profila DNK-a u skladu s člankom 531.

1.   Ako je prilikom usporedbe na osnovi neidentificiranih profila DNK-a utvrđeno podudaranje s referentnim i/ili neidentificiranim profilima DNK-a iz baza podataka drugih država, ta se podudaranja, kao i podatkovni zapis DNK-a, automatski šalju državi koja podnosi zahtjev.

2.   Ako je prilikom usporedbe na osnovi neidentificiranog profila DNK-a utvrđeno podudaranje u bazama podataka drugih država s neidentificiranim profilima DNK-a ili s referentnim profilima DNK-a, svaka dotična država može u vezi s time u svoju nacionalnu bazu podataka unijeti bilješku.

Članak 11.

Načela za razmjenu daktiloskopskih podataka

1.   Digitalizacija daktiloskopskih podataka i njihov prijenos drugim državama odvija se u skladu s ujednačenim formatom podataka određenim u poglavlju 2.

2.   Svaka država osigurava da su daktiloskopski podaci koje šalje dostatne kvalitete za usporedbu s pomoću sustava za automatsku identifikaciju otisaka prstiju (AFIS).

3.   Postupak prijenosa za razmjenu daktiloskopskih podataka odvija se u okviru decentralizirane strukture.

4.   Poduzimaju se odgovarajuće mjere kako bi se osigurala tajnost i integritet daktiloskopskih podataka koji se šalju drugim državama, uključujući njihovo šifriranje.

5.   Države upotrebljavaju oznake za države u skladu s normom ISO 3166-1 alpha-2.

Članak 12.

Kapaciteti za pretragu u vezi s daktiloskopskim podacima

1.   Svaka država osigurava da njezini zahtjevi za pretragu ne premašuju kapacitete za pretragu države koja prima zahtjev. Ujedinjena Kraljevina prijavljuje svoje maksimalne dnevne kapacitete za pretragu u vezi s daktiloskopskim podacima identificiranih osoba i daktiloskopskim podacima osoba koje još nisu identificirane.

2.   Najveći broj kandidata koji se u okviru jednog prijenosa mogu prihvatiti za provjeru utvrđen je u poglavlju 2.

Članak 13.

Pravila za zahtjeve i odgovore u vezi s daktiloskopskim podacima

1.   Država koja prima zahtjev provjerava kvalitetu poslanih daktiloskopskih podataka bez odgode i putem potpuno automatiziranog postupka. Ako su podaci neprikladni za automatizirano uspoređivanje, država koja prima zahtjev bez odgode o tome obavješćuje državu koja podnosi zahtjev.

2.   Država koja prima zahtjev obavlja pretrage po istom redoslijedu prema kojem su zahtjevi zaprimljeni. Zahtjevi se obrađuju u roku od 24 sata putem potpuno automatiziranog postupka. Država koja podnosi zahtjev može, ako to njezino domaće pravo tako propisuje, zatražiti ubrzanu obradu svojih zahtjeva te država koja prima zahtjev te pretrage obavlja bez odgode. Ako se rokovi ne mogu poštovati zbog više sile, usporedba se vrši bez odgode čim se prepreke uklone.

Članak 14.

Načela za automatizirano pretraživanje podataka iz registra vozila

1.   Za automatizirano pretraživanje podataka iz registra vozila države upotrebljavaju verziju računalne aplikacije Europski informacijski sustav prometnih i vozačkih dozvola (Eucaris) koji je posebno razvijen za potrebe članka 537. ovog Sporazuma, kao i izmijenjene verzije tog računalnog programa.

2.   Automatizirano pretraživanje podataka iz registra vozila odvija se u okviru decentralizirane strukture.

3.   Informacije koje se razmjenjuju putem sustava Eucaris prenose se u šifriranom obliku.

4.   Elementi podataka iz registra vozila koji se razmjenjuju utvrđeni su u poglavlju 3.

5.   Pri provedbi članka 537. ovog Sporazuma države prednost mogu dati pretraživanju koje je povezano s borbom protiv teških kaznenih djela.

Članak 15.

Troškovi

Svaka država snosi troškove koji proizlaze iz upravljanja, upotrebe i održavanja računalne aplikacije Eucaris iz članka 14. stavka 1.

Članak 16.

Svrha

1.   Obrada osobnih podataka u državi primateljici dopuštena je isključivo u svrhe za koje su podaci dostavljeni u skladu s dijelom trećim glavom II. ovog Sporazuma. Obrada u druge svrhe dopuštena je samo uz prethodno odobrenje države koja upravlja bazom podataka i samo prema domaćem pravu države primateljice. Takvo odobrenje može se dati ako se osigura da je obrada za te druge svrhe dopuštena prema domaćem pravu države koja upravlja bazom podataka.

2.   Obrada podataka dostavljenih u skladu s člancima 530., 531. i 534. ovog Sporazuma od strane države koja pretražuje ili uspoređuje podatke dopuštena je samo radi:

(a)

utvrđivanja podudaraju li se uspoređeni profili DNK-a ili daktiloskopski podaci;

(b)

pripreme i dostavljanja policijske ili sudske zamolbe za pravnu pomoć u skladu s domaćim pravom, ako se ti podaci podudaraju;

(c)

evidentiranja u smislu članka 19. ovog poglavlja.

3.   Država koja upravlja bazom podataka može obrađivati podatke koji su joj dostavljeni u skladu s člancima 530., 531. i 534. ovog Sporazuma samo ako je to potrebno za potrebe uspoređivanja, pružanja automatiziranih odgovora na pretrage ili evidentiranja u skladu s člankom 19. ovog poglavlja. Dostavljeni podaci odmah se brišu nakon uspoređivanja podataka ili automatiziranih odgovora na pretrage, osim ako je daljnja obrada potrebna zbog svrha iz stavka 2. točaka (b) i (c) ovog članka.

4.   Podatke dostavljene u skladu s člankom 537. ovog Sporazuma može upotrebljavati država koja upravlja bazom podataka samo ako je to potrebno u svrhu automatiziranih odgovora na postupke pretraživanja ili evidentiranja kako je navedeno u članku 19. ovog poglavlja. Dostavljeni podaci brišu se odmah nakon automatiziranih odgovora na pretrage, osim ako je daljnja obrada potrebna radi evidentiranja u skladu s člankom 19. ovog poglavlja. Država članica može upotrebljavati dobivene podatke samo za postupak zbog kojeg je pretraživanje provedeno.

Članak 17.

Točnost, aktualnost i rok pohrane podataka

1.   Države osiguravaju točnost i aktualnost osobnih podataka. Ako se ex officio ili na temelju obavijesti ispitanika pokaže da su ti podaci netočni ili nisu trebali biti dostavljeni, o tome se bez odgode obavješćuje država primateljica. Dotična država ili više njih moraju te podatke izbrisati ili ispraviti. Štoviše, dostavljeni osobni podaci ispravljaju se ako se utvrdi da su netočni. Ako tijelo koje zaprima podatke posumnja da su dostavljeni podaci netočni ili da se trebaju izbrisati, odmah se obavješćuje tijelo koje ih je dostavilo.

2.   Uz podatke čiju točnost ispitanik osporava, a čija se točnost ili netočnost ne može utvrditi, na zahtjev ispitanika stavlja se oznaka u skladu s domaćim pravom država. Ako postoji oznaka, ona se podložno domaćem pravu država može ukloniti samo uz dopuštenje ispitanika ili na temelju odluke nadležnog suda ili neovisnog tijela za zaštitu podataka.

3.   Dostavljeni osobni podaci koji nisu trebali biti dostavljeni ili zaprimljeni brišu se. Podaci koji su dostavljeni i zaprimljeni na zakonit način brišu se:

(a)

ako nisu više potrebni za svrhu radi koje su dostavljeni; ako su osobni podaci dostavljeni bez postojanja zahtjeva, tijelo koje zaprima podatke bez odgode provjerava jesu li potrebni u svrhe zbog kojih su dostavljeni;

(b)

po isteku najdužeg roka za čuvanje podataka koji je utvrđen domaćim pravom države koja šalje podatke, ako je tijelo koje ih šalje obavijestilo tijelo koje ih zaprima o tom najdužem roku u vrijeme dostave podataka.

4.   Ako postoji vjerojatnost da će se brisanjem ugroziti interesi ispitanika, podaci se blokiraju umjesto da ih se briše u skladu s domaćim pravom. Blokirani podaci mogu se dostavljati ili upotrebljavati samo u svrhu zbog koje nisu bili izbrisani.

Članak 18.

Tehničke i organizacijske mjere za osiguravanje zaštite i sigurnosti podataka

1.   Tijela koja dostavljaju i zaprimaju podatke poduzimaju mjere za osiguranje da su osobni podaci učinkovito zaštićeni od slučajnih ili neovlaštenih uništavanja, slučajnoga gubitka, neovlaštenog pristupa, neovlaštenog ili slučajnog mijenjanja i neovlaštenog otkrivanja.

2.   Tehničke karakteristike postupka automatiziranog pretraživanja uređene su u provedbenim mjerama kako je navedeno u članku 539. ovog Sporazuma kojima se jamči da:

(a)

poduzete su najnovije tehničke mjere kako bi se osigurala zaštita i sigurnost podataka, posebno tajnost i cjelovitost podataka;

(b)

primjenjuju se postupci šifriranja i izdavanja dozvola koje su potvrdila nadležna tijela, pri upotrebi javno dostupnih mreža; i

(c)

može se provjeriti dostupnost pretraga u skladu s člankom 19. stavcima 2., 5. i 6. ovog poglavlja.

Članak 19.

Bilježenje i evidentiranje: posebna pravila o automatiziranoj i neautomatiziranoj dostavi podataka

1.   Svaka država jamči da je svako neautomatizirano dostavljanje i svako neautomatizirano zaprimanje osobnih podataka od strane tijela koje upravlja bazom podataka te od strane tijela koje pretražuje zabilježeno s ciljem provjeravanja dopustivosti dostave. Zabilježba sadržava sljedeće podatke:

(a)

razlog dostave;

(b)

dostavljene podatke;

(c)

datum dostave; i

(d)

naziv ili referentnu šifru tijela koje traži podatke i tijela koje upravlja bazom podataka.

2.   Na automatizirano pretraživanje podataka u skladu s člancima 530., 534.i 537. ovog Sporazuma i na automatizirano uspoređivanje u skladu s člankom 531. ovog Sporazuma primjenjuje se sljedeće:

(a)

samo posebno ovlašteni službenici nacionalnih kontaktnih točaka mogu provoditi pretraživanja i uspoređivanja; popis službenika ovlaštenih za provođenje automatiziranih pretraživanja ili uspoređivanja daje se na zahtjev nadzornim tijelima iz stavka 6. te drugim državama;

(b)

svaka država osigurava da su svaka dostava i zaprimanje osobnih podataka od strane tijela koje upravlja bazom podataka i tijela koje traži podatke zabilježeni, uključujući obavijesti o postojanju pogotka; zabilježba sadržava sljedeće podatke:

i.

dostavljene podatke;

ii.

datum i točno vrijeme dostave; i

iii.

naziv ili referentnu šifru tijela koje traži podatke i tijela koje upravlja bazom podataka.

3.   Tijelo koje traži podatke evidentira i razlog pretraživanja ili dostave kao i identifikator službenika koji provodi pretraživanje i službenika koji je naložio pretraživanje ili dostavu.

4.   Tijelo koje evidentira odmah dostavlja evidentirane podatke na zahtjev tijela nadležnog za zaštitu podataka određene države najkasnije unutar četiri tjedna od zaprimanja zahtjeva; evidentirani podaci mogu se upotrebljavati samo u sljedeće svrhe:

(a)

nadzor zaštite podataka;

(b)

osiguravanje sigurnosti podataka.

5.   Evidentirani podaci zaštićuju se odgovarajućim mjerama od neodgovarajuće upotrebe i drugih oblika neprimjerene upotrebe, a čuvaju se dvije godine. Po isteku roka za čuvanje, evidentirani podaci odmah se brišu.

6.   Odgovornost za pravni nadzor dostave ili zaprimanja osobnih podataka imaju neovisna tijela za zaštitu podataka ili, ovisno o slučaju, sudska tijela dotičnih država. Svatko je ovlašten zatražiti od tih tijela provjeru zakonitosti obrade vlastitih osobnih podataka u skladu s domaćim pravom. Neovisno o takvom zahtjevu, ta tijela i tijela nadležna za evidentiranje provode nasumične provjere zakonitosti dostavljanja, koje se temelje na dotičnim bazama podataka.

7.   Rezultati takvih provjera čuvaju se 18 mjeseci pri neovisnim tijelima za zaštitu podataka. Protekom tog vremena brišu se bez odgode. Svako tijelo za zaštitu podataka može primiti zahtjev od strane neovisnog tijela za zaštitu podataka druge države da izvršava svoje ovlasti u skladu s domaćim pravom. Neovisna tijela za zaštitu podataka država obavljaju zadaće nadzora potrebne za međusobnu suradnju, posebno razmjenom relevantnih informacija.

Članak 20.

Prava ispitanika na naknadu štete

Ako je tijelo jedne države dostavilo osobne podatke u skladu s dijelom trećim glavom II. ovog Sporazuma, tijelo koje zaprima podatke u drugoj državi ne smije se pozvati na netočnost podataka koji su mu dostavljeni kao razlog za oslobođenje od odgovornosti prema oštećenoj stranci temeljem domaćeg prava. Ako je tijelo koje je zaprimilo podatke treba isplatiti naknadu štete zbog njegove upotrebe nepravilno prenesenih podataka, tijelo koje je dostavilo te podatke u potpunosti nadoknađuje iznos plaćen na ime naknade štete tijelu koje je zaprimilo podatke.

Članak 21.

Informacije koje su zatražile države

Država koja je zaprimila informacije obavješćuje državu koja ih je dostavila o zahtjevu za obradu dostavljenih podataka i dobivenim rezultatima.

Članak 22.

Izjave i imenovanja

1.   Ujedinjena Kraljevina dostavlja svoje izjave u skladu s člankom 529. stavkom 3. ovog Sporazuma i člankom 12. stavkom 1. ovog poglavlja, kao i svoja imenovanja u skladu s člankom 535. stavkom 1. i člankom 537. stavkom 3. ovog Sporazuma Posebnom odboru za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnu suradnju.

2.   Činjenične informacije koje su dostavile Ujedinjena Kraljevina u tim izjavama i imenovanjima i države članice u skladu s člankom 539. stavkom 3. ovog Sporazuma uključene su u Priručnik iz članka 18. stavka 2. Odluke 2008/616/PUP.

3.   Države mogu u svakom trenutku izmijeniti izjave i imenovanja podnesene u skladu sa stavkom 1. dostavom obavijesti Posebnom odboru za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnu suradnju. Sve zaprimljene izjave Posebni odbor za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnu suradnju prosljeđuje Glavnom tajništvu Vijeća.

4.   Glavno tajništvo Vijeća priopćuje sve izmjene u Priručniku iz stavka 2. Posebnom odboru za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnu suradnju.

Članak 23.

Priprema odluka iz članka 540.

1.   Vijeće odluku iz članka 540. ovog Sporazuma donosi na osnovi izvješća o evaluaciji koje se temelji na upitniku.

2.   S obzirom na automatiziranu razmjenu podataka u skladu s dijelom trećim glavom II. ovog Sporazuma, izvješće o evaluaciji temelji se i na evaluacijskom posjetu i pokusu koji se provodi ako je to potrebno kada Ujedinjena Kraljevina obavijesti Posebni odbor za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnu suradnju da je provela obveze koje su za njih propisane u skladu s dijelom trećim glavom II. ovog Sporazuma i podnijela izjave predviđene u članku 22. ovog poglavlja. Daljnje pojedinosti o tom postupku navedene su u poglavlju 4. ovog Priloga.

Članak 24.

Statistički podaci i izvješćivanje

1.   Evaluacija administrativne, tehničke i financijske primjene razmjene podataka u skladu s dijelom trećim glavom II. ovog Sporazuma provodi se redovito. Evaluacija se provodi s obzirom na kategorije podataka za koje je započela razmjena podataka među dotičnim državama. Evaluacija se temelji na izvješćima dotičnih država.

2.   Svaka država prikuplja statističke podatke o rezultatima automatizirane razmjene podataka. Kako bi se osigurala usporedivost, model za statističke podatke sastavlja odgovarajuća radna skupina Vijeća. Ti će se statistički podaci svake godine prosljeđivati Posebnom odboru za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnu suradnju.

3.   Usto, države redovito, ali ne više od jednom godišnje, moraju pružiti daljnje informacije o administrativnoj, tehničkoj i financijskoj provedbi automatizirane razmjene podataka koje su potrebne za analizu i poboljšanje procesa.

4.   Statistički podaci i izvješćivanje koje provode države članice u skladu s odlukama 2008/615/PUP i 2008/616/PUP primjenjuju se u vezi s ovim člankom.

POGLAVLJE 1.

RAZMJENA PODATAKA O DNK-U

1.   Forenzička pitanja, pravila podudaranja i algoritmi povezani s DNK-om

1.1.   Svojstva profila DNK-a

Profil DNK-a može sadržavati 24 para brojki koje predstavljaju alele 24 lokusa koji se upotrebljavaju i u postupcima u vezi s DNK-om koje provodi Interpol. Imena tih lokusa navedena su u sljedećoj tablici:

VWA

TH01

D21S11

FGA

D8S1179

D3S1358

D18S51

Amelogenin

TPOX

CSF1P0

D13S317

D7S820

D5S818

D16S539

D2S1338

D19S433

Penta D

Penta E

FES

F13A1

F13B

SE33

CD4

GABA

Sedam sivom bojom označenih lokusa u gornjem redu predstavljaju sadašnji Europski standardni niz (European Standard Set, ESS), kao i Interpolov standardni niz lokusa (Interpol Standard Set of Loci, ISSOL).

Pravila uključivanja:

Profili DNK-a koje države daju na raspolaganje za pretragu i usporedbu, kao i profili DNK-a poslani za pretragu i usporedbu, sadržavaju najmanje šest u potpunosti određenih (1) lokusa te, ovisno o njihovoj raspoloživosti, mogu sadržavati dodatne lokuse ili prazna mjesta. Referentni profili DNK-a sadržavaju najmanje šest od sedam ESS lokusa. Kako bi se povećala točnost podudaranja, svi se raspoloživi aleli pohranjuju u indeksiranu bazu podataka profila DNK-a te se upotrebljavaju za pretraživanje i uspoređivanje. Svaka država trebala bi primijeniti sve nove ESS lokuse koje prihvati EU čim to postane praktički izvedivo.

Miješani profili nisu dozvoljeni, tako da će se vrijednosti alela svakog lokusa sastojati od samo dva broja, koji mogu biti isti u slučaju homozigotnosti danog lokusa.

Za zamjenske znakove i mikrovarijante primjenjuju se sljedeća pravila:

svaku nebrojčanu vrijednost osim amelogenina, koja je sadržana u profilu (npr. „o”, „f”, „r”, „na”, „nr” ili „un”) treba automatski pretvoriti za prijenos u zamjenske znakove (*) te je se može pretražiti u usporedbi sa svima,

brojčane vrijednosti „0”, „1” ili „99” koje su sadržane u profilu treba automatski pretvoriti za prijenos u zamjenske znakove (*) te ih se može pretražiti u usporedbi sa svima,

ako su za jedan lokus dana tri alela, prihvatit će se prvi alel, a preostala dva alela moraju automatski biti pretvorena za prijenos u zamjenske znakove (*) te ih se može pretražiti u usporedbi sa svima,

ako su dani zamjenski znakovi za alel 1 ili 2, pretražuju se obje permutacije brojčane vrijednosti određenog lokusa (npr. 12, * se može podudarati s 12,14 ili 9,12),

za mikrovarijante pentanukleotida (Penta D, Penta E i CD4) podudaranja će se tražiti u skladu sa sljedećim:

x.1 = x, x.1, x.2

x.2 = x.1, x.2, x.3

x.3 = x.2, x.3, x.4

x.4 = x.3, x.4, x + 1,

za mikrovarijante tetranukleotida (ostali lokusi su tetranukleotidi) podudaranja će se tražiti u skladu sa sljedećim:

x.1 = x, x.1, x.2

x.2 = x.1, x.2, x.3

x.3 = x.2, x.3, x + 1.

1.2.   Pravila podudaranja

Usporedba dvaju profila DNK-a obavljat će se na osnovi lokusa za koje je par vrijednosti alela dostupna u oba profila DNK-a. Najmanje šest u potpunosti određenih lokusa (osim amelogenina) mora se podudarati s oba profila DNK-a prije nego što je dan odgovor o pogotku.

Potpuno podudaranje (Kvaliteta 1) definira se kao podudaranje kada su sve vrijednosti alela lokusa koji se uspoređuje iz profila DNK-a molitelja i zamoljenog profila DNK-a jednake. Djelomično podudaranje definira se kao podudaranje kada se vrijednost samo jednog alela koji se uspoređuju razlikuje u dvama profilima DNK-a (kvaliteta 2, 3 i 4). Djelomično podudaranje prihvaća se samo ako u dvama uspoređenim profilima DNK-a postoji najmanje šest u potpunosti određenih lokusa koji se podudaraju.

Razlog djelomičnog podudaranja može biti:

ljudska strojopisna pogreška prilikom unošenja jednog od profila DNK-a u zahtjev za pretragu ili u bazu podataka DNK-a,

pogreška prilikom određivanja alela ili prilikom određivanja imena alelima tijekom postupka generiranja profila DNK-a.

1.3.   Pravila izvješćivanja

Izvješćuje se o potpunim podudaranjima, djelomičnim podudaranjima te o nepodudaranju.

Izvješće o podudaranju slat će se nacionalnoj kontaktnoj točki koja podnosi zahtjev te će biti stavljeno na raspolaganje i nacionalnoj kontaktnoj točki koja prima zahtjev (kako bi mogla procijeniti vrstu i broj mogućih nastavnih zahtjeva za daljnje raspoložive osobne podatke i ostale informacije povezane s profilom DNK-a koje odgovaraju pogotku u skladu s člankom 536. ovog Sporazuma.

2.   Tablica s brojčanim oznakama država

U skladu s dijelom trećim glavom II. ovog Sporazuma za uspostavu naziva domena i ostalih konfiguracijskih parametara koji su potrebni u skladu s prümskim aplikacijama za razmjenu podataka DNK-a u okviru zatvorene mreže upotrebljavaju se ISO 3166-1 alpha-2 oznake.

ISO 3166-1 alpha-2 oznake sljedeće su dvoslovne oznake država:

Naziv države

Oznaka

Naziv države

Oznaka

Belgija

BE

Litva

LT

Bugarska

BG

Luksemburg

LU

Češka

CZ

Mađarska

HU

Danska

DK

Malta

MT

Njemačka

DE

Nizozemska

NL

Estonija

EE

Austrija

AT

Irska

IE

Poljska

PL

Grčka

EL

Portugal

PT

Španjolska

ES

Rumunjska

RO

Francuska

FR

Slovačka

SK

Hrvatska

HR

Slovenija

SI

Italija

IT

Finska

FI

Cipar

CY

Švedska

SE

Latvija

LV

Ujedinjena Kraljevina

UK

3.   Funkcionalna analiza

3.1.   Raspoloživost sustava

Zahtjevi na temelju članka 530. ovog Sporazuma trebaju stići u ciljanu bazu podataka kronološkim redom kojim su poslani; odgovore treba poslati kako bi stigli do države koja podnosi zahtjev u roku od 15 minuta od dolaska zahtjeva.

3.2.   Drugi korak

Kada država zaprimi izvješće o podudaranju, njezina nacionalna kontaktna točka odgovorna je za usporedbu vrijednosti profila podnesenog kao pitanje i vrijednosti profila(â) zaprimljenih kao odgovor kako bi potvrdila i provjerila dokaznu vrijednost profila. Nacionalne kontaktne točke mogu jedna drugu neposredno kontaktirati u svrhu potvrde.

Postupci pravne pomoći započinju nakon potvrde postojećeg podudaranja između dvaju profila, i to na osnovi „potpunog podudaranja” ili „djelomičnog podudaranja” koje je dobiveno tijekom automatizirane konzultacijske faze.

4.   Kontrolni dokument sučelja DNK-a

4.1.   Uvod

4.1.1.   Ciljevi

Ovo poglavlje definira zahtjeve za razmjenu informacija o profilu DNK-a između sustava baza podataka o DNK-u svih država. Polja zaglavlja definirana su posebno za prümsku razmjenu DNK-a, podatkovni dio temelji se na podatkovnom dijelu profila DNK-a u shemi XML definiranoj za Interpolov portal za razmjenu DNK-a.

Podaci se razmjenjuju putem SMPT-a (Jednostavni protokol razmjene pošte – Simple Mail Transfer Protocol) i ostalih najsuvremenijih tehnologija upotrebom središnjeg posredničkog poslužitelja elektroničke pošte koji osigurava pružatelj pristupa mreži. Datoteka XML prenosi se kao tijelo elektroničke pošte.

4.1.2.   Opseg

Ovaj Kontrolni dokument sučelja (ICD) definira samo sadržaj poruke (ili elektroničke pošte). Sva pitanja koja se odnose konkretno na mrežu ili na elektroničku poštu definirana su jednako, kako bi se omogućila zajednička tehnička osnova za razmjenu podataka o DNK-u.

To uključuje:

format polja u koje se upisuje predmet poruke kako bi se time omogućila/dozvolila automatska obrada poruka,

je li šifriranje sadržaja potrebno te, ako jest, koje bi metode trebalo izabrati,

najdulju moguću duljinu poruka.

4.1.3.   Struktura XML i načela

XML poruka sastavljena je od:

zaglavlja, koje sadržava informacije o prijenosu, i

podatkovnog dijela, koji sadržava konkretne informacije o profilu, kao i sam profil.

Ista XML shema upotrebljava se za zahtjev i odgovor.

Za potrebe cjelovitih provjera neidentificiranih profila DNK-a, kako je predviđeno u članku 531. ovog Sporazuma, moguće je poslati skupinu profila u jednoj poruci. Treba definirati najveći mogući broj profila u jednoj poruci. Taj broj ovisi o najvećoj dozvoljenoj veličini elektroničke poruke te se definira nakon izbora poslužitelja elektroničke pošte.

XML primjer:

<?version=“1.0” standalone=“yes”?>

<PRUEMDNAx xmlns:msxsl=“urn:schemas-microsoft-com:xslt”

xmlns:xsi=“http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance”>

<header>

(…)

</header>

<datas>

(…)

</datas>

[<datas> struktura podataka ponavlja se ako je u istoj poruci SMTP (…) poslano više profila; to je dozvoljeno samo u slučajevima iz članka 531. ovog Sporazuma

</datas>]

</PRUEMDNA>

4.2.   Određenje strukture XML

Sljedeća određenja navedena su za potrebe dokumentacije i bolje čitljivosti, stvarne obvezujuće informacije nalaze se u XML shemi datoteke (PRUEM DNA.xsd).

4.2.1.   Shema PRUEMDNAx

Sadržava sljedeća polja:

Polja

Tip

Opis

header

PRUEM_header

Occurs: 1

datas

PRUEM_datas

Occurs: 1 … 500

4.2.2.   Sadržaj strukture zaglavlja

4.2.2.1.

Zaglavlje PRUEM

Ovo je struktura koja opisuje zaglavlje datoteke XML. Sadržava sljedeća polja:

Polja

Tip

Opis

direction

PRUEM_header_dir

Direction of message flow

ref

String

Reference of the XML file

generator

String

Generator of XML file

schema_version

String

Version number of schema to use

requesting

PRUEM_header_info

Requesting State info

requested

PRUEM_header_info

Requested State info

4.2.2.2.

PRUEM_header dir

Tip podataka sadržanih u poruci, vrijednost može biti:

Vrijednost

Opis

R

Request

A

Answer

4.2.2.3.

Informacije zaglavlja PRUEM

Struktura s nazivom države i datumom/vremenom poruke. Sadržava sljedeća polja:

Polja

Tip

Opis

source_isocode

String

ISO 3166-2 code of the requesting State

destination_isocode

String

ISO 3166-2 code of the requested State

request_id

String

unique Identifier for a request

date

Date

Date of creation of message

time

Time

Time of creation of message

4.2.3.   Sadržaj podataka profila PRUEM

4.2.3.1.

PRUEM_datas

Ovo je struktura koja opisuje zaglavlje podatkovnog dijela XML profila. Sadržava sljedeća polja:

Polja

Tip

Opis

reqtype

PRUEM request type

Type of request (Article 530 or 531)

date

Date

Date profile stored

type

PRUEM_datas_type

Type of profile

result

PRUEM_datas_result

Result of request

agency

String

Name of corresponding unit responsible for the profile

profile_ident

String

Unique State profile ID

message

String

Error Message, if result = E

profile

IPSG_DNA_profile

If direction = A (Answer) AND result ≠ H (HIT) empty

match_id

String

In case of a HIT PROFILE_ID of the requesting profile

quality

PRUEM_hitquality_type

Quality of HIT

hitcount

Cijeli broj

Count of matched Alleles

rescount

Cijeli broj

Count of matched profiles. If direction = R (Request), then empty. If quality!=0 (the original requested profile), then empty.

4.2.3.2.

PRUEM_request_type

Tip podataka sadržanih u poruci, vrijednost može biti:

Vrijednost

Opis

3

Requests pursuant to Article 530

4

Requests pursuant to Article 531

4.2.3.3.

PRUEM_hitquality_type

Vrijednost

Opis

0

Referring original requesting profile:

Case ‘No-HIT’: original requesting profile sent back only;

Case ‘HIT’: original requesting profile and matched profiles sent back.

1

Equal in all available alleles without wildcards

2

Equal in all available alleles with wildcards

3

HIT with Deviation (Microvariant)

4

HIT with mismatch

4.2.3.4.

PRUEM_data_type

Tip podataka sadržanih u poruci, vrijednost može biti:

Vrijednost

Opis

P

Person profile

S

Stain

4.2.3.5.

PRUEM_data_result

Tip podataka sadržanih u poruci, vrijednost može biti:

Vrijednost

Opis

U

Undefined, If direction = R (request)

H

HIT

N

No-HIT

E

Error

4.2.3.6.

IPSG_DNA_profile

Struktura koja opisuje profil DNK-a. Sadržava sljedeća polja:

Polja

Tip

Opis

ess_issol

IPSG_DNA_ISSOL

Group of loci corresponding to the ISSOL (standard group of Loci of Interpol)

additional_loci

IPSG_DNA_additional_loci

Other loci

marker

String

Method used to generate of DNA

profile_id

String

Unique identifier for DNA profile

4.2.3.7.

IPSG_DNA_ISSOL

Struktura koja sadržava ISSOL lokuse (Interpolov standardni set lokusa). Sadržava sljedeća polja:

Polja

Tip

Opis

vwa

IPSG_DNA_locus

Locus vwa

th01

IPSG_DNA_locus

Locus th01

d21s11

IPSG_DNA_locus

Locus d21s11

fga

IPSG_DNA_locus

Locus fga

d8s1179

IPSG_DNA_locus

Locus d8s1179

d3s1358

IPSG_DNA_locus

Locus d3s1358

d18s51

IPSG_DNA_locus

Locus d18s51

amelogenin

IPSG_DNA_locus

Locus amelogin

4.2.3.8.

IPSG_DNA_additional_loci

Struktura koja sadržava ostale lokuse. Sadržava sljedeća polja:

Polja

Tip

Opis

tpox

IPSG_DNA_locus

Locus tpox

csf1po

IPSG_DNA_locus

Locus csf1po

d13s317

IPSG_DNA_locus

Locus d13s317

d7s820

IPSG_DNA_locus

Locus d7s820

d5s818

IPSG_DNA_locus

Locus d5s818

d16s539

IPSG_DNA_locus

Locus d16s539

d2s1338

IPSG_DNA_locus

Locus d2s1338

d19s433

IPSG_DNA_locus

Locus d19s433

penta_d

IPSG_DNA_locus

Locus penta_d

penta_e

IPSG_DNA_locus

Locus penta_e

fes

IPSG_DNA_locus

Locus fes

f13a1

IPSG_DNA_locus

Locus f13a1

f13b

IPSG_DNA_locus

Locus f13b

se33

IPSG_DNA_locus

Locus se33

cd4

IPSG_DNA_locus

Locus cd4

gaba

IPSG_DNA_locus

Locus gaba

4.2.3.9.

IPSG_DNA_locus

Struktura koja opisuje lokus. Sadržava sljedeća polja:

Polja

Tip

Opis

low_allele

String

Lowest value of an allele

high_allele

String

Highest value of an allele

5.   Primjena, sigurnost i komunikacijska struktura

5.1.   Pregled

U provedbi aplikacija za razmjenu podataka o DNK-u u okviru dijela trećeg glave II. ovog Sporazuma upotrebljava se zajednička logički zatvorena komunikacijska mreža između država. Kako bi se učinkovitije iskoristila ta zajednička komunikacijska infrastruktura za slanje zahtjeva i primanje odgovora, prihvaća se asinkroni mehanizam za slanje zahtjeva za podacima o DNK-u i daktiloskopskim podacima u obliku zapakirane SMPT poruke u elektroničkoj pošti. Kako bi se ispunili sigurnosni zahtjevi, za uspostavu stvarnog i u cijelosti sigurnog tunela preko mreže upotrebljavat će se s/MIME mehanizam kao produžetak funkcije SMPT.

Operativne transeuropske usluge za telematiku među upravama (TESTA) upotrebljavaju se kao komunikacijska mreža za razmjenu podataka između država. TESTA je u nadležnosti Europske komisije. Vodeći računa o tome da se nacionalne baze podataka o DNK-u i sadašnje nacionalne pristupne točke za mrežu TESTA mogu nalaziti na različitim stranicama u državama, pristup mreži TESTA se može uspostaviti:

1.

korištenjem postojeće nacionalne pristupne točke ili uspostavom nove nacionalne točke za pristup mreži TESTA; ili

2.

uspostavom sigurne lokalne veze od stranice gdje se nalazi baza podataka o DNK-u kojom upravlja nadležna nacionalna agencija do postojeće nacionalne točke za pristup mreži TESTA.

Protokoli i norme koji se upotrebljavaju u provedbi aplikacija iz dijela trećeg glave II. ovog Sporazuma moraju biti usklađeni s otvorenim normama te zadovoljavati zahtjeve kreatora politika nacionalne sigurnosti država.

5.2.   Struktura na višoj razini

U okviru dijela trećeg glave II. ovog Sporazuma, te u skladu sa standardnim formatom za zajedničke podatke, svaka država stavlja svoje podatke o DNK-u na raspolaganje za razmjenu s drugim državama i/ili da ih druge države pretražuju. Struktura se temelji na komunikacijskom modelu „svatko svakome” (any-to-any). Za čuvanje profila DNK-a ne postoji ni središnji računalni poslužitelj niti centralizirana baza podataka.

Image 18

Uz ispunjavanje domaćih pravnih ograničenja na stranicama u državama, svaka država može odlučiti koja vrsta hardvera i softvera bi se trebala upotrebljavati za konfiguraciju na njezinoj stranici kako bi bila u skladu sa zahtjevima iz dijela trećeg glave II. ovog Sporazuma.

5.3.   Sigurnosne norme i zaštita podataka

Razmatraju se i provode tri razine sigurnosnih pitanja.

5.3.1.   Razina podataka

Podaci o profilu DNK-a koje pruža svaka država pripremaju se u skladu sa zajedničkim normama za zaštitu podataka kako bi država koja podnosi zahtjev zaprimila odgovor u kojem je navedeno je li došlo do pogotka (HIT) ili nije (No-HIT), te, ako je došlo do pogotka, i identifikacijski broj, koji ne sadržava nikakve osobne podatke. Daljnja istraga nakon obavijesti o pogotku (HIT) odvijat će se na bilateralnoj razini u skladu s postojećim domaćim zakonskim i organizacijskim propisima stranica odnosnih država.

5.3.2.   Komunikacijska razina

Poruke koje sadržavaju informacije o profilu DNK-a (zahtjevi i odgovori) se prije slanja na stranice drugih država šifriraju pomoću najsuvremenijih mehanizama u skladu s otvorenim normama kao što je s/MIME.

5.3.3.   Razina prijenosa

Sve šifrirane poruke koje sadržavaju informacije o profilu DNK-a prosljeđuju se na stranice drugih država putem virtualnog privatnog tunelskog sustava kojim na međunarodnoj razini upravlja pouzdani pružatelj usluga pristupa mreži te putem sigurnih veza do tog tunelskog sustava koji je u nacionalnoj nadležnosti. Taj virtualni privatni tunelski sustav ne posjeduje točku za povezivanje s otvorenim internetom.

5.4.   Protokoli i norme koji se upotrebljavaju za mehanizam šifriranja: s/MIME i s njime povezani paketi

Za šifriranje poruka koje sadržavaju informacije o profilu DNK-a upotrebljavat će se otvorena norma s/MIME i to kao produžetak stvarne norme za elektroničku poštu SMPT. Protokol s/MIME (V3) dopušta potpisane potvrde o primitku, sigurnosne oznake te sigurne poštanske liste te se slaže na CMS (Criptographic Message Syntax), specifikaciju koju je razvila Radna skupina za internetski inženjering (Internet Engineering Task Force – IETF) za poruke koje su zaštićene šifriranjem. Može se upotrebljavati za digitalno potpisivanje, pregledavanje, autentikaciju ili šifriranje svih oblika digitalnih podataka.

Osnovna potvrda koju upotrebljava mehanizam s/MIME mora biti u skladu s normom X.509. Kako bi se osigurale zajedničke norme i postupci s ostalim prümskim aplikacijama, pravila za obradu s/MIME operacija za šifriranje ili za primjenu u različitim komercijalnim (Commercial Product of the Shelves, COTS) okolinama, su sljedeća:

slijed operacija: šifriranja pa potpisivanje,

algoritam za šifriranje AES (Advanced Encryption Standard) s duljinom ključa od 256 bita i RSA s duljinom ključa od 1024 bita upotrebljava se za simetrično, odnosno asimetrično šifriranje,

primjenjuje se hash algoritam SHA-1.

Funkcija s/MIME je ugrađena u veliku većinu suvremenih softverskih paketa za elektroničku poštu, uključujući Outlook, Mozilla Mail, kao i Netscape Communicator 4.x te funkcionira među svim većim suvremenim softverskim paketima.

Zbog lake integracije s/MIME-a u nacionalnu IT infrastrukturu na svim stranicama država, on je izabran kao održiv mehanizam za provedbu komunikacijske sigurnosne razine. Međutim, za učinkovitije postizanje cilja „Proof of Concept” i smanjenje troškova za prototipni razvoj razmjene podataka o DNK-u izabran je otvoreni standard JavaMail API. JavaMail API pruža jednostavno šifriranje i dešifriranje elektroničke pošte upotrebom s/MIME-a i/ili OpenPGP-a. Namjera je osigurati jedinstven i jednostavan API za korisnike elektroničke pošte koji žele slati i primati elektroničku poštu u bilo kojem od dva najpopularnija formata za šifriranje elektroničke pošte. Stoga će svaka najsuvremenija provedba JavaMail API ispunjavati zahtjeve iz dijela trećeg glave II. ovog Sporazuma, kao što je Bouncy Castle JCE (Java Criptographic Extension), koji će se upotrebljavati za provedbu s/MIME-a za razvoj prototipa za razmjenu podataka o DNK između svih država.

5.5.   Struktura aplikacije

Svaka država drugoj državi pruža niz normiziranih podataka o profilu DNK-a koji su u skladu s trenutnim zajedničkim kontrolnim dokumentom sučelja (ICD). To se može učiniti pružanjem logičnog pregleda pojedinačne nacionalne baze podataka ili uspostavom fizički izvezene baze podataka (indeksirana baza podataka).

Četiri glavne komponente: poslužitelj elektroničke pošte/s/MIME, aplikacijski poslužitelj, područje za strukturu podataka (Data Structure Area) za dobavljanje/unošenje podataka i bilježenje ulaznih/izlaznih poruka te mehanizam podudaranja (Match Engine) provode cjelokupnu aplikacijsku logiku na način koji je neovisan od proizvoda.

Kako bi se svim državama omogućila laka integracija komponenata u njihove pojedinačne nacionalne stranice, navedena zajednička funkcija se provodi putem komponenti iz otvorenih izvora koje svaka država može odabrati ovisno o svojoj IT politici i propisima. Zbog neovisnih karakteristika koje se primjenjuju za pristup indeksiranim bazama podataka koje sadržavaju profile DNK-a obuhvaćene dijelom trećim glavom II. ovog Sporazuma, svaka država može slobodno izabrati svoju softversku i hardversku platformu, uključujući bazu podataka i operativne sustave.

Za razmjenu podataka o DNK-u je razvijen prototip koji je i uspješno provjeren u postojećoj zajedničkoj mreži. Verzija 1.0 uvedena je u proizvodnu okolinu te se upotrebljava za svakodnevne operacije. Države mogu upotrebljavati zajednički razvijen proizvod, ali mogu razviti i vlastite proizvode. Komponente zajedničkog proizvoda će se održavati, prilagođavati i dalje razvijati u skladu s promjenama u IT, forenzičkim i/ili funkcionalnim zahtjevima policije.

Image 19

5.6.   Protokoli i norme koji se upotrebljavaju za strukturu aplikacije:

5.6.1.   XML

Razmjena podataka o DNK-u će u cijelosti upotrebljavati shemu XML kao privitak SMPT porukama elektroničke pošte. Jezik eXtensible Markup Language (XML) opći je jezik za označivanje koji preporuča W3C za stvaranje jezika za označivanje s posebnom svrhom, koji mogu opisivati mnogo različitih vrsta podataka. Opis profila DNK-a primjeren za razmjenu među svim državama stvara se s pomoću XML-a i sheme XML u ICD dokumentu.

5.6.2.   ODBC

Otvoreno povezivanje baza podataka (Open DataBase Connectivity) omogućuje standardnu softversku API metodu za pristup sustavima za upravljanje bazama podataka i neovisnost od programskih jezika, sustava baza podataka i operativnih sustava. Međutim, ODBC ima neke nedostatke. Upravljanje velikim brojem naprava korisnika može značiti više različitih pokretača i DLL-ova. Ta složenost može povećati ukupne troškove za upravljanje sustavom.

5.6.3.   JDBC

Java povezivanje baza podataka (Java DataBase Connectivity) je API za Java programski jezik koji definira kako korisnik može pristupiti bazi podataka. Za razliku od ODBC-a, JDBC ne zahtjeva upotrebu pojedinog niza lokalnih DLL-ova na desktopu.

Poslovna logika za obradu zahtjeva za profilom DNK-a i odgovora na stranicama svake države opisana je na sljedećem dijagramu. Tokovi zahtjeva i odgovora međusobno djeluju s neutralnim područjem podataka koji sadržava različite skupine podataka sa zajedničkom strukturom podataka.

Image 20

5.7.   Komunikacijska okolina

5.7.1.   Zajednička komunikacijska mreža: TESTA i njezina prateća infrastruktura

Aplikacija razmjene podataka o DNK-u upotrebljavat će elektroničku poštu, asinkroni mehanizam, za slanje zahtjeva i primanje odgovora među državama. Budući da sve države posjeduju barem jednu nacionalnu točku za pristup mreži TESTA, razmjena podataka o DNK-u će se odvijati preko mreže TESTA. TESTA preko svog posrednika elektroničke pošte omogućuje više usluga s dodanom vrijednošću. Usto što ugošćuje pretince elektroničke pošte mreže TESTA, ta infrastruktura može primjenjivati popise distribucije pošte i politike usmjeravanja. To omogućuje upotrebu mreže TESTA kao klirinške kuće za poruke adresirane na uprave povezane s domenama širom Unije. Mogu se uspostaviti i mehanizmi za provjeravanje prisutnosti virusa.

Posredovanje elektroničke pošte mreže TESTA temelji se na hardverskoj platformi visoke raspoloživosti koja se nalazi u prostorima središnje aplikacije mreže TESTA te je zaštićeno vatrozidom (firewall). Sustavi naziva domena (DNS) mreže TESTA prevodit će lokatore resursa u IP adrese i skrivati probleme s adresama od korisnika i aplikacija.

5.7.2.   Pitanje sigurnosti

Koncept virtualne privatne mreže (Virtual Private Network, VPN) provodi se u okviru mreže TESTA. Tehnologija prospajanja po oznakama (tag switching) koja se upotrebljava za izgradnju VPN-a, postat će podrška normi Višeprotokolno komutiranje na temelju oznaka (Multi-Protocol Label Switching - MPLS) koju je razvio IETF.

Image 21

MPLS je standardna IETF tehnologija koja ubrzava protok prometa u mreži izbjegavanjem analize paketa od strane posredničkih usmjeritelja (hopova). To se odvija na temelju takozvanih oznaka koje na paket pričvrste rubni usmjeritelji okosnice i to na temelju informacija koje su pohranjene u tablici prosljeđivanja (forwarding information base – FIB). Oznake se upotrebljavaju i za provedbu VPN-a.

MPLS spaja prednosti usmjeravanja sloja 3 s prednostima prospajanja sloja 2. Iz razloga što se IP adrese ne evaluiraju tijekom prijelaza kroz okosnicu, MPLS ne postavlja nikakva ograničenja za IP adresiranje.

Nadalje, poruke elektroničke pošte preko mreže TESTA bit će zaštićene mehanizmom za šifriranje koji pokreće s/MIME. Bez poznavanja ključa i posjedovanja prave potvrde nitko preko mreže ne može dešifrirati poruke.

5.7.3.   Protokoli i norme koji se upotrebljavaju preko komunikacijske mreže

5.7.3.1.

SMTP

SPTM je de facto norma za prijenos elektroničke pošte putem interneta. SMPT je relativno jednostavan protokol koji se temelji na tekstu, pri kojem se navodi jedan ili više primatelja poruke te se tada tekst poruke šalje. SMPT upotrebljava port TCP 25 na osnovi specifikacije IETF-a. Za određivanje SMPT poslužitelja za dano ime domene, upotrebljava se zapis MX (Mail eXchange) DNS (Domain Name Systems).

Iz razloga što se taj protokol na početku temeljio isključivo na tekstu u znakovnom sustavu ASCII, nije bio najprimjereniji za binarne datoteke. Norme poput MIME-a razvijene su za kodiranje binarnih datoteka namijenjenih prijenosu koji se odvija preko SMPT-a. Danas većina SMPT poslužitelja podržava produžetke 8BITMIME i s/MIME, što omogućuje da se binarne datoteke prenose gotovo isto jednostavno kao i običan tekst. Pravila obrade za s/MIME operacije opisane su u odjeljku s/MIME (vidjeti odjeljak 5.4.).

SMPT je „potisni” protokol koji ne dopušta „povlačenje” poruka iz udaljenog poslužitelja na zahtjev. Kako bi to učinio, korisnik pošte upotrebljava POP3ili IMAP. U okviru provedbe razmjene podataka o DNK-u odlučeno je da se upotrebljava protokol POP3.

5.7.3.2.

POP

Lokalni korisnici elektroničke pošte upotrebljavaju Post Office Protocol verziju 3 (POP3), aplikacijsko-slojni standardni internet protokol za dobivanje elektroničke pošte iz udaljenog poslužitelja preko TCP/IP veze. Upotrebom profila SMPT Submit protokola SMPT, korisnici elektroničke pošte šalju poruke putem interneta ili korporacijske mreže. MIME služi kao norma za privitke i tekst elektroničke pošte koji nije u znakovnom sustavu ASCII. Iako niti POP3 ni SMPT ne zahtijevaju elektroničku poštu koja je formatirana u skladu s normom MIME, internetska elektronička pošta u biti dolazi formatirana u skladu s normom MIME, pa stoga korisnici koji upotrebljavaju POP moraju razumjeti i upotrebljavati i MIME. Stoga će cjelokupna komunikacijska okolina iz dijela trećeg glave II. ovog Sporazuma uključivati komponente POP-a.

5.7.4.   Dodjela mrežne adrese

Operativna okolina

Europsko tijelo za registraciju IP adresa (European IP registration authority – RIPE) trenutačno je mreži TESTA dodijelilo namjenski blok podmreže razreda B. Dodjela IP adresa državama temelji se na geografskoj shemi u Europi. Razmjena podataka između država u okviru dijela trećeg glave II. ovog Sporazuma odvija se preko sveeuropske logički zatvorene IP mreže.

Testna okolina

Kako bi se osigurala okolina u kojoj bi se svakodnevno djelovanje između svih povezanih država odvijalo nesmetano, potrebno je uspostaviti testnu okolinu u zatvorenoj mreži za nove države koje se pripremaju uključiti u operacije. Naveden je popis parametara, uključujući IP adrese, postavke mreže, domene elektroničke pošte, kao i računi korisnika aplikacije te taj popis treba postaviti na odgovarajućoj stranici države. Usto, u svrhu testiranja konstruiran je niz izmišljenih profila DNK-a.

5.7.5.   Parametri za konfiguraciju

Uspostavlja se siguran sustav elektroničke pošte koji upotrebljava domenu eu.admin.net. Toj domeni i s njom povezanim adresama neće biti moguće pristupiti s lokacije koja se ne nalazi unutar domene TESTA EU zbog toga što su imena poznata isključivo na središnjem DNS poslužitelju mreže TESTA, koji je zaštićen od interneta.

Preslikavanje tih adresa sa stranice mreže TESTA (imena domaćina) na njihove IP adrese obavlja se s pomoću usluge TESTA DNS. Za svaku lokalnu domenu tom se središnjem DNS poslužitelju mreže TESTA dodaje poštanski unos (Mail entry) koji središnjem posredniku elektroničke pošte mreže TESTA posreduje sve e-poruke poslane lokalnim domenama mreže TESTA. Taj središnji posrednik elektroničke pošte mreže TESTA nakon toga ih prosljeđuje konkretnom poslužitelju elektroničke pošte lokalne domene upotrebom e-adresa lokalne domene. Tim načinom posredovanja elektroničke pošte kritične informacije sadržane u elektroničkoj pošti kreću se samo po zatvorenoj sveeuropskoj infrastrukturi mreže, a ne po nezaštićenom internetu.

Potrebno je uspostaviti poddomene (podebljani tekst u kurzivu) na stranicama država u skladu sa sljedećim poretkom riječi:

 

„application-type.State-code.pruem.testa.eu”, pri čemu je:

 

„State-code” jedna od dvoslovnih oznaka država (npr. AT, BE itd.);

 

„application-type” jedna od vrijednosti: DNK (DNA), FP (otisci prstiju) i CAR (podaci iz registra vozila).

Primjenom navedenog poretka riječi, poddomene država prikazane su u sljedećoj tablici:

 

Sintaksa poddomena država

Država

Poddomene

Napomene

BE

dna.be.pruem.testa.eu

 

fp.be.pruem.testa.eu

 

car.be.pruem.testa.eu

 

test.dna.be.pruem.testa.eu

 

test.fp.be.pruem.testa.eu

 

test.car.be.pruem.testa.eu

 

BG

dna.bg.pruem.testa.eu

 

fp.bg.pruem.testa.eu

 

car.bg.pruem.testa.eu

 

test.dna.bg.pruem.testa.eu

 

test.fp.bg.pruem.testa.eu

 

test.car.bg.pruem.testa.eu

 

CZ

dna.cz.pruem.testa.eu

 

fp.cz.pruem.testa.eu

 

car.cz.pruem.testa.eu

 

test.dna.cz.pruem.testa.eu

 

test.fp.cz.pruem.testa.eu

 

test.car.cz.pruem.testa.eu

 

DK

dna.dk.pruem.testa.eu

 

fp.dk.pruem.testa.eu

 

car.dk.pruem.testa.eu

 

test.dna.dk.pruem.testa.eu

 

test.fp.dk.pruem.testa.eu

 

test.car.dk.pruem.testa.eu

 

DE

dna.de.pruem.testa.eu

 

fp.de.pruem.testa.eu

 

car.de.pruem.testa.eu

 

test.dna.de.pruem.testa.eu

 

test.fp.de.pruem.testa.eu

 

test.car.de.pruem.testa.eu

 

EE

dna.ee.pruem.testa.eu

 

fp.ee.pruem.testa.eu

 

car.ee.pruem.testa.eu

 

test.dna.ee.pruem.testa.eu

 

test.fp.ee.pruem.testa.eu

 

test.car.ee.pruem.testa.eu

 

IE

dna.ie.pruem.testa.eu

 

fp.ie.pruem.testa.eu

 

car.ie.pruem.testa.eu

 

test.dna.ie.pruem.testa.eu

 

test.fp.ie.pruem.testa.eu

 

test.car.ie.pruem.testa.eu

 

EL

dna.el.pruem.testa.eu

 

fp.el.pruem.testa.eu

 

car.el.pruem.testa.eu

 

test.dna.el.pruem.testa.eu

 

test.fp.el.pruem.testa.eu

 

test.car.el.pruem.testa.eu

 

ES

dna.es.pruem.testa.eu

 

fp.es.pruem.testa.eu

 

car.es.pruem.testa.eu

 

test.dna.es.pruem.testa.eu

 

test.fp.es.pruem.testa.eu

 

test.car.es.pruem.testa.eu

 

FR

dna.fr.pruem.testa.eu

 

fp.fr.pruem.testa.eu

 

car.fr.pruem.testa.eu

 

test.dna.fr.pruem.testa.eu

 

test.fp.fr.pruem.testa.eu

 

test.car.fr.pruem.testa.eu

 

HR

dna.hr.pruem.testa.eu

 

fp.hr.pruem.testa.eu

 

car.hr.pruem.testa.eu

 

test.dna.hr.pruem.testa.eu

 

test.fp.hr.pruem.testa.eu

 

test.car.hr.pruem.testa.eu

 

IT

dna.it.pruem.testa.eu

 

fp.it.pruem.testa.eu

 

car.it.pruem.testa.eu

 

test.dna.it.pruem.testa.eu

 

test.fp.it.pruem.testa.eu

 

test.car.it.pruem.testa.eu

 

CY

dna.cy.pruem.testa.eu

 

fp.cy.pruem.testa.eu

 

car.cy.pruem.testa.eu

 

test.dna.cy.pruem.testa.eu

 

test.fp.cy.pruem.testa.eu

 

test.car.cy.pruem.testa.eu

 

LV

dna.lv.pruem.testa.eu

 

fp.lv.pruem.testa.eu

 

car.lv.pruem.testa.eu

 

test.dna.lv.pruem.testa.eu

 

test.fp.lv.pruem.testa.eu

 

test.car.lv.pruem.testa.eu

 

LT

dna.lt.pruem.testa.eu

 

fp.lt.pruem.testa.eu

 

car.lt.pruem.testa.eu

 

test.dna.lt.pruem.testa.eu

 

test.fp.lt.pruem.testa.eu

 

test.car.lt.pruem.testa.eu

 

LU

dna.lu.pruem.testa.eu

 

fp.lu.pruem.testa.eu

 

car.lu.pruem.testa.eu

 

test.dna.lu.pruem.testa.eu

 

test.fp.lu.pruem.testa.eu

 

test.car.lu.pruem.testa.eu

 

HU

dna.hu.pruem.testa.eu

 

fp.hu.pruem.testa.eu

 

car.hu.pruem.testa.eu

 

test.dna.hu.pruem.testa.eu

 

test.fp.hu.pruem.testa.eu

 

test.car.hu.pruem.testa.eu

 

MT

dna.mt.pruem.testa.eu

 

fp.mt.pruem.testa.eu

 

car.mt.pruem.testa.eu

 

test.dna.mt.pruem.testa.eu

 

test.fp.mt.pruem.testa.eu

 

test.car.mt.pruem.testa.eu

 

NL

dna.nl.pruem.nl.testa.eu

 

fp.nl.pruem.testa.eu

 

car.nl.pruem.testa.eu

 

test.dna.nl.pruem.testa.eu

 

test.fp.nl.pruem.testa.eu

 

test.car.nl.pruem.testa.eu

 

AT

dna.at.pruem.testa.eu

 

fp.at.pruem.testa.eu

 

car.at.pruem.testa.eu

 

test.dna.at.pruem.testa.eu

 

test.fp.at.pruem.testa.eu

 

test.car.at.pruem.testa.eu

 

PL

dna.pl.pruem.testa.eu

 

fp.pl.pruem.testa.eu

 

car.pl.pruem.testa.eu

 

test.dna.pl.pruem.testa.eu

 

test.fp.pl.pruem.testa.eu

 

test.car.pl.pruem.testa.eu

 

PT

dna.pt.pruem.testa.eu

 

fp.pt.pruem.testa.eu

 

car.pt.pruem.testa.eu

 

test.dna.pt.pruem.testa.eu

 

test.fp.pt.pruem.testa.eu

 

test.car.pt.pruem.testa.eu

 

RO

dna.ro.pruem.testa.eu

 

fp.ro.pruem.testa.eu

 

car.ro.pruem.testa.eu

 

test.dna.ro.pruem.testa.eu

 

test.fp.ro.pruem.testa.eu

 

test.car.ro.pruem.testa.eu

 

SI

dna.si.pruem.testa.eu

 

fp.si.pruem.testa.eu

 

car.si.pruem.testa.eu

 

test.dna.si.pruem.testa.eu

 

test.fp.si.pruem.testa.eu

 

test.car.si.pruem.testa.eu

 

SK

dna.sk.pruem.testa.eu

 

fp.sk.pruem.testa.eu

 

car.sk.pruem.testa.eu

 

test.dna.sk.pruem.testa.eu

 

test.fp.sk.pruem.testa.eu

 

test.car.sk.pruem.testa.eu

 

FI

dna.fi.pruem.testa.eu

 

fp.fi.pruem.testa.eu

 

car.fi.pruem.testa.eu

 

test.dna.fi.pruem.testa.eu

 

test.fp.fi.pruem.testa.eu

 

test.car.fi.pruem.testa.eu

 

SE

dna.se.pruem.testa.eu

 

fp.se.pruem.testa.eu

 

car.se.pruem.testa.eu

 

test.dna.se.pruem.testa.eu

 

test.fp.se.pruem.testa.eu

 

test.car.se.pruem.testa.eu

 

UK

dna.uk.pruem.testa.eu

 

fp.uk.pruem.testa.eu

 

car.uk.pruem.testa.eu

 

test.dna.uk.pruem.testa.eu

 

test.fp.uk.pruem.testa.eu

 

test.car.uk.pruem.testa.eu

 

POGLAVLJE 2.

RAZMJENA DAKTILOSKOPSKIH PODATAKA (KONTROLNI DOKUMENT SUČELJA)

Svrha je sljedećega kontrolnog dokumenta sučelja definirati zahtjeve za razmjenu daktiloskopskih informacija između sustava za automatsku identifikaciju osoba s pomoću otisaka prstiju (Automated Fingerprint Identification Systems – AFIS) država. On se temelji na provedbi ANSI/NIST-ITL 1-2000 (INT-I, verzija 4.22b) od strane Interpola.

Ta verzija obuhvaća sva osnovna određenja za logičke zapise tipa 1, tipa 2, tipa 4, tipa 9, tipa 13 i tipa 15 koji su potrebni za daktiloskopsku obradu na temelju slike i minucija.

1.   Pregled sadržaja datoteke

Daktiloskopska datoteka sastavljena je od više logičkih zapisa. Postoji 16 tipova zapisa navedenih u izvornoj normi ANSI/NIST-ITL 1-2000. Odgovarajući znakovi za razmak u znakovnom sustavu ASCII upotrebljavaju se između svakog zapisa te polja i potpolja unutar zapisa.

Za razmjenu informacija između agencije izvora i ciljne agencije upotrebljava se samo šest tipova zapisa:

Tip 1

informacije o prijenosu

Tip 2

alfanumeričke osobe/podaci o slučajevima

Tip 4

slika visoke razlučivosti u ljestvici sivih nijansi

Tip 9

zapis minucija

Tip 13

zapis slike traga promjenjive razlučivosti

Tip 15

zapis slike otiska dlana promjenjive razlučivosti

1.1.   Tip 1 – Zaglavlje datoteke

Ovaj zapis sadržava usmjerivačke informacije te informacije koje daju opis strukture ostatka datoteke. Taj tip zapisa definira i tipove prijenosa koji spadaju pod sljedeće šire kategorije:

1.2.   Tip 2 – Opisni tekst

Ovaj zapis sadržava tekstualne informacije od interesa za agenciju pošiljateljicu i agenciju primateljicu.

1.3.   Tip 4 – Slika visoke razlučivosti u ljestvici sivih nijansi

Ovaj se zapis upotrebljava za razmjenu daktiloskopskih slika visoke razlučivosti u ljestvici sivih nijansi (8-bitnih) uzorkovanih s razlučivošću 500 piksela po inču. Daktiloskopske slike komprimiraju se primjenom algoritma WSQ s omjerom od najviše 15:1. Ne smiju se upotrebljavati ostali algoritmi za komprimiranje ili nekomprimirane slike.

1.4.   Tip 9 – Zapis minucija

Zapisi tipa 9 upotrebljavaju se za razmjenu podataka o značajkama papilarnih linija ili minucija. Djelomično je njihova svrha izbjegavanje nepotrebnog umnožavanja postupaka za kodiranje sustava AFIS, a djelomično omogućivanje prijenosa AFIS kodova koji sadržavaju manje podataka od odgovarajućih slika.

1.5.   Tip 13 – Zapis slike traga promjenjive razlučivosti

Ovaj zapis upotrebljava se za razmjenu slika tragova otisaka prstiju te slika tragova otiska dlana promjenjive razlučivosti zajedno s tekstualnim alfanumeričkim informacijama. Razlučivost skeniranja slika iznosi 500 piksela po inču s 256 sivih nijansi. Ako je kvaliteta slike traga dostatna, tada se ona komprimira primjenom algoritma WSQ. Ako je to potrebno, razlučivost slika može se sporazumno proširiti na više od 500 piksela po inču te više od 256 sivih nijansi. U tom slučaju jako strogo se preporučuje upotreba formata JPEG 2000 (vidjeti Dodatak 39-7.).

1.6.   Zapis slike otiska dlana promjenjive razlučivosti

Zapisi slika tipa 15 u označenom polju upotrebljavaju se za razmjenu slika otiska dlana promjenjive razlučivosti zajedno s tekstualnim alfanumeričkim informacijama. Razlučivost skeniranja slika iznosi 500 piksela po inču s 256 sivih nijansi. Kako bi se na najmanju moguću mjeru svela količina podataka, sve slike otisaka dlanova komprimiraju se primjenom algoritma WSQ. Ako je to potrebno, razlučivost slika može se sporazumno proširiti na više od 500 piksela po inču te više od 256 sivih nijansi. U tom slučaju, strogo se preporučuje upotreba formata JPEG 2000 (vidjeti Dodatak 39-7.).

2.   Format zapisa

Datoteka prijenosa sastavljena je od jednog ili više logičkih zapisa. Za svaki logički zapis koji datoteka sadržava, prisutno je više informacijskih polja koji odgovaraju tom tipu zapisa. Svako informacijsko polje može sadržavati jednu ili više osnovnih informacija s jednom vrijednošću. Te se informacije kao cjelina upotrebljavaju za prijenos različitih aspekata podataka koji su sadržani u tom polju. Informacijsko polje može se sastojati i od jedne ili više informacija koje su zajedno povezane u skupinu te više puta ponovljene unutar polja. Takva skupina informacija naziva se potpolje. Informacijsko polje stoga se može sastojati od jednog ili više potpolja informacija.

2.1.   Razdjelnici informacija

U logičkim zapisima označenog polja mehanizmi za omeđivanje informacija primjenjuju se upotrebom četiriju razdjelnika informacija u znakovnom sustavu ASCII. Omeđene informacije mogu biti dijelovi zapisa unutar polja ili potpolja, polja unutar logičkog zapisa ili višestruke pojave potpolja. Ti razdjelnici informacija definirani su normom ANSI X3.4. Ti se znakovi upotrebljavaju za razdjeljivanje i kvalificiranje informacija u logičkom smislu. Ako ga promatramo u hijerarhijskom odnosu, znak za razdjelnik datoteke (File Separator – „FS”) najviše se uključuje, a slijede ga znakovi za razdjelnik skupine (Group Separator – „GS”), razdjelnik zapisa (Record Separator – „RS”) te naposljetku razdjelnik jedinice (Unit Separator – „US”). U tablici 1. navedeni su ti razdjelnici u znakovnom sustavu ASCII te opis njihove upotrebe u okviru te norme.

Razdjelnike informacija bi s funkcijske strane trebalo promatrati kao naznaku tipa podataka koji slijede. Znak „US” razdjeljuje pojedinačne informacije unutar polja ili potpolja. On predstavlja znak da je iduća informacija podatak koji se odnosi na to polje ili potpolje. Višestruka potpolja unutar polja razdijeljena znakom „RS” najavljuje početak iduće skupine ponovljene informacije ili ponovljenih informacija. Znak za razdjelnik „GS” između informacijskih polja najavljuje početak novog polja koje prethodi broju koji označuje to polje koje će se pojaviti. Slično tome, početak novog logičkog zapisa najavljuje se pojavom znaka „FS”.

Ta četiri znaka imaju svoje značenje samo kad se upotrebljavaju kao razdjelnici podataka u poljima s tekstom u znakovnom sustavu ASCII. Kada se ti znakovi pojavljuju u binarnim zapisima slika te binarnim poljima, tada ne posjeduju nikakvo konkretno značenje – samo su dio razmijenjenih podataka.

Obično ne bi trebalo biti praznih polja ili informacija te bi se stoga između bilo koja dva podatka trebao pojaviti samo jedan znak za razdjelnik. Do iznimke tome pravilu dolazi u onim slučajevima kada podaci u poljima ili informacije u prijenosu nisu raspoloživi, kada ih nema ili kada njihovo navođenje nije obvezno te kada obrada prijenosa ne ovisi o prisutnosti tih određenih podataka. U tim slučajevima višestruki ili susjedni razdjelnici pojavljuju se zajedno umjesto da se izmišljeni podaci unose između znakove za razdjelnike.

Za određenje polja koje je sastavljeno od triju informacija vrijedi sljedeće. Ako nedostaju podaci za drugu informaciju, u tom se slučaju između prve i treće informacije pojavljuju dva znaka za susjedni „US” razdjelnik za informacije. Ako nedostaju druga i treća informacija, u tom slučaju treba upotrijebiti tri znaka za razdjelnike – dva znaka „US” uz znak za razdjelnik završnog polja ili potpolja. Općenito, ako jedna ili više obveznih ili neobveznih informacija nisu na raspolaganju za neko polje ili potpolje, u tom slučaju treba unijeti odgovarajući broj znakova za razdjelnike.

Moguće su usporedne kombinacije dvaju ili više od četiriju raspoloživih znakova za razdjelnike. Ako podaci nedostaju ili nisu raspoloživi za informacije, potpolja ili polja, tada se unosi jedan znak za razdjelnike manje od broja zatraženih podataka, potpolja ili polja.

Tablica 1.

Upotrijebljeni razdjelnici

Oznaka

Tip

Opis

Heksadecimalna vrijednost

Decimalna vrijednost

US

Unit Separator

Separates information items

1F

31

RS

Record Separator

Separates subfields

1E

30

GS

Group Separator

Separates fields

1D

29

FS

File Separator

Separates logical records

1C

28

2.2.   Raspored zapisa

Za logičke zapise u označenom polju svakom se informacijskom polju koje se upotrebljava daje broj u skladu s tom normom. Format svakog polja sastoji se od logičkog zapisa broja tipa kojemu slijedi točka „.” te broja polja kojemu slijedi dvotočka „:”, dok njemu pak slijedi informacija koja odgovara tom polju. Broj označenog polja može biti bilo koji broj između 1 i 9 koji se pojavljuje između točke „.” i dvotočke „:”. Tumači se kao cijeli broj bez predznaka. To znači da je broj polja „2.123:” ekvivalentan i da se tumači na isti način kao broj polja „2.000000123:”.

Za ilustraciju se kroz cijeli ovaj dokument upotrebljava troznamenkasti broj za određivanje broja polja sadržanih u svakom od logičkih zapisa u označenom polju, opisanom u ovom dokumentu. Brojevi polja imaju oblik „TT.xxx:” pri čemu je „TT” tip zapisa s jednim ili dva znaka iza kojih slijedi točka. Sljedeća tri znaka sadržavaju odgovarajući broj polja kojemu slijedi dvotočka. Dvotočku slijede opisne informacije u znakovnom sustavu ASCII ili podaci o slikama.

Logički zapisi tipa 1 ili tipa 2 sadržavaju samo polja s tekstualnim podacima u znakovnom sustavu ASCII. Cjelokupna duljina zapisa (uključujući brojeve polja, dvotočke i znakove za razdjelnike) bilježi se kao prvo polje u znakovnom sustavu ASCII unutar svakog od tih tipova zapisa. Kontrolni znak za razdjelnik datoteka „FS” u znakovnom sustavu ASCII (koji označuje kraj logičkog zapisa ili prijenosa) dolazi iza posljednjeg bita informacija u znakovnom sustavu ASCII te se uključuje u duljinu zapisa.

U suprotnosti s konceptom označenog polja, zapis tipa 4 sadržava samo binarne podatke zapisane kao poredana binarna polja fiksne duljine. Cjelokupna duljina zapisa bilježi se u prvo binarno polje od četiri bajta svakog zapisa. Za taj binarni zapis ne bilježe se ni broj zapisa s točkom, niti identifikator polja s dvotočkom koja mu slijedi. Nadalje, zbog toga što su sve duljine polja tog zapisa fiksne ili određene, ni jedan od četiriju znakova za razdjelnike („US”, „RS”, „GS” ili „FS”) ne se tumači kao ništa drugo osim kao binarni podaci. Znak „FS” za binarni zapis ne upotrebljava se kao razdjelnik zapisa ili znak za završetak prijenosa.

3.   Logički zapis tipa 1: zaglavlje datoteke

Taj zapis opisuje strukturu datoteke, tip datoteke te ostale važne informacije. Niz znakova koji se upotrebljavaju za polja tipa 1 sadržavaju samo 7-bitni kôd u zapisu ANSI za razmjenu informacija.

3.1.   Polja za logički zapis tipa 1

3.1.1.   Polje 1.001: Duljina logičkog zapisa (Logical Record Length – LEN)

To polje sadržava ukupan zbroj bajtova u cijelom logičkom zapisu tipa 1. Polje započinje s „1.001:”, a slijedi mu ukupna duljina zapisa, uključujući svaki znak svakog polja i razdjelnika informacija.

3.1.2.   Polje 1.002: Broj verzije (Version Number – VER)

Kako bi se osiguralo da korisnici znaju koja se verzija norme ANSI/NIST upotrebljava, ovo polje od četiri bajta navodi broj verzije norme koju primjenjuju softver ili sustav koji stvara datoteku. Prva dva bajta navode glavni referentni broj verzije, a druga dva pomoćni revizijski broj. Na primjer, izvorna norma 1986 smatra se prvom verzijom te je označena s „0100”, dok je sadašnja norma ANSI/NIST-ITL 1-2000 „0300”.

3.1.3.   Polje 1.003: Sadržaj datoteke (File Content – CNT)

U tom su polju navedeni svi zapisi u datoteci prema tipu zapisa i redoslijedu prema kojem se zapisi pojavljuju u logičkoj datoteci. Polje je sastavljeno od jednog ili više potpolja, od kojih svako naizmjence sadržava dvije informacije koje opisuju jedan logički zapis koji je moguće pronaći u trenutnoj datoteci. Potpolja se unose po istom redoslijedu prema kojem su zabilježeni i preneseni zapisi.

Prva informacija u prvom potpolju jest „1” te se odnosi na taj zapis tipa 1. Slijedi druga informacija koja sadržava broj ostalih zapisa sadržanih u datoteci. Taj je broj jednak zbroju preostalih potpolja polja 1.003.

Svako od preostalih potpolja povezano je s jednim zapisom unutar datoteke, a slijed potpolja odgovara slijedu zapisa. Svako potpolje sadržava dvije informacije. Prva označuje tip zapisa. Druga je IDC zapisa. Znak „US” upotrebljava se za razdjeljivanje dviju informacija.

3.1.4.   Polje 1.004: Tip prijenosa (Type of Transaction – TOT)

To polje sadržava mnemonik od triju slova koja određuju tip prijenosa. Ti se kodovi mogu razlikovati od onih koje upotrebljavaju ostale provedbe norme ANSI/NIST.

CPS: Pretraga otisaka počinitelja kaznenih djela u bazi podataka otisaka (Criminal Print-to-Print Search). Taj je prijenos zahtjev za pretragu zapisa u vezi s kaznenim djelom u bazi podataka otisaka. Otisci osobe u datoteku se uključuju kao slike komprimirane primjenom algoritma WSQ.

U slučaju da nema pogotka (No-HIT), prikazuju se sljedeći logički zapisi:

1 zapis tipa 1,

1 zapis tipa 2.

U slučaju pogotka (HIT), prikazuju se sljedeći logički zapisi:

1 zapis tipa 1,

1 zapis tipa 2,

1–14 zapisa tipa 4.

Sažetak CPS TOT-a nalazi se u Tablici A.6.1. (Dodatak 39-6.).

PMS: Pretraga otisaka prema tragovima (Print-to-Latent Search). Taj se prijenos upotrebljava kad se niz otisaka pretražuje u bazi podataka neidentificiranih tragova. Odgovor sadržava odluku o tome je li došlo do pogotka ili nije (HIT/No-HIT) u ciljanoj AFIS pretrazi. Ako postoji više neidentificiranih tragova, prikazuje se više SRE prijenosa s jednim tragom po prijenosu. Otisci osobe u datoteku se uključuju kao slike komprimirane primjenom algoritma WSQ.

U slučaju da nema pogotka (No-HIT), prikazuju se sljedeći logički zapisi:

1 zapis tipa 1,

1 zapis tipa 2.

U slučaju pogotka (HIT), prikazuju se sljedeći logički zapisi:

1 zapis tipa 1,

1 zapis tipa 2,

1 zapis tipa 13.

Sažetak PMS TOT-a nalazi se u Tablici A.6.1. (Dodatak 39-6.).

MPS: Pretraga tragova prema otiscima (Latent-to-Print Search). Taj se prijenos upotrebljava kad se tragovi pretražuju u bazi podataka otisaka. U datoteku se uključuju informacije o minucijama tragova i slika (komprimirana primjenom algoritma WSQ).

U slučaju da nema pogotka (No-HIT), prikazuju se sljedeći logički zapisi:

1 zapis tipa 1,

1 zapis tipa 2.

U slučaju pogotka (HIT), prikazuju se sljedeći logički zapisi:

1 zapis tipa 1,

1 zapis tipa 2,

1 zapis tipa 4 ili tipa 15.

Sažetak MPS TOT-a nalazi se u Tablici A.6.4. (Dodatak 39-6.).

MMS: Pretraga tragova prema tragovima (Latent-to-Latent Search). U tom prijenosu datoteka sadržava trag koji treba pretražiti u bazi podataka neidentificiranih tragova kako bi se uspostavile poveznice između različitih mjesta kaznenog djela. U datoteku moraju biti uključene informacije o minucijama tragova i slika (komprimirana primjenom algoritma WSQ).

U slučaju da nema pogotka (No-HIT), prikazuju se sljedeći logički zapisi:

1 zapis tipa 1,

1 zapis tipa 2.

U slučaju pogotka (HIT), prikazuju se sljedeći logički zapisi:

1 zapis tipa 1,

1 zapis tipa 2,

1 zapis tipa 13.

Sažetak MMS TOT-a nalazi se u Tablici A.6.4. (Dodatak 39-6.).

SRE: Tu transakciju upotrebljava ciljna agencija kao odgovor na daktiloskopske podneske. Odgovor sadržava odluku o tome je li došlo do pogotka ili nije (HIT/No-HIT) u ciljanoj AFIS pretrazi. Ako postoji više kandidata, prikazuje se više SRE prijenosa s jednim kandidatom po prijenosu.

Sažetak SRE TOT-a nalazi se u Tablici A.6.2. (Dodatak 39-6.).

ERR: Tu transakciju prikazuje ciljani sustav AFIS kada dođe do pogreške prilikom prijenosa. Uključuje polje s porukom (ERM) koje navodi pronađenu pogrešku. Prikazuju se sljedeći logički zapisi:

1 zapis tipa 1,

1 zapis tipa 2.

Sažetak MMS TOT-a nalazi se u Tablici A.6.3. (Dodatak 39-6.).

Tablica 2.

Kodovi koji su dozvoljeni prilikom prijenosa

Vrsta transakcije

Logički tip zapisa

1

2

4

9

13

15

CPS

M

M

M

SRE

M

M

C

(C in case of latent HITs)

C

C

MPS

M

M

M (1*)

M

MMS

M

M

M (1*)

M

PMS

M

M

M*

M*

ERR

M

M

Legenda:

M

=

obvezno,

M*

=

može se uključiti samo jedan od oba tipa zapisa,

O

=

neobvezno,

C

=

uvjetno, ovisi o tome jesu li podaci raspoloživi,

=

nije dozvoljeno,

1*

=

uvjetno, ovisi o naslijeđenim sustavima.

3.1.5.   Polje 1.005: Datum prijenosa (Date of Transaction – DAT)

Ovo polje označuje datum na koji je prijenos započeo te je u skladu sa zapisom norme ISO: GGGGMMDD

pri čemu YYYY označuje godinu, MM mjesec, a DD dan u mjesecu. Kod jednoznamenkastih brojeva na početku se upotrebljava nula. Na primjer, „19931004” predstavlja 4. listopada 1993.

3.1.6.   Polje 1.006: Prioritet (Priority – PRY)

Ovo neobvezno polje definira prioritet zahtjeva na ljestvici od 1 do 9. „1” je najviši prioritet”, a „9” najniži. Prijenosi prioriteta „1” obrađuju se odmah.

3.1.7.   Polje 1.007: Identifikator ciljne agencije (Destination Agency Identifier – DAI)

To polje određuje ciljnu agenciju prijenosa.

Polje se sastoji od dviju informacija u sljedećem formatu: CC/agency.

Prva informacija sadržava kôd zemlje (Country Code – CC), definiran normom ISO 3166, duljine dva alfanumerička znaka. Druga stavka, agency, jest identifikacija agencije u obliku slobodnog teksta od najviše 32 alfanumerička znaka.

3.1.8.   Polje 1.008: Identifikator agencije izvora (Originating Agency Identifier – ORI)

Ovo polje određuje izvor datoteke te je istog formata kao DAI (Polje 1.007).

3.1.9.   Polje 1.009: Kontrolni broj prijenosa (Transaction Control Number – TNC)

Ovo je kontrolni broj za pozivanje. Generira ga računalo te ima sljedeći format: YYSSSSSSSSA

pri čemu YY označuje godinu, SSSSSSSS je osmoznamenkasti serijski broj, a A je kontrolni znak koji se generira u skladu s postupkom iz Dodatka 39-2.

Ako TCN nije raspoloživ, to se polje, YYSSSSSSSSA, ispunjava nulama i kontrolnim znakom koji se generira kao što je gore navedeno.

3.1.10.   Polje 1.010: Kontrolni odgovor prijenosa (Transaction Control Response – TCR)

Ako je poslan zahtjev, na koji je ovo odgovor, to neobvezno polje sadržava kontrolni broj prijenosa poruke zahtjeva. Stoga je istog formata kao TCN (Polje 1.009).

3.1.11.   Polje 1.011: Izvorna razlučivost skeniranja (Native Scanning Resolution – NSR)

Ovo polje navodi uobičajenu razlučivost skeniranja sustava koju podržava izvor prijenosa. Razlučivost se navodi kao znak od dviju znamenki iza kojeg slijedi decimalna točka, a zatim još dvije znamenke.

Za sve prijenose na temelju članka 533. i članka 534. ovog Sporazuma brzina uzorkovanja iznosi 500 piksela po inču ili 19,68 piksela po mm.

3.1.12.   Polje 1.012: Nominalna razlučivost prijenosa (Nominal Transmitting Resolution – NTR)

Ovo polje od pet bajtova navodi nominalnu razlučivost prijenosa za slike koje se prenose. Razlučivost je izražena u pikselima/mm u istom formatu kao NSR (Polje 1.011).

3.1.13.   Polje 1.013: Naziv domene (Domain Name – DOM)

Ovo obvezno polje označuje naziv domene za provedbu logičkog zapisa tipa 2 koji definiraju korisnici. Sastoji se od dviju informacija te je „INT-I{}{US}}4.22{}{GS}}”.

3.1.14.   Polje 1.014: Srednje vrijeme po Greenwichu (Greenwich mean time – GMT)

Ovo obvezno polje pruža mehanizam za izražavanje datuma i vremena u jedinicama srednjeg vremena po Greenwichu (GMT). Ako se upotrebljava, GMT polje sadržava univerzalni datum koji je naveden uz lokalni datum sadržan u polju 1.005 (DAT). Upotreba GMT polja uklanja nedosljednosti lokalnog vremena s kojima se susreće kad se prijenos i njezin odgovor prenose između dva mjesta koje razdvaja više vremenskih zona. GMT pruža univerzalan datum i 24-satno vrijeme koje ne ovisi o vremenskim zonama. Predstavljeno je „CCYYMMDDHHMMSSZ”, nizom od 15 znakova koji je sastavljen od datuma u skladu s GMT-om te završava sa „Z”. Znakovi „CCYY” jesu godina prijenosa, znakovi „MM” jesu desetice i jedinice vrijednosti mjeseca, znakovi „DD” jesu desetice i jedinice vrijednosti dana u mjesecu, znakovi „HH” jesu sat, „MM” jest minuta, a „SS” jest sekunda. Cjelokupni datum ne smije biti kasniji od trenutačnog datuma.

4.   Logički zapis tipa 2: opisni tekst

Struktura većine ovog zapisa nije definirana izvornom normom ANSI/NIST. Zapis sadržava informacije od posebnog interesa za agencije koje šalju ili primaju datoteku. Kako bi se osigurala usklađenost daktiloskopskih sustava, potrebno je da zapis sadržava samo polja navedena u nastavku. U ovom se dokumentu određuje koja su polja obvezna, a koja nisu, te se definira struktura pojedinih polja.

4.1.   Polja za logički zapis tipa 2

4.1.1.   Polje 2.001: Duljina logičkog zapisa (Logical Record Length – LEN)

Ovo obvezno polje sadržava duljinu ovog zapisa tipa 2 te se u njemu navodi ukupan broj bajtova, uključujući svaki znak svakog polja sadržanog u zapisu te u razdjelnicima informacija.

4.1.2.   Polje 2.002: Znak za označivanje slike (Image Designation Character – IDC)

IDC sadržan u ovom obveznom polju jest prikaz ICD-a u znakovnom sustavu ASCII kao što je definirano u polju sadržaja datoteke (CNT) zapisa tipa 1 (Polje 1.003).

4.1.3.   Polje 2.003: Informacije o sustavu (System Information – SYS)

Ovo je polje obvezno te sadržava četiri bajta koji označuju s kojom je verzijom INT-I ovaj zapis tipa 2 u skladu.

Prva dva bajta navode glavni broj verzije, a druga dva pomoćni revizijski broj. Na primjer, ova provedba temelji se na INT-I verziji 4 revizija 22 te se prikazuje kao „0422”.

4.1.4.   Polje 2.007: Broj slučaja (Case Number – CNO)

Ovo je broj koji dodjeljuje lokalni daktiloskopski ured skupini tragova pronađenih na mjestu kaznenog djela. Prihvaća se sljedeći format: CC/number

pri čemu je CC Interpolov kôd zemlje, duljine dva alfanumerička znaka, a broj mora biti usklađen s odgovarajućim lokalnim smjernicama te može biti duljine do najviše 32 alfanumerička znaka.

Ovo polje omogućuje sustavu da prepozna tragove povezane s određenim kaznenim djelom.

4.1.5.   Polje 2.008: Broj slijeda (Sequence Number – SQN)

Ovo polje označuje svaki slijed tragova u okviru pojedinog slučaja. Može biti duljine do najviše četiri brojčana znaka. Slijed je trag ili niz tragova koji su povezani u skupinu u svrhu katalogiziranja i/ili pretrage. Ovo određenje znači da i samo jednom tragu treba dodijeliti broj slijeda.

Ovo polje, zajedno s MID (Polje 2.009), može se uključiti za prepoznavanje pojedinog traga unutar slijeda.

4.1.6.   Polje 2.009: Identifikator traga (Latent Identifier – MID)

Ovo polje navodi pojedinačni trag unutar slijeda. Vrijednost jest jedno ili dva slova, s time da se „A” dodjeljuje prvom tragu, a „B” drugom, te tako do „ZZ”. Ovo se polje upotrebljava analogno za broj slijeda tragova o kojem je bilo riječi u opisu za SQN (Polje 2.008).

4.1.7.   Polje 2.010: Referentni broj počinitelja kaznenog djela (Criminal Reference Number – CRN)

Ovo je jedinstven referentni broj koji nacionalna agencija dodjeljuje pojedincu koji je prvi put optužen za počinjenje kaznenog djela. Unutar jedne države ni jedan pojedinac nema više od jednog CRN, niti ga dijeli s bilo kojim drugim pojedincem. Međutim, isti pojedinac može posjedovati više referentnih brojeva počinitelja kaznenog djela u više država, koji se razlikuju s pomoću koda države.

Prihvaća se sljedeći format za polje CRN: CC/number

pri čemu je CC kôd države, definiran normom ISO 3166, duljine dva alfanumerička znaka, a broj mora biti usklađen s odgovarajućim lokalnim smjernicama agencije izdavateljice te može biti duljine do najviše 32 alfanumerička znaka.

Za prijenose na temelju članka 533. i članka 534. ovog Sporazuma ovo se polje upotrebljava za nacionalni referentni broj počinitelja kaznenog djela agencije izvora koji je povezan sa slikama u zapisima tipa 4 ili tipa 15.

4.1.8.   Polje 2.012: Identifikacijski broj (Miscellaneous Identification Number – MN1)

Ovo polje sadržava CRN (Polje 2.010) koji se prenosi preko CPS ili PMS prijenosa bez koda države koja vodi operaciju.

4.1.9.   Polje 2.013: Identifikacijski broj (Miscellaneous Identification Number – MN2)

Ovo polje sadržava CNO (Polje 2.007) koji se prenosi preko MPS ili MPS prijenosa osim kôda zemlje koja vodi operaciju.

4.1.10.   Polje 2.014: Identifikacijski broj (Miscellaneous Identification Number – MN3)

Ovo polje sadržava SQN (Polje 2.008) koji se prenosi preko MPS ili MPS prijenosa.

4.1.11.   Polje 2.015: Identifikacijski broj (Miscellaneous Identification Number – MN4)

Ovo polje sadržava MID (Polje 2.009) koji se prenosi preko MPS ili MPS prijenosa.

4.1.12.   Polje 2.063: Dodatne informacije (Additional Information – INF)

U slučaju SRE prijenosa na PMS zahtjev ovo polje daje informacije o otisku prsta koji je uzrokovao mogući pogodak (HIT). Format polja je sljedeći:

NN, pri čemu je NN kôd položaja prsta definiran u tablici 5., duljine dvije znamenke.

U svim drugim slučajevima ovo polje nije obvezno. Sastoji se od najviše 32 alfanumerička znaka te može dati dodatne informacije o zahtjevu.

4.1.13.   Polje 2.064: Popis tuženika (Respondents List – RLS)

Ovo polje sadržava najmanje dva potpolja. Prvo potpolje opisuje tip pretrage koja se izvršava, primjenom mnemonike od triju slova koja navode tip prijenosa u TOT-u (Polje 1.004). Drugo potpolje sadržava jedan znak. „I” se upotrebljava za označivanje pogotka (HIT), a „N” se upotrebljava za označivanje da nisu pronađeni podudarajući slučajevi (No-HIT). Treće potpolje sadržava identifikator slijeda za rezultat o kandidatu te ukupan broj kandidata odvojenih kosom crtom. Više poruka vraća se ako postoji više kandidata.

U slučaju pogotka (HIT), četvrto potpolje sadržava rezultat duljine naviše šest znamenki. Ako je pogodak (HIT) potvrđen, vrijednost ovog potpolja definira se kao „999999”.

Primjer: „CPS{}{RS}}I{}{RS}}001/001{}{RS}}999999{}{GS}}”

Ako udaljeni AFIS ne prikaže rezultate, tada se u odgovarajućoj točki upotrebljava rezultat nula.

4.1.14.   Polje 2.074: Polje poruke o statusu/pogrešci (Status/Error Field – ERM)

Ovo polje sadržava poruku o pogrešci koja je nastala prilikom prijenosa, a koja se vraća osobi koja je uputila zahtjev kao dio prijenosa pogreške.

Tablica 3.

Poruke o pogrešci

Brojčani kôd (1-3)

Značenje (5-128)

003

ERROR: UNAUTHORISED ACCESS

101

Mandatory field missing

102

Invalid record type

103

Undefined field

104

Exceed the maximum occurrence

105

Invalid number of subfields

106

Field length too short

107

Field length too long

108

Field is not a number as expected

109

Field number value too small

110

Field number value too big

111

Invalid character

112

Invalid date

115

Invalid item value

116

Invalid type of transaction

117

Invalid record data

201

ERROR: INVALID TCN

501

ERROR: INSUFFICIENT FINGERPRINT QUALITY

502

ERROR: MISSING FINGERPRINTS

503

ERROR: FINGERPRINT SEQUENCE CHECK FAILED

999

ERROR: ANY OTHER ERROR. FOR FURTHER DETAILS CALL DESTINATION AGENCY.

Poruke o pogrešci u rasponu između 100 i 199:

 

Te se poruke o pogrešci odnose na potvrdu zapisa ANSI/NIST te su definirane kao:

 

<error_code 1>: IDC <idc_number 1> FIELD <field_id 1> <dynamic text 1> LF

 

<error_code 2>: IDC <idc_number 2> FIELD <field_id 2> <dynamic text 2>…

pri čemu je

error_code kôd koji se odnosi samo i jedino na konkretni razlog (vidjeti tablicu 3.),

field_id broj nepravilnog polja norme ANSI/NIST (npr. 1.001, 2.001, …) u formatu <record_type>.<field_id>.<sub_field_id>,

dinamički tekst detaljniji dinamički opis pogreške,

LS upravljački znak novog retka (Line Feed) koji razdjeljuje pogreške, ako dođe do više od jedne pogreške,

ICD za zapis tipa 1 definiran kao „-1”.

Primjer:

 

201: IDC - 1 FIELD 1.009 WRONG CONTROL CHARACTER {}{LF}} 115: IDC 0 FIELD 2.003 INVALID SYSTEM INFORMATION

Ovo je polje obvezno za prijenose pogrešaka.

4.1.15.   Polje 2.320: Očekivani broj kandidata (Expected Number of Candidates – ENC)

Ovo polje sadržava najveći mogući broj kandidata za provjeru koje očekuje agencija koja podnosi zahtjev. ENC vrijednost ne smije premašivati vrijednosti definirane u tablici 11.

5.   Logički zapis tipa 4: slika visoke razlučivosti u ljestvici sivih nijansi

Treba napomenuti da su zapisi tipa 4 binarni, a ne u znakovnom sustavu ASCII. Stoga je svakom polju dodijeljeno konkretno mjesto unutar zapisa, što znači da su sva polja obvezna.

Ta norma omogućuje da se u zapisu navode veličina slike i razlučivost. Logički zapisi tipa 4 moraju sadržavati podatke o daktiloskopskoj slici koji se prenose pri uobičajenoj gustoći od 500 do 520 piksela po inču. Željena brzina novih kreacija jest pri gustoći od 500 piksela po inču ili 19.68 piksela po mm. Gustoća od 500 piksela po inču gustoća je koju navodi INT-I, osim što slični sustavi mogu međusobno komunicirati u drugačijoj brzini, ali u okviru 500 do 520 piksela po inču.

5.1.   Polja za logički zapis tipa 4

5.1.1.   Polje 4.001: Duljina logičkog zapisa (Logical Record Length – LEN)

Ovo polje od četiri bajta sadržava duljinu ovog zapisa tipa 4 te se u njemu ukupan broj bajtova, uključujući svaki bajt svakog polja sadržanog u zapisu.

5.1.2.   Polje 4.002: Znak za označivanje slike (Image Designation Character – IDC)

Ovo je binarni prikaz od dva bajta IDC broja iz datoteke zaglavlja (header file).

5.1.3.   Polje 4.003: Tip otiska (Impression Type – MP)

Tip otiska jest polje od jednog bajta koje zauzima mjesto šestog bajta zapisa.

Tablica 4.

Tip otiska prsta

Kôd

Opis

0

Live-scan of plain fingerprint

1

Live-scan of rolled fingerprint

2

Non-live scan impression of plain fingerprint captured from paper

3

Non-live scan impression of rolled fingerprint captured from paper

4

Latent impression captured directly

5

Latent tracing

6

Latent photo

7

Latent lift

8

Swipe

9

Unknown

5.1.4.   Polje 4.004: Položaj prsta (Finger Position – FGP)

Ovo polje fiksne duljine od 6 bajtova zauzima mjesta od sedam do dvanaest u zapisu tipa 4. Sadržava moguće položaje prsta, počevši od krajnje lijevog bajta (sedmi bajt zapisa). Poznati ili najvjerojatniji položaj prsta preuzet se iz tablice 5. Unosom izmjeničnih položaja prsta u preostalih pet bajtova upotrebom istog formata može se navesti do pet dodatnih prstiju. Ako se navodi manje od pet položaja prstiju, neiskorišteni bajtovi se ispunjavaju s binarnim brojem 255. Za navođenje svih položaja prstiju upotrebljava se kôd 0 za nepoznato.

Tablica 5.

Kôd za položaj prsta i najveća veličina

Položaj prsta

Kôd prsta

Širina

(mm)

Duljina

(mm)

Unknown

0

40,0

40,0

Right thumb

1

45,0

40,0

Right index finger

2

40,0

40,0

Right middle finger

3

40,0

40,0

Right ring finger

4

40,0

40,0

Right little finger

5

33,0

40,0

Left thumb

6

45,0

40,0

Left index finger

7

40,0

40,0

Left middle finger

8

40,0

40,0

Left ring finger

9

40,0

40,0

Left little finger

10

33,0

40,0

Plain right thumb

11

30,0

55,0

Plain left thumb

12

30,0

55,0

Plain right four fingers

13

70,0

65,0

Plain left four fingers

14

70,0

65,0

Za tragove s mjesta počinjenja kaznenog djela upotrebljavaju se samo kodovi od 0 do 10.

5.1.5.   Polje 4.005: Razlučivost skeniranja slike (Image Scanning Resolution – ISR)

Ovo polje od jednog bajta zauzima mjesto trinaestog bajta u zapisu tipa 4. Ako sadržava „0”, tada je slika uzorkovana najpoželjnijom brzinom skeniranja od 19,68 piksela po mm (500 piksela po inču). Ako sadržava „1”, tada je slika uzorkovana alternativnom brzinom skeniranja kao što je navedeno u zapisu tipa 1.

5.1.6.   Polje 4.006: Duljina vodoravne linije (Horizontal Line Length – HLL)

Ovo polje nalazi se na četrnaestom i petnaestom bajtu u zapisu tipa 4. Navodi broj piksela koji se nalazi u svakoj pretražnoj liniji. Prvi bajt jest najvažniji.

5.1.7.   Polje 4.007: Duljina okomite linije (Vertical Line Length – VLL)

Ovo polje u šesnaestom i sedamnaestom bajtu bilježi broj pretražnih linija koje se nalaze u slici. Prvi bajt jest najvažniji.

5.1.8.   Polje 4.008: Kompresijski algoritam ljestvice sivih nijansi (Gray-scale Compression Algorithm – GCA)

Ovo polje od jednog bajta navodi kompresijski algoritam ljestvice sivih nijansi koji se upotrebljava za kodiranje podataka o slici. Za tu provedbu binarni kôd 1 označuje da je upotrijebljena kompresija WSQ (Dodatak 39-7.).

5.1.9.   Polje 4.009: Slika (The image)

Ovo polje sadržava niz bajtova koji predstavljaju sliku. Njegova struktura naravno ovisi o primijenjenom kompresijskom algoritmu.

6.   Logički zapis tipa 9: zapis minucija

Zapisi tipa 9 sadržavaju tekst u znakovnom sustavu ASCII koji opisuje minucije i s njima povezane informacije kodirane iz traga. U vezi s prijenosom pretrage traga, ne postoji ograničenje za te zapise tipa 9 u datoteci, od kojih je svaka namijenjena različitom pogledu ili tragu.

6.1.   Ekstrakcija minucija

6.1.1.   Identifikacija tipa minucije

Norma određuje tri identifikatora koji se upotrebljavaju za opisivanje tipa minucije. Oni su navedeni u tablici 6. Tip 1 označuje završetak papilarne linije. Tip 2 označuje bifurkaciju. Ako minuciju nije moguće jasno kategorizirati kao jedan od gore navedenih tipova, tada se označuje kao „ostalo”, tj. tip „0”.

Tablica 6.

Tipovi minucija

Tip

Opis

0

Other

1

Ridge ending

2

Bifurcation

6.1.2.   Položaj i tip minucije

Kako bi obrasci bili u skladu s Odsjekom 5. norme ANSI INCITS 378-2004, za određivanje položaja (lokacije i smjera kuta) pojedine minucije upotrebljava se sljedeća metoda, koja nadograđuje trenutnu normu INCITS 378-2004.

Položaj ili lokacija minucije koja čini završetak papilarne linije jest točka razdvajanja srednje osi doline, neposredno ispred završetka papilarne linije. Ako se tri grane doline stanjuju na os širine jednog piksela, točka sjecišta jest lokacija minucije. Slično tomu, lokacija minucije za bifurkaciju jest točka razdvajanja srednje osi papilarne linije. Ako se svaka od tri grane papilarne linije stanji na os širine jednog piksela, točka gdje se te tri grane sijeku jest lokacija minucije.

Nakon što se završeci papilarnih linija pretvore u bifurkacije, sve minucije na daktiloskopskoj slici prikazane su kao bifurkacije. Koordinate piksela X i Y sjecišta triju grana svake minucije mogu se neposredno formatirati. Određivanje smjera minucije može se razabrati iz svake bifurkacijske osi. Proučavaju se tri grane svake bifurkacijske osi te se određuje točka završetka svake određene grane. Slika 6.1.2. prikazuje tri metode koje se upotrebljavaju za određivanje završetka grane na osnovi razlučivosti skeniranja od 500 ppi.

Završetak se utvrđuje u skladu s tim koji se događaj desi prvo. Broj piksela temelji se na razlučivosti skeniranja od 500 ppi. Različite razlučivosti skeniranja značile bi različiti broj piksela.

udaljenost od 0.064” (32. piksel);

završetak grane osi na udaljenosti od 0.02” i 0.064” (10. do 32. piksela), kraće grane se ne koriste;

do druge bifurkacije dolazi se na udaljenosti od 0.064” (prije 32. piksela).

Image 22

Kut minucija određuje se s pomoću tri virtualne zrake koje izlaze iz točke bifurkacije te se protežu do završetka svake grane. Najmanji od tri kuta koji stvaraju zrake raspolovljava se kako bi se naznačio smjer minucija.

6.1.3.   Koordinatni sustav

Kartezijski koordinatni sustav upotrebljava se za izražavanje minucija otiska prsta. Lokacije minucija prikazane su svojim x i y koordinatama. Koordinatni sustav počinje u gornjem lijevom kutu izvorne slike, s time da x raste prema desno, a y dolje. Koordinate minucija x i y prikazuju se u jedinicama piksela iz ishodišta. Treba napomenuti da lokacija izvorišta i jedinica mjere nisu u skladu s dogovorom koji se upotrebljava u određenjima tipa 9 u normi ANSI/NIST-ITL 1-2000.

6.1.4.   Smjer minucija

Kutovi su izraženi u standardnom matematičkom formatu, s nula stupnjeva na desnoj strani te kutovima koji rastu u smjeru obrnutom od kazaljki na satu. Kod završetka papilarne linije zabilježeni kutovi su u smjeru natrag niz papilarnu liniju, a kod bifurkacije prema središtu doline. Taj je dogovor 180 stupnjeva suprotan dogovoru za kutove opisanom u određenjima tipa 9 u normi ANSI/NIST-ITL 1-2000.

6.2.   Polja za logički zapis tipa 9 u formatu INCITS-378

Sva polja zapisa tipa 9 bilježe se kao tekst u znakovnom sustavu ASCII. U ovom zapisu označenog polja nisu dopuštena binarna polja.

6.2.1.   Polje 9.001: Duljina logičkog zapisa (Logical record length – LEN)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadržava duljinu logičkog zapisa koji navodi ukupan broj bajtova, uključujući svaki znak svakog polja sadržanog u zapisu.

6.2.2.   Polje 9.002: Znak za označivanje slike (Image designation character – IDC)

Ovo obvezno polje od dva bajta upotrebljava se za identifikaciju i lokaciju podataka o minucijama. IDC koji se nalazi u ovom polju mora se podudarati s IDC-om koji se nalazi u polju sadržaja datoteke zapisa tipa 1.

6.2.3.   Polje 9.003: Tip otiska (Impression type – IMP)

Ovo obvezno polje od jednog bajta opisuje način kojim su dobivene informacije o daktiloskopskoj slici. Za označivanje tipa otiska u to polje unosi se vrijednost u znakovnom sustavu ASCII odgovarajućeg koda izabranog iz tablice 4.

6.2.4.   Polje 9.004: Format minucija (Minutiæ format – FMT)

Ovo polje sadržava „U” kako bi se naznačilo da su minucije formatirane u obliku M1-378. Iako se informacije mogu kodirati u skladu s normom M1-378, sva podatkovna polja u zapisu tipa 9 ostaju u znakovnom sustavu ASCII.

6.2.5.   Polje 9.126: CBEFF informacije (CBEFF information)

Ovo polje sadržava tri informacije. Prva informacija sadržava vrijednost „27” (0x1B). To je identifikacija vlasnika formata CBEFF koju je tehničkom odboru M1 INCITS dodijelilo Međunarodno udruženje biometričke industrije (International Biometric Industry Association – IBIA). Znak <US> razdvaja tu informaciju od tipa formata CBEFF kojemu je dodijeljena vrijednost „513” (0x0201) kako bi se naznačilo da taj zapis sadržava samo podatke o lokaciji i smjeru kuta, bez ikakvih informacija proširenog bloka podataka.). Znak <US> razdvaja tu informaciju od identifikatora proizvoda CBEFF (product identifier – PID) koji identificira „vlasnika” opreme za kodiranje. Prodavač određuje tu vrijednost. Ako je objavljena, može je se pronaći na internet stranici IBIA-e (www.ibia.org).

6.2.6.   Polje 9.127: Identifikacija opreme za prikupljanje (Capture equipment identification)

Ovo polje sadržava dvije informacije odvojene znakom <US>. Prva sadržava „APPF” ako je oprema koja se izvorno upotrijebila za dobavljanje slike imala potvrdu usklađenosti s Dodatkom F (Specifikacija kvalitete slike IAFIS-a od 29. siječnja 1999.) normi CIS-RS-0010, tj. sa specifikacijama Saveznog istražnog ureda (Federal Bureau of Investigation, FBI) za elektronički prijenos otisaka prstiju. Ako oprema nije u skladu s tom specifikacijom, informacija sadržava vrijednost „NONE”. Druga informacija sadržava identifikaciju opreme za prikupljanje, to jest proizvodni broj opreme za prikupljanje koji dodjeljuje prodavač. Vrijednost „0” označuje da identifikacija opreme za prikupljanje nije prijavljena.

6.2.7.   Polje 9.128: Duljina vodoravne linije (Horizontal line length – HLL)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadržava broj piksela sadržanih u jednoj vodoravnoj liniji prenesene slike. Najveća vodoravna veličina ograničena je na 65.534 piksela.

6.2.8.   Polje 9.129: Duljina okomite linije (Vertical line length – VLL)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadržava broj vodoravnih linija u prenesenoj slici. Najveća okomita veličina ograničena je na 65.534 piksela.

6.2.9.   Polje 9.130: Jedinice razmjera (Scale units – SLC)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi jedinice koje se upotrebljavaju za opis frekvencije uzorkovanja slike (gustoća piksela). „1” u tom polju označuje piksele po inču, a „2” označuje piksele po centimetru. „0” u ovom polju označuje da nije dan razmjer. U tom se slučaju omjer aspekta i piksela određuje kvocijentom HPS/VPS.

6.2.10.   Polje 9.131: Razmjer vodoravnih piksela (Horizontal Pixel Scale – HPS)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi cijeli broj gustoće piksela koji se upotrebljava u vodoravnom smjeru, pod uvjetom da SLC sadržava „1” ili „2”. Inače označuje vodoravnu sastavnicu omjera aspekta i piksela.

6.2.11.   Polje 9.132: Razmjer okomitih piksela (Vertical pixel scale – HPS)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi cijeli broj gustoće piksela koji se upotrebljava u okomitom smjeru, pod uvjetom da SLC sadržava „1” ili „2”. Inače označuje okomitu sastavnicu omjera aspekta i piksela.

6.2.12.   Polje 9.133: Pogled prsta (Finger view)

Ovo obvezno polje sadržava broj pogleda prsta na koji se odnose podaci ovog zapisa. Broj pogleda započinje s „0” i postupno raste za jedan do „15”.

6.2.13.   Polje 9.134: Položaj prsta (Finger position – FGP)

Ovo polje sadržava kôd koji označuje položaj prsta iz kojeg proizlaze informacije u ovom zapisu tipa 9. Za označivanje položaja prsta upotrebljava se kôd od 1 do 10 iz tablice 5 ili odgovarajući kod dlana iz tablice 10 za označivanje položaja dlana.

6.2.14.   Polje 9.135: Kvaliteta zapisa prsta (Finger quality)

Polje sadržava kvalitetu svih podataka o minucijama prsta te se izražava brojkama između 0 i 100. Taj je broj općeniti izraz kvalitete zapisa prsta te čini kvalitetu izvorne slike, ekstrakcije minucije i svih dodatnih radnji koje bi mogle imati utjecaj na zapis minucija.

6.2.15.   Polje 9.136: broj minucija (number of minutiæ)

Obvezno polje sadržava broj zabilježenih minucija u tom logičkom zapisu.

6.2.16.   Polje 9.137: Podaci o minucijama prsta (Finger minutiæ data)

Ovo obvezno polje sadržava šest informacija razdijeljenih znakom <US>. Sastavljeno je od više potpolja, od kojih svako sadržava detalje o jednoj minuciji. Ukupan broj potpolja u kojima se nalaze minucije mora biti u skladu s brojem iz polja 136. Prva informacija jest indeksni broj minucija, koji se označuje s „1” i postupno se povećava za „1” za svaku dodatnu minuciju u otisku prsta. Druga i treća informacija jesu koordinata „x” i koordinata „y” minucija u jedinicama piksela. Četvrta informacija jest kut minucije zapisan u jedinicama od dva stupnja. Ta vrijednost nije negativna i nalazi se između 0 i 179. Peta informacija jest tip minucije. Vrijednost „0” upotrebljava se za prikaz minucije tipa „OTHER”, vrijednost „1” za završetak papilarne linije, a vrijednost „2” za bifurkaciju papilarne linije. Šesta informacija čini kvalitetu svake minucije. Ta vrijednost nalazi se u rasponu od najmanje 1 do najviše 100. Vrijednost „0” označuje da kvaliteta vrijednosti nije dostupna. Svako se polje od idućeg polja razdjeljuje upotrebom znaka <RS> za razdjelnik.

6.2.17.   Polje 9.138: Informacije o broju papilarnih linija (Ridge count information)

Ovo polje sastoji se od niza potpolja koja sadržavaju po tri informacije. Prva informacija prvog potpolja označuje metodu ekstrakcije broja papilarnih linija. „0” znači da ne postoji pretpostavka o metodi primijenjenoj za ekstrakciju broja papilarnih linija, ni o njihovu redoslijedu u zapisu. „1” znači da su za svaku središnju minuciju ekstrahirani podaci o broju papilarnih linija do najbliže susjedne minucije u dva kvadranta, a brojevi papilarnih linija za svaku središnju minuciju navedeni su zajedno. „2” znači da su za svaku središnju minuciju ekstrahirani podaci o broju papilarnih linija do najbliže susjedne minucije u osam oktanata, a brojevi papilarnih linija za svaku središnju minuciju navedeni su zajedno. Obje preostale dvije informacije prvog potpolja sadržavaju „0”. Informacije su razdijeljene znakom <US> za razdjelnik. Naredna polja kao prvu informaciju sadržavaju indeksni broj središnjih minucija, indeksni broj susjednih minucija kao drugu informaciju te broj presječenih papilarnih linija kao treću informaciju. Polja su razdijeljena znakom <RS> za razdjelnik.

6.2.18.   Polje 9.139: Informacije o jezgrama (Core information)

Ovo polje sastoji se od jednog potpolja za svaku jezgru koja se nalazi na izvornoj slici. Svako potpolje sastoji se od triju informacija. Prve dvije informacije sadržavaju položaj koordinata „x” i „y” u jedinicama piksela. Treća informacija sadržava kut jezgre zapisan u jedinicama od 2 stupnja. Ta vrijednost nije negativna i nalazi se između 0 i 179. Višestruke jezgre razdijeljene su znakom <RS> za razdjelnik.

6.2.19.   Polje 9.140: Informacije o deltama (Delta information)

Ovo polje sastoji se od jednog potpolja za svaku deltu koja se nalazi na izvornoj slici. Svako potpolje sastoji se od triju informacija. Prve dvije informacije sadržavaju položaj koordinata „x” i „y” u jedinicama piksela. Treća informacija sadržava kut delte zapisan u jedinicama od 2 stupnja. Ta vrijednost nije negativna i nalazi se između 0 i 179. Višestruke jezgre razdijeljene su znakom <RS> za razdjelnik.

7.   Zapis slike latentnog otiska tipa 13 promjenjive razlučivosti

Logički zapis tipa 13 u označenom polju sadržava podatke o slici dobivene iz slika tragova. Te slike namijenjene su za prijenos agencijama koje automatski ekstrahiraju željene informacije o karakteristikama ili u tu svrhu osiguravaju ljudsku intervenciju i obradu.

Informacije o primijenjenoj razlučivosti skeniranja, veličini slike i ostalim parametrima koji su potrebni za obradu slike u zapisu se bilježe kao označena polja.

Tablica 7.

Raspored zapisa slike traga promjenjive razlučivosti tipa 13

Ident

Cond. code

Field Number

Field name

Char type

Field size per occurrence

Occur count

Max byte count

min.

max.

min.

max.

 

LEN

M

13.001

LOGICAL RECORD LENGTH

N

4

8

1

1

15

IDC

M

13.002

IMAGE DESIGNATION CHARACTER

N

2

5

1

1

12

IMP

M

13.003

IMPRESSION TYPE

A

2

2

1

1

9

SRC

M

13.004

SOURCE AGENCY/ORI

AN

6

35

1

1

42

LCD

M

13.005

LATENT CAPTURE DATE

N

9

9

1

1

16

HLL

M

13.006

HORIZONTAL LINE LENGTH

N

4

5

1

1

12

VLL

M

13.007

VERTICAL LINE LENGTH

N

4

5

1

1

12

SLC

M

13.008

SCALE UNITS

N

2

2

1

1

9

HPS

M

13.009

HORIZONTAL PIXEL SCALE

N

2

5

1

1

12

VPS

M

13.010

VERTICAL PIXEL SCALE

N

2

5

1

1

12

CGA

M

13.011

COMPRESSION ALGORITHM

A

5

7

1

1

14

BPX

M

13.012

BITS PER PIXEL

N

2

3

1

1

10

FGP

M

13.013

FINGER POSITION

N

2

3

1

6

25

RSV

 

13.014

RESERVED FOR FUTURE DEFINITION

13.019

COM

O

13.020

COMMENT

A

2

128

0

1

135

RSV

 

13.021

RESERVED FOR FUTURE DEFINITION

13.199

UDF

O

13.200

USER-DEFINED FIELDS

13.998

DAT

M

13.999

IMAGE DATA

B

2

1

1

Tumačenje tipa znakova: N = brojčani; A = abecedni; AN = alfanumerički; B = binarni

7.1.   Polja za logički zapis tipa 13

U sljedećim su odlomcima opisani podaci koje sadržavaju polja logičkog zapisa tipa 13.

U logičkom zapisu tipa 13 unosi se bilježe u poljima označenima brojem. Prva dva polja zapisa moraju biti poredana, a polje koje sadržava podatke o slici posljednje je fizičko polje u zapisu. U tablici 7. za svako polje zapisa tipa 13 naveden je „kôd uvjeta” (condition code) i to „M” za obvezno te „O” za neobvezno, broj polja, naziv polja, tip znaka, veličina polja te ograničenja pojavljivanja. Na osnovi troznamenkastog broja polja, najveća moguća veličina broja bajtova za polje dana je u posljednjem stupcu. Kako se upotrebljava više znamenki za broj polja, tako se povećava i najveći broj bajtova. Dva unosa u „field size per occurence” uključuju sve razdjelnike znakova koji se upotrebljavaju u polju. Vrijednost za „maximum byte count” uključuje broj polja, informaciju te sve razdjelnike znakova, uključujući znak „GS”.

7.1.1.   Polje 13.001: Duljina logičkog zapisa (Logical record length – LEN)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadržava ukupan broj bajtova u logičkom zapisu tipa 13. Polje 13.001 navodi duljinu zapisa, uključujući svaki znak svakog polja sadržanog u zapisu te u razdjelnicima informacija.

7.1.2.   Polje 13.002: Znak za označivanje slike (Image designation character – IDC)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII upotrebljava se za identifikaciju podataka o slici traga sadržanoj u zapisu. Ovaj IDC mora se podudarati s IDC-om iz polja sadržaja datoteke (CNT) zapisa tipa 1.

7.1.3.   Polje 13.003: Tip otiska (Impression type – IMP)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII od jednog ili dva bajta označuje način na koji su dobivene informacije o slici traga. U to se polje unosi odgovarajući kôd traga iz tablice 4. (prst) ili tablice 9. (dlan).

7.1.4.   Polje 13.004: Agencija izvora/ORI (Source agency/ORI – SRC)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadržava identifikaciju uprave ili organizacije koja je izvorno prikupila sliku lica sadržanu u zapisu. Uobičajeno je u tom polju naveden identifikator agencije izvora (Originating Agency Identifier – ORI) koja je prikupila sliku. Polje se sastoji od dviju informacija u sljedećem formatu: CC/agency.

Prva informacija sadržava Interpolov kôd zemlje, duljine dva alfanumerička znaka. Druga stavka, agency, jest identifikacija agencije u obliku slobodnog teksta od najviše 32 alfanumerička znaka.

7.1.5.   Polje 13.005: Datum prikupljanja traga (Latent capture date – LCD)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadržava datum prikupljanja slike traga iz zapisa. Datum se prikazuje kao osam znamenki formata CCYYMMDD. Znakovi CCYY jesu godina prikupljanja slike, znakovi MM jesu desetice i jedinice vrijednosti mjeseca, a znakovi DD jesu desetice i jedinice vrijednosti dana u mjesecu. Na primjer, 20000229 predstavlja 29. veljače 2000. Potpuni datum jest pravi datum.

7.1.6.   Polje 13.006: Duljina vodoravne linije (Horizontal line length – HLL)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadržava broj piksela sadržanih u jednoj vodoravnoj liniji prenesene slike.

7.1.7.   Polje 13.007: Duljina okomite linije (Vertical line length – VLL)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadržava broj vodoravnih linija u prenesenoj slici.

7.1.8.   Polje 13.008: Jedinice razmjera (Scale units – SLC)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi jedinice koje se upotrebljavaju za opis frekvencije uzorkovanja slike (gustoća piksela). „1” u tom polju označuje piksele po inču, a „2” označuje piksele po centimetru. „0” u ovom polju označuje da nije dan razmjer. U tom se slučaju omjer aspekta i piksela određuje kvocijentom HPS/VPS.

7.1.9.   Polje 13.009: Razmjer vodoravnih piksela (Horizontal Pixel Scale – HPS)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi cijeli broj gustoće piksela koji se upotrebljava u vodoravnom smjeru, pod uvjetom da SLC sadržava „1” ili „2”. Inače označuje vodoravnu sastavnicu omjera aspekta i piksela.

7.1.10.   Polje 13.010: Razmjer okomitih piksela (Vertical pixel scale – HPS)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi cijeli broj gustoće piksela koji se upotrebljava u okomitom smjeru, pod uvjetom da SLC sadržava „1” ili „2”. Inače označuje okomitu sastavnicu omjera aspekta i piksela.

7.1.11.   Polje 13.011: Kompresijski algoritam (Compression algorithm – CGA)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi algoritam koji se upotrebljava za komprimiranje slika ljestvice sivih nijansi. Vidjeti Dodatak 39-7. za kodove komprimiranja.

7.1.12.   Polje 13.012: Bitovi po pikselu (Bits per pixel – BPX)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadržava broj bitova koji se upotrebljavaju za predstavljanje piksela. Ovo polje sadržava unos „8” za uobičajene vrijednosti od „0” do „255”. Svaki unos u ovom polju veći od „8” čini piksel sive nijanse veće preciznosti.

7.1.13.   Polje 13.013: Položaj prsta/dlana (Finger/palm position – FGP)

Ovo obvezno označeno polje sadržava jedan ili više mogućih položaja prsta ili dlana koji se može podudarati sa slikom traga. Decimalni broj koda koji odgovara poznatom ili najvjerojatnijem položaju prsta uzima se iz tablice 5, ili za položaj dlana iz tablice 10., te se unosi kao potpolje u znakovnom sustavu ASCII s jednim ili dvama znakovima. Dodatni položaji prsta/dlana mogu se označiti unosom alternativnih kodova za položaj kao potpolja razdijeljena znakom za razdjelnik „RS”. Za označivanje svakog položaja prsta od jedan do deset upotrebljava se kôd „0”, tj. „Unknown Finger”. Za označivanje svih navedenih položaja otiska dlana upotrebljava se kôd „20”, tj. „Unknown Palm”.

7.1.14.   Polje 13.014-019: Određenje rezervirano za budućnost (Reserved for future definition – RSV)

Ova su polja rezervirana za uključenje u buduće revizije te norme. Nijedno od tih polja ne smije se upotrebljavati u ovoj razini revizije. Ako se bilo koje od tih polja pojavi, treba ih zanemariti.

7.1.15.   Polje 13.020: Napomena (Comment – COM)

Ovo neobvezno polje može se upotrijebiti za unošenje napomena ili drugih tekstualnih informacija u znakovnom sustavu ASCII s podacima o slici traga.

7.1.16.   Polje 13.021-199: Određenje rezervirano za budućnost (Reserved for future definition – RSV)

Ova su polja rezervirana za uključenje u buduće revizije te norme. Nijedno od tih polja ne smije se upotrebljavati u ovoj razini revizije. Ako se bilo koje od tih polja pojavi, treba ih zanemariti.

7.1.17.   Polje 13.200-998: Polja koja definiraju korisnici (User-defined fields – UDF)

Ova polja definira korisnik te se upotrebljavaju za buduće potrebe. Njihovu veličinu i sadržaj definira korisnik u skladu s agencijom primateljicom. Ako su ta polja prisutna, sadržavaju tekstualne informacije u znakovnom sustavu ASCII.

7.1.18.   Polje 13.999: Podaci o slici (Image data – DAT)

Ovo polje sadržava sve podatke iz pribavljene slike traga. Uvijek mu se dodjeljuje broj polja 999 te je posljednje fizičko polje u zapisu. Na primjer, „13.999:” slijede podaci o slici u binarnom prikazu.

Svaki piksel nekomprimiranih podataka u ljestvici sivih nijansi uobičajeno se kvantizira na osam bitova (256 razina sivog) sadržanih u jednom bajtu. Ako je unos u BPX polju 13.012 veći ili manji od „8”, broj bajtova koji moraju sadržavati piksel jest drugačiji. Ako se upotrebljava komprimiranje, podaci o pikselu komprimiraju se u skladu s tehnikom komprimiranja navedenoj u GCA polju.

7.2.   Završetak zapisa slike traga tipa 13 različite razlučivosti

Zbog dosljednosti, odmah nakon posljednjeg bajta podataka iz polja 13.999 upotrebljava se razdjelnik „FS” za razdjeljivanje od idućeg logičkog zapisa. Taj razdjelnik uključuje se u polje duljine zapisa tipa 13.

8.   Zapis slike otiska dlana tipa 15 promjenjive razlučivosti

Logički zapis tipa 15 u označenom polju sadržava podatke o slici otiska dlana te se upotrebljava za njihovo razmjenjivanje, zajedno s poljima tekstualnih informacija koje je definirao korisnik i koja se odnose na digitaliziranu sliku. Informacije o primijenjenoj razlučivosti skeniranja, veličini slike i ostalim parametrima ili napomenama koje su potrebne za obradu slike u zapisu se bilježe kao označena polja. Agencije primateljice obrađuju slike otiska dlana prenesene drugim agencijama kako bi izvukle željene informacije potrebne u svrhu provjere podudaranja.

Podaci o slici dobivaju se neposredno od subjekta primjenom naprave za „živo” skeniranje (live scan device) ili kartona za otisak dlana (palmprint card) ili drugog medija koji sadržava otiske dlanova subjekta.

Svakom metodom koja se upotrebljava za dobivanje slika otisaka prstiju mora se moći pribaviti niz slika za svaku ruku. Taj niz uključuje dio dlana nazvan „writer’s palm” kao jednu skeniranu sliku te cjelokupnu površinu čitavog dlana koje se proteže od zapešća do vrhova prstiju kao jednu ili dvije skenirane slike. Ako se za predstavljanje čitavog dlana upotrebljavaju dvije slike, donja slika obuhvaća područje od zapešća do vrha interdigitalnog područja (zglob trećeg prsta) te uključuje područje tenara i hipotenara. Gornja slika obuhvaća područje između donjeg dijela interdigitalnog područja do gornjih vrhova prstiju. Tako se osigurava dostatna količina preklapanja između dvije slike, jer obje pokrivaju interdigitalno područje dlana. Uspoređujući strukturu papilarnih linija i detalja koji se nalaze u tom zajedničkom području, ispitivač može sa sigurnošću potvrditi da se obje slike odnose na isti dlan.

Iz razloga što se prijenos otiska dlana može upotrijebiti za različite svrhe, on može sadržavati jednu ili više jedinstvenih slika područja dlana ili ruke. Cjeloviti zapis otiska dlana pojedinca uobičajeno uključuje dio dlana nazvan „writer’s palm” te sliku ili slike cjelovitog dlana svake ruke. Budući da logički zapis slike u označenom polju može sadržavati samo jedno binarno polje, za svaki dio dlana nazvan „writer’s palm” potreban je jedan zapis tipa 15, dok su za svaki cjelovit dlan potrebni jedan ili dva zapisa tipa 15. Stoga je za predstavljanje otisaka dlanova subjekta u uobičajenom prijenosu otiska dlana potrebno četiri ili šest zapisa tipa 15.

8.1.   Polja za logički zapis tipa 15

U sljedećim su odlomcima opisani podaci koje sadržavaju polja logičkog zapisa tipa 15.

U logičkom zapisu tipa 15 unosi se bilježe u poljima označenima brojem. Prva dva polja zapisa moraju biti poredana, a polje koje sadržava podatke o slici posljednje je fizičko polje u zapisu. U tablici 8. za svako polje zapisa tipa 15 naveden je „kôd uvjeta” (condition code) i to „M” za obvezno te „O” za neobvezno, broj polja, naziv polja, tip znaka, veličina polja te ograničenja pojavljivanja. Na osnovi troznamenkastog broja polja, najveća moguća veličina broja bajtova za polje dana je u posljednjem stupcu. Kako se upotrebljava više znamenki za broj polja, tako se povećava i najveći broj bajtova. Dva unosa u „field size per occurence” uključuju sve razdjelnike znakova koji se upotrebljavaju u polju. Vrijednost za „maximum byte count” uključuje broj polja, informaciju te sve razdjelnike znakova, uključujući znak „GS”.

8.1.1.   Polje 15.001: Duljina logičkog zapisa (Logical record length – LEN)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadržava ukupan broj bajtova u logičkom zapisu tipa 15. Polje 15.001 navodi duljinu zapisa, uključujući svaki znak svakog polja sadržanog u zapisu te u razdjelnicima informacija.

8.1.2.   Polje 15.002: Znak za označivanje slike (Image designation character – IDC)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII upotrebljava se za identifikaciju podataka o slici traga sadržanoj u zapisu. Ovaj IDC mora se podudarati s IDC-om iz polja sadržaja datoteke (CNT) zapisa tipa 1.

8.1.3.   Polje 15.003: Tip otiska (Impression type – IMP)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII od jednog ili dva bajta označuje način na koji su dobivene informacije o slici otiska dlana. U to se polje unosi odgovarajući kôd iz tablice 9.

8.1.4.   Polje 15.004: Agencija izvora/ORI (Source agency/ORI – SRC)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadržava identifikaciju uprave ili organizacije koja je izvorno prikupila sliku lica sadržanu u zapisu. Uobičajeno je u tom polju naveden identifikator agencije izvora (Originating Agency Identifier – ORI) koja je prikupila sliku. Polje se sastoji od dviju informacija u sljedećem formatu: CC/agency.

Prva informacija sadržava Interpolov kôd zemlje, duljine dva alfanumerička znaka. Druga stavka, agency, jest identifikacija agencije u obliku slobodnog teksta od najviše 32 alfanumerička znaka.

8.1.5.   Polje 15.005: Datum prikupljanja otiska dlana (Palmprint capture date – PCD)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadržava datum prikupljanja slike otiska dlana. Datum se prikazuje kao osam znamenki formata CCYYMMDD. Znakovi CCYY jesu godina prikupljanja slike, znakovi MM jesu desetice i jedinice vrijednosti mjeseca, a znakovi DD jesu desetice i jedinice vrijednosti dana u mjesecu. Na primjer, 20000229 predstavlja 29. veljače 2000. Potpuni datum jest pravi datum.

8.1.6.   Polje 15.006: Duljina vodoravne linije (Horizontal line length – HLL)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadržava broj piksela sadržanih u jednoj vodoravnoj liniji prenesene slike.

8.1.7.   Polje 15.007: Duljina okomite linije (Vertical line length – VLL)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadržava broj vodoravnih linija u prenesenoj slici.

8.1.8.   Polje 15.008: Jedinice razmjera (Scale units – SLC)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi jedinice koje se upotrebljavaju za opis frekvencije uzorkovanja slike (gustoća piksela). „1” u tom polju označuje piksele po inču, a „2” označuje piksele po centimetru. „0” u ovom polju označuje da nije dan razmjer. U tom se slučaju omjer aspekta i piksela određuje kvocijentom HPS/VPS.

8.1.9.   Polje 15.009: Razmjer vodoravnih piksela (Horizontal Pixel Scale – HPS)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi cijeli broj gustoće piksela koji se upotrebljava u vodoravnom smjeru, pod uvjetom da SLC sadržava „1” ili „2”. Inače označuje vodoravnu sastavnicu omjera aspekta i piksela.

8.1.10.   Polje 15.010: Razmjer okomitih piksela (Vertical pixel scale – HPS)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi cijeli broj gustoće piksela koji se upotrebljava u okomitom smjeru, pod uvjetom da SLC sadržava „1” ili „2”. Inače označuje okomitu sastavnicu omjera aspekta i piksela.

Tablica 8.

Raspored zapisa slike otiska dlana promjenjive razlučivosti tipa 15

Ident

Cond. code

Field number

Field name

Char type

Field size per occurrence

Occur count

Max byte count

min.

max.

min.

max.

 

LEN

M

15.001

LOGICAL RECORD LENGTH

N

4

8

1

1

15

IDC

M

15.002

IMAGE DESIGNATION CHARACTER

N

2

5

1

1

12

IMP

M

15.003

IMPRESSION TYPE

N

2

2

1

1

9

SRC

M

15.004

SOURCE AGENCY/ORI

AN

6

35

1

1

42

PCD

M

15.005

PALMPRINT CAPTURE DATE

N

9

9

1

1

16

HLL

M

15.006

HORIZONTAL LINE LENGTH

N

4

5

1

1

12

VLL

M

15.007

VERTICAL LINE LENGTH

N

4

5

1

1

12

SLC

M

15.008

SCALE UNITS

N

2

2

1

1

9

HPS

M

15.009

HORIZONTAL PIXEL SCALE

N

2

5

1

1

12

VPS

M

15.010

VERTICAL PIXEL SCALE

N

2

5

1

1

12

CGA

M

15.011

COMPRESSION ALGORITHM

AN

5

7

1

1

14

BPX

M

15.012

BITS PER PIXEL

N

2

3

1

1

10

PLP

M

15.013

PALMPRINT POSITION

N

2

3

1

1

10

RSV

 

15.014

RESERVED FOR FUTURE INCLUSION

15.019

COM

O

15.020

COMMENT

AN

2

128

0

1

128

RSV

 

15.021

RESERVED FOR FUTURE INCLUSION

15.199

UDF

O

15.200

USER-DEFINED FIELDS

15.998

DAT

M

15.999

IMAGE DATA

B

2

1

1


Tablica 9.

Tip otiska dlana

Opis

Kôd

Live-scan palm

10

Nonlive-scan palm

11

Latent palm impression

12

Latent palm tracing

13

Latent palm photo

14

Latent palm lift

15

8.1.11.   Polje 15.011: Kompresijski algoritam (Compression algorithm – CGA)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi algoritam koji se upotrebljava za komprimiranje slika ljestvice sivih nijansi. Unos „NONE” u tom polju označuje da podaci iz tog zapisa nisu komprimirani. Za one slike koje će biti komprimirane, ovo polje sadržava željenu metodu slika otisaka prstiju. Važeći kodovi komprimiranja definirani su u Dodatku 39-7.

8.1.12.   Polje 15.012: Bitovi po pikselu (Bits per pixel – BPX)

Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadržava broj bitova koji se upotrebljavaju za predstavljanje piksela. Ovo polje sadržava unos „8” za uobičajene vrijednosti od „0” do „255”. Svaki unos u ovom polju veći od „8” čini piksel sive nijanse veće, odnosno manje preciznosti.

Tablica 10.

Kodovi, područja i veličina dlana

Položaj dlana

Kôd dlana

Površina slike (mm2)

Širina (mm)

Visina (mm)

Unknown Palm

20

28387

139,7

203,2

Right Full Palm

21

28387

139,7

203,2

Right Writer s Palm

22

5645

44,5

127,0

Left Full Palm

23

28387

139,7

203,2

Left Writer s Palm

24

5645

44,5

127,0

Right Lower Palm

25

19516

139,7

139,7

Right Upper Palm

26

19516

139,7

139,7

Left Lower Palm

27

19516

139,7

139,7

Left Upper Palm

28

19516

139,7

139,7

Right Other

29

28387

139,7

203,2

Left Other

30

28387

139,7

203,2

8.1.13.   Polje 15.013: Položaj otiska dlana (Palmprint position – PLP)

Ovo obvezno označeno polje sadržava položaja otisak dlana koji se podudara sa slikom otiska dlana. Decimalni broj koda koji odgovara poznatom ili najvjerojatnijem položaju otiska dlana uzima se iz tablice 10. te se unosi kao potpolje u znakovnom sustavu ASCII sa dva znaka. Tablica 10. navodi i najveću moguću površinu slike i dimenzije svih mogućih položaja otiska dlana.

8.1.14.   Polje 15.014-019: Određenje rezervirano za budućnost (Reserved for future definition – RSV)

Ova su polja rezervirana za uključenje u buduće revizije te norme. Nijedno od tih polja ne smije se upotrebljavati u ovoj razini revizije. Ako se bilo koje od tih polja pojavi, treba ih zanemariti.

8.1.15.   Polje 15.020: Napomena (Comment – COM)

Ovo neobvezno polje može se upotrijebiti za unošenje napomena ili drugih tekstualnih informacija u znakovnom sustavu ASCII s podacima o slici otiska dlana.

8.1.16.   Polje 15.021-199: Određenje rezervirano za budućnost (Reserved for future definition – RSV)

Ova su polja rezervirana za uključenje u buduće revizije te norme. Nijedno od tih polja ne smije se upotrebljavati u ovoj razini revizije. Ako se bilo koje od tih polja pojavi, treba ih zanemariti.

8.1.17.   Polje 15.200-998: Polja koja definiraju korisnici (User-defined fields – UDF)

Ova polja definira korisnik te se upotrebljavaju za buduće potrebe. Njihovu veličinu i sadržaj definira korisnik u skladu s agencijom primateljicom. Ako su ta polja prisutna, sadržavaju tekstualne informacije u znakovnom sustavu ASCII.

8.1.18.   Polje 15.999: Podaci o slici (Image data – DAT)

Ovo polje sadržava sve podatke iz pribavljene slike otiska dlana. Uvijek mu se dodjeljuje broj polja 999 te je posljednje fizičko polje u zapisu. Na primjer, „15.999:” slijede podaci o slici u binarnom prikazu. Svaki piksel nekomprimiranih podataka u ljestvici sivih nijansi uobičajeno se kvantizira na osam bitova (256 razina sivog) sadržanih u jednom bajtu. Ako je unos u BPX polju 15.012 veći ili manji od 8, broj bajtova koji moraju sadržavati piksel jest drugačiji. Ako se upotrebljava komprimiranje, podaci o pikselu komprimiraju se u skladu s tehnikom komprimiranja navedenoj u GCA polju.

8.2.   Završetak zapisa slike otiska dlana tipa 15 različite razlučivosti

Zbog dosljednosti, odmah nakon posljednjeg bajta podataka iz polja 15.999 upotrebljava se razdjelnik „FS” za razdjeljivanje od idućeg logičkog zapisa. Taj razdjelnik uključuje se u polje duljine zapisa tipa 15.

8.3.   Dodatni zapis slike otiska dlana tipa 15 različite razlučivosti

U datoteku se može uključiti dodatni zapisi tipa 15. Za svaku dodatnu sliku otiska dlana potreban je potpuni logički zapis tipa 15 zajedno s razdjelnikom „FS”.

Tablica 11.

Najveći broj kandidata koji se mogu prihvatiti za potvrdu po jednom prijenosu

Type of AFIS Search

TP/TP

LT/TP

LP/PP

TP/UL

LT/UL

PP/ULP

LP/ULP

Maximum Number of Candidates

1

10

5

5

5

5

5

Tipovi pretrage:

 

TP/TP: usporedba otiska deset prstiju s otiskom deset prstiju (ten-print against ten-print)

 

LT/TP: usporedba traga otiska prsta s otiskom deset prstiju (fingerprint latent against ten-print)

 

LP/PP: usporedba traga otiska dlana s otiskom dlana (palmprint latent against palmprint)

 

TP/UL: usporedba otiska deset prstiju s tragom otiska prsta (ten-print against unsolved fingerprint latent)

 

LT/UL: usporedba traga otiska prsta s neriješenim tragom otiska prsta (fingerprint latent against unsolved fingerprint latent)

 

PP/ULP: usporedba otiska dlana s neriješenim tragom otiska dlana (palmprint against unsolved palmprint latent)

 

LP/ULP: usporedba traga otiska dlana s neriješenim tragom otiska dlana (palmprint latent against unsolved palmprint latent)

9.   Dodaci poglavlju 2. (razmjena daktiloskopskih podataka)

9.1.   Dodatak 39-1.: Kodovi razdjelnika u znakovnom sustavu ASCII

ASCII

Position (2)

Description

LF

1/10

Separates error codes in Field 2.074

FS

1/12

Separates logical records of a file

GS

1/13

Separates fields of a logical record

RS

1/14

Separates the subfields of a record field

US

1/15

Separates individual information items of the field or subfield

9.2.   Dodatak 39-2.: Izračun alfanumeričkog kontrolnog znaka

Za TCN i TCR (polja 1.09 i 1.10):

Broj koji odgovara kontrolnom znaku dobiva se primjenom sljedeće formule:

 

(YY * 108 + SSSSSSSS) Modulo 23

Pri čemu su YY i SSSSSSSS brojčane vrijednosti posljednje dvije znamenke godine, odnosno serijskog broja.

Kontrolni znak generira se iz pregledne tablice u nastavku.

Za CRO (polje 2.010)

Broj koji odgovara kontrolnom znaku dobiva se primjenom sljedeće formule:

 

(YY * 106 + NNNNNN) Modulo 23

Pri čemu su YY i NNNNNN brojčane vrijednosti posljednje dvije znamenke godine, odnosno serijskog broja.

Kontrolni znak generira se iz pregledne tablice u nastavku.

Pregledna tablica kontrolnih znakova

1-A

9-J

17-T

2-B

10-K

18-U

3-C

11-L

19-V

4-D

12-M

20-W

5-E

13-N

21-X

6-F

14-P

22-Y

7-G

15-Q

0-Z

8-H

16-R

 

9.3.   Dodatak 39-3.: Znakovni kodovi

7-bitni kôd u zapisu ANSI za razmjenu informacija

ASCII Character Set

+

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

30

 

 

 

!

#

$

%

&

40

(

)

*

+

,

-

.

/

0

1

50

2

3

4

5

6

7

8

9

:

;

60

<

=

>

?

@

A

B

C

D

E

70

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

80

P

Q

R

S

T

U

V

W

X

Y

90

Z

[

\

]

^

_

`

a

b

c

100

d

e

f

g

h

i

j

k

l

m

110

n

o

p

q

r

s

t

u

v

w

120

x

y

z

{}{

|

}}

~

 

 

 

9.4.   Dodatak 39-4.: Sažetak prijenosa

Zapis tipa 1 (obvezan)

Identifikator

Broj polja

Ime polja

CPS/PMS

SRE

ERR

LEN

1.001

Logical Record Length

M

M

M

VER

1.002

Version Number

M

M

M

CNT

1.003

File Content

M

M

M

RNG

1.004

Type of Transaction

M

M

M

DAT

1.005

Date

M

M

M

PRY

1.006

Priority

M

M

M

DAI

1.007

Destination Agency

M

M

M

ORI

1.008

Originating Agency

M

M

M

TCN

1.009

Transaction Control Number

M

M

M

TCR

1.010

Transaction Control Reference

C

M

M

NSR

1.011

Native Scanning Resolution

M

M

M

NTR

1.012

Nominal Transmitting Resolution

M

M

M

DOM

1.013

Domain name

M

M

M

GMT

1.014

Greenwich mean time

M

M

M

U stupcu Uvjet:

O = neobvezno, M = obvezno, C = uvjetno, ako je prijenos odgovor agenciji izvora

Zapis tipa 2 (obvezan)

Identifikator

Broj polja

Ime polja

CPS/PMS

MPS/MMS

SRE

ERR

LEN

2.001

Logical Record Length

M

M

M

M

IDC

2.002

Image Designation Character

M

M

M

M

SYS

2.003

System Information

M

M

M

M

CNO

2.007

Case Number

M

C

SQN

2.008

Sequence Number

C

C

MID

2.009

Latent Identifier

C

C

CRN

2.010

Criminal Reference Number

M

C

MN1

2.012

Miscellaneous Identification Number

C

C

MN2

2.013

Miscellaneous Identification Number

C

C

MN3

2.014

Miscellaneous Identification Number

C

C

MN4

2.015

Miscellaneous Identification Number

C

C

ISO

2.063

Additional Information

O

O

O

O

RLS

2.064

Respondents List

M

ERM

2.074

Status/Error Message Field

M

ENC

2.320

Expected Number of Candidates

M

M

U stupcu Uvjet:

O = neobvezno, M = obvezno, C = uvjetno, ako su podaci dostupni

*

=

Ako je prijenos podataka u skladu s domaćim pravom (nije obuhvaćeno člankom 533. i člankom 534. ovog Sporazuma)

9.5.   Dodatak 39-5.: Određenje zapisa tipa 1

Identifikator

Uvjet

Broj polja

Ime polja

Tip znaka

Primjer podataka

LEN

M

1.001

Logical Record Length

N

1.001:230{}{GS}}

VER

M

1.002

Version Number

N

1.002:0300{}{GS}}

CNT

M

1.003

File Content

N

1.003:1{}{US}}15{}{RS}}2{}{US}}00{}{RS}}4{}{US}}01{}{RS}}4{}{US}}02{}{RS}}4{}{US}}03{}{RS}}4{}{US}}04{}{RS}}4{}{US}}05{}{RS}}4{}{US}}06{}{RS}}4{}{US}}07{}{RS}}4{}{US}}08{}{RS}}4{}{US}}09{}{RS}}4{}{US}}10{}{RS}}4{}{US}}11{}{RS}}4{}{US}}12{}{RS}}4{}{US}}13{}{RS}}4{}{US}}14{}{GS}}

RNG

M

1.004

Type of Transaction

A

1.004:CPS{}{GS}}

DAT

M

1.005

Date

N

1.005:20050101{}{GS}}

PRY

M

1.006

Priority

N

1.006:4{}{GS}}

DAI

M

1.007

Destination Agency

1*

1.007:DE/BKA{}{GS}}

ORI

M

1.008

Originating Agency

1*

1.008:NL/NAFIS{}{GS}}

TCN

M

1.009

Transaction Control Number

AN

1.009:0200000004F{}{GS}}

TCR

C

1.010

Transaction Control Reference

AN

1.010:0200000004F{}{GS}}

NSR

M

1.011

Native Scanning Resolution

AN

1.011:19,68{}{GS}}

NTR

M

1.012

Nominal Transmitting Resolution

AN

1.012:19,68{}{GS}}

DOM

M

1.013

Domain Name

AN

1.013: INT-I{}{US}}4,22{}{GS}}

GMT

M

1.014

Greenwich Mean Time

AN

1.014:20050101125959Z

U stupcu Uvjet: O = neobvezno, M = obvezno, C = Uvjetno

U stupcu Tip znaka: A = alfa, N = brojčani, B = binarni

1* dozvoljeni znakovi za ime agencije su [‚0..9’, ‚A..Z’, ‚a..z’, ‚_’, ‚.’, ‚’, ‚-’]

9.6.   Dodatak 39-6.: Određenje zapisa tipa 2

Tablica A.6.1.

Prijenos CPS i PMS

Identifikator

Uvjet

Broj polja

Ime polja

Tip znaka

Primjer podataka

LEN

M

2.001

Logical Record Length

N

2.001:909{}{GS}}

IDC

M

2.002

Image Designation Character

N

2.002:00{}{GS}}

SYS

M

2.003

System Information

N

2.003:0422{}{GS}}

CRN

M

2.010

Criminal Reference Number

AN

2.010:DE/E999999999{}{GS}}

ISO

O

2.063

Additional Information

1*

2.063:Additional Information 123{}{GS}}

ENC

M

2.320

Expected Number of Candidates

N

2.320:1{}{GS}}


Tablica A.6.2.

Prijenos SRE

Identifikator

Uvjet

Broj polja

Ime polja

Tip znaka

Primjer podataka

LEN

M

2.001

Logical Record Length

N

2.001:909{}{GS}}

IDC

M

2.002

Image Designation Character

N

2.002:00{}{GS}}

SYS

M

2.003

System Information

N

2.003:0422{}{GS}}

CRN

C

2.010

Criminal Reference Number

AN

2.010:NL/2222222222{}{GS}}

MN1

C

2.012

Miscellaneous Identification Number

AN

2.012:E999999999{}{GS}}

MN2

C

2.013

Miscellaneous Identification Number

AN

2.013:E999999999{}{GS}}

MN3

C

2.014

Miscellaneous Identification Number

N

2.014:0001{}{GS}}

MN4

C

2.015

Miscellaneous Identification Number

A

2.015:A{}{GS}}

ISO

O

2.063

Additional Information

1*

2.063:Additional Information 123{}{GS}}

RLS

M

2.064

Respondents List

AN

2.064:CPS{}{RS}}I{}{RS}}001/001{}{RS}}999999{}{GS}}


Tablica A.6.3.

Prijenos ERR

Identifikator

Uvjet

Broj polja

Ime polja

Tip znaka

Primjer podataka

LEN

M

2.001

Logical Record Length

N

2.001:909{}{GS}}

IDC

M

2.002

Image Designation Character

N

2.002:00{}{GS}}

SYS

M

2.003

System Information

N

2.003:0422{}{GS}}

MN1

M

2.012

Miscellaneous Identification Number

AN

2.012:E999999999{}{GS}}

MN2

C

2.013

Miscellaneous Identification Number

AN

2.013:E999999999{}{GS}}

MN3

C

2.014

Miscellaneous Identification Number

N

2.014:0001{}{GS}}

MN4

C

2.015

Miscellaneous Identification Number

A

2.015:A{}{GS}}

ISO

O

2.063

Additional Information

1*

2.063:Additional Information 123{}{GS}}

ERM

M

2.074

Status/Error Message Field

AN

2,074: 201: IDC - 1 FIELD 1.009 WRONG CONTROL CHARACTER {}{LF}} 115: IDC 0 FIELD 2.003 INVALID SYSTEM INFORMATION {}{GS}}


Tablica A.6.4.

Prijenos MPS i MMS

Identifikator

Uvjet

Broj polja

Ime polja

Tip znaka

Primjer podataka

LEN

M

2.001

Logical Record Length

N

2.001:909{}{GS}}

IDC

M

2.002

Image Designation Character

N

2.002:00{}{GS}}

SYS

M

2.003

System Information

N

2.003:0422{}{GS}}

CNO

M

2.007

Case Number

AN

2.007:E999999999{}{GS}}

SQN

C

2.008

Sequence Number

N

2.008:0001{}{GS}}

MID

C

2.009

Latent Identifier

A

2.009:A{}{GS}}

ISO

O

2.063

Additional Information

1*

2.063:Additional Information 123{}{GS}}

ENC

M

2.320

Expected Number of Candidates

N

2.320:1{}{GS}}

U stupcu Uvjet: O = neobvezno, M = obvezno, C = Uvjetno

U stupcu Tip znaka: A = alfa, N = brojčani, B = binarni

1* dozvoljeni znakovi su [‚0..9’, ‚A..Z’, ‚a..z’, ‚_’, ‚.’, ‚’, ‚-’,‚,’]

9.7.   Dodatak 39-7.: Kodovi komprimiranja u ljestvici sivih nijansi

Kodovi komprimiranja

Komprimiranje

Vrijednost

Napomene

Wavelet Scalar Quantisation Greyscale Fingerprint Image Compression Specification

IAFIS-IC-0010(V3), dated 19 December 1997

WSQ

Algorithm to be used for the compression of greyscale images in Type-4, Type-7 and Type-13 to Type-15 records. Shall not be used for resolutions > 500dpi.

JPEG 2000

[ISO 15444/ITU T.800]

J2K

To be used for lossy and losslessly compression of greyscale images in Type-13 to Type-15 records. Strongly recommended for resolutions > 500 dpi

9.8.   Dodatak 39-8.: Specifikacija elektroničke pošte

Kako bi se poboljšao interni protok rada u polje predmet (subject) elektroničke pošte za prijenos PRUEM treba unijeti kôd zemlje (CC) države koja je poslala poruku te Tip prijenosa (TOT polje 1.004).

Oblik: CC/tip prijenosa

Primjer: „DE/CPS”

Sadržaj elektroničke pošte može ostati prazan.

POGLAVLJE 3.

RAZMJENA PODATAKA IZ REGISTRA VOZILA

1.   Zajednički niz podataka za automatizirano pretraživanje podataka iz registra vozila

1.1.   Definicije

Određenje obveznih i neobveznih elemenata podataka utvrđenih u poglavlju 0. članku 14. stavku 4. jest sljedeće:

 

Obvezno (M):

Element podatka treba javiti kada je informacija raspoloživa u nacionalnom registru države. Stoga postoji obveza razmjene informacija kada su one raspoložive.

 

Neobvezno (O):

Element podatka može se javiti kada je informacija raspoloživa u nacionalnom registru države. Stoga ne postoji obveza razmjene informacija čak i kada su one raspoložive.

Za svaki element u nizu podataka koji je posebno prepoznat kao važan u odnosu na članak 537. ovog Sporazuma navodi se oznaka (Y).

1.2.   Pretraga vozila/vlasnika/korisnika

1.2.1.   Aktivatori pretrage

Postoje dva različita načina pretraživanja informacija koja su definirana u sljedećem stavku:

po broju šasije (VIN), referentnom datumu i vremenu (neobvezno);

po broju registarske tablice, broju šasije (VIN), referentnom datumu i vremenu (neobvezno).

S pomoću tih kriterija pretraživanja prikazuju se informacije koje se odnose na jedno ili ponekad na više vozila. Ako treba prikazati informacije za samo jedno vozilo, svi se elementi prikazuju u jednom odgovoru. Ako je pronađeno više od jednog vozila, država koja prima zahtjev može sama odrediti koji će se elementi prikazati; svi elementi ili samo oni za ograničavanje pretrage (npr. zbog privatnosti ili izvršenja).

Elementi potrebni za ograničavanje pretrage prikazani su u stavku 1.2.2.1. U stavku 1.2.2.2. opisuje se potpuni niz informacija.

Kad se pretražuje s pomoću broja šasije, referentnog datuma ili vremena, pretragu je moguće obaviti u jednoj ili u svim državama koje sudjeluju.

Kad se pretražuje s pomoću broja dozvole, referentnog datuma ili vremena, pretragu je moguće obaviti u jednoj konkretnoj državi.

Uobičajeno se za pretragu upotrebljavaju stvarni datum i vrijeme, ali je pretragu moguće obaviti i s prošlim referentnim datumom i vremenom. Ako se pretražuje s prošlim referentnim datumom i vremenom, a prošle informacije nisu raspoložive u registru konkretne države jer te informacije uopće nisu bile registrirane, stvarne informacije prikazuju se s napomenom da su te informacije stvarne informacije.

1.2.2.   Skup podataka

1.2.2.1.

Elementi koji se prikazuju, a potrebni su za ograničavanje pretrage

Element

M/O (3)

Napomene

Prüm Y/N (4)

Data relating to vehicles

 

 

 

Licence number

M

 

Y

Chassis number/VIN

M

 

Y

Country of registration

M

 

Y

Make

M

(D.1 (5)) e.g. Ford, Opel, Renault, etc.

Y

Commercial type of the vehicle

M

(D.3) e.g. Focus, Astra, Megane

Y

EU Category Code

M

(J) mopeds, motorbikes, cars, etc.

Y

1.2.2.2.

Potpuni niz podataka

Element

M/O (6)

Napomene

Prüm Y/N

Data relating to holders of the vehicle

 

(C.1 (7)) The data refer to the holder of the specific registration certificate.

 

Registration holders' (company) name

M

(C.1.1.)

separate fields will be used for surname, infixes, titles, etc., and the name in printable format will be communicated

Y

First name

M

(C.1.2)

separate fields for first name(s) and initials will be used, and the name in printable format will be communicated

Y

Address

M

(C.1.3)

separate fields will be used for Street, House number and Annex, Zip code, Place of residence, Country of residence, etc., and the Address in printable format will be communicated

Y

Gender

M

Male, female

Y

Date of birth

M

 

Y

Legal entity

M

individual, association, company, firm, etc.

Y

Place of Birth

O

 

Y

ID Number

O

An identifier that uniquely identifies the person or the company.

N

Type of ID Number

O

The type of ID Number (e.g. passport number).

N

Start date holdership

O

Start date of the holdership of the car. This date will often be the same as printed under (I) on the registration certificate of the vehicle.

N

End date holdership

O

End data of the holdership of the car.

N

Type of holder

O

If there is no owner of the vehicle (C.2) the reference to the fact that the holder of the registration certificate:

is the vehicle owner,

is not the vehicle owner,

is not identified by the registration certificate as being the vehicle owner.

N

Data relating to owners of the vehicle

 

(C.2)

 

Owners' (company) name

M

(C.2.1)

Y

First name

M

(C.2.2)

Y

Address

M

(C.2.3)

Y

Gender

M

male, female

Y

Date of birth

M

 

Y

Legal entity

M

individual, association, company, firm, etc.

Y

Place of Birth

O

 

Y

ID Number

O

An identifier that uniquely identifies the person or the company.

N

Type of ID Number

O

The type of ID Number (e.g. passport number).

N

Start date ownership

O

Start date of the ownership of the car.

N

End date ownership

O

End data of the ownership of the car.

N

Data relating to vehicles

 

 

 

Licence number

M

 

Y

Chassis number/VIN

M

 

Y

Country of registration

M

 

Y

Make

M

(D.1) e.g. Ford, Opel, Renault, etc.

Y

Commercial type of the vehicle

M

(D.3) e.g. Focus, Astra, Megane.

Y

Nature of the vehicle/EU Category Code

M

(J) mopeds, motorbikes, cars, etc.

Y

Date of first registration

M

(B) Date of first registration of the vehicle somewhere in the world.

Y

Start date (actual) registration

M

(I) Date of the registration to which the specific certificate of the vehicle refers.

Y

End date registration

M

End data of the registration to which the specific certificate of the vehicle refers. It is possible this date indicates the period of validity as printed on the document if not unlimited (document abbreviation = H).

Y

Status

M

Scrapped, stolen, exported, etc.

Y

Start date status

M

 

Y

End date status

O

 

N

kW

O

(P.2)

Y

Capacity

O

(P.1)

Y

Type of licence number

O

Regular, transito, etc.

Y

Vehicle document id 1

O

The first unique document ID as printed on the vehicle document.

Y

Vehicle document id 2 (8)

O

A second document ID as printed on the vehicle document.

Y

Data relating to insurances

 

 

 

Insurance company name

O

 

Y

Begin date insurance

O

 

Y

End date insurance

O

 

Y

Address

O

 

Y

Insurance number

O

 

Y

ID number

O

An identifier that uniquely identifies the company.

N

Type of ID number

O

The type of ID number (e.g. number of the Chamber of Commerce)

N

2.   Sigurnost podataka

2.1.   Pregled

Softverska aplikacija Eucaris omogućuje sigurno javljanje ostalim državama, a s pomoćnim naslijeđenim sustavima država komunicira pomoću formata XML. Države razmjenjuju informacije tako da ih šalju neposredno primatelju. Podatkovni centar države povezan je s mrežom TESTA.

XML poruke koje se šalju preko mreže su šifrirane. Tehnika šifriranja tih poruka jest SSL. Poruke koje se šalju pomoćnom sustavu jesu XML poruke običnog teksta, jer se veza između aplikacije i pomoćnog sustava nalazi u zaštićenoj okolini.

Osigurana je aplikacija korisnika, koja se unutar države može upotrebljavati za ispitivanje vlastitog registra i registara ostalih država. Korisnici se identificiraju pomoću identifikacije korisnika/lozinke ili potvrde korisnika. Veza do korisnika može biti šifrirana, ali to je u nadležnosti svake pojedine države.

2.2.   Sigurnosne karakteristike povezane s razmjenom poruka

Plan sigurnosti temelji se na kombinaciji HTTPS i XML potpisa. Ova varijanta upotrebljava XML potpis za potpisivanje svih poruka poslanih na poslužitelj te može autentificirati pošiljatelja provjerom potpisa. SSL s jednom stranom (samo potvrda poslužitelja) upotrebljava se za zaštitu povjerljivosti i cjelovitosti poruke tijekom prijenosa te pruža zaštitu od udara brisanjem/ponavljanjem ili umetanjem. Umjesto dogovorenog razvoja softvera za provedbu SSL s dvije strane, primjenjuje se XML potpis. Upotreba XML potpisa bliže je planu mrežnih usluga nego SSL s dvije strane te je stoga više strateška.

XML potpis može se primijeniti na više načina, no izabrani pristup je upotreba XML Signature kao dijela sigurnosti mrežnih usluga (Web Services Security – WSS). WSS određuje kako upotrebljavati XML potpis. Iz razloga što WSS nastavlja na normu SOAP, logično je pridržavati se norme SOAP koliko god je to moguće.

2.3.   Sigurnosne karakteristike koje nisu povezane s razmjenom poruka

2.3.1.   Autentikacija korisnika

Korisnici mrežne aplikacije Eucaris za autentikaciju upotrebljavaju korisničko ime i lozinku. Budući da se upotrebljava standardna Windows autentikacija, države mogu prema potrebi ojačati razinu autentikacije korisnika primjenom potvrda korisnika.

2.3.2.   Uloge korisnika

Softverska aplikacija Eucaris podržava različite uloge korisnika. Svaka skupina usluga ima svoju provjeru vjerodostojnosti. Npr. (isključivi) korisnici funkcije „Ugovora o Eucarisu” ne smiju upotrebljavati funkciju „Prüm”. Administratorske usluge odvojene su od redovnih uloga krajnjih korisnika.

2.3.3.   Bilježenje i praćenje razmjene poruka

Bilježenje svih tipova poruka omogućuje softverska aplikacija Eucaris. Funkcija administratora omogućava nacionalnom administratoru da utvrdi koje se poruke bilježe: zahtjevi krajnjih korisnika, zahtjevi koji dolaze iz ostalih država, informacije iz nacionalnih registara itd.

Aplikacija se može konfigurirati tako da se za bilježenje koristi interna ili vanjska (Oracle) baza podataka. Odluka o tome koje poruke treba bilježiti jasno ovisi o napravama za bilježenje drugdje u naslijeđenim sustavima i povezanim aplikacijama korisnika.

Zaglavlje svake poruke sadržava informacije o državi koja podnosi zahtjev, organizaciji koja podnosi zahtjev u toj državi te dotičnom korisniku. Navodi se i razlog zahtjeva.

Kombiniranim bilježenjem u državi koja podnosi zahtjev i državi koja odgovara na zahtjev moguće je potpuno praćenje bilo koje razmjene poruka (npr. na zahtjev uključenog građanina).

Bilježenje se konfigurira preko mrežnog korisnika Eucarisa (meni Administracija, Konfiguracija bilježenja). Funkciju bilježenja obavlja središnji sustav. Kada je bilježenje omogućeno, cjelovita poruka (zaglavlje i sadržaj) pohranjuje se u jednom zapisu bilježenja. Razina bilježenja može se postaviti ovisno o definiranoj usluzi i definiranom tipu poruke koja prolazi kroz središnji sustav.

Razine bilježenja

Moguće su sljedeće razine bilježenja:

 

Privatna – poruka je zabilježena. Bilježenje NIJE raspoloživo usluzi za bilježenje, već samo na nacionalnoj razini za revizije i rješavanje problema.

 

Nema – poruka uopće nije zabilježena.

Tipovi poruka

Razmjena informacija između država sastoji se od više poruka koje su shematski prikazane na slici 5. u nastavku.

Mogući tipovi poruka (na slici 5. prikazane za središnji sustav Eucaris države X) jesu sljedeći:

1.

Request to Core System_Request message by Client

2.

Request to Other State_Request message by Core System of this State

3.

Request to Core System of this State_Request message by Core System of other State

4.

Request to Legacy Register_Request message by Core System

5.

Request to Core System_Request message by Legacy Register

6.

Response from Core System_Request message by Client

7.

Response from Other State_Request message by Core System of this State

8.

Response from Core System of this State_Request message by other State

9.

Response from Legacy Register_Request message by Core System

10.

Response from Core System_Request message by Legacy Register

Na slici 5. prikazane su sljedeće razmjene informacija:

Zahtjev za informaciju države X državi Y – plave strelice. Taj se zahtjev i odgovor sastoji od poruka tipa 1, 2, 7 i 6,

Zahtjev za informaciju države Z državi X – crvene strelice. Taj se zahtjev i odgovor sastoji od poruka tipa 3, 4, 9 i 8,

Zahtjev za informaciju naslijeđenog registra svojem središnjem sustavu (taj put uključuje i zahtjev korisnika iza naslijeđenog registra) – zelene strelice. Ova se vrsta zahtjeva sastoji od poruka tipa 5 i 10.

Image 23

2.3.4.   Sigurnosni modul za hardver

Ne upotrebljava se sigurnosni modul za hardver.

Sigurnosni modul za hardver (Hardware Security Module – HSM) pruža dobru zaštitu za ključ koji se upotrebljava za potpisivanje poruka i identifikaciju poslužitelja. To dodatno doprinosi općoj razini sigurnosti, ali HSM je skup za kupnju/održavanje te ne postoje nikakvi uvjeti za odlučivanje za FIPS 140-2 razine 2 ili razine 3 HSM-a. Budući da se upotrebljava zatvorena mreža što učinkovito ublažava prijetnje, odlučeno je da se isprva HSM ne upotrebljava. Ako je HSM potreban, npr. za dobivanje akreditacije, može ga se dodati u strukturu.

3.   Tehnički uvjeti razmjene podataka

3.1.   Općeniti opis aplikacije Eucaris

3.1.1.   Pregled

Aplikacija Eucaris povezuje sve države koje sudjeluju u isprepletenu mrežu u kojoj svaka država komunicira neposredno s drugom državom. Ne postoji nikakva središnja komponenta za uspostavu komunikacije. Aplikacija Eucaris omogućuje sigurno javljanje ostalim državama , a s pomoćnim naslijeđenim sustavima država komunicira pomoću formata XML. Sljedeća slika prikazuje tu strukturu.

Image 24

Države razmjenjuju informacije tako da ih šalju neposredno primatelju. Podatkovni centar države povezan je na mrežu koja se upotrebljava za razmjenu poruka (TESTA). Za pristup mreži TESTA države se povezuju na TESTA-u putem svojih nacionalnih portala. Za povezivanje na mrežu upotrebljava se vatrozid, a usmjerivač aplikaciju Eucaris povezuje na vatrozid. Ovisno o verziji odabranoj za zaštitu poruka, usmjerivač ili aplikacija Eucaris upotrebljava potvrdu.

Osigurana je aplikacija korisnika, koja se unutar države može upotrebljavati za ispitivanje vlastitog registra i registara ostalih država. Aplikacija korisnika povezuje se na Eucaris. Korisnici se identificiraju s pomoću identifikacije korisnika/lozinke ili potvrde korisnika. Veza do korisnika u vanjskoj organizaciji (npr. policiji) može biti šifrirana, ali to je u nadležnosti svake pojedine države.

3.1.2.   Opseg sustava

Opseg sustava Eucaris ograničen je na postupke uključene u razmjenu informacija između tijela ovlaštenih za registraciju u državama i osnovno predstavljanje tih informacija. Postupci i automatski procesi u kojima će se informacija upotrebljavati izvan su opsega ovog sustava.

Države mogu izabrati hoće li upotrebljavati funkciju korisnika Eucarisa ili će uspostaviti vlastitu prilagođenu aplikaciju korisnika. U tablici u nastavku opisano je koji su aspekti sustava Eucaris obvezni i/ili propisani, a koji su neobvezni i/ili ih države slobodno određuju.

Aspekti sustava Eucaris

M/O (9)

Napomena

Network concept

M

The concept is an „any-to-any” communication.

Physical network

M

TESTA

Core application

M

The core application of Eucaris has to be used to connect to the other States. The following functionality is offered by the core:

Encrypting and signing of the messages;

Checking of the identity of the sender;

Authorisation of States and local users;

Routing of messages;

Queuing of asynchronous messages if the recipient service is temporally unavailable;

Multiple country inquiry functionality;

Logging of the exchange of messages;

Storage of incoming messages

Client application

O

In addition to the core application the Eucaris II client application can be used by a State. When applicable, the core and client application are modified under auspices of the Eucaris organisation.

Security concept

M

The concept is based on XML-signing by means of client certificates and SSL-encryption by means of service certificates.

Message specifications

M

Every State has to comply with the message specifications as set by the Eucaris organisation and this Chapter. The specifications can only be changed by the Eucaris organisation in consultation with the States.

Operation and Support

M

The acceptance of new States or a new functionality is under auspices of the Eucaris organisation. Monitoring and help desk functions are managed centrally by an appointed State.

3.2.   Funkcionalni i nefunkcionalni zahtjevi

3.2.1.   Generička funkcionalnost

U ovom dijelu općenito su opisane glavne generičke funkcije.

Br.

Opis

1.

Sustav organima država nadležnima za registraciju omogućuje da interaktivno razmjenjuju poruke o zahtjevima i odgovorima.

2.

Sustav sadržava klijentsku aplikaciju koja krajnjim korisnicima omogućuje slanje njihovih zahtjeva i prikazuje im informacije iz odgovora za ručnu obradu.

3.

Sustav omogućuje „emitiranje”, što državama omogućuje slanje zahtjeva svim ostalim državama. Središnja aplikacija usklađuje dolazne odgovore u jednu poruku odgovora aplikaciji korisnika (ova se funkcija naziva „upit u više država” („Multiple Country Inquiry”)).

4.

Sustav može raditi s različitim tipovima poruka. Za konkretnu uslugu definirane su uloge korisnika, odobrenje, usmjeravanje, potpisivanje i bilježenje.

5.

Sustav državama omogućuje da razmjenjuju serije poruka ili poruke koje sadržavaju veliki broj zahtjeva ili odgovora. Te se poruke obrađuju na asinkronizirani način.

6.

Sustav stavlja u red asinkrone poruke ako država primateljica trenutačno nije dostupna te jamči isporuku čim primatelj bude radio.

7.

Sustav pohranjuje ulazne asinkrone poruke sve dok se ne obrade.

8.

Sustav daje pristup samo Eucaris aplikacijama ostalih država, a ne pojedinačnim organizacijama unutar tih ostalih država, tj. svako tijelo nadležno za registraciju djeluje kao jedini poveznik između svojih nacionalnih krajnjih korisnika i odgovarajućih tijela u drugim državama.

9.

Moguće je na jednom Eucarisovom poslužitelju definirati korisnike različitih država te ih ovlastiti u skladu s pravima te države.

10.

U porukama su uključene informacije o državi koja podnosi zahtjev, organizaciji i krajnjem korisniku.

11.

Sustav omogućuje bilježenje razmjene poruka između različitih država te između središnje aplikacije i nacionalnih sustava za registraciju.

12.

Sustav omogućuje posebnog tajnika, kojeg organizacija ili država izričito imenuju za tu zadaću, da prikuplja zabilježene informacije koje su poslale/primile sve države sudionice, kako bi izradio statistička izvješća.

13.

Svaka država sama navodi koja je zabilježena informacija dana na raspolaganje tajniku, a koja je informacija „privatna”.

14.

Sustav nacionalnim administratorima svake države omogućuje dobivanje statističkih podataka o upotrebi.

15.

Sustav omogućuje dodavanje novih država s pomoću jednostavnih administrativnih zadaća.

3.2.2.   Uporabljivost

Br.

Opis

16.

Sustav pruža sučelje za automatsku obradu poruka od strane pomoćnih sustava/naslijeđenih sustava te omogućuje integraciju korisničkog sučelja u te sustave (prilagođeno korisničko sučelje).

17.

Sustav je lako naučiti upotrebljavati, sam je po sebi razumljiv te sadržava tekst za pomoć.

18.

Sustav je dokumentiran za pomoć državama u integraciji, operativnim aktivnostima i budućem održavanju (npr. referentni priručnici, funkcionalna/tehnička dokumentacija, operativni priručnik, …).

19.

Korisničko sučelje jest višejezično te krajnjem korisniku omogućuje da izabere željeni jezik.

20.

Korisničko sučelje omogućuje da lokalni administrator prevede elemente na ekranu i kodirane informacije na nacionalni jezik.

3.2.3.   Pouzdanost

Br.

Opis

21.

Sustav je osmišljen kao čvrst i pouzdan operativni sustav koji tolerira greške operatera te koji se bez problema oporavlja od nestanka struje ili drugih nesreća. Sustav je moguće ponovno pokrenuti bez ili s minimalnim gubicima podataka.

22.

Sustav daje stabilne podatke koji se mogu ponovno proizvesti.

23.

Sustav je osmišljen za pouzdano funkcioniranje. Sustav je moguće primijeniti u konfiguraciji koja jamči dostupnost od 98 % (redundancijom, upotrebom rezervnih poslužitelja itd.) u svakoj dvostranoj komunikaciji.

24.

Moguće je upotrebljavati dio sustava, čak tijekom kvara nekih komponenti (ako je država C u kvaru, države A i B i dalje mogu komunicirati). Broj pojedinačnih točki kvara u informacijskom lancu treba svesti na najmanju moguću razinu.

25.

Vrijeme za oporavak sustava nakon teškog kvara trebalo bi biti manje od jednog dana. Vrijeme kvara treba biti moguće svesti na najmanju moguću razinu upotrebom potpore na daljinu, npr. putem središnje službe za usluge.

3.2.4.   Rad

Br.

Opis

26.

Sustav se može upotrebljavati 24 sata na dan, 7 dana u tjednu. To radno vrijeme (24x7) traže i naslijeđeni sustavi država.

27.

Sustav hitro odgovara na zahtjeve korisnika, neovisno o bilo kojim zadaćama u pozadini. To zahtijevaju i naslijeđeni sustavi Stranaka kako bi se osiguralo prihvatljivo vrijeme za odgovor. Prihvatljivo je opće vrijeme za odgovor od najviše 10 sekundi za jedan zahtjev.

28.

Sustav je osmišljen kao sustav za više korisnika te na takav način da se zadaće u pozadini mogu nastaviti za vrijeme kada korisnik obavlja zadaće u prednjem planu.

29.

Sustav je osmišljen tako da ga se može nadograditi kako bi pružio podršku potencijalnom povećanju broja poruka u trenutku kada se doda nova funkcija, nova organizacija ili države.

3.2.5.   Sigurnost

Br.

Opis

30.

Sustav je prikladan (tj. njegove sigurnosne mjere) za razmjenu poruka koje sadržavaju osjetljive osobne podatke (npr. vlasnik/korisnici vozila), čija je razina povjerljivosti EU restricted.

31.

Sustav se održava tako da se sprečava neovlašteni pristup podacima.

32.

Sustav sadržava uslugu za upravljanje pravima i dopuštenjima nacionalnih krajnjih korisnika.

33.

Države mogu provjeriti identitet pošiljatelja (na razini države) s pomoću XML potpisa.

34.

Države za zahtjev posebnih informacija izričito ovlašćuju ostale države.

35.

Sustav na razini aplikacije pruža politiku potpune sigurnosti i šifriranja usklađenu s razinom sigurnosti koja se zahtijeva u takvim situacijama. Ekskluzivnost i integritet informacije jamči se upotrebom XML potpisa i šifriranjem s pomoću SSL tuneliranja.

36.

Sve razmjene poruka mogu se slijediti bilježenjem.

37.

Pruža se zaštita od udara brisanjem (treća stranka briše poruku) ili ponavljanjem ili umetanjem (treća stranka ponavlja ili umeće poruku).

38.

Sustav upotrebljava potvrde povjerljive treće strane (Trusted Third Party – TTP).

39.

Sustav može obrađivati različite potvrde po državi, ovisno o tipu poruke ili usluge.

40.

Sigurnosne mjere na razini aplikacije dostatne su kako bi se omogućila upotreba neakreditiranih mreža.

41.

Sustav može upotrebljavati nove sigurnosne tehnike kao što je XML vatrozid.

3.2.6.   Prilagodljivost

Br.

Opis

42.

Sustav je moguće proširiti novim porukama i novim funkcijama. Troškovi prilagodbi jesu minimalni. Zbog centraliziranog razvoja komponenti aplikacije.

43.

Države mogu definirati nove tipove poruka za bilateralnu upotrebu. Nije potrebno da sve države podržavaju sve tipove poruka.

3.2.7.   Podrška i održavanje

Br.

Opis

44.

Sustav omogućuje praćenje za središnju službu za usluge i/ili operatere u vezi s mrežom i poslužiteljima u različitim državama.

45.

Sustav pruža daljinsku potporu središnje službe za usluge.

46.

Sustav osigurava analizu podataka.

47.

Sustav se može proširiti na nove države.

48.

Osoblje s minimumom osposobljenosti i iskustvom na području informacijske tehnologije lako može instalirati aplikaciju. Postupak instalacije automatiziran je u najvećoj mogućoj mjeri.

49.

Sustav osigurava stalnu okolinu za ispitivanje i prihvaćanje.

50.

Godišnji troškovi održavanja i podrške svedeni su na najnižu moguću razinu pridržavanjem tržišnih standarda i stvaranjem aplikacije tako da je potrebno što manje podrške središnje službe za usluge.

3.2.8.   Zahtjevi konstrukcije

Br.

Opis

51.

Sustav je osmišljen i dokumentiran za operativni vijek trajanja od mnogo godina.

52.

Sustav je osmišljen tako da je neovisan o pružatelju pristupa mreži.

53.

Sustav je u skladu s postojećim HW/SW u državama tako što međusobno djeluje s tim sustavima za registraciju primjenom otvorene standardne tehnologije za mrežne usluge (XML, XDS, SOAP, WDSL, HTTP(s), mrežne usluge, WSS, X.509 itd.).

3.2.9.   Primjenljive norme

Br.

Opis

54.

Sustav je u skladu s pitanjima zaštite podataka iz Uredbe (EZ) br. 45/2001 (članci 21., 22. i 23.) i Direktive 95/46/EZ.

55.

Sustav je u skladu s IDA normama.

56.

Sustav podržava UTF8.

POGLAVLJE 4.

POSTUPAK EVALUACIJEIZ ČLANKA 540.

Članak 1.

Upitnik

1.   Odgovarajuća radna skupina Vijeća Europske unije („radna skupina Vijeća”) sastavlja upitnik o svakoj automatiziranoj razmjeni podataka iz članaka od 527. do 539. ovog Sporazuma.

2.   Čim Ujedinjena Kraljevina smatra da ispunjava preduvjete za dijeljenje podataka u odgovarajućoj kategoriji podataka, ispunjava odgovarajući upitnik.

Članak 2.

Pokus

1.   Ako je potrebno, s ciljem evaluacije rezultata upitnika, Ujedinjena Kraljevina obavlja pokus zajedno s jednom ili više država koje već dijele podatke u skladu s Odlukom 2008/615/PUP. Pokus se odvija tik pred ili brzo nakon evaluacijskog posjeta.

2.   Odgovarajuća radna skupina Vijeća određuje uvjete i rješenja za taj pokus koji se temelji na prethodnom pojedinačnom sporazumu s Ujedinjenom Kraljevinom. Država koja sudjeluje u pokusu odlučuje o praktičnim pojedinostima.

Članak 3.

Evaluacijski posjet

1.   S ciljem evaluacije rezultata upitnika odvija se evaluacijski posjet.

2.   Odgovarajuća radna skupina Vijeća određuje uvjete i aranžmane za taj posjet koji se temelje na prethodnom pojedinačnom sporazumu između Ujedinjene Kraljevine i evaluacijskog tima. Ujedinjena Kraljevina evaluacijskom timu omogućuje provjeru automatizirane razmjene podataka u kategoriji ili kategorijama podataka koje se evaluiraju, posebno organizirajući program posjeta koji uzima u obzir zahtjeve evaluacijskog tima.

3.   Evaluacijski tim u roku od jednog mjeseca od posjeta sastavlja izvješće o evaluacijskom posjetu te ga prosljeđuje Ujedinjenoj Kraljevini kako bi ona dala svoje primjedbe. Ako je to primjereno, evaluacijski tim može revidirati to izvješće na osnovi primjedaba Ujedinjene Kraljevine.

4.   Evaluacijski tim sastoji se od najviše troje stručnjaka koje imenuju države koje sudjeluju u automatiziranoj razmjeni podataka u kategorijama podataka koje se evaluiraju, moraju posjedovati iskustvo u vezi s dotičnom kategorijom podataka, imati odgovarajuće odobrenje nacionalne sigurnosti za bavljenje tim pitanjima te moraju biti voljni sudjelovati u najmanje jednom evaluacijskom posjetu u drugoj državi. Evaluacijski tim uključuje i predstavnika Komisije.

5.   Članovi evaluacijskog tima poštuju povjerljivost informacija koje doznaju prilikom izvršavanja svoje zadaće.

Članak 4.

Evaluacije provedenena temelju odluka Vijeća 2008/615/PUP i 2008/616/PUP

Pri obavljanju postupka evaluacije iz članka 540. ovog Sporazuma i ovog poglavlja, Vijeće, u okviru odgovarajuće radne skupine Vijeća, uzet će u obzir rezultate postupaka evaluacije provedenih u kontekstu donošenja provedbenih odluka Vijeća (EU) 2019/968 (10) i (EU) 2020/1188 (11). Odgovarajuća radna skupina Vijeća odlučit će o nužnosti provedbe pokusa iz članka 540. stavka 1. ovog Sporazuma, poglavlja 0. članka 23. stavka 2. ovog Priloga i članka 2. ovog poglavlja.

Članak 5.

Izvješće Vijeću

Vijeću se na temelju članka 540. ovog Sporazuma predstavlja cjelovito izvješće o evaluaciji u kojem su sažeti rezultati upitnikâ, evaluacijskog posjeta te, prema potrebi, pokusa.


(1)  „U potpunosti određen” znači da je uključena obrada vrijednosti rijetkih alela.

(2)  Riječ je o položaju definiranom u normi ASCII.

(3)  M = obvezno, ako postoji u nacionalnom registru, O = neobvezno.

(4)  Svi atributi koje posebno dodjeljuju države označeni su s Y.

(5)  Usklađene pokrate isprava, vidjeti Direktivu Vijeća 1999/37/EZ od 29. travnja 1999.

(6)  M = obvezno, ako postoji u nacionalnom registru, O = neobvezno.

(7)  Usklađene pokrate isprava, vidjeti Direktivu Vijeća 1999/37/EZ od 29. travnja 1999.

(8)  U Luksemburgu se koriste dva zasebna identifikacijska broja registracijskih isprava vozila.

(9)  M = obvezni za upotrebu ili pridržavanje, O = neobvezni za upotrebu ili pridržavanje.

(10)  Provedbena odluka Vijeća (EU) 2019/968 od 6. lipnja 2019. o pokretanju automatizirane razmjene podataka s obzirom na podatke o DNK-u u Ujedinjenoj Kraljevini (SL EU L 156, 13.6.2019., str. 8.).

(11)  Provedbena odluka Vijeća (EU) 2020/1188 od 6. kolovoza 2020. o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Ujedinjenoj Kraljevini (SL EU L 265, 12.8.2020., str. 1.).


PRILOG 40.

PODACI IZ EVIDENCIJE PODATAKA O PUTNICIMA

Podatkovni elementi iz evidencije podataka o putnicima kako ih prikupljaju zračni prijevoznici

1.

kôd evidencije PNR-a;

2.

datum rezervacije/izdavanja karte;

3.

predviđeni datum/datumi putovanja;

4.

ime/imena;

5.

adresa, telefonski broj i elektronički podaci za kontakt putnika, osoba koje su izvršile rezervaciju leta za putnika, osoba preko kojih je moguće kontaktirati putnika u zračnom prometu i osoba koje treba obavijestiti u slučaju nužde;

6.

sve dostupne informacije o plaćanju/izdavanju (koje obuhvaćaju informacije koje se isključivo odnose na načine plaćanja i izdavanje računa za avionsku kartu, isključujući sve druge informacije koje nisu izravno povezane s letom);

7.

cjeloviti plan puta za konkretni PNR;

8.

podaci o programima vjernosti (oznaka zračnog prijevoznika ili prodavača koji upravlja programom, broj putnika u okviru programa vjernosti, razina članstva, opis razine i šifra saveza);

9.

putnička agencija/putnički agent;

10.

status putnika, uključujući informacije o potvrdi, prijavi na let, neprijavljivanju na let ili prijavi u posljednjem trenutku bez rezervacije;

11.

razdijeljene/podijeljene informacije iz PNR-a;

12.

ostale dodatne informacije (Other Supplementary Information – OSI), informacije o posebnim uslugama (Special Service Information – SSI) i informacije o zahtjevu za posebne usluge (Special Service Request – SSR);

13.

informacije s putne karte, uključujući broj karte, datum izdavanja karte, jednosmjerne karte, polja elektroničkih karata koja se odnose na cijenu (Automated Ticket Fare Quote);

14.

informacije o sjedalu, uključujući broj sjedala;

15.

informacije o zajedničkom (code-share) letu;

16.

sve informacije o prtljazi;

17.

imena drugih putnika u PNR-u i broj putnika u PNR-u koji putuju zajedno;

18.

svi unaprijed dostavljeni podaci o putnicima (API) (vrsta, broj, zemlja izdavanja i datum isteka roka važenja bilo kojeg idenitifikacijskog dokumenta, državljanstvo, prezime, ime, spol, datum rođenja, zračni prijevoznik, broj leta, datum polaska, datum dolaska, zračna luka polaska, zračna luka dolaska, vrijeme polaska i vrijeme dolaska);

19.

Sve kronološke izmjene podataka iz PNR-a navedene u točkama od 1. do 18.


PRILOG 41.

OBLICI KAZNENIH DJELA U NADLEŽNOSTI EUROPOLA

Terorizam

Organizirani kriminal

Trgovina drogom

Aktivnosti pranja novca

Kaznena djela povezana s nuklearnim i radioaktivnim tvarima

Krijumčarenje imigranata

Trgovanje ljudima

Kaznena djela povezana s motornim vozilima

Ubojstvo i teška tjelesna ozljeda

Nezakonita trgovina ljudskim organima i tkivom

Otmica, nezakonito oduzimanje slobode i uzimanje talaca

Rasizam i ksenofobija

Razbojništvo i teška krađa

Nezakonita trgovina kulturnim dobrima, među ostalim antikvitetima i umjetničkim djelima

Podvala i prijevara

Kaznena djela protiv financijskih interesa Unije

Trgovanje na temelju povlaštenih informacija i manipuliranje financijskim tržištem

Reketarenje i iznuda

Krivotvorenje i piratstvo proizvoda

Krivotvorenje administrativnih isprava i trgovina njima

Krivotvorenje novca i sredstava plaćanja

Računalni kriminalitet

Korupcija

Nezakonita trgovina oružjem, streljivom i eksplozivima

Nezakonita trgovina ugroženim životinjskim vrstama

Nezakonita trgovina ugroženim biljnim vrstama i sortama

Kaznena djela protiv okoliša, između ostalog zagađenje iz brodova

Nezakonita trgovina hormonskim tvarima i drugim pospješivačima rasta

Seksualno zlostavljanje i seksualno iskorištavanje, uključujući materijale sa zloupotrebom djece i nagovaranje djece u seksualne svrhe

Genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini.


PRILOG 42.

OBLICI TEŠKIH KAZNENIH DJELA U NADLEŽNOSTI EUROJUSTA

Terorizam

Organizirani kriminal

Trgovina drogom

Aktivnosti pranja novca

Kaznena djela povezana s nuklearnim i radioaktivnim tvarima

Krijumčarenje imigranata

Trgovanje ljudima

Kaznena djela povezana s motornim vozilima

Ubojstvo i teška tjelesna ozljeda

Nezakonita trgovina ljudskim organima i tkivom

Otmica, protupravno oduzimanje slobode i uzimanje talaca

Rasizam i ksenofobija

Razbojništvo i teška krađa

Nezakonita trgovina kulturnim dobrima, među ostalim antikvitetima i umjetničkim djelima

Podvala i prijevara

Kaznena djela protiv financijskih interesa Unije

Trgovanje na temelju povlaštenih informacija i manipuliranje financijskim tržištem

Reketarenje i iznuda

Krivotvorenje i piratstvo proizvoda

Krivotvorenje administrativnih isprava i trgovina njima

Krivotvorenje novca i sredstava plaćanja

Računalni kriminalitet

Korupcija

Nezakonita trgovina oružjem, streljivom i eksplozivima

Nezakonita trgovina ugroženim životinjskim vrstama

Nezakonita trgovina ugroženim biljnim vrstama i sortama

Kaznena djela protiv okoliša, uključujući onečišćenje s brodova

Nezakonita trgovina hormonskim tvarima i drugim pospješivačima rasta

Seksualno zlostavljanje i seksualno iskorištavanje, uključujući materijale sa zloupotrebom djece i nagovaranje djece u seksualne svrhe

Genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini.


PRILOG 43.

UHIDBENI NALOG

Ovaj nalog izdalo je nadležno pravosudno tijelo. Zahtijevam da niže navedena osoba bude uhićena i predana u svrhe provođenja kaznenog progona ili izvršavanja kazne zatvora ili mjere oduzimanja slobode. (1)

(a)

Podaci o identitetu tražene osobe:

 

Prezime:

 

 

Ime:

 

 

Djevojačko prezime, ako je primjenjivo:

 

 

Druga imena, ako je primjenjivo:

 

 

Spol:

 

 

Državljanstvo:

 

 

Datum rođenja:

 

 

Mjesto rođenja:

 

 

Boravište i/ili poznata adresa:

 

 

Jezik (jezici) koji tražena osoba razumije (ako je poznato):

 

 

Posebna obilježja / opis tražene osobe:

 

 

Fotografija i otisci prstiju tražene osobe, ako su dostupni i ako ih je moguće poslati, ili podaci o osobi za kontakt kojoj se treba obratiti kako bi se dobili ti podaci ili profil DNK-a (ako se ti dokazi mogu dostaviti, ali nisu priloženi)


(b)

Odluka na kojoj se temelji nalog:

1.

Uhidbeni nalog ili sudska odluka s istim učinkom:

 

 

Vrsta:

 

2.

Izvršiva presuda:

 

 

Upućivanje:

 


(c)

Podaci o visini propisane kazne:

1.

Najviša propisana kazna zatvora ili mjera oduzimanja slobode koja može biti izrečena za kazneno djelo (kaznena djela):

 

2.

Visina propisane kazne zatvora ili mjere oduzimanja slobode, koja je izrečena:

 

 

Neizdržani dio kazne:

 


(d)

Navesti je li se osoba osobno pojavila na suđenju koje je rezultiralo odlukom:

1.

Da, osoba se osobno pojavila na suđenju koje je rezultiralo odlukom.

2.

Ne, osoba se nije osobno pojavila na suđenju koje je rezultiralo odlukom.

3.

Ako ste označili polje pod brojem 2, molimo potvrditi postojanje jedne od sljedećih mogućnosti, ako je primjenjivo:

 

3.1a.

osoba je bila osobno pozvana … (dan/mjesec/godina) i time obaviještena o predviđenom datumu i mjestu suđenja koje je rezultiralo odlukom te je bila obaviještena da se odluka može donijeti u slučaju njezina nepojavljivanja na suđenju;

 

ILI

3.1b.

osoba nije bila osobno pozvana, nego je na neki drugi način stvarno primila službenu obavijest o predviđenom datumu i mjestu suđenja koje je rezultiralo odlukom, tako da se nedvojbeno utvrdilo da je osoba bila upoznata s predviđenim suđenjem i obaviještena da se odluka može donijeti u slučaju njezina nepojavljivanja na suđenju;

 

ILI

3.2.

osoba je znala za predviđeno suđenje i ovlastila pravnog savjetnika, kojeg je imenovala dotična osoba ili država, da je brani na suđenju i taj ju je pravni zastupnik zaista branio na suđenju;

 

ILI

3.3.

odluka je dostavljena osobi ... (dan/mjesec/godina) te je osoba izričito obaviještena o pravu na ponovno suđenje ili žalbu, pri čemu ta osoba ima pravo sudjelovati te se može preispitati meritum predmeta zajedno s novim dokazima, što može dovesti do ukidanja početne odluke: i

 

osoba je izričito izjavila da ne osporava tu odluku;

 

ILI

osoba nije zatražila ponovno suđenje niti je podnijela žalbu u predviđenom roku;

 

ILI

3.4.

osobi nije osobno dostavljena odluka, ali

ta odluka bit će joj osobno dostavljena bez odgode nakon predaje, i

prilikom dostave odluke osoba će biti izričito obaviještena o pravu na ponovno suđenje ili žalbu, pri čemu ta osoba ima pravo sudjelovati te se može preispitati meritum predmeta zajedno s novim dokazima, što može dovesti do ukidanja početne odluke; i

osoba će biti obaviještena o roku u kojem mora zatražiti ponovno suđenje ili podnijeti žalbu, koji iznosi … dana.

4.

Ako je označeno polje pod prethodno navedenim točkama 3.1.b, 3.2. ili 3.3., molimo navesti informacije o tome kako je ispunjen dotični uvjet:


(e)

Kaznena djela:

 

Ovaj se nalog odnosi ukupno na:

 

kaznena djela

 

Opis okolnosti počinjenja kaznenog djela (kaznenih djela), uključujući mjesto i način sudjelovanja osobe u kaznenom djelu (kaznenim djelima):

 

 

 

Priroda i pravna klasifikacija kaznenog djela (kaznenih djela) i primjenjiva zakonska odredba / kodeks:

 

 

 

 

I.

Sljedeće se primjenjuje samo ako su i država koja izdaje uhidbeni nalog i država izvršenja izdale obavijest u skladu s člankom 599. stavkom 4. Sporazuma: ako je primjenjivo, odabrati jedno ili više kaznenih djela navedenih u nastavku, kako su definirana pravom države izdavateljice, kažnjivih u državi izdavateljici kaznom zatvora ili mjerom oduzimanja slobode u najduljem trajanju od najmanje tri godine:

sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji,

terorizam kako je definiran u Prilogu 45. Sporazuma,

trgovanje ljudima,

spolno iskorištavanje djece i dječja pornografija,

nezakonita trgovina opojnim drogama i psihotropnim tvarima,

nezakonita trgovina oružjem, streljivom i eksplozivima,

korupcija, uključujući podmićivanje,

prijevara, uključujući prijevaru koja utječe na financijske interese Ujedinjene Kraljevine, države članice ili Unije,

pranje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom,

krivotvorenje novca,

računalni kriminalitet,

kaznena djela protiv okoliša, uključujući nezakonitu trgovinu ugroženim životinjskim vrstama i ugroženim biljnim vrstama i sortama,

olakšavanje neovlaštenog ulaska i boravka,

ubojstvo, teška tjelesna ozljeda,

nezakonita trgovina ljudskim organima i tkivom,

otmica, protupravno oduzimanje slobode i uzimanje talaca,

rasizam i ksenofobija,

organizirana ili oružana pljačka,

nezakonita trgovina kulturnim dobrima, među ostalim antikvitetima i umjetničkim djelima,

podvala,

reketarenje i iznuda,

krivotvorenje i piratstvo proizvoda,

krivotvorenje administrativnih isprava i trgovina njima,

krivotvorenje sredstava plaćanja,

nezakonita trgovina hormonskim tvarima i drugim pospješivačima rasta,

nezakonita trgovina nuklearnim ili radioaktivnim materijalom,

trgovina ukradenim vozilima,

silovanje,

podmetanje požara,

kaznena djela u nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda,

protupravno oduzimanje zrakoplova, brodova ili svemirskih letjelica,

sabotaža.

II.

Detaljni opis kaznenog djela (kaznenih djela) koje nije obuhvaćeno odjeljkom I.:


(f)

Ostale okolnosti relevantne za predmet (neobvezne informacije):

(NB: mogu obuhvaćati činjenice o eksteritorijalnosti, prekidu zastare ili druge posljedice kaznenih djela)

 

 


(g)

Ovaj nalog odnosi se i na privremeno oduzimanje i predaju imovine koja može biti potrebna kao dokaz:

Ovaj nalog odnosi se i na privremeno oduzimanje i predaju imovine koju je tražena osoba stekla počinjenjem kaznenog djela:

Opis imovine (i lokacija) (ako je poznato):

 

 


(h)

Kazneno djelo na temelju kojeg je izdan ovaj nalog kažnjivo je

kaznom doživotnom zatvora ili mjerom doživotnom oduzimanja slobode:

 

 

 

država izdavateljica na zahtjev države izvršenja daje jamstvo da će:

 

 

 

 

 

preispitati izrečenu kaznu ili mjeru – na zahtjev ili najmanje nakon 20 godina,i/ili

poticati primjenu mjera pomilovanja za koje osoba ima pravo podnijeti zahtjev u skladu s pravom ili praksom države izdavateljice, s ciljem neizvršenja takve kazne ili mjere.


(i)

Pravosudno tijelo koje je izdalo nalog:

 

Službeni naziv:

 

 

Ime zastupnika tog tijela: (2)

 

 

Dužnost (funkcija/rang):

 

 

Broj spisa:

 

 

Adresa:

 

 

Broj telefona: (pozivni broj države) (pozivni broj područja/grada)

 

 

Faks (pozivni broj države) (pozivni broj područja/grada)

 

 

E-adresa:

 

 

Podaci o osobi za kontakt s kojom se obavljaju potrebni praktični dogovori o predaji:

 

 

Ako je za slanje i administrativno zaprimanje uhidbenih naloga nadležno središnje tijelo:

 

Naziv središnjeg tijela:

 

 

Osoba za kontakt, ako postoji (funkcija/rang i ime i prezime):

 

 

Adresa:

 

 

Broj telefona: (pozivni broj države) (pozivni broj područja/grada)

 

 

Faks (pozivni broj države) (pozivni broj područja/grada)

 

 

E-adresa:

 

 

Potpis pravosudnog tijela koje izdaje uhidbeni nalog i/ili njegova predstavnika:

 

 

Prezime:

 

 

Dužnost (funkcija/rang):

 

 

Datum:

 

 

Službeni pečat (ako postoji):


(1)  Ovaj nalog mora biti napisan ili preveden na jedan od službenih jezika države izvršenja, ako je ona poznata, ili na bilo koji drugi jezik koji ta država prihvaća.

(2)  U različitim jezičnim verzijama bit će uvršteno upućivanje na „nositelja” pravosudne dužnosti.


PRILOG 44.

RAZMJENA PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE – TEHNIČKE I POSTUPOVNE SPECIFIKACIJE

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Cilj

Cilj je ovog Priloga utvrditi potrebne postupovne i tehničke odredbe za provedbu dijela trećeg glave IX. ovog Sporazuma.

Članak 2.

Komunikacijska mreža

1.   Elektronička razmjena podataka iz kaznene evidencije između, s jedne strane, države članice i, s druge strane, Ujedinjene Kraljevine izvršava se zajedničkom komunikacijskom infrastrukturom koja osigurava šifriranu komunikaciju.

2.   Zajednička komunikacijska infrastruktura jest komunikacijska mreža Transeuropske usluge za telematiku među upravama (TESTA). Svaka nova inačica te mreže ili svaka druga sigurnosna mreža osigurava da uspostavljena zajednička komunikacijska infrastruktura nastavi ispunjavati uvjete koji odgovaraju razmjeni podataka iz kaznene evidencije.

Članak 3.

Softver za međusobno povezivanje

1.   Države primjenjuju standardizirani softver za međusobno povezivanje koji omogućuje povezivanje njihovih središnjih tijela na zajedničku komunikacijsku infrastrukturu radi elektroničke razmjene podataka iz kaznene evidencije s drugim državama u skladu s odredbama dijela trećeg glave IX. ovog Sporazuma i ovog Priloga.

2.   Softver za međusobno povezivanje država članica jest referentni implementacijski softver ECRIS, ili nacionalni implementacijski softver ECRIS dotične države članice, prema potrebi prilagođen za potrebe razmjene informacija s Ujedinjenom Kraljevinom kako je utvrđeno u ovom Sporazumu.

3.   Ujedinjena Kraljevina nadležna je za razvoj i rad vlastitog softvera za međusobno povezivanje. U tu svrhu, najkasnije prije stupanja na snagu ovog Sporazuma, Ujedinjena Kraljevina osigurava da njezin nacionalni softver za međusobno povezivanje funkcionira u skladu s protokolima i tehničkim specifikacijama utvrđenima za referentni implementacijski softver ECRIS i svim dodatnim tehničkim zahtjevima koje utvrdi agencija eu-LISA.

4.   Ujedinjena Kraljevina bez nepotrebne odgode osigurava i implementaciju svih naknadnih tehničkih prilagodbi njezina nacionalnog softvera za međusobno povezivanje zbog izmjena tehničkih specifikacija utvrđenih za referentni implementacijski softver ECRIS ili izmjena dodatnih tehničkih zahtjeva koje utvrdi agencija eu-LISA. U tu svrhu Unija osigurava da Ujedinjena Kraljevina bude bez nepotrebne odgode obaviještena o svim planiranim izmjenama tehničkih specifikacija ili zahtjeva te da joj se dostave sve informacije potrebne kako bi Ujedinjena Kraljevina ispunila svoje obveze iz ovog Priloga.

Članak 4.

Informacije koje se prenose u obavijestima, zahtjevima i odgovorima

1.   Sve obavijesti iz članka 646. ovog Sporazuma sadržavaju sljedeće obvezne informacije:

(a)

informacije o osuđenoj osobi (puno ime, datum rođenja, mjesto rođenja (grad i država), spol, državljanstvo i, prema potrebi, prijašnje ime ili imena);

(b)

informacije o prirodi osuđujuće presude (datum presude, naziv suda, datum kad je odluka postala pravomoćna);

(c)

informacije o kaznenom djelu zbog kojeg je donesena osuđujuća presuda (datum kaznenog djela zbog kojeg je donesena presuda i naziv ili pravna klasifikacija kaznenog djela te upućivanje na primjenjive pravne odredbe); i

(d)

informacije o sadržaju osuđujuće presude (posebno glavna kazna i sve dodatne kazne, sigurnosne mjere i naknadne odluke kojima se mijenja izvršenje kazne).

2.   Sljedeći neobvezni podaci dostavljaju se u obavijestima ako su ti podaci uneseni u kaznenu evidenciju (točke od (a) do (d)) ili dostupni središnjem tijelu (točke od (e) do (h)):

(a)

imena roditelja osuđene osobe;

(b)

referentni broj osuđujuće presude;

(c)

mjesto počinjenja kaznenog djela;

(d)

gubici prava koji proizlaze iz osuđujuće presude;

(e)

identifikacijski broj osuđene osobe ili vrsta i broj identifikacijske isprave osobe;

(f)

otisci prstiju koji su uzeti od osuđene osobe;

(g)

prema potrebi, pseudonim i/ili drugo ime/imena;

(h)

prikaz lica.

Osim toga, mogu se dostaviti svi drugi podaci o osuđujućim presudama unesenima u kaznenu evidenciju.

3.   Svi zahtjevi za informacije iz članka 648. ovog Sporazuma podnose se u standardiziranom elektroničkom formatu prema obrascu utvrđenom u poglavlju 2. ovog Priloga, na jednom od službenih jezika države koja prima zahtjev.

4.   Svi odgovori na zahtjeve iz članka 649. ovog Sporazuma podnose se u standardiziranom elektroničkom formatu prema obrascu utvrđenom u poglavlju 2. ovog Priloga, i uz njih se prilaže popis osuđujućih presuda, kako je predviđeno nacionalnim pravom. Država koja prima zahtjev odgovara na nekom od svojih službenih jezika ili na nekom drugom jeziku koji su prihvatile obje države. Međutim, Ujedinjena Kraljevina, s jedne strane, i Unija u ime bilo koje države članice, s druge strane, mogu obavijestiti Posebni odbor za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnu suradnju o jezicima koji su, uz službeni jezik/službene jezike te države, prihvatljivi za odgovor.

5.   Posebni odbor za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnu suradnju donosi sve izmjene obrazaca iz poglavlja 2. ovog Priloga navedenih u stavcima 3. i 4. koje mogu biti potrebne.

Članak 5.

Obrazac za prijenos informacija

1.   Pri prijenosu informacija u skladu s člankom 646. i člankom 649. ovog Sporazuma o nazivu i ili pravnoj kvalifikaciji kaznenog djela i o primjenjivim pravnim odredbama, države navode odgovarajuću oznaku za svako kazneno djelo navedeno u prijenosu, kako je utvrđeno u tablici kaznenih djela iz poglavlja 3. ovog Priloga. Iznimno, kada kazneno djelo ne odgovara ni jednoj posebnoj potkategoriji, za to se kazneno djelo upotrebljava oznaka „otvorena kategorija” odgovarajuće ili najbliže kategorije kaznenog djela, a u nedostatku potonje, oznaka „druga kaznena djela”.

2.   Države mogu, osim toga, pružiti raspoložive informacije koje se odnose na stupanj izvršenja kaznenog djela i stupanj sudjelovanja u kaznenom djelu te, prema potrebi, na postojanje isključenja kaznene odgovornosti ili ponovnog počinjenja.

3.   Pri prijenosu informacija u skladu s člankom 646. i člankom 649. ovog Sporazuma o sadržaju osuđujućih presuda, posebno glavnoj kazni te svim dodatnim kaznama, sigurnosnim mjerama i naknadnim odlukama kojima se mijenja izvršenje kazne, države navode odgovarajuću oznaku za svaku kaznu i mjeru navedenu u prijenosu, kako je utvrđeno u tablici kazni i mjera u poglavlju 3. ovog Priloga. Iznimno, kada kazna ili mjera ne odgovara ni jednoj posebnoj potkategoriji, za tu se kaznu ili mjeru upotrebljava oznaka „otvorena kategorija” odgovarajuće ili najbliže kategorije kazna i mjera, a u nedostatku potonje, oznaka „druge kazne ili mjere”.

4.   Države, prema potrebi, dostavljaju raspoložive informacije o načinu i/ili uvjetima izvršenja kazne ili mjerama određenima prema parametrima iz poglavlja 3. ovog Priloga. Parametar „neosuđujuća presuda” navodi se samo ako je država koje je dotična osoba državljanin u svojem odgovoru na zahtjev za informacije o osuđivanosti dobrovoljno dostavila informacije o takvoj odluci.

5.   Države dostavljaju sljedeće informacije Posebnom odboru za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnu suradnju, osobito s ciljem slanja tih informacija drugim državama:

(a)

popis nacionalnih kaznenih djela u svakoj kategoriji iz tablice kaznenih djela iz poglavlja 3. ovog Priloga. Popis sadržava naziv i pravnu kvalifikaciju kaznenog djela te upućivanje na primjenjive pravne odredbe. Može sadržavati i kratak opis bitnih elemenata kaznenog djela;

(b)

popis vrsta kazni, mogućih dodatnih kazni i sigurnosnih mjera te mogućih naknadnih odluka kojima se mijenja izvršenje kazne kako je propisano nacionalnim pravom, iz svake kategorije iz tablice kazni i mjera iz poglavlja 3. ovog Priloga. Može sadržavati i kratak opis posebne kazne ili mjere.

6.   Države redovno ažuriraju popise i opise iz stavka 5. Ažurirane informacije šalju se Posebnom odboru za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnu suradnju.

7.   Posebni odbor za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnu suradnju donosi sve izmjene tablica iz poglavlja 3. ovog Priloga navedenih u stavcima od 1. do 4. koje mogu biti potrebne.

Članak 6.

Kontinuitet prijenosa

Ako elektronički način prijenosa informacija privremeno nije dostupan, države prenose informacije svakim sredstvom koje omogućuje predočavanje pisanog zapisa u skladu s uvjetima koji središnjem tijelu države koje prima zahtjev omogućuju da utvrdi njegovu vjerodostojnost, tijekom čitavog razdoblja takve nedostupnosti.

Članak 7.

Statistički podaci i izvješćivanje

1.   Redovno se provodi evaluacija elektroničke razmjene podataka iz kaznene evidencije na temelju dijela trećeg glave IX. ovog Sporazuma. Evaluacija se temelji na statističkim podacima i izvješćima dotičnih država.

2.   Svaka država prikuplja statističke podatke o razmjeni koje generira softver za međusobno povezivanje i jednom mjesečno ih šalje Posebnom odboru za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnu suradnju i agenciji eu-LISA. Države Posebnom odboru za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnu suradnju i agenciji eu-LISA dostavljaju statističke podatke o broju državljana drugih država koji su osuđeni na njihovu državnom području i broju takvih osuđujućih presuda.

Članak 8.

Tehničke specifikacije

Pri provedbi ovog Sporazuma države postupaju u skladu sa zajedničkim tehničkim specifikacijama o elektroničkoj razmjeni podataka iz kaznene evidencije koje utvrdi agencija eu-LISA i prilagođavaju svoje sustave na odgovarajući način bez nepotrebne odgode.

POGLAVLJE 2.

OBRASCI

Zahtjev za podatke iz kaznene evidencije

(a)

Informacije o državi koja podnosi zahtjev:

Država:

Središnje tijelo:

Osoba za kontakt:

Telefon (s pozivnim brojem):

Faks (s pozivnim brojem):

E-adresa:

Poštanska adresa:

Broj predmeta, ako je poznat:

(b)

Informacije o identitetu osobe na koju se zahtjev odnosi(1):

Puno ime (imena i sva prezimena):

Prethodna imena:

Pseudonim i/ili druga imena, ako ih ima:

Spol: M ☐ Ž ☐

Državljanstvo:

Datum rođenja (u brojevima: dd/mm/gggg):

Mjesto rođenja (grad i država):

Ime oca:

Ime majke:

Boravište ili poznata adresa:

Identifikacijski broj osobe ili vrsta i broj identifikacijske isprave osobe:

Otisci prstiju:

Prikaz lica:

Drugi raspoloživi identifikacijski podaci:

(c)

Svrha zahtjeva:

Molimo označiti odgovarajuće polje

1.

kazneni postupak (molimo navesti tijelo pred kojim je postupak u tijeku i, ako je moguće, broj predmeta) …

2.

zahtjev izvan kaznenog postupka (molimo navesti tijelo pred kojim je postupak u tijeku i, ako je moguće, broj predmeta te označite odgovarajuću kućicu):

 

 

i. ☐

zahtjev pravosudnog tijela …

 

 

ii. ☐

zahtjev nadležnog upravnog tijela …

 

 

iii. ☐

zahtjev dotične osobe za podatke iz vlastite kaznene evidencije …

Svrha za koju se podaci traže:

Tijelo koje podnosi zahtjev:

dotična osoba nije dala suglasnost za otkrivanje tih informacija (ako se od dotične osobe zatražila suglasnost u skladu s pravom države koja podnosi zahtjev).


Osoba za kontakt za sve dodatne informacije:

Prezime:

Telefon:

E-adresa:

Druge informacije (npr. žurnost zahtjeva):

Odgovor na zahtjev

Informacije o dotičnoj osobi

Molimo označiti odgovarajuće polje

Niže potpisano tijelo potvrđuje da:

u kaznenoj evidenciji dotične osobe ne postoje podaci o osuđujućoj presudi

u kaznenoj evidenciji dotične osobe postoje podaci o osuđujućoj presudi; popis osuđujućih presuda nalazi se u prilogu

u kaznenoj evidenciji dotične osobe postoje podaci druge vrste; ti se podaci nalaze u prilogu (neobvezno)

u kaznenoj evidenciji dotične osobe postoje podaci o osuđujućim presudama, ali je država koja je izrekla osuđujuću presudu navela da se podaci o tim osuđujućim presudama ne smiju dalje prosljeđivati ni u kakvu drugu svrhu osim za potrebe kaznenog postupka. Zahtjev za dodatne podatke može se poslati izravno … (molimo navesti državu koja je izrekla osuđujuću presudu)

u skladu s nacionalnim pravom države koja prima zahtjev nije moguće postupiti po zahtjevu ni u kakvu drugu svrhu osim za potrebe kaznenog postupka.


Osoba za kontakt za sve dodatne informacije:

Prezime:

Telefon:

E-adresa:

Druge informacije (ograničenja korištenja podataka u pogledu zahtjevâ izvan okvira kaznenog postupka):

Molimo navesti broj stranica priloženih u odgovoru:

Sastavljeno u

dana

Potpis i službeni pečat (ako je to primjereno):

Ime i položaj/tijelo:

Ako je to primjereno, molimo priložiti popis osuđujućih presuda i sve zajedno pošaljite državi koja podnosi zahtjev. Nije potrebno prevoditi obrazac ili popis na jezik države koja podnosi zahtjev.

_______________

(1)

Za lakšu identifikaciju osobe potrebno je upisati što više informacija.

POGLAVLJE 3.

STANDARDIZIRANI OBRAZAC ZA PRIJENOS INFORMACIJA

Zajednička tablica kategorija kaznenih djela, s tablicom parametara,iz poglavlja 1. članka 5. stavaka 1. i 2.

Oznaka

Kategorije i potkategorije kaznenih djela

0100 00

otvorena kategorija

Kaznena djela u nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda

0101 00

Genocid

0102 00

Zločini protiv čovječnosti

0103 00

Ratni zločini

0200 00

otvorena kategorija

Sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji

0201 00

Vođenje zločinačke organizacije

0202 00

Svjesno sudjelovanje u kaznenim radnjama zločinačke organizacije

0203 00

Svjesno sudjelovanje u ne-kaznenim radnjama zločinačke organizacije

0300 00

otvorena kategorija

Terorizam

0301 00

Vođenje terorističke skupine

0302 00

Svjesno sudjelovanje u radnjama terorističke skupine

0303 00

Financiranje terorizma

0304 00

Javno poticanje na počinjenje kaznenog djela terorizma

0305 00

Novačenje ili obučavanja za terorizam

0400 00

otvorena kategorija

Trgovanje ljudima

0401 00

Trgovina ljudima s ciljem iskorištavanja rada ili usluga

0402 00

Trgovina ljudima s ciljem iskorištavanja u svrhu prostitucije drugih osoba ili drugih oblika seksualnog iskorištavanja

0403 00

Trgovina ljudima s ciljem odstranjivanja organa ili ljudskog tkiva

0404 00

Trgovina ljudima s ciljem ropstva, odnosa sličnih ropstvu ili sužanjstvu

0405 00

Trgovina ljudima s ciljem iskorištavanja rada ili usluga maloljetnika

0406 00

Trgovina ljudima s ciljem iskorištavanja u svrhu prostitucije maloljetnika i drugih oblika seksualnog iskorištavanja

0407 00

Trgovina ljudima s ciljem odstranjivanja organa ili ljudskog tkiva maloljetnika

0408 00

Trgovina ljudima s ciljem ropstva, odnosa sličnih ropstvu ili sužanjstvu maloljetnika

0500 00

otvorena kategorija

Nezakonita trgovina(1) i druga kaznena djela povezana s oružjem, vatrenim oružjem i njihovim dijelovima i komponentama, streljivom i eksplozivima

0501 00

Nezakonita proizvodnja oružja, vatrenog oružja i njihovih dijelova, komponenti, streljiva i eksploziva

0502 00

Nezakonita trgovina oružjem, vatrenim oružjem i njihovim dijelovima, komponentama, streljivom i eksplozivima na nacionalnoj razini(2)

0503 00

Nezakonit izvoz i uvoz oružja, vatrenog oružja i njihovih dijelova, komponenti, streljiva i eksploziva

0504 00

Nezakonito posjedovanje i upotreba oružja, vatrenog oružja i njihovih dijelova, komponenti, streljiva i eksploziva

0600 00

otvorena kategorija

Kaznena djela protiv okoliša

0601 00

Uništavanje ili oštećivanje zaštićenih životinjskih i biljnih vrsta

0602 00

Nezakonito ispuštanje ili izlijevanje zagađujućih tvari ili ionizirajuće zračenje u zrak, zemlju ili vodu

0603 00

Kaznena djela povezana s otpadom, uključujući opasni otpad

0604 00

Kaznena djela povezana s nezakonitom trgovinom(1) zaštićenim životinjskim i biljnim vrstama ili njihovim dijelovima

0605 00

Kaznena djela protiv okoliša počinjena bez namjere

0700 00

otvorena kategorija

Kaznena djela povezana s drogama ili prekursorima te druga kaznena djela protiv javnog zdravlja

0701 00

Kaznena djela povezana s nezakonitom trgovinom(3) opojnim drogama, psihotropnim tvarima i prekursorima koji nisu isključivo za osobnu upotrebu

0702 00

Nezakonito uživanje droga te njihovo stjecanje, posjedovanje, izrada ili proizvodnja isključivo za osobnu upotrebu

0703 00

Pomaganje i poticanje na nezakonito uživanje opojnih droga ili psihotropnih tvari

0704 00

Izrada ili proizvodnja opojnih droga koji nisu isključivo za osobnu upotrebu

0800 00

otvorena kategorija

Kaznena djela protiv osoba

0801 00

Ubojstvo s namjerom

0802 00

Teži oblici ubojstva s namjerom(4)

0803 00

Ubojstvo bez namjere

0804 00

Ubojstvo bez namjere novorođenčeta od strane njegove/njezine majke

0805 00

Nezakonit pobačaj

0806 00

Nezakonita eutanazija

0807 00

Kaznena djela povezana sa samoubojstvom

0808 00

Nasilje sa smrtnim ishodom

0809 00

Nanošenje teške tjelesne ozljede, nagrđenja ili teškog invaliditeta

0810 00

Nanošenje teške tjelesne ozljede, nagrđenja ili teškog invaliditeta bez namjere

0811 00

Nanošenje lakše tjelesne ozljede

0812 00

Nanošenje lakše tjelesne ozljede bez namjere

0813 00

Izlaganje opasnosti od gubitka života ili teške tjelesne ozljede

0814 00

Mučenje

0815 00

Nepružanje pomoći

0816 00

Kaznena djela povezana s odstranjivanjem organa ili tkiva bez odobrenja ili pristanka

0817 00

Kaznena djela povezana sa nezakonitom trgovinom(3) ljudskim organima i tkivima

0818 00

Nasilje u obitelji ili prijetnja obitelji

0900 00

otvorena kategorija

Kaznena djela protiv osobne slobode, dostojanstva i drugih zaštićenih interesa, uključujući rasizam i ksenofobiju

0901 00

Otmica, otmica radi otkupnine, nezakonito zadržavanje

0902 00

Nezakonito uhićenje ili oduzimanje slobode od strane državnih tijela

0903 00

Uzimanje talaca

0904 00

Protupravno oduzimanje zrakoplova ili broda

0905 00

Uvrede, klevete, iznošenje neistina, omalovažavanje

0906 00

Prijetnje

0907 00

Prisila, pritisak, praćenje, uznemiravanje ili napad psihičke ili fizičke naravi

0908 00

Iznuda

0909 00

Teška iznuda

0910 00

Nezakonit ulazak na privatni posjed

0911 00

Povreda privatnosti koja nije nezakonit ulazak na privatni posjed

0912 00

Kaznena djela protiv zaštite osobnih podataka

0913 00

Nezakonito presretanje podataka ili komunikacije

0914 00

Diskriminacija zbog spola, rase, seksualne orijentacije, vjeroispovijesti ili etničke pripadnosti

0915 00

Javno poticanje na rasnu diskriminaciju

0916 00

Javno poticanje na rasnu mržnju

0917 00

Ucjena

1000 00

otvorena kategorija

Spolna kaznena djela

1001 00

Silovanje

1002 00

Teški oblik silovanja(5) osim silovanja maloljetnika

1003 00

Spolno nasilje

1004 00

Navođenje na prostituciju ili seksualni čin

1005 00

Bludne radnje

1006 00

Seksualno uznemiravanje

1007 00

Javno nuđenje seksualnih usluga prostitutke

1008 00

Seksualno iskorištavanje djece

1009 00

Kaznena djela povezana s dječjom pornografijom i nemoralnim slikama maloljetnika

1010 00

Silovanje maloljetnika

1011 00

Spolno nasilje nad maloljetnikom

1100 00

otvorena kategorija

Kaznena djela protiv obitelji

1101 00

Nezakoniti seksualni odnosi između užih članova obitelji

1102 00

Poligamija

1103 00

Izbjegavanje plaćanja alimentacije i obveze uzdržavanja

1104 00

Zanemarivanje ili napuštanje maloljetnika ili osobe s invaliditetom

1105 00

Nepoštivanje naloga za dovođenje ili odvođenje maloljetnika

1200 00

otvorena kategorija

Kaznena djela protiv države, javnog reda, provođenja pravde ili nositelja javnih ovlasti

1201 00

Špijunaža

1202 00

Veleizdaja

1203 00

Kaznena djela povezana s izborima i referendumom

1204 00

Pokušaj ugrožavanja života ili zdravlja predsjednika države

1205 00

Vrijeđanje države, nacije ili državnih simbola

1206 00

Vrijeđanje ili pružanje otpora predstavniku javne vlasti

1207 00

Iznuda, prisilila, pritisak na predstavnika javne vlasti

1208 00

Napad na predstavnika javne vlasti ili prijetnja

1209 00

Kaznena djela protiv javnog reda, kršenje javnog mira

1210 00

Nasilje na sportskim natjecanjima

1211 00

Krađa javnih ili administrativnih isprava

1212 00

Ometanje ili sprečavanje provođenja pravde, davanje lažnih izjava u kaznenom ili sudskom postupku, lažno svjedočenje

1213 00

Lažno predstavljanje u ime neke osobe ili vlasti

1214 00

Bijeg iz zatvora

1300 00

otvorena kategorija

Kaznena djela protiv državne imovine ili javnog interesa

1301 00

Prijevara u vezi s javnim naknadama, naknadama s osnove socijalne sigurnosti i obiteljskim naknadama

1302 00

Prijevara koja utječe na europske naknade i doplatke

1303 00

Kaznena djela povezana s nezakonitim igrama na sreću

1304 00

Narušavanje postupaka javne nabave

1305 00

Aktivna ili pasivna korupcija državnih službenika, osoba koje obnašaju javne dužnosti ili javnih tijela

1306 00

Pronevjera, utaja ili dugo otuđenje imovine od strane nositelja javnih ovlasti

1307 00

Zloporaba položaja od strane nositelja javnih ovlasti

1400 00

otvorena kategorija

Porezna i carinska kaznena djela

1401 00

Porezna kaznena djela

1402 00

Carinska kaznena djela

1500 00

otvorena kategorija

Gospodarska i trgovinska kaznena djela

1501 00

Stečaj ili prijevarna nesolventnost

1502 00

Kršenje računovodstvenih propisa, pronevjera, utaja imovine ili nezakonito povećanje obveza poduzeća

1503 00

Kršenje pravila o tržišnom natjecanju

1504 00

Pranje imovinske koristi stečene kaznenim djelom

1505 00

Aktivna ili pasivna korupcija u privatnom sektoru

1506 00

Otkrivanje tajne ili kršenje obveze čuvanja tajne

1507 00

Trgovanje na temelju unutarnjih informacija (insider trading)

1600 00

otvorena kategorija

Kaznena djela protiv imovine ili nanošenje imovinske štete

1601 00

Nezakonito prisvajanje

1602 00

Nezakonito prisvajanje ili preusmjeravanje energije

1603 00

Prijevara, uključujući podvalu

1604 00

Preprodaja ukradene robe

1605 00

Nezakonita trgovina(6) kulturnim dobrima, među ostalim antikvitetima i umjetničkim djelima

1606 00

Namjerno oštećivanje ili uništavanje imovine

1607 00

Nenamjerno oštećivanje ili uništavanje imovine

1608 00

Sabotaža

1609 00

Kaznena djela protiv industrijskog ili intelektualnog vlasništva

1610 00

Podmetanje požara

1611 00

Podmetanje požara sa smrtnim ishodom ili tjelesnom ozljedom

1612 00

Podmetanje požara u šumi

1700 00

otvorena kategorija

Kaznena djela krađe

1701 00

Krađa

1702 00

Krađa po nezakonitom ulasku na tuđi posjed

1703 00

Krađa uz upotrebu nasilja ili oružja, ili prijetnju upotrebe nasilja i oružja, nad osobama

1704 00

Oblici teške krađe koji ne uključuju upotrebu nasilja ili oružja nad osobama

1800 00

otvorena kategorija

Kaznena djela protiv informacijskih sustava i drugi računalni kriminalitet

1801 00

Nezakonit pristup informacijskim sustavima

1802 00

Nezakonito zadiranje u sustave

1803 00

Nezakonito zadiranje u podatke

1804 00

Proizvodnja, posjedovanje, širenje ili trgovina računalnim uređajima ili podacima koji omogućuju počinjenje računalnih kaznenih djela

1900 00

otvorena kategorija

Krivotvorenje sredstava plaćanja

1901 00

Krivotvorenje novca

1902 00

Krivotvorenje bezgotovinskih sredstava plaćanja

1903 00

Krivotvorenje javnih fiducijarnih isprava

1904 00

Stavljanje u promet/upotreba krivotvorenog novca, bezgotovinskih sredstava plaćanja ili javnih fiducijarnih isprava

1905 00

Posjedovanje opreme za krivotvorenje novca ili javnih fiducijarnih isprava

2000 00

otvorena kategorija

Krivotvorenje isprava

2001 00

Krivotvorenje javnih ili administrativnih isprava od strane fizičkih osoba

2002 00

Krivotvorenje isprava od strane državnog službenika ili javnog tijela

2003 00

Nabava ili stjecanje krivotvorenih javnih ili administrativnih isprava; nabava ili stjecanje krivotvorenih isprava od strane državnog službenika ili javnog tijela

2004 00

Upotreba krivotvorenih javnih ili administrativnih isprava

2005 00

Posjedovanje opreme za krivotvorenje javnih ili administrativnih isprava

2006 00

Krivotvorenje privatnih dokumenata od strane fizičkih osoba

2100 00

otvorena kategorija

Kaznena djela protiv sigurnosti prometa

2101 00

Ugrožavanje sigurnosti prometa

2102 00

Upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga

2103 00

Upravljanje vozilom bez vozačke dozvole ili tijekom zabrane upravljanja vozilom

2104 00

Nepružanje pomoći osobi nakon prometne nezgode

2105 00

Izbjegavanje cestovne kontrole

2106 00

Kaznena djela povezana s cestovnim prijevozom

2200 00

otvorena kategorija

Kaznena djela protiv radnog prava

2201 00

Nezakonito zapošljavanje

2202 00

Kaznena djela u vezi plaća, uključujući doprinose za socijalnu sigurnost

2203 00

Kaznena djela u vezi uvjeta rada, zdravlja i sigurnosti na radu

2204 00

Kaznena djela u vezi pristupa profesionalnoj djelatnosti ili obavljanja profesionalne djelatnosti

2205 00

Kaznena djela u vezi radnog vremena i vremena odmora

2300 00

otvorena kategorija

Kaznena djela protiv migracijskog prava

2301 00

Nezakonit ulazak ili boravak

2302 00

Olakšavanje neovlaštenog ulaska i boravka

2400 00

otvorena kategorija

Kaznena djela protiv vojne obveze

2500 00

otvorena kategorija

Kaznena djela povezana s hormonskim tvarima i drugim pospješivačima rasta

2501 00

Nezakonit uvoz, izvoz ili nabava hormonskih tvari i drugih promotora rasta

2600 00

otvorena kategorija

Kaznena djela povezana s nuklearnim materijalom ili drugim opasnim radioaktivnim materijalima

2601 00

Nezakonit uvoz, izvoz ili nabava nuklearnih ili radioaktivnih materijala

2700 00

otvorena kategorija

Druga kaznena djela

2701 00

Druga kaznena djela iz namjere

2702 00

Druga kaznena djela bez namjere

_______________

(1)

Ako u ovoj kategoriji nije navedeno drukčije, „trgovina” znači uvoz, izvoz, stjecanje, prodaja, otprema, prijevoz ili dostava.

(2)

Za potrebe ove potkategorije trgovina uključuje stjecanje, prodaju, otpremu, prijevoz ili dostavu.

(3)

Za potrebe ove potkategorije trgovina uključuje uvoz, izvoz, stjecanje, prodaju, otpremu, prijevoz ili dostavu.

(4)

Na primjer posebno teške okolnosti.

(5)

Na primjer silovanje na posebno okrutan način.

(6)

Trgovina uključuje uvoz, izvoz, stjecanje, prodaju, otpremu, prijevoz ili dostavu.

Parametri

Stupanj izvršenja:

Završena radnja

C

Pokušaj ili priprema

A

Nedostavljeni element

Ø

Stupanj suučesništva:

Počinitelj

M

Pomagači, supočinitelj poticatelj/organizator, urotnik

H

Nedostavljeni element

Ø

Oslobođenje od kaznene odgovornosti:

Ubrojivost, smanjena ubrojivost

S

Ponovno počinjenje

R

Zajednička tablica kategorija kazni i mjera, s tablicom parametara, iz poglavlja 1. članka 5. stavaka 3. i 4.

Oznaka

Kategorije i potkategorije kazni i mjera

1000

otvorena kategorija

Oduzimanje slobode

1001

Kazna zatvora

1002

Kazna doživotnog zatvora

2000

otvorena kategorija

Ograničenje osobne slobode

2001

Zabrana posjećivanja određenih mjesta

2002

Ograničenje putovanja u inozemstvo

2003

Zabrana privremenog boravka na određenim mjestima

2004

Zabrana ulaska na masovne događaje

2005

Zabrana stupnja u kontakt s određenim osobama bilo kojim sredstvima

2006

Elektronički nadzor(1)

2007

Obveza javljanja u određeno vrijeme određenom tijelu

2008

Obveza privremenog/stalnog boravka na određenom mjestu

2009

Obveza prisutnosti u mjestu prebivališta u određeno vrijeme

2010

Obveza poštovanja izrečenih sudskih privremenih mjera, uključujući obvezu ostajanja pod nadzorom

3000

otvorena kategorija

Oduzimanje određenih prava ili sposobnosti

3001

Zabrana obnašanja funkcija

3002

Gubitak prava ili privremena zabrana obnašanja javne dužnosti ili imenovanja na javnu dužnost

3003

Gubitak prava ili privremena zabrana prava glasa ili prava biti biran

3004

Nemogućnost sklapanja ugovora s državnom upravom

3005

Nemogućnost ostvarivanja prava na javne subvencije

3006

Poništenje vozačke dozvole(2)

3007

Privremeno oduzimanje vozačke dozvole

3008

Zabrana upravljanja određenim vozilima

3009

Gubitak / privremeno oduzimanje roditeljskog prava

3010

Gubitak / privremeno oduzimanje prava na nastupanje u svojstvu sudskog vještaka/svjedoka pod prisegom suca/porotnika

3011

Gubitak / privremeno oduzimanje prava zakonskog skrbništva(3)

3012

Gubitak / privremeno oduzimanje prava na primanje odlikovanja ili naslova

3013

Zabrana obavljanja profesionalne, gospodarske ili društvene djelatnosti

3014

Zabrana rada ili obavljanja djelatnosti s maloljetnicima

3015

Obveza zatvaranja subjekta

3016

Zabrana držanja ili nošenja oružja

3017

Oduzimanje dozvole za lov/ribolov

3018

Zabrana izdavanja čekova ili korištenja platnih/kreditnih kartica

3019

Zabrana držanja životinja

3020

Zabrana posjedovanja ili upotrebe određenih predmeta koji nisu oružje

3021

Zabrana igranja određenih igara / bavljenja određenim sportovima

4000

otvorena kategorija

Zabrana boravka na državnom području ili izgon s državnog područja

4001

Zabrana boravka na državnom području

4002

Izgon s državnog područja

5000

otvorena kategorija

Osobne obveze

5001

Podvrgavanje medicinskom liječenju ili drugom obliku terapije

5002

Podvrgavanje socijalno-odgojnom programu

5003

Obvezno podlijeganje obiteljskoj skrbi / obiteljskom nadzoru

5004

Odgojne mjere

5005

Društveno-sudski nadzor

5006

Obveza osposobljavanja/rada

5007

Obveza dostavljanja određenih informacija sudskim tijelima

5008

Obveza objavljivanja presude

5009

Obveza naknade štete počinjene kaznenim djelom

6000

otvorena kategorija

Kazne povezane s privatnim vlasništvom

6001

Oduzimanje

6002

Rušenje

6003

Popravak štete / povrat u prijašnje stanje

7000

otvorena kategorija

Smještaj u ustanovu

7001

Smještaj u psihijatrijsku ustanovu

7002

Smještaj u ustanovu za odvikavanje

7003

Smještaj u ustanovu za preodgoj

8000

otvorena kategorija

Novčane kazne

8001

Novčana kazna

8002

Novčana kazna koje se temelji na dnevnici(4)

8003

Novčana kazna u korist posebnog primatelja(5)

9000

otvorena kategorija

Kazna rada

9001

Rad ili služba za opće dobro

9002

Rad ili služba za opće dobro uz koje su izrečene i druge mjere ograničavanja

10000

otvorena kategorija

Vojne kazne

10001

Gubitak vojnog čina(6)

10002

Otpust iz profesionalne vojne službe

10003

Vojni zatvor

11000

otvorena kategorija

Izuzimanje/odgoda izvršenja kazne, opomena

12000

otvorena kategorija

Druge kazne ili mjere


Parametri (navode se kada su primjenljivi)

ø

Kazna

m

Mjera

a

Odgoda izvršenja kazne/mjere

b

Djelomična odgoda izvršenja kazne/mjere

c

Odgoda izvršenja kazne/mjere uz uvjet / uz nadzor

d

Djelomična odgoda izvršenja kazne/mjere uz uvjet / uz nadzor

e

Promjena kazne/mjere

f

Alternativna kazna/mjera izrečena kao glavna kazna

g

Alternativna kazna/mjera prvotno izrečena za slučaj nepoštivanja glavne kazne

h

Ukidanje odgode izvršenja kazne/mjere

i

Naknadno određivanje ukupne kazne

j

Prekid izvršenja/odgode kazne/mjere(7)

k

Smanjenje kazne

l

Smanjenje kazne s odgođenim izvršenjem

n

Prestanak kazne

o

Pomilovanje

p

Amnestija

q

Uvjetni otpust (oslobođenje osobe prije završetka izdržavanja kazne pod određenim uvjetima)

r

Rehabilitacija (s brisanjem kazne iz kaznene evidencije ili bez nje)

s

Kazna ili mjera za maloljetne osobe

t

Neosuđujuća presuda(8)

_______________

(1)

Stacionarni ili mobilni nadzor.

(2)

Obvezno je ponovno podnošenje zahtjeva za dobivanje nove vozačke dozvole.

(3)

Zakonsko skrbništvo za osobe koje su poslovno nesposobne ili su maloljetnici.

(4)

Novčana kazna u dnevnim jedinicama.

(5)

Na primjer: za ustanovu, organizaciju, zakladu ili žrtvu.

(6)

Vojna degradacija.

(7)

Ne vodi izbjegavanju izvršenja kazne.

(8)

Ovaj se parametar navodi samo kada se takva informacija dostavlja povodom zahtjeva države koje je dotična osoba državljanin.

PRILOG 45.

DEFINICIJA TERORIZMA

1.   Područje primjene

Za potrebe dijela trećeg glave IX., članka 599. stavka 3. točke (b), članka 599. stavka 4., članka 602. stavka 2. točke (c) i članka 670. stavka 2. točke (a) ovog Sporazuma, Priloga 43. i Priloga 46., „terorizam” znači kaznena djela kako su definirana u stavcima od 3. do 14. ovog Priloga.

2.   Definicije terorističke skupine i strukturirane skupine

2.1.

„Teroristička skupina” znači strukturirana skupina s više od dvije osobe, koja je osnovana na dulje razdoblje i djeluje organizirano radi počinjenja kaznenih djela terorizma.

2.2.

„Strukturirana skupina” znači skupina koja nije nasumično osnovana radi trenutačnog počinjenja kaznenog djela, čiji članovi ne moraju imati formalno definirane uloge, koja nema kontinuitet članstva ni razvijenu strukturu.

3.   Kaznena djela terorizma

3.1.

Namjerna djela, definirana kao kaznena djela prema domaćem pravu, koja zbog svoje prirode ili konteksta mogu ozbiljno naštetiti zemlji ili međunarodnoj organizaciji, ako su počinjena s jednim od ciljeva navedenih u stavku 3.2.:

(a)

napadi na život osobe koji mogu prouzročiti smrt;

(b)

napadi na fizički integritet osobe;

(c)

otmica ili uzimanje talaca;

(d)

nanošenje velikih razaranja vladinom ili javnom objektu, sustavu prijevoza te infrastrukturnom objektu, uključujući informacijski sustav, fiksnoj platformi smještenoj na epikontinentalnom pojasu te nekom javnom mjestu ili privatnom vlasništvu, koja mogu ugroziti ljudske živote ili dovesti do velikog gospodarskog gubitka;

(e)

privremeno oduzimanje zrakoplova, brodova ili drugih sredstava javnog ili teretnog prijevoza;

(f)

proizvodnja, posjedovanje, stjecanje, prijevoz, nabava ili upotreba eksplozivâ ili oružja, među ostalim kemijskog, biološkog, radiološkog ili nuklearnog oružja, kao i istraživanje i razvoj kemijskog, biološkog, radiološkog ili nuklearnog oružja;

(g)

ispuštanje opasnih tvari ili izazivanje požara, poplava ili eksplozija s učinkom ugrožavanja ljudskih života;

(h)

ometanje ili prekidanje opskrbe vodom, električnom energijom ili bilo kojim drugim osnovnim prirodnim resursom s učinkom ugrožavanja ljudskih života;

(i)

ozbiljno ometanje ili prekidanje funkcioniranja informacijskog sustava unosom, prijenosom, oštećivanjem, brisanjem, uništavanjem, mijenjanjem ili prikrivanjem računalnih podataka, ili onemogućavanjem pristupa takvim podacima, kada se počini s namjerom i bespravno, ako:

i.

znatan je broj informacijskih sustava zahvaćen upotrebom alata namijenjenog ili prilagođenog ponajprije u tu svrhu;

ii.

kazneno djelo prouzroči ozbiljnu štetu;

iii.

kazneno djelo počinjeno je protiv informacijskog sustava ključne infrastrukture;

(j)

brisanje, oštećivanje, uništavanje, mijenjanje ili prikrivanje računalnih podataka informacijskog sustava ili onemogućavanje pristupa takvim podacima, kada se počini s namjerom i bespravno, ako je kazneno djelo počinjeno protiv informacijskog sustava ključne infrastrukture;

(k)

prijetnja počinjenja bilo kojeg od djela navedenih u točkama od (a) do (j).

3.2.

Ciljevi iz stavka 3.1.:

(a)

ozbiljno zastrašuju stanovništvo;

(b)

protupravno prisiljavaju tijela vlasti ili međunarodne organizacije na činjenje ili nečinjenje bilo koje radnje;

(c)

ozbiljno destabiliziraju ili uništavaju temeljne političke, ustavne, gospodarske ili društvene strukture neke zemlje ili međunarodne organizacije.

4.   Kaznena djela povezana s terorističkom skupinom

Sljedeća namjerna djela:

(a)

vođenje terorističke skupine;

(b)

sudjelovanje u aktivnostima terorističke skupine, među ostalim prikupljanjem informacija ili materijalnih sredstava ili financiranjem njezinih aktivnosti na bilo koji način, znajući da će takvo sudjelovanje doprinijeti kriminalnim aktivnostima terorističke skupine.

5.   Javno poticanje na počinjenje kaznenog djela terorizma

Širenje neke poruke ili činjenje neke poruke javno dostupnom na drugi način, bilo kojim sredstvima, na internetu ili izvan njega, s namjerom poticanja na počinjenje nekog od kaznenih djela navedenih u stavku 3.1. točkama od (a) do (j) ako se takvim ponašanjem izravno ili neizravno, primjerice veličanjem terorističkih djela, zagovara počinjenje kaznenih djela terorizma, uzrokujući time opasnost od mogućnosti počinjenja jednog ili više takvih kaznenih djela, kada je počinjeno namjerno.

6.   Novačenje za terorizam

Vrbovanje druge osobe za počinjenje ili doprinos počinjenju nekog od kaznenih djela navedenih u stavku 3.1. točkama od (a) do (j) ili u stavku 4., kada je počinjeno namjerno.

7.   Pružanje obuke za terorizam

Davanje uputa o izradi ili upotrebi eksplozivâ, vatrenog oružja ili drugog oružja ili štetnih ili opasnih tvari, ili o drugim posebnim metodama ili tehnikama, u svrhu počinjenja ili doprinosa počinjenu nekog od kaznenih djela navedenih u stavku 3.1. točkama od (a) do (j), znajući da se stečene vještine namjeravaju upotrijebiti u takvu svrhu, kada je počinjeno namjerno.

8.   Pohađanje obuke za terorizam

Primanje uputa o izradi ili upotrebi eksplozivâ, vatrenog oružja ili drugog oružja ili štetnih ili opasnih tvari ili o drugim posebnim metodama ili tehnikama u svrhu počinjenja ili doprinosa počinjenu nekog od kaznenih djela terorizma navedenih u članku 3. stavku 1. točkama od (a) do (j), kada je počinjeno namjerno.

9.   Putovanje u svrhu terorizma

9.1.

Putovanje u zemlju koja nije država u svrhu počinjenja ili doprinosa počinjenju kaznenog djela terorizma iz stavka 3., radi sudjelovanja u aktivnostima terorističke skupine znajući da će se tim sudjelovanjem doprinijeti kriminalnim aktivnostima te skupine iz stavka 4. ili radi pružanja ili pohađanja obuke za terorizam iz stavaka 7. i 8., kada je počinjeno namjerno.

9.2.

Osim toga, sljedeće ponašanje, kada je počinjeno namjerno:

(a)

putovanje u tu državu u svrhu počinjenja ili doprinosa počinjenju kaznenog djela terorizma iz stavka 3., radi sudjelovanja u aktivnostima terorističke skupine znajući da će se tim sudjelovanjem doprinijeti kriminalnim aktivnostima te skupine iz stavka 4. ili radi pružanja ili pohađanja obuke za terorizam iz stavaka 7. i 8.; ili

(b)

pripremne radnje koje poduzme osoba koja ulazi u tu državu s namjerom počinjenja ili doprinosa počinjenju kaznenog djela terorizma iz stavka 3.1.

10.   Organiziranje ili drukčije olakšavanje putovanja u svrhu terorizma

Svaka radnja organizacije ili olakšavanja kojom se bilo kojoj osobi pomaže u putovanju u svrhu terorizma iz stavka 9.1. i stavka 9.2. točke (a), znajući da je tako pružena pomoć namijenjena u tu svrhu, kada je počinjena namjerno.

11.   Financiranje terorizma

11.1.

Stavljanje na raspolaganje ili prikupljanje sredstava na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom njihove upotrebe ili znajući da će se ona u cijelosti ili djelomično upotrijebiti za počinjenje ili doprinos počinjenju bilo kojeg od kaznenih djela iz stavaka od 3. do 10., kada je počinjeno namjerno.

11.2.

Ako se financiranje terorizma iz stavka 11.1. odnosi na kaznena djela iz stavaka 3., 4. i 9., nije nužno da se sredstva doista upotrijebe, u cijelosti ili djelomično, za počinjenje ili doprinos počinjenju bilo kojeg od navedenih kaznenih djela niti se zahtijeva da počinitelj zna za koje se određeno kazneno djelo ili kaznena djela sredstva namjeravaju upotrijebiti.

12.   Druga kaznena djela povezana s terorističkim aktivnostima

Sljedeća namjerna djela:

(a)

teška krađa s ciljem počinjenja nekog od kaznenih djela navedenih u stavku 3.;

(b)

iznuda s ciljem počinjenja nekog od kaznenih djela navedenih u stavku 3.;

(c)

izrada ili upotreba lažnih administrativnih isprava s ciljem počinjenja nekog od kaznenih djela navedenih u stavku 3.1. točkama od (a) do (j), stavku 4. točki (b) i stavku 9.

13.   Povezanost s kaznenim djelima terorizma

Kako bi se kazneno djelo iz stavaka od 4. do 12. smatralo terorizmom kako je navedeno u stavku 1., nije nužno da je kazneno djelo terorizma doista počinjeno niti je nužno, ako je riječ o kaznenim djelima iz stavaka od 5. do 10. i stavka 12., uspostaviti poveznicu s drugim određenim kaznenim djelom utvrđenim u ovom Prilogu.

14.   Pomaganje, poticanje i pokušaj

Sljedeći akti:

(a)

pomaganje u počinjenju kaznenog djela iz stavaka od 3. do 8., 11. i 12.;

(b)

poticanje na počinjenje kaznenog djela iz stavaka od 3. do 12.; i

(c)

pokušaj počinjenja kaznenog djela iz stavaka 3., 6. i 7., stavka 9.1., stavka 9.2. točke (a) i stavaka 11. i 12., uz iznimku posjedovanja kao što je predviđeno u stavku 3.1. točki (f) i kaznenog djela iz stavka 3.1. točke (k).


PRILOG 46.

ZAMRZAVANJE I ODUZIMANJE

Obrazac zahtjeva za zamrzavanje / privremene mjere

ODJELJAK A

Država koja podnosi zahtjev: …

Država koja prima zahtjev: …

ODJELJAK B: Hitnost

Razlozi za hitnost i/ili zatraženi datum izvršenja:

Rokovi za izvršenje zahtjeva za zamrzavanje utvrđeni su u članku 663. Sporazuma. Međutim, ako je potreban kraći ili određeni rok, molimo navesti datum i razlog za to:

ODJELJAK C: Relevantne osobe

Navedite sve informacije, ako su poznate, o identitetu 1. fizičke ili 2. pravne osobe na koju se odnosi zahtjev za zamrzavanje ili osobe koja posjeduje imovinu na koju se odnosi zahtjev za zamrzavanje (ako se odnose na više osoba, molimo navesti informacije o svakoj osobi):

1.

Fizička osoba:

 

Prezime:

 

Ime(na):

 

Druga imena, ako postoje:

 

Pseudonimi, ako postoje:

 

Spol:

 

Državljanstvo:

 

Identifikacijski broj ili broj socijalne sigurnosti:

 

Vrsta i broj identifikacijskih dokumenata (osobna iskaznica, putovnica), ako su dostupni:

 

Datum rođenja:

 

Mjesto rođenja:

 

Boravište i/ili poznata adresa; ako adresa nije poznata, navedite posljednju poznatu adresu:

 

Jezici koje osoba razumije:

 

Molimo navesti postoji li zahtjev za zamrzavanje usmjeren protiv te osobe ili je li ta osoba vlasnik imovine na koju se odnosi zahtjev za zamrzavanje:

2.

Pravna osoba:

 

Naziv:

 

Vrsta pravne osobe:

 

Skraćeni naziv, uobičajeni naziv ili poslovni naziv, ako je primjenjivo:

 

Registrirano sjedište:

 

Registracijski broj:

 

Adresa pravne osobe:

 

Ime zastupnika pravne osobe:

 

Molimo navesti postoji li zahtjev za zamrzavanje usmjeren protiv te pravne osobe ili je li ona vlasnik imovine na koju se odnosi zahtjev za zamrzavanje:

 

Molimo navesti lokaciju na kojoj se treba provesti mjera zamrzavanja, ako se razlikuje od prethodno navedene adrese:

3.

Treće strane:

i.

treće strane na čija se prava u pogledu imovine na koju se odnosi zahtjev za zamrzavanje tim zahtjevom izravno utječe (identitet i razlozi), ako je primjenjivo:

ii.

ako su treće strane imale mogućnost pozvati se na prava, priložite dokumente kojima se to dokazuje.

4.

Navedite sve ostale informacije koje će biti od pomoći pri izvršenju zahtjeva za zamrzavanje:

ODJELJAK D: Relevantna imovina

Navesti sve informacije, ako su poznate, o imovini koja podliježe zahtjevu za zamrzavanje. Molimo navesti pojedinosti o svoj imovini i pojedinačnim predmetima ako je primjenjivo:

1.

Ako se to odnosi na novčani iznos:

i.

razlozi zbog kojih se vjeruje da osoba ima imovinu/dohodak u državi koja prima zahtjev:

ii.

opis i lokacija imovine / izvora dohotka te osobe

iii.

točna lokacija imovine / izvora dohotka te osobe

iv.

podaci o bankovnom računu te osobe (ako su poznati)

2.

Ako se zahtjev za zamrzavanje odnosi na određeni dio ili dijelove imovine (ili imovinu čija je vrijednost istovjetna vrijednosti takve imovine):

i.

razlozi zbog kojih se vjeruje da se određeni dio ili dijelovi imovine nalaze u državi koja prima zahtjev

ii.

opis i lokacija određenog dijela ili dijelova imovine

iii.

druge relevantne informacije

3.

Ukupan iznos zatražen za zamrzavanje ili izvršenje u državi koja prima zahtjev (brojkama i slovima navesti valutu):

ODJELJAK E: Razlozi za zahtjev ili izdavanje naloga za zamrzavanje (ako je primjenjivo)

Sažetak činjenica:

1.

Navedite razloge za zahtjev za zamrzavanje ili za izdavanje naloga, uključujući sažetak temeljnih činjenica i razloga za zamrzavanje, opis kaznenih djela za koje je osoba optužena, pod istragom ili predmet postupka, fazu istrage ili postupka, razloge za bilo koje čimbenike rizika i sve druge relevantne informacije.

2.

Vrsta i pravna klasifikacija kaznenih djela na koja se odnosi zahtjev za zamrzavanje ili za koja je izdan nalog te zakonske odredbe koje se primjenjuju.

3.

Sljedeće se primjenjuje samo ako su i država koja podnosi zahtjev i država koja prima zahtjev izdale obavijest u skladu s člankom 670. stavkom 2. Sporazuma: ako je primjenjivo, odabrati jedno ili više kaznenih djela navedenih u nastavku, kako su definirana pravom države koja podnosi zahtjev, kažnjivih u državi koja podnosi zahtjev kaznom zatvora ili mjerom oduzimanja slobode u najduljem trajanju od najmanje tri godine. Ako se zahtjev ili nalog za zamrzavanje odnosi na više kaznenih djela, na popisu kaznenih djela u nastavku molimo označiti ih brojevima (koji odgovaraju kaznenim djelima opisanima u prethodnim točkama 1. i 2.):

sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji

terorizam kako je definiran u Prilogu 45.

trgovanje ljudima

spolno iskorištavanje djece i dječja pornografija

nezakonita trgovina opojnim drogama i psihotropnim tvarima

nezakonita trgovina oružjem, streljivom i eksplozivima

korupcija, uključujući podmićivanje

prijevara, uključujući prijevaru koja utječe na financijske interese Ujedinjene Kraljevine, države članice ili Unije

pranje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom

krivotvorenje novca

računalni kriminalitet

kaznena djela protiv okoliša, uključujući nezakonitu trgovinu ugroženim životinjskim vrstama te ugroženim biljnim vrstama i sortama

olakšavanje neovlaštenog ulaska i boravka

ubojstvo

teška tjelesna ozljeda

nezakonita trgovina ljudskim organima i tkivom

otmica, protupravno oduzimanje slobode i uzimanje talaca

rasizam i ksenofobija

organizirana ili oružana pljačka

nezakonita trgovina kulturnim dobrima, među ostalim antikvitetima i umjetničkim djelima

podvala

reketarenje i iznuda

krivotvorenje i piratstvo proizvoda

krivotvorenje administrativnih isprava i trgovina njima

krivotvorenje sredstava plaćanja

nezakonita trgovina hormonskim tvarima i drugim pospješivačima rasta

nezakonita trgovina nuklearnim ili radioaktivnim materijalom

trgovina ukradenim vozilima

silovanje

podmetanje požara

kaznena djela u nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda

protupravno oduzimanje zrakoplova, brodova ili svemirskih letjelica

sabotaža

4.

Ostale relevantne informacije (npr. poveznica između imovine i kaznenog djela):

ODJELJAK F: Povjerljivost

Potreba za čuvanjem povjerljivosti informacija iz zahtjeva nakon izvršenja:

Potreba za posebnim formalnostima u trenutku izvršenja:

ODJELJAK G: Zahtjevi upućeni u više država

Ako je zahtjev za zamrzavanje poslan u više od jedne države, navedite sljedeće informacije:

1.

Zahtjev za zamrzavanje poslan je sljedećim drugim državama (država i tijelo):

2.

Molimo navesti razloge za slanje zahtjevâ za zamrzavanje većem broju država:

3.

Vrijednost imovine, ako je poznata, u svakoj državi koja prima zahtjev:

4.

Molimo navesti sve specifične potrebe u vezi s tim zahtjevima:

ODJELJAK H: Povezanost s prijašnjim zahtjevima ili nalozima za zamrzavanje

Ako je primjenjivo, navedite informacije relevantne za utvrđivanje prethodnih ili povezanih zahtjeva za zamrzavanje:

1.

Datum zahtjeva ili izdavanja i slanja naloga:

2.

Tijelo kojem je poslan:

3.

Upućivanje koje su dali tijelo izdavatelj i tijelo izvršitelj:

ODJELJAK I: Oduzimanje

Ovaj zahtjev za zamrzavanje popraćen je nalogom za oduzimanje izdanim u državi koja podnosi zahtjev (referentni broj naloga za oduzimanje):

Da, referentni broj:

Ne

Imovina ostaje zamrznuta u državi koja prima zahtjev do slanja i izvršenja naloga za oduzimanje (predviđeni datum za podnošenje naloga za oduzimanje, ako je moguće):

ODJELJAK J: Pravni lijekovi (ako je primjenjivo)

Molimo navesti može li se u državi koja podnosi zahtjev upotrijebiti pravni lijek protiv izdavanja zahtjeva/naloga za zamrzavanje i, ako može, molimo navesti pojedinosti (opis pravnog lijeka, uključujući potrebne korake i rokove):

ODJELJAK K: Tijelo izdavatelj

Ako u državi koja podnosi zahtjev postoji nalog za zamrzavanje na kojem se temelji ovaj zahtjev za zamrzavanje, molimo navesti sljedeće podatke:

1.

Vrsta tijela izdavatelja:

sudac, sud, javni tužitelj

drugo nadležno tijelo koje je odredila država koja podnosi zahtjev

2.

Podaci za kontakt:

 

Službeni naziv tijela izdavatelja:

 

Ime zastupnika tog tijela:

 

Dužnost (funkcija/rang):

 

Br. spisa:

 

Adresa:

 

Broj telefona: (pozivni broj države) (pozivni broj područja/grada)

 

Broj telefaksa: (pozivni broj države) (pozivni broj područja/grada)

 

E-adresa:

 

Jezici na kojima je moguće komunicirati s tijelom izdavateljem:

Potpis tijela izdavatelja i/ili njegova zastupnika kojim se potvrđuje točnost i ispravnost sadržaja obrasca zahtjeva za zamrzavanje / privremene mjere:

 

Ime:

 

Dužnost (funkcija/rang):

 

Datum:

 

Službeni pečat (ako postoji):

ODJELJAK L: Tijelo za ovjeru

Molimo navesti vrstu tijela koje je ovjerilo obrazac zahtjeva za zamrzavanje / privremene mjere, ako je primjenjivo:

sudac, sud, javni tužitelj

drugo nadležno tijelo koje je odredila država koja podnosi zahtjev

 

Službeni naziv tijela za ovjeru:

 

Ime zastupnika tog tijela:

 

Dužnost (funkcija/rang):

 

Br. spisa:

 

Adresa:

 

Broj telefona: (pozivni broj države) (pozivni broj područja/grada)

 

Broj telefaksa: (pozivni broj države) (pozivni broj područja/grada)

 

E-adresa:

 

Jezici na kojima je moguće komunicirati s nadležnim tijelom:

ODJELJAK M: Središnje tijelo

Molimo navesti središnje tijelo odgovorno za administrativno slanje i zaprimanje zahtjeva za zamrzavanje u državi koja podnosi zahtjev:

 

Službeni naziv središnjeg tijela:

 

Ime zastupnika tog tijela:

 

Dužnost (funkcija/rang):

 

Br. spisa:

 

Adresa:

 

Broj telefona: (pozivni broj države) (pozivni broj područja/grada)

 

Broj telefaksa: (pozivni broj države) (pozivni broj područja/grada)

 

E-adresa:

 

Jezici na kojima je moguće komunicirati s nadležnim tijelom:

ODJELJAK N: Dodatne informacije

1.

Molimo navesti bi li glavna kontaktna točka u državi koja podnosi zahtjev trebala biti:

tijelo izdavatelj

nadležno tijelo

središnje tijelo

2.

Ako se razlikuju od prethodno navedenog, molimo navesti podatke za kontakt osobe ili osoba kojima se može obratiti za dodatne informacije u vezi s ovim zahtjevom za zamrzavanje:

 

Ime/funkcija/organizacija:

 

Adresa:

 

E-adresa/tel. br. za kontakt:

ODJELJAK O: Prilozi

Izvornik ili propisno ovjerena preslika naloga za zamrzavanje mora se dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za zamrzavanje / privremene mjere ako je u državi koja podnosi zahtjev izdan nalog za zamrzavanje.

Obrazac zahtjeva za oduzimanje

ODJELJAK A

Država koja podnosi zahtjev: …

Država koja prima zahtjev: …

ODJELJAK B: Nalog za oduzimanje

Datum izdavanja: …

Datum pravomoćnosti naloga: …

Referentni broj: …

Ukupan iznos naloga u brojkama i slovima, navedite valutu

Iznos za koji je zatraženo izvršenje u državi koja prima zahtjev ili, ako je riječ o određenoj vrsti/vrstama imovine, opis i lokacija imovine

Molimo navesti pojedinosti o utvrđenjima suda u vezi s nalogom za oduzimanje:

imovina je imovinska korist od kaznenog djela ili je jednaka punoj vrijednosti ili dijelu vrijednosti te koristi

imovina čini predmete izvršenja takvog kaznenog djela

imovina podliježe proširenom oduzimanju

imovina podliježe oduzimanju na temelju bilo kojih drugih odredaba koje se odnose na ovlasti oduzimanja, uključujući oduzimanje bez pravomoćne osuđujuće presude, na temelju prava države koja podnosi zahtjev, slijedom postupka u vezi s kaznenim djelom

ODJELJAK C: Obuhvaćene osobe

Navedite sve informacije, ako su poznate, o identitetu 1. fizičkih ili 2. pravnih osoba na koje se odnosi zahtjev za oduzimanje (ako se radi o više osoba, molimo navesti informacije o svakoj osobi):

1.

Fizička osoba:

 

Prezime:

 

Ime(na):

 

Druga imena, ako postoje:

 

Pseudonimi, ako postoje:

 

Spol:

 

Državljanstvo:

 

Identifikacijski broj ili broj socijalne sigurnosti:

 

Vrsta i broj identifikacijskih dokumenata (osobna iskaznica, putovnica), ako su dostupni:

 

Datum rođenja:

 

Mjesto rođenja:

 

Boravište i/ili poznata adresa; ako adresa nije poznata, navedite posljednju poznatu adresu:

 

Jezici koje osoba razumije:

 

Molimo navesti postoji li zahtjev za oduzimanje usmjeren protiv te osobe ili je li ta osoba vlasnik imovine na koju se odnosi zahtjev za oduzimanje:

2.

Pravna osoba:

 

Naziv:

 

Vrsta pravne osobe:

 

Skraćeni naziv, uobičajeni naziv ili poslovni naziv, ako je primjenjivo:

 

Registrirano sjedište:

 

Registracijski broj:

 

Adresa pravne osobe:

 

Ime zastupnika pravne osobe:

 

Molimo navesti lokaciju na kojoj se treba provesti zahtjev za oduzimanje, ako se razlikuje od prethodno navedene adrese:

3.

Treće strane:

i.

treće strane na čija se prava u pogledu imovine na koju se odnosi zahtjev za oduzimanje tim zahtjevom izravno utječe (identitet i razlozi), ako je poznato/primjenjivo:

ii.

ako su treće strane imale mogućnost pozvati se na prava, priložite dokumente kojima se to dokazuje.

4.

Navedite sve ostale informacije koje će biti od pomoći pri izvršenju zahtjeva za oduzimanje:

ODJELJAK D: Obuhvaćena imovina

Navesti sve informacije, ako su poznate, o imovini koja podliježe oduzimanju. Molimo navesti pojedinosti o svoj imovini i pojedinačnim predmetima ako je primjenjivo:

1.

Ako se to odnosi na novčani iznos:

i.

razlozi zbog kojih se vjeruje da osoba ima imovinu/dohodak u državi koja prima zahtjev:

ii.

opis i lokacija imovine / izvora dohotka:

2.

Ako se zahtjev odnosi na određeni dio ili dijelove imovine:

i.

razlozi zbog kojih se vjeruje da se određeni dio ili dijelovi imovine nalaze u državi koja prima zahtjev:

ii.

opis i lokacija određenog dijela ili dijelova imovine:

3.

Vrijednost imovine:

i.

ukupan iznos zahtjeva (približan iznos):

ii.

ukupan iznos zatražen za izvršenje u državi koja prima zahtjev (približan iznos):

iii.

ako je riječ o određenoj vrsti/vrstama imovine, opis i lokacija imovine:

ODJELJAK E: Razlozi za oduzimanje

Sažetak činjenica:

1.

Navedite razloge zbog kojih je izdan nalog za oduzimanje, uključujući sažetak temeljnih činjenica i razloga za oduzimanje, opis kaznenih djela, razloge za bilo kakve čimbenike rizika i sve druge relevantne informacije (npr. datum, mjesto i okolnosti kaznenog djela):

2.

Vrsta i pravna klasifikacija kaznenog djela ili kaznenih djela u vezi s kojima je izdan nalog za oduzimanje te zakonska odredba ili zakonske odredbe koje se primjenjuju:

3.

Sljedeće se primjenjuje samo ako su i država koja podnosi zahtjev i država koja prima zahtjev izdale obavijest u skladu s člankom 670. stavkom 2. Sporazuma: ako je primjenjivo, odabrati jedno ili više kaznenih djela navedenih u nastavku, kako su definirana pravom države koja podnosi zahtjev, kažnjivih u državi koja podnosi zahtjev kaznom zatvora ili mjerom oduzimanja slobode u najduljem trajanju od najmanje tri godine. Ako se nalog za oduzimanje odnosi na više kaznenih djela, na popisu kaznenih djela u nastavku molimo označite ih brojevima (koji odgovaraju kaznenim djelima opisanima u prethodnim točkama 1. i 2.):

sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji

terorizam kako je definiran u Prilogu 45.

trgovanje ljudima

spolno iskorištavanje djece i dječja pornografija

nezakonita trgovina opojnim drogama i psihotropnim tvarima

nezakonita trgovina oružjem, streljivom i eksplozivima

korupcija, uključujući podmićivanje

prijevara, uključujući prijevaru koja utječe na financijske interese Ujedinjene Kraljevine, države članice ili Unije

pranje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom

krivotvorenje novca

računalni kriminalitet

kaznena djela protiv okoliša, uključujući nezakonitu trgovinu ugroženim životinjskim vrstama te ugroženim biljnim vrstama i sortama

olakšavanje neovlaštenog ulaska i boravka

ubojstvo

teška tjelesna ozljeda

nezakonita trgovina ljudskim organima i tkivom

otmica, protupravno oduzimanje slobode i uzimanje talaca

rasizam i ksenofobija

organizirana ili oružana pljačka

nezakonita trgovina kulturnim dobrima, među ostalim antikvitetima i umjetničkim djelima

podvala

reketarenje i iznuda

krivotvorenje i piratstvo proizvoda

krivotvorenje administrativnih isprava i trgovina njima

krivotvorenje sredstava plaćanja

nezakonita trgovina hormonskim tvarima i drugim pospješivačima rasta

nezakonita trgovina nuklearnim ili radioaktivnim materijalom

trgovina ukradenim vozilima

silovanje

podmetanje požara

kaznena djela u nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda

protupravno oduzimanje zrakoplova, brodova ili svemirskih letjelica

sabotaža

4.

Ostale relevantne informacije (npr. poveznica između imovine i kaznenog djela):

ODJELJAK F: Povjerljivost

Potrebno je očuvati povjerljivost informacija sadržanih u zahtjevu ili njihova dijela

Molimo navesti sve relevantne informacije:

ODJELJAK G: Zahtjevi upućeni u više država

Ako je zahtjev za oduzimanje poslan u više od jedne države, navedite sljedeće informacije:

1.

Zahtjev za oduzimanje poslan je sljedećim drugim državama (država i tijelo):

2.

Razlozi za slanje zahtjeva za oduzimanje u više država (odaberite odgovarajuće razloge):

i.

Ako se zahtjev odnosi na određene dijelove imovine:

Vjeruje se da se različiti dijelovi imovine obuhvaćeni zahtjevom nalaze u različitim državama

Zahtjev za oduzimanje odnosi se na određeni dio imovine i podrazumijeva poduzimanje radnji u više od jedne države

ii.

Ako se zahtjev za oduzimanje odnosi na novčani iznos:

Procijenjena vrijednost imovine koja se može oduzeti u državi koja podnosi zahtjev i u bilo kojoj državi koja prima zahtjev vjerojatno neće biti dovoljna za pokrivanje punog iznosa utvrđenog nalogom

Ostale specifične potrebe:

3.

Vrijednost imovine, ako je poznata, u svakoj državi koja prima zahtjev:

4.

Ako oduzimanje određenog dijela ili dijelova imovine podrazumijeva poduzimanje radnji u više od jedne države, opis radnji koje treba poduzeti u državi koja prima zahtjev:

ODJELJAK H: Konverzija i prijenos imovine

1.

Ako se zahtjev za oduzimanje odnosi na određeni dio imovine, potvrdite dopušta li država koja podnosi zahtjev da oduzimanje u državi koja prima zahtjev bude u obliku obveze uplaćivanja novčanog iznosa koji odgovara vrijednosti imovine:

Da

Ne

2.

Ako se oduzimanje odnosi na novčani iznos, navedite može li se državi koja podnosi zahtjev prenijeti imovina, a ne novac dobiven od izvršenja zahtjeva za oduzimanje:

Da

Ne

ODJELJAK I: Kazna zatvora u slučaju neizvršenja ili druge mjere kojima se ograničava sloboda osobe

Molimo navesti dopušta li država koja podnosi zahtjev da država koja prima zahtjev primijeni kaznu zatvora u slučaju neizvršenja ili druge mjere kojima se ograničava sloboda osobe ako nije moguće izvršiti zahtjev za oduzimanje, bilo u cijelosti ili djelomično:

Da

Ne

ODJELJAK J: Povrat ili naknada štete žrtvama

1.

Molimo navesti, ako je to relevantno:

Tijelo izdavatelj ili drugo nadležno tijelo države koja podnosi zahtjev izdalo je odluku o plaćanju naknade štete žrtvi ili povratu imovine žrtvi u sljedećem novčanom iznosu:

Tijelo izdavatelj ili drugo nadležno tijelo države koja podnosi zahtjev izdalo je odluku o povratu sljedeće nenovčane imovine žrtvi:

2.

Pojedinosti odluke o povratu imovine žrtvi ili plaćanju naknade štete žrtvi:

 

Tijelo izdavatelj (službeni naziv):

 

Datum odluke:

 

Referentni broj odluke (ako postoji):

 

Opis imovine koju treba vratiti ili iznos koji se dodjeljuje kao naknada štete:

 

Ime i prezime žrtve:

 

Adresa žrtve:

ODJELJAK K: Pravni lijekovi

Molimo navesti je li već upotrijebljen pravni lijek protiv izdavanja naloga za oduzimanje i, ako jest, molimo navesti dodatne pojedinosti (opis pravnog lijeka, uključujući potrebne korake i rokove):

ODJELJAK L: Tijelo izdavatelj

Molimo navesti pojedinosti o tijelu koje je izdalo zahtjev za oduzimanje u državi koja podnosi zahtjev.

1.

Vrsta tijela izdavatelja:

sudac, sud, javni tužitelj

drugo nadležno tijelo koje je odredila država koja podnosi zahtjev

2.

Podaci za kontakt:

 

Službeni naziv tijela izdavatelja:

 

Ime zastupnika tog tijela:

 

Dužnost (funkcija/rang):

 

Br. spisa:

 

Adresa:

 

Broj telefona: (pozivni broj države) (pozivni broj područja/grada)

 

Broj telefaksa: (pozivni broj države) (pozivni broj područja/grada)

 

E-adresa:

 

Jezici na kojima je moguće komunicirati s tijelom izdavateljem:

Potpis tijela izdavatelja i/ili njegova zastupnika kojim se potvrđuje točnost i ispravnost sadržaja obrasca zahtjeva za oduzimanje:

 

Ime:

 

Dužnost (funkcija/rang):

 

Datum:

 

Službeni pečat (ako postoji):

ODJELJAK M: Tijelo za ovjeru

Molimo navesti vrstu tijela koje je ovjerilo obrazac zahtjeva za oduzimanje, ako je primjenjivo:

sudac, sud, javni tužitelj

drugo nadležno tijelo koje je odredila država izdavateljica

 

Službeni naziv tijela za ovjeru:

 

Ime zastupnika tog tijela:

 

Dužnost (funkcija/rang):

 

Br. spisa:

 

Adresa:

 

Broj telefona: (pozivni broj države) (pozivni broj područja/grada)

 

Broj telefaksa: (pozivni broj države) (pozivni broj područja/grada)

 

E-adresa:

 

Jezici na kojima je moguće komunicirati s nadležnim tijelom:

ODJELJAK N: Središnje tijelo

Molimo navesti središnje tijelo odgovorno za administrativno slanje i zaprimanje obrasca zahtjeva za oduzimanje u državi koja podnosi zahtjev:

 

Službeni naziv središnjeg tijela:

 

Ime zastupnika tog tijela:

 

Dužnost (funkcija/rang):

 

Br. spisa:

 

Adresa:

 

Broj telefona: (pozivni broj države) (pozivni broj područja/grada)

 

Broj telefaksa: (pozivni broj države) (pozivni broj područja/grada)

 

E-adresa:

 

Jezici na kojima je moguće komunicirati s nadležnim tijelom:

ODJELJAK O: Dodatne informacije

1.

Molimo navesti bi li glavna kontaktna točka u državi koja podnosi zahtjev trebala biti:

tijelo izdavatelj

nadležno tijelo

središnje tijelo

2.

Ako se razlikuju od prethodno navedenog, molimo navesti podatke za kontakt osobe ili osoba kojima se može obratiti za dodatne informacije u vezi s ovim obrascem zahtjeva za oduzimanje:

 

Ime i prezime/funkcija/organizacija:

 

Adresa:

 

E-adresa/tel. br. za kontakt:

ODJELJAK P: Prilozi

Izvornik ili propisno ovjerena preslika naloga za oduzimanje mora se dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za oduzimanje.


PRILOG 47.

PROVEDBA FINANCIJSKIH UVJETA

1.   

Komisija Ujedinjenoj Kraljevini čim prije, a najkasnije do 16. travnja financijske godine, o svakom programu i aktivnosti Unije ili njihovim dijelovima u kojima Ujedinjena Kraljevina sudjeluje dostavlja sljedeće informacije:

(a)

iznose odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u proračunu Unije konačno donesenom za dotičnu godinu za proračunske linije koje pokrivaju sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine u skladu s Protokolom iz članka 710. ovog Sporazuma i, ako je relevantno, iznos vanjskih namjenskih prihoda koji ne proizlaze iz financijskih doprinosa drugih donatora tim proračunskim linijama;

(b)

iznos naknada za sudjelovanje iz članka 714. stavka 4. ovog Sporazuma;

(c)

od godine N + 1 provedbe programa uključenog u protokol iz članka 710. ovog Sporazuma, izvršavanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza koje odgovara proračunskoj godini N i razinu opoziva;

(d)

za programe na koje se primjenjuje članak 716. ovog Sporazuma, za dio tih programa za koje su takve informacije potrebne radi izračuna automatskog ispravka, razinu obveza preuzetih u korist subjekata iz Ujedinjene Kraljevine raščlanjenih prema odgovarajućoj godini proračunskih odobrenih sredstava i s tim povezan ukupan iznos preuzetih obveza.

Komisija na temelju svojeg nacrta proračuna čim prije, a najkasnije do 1. rujna financijske godine, dostavlja procjenu informacija iz točaka (a) i (b).

2.   

Komisija najkasnije 16. travnja i 16. srpnja svake financijske godine upućuje Ujedinjenoj Kraljevini poziv za uplatu sredstava koja odgovaraju doprinosu Ujedinjene Kraljevine u skladu s ovim Sporazumom za sve programe i aktivnosti ili njihove dijelove u kojima Ujedinjena Kraljevina sudjeluje.

3.   

Ujedinjena Kraljevina iznos naznačen u pozivu za uplatu sredstava uplaćuje najkasnije 60 dana od upućivanja poziva za uplatu sredstava. Ujedinjena Kraljevina može izvršiti zasebna plaćanja za svaki program i aktivnost.

4.   

Odstupajući od stavaka 2. i 3. Komisija za 2021., godinu u kojoj je sklopljen Protokol iz članka 710. ovog Sporazuma, upućuje poziv za uplatu sredstava najkasnije 16. travnja 2021. ako se Protokol potpiše na dan 31. ožujka 2021. ili prije njega, ili, najkasnije 16. dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem se Protokol potpiše ako se potpiše nakon 31. ožujka 2021. Ako se taj poziv za uplatu sredstava uputi nakon 16. srpnja dotične godine, u toj se godini upućuje samo jedan poziv za uplatu sredstava. Ujedinjena Kraljevina iznos naznačen u pozivu za uplatu sredstava uplaćuje najkasnije 60 dana od upućivanja poziva za uplatu sredstava. Ujedinjena Kraljevina može izvršiti zasebna plaćanja za svaki program i aktivnost.

5.   

Poziv za uplatu sredstava za određenu godinu ima vrijednost koja se utvrđuje tako da se godišnji iznos izračunan primjenom članka 714. ovog Sporazuma, uključujući eventualne prilagodbe temeljem članka 714. stavka 8., članka 716. ili članka 717. ovog Sporazuma, podijeli s brojem poziva za uplatu sredstava za tu godinu u skladu sa stavcima 2. i 4. ovog Priloga.

6.   

Odstupajući od stavka 5., u vezi s doprinosom programu Obzor Europa u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. poziv za uplatu sredstava za godinu N utvrđuje se dijeljenjem:

(a)

godišnjeg iznosa izračunanog

i.

primjenom sljedećeg rasporeda plaćanja za plaćanja ako je godina N:

2021.: 50 % plaćeno 2021., 50 % plaćeno 2026.

2022.: 50 % plaćeno 2022., 50 % plaćeno 2027.

ii.

na iznos dobiven primjenom članka 714. i članka 716. ovog Sporazuma, uključujući sve prilagodbe na temelju članka 714. stavka 8. ili članka 716. ovog Sporazuma za godinu N s

(b)

brojem poziva za dodjelu sredstava za godinu N u skladu sa stavcima 2. i 4.:

Primjena ovog stavka ne utječe na utvrđivanje izračuna automatske korekcije na temelju članka 716. i članka 721. Za sve izračune ostalih iznosa povezanih s dijelom petim ovog Sporazuma u godišnjem doprinosu Ujedinjene Kraljevine uzima se u obzir ovaj stavak.

7.   

U slučaju prekida sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine u skladu s člankom 719. ili člankom 720. ovog Sporazuma, dospijevaju sve uplate za razdoblje prije stupanja prestanka na snagu, koje su bile odgođene u skladu sa stavkom 6. ovog Priloga. Komisija objavljuje poziv za uplatu sredstava u vezi s dospjelim iznosom najkasnije mjesec dana nakon što prestanak stupi na snagu. Ujedinjena Kraljevina uplaćuje taj dospjeli iznos u roku od 60 dana od upućivanja poziva za uplatu sredstava.

8.   

Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (1) („Financijska uredba”), koja se primjenjuje na opći proračun Europske unije, primjenjuje se na upravljanje odobrenim sredstvima.

9.   

Ako Ujedinjena Kraljevina ne izvrši plaćanje do datuma dospijeća, Komisija šalje službenu opomenu.

Na zakašnjele uplate doprinosa Ujedinjenoj Kraljevini obračunavaju se zatezne kamate na nepodmireni iznos i to od datuma dospijeća do dana na koji se nepodmireni iznos uplati u cijelosti.

Na iznose tražbina dospjele no neuplaćene na datum dospijeća obračunava se kamata po stopi koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije, koja se primjenjuje prvog dana mjeseca u kojem iznos dospijeva, ili 0 %, ovisno o tome što je više, uvećano za tri i pol postotna boda.


(1)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL EU L 193, 30.7.2018., str. 1).


PRILOG 48.

POSLOVNIK O RJEŠAVANJU SPOROVA

I.   Definicije

1.

Za potrebe dijela šestog glave I. ovog Sporazuma i ovog Poslovnika primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„administrativno osoblje”, u odnosu na arbitra, znači osobe koje su pod vodstvom i nadzorom arbitra, osim pomoćnika;

(b)

„savjetnik” znači osoba koju je stranka angažirala kako bi je savjetovala ili joj pomagala u vezi s arbitražnim postupkom;

(c)

„arbitražno tijelo” znači tijelo osnovano prema članku 740. ovog Sporazuma;

(d)

„arbitar” znači član arbitražnog tijela;

(e)

„pomoćnik” znači osoba koja u okviru mandata arbitra te pod njegovim vodstvom i nadzorom obavlja istraživanje ili pruža pomoć tom arbitru;

(f)

„stranka koja podnosi pritužbu” znači svaka stranka koja zatraži osnivanje arbitražnog tijela prema članku 739. ovog Sporazuma;

(g)

„registar” znači vanjsko tijelo s relevantnim stručnim znanjem koje imenuju stranke radi pružanja administrativne potpore postupku;

(h)

„tužena stranka” znači stranka koja navodno krši obuhvaćene odredbe; i

(i)

„predstavnik stranke” znači zaposlenik ili bilo koja osoba koju je imenovalo ministarstvo, vladina agencija ili bilo koji drugi javni subjekt stranke, koja zastupa stranku u sporu na temelju ovog Sporazuma i dopunskih sporazuma.

II.   Dostava obavijesti

2.

Zahtjevi, obavijesti, pisani podnesci i drugi dokumenti:

(a)

koje dostavlja arbitražno tijelo istodobno se šalju objema strankama;

(b)

koje stranka upućuje arbitražnom tijelu istodobno se u kopiji dostavljaju drugoj stranci; i

(c)

koje stranka upućuje drugoj stranci istodobno se prema potrebi u kopiji dostavljaju arbitražnom tijelu.

3.

Sve obavijesti iz pravila 2. dostavljaju se e-poštom ili, ako je to primjereno, bilo kojim drugim telekomunikacijskim sredstvom kojim je moguće dokazati slanje obavijesti. Ako se ne dokaže drukčije, smatra se da je obavijest dostavljena na dan slanja.

4.

Sve se obavijesti upućuju pravnoj službi Europske komisije i pravnom savjetniku Ministarstva za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj Ujedinjene Kraljevine.

5.

Manje se administrativne pogreške u svakom zahtjevu, obavijesti, pisanom podnesku ili drugom dokumentu koji se odnose na postupke pred arbitražnim tijelom mogu ispraviti dostavom novog dokumenta u kojem su izmjene jasno naznačene.

6.

Ako je posljednji dan za dostavu dokumenta neradni dan institucija Unije ili vlade Ujedinjene Kraljevine, rok za dostavu dokumenta istječe prvi idući radni dan.

III.   Imenovanje arbitara

7.

Ako se u skladu s člankom 740. ovog Sporazuma arbitar bira ždrijebom, supredsjednik Vijeća za partnerstvo stranke koja podnosi pritužbu pravodobno obavješćuje supredsjednika tužene stranke o datumu, vremenu i mjestu odabira ždrijebom. Tužena stranka može, ako tako odluči, prisustvovati odabiru ždrijebom. Odabir ždrijebom u svakom se slučaju provodi sa strankom ili strankama koje su prisutne.

8.

Supredsjednik stranke koja podnosi pritužbu svakoj osobi odabranoj za arbitra dostavlja pisanu obavijest o njezinu imenovanju. Svaka osoba objema strankama potvrđuje svoju raspoloživost u roku od pet dana od dana primitka obavijesti o imenovanju.

9.

Supredsjednik Vijeća za partnerstvo stranke koja podnosi pritužbu ždrijebom odabire arbitra ili predsjednika u roku od pet dana od isteka roka iz članka 740. stavka 2. ovog Sporazuma, ako bilo koji od potpopisa iz članka 752. stavka 1. ovog Sporazuma:

(a)

nije sastavljen od osoba koje su službeno predložile obje stranke ili jedna stranka za sastavljanje tog potpopisa; ili

(b)

više ne sadržava najmanje pet osoba, od onih koje su i dalje na tom potpopisu.

10.

Stranke mogu odrediti registar koji pomaže u organizaciji i vođenju posebnih postupaka rješavanja sporova na temelju ad hoc aranžmana ili aranžmana koje je donijelo Vijeće za partnerstvo u skladu s člankom 759. ovog Sporazuma. U tu svrhu Vijeće za partnerstvo najkasnije 180 dana nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma razmatra postoje li potrebne izmjene ovog Poslovnika.

IV.   Organizacijski sastanak

11.

Ako se ne dogovore drukčije, stranke se sastaju s arbitražnim tijelom u roku od sedam dana od njegova osnivanja kako bi se utvrdila pitanja koja stranke ili arbitražno tijelo smatraju primjerenima, uključujući:

(a)

ako nije utvrđeno ranije, naknade i troškove koji se plaćaju arbitrima, koji u svakom slučaju moraju biti u skladu sa standardima WTO-a;

(b)

naknade za rad koje se isplaćuju pomoćnicima; ukupan iznos naknade za rad pomoćniku ili pomoćnicima svakog arbitra ne smije biti veći od 50 % naknade za rad tog arbitra;

(c)

vremenski raspored postupka; i

(d)

ad hoc postupke za zaštitu povjerljivih informacija.

Na tom sastanku mogu telefonski ili putem videokonferencije sudjelovati arbitri i predstavnici stranaka.

V.   Pisani podnesci

12.

Stranka koja podnosi pritužbu dostavlja svoj pisani podnesak najkasnije 20 dana od dana osnivanja arbitražnog tijela. Tužena stranka dostavlja svoj pisani podnesak najkasnije 20 dana od dana dostave pisanog podneska stranke koja podnosi pritužbu.

VI.   Rad arbitražnog tijela

13.

Predsjednik arbitražnog tijela predsjedava svim njegovim sastancima. Arbitražno tijelo predsjedniku može delegirati ovlast za donošenje administrativnih i postupovnih odluka.

14.

Ako dijelom šestim glavom I. ovog Sporazuma ili ovim Poslovnikom nije predviđeno drukčije, arbitražno tijelo može svoje aktivnosti obavljati bilo kojim sredstvom, uključujući telefonom, faksom ili računalnom vezom.

15.

Samo arbitri mogu sudjelovati u raspravama arbitražnog tijela, ali arbitražno tijelo može dopustiti da na raspravi budu prisutni njihovi pomoćnici.

16.

Sastavljanje pravorijeka, odluka i izvješća u isključivoj je nadležnosti arbitražnog tijela i ne može se delegirati.

17.

Ako se pojavi postupovno pitanje koje nije obuhvaćeno dijelom šestim glavom I. ovog Sporazuma i njegovih priloga, arbitražno tijelo nakon savjetovanja sa strankama može donijeti odgovarajući postupak koji je u skladu s tim odredbama.

18.

Ako smatra da je potrebno promijeniti neki od rokova postupka, osim rokova utvrđenih u dijelu šestom glavi I. ovog Sporazuma, ili da je potrebna bilo kakva druga postupovna ili upravna prilagodba, arbitražno tijelo nakon savjetovanja sa strankama stranke pisanim putem obavješćuje o razlozima te promjene ili prilagodbe te o roku ili potrebnoj prilagodbi.

VII.   Zamjena

19.

Ako stranka smatra da arbitar ne ispunjava zahtjeve iz Priloga 49. te da ga zato treba zamijeniti, ta stranka o tome obavješćuje drugu stranku u roku od 15 dana od pribavljanja dostatnih dokaza o arbitrovu navodnom neispunjenju zahtjeva iz tog Priloga.

20.

Stranke se savjetuju u roku od 15 dana od obavijesti iz pravila 19. Obavješćuju arbitra o njegovu navodnom neispunjenju zahtjeva i od njega mogu zatražiti da poduzme mjere za popravljanje tog neispunjenja. Ako se tako sporazumiju, mogu i razriješiti arbitra te odabrati novoga u skladu s člankom 740. ovog Sporazuma.

21.

Ako se stranke ne uspiju dogovoriti o zamjeni arbitra, koji nije predsjednik arbitražnog tijela, bilo koja od njih može zatražiti da se to pitanje uputi predsjedniku arbitražnog tijela, čija je odluka konačna.

Ako predsjednik arbitražnog tijela utvrdi da arbitar nije ispunio zahtjeve iz Priloga 49., bira se novi arbitar u skladu s člankom 740. ovog Sporazuma.

22.

Ako se stranke ne uspiju dogovoriti o potrebi zamjene predsjednika, bilo koja od njih može zatražiti da se to pitanje uputi jednoj od preostalih osoba s potpopisa predsjednika utvrđenog u skladu s člankom 752. ovog Sporazuma. Ime te osobe žrijebom izvlači supredsjednik Vijeća za partnerstvo iz stranke koja podnosi zahtjev ili zamjenik predsjednika. Odluka odabrane osobe o zamjeni predsjednika konačna je.

Ako ta osoba utvrdi da predsjednik ne postupa u skladu sa zahtjevima iz Priloga 49., bira se novi predsjednik u skladu s člankom 740. ovog Sporazuma.

VIII.   Rasprave

23.

Na temelju rasporeda utvrđenog u skladu s pravilom 11. predsjednik arbitražnog tijela nakon savjetovanja sa strankama i drugim arbitrima obavješćuje stranke o datumu, vremenu i mjestu održavanja rasprave. Stranka na čijem se području održava rasprava javno objavljuje tu informaciju, osim ako je rasprava zatvorena za javnost.

24.

Ako se stranke ne dogovore drukčije, rasprava se održava u Londonu ako je Unija stranka koja podnosi pritužbu odnosno u Bruxellesu ako je Ujedinjena Kraljevina stranka koja podnosi pritužbu. Tužena stranka snosi troškove logističke organizacije rasprave.

25.

Ako se stranke slože, arbitražno tijelo može sazvati dodatne rasprave.

26.

Svi arbitri moraju biti prisutni tijekom cijele rasprave.

27.

Ako se stranke ne dogovore drukčije, raspravi mogu prisustvovati sljedeće osobe, neovisno o tome je li rasprava otvorena za javnost:

(a)

zastupnici stranke;

(b)

savjetnici;

(c)

pomoćnici i administrativno osoblje;

(d)

usmeni prevoditelji, pismeni prevoditelji i sudski zapisničari arbitražnog tijela; i

(e)

stručnjaci, prema odluci arbitražnog tijela u skladu s člankom 751. stavkom 2. ovog Sporazuma.

28.

Svaka stranka najkasnije pet dana prije datuma rasprave arbitražnom tijelu i drugoj stranci dostavlja popis imena osoba koje će u ime te stranke usmeno iznijeti argumente na raspravi te popis imena drugih predstavnika i savjetnika koji će prisustvovati raspravi.

29.

Arbitražno tijelo provodi raspravu na sljedeći način, osiguravajući da stranci koja podnosi pritužbu i tuženoj stranci bude dodijeljeno jednako vrijeme za iznošenje argumenata i protuargumenata:

 

Argumenti

(a)

argument stranke koja podnosi pritužbu;

(b)

argument tužene stranke.

 

Iznošenje protuargumenata

(a)

odgovor stranke koja podnosi pritužbu;

(b)

protuodgovor tužene stranke.

30.

Arbitražno tijelo može u bilo kojem trenutku tijekom rasprave uputiti pitanja bilo kojoj stranci.

31.

Arbitražno tijelo osigurava da se zapisnik s rasprave sastavi i dostavi strankama što je prije moguće nakon rasprave. Stranke mogu iznijeti primjedbe na zapisnik, a arbitražno tijelo može ih razmotriti.

32.

Svaka stranka može u roku od 10 dana od datuma rasprave dostaviti dopunski pisani podnesak o svakom pitanju proizašlom iz rasprave.

IX.   Pitanja u pisanom obliku

33.

Arbitražno tijelo može u bilo kojem trenutku tijekom postupka uputiti pitanja u pisanom obliku jednoj ili objema strankama. Sva pitanja upućena jednoj stranci u kopiji se dostavljaju drugoj stranci.

34.

Stranka drugoj stranci dostavlja presliku svojih odgovora na pitanja arbitražnog tijela. Druga stranka ima mogućnost dostaviti pisane primjedbe na odgovore druge stranke u roku od pet dana od dostave kopije odgovora.

X.   Povjerljivost

35.

Svaka stranka i arbitražno tijelo čuvaju povjerljivost svih informacija koje je druga stranka dostavila arbitražnom tijelu i koje je označila kao povjerljive. Stranka koja arbitražnom tijelu podnese pisani podnesak koji sadržava povjerljive informacije u roku od 15 dana dostavlja podnesak bez povjerljivih informacija koji se javno objavljuje.

36.

Ništa u ovom Poslovniku ne sprečava stranku da u javnosti iznosi svoja stajališta pod uvjetom da prilikom upućivanja na informacije koje je dostavila druga stranka ne otkriva informacije koje je druga stranka označila kao povjerljive.

37.

Ako podnesak i argumenti stranke sadržavaju povjerljive informacije, arbitražno tijelo relevantne dijelove sjednice održava u obliku zatvorene sjednice. Stranke poštuju povjerljivost rasprava arbitražnog tijela ako se održavaju na zatvorenoj sjednici.

XI.   Kontakti ex parte

38.

Arbitražno tijelo ne sastaje se niti stupa u kontakt s jednom strankom u odsutnosti druge stranke.

39.

Arbitar ne raspravlja ni o kojem aspektu predmeta postupka s jednom ili objema strankama u odsutnosti drugih arbitara.

XII.   Podnesci amicus curiae

40.

Ako se stranke u roku od pet dana od dana osnivanja arbitražnog tijela ne dogovore drukčije, arbitražno tijelo može primati nezatražene pisane podneske od fizičkih osoba stranke ili pravnih osoba sa sjedištem na području stranke koje su neovisne o državnim tijelima stranaka, pod uvjetom:

(a)

da ih arbitražno tijelo primi u roku od 10 dana od dana osnivanja arbitražnog tijela;

(b)

da su sažeti i ni u kojem slučaju dulji od 15 stranica, uključujući priloge, s dvostrukim proredom;

(c)

da su izravno povezani s činjeničnim ili pravnim pitanjem koje razmatra arbitražno tijelo;

(d)

da sadržavaju opis osobe koja dostavlja podnesak, uključujući državljanstvo fizičke osobe te mjesto poslovnog nastana, vrstu djelatnosti, pravni status, opće ciljeve i izvor financiranja pravne osobe;

(e)

da je u njima navedena priroda interesa te osobe u postupku pred arbitražnim tijelom; i

(f)

da su sastavljeni na engleskom jeziku.

41.

Podnesci se dostavljaju strankama radi očitovanja. Stranke mogu podnijeti primjedbe arbitražnom tijelu u roku od deset dana od dostave.

42.

Arbitražno tijelo u svojem izvješću navodi sve podneske koje je primilo u skladu s pravilom 40. Arbitražno tijelo nije obvezno u svojem izvješću navoditi argumente iznesene u tim podnescima; međutim, ako to učini, u obzir uzima i primjedbe koje su iznijele stranke u skladu s pravilom 41.

XIII.   Hitni slučajevi

43.

U hitnim slučajevima iz članka 744. ovog Sporazuma arbitražno tijelo nakon savjetovanja sa strankama prema potrebi prilagođava rokove iz ovog Poslovnika. Arbitražno tijelo o takvim prilagodbama dostavlja obavijest strankama.

XIV.   Pismeno i usmeno prevođenje

44.

Postupak pred arbitražnim tijelom vodi se na engleskom jeziku. Pravorijeci, izvješća i odluke arbitražnog tijela objavljuju se na engleskom jeziku.

45.

Svaka stranka snosi vlastite troškove prijevoda svih dokumenata podnesenih arbitražnom tijelu koji nisu izvorno sastavljeni na engleskom jeziku te troškove usmenog prevođenja tijekom rasprave povezane sa svojim zastupnicima ili savjetnicima.

XV.   Ostali postupci

46.

Rokovi utvrđeni u ovom Poslovniku prilagođavaju se posebnim rokovima utvrđenima za donošenje izvješća ili odluke arbitražnog tijela u postupcima u skladu s člancima od 747. do 750. ovog Sporazuma.

PRILOG 49.

KODEKS PONAŠANJA ARBITARA

I.   Definicije

1.

Za potrebe ovog Kodeksa ponašanja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„administrativno osoblje”, u odnosu na arbitra, znači osobe koje su pod vodstvom i nadzorom arbitra, osim pomoćnika;

(b)

„arbitar” znači član arbitražnog tijela;

(c)

„pomoćnik” znači osoba koja prema uvjetima imenovanja arbitra obavlja istraživanje ili pomaže arbitru; i

(d)

„kandidat” znači osoba čije ime se nalazi na popisu arbitara iz članka 752. ovog Sporazuma ili koja se razmatra za odabir kao arbitra u skladu s člankom 740. ovog Sporazuma.

II.   Vodeća načela

2.

Radi očuvanja integriteta i nepristranosti mehanizma za rješavanje sporova, svaki kandidat i arbitar:

(a)

mora biti upoznat s ovim Kodeksom ponašanja;

(b)

mora biti neovisan i nepristran;

(c)

mora izbjegavati izravan ili neizravan sukob interesa;

(d)

mora izbjegavati neprimjereno postupanje i dojam neprimjerenosti ili pristranosti;

(e)

mora poštovati najviše standarde ponašanja; i

(f)

ne smije biti vođen vlastitim interesima, izložen vanjskim pritiscima, političkim interesima, zahtjevima javnosti, odanosti stranci ili strahu od kritike.

3.

Arbitar ne prihvaća, izravno ili neizravno, nikakvu obvezu ni korist koja bi na bilo koji način utjecala, ili odavala dojam da utječe, na pravilno obavljanje njegovih dužnosti.

4.

Arbitar svoj položaj u arbitražnom tijelu ne iskorištava za ostvarivanje osobnog ili privatnog interesa. Arbitar izbjegava radnje koje mogu stvoriti dojam da su druge osobe u posebnom položaju da na njega utječu.

5.

Arbitar ne dopušta da postojeći ili prijašnji financijski, poslovni, profesionalni, osobni ili društveni odnosi ili odgovornosti utječu na njegovo ponašanje ili prosudbu.

6.

Arbitar izbjegava uspostavljanje bilo kakvih odnosa ili stjecanje bilo kakvih financijskih interesa koji bi mogli utjecati na njegovu nepristranost ili opravdano stvoriti dojam neprimjerenosti ili pristranosti.

III.   Obveze objavljivanja informacija

7.

Prije prihvaćanja svojeg imenovanja arbitrom prema članku 740. ovog Sporazuma, kandidat za arbitra otkriva svaki interes, odnos ili pitanje koji bi mogli utjecati na njegovu neovisnost ili nepristranost ili koji bi opravdano mogli stvoriti dojam neprimjerenog ponašanja ili pristranosti u postupku. Kandidat u tu svrhu poduzima sve razumne napore kako bi stekao saznanja o postojanju takvih interesa, odnosa i pitanja, uključujući financijske interese, profesionalne interese, interese zaposlenja ili obiteljske interese.

8.

Obveza otkrivanja iz stavka 7. trajna je obveza te je arbitar dužan otkriti sve takve interese, odnose ili pitanja koji se mogu pojaviti u bilo kojoj fazi postupka.

9.

Kandidat ili arbitar obavješćuje Vijeće za partnerstvo o svim pitanjima koja se odnose na postojeće ili moguće povrede ovog Kodeksa ponašanja čim o njima stekne saznanje, kako bi ih stranke mogle razmotriti.

IV.   Dužnosti arbitara

10.

Nakon prihvaćanja svojeg imenovanja arbitar je na raspolaganju za obavljanje svoje dužnosti i obavlja je tijekom cijelog postupka temeljito, brzo, pošteno i marljivo.

11.

Arbitar razmatra samo ona pitanja koja su se pojavila tijekom postupka i potrebna su za donošenje odluke i tu dužnost ne delegira drugim osobama.

12.

Arbitar poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurao da su njegovi pomoćnici i administrativno osoblje upoznati s obvezama arbitara iz dijelova II., III., IV. i VI. ovog Kodeksa ponašanja i da ih se pridržavaju.

V.   Obveze bivših arbitara

13.

Bivši arbitri izbjegavaju radnje koje mogu stvoriti dojam da su bili pristrani pri obavljanju svojih dužnosti ili da su odlukom arbitražnog tijela stekli neku korist.

14.

Bivši arbitri ispunjavaju obveze iz dijela VI. ovog Kodeksa ponašanja.

VI.   Povjerljivost

15.

Arbitar nikada ne otkriva informacije o postupku ili pribavljene tijekom postupka za koji je imenovan, a koje nisu namijenjene javnosti. Arbitar ni u kojem slučaju takve informacije ne otkriva niti upotrebljava kako bi ostvario osobnu korist ili korist za druge ili naštetio tuđim interesima.

16.

Arbitar ne smije otkriti odluku arbitražnog tijela niti njezine dijelove prije nego što se ona objavi u skladu sa dijelom šestim glavom I. ovog Sporazuma.

17.

Arbitar nikada ne otkriva vijećanja arbitražnog tijela ili stajališta pojedinih arbitara, niti daje izjave o postupku za koji je imenovan ili o pitanjima koja su predmet spora u postupku.

VII.   Troškovi

18.

Svaki arbitar vodi evidenciju i podnosi konačni obračun vremena provedenog na postupku i svojih troškova, kao i vremena i troškova svojih pomoćnika i administrativnog osoblja.

PROTOKOL O ADMINISTRATIVNOJ SURADNJI I SUZBIJANJU PRIJEVARA U PODRUČJU POREZA NA DODANU VRIJEDNOST I O UZAJAMNOJ POMOĆI PRI NAPLATI TRAŽBINAPOVEZANIH S POREZIMA I DAVANJIMA

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak PVAT.1.

Cilj

Svrha je ovog Protokola uspostaviti okvir za administrativnu suradnju između država članica i Ujedinjene Kraljevine kako bi se njihovim tijelima omogućilo da si međusobno pomažu pri osiguravanju usklađenosti sa zakonodavstvom o PDV-u i zaštiti prihoda od PDV-a te pri naplati tražbina povezanih s porezima i davanjima.

Članak PVAT.2.

Područje primjene

1.

Ovim se Protokolom utvrđuju pravila i postupci za suradnju:

(a)

radi razmjene svih informacija koje bi mogle doprinijeti izvršavanju pravilne procjene PDV-a, praćenju pravilne primjene PDV-a i suzbijanju prijevara u području PDV-a; i

(b)

radi naplate:

i.

tražbina koje se odnose na PDV, carine i trošarine koje je uvela država ili koje su uvedene u njezino ime ili u ime njezinih teritorijalnih ili upravnih podjedinica, isključujući lokalna tijela, ili u ime Unije;

ii.

upravnih sankcija, novčanih kazni, pristojbi i dodatnih pristojbi povezanih s tražbinama iz podtočke i. koje su uvela upravna tijela nadležna za uvođenje dotičnih poreza ili davanja ili za obavljanje s njima povezanih upravnih istražnih radnji ili koje su na zahtjev tih upravnih tijela potvrdila upravna ili sudska tijela; i

iii.

kamata i troškova povezanih s tražbinama iz podtočaka i. i ii.

2.

Ovim se Protokolom ne utječe na primjenu pravilâ o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području PDV-a te pomoći pri naplati tražbina među državama članicama.

3.

Ovim se Protokolom ne utječe na primjenu pravilâ o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima.

Članak PVAT.3.

Definicije

Za potrebe ovog Protokola primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„upravna istražna radnja” znači sve kontrole, provjere i druge radnje koje poduzimaju države pri izvršavanju svojih dužnosti radi osiguravanja pravilne primjene zakonodavstva o PDV-u;

(b)

„tijelo podnositelj zahtjeva” znači središnji ured za vezu ili služba za vezu države koja podnosi zahtjev na temelju glave III.;

(c)

„automatska razmjena” znači sustavno priopćavanje unaprijed definiranih informacija drugoj državi, bez prethodnog zahtjeva;

(d)

„elektroničkim putem” znači upotrebljavajući elektroničku opremu za obradu (uključujući digitalno sažimanje) i pohranu podataka te s pomoću žica, radijskog prijenosa, optičkih tehnologija ili drugih elektromagnetskih sredstava;

(e)

„mreža CCN/CSI” znači zajednička platforma koja se temelji na zajedničkoj komunikacijskoj mreži („CCN”) i zajedničkom sustavu sučelja („CSI”) koju je Unija razvila kako bi omogućila sve prijenose elektroničkim putem među nadležnim tijelima u području oporezivanja;

(f)

„središnji ured za vezu” znači ured određen na temelju članka PVAT.4. stavka 2., čija je glavna odgovornost održavanje kontakata u svrhu primjene glave II. ili glave III.;

(g)

„nadležno tijelo” znači tijelo određeno na temelju članka PVAT.4. stavka 1.;

(h)

„nadležni službenik” znači bilo koji službenik određen na temelju članka PVAT.4. stavka 4. koji može izravno razmjenjivati informacije na temelju glave II.;

(i)

„carine” znači davanje koje se plaća na robu koja ulazi na ili napušta carinsko područje svake stranke u skladu s pravilima navedenima u odnosnom carinskom zakonodavstvu stranaka;

(j)

„trošarine” znači davanja i pristojbe koji su kao takvi definirani na temelju domaćeg zakonodavstva države u kojoj se nalazi tijelo podnositelj zahtjeva;

(k)

„služba za vezu” znači bilo koji ured koji nije središnji ured za vezu koji je kao takav određen na temelju članka PVAT.4. stavka 3. za traženje ili odobravanje uzajamne pomoći na temelju glave II. ili glave III.;

(l)

„osoba” znači bilo koja osoba kako je definirana u članku 512. točki (l) ovog Sporazuma; (1)

(m)

„tijelo koje prima zahtjev” znači središnji ured za vezu, služba za vezu ili, u mjeri u kojoj se to odnosi na suradnju na temelju glave II., nadležni službenik koji prima zahtjev tijela koje podnosi zahtjev ili tijela podnositelja zahtjeva;

(n)

„tijelo koje podnosi zahtjev” znači središnji ured za vezu, služba za vezu ili nadležni službenik koji podnosi zahtjev za pomoć na temelju glave II. u ime nadležnog tijela;

(o)

„usporedni nadzor” znači usklađene provjere poreznog položaja jednog ili više povezanih poreznih obveznika koje organiziraju najmanje dvije države sa zajedničkim ili komplementarnim interesima;

(p)

„Posebni odbor” znači Posebni trgovinski odbor za administrativnu suradnju u području PDV-a te naplatu poreza i davanja;

(q)

„spontana razmjena” znači nesustavno priopćavanje informacija drugoj državi u bilo kojem trenutku i bez prethodnog zahtjeva;

(r)

„država” znači država članica ili Ujedinjena Kraljevina, ovisno o kontekstu;

(s)

„treća zemlja” znači zemlja koja nije ni država članica ni Ujedinjena Kraljevina;

(t)

„PDV” znači, za Uniju, porez na dodanu vrijednost na temelju Direktive Vijeća 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, a za Ujedinjenu Kraljevinu znači porez na dodanu vrijednost na temelju Zakona o porezu na dodanu vrijednost iz 1994.

Članak PVAT.4.

Organizacija

1.

Svaka država određuje nadležno tijelo odgovorno za primjenu ovog Protokola.

2.

Svaka država određuje:

(a)

jedan središnji ured za vezu čija je glavna odgovornost primjena glave II. ovog Protokola; i

(b)

jedan središnji ured za vezu čija je glavna odgovornost primjena glave III. ovog Protokola.

3.

Svako nadležno tijelo može odrediti, izravno ili delegiranjem:

(a)

službe za vezu za izravnu razmjenu informacija na temelju glave II. ovog Protokola;

(b)

službe za vezu za traženje ili odobravanje uzajamne pomoći na temelju glave III. ovog Protokola, u odnosu na svoje specifične teritorijalne ili operativne nadležnosti.

4.

Svako nadležno tijelo može odrediti, izravno ili na temelju delegiranja, nadležne službenike koji mogu izravno razmjenjivati informacije na temelju glave II. ovog Protokola.

5.

Svaki središnji ured za vezu ažurira popis službi za vezu i nadležnih službenika te ga stavlja na raspolaganje ostalim središnjim uredima za vezu.

6.

Ako služba za vezu ili nadležni službenik pošalje ili primi zahtjev za pomoć na temelju ovog Protokola, o tome obavješćuje svoj središnji ured za vezu.

7.

Ako središnji ured za vezu, služba za vezu ili nadležni službenik prime zahtjev za uzajamnu pomoć kojim se zahtijeva postupanje izvan njihove nadležnosti, bez odgode prosljeđuju taj zahtjev nadležnom središnjem uredu za vezu ili službi za vezu i o tome obavješćuju tijelo koje podnosi zahtjev ili tijelo podnositelja zahtjeva. U takvom slučaju rok utvrđen u članku PVAT.8. počinje dan nakon što se zahtjev za pomoć proslijedi nadležnom središnjem uredu za vezu ili nadležnoj službi za vezu.

8.

Svaka država obavješćuje Posebni odbor o svojim nadležnim tijelima za potrebe ovog Protokola u roku od mjesec dana od potpisivanja ovog Sporazuma te o svakoj promjeni tih nadležnih tijela bez odgode. Posebni odbor ažurira popis nadležnih tijela.

Članak PVAT.5.

Sporazum o uslugama

Sporazum o uslugama kojim se osiguravaju tehnička kvaliteta i opseg usluga za potrebe funkcioniranja sustava za komunikaciju i razmjenu informacija sklapa se prema postupku koji uspostavlja Posebni odbor.

Članak PVAT.6.

Povjerljivost

1.

Sve informacije koje država dobiva na temelju ovog Protokola smatraju se povjerljivima i štite se kao informacije dobivene na temelju njezina domaćeg prava.

2.

Takve se informacije mogu otkriti osobama ili tijelima (uključujući sudove i upravna ili nadzorna tijela) koji se bave primjenom propisa o PDV-u za potrebe pravilne procjene PDV-a te za potrebe primjene mjera izvršenja, uključujući mjere naplate ili mjere predostrožnosti u pogledu tražbinâ iz članka PVAT.2. stavka 1. točke (b).

3.

Informacije iz stavka 1. mogu se upotrijebiti i za procjenu drugih poreza te procjenu i izvršenje, uključujući mjere naplate ili mjere predostrožnosti, u pogledu tražbina povezanih s obveznim doprinosima za socijalnu sigurnost. Ako se na temelju razmijenjenih informacija otkrije kršenje poreznog propisa ili olakša dokazivanje takvog kršenja, one se mogu iskoristiti i za izricanje upravnih ili kaznenopravnih sankcija. Samo se osobe ili tijela navedeni u stavku 2. mogu koristiti tim informacijama, i to samo za potrebe navedene u prethodnim rečenicama ovog stavka. One ih mogu otkriti u javnim sudskim postupcima ili sudskim odlukama.

4.

Neovisno o stavcima 1. i 2. država koja pruža informacije na temelju obrazloženog zahtjeva dopušta da se te informacije u državi koja ih prima iskoriste u svrhe koje nisu svrhe iz članka PVAT.2. stavka 1., uz uvjet da se te informacije mogu upotrebljavati u slične svrhe na temelju zakonodavstva države koja ih pruža. Tijelo koje prima zahtjev prihvaća ili odbija svaki takav zahtjev u roku od mjesec dana.

5.

Izvješća, izjave i svi drugi dokumenti ili njihove ovjerene preslike ili izvadci koje država dobiva u okviru pomoći predviđene ovim Protokolom mogu se u toj državi upotrebljavati kao dokaz na istoj osnovi kao slični dokumenti koje pruži drugo tijelo te države.

6.

Informacije koje jedna država pruži drugoj potonja država može dostaviti trećoj državi uz prethodno odobrenje nadležnog tijela od kojeg su potekle informacije. Država iz koje su potekle informacije može se usprotiviti takvom dijeljenju informacija u roku od deset radnih dana od datuma primitka priopćenja države koja želi dijeliti informacije.

7.

Države mogu dostaviti trećim zemljama informacije dobivene u skladu s ovim Protokolom podložno sljedećim uvjetima:

(a)

nadležno tijelo od kojeg su potekle informacije pristalo je na njihovu dostavu; i

(b)

dostava je dopuštena u skladu s aranžmanima o pomoći između države koja dostavlja informacije i dotične treće zemlje.

8.

Ako država primi informacije od treće zemlje, države mogu razmjenjivati te informacije u mjeri u kojoj je to dopušteno aranžmanima o pomoći s dotičnom trećom zemljom.

9.

Svaka država odmah obavješćuje druge države kojih se to tiče o svakom kršenju povjerljivosti i o svim sankcijama koje su zbog toga izrečene i poduzetim korektivnim mjerama.

10.

Osobe koje je za to propisno ovlastio Ured Europske komisije za sigurnosnu akreditaciju mogu imati pristup tim informacijama samo u mjeri u kojoj je to potrebno za pravilno djelovanje, održavanje i razvoj elektroničkih sustava koji su smješteni u Komisiji i koje države upotrebljavaju za provedbu ovog Protokola.

GLAVA II.

ADMINISTRATIVNA SURADNJA I SUZBIJANJE PRIJEVARA U PODRUČJU PDV-A

POGLAVLJE PRVO

RAZMJENA INFORMACIJA NA ZAHTJEV

Članak PVAT.7.

Razmjena informacija i upravne istražne radnje

1.

Na zahtjev tijela koje podnosi zahtjev, tijelo koje prima zahtjev priopćuje informacije iz članka PVAT.2. stavka 1. točke (a), uključujući sve informacije povezane s posebnim slučajem ili slučajevima.

2.

Za potrebe prosljeđivanja informacija iz stavka 1. tijelo koje prima zahtjev dogovara provedbu svih upravnih istražnih radnji potrebnih za dobivanje takvih informacija.

3.

Zahtjev iz stavka 1. može sadržavati obrazložen zahtjev za posebnu upravnu istražnu radnju. Tijelo koje prima zahtjev provodi upravnu istražnu radnju, pri čemu se, ako je to potrebno, savjetuje s tijelom koje podnosi zahtjev. Ako tijelo koje prima zahtjev smatra da upravna istražna radnja nije potrebna, ono odmah obavješćuje tijelo koje podnosi zahtjev o razlozima takvog stajališta.

4.

Ako tijelo koje prima zahtjev odbije provesti upravnu istražnu radnju nad iznosima koje je porezni obveznik s poslovnim nastanom u državi tijela koje prima zahtjev prijavio ili trebao prijaviti, u vezi s isporukom robe ili pružanjem usluga te uvozom robe koje je taj porezni obveznik izvršio i koji su oporezivi u državi tijela koje podnosi zahtjev, tijelo koje prima zahtjev dužno je tijelu koje podnosi zahtjev dostaviti barem datume i vrijednosti relevantnih isporuka i uvoza koje je porezni obveznik izvršio u državi tijela koje podnosi zahtjev tijekom prethodne dvije godine, osim ako tijelo koje prima zahtjev ne čuva te informacije te se od njega ne zahtijeva da ih čuva na temelju domaćeg zakonodavstva.

5.

Kako bi dobilo tražene informacije ili provelo zatraženu upravnu istražnu radnju, tijelo koje prima zahtjev ili upravno tijelo na koje se poziva postupa kao da postupa za vlastiti račun ili na zahtjev drugog tijela u vlastitoj državi.

6.

Na zahtjev tijela koje podnosi zahtjev tijelo koje prima zahtjev priopćuje sve korisne informacije koje dobije ili ima u svojem posjedu kao i rezultate upravnih istražnih radnji, u obliku izvješća, izjava i ostalih dokumenata ili ovjerenih preslika ili izvadaka.

7.

Izvorni se dokumenti dostavljaju samo ako to nije u suprotnosti s odredbama na snazi u državi tijela koje prima zahtjev.

Članak PVAT.8.

Rok za pružanje informacija

1.

Tijelo koje prima zahtjev dostavlja informacije iz članka PVAT.7. što je prije moguće, a najkasnije 90 dana od datuma primitka zahtjeva. Međutim, ako je tijelo koje prima zahtjev već u posjedu tih informacija, rok se skraćuje na najviše 30 dana.

2.

U određenim posebnim kategorijama slučajeva tijelo koje prima zahtjev i tijelo koje podnosi zahtjev mogu dogovoriti rokove drukčije od onih predviđenih u stavku 1.

3.

Ako tijelo koje prima zahtjev nije u mogućnosti odgovoriti na zahtjev u rokovima iz stavaka 1. i 2., u pisanom obliku odmah obavješćuje tijelo koje podnosi zahtjev o razlozima i datumu do kojeg bi moglo poslati odgovor.

POGLAVLJE DRUGO

RAZMJENA INFORMACIJA BEZ PRETHODNOG ZAHTJEVA

Članak PVAT.9.

Vrste razmjena informacija

Razmjena informacija bez prethodnog zahtjeva spontana je razmjena, kako je predviđeno člankom PVAT.10., ili automatska razmjena, kako je predviđeno člankom PVAT.11.

Članak PVAT.10.

Spontana razmjena informacija

Nadležno tijelo države, bez prethodnog zahtjeva, prosljeđuje nadležnom tijelu druge države informacije iz članka PVAT.2. stavka 1. točke (a) koje nisu proslijeđene u okviru automatske razmjene iz članka PVAT.11. i s kojima je upoznato u sljedećim slučajevima:

(a)

ako se smatra da je oporezivanje izvršeno u drugoj državi te su informacije potrebne za djelotvornost nadzornog sustava te države;

(b)

ako država ima razloga vjerovati da se kršilo zakonodavstvo o PDV-u u drugoj državi ili postoji vjerojatnost za takvo kršenje;

(c)

ako postoji rizik od gubitka poreza u drugoj državi.

Članak PVAT.11.

Automatska razmjena informacija

1.

Posebni odbor utvrđuje kategorije informacija koje podliježu automatskoj razmjeni u skladu s člankom PVAT.39.

2.

Država se može suzdržati od sudjelovanja u automatskoj razmjeni informacija iz jedne ili više kategorija iz stavka 1. ako bi za prikupljanje informacija u svrhu takve razmjene bilo nužno uvođenje novih obveza obveznicima PDV-a ili bi se toj državi nametnulo nerazmjerno administrativno opterećenje.

3.

Svaka država u pisanom obliku obavješćuje Posebni odbor o odluci koju donese u skladu s prethodnim stavkom.

POGLAVLJE TREĆE

DRUGI OBLICI SURADNJE

Članak PVAT.12.

Dostava upravnih obavijesti

1.

Tijelo koje prima zahtjev, na zahtjev tijela koje podnosi zahtjev i u skladu s pravilima kojima je uređena dostava sličnih instrumenata i odluka u državi tijela koje prima zahtjev, dostavlja primatelju sve instrumente i odluke koje su poslala tijela koja podnose zahtjev i odnose se na primjenu zakonodavstva o PDV-u u državi tijela koje podnosi zahtjev.

2.

Zahtjevi za dostavu, u kojima se navodi predmet instrumenta ili odluke koje treba dostaviti, sadržavaju ime, adresu i sve druge relevantne informacije za identifikaciju primatelja.

3.

Tijelo koje prima zahtjev odmah obavješćuje tijelo koje podnosi zahtjev o svojem odgovoru na zahtjev za dostavu i obavješćuje ga posebno o datumu dostave odluke ili instrumenta primatelju.

Članak PVAT.13.

Prisutnost u službenim prostorijama i sudjelovanje u upravnim istražnim radnjama

1.

Na temelju dogovora tijela koje podnosi zahtjev i tijela koje prima zahtjev te u skladu s aranžmanima koje je utvrdilo tijelo koje prima zahtjev, tijelo koje prima zahtjev može u svrhu razmjene informacija iz članka PVAT.2. stavka 1. točke (a) omogućiti službenicima koje ovlasti tijelo koje podnosi zahtjev da budu prisutni u službenim prostorijama tijela koje prima zahtjev ili na bilo kojem drugom mjestu na kojem ta tijela obavljaju svoje dužnosti. Ako su zatražene informacije sadržane u dokumentaciji kojoj službenici tijela koje prima zahtjev imaju pristup, službenici tijela koje podnosi zahtjev dobivaju preslike navedene dokumentacije.

2.

Na temelju dogovora tijela koje podnosi zahtjev i tijela koje prima zahtjev te u skladu s aranžmanima koje je utvrdilo tijelo koje prima zahtjev, tijelo koje prima zahtjev može u svrhu razmjene informacija iz članka PVAT.2. stavka 1. točke (a) omogućiti službenicima koje ovlasti tijelo koje podnosi zahtjev da budu prisutni tijekom upravnih istražnih radnji koje se obavljaju na državnom području države tijela koje prima zahtjev. Takve upravne istražne radnje obavljaju isključivo službenici tijela koje prima zahtjev. Službenici tijela koje podnosi zahtjev ne izvršavaju ovlasti inspekcije prenesene na službenike tijela koje prima zahtjev. Međutim, oni mogu imati pristup istim prostorijama i dokumentima tijela koje prima zahtjev putem posredovanja službenika tijela koje prima zahtjev i isključivo u svrhu obavljanja upravne istražne radnje.

3.

Na temelju dogovora tijela koja podnose zahtjev i tijela koje prima zahtjev te u skladu s aranžmanima koje je utvrdilo tijelo koje prima zahtjev, službenici koje su ovlastila tijela koja podnose zahtjev mogu sudjelovati u upravnim istražnim radnjama koje se obavljaju na državnom području države koja prima zahtjev s ciljem prikupljanja i razmjene informacija iz članka PVAT.2. stavka 1. točke (a). Takve upravne istražne radnje zajednički obavljaju službenici tijela koja podnose zahtjev i tijela koja primaju zahtjev te se provode pod vodstvom i prema zakonodavstvu države koja prima zahtjev. Službenici tijela koja podnose zahtjev imaju pristup istim prostorijama i dokumentima kao i službenici tijela koje prima zahtjev te, u mjeri u kojoj je na temelju zakonodavstva države koja prima zahtjev to dopušteno službenicima te države, imaju mogućnost obaviti razgovor s poreznim obveznicima.

Ako je to dopušteno na temelju zakonodavstva države koja prima zahtjev, službenici država koje podnose zahtjev izvršavaju iste inspekcijske ovlasti koje su dodijeljene službenicima države koja prima zahtjev.

Inspekcijske ovlasti službenika tijela koja podnose zahtjev izvršavaju se isključivo u svrhu obavljanja upravne istražne radnje.

Na temelju dogovora tijela koja podnose zahtjev i tijela koje prima zahtjev te u skladu s aranžmanima koje je utvrdilo tijelo koje prima zahtjev, sudjelujuća tijela mogu sastaviti zajedničko izvješće o istražnim radnjama.

4.

Službenici tijela koje podnosi zahtjev koji su prisutni u drugoj državi u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. moraju u svakom trenutku moći predočiti ovlaštenje u pisanom obliku u kojem su navedeni njihov identitet i službena dužnost.

Članak PVAT.14.

Usporedni nadzori

1.

Države se mogu dogovoriti o provedbi usporednih nadzora kad god smatraju da je takav nadzor djelotvorniji od nadzora koji obavlja samo jedna država.

2.

Država neovisno utvrđuje porezne obveznike koje namjerava predložiti za usporedni nadzor. Nadležno tijelo navedene države obavješćuje dotično nadležno tijelo druge države o slučajevima koji su predloženi za usporedni nadzor. Ono obrazlaže svoj izbor, u najvećoj mogućoj mjeri, pružanjem informacija koje su dovele do te odluke. To tijelo navodi rok u kojem se takav nadzor treba provesti.

3.

Nadležno tijelo države koje primi prijedlog za usporedni nadzor odgovarajućem nadležnom tijelu potvrđuje svoju suglasnost s prijedlogom ili ga odbija uz obrazloženje, načelno u roku dva tjedna od primitka prijedloga, ali najkasnije u roku mjesec dana od primitka prijedloga.

4.

Svako dotično nadležno tijelo imenuje predstavnika koji je odgovoran za nadgledanje i koordinaciju operacije nadzora.

POGLAVLJE ČETVRTO

OPĆE ODREDBE

Članak PVAT.15.

Uvjeti razmjene informacija

1.

Tijelo koje prima zahtjev pruža tijelu koje podnosi zahtjev informacije iz članka PVAT.2. stavka 1. točke (a) ili obavlja dostavu upravnih obavijesti iz članka PVAT.12., uz uvjet da:

(a)

zbog broja i vrste zahtjeva za informacije ili dostavu upravnih obavijesti koje je podnijelo tijelo koje podnosi zahtjev ne nameće se nerazmjerno administrativno opterećenje tijelu koje prima zahtjev; i

(b)

tijelo koje podnosi zahtjev iscrpilo je uobičajene izvore informacija koje je u tim okolnostima moglo upotrijebiti za dobivanje zatraženih informacija ili mjere koje bi opravdano moglo poduzeti radi obavljanja dostave upravnih obavijesti a da pritom ne ugrozi postizanje željenog cilja.

2.

Ovim se Protokolom ne nameće obveza obavljanja istražnih radnji ili pružanja informacija o određenom predmetu ako se zakonima i drugim propisima ili upravnim praksama države koja bi trebala dostaviti informacije ne ovlasti tu državu za obavljanje tih istražnih radnji ili prikupljanje ili upotrebu navedenih informacija za vlastite potrebe.

3.

Tijelo koje prima zahtjev može odbiti pružanje informacija ako tijelo koje podnosi zahtjev zbog pravnih razloga ne može pružiti slične informacije. Tijelo koje prima zahtjev obavješćuje Posebni odbor o razlozima za odbijanje.

4.

Pružanje informacija može se odbiti ako bi to dovelo do otkrivanja komercijalne, industrijske ili profesionalne tajne ili komercijalnog postupka ili ako bi otkrivanje tih informacija bilo protivno javnom poretku.

5.

Stavke 2., 3. i 4. ni u kojem slučaju ne bi trebalo tumačiti kao odobrenje tijelu koje prima zahtjev da odbije dostaviti informacije samo zato što te informacije posjeduje banka, druga financijska institucija, ovlaštenik ili osoba koja djeluje kao zastupnik ili fiducijar ili zato što se odnose na vlasničke udjele u pravnoj osobi.

6.

Tijelo koje prima zahtjev obavješćuje tijelo koje podnosi zahtjev o razlozima za odbijanje zahtjeva za pomoć.

Članak PVAT.16.

Povratna informacija

Ako nadležno tijelo pruži informacije na temelju članka PVAT.7. ili PVAT.10., ono može zatražiti od nadležnog tijela koje prima te informacije da o njima pošalje povratnu informaciju. Ako se to zatraži, nadležno tijelo koje prima informacije, ne dovodeći u pitanje pravila o poreznoj tajni i zaštiti podataka primjenjiva u njegovoj državi, šalje povratnu informaciju što prije, uz uvjet da mu to ne predstavlja nerazmjerno administrativno opterećenje.

Članak PVAT.17.

Jezik

Zahtjevi za pomoć, uključujući zahtjeve za dostavu i sve priložene dokumente, sastavljaju se na jeziku o kojem se dogovore tijelo koje prima zahtjev i tijelo koje podnosi zahtjev.

Članak PVAT.18.

Statistički podaci

1.

Stranke do 30. lipnja svake godine elektroničkim putem priopćuju Posebnom odboru statističke podatke o primjeni ove glave.

2.

Posebni odbor utvrđuje sadržaj i oblik statističkih podataka koje treba priopćiti na temelju stavka 1.

Članak PVAT.19.

Standardni obrasci i načini komunikacije

1.

Svaka informacija priopćena na temelju članaka PVAT.7., PVAT.10., PVAT.11., PVAT.12. i PVAT.16. te statistički podaci na temelju članka PVAT.18. pružaju se upotrebom standardnog obrasca iz članka PVAT.39. stavka 2. točke (d), osim u slučajevima iz članka PVAT.6. stavaka 7. i 8. ili u posebnim slučajevima kada odgovarajuća nadležna tijela smatraju druga sigurna sredstva primjerenijima i pristanu na upotrebu tih sredstava.

2.

Standardni obrasci dostavljaju se, u najvećoj mogućoj mjeri, elektroničkim putem.

3.

Ako zahtjev nije u cijelosti podnesen putem elektroničkih sustava, tijelo koje prima zahtjev potvrđuje primitak zahtjeva elektroničkim putem bez odgode, a u svakom slučaju najkasnije pet radnih dana nakon primitka.

4.

Ako nadležno tijelo primi zahtjev ili informacije koje mu nisu namijenjene, ono elektroničkim putem o tome šalje poruku pošiljatelju bez odgode, a u svakom slučaju najkasnije pet radnih dana nakon primitka.

5.

Dok Posebni odbor ne donese odluke iz članka PVAT.39. stavka 2. nadležna tijela primjenjuju pravila utvrđena u Prilogu ovom Protokolu, uključujući standardne obrasce.

GLAVA III.

POMOĆ PRI NAPLATI

POGLAVLJE PRVO

RAZMJENA INFORMACIJA

Članak PVAT.20.

Zahtjev za informacije

1.

Na zahtjev tijela podnositelja zahtjeva, tijelo koje prima zahtjev pruža sve informacije za koje se može predvidjeti da su relevantne tijelu podnositelju zahtjeva za naplatu svojih tražbina kako je navedeno u članku PVAT.2. stavku 1. točki (b). Zahtjev za informacije uključuje, ako su dostupni, ime i sve druge podatke relevantne za identifikaciju dotičnih osoba.

Za potrebe pružanja tih informacija tijelo koje prima zahtjev dogovara obavljanje svih upravnih istražnih radnji potrebnih za njihovo dobivanje.

2.

Tijelo koje prima zahtjev nije obvezno dostaviti informacije:

(a)

koje ne bi moglo dobiti za potrebe naplate sličnih tražbina u svoje ime;

(b)

kojima bi se otkrile komercijalne, industrijske ili profesionalne tajne; ili

(c)

čijim bi se otkrivanjem moglo dovesti u pitanje nacionalnu sigurnost ili bi bilo protivno javnom poretku države tijela koje prima zahtjev.

3.

Stavak 2. ni u kojem se slučaju ne smije tumačiti kao odobrenje tijelu koje prima zahtjev da odbije dostaviti informacije samo zato što te informacije posjeduje banka, druga financijska institucija, ovlaštenik ili osoba koja djeluje kao zastupnik ili fiducijar ili zato što se odnose na vlasničke udjele u pravnoj osobi.

4.

Tijelo koje prima zahtjev obavješćuje tijelo podnositelja zahtjeva o razlozima za odbijanje zahtjeva za informacije.

Članak PVAT.21.

Razmjena informacija bez prethodnog zahtjeva

Ako se povrat poreza ili davanja odnosi na osobu s poslovnim nastanom ili boravištem u drugoj državi, država iz koje treba izvršiti povrat može obavijestiti državu poslovnog nastana ili boravišta o tom povratu.

Članak PVAT.22.

Prisutnost u službenim prostorijama i sudjelovanje u upravnim istražnim radnjama

1.

Na temelju dogovora tijela podnositelja zahtjeva i tijela koje prima zahtjev te u skladu s aranžmanima koje je utvrdilo tijelo koje prima zahtjev, službenici koje je ovlastilo tijelo podnositelj zahtjeva mogu radi promicanja uzajamne pomoći predviđene ovom glavom:

(a)

biti prisutni u službenim prostorijama u kojima službenici države koja prima zahtjev obavljaju svoje dužnosti;

(b)

biti prisutni tijekom upravnih istražnih radnji koje se obavljaju na državnom području države koja prima zahtjev; i

(c)

pomoći nadležnim službenicima države koja prima zahtjev tijekom sudskih postupaka u toj državi.

2.

U mjeri u kojoj je to dopušteno na temelju primjenjivog zakonodavstva u državi koja prima zahtjev, dogovorom iz stavka 1. točke (b) može se predvidjeti da službenici tijela podnositelja zahtjeva mogu ispitivati pojedince i pregledavati dokumentaciju.

3.

Službenici s ovlaštenjem tijela podnositelja zahtjeva koji se koriste mogućnošću iz stavaka 1. i 2. moraju u svakom trenutku moći predočiti ovlaštenje u pisanom obliku u kojem su navedeni njihov identitet i službena dužnost.

POGLAVLJE DRUGO

POMOĆ PRI DOSTAVI DOKUMENATA

Članak PVAT.23.

Zahtjev za dostavu određenih dokumenata povezanih s tražbinama

1.

Na zahtjev tijela podnositelja zahtjeva, tijelo koje prima zahtjev dostavlja primatelju sve dokumente, među ostalim one sudske naravi, koji su poslani iz države tijela podnositelja zahtjeva i odnose se na tražbinu iz članka PVAT.2. stavka 1. točke (b) ili na njegovu naplatu.

Zahtjevu za dostavu prilaže se standardni obrazac koji sadržava najmanje sljedeće informacije:

(a)

ime, adresu i druge podatke relevantne za identifikaciju primatelja;

(b)

svrhu dostave i rok u kojem bi dostava trebala biti izvršena;

(c)

opis priloženog dokumenta te vrstu i iznos dotične tražbine; i

(d)

ime, adresu i druge podatke za kontakt koji se odnose na:

i.

ured koji je odgovoran u pogledu priloženog dokumenta; i

ii.

ako se razlikuje, ured u kojem se mogu dobiti dodatne informacije o dostavljenom dokumentu ili o mogućnostima osporavanja obveze plaćanja.

2.

Tijelo podnositelj zahtjeva podnosi zahtjev za dostavu na temelju ovog članka samo ako, u skladu s pravilima u državi iz koje potječe kojima se uređuje dostava dotičnog dokumenta, taj dokument nije u mogućnosti dostaviti ili ako bi takva dostava uzrokovala nerazmjerne poteškoće.

3.

Tijelo koje prima zahtjev odmah obavješćuje tijelo podnositelja zahtjeva o svakoj radnji poduzetoj na njegov zahtjev za dostavu dokumenta, a posebno o datumu dostave dokumenta primatelju.

Članak PVAT.24.

Načini dostave

1.

Tijelo koje prima zahtjev osigurava da se dostava u državi koja prima zahtjev izvrši u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonima i drugim propisima i upravnim praksama.

2.

Stavkom 1. ne dovodi se u pitanje ni jedan drugi oblik dostave koji nadležno tijelo države podnositeljice zahtjeva upotrijebi u skladu s pravilima na snazi u toj državi.

Nadležno tijelo uspostavljeno u državi podnositeljici zahtjeva može dostaviti svaki dokument izravno preporučenom poštom ili elektroničkim putem osobi na državnom području druge države.

POGLAVLJE TREĆE

MJERE NAPLATE ILI MJERE PREDOSTROŽNOSTI

Članak PVAT.25.

Zahtjev za naplatu

1.

Na zahtjev tijela podnositelja zahtjeva, tijelo koje prima zahtjev naplaćuje tražbine koje su predmet instrumenta kojim se omogućuje izvršenje u državi tijela podnositelja zahtjeva.

2.

Čim tijelo podnositelj zahtjeva sazna za bilo koje relevantne informacije povezane s predmetom zbog kojeg je podnesen zahtjev za naplatu, ono ih prosljeđuje tijelu koje prima zahtjev.

Članak PVAT.26.

Uvjeti zahtjeva za naplatu

1.

Tijelo podnositelj zahtjeva ne može podnijeti zahtjev za naplatu ako i sve dok se tražbina ili instrument kojim se omogućuje izvršenje osporava u državi tijela podnositelja zahtjeva, osim u slučajevima na koje se primjenjuje članak PVAT.29. stavak 4. treći podstavak.

2.

Prije nego što tijelo podnositelj zahtjeva podnese zahtjev za naplatu, primjenjuju se odgovarajući postupci za naplatu dostupni u državi tijela podnositelja zahtjeva, osim u sljedećim slučajevima:

(a)

ako je očito da nema imovine za naplatu u toj državi ili da se takvim postupcima neće uspjeti naplatiti znatan iznos i ako tijelo podnositelj zahtjeva ima posebne informacije koje ukazuju na to da dotična osoba ima imovinu u državi tijela koje prima zahtjev;

(b)

ako bi primjena takvih postupaka u državi tijela podnositelja zahtjeva uzrokovala nerazmjerne poteškoće.

Članak PVAT.27.

Instrument kojim se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev i drugi popratni dokumenti

1.

Svakom zahtjevu za naplatu prilaže se jedinstveni instrument kojim se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev.

Taj jedinstveni instrument kojim se omogućuje izvršenje odražava bitan sadržaj početnog instrumenta kojim se omogućuje izvršenje u državi tijela podnositelja zahtjeva te čini isključivu osnovu za mjere naplate i mjere predostrožnosti u državi tijela koje prima zahtjev. U toj državi ne zahtijevaju se priznavanje, dopuna ili zamjena.

Jedinstveni instrument kojim se omogućuje izvršenje sadržava najmanje sljedeće informacije:

(a)

informacije relevantne za identifikaciju početnog instrumenta kojim se omogućuje izvršenje, opis tražbine, uključujući njezinu vrstu, razdoblje tražbine, sve datume bitne za postupak izvršenja te iznos tražbine i njegove različite sastavnice kao što su glavnica, obračunane kamate itd.;

(b)

ime i druge podatke relevantne za identifikaciju dužnika; i

(c)

ime, adresu i druge podatke za kontakt koji se odnose na:

i.

ured nadležan za procjenu tražbine; i

ii.

ako se razlikuje, ured u kojem se mogu dobiti dodatne informacije o tražbini ili mogućnostima osporavanja obveze plaćanja.

2.

Zahtjevu za naplatu tražbine mogu se priložiti drugi dokumenti koji se odnose na tražbinu, a izdani su u državi tijela podnositelja zahtjeva.

Članak PVAT.28.

Izvršenje zahtjeva za naplatu

1.

Za potrebe naplate u državi tijela koje prima zahtjev, svaka tražbina u vezi s kojom je podnesen zahtjev za naplatu smatra se tražbinom te države, ako ovim Protokolom nije predviđeno drukčije. Tijelo koje prima zahtjev primjenjuje ovlasti i postupke predviđene na temelju zakonâ i drugih propisa te države koji se primjenjuju na njegove tražbine, ako ovim Protokolom nije predviđeno drukčije.

Za tražbine čija se naplata traži, država tijela koje prima zahtjev nije obvezna odobriti povlastice koje se priznaju sličnim tražbinama u državi tijela koje prima zahtjev, ako drukčije nije dogovoreno ili predviđeno na temelju prava te države.

Država tijela koje prima zahtjev naplaćuje tražbinu u vlastitoj valuti.

2.

Tijelo koje prima zahtjev obavješćuje tijelo podnositelja zahtjeva uz dužnu pažnju o svim mjerama koje je poduzelo u pogledu zahtjeva za naplatu.

3.

Od datuma primitka zahtjeva za naplatu tijelo koje prima zahtjev naplaćuje kamate na zakašnjela plaćanja u skladu sa zakonima i drugim propisima koji se primjenjuju na njegove tražbine.

4.

Ako se to dopušta primjenjivim zakonima i drugim propisima, tijelo koje prima zahtjev može omogućiti dužniku rok za plaćanje ili odobriti obročno plaćanje i u tom smislu može naplatiti kamate. To tijelo o takvoj odluci obavješćuje tijelo podnositelja zahtjeva.

5.

Ne dovodeći u pitanje članak PVAT.35. stavak 1., tijelo koje prima zahtjev uplaćuje tijelu podnositelju zahtjeva iznose naplaćene u vezi s tražbinom i kamate iz stavaka 3. i 4. ovog članka.

Članak PVAT.29.

Sporne tražbine i mjere izvršenja

1.

Sporovi koji se odnose na tražbinu, početni instrument kojim se omogućuje izvršenje u državi tijela podnositelja zahtjeva ili jedinstveni instrument kojim se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev i sporovi koji se odnose na valjanost dostave koju provodi tijelo podnositelj zahtjeva nalaze se u nadležnosti nadležnih tijela države tijela podnositelja zahtjeva. Ako tijekom postupka naplate tražbine zainteresirana strana ospori tražbinu, početni instrument kojim se omogućuje izvršenje u državi tijela podnositelja zahtjeva ili jedinstveni instrument kojim se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev, tijelo koje prima zahtjev obavješćuje tu stranu da mora pokrenuti postupak pred nadležnim tijelom države tijela podnositelja zahtjeva u skladu sa zakonima na snazi u toj državi.

2.

Sporovi koji se odnose na mjere izvršenja poduzete u državi tijela koje prima zahtjev ili na valjanost dostave koju provodi tijelo države koja prima zahtjev pokreću se pred nadležnim tijelom navedene države u skladu s njezinim zakonima i drugim propisima.

3.

Ako se pokrene postupak iz stavka 1., tijelo podnositelj zahtjeva o tome obavješćuje tijelo koje prima zahtjev i navodi opseg u kojem se tražbina ne osporava.

4.

Čim tijelo koje prima zahtjev primi informacije iz stavka 3., bilo od tijela podnositelja zahtjeva ili od zainteresirane strane, ono suspendira postupak izvršenja u mjeri u kojoj se to odnosi na osporavani dio tražbine, sve dok nadležno tijelo ne donese odluku u tom predmetu, ako tijelo podnositelj zahtjeva nije zatražilo drukčije u skladu s trećim podstavkom ovog stavka.

Na zahtjev tijela podnositelja zahtjeva ili ako tijelo koje prima zahtjev to smatra potrebnim, a ne dovodeći u pitanje članak PVAT.31., tijelo koje prima zahtjev može poduzeti mjere predostrožnosti kako bi osiguralo naplatu u mjeri u kojoj se to omogućuje primjenjivim zakonima ili drugim propisima.

Tijelo podnositelj zahtjeva može, u skladu sa zakonima i drugim propisima i upravnim praksama na snazi u njegovoj državi, zatražiti od tijela koje prima zahtjev da naplati osporavanu tražbinu ili osporavani dio tražbine u mjeri u kojoj se to omogućuje zakonima i drugim propisima i upravnim praksama na snazi u državi tijela koje prima zahtjev. Svaki takav zahtjev se obrazlaže. Ako je potom rezultat osporavanja povoljan za dužnika, tijelo podnositelj zahtjeva odgovorno je za izvršenje povrata svih naplaćenih iznosa, zajedno sa svim dospjelim nadoknadama, u skladu sa zakonima na snazi u državi tijela koje prima zahtjev.

Ako je pokrenut sporazumni postupak između države tijela podnositelja zahtjeva i države tijela koje prima zahtjev, a ishod tog postupka može utjecati na tražbinu u pogledu koje je zatražena pomoć, mjere naplate suspendiraju se ili zaustavljaju dok se taj postupak ne zaključi, ako se ne radi o iznimno hitnom slučaju prijevare ili nesolventnosti. Ako se mjere naplate suspendiraju ili zaustave, primjenjuje se drugi podstavak.

Članak PVAT.30.

Izmjena ili povlačenje zahtjeva za pomoć pri naplati

1.

Tijelo podnositelj zahtjeva obavješćuje odmah tijelo koje prima zahtjev o svakoj naknadnoj izmjeni svojeg zahtjeva za naplatu ili povlačenju svojeg zahtjeva, navodeći razloge za tu izmjenu ili povlačenje.

2.

Ako je do izmjene zahtjeva došlo zbog odluke nadležnog tijela iz članka PVAT.29. stavka 1., tijelo podnositelj zahtjeva priopćuje tu odluku i revidirani jedinstveni instrument kojim se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev. Tijelo koje prima zahtjev zatim nastavlja s daljnjim mjerama naplate na temelju revidiranog instrumenta.

Mjere naplate ili mjere predostrožnosti koje su već poduzete na temelju izvornog jedinstvenog instrumenta kojim se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev mogu se nastaviti na temelju revidiranog instrumenta ako izmjena zahtjeva nije potrebna radi nevaljanosti početnog instrumenta kojim se omogućuje izvršenje u državi tijela podnositelja zahtjeva ili izvornog jedinstvenog instrumenta kojim se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev.

Članci PVAT.27. i PVAT.29. primjenjuju se u odnosu na revidirani instrument.

Članak PVAT.31.

Zahtjev za mjere predostrožnosti

1.

Na zahtjev tijela podnositelja zahtjeva tijelo koje prima zahtjev poduzima mjere predostrožnosti ako je to dopušteno njegovim nacionalnim pravom i u skladu je s njegovim upravnim praksama, kako bi osiguralo naplatu u slučaju osporavanja tražbine ili instrumenta kojim se omogućuje izvršenje u državi tijela podnositelja zahtjeva u trenutku podnošenja zahtjeva ili dok tražbina još nije predmet instrumenta kojim se omogućuje izvršenje u državi tijela podnositelja zahtjeva, u mjeri u kojoj su mjere predostrožnosti moguće u sličnoj situaciji na temelju prava i upravnih praksi države tijela podnositelja zahtjeva.

Dokument koji se sastavlja za dopuštanje mjera predostrožnosti u državi tijela podnositelja zahtjeva i koji se odnosi na tražbinu za koju se traži uzajamna pomoć, ako postoji, prilaže se zahtjevu za mjere predostrožnosti u državi tijela koje prima zahtjev. Taj dokument ne podliježe priznavanju, dopuni ni zamjeni u državi tijela koje prima zahtjev.

2.

Zahtjevu za mjere predostrožnosti mogu se priložiti drugi dokumenti koji se odnose na tražbinu.

Članak PVAT.32.

Pravila o zahtjevu za mjere predostrožnosti

U cilju izvršavanja članka PVAT.31., članak PVAT.25. stavak 2., članak PVAT.28. stavci 1. i 2. te članci PVAT.29. i primjenjuju se mutatis mutandis na zahtjeve u skladu s člankom PVAT.31.

Članak PVAT.33.

Ograničenja obveze tijela koje prima zahtjev

1.

Tijelo koje prima zahtjev nije obvezno odobriti pomoć predviđenu u člancima od PVAT.25. do PVAT.31. ako bi naplata tražbine, zbog situacije dužnika, uzrokovala ozbiljne gospodarske ili socijalne poteškoće u državi tijela koje prima zahtjev, u mjeri u kojoj je takva iznimka u pogledu nacionalnih tražbina dopuštena zakonima i drugim propisima i upravnim praksama na snazi u toj državi.

2.

Tijelo koje prima zahtjev nije obvezno odobriti pomoć predviđenu člancima od PVAT.25. do PVAT.31. ako bi troškovi ili administrativno opterećenje za državu koja prima zahtjev očito bili nerazmjerni novčanoj koristi koju treba ostvariti država podnositeljica zahtjeva.

3.

Tijelo koje prima zahtjev nije obvezno odobriti pomoć predviđenu člankom PVAT.20. i člancima od PVAT.22. do PVAT.31. ako je početni zahtjev za pomoć na temelju članka PVAT.20., PVAT.22., PVAT.23., PVAT.25. ili PVAT.31. podnesen za tražbine koje su starije od pet godina, počevši od datuma dospijeća tražbine u državi tijela podnositelja zahtjeva do datuma početnog zahtjeva za pomoć.

Međutim, u slučajevima u kojima se osporava tražbina ili početni instrument kojim se omogućuje izvršenje u državi tijela podnositelja zahtjeva smatra se da petogodišnje razdoblje počinje teći u trenutku kada je u državi tijela podnositelja zahtjeva ustanovljeno da se tražbina ili instrument kojim se omogućuje izvršenje više ne mogu osporiti.

Povrh toga, u slučajevima kad država tijela podnositelja zahtjeva odobri odgodu plaćanja ili obročno plaćanje, smatra se da petogodišnji rok počinje teći od trenutka isteka cijelog produljenog roka za plaćanje.

Međutim, tijelo koje prima zahtjev nije u tim slučajevima obvezno odobriti pomoć u pogledu tražbina koje su starije od 10 godina, počevši od datuma dospijeća tražbine u državi tijela podnositelja zahtjeva.

4.

Država nije dužna odobriti pomoć ako je ukupni iznos u pogledu kojeg se traži pomoć manji od 5 000 GBP.

5.

Tijelo koje prima zahtjev obavješćuje tijelo podnositelja zahtjeva o razlozima za odbijanje zahtjeva za pomoć.

Članak PVAT.34.

Pitanja zastare

1.

Pitanja koja se odnose na rokove zastare uređena su isključivo zakonima na snazi u državi tijela podnositelja zahtjeva.

2.

U odnosu na zastoj, prekid ili produljenje rokova zastare sve mjere koje u naplati tražbina i pri provedbi zahtjeva za pomoć poduzme tijelo koje prima zahtjev ili koje se poduzmu u njegovo ime, a koje imaju učinak zastoja, prekida ili produljenja roka zastare prema zakonima na snazi u državi tijela koje prima zahtjev imaju isti učinak u državi tijela podnositelja zahtjeva, uz uvjet da je odgovarajući učinak predviđen na temelju prava potonje države.

Ako zastoj, prekid ili produljenje roka zastare nisu mogući na temelju zakonâ na snazi u državi tijela koje prima zahtjev, za sve mjere koje tijelo koje prima zahtjev poduzme u naplati tražbina pri provedbi zahtjeva za pomoć ili za sve takve mjere koje su poduzete u njegovo ime, koje bi, da ih je u vlastitoj državi obavilo tijelo podnositelj zahtjeva ili da su obavljene u ime tog tijela, imale učinak zastoja, prekida ili produljenja roka zastare prema zakonima te države, smatra se da su mjere poduzete u potonjoj državi, u opsegu u kojem se to odnosi na navedeni učinak.

Prvi i drugi podstavak ne utječu na pravo države tijela podnositelja zahtjeva da poduzme mjere koje imaju učinak zastoja, prekida ili produljenja roka zastare u skladu sa zakonima na snazi u toj državi.

3.

Tijelo podnositelj zahtjeva i tijelo koje prima zahtjev međusobno se obavješćuju o svakoj mjeri koja dovodi do zastoja, prekida ili produljenja roka zastare tražbine u pogledu koje su zatražene mjere naplate ili mjere predostrožnosti, ili o svakoj mjeri koja može imati takav učinak.

Članak PVAT.35.

Troškovi

1.

Uz iznose iz članka PVAT.28. stavka 5. tijelo koje prima zahtjev nastoji od dotične osobe namiriti i naplatiti troškove koje je imalo u vezi s naplatom, u skladu sa zakonima i drugim propisima svoje države. Države se odriču svih međusobnih tražbina za nadoknadu troškova nastalih u svakom postupku uzajamne pomoći koju si međusobno odobre na temelju ovog Protokola.

2.

Međutim, ako naplata uzrokuje specifične poteškoće, odnosi se na vrlo velik iznos troškova ili je povezana s organiziranim kriminalom, tijelo podnositelj zahtjeva i tijelo koje prima zahtjev mogu se dogovoriti o načinima nadoknade troškova kojima se uvažavaju posebnosti dotičnih slučajeva.

3.

Neovisno o stavku 2., država tijela podnositelja zahtjeva dužna je podmiriti državi tijela koje prima zahtjev sve troškove i gubitke nastale kao posljedica mjera koje se smatraju neutemeljenima, u mjeri u kojoj se to odnosi na sadržaj tražbine ili valjanost instrumenta kojim se omogućuje izvršenje i/ili mjera predostrožnosti koje odredi tijelo podnositelj zahtjeva.

POGLAVLJE ČETVRTO

OPĆA PRAVILA KOJIMA SE UREĐUJU SVE VRSTE ZAHTJEVA ZA POMOĆ PRI NAPLATI

Članak PVAT.36.

Upotreba jezikâ

1.

Svi zahtjevi za pomoć, standardni obrasci za dostavu i jedinstveni instrumenti kojima se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev šalju se na službenom jeziku ili jednom od službenih jezika države tijela koje prima zahtjev ili im se prilaže prijevod na taj jezik ili te jezike. Činjenica da su određeni dijelovi tih dokumenata napisani na jeziku koji nije službeni jezik ili jedan od službenih jezika te države ne utječe na njihovu valjanost ni na valjanost postupka, u mjeri u kojoj su se dotične države dogovorile o tom jeziku.

2.

Dokumenti u pogledu kojih se zahtijeva dostava na temelju članka PVAT.23. mogu se poslati tijelu koje prima zahtjev na službenom jeziku države tijela podnositelja zahtjeva.

3.

Ako su zahtjevu priloženi dokumenti koji nisu dokumenti iz stavaka 1. i 2., tijelo koje prima zahtjev može, prema potrebi, zahtijevati od tijela podnositelja zahtjeva prijevod tih dokumenata na službeni jezik ili jedan od službenih jezika države tijela koje prima zahtjev ili na bilo koji drugi jezik o kojem se dotične države dogovore.

Članak PVAT.37.

Statistički podaci o pomoći pri naplati

1.

Stranke do 30. lipnja svake godine elektroničkim putem priopćuju Posebnom odboru statističke podatke o primjeni ove glave.

2.

Posebni odbor utvrđuje sadržaj i oblik statističkih podataka koje treba priopćiti na temelju stavka 1.

Članak PVAT.38.

Standardni obrasci i načini komunikacije za pomoć pri naplati

1.

Zahtjevi za informacije na temelju članka PVAT.20. stavka 1., zahtjevi za dostavu na temelju članka PVAT.23. stavka 1., zahtjevi za naplatu na temelju članka PVAT.25. stavka 1. ili zahtjevi za mjere predostrožnosti na temelju članka PVAT.31. stavka 1. te priopćavanje statističkih podataka na temelju članka PVAT.37. šalju se elektroničkim putem, uz upotrebu standardnog obrasca, osim ako to nije praktično zbog tehničkih razloga. Ti se obrasci, u najvećoj mogućoj mjeri, upotrebljavaju i za svu daljnju komunikaciju u pogledu zahtjeva.

Jedinstveni instrument kojim se omogućuje izvršenje u državi tijela koje prima zahtjev, dokument kojim se omogućuju mjere predostrožnosti u državi tijela podnositelja zahtjeva i drugi dokumenti iz članaka PVAT.27. i PVAT.31. također se šalju elektroničkim putem, osim ako to nije praktično zbog tehničkih razloga.

Ako je to primjereno, standardnim obrascima mogu se priložiti izvješća, izjave i svi drugi dokumenti ili ovjerene preslike ili izvadci iz tih dokumenata, koji se također šalju elektroničkim putem, osim ako to nije praktično zbog tehničkih razloga.

Standardni obrasci i komunikacija elektroničkim putem mogu se upotrebljavati i za razmjenu informacija na temelju članka PVAT.21.

2.

Stavak 1. ne primjenjuje se na informacije i dokumente dobivene na temelju prisutnosti službenika u službenim prostorijama u drugoj državi ili sudjelovanjem u upravnim istražnim radnjama u drugoj državi, u skladu s člankom PVAT.22.

3.

Ako se komunikacija ne odvija elektroničkim putem ili upotrebom standardnih obrazaca, to ne utječe na valjanost dobivenih informacija ni mjera poduzetih pri izvršenju zahtjeva za pomoć.

4.

Elektronička komunikacijska mreža i standardni obrasci doneseni za provedbu ovog Protokola mogu se upotrebljavati i za pomoć pri naplati tražbina koje nisu tražbine iz članka PVAT.2. stavka 1. točke (b) ako je takva pomoć pri naplati moguća na temelju drugih bilateralnih ili multilateralnih pravno obvezujućih instrumenata o administrativnoj suradnji među državama.

5.

Dok Posebni odbor ne donese odluke iz članka PVAT.39. stavka 2. nadležna tijela primjenjuju pravila utvrđena u Prilogu ovom Protokolu, uključujući standardne obrasce.

6.

Država tijela koje prima zahtjev upotrebljava svoju službenu valutu kao valutu za prijenos naplaćenih iznosa državi tijela podnositelja zahtjeva, ako se dotične države ne dogovore drukčije.

GLAVA IV.

PROVEDBA I PRIMJENA

Članak PVAT.39.

Posebni trgovinski odbor za administrativnu suradnju u području PDV-a te naplatu poreza i davanja

1.

Posebni odbor:

(a)

održava redovita savjetovanja; i

(b)

preispituje funkcioniranje i učinkovitost ovog Protokola barem svakih 5 godina.

2.

Posebni odbor donosi odluke ili preporuke o sljedećem:

(a)

utvrđivanju učestalosti, praktičnih aranžmana i preciznih kategorija u pogledu informacija koje su predmet automatske razmjene iz članka PVAT.11.;

(b)

preispitivanju rezultata automatske razmjene informacija za svaku kategoriju utvrđenu na temelju točke (a) kako bi se osiguralo da se ta vrsta razmjene odvija samo ako je to najučinkovitiji način razmjene informacija;

(c)

utvrđivanju novih kategorija informacija za razmjenu na temelju članka PVAT.11. ako je automatska razmjena najučinkovitiji način suradnje;

(d)

definiranju standardnih obrazaca za priopćenja na temelju članka PVAT.19. stavka 1. i članka PVAT.38. stavka 1.;

(e)

preispitivanju dostupnosti, prikupljanja i obrade statističkih podataka iz članaka PVAT.18. i PVAT.37. kako bi se osiguralo da se obvezama navedenima u tim člancima ne nameće nerazmjerno administrativno opterećenje strankama;

(f)

utvrđivanju informacija koje se prenose mrežom CCN/CSI ili drugim sredstvima;

(g)

utvrđivanju iznosa i vrsta financijskog doprinosa Ujedinjene Kraljevine općem proračunu Unije s obzirom na troškove nastale njezinim sudjelovanjem u europskim informacijskim sustavima, uzimajući u obzir odluke iz točaka (d) i (f);

(h)

donošenju provedbenih pravila o praktičnim aranžmanima u pogledu organizacije kontakata između središnjih ureda za vezu i službi za vezu iz članka PVAT.4. stavaka 2. i 3.;

(i)

utvrđivanju praktičnih aranžmana među središnjim uredima za vezu u svrhu provedbe članka PVAT.4. stavka 5.;

(j)

uspostavljanju provedbenih pravila za glavu III., uključujući pravila o konverziji iznosa koje treba naplatiti i prijenosu naplaćenih iznosa; i

(k)

utvrđivanju postupka za sklapanje sporazuma o uslugama iz članka PVAT.5. i sklapanju tog sporazuma o uslugama.

GLAVA V.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak PVAT.40.

Izvršenje tekućih zahtjeva

1.

Ako zahtjevi za informacije i za upravne istražne radnje poslani u skladu s Uredbom (EU) br. 904/2010 u odnosu na transakcije obuhvaćene člankom 99. stavkom 1. Sporazuma o povlačenju još nisu zatvoreni u roku od četiri godine nakon isteka prijelaznog razdoblja, država koja prima zahtjev osigurava izvršenje tih zahtjeva u skladu s pravilima ovog Protokola.

2.

Ako zahtjevi za pomoć povezani s porezima i davanjima iz područja primjene članka PVAT.2. ovog Protokola poslani u skladu s Direktivom 2010/24/EU u odnosu na tražbine iz članka 100. stavka 1. Sporazuma o povlačenju nisu zatvoreni u roku od pet godina nakon isteka prijelaznog razdoblja, država koja prima zahtjev osigurava izvršenje tih zahtjeva za pomoć u skladu s pravilima ovog Protokola. Standardni jedinstveni obrazac za dostavu ili instrument kojim se omogućuje izvršenje u državi koja prima zahtjev izrađen u skladu sa zakonodavstvom iz ovog stavka zadržava valjanost za potrebe tog izvršenja. Nakon isteka tog petogodišnjeg razdoblja može se izraditi revidirani jedinstveni instrument kojim se omogućuje izvršenje u državi koja prima zahtjev, u odnosu na tražbine za koje je pomoć zatražena prije tog trenutka. U takvim revidiranim jedinstvenim instrumentima upućuje se na pravnu osnovu koja je upotrijebljena za početni zahtjev za pomoć.

Članak PVAT.41.

Odnos prema drugim sporazumima ili dogovorima

Ovaj Protokol ima prednost pred odredbama svih bilateralnih ili multilateralnih sporazuma ili dogovora o administrativnoj suradnji u području PDV-a ili o pomoći pri naplati koja se odnosi na tražbine obuhvaćene ovim Protokolom, a koji su sklopljeni između država članica i Ujedinjene Kraljevine, u mjeri u kojoj njihove odredbe nisu usklađene s odredbama ovog Protokola.


(1)  Posebice za potrebe ovog Protokola podrazumijeva se da pojam „osoba” obuhvaća svako udruženje osoba koje nemaju pravni status pravne osobe, ali im je na temelju primjenjivog prava priznata sposobnost obavljanja pravnih radnji. Obuhvaća i svaki drugi pravni aranžman bilo koje prirode i oblika, bez obzira na to ima li pravnu osobnost ili nema, kojim se obavljaju transakcije na koje se obračunava PDV ili je odgovoran za plaćanje potraživanja iz članka PVAT.2. stavka 1. točke (b) ovog Protokola.


PRILOG

PROTOKOLU O ADMINISTRATIVNOJ SURADNJI I SUZBIJANJU PRIJEVARA U PODRUČJU POREZA NA DODANU VRIJEDNOST I O UZAJAMNOJ POMOĆI PRI NAPLATI TRAŽBINA POVEZANIH S POREZIMA I DAVANJIMA

ODJELJAK 1.

Dok Posebni odbor ne donese odluke iz članka PVAT.39. stavka 2. ovog Protokola, primjenjuju se sljedeća pravila i standardni obrasci.

ODJELJAK 2.

ORGANIZACIJA KONTAKATA

2.1.

Do daljnjega, središnji uredi za vezu, čija je glavna odgovornost primjena glave II. ovog Protokola, jesu:

(a)

za Ujedinjenu Kraljevinu: Her Majesty's Revenue and Customs (Porezna i carinska uprava Ujedinjene Kraljevine), UK VAT Central Liaison Office (Središnji ured za vezu Ujedinjene Kraljevine za PDV);

(b)

za države članice: središnji uredi za vezu koji su određeni za administrativnu suradnju među državama članicama u području PDV-a.

2.2.

Do daljnjega, središnji uredi za vezu, čija je glavna odgovornost primjena glave III. ovog Protokola, jesu:

(a)

za Ujedinjenu Kraljevinu: Her Majesty’s Revenue and Customs (Porezna i carinska uprava Ujedinjene Kraljevine), Debt Management (Ured za upravljanje dugom);

(b)

za države članice: središnji uredi za vezu koji su određeni za pomoć pri naplati među državama članicama.

ODJELJAK 3.

ADMINISTRATIVNA SURADNJA I SUZBIJANJE PRIJEVARA U PODRUČJU POREZA NA DODANU VRIJEDNOST

3.1.   Komunikacija

Priopćavanje informacija na temelju glave II. ovog Protokola obavlja se, u najvećoj mogućoj mjeri, elektroničkim putem i putem Zajedničke komunikacijske mreže (CCN), među odgovarajućim poštanskim pretincima država za razmjenu informacija o administrativnoj suradnji ili poštanskim pretincima za suzbijanje prijevara u području PDV-a.

3.2.   Standardni obrazac

Za razmjenu informacija na temelju glave II. ovog Protokola države se koriste sljedećim obrascem:

Standardni obrazac zahtjeva za informacije, spontanu razmjenu informacija i povratne informacije između država članica EU-a i Ujedinjene Kraljevine na temelju Protokola o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području PDV-a

Referentna oznaka za razmjenu informacija:

A)

OSNOVNE INFORMACIJE

A1

Država koja podnosi zahtjev:

Država koja prima zahtjev:

Tijelo koje podnosi zahtjev:

Tijelo koje prima zahtjev:

A2

 

Službenik koji obrađuje zahtjev/razmjenu u tijelu koje podnosi zahtjev:

Službenik koji obrađuje odgovor na zahtjev/razmjenu u tijelu koje prima zahtjev:

Ime:

Ime:

E-pošta:

E-pošta:

Telefon:

Telefon:

Jezik:

Jezik:

A3

 

Nacionalna referentna oznaka tijela koje podnosi zahtjev:

Nacionalna referentna oznaka tijela koje prima zahtjev:

Prostor za tijelo koje podnosi zahtjev:

Prostor za tijelo koje prima zahtjev:

A4

 

Datum dostave zahtjeva/razmjene:

Datum dostave odgovora:

A5

 

Broj priloga zahtjevu/razmjeni:

Broj priloga odgovoru:

A6

A7

o

Opći zahtjev/razmjena

Kao tijelo koje prima zahtjev ne možemo odgovoriti unutar sljedećih rokova:

o

Zahtjev za informacije

o

3 mjeseca

o

Spontana razmjena informacija

o

1 mjesec za informacije koje su već u našem posjedu

Zatražene su povratne informacije o spontanoj razmjeni informacija

Razlog kašnjenja:

o

Zahtjev/razmjena radi suzbijanja prijevare

o

Zahtjev za informacije

o

Prijevara s nepostojećim trgovcem – Provjera registracije / Poslovna aktivnost

o

Spontano pružanje informacija

 

Zatražene su povratne informacije o spontanom pružanju informacija

 

 

Očekivano vrijeme odgovora:

 

Tijelo koje prima zahtjev jedne države odobrava prijenos informacija drugoj državi (članak PVAT.6. stavak 6. Protokola o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu vrijednost i o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima i davanjima)

Zatražene su povratne informacije o odgovoru

Na temelju članka PVAT.6. stavka 4. Protokola o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu vrijednost i o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima i davanjima, država koja pruža informacije na osnovi obrazloženog zahtjeva dopušta upotrebu primljenih informacija u svrhe koje nisu svrhe iz članka 2. stavka 1. tog protokola.

B)

ZAHTJEV ZA OPĆE INFORMACIJE

Tijelo koje podnosi zahtjev

Tijelo koje prima zahtjev

Tijelo koje prima zahtjev (1)

B1 PDV identifikacijski broj (ako ga nema, porezni identifikacijski broj)

B1 PDV identifikacijski broj (ako ga nema, porezni identifikacijski broj)

o

Molimo ispuniti

 

 

o

Molimo potvrditi

o

Potvrđujemo

o

Ne potvrđujemo

PDV broj:

PDV broj:

PDV broj:

PDV broj nije dostupan

PDV broj nije dostupan

PDV broj nije dostupan

Porezni identifikacijski broj:

Porezni identifikacijski broj:

Porezni identifikacijski broj:

B2 Ime

B2 Ime

o

Molimo ispuniti

 

 

o

Molimo potvrditi

o

Potvrđujemo

o

Ne potvrđujemo

 

 

Ime:

B3 Poslovno ime

B3 Poslovno ime

o

Molimo ispuniti

 

 

o

Molimo potvrditi

o

Potvrđujemo

o

Ne potvrđujemo

 

 

Poslovno ime:

B4 Adresa

B4 Adresa

o

Molimo ispuniti

 

 

o

Molimo potvrditi

o

Potvrđujemo

o

Ne potvrđujemo

 

 

Adresa:

B5 Sljedeći datumi u obliku (GGGG/MM/DD):

B5 Sljedeći datumi u obliku (GGGG/MM/DD):

o

Molimo ispuniti

 

 

o

Molimo potvrditi

o

Potvrđujemo

o

Ne potvrđujemo

(a)

Izdavanje PDV broja / poreznog identifikacijskog broja

(a)

Izdavanje PDV broja / poreznog identifikacijskog broja

(a)

Izdavanje PDV broja / poreznog identifikacijskog broja

(b)

Poništenje PDV broja / poreznog identifikacijskog broja

(b)

Poništenje PDV broja / poreznog identifikacijskog broja

(b)

Poništenje PDV broja / poreznog identifikacijskog broja

(c)

Osnivanje

(c)

Osnivanje

(c)

Osnivanje

B6 Datum početka djelatnosti

B6 Datum početka djelatnosti

o

Molimo ispuniti

 

 

o

Molimo potvrditi

o

Potvrđujemo

o

Ne potvrđujemo

 

Datum početka djelatnosti:

Datum početka djelatnosti:

B7 Datum prestanka djelatnosti

B7 Datum prestanka djelatnosti

o

Molimo ispuniti

 

 

o

Molimo potvrditi

o

Potvrđujemo

o

Ne potvrđujemo

 

Datum prestanka djelatnosti

Datum prestanka djelatnosti

B8 Imena rukovoditelja/direktora

B8 Imena rukovoditelja/direktora

o

Molimo ispuniti

 

 

o

Molimo potvrditi

o

Potvrđujemo

o

Ne potvrđujemo

B9 Imena vlasnika, povezanih članova, partnera, zastupnika, dionika ili osoba s drugim pravima u poduzeću

B9 Imena vlasnika, povezanih članova, partnera, zastupnika, dionika ili osoba s drugim pravima u poduzeću

o

Molimo ispuniti

 

 

o

Molimo potvrditi

o

Potvrđujemo

o

Ne potvrđujemo

B10 Vrsta djelatnosti

B10 Vrsta djelatnosti

o

Molimo ispuniti

 

 

o

Molimo potvrditi

o

Potvrđujemo

o

Ne potvrđujemo

(a)

Pravni status poduzeća

(a)

Pravni status poduzeća

(a)

Pravni status poduzeća

(b)

Stvarna osnovna djelatnost (2)

(b)

Stvarna osnovna djelatnost

(b)

Stvarna osnovna djelatnost

B11 Vrsta transakcije

Vrsta transakcije

B11 Uključena roba/usluge

o

Molimo ispuniti

Vrsta transakcije

B11 Uključena roba/usluge

 

o

Molimo potvrditi

o

Potvrđujemo

o

Ne potvrđujemo

Razdoblje i iznos na koji se odnosi zahtjev/razmjena

B12 Isporuka robe iz jedne zemlje u drugu

 

 

Od

Razdoblje

Razdoblje

Do

Iznos

Iznos

Izvori:

Sustav razmjene informacija o PDV-u (VIES)

Ostalo

 

 

B13 Pružanje usluga iz jedne zemlje u drugu

 

 

Od

Razdoblje

Razdoblje

Do

Iznos

Iznos

Izvori:

VIES

Ostalo

 

 

C)

DODATNE INFORMACIJE

Registracija

C1 Porezni obveznik u državi koja prima zahtjev (☐) / porezni obveznik u državi koja podnosi zahtjev (☐) trenutačno nije utvrđen za potrebe PDV-a.

Prema podacima iz VIES-a ili drugih izvora isporuka je obavljena nakon datuma prestanka djelatnosti. Molimo objasniti.

C2 Porezni obveznik u državi koja prima zahtjev (☐) / porezni obveznik u državi koja podnosi zahtjev (☐) nije utvrđen za potrebe PDV-a.

Prema podacima iz VIES-a ili drugih izvora isporuka je obavljena prije datuma registracije. Molimo objasniti.

Transakcije robe/usluga

Roba

C3 Prema podacima iz VIES-a ili drugih izvora porezni obveznik u državi koja prima zahtjev isporučio je robu, ali porezni obveznik u državi koja podnosi zahtjev:

o

nije prijavio kupnju robe;

o

tvrdi da nije primio robu;

o

prijavio je kupnju u drugoj vrijednosti, a prijavljeni je iznos:

Molimo istražiti i objasniti.

Prilažemo preslike dokumenata koje su u našem posjedu.

C4 Kupnja koju je prijavio porezni obveznik u državi koja podnosi zahtjev ne odgovara informacijama iz VIES-a ili drugih izvora. Molimo istražiti i objasniti.

C5 Molimo navesti adrese na koje je dostavljena roba.

Adrese:

C6 Porezni obveznik u državi koja podnosi zahtjev tvrdi da je isporučio robu osobi u državi koja prima zahtjev. Molimo potvrditi da je roba primljena i:

knjižena: o Da o Ne

prijavljena/plaćena od strane poreznog obveznika u državi koja prima zahtjev: o Da o Ne

Ime i/ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika u državi koja prima zahtjev.

Prethodno/daljnje kretanje robe

C7 Od koga je kupljena roba? Molimo navesti imena, poslovna imena i PDV brojeve u okvir C41.

C8 Kome je prodana roba? Molimo navesti imena, poslovna imena i PDV brojeve u okvir C41.

Usluge

C9 Prema podacima iz VIES-a ili drugih izvora porezni obveznik u državi koja prima zahtjev pružio je usluge oporezive u državi koja podnosi zahtjev, ali porezni obveznik u državi koja podnosi zahtjev:

o

nije prijavio uslugu;

o

tvrdi da nije primio uslugu;

o

prijavio je primitak usluge u drugoj vrijednosti, a prijavljeni je iznos:

Molimo istražiti i objasniti.

Prilažemo preslike dokumenata koje su u našem posjedu.

C10 Kupnja koju je prijavio porezni obveznik u državi koja podnosi zahtjev ne odgovara informacijama iz VIES-a ili drugih izvora. Molimo istražiti i objasniti.

C11 Molimo navesti adrese na kojima su pružene usluge.

Adrese:

C12 Porezni obveznik u državi koja podnosi zahtjev tvrdi da je pružio uslugu osobi u državi koja prima zahtjev. Molimo potvrditi da su usluge pružene i:

knjižene: o Da o Ne

prijavljene/plaćene od strane poreznog obveznika u državi koja prima zahtjev: o Da o Ne

Ime i/ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika u državi koja prima zahtjev.

Prijevoz robe

C13 Molimo navesti ime / PDV identifikacijski broj i adresu prijevoznika.

Ime i/ili PDV identifikacijski broj i adresa:

C14 Tko je naručio i platio prijevoz robe?

Ime i/ili PDV identifikacijski broj i adresa:

C15 Tko je vlasnik korištenog prijevoznog sredstva?

Ime i/ili PDV identifikacijski broj i adresa:

Fakture

C16 Molimo navesti iznos fakture i valutu.

 

Plaćanje

C17 Molimo navesti iznos plaćanja i valutu.

 

C18 Molimo navesti ime imatelja bankovnog računa i broj računa s kojeg i/ili na koji je obavljeno plaćanje.

od:

 

Ime imatelja računa:

 

IBAN ili broj računa:

 

Banka:

za:

 

Ime imatelja računa:

 

IBAN ili broj računa:

 

Banka:

C19 Molimo navesti sljedeće podatke u slučaju da je plaćanje bilo u gotovini:

Tko je kome, gdje i kada predao novac?

Kakav je dokument (potvrda o gotovinskom primitku i sl.) izdan kao potvrda plaćanja?

C20 Postoje li dokazi o plaćanjima treće strane? Ako postoje, molimo navesti dodatne informacije u okvir C41 o Da o Ne

Narudžba

C21 Molimo navesti sve dostupne pojedinosti o osobi koja je dala narudžbu te o tome kako je narudžba dana i kako je uspostavljen kontakt

između dobavljača i kupca.

Roba obuhvaćena posebnim odredbama/postupcima

Molimo označiti odgovarajuću opciju i upisati pitanje u okvir C40

C22 Trostrane transakcije

C23 Maržni sustav

C24 Prodaja robe na daljinu

obuhvaćeno odredbom za Uniju

obuhvaćeno odredbom za uvoz

C25 Nova prijevozna sredstva prodana osobama koje nisu porezni obveznici

C26 Izuzeće na temelju carinskog postupka 42XX / 63XX

C27 Plin i električna energija

C28 Aranžmani za premještanje dobara

C29 Drugo:

Usluge obuhvaćene posebnim odredbama

Molimo označiti odgovarajuću opciju i upisati pitanje u okvir C40

C30 Pružanje usluga posrednika

C31 Pružanje usluga povezanih s nekretninama

C32 Obavljanje putničkog prijevoza

C33 Obavljanje prijevoza robe

C34 Pružanje kulturnih, umjetničkih, sportskih, znanstvenih, obrazovnih, zabavnih i sličnih usluga, usluga pomoćnog prijevoza te procjena pokretne imovine i rad na pokretnoj imovini

C35 Pružanje usluga restorana i opskrbe pripremljenom hranom i pićima, osim usluga predviđenih opcijom C37

C36 Obavljanje najma prijevoza

C37 Pružanje usluga restorana i opskrbe pripremljenom hranom i pićima za potrošnju na brodovima, u zrakoplovima ili vlakovima

C38 Pružanje usluga

obuhvaćeno odredbom za ne-Uniju

obuhvaćeno odredbom za Uniju

C39 Usluge za koje se primjenjuju pravila stvarne upotrebe i uživanja

C40 Temeljne informacije i dodatna pitanja

C41 Okvir za slobodan tekst odgovora

D)

ZAHTJEV ZA DOSTAVU DOKUMENTACIJE

Molimo dostaviti preslike sljedećih dokumenata (ako je to primjenjivo, vidjeti iznos i razdoblje u dijelovima B12 i B13)

D1 Fakture

o

dostavljeno

o

nije dostupno

D2 Ugovori

o

dostavljeno

o

nije dostupno

D3 Narudžbe

o

dostavljeno

o

nije dostupno

D4 Dokaz plaćanja

o

dostavljeno

o

nije dostupno

D5 Prijevozna dokumentacija

o

dostavljeno

o

nije dostupno

D6 Evidencija vjerovnika o poreznom obvezniku u državi koja prima zahtjev

o

dostavljeno

o

nije dostupno

D7 Evidencija dužnika o poreznom obvezniku u državi koja prima zahtjev

o

dostavljeno

o

nije dostupno

D8 Evidencije aranžmana za premještanje dobara

 

Od

 

Do

o

dostavljeno

o

nije dostupno

D9 Evidencija sustava za pružanje usluga „sve na jednom mjestu” (OSS) / sustava za pružanje usluga „sve na jednom mjestu” za uvoz (IOSS)

 

Od

 

Do

o

dostavljeno

o

nije dostupno

D10 Izvadci s bankovnog računa

 

Od

 

Do

o

dostavljeno

o

nije dostupno

D11 Ostalo:

o

dostavljeno

o

nije dostupno

E)

SPONTANA DOSTAVA INFORMACIJA (OPĆENITO)

E1 Na temelju evidencije poreznog obveznika u državi pošiljateljici čini se da bi trebao biti registriran u državi primateljici.

E2 Prema evidenciji poreznog obveznika u državi pošiljateljici porezni obveznik u državi primateljici isporučio mu je odnosno pružio mu je ☐ robu / ☐ usluge, ali informacije o tome ne mogu se pronaći u bazi VIES/Carina ni drugim izvornima podataka.

E3 Prema evidenciji poreznog obveznika u državi pošiljateljici potrebno je platiti PDV na robu isporučenu poreznom obvezniku u državi primateljici, ali podaci nisu uneseni u bazu VIES/Carina ni druge izvore podataka.

E4 Prema podacima iz baze VIES/Carina ili drugih izvora podataka porezni obveznik u državi primateljici obavio je isporuku poreznom obvezniku u državi pošiljateljici, ali potonji porezni obveznik:

nije prijavio kupnju ☐ robe / primitak ☐ usluga

tvrdi da nije kupio ☐ robu / primio ☐ usluge.

E5 Prema evidenciji poreznog obveznika u državi pošiljateljici potrebno je platiti PDV na usluge pružene u državi primateljici.

E6 Osnovne i dodatne informacije:

E7 Prilažemo preslike faktura koje su u našem posjedu.

F)

PRIJEVARA S NEPOSTOJEĆIM TRGOVCEM: PROVJERA REGISTRACIJE / POSLOVNE AKTIVNOSTI

(A)

Identifikacija poduzeća

Tijelo koje podnosi zahtjev

Tijelo koje prima zahtjev

Tijelo koje prima zahtjev (3)

F1 PDV identifikacijski broj (ako ga nema, porezni identifikacijski broj)

F1 PDV identifikacijski broj (ako ga nema, porezni identifikacijski broj)

o

Molimo ispuniti

 

 

o

Molimo potvrditi

o

Potvrđujemo

o

Ne potvrđujemo

PDV broj:

PDV broj:

PDV broj:

PDV broj nije dostupan

PDV broj nije dostupan

PDV broj nije dostupan

Porezni identifikacijski broj:

Porezni identifikacijski broj:

Porezni identifikacijski broj:

F2 Ime

F2 Ime

o

Molimo ispuniti

 

 

o

Molimo potvrditi

o

Potvrđujemo

o

Ne potvrđujemo

 

 

Ime:

F3 Adresa

F3 Adresa

o

Molimo ispuniti

 

 

o

Molimo potvrditi

o

Potvrđujemo

o

Ne potvrđujemo

 

 

Adresa:

F4 Sljedeći datumi u obliku (GGGG/MM/DD):

F4 Sljedeći datumi u obliku (GGGG/MM/DD):

o

Molimo ispuniti

 

 

o

Molimo potvrditi

o

Potvrđujemo

o

Ne potvrđujemo

(a)

Izdavanje PDV broja / poreznog identifikacijskog broja

(a)

Izdavanje PDV broja / poreznog identifikacijskog broja

(a)

Izdavanje PDV broja / poreznog identifikacijskog broja

(b)

Poništenje PDV broja / poreznog identifikacijskog broja

(b)

Poništenje PDV broja / poreznog identifikacijskog broja

(b)

Poništenje PDV broja / poreznog identifikacijskog broja

(c)

Osnivanje

(c)

Osnivanje

(c)

Osnivanje

F5 Vlasnici, povezani članovi, partneri, zastupnici, dionici ili osobe s drugim pravima u poduzeću

F5 Vlasnici, povezani članovi, partneri, zastupnici, dionici ili osobe s drugim pravima u poduzeću

o

Molimo ispuniti

 

 

o

Molimo potvrditi

o

Potvrđujemo

o

Ne potvrđujemo

(a)

Ime

(a)

Ime

(a)

Ime

(b)

Adresa

(b)

Adresa

(b)

Adresa

(c)

Datum rođenja

(c)

Datum rođenja

(c)

Datum rođenja

(d)

Državljanstvo

(d)

Državljanstvo

(d)

Državljanstvo

F6 Rukovoditelji/direktori

F6 Rukovoditelji/direktori

o

Molimo ispuniti

 

 

o

Molimo potvrditi

o

Potvrđujemo

o

Ne potvrđujemo

(a)

Ime

(a)

Ime

(a)

Ime

(b)

Adresa

(b)

Adresa

(b)

Adresa

(c)

Datum rođenja

(c)

Datum rođenja

(c)

Datum rođenja

(d)

Državljanstvo

(d)

Državljanstvo

(d)

Državljanstvo

(B)

Tražene informacije

F7 Jesu li osobe iz F5 i F6 (i njihov datum rođenja ako je poznat) sadržani u nekoj od vaših baza podataka?

o

Da

o

Ne

F8 Jesu li osobe iz F5 i F6 upisane u financijsku kaznenu evidenciju?

Informacije se ne mogu dati zbog pravnih razloga.

o

Da

o

Ne

F9 Jesu li osobe iz F5 i F6 u prošlosti bile upletene u prijevare s nepostojećim trgovcem ili druge oblike prijevare?

Informacije se ne mogu dati zbog pravnih razloga.

o

Da

o

Ne

F10 Borave li osobe iz F5 i F6 na navedenoj adresi ili su s njom povezane?

o

Da

o

Ne

F11 Je li navedena adresa stanovanja / radnog mjesta / privremenog smještaja / računovodstva / drugo?

o

Da

o

Ne

F12 Koja je poslovna djelatnost?

 

F13 Je li upitno ispunjavanje poreznih obveza poduzeća?

o

Da

o

Ne

F14 Koji je razlog za poništenje PDV broja?

 

F15 Molimo navesti moguća povezana poduzeća (4) i njihove PDV identifikacijske brojeve te eventualno mišljenje o njihovoj vjerodostojnosti.

 

F16 Molimo navesti pojedinosti o poznatim bankovnim računima poduzeća u državi koja prima zahtjev i svih povezanih poduzeća.

 

F17 Molimo navesti informacije iz rekapitulacijskih izvješća ili iz carinskih deklaracija o isporuci odnosno pružanju/kupnji robe/usluga za godinu (godine):

 

F18 Molimo navesti informacije iz prijava PDV-a / o plaćanjima za godinu (godine):

 

F19 Dodatne napomene:

 

G)

SPONTANA DOSTAVA INFORMACIJA (PRIJEVARA S NEPOSTOJEĆIM TRGOVCEM)

Tijelo pošiljatelj

Tijelo primatelj

Identifikacija poduzeća

G1 PDV identifikacijski broj (ako ga nema, porezni identifikacijski broj)

Identifikacija poduzeća

G1 PDV identifikacijski broj (ako ga nema, porezni identifikacijski broj)

PDV broj:

PDV broj:

PDV broj nije dostupan

PDV broj nije dostupan

Porezni identifikacijski broj:

Porezni identifikacijski broj:

G2 Ime

G2 Ime

G3 Adresa

G3 Adresa

G4 Sljedeći datumi u obliku (GGGG/MM/DD):

G4 Sljedeći datumi u obliku (GGGG/MM/DD):

(a)

Izdavanje PDV broja / poreznog identifikacijskog broja

(a)

Izdavanje PDV broja / poreznog identifikacijskog broja

(b)

Poništenje PDV broja / poreznog identifikacijskog broja

(b)

Poništenje PDV broja / poreznog identifikacijskog broja

(c)

Osnivanje

(c)

Osnivanje

G5 Vlasnici, povezani članovi, partneri, zastupnici, dionici ili osobe s drugim pravima u poduzeću

G5 Vlasnici, povezani članovi, partneri, zastupnici, dionici ili osobe s drugim pravima u poduzeću

(a)

Ime

(a)

Ime

(b)

Adresa

(b)

Adresa

(c)

Datum rođenja

(c)

Datum rođenja

(d)

Državljanstvo

(d)

Državljanstvo

G6 Rukovoditelji, direktori

G6 Rukovoditelji, direktori

(a)

Ime

(a)

Ime

(b)

Adresa

(b)

Adresa

(c)

Datum rođenja

(c)

Datum rođenja

(d)

Državljanstvo

(d)

Državljanstvo

Dodatne napomene

H)

POVRATNE INFORMACIJE (5)

Rezultati povezani s pruženim informacijama:

1)

Pružene informacije:

Dodatna procjena PDV-a ili drugih poreza. Molimo navesti pojedinosti o vrsti i iznosu procijenjenog poreza:

Vrsta poreza:

Dodatna procjena:

Sankcije:

Upis u registar obveznika PDV-a

Brisanje iz registra obveznika PDV-a

Poništenje PDV broja iz VIES-a ili iz baze podataka poreznih obveznika PDV-a

Ispravak prijava PDV-a

Pokretanje administrativne provjere

Pokretanje novog postupka revizije ili upotreba informacija u okviru tekuće revizije

Pokretanje istrage o prijevari

Zahtjev za informacije

Prisutnost u službenim prostorijama ili sudjelovanje u upravnoj istražnoj radnji

Multilateralni nadzor (MLC)

Ostale mjere:

Nije bilo značajnih mjera.

2)

Druge napomene:

Datum dostave:

ODJELJAK 4.

POMOĆ PRI NAPLATI

Članak 4.1.

Komunikacija

Zahtjev poslan elektroničkim putem za primjenu glave III. ovog Protokola šalje se između poštanskih pretinaca CCN-a koji su uspostavljeni za vrstu poreza ili davanja na koju se zahtjev odnosi, ako se središnji uredi za vezu države podnositeljice zahtjeva i države koja prima zahtjev ne dogovore da se jedan od poštanskih pretinaca može upotrebljavati za zahtjeve koji se odnose na različite vrste poreza ili davanja.

Međutim, ako je zahtjev za dostavu dokumenata povezan s više vrsta poreza ili davanja, tijelo podnositelj zahtjeva šalje ga u poštanski pretinac uspostavljen za barem jednu od vrsta tražbina navedenih u dokumentima koje treba dostaviti.

Članak 4.2.

Provedbena pravila koja se odnose na jedinstveni instrument kojim se omogućuje izvršenje u državi koja prima zahtjev

1.   Upravne sankcije, novčane kazne, pristojbe i dodatne pristojbe te kamate i troškovi iz članka PVAT.2. stavka 1. točke (b) ovog Protokola koji, u skladu s pravilima na snazi u državi podnositeljici zahtjeva, mogu dospijevati od datuma početnog instrumenta kojim se omogućuje izvršenje do dana koji prethodi datumu slanja zahtjeva za naplatu mogu se dodati jedinstvenom instrumentu kojim se omogućuje izvršenje u državi koja prima zahtjev.

2.   Jedan jedinstveni instrument kojim se omogućuje izvršenje u državi koja prima zahtjev može se izdati za više tražbina i više osoba u skladu s početnim instrumentom ili početnim instrumentima kojima se omogućuje izvršenje u državi podnositeljici zahtjeva.

3.   U mjeri u kojoj su početni instrumenti kojima se omogućuje izvršenje za više tražbina u državi podnositeljici zahtjeva već zamijenjeni općim instrumentom kojim se omogućuje izvršenje za sve te tražbine u toj državi, jedinstveni instrument kojim se omogućuje izvršenje u državi koja prima zahtjev može se temeljiti na početnim instrumentima kojima se omogućuje izvršenje u državi podnositeljici zahtjeva ili na tom općem instrumentu koji obuhvaća navedene početne instrumente u državi podnositeljici zahtjeva.

4.   Ako početni instrument iz stavka 2. ili opći instrument iz stavka 3. sadržava više tražbina, od kojih je jedna ili njih više već naplaćena, jedinstveni instrument kojim se omogućuje izvršenje u državi koja prima zahtjev odnosi se samo na one tražbine u pogledu kojih je zatražena pomoć pri njihovoj naplati.

5.   Ako početni instrument iz stavka 2. ili opći instrument iz stavka 3. sadržava više tražbina, tijelo podnositelj zahtjeva može navesti te tražbine u različitim jedinstvenim instrumentima kojima se omogućuje izvršenje u državi koja prima zahtjev, u skladu s podjelom nadležnosti odnosnih ureda za naplaćivanja temeljenom na vrsti poreza u državi koja prima zahtjev.

6.   Ako se zahtjev ne može poslati unutar mreže CCN te se šalje poštom, propisno ovlašteni službenik tijela podnositelja zahtjeva potpisuje jedinstveni instrument kojim se omogućuje izvršenje u državi koja prima zahtjev.

Članak 4.3.

Konverzija iznosa koje treba naplatiti

1.   Tijelo podnositelj zahtjeva iskazuje iznos tražbine koju treba naplatiti u valuti države podnositeljice zahtjeva i u valuti države koja prima zahtjev.

2.   Za zahtjeve poslane Ujedinjenoj Kraljevini tečaj koji se primjenjuje za potrebe pomoći pri naplati jest tečaj koji je Europska središnja banka objavila na dan koji prethodi datumu slanja zahtjeva. Ako takav tečaj nije dostupan na taj dan, primjenjuje se zadnji tečaj koji je Europska središnja banka objavila prije datuma na koji je poslan zahtjev.

Za zahtjeve poslane državi članici, tečaj koji se primjenjuje za potrebe pomoći pri naplati jest tečaj koji je Središnja banka Ujedinjene Kraljevine (Bank of England) objavila na dan koji prethodi datumu slanja zahtjeva. Ako takav tečaj nije dostupan na taj dan, primjenjuje se zadnji tečaj koji je Središnja banka Ujedinjene Kraljevine (Bank of England) objavila prije dana na koji je poslan zahtjev.

3.   Kako bi se iznos tražbine koji proizlazi iz prilagodbe, iz članka PVAT.30. stavka 2. ovog Protokola, konvertirao u valutu države tijela koje prima zahtjev, tijelo podnositelj zahtjeva primjenjuje tečaj koji je primijenilo u svojem početnom zahtjevu.

Članak 4.4.

Prijenos naplaćenih iznosa

1.   Prijenos naplaćenih iznosa izvršava se u roku od dva mjeseca od datuma izvršenja naplate, ako se države ne dogovore drukčije.

2.   Međutim, ako se mjere naplate koje je poduzelo tijelo koje prima zahtjev osporavaju zbog razloga koji nije pod nadležnošću države podnositeljice zahtjeva, tijelo koje prima zahtjev može pričekati s prijenosom iznosa naplaćenih u pogledu tražbine države podnositeljice zahtjeva dok se spor ne riješi, ako su istodobno ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

tijelo koje prima zahtjev smatra da će ishod osporavanja vjerojatno biti povoljan za dotičnu stranku; i

(b)

tijelo podnositelj zahtjeva nije izjavilo da će izvršiti povrat već prenesenih iznosa ako ishod osporavanja bude povoljan za dotičnu stranku.

3.   Ako je tijelo podnositelj zahtjeva izjavilo da će u skladu sa stavkom 2. točkom (b) izvršiti povrat, ono unutar mjesec dana od primitka zahtjeva za povrat vraća naplaćene iznose koje je tijelo koje prima zahtjev već prenijelo. Svaku drugu dospjelu nadoknadu u tom slučaju snosi isključivo tijelo koje prima zahtjev.

Članak 4.5.

Povrat naplaćenih iznosa

Tijelo koje prima zahtjev obavješćuje tijelo podnositelja zahtjeva o svim mjerama poduzetima u državi koja prima zahtjev radi izvršenja povrata naplaćenih iznosa ili radi nadoknade u odnosu na naplatu osporenih tražbina odmah nakon što je tijelo koje prima zahtjev obaviješteno o takvoj mjeri.

Tijelo koje prima zahtjev u najvećoj mogućoj mjeri uključuje tijelo podnositelja zahtjeva u postupke utvrđivanja iznosa povrata i dospjele nadoknade. Po primitku obrazloženog zahtjeva od tijela koje prima zahtjev, tijelo podnositelj zahtjeva unutar dva mjeseca od primitka tog zahtjeva prenosi iznose povrata i plaćenu nadoknadu.

Članak 4.6.

Standardni obrasci

1.   Za jedinstveni obrazac za dostavu koji se prilaže uz zahtjev za dostavu iz članka PVAT.23. ovog Protokola države upotrebljavaju obrazac utvrđen u skladu s predloškom A.

2.   Za jedinstveni instrument kojim se omogućuje izvršenje u državi koja prima zahtjev iz članka PVAT.27. ovog Protokola, koji se prilaže uz zahtjev za naplatu ili zahtjev za mjere predostrožnosti, ili za revidirani jedinstveni instrument kojim se omogućuje izvršenje u državi koja prima zahtjev iz članka PVAT.30. stavka 2. ovog Protokola, države upotrebljavaju obrazac utvrđen u skladu s predloškom B.

3.   Za zahtjev za informacije iz članka PVAT.20. ovog Protokola države upotrebljavaju obrazac utvrđen u skladu s predloškom C.

4.   Za zahtjev za dostavu iz članka PVAT.23. ovog Protokola države upotrebljavaju obrazac utvrđen u skladu s predloškom D.

5.   Za zahtjev za naplatu ili za mjere predostrožnosti iz članaka PVAT.25. i PVAT.31. ovog Protokola države upotrebljavaju obrazac utvrđen u skladu s predloškom E.

6.   Ako se obrasci šalju elektroničkim putem, njihova se struktura i izgled mogu prilagoditi zahtjevima i mogućnostima sustava elektroničke komunikacije, uz uvjet da se sadržani podaci i informacije bitno ne izmijene u odnosu na predloške u nastavku.

Predložak A

Jedinstveni obrazac za dostavu kojim se pružaju informacije o dostavljenom dokumentu (dostavljenim dokumentima)

(šalje se primatelju dostave)( 1 )

Ovaj dokument prilaže se dokumentu (dokumentima) koji (koje) dostavlja nadležno tijelo sljedeće države: [ime države koja prima zahtjev].

Ova se dostava odnosi na dokumente nadležnih tijela sljedeće države: [ime države podnositeljice zahtjeva], koja je zatražila pomoć pri dostavi, u skladu s člankom PVAT.23. Protokola o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu vrijednost i o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima i davanjima između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine.

A.   PRIMATELJ DOSTAVE

Ime

Adresa (poznata ili pretpostavljena)

Ostali podaci relevantni za identifikaciju primatelja

B.   SVRHA DOSTAVE

Cilj je ove dostave:

obavijestiti primatelja o dokumentu (dokumentima) kojem je (kojima je) priložen ovaj dokument.

prekinuti rok zastare u odnosu na tražbinu (tražbine) navedenu (navedene) u dostavljenom dokumentu (dostavljenim dokumentima).

primatelju potvrditi njegovu obvezu plaćanja iznosa navedenih u točki D.

Napominjemo da nadležna tijela u slučaju neplaćanja mogu poduzeti mjere izvršenja i/ili predostrožnosti kako bi osigurala naplatu tražbine odnosno tražbina. To može prouzročiti dodatne troškove na teret primatelja.

Vi ste primatelj ove dostave jer se smatrate:

glavnim dužnikom

sudužnikom

osobom koja nije (su)dužnik, a odgovorna je za namirenje poreza, davanja i drugih mjera ili za druge tražbine koje se odnose na te poreze, davanja i druge mjere na temelju zakonâ na snazi u državi podnositeljici zahtjeva

osobom koja nije (su)dužnik, a drži imovinu koja pripada ili ima dugove prema (su)dužniku ili bilo kojoj drugoj odgovornoj osobi

trećom stranom na koju bi mogle utjecati mjere izvršenja koje se odnose na druge osobe.

(Sljedeća informacija pojavljuje se ako je primatelj dostave osoba koja nije (su)dužnik, a koja drži imovinu koja pripada ili ima dugove prema (su)dužniku ili bilo kojoj drugoj odgovornoj osobi, ili je treća strana na koju bi mogle utjecati mjere izvršenja koje se odnose na druge osobe:

Dostavljeni dokumenti odnose se na tražbine povezane s porezima i davanjima za koje je odgovorna (su odgovorne) sljedeća osoba (sljedeće osobe)

glavni dužnik: [ime i adresa (poznata ili pretpostavljena)]

sudužnik: [ime i adresa (poznata ili pretpostavljena)]

osoba koja nije (su)dužnik, a odgovorna je za namirenje poreza, davanja i drugih mjera ili za druge tražbine koje se odnose na te poreze, davanja i druge mjere na temelju zakonâ na snazi u državi podnositeljici zahtjeva: [ime i adresa (poznata ili pretpostavljena)]).

Tijelo podnositelj zahtjeva iz države podnositeljice zahtjeva, to jest [ime države podnositeljice zahtjeva], pozvalo je nadležna tijela države koja prima zahtjev, to jest [ime države koja prima zahtjev], da ovu dostavu izvrše prije [datum]. Napominjemo da se taj datum ne odnosi specifično na bilo koji rok zastare.

C.   URED (UREDI) ODGOVORAN (ODGOVORNI) ZA DOSTAVLJENI DOKUMENT (DOSTAVLJENE DOKUMENTE)

Ured odgovoran za priloženi dokument (priložene dokumente):

Ime:

Adresa:

Ostali podaci za kontakt:

Jezici na kojima se može obratiti tom uredu:

Dodatne informacije o ☐ dostavljenim dokumentimai/ili mogućnosti osporavanja obveza mogu se dobiti od

prethodno navedenog ureda odgovornog za priložene dokumente, i/ili

sljedećeg ureda:

 

Ime:

Adresa

Ostali podaci za kontakt:

Jezici na kojima se može obratiti tom uredu:

D.   OPIS DOSTAVLJENOG DOKUMENTA (DOSTAVLJENIH DOKUMENATA)

Dokument [broj]

Referentni broj:

Datum izdavanja:

Vrsta dostavljenog dokumenta:

 

Porezno rješenje

Platni nalog

Odluka donesena nakon upravne žalbe

Drugi upravni dokument:

Presuda ili nalog:

Drugi sudski dokumenti:


Naziv dotičnih tražbina (na jeziku države podnositeljice zahtjeva):


Vrsta dotičnih tražbina:


Iznos dotičnih tražbina:

 

Glavnica:

Upravne sankcije i novčane kazne:

Kamata dospjela do [datum]:

Troškovi dospjeli do [datum]:

Pristojbe za potvrde i slične dokumente koji se izdaju u vezi s upravnim postupcima u odnosu na tražbine navedene u točki [x]:

Ukupni iznos tih tražbina:


Iznos naveden pod točkom [x] treba uplatiti:

 

prije:

unutar [broj] kalendarskih dana od datuma ove dostave

bez odgode


Ovo plaćanje treba izvršiti u korist:

 

Ime imatelja bankovnog računa:

Međunarodni broj bankovnog računa (IBAN):

Međunarodna oznaka banke (BIC):

Ime banke:


Opis plaćanja/poziv na broj:


Primatelj može odgovoriti na dokumente koji se ovim putem dostavljaju.

 

Posljednji dan za odgovor:

Rok za odgovor:


Ime i adresa tijela kojemu se može poslati odgovor:


Mogućnost osporavanja:

 

Rok za osporavanje tražbine ili dostavljenih dokumenata već je istekao.

Posljednji dan za osporavanje tražbine:

Rok za osporavanje tražbine: [broj kalendarskih dana] od

 

datuma ove dostave.

izdavanja dostavljenih dokumenata

drugog datuma:


Ime i adresa tijela kojemu treba podnijeti osporavanje:

Napominjemo da su u skladu s člankom PVAT.29. prethodno navedenog Protokola između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine sporovi koji se odnose na tražbinu, instrument kojim se omogućuje izvršenje ili sve ostale dokumente koje izdaju tijela države podnositeljice zahtjeva, to jest [ime države podnositeljice zahtjeva], u nadležnosti nadležnih tijela države podnositeljice zahtjeva, to jest [ime države podnositeljice zahtjeva].

Takvi sporovi uređuju se postupovnim i jezičnim pravilima koja se primjenjuju u državi podnositeljici zahtjeva, to jest [ime države podnositeljice zahtjeva].

Napominjemo da naplata može započeti prije isteka roka za osporavanje tražbine.


Ostale informacije:

______________

(1)

Navodi u kurzivu nisu obvezni.

Predložak B

Jedinstveni instrument kojim se omogućuje izvršenje tražbina obuhvaćenih člankom PVAT.27. Protokola o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu vrijednost i o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima i davanjima između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine(1)

JEDINSTVENI INSTRUMENT KOJIM SE OMOGUĆUJE IZVRŠENJE TRAŽBINA

Datum izdavanja:

Referentni broj:

REVIDIRANI JEDINSTVENI INSTRUMENT KOJIM SE OMOGUĆUJE IZVRŠENJE TRAŽBINA

Datum izdavanja izvornog jedinstvenog instrumenta:

Datum revizije:

Razlog revizije:

presuda ili nalog [ime suda] od [datum]

upravna odluka od [datum]

Referentni broj:

Država u kojoj se izdaje ovaj dokument: [ime države podnositeljice zahtjeva]

Mjere naplate koje poduzima država koja prima zahtjev temelje se na:

jedinstvenom instrumentu kojim se omogućuje izvršenje, u skladu s člankom PVAT.27. prethodno navedenog protokola.

revidiranom jedinstvenom instrumentu kojim se omogućuje izvršenje, u skladu s člankom PVAT.30. prethodno navedenog protokola (kako bi se uzela u obzir odluka nadležnog tijela iz članka PVAT.29. stavka 1. tog protokola).

Ovaj je dokument jedinstveni instrument kojim se omogućuje izvršenje (uključujući mjere predostrožnosti). Odnosi se na tražbine navedene u nastavku koje ostaju neplaćene u državi podnositeljici zahtjeva, to jest [ime države podnositeljice zahtjeva]. Početni instrument kojim se omogućuje izvršenje naplate ovih tražbina dostavljen je u mjeri u kojoj se to zahtijeva nacionalnim pravom države podnositeljice zahtjeva, to jest [ime države podnositeljice zahtjeva].

U skladu s člankom PVAT.29. prethodno navedenog protokola sporovi koji se odnose na tražbine u isključivoj su nadležnosti nadležnih tijela države podnositeljice zahtjeva, to jest [ime države podnositeljice zahtjeva]. Takvi postupci pokreću se pred tim tijelima u skladu s postupovnim i jezičnim pravilima koja se primjenjuju u državi podnositeljici zahtjeva, to jest [ime države podnositeljice zahtjeva].

OPIS TRAŽBINA I DOTIČNIH OSOBA

Identifikacija tražbina [broj]

1.

Referentna oznaka:

2.

Vrsta dotičnih tražbina:

3.

Naziv dotičnog poreza/davanja:

4.

Dotični rok ili datum:

5.

Datum utvrđivanja tražbine:

6.

Datum od kojeg je moguće izvršenje:

7.

Iznos tražbine koja još nije podmirena:

 

glavnica:

upravne sankcije i novčane kazne:

kamata dospjela do datuma prije dana kada je poslan zahtjev:

troškovi dospjeli do datuma prije dana kada je poslan zahtjev:


ukupni iznos te tražbine:

8.

Datum dostave početnog instrumenta kojim se omogućuje izvršenje u državi podnositeljici zahtjeva, to jest [ime države podnositeljice zahtjeva]:

Datum:

Podaci nisu dostupni

9.

Ured odgovoran za procjenu tražbine:

Ime:

Adresa:

Ostali podaci za kontakt:

Jezici na kojima se može obratiti tom uredu:

10.

Daljnje informacije o tražbini ili o mogućnostima osporavanja obveze plaćanja mogu se dobiti od:

prethodno navedenog ureda

sljedećeg ureda odgovornog za jedinstveni instrument kojim se omogućuje izvršenje:

 

Ime:

Adresa:

Ostali podaci za kontakt:

Jezici na kojima se može obratiti tom uredu:

Identifikacija osoba na koje se odnose nacionalni instrumenti kojima se omogućuje izvršenje

(a)

Sljedeća osoba navedena je u nacionalnim instrumentima kojima se omogućuje izvršenje

fizička osoba

drugo

 

Ime

Adresa (poznata ili pretpostavljena)

Ostali podaci relevantni za identifikaciju primatelja

pravni zastupnik

 

Ime

Adresa (poznata ili pretpostavljena)

Ostali podaci relevantni za identifikaciju primatelja

Uzrok odgovornosti:

glavni dužnik

sudužnik

osoba koja nije (su)dužnik, a odgovorna je za namirenje poreza, davanja i drugih mjera ili za druge tražbine koje se odnose na te poreze, davanja i druge mjere na temelju zakonâ na snazi u državi podnositeljici zahtjeva

(b)

Sljedeće osobe također su navedene u nacionalnim instrumentima kojima se omogućuje izvršenje:

fizička osoba

drugo

 

Ime:

Adresa (poznata ili pretpostavljena):

Ostali podaci relevantni za identifikaciju primatelja:

pravni zastupnik

 

Ime

Adresa (poznata ili pretpostavljena)

Ostali podaci relevantni za identifikaciju primatelja

Uzrok odgovornosti:

glavni dužnik

sudužnik

osoba koja nije (su)dužnik, a odgovorna je za namirenje poreza, davanja i drugih mjera ili za druge tražbine koje se odnose na te poreze, davanja i druge mjere na temelju zakonâ na snazi u državi podnositeljici zahtjeva

Ostale informacije:

Sveukupni iznos tražbina

u valuti države podnositeljice zahtjeva:

u valuti države koja prima zahtjev:

_____________

(1)

Navodi u kurzivu nisu obvezni.

Predložak obrasca C – zahtjev za informacije

ZAHTJEV ZA INFORMACIJE

Na temelju članka PVAT.20. Protokola između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu vrijednost i o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima i davanjima između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine

Referentna oznaka: AA_RA_aaaaaaaaaaa_rrrrrrrrrrrr_20GGMMDD_xxxxxxx_RI

Vrsta tražbina:

1.

DRŽAVA TIJELA PODNOSITELJA ZAHTJEVA

A.

Tijelo podnositelj zahtjeva

Zemlja:

Ime:

Telefon:

Referentna oznaka predmeta:

Ime službenika koji obrađuje zahtjev:

Poznavanje jezika

 

B.

Ured koji pokreće zahtjev

Ime:

Adresa:

Poštanski broj:

Grad:

Telefon:

E-pošta:

Referentna oznaka predmeta:

Ime službenika koji obrađuje zahtjev:


2.

DRŽAVA TIJELA KOJE PRIMA ZAHTJEV

A.

Tijelo koje prima zahtjev

Zemlja:

Ime:

Telefon:

Referentna oznaka predmeta:

Ime službenika koji obrađuje zahtjev:

Poznavanje jezika

 

B.

Ured koji obrađuje zahtjev

Ime:

Adresa:

Poštanski broj:

Grad:

Telefon:

E-pošta:

Referentna oznaka predmeta:

Ime službenika koji obrađuje zahtjev:


3.

INFORMACIJE POVEZANE SA ZAHTJEVOM

Kao tijelo podnositelj zahtjeva tražimo od tijela koje prima zahtjev da osobe na koje se zahtjev odnosi ne obavijesti o zahtjevu.

Kao tijelo podnositelj zahtjeva potvrđujemo da će se na informacije koje treba dostaviti primjenjivati odredbe o povjerljivosti definirane u prethodno navedenoj pravnoj osnovi.


4.

INFORMACIJE POVEZANE S DOTIČNOM OSOBOM

A.

Traže se informacije o:

Za fizičke osobe:

 

Ime (imena):

 

Prezime:

 

Djevojačko ime:

 

Datum rođenja:

 

Mjesto rođenja:

 

PDV broj:

 

Porezni identifikacijski broj:

 

Ostali identifikacijski podaci:

 

Adresa osobe: ☐ poznata — ☐ pretpostavljena

Ulica i broj:

Pojedinosti o adresi:

Poštanski broj i mjesto:

Zemlja:

Ili za pravne subjekte:

 

Tvrtka društva:

 

Pravni status:

 

PDV broj:

 

Porezni identifikacijski broj:

 

Ostali identifikacijski podaci:

 

Adresa ovog pravnog subjekta: ☐ poznata — ☐ pretpostavljena

Ulica i broj:

Pojedinosti o adresi:

Poštanski broj i mjesto:

Zemlja:

pravni zastupnik

 

Ime:

 

Adresa pravnog zastupnika: ☐ poznata — ☐ pretpostavljena

Ulica i broj:

Pojedinosti o adresi:

Poštanski broj i mjesto:

Zemlja:

B.

Odgovornost: dotična osoba je:

glavni dužnik

sudužnik

osoba koja nije (su)dužnik, a odgovorna je za namirenje poreza, davanja i drugih mjera ili za druge tražbine koje se odnose na te poreze, davanja i druge mjere na temelju zakonâ na snazi u državi podnositeljici zahtjeva;

osoba koja nije (su)dužnik, a drži imovinu koja pripada ili ima dugove prema (su)dužniku ili bilo kojoj drugoj odgovornoj osobi;

treća strana na koju bi mogle utjecati mjere izvršenja koje se odnose na druge osobe.

C.

Ostale relevantne informacije o prethodno navedenim osobama:

Broj ili brojevi bankovnog računa

Broj bankovnog računa (IBAN):

Međunarodna oznaka banke (BIC):

Ime banke:

Informacije o automobilu na dan 20GG/MM/DD

broj registarske pločice:

marka automobila:

boja automobila:

Procijenjeni ili privremeni ili ☐ točan iznos tražbina:

Ostalo:


5.

TRAŽENE INFORMACIJE

Informacije o identitetu dotične osobe (za fizičke osobe: puno ime, datum i mjesto rođenja; za pravne subjekte: tvrtka i pravni status društva)

Informacije o adresi

Informacije o dohotku/prihodima i imovini za naplatu

Informacije o nasljednicima i/ili pravnim sljednicima

Ostalo:


6.

POSTUPANJE U SKLADU SA ZAHTJEVOM ZA INFORMACIJE

Datum

Br.

Poruka

Tijelo podnositelj zahtjeva

Tijelo koje prima zahtjev

datum

1.

Kao tijelo koje prima zahtjev potvrđujemo primitak zahtjeva.

datum

U kombinaciji s potvrdom

2.

Kao tijelo koje prima zahtjev pozivamo tijelo podnositelja zahtjeva da u zahtjev unese sljedeće dodatne informacije:

datum

3.

Kao tijelo koje prima zahtjev još nismo primili tražene dodatne informacije te ćemo zatvoriti zahtjev ako te informacije ne primimo do 20GG/MM/DD.

datum

4.

Kao tijelo podnositelj zahtjeva,

 

(a)

na zahtjev dostavljamo sljedeće dodatne informacije:

 

(b)

ne može dostaviti tražene dodatne informacije

(razlog za navedeno:)

datum

5.

Kao tijelo koje prima zahtjev potvrđujemo primitak dodatnih informacija i možemo početi s postupanjem.

datum

6.

Kao tijelo koje prima zahtjev ne pružamo pomoć i zatvaramo predmet jer:

(a)

nismo nadležni za nijednu od tražbina na koju se zahtjev odnosi.

(b)

tražbina je starija nego što je to predviđeno Protokolom.

(c)

iznos tražbine manji je od praga.

(d)

ne možemo dobiti navedene informacije za potrebe naplate sličnih nacionalnih tražbina.

(e)

došlo bi do otkrivanja komercijalne, industrijske ili profesionalne tajne.

(f)

otkrivanjem ovih informacija mogla bi se ugroziti sigurnost ili bi ono bilo protivno javnom poretku države.

 

(g)

tijelo podnositelj zahtjeva nije dostavilo sve zatražene dodatne informacije.

 

(h)

drugi razlog:

datum

7.

Kao tijelo podnositelj zahtjeva tražimo da nas se obavijesti o trenutačnom statusu našeg zahtjeva.

datum

8.

Kao tijelo koje prima zahtjev trenutačno ne možemo dostaviti informacije jer:

smo zatražili informacije od drugih javnih tijela.

smo zatražili informacije od treće strane.

pripremamo osobni poziv.

drugi razlog:

datum

9.

Tražene informacije ne mogu se dobiti jer:

(a)

dotična osoba nije poznata.

(b)

podaci za identifikaciju dotične osobe nisu dostatni.

(c)

dotična osoba preselila se na nepoznatu adresu.

(d)

tražene informacije nisu dostupne.

(e)

drugi razlog:

datum

10.

Kao tijelo koje prima zahtjev dostavljamo sljedeći dio traženih informacija:

datum

11.

Kao tijelo koje prima zahtjev dostavljamo sve tražene informacije (ili njihov konačni dio):

 

(a)

Identitet potvrđen

 

(b)

Adresa potvrđena

 

(c)

Sljedeći podaci o identitetu dotične osobe izmijenjeni su (ili dodani):

 

 

 

Za fizičke osobe:

 

 

 

Ime (imena):

 

 

 

Prezime:

 

 

 

Djevojačko prezime:

 

 

 

Datum rođenja:

 

 

 

Mjesto rođenja:

 

 

 

Za pravne subjekte:

 

 

 

Pravni status:

 

 

 

Tvrtka društva:

 

(d)

Sljedeći podaci o adresi izmijenjeni su (ili dodani):

 

 

 

Ulica i broj:

 

 

 

Pojedinosti o adresi:

 

 

 

Poštanski broj i mjesto:

 

 

 

Zemlja:

 

 

 

Telefon:

 

 

 

Telefaks:

 

 

 

E-pošta:

 

(e)

Financijsko stanje:

 

 

 

Poznati bankovni račun(i):

 

 

 

Broj bankovnog računa (IBAN): …

 

 

 

Međunarodna oznaka banke (BIC): …

 

 

 

Ime banke: …

 

 

 

Pojedinosti o zaposlenju: ☐ Zaposlena osoba — ☐ Samozaposlena osoba — ☐ Nezaposlena osoba

 

 

 

Čini se da dotična osoba nema sredstava za namiru duga/imovine za pokriće naplate

 

 

 

Dotična je osoba u stečaju/nesolventna:

 

 

 

Datum naloga:

 

 

 

Datum objave:

 

 

 

Pojedinosti o stečajnom upravitelju ili upraviteljima:

 

 

 

Ime:

 

 

 

Ulica i broj:

 

 

 

Pojedinosti o adresi:

 

 

 

Poštanski broj i mjesto:

 

 

 

Zemlja:

 

 

 

Čini se da dotična osoba ima:

 

 

 

ograničena sredstva za djelomičnu namiru duga

 

 

 

dostatna sredstva/imovinu za naplatu

 

 

 

Napomene:

 

(f)

Dug se osporava

 

 

 

dotičnoj je osobi savjetovano da ospori tražbinu u državi tijela podnositelja zahtjeva

 

 

 

referentne oznake u vezi sa sporom, ako su dostupne:

 

 

 

dodatne pojedinosti u prilogu

 

(g)

Dužnik je preminuo GGGG/MM/DD

 

(h)

Ime i adresa nasljednika/izvršitelja oporuke:

 

(i)

Druge napomene:

 

(j)

Preporučujemo da se postupci naplate pokrenu

 

(k)

Preporučujemo da se postupci naplate ne pokrenu

datum

12.

Kao tijelo podnositelj zahtjeva povlačimo svoj zahtjev za informacije.

datum

13.

Ostalo: napomena o tijela podnositelja zahtjeva ili o tijela koje prima zahtjev

Predložak obrasca D – zahtjev za dostavu

ZAHTJEV ZA DOSTAVU

Na temelju članka PVAT.23. Protokola o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu vrijednost i o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima i davanjima između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine

Referentna oznaka: AA_RA_aaaaaaaaaaa_rrrrrrrrrrrr_20GGMMDD_xxxxxxx_RN

Vrsta tražbina:

1.

DRŽAVA TIJELA PODNOSITELJA ZAHTJEVA

A.

Tijelo podnositelj zahtjeva

Zemlja:

Ime:

Telefon:

Referentna oznaka predmeta:

Ime službenika koji obrađuje zahtjev:

Poznavanje jezika:

 

B.

Ured koji pokreće zahtjev

Ime:

Adresa:

Poštanski broj:

Grad:

Telefon:

E-pošta:

Referentna oznaka predmeta:

Ime službenika koji obrađuje zahtjev:


2.

DRŽAVA TIJELA KOJE PRIMA ZAHTJEV

A.

Tijelo koje prima zahtjev

Zemlja:

Ime:

Telefon:

Referentna oznaka predmeta:

Ime službenika koji obrađuje zahtjev:

Poznavanje jezika:

 

B.

Ured koji obrađuje zahtjev

Ime:

Adresa:

Poštanski broj:

Grad:

Telefon:

E-pošta:

Referentna oznaka predmeta:

Ime službenika koji obrađuje zahtjev:


3.

INFORMACIJE POVEZANE SA ZAHTJEVOM

Konačni datum za dostavu tih dokumenata kako bi se izbjegli problemi povezani s rokom zastare (ako je potrebno): 20GG/MM/DD

Druge napomene:


4.

IDENTIFIKACIJA PRIMATELJA DOSTAVE

A.

Dostava trebala bi se izvršiti u korist:

Za fizičke osobe:

 

Ime (imena):

 

Prezime:

 

Djevojačko ime:

 

Datum rođenja:

 

Mjesto rođenja:

 

PDV broj:

 

Porezni identifikacijski broj:

 

Ostali identifikacijski podaci:

 

Adresa osobe: ☐ poznata — ☐ pretpostavljena

 

Ulica i broj:

 

Pojedinosti o adresi:

 

Poštanski broj i mjesto:

 

Zemlja:

Ili za pravne subjekte:

 

Tvrtka društva:

 

Pravni status:

 

PDV broj:

 

Porezni identifikacijski broj:

 

Ostali identifikacijski podaci:

 

Adresa ovog pravnog subjekta: ☐ poznata — ☐ pretpostavljena

 

Ulica i broj:

 

Pojedinosti o adresi:

 

Poštanski broj i mjesto:

 

Zemlja:

pravni zastupnik

 

Ime:

 

Adresa pravnog zastupnika: ☐ poznata — ☐ pretpostavljena

 

Ulica i broj:

 

Pojedinosti o adresi:

 

Poštanski broj i mjesto:

 

Zemlja:

B.

Ostale relevantne informacije o prethodno navedenim osobama:


5.

SVRHA DOSTAVE: vidjeti priloženi jedinstveni obrazac za dostavu.


6.

OPIS DOSTAVLJENOG DOKUMENTA (DOSTAVLJENIH DOKUMENATA): vidjeti priloženi jedinstveni obrazac za dostavu.


7.

POSTUPANJE U SKLADU SA ZAHTJEVOM ZA DOSTAVU

Datum

Br.

Poruka

Tijelo podnositelj zahtjeva

Tijelo koje prima zahtjev

datum

1.

Kao tijelo koje prima zahtjev potvrđujemo primitak zahtjeva.

datum

2.

Kao tijelo koje prima zahtjev pozivamo tijelo podnositelja zahtjeva da u zahtjev unese sljedeće dodatne informacije:

datum

3.

Kao tijelo koje prima zahtjev još nismo primili tražene dodatne informacije te ćemo zatvoriti zahtjev ako te informacije ne primimo do 20GG/MM/DD.

datum

4.

Kao tijelo podnositelj zahtjeva,

 

(a)

na zahtjev dostavljamo sljedeće dodatne informacije:

 

(b)

ne možemo dostaviti tražene dodatne informacije

(razlog za navedeno: )

datum

5.

Kao tijelo koje prima zahtjev potvrđujemo primitak dodatnih informacija i možemo početi s postupanjem.

datum

6.

Kao tijelo koje prima zahtjev ne pružamo pomoć i zatvaramo predmet jer:

(a)

nismo nadležni za bilo koji od poreza na koji se zahtjev odnosi.

(b)

tražbine su starije nego što je to predviđeno Protokolom.

(c)

iznos tražbina manji je od praga.

(d)

tijelo podnositelj zahtjeva nije dostavilo sve zatražene dodatne informacije.

(e)

drugi razlog:

datum

7.

Kao tijelo podnositelj zahtjeva tražimo da nas se obavijesti o trenutačnom statusu našeg zahtjeva.

datum

8.

Kao tijelo koje prima zahtjev potvrđujemo:

 

(a)

da su dokumenti dostavljeni primatelju, s pravnim učinkom prema nacionalnom zakonodavstvu države tijela koje prima zahtjev, dana 20GG/MM/DD.

 

 

 

Dokumenti su dostavljeni na sljedeći način:

 

 

 

osobno primatelju

 

 

 

poštom

 

 

 

elektroničkom poštom

 

 

 

preporučenom poštom

 

 

 

po sudskom izvršitelju

 

 

 

drugim putem

 

(b)

da se prethodno navedeni dokumenti nisu mogli dostaviti dotičnoj osobi zbog sljedećih razloga:

 

 

 

primatelj nije poznat

 

 

 

primatelj je preminuo

 

 

 

primatelj je napustio državu. Nova adresa:

 

 

 

ostalo:

datum

9.

Kao tijelo podnositelj zahtjeva povlačimo svoj zahtjev za dostavu.

datum

10.

Ostalo: napomena o tijela podnositelja zahtjeva ili o tijela koje prima zahtjev

Predložak obrasca E – zahtjev za mjere naplate ili za mjere predostrožnosti

ZAHTJEV ZA ☐ MJERE NAPLATE

Na temelju članka PVAT.25. Protokola o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine vrijednost i o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima i davanjima

I/ILI ☐ MJERE PREDOSTROŽNOSTI

Na temelju članka PVAT.31. Protokola o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu vrijednost i o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima i davanjima između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine

Referentna oznaka: AA_RA_aaaaaaaaaaa_rrrrrrrrrrrr_20GGMMDD_xxxxxxx_RR(RP)

Vrsta tražbina:

1.

DRŽAVA TIJELA PODNOSITELJA ZAHTJEVA

A.

Tijelo podnositelj zahtjeva

Zemlja:

Ime:

Telefon:

Referentna oznaka predmeta:

Ime službenika koji obrađuje zahtjev:

Poznavanje jezika:

 

B.

Ured koji pokreće zahtjev

Ime:

Adresa:

Poštanski broj:

Grad:

Telefon:

E-pošta:

Referentna oznaka predmeta:

Ime službenika koji obrađuje zahtjev:


2.

DRŽAVA TIJELA KOJE PRIMA ZAHTJEV

A.

Tijelo koje prima zahtjev

Zemlja:

Ime:

Telefon:

Referentna oznaka predmeta:

Ime službenika koji obrađuje zahtjev:

Poznavanje jezika:

 

B.

Ured koji obrađuje zahtjev

Ime:

Adresa:

Poštanski broj:

Grad:

Telefon:

E-pošta:

Referentna oznaka predmeta:

Ime službenika koji obrađuje zahtjev:


3.

INFORMACIJE O ZAHTJEVU

Tražbine su predmet jedinstvenog instrumenta kojim se omogućuje izvršenje u državi podnositeljici zahtjeva.

Tražbine još nisu predmet jedinstvenog instrumenta kojim se omogućuje izvršenje u državi podnositeljici zahtjeva.

Tražbine se ne osporavaju.

Tražbine se više ne mogu osporavati upravnom žalbom ni žalbom na sudovima.

Iako se tražbine osporavaju, zakonima i drugim propisima i upravnim praksama na snazi u državi tijela podnositelja zahtjeva omogućuje se naplata osporavanih tražbina.

Ukupni iznos tražbina za koje se traži pomoć nije manji od 5 000  GBP.

Ovaj zahtjev odnosi se na tražbine koje ispunjavaju zahtjev u pogledu starosti u skladu s ovim Protokolom.

Ovaj se zahtjev za mjere predostrožnosti temelji na razlozima navedenima u priloženim dokumentima.

Ovom zahtjevu priložen je instrument kojim se omogućuju mjere predostrožnosti u državi podnositeljici zahtjeva.

Tražimo da se dužnika/drugu osobu na koju se zahtjev odnosi ne obavijesti prije poduzimanja mjera predostrožnosti.

Molimo da nam se obratite ako nastupi sljedeća specifična situacija (s pomoću polja za slobodan unos teksta na kraju obrasca):

Kao tijelo podnositelj zahtjeva izvršit ćemo povrat već prebačenih iznosa ako ishod osporavanja bude povoljan za dotičnu stranku.

Osjetljiv slučaj:


4.

UPUTE ZA PLAĆANJE

A.

Molimo uplatiti iznos naplaćene tražbine na:

Broj bankovnog računa (IBAN):

Međunarodna oznaka banke (BIC):

Ime banke:

Ime imatelja računa:

Adresa imatelja računa:

Poziv na broj koji treba upotrijebiti pri prijenosu novca:

B.

Obročno plaćanje:

prihvatljivo je bez daljnjeg savjetovanja

prihvatljivo je samo uz savjetovanje (za savjetovanje upotrijebiti polje 7 u točki 20)

nije prihvatljivo


5.

INFORMACIJE O OSOBI NA KOJU SE ZAHTJEV ODNOSI

A

Traže se mjere naplate/predostrožnosti u odnosu na:

 

Za fizičke osobe:

 

Ime (imena):

 

Prezime:

 

Djevojačko ime:

 

Datum rođenja:

 

Mjesto rođenja:

 

PDV broj:

 

Porezni identifikacijski broj:

 

Ostali identifikacijski podaci:

 

Adresa ove osobe / ovog pravnog subjekta: ☐ poznata — ☐ pretpostavljena

 

Ulica i broj:

 

Pojedinosti o adresi:

 

Poštanski broj i mjesto:

Ili za pravne subjekte:

 

Pravni status:

 

Tvrtka društva:

 

PDV broj:

 

Porezni identifikacijski broj:

 

Ostali identifikacijski podaci:

 

Adresa ove osobe / ovog pravnog subjekta: ☐ poznata — ☐ pretpostavljena

 

Ulica i broj:

 

Pojedinosti o adresi:

 

Poštanski broj i mjesto:

ostale informacije o toj osobi:

☐ pravni zastupnik

Ime:

Pojedinosti o adresi: ☐ poznata — ☐ pretpostavljena

Ulica i broj:

Poštanski broj i mjesto:

Zemlja:

B

Druge relevantne informacije o ovom zahtjevu i/ili osobi

 

1.

Sljedeće osobe su sudužnici: [Trebalo bi omogućiti dodavanje više imena takvih osoba]

Identitet navedene osobe:

Za fizičke osobe:

Ime:

Datum rođenja:

PDV broj:

Porezni identifikacijski broj:

Ulica i broj:

Pojedinosti o adresi:

Poštanski broj i mjesto:

Ili za pravne subjekte:

Pravni status:

Tvrtka društva:

PDV broj:

Porezni identifikacijski broj:

Ulica i broj:

Pojedinosti o adresi:

Poštanski broj i mjesto:

Ostale informacije o tim sudužnicima:

 

2.

Sljedeća osoba (sljedeće osobe) drži (drže) imovinu koja pripada osobi na koju se zahtjev odnosi: [Trebalo bi omogućiti dodavanje više imena takvih osoba]

Identitet navedene osobe:

Za fizičke osobe:

Ime:

Datum rođenja:

PDV broj:

Porezni identifikacijski broj:

Ulica i broj:

Pojedinosti o adresi:

Poštanski broj i mjesto:

Ili za pravne subjekte:

Pravni status:

Tvrtka društva:

PDV broj:

Porezni identifikacijski broj:

Ulica i broj:

Pojedinosti o adresi:

Poštanski broj i mjesto:

imovina koju posjeduje ta druga osoba:

 

3.

Sljedeće osobe imaju dugove prema osobi na koju se zahtjev odnosi: [Trebalo bi omogućiti dodavanje više imena takvih osoba]

Identitet navedene osobe:

Za fizičke osobe:

Ime:

Datum rođenja:

PDV broj:

Porezni identifikacijski broj:

Ulica i broj:

Pojedinosti o adresi:

Poštanski broj i mjesto:

Ili za pravne subjekte:

Pravni status:

Tvrtka društva:

PDV broj

Porezni identifikacijski broj:

Ulica i broj:

Pojedinosti o adresi:

Poštanski broj i mjesto:

(budući) dugovi navedene druge osobe:

 

4.

Postoje druge osobe koje nisu osoba na koju se odnosi ovaj zahtjev, a odgovorne su za namirenje poreza, davanja i drugih mjera ili za druge tražbine koje se odnose na te poreze, davanja i druge mjere na temelju zakonâ države podnositeljice zahtjeva. [Trebalo bi omogućiti dodavanje više imena takvih osoba]

Identitet navedene osobe:

Za fizičke osobe:

Ime:

Datum rođenja:

PDV broj:

Porezni identifikacijski broj:

Ulica i broj:

Pojedinosti o adresi:

Poštanski broj i mjesto:

Ili za pravne subjekte:

Pravni status:

Tvrtka društva:

PDV broj:

Porezni identifikacijski broj:

Ulica i broj:

Pojedinosti o adresi:

Poštanski broj i mjesto:

Razlog ili priroda odgovornosti te druge osobe:


6.

OPIS TRAŽBINA: vidjeti priloženi jedinstveni instrument kojim se omogućuje izvršenje u državi koja prima zahtjev.


7.

POSTUPANJE U SKLADU SA ZAHTJEVOM

Tijelo podnositelj zahtjeva

Tijelo koje prima zahtjev

datum

1.

Kao tijelo koje prima zahtjev potvrđujemo primitak zahtjeva.

datum

U kombinaciji s potvrdom

2.

Kao tijelo koje prima zahtjev pozivamo tijelo podnositelja zahtjeva da u zahtjev unese sljedeće dodatne informacije:

datum

3.

Kao tijelo koje prima zahtjev još nismo primili tražene dodatne informacije te ćemo zatvoriti zahtjev ako te informacije ne primimo do 20GG/MM/DD.

datum

4.

Kao tijelo podnositelj zahtjeva,

(a)

na zahtjev dostavljamo sljedeće dodatne informacije:

(b)

ne može dostaviti tražene dodatne informacije

(razlog za navedeno: )

datum

5.

Kao tijelo koje prima zahtjev potvrđujemo primitak dodatnih informacija i možemo početi s postupanjem.

datum

6.

Kao tijelo koje prima zahtjev ne pružamo pomoć i zatvaramo predmet jer:

 

(a)

nismo nadležni za tražbine na koje se zahtjev odnosi.

 

(b)

nismo nadležni za sljedeće tražbine iz zahtjeva:

 

(c)

tražbine su starije nego što je to predviđeno Protokolom.

 

(d)

ukupni iznos manji je od praga predviđenog Protokolom.

 

(e)

tijelo podnositelj zahtjeva nije dostavilo sve zatražene dodatne informacije.

 

(f)

drugi razlog:

datum

7.

Kao tijelo podnositelj zahtjeva tražimo da nas se obavijesti o trenutačnom statusu našeg zahtjeva.

datum

8.

Kao tijelo koje prima zahtjev nećemo poduzeti tražene radnje zbog sljedećih razloga:

(a)

nacionalnim zakonodavstvom i praksom koji se odnose na naše tijelo ne omogućuju se mjere naplate za tražbine koje se osporavaju.

(b)

nacionalnim zakonodavstvom i praksom koji se odnose na naše tijelo ne omogućuju se mjere predostrožnosti za tražbine koje se osporavaju.

 

9.

Kao tijelo koje prima zahtjev poduzeli smo sljedeće postupke za mjere naplate i/ili predostrožnosti:

datum

(a)

Stupili smo u kontakt s dužnikom i zatražili plaćanje dana 20GG/MM/DD.

datum

(b)

Pregovaramo o obročnom plaćanju.

datum

(c)

Pokrenuli smo postupak izvršenja dana 20GG/MM/DD.

 

 

 

Poduzete su sljedeće radnje:

 

(d)

Pokrenuli smo mjere predostrožnosti dana 20GG/MM/DD.

 

 

 

Poduzete su sljedeće radnje:

 

(e)

Kao tijelo koje prima zahtjev obavješćujemo tijelo podnositelja zahtjeva da mjere koje smo poduzeli (opisane u prethodnim točkama (c) i/ili (d)) imaju sljedeći učinak na rok zastare:

 

 

 

zastoj

 

 

 

prekid

 

 

 

produljenje ☐ do 20GG/MM/DD – ☐ za xx godina/mjeseci/tjedana/dana

 

 

 

Molimo državu podnositeljicu zahtjeva da nas obavijesti ako isti učinak nije predviđen na temelju zakonâ na snazi u državi podnositeljici zahtjeva.

 

(f)

Kao tijelo koje prima zahtjev obavješćujemo tijelo podnositelja zahtjeva da zastoj, prekid ili produljenje roka zastare nisu mogući na temelju zakonâ države koja prima zahtjev.

 

 

 

Molimo državu podnositeljicu zahtjeva da potvrdi jesu li mjere koje smo poduzeli (opisane u prethodnim točkama (c) i/ili (d)) uzrokovale prekid, zastoj ili produljenje roka za povrat i, ako jesu, koji je novi rok.

datum

10.

Postupci još traju. Kao tijelo koje prima zahtjev obavijestit ćemo tijelo podnositelja zahtjeva o nastalim promjenama.

datum

11.

(a)

Kao tijelo podnositelj zahtjeva potvrđujemo sljedeće:

uslijed radnje navedene u točki 9. došlo je promjene roka. Novi rok je: …

(b)

Našim nacionalnim zakonima nisu predviđeni zastoj, prekid ili produljenje roka zastare.

 

12.

Kao tijelo koje prima zahtjev obavješćujemo tijelo podnositelja zahtjeva o sljedećem:

datum

(a)

tražbina je u cijelosti naplaćena dana 20GG/MM/DD

 

 

 

od čega se sljedeći iznos (navesti valutu države tijela koje prima zahtjev) odnosi na tražbinu kako je navedeno u zahtjevu:

 

 

 

od čega se sljedeći iznos odnosi na kamate naplaćene na temelju zakonâ države tijela koje prima zahtjev:

datum

(b)

tražbina je djelomično naplaćena dana 20GG/MM/DD,

 

 

 

za iznos od (navesti valutu države tijela koje prima zahtjev):

 

 

 

od čega se sljedeći iznos odnosi na tražbinu navedenu u zahtjevu:

 

 

 

od čega se sljedeći iznos odnosi na kamate naplaćene na temelju zakonâ države tijela koje prima zahtjev:

 

 

 

Nećemo poduzimati daljnje radnje.

 

 

 

Nastavit ćemo postupak naplate.

datum

(c)

poduzete su mjere predostrožnosti.

 

 

 

(Tijelo koje prima zahtjev poziva se da navede vrstu tih mjera: )

datum

(d)

dogovoreno je sljedeće obročno plaćanje:

datum

13.

Kao tijelo koje prima zahtjev potvrđujemo da nije bilo moguće naplatiti cijelu tražbinu ili neki njezin dio / da se mjere predostrožnosti neće poduzeti i da će predmet biti zatvoren jer:

 

(a)

Dotična osoba je nepoznata.

(b)

Dotična osoba je poznata, ali se preselila na adresu:

(c)

Dotična osoba je poznata, ali se preselila na nepoznatu adresu.

(d)

Dotična osoba preminula je dana GGGG/MM/DD.

(e)

Dužnik/sudužnik nije solventan.

(f)

Dužnik/sudužnik je u stečaju i zahtjev za naplatu je podnesen.

Datum naloga: … --- Datum objave: …

(g)

Dužnik/sudužnik je u stečaju / naplata nije moguća.

(h)

Ostalo:

datum

14.

Kao tijelo podnositelj zahtjeva potvrđujemo da je predmet zatvoren.

datum

15.

Kao tijelo koje prima zahtjev obavješćujemo tijelo podnositelja zahtjeva da smo primili obavijest da je pokrenut postupak kojim se osporava tražbina ili instrument kojim se omogućuje njegovo izvršenje te ćemo suspendirati postupak izvršenja.

Nadalje:

(a)

Poduzeli smo mjere predostrožnosti kako bismo osigurali naplatu tražbine dana ….

(b)

Molimo tijelo podnositelja zahtjeva da nas obavijesti o tome bismo li trebali naplatiti tražbinu.

(c)

Obavješćujemo tijelo podnositelja zahtjeva da se zakonima i drugim propisima i upravnim praksama na snazi u državi u kojoj se nalazimo ne omogućuje (daljnja) naplata tražbine dok se ona osporava.

datum

16.

Kao tijelo podnositelj zahtjeva obaviješteni smo da je pokrenut postupak osporavanja tražbine ili instrumenta kojim se omogućuje njegovo izvršenje te

(a)

molimo tijelo koje prima zahtjev da suspendira sve postupke koje je pokrenulo.

(b)

molimo tijelo koje prima zahtjev da poduzme mjere predostrožnosti kako bi osiguralo naplatu tražbine.

(c)

molimo tijelo koje prima zahtjev da naplati odnosno nastavi naplaćivati tražbinu.

datum

17.

Kao tijelo koje prima zahtjev obavješćujemo tijelo podnositelja zahtjeva da se zakonima i drugim propisima i upravnim praksama na snazi u državi u kojoj se nalazimo ne omogućuje radnja koja se zahtijeva:

u točki 16. podtočki (b).

u točki 16. podtočki (c).

datum

18.

Kao tijelo podnositelj zahtjeva,

 

(a)

mijenjamo zahtjev za naplatu / mjere predostrožnosti

u skladu s odlukom o osporavanoj tražbini [navedene informacije o odluci unose se u polje 6A]

jer je dio tražbine plaćen izravno tijelu podnositelju zahtjeva;

zbog drugog razloga: ….

 

(b)

molimo tijelo koje prima zahtjev da nastavi s postupkom izvršenja jer ishod osporavanja nije bio povoljan za dužnika (odluka tijela nadležnog za ovaj predmet donesena dana …).

datum

19.

Kao tijelo podnositelj zahtjeva povlačimo ovaj zahtjev za naplatu / mjere predostrožnosti jer:

(a)

iznos je izravno plaćen tijelu podnositelju zahtjeva.

(b)

rok za postupak naplate je istekao.

(c)

tražbine je poništio nacionalni sud ili upravno tijelo.

(d)

poništen je instrument kojim se omogućuje izvršenje.

(e)

drugi razlog: …

datum

20.

Ostalo: napomena o tijela podnositelja zahtjeva ili o tijela koje prima zahtjev

(Molimo navesti datum ispred svake napomene.)


(1)  Tijelo koje prima zahtjev upisuje u ovaj treći stupac informacije koje je zatražilo tijelo koje podnosi zahtjev (opcija „Molimo ispuniti” u drugom stupcu označena križićem) ili potvrđuje točnost informacija koje je pružilo tijelo koje podnosi zahtjev (opcija „Molimo potvrditi” označena križićem s pruženim informacijama upisanima u drugom stupcu).

(2)  Stvarna osnovna djelatnost znači stvarna glavna djelatnost koju poduzeće obavlja (za razliku od drugih djelatnosti koje je možda prijavilo).

(3)  Tijelo koje prima zahtjev upisuje u ovaj treći stupac informacije koje je zatražilo tijelo koje podnosi zahtjev (opcija „Molimo ispuniti” u drugom stupcu označena križićem) ili potvrđuje točnost informacija koje je pružilo tijelo koje podnosi zahtjev (opcija „Molimo potvrditi” označena križićem s pruženim informacijama upisanima u drugom stupcu).

(4)  Svako poduzeće koje ima zajedničke direktore ili druge pravne, gospodarske ili financijske veze s poduzećem iz naslova A.

(5)  Dostavlja ih nadležno tijelo koje prima informacije.


PROTOKOL O UZAJAMNOJ ADMINISTRATIVNOJ POMOĆI U CARINSKIM PITANJIMA

Članak PCUST.1.

Definicije

1.

Za potrebe ovog Protokola:

(a)

„tijelo koje podnosi zahtjev” znači nadležno upravno tijelo koje je stranka odredila u tu svrhu i koje podnosi zahtjev za pomoć na temelju ovog Protokola;

(b)

„postupci kojima se krši carinsko zakonodavstvo” znači svako kršenje ili pokušaj kršenja carinskog zakonodavstva;

(c)

„tijelo koje prima zahtjev” znači nadležno upravno tijelo koje je stranka odredila u tu svrhu i koje zaprima zahtjev za pomoć na temelju ovog Protokola.

2.

Ako ovim Protokolom nije predviđeno drukčije, definicije iz dijela drugog naslova prvog glave I. poglavlja 5. ovog Sporazuma primjenjuju se i na ovaj Protokol.

Članak PCUST.2.

Područje primjene

1.

Stranke si međusobno pomažu u okviru svojih nadležnosti, na način i pod uvjetima utvrđenima u ovom Protokolu, kako bi osigurale pravilnu primjenu carinskog zakonodavstva, a posebno sprečavanjem, ispitivanjem i borbom protiv postupaka kojima se krši carinsko zakonodavstvo.

2.

Odredbe o pomoći u carinskim pitanjima predviđene u ovom Protokolu primjenjuju se na svako upravno tijelo bilo koje stranke koje je nadležno za primjenu ovog Protokola. Tom pomoći ne dovode se u pitanje odredbe o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima niti ona obuhvaća informacije dobivene na temelju ovlaštenja koje se izvršavaju na zahtjev sudskog tijela, osim ako to tijelo odobri priopćavanje takvih informacija.

3.

Pomoć pri naplati davanja, poreza ili novčanih kazni obuhvaćena je Protokolom o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu vrijednost i o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima i davanjima.

Članak PCUST.3.

Pomoć na zahtjev

1.

Na zahtjev tijela koje podnosi zahtjev tijelo koje prima zahtjev pruža tijelu koje podnosi zahtjev sve relevantne informacije koje tijelu koje podnosi zahtjev mogu omogućiti da osigura pravilnu primjenu carinskog zakonodavstva, uključujući informacije koje se odnose na radnje, uočene ili planirane, koje jesu ili bi mogle biti postupci kojima se krši carinsko zakonodavstvo.

2.

Na zahtjev tijela koje podnosi zahtjev tijelo koje prima zahtjev osobito ga obavješćuje o sljedećem:

(a)

je li roba izvezena iz područja jedne stranke propisno uvezena na područje druge stranke, navodeći, ako je to primjereno, carinski postupak koji se primjenjuje na tu robu;

(b)

je li roba uvezena na područje jedne od stranaka propisno izvezena iz područja druge stranke, navodeći, ako je to primjereno, carinski postupak koji se primjenjuje na tu robu.

3.

Na zahtjev tijela koje podnosi zahtjev tijelo koje prima zahtjev poduzima potrebne mjere u skladu sa svojim primjenjivim zakonima i drugim propisima kako bi osiguralo poseban nadzor nad sljedećim i o sljedećem pružilo informacije tijelu koje podnosi zahtjev:

(a)

fizičkim ili pravnim osobama za koje postoje opravdani razlozi za pretpostavku da su uključene ili su bile uključene u postupke kojima se krši carinsko zakonodavstvo;

(b)

robi koja se prevozi ili se može prevoziti na takav način da postoje opravdani razlozi za pretpostavku da je bila ili jest namijenjena za upotrebu u postupcima kojima se krši carinsko zakonodavstvo;

(c)

mjestima na kojima je roba uskladištena ili sastavljena, ili može biti uskladištena ili sastavljena na takav način da postoje opravdani razlozi za pretpostavku da je ta roba bila ili jest namijenjena za upotrebu u postupcima kojima se krši carinsko zakonodavstvo;

(d)

prijevoznim sredstvima koja se upotrebljavaju ili bi se mogla upotrebljavati na takav način da postoje opravdani razlozi za pretpostavku da su ta prijevozna sredstva namijenjena za upotrebu u postupcima kojima se krši carinsko zakonodavstvo; i

(e)

prostorijama za koje tijelo koje podnosi zahtjev sumnja da se upotrebljavaju za kršenje carinskog zakonodavstva.

Članak PCUST.4.

Spontana pomoć

Kad god je to moguće, na vlastitu inicijativu, stranke si međusobno pomažu u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima pružajući informacije o zaključenim, planiranim ili tekućim aktivnostima koje čine ili naizgled čine postupke kojima se krši carinsko zakonodavstvo, a mogu biti od interesa drugoj stranci. Te informacije posebno uključuju:

(a)

robu za koju je poznato da podliježe postupcima kojima se krši carinsko zakonodavstvo;

(b)

osobe za koje postoje opravdani razlozi za pretpostavku da su uključene ili su bile uključene u postupke kojima se krši carinsko zakonodavstvo;

(c)

prijevozna sredstva za koja postoje opravdani razlozi za pretpostavku da se njima služilo, služi ili bi se moglo služiti u postupcima kojima se krši carinsko zakonodavstvo; i

(d)

nova sredstva ili metode koje se upotrebljavaju pri obavljanju postupaka kojima se krši carinsko zakonodavstvo.

Članak PCUST.5.

Oblik i sadržaj zahtjevâ za pomoć

1.

Zahtjevi na temelju ovog Protokola podnose se u pisanom obliku, i to tiskano ili elektronički. Uz njih se prilažu dokumenti potrebni za ispunjenje zahtjeva. U hitnim slučajevima tijelo koje prima zahtjev može prihvatiti i usmene zahtjeve, ali tijelo koje podnosi zahtjev te usmene zahtjeve odmah potvrđuje u pisanom obliku.

2.

Zahtjevi na temelju stavka 1. uključuju sljedeće informacije:

(a)

tijelo koje podnosi zahtjev i službenika koji podnosi zahtjev;

(b)

informacije ili vrstu pomoći koje se traže;

(c)

predmet zahtjeva i razloge za njegovo podnošenje;

(d)

zakone i druge propise te druge povezane pravne elemente;

(e)

što točnije i opsežnije podatke o robi ili osobama koje su predmet istraga;

(f)

sažetak relevantnih činjenica i već obavljenih istražnih radnji; i

(g)

sve dodatne dostupne pojedinosti kako bi se tijelu koje prima zahtjev omogućilo ispunjenje zahtjeva.

3.

Zahtjevi se podnose na službenom jezikom tijela koje prima zahtjev ili na jeziku koji je tom tijelu prihvatljiv, pri čemu je engleski jezik uvijek prihvatljiv. Taj se uvjet ne odnosi na dokumente koji se prilažu zahtjevu na temelju stavka 1.

4.

Ako zahtjev ne zadovoljava formalne zahtjeve navedene u ovom članku, tijelo koje prima zahtjev može zahtijevati ispravak ili dopunu zahtjeva; do izvršavanja takvog ispravka ili dopune može se naložiti primjena mjera predostrožnosti.

Članak PCUST.6.

Izvršenje zahtjevâ

1.

Kako bi ispunilo zahtjev za pomoć, tijelo koje prima zahtjev, u granicama svojih nadležnosti, odmah postupa kao da djeluje za vlastiti račun ili na zahtjev drugog tijela iste stranke dostavljanjem informacija koje već posjeduje, obavljanjem odgovarajućih istraga ili organiziranjem njihova obavljanja. Ova se odredba odnosi i na svako drugo tijelo kojem zahtjev upućuje tijelo koje prima zahtjev kada potonje tijelo ne može djelovati samo. Pri pružanju takve pomoći tijelo koje prima zahtjev na odgovarajući način razmatra hitnost zahtjeva.

2.

Zahtjevi za pomoć izvršavaju se u skladu sa zakonima i drugim propisima stranke koja prima zahtjev.

Članak PCUST.7.

Oblik priopćavanja informacija

1.

Tijelo koje prima zahtjev priopćuje u pisanom obliku tijelu koje podnosi zahtjev rezultate istraga provedenih na temelju zahtjeva podnesenog na temelju ovog Protokola, zajedno s relevantnim dokumentima, ovjerenim preslikama ili ostalim elementima. Te se informacije mogu dostaviti u elektroničkom obliku.

2.

Izvorni dokumenti dostavljaju se prema pravnim ograničenjima svake stranke, i to isključivo na zahtjev tijela koje podnosi zahtjev, ako ovjerene preslike nisu dostatne. Tijelo koje podnosi zahtjev navedene izvorne dokumente vraća u najkraćem roku.

3.

Na temelju odredaba iz stavka 2. tijelo koje prima zahtjev tijelu koje podnosi zahtjev dostavlja sve informacije o vjerodostojnosti dokumenata koje su izdale ili ovjerile službene agencije na njegovu području kao prilog deklaraciji za robu.

Članak PCUST.8.

Prisutnost službenika jedne stranke na području druge stranke

1.

Uz suglasnost druge stranke i podložno uvjetima koje je ta stranka utvrdila, propisno ovlašteni službenici jedne stranke mogu biti nazočni kako bi u prostorijama tijela koje prima zahtjev, ili drugog dotičnog tijela iz članka PCUST.6. stavka 1., dobili informacije povezane s radnjama koje jesu ili bi mogle biti postupci kojima se krši carinsko zakonodavstvo, a koje su za potrebe ovog Protokola potrebne tijelu koje podnosi zahtjev.

2.

Uz suglasnost stranke koja prima zahtjev i podložno uvjetima koje ta stranka odredi, propisno ovlašteni službenici druge stranke mogu biti prisutni pri istražnim radnjama koje se obavljaju na području stranke koja prima zahtjev.

Članak PCUST.9.

Dostava i obavješćivanje

1.

Na zahtjev tijela koje podnosi zahtjev tijelo koje prima zahtjev poduzima sve potrebne mjere, u skladu sa svojim primjenjivim zakonima i drugim propisima, kako bi primatelju s boravištem odnosno poslovnim nastanom na području tijela koje prima zahtjev dostavilo sve dokumente ili odluke tijela koje podnosi zahtjev i koje su obuhvaćene područjem primjene ovog Protokola.

2.

Takvi zahtjevi za dostavu dokumenata ili odluka sastavljaju se u pisanom obliku na službenom jeziku tijela koje prima zahtjev ili na jeziku koji je prihvatljiv tom tijelu.

Članak PCUST.10.

Automatska razmjena informacija

1.

Stranke mogu u okviru uzajamnog dogovora u skladu s člankom PCUST.15. ovog Protokola:

(a)

automatski razmjenjivati sve informacije obuhvaćene ovim Protokolom;

(b)

razmjenjivati posebne informacije prije dolaska pošiljki na područje druge stranke.

2.

Stranke mogu utvrditi dogovore o vrsti informacija koje žele razmjenjivati te obliku i učestalosti prijenosa radi provedbe razmjena na temelju stavka 1. točaka (a) i (b).

Članak PCUST.11.

Iznimke od obveze pružanja pomoći

1.

Pomoć na temelju ovog Protokola može se odbiti ili može podlijegati ispunjenju određenih uvjeta ili zahtjeva ako jedna stranka smatra da bi takva pomoć:

(a)

mogla dovesti u pitanje suverenitet Ujedinjene Kraljevine ili države članice od koje je zatraženo pružanje pomoći na temelju ovog Protokola;

(b)

mogla dovesti u pitanje javni poredak, sigurnost ili druge bitne interese; ili

(c)

povrijedila industrijsku, komercijalnu ili profesionalnu tajnu.

2.

Tijelo koje prima zahtjev može odgoditi pružanje pomoći zbog razloga što će takva pomoć ometati tekuće istrage, progone ili postupke. U takvom slučaju tijelo koje prima zahtjev savjetuje se s tijelom koje podnosi zahtjev kako bi se utvrdilo može li se pomoć pružiti podložno uvjetima koje bi moglo zahtijevati tijelo koje prima zahtjev.

3.

Ako tijelo koje podnosi zahtjev traži pomoć koju ne bi moglo samo pružiti da se to od njega zatraži, ono na to upozorava u svojem zahtjevu. Tada tijelo koje prima zahtjev odlučuje kako odgovoriti na takav zahtjev.

4.

U slučajevima iz stavaka 1. i 2. tijelo koje prima zahtjev bez odgode priopćuje svoju odluku i razloge za nju tijelu koje podnosi zahtjev.

Članak PCUST.12.

Razmjena informacija i povjerljivost

1.

Informacije dobivene na temelju ovog Protokola upotrebljavaju se samo za potrebe utvrđene ovim Protokolom.

2.

Upotreba informacija dobivenih na temelju ovog Protokola u upravnim ili sudskim postupcima pokrenutima u pogledu postupaka kojima se krši carinsko zakonodavstvo smatra se upotrebom za potrebe ovog Protokola. Stoga stranke mogu upotrijebiti dobivene informacije i dokumente u koje su imale uvid u skladu s odredbama ovog Protokola kao dokaz u evidenciji dokaza, izvješća i svjedočenja te u postupcima i optužbama pokrenutima pred sudovima. Tijelo koje prima zahtjev može dostavljanje informacija ili odobrenje pristupa dokumentima uvjetovati primanjem obavijesti o takvoj upotrebi.

3.

Ako jedna stranka želi upotrijebiti te informacije u druge svrhe, potrebna joj je prethodna pisana suglasnost tijela koje je dostavilo informacije. Takva upotreba tada podliježe svim ograničenjima koja utvrdi to tijelo.

4.

Sve informacije koje su na bilo koji način priopćene na temelju ovog Protokola smatraju se povjerljivima ili ograničenima u skladu sa zakonima i drugim propisima koji se primjenjuju u svakoj stranci. Te su informacije obuhvaćene obvezom čuvanja poslovne tajne i uživaju zaštitu koja se daje sličnim informacijama na temelju relevantnih zakona i drugih propisa stranke koja prima informacije, osim ako stranka koja je pružila informacije prethodno pristane na otkrivanje takvih informacija. Stranke jedna drugoj priopćuju informacije o svojim primjenjivim zakonima i drugim propisima.

Članak PCUST.13.

Vještaci i svjedoci

Službenik tijela koje prima zahtjev može se ovlastiti, u okviru danog ovlaštenja, za vještačenje ili svjedočenje u sudskim ili upravnim postupcima koji se odnose na pitanja obuhvaćena ovim Protokolom te za predočenje predmeta, dokumenata ili njihovih povjerljivih ili ovjerenih preslika, ako su potrebni za postupke. U zahtjevu za vještačenje ili svjedočenje mora se posebice naznačiti sudsko ili upravno tijelo pred kojim se službenik mora pojaviti, u vezi s kojim predmetom te naslov ili kvalifikaciju na temelju kojih će se službenik ispitati.

Članak PCUST.14.

Troškovi pružanja pomoći

1.

Podložno stavcima 2. i 3., stranke se odriču svih međusobnih tražbina u pogledu povrata troškova nastalih tijekom izvršenja ovog Protokola.

2.

Troškove i doplatke koji se isplaćuju vještacima, svjedocima, usmenim i pismenim prevoditeljima koji nisu zaposlenici javnih službi snosi, ovisno o slučaju, stranka koja podnosi zahtjev.

3.

Ako se za izvršenje zahtjeva zahtijevaju ili će se zahtijevati znatni ili izvanredni troškovi, stranke se savjetuju kako bi utvrdile uvjete pod kojima zahtjev treba izvršiti kao i način snošenja troškova.

Članak PCUST.15.

Provedba

1.

Provedba ovog Protokola povjerava se, s jedne strane, carinskim tijelima Ujedinjene Kraljevine i, s druge strane, nadležnim službama Europske komisije i carinskim tijelima država članica Unije, ovisno o slučaju. Oni donose odluke o svim praktičnim mjerama i dogovorima potrebnima za provedbu ovog Protokola, uzimajući u obzir odnosne primjenjive zakone i druge propise, posebno u području zaštite osobnih podataka.

2.

Svaka stranka obavješćuje drugu stranku o detaljnim provedbenim mjerama koje donosi u skladu s odredbama ovog Protokola, posebno u pogledu propisno ovlaštenih službi i službenika koji su određeni kao nadležni za slanje i primanje priopćenja predviđenih u ovom Protokolu.

3.

U Uniji odredbe ovog Protokola ne utječu na priopćavanje bilo kojih informacija dobivenih na temelju ovog Protokola među nadležnim službama Europske komisije i carinskim tijelima država članica.

Članak PCUST.16.

Drugi sporazumi

Odredbe ovog Protokola imaju prednost pred odredbama svim bilateralnih sporazuma o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima koji su sklopljeni ili bi mogli biti sklopljeni između pojedinačnih država članica Unije i Ujedinjene Kraljevine u mjeri u kojoj odredbe tih bilateralnih sporazuma nisu usklađene s odredbama ovog Protokola.

Članak PCUST.17.

Savjetovanja

U pogledu tumačenja i provedbe ovog Protokola stranke se međusobno savjetuju o rješenju tog pitanja u okviru Posebnog trgovinskog odbora za carinsku suradnju i pravila o podrijetlu.

Članak PCUST.18.

Budući razvoj događaja

S ciljem nadopune razina uzajamne pomoći predviđene ovim Protokolom Posebni trgovinski odbor za carinsku suradnju i pravila o podrijetlu može donijeti odluku o proširenju ovog Protokola utvrđivanjem dogovora o posebnim sektorima ili pitanjima u skladu s odnosnim carinskim zakonodavstvom stranaka.


PROTOKOL O KOORDINACIJI SOCIJALNE SIGURNOSTI

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak SSC.1.

Definicije

Za potrebe ovog Protokola primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„djelatnost kao zaposlena osoba” znači bilo koja djelatnost ili istovjetna situacija koja se takvom smatra u svrhu primjene zakonodavstva o socijalnoj sigurnosti države u kojoj postoji takva djelatnost ili istovjetna situacija;

(b)

„djelatnost kao samozaposlena osoba” znači bilo koja djelatnost ili istovjetna situacija koja se takvom smatra u svrhu primjene zakonodavstva o socijalnoj sigurnosti države u kojoj postoji takva djelatnost ili istovjetna situacija;

(c)

„usluge potpomognute oplodnje” znači sve medicinske, kirurške ili porodničke usluge koje se pružaju kako bi se osobi pomoglo u začeću djeteta;

(d)

„davanja u naravi” znači:

i.

za potrebe glave III. poglavlja 1., davanja u naravi predviđena na temelju zakonodavstva države kojima je svrha pružiti, staviti na raspolaganje ili izravno platiti trošak zdravstvene zaštite i proizvoda i usluga povezanih s tom zaštitom odnosno izvršiti povrat takvih troškova;

ii.

za potrebe glave III. poglavlja 2., sva davanja u naravi koja se odnose na ozljede na radu i profesionalne bolesti, na način kako su definirane u podtočki i. i predviđene u sustavima osiguranja za slučaj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u državama;

(e)

„razdoblje odgoja djeteta” odnosi se na svako razdoblje koje se priznaje na temelju mirovinskog zakonodavstva države ili na temelju kojeg se ostvaruje pravo na dodatak uz mirovinu izričito zbog toga što je osoba odgajala dijete, bez obzira na način izračuna tih razdoblja te jesu li ostvarena za vrijeme odgoja djeteta ili su priznata retroaktivno;

(f)

„državni službenik” znači osoba koju takvom smatra ili tako prema njoj postupa država uprave koja ga zapošljava;

(g)

„nadležno tijelo” znači, u odnosu na svaku državu, ministar, ministri ili drugo istovjetno tijelo odgovorno za sustave socijalne sigurnosti u dotičnoj državi u cjelini ili nekom njezinu dijelu;

(h)

„nadležna ustanova” znači:

i.

ustanova kod koje je dotična osoba osigurana u vrijeme podnošenja zahtjeva za davanje; ili

ii.

ustanova kod koje dotična osoba ima ili bi imala pravo na davanja ako dotična osoba ili član (članovi) njezine obitelji boravi u državi u kojoj se nalazi ustanova; ili

iii.

ustanova koju je odredilo nadležno tijelo dotične države; ili

iv.

u slučaju sustava koji se odnosi na obveze poslodavca s obzirom na davanja navedena u članku SSC.3. stavku 1. ili uključeni poslodavac ili osiguravatelj ili, u nedostatku navedenih, tijelo koje je odredilo nadležno tijelo dotične države;

(i)

„nadležna država” znači država u kojoj se nalazi nadležna ustanova;

(j)

„posmrtna pripomoć” znači jednokratna isplata za slučaj smrti, osim paušalnih davanja iz točke (w);

(k)

„obiteljsko davanje” znači sva davanja u naravi ili novčana davanja za podmirivanje obiteljskih troškova;

(l)

„pogranični radnik” znači bilo koja osoba koja obavlja djelatnost kao zaposlena ili samozaposlena osoba u jednoj državi, a boravi u drugoj državi u koju se u pravilu vraća dnevno ili najmanje jednom tjedno;

(m)

„domaća baza” znači mjesto iz kojeg član posade uobičajeno počinje i u kojem uobičajeno završava trajanje dužnosti ili niz takvih razdoblja i u kojem, pod uobičajenim uvjetima, prijevoznik/zračni prijevoznik nije nadležan za smještaj dotičnog člana posade;

(n)

„ustanova” znači, u odnosu na svaku državu, tijelo odgovorno za primjenu cjelokupnog zakonodavstva ili njegova dijela;

(o)

„ustanova mjesta boravišta” i „ustanova mjesta privremenog boravka” znači ustanova nadležna za pružanje davanja u mjestu gdje dotčna osoba boravi odnosno ustanova nadležna za pružanje davanja u mjestu u kojem dotična osoba privremeno boravi, u skladu sa zakonodavstvom koje primjenjuje ta ustanova ili, ako ne postoji takva ustanova, ustanova koju je odredilo nadležno tijelo dotične države;

(p)

„osigurana osoba”, u odnosu na grane socijalne sigurnosti obuhvaćene glavom III. poglavljima 1. i 3., znači bilo koja osoba koja udovoljava uvjetima zakonodavstva države nadležne na temelju glave II. za stjecanje prava na davanja, uzimajući u obzir odredbe ovog Protokola;

(q)

„zakonodavstvo” znači, u odnosu na svaku državu, zakoni i drugi propisi i druge zakonske odredbe te sve druge provedbene mjere koje se odnose na grane socijalne sigurnosti obuhvaćene člankom SSC.3. stavkom 1., ali isključuje ugovorne odredbe koje ne služe za provedbu obveze osiguranja koja proizlazi iz zakona i drugih propisa iz ove točke ili koje su predmet odluke tijela javne vlasti koja ih čini obveznima ili proširuje njihovo područje primjene, uz uvjet da dotična država o tome da izjavu i o njoj obavijesti Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti. Europska unija objavljuje takvu izjavu u Službenom listu Europske unije.

(r)

„davanje za dugotrajnu njegu” znači davanje u naravi ili novčano davanje čija je svrha rješavati potrebe za njegom osobe kojoj je zbog oštećenja potrebna znatna pomoć, među ostalim pomoć druge osobe ili osoba u obavljanju osnovnih aktivnosti svakodnevnog života tijekom duljeg razdoblja kako bi se poduprla njihova osobna autonomija; to uključuje davanja koja se u istu svrhu odobravaju osobi koja pruža takvu pomoć;

(s)

„član obitelji” znači:

i.

(A)

bilo koja osoba definirana ili priznata kao član obitelji ili osoba određena kao član kućanstva zakonodavstvom na temelju kojeg se pružaju davanja;

(B)

što se tiče davanja u naravi na temelju glave III. poglavlja 1., svaka osoba definirana ili priznata kao član obitelji ili osoba određena kao član kućanstva zakonodavstvom države u kojoj ta osoba boravi;

ii.

ako se zakonodavstvom države koje se primjenjuje na temelju podtočke i. ne razlikuju članovi obitelji i ostale osobe na koje se primjenjuje, članovima obitelji smatraju se bračni drug, maloljetna djeca i uzdržavana djeca koja su punoljetna;

iii.

ako se na temelju zakonodavstva koje se primjenjuje na temelju podtočaka i. i ii. osoba smatra članom obitelji ili članom kućanstva samo ako živi u istom kućanstvu kao i osigurana osoba ili umirovljenik, ovaj se uvjet smatra ispunjenim ako osoba na koju se to odnosi uglavnom ovisi o osiguranoj osobi ili umirovljeniku;

(t)

„razdoblje zaposlenja” ili „razdoblje samozaposlenja” znači razdoblja koja zakonodavstvo na temelju kojeg su navršena određuje ili priznaje kao takva, kao i sva razdoblja koja se takvima smatraju, ako ih to zakonodavstvo smatra istovjetnima razdobljima zaposlenja ili razdobljima samozaposlenja;

(u)

„razdoblje osiguranja” znači razdoblja doprinosa, zaposlenja ili samozaposlenja, određena ili priznata kao razdoblja osiguranja prema zakonodavstvu na temelju kojih su navršena ili se smatraju navršenima, kao i sva razdoblja koja se takvima smatraju, ako se prema tom zakonodavstvu smatraju istovjetnima razdobljima osiguranja;

(v)

„razdoblje boravka” znači razdoblja koje zakonodavstvo na temelju kojih su navršena ili se smatraju navršenima određuje ili priznaje kao takva;

(w)

„mirovina” obuhvaća ne samo mirovine već i paušalna davanja koja ih mogu zamijeniti te davanja u obliku povrata doprinosa i, podložno odredbama glave III., povećanja na ime revalorizacije ili dodatne doplatke;

(x)

„predmirovinsko davanje” znači sva novčana davanja, osim davanja za nezaposlenost ili prijevremene starosne mirovine, koja od određene dobi stječu radnici koji su smanjili, prestali ili obustavili svoje plaćene djelatnosti do starosne dobi na osnovi koje stječu pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, čije ostvarivanje ne ovisi o tome da određena osoba mora biti na raspolaganju službama zapošljavanja nadležne države; „prijevremena starosna mirovina” znači mirovina koja se stječe prije uobičajene dobi za priznavanje prava na mirovinu i koja se dalje ostvaruje nakon što osoba napuni spomenutu dob ili se zamjenjuje drugom starosnom mirovinom;

(y)

„izbjeglica” ima značenje koje joj je dodijeljeno u članku 1. Konvencije o statusu izbjeglica, potpisane u Ženevi 28. srpnja 1951.;

(z)

„registrirano sjedište ili mjesto poslovanja” znači registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u kojem se donose temeljne odluke poduzeća i obavljaju funkcije njegove središnje uprave;

(aa)

„boravište” znači mjesto gdje osoba obično boravi;

(bb)

„posebna novčana nedoprinosna davanja” znači ona novčana nedoprinosna davanja:

i.

čija je namjena pružiti:

(A)

dopunsko, zamjensko ili pomoćno osiguranje za slučaj rizika koje obuhvaćaju grane socijalne sigurnosti iz članka SSC.3. stavka 1. i koje osobama na koje se odnosi jamči najniži prihod dohodak za životne troškove uzimajući u obzir gospodarsku i socijalnu situaciju u državi na koju se to odnosi; ili

(B)

samo posebnu zaštitu osoba s invaliditetom, usko povezanu sa socijalnim okruženjem osobe na koju se to odnosi u određenoj državi; i

ii.

ako se financiranje isključivo izvodi iz obveznog oporezivanja namijenjenog za pokriće općih javnih rashoda, a uvjeti za pružanje i izračun davanja ne ovise o doprinosima korisnika. Međutim, davanja koja se pružaju kako bi se dopunilo doprinosno davanje ne smatraju se doprinosnim davanjima samo zbog tog razloga;

(cc)

„posebni sustav za državne službenike” znači svaki sustav socijalne sigurnosti koji je različit od općeg sustava socijalne sigurnosti za zaposlene osobe u dotičnoj državi i kojim su izravno obuhvaćeni svi državni službenici ili određene kategorije državnih službenika;

(dd)

„osoba bez državljanstva” ima značenje koje joj je dodijeljeno u članku 1. Konvencije o statusu osoba bez državljanstva, potpisane u New Yorku 28. rujna 1954.;

(ee)

„privremeni boravak” znači boravak na određeno vrijeme.

Članak SSC.2.

Obuhvaćene osobe

Ovaj se Protokol primjenjuje na osobe, uključujući osobe bez državljanstva i izbjeglice, na koje se primjenjuje ili se primjenjivalo zakonodavstvo jedne ili više država, kao i na članove njihovih obitelji i nadživjele osobe.

Članak SSC.3.

Obuhvaćena pitanja

1.

Ovaj se Protokol primjenjuje na sljedeće grane socijalne sigurnosti:

(a)

davanja za slučaj bolesti;

(b)

davanja za majčinstvo i istovjetna davanja za očinstvo;

(c)

invalidska davanja;

(d)

davanja za slučaj starosti;

(e)

davanja za nadživjele osobe;

(f)

davanja za ozljede na radu i profesionalne bolesti;

(g)

posmrtnu pripomoć;

(h)

davanja za nezaposlenost;

(i)

predmirovinska davanja;

2.

Ako Prilogom SSC-6. nije predviđeno drukčije, ovaj se Protokol primjenjuje na opće i posebne sustave socijalne sigurnosti, bilo da su doprinosni ili nedoprinosni, te na sustave koji se odnose na obveze poslodavca ili vlasnika broda.

3.

Odredbe glave III. međutim ne utječu na zakonodavne odredbe bilo koje države koje se odnose na obveze vlasnika broda.

4.

Ovaj se Protokol ne primjenjuje na:

(a)

posebna novčana nedoprinosna davanja navedena u dijelu 1. Priloga SSC-1.;

(b)

socijalnu i medicinsku skrb;

(c)

davanja u odnosu na koje država preuzima odgovornost za štetu prema osobama i predviđa nadoknadu, poput nadoknada za žrtve rata i vojnih djelovanja ili njihovih posljedica; žrtve zločina, ubojstva ili terorističkih djela; žrtve kojima su štetu nanijeli agenti države pri obavljanju svojih dužnosti ili žrtve koje su pretrpjele štetu zbog političkih ili vjerskih razloga ili zbog svog podrijetla;

(d)

davanja za dugotrajnu njegu koja su navedena u dijelu 2. Priloga SSC-1.;

(e)

usluge potpomognute oplodnje;

(f)

isplate koje su povezane s granom socijalne sigurnosti navedenom u stavku 1. i koje su:

i.

plaćene radi pokrivanja troškova grijanja u hladnim vremenskim uvjetima; i

ii.

navedene u dijelu 3. Priloga SSC-1;

(g)

obiteljska davanja.

Članak SSC.4.

Nediskriminacija među državama članicama

1.

Dogovori za koordinaciju socijalne sigurnosti uspostavljeni u ovom Protokolu temelje se na načelu nediskriminacije među državama članicama.

2.

Ovim se člankom ne dovode u pitanje dogovori postignuti između Ujedinjene Kraljevine i Irske u vezi sa Zajedničkim putnim prostorom.

Članak SSC.5.

Jednako postupanje

1.

Ako ovim Protokolom nije predviđeno drukčije, kad je riječ o granama socijalne sigurnosti obuhvaćenima člankom SSC.3. stavkom 1., osobe na koje se ovaj Protokol primjenjuje uživaju ista prava i podliježu istim obvezama na temelju zakonodavstva bilo koje države kao i njezini državljani.

2.

Ova se odredba ne primjenjuje na pitanja iz članka SSC.3. stavka 4.

Članak SSC.6.

Jednako postupanje s davanjima, dohotkom, činjenicama ili događajima

Ako ovim Protokolom nije predviđeno drukčije, države osiguravaju primjenu načela jednakog postupanja s davanjima, dohotkom, činjenicama ili događajima kako slijedi:

(a)

ako, na temelju zakonodavstva nadležne države, primitak davanja iz sustava socijalne sigurnosti i drugog dohotka ima određene pravne učinke, relevantne odredbe tog zakonodavstva također se primjenjuju na primitak istovjetnih davanja stečenih na temelju zakonodavstva druge države ili na dohodak ostvaren u drugoj državi;

(b)

ako se na temelju zakonodavstva nadležne države pravni učinci pripisuju određenim činjenicama ili događajima, ta država uzima u obzir slične činjenice ili događaje koji nastanu u nekoj drugoj državi kao da su nastali na njezinu državnom području.

Članak SSC.7.

Zbrajanje razdoblja

Ako ovim Protokolom nije predviđeno drukčije, nadležna ustanova države, u mjeri u kojoj je to potrebno, uzima u obzir razdoblja osiguranja, zaposlenja, samozapošljavanja ili boravišta navršena na temelju zakonodavstva bilo koje druge države kao da je riječ o razdobljima navršenima na temelju zakonodavstva koje ona primjenjuje, ako se njezinim zakonodavstvom navršavanjem razdoblja osiguranja, zaposlenja, samozapošljavanja ili boravišta uvjetuje:

(a)

stjecanje, zadržavanje, trajanje ili ponovna uspostava prava na davanja;

(b)

obuhvaćenost zakonodavstvom; ili

(c)

pristup obveznom, izbornom produženom ili dobrovoljnom osiguranju, odnosno izuzeću od njega.

Članak SSC.8.

Odstupanje od pravila o boravištu

Države osiguravaju primjenu načela prenosivosti novčanih davanja u skladu s točkama (a) i (b):

(a)

Novčana davanja koja se isplaćuju na temelju zakonodavstva države ili na temelju ovog Protokola ne podliježu smanjenju, izmjeni, obustavi, ukidanju ili oduzimanju zbog činjenice da korisnik ili članovi njegove obitelji borave u državi različitoj od one u kojoj se nalazi ustanova odgovorna za pružanje davanja.

(b)

Točka (a) ne primjenjuje se na novčana davanja obuhvaćena člankom SSC.3. stavkom 1. točkama (c) i (h).

Članak SSC.9.

Sprečavanje preklapanja davanja

Ako nije predviđeno drukčije, ovaj Protokol ne omogućuje stjecanje ni zadržavanje prava na više istovrsnih davanja na osnovi jednog te istog razdoblja obveznog osiguranja.

GLAVA II.

ODREĐIVANJE ZAKONODAVSTVA KOJE SE PRIMJENJUJE

Članak SSC.10.

Opća pravila

1.

Na osobe na koje se primjenjuje ovaj Protokol primjenjuje se zakonodavstvo samo jedne države. Takvo se zakonodavstvo utvrđuje u skladu s ovom glavom.

2.

Za potrebe ove glave, za osobe koje primaju novčana davanja zbog ili kao posljedicu njihova obavljanja djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba, smatra se da obavljaju spomenutu djelatnost. To se ne primjenjuje na invalidske, starosne ili obiteljske mirovine, ili na mirovine za ozljede na radu ili profesionalne bolesti, ili na novčane davanja za slučaj bolesti kojima se pokrivaju troškovi liječenja na neograničeni rok.

3.

Podložno člancima SSC.11., SSC.12. i SSC.13.:

(a)

na osobu koja obavlja djelatnost kao zaposlena ili samozaposlena osoba u nekoj državi primjenjuje se zakonodavstvo te države;

(b)

na državnog službenika primjenjuje se zakonodavstvo države kojoj podliježe uprava koja ga zapošljava;

(c)

na ostale osobe na koje se točke (a) i (b) ne primjenjuju, primjenjuje se zakonodavstvo države boravišta, ne dovodeći u pitanje ostale odredbe ovog Protokola koje joj jamče davanja na temelju zakonodavstva jedne ili više drugih država.

4.

Za potrebe ove glave, djelatnost kao zaposlena ili samozaposlena osoba koja se uobičajeno obavlja na pomorskom brodu pod zastavom države smatra se kao djelatnost koja se obavlja u navedenoj državi. Međutim, na osobe zaposlene na brodu koji plovi pod zastavom neke države i prima naknadu za taj posao od poduzeća ili osobe čije je registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u drugoj državi, primjenjuje se zakonodavstvo potonje države ako ta osoba u toj državi boravi. Poduzeće ili osoba koja isplaćuje plaću smatra se poslodavcem u smislu navedenog zakonodavstva.

5.

Djelatnost u svojstvu člana letačke ili kabinske posade koji obavlja usluge opsluživanja putnika ili usluge povezane s teretom smatra se djelatnošću koja se obavlja u državi u kojoj se nalazi domaća baza.

Članak SSC.11.

Upućeni radnici

1.

Odstupajući od članka SSC.10. stavka 3. i kao prijelazna mjera u odnosu na situaciju koja je postojala prije stupanja na snagu ovog Sporazuma, sljedeća pravila u pogledu primjenjivog zakonodavstva primjenjuju se između država članica navedenih u kategoriji A u Prilogu SSC-8. i Ujedinjene Kraljevine:

(a)

na osobu koja obavlja djelatnost kao zaposlena osoba u državi za poslodavca koji ondje uobičajeno obavlja svoje djelatnosti i koju je taj poslodavac uputio u drugu državu radi obavljanja posla za tog poslodavca i nadalje se primjenjuje zakonodavstvo prve države, pod uvjetom da:

i.

trajanje takvog posla nije dulje od 24 mjeseca; i

ii.

ta osoba ne šalje se kako bi zamijenila drugog upućenog radnika.

(b)

na osobu koja uobičajeno obavlja djelatnost kao samozaposlena osoba u jednoj državi i odlazi obavljati sličnu djelatnost u drugoj državi, i nadalje se primjenjuje zakonodavstvo prve države, pod uvjetom da predviđeno trajanje takve djelatnosti nije dulje od 24 mjeseca.

2.

Do datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma Unija obavješćuje Ujedinjenu Kraljevinu o tome u kojoj od sljedećih kategorija se nalazi svaka država članica:

(a)

Kategorija A: Država članica obavijestila je Uniju da želi odstupiti od članka SSC.10. u skladu s ovim člankom;

(b)

Kategorija B: Država članica obavijestila je Uniju da ne želi odstupiti od članka SSC.10.; ili

(c)

Kategorija C: Država članica nije navela želi li odstupiti od članka SSC.10.

3.

Dokument iz stavka 2. postaje sadržaj Priloga SSC-8. na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma.

4.

Za države članice koje su na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma navedene u kategoriji A primjenjuje se stavak 1. točke (a) i (b).

5.

Za države članice koje su na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma navedene u kategoriji C, stavak 1. točke (a) i (b) primjenjuju se kao da je ta država članica bila navedena u kategoriji A mjesec dana nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma. Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti premješta državu članicu iz kategorije C u kategoriju A ako Unija obavijesti Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti da ta država članica želi takvo premještanje.

6.

Mjesec dana nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma kategorije B i C prestat će postojati. Stranke objavljuju ažurirani Prilog SSC-8. što je prije moguće nakon toga. Za potrebe stavka 1. smatra se da od datuma navedene objave Prilog SSC-8. sadržava samo države članice kategorije A.

7.

Ako se osoba nalazi u situaciji iz stavka 1. koja uključuje državu članicu kategorije C prije objave ažuriranog Priloga SSC-8. u skladu sa stavkom 6., stavak 1. i dalje se primjenjuje na tu osobu tijekom obavljanja njezine djelatnosti na temelju stavka 1.

8.

Unija obavješćuje Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti ako država članica želi biti uklonjena iz kategorije A Priloga SSC-8., a Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti na zahtjev Unije uklanja tu državu članicu iz kategorije A Priloga SSC-8. Stranke objavljuju ažurirani Prilog SSC-8. koji se primjenjuje od prvog dana drugog mjeseca nakon što Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti primi zahtjev.

9.

Ako se osoba nalazi u situaciji iz stavka 1. prije objave ažuriranog Priloga SSC-8. u skladu sa stavkom 8., stavak 1. i dalje se primjenjuje na tu osobu tijekom obavljanja djelatnosti navedene osobe na temelju stavka 1.

Članak SSC.12.

Obavljanje djelatnosti u dvije ili više država

1.

Na osobu koja uobičajeno obavlja djelatnost kao zaposlena osoba u jednoj državi članici ili više njih te u Ujedinjenoj Kraljevini primjenjuje se:

(a)

zakonodavstvo države boravišta ako ta osoba obavlja znatan dio svoje djelatnosti u toj državi; ili

(b)

ako ne obavlja znatan dio svoje djelatnosti u državi boravišta:

i.

zakonodavstvo države u kojoj se nalazi registrirano sjedište ili mjesto poslovanja poduzeća ili poslodavca ako tu osobu zapošljava jedno poduzeće ili poslodavac; ili

ii.

zakonodavstvo države u kojoj se nalazi registrirano sjedište ili mjesto poslovanja poduzećâ ili poslodavaca ako tu osobu zapošljavaju dva ili više poduzeća ili poslodavaca koji imaju registrirano sjedište ili mjesto poslovanja samo u jednoj državi; ili

iii.

zakonodavstvo države u kojoj se nalazi registrirano sjedište ili mjesto poslovanja poduzeća ili poslodavca, osim države boravišta, ako tu osobu zapošljavaju dva ili više poduzeća ili poslodavaca koji imaju registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u državi članici i u Ujedinjenoj Kraljevini, od kojih je jedna država boravišta; ili

iv.

zakonodavstvo države boravišta ako je zapošljavaju dva ili više poduzeća ili poslodavaca, od kojih najmanje dva imaju registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u različitim državama koje nisu država boravišta.

2.

Osoba koja uobičajeno obavlja djelatnost kao samozaposlena osoba u jednoj državi članici ili više njih te u Ujedinjenoj Kraljevini podliježe:

(a)

zakonodavstvu države boravišta ako ta osoba obavlja znatan dio svoje djelatnosti u toj državi; ili

(b)

zakonodavstvu države u kojoj je središte interesa djelatnosti te osobe ako ta osoba nema boravište u jednoj od država u kojoj obavlja znatan dio svoje djelatnosti.

3.

Osoba koja uobičajeno obavlja djelatnost kao zaposlena osoba i djelatnost kao samozaposlena osoba u najmanje dvije države podliježe zakonodavstvu države u kojoj obavlja djelatnost kao zaposlena osoba ili, ako obavlja takvu djelatnost u najmanje dvije države, zakonodavstvu utvrđenom u skladu sa stavkom 1.

4.

Na osobu koja je kao državni službenik zaposlena od strane države te koja obavlja djelatnost kao zaposlena ili samozaposlena osoba u jednoj ili više drugih država primjenjuje se zakonodavstvo države koje se primjenjuje i na upravu koja je zapošljava.

5.

Osoba koja uobičajeno obavlja djelatnost kao zaposlena osoba u dvije ili više država članica (a ne u Ujedinjenoj Kraljevini) podliježe zakonodavstvu Ujedinjene Kraljevine ako ta osoba ne obavlja znatan dio navedene djelatnosti u državi boravišta te:

(a)

tu osobu zapošljava jedno ili više poduzeća ili poslodavaca, od kojih svi imaju registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u Ujedinjenoj Kraljevini;

(b)

ta osoba ima boravište u državi članici i zapošljavaju je dva ili više poduzeća ili poslodavaca, od kojih svi imaju registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u Ujedinjenoj Kraljevini i državi članici boravišta;

(c)

ta osoba ima boravište u Ujedinjenoj Kraljevini i zapošljavaju je dva ili više poduzeća ili poslodavaca, od kojih najmanje dva imaju registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u različitim državama članicama; ili

(d)

ta osoba ima boravište u Ujedinjenoj Kraljevini i zapošljava je jedno ili više poduzeća ili poslodavaca, od kojih nijedan nema registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u drugoj državi.

6.

Na osobu koja uobičajeno obavlja djelatnost kao samozaposlena osoba u dvije ili više država članica (a ne u Ujedinjenoj Kraljevini) no ne obavlja znatan dio te djelatnosti u državi boravišta primjenjuje se zakonodavstvo Ujedinjene Kraljevine ako se središte interesa njezine djelatnosti nalazi u Ujedinjenoj Kraljevini.

7.

Stavak 6. ne primjenjuje se u slučaju osobe koja uobičajeno obavlja djelatnost kao zaposlena osoba i kao samozaposlena osoba u dvije ili više država članica.

8.

S osobama iz stavaka od 1. do 6. se za potrebe zakonodavstva utvrđenog u skladu s ovim odredbama postupa kao da sve svoje djelatnosti obavljaju u svojstvu zaposlenih ili samozaposlenih osoba i kao da sav svoj dohodak ostvaruju u dotičnoj državi.

Članak SSC.13.

Dobrovoljno osiguranje ili izborno produženo osiguranje

1.

Članci SSC.10., SSC.11. i SSC.12. ne primjenjuju se na dobrovoljno osiguranje ili izborno produženo osiguranje ako, u pogledu jedne od grana iz članka SSC.3., u državi ne postoji isključivo dobrovoljni sustav osiguranja.

2.

Ako na temelju zakonodavstva države osoba na koju se to odnosi podliježe obveznom osiguranju u toj državi, na nju se ne mora primjenjivati sustav dobrovoljnog osiguranja ili sustav izbornog produženog osiguranja u drugoj državi. U svim ostalim slučajevima u kojima za određenu granu postoji izbor između nekoliko sustava dobrovoljnog osiguranja ili izbornog produženog osiguranja, osoba na koju se to odnosi pridružuje se samo sustavu po svojem izboru.

3.

Međutim, što se tiče invalidskih davanja, davanja za slučaj starosti ili davanja za nadživjele osobe, osoba na koju se to odnosi može se pridružiti sustavu dobrovoljnog ili izbornog produženog osiguranja države čak i ako se na nju obvezno primjenjuje zakonodavstvo druge države, uz uvjet da se u jednoj fazi njezine karijere na nju primjenjivalo zakonodavstvo prve države zbog ili kao posljedica djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba i ako se takvo preklapanje izričito ili prešutno dozvoljava na temelju zakonodavstva prve države.

4.

Ako zakonodavstvo države kao uvjet za dobrovoljno osiguranje ili izborno produženo osiguranje odredi boravište u toj državi ili prethodno obavljanje djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba, članak SSC.6. točka (b) primjenjuje se samo na osobe na koje se u nekoj ranijoj fazi primjenjivalo zakonodavstvo te države na temelju djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba.

Članak SSC.14.

Obveze poslodavca

1.

Poslodavac koji ima registrirano sjedište ili mjesto poslovanja izvan nadležne države ispunjava sve obveze utvrđene zakonodavstvom koje se primjenjuje na njegove zaposlenike, a posebno obvezu uplate doprinosa predviđenih tim zakonodavstvom, kao da ima registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u nadležnoj državi.

2.

Poslodavac kojem mjesto poslovanja nije u onoj državi čije se zakonodavstvo primjenjuje i zaposlenik mogu se sporazumjeti da zaposlenik može ispunjavati poslodavčeve obveze uplate doprinosa u njegovo ime, ne dovodeći u pitanje poslodavčeve temeljne obveze. Poslodavac šalje obavijest o takvom dogovoru nadležnoj ustanovi te države.

GLAVA III.

POSEBNE ODREDBE O RAZLIČITIM KATEGORIJAMA DAVANJA

POGLAVLJE 1.

DAVANJA ZA SLUČAJ BOLESTI, DAVANJA ZA MAJČINSTVO I ISTOVJETNA DAVANJA ZA OČINSTVO

ODJELJAK 1.

OSIGURANE OSOBE I ČLANOVI NJIHOVIH OBITELJI, OSIM UMIROVLJENIKA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI

Članak SSC.15.

Boravište u državi koja nije nadležna država

Osigurana osoba ili članovi njezine obitelji koji borave u državi koja nije nadležna država ostvaruju u državi boravišta pravo na davanja u naravi koja, u ime nadležne ustanove, pruža ustanova mjesta boravišta, u skladu sa zakonodavstvom koje primjenjuje, kao da su dotične osobe osigurane na temelju navedenog zakonodavstva.

Članak SSC.16.

Privremeni boravak u nadležnoj državi ako se boravište nalazi u drugoj državi – posebna pravila za članove obitelji pograničnih radnika

1.

Ako stavkom 2. nije predviđeno drukčije, osigurana osoba i članovi njezine obitelji iz članka SSC.15. također imaju pravo na davanja u naravi tijekom privremenog boravišta u nadležnoj državi. Davanja u naravi pruža nadležna ustanova o vlastitu trošku, u skladu sa zakonodavstvom koje primjenjuje, kao da dotične osobe borave u toj državi.

2.

Članovi obitelji pograničnog radnika imaju pravo na davanja u naravi tijekom njihova privremenog boravka u nadležnoj državi.

Međutim, ako je nadležna država navedena u Prilogu SSC-2., članovi obitelji pograničnog radnika koji imaju boravište u istoj državi kao i pogranični radnik imaju pravo na davanja u naravi u nadležnoj državi isključivo pod uvjetima utvrđenima u članku SSC.17. stavku 1.

Članak SSC.17.

Privremeni boravak izvan nadležne države

1.

Ako stavkom 2. nije predviđeno drukčije, osigurana osoba i članovi njezine obitelji koji privremeno borave u državi koja nije nadležna država imaju pravo na davanja u naravi koje u ime nadležne ustanove pruža ustanova mjesta privremenog boravka u skladu sa zakonodavstvom koje primjenjuje kao da su dotične osobe osigurane na temelju tog zakonodavstva ako:

(a)

davanja u naravi postanu nužna zbog medicinskih razloga tijekom njihova boravka, prema mišljenju pružatelja davanja u naravi, uzimajući u obzir prirodu davanja i očekivano trajanje privremenog boravka;

(b)

osoba nije otputovala u tu državu u svrhu ostvarivanja davanja u naravi, ako ta osoba nije putnik ili član posade na plovilu ili zrakoplovu koji putuje u tu državu i ako davanja u naravi nisu postala nužna zbog medicinskih razloga tijekom putovanja ili leta; i

(c)

valjan dokument o pravu predočen je u skladu s člankom SSCI.22 stavkom 1. Priloga SSC-7.

2.

U dodatku SSCI-2. Prilogu SSC-7. navodi se popis davanja u naravi za koja je, da bi se mogla ostvariti tijekom privremenog boravka u drugoj državi, potreban prethodni dogovor između dotične osobe i ustanove koja pruža skrb.

Članak SSC.18.

Putovanje s ciljem primanja davanja u naravi – odobrenje za primjereno liječenje izvan države boravišta

1.

Ako ovim Protokolom nije predviđeno drukčije, osigurana osoba koja putuje u drugu državu s ciljem primanja davanja u naravi tijekom privremenog boravka traži odobrenje nadležne ustanove.

2.

Osigurana osoba kojoj je nadležna ustanova odobrila odlazak u drugu državu radi liječenja primjerenog njezinu stanju, ostvaruje pravo na davanja u naravi koja joj u ime nadležne ustanove pruža ustanova mjesta privremenog boravka, u skladu sa zakonodavstvom koje primjenjuje, kao da je osigurana na temelju navedenog zakonodavstva. Odobrenje se izdaje ako je dotično liječenje uvršteno u davanja predviđena zakonodavstvom države u kojoj dotična osoba boravi i ako ga ne može ostvariti unutar medicinski opravdanog vremenskog razdoblja, uzimajući u obzir njezino aktualno zdravstveno stanje i vjerojatan tijek njezine bolesti.

3.

Stavci 1. i 2. primjenjuju se mutatis mutandis na članove obitelji osigurane osobe.

4.

Ako članovi obitelji osigurane osobe borave u državi različitoj od države u kojoj osigurana osoba boravi, a ta je država izabrala izvršenje povrata na temelju fiksnih iznosa, trošak davanja u naravi iz stavka 2. snosi ustanova mjesta boravišta članova obitelji. U tom slučaju, za potrebe stavka 1., ustanova mjesta boravišta članova obitelji smatra se nadležnom ustanovom.

Članak SSC.19.

Novčana davanja

1.

Osigurana osoba i članovi njezine obitelji koji borave ili privremeno borave u državi različitoj od nadležne države imaju pravo na novčana davanja koja pruža nadležna ustanova u skladu sa zakonodavstvom koje primjenjuje. Na temelju dogovora nadležne ustanove i ustanove mjesta boravišta ili privremenog boravka takva davanja može, međutim, pružiti ustanova mjesta boravišta ili privremenog boravka na teret nadležne ustanove u skladu sa zakonodavstvom nadležne države.

2.

Nadležna ustanova države čijim se zakonodavstvom propisuje da se izračun novčanih davanja temelji na prosječnom dohotku ili prosječnoj osnovici za plaćanje doprinosa utvrđuje takav prosječni dohodak ili prosječnu osnovicu za plaćanje doprinosa isključivo pozivanjem na dohotke koji su potvrđeni kao isplaćeni, ili na osnovice za plaćanje doprinosa koje se primjenjuju tijekom razdoblja navršenih na temelju navedenog zakonodavstva.

3.

Nadležna ustanova države čijim se zakonodavstvom propisuje da se izračun novčanih davanja temelji na standardnom dohotku uzima u obzir isključivo standardni dohodak ili, ako je to primjereno, prosjek standardnih dohodaka za razdoblja navršena na temelju navedenog zakonodavstva.

4.

Stavci 2. i 3. primjenjuju se mutatis mutandis na slučajeve u kojima zakonodavstvo koje primjenjuje nadležna ustanova predviđa posebno referentno razdoblje koje odgovara u dotičnom slučaju u potpunosti ili djelomično razdobljima koje je određena osoba navršila na temelju zakonodavstva jedne ili više drugih država.

Članak SSC.20.

Podnositelji zahtjeva za mirovinu

1.

Osigurana osoba koja poslije podnošenja zahtjeva za mirovinu ili tijekom odlučivanja o njemu izgubi pravo na davanja u naravi na temelju zakonodavstva države koja je posljednja bila nadležna i nadalje ima pravo na davanja u naravi na temelju zakonodavstva države u kojoj boravi, uz uvjet da podnositelj zahtjeva za mirovinu ispunjava uvjete osiguranja prema zakonodavstvu države iz stavka 2. Pravo na davanja u naravi u državi boravišta također se primjenjuje na članove obitelji podnositelja zahtjeva za mirovinu.

2.

Davanja u naravi naplativa su od ustanove države koja bi u slučaju priznavanja prava na mirovinu postala nadležna na temelju članaka SSC.21., SSC.22. i SSC.23.

ODJELJAK 2.

POSEBNE ODREDBE ZA UMIROVLJENIKE I ČLANOVE NJIHOVIH OBITELJI

Članak SSC.21.

Pravo na davanja u naravi na temelju zakonodavstva države boravišta

Osoba koja primi mirovinu ili mirovine na temelju zakonodavstva dviju ili više država, od kojih je jedna država boravišta, i koja ima pravo na davanja u naravi na temelju zakonodavstva te države, prima, kao i članovi njezine obitelji, takva davanja u naravi od strane i na teret ustanove mjesta boravišta, kao da je ta osoba umirovljenik čija se mirovina isplaćuje isključivo na temelju zakonodavstva te države.

Članak SSC.22.

Slučajevi kada nema prava na davanja u naravi na temelju zakonodavstva države boravišta

1.

Osoba koja:

(a)

ima boravište u državi;

(b)

prima mirovinu ili mirovine na temelju zakonodavstva jedne ili više država; i

(c)

nema prava na davanja u naravi na temelju zakonodavstva države boravišta,

ipak prima ta davanja za sebe i članove svoje obitelji, u mjeri u kojoj bi umirovljenik na njih imao pravo na temelju zakonodavstva države nadležne za njegovu mirovinu ili barem jedne od nadležnih država da je ta osoba imala boravište u toj državi. Davanja u naravi pruža ustanova mjesta boravišta na teret ustanove iz stavka 2., kao da dotična osoba ima pravo na mirovinu i davanja u naravi na temelju zakonodavstva te države.

2.

U slučajevima obuhvaćenim stavkom 1., trošak davanja u naravi snosi ustanova kako je utvrđena u skladu sa sljedećim pravilima:

(a)

ako se smatra da umirovljenik ima pravo na davanja u naravi na temelju zakonodavstva jedne države, trošak tih davanja snosi nadležna ustanova te države;

(b)

ako se smatra da umirovljenik ima pravo na davanja u naravi na temelju zakonodavstva dviju ili više država, trošak tih davanja snosi nadležna ustanova države čije se zakonodavstvo na tu osobu najdulje primjenjivalo;

(c)

ako bi primjena pravila iz točke (b) dovela do toga da je nekoliko institucija odgovorno za trošak tih davanja, trošak snosi nadležna ustanova države čije se zakonodavstvo na umirovljenika posljednje primjenjivalo.

Članak SSC.23.

Mirovine na temelju zakonodavstva jedne ili više država koje nisu država boravišta, ako postoji pravo na davanja u naravi u potonjoj državi

Ako osoba koja koristi mirovinu ili mirovine na temelju zakonodavstva jedne ili više država boravi u državi na temelju čijeg zakonodavstva pravo na primitak davanja u naravi ne ovisi o uvjetima osiguranja ni o uvjetima djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba, a ta osoba ne prima mirovinu od države boravišta, trošak davanja u naravi koje se pružaju toj osobi i članovima njezine obitelji snosi ustanova jedne od država nadležnih za mirovine te osobe utvrđene u skladu s člankom SSC.22. stavkom 2., u mjeri u kojoj bi osoba i članovi njezine obitelji imali pravo na takva davanja da oni borave u toj državi.

Članak SSC.24.

Boravište članova obitelji u državi različitoj od države boravišta umirovljenika

Ako osoba:

(a)

prima mirovinu ili mirovine na temelju zakonodavstva jedne ili više država; i

(b)

ima boravište u državi koja nije država boravišta članova njegove obitelji,

ti članovi obitelji navedene osobe imaju pravo na davanja u naravi od ustanove njihova mjesta boravišta u skladu sa zakonodavstvom koje ta ustanova primjenjuje u mjeri u kojoj umirovljenik ima pravo na davanja u naravi na temelju zakonodavstva države. Troškove snosi nadležna ustanova odgovorna za troškove davanja u naravi koja se umirovljeniku pružaju u državi njegova boravišta.

Članak SSC.25.

Privremeni boravak umirovljenika ili članova njegove obitelji u državi koja nije država njihova boravišta – privremeni boravak u nadležnoj državi – odobrenje za primjereno liječenje izvan države boravišta

1.

Članak SSC.17. primjenjuje se mutatis mutandis na:

(a)

osobu koja prima mirovinu ili mirovine na temelju zakonodavstva jedne ili više država i koja ima pravo na davanja u naravi na temelju zakonodavstva jedne od država koje pružaju svoju mirovinu ili mirovine;

(b)

njezine članove obitelji;

koji privremeno borave u državi različitoj od države boravišta.

2.

Članak SSC.16. stavak 1. primjenjuje se mutatis mutandis na osobe iz stavka 1. kada privremeno borave u državi u kojoj se nalazi nadležna ustanova odgovorna za trošak davanja u naravi koja se umirovljeniku pružaju u državi njegovog boravišta, a ta država je to odabrala te je navedena u Prilogu SSC-3.

3.

Članak SSC.18. primjenjuje se mutatis mutandis na umirovljenika ili članove njegove obitelji koji privremeno borave u državi različitoj od državi boravišta s ciljem da se u toj državi podvrgnu liječenju primjerenom njihovu stanju.

4.

Ako u stavku 5. nije predviđeno drukčije, trošak davanja u naravi iz stavaka od 1. do 3. snosi nadležna ustanova odgovorna za trošak davanja u naravi koja se umirovljeniku pružaju u njegovoj državi boravišta.

5.

Trošak davanja u naravi iz stavka 3. snosi ustanova mjesta boravišta umirovljenika ili članova njegove obitelji ako te osobe borave u državi koja je odabrala izvršenje povrata na temelju fiksnih iznosa. U tim slučajevima, za potrebe stavka 3., ustanova mjesta boravišta umirovljenika ili članova njihove obitelji smatra se nadležnom ustanovom.

Članak SSC.26.

Novčana davanja umirovljenicima

1.

Novčana davanja osobama koje primaju mirovinu ili mirovine na temelju zakonodavstva jedne ili više država isplaćuje nadležna ustanova države u kojoj se nalazi nadležna ustanova odgovorna za trošak davanja u naravi koja se pružaju umirovljeniku u državi njegova boravišta. Članak SSC.19. primjenjuje se mutatis mutandis.

2.

Stavak 1. primjenjuje se i na članove umirovljenikove obitelji.

Članak SSC.27.

Doprinosi umirovljenika

1.

Ustanova države koja je odgovorna na temelju zakonodavstva koje primjenjuje za odbitke na ime doprinosa za davanja za slučaj bolesti, davanja za majčinstvo i istovjetna davanja za očinstvo može zatražiti i naplatiti takve odbitke, izračunane u skladu sa zakonodavstvom koje primjenjuje, samo u mjeri u kojoj trošak davanja na temelju članaka od SSC.21. do SSC.24. snosi ustanova navedene države.

2.

Ako u slučajevima iz članka SSC.23. stjecanje davanja za slučaj bolesti, davanja za majčinstvo i istovjetnih davanja za očinstvo podliježe uplati doprinosa ili sličnim uplatama na temelju zakonodavstva države u kojoj dotični umirovljenik boravi, takvi se doprinosi ne plaćaju na osnovi takvog boravišta.

ODJELJAK 3.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak SSC.28.

Opće odredbe

Članci od SSC.21. do SSC.27. ne primjenjuju se na umirovljenika ili članove obitelji umirovljenika koji imaju pravo na davanja na temelju zakonodavstva države na osnovi djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba. U takvim slučajevima, dotična osoba podliježe, za potrebe ovog poglavlja, člancima od SSC.15. do SSC.19.

Članak SSC.29.

Prednost prava na davanja u naravi – posebno pravilo za pravo članova obitelji na davanja u državi boravišta

1.

Ako stavcima 2. i 3. nije predviđeno drukčije, u slučaju da član obitelji ima samostalno pravo na davanja u naravi na temelju zakonodavstva države ili ovog poglavlja, takvo pravo ima prednost pred izvedenim pravom na davanja u naravi za članove obitelji.

2.

Ako stavkom 3. nije predviđeno drukčije, u slučaju da neovisno pravo u državi boravišta postoji izravno i isključivo na temelju boravišta dotične osobe u toj državi, izvedeno pravo na davanja u naravi ima prednost pred neovisnim pravom.

3.

Neovisno o stavcima 1. i 2., davanja u naravi pružaju se članovima obitelji osigurane osobe na trošak nadležne ustanove u njihovoj državi boravišta, ako:

(a)

ti članovi obitelji imaju boravište u državi na temelju čijeg zakonodavstva pravo na davanja u naravi ne podliježe uvjetima osiguranja ili djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba; i

(b)

supružnik ili osoba koja skrbi o djeci osigurane osobe obavlja djelatnost kao zaposlena ili samozaposlena osoba u toj državi ili prima mirovinu od te države na temelju djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba.

Članak SSC.30.

Povrat troškova među ustanovama

1.

Za davanja u naravi koja je pružila ustanova države u ime ustanove druge države na temelju ovog poglavlja izvršava se povrat troškova u punom iznosu.

2.

Povrat troškova iz stavka 1. utvrđuje se i izvršava u skladu s dogovorima navedenima u Prilogu SSC-7. nakon predočenja dokaza o stvarnom trošku ili na temelju fiksnih iznosa za države čiji je pravni ili upravni ustroj takav da povrat na temelju stvarnih troškova nije primjeren.

3.

Države i njihova nadležna tijela mogu predvidjeti druge metode povrata troškova ili se potpuno odreći povrata troškova među ustanovama u njihovoj nadležnosti.

POGLAVLJE 2.

DAVANJA ZA OZLJEDE NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI

Članak SSC.31.

Pravo na novčana davanja i davanja u naravi

1.

Ne dovodeći u pitanje bilo koje povoljnije odredbe u stavcima 2. i 3. ovog članka, članak SSC.15., članak SSC.16. stavak 1., članak SSC.17. stavak 1. i članak SSC.18. stavak 1. primjenjuju se i na davanja za ozljede na radu ili za profesionalne bolesti.

2.

Osoba koja je pretrpjela ozljedu na radu ili je oboljela od profesionalne bolesti i boravi ili privremeno boravi u državi koja nije nadležna država ima pravo na posebna davanja u naravi iz sustava koji pokriva ozljede na radu i profesionalne bolesti, koja u ime nadležne ustanove pruža ustanova mjesta boravišta ili privremenog boravka u skladu sa zakonodavstvom koje primjenjuje, kao da je osoba osigurana na temelju tog zakonodavstva.

3.

Nadležna ustanova ne može odbiti davanje ovlaštenja predviđenog člankom SSC.18. stavkom 1. osobi koja je pretrpjela ozljedu na radu ili je oboljela od profesionalne bolesti i ima pravo na davanja koja su naplativa od te ustanove ako se liječenje primjereno stanju te osobe ne može osigurati u medicinski opravdanom roku u državi u kojoj ona boravi, uzimajući u obzir trenutačno zdravstveno stanje te osobe i vjerojatan tijek bolesti.

4.

Članak SSC.19. primjenjuje se i na davanja obuhvaćena ovim poglavljem.

Članak SSC.32.

Troškovi prijevoza

1.

Nadležna ustanova države čijim se zakonodavstvom predviđa podmirivanje troškova prijevoza osobe koja je pretrpjela ozljedu na radu ili boluje od profesionalne bolesti do mjesta njezina mjesta boravišta ili do bolnice, podmiruje takve troškove do odgovarajućeg mjesta u državi u kojoj osoba boravi, uz uvjet da ta ustanova prethodno odobri takav prijevoz, propisno uzimajući u obzir razloge koji ga opravdavaju. Takvo se odobrenje ne zahtijeva u slučaju pograničnog radnika.

2.

Nadležna ustanova države čijim se zakonodavstvom predviđa podmirivanje troškova prijevoza tijela osobe preminule zbog ozljede na radu do mjesta pokopa snosi takve troškove, u skladu sa zakonodavstvom koje primjenjuje, do odgovarajućeg mjesta u državi u kojoj je osoba boravila u vrijeme ozljede.

Članak SSC.33.

Davanja za profesionalnu bolest ako je osoba koja boluje od takve bolesti bila izložena istom riziku u više država

Ako je na temelju zakonodavstva dviju ili više država osoba koja je oboljela od profesionalne bolesti obavljala djelatnost koja zbog svoje prirode može uzrokovati navedenu bolest, davanja koja ona ili nadživjele osobe mogu zatražiti isplaćuju se isključivo na temelju zakonodavstva posljednje od tih država čiji su uvjeti zadovoljeni.

Članak SSC.34.

Pogoršanje profesionalne bolesti

U slučaju pogoršanja profesionalne bolesti za koju je osoba koja boluje od takve bolesti primila ili prima davanja na temelju zakonodavstva države, primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)

ako dotična osoba tijekom ostvarivanja davanja nije obavljala djelatnost kao zaposlena ili samozaposlena osoba na temelju zakonodavstva druge države, koja je mogla uzrokovati ili pogoršati bolest o kojoj je riječ, nadležna ustanova prve države snosi troškove davanja na temelju odredaba zakonodavstva koje primjenjuje, uzimajući u obzir pogoršanje;

(b)

ako je dotična osoba tijekom ostvarivanja davanja obavljala takvu djelatnost na temelju zakonodavstva druge države, nadležna ustanova prve države snosi trošak davanja na temelju zakonodavstva koje primjenjuje, ne uzimajući u obzir pogoršanje. Nadležna ustanova druge države odobrava dodatak dotičnoj osobi, čiji je iznos jednak razlici iznosa davanja propisanih nakon pogoršanja i iznosa koji bi bio propisan prije pogoršanja na temelju zakonodavstva koje primjenjuje, da se bolest o kojoj je riječ pojavila na temelju zakonodavstva te države;

(c)

pravila o smanjenju, obustavi ili ukidanju, utvrđena zakonodavstvom države, ne primjenjuju se protiv osoba koje primaju davanja koja pružaju ustanove dviju država u skladu s točkom (b).

Članak SSC.35.

Pravila za uzimanje u obzir posebnih značajki određenog zakonodavstva

1.

Ako ne postoji osiguranje od ozljeda na radu ili profesionalne bolesti u državi u kojoj dotična osoba boravi ili privremeno boravi, ili ako takvo osiguranje postoji, ali nema ustanove odgovorne za pružanje davanja u naravi, ta davanja pruža ustanova mjesta boravišta ili privremenog boravka odgovorna za pružanje davanja u naravi u slučaju bolesti.

2.

Ako nema osiguranja od ozljeda na radu ili profesionalnih bolesti u nadležnoj državi, odredbe ovog poglavlja o davanjima u naravi se, unatoč tome, primjenjuju na osobu koja ima pravo na ta davanja za slučaj bolesti, davanja za majčinstvo ili istovjetna davanja za očinstvo na temelju zakonodavstva te države, ako ta osoba pretrpi ozljedu na radu ili boluje od profesionalne bolesti tijekom boravišta ili privremenog boravka u drugoj državi. Troškove snosi ustanova nadležna za davanja u naravi na temelju zakonodavstva nadležne države.

3.

Članak SSC.6. primjenjuje se na nadležnu ustanovu u državi u pogledu istovjetnosti ozljeda na radu i profesionalnih bolesti koje su se dogodile ili su potvrđene naknadno na temelju zakonodavstva druge države tijekom procjene stupnja nesposobnosti, prava na davanja ili njihova iznosa, uz uvjet da:

(a)

nema nadoknade u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti koja se dogodila ili je prethodno potvrđena na temelju zakonodavstva koje se primjenjuje; i

(b)

nema nadoknade u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti koja se dogodila ili je nakon toga potvrđena na temelju zakonodavstva druge države u okviru kojeg se ozljeda na radu ili profesionalna bolest dogodila ili je potvrđena.

Članak SSC.36.

Povrat troškova među ustanovama

1.

Članak SSC.30. ujedno se primjenjuje na davanja obuhvaćena ovim poglavljem te se povrat troškova izvršava na temelju stvarnih troškova.

2.

Države ili njihova nadležna tijela mogu predvidjeti druge metode povrata troškova ili se potpuno odreći povrata troškova među ustanovama u njihovoj nadležnosti.

POGLAVLJE 3.

POSMRTNA PRIPOMOĆ

Članak SSC.37.

Pravo na pripomoć ako se smrt dogodi u državi koja nije nadležna država ili ako osoba koja ima pravo na pripomoć boravi u državi koja nije nadležna država

1.

Ako osigurana osoba ili član njezine obitelji umre u državi koja nije nadležna država smatra se da se smrt dogodila u nadležnoj državi.

2.

Nadležna ustanova obvezna je isplatiti posmrtnu pripomoć koja osobi pripada na temelju zakonodavstva koje primjenjuje, čak i ako osoba ima pravo boravišta u državi koja nije nadležna država.

3.

Stavci 1. i 2. primjenjuju se i ako smrt nastupi zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Članak SSC.38.

Pružanje davanja u slučaju smrti umirovljenika

1.

U slučaju smrti umirovljenika koji je imao pravo na mirovinu na temelju zakonodavstva jedne države ili na mirovine na temelju zakonodavstva dvije ili više država, u vrijeme kada je taj umirovljenik boravio u državi u kojoj se ne nalazi ustanova odgovorna za trošak davanja u naravi predviđenih na temelju članaka SSC.22. i SSC.23., posmrtna pripomoć koja mu pripada na temelju zakonodavstva koje primjenjuje ta ustanova, pruža ta ustanova na vlastiti teret, kao da je umirovljenik boravio u državi u kojoj se nalazi ta ustanova u vrijeme njegove smrti.

2.

Stavak 1. primjenjuje se mutatis mutandis na članove obitelji umirovljenika.

POGLAVLJE 4.

INVALIDSKA DAVANJA

Članak SSC.39.

Izračun invalidskih davanja

Ne dovodeći u pitanje članak SSC.7., ako, na temelju zakonodavstva nadležne države na temelju glave II. ovog Protokola iznos invalidskih davanja ovisi o trajanju razdobljâ osiguranja, zaposlenja, samozaposlenja ili boravišta, nadležna država nije obvezna uzeti u obzir bilo koje od takvih razdoblja navršenih na temelju zakonodavstva druge države za potrebe izračuna plativog iznosa invalidskog davanja.

Članak SSC.40.

Posebne odredbe o zbrajanju razdoblja

Nadležna ustanova države čijim se zakonodavstvom stjecanje, zadržavanje ili ponovnu uspostavu prava na davanja uvjetuje navršenim razdobljima osiguranja ili boravišta primjenjuje, prema potrebi, članak SSC.46. mutatis mutandis.

Članak SSC.41.

Pogoršanje invalidnosti

U slučaju pogoršanja invalidnosti u pogledu kojeg osoba prima davanja na temelju zakonodavstva države u skladu s ovim Protokolom, davanje se nastavlja pružati u skladu s ovim poglavljem, pri čemu se pogoršanje uzima u obzir.

Članak SSC.42.

Pretvaranje invalidskih davanja u davanja za slučaj starosti

1.

Ako je to predviđeno zakonodavstvom države koja isplaćuje invalidsko davanje u skladu s ovim Protokolom, invalidska davanja pretvaraju se u davanja za slučaj starosti pod uvjetima utvrđenima zakonodavstvom na temelju kojeg se pružaju i u skladu s glavom III. poglavljem 5.

2.

Ako osoba koja prima invalidska davanja može temeljiti zahtjev za davanja za slučaj starosti na zakonodavstvu jedne ili više drugih država, u skladu s člankom SSC.45., bilo koja ustanova koja je odgovorna za pružanje invalidskih davanja na temelju zakonodavstva države nastavlja pružati takvoj osobi invalidska davanja na koja ima pravo na temelju zakonodavstva koje primjenjuje, sve dok stavak 1. ne postane primjenjiv u odnosu na tu ustanovu ili sve dok dotična osoba ispunjava uvjete za takva davanja.

Članak SSC.43.

Posebne odredbe za državne službenike

Članci SSC.7., SSC.39., SSC.41. i SSC.42. te članak SSC.55. stavci 2. i 3. primjenjuju se mutatis mutandis na osobe obuhvaćene posebnim sustavom za državne službenike.

POGLAVLJE 5.

STAROSNE I OBITELJSKE MIROVINE

Članak SSC.44.

Uzimanje u obzir razdoblja odgoja djeteta

1.

Ako se na temelju zakonodavstva države koja je nadležna na temelju glave II. ne uzimaju u obzir razdoblja odgoja djeteta, ustanova države čije se zakonodavstvo, prema glavi II., primjenjivalo na dotičnu osobu jer je obavljala djelatnost kao zaposlena ili samozaposlena osoba na datum kad se, na temelju tog zakonodavstva, razdoblje odgoja djeteta počelo uzimati u obzir u odnosu na dotično dijete i nadalje je dužna uzeti u obzir to razdoblje kao razdoblje odgoja djeteta na temelju svojeg zakonodavstva, kao da je dijete odgajano na njezinu državnom području.

2.

Stavak 1. ne primjenjuje se ako se na dotičnu osobu primjenjuje ili se počne primjenjivati zakonodavstvo druge države na temelju obavljanja djelatnosti zaposlene ili samozaposlene osobe.

Članak SSC.45.

Opće odredbe

1.

Sve nadležne ustanove utvrđuju pravo na davanja, na temelju svih zakonodavstava država koja su se primjenjivala na dotičnu osobu, povodom podnesenog zahtjeva za priznavanje prava, ako dotična osoba nije izričito zatražila odgodu priznavanja prava na davanja za slučaj starosti na temelju zakonodavstva jedne ili više država.

2.

Ako u određenom trenutku dotična osoba ne ispunjava ili više ne ispunjava uvjete utvrđene u svim zakonodavstvima država koja su se na nju primjenjivala, ustanove koje primjenjuju zakonodavstvo čiji su uvjeti ispunjeni ne uzimaju u obzir pri izračunu u skladu s člankom SSC.47. stavkom 1. točkom (a) ili (b) razdoblja navršena na temelju zakonodavstava čiji uvjeti nisu ispunjeni, ili više nisu ispunjeni, ako to ima za posljedicu manji iznos davanja.

3.

Stavak 2. primjenjuje se mutatis mutandis ako dotična osoba izričito zatraži odgodu priznavanja prava na davanja za slučaj starosti.

4.

Novi se izračun obavlja automatski kao da su i kada su uvjeti koji moraju biti ispunjeni na temelju drugih zakonodavstava ispunjeni ili ako osoba zatraži odgodu priznavanja prava na davanja za slučaj starosti u skladu sa stavkom 1., ako razdoblja navršena na temelju drugih propisa nisu već uzeta u obzir na temelju stavka 2. ili 3.

Članak SSC.46.

Posebne odredbe o zbrajanju razdoblja

1.

Ako se zakonodavstvom države priznanje određenih davanja uvjetuje razdobljima osiguranja koja su navršena isključivo obavljanjem posebne djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba ili u zanimanju koje podliježe posebnom sustavu za zaposlene ili samozaposlene osobe, nadležna ustanova te države uzima u obzir razdoblja navršena na temelju zakonodavstva drugih država samo ako su navršena na temelju odgovarajućeg sustava ili, u nedostatku toga, u istom zanimanju ili, ako je to primjereno, u istoj djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba.

Uzevši u obzir tako navršena razdoblja, ako dotična osoba ne ispunjava uvjete za primitak davanja iz posebnog sustava, ta se razdoblja uzimaju u obzir za potrebe pružanja davanja iz općeg sustava ili, u nedostatku toga, sustava koji se primjenjuje na fizičke ili administrativne radnike, ovisno o slučaju, uz uvjet da je dotična osoba bila osigurana u jednom ili drugom od tih sustava.

2.

Razdoblja osiguranja navršena na temelju posebnog sustava države uzimaju se u obzir za potrebe pružanja davanja iz općeg sustava ili, u nedostatku toga, iz sustava druge države koji se primjenjuje, ovisno o slučaju, na fizičke ili administrativne radnike, uz uvjet da je dotična osoba bila uključena u jedan ili drugi od tih sustava, čak i ako su ta razdoblja već uzeta u obzir u potonjoj državi u okviru posebnog sustava.

3.

Ako se zakonodavstvom ili posebnim sustavom države stjecanje, zadržavanje ili ponovna uspostava prava na davanja uvjetuje osiguranjem osobe u vrijeme nastanka osiguranog slučaja, smatra se da je taj uvjet ispunjen ako je dotična osoba prethodno bila osigurana na temelju zakonodavstva ili posebnog sustava te države, te ako je u vrijeme nastanka osiguranog slučaja bila osigurana na temelju zakonodavstva druge države u odnosu na isti osigurani slučaj ili, u nedostatku navedenog, ako joj u odnosu na isti osigurani slučaj pripada davanje na temelju zakonodavstva druge države. Međutim, taj zadnji uvjet smatra se ispunjenim u slučajevima iz članka SSC.52.

Članak SSC.47.

Priznavanje davanja

1.

Nadležna ustanova izračunava pripadajući iznos davanja:

(a)

na temelju zakonodavstva koje primjenjuje, samo ako su uvjeti za stjecanje prava na davanja ispunjeni isključivo na temelju nacionalnog prava (samostalno davanje);

(b)

izračunavanjem teoretskog iznosa, a zatim stvarnog iznosa (razmjerni dio davanja), kako slijedi:

i.

teoretski iznos davanja jednak je davanju koje bi dotična osoba mogla zatražiti kad bi sva razdoblja osiguranja i/ili boravišta, navršena na temelju zakonodavstva drugih država, bila navršena na temelju zakonodavstva koje primjenjuje ta ustanova na datum priznavanja davanja. Ako na temelju tog zakonodavstva iznos ne ovisi o trajanju navršenih razdoblja, taj se iznos smatra teoretskim iznosom;

ii.

nadležna ustanova tada utvrđuje stvarni iznos razmjernog dijela davanja, primjenjujući na teoretski iznos omjer između trajanja razdoblja navršenih prije nastanka osiguranog slučaja na temelju zakonodavstva koje primjenjuje i ukupnog trajanja razdoblja navršenih prije nastanka osiguranog slučaja na temelju zakonodavstva svih dotičnih država.

2.

Ako je to primjereno, nadležna ustanova primjenjuje na iznos izračunan u skladu sa stavkom 1. točkama (a) i (b) sva pravila koja se odnose na smanjenje, obustavu ili ukidanje prava, na temelju zakonodavstva koje primjenjuje, unutar ograničenja predviđenih člancima SSC.48., SSC.49. i SSC.50.

3.

Dotična osoba ima pravo primati od nadležne ustanove svake države viši od iznosa izračunanih u skladu sa stavkom 1. točkama (a) i (b).

4.

Ako je rezultat izračuna na temelju stavka 1. točke (a) u jednoj državi redovito samostalno davanje, koje je jednako ili više od razmjernog dijela davanja izračunanog u skladu sa stavkom 1. točkom (b), nadležna ustanova zanemaruje izračun razmjernog dijela uz uvjet:

(a)

da su takve okolnosti utvrđene u dijelu 1. Priloga SSC-4.;

(b)

da se ne primjenjuje zakonodavstvo koje sadrži pravila za sprečavanje preklapanja, kako je navedeno u člancima SSC.49. i SSC.50., ako nisu ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku SSC.50. stavku 2.; i

(c)

da u konkretnim okolnostima dotičnog slučaja članak SSC.52. nije primjenjiv u odnosu na razdoblja navršena na temelju zakonodavstva druge države.

5.

Neovisno o stavcima 1., 2. i 3., izračun razmjernog dijela ne primjenjuje se na sustave u okviru kojih se pružaju davanja u odnosu na to koja vremenska razdoblja nisu relevantna za potrebe izračuna, uz uvjet da su takvi sustavi navedeni u dijelu 2. Priloga SSC-4. U takvim slučajevima dotična osoba ima pravo na davanje izračunano u skladu sa zakonodavstvom dotične države.

Članak SSC.48.

Pravila za sprečavanje preklapanja

1.

Svako preklapanje davanja za slučaj starosti i davanja za nadživjele osobe, izračunanih ili pruženih na osnovi razdoblja osiguranja ili boravišta koja je navršila ista osoba, smatra se preklapanjem istovrsnih davanja.

2.

Preklapanje davanja koja se ne mogu smatrati istovrsnima u smislu stavka 1. smatra se preklapanjem davanja različite vrste.

3.

Sljedeće odredbe primjenjuju se u smislu pravila radi sprečavanja preklapanja davanja utvrđenih zakonodavstvom države u slučaju preklapanja davanja za slučaj starosti i davanja za nadživjele osobe s istovrsnim davanjem ili davanjem različite vrste ili s drugim prihodom:

(a)

nadležna ustanova uzima u obzir davanja ili prihode stečene u drugoj državi samo ako je zakonodavstvom koje primjenjuje predviđeno da u obzir treba uzeti davanja ili prihode stečene u inozemstvu;

(b)

nadležna ustanova uzima u obzir iznos davanja koje druga država treba platiti prije odbijanja poreza, doprinosa za socijalnu sigurnost i drugih pojedinačnih poreza ili odbitaka, ako zakonodavstvom koje primjenjuje nije predviđena primjena pravila za sprečavanje preklapanja nakon tih odbitaka, na temelju uvjeta i postupaka utvrđenih u Prilogu SSC-7.;

(c)

nadležna ustanova ne uzima u obzir iznos davanja stečenih na temelju zakonodavstva druge države na temelju dobrovoljnog osiguranja ili izbornog produženog osiguranja;

(d)

ako jedna država primjenjuje pravila za sprečavanje preklapanja davanja jer dotična osoba prima davanja iste ili različite vrste na temelju zakonodavstva drugih država, ili prihod stečen u drugim državama, pripadajuća se davanja mogu umanjiti samo za iznos takvih davanja ili takvog prihoda.

Članak SSC.49.

Preklapanje istovrsnih davanja

1.

Ako se istovrsna davanja na temelju zakonodavstva dviju ili više država preklapaju, pravila za sprečavanje preklapanja utvrđena zakonodavstvom jedne države ne primjenjuju se na razmjerni dio davanja.

2.

Pravila za sprečavanje preklapanja davanja primjenjuju se na samostalno davanje samo ako je to davanje:

(a)

davanje čiji iznos ne ovisi o trajanju razdoblja osiguranja ili boravišta; ili

(b)

davanje čiji se iznos utvrđuje na temelju izjednačenog razdoblja za koje se smatra da je navršeno između datuma nastanka osiguranog slučaja i kasnijeg datuma, a preklapa se s:

i.

davanjem istog tipa, ako nije sklopljen sporazum između dvije ili više država kako bi se izbjeglo uzimanje u obzir istog izjednačenog razdoblja više nego jednom; ili

ii.

davanjem iz točke (a).

Davanja i sporazumi iz točaka (a) i (b) navedeni su u Prilogu SSC-5.

Članak SSC.50.

Preklapanje davanja različite vrste

1.

Ako se za ostvarivanje davanja različite vrste ili drugog prihoda zahtijeva primjena pravila za sprečavanje preklapanja davanja utvrđenih zakonodavstvom dotičnih država u odnosu na:

(a)

dva ili više samostalnih davanja, nadležne ustanove dijele iznose jednog ili više davanja ili drugog prihoda kada se uzmu u obzir, s brojem davanja na koja se primjenjuju navedena pravila;

međutim, primjena ove točke ne može dotičnu osobu lišiti statusa umirovljenika za potrebe drugih poglavlja ove glave na temelju uvjeta i postupaka utvrđenih u Prilogu SSC-7.;

(b)

jedan ili više razmjernih dijelova davanja, nadležne ustanove uzimaju u obzir jedno ili više davanja ili druge prihode i sve elemente propisane za primjenu pravila za sprečavanje preklapanja kao funkciju omjera između razdoblja osiguranja i/ili boravišta utvrđenih za izračun davanja iz članka SSC.47. stavka 1. točke (b) podtočke ii.;

(c)

jedno ili više samostalnih davanja i jedan ili više razmjernih dijelova davanja, nadležne ustanove primjenjuju mutatis mutandis točku (a) za samostalna davanja, a točku (b) za razmjerne dijelove davanja.

2.

Nadležna ustanova ne primjenjuje podjelu propisanu za samostalna davanja ako je zakonodavstvom koje primjenjuje predviđeno da se u obzir uzimaju davanja različite vrste ili drugi prihodi i svi ostali elementi za izračun dijela njihova iznosa, koji je utvrđen kao funkcija omjera među razdobljima osiguranja i/ili boravišta iz članka SSC.47. stavka 1. točke (b) podtočke ii.

3.

Stavci 1. i 2. primjenjuju se mutatis mutandis ako zakonodavstvo jedne ili više država predviđa da se pravo na davanje ne može steći ako dotična osoba ostvaruje davanje različite vrste koje pripada na temelju zakonodavstva druge države, ili drugi prihod.

Članak SSC.51.

Dodatne odredbe za izračun davanja

1.

Za izračun teoretskih i razmjernih iznosa iz članka SSC.47. stavka 1. točke (b) primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)

ako je ukupno trajanje razdobljâ osiguranja i/ili boravišta navršeno prije nastanka osiguranog slučaja na temelju zakonodavstva svih država na koje se to odnosi dulje od najduljeg razdoblja koje se zahtijeva zakonodavstvom jedne od tih država za ostvarivanje punog davanja, nadležna ustanova te države uzima u obzir to najdulje razdoblje umjesto ukupne duljine navršenih razdoblja; tom se metodom izračuna ustanovi ne nameće trošak davanja koji je veći od punog davanja predviđenog zakonodavstvom koje se primjenjuje. Ova se odredba ne primjenjuje na davanja čiji iznos ne ovisi o trajanju osiguranja;

(b)

postupak namijenjen uzimanju u obzir razdoblja preklapanja utvrđen je u Prilogu SSC-7.;

(c)

ako se zakonodavstvom jedne države predviđa da davanja treba izračunati na osnovi prihoda, doprinosa, osnovica za plaćanje doprinosa, povećanja, zarada, drugih iznosa ili kombinacije više njih (prosjek, razmjer, unaprijed određen ili izjednačen), nadležna ustanova:

i.

utvrđuje osnovicu za izračun davanja samo u skladu s razdobljima osiguranja navršenima na temelju zakonodavstva koje se primjenjuje;

ii.

radi utvrđivanja iznosa koji treba izračunati u skladu s razdobljima osiguranja i/ili boravišta navršenima na temelju zakonodavstva drugih država, upotrebljava iste elemente utvrđene ili zabilježene za razdoblja osiguranja navršena na temelju zakonodavstva koje primjenjuje;

ako je potrebno u skladu s postupcima utvrđenima u Prilogu SSC-6. za dotičnu državu;

(d)

u slučaju da točka (c) nije primjenjiva jer se zakonodavstvom države predviđa da davanja treba izračunati na temelju elemenata različitih od razdoblja osiguranja ili boravišta koji nisu vezani uz vrijeme, nadležna ustanova, u odnosu na svako razdoblje osiguranja ili boravišta navršeno na temelju zakonodavstva bilo koje druge države uzima u obzir iznos prikupljenih sredstava, sredstava za koje se smatra da su prikupljena ili bilo koji drugi element za izračun na temelju zakonodavstva koje primjenjuje, podijeljen s odgovarajućim vremenskim jedinicama u dotičnom mirovinskom sustavu.

2.

Odredbe zakonodavstva jedne države o revalorizaciji elemenata uzetih u obzir za izračun davanja primjenjuju se, ovisno o slučaju, na elemente koje nadležna ustanova te države treba uzeti u obzir, u skladu sa stavkom 1., za razdoblja osiguranja ili boravišta navršena na temelju zakonodavstva drugih država.

Članak SSC.52.

Razdoblja osiguranja ili boravišta kraća od godinu dana

1.

Neovisno o članku SSC.47. stavku 1. točki (b), od ustanove države ne zahtijeva se da omogući stjecanje davanja u odnosu na razdoblja navršena na temelju zakonodavstva koje primjenjuje, a koja se uzimaju u obzir kada nastane osigurani slučaj:

(a)

ako je trajanje tih razdoblja kraće od godinu dana; i

(b)

ako se ne stječe pravo na davanje na temelju tog zakonodavstva, uzevši u obzir samo ta razdoblja.

Za potrebe ovog članka, „razdoblja” znači sva razdoblja osiguranja, zaposlenja, samozaposlenja ili boravišta koja se zahtijevaju za dotično davanje ili ga neposredno povećavaju.

2.

Nadležna ustanova svake dotične države uzima u obzir razdoblja iz stavka 1. za potrebe članka SSC.47. stavka 1. točke (b) podtočke i.

3.

Ako bi učinak primjene stavka 1. doveo do oslobađanja svih ustanova dotičnih država od njihovih obveza, davanja se stječu isključivo na temelju zakonodavstva posljednje od tih država čiji su uvjeti ispunjeni, kao da su sva razdoblja osiguranja i boravišta navršena i uzeta u obzir u skladu s člankom SSC.7. i člankom SSC.46. stavcima 1. i 2. bila navršena na temelju zakonodavstva te države.

4.

Ovaj se članak ne primjenjuje na sustave navedene u dijelu 2. Priloga SSC-4.

Članak SSC.53.

Priznavanje prava na dodatak

1.

Korisnik davanja na kojeg se primjenjuje ovo poglavlje ne može u državi boravišta na temelju čijeg zakonodavstva mu pripada davanje primati davanje niže od najnižeg davanja određenog tim zakonodavstvom za razdoblja osiguranja ili boravišta jednaka svim razdobljima uzetim u obzir za davanje u skladu s ovim poglavljem.

2.

Nadležna ustanova te države plaća mu kroz cijelo razdoblje boravišta na njezinu državnom području dodatak jednak razlici ukupnih davanja predviđenih na temelju ovog poglavlja i iznosa najnižeg davanja.

Članak SSC.54.

Ponovni izračun i revalorizacija davanja

1.

Ako su metoda za utvrđivanje davanja ili pravila za izračun davanja izmijenjeni na temelju zakonodavstva jedne države, ili je u osobnoj situaciji dotične osobe došlo do relevantne promjene koja bi na temelju tog zakonodavstva dovela do usklađivanja iznosa davanja, obavlja se ponovni izračun u skladu s člankom SSC.47.

2.

S druge strane, ako se zbog povećanja troškova života ili promjena u razini dohotka ili na drugim osnovama za usklađivanje, davanja dotične države mijenjaju s pomoću postotka ili utvrđenog iznosa, takav postotak ili utvrđeni iznos izravno se primjenjuje na davanja kako su utvrđena u skladu s člankom SSC.47., bez potrebe ponovnog izračuna.

Članak SSC.55.

Posebne odredbe za državne službenike

1.

Članci SSC.7. i SSC.45., članak SSC.46. stavak 3. i članci od SSC.47. do SSC.54. primjenjuju se mutatis mutandis na osobe obuhvaćene posebnim sustavom za državne službenike.

2.

Međutim, ako zakonodavstvo nadležne države stjecanje, ukidanje, zadržavanje ili ponovnu uspostavu prava na davanja na temelju posebnog sustava za državne službenike uvjetuje time da sva razdoblja osiguranja budu navršena unutar jednog ili više posebnih sustava za državne službenike u toj državi, ili da ih zakonodavstvo navedene države smatra istovjetnim takvim razdobljima, nadležne ustanove te države uzimaju u obzir samo razdoblja koja se mogu priznati na temelju zakonodavstva koje primjenjuju.

Ako nakon što se u obzir uzmu razdoblja ostvarena na taj način dotična osoba ne ispunjava uvjete za ostvarivanje tih davanja, ta se razdoblja uzimaju u obzir za priznavanje prava na davanja na temelju općeg sustava, ili u nedostatku toga, sustava koji se primjenjuje na fizičke ili administrativne radnike, ovisno o slučaju.

3.

Ako se na temelju zakonodavstva jedne države davanja na temelju posebnog sustava za državne službenike izračunavaju na osnovi posljednje plaće ili plaća primljenih tijekom referentnog razdoblja, nadležna ustanova te države uzima u obzir, radi izračuna, samo one plaće, pravilno revalorizirane, koje su primljene tijekom jednog ili više razdoblja, tijekom kojih se na dotičnu osobu primjenjivalo to zakonodavstvo.

POGLAVLJE 6.

DAVANJA ZA NEZAPOSLENOST

Članak SSC.56.

Posebne odredbe o zbrajanju razdoblja osiguranja, zaposlenja ili samozaposlenja

1.

Nadležna ustanova države čijim se zakonodavstvom stjecanje, zadržavanje, ponovna uspostava ili trajanje prava na davanja uvjetuje navršenim razdobljima osiguranja, zaposlenja ili samozaposlenja, uzima u obzir razdoblja osiguranja, zaposlenja ili samozaposlenja navršena na temelju zakonodavstva bilo koje druge države, u mjeri u kojoj je to potrebno, kao da su navršena na temelju zakonodavstva koje primjenjuje.

Međutim, ako se primjenjivim zakonodavstvom pravo na davanja uvjetuje navršenim razdobljima osiguranja, razdoblja zaposlenja ili samozaposlenja navršena na temelju zakonodavstva druge države ne uzimaju se u obzir, ako se takva razdoblja ne bi smatrala razdobljima osiguranja da su navršena u skladu s primjenjivim zakonodavstvom.

2.

Primjena stavka 1. ovog članka ovisi o tome je li, u skladu sa zakonodavstvom na temelju kojeg je podnesen zahtjev za davanja, dotična osoba nedavno navršila:

(a)

razdoblja osiguranja, ako se tim zakonodavstvom zahtijevaju razdoblja osiguranja;

(b)

razdoblja zaposlenja, ako se tim zakonodavstvom zahtijevaju razdoblja zaposlenja; ili

(c)

razdoblja samozaposlenja, ako se tim zakonodavstvom zahtijevaju razdoblja samozaposlenja.

Članak SSC.57.

Izračun davanja za nezaposlenost

1.

Ako se izračun davanja za nezaposlenost temelji na iznosu prethodne plaće ili dohotka od profesionalne djelatnosti dotične osobe, nadležna država uzima u obzir plaću ili dohodak od profesionalne djelatnosti koji je dotična osoba primila isključivo na temelju svoje zadnje djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba na temelju zakonodavstva nadležne države.

2.

Ako je zakonodavstvom koje primjenjuje nadležna država predviđeno posebno referentno razdoblje za utvrđivanje plaće ili dohotka od profesionalne djelatnosti koje se upotrebljava za izračun iznosa davanja i ako se na dotičnu osobu primjenjivalo zakonodavstvo druge države tijekom cijelog referentnog razdoblja ili tijekom dijela tog referentnog razdoblja, nadležna država uzima u obzir samo plaću ili dohodak od profesionalne djelatnosti koje je dotična osoba primila tijekom svoje zadnje djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba na temelju tog zakonodavstva.

POGLAVLJE 7.

PREDMIROVINSKA DAVANJA

Članak SSC.58.

Davanja

Ako se primjenjivim zakonodavstvom pravo na predmirovinska davanja uvjetuje navršenim razdobljima osiguranja, zaposlenja ili samozaposlenja, članak SSC.7. ne primjenjuje se.

GLAVA IV.

OSTALE ODREDBE

Članak SSC.59.

Suradnja

1.

Nadležna tijela država obavješćuju Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti o svakoj promjeni svojeg zakonodavstva koja se odnosi na grane socijalne sigurnosti obuhvaćene člankom SSC.3., a relevantna je za ili bi mogla utjecati na provedbu ovog Protokola.

2.

Ako se ovim Protokolom ne zahtijeva da se takve informacije dostave Posebnom odboru za koordinaciju socijalne sigurnosti, nadležna tijela država priopćuju jedna drugima mjere poduzete radi provedbe ovog Protokola, koje su relevantne za provedbu ovog Protokola, a o kojima nije dostavljena obavijest na temelju stavka 1.

3.

Za potrebe ovog Protokola, tijela i ustanove država međusobno si pružaju svu pomoć i postupaju kao da provode svoje zakonodavstvo. Administrativna pomoć koju ta tijela i ustanove pružaju u pravilu je besplatna. Međutim, Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti utvrđuje prirodu troškova koji mogu biti predmet povrata te granice iznad kojih je predviđen njihov povrat.

4.

Tijela i ustanove država mogu, za potrebe ovog Protokola, izravno komunicirati jedni s drugima i s uključenim osobama ili njihovim predstavnicima.

5.

Ustanove i osobe obuhvaćene ovim Protokolom obvezne su razmjenjivati informacije i surađivati kako bi se zajamčila pravilna provedba ovog Protokola.

U skladu s načelom dobre uprave, ustanove odgovaraju na sve upite u razumnom roku i pružaju dotičnim osobama sve informacije koje se zahtijevaju za ostvarivanje prava koja su im ovim Protokolom dodijeljena.

Dotične osobe moraju što je prije moguće obavijestiti ustanove nadležne države i države stalnog boravišta o svim promjenama svoje osobne ili obiteljske situacije koje utječu na njihova prava na davanja na temelju ovog Protokola.

6.

Nepoštovanje obveza o informiranju iz stavka 5. trećeg podstavka može dovesti do primjene razmjernih mjera u skladu s nacionalnim pravom. Međutim, te su mjere istovjetne mjerama koje se na temelju domaćeg prava primjenjuju u sličnim okolnostima te u praksi podnositeljima zahtjeva ne onemogućuju niti pretjerano otežavaju primjenu prava koja su im ovim Protokolom dodijeljena.

7.

U slučaju teškoća pri tumačenju ili primjeni ovog Protokola, koje bi ugrozile prava dotične osobe, ustanova nadležne države ili države boravišta dotične osobe obraća se ustanovi ili ustanovama dotične države ili država. Ako se u razumnom roku ne može pronaći rješenje, stranka može zatražiti savjetovanje u okviru Posebnog odbora za koordinaciju socijalne sigurnosti.

8.

Tijela, ustanove i sudovi jedne države ne smiju odbaciti zahtjeve ili druge dokumente koji su im podneseni na osnovi toga što su sastavljeni na službenom jeziku Unije, uključujući engleski.

Članak SSC.60.

Obrada podataka

1.

Države u sve većoj mjeri upotrebljavaju nove tehnologije za razmjenu, pristup i obradu podataka potrebnih za primjenu ovog Protokola.

2.

Svaka država odgovorna je za upravljanje svojim dijelom usluga obrade podataka.

3.

Ni jedno tijelo ni ustanova druge države ne smije odbaciti elektronički dokument koji je poslala ili izdala ustanova u skladu s ovim Protokolom i Prilogom SSC-7. samo na temelju činjenice da je primljen elektroničkim putem, nakon što je ustanova koja ga je primila izjavila da može primati elektroničke dokumente. Reprodukcija i snimanje takvih dokumenata smatra se ispravnom i točnom reprodukcijom izvornog dokumenta ili prikazom informacija na koje se odnosi, ako se ne dokaže suprotno.

4.

Elektronički se dokumenti smatraju važećima ako računalni sustav na kojem je dokument snimljen sadržava zaštitne mjere potrebne za sprečavanje bilo kakvih izmjena, otkrivanja ili neovlaštenog pristupa snimci. U svako doba moguće je reproducirati snimljenu informaciju u odmah čitljivom obliku.

Članak SSC.61.

Izuzeća

1.

Sva izuzeća od ili smanjenja poreza, plaćanja biljega, javnobilježničkih ili registracijskih pristojbi, predviđena na temelju zakonodavstva jedne države za potvrde ili dokumente koje je potrebno predočiti kod primjene zakonodavstva te države, proširuju se i na slične potvrde ili dokumente koje treba predočiti pri primjeni zakonodavstva druge države ili ovog Protokola.

2.

Sve izjave, dokumenti i potvrde bilo koje vrste koje je potrebno predočiti pri primjeni ovog Protokola izuzeti su od potvrde vjerodostojnosti od strane diplomatskih ili konzularnih tijela.

Članak SSC.62.

Zahtjevi, prijave ili žalbe

Svi zahtjevi, izjave ili žalbe koje su trebale biti podnesene, u okviru primjene zakonodavstva jedne države, unutar određenog roka nekom tijelu, ustanovi ili sudu te države dopušteni su ako se podnesu unutar istog roka odgovarajućem tijelu, ustanovi ili sudu druge države. U takvom slučaju tijelo, ustanova ili sud koji primi taj zahtjev, izjavu ili žalbu prosljeđuje ih bez odgode nadležnom tijelu, ustanovi ili sudu prijašnje države, izravno ili putem nadležnih tijela dotičnih država. Datum na koji su takvi zahtjevi, prijave ili žalbe podneseni tijelu, ustanovi ili sudu druge države smatra se datumom njihova podnošenja nadležnom tijelu, ustanovi ili sudu.

Članak SSC.63.

Liječnički pregledi

1.

Liječničke preglede predviđene zakonodavstvom jedne države može na zahtjev nadležne ustanove, na državnom području druge države, obaviti ustanova mjesta privremenog boravka ili boravišta osobe koja ima pravo na davanja, na temelju uvjeta utvrđenih u Prilogu SSC-7. ili uvjeta koje su dogovorila nadležna tijela dotičnih država.

2.

Liječnički pregledi koji se obavljaju na temelju uvjeta utvrđenih u stavku 1. smatraju se obavljenima na državnom području nadležne države.

Članak SSC.64.

Prikupljanje doprinosa i povrat davanja

1.

Prikupljanje doprinosa od strane ustanove jedne države i povrat nepripadnih davanja koja je pružila ustanova jedne države, može se izvršiti u drugoj državi, u skladu s postupcima i uz jamstva i pogodnosti koje se primjenjuju na tražbine na ime doprinosa odgovarajućoj ustanovi potonje države, kao i povrat nepripadnih davanja koja je pružila.

2.

Ovršne odluke sudskih i upravnih tijela koje se odnose na prikupljanje doprinosa, kamata i ostalih pristojba, ili na povrat nepripadnih davanja koja su pružena na temelju zakonodavstva jedne države, priznaju se i izvršavaju na zahtjev nadležne ustanove u drugoj državi uz ograničenja i u skladu s postupcima utvrđenima zakonodavstvom i svim ostalim postupcima koji se primjenjuju na slične odluke potonje države. Takve se odluke proglašavaju ovršnima u toj državi u mjeri u kojoj se zakonodavstvom i svim ostalim postupcima te države to zahtijeva.

3.

Na tražbine ustanove jedne države u postupcima ovrhe, stečaja ili nagodbe u drugoj državi primjenjuju se iste pogodnosti koje zakonodavstvo potonje države propisuje za istovrsne tražbine.

4.

Postupak primjene ovog članka, uključujući nadoknadu troškova, uređuje se Prilogom SSC-7. ili, prema potrebi i kao komplementarna mjera, sporazumima između država.

Članak SSC.65.

Prava ustanova

1.

Ako osoba prima davanja na temelju zakonodavstva jedne države u odnosu na ozljedu koja je nastala kao posljedica događaja u drugoj državi, sva prava ustanove odgovorne za pružanje davanja protiv treće strane odgovorne za pružanje nadoknade za ozljedu uređuju se sljedećim pravilima:

(a)

ako je ustanova, koja je odgovorna za pružanje davanja, na temelju zakonodavstva koje primjenjuje, subrogirana u odnosu na prava koja korisnik ima u odnosu na treću stranu, takvu subrogaciju priznaje svaka država;

(b)

ako ustanova odgovorna za pružanje davanja ima izravno pravo prema trećoj strani, svaka država priznaje takva prava.

2.

Ako osoba primi davanja na temelju zakonodavstva jedne države za ozljedu koja je nastala kao posljedica događaja koji su se dogodili u drugoj državi, odredbe navedenog zakonodavstva kojima se utvrđuju slučajevi u kojima građanskopravna odgovornost poslodavaca ili njihovih zaposlenika treba biti isključena, primjenjuje se u odnosu na navedenu osobu ili nadležnu ustanovu.

Stavak 1. primjenjuje se i na sva prava ustanove odgovorne za pružanje davanja protiv poslodavaca ili njihovih zaposlenika u slučajevima kada njihova odgovornost nije isključena.

3.

Ako su u skladu s člankom SSC.30. stavkom 3. ili člankom 36. stavkom 2. dvije ili više država ili njihovih nadležnih tijela sklopili sporazum kojim se odriču povrata troškova među ustanovama u svojoj nadležnosti, ili ako povrat troškova ne ovisi o iznosu davanja koja su stvarno pružena, sva prava koja proizlaze u odnosu na odgovornu treću stranu uređuju se sljedećim pravilima:

(a)

ako ustanova države boravišta ili privremenog boravka odobri davanja osobi u odnosu na ozljedu koju je pretrpjela na njezinu državnom području, ta ustanova, u skladu s odredbama zakonodavstva koje primjenjuje, ostvaruje pravo na subrogaciju ili na izravni postupak protiv treće strane odgovorne za pružanje nadoknade za ozljedu;

(b)

za primjenu točke (a):

i.

za osobu koja prima davanja smatra se da je osigurana kod ustanove mjesta boravišta ili privremenog boravka, i

ii.

ta se ustanova smatra ustanovom odgovornom za pružanje davanja;

(c)

stavci 1. i 2. i dalje se primjenjuju na sva davanja koja nisu obuhvaćena sporazumom o odricanju ili povratu troškova koji ne ovisi o iznosu stvarno pruženih davanja.

Članak SSC.66.

Provedba zakonodavstva

Posebne odredbe za provedbu zakonodavstva određene države navedene su u Prilogu SSC-6 Protokolu.

GLAVA V.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak SSC.67.

Zaštita prava pojedinaca

1.

Stranke osiguravaju u skladu sa svojim domaćim pravnim poretkom da odredbe Protokola o koordinaciji socijalne sigurnosti imaju snagu zakona, izravno ili u okviru nacionalnog zakonodavstva kojim se izvršavaju te odredbe tako da se pravne ili fizičke osobe mogu pozvati na te odredbe pred domaćim sudovima i upravnim tijelima.

2.

Stranke osiguravaju sredstva za pravne i fizičke osobe kako bi djelotvorno zaštitile svoja prava na temelju ovog Protokola, kao što je mogućnost upućivanja pritužbi upravnim tijelima ili pokretanja postupka pred nadležnim sudom u odgovarajućem sudskom postupku, kako bi se pronašao odgovarajući i pravodoban pravni lijek.

Članak SSC.68.

Izmjene

Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti može izmijeniti priloge i dodatke ovom Protokolu.

Članak SSC.69.

Prestanak ovog Protokola

Ne dovodeći u pitanje članak 779. ovog Sporazuma, svaka stranka može u bilo kojem trenutku okončati ovaj Protokol dostavom pisane obavijesti diplomatskim putem. U tom slučaju ovaj Protokol prestaje biti na snazi prvog dana devetog mjeseca nakon datuma obavijesti.

Članak SSC.70.

Klauzula o vremenskom ograničenju valjanosti

1.

Ovaj Protokol prestaje se primjenjivati petnaest godina nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma.

2.

Najmanje 12 mjeseci prije nego što se ovaj Protokol prestane primjenjivati u skladu sa stavkom 1., bilo koja stranka obavješćuje drugu stranku o svojoj želji da pregovara o sklapanju ažuriranog Protokola.

Članak SSC.71.

Dogovori nakon prestanka

Ako se ovaj Protokol prestane primjenjivati na temelju članka SSC.69., članka SSC.70. ili članka 779. ovog Sporazuma, zadržavaju se prava osiguranih osoba u pogledu prava koja se temelje na navršenim razdobljima ili činjenicama ili događajima nastalima prije prestanka primjene ovog Protokola. Vijeće za partnerstvo može utvrditi dodatne dogovore u kojima se pravodobno prije prestanka primjene ovog Protokola navode primjereni, dosljedni i prijelazni dogovori.


PRILOG SSC-1.

ODREĐENE NOVČANE DAVANJA NA KOJA SE OVAJ PROTOKOL NE PRIMJENJUJE

DIO 1.

POSEBNA NEDOPRINOSNA NOVČANA DAVANJA (članak SSC.3. stavak 4. točka (a) ovog Protokola)

i.   UJEDINJENA KRALJEVINA

(a)

Dodatak uz državnu mirovinu (Zakon o dodatku uz državnu mirovinu iz 2002. i Zakon o dodatku uz državnu mirovinu (Sjeverna Irska) iz 2002.);

(b)

Doplatak za tražitelje zaposlenja koji se temelji na dohotku (Zakon o tražiteljima zaposlenja iz 1995. i Odluka o tražiteljima zaposlenja (Sjeverna Irska) iz 1995.);

(c)

Doplatak za osobe s invaliditetom u dijelu u kojem se odnosi na mobilnost (Zakon o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti iz 1992. te Zakon o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti (Sjeverna Irska) iz 1992.);

(d)

Plaćanje za osobnu neovisnost, dio koji se odnosi na mobilnost (dio 4. Zakona o reformi socijalne skrbi iz 2012., i dio 5. Odluke o reformi socijalne skrbi (Sjeverna Irska)) iz 2015.

(e)

Doplatak za zapošljavanje i potporu, vezan za dohodak (Zakon o reformi socijalne skrbi iz 2007. i Zakon o reformi socijalne skrbi (Sjeverna Irska) iz 2007.);

(f)

Plaćanje za hranu u okviru programa „Best Start Foods” (propisi o pomoći u obliku hrane (Škotska) iz 2019. (SSI 2019/193));

(g)

Bespovratna sredstva u okviru programa „Best Start” (bespovratna sredstva za trudnoću i dojenčad, bespovratna sredstva za rano učenje, bespovratna sredstva za školsku dob) (propisi o pomoći za ranu dob u okviru programa „Best Start Grants” (Škotska) iz 2018. (SSI 2018/370)).

(h)

Plaćanje za potporu za pogreb (Propisi o pomoći za troškove pogreba (Škotska) iz 2019. (SSI 2019/292)).

ii.   DRŽAVE ČLANICE

AUSTRIJA

Nadomjesni dodatak (Savezni zakon od 9. rujna 1955. o Općem socijalnom osiguranju – ASVG, Savezni zakon od 11. listopada 1978. o socijalnom osiguranju za osobe koje obavljaju djelatnost u obrtu i trgovini – GSVG, te Savezni zakon od 11. listopada 1978. o socijalnom osiguranju poljoprivrednika – BSVG).

BELGIJA

(a)

Doplatak koji zamjenjuje dohodak (Zakon od 27. veljače 1987.);

(b)

Zajamčeni dohodak za starije osobe (Zakon od 22. ožujka 2001.).

BUGARSKA

Socijalna starosna mirovina (članak 89. Zakonika o socijalnoj sigurnosti).

CIPAR

(a)

Socijalna mirovina (Zakon o socijalnoj mirovini iz 1995. (Zakon 25(I)/95, s izmjenama));

(b)

Doplatak za teško motoričko oštećenje (Odluke Vijeća ministara br. 38210 od 16. listopada 1992., 41370 od 1. kolovoza 1994., 46183 od 11. lipnja 1997., te 53675 od 16. svibnja 2001.);

(c)

Posebna potpora slijepim osobama (Zakon od posebnim potporama iz 1996. (Zakon 77(I)/96), kako je izmijenjen).

ČEŠKA

Socijalni doplatak (Zakon o državnoj socijalnoj potpori br. 117/1995 Sb.).

DANSKA

Troškovi smještaja za umirovljenike (Zakon o pojedinačnoj pomoći za smještaj, pročišćeni tekst u Zakonu br. 204 od 29. ožujka 1995.).

ESTONIJA

(a)

Doplatak za odrasle osobe s invaliditetom (Zakon o socijalnim davanjima za osobe s invaliditetom od 27. siječnja 1999.);

(b)

Državni doplatak za nezaposlenost (Zakon o uslugama i potpori na tržištu rada od 29. rujna 2005.).

FINSKA

(a)

Doplatak za stanovanje za umirovljenike (Zakon o doplatku za stanovanje za umirovljenike, 571/2007);

(b)

Potpora za tržište rada (Zakon o davanjima za nezaposlenost 1290/2002);

(c)

Posebna pomoć za useljenike (Zakon o posebnoj pomoći za useljenike, 1192/2002).

FRANCUSKA

(a)

Dodatni doplatci iz:

i.

posebnog fonda za invalidnost i

ii.

fonda solidarnosti za starije osobe u odnosu na stečena prava

(Zakon od 30. lipnja 1956., kodificiran u svesku VIII. Zakonika o socijalnoj sigurnosti);

(b)

Doplatak za odrasle osobe s invaliditetom (Zakon od 30. lipnja 1975., kodificiran u svesku VIII. Zakonika o socijalnoj sigurnosti).

(c)

Posebni doplatak (Zakon od 10. srpnja 1952., kodificiran u svesku VIII. Zakonika o socijalnoj sigurnosti) u odnosu na stečena prava;

(d)

Starosni solidarni doplatak (Odluka od 24. lipnja 2004., kodificirana u svesku VIII. Zakonika o socijalnoj sigurnosti) od 1. siječnja 2006.

NJEMAČKA

(a)

Dohodak za osnovne životne potrebe za starije osobe i osobe sa smanjenom sposobnošću zarađivanja, na temelju poglavlja 4. sveska XII. Socijalnog zakonika.

(b)

Davanja za pokrivanje osnovnih troškova života u okviru temeljne skrbi za tražitelje zaposlenja, ako su, u odnosu na ta davanja, ispunjeni uvjeti za stjecanje prava na privremeni dodatak slijedom primitka davanja za nezaposlenost (članak 24. stavak 1. sveska II. Socijalnog zakonika).

GRČKA

Posebna davanja za starije osobe (Zakon 1296/82).

MAĐARSKA

(a)

Invalidska renta (Dekret br. 83/1987 (XII 27) Vijeća ministara o invalidskoj renti);

(b)

Nedoprinosni starosni doplatak (Zakon III. iz 1993. o socijalnoj upravi i socijalnim davanjima);

(c)

Doplatak za prijevoz (Dekret vlade br. 164/1995. (XII 27) o doplatcima za prijevoz za osobe s teškim fizičkim invaliditetom).

IRSKA

(a)

Doplatak za tražitelje zaposlenja (pročišćeni tekst Zakona o socijalnoj skrbi iz 2005., dio 3., poglavlje 2.);

(b)

Državna mirovina (nedoprinosna) (pročišćeni tekst Zakona o socijalnoj skrbi iz 2005. dio 3. poglavlje 4.);

(c)

Udovička (nedoprinosna) i udovčeva (nedoprinosna) mirovina (pročišćeni tekst Zakona o socijalnoj skrbi iz 2005., dio 3., poglavlje 6.);

(d)

Doplatak za invaliditet (pročišćeni tekst Zakona o socijalnoj skrbi iz 2005., dio 3., poglavlje 10.);

(e)

Doplatak za mobilnost (Zakon o zdravstvu iz 1970., odjeljak 61.);

(f)

Mirovina za slijepe osobe (pročišćeni tekst Zakona o socijalnoj skrbi iz 2005. dio 3. poglavlje 5.).

ITALIJA

(a)

Socijalne mirovine za osobe bez vlastitih sredstava (Zakon br. 153 od 30. travnja 1969.);

(b)

Mirovine i doplatci za civilne osobe s tjelesnim oštećenjem ili invaliditetom (zakoni br. 118 od 30. ožujka 1971., br. 18 od 11. veljače 1980., te br. 508 od 21. studenoga 1988.);

(c)

Mirovine i doplatci za gluhonijeme osobe (zakoni br. 381 od 26. svibnja 1970. i br. 508 od 21. studenoga 1988.);

(d)

Mirovine i doplatci za slijepe civilne osobe (zakoni br. 382 od 27. svibnja 1970. i br. 508 od 21. studenoga 1988.);

(e)

Davanja uz najnižu mirovinu (Zakoni br. 218 od 4. travnja 1952., br. 638 od 11. studenoga 1983. i br. 407 od 29. prosinca 1990.);

(f)

Davanja uz doplatak za invaliditet (Zakon br. 222 od 12. lipnja 1984.);

(g)

Socijalni doplatak (Zakon br. 335 od 8. kolovoza 1995.).

(h)

Socijalni dodatak (članak 1. stavci 1. i 12. Zakona br. 544 od 29. prosinca 1988. i njegovih naknadnih izmjena).

LATVIJA

(a)

Državno davanje za socijalnu sigurnost (Zakon o državnim socijalnim davanjima od 1. siječnja 2003.);

(b)

Doplatak za nadoknadu troškova prijevoza osobama s invaliditetom s ograničenom mobilnošću (Zakon o državnim socijalnim davanjima od 1. siječnja 2003.).

LITVA

(a)

Mirovina s naslova socijalne pomoći (Zakon iz 2005. o državnim davanjima iz socijalne pomoći, članak 5.);

(b)

Nadoknada za pomoć (Zakon iz 2005. o državnim davanjima iz socijalne pomoći, članak 15.);

(c)

Nadoknada troškova prijevoza za osobe s invaliditetom koje imaju problema s mobilnošću (Zakon iz 2000. o nadoknadi troškova prijevoza, članak 7.).

LUKSEMBURG

Dohodak za osobe s teškim invaliditetom (članak 1. stavak 2., Zakon od 12. rujna 2003.), uz iznimku osoba kojima je priznat status radnika s invaliditetom i koji su zaposleni na matičnom tržištu rada ili u zaštićenom okružju.

MALTA

(a)

Dodatni doplatak (odjeljak 73. Zakona o socijalnoj sigurnosti (Cap. 318) 1987.);

(b)

Starosna mirovina (Zakon o socijalnoj sigurnosti (poglavlje 318.) 1987.).

NIZOZEMSKA

(a)

Zakon o potpori radu i zapošljavanju mladih osoba s invaliditetom od 24. travnja 1997. (Wet Wajong).

(b)

Zakon o dopunskim davanjima od 6. studenoga 1986. (TW).

POLJSKA

Socijalna mirovina (Zakon od 27. lipnja 2003. o socijalnim mirovinama).

PORTUGAL

(a)

Nedoprinosna državna starosna i invalidska mirovina (Zakonski dekret br. 464/80 od 13. listopada 1980.);

(b)

Nedoprinosna udovička mirovina (Regulatorni dekret br. 52/81 od 11. studenoga 1981.);

(c)

Solidarni dodatak za starije osobe (Zakonski dekret br. 232/2005 od 29. prosinca 2005., izmijenjen Zakonskim dekretom br. 236/2006 od 11. prosinca 2006.).

SLOVAČKA

(a)

Pravo na usklađivanje mirovina priznato je prije 1. siječnja 2004. u slučaju mirovina koje predstavljaju jedini izvor prihoda.

(b)

Pravo na socijalnu mirovinu priznato je prije 1. siječnja 2004.

SLOVENIJA

(a)

Državna mirovina (Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju od 23. prosinca 1999.).

(b)

Zaštitni dodatak za umirovljenike (Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju od 23. prosinca 1999.).

(c)

Doplatak za uzdržavanje (Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju od 23. prosinca 1999.).

ŠPANJOLSKA

(a)

Najniži zajamčeni dohodak (Zakon br. 13/82 od 7. travnja 1982.).

(b)

Novčana davanja kao pomoć starijim osobama i osobama s invaliditetom koje su nesposobne za rad (Kraljevski dekret br. 2620/81 od 24. srpnja 1981.):

i.

invalidske i starosne nedoprinosne mirovine kako je predviđeno u glavi VI. poglavlju II. pročišćenog teksta Općeg zakona o socijalnoj sigurnosti, koji je odobren Kraljevskim zakonodavnim dekretom br. 8/2015 od 30. listopada 2015.; i

ii.

davanja koja se priznaju kao dodatak uz te mirovine, predviđene zakonodavstvom autonomnih zajednica (Comunidades Autonómas), pri čemu ti dodaci jamče najniži prihod za osnovne životne potrebe uzimajući u obzir gospodarsku i socijalnu situaciju u dotičnim autonomnim zajednicama (Comunidades Autonómas).

(c)

Doplatci za promicanje mobilnosti i nadoknadu troškova prijevoza (Zakon br. 13/1982 od 7. travnja 1982.).

ŠVEDSKA

(a)

Dodaci za stanovanje za primatelje mirovina (Zakon 2001:761);

(b)

Financijska potpora za starije osobe (Zakon 2001:853).

DIO 2.

DAVANJA ZA DUGOTRAJNU NJEGU (članak SSC.3. stavak 4. točka (d) ovog Protokola)

i.   UJEDINJENA KRALJEVINA

(a)

Doplatak za skrb (Zakon o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti iz 1992., Propisi o socijalnoj sigurnosti (doplatak za skrb) iz 1991., Zakon o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti (Sjeverna Irska) iz 1992. i Propisi o socijalnoj sigurnosti (doplatak za skrb) (Sjeverna Irska) iz 1992.);

(b)

Doplatak za njegovatelja (Zakon o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti iz 1992., Propisi o socijalnoj sigurnosti (doplatak za njegu osoba s invaliditetom) iz 1976., Zakon o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti (Sjeverna Irska) iz 1992.) i Propisi o socijalnoj sigurnosti (doplatak za njegu osoba s invaliditetom) iz 1976. (Sjeverna Irska);

(c)

Doplatak za osobe s invaliditetom, dio koji se odnosi na skrb (Zakon o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti iz 1992., Propisi o socijalnoj sigurnosti (doplatak za osobe s invaliditetom) iz 1991., Zakon o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti (Sjeverna Irska) iz 1992. i Propisi o socijalnoj sigurnosti (doplatak za osobe s invaliditetom) (Sjeverna Irska) iz 1992.);

(d)

Plaćanje za osobnu neovisnost, dio koji se odnosi na svakodnevni život (Zakon o reformi socijalne skrbi iz 2012. (dio 4,), Propisi o socijalnoj sigurnosti (plaćanje za osobnu neovisnost) iz 2013., Propisi o plaćanju za osobnu neovisnost (prijelazne odredbe) iz 2013., Propisi o plaćanju za osobnu neovisnost (prijelazne odredbe) (izmjena) iz 2019., Odluka o reformi socijalne skrbi (Sjeverna Irska) iz 2015. (dio 5.), Propisi o plaćanju za osobnu neovisnost (Sjeverna Irska) 2016., Propisi o plaćanju za osobnu neovisnost (prijelazne odredbe) (Sjeverna Irska) iz 2016. i Propisi o plaćanju za osobnu neovisnost (prijelazne odredbe) (izmjena) (Sjeverna Irska) iz 2019.;

(e)

Dodatak na doplatak za njegovatelja (Zakon o socijalnoj sigurnosti (Škotska) iz 2018.);

(f)

Bespovratna sredstva za mladog njegovatelja (Propisi o pomoći za njegovatelja (bespovratna sredstva za mladog njegovatelja) (Škotska) iz 2020., kako je izmijenjeno).

ii.   DRŽAVE ČLANICE

AUSTRIJA

(a)

Savezni zakon o doplatku za dugotrajnu njegu (Bundespflegegeldgesetz, BPGG), izvorna verzija BGBl. br. 110/1993, zadnja izmjena BGBl- I br. 100/2016.

(b)

Uredba o uvođenju saveznog doplatka za dugotrajnu njegu (Einstufungsverordnung zum Bundespflegegeldgesetz, EinstV).

(c)

Uredba saveznog ministra rada, socijalnih pitanja i zaštite potrošača o procjeni potreba skrbi za djecu i mlade u skladu sa Saveznim zakonom o sestrinstvu (Bundespflegegeldgesetz , Kinder-EinstV).

(d)

Brojne primjenjive zakonske osnove, npr. Sporazum između savezne vlade i saveznih država (Länder) o zajedničkim mjerama za osobe kojima je potrebna skrb. Zakoni o socijalnoj pomoći i invaliditetu saveznih država (Länder).

(e)

Zakon o fondu za skrb (Pflegefondsgesetz, PFG), izvorna verzija: Službeni list (BGBI. I) br. 57/2011.

(f)

Pravilnik o statistici usluga skrbi iz 2012. (Pflegedienstleistungsstatistik-Verordnung 2012).

(g)

Potpora za 24-satnu skrb: Savezni zakon o doplatku za dugotrajnu njegu (Bundespflegegeldgesetz, BPGG):

(h)

Smjernice za potporu 24-satnoj skrbi (članak 21. točka (b) Saveznog zakona o doplatku za dugotrajnu njegu (Bundespflegegeldgesetz)).

(i)

Smjernice za odobravanje davanja za potporu članovima obitelji koji skrbe o drugima (članak 21. točka (a) Saveznog zakona o doplatku za dugotrajnu njegu (Bundespflegegeldgesetz)).

(j)

Zabrana pomoći za skrb.

(k)

Savezni zakon o posebnom dodatku zbog ukidanja pristupa sredstvima za smještaj osoba u ustanovama za bolničku skrb.

(l)

Savezni zakon o posebnom dodatku zbog ukidanja pristupa sredstvima za smještaj osoba u ustanovama za bolničku skrb za 2019. i 2020., BGBI. I br. 95/2019.

BELGIJA

(a)

Zakon o obveznom osiguranju za zdravstvenu skrb i davanje za slučaj bolesti (Loi relative à l'assurance obligatoire soins de santé et indemnités / Wet betreffende de verplichte verzekering voor geneeskundige verzorging en uitkeringen), koordiniran 14. srpnja 1994.

(b)

Zakon od 27. veljače 1987. o doplatcima za osobe s invaliditetom (Loi relative aux allocations aux personnes handicapées / Wet betreffende de tegemoetkomingen aan gehandicapten).

(c)

Flamanska socijalna zaštita (Vlaamse sociale bescherming): Dekret Flamanskog parlamenta od 18. svibnja 2018. o organizaciji flamanske socijalne zaštite (Decreet houdende Vlaamse sociale bescherming) i nalozi flamanske vlade od 30. studenoga 2018.

(d)

Valonski zakonik za socijalnu zaštitu i zdravlje (Code wallon de l’Action sociale et de la Santé), dio koji se odnosi na dekrete. Dio 1., svezak III.b, uspostavljen Dekretom od 8. studenoga 2018.

(e)

Valonski regulatorni zakonik o socijalnoj zaštiti i zdravlju, dio I./1. uspostavljen Dekretom valonske vlade od 21. prosinca 2018.

(f)

Dekret od 13. prosinca 2018. o ponudama starijim ili uzdržavanim osobama te o palijativnoj skrbi (Dekret über die Angebote für Senioren und Personen mit Unterstützungsbedarf sowie über die Palliativpflege).

(g)

Dekret od 4. lipnja 2007. o domovima za psihijatrijsku njegu (Dekret über die psychiatrischen Pflegewohnheime).

(h)

Dekret vlade od 20. lipnja 2017. o pomoći za mobilnost (Erlass über die Mobilitätshilfen).

(i)

Dekret od 13. prosinca 2016. o osnivanju ureda germanofone zajednice za samoodređen život (Dekret zur Schaffung einer Dienststelle der Deutschsprachigen Gemeinschaft für selbstbestimmtes Leben).

(j)

Kraljevski dekret od 5. ožujka 1990. o doplatku za pomoć starijim osobama (Arrêté royal du 5 mars 1990 relatif à l’allocation pour l’aide aux personnes âgées).

(k)

Dekret vlade od 19. prosinca 2019. o prijelaznim aranžmanima koji se odnose na postupak za dobivanje prethodnog odobrenja ili odobrenja za pokriće ili podjelu troškova dugoročne rehabilitacije u inozemstvu (Erlass der Regierung zur übergansweisen Regelung des Verfahrens zur Erlangung einer Vorabgeehmigung oder Zustimmung zwecks Kostenübernahme oder Kostenbeteiligung für eine Langzeitrehabilitation im Ausland).

(l)

Uredba od 21. prosinca 2018. o briselskim tijelima zdravstvenog osiguranja u području zdravstvene skrbi i pomoći osobama (Ordonnance du 21 décembre 2018 relative aux organismses assureurs bruxellois dans le domaine des soins de santé et de l’aide aux personnes).

(m)

Suradnja među saveznim jedinicama:

(n)

Sporazum o suradnji od 31. prosinca 2018. između Flamanske zajednice, Valonske regije, Komisije frankofone zajednice, Zajedničke komisije zajednica i Germanofone zajednice u pogledu pomagala za mobilnost.

(o)

Sporazum o suradnji od 31. prosinca 2018. između Flamanske zajednice, Valonske regije, Frankofone zajednice, Zajedničke komisije zajednica, Komisije frankofone zajednice i Germanofone zajednice u pogledu financiranja skrbi pri korištenju ustanova za skrb koje se nalaze izvan granica savezne jedinice.

BUGARSKA

(a)

Zakonik o socijalnom osiguranju (Кодекс за социално осигуряване), naslov iz 1999. izmijenjen 2003.

(b)

Zakon o socijalnoj pomoći (Закон за социално подпомагане) iz 1998.

(c)

Pravilnik o provedbi Zakona o socijalnoj pomoći (Правилник за прилагане на Закона за социално подпомагане) iz 1998.

(d)

Zakon o integraciji osoba s invaliditetom (Закон за хората с увреждания) iz 2019.

(e)

Zakon o osobnoj pomoći (Закон за личната помощ) iz 2019. koji je stupio na snagu 1. rujna 2019.

(f)

Pravilnik o provedbi Zakona o integraciji osoba s invaliditetom (Правилник за прилагане на Закона за интеграция на хората с увреждания) iz 2004.

(g)

Odluka o medicinskoj stručnosti (Наредба за медицинската експертиза) iz 2010.

(h)

Tarifa za naknade za socijalne usluge financirane iz državnog proračuna (Тарифа за таксите за социални услуги, финансирани от държавния бюджет) iz 2003.

HRVATSKA

(a)

Zakon o socijalnoj skrbi iz 2013., Narodne novine br. 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17 i 98/19).

(b)

Zakon o udomiteljstvu, Narodne novine br. 90/11 i 78/12, kako je izmijenjen.

(c)

Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga iz 2014., Narodne novine br. 40/14 i 66/15.

(d)

Pravilnik o sudjelovanju i načinu plaćanja korisnika i drugih obveznika uzdržavanja u troškovima smještaja izvan vlastite obitelji iz 1998., Narodne novine br. 112/98 i 05/02, kako je izmijenjen.

(e)

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije fizičkih osoba koje profesionalno pružaju socijalne usluge iz 2015., Narodne novine br. 66/15.

CIPAR

(a)

Službe za socijalnu skrb (Υπηρεσίες Κοινωνικής Ευημερίας):

(b)

Propisi i dekreti o zajamčenom minimalnom dohotku i općenito o socijalnim davanjima (hitne potrebe i potrebe za skrbi), kako su izmijenjeni ili zamijenjeni. Zakoni o domovima za starije osobe i osobe s invaliditetom (Οι περί Στεγών για Ηλικιωμένους και Αναπήρους Νόμοι) od 1991. do 2011. [L. 222/91 i L. 65(I)/2011].

(c)

Zakoni o centrima za dnevni boravak odraslih osoba (Οι περί Κέντρων Ενηλίκων Νόμοι) (L. 38(Ι)/1997 i L.64(Ι)/2011).

(d)

Program državnih potpora na temelju Uredbe 360/2012 o pružanju usluga od općeg gospodarskog interesa (De minimis) [Σχέδιο Κρατικών Ενισχύσεων ‘Ησσονος Σημασίας, βαση του Κανονισμού 360/2012 για την παροχή υπηρεσιών γενικού οικονομικού συμφέροντος].

(e)

Služba za upravljanje socijalnim davanjima (Υπηρεσία Διαχείρισης Επιδομάτων Πρόνοιας):

(f)

Zakon o zajamčenom minimalnom dohotku i općenito o socijalnim davanjima iz 2014., kako je izmijenjen ili zamijenjen.

(g)

Propisi i dekreti o zajamčenom minimalnom dohotku i općenito o socijalnim davanjima, kako su izmijenjeni ili zamijenjeni.

ČEŠKA

(a)

Zakon br. 108/2006 o socijalnim uslugama (Zákon o sociálních službách).

(b)

Zakon br. 372/2011 o zdravstvenim uslugama (Zákon o zdravotních službách).

(c)

Zakon br. 48/1997 o javnom zdravstvenom osiguranju (Zákon o veřejném zdravotním pojištění).

DANSKA

(a)

Pročišćeni akt br. 988 od 17. kolovoza 2017. o socijalnim uslugama (om social service).

(b)

Pročišćeni akt br. 119 od 1. veljače 2019. o socijalnom stanovanju (om almene boliger).

ESTONIJA

Zakon o socijalnoj skrbi (Sotsiaalhoolekande seadus) iz 2016.

FINSKA

(a)

Zakon o uslugama i pomoći za osobe s invaliditetom (Laki vammaisuuden perusteella järjestettävistä palveluista ja tukitoimista) od 3. travnja 1987.

(b)

Zakon o potpori funkcionalnom kapacitetu starijeg stanovništva te o uslugama socijalne i zdravstvene skrbi za starije osobe (Laki ikääntyneen väestön toimintakyvyn tukemisesta sekäkäiden sosiaali- ja terveyspalveluista) od 28. prosinca 2012.

(c)

Zakon o socijalnoj skrbi (Sosiaalihuoltolaki) od 30. prosinca 2014.

(d)

Zakon o zdravstvenoj skrbi (Terveydenhuoltolaki) od 30. prosinca 2010.

(e)

Zakon o primarnoj zdravstvenoj skrbi (Kansanterveyslaki) od 28. siječnja 1972.

(f)

Zakon o potpori za neformalnu skrb (Laki omaishoidon tuesta) od 2. prosinca 2005.

(g)

Zakon o obiteljskoj skrbi (Perhehoitolaki) od 20. ožujka 2015.

FRANCUSKA

(a)

Dodatak za treću stranu (majoration pour tierce personne, MTP): članci L. 341-4 i L. 355-1 Zakonika o socijalnoj sigurnosti (Code de la sécurité sociale).

(b)

Dopunsko davanje za pomoć trećoj osobi (prestation complémentaire pour recours à tierce personne): članak L. 434-2 Zakonika o socijalnoj sigurnosti

(c)

Posebni dodatak za obrazovanje djeteta s invaliditetom (complément d’allocation d’éducation de l’enfant handicapé): članak L. 541-1 Zakonika o socijalnoj sigurnosti

(d)

Doplatak za invaliditet (prestation de compensation du handicap, PCH): članci od L. 245-1 do L. 245-14 Zakonika o socijalnim mjerama i obitelji (Code de l’action sociale et des familles).

(e)

Doplatak za gubitak samostalnosti (allocation personnalisée d’autonomie, APA): članci od L. 232-1 do L. 232-28 Zakonika o socijalnim mjerama i obitelji (Code de l’action sociale et des familles).

NJEMAČKA

(a)

Osiguranje za dugotrajnu njegu (Pflegeversicherung):

(b)

Socijalno osiguranje za dugotrajnu njegu za osobe osigurane u okviru obveznog osiguranja za slučaj bolesti i privatno obvezno osiguranje za dugotrajnu njegu za osobe osigurane u okviru privatnog zdravstvenog osiguranja: Zakonik o socijalnoj sigurnosti (Sozialgesetzbuch), svezak XI. (SGB XI), kako je zadnje izmijenjen člankom 2. Zakona od 21. prosinca 2019. (BGBl. I str. 2913.).

GRČKA

(a)

Zakon br. 1140/1981, kako je izmijenjen.

(b)

Zakonodavni dekret br. 162/73 i Zajednička ministarska odluka br. Π4β/5814/1997.

(c)

Ministarska odluka br. Π1γ/ΑΓΠ/οικ.14963 od 9. listopada 2001.

(d)

Zakon br. 4025/2011.

(e)

Zakon br. 4109/2013.

(f)

Zakon br. 4199/2013, članak 127.

(g)

Zakon br. 4368/2016, članak 334.

(h)

Zakon br. 4483/2017, članak 153.

(i)

Zakon br. 498/1-11-2018, članci 28., 30. i 31. o „Uredbi o jedinstvenim zdravstvenim davanjima” nacionalne organizacije pružatelja zdravstvenih usluga (EOPYY).

MAĐARSKA

(a)

Usluge dugotrajne njege koje pružaju osobnu socijalnu skrb (socijalne usluge):

(b)

Zakon III. iz 1993. o socijalnoj upravi i socijalnoj pomoći (törvény a szociális igazgatásról és szociális ellátásokról), kako je dopunjen vladinim i ministarskim dekretima.

IRSKA

(a)

Zakon o zdravstvu iz 1970. (br. 1 iz 1970.).

(b)

Zakon o programu potpore za domove za starije i nemoćne iz 2009. (br. 15 iz 2009.).

(c)

Pročišćeni tekst Zakona o socijalnoj skrbi iz 2005.

(d)

Doplatak za stalnu njegu.

(e)

Skrbničko davanje.

(f)

Skrbnički doplatak.

(g)

Bespovratna sredstva za skrbničku potporu.

(h)

Doplatak za kućnu njegu.

ITALIJA

(a)

Zakon br. 118 od 30. ožujka 1971. o invalidskim davanjima za civile (Legge 30 Marzo 1971, n. 118 – Conversione in Legge del D.L. 30 gennaio 1971, n. 5 e nuove norme in favore dei mutilati ed Invalidi civili).

(b)

Zakon br. 18 od 11. veljače 1980. o doplatku za stalnu njegu (Legge 11 Febbraio 1980, n. 18 – Indennità di accompagnamento agli Invalidi Civili totalmente inabili).

(c)

Zakon br. 104 od 5. veljače 1992., članak 33. (Okvirni zakon o invaliditetu) (Legge 5 Febbraio 1992, n. 104 – Legge-quadro per l’assistenza, l’integrazione sociale e i diritti delle persone handicappate).

(d)

Zakonodavni dekret br. 112 od 31. ožujka 1998. o prijenosu zakonodavnih zadaća i upravnih nadležnosti s države na regije i lokalne subjekte (Decreto Legislativo 31 Marzo 1998, n. 112 - Conferimento di funzioni e compiti amministrativi dello Stato alle regioni ed agli enti locali, in attuazione del capo I della Legge 15 Marzo 1997, n. 59).

(e)

Uredba (EZ) br. 883/04 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti Europskog parlamenta i Vijeća (Regolamento (CE) 883 del 29 aprile 2004 del Parlamento Europeo e del Consiglio, relativo al coordinamento dei sistemi di sicurezza sociale – SNCB – članak 70. i Prilog X.).

(f)

Zakon br. 183 od 4. studenoga 2010., članak 24., kojim se mijenjaju pravila o dozvolama za pomoć osobama s invaliditetom u teškim situacijama (Legge n. 183 del 4 Novembre 2010, art. 24. – Modifiche alla disciplina in materia di per l’assistenza a portatori di handicap in situazione di gravità).

(g)

Zakon br. 147 od 27. prosinca 2013. koji sadržava odredbe za izradu godišnjeg i višegodišnjeg državnog proračuna – Zakon o stabilnosti iz 2014. (Disposizioni per la formazione del bilancio annuale e pluriennale dello Stato – Legge di stabilità 2014).

LATVIJA

(a)

Zakon o socijalnim uslugama i socijalnoj pomoći (Sociālo pakalpojumu un sociālās palīdzības likums), 31.10.2002.

(b)

Zakon o medicinskom liječenju (Ārstniecības likums), 12.6.1997.

(c)

Zakon o pravima pacijenata (Pacientu tiesību likums), 30.12.2009.

(d)

Propisi Kabineta ministara br. 555 o organizaciji zdravstvene zaštite i postupku plaćanja (Ministru kabineta 2018. gada 28. augusta noteikumi Nr.555 „Veselības aprūpes pakalpojumu organizēšanas un samaksas kārtība”), 28.8.2018.

(e)

Propisi Kabineta ministara br. 275 o postupcima za plaćanje usluga socijalne skrbi i socijalne rehabilitacije i o postupcima pokrivanja troškova usluga iz proračuna lokalne uprave (Ministru kabineta 2003. gada 27. maija noteikumi Nr. 275 „Sociālās aprūpes un sociālās rehabilitācijas pakalpojumu samaksas kārtība un kārtība, kādā pakalpojuma izmaksas tiek segtas no pašvaldības budžeta”), 27.5.2003.

(f)

Propisi Kabineta ministara br. 138 o primanju socijalnih usluga i socijalne pomoći (Ministru kabineta 2019. gada 2. aprīļa noteikumi Nr 138 „Noteiku mi par sociālo pakalpojumu un sociālās palīdzības saņemšanu”), 2.4.2019.

LITVA

(a)

Zakon o nadoknadama ciljnih vrijednosti (Tikslinių kompensacijų įstatymas) od 29. lipnja 2016. (br. XII-2507).

(b)

Zakon o socijalnim uslugama (Socialinių paslaugų įstatymas) od 19. siječnja 2006. (br. X-493).

(c)

Zakon o zdravstvenom osiguranju (Sveikatos draudimo įstatymas) od 21. svibnja 1996. (br. I-1343).

(d)

Zakon o sustavu zdravstvene zaštite (Sveikatos sistemos įstatymas) od 19. srpnja 1994. (br. I-552).

(e)

Zakon o ustanovama za zdravstvenu skrb (Sveikatos priežiūros įstaigų įstatymas) od 6. lipnja 1996. (br. I-1367).

LUKSEMBURG

Zakon od 19. lipnja 1998. o uvođenju osiguranja za uzdržavanje, kako je izmijenjen Zakonom od 23. prosinca 2005. i Zakonom od 29. kolovoza 2017.

MALTA

(a)

Zakon o socijalnoj sigurnosti (Att dwar is-Sigurta' Socjali) (Cap. 318).

(b)

Supsidijarno zakonodavstvo 318.19: Propisi o cijenama ustanova i hostela u državnom vlasništvu (Regolamenti dwar it-Trasferiment ta' Fondi għal Hostels Statali Indikati).

(c)

Supsidijarno zakonodavstvo 318.17: Propisi o prijenosu sredstava (kreveti financirani od strane vlade) (Regolamenti dwar it-trasferiment ta' Fondi għal Sodod Iffinanzjati mill-Gvern).

(d)

Supsidijarno zakonodavstvo 318.13: Propisi o cijenama usluga smještaja koje financira država (Regolamenti dwar Rati għal Servizzi residenzjali Finanzjali mill-Istat).

NIZOZEMSKA

Zakon o dugotrajnoj njezi (Wet langdurige zorg (WLZ)), Zakon od 3. prosinca 2014.

POLJSKA

(a)

Zakon o uslugama zdravstvene skrbi koje su financirane javnim sredstvima (Ustawa o świadczeniach opieki zdrowotnej finansowanych ze środków publicznych) od 27. kolovoza 2004.

(b)

Zakon o socijalnoj pomoći (Ustawa o pomocy społecznej) od 12. ožujka 2004.

(c)

Zakon o obiteljskim davanjima (Ustawa o świadczeniach rodzinnych) od 28. studenoga 2003.

(d)

Zakon o socijalnim mirovinama (Ustawa o rencie socjalnej) od 27. lipnja 2003.

(e)

Zakon o mirovinama Fonda za socijalno osiguranje (Ustawa o emeryturach i rentach z Funduszu Ubezpieczeń Społecznych) od 17. prosinca 1998.

(f)

Zakon o strukovnoj i socijalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Ustawa o rehabilitacji zawodowej i społecznej oraz zatrudnianiu osób niepełnosprawnych) od 27. kolovoza 1997.

(g)

Zakon o potpori trudnicama i njihovim obiteljima „Za život” (Ustawa o wsparciu kobiet w ciąży i rodzin „Za życiem”) od 4. studenoga 2016.

(h)

Zakon o dopunskom davanju za osobe koje ne mogu samostalno živjeti (Ustawa o świadczeniu uzupełniającym dla osób niezdolnych do samodzielnej egzystencji) od 31. srpnja 2019.

PORTUGAL

(a)

Socijalno osiguranje i jamčenje dostatnih sredstava:

(b)

Zakonski dekret 265/99 od 14. srpnja 1999. o dodatku za dugotrajnu njegu (complemento por dependência), kako je više puta izmijenjen.

(c)

Zakon 90/2009 od 31. kolovoza 2009. o posebnom sustavu zaštite u slučaju invaliditeta (regime especial de proteção na invalidez), kako je ponovno objavljen u pročišćenoj verziji Zakonskim dekretom 246/2015 od 20. listopada 2015., kako je izmijenjen.

(d)

Sustav socijalne sigurnosti i nacionalna zdravstvena služba:

(e)

Zakonski dekret 101/06 od 6. lipnja 2006. o nacionalnoj mreži integrirane trajne skrbi (rede de cuidados continuados integrados), kako je ponovno objavljen u pročišćenoj verziji u Zakonskom dekretu 136/2015 od 28. srpnja 2015.

(f)

Zakonski dekret br. 8/2010 od 28. siječnja 2010., kako je izmijenjen i ponovno objavljen Zakonskim dekretom br. 22/2011 od 10. veljače 2011. o osnivanju jedinica i timova za integriranu trajnu skrb u području mentalnog zdravlja (unidades e equipas de cuidados continuados integrados de saúde mental).

(g)

Dekret br. 343/2015 od 12. listopada 2015. o standardima kojima se uređuje bolnička i ambulantna pedijatrijska skrb te timovi za upravljanje otpuštanjem i timovi za pedijatrijsku njegu u okviru nacionalne mreže dugoročne integrirane skrbi (condições de instalação e funcionamento das unidades de internamento de cuidados integrados pediátricos e de ambulatório pediátricas, bem como as condições a que devem obedecer as equipas de gestão de altas e as equipas de cuidados continuados integrados destinadas a cuidados pediátricos da Rede Nacional de Cuidados Continuados Integrados).

(h)

Zakon br. 6/2009 od 6. rujna o statusu neformalnog pružatelja skrbi (Estatuto do cuidador informal).

RUMUNJSKA

(a)

Zakon 17 od 6. ožujka 2000. o socijalnoj pomoći starijim osobama (Legea privind asistența socială a persoanelor vârstnice), kako je naknadno izmijenjen.

(b)

Zakon 448 od 6. prosinca 2006. o zaštiti i promicanju prava osoba s invaliditetom (Legea privind protecția și promovarea drepturilor persoanelor cu handicap), kako je naknadno izmijenjen.

(c)

Zakon o socijalnoj pomoći (Legea asistenței sociale) br. 292 od 20. prosinca 2011.

SLOVAČKA

(a)

Zakon o socijalnim uslugama (Zákon o sociálnych službách) br. 448/2008.

(b)

Zakon o financijskim davanjima za nadoknadu namijenjenu osobama s invaliditetom (Zákon o peňažných príspevkoch na kompenzáciu ťažkého zdravotného postihnutia) br. 447/2008.

(c)

Zakon o zdravstvenoj skrbi i uslugama povezanima sa zdravstvenom skrbi (Zákon o zdravotnej starostlivosti a službách súvisiacich s poskytovaním zdravotnej starostlivosti) br. 576/2004.

(d)

Zakon o pružateljima zdravstvene zaštite, zdravstvenim radnicima i strukovnim zdravstvenim udrugama (Zákon o poskytovateľoch zdravotnej starostlivosti, zdravotníckych pracovníkoch a stavovských organizáciách v zdravotníctve) br. 578/2004.

(e)

Zakon o osnovnim životnim potrebama (Zákon o životnom minime) br. 601/2003.

(f)

Zakon o obitelji (Zákon o rodine) br. 36/2005.

(g)

Zakon o socijalnoj i pravnoj zaštiti djece i socijalnom skrbništvu (Zákon o sociálno-právnej ochrane detí a sociálnej kuratele) br. 305/2005

(h)

Zakon o socijalnom radu (Zákon o sociálnej práci) br. 219/2014.

SLOVENIJA

Ne postoji poseban zakon o dugotrajnoj njezi.

Davanja za dugotrajnu njegu uključena su u sljedeće zakone:

(a)

Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju (Zakon o pokojninskem in invalidskem zavarovanju) (Službeni list Republike Slovenije br. 96/2012, kako je naknadno izmijenjen).

(b)

Zakon o socijalnim davanjima (Zakon o socialno vartsvenih prejemkih) (Službeni list Republike Slovenije br. 61/2010, kako je naknadno izmijenjen).

(c)

Zakon o ostvarivanju prava na javna sredstva (Zakon o uveljavljanju pravic iz javnih sredstev) (Službeni list Republike Slovenije br. 62/2010, kako je naknadno izmijenjen).

(d)

Zakon o socijalnoj zaštiti (Zakon o socialnem varstvu) (Službeni list Republike Slovenije br. 3/2004 – službeni pročišćeni tekst, kako je naknadno izmijenjen).

(e)

Zakon o roditeljskoj skrbi i obiteljskim davanjima (Zakon o starševskem varstvu in družinskih prejemkih) (Službeni list Republike Slovenije br. 110/2006 – službeni pročišćeni tekst, kako je naknadno izmijenjen).

(f)

Zakon o socijalnoj zaštiti osoba s psihičkim i fizičkim invaliditetom (Zakon o družbenem varstvu duševno in telesno prizadetih oseb) (Službeni list Republike Slovenije br. 41/83, kako je naknadno izmijenjen).

(g)

Zakon o zdravstvenoj skrbi i zdravstvenom osiguranju (Zakon o zdravstvenem varstvu in zdravstvenem zavarovanju) (Službeni list Republike Slovenije br. 72/2006 – službeni pročišćeni tekst, kako je naknadno izmijenjen).

(h)

Zakon o ratnim veteranima (Zakon o vojnih veteranih) (Službeni list Republike Slovenije br. 59/06 – službeni pročišćeni tekst, kako je naknadno izmijenjen).

(i)

Zakon o ratnim invalidima (Zakon o vojnih invalidih) (Službeni list Republike Slovenije br. 63/59 – službeni pročišćeni tekst, kako je naknadno izmijenjen).

(j)

Zakon o uravnoteženju javnih financija (Zakon za uravnoteženje javnih finance (ZUJF)) (Službeni list Republike Slovenije br. 40/2012 – službeni pročišćeni tekst, kako je naknadno izmijenjen).

(k)

Zakon o usklađivanju prijenosa pojedincima i kućanstvima u Republici Sloveniji (Zakon o usklajevanju transferjev posameznikom in gospodinjstvom v Republiki Sloveniji) (Službeni list Republike Slovenije br. 114/2006 – službeni pročišćeni tekst, kako je naknadno izmijenjen).

ŠPANJOLSKA

(a)

Zakon br. 39/2006 o promicanju osobne autonomije i pomoći osobama u situacijama ovisnosti od 14. prosinca 2006., kako je izmijenjen.

(b)

Ministarska odluka od 15. travnja 1969.

(c)

Kraljevski dekret br. 1300/95 od 21. srpnja 1995., kako je izmijenjen.

(d)

Kraljevski dekret br. 1647/97 od 31. listopada 1997., kako je izmijenjen.

ŠVEDSKA

(a)

Zakon o socijalnim uslugama (Socialtjänstlagen (2001:453)) iz 2001.

(b)

Zakon o zdravstvenoj skrbi (Hälso- och sjukvårdslag (2017:30)) iz 2017.

DIO 3.

ISPLATE KOJE SU POVEZANE S GRANOM SOCIJALNE SIGURNOSTI NAVEDENOM U ČLANKU SSC.3. STAVKU 1. OVOG PROTOKOLA I KOJE SU PLAĆENE RADI POKRIVANJA TROŠKOVA GRIJANJA U HLADNIM VREMENSKIM UVJETIMA (članak SSC.3. stavak 4. točka (f) ovog Protokola).

i.   UJEDINJENA KRALJEVINA

Plaćanje za gorivo za zimu (Zakon o doprinosima i za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti iz 1992., Propisi o plaćanju za gorivo za zimu iz socijalnih sredstava iz 2000., Zakon o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti (Sjeverna Irska) iz 1992. i Propisi o plaćanju za gorivo za zimu (Sjeverna Irska) iz 2000.).

ii.   DRŽAVE ČLANICE

DANSKA

(a)

Zakon o socijalnim i državnim mirovinama, LBK br. 983 od 23.9.2019.

(b)

Uredbe o socijalnim i državnim mirovinama, LBK br. 1602 od 27.12.2019.


PRILOG SSC-2.

OGRANIČENJA PRAVA NA DAVANJA U NARAVI ZA ČLANOVE OBITELJI POGRANIČNOG RADNIKA

(iz članka SSC.16. stavka 2. ovog Protokola)

 

HRVATSKA

 

DANSKA

 

IRSKA

 

FINSKA

 

ŠVEDSKA

 

UJEDINJENA KRALJEVINA


PRILOG SSC-3.

VIŠE PRAVA ZA UMIROVLJENIKE KOJI SE VRAĆAJU U NADLEŽNU DRŽAVU

(članak SSC.25. stavak 2. ovog Protokola)

 

AUSTRIJA

 

BELGIJA

 

BUGARSKA

 

CIPAR

 

ČEŠKA

 

FRANCUSKA

 

NJEMAČKA

 

GRČKA

 

MAĐARSKA

 

LUKSEMBURG

 

NIZOZEMSKA

 

POLJSKA

 

SLOVENIJA

 

ŠPANJOLSKA

 

ŠVEDSKA


PRILOG SSC-4.

SLUČAJEVI U KOJIMA SE RAZMJERNI IZRAČUN ZANEMARUJE ILI SE NE PRIMJENJUJE

(članak SSC.47. stavci 4. i 5. ovog Protokola)

DIO 1.

SLUČAJEVI U KOJIMA SE RAZMJERNI IZRAČUN ZANEMARUJE NA TEMELJU ČLANKA SSC.47. STAVKA 4.

AUSTRIJA

(a)

Svi zahtjevi za davanja na temelju Saveznog zakona od 9. rujna 1955. o Općem socijalnom osiguranju (ASVG), Saveznog zakona od 11. listopada 1978. o socijalnom osiguranju osoba koje samostalno obavljaju djelatnost u obrtu i trgovini (GSVG), Saveznog zakona od 11. listopada 1978. o socijalnom osiguranju samostalnih poljoprivrednika (BSVG), te Saveznog zakona od 30. studenoga 1978. o socijalnom osiguranju samozaposlenih osoba u slobodnim profesijama (FSVG).

(b)

Svi zahtjevi za obiteljske mirovine na osnovi mirovinskog računa na temelju Općeg mirovinskog zakona (APG) od 18. studenoga 2004., uz iznimku slučajeva na temelju dijela 2.

(c)

Svi zahtjevi za obiteljske mirovine iz austrijskih pokrajinskih liječničkih komora (Landesärztekammer) na razini osnovne naknade (osnovno i svako dopunsko davanje ili osnovna mirovina).

(d)

Svi zahtjevi za pomoć nadživjelim osobama iz mirovinskog fonda Austrijske veterinarske komore.

(e)

Svi zahtjevi za davanja s osnove udovičke mirovine i mirovine za siročad prema statutima socijalnih ustanova austrijskih odvjetničkih komora, dio A.

(f)

Svi zahtjevi za davanja na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju bilježnika od 3. veljače 1972. NVG 1972.

CIPAR

Svi zahtjevi za starosne mirovine i mirovine za nadživjele osobe.

DANSKA

Svi zahtjevi za mirovine iz Zakona o socijalnim mirovinama, osim mirovina navedenih u Prilogu SSC-5. ovom Protokolu.

IRSKA

Svi zahtjevi za državnu mirovinu (prijelazno razdoblje), državnu mirovinu (doprinosnu), udovičku (doprinosnu) mirovinu i udovčevu (doprinosnu) mirovinu.

LATVIJA

Svi zahtjevi za obiteljske mirovine (Zakon o državnim mirovinama od 1. siječnja 1996.; Zakon o mirovinama koje financira država od 1. srpnja 2001.).

LITVA

Svi zahtjevi za obiteljske mirovine iz državnog socijalnog osiguranja izračunane na temelju osnovnog iznosa obiteljske mirovine (Zakon o mirovinama iz državnog socijalnog osiguranja).

NIZOZEMSKA

Svi zahtjevi za starosne mirovine na temelju Zakona o općem osiguranju za starost (AOW).

POLJSKA

Svi zahtjevi za starosne mirovine u sustavu definiranih davanja i obiteljske mirovine, osim u slučajevima u kojima ukupna razdoblja osiguranja navršena na temelju zakonodavstva više od jedne države iznose 20 godina ili više za žene i 25 godina za muškarce, a nacionalna razdoblja osiguranja iznose manje od toga (ali ne manje od 15 godina za žene i 20 godina za muškarce), s time da se izračun obavlja na temelju članaka 27. i 28. Zakona od 17. prosinca 1998. (SL 2015, br. 748).

PORTUGAL

Svi zahtjevi za starosnu i obiteljsku mirovinu, osim u slučajevima u kojima ukupna razdoblja osiguranja navršena na temelju zakonodavstva više od jedne države iznose 21 ili više kalendarskih godina, a nacionalna razdoblja osiguranja iznose 20 ili manje godina, s time da se izračun obavlja na temelju članaka 32. i 33. Zakonskog dekreta br. 187/2007 od 10. svibnja 2007.

SLOVAČKA

(a)

Svi zahtjevi za obiteljsku mirovinu (mirovinu za udovice, udovce i siročad) izračunani prema zakonodavstvu na snazi prije 1. siječnja 2004., čiji iznos proizlazi iz mirovine koja se prethodno isplaćivala umrloj osobi;

(b)

Svi zahtjevi za mirovine izračunani na temelju Zakona br. 461/2003 Coll. o socijalnoj sigurnosti, kako je izmijenjen.

ŠVEDSKA

(a)

Zahtjevi za starosnu mirovinu u obliku zajamčene mirovine (poglavlja 66. i 67. Zakonika o socijalnom osiguranju).

(b)

Zahtjevi za starosnu mirovinu u obliku dopunske mirovine (poglavlje 63. Zakonika o socijalnom osiguranju).

UJEDINJENA KRALJEVINA

Svi zahtjevi za starosnu mirovinu, državnu mirovinu na temelju dijela 1. Zakona o mirovinama iz 2014., davanja udovicama i davanja za obudovljenost, s iznimkom onih za koje, tijekom porezne godine koja počinje 6. travnja 1975. ili poslije tog datuma:

i.

je dotična stranka navršila razdoblja osiguranja, zaposlenja ili boravišta na temelju zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine i države članice; a jedna (ili više) poreznih godina nije se smatrala godinom za stjecanje prava u smislu zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine;

ii.

bi se razdoblja osiguranja navršena na temelju zakonodavstva na snazi u Ujedinjenoj Kraljevini za razdoblja prije 5. srpnja 1948. uzimala u obzir u smislu primjene članka SSC.47. stavka 1. točke (b) ovog Protokola primjenom razdoblja osiguranja, zaposlenja ili boravišta navršenih na temelju zakonodavstva države članice.

Svi zahtjevi za dodatnu mirovinu na temelju Zakona o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti iz 1992., odjeljak 44., te Zakona o doprinosima za socijalnu sigurnost i davanjima iz socijalne sigurnosti (Sjeverna Irska) iz 1992., odjeljak 44.

DIO 2.

SLUČAJEVI U KOJIMA SE PRIMJENJUJE Članak SSC.47. STAVAK 5.

AUSTRIJA

(a)

Starosne mirovine i obiteljske mirovine koje iz njih proizlaze na temelju izračuna mirovine na temelju Općeg zakona o mirovinama (APG) od 18. studenoga 2004.

(b)

Obvezni doplatci na temelju članka 41. Saveznog zakona od 28. prosinca 2001., BGBl I br. 154 o općem platnom fondu austrijskih farmaceuta (Pharmazeutische Gehaltskasse für Österreich).

(c)

Starosne i prijevremene starosne mirovine austrijskih pokrajinskih liječničkih komora na razini osnovnog prava (osnovno i dopunsko davanje ili osnovna mirovina); i sva mirovinska davanja austrijskih pokrajinskih liječničkih komora na razini dodatnih prava (dodatna ili pojedinačna mirovina).

(d)

Starosna potpora iz mirovinskog fonda Austrijske veterinarske komore.

(e)

Davanja prema statutima socijalnih ustanova austrijskih odvjetničkih komora, dijelovi A i B, s iznimkom zahtjeva za davanja koja proizlaze iz udovičkih i mirovina za siročad prema statutima socijalnih ustanova austrijskih odvjetničkih komora, dio A.

(f)

Davanja od socijalnih ustanova Savezne komore arhitekata i inženjera-konzultanata na temelju austrijskog Zakona o građevinarskoj komori (Ziviltechnikerkammergesetz) iz 1993., te statuta socijalnih ustanova, s iznimkom davanja na temelju davanja za nadživjele osobe, koje se izvode iz zadnje navedenih davanja.

(g)

Davanja prema statutu socijalne ustanove Savezne komore profesionalnih računovođa i poreznih savjetnika na temelju austrijskog Zakona o profesionalnim računovođama i poreznim savjetnicima (Wirtschaftstreuhandberufsgesetz).

BUGARSKA

Starosne mirovine iz obveznog dopunskog mirovinskog osiguranja, na temelju dijela II. glave II. Zakonika o socijalnom osiguranju.

HRVATSKA

Mirovine iz sustava obveznog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje prema Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN 49/99, kako je izmijenjen) i Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (NN 106/99, kako je izmijenjen), osim u slučajevima predviđenima člancima 47. i 48. Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, te obiteljska mirovina.

ČEŠKA

Mirovine plaćane iz programa drugog mirovinskog stupa utvrđenog Aktom br. 426/2011 zb. o mirovinskoj štednji.

DANSKA

(a)

Osobne mirovine.

(b)

Davanja u slučaju smrti (akumulirane na osnovi doprinosa Arbejdsmarkedets Tillægspension u razdoblju prije 1. siječnja 2002.).

(c)

Davanja u slučaju smrti (akumulirane na osnovi doprinosa Arbejdsmarkedets Tillægspension u razdoblju prije 1. siječnja 2002.) iz Pročišćenog zakona o dopunskim mirovinama za zaposlene osobe (Arbejdsmarkedets Tillægspension) 942:2009.

ESTONIJA

Obvezni sustav za starosne mirovine.

FRANCUSKA

Osnovni ili dopunski sustavi u kojima se davanja za slučaj starosti izračunavaju na temelju mirovinskih bodova.

MAĐARSKA

Mirovinska davanja koja se temelje na članstvu u privatnim mirovinskim fondovima.

LATVIJA

Starosne mirovine (Zakon o državnim mirovinama od 1. siječnja 1996.; Zakon o mirovinama koje financira država od 1. srpnja 2001.).

POLJSKA

Starosne mirovine u sustavu definiranih doprinosa.

PORTUGAL

Dopunske mirovine odobrene na temelju Zakonskog dekreta br. 26/2008 od 22. veljače 2008. (javni sustav koji se temelji na kapitalizaciji).

SLOVAČKA

Obvezna štednja za starosne mirovine.

SLOVENIJA

Mirovine iz obveznog dopunskog mirovinskog osiguranja.

ŠVEDSKA

Starosna mirovina u obliku mirovine na osnovi dohotka i mirovine na osnovi premija (poglavlja 62. i 64. Zakonika o socijalnom osiguranju).

UJEDINJENA KRALJEVINA

Stupnjevana mirovinska davanja kojease isplaćuju na temelju Zakona o nacionalnom osiguranju iz 1965., odjeljci 36. i 37., te Zakona o nacionalnom osiguranju (Sjeverna Irska) iz 1966., odjeljci 35. i 36.


PRILOG SSC-5.

DAVANJA I SPORAZUMI KOJIMA SE OMOGUĆUJE PRIMJENA ČLANKA SSC.49.

I.   Davanja iz članka SSC.49. stavka 2. točke (a) ovog Protokola, čiji iznos ne ovisi o trajanju navršenih razdoblja osiguranja ili boravišta

DANSKA

Puna danska nacionalna starosna mirovina stečena nakon desetogodišnjeg boravka osobe kojoj je pravo na mirovinu priznato do 1. listopada 1989.

FINSKA

Nacionalne mirovine i mirovine supružnika utvrđene prema prijelaznim pravilima i priznate prije 1. siječnja 1994. (Zakon o izvršenju Zakona o nacionalnim mirovinama 569/2007);

Dodatni iznos dječje mirovine pri izračunu samostalnog davanja prema Zakona o državnim mirovinama 568/2007.

FRANCUSKA

Invalidska mirovina za nadživjelog supružnika iz općeg sustava socijalne sigurnosti ili sustava za radnike u poljoprivredi kada je izračunana na osnovi invalidske mirovine preminulog supružnika određene u skladu s člankom SSC.47. stavkom 1. točkom (a).

GRČKA

Davanja na temelju Zakona br. 4169/1961 iz sustava osiguranja za poljoprivredu (OGA)

NIZOZEMSKA

Zakon o općem osiguranju za uzdržavane nadživjele osobe od 21. prosinca 1995. (ANW)

Zakon o radu i dohotku prema radnoj sposobnosti od 10. studenoga 2005. (WIA)

ŠPANJOLSKA

Obiteljske mirovine koje se odobravaju iz općih i posebnih sustava, s iznimkom posebnog sustava za državne službenike

ŠVEDSKA

Nadoknada za slučaj bolesti i nadoknada za bolovanje povezane s dohotkom (poglavlje 34. Zakona o socijalnoj sigurnosti).

Zajamčena mirovina i zajamčena nadoknada koje su zamijenile punu državnu mirovinu koja se pružala na temelju zakonodavstva o državnim mirovinama koje se primjenjivalo do 1. siječnja 1993. te punu državnu mirovinu koja se priznavala na temelju prijelaznih pravila zakonodavstva koje se primjenjivalo od tog datuma.

II.   Davanja iz članka SSC.49. stavka 2. točke (b) ovog Protokola, čiji se iznos utvrđuje ovisno o izjednačenom razdoblju za koje se smatra da je navršeno između datuma nastanka osiguranog slučaja i nekog kasnijeg datuma.

FINSKA

Mirovine zaposlenika za koje se u obzir uzimaju buduća razdoblja prema nacionalnom zakonodavstvu

NJEMAČKA

Obiteljske mirovine, u pogledu kojih je uzeto u obzir dopunsko razdoblje.

Starosne mirovine za koje je u obzir uzeto već stečeno dopunsko razdoblje

ITALIJA

Talijanske mirovine za potpunu nesposobnost za rad (inabilità)

LATVIJA

Obiteljska mirovina izračunana na temelju pretpostavljenih razdoblja osiguranja (članak 23. stavak 8. Zakona o državnim mirovinama od 1. siječnja 1996.).

LITVA

(a)

Mirovine zbog nesposobnosti za rad iz državnog socijalnog osiguranja koje se isplaćuju na temelju Zakona o mirovinama iz državnog socijalnog osiguranja.

(b)

Obiteljske mirovine i mirovine za siročad iz državnog socijalnog osiguranja, izračunane na temelju mirovine zbog nesposobnosti za rad umrle osobe na temelju Zakona o mirovinama iz državnog socijalnog osiguranja.

LUKSEMBURG

Obiteljske mirovine.

SLOVAČKA

Slovačka obiteljska mirovina koja proizlazi iz invalidske mirovine.

ŠPANJOLSKA

Starosne mirovine na temelju posebnog sustava za državne službenike predviđene na temelju glave I. pročišćenog teksta Zakona o umirovljenim državnim službenicima ako je u vrijeme nastanka osiguranog slučaja korisnik bio aktivan državni službenik ili se takvim smatrao; mirovine za slučaj smrti i mirovine za nadživjele osobe (mirovina za udovice, udovce, siročad ili roditelje) predviđene na temelju glave I. pročišćenog teksta Zakona o umirovljenim državnim službenicima ako je u vrijeme smrti državni službenik bio aktivan ili se takvim smatrao

ŠVEDSKA

Nadoknada za slučaj bolesti i nadoknada za bolovanje u obliku zajamčene nadoknade (poglavlje 35. Zakonika o socijalnom osiguranju)

Obiteljska mirovina izračunana na temelju izjednačenih razdoblja osiguranja (poglavlja od 76. do 85. Zakonika o socijalnom osiguranju).

III.   Ugovori iz članka SSC.49. stavka 2. točke (b) podtočke i. ovog Protokola čiji je cilj sprečavanje da se isto izjednačeno razdoblje uzme dvaput ili više puta u obzir:

Ugovor o socijalnoj sigurnosti od 28. travnja 1997. između Republike Finske i Savezne Republike Njemačke

Ugovor o socijalnoj sigurnosti od 10. studenoga 2000. između Republike Finske i Velikog Vojvodstva Luksemburga

Nordijska konvencija o socijalnoj sigurnosti od 18. kolovoza 2003.


PRILOG SSC-6.

POSEBNE ODREDBE ZA PRIMJENU ZAKONODAVSTVA DRŽAVA ČLANICA I UJEDINJENE KRALJEVINE

(članak SSC.3. stavak 2., članak SSC.51. stavak 1. i članak SSC.66.)

AUSTRIJA

1.

Za potrebe stjecanja razdoblja u mirovinskom osiguranju, pohađanje škole ili usporedive obrazovne ustanove u drugoj državi smatra se istovjetnim pohađanju škole ili obrazovne ustanove na temelju članka 227. stavka 1. točke 1. i članka 228. stavka 1. točke 3. Općeg zakona o socijalnom osiguranju (Allgemeines Sozialversicherungsgesetz (ASVG)), članka 116. stavka 7. Saveznog zakona o socijalnoj sigurnosti za osobe koje obavljaju djelatnost u obrtu i trgovini (Gewerbliches Sozialversicherungsgesetz (GSVG)), te članka 107. stavka 7. Zakona o socijalnoj sigurnosti poljoprivrednika (Bauern-Sozialversicherungsgesetz (BSVG)), ako se na dotičnu osobu u neko vrijeme primjenjivalo austrijsko zakonodavstvo na temelju toga što je obavljala djelatnost kao zaposlena ili samozaposlena osoba, te su uplaćivani posebni doprinosi predviđeni na temelju članka 227. stavka 3. ASVG-a, članka 116. stavka 9. GSVG-a i članka 107. stavka 9. BSVG-a za dokup tih razdoblja obrazovanja.

2.

Za potrebe izračuna razmjernog dijela davanja iz članka SSC.47. stavka 1. točke (b) ovog Protokola, ne uzimaju se u obzir posebna povećanja doprinosa za dopunsko osiguranje i dopunsko davanje za rudare na temelju austrijskog zakonodavstva. U tim se slučajevima razmjerni dio davanja izračunan bez tih doprinosa, ako je to primjereno, uvećava za puni iznos posebnih povećanja doprinosa za dopunsko osiguranje i dopunsko davanje za rudare.

3.

Ako su na temelju članka SSC.7. ovog Protokola navršena zamjenska razdoblja na temelju austrijskog sustava mirovinskog osiguranja, koja, međutim, ne mogu biti osnovica za izračun na temelju članaka 238. i 239. ASVG-a, članaka 122. i 123. GSVG-a, te članaka 113. i 114. BSVG-a, primjenjuje se osnovica za izračun razdoblja skrbi o djetetu na temelju članka 239. ASVG-a, članka 123. GSVG-a i članka 114. BSVG-a.

BUGARSKA

Članak 33. stavak 1. bugarskog Zakona o zdravstvenom osiguranju primjenjuje se na sve osobe za koje je Bugarska nadležna država članica na temelju glave III. poglavlja 1. ovog Protokola.

CIPAR

Za potrebe primjene odredaba članaka SSC.7., SSC.46. i SSC.56. ovog Protokola, za svako razdoblje koje je započelo 6. listopada 1980. ili nakon tog datuma, tjedan osiguranja na temelju zakonodavstva Republike Cipra utvrđuje se tako da se ukupna zarada koja podliježe osiguranju za relevantno razdoblje podijeli s tjednim iznosom osnovne zarade koja podliježe osiguranju za relevantnu godinu doprinosa, uz uvjet da tako utvrđen broj tjedana nije veći od broja kalendarskih tjedana u relevantnom razdoblju.

ČEŠKA

Za potrebe definiranja članova obitelji u skladu s člankom SSC.1. točkom (s) ovog Protokola, izraz „supružnik” uključuje registrirane partnere definirane u češkom Zakonu br. 115/2006, zb. o registriranom partnerstvu.

DANSKA

1.

(a)

Za potrebe izračuna mirovine na temelju Zakona o socijalnoj mirovini (lov om social pension), razdoblja obavljanja djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba koje je na temelju danskog zakonodavstva navršio pogranični radnik ili radnik koji je u Dansku otišao obavljati posao sezonskog karaktera smatraju se razdobljima boravka koje je u Danskoj navršio nadživjeli supružnik ako je, tijekom tih razdoblja, nadživjeli supružnik s tim radnikom bio u braku, s time da nije bilo rastave od stola i postelje niti de facto rastave zbog neslaganja naravi, te uz uvjet da je tijekom tih razdoblja supružnik imao boravište na državnom području druge države. Za potrebe ove točke, „posao sezonskog karaktera” znači posao koji je ovisan o izmjeni godišnjih doba, pa se potreba za njime automatski ponavlja svake godine.

(b)

Za potrebe izračuna mirovine na temelju Zakona o socijalnoj mirovini (lov om social pension), razdoblja obavljanja djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba koje je prije 1. siječnja 1984. na temelju danskog zakonodavstva navršila osoba na koju se ne primjenjuje točka (a) smatraju se razdobljima boravka koje je u Danskoj navršio nadživjeli supružnik u mjeri u kojoj je tijekom tih razdoblja nadživjeli supružnik s tim radnikom bio u braku, s time da nije bilo rastave od stola i postelje niti de facto rastave zbog neslaganja naravi, te uz uvjet da je tijekom tih razdoblja supružnik imao boravište na državnom području druge države.

(c)

Razdoblja koja treba uzeti u obzir na temelju točaka (a) i (b) ne uzimaju se u obzir ako se podudaraju s razdobljima uzetima u obzir za potrebe izračuna mirovine koja dotičnoj osobi pripada na temelju zakonodavstva o obveznom osiguranju druge države ili s razdobljima tijekom kojih je dotična osoba na temelju tog zakonodavstva primala mirovinu. Međutim, ta je razdoblja potrebno uzeti u obzir ako je godišnji iznos navedene mirovine manji od polovice osnovnog iznosa socijalne mirovine.

2.

(a)

Neovisno o odredbama članka SSC.7. ovog Protokola, osobe koje nisu imale plaćeno zaposlenje u jednoj ili više država imaju pravo na dansku socijalnu mirovinu samo ako imaju ili su prethodno imale stalno boravište u Danskoj barem 3 godine, podložno dobnim granicama propisanim danskim zakonodavstvom. Podložno članku SSC.5. ovog Protokola, članak SSC.8. ovog Protokola ne primjenjuje se na dansku socijalnu mirovinu na koju su takve osobe stekle pravo.

(b)

Odredbe iz točke (a) ne primjenjuju se na pravo na dansku socijalnu mirovinu za članove obitelji osoba koje imaju ili su imale plaćeno zaposlenje u Danskoj niti na studente ili članove njihovih obitelji.

3.

Privremeno davanje za nezaposlene osobe koje su uključene u sustav fleksibilnog radnog mjesta (ledighedsydelse) (Zakon br. 455. od 10. lipnja 1997.) obuhvaćena je glavom III. poglavljem 6. ovog Protokola.

4.

Ako korisnik danske socijalne mirovine ima pravo i na obiteljsku mirovinu iz druge države, te se mirovine za potrebe provedbe danskog zakonodavstva smatraju istovrsnim davanjima u smislu članka SSC.48. stavka 1., ali uz uvjet da je osoba čija su razdoblja osiguranja ili boravišta poslužila kao osnova za izračun obiteljske mirovine stekla pravo i na dansku socijalnu mirovinu.

ESTONIJA

Za potrebe izračuna roditeljskih davanja smatra se da se razdoblja zaposlenja u državama koje nisu Estonija temelje na istom prosječnom iznosu socijalnog poreza koji se plaćao tijekom razdoblja zaposlenja u Estoniji, s kojima se zbrajaju. Ako je tijekom referentne godine osoba bila zaposlena samo u drugim državama, za potrebe izračuna davanja smatra se da se ona temelji na prosječnom socijalnom porezu koji se plaćao u Estoniji u razdoblju od referentne godine do rodiljnog dopusta.

FINSKA

1.

Za potrebe utvrđivanja prava i izračuna iznosa finske nacionalne mirovine na temelju članaka SSC.47., SSC.48. i 49. ovog Protokola, s mirovinama stečenima na temelju zakonodavstva druge države postupa se na isti način kao s mirovinama stečenim na temelju finskog zakonodavstva.

2.

Pri primjeni članka SSC.47. stavka 1. točke (b) podtočke i. ovog Protokola za potrebe izračuna zarade za izjednačeno razdoblje na temelju finskog zakonodavstva kojim se uređuju mirovine povezane sa zaradom, ako je pojedina osoba razdoblja mirovinskog osiguranja na temelju djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba za dio referentnog razdoblja na temelju finskog zakonodavstva stekla u drugoj državi, zarada za priznato razdoblje istovjetna je zbroju zarada ostvarenih tijekom dijela referentnog razdoblja u Finskoj, koji se dijeli s brojem mjeseci za koje su ostvarena razdoblja osiguranja u Finskoj tijekom referentnog razdoblja.

FRANCUSKA

1.

Za osobe koje u Francuskoj primaju davanja u naravi na temelju članka SSC.15. ili SSC.24. ovog Protokola i koje imaju boravište u francuskim departmanima Haut-Rhin, Bas-Rhin ili Moselle, davanja u naravi pružena u ime ustanove druge države koja je odgovorna za pokrivanje njihovih troškova uključuju davanja pružena u općem sustavu osiguranja za slučaj bolesti i u lokalnom sustavu obveznog dopunskog osiguranja za slučaj bolesti u Alsace-Moselleu.

2.

Francusko zakonodavstvo koje se primjenjuje na osobu koja obavlja ili je prethodno obavljala djelatnost kao zaposlena ili samozaposlena osoba u smislu primjene poglavlja 5. glave III. ovog Protokola uključuje osnovni sustav ili osnovne sustave osiguranja za slučaj starosti i dopunski mirovinski sustav ili dopunske mirovinske sustave koji su se primjenjivali na dotičnu osobu.

NJEMAČKA

1.

Neovisno o članku SSC.6. točki (a) ovog Protokola i članku 5. stavku 4. točki 1. sveska VI. Socijalnog zakonika (Sozialgesetzbuch), osoba koja prima punu starosnu mirovinu na temelju zakonodavstva druge države može zatražiti da bude obvezno osigurana u okviru njemačkog sustava mirovinskog osiguranja.

2.

Neovisno o članku SSC.6. točki (a) ovog Protokola i članku 7. sveska VI. Socijalnog zakonika (Sozialgesetzbuch (SGB)), osoba koja je obvezno osigurana u drugoj državi ili prima starosnu mirovinu na temelju zakonodavstva druge države može pristupiti sustavu dobrovoljnog osiguranja u Njemačkoj.

3.

Za potrebe odobravanja novčanih davanja na temelju članka 47. stavka 1. sveska V. SGB-a, članka 47. stavka 1. sveska VII. SGB-a i članka 200. stavka 2. zakonika Reichsversicherungsordnung osiguranim osobama koje žive u drugoj državi njemački sustavi osiguranja izračunavaju neto plaću, koja se upotrebljava za procjenu davanja, kao da osigurana osoba živi u Njemačkoj, ako osigurana osoba ne zatraži procjenu na temelju neto plaće koju stvarno prima.

4.

Državljani drugih država kojima je mjesto boravišta ili uobičajenog boravišta izvan Njemačke i koji ispunjavaju opće uvjete njemačkog sustava mirovinskog osiguranja mogu uplaćivati dobrovoljne doprinose samo ako su neko vrijeme prethodno bili dobrovoljno ili obvezno osigurani u njemačkom sustavu mirovinskog osiguranja; to se odnosi i na osobe bez državljanstva i izbjeglice čije je mjesto boravišta ili uobičajenog boravišta u drugoj državi.

5.

Paušalno priznato razdoblje (pauschale Anrechnungszeit) na temelju članka 253. sveska VI. Socijalnog zakonika (Sozialgesetzbuch) utvrđuju se isključivo u odnosu na njemačka razdoblja.

6.

Ako se na ponovni izračun mirovine primjenjuje njemačko zakonodavstvo o mirovinama koje je bilo na snazi 31. prosinca 1991., za potrebe priznavanja njemačkih zamjenskih razdoblja (Ersatzzeiten) primjenjuje se samo njemačko zakonodavstvo.

7.

Njemačko zakonodavstvo o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima u odnosu na koje se ostvaruje nadoknada na temelju zakona kojim se uređuju strane mirovine i o davanjima za razdoblja osiguranja koja se mogu priznati na temelju zakona kojim se uređuju strane mirovine na područjima navedenima u stavku 1. točkama 2. i 3. Zakona o raseljenim osobama i izbjeglicama (Bundesvertriebenengesetz) nastavlja se primjenjivati unutar područja primjene ovog Protokola, neovisno o odredbama stavka 2. Zakona o stranim mirovinama (Fremdrentengesetz).

8.

Za izračun teoretskog iznosa iz članka SSC.47. stavka 1. točke (b) podtočke i. ovog Protokola, u mirovinskim sustavima za slobodna zanimanja nadležna ustanova kao osnovu za svaku godinu osiguranja navršenu na temelju zakonodavstva bilo koje druge države uzima prosjek godišnjih mirovinskih prava stečenih tijekom razdoblja osiguranja kod nadležne ustanove na temelju uplate doprinosa.

GRČKA

1.

Zakon br. 1469/84 o dobrovoljnom uključenju u sustav mirovinskog osiguranja za grčke državljane i strane državljane grčkog podrijetla primjenjuje se na državljane drugih država, osobe bez državljanstva i izbjeglice, ako su dotične osobe, bez obzira na mjesto boravišta ili privremenog boravka, neko vrijeme prethodno bile obvezno ili dobrovoljno uključene u grčki sustav mirovinskog osiguranja.

2.

Neovisno o članku SSC.6. točki (a) ovog Protokola i članku 34. Zakona 1140/1981, osoba koja prima mirovinu u odnosu na ozljede na radu ili profesionalne bolesti na temelju zakonodavstva druge države može zatražiti da bude obvezno osigurana na temelju zakonodavstva koje primjenjuje OGA, u mjeri u kojoj obavlja djelatnost koja ulazi u područje primjene tog zakonodavstva.

IRSKA

1.

Neovisno o članku SSC.19. stavku 2. i članku SSC.57. ovog Protokola, za potrebe izračuna propisane ukupne tjedne zarade osigurane osobe za potrebe odobravanja davanja za slučaj bolesti i davanja za nezaposlenost na temelju irskog zakonodavstva, osiguranoj se osobi priznaje iznos jednak prosječnoj tjednoj plaći zaposlene osobe u relevantnoj propisanoj godini u odnosu na svaki tjedan djelatnosti kao zaposlena osoba na temelju zakonodavstva druge države tijekom te propisane godine.

MALTA

Posebne odredbe za državne službenike

(a)

Isključivo za potrebe primjene članaka SSC.43. i SSC.55. ovog Protokola, osobe zaposlene na temelju Zakona o oružanim snagama Malte (Poglavlje 220. Zakonâ Malte), Zakona o policiji (Poglavlje 164. Zakonâ Malte) i Zakona o zatvorima (Poglavlje 260. Zakonâ Malte) smatraju se državnim službenicima.

(b)

Mirovine koje su plative na temelju navedenih zakona i Pravilnika o mirovinama (poglavlje 93. Zakonâ Malte) smatraju se, isključivo za potrebe primjene članka SSC.1. točke (cc) ovog Protokola „posebnim sustavima za državne službenike”.

NIZOZEMSKA

1.   Zdravstveno osiguranje

(a)

Kad je riječ o pravima na davanja u naravi na temelju nizozemskog zakonodavstva, osobe koje imaju pravo na davanja u naravi za potrebe provedbe poglavlja 1. i 2. glave III. ovog Protokola znače:

i.

osobe koje su se, na temelju članka 2. Zakona o zdravstvenom osiguranju (Zorgverzekeringswet), obvezne osigurati pri nekom od pružatelja zdravstvenog osiguranja; i

ii.

u mjeri u kojoj oni nisu već obuhvaćeni podtočkom i., članovi obitelji aktivnog vojnog osoblja koji žive u drugoj državi i osobe s boravištem u drugoj državi, a koji na temelju ovog Protokola imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u svojoj državi boravka, s tim da troškove snosi Nizozemska.

(b)

U skladu s odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju (Zorgverzekeringswet), osobe iz točke 1. podtočke (a) i. moraju se osigurati kod pružatelja zdravstvenog osiguranja, dok se osobe iz točke 1. podtočke (a) ii. moraju prijaviti Kolegiju za zdravstveno osiguranje (College voor zorgverzekeringen).

(c)

Odredbe Zakona o zdravstvenom osiguranju (Zorgverzekeringswet) i Općeg zakona o izvanrednim medicinskim troškovima (Algemene Wet Bijzondere Ziektekosten) o odgovornosti za plaćanje doprinosa primjenjuju se na osobe iz podtočke (a) i članove njihovih obitelji. U odnosu na članove obitelji, doprinosi se naplaćuju od osobe koja je nositelj prava na zdravstvenu zaštitu, s iznimkom članova obitelji vojnog osoblja koji žive u drugoj državi od kojih se doprinosi neposredno naplaćuju.

(d)

Odredbe Zakona o zdravstvenom osiguranju (Zorgverzekeringswet) o zakašnjelom osiguranju primjenjuju se mutatis mutandis u slučaju zakašnjele prijave Kolegiju za zdravstveno osiguranje (College voor zorgverzekeringen) u odnosu na osobe iz podtočke (a) ii.

(e)

Osobe koje imaju pravo na davanja u naravi na temelju zakonodavstva države koja nije Nizozemska te koje imaju boravište ili privremeni boravak u Nizozemskoj imaju pravo na davanja u naravi u skladu s policom koju osiguranim osobama u Nizozemskoj nudi ustanova mjesta boravišta ili mjesta privremenog boravka, uzimajući u obzir članak 11. stavke 1., 2. i 3. te članak 19. stavak 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju (Zorgverzekeringswet), kao i na davanja u naravi predviđena Općim zakonom o izvanrednim medicinskim troškovima (Algemene wet Bijzondere Ziektekosten).

(f)

Za potrebe članaka SSC.21. do SSC.27. ovog Protokola sljedeća se davanja, uz mirovine o kojima je riječ u glavi III. poglavljima 4. i 5. ovog Protokola, smatraju mirovinama za čiju su isplatu stečena prava na temelju nizozemskog zakonodavstva:

mirovine priznate na temelju Zakona od 6. siječnja 1966. o mirovinama za državne službenike i nadživjele osobe (Algemene burgerlijke pensioenwet) (nizozemski Zakon o mirovinama državnih službenika),

mirovine priznate na temelju Zakona od 6. listopada 1966. o mirovinama za vojne službenike i nadživjele osobe (Algemene militaire pensioenwet) (Zakon o mirovinama vojnih službenika),

davanja za nesposobnost za rad priznate na temelju Zakona od 7. lipnja 1972. o davanjima za nesposobnost vojnog osoblja za rad (Wetarbeidsongeschiktheidsvoorziening militairen) (Zakon o nesposobnosti vojnog osoblja za rad),

mirovine priznate na temelju Zakona od 15. veljače 1967. o mirovinama za zaposlene u Nizozemskim željeznicama (NV Nederlandse Spoorwegen) i nadživjele osobe (Spoorwegpensioenwet) (Zakon o mirovinama željezničara),

mirovine priznate na temelju Uredbe o uvjetima zapošljavanja pri Nizozemskim željeznicama (Reglement Dienstvoorwaarden Nederlandse Spoorwegen),

davanja priznata umirovljenim osobama prije dostizanja starosne dobi od 65 godina u sklopu mirovinskog sustava, koja su predviđena za osiguravanje dohotka za bivše zaposlenike u starijoj dobi, ili davanja koja se pružaju u slučaju prijevremenog napuštanja tržišta rada na temelju sustava koji određuje država ili na temelju kolektivnog ugovora za osobe od 55 godina nadalje,

davanja priznata vojnim zaposlenicima i državnim službenicima na temelju sustava koji se primjenjuje u slučaju otkaza zbog viška radne snage, umirovljenja ili prijevremenog umirovljenja.

(g)

Za potrebe članka SSC.16. stavka 1. ovog Protokola, osobe iz podtočke (a) ii. ovog stavka koje privremeno borave u Nizozemskoj imaju pravo na davanja u naravi u skladu s policom koju osiguranim osobama u Nizozemskoj nudi ustanova mjesta privremenog boravka, uzimajući u obzir članak 11. stavke 1., 2. i 3. te članak 19. stavak 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju (Zorgverzekeringswet), kao i davanja u naravi predviđena Općim zakonom o posebnim medicinskim troškovima (Algemene Wet Bijzondere Ziektekosten).

2.   Primjena Općeg zakona o starosnim mirovinama (Algemene Ouderdomswet (AOW))

(a)

Umanjenje iz članka 13. stavka 1. AOW-a (Općeg zakona o starosnim mirovinama) ne primjenjuje se na kalendarske godine prije 1. siječnja 1957. tijekom kojih je korisnik, koji ne ispunjava uvjete da mu se te godine priznaju kao razdoblja osiguranja:

imao boravište u Nizozemskoj u dobi između 15 i 65 godina,

dok je imao boravište u drugoj državi, radio je u Nizozemskoj za poslodavca s poslovnim nastanom u Nizozemskoj, ili

radio je u drugoj državi tijekom razdoblja koja se smatraju razdobljima osiguranja u okviru nizozemskog sustava socijalne sigurnosti.

Odstupajući od članka 7. AOW-a, smatra se da pravo na mirovinu ima i svatko tko je imao boravište ili je radio u Nizozemskoj u skladu s prethodno navedenim uvjetima samo prije 1. siječnja 1957.

(b)

Umanjenje iz članka 13. stavka 1. AOW-a ne primjenjuje se na kalendarske godine prije 2. kolovoza 1989. tijekom kojih osoba koja je u braku ili je bila u braku, u dobi između 15 i 65 godina, nije bila osigurana na temelju navedenog zakonodavstva, dok je imala boravište na državnom području države koja nije Nizozemska, ako se te kalendarske godine podudaraju s razdobljima osiguranja koje je supružnik te osobe navršio na temelju tog zakonodavstva ili s kalendarskim godinama koje treba uzeti u obzir na temelju točke 2. podtočke (a), uz uvjet da se brak tih osoba u tom razdoblju održao.

Odstupajući od članka 7. AOW-a, smatra se da takva osoba ima pravo na mirovinu.

(c)

Umanjenje iz članka 13. stavka 2. AOW-a ne primjenjuje se na kalendarske godine prije 1. siječnja 1957. tijekom kojih je supružnik umirovljenika koji ne ispunjava uvjete da mu se te godine priznaju kao razdoblja osiguranja:

imao boravište u Nizozemskoj u dobi između 15 i 65 godina, ili

dok je imao boravište u drugoj državi, radio je u Nizozemskoj za poslodavca s poslovnim nastanom u Nizozemskoj, ili

radio je u drugoj državi tijekom razdoblja koja se smatraju razdobljima osiguranja u okviru nizozemskog sustava socijalne sigurnosti.

(d)

Umanjenje iz članka 13. stavka 2. AOW-a ne primjenjuje se na kalendarske godine prije 2. kolovoza 1989. tijekom kojih supružnik umirovljenika koji ima boravište na području države koja nije Nizozemska, u dobi između 15 i 65 godina, nije bio osiguran na temelju AOW-a, ako se te kalendarske godine podudaraju s razdobljima osiguranja koje je umirovljenik navršio na temelju tog zakonodavstva ili s kalendarskim godinama koje se uzimaju u obzir na temelju točke 2. podtočke (a), uz uvjet da se brak tih osoba u tom razdoblju održao.

(e)

Točka 2. podtočke (a), (b), (c) i (d) ne primjenjuju se na razdoblja koja se podudaraju s:

razdobljima koja se mogu uzeti u obzir za izračun mirovinskih prava na temelju zakonodavstva države koja nije Nizozemska o osiguranju za slučaj starosti, ili

razdobljima za koja je dotična osoba primala starosnu mirovinu na temelju takvog zakonodavstva.

Razdoblja dobrovoljnog osiguranja u sustavu druge države ne uzimaju se u obzir za potrebe ove točke.

(f)

Točka 2. podtočke (a), (b), (c) i (d) primjenjuju se isključivo ako je dotična osoba nakon navršenih 59 godina imala 6 godina boravište u jednoj ili više država i samo dok ta osoba ima boravište u jednoj od tih država.

(g)

Odstupajući od poglavlja IV. AOW-a, svakom tko ima boravište u državi koja nije Nizozemska, a čiji je supružnik obvezno osiguran na temelju tog zakonodavstva, dopušteno je dobrovoljno se osigurati na temelju tog zakonodavstva za razdoblja u kojima je supružnik obvezno osiguran.

To dopuštenje ne prestaje važiti ako se obvezno osiguranje supružnika prekine zbog njegove smrti i ako nadživjeli supružnik mirovinu prima samo na temelju Općeg zakona o nadživjelim članovima obitelji (Algemene nabestaandenwet (ANW)).

U svakom slučaju, dopuštenje za dobrovoljno osiguranje prestaje važiti na datum na koji osoba navrši 65 godina.

Doprinos koji treba platiti za dobrovoljno osiguranje utvrđuje se u skladu s odredbama koje se odnose na utvrđivanje doprinosa za dobrovoljno osiguranje na temelju AOW-a. Međutim, ako dobrovoljno osiguranje uslijedi nakon razdoblja osiguranja iz točke 2. podtočke (b), doprinos se utvrđuje u skladu s odredbama povezanima s utvrđivanjem doprinosa za obvezno osiguranje na temelju AOW-a, s time da se za dohodak koji se uzima u obzir smatra da je primljen u Nizozemskoj.

(h)

Dopuštenje iz točke 2. podtočke (g) ne daje se osobama koje su osigurane na temelju zakonodavstva druge države koje se odnosi na mirovine ili davanja za nadživjele osobe;

(i)

Svatko tko se želi dobrovoljno osigurati na temelju točke 2. podtočke (g) obvezan je za te potrebe podnijeti zahtjev Banci socijalnog osiguranja (Sociale Verzekeringsbank) najkasnije godinu dana nakon datuma na koji su ispunjeni uvjeti za sudjelovanje.

3.   Primjena Općeg zakona o nadživjelim članovima obitelji (Algemene nabestaandenwet (ANW)).

(a)

Ako nadživjeli supružnik ima pravo na obiteljsku mirovinu na temelju ANW-a na temelju članka SSC.46. stavka 3. ovog Protokola, ta se mirovina izračunava u skladu s člankom SSC.47. stavkom 1. točkom (b) ovog Protokola.

Za potrebe primjene tih odredaba, razdoblja osiguranja prije 1. listopada 1959. smatraju se i razdobljima osiguranja navršenim na temelju nizozemskog zakonodavstva, ako je tijekom tih razdoblja osigurana osoba, nakon 15. godine života:

imala boravište u Nizozemskoj, ili je

dok je imala boravište u drugoj državi, radila u Nizozemskoj za poslodavca s poslovnim nastanom u Nizozemskoj, ili je

radila je u drugoj državi tijekom razdoblja koja se smatraju razdobljima osiguranja u okviru nizozemskog sustava socijalne sigurnosti.

(b)

Razdoblja koja treba uračunati na temelju točke 3. podtočke (a) ne uzimaju se u obzir ako se podudaraju s razdobljima obveznog osiguranja navršenima na temelju zakonodavstva druge države u odnosu na obiteljske mirovine.

(c)

Za potrebe članka SSC.47. stavka 1. točke (b) ovog Protokola, kao razdoblja osiguranja u obzir se uzimaju samo razdoblja navršena na temelju nizozemskog zakonodavstva nakon 15. godine života.

(d)

Odstupajući od članka 63.a stavka 1. ANW-a, osobi s boravištem u državi koja nije Nizozemska, čiji je supružnik obvezno osiguran na temelju ANW-a, dopušteno je dobrovoljno se osigurati na temelju ANW-a, uz uvjet da je to osiguranje već započelo do datuma početka primjene ovog Protokola, ali samo za razdoblja u kojima je supružnik obvezno osiguran.

To dopuštenje prestaje važiti na datum prekida obveznog osiguranja supružnika na temelju ANW-a, ako obvezno osiguranje supružnika nije prekinuto zbog njegove smrti te ako nadživjeli supružnik mirovinu ne prima samo na temelju ANW-a.

U svakom slučaju, dopuštenje za dobrovoljno osiguranje prestaje važiti na datum na koji osoba navrši 65 godina.

Doprinos koji treba platiti za dobrovoljno osiguranje utvrđuje se u skladu s odredbama koje se odnose na utvrđivanje doprinosa za dobrovoljno osiguranje na temelju ANW-a. Međutim, ako dobrovoljno osiguranje uslijedi nakon razdoblja osiguranja kako je navedeno u točki 2. podtočki (b), doprinos se utvrđuje u skladu s odredbama koje se odnose na utvrđivanje doprinosa za obvezno osiguranje na temelju ANW-a, s time da se za dohodak koji treba uzeti u obzir smatra da je primljen u Nizozemskoj.

4.   Primjena nizozemskog zakonodavstva koje se odnosi na nesposobnost za rad

Pri izračunu davanja na temelju WAO-a, WIA-e ili WAZ-a, nizozemske ustanove uzimaju u obzir:

razdoblja plaćenog zaposlenja i razdoblja koja se tretiraju kao takva, a navršena su u Nizozemskoj prije 1. srpnja 1967.,

razdoblja osiguranja navršena na temelju WAO-a,

razdoblja osiguranja koje je dotična osoba navršila nakon 15. godine života na temelju Općeg zakona o nesposobnosti za rad (Algemene Arbeidsongeschiktheidswet (AAW)), u mjeri u kojoj se ta razdoblja ne podudaraju s razdobljima osiguranja navršenima na temelju WAO-a,

razdoblja osiguranja navršena na temelju WAZ-a,

razdoblja osiguranja navršena na temelju WIA-a.

ŠPANJOLSKA

1.

Za potrebe provedbe članka SSC.47. stavka 1. točke (b) ovog Protokola, godine koje radniku nedostaju do dobi umirovljenja ili dobi u kojoj je umirovljenje obvezno kako je propisano na temelju članka 31. stavka 4. pročišćene verzije Zakona o državnim mirovinama (Ley de Clases Pasivas del Estado) uzimaju se u obzir kao godine stvarno odrađene u službi države samo ako je u trenutku događaja u odnosu na koji mu pripada pravo na mirovinu za nadživjele članove obitelji korisnik bio obuhvaćen posebnim sustavom za državne službenike u Španjolskoj ili je obavljao djelatnost po osnovi koje je uživao izjednačen status u tom sustavu, ili ako je korisnik u trenutku događaja u odnosu na koji mu pripada pravo na mirovinu, obavljao djelatnost za koji bi, da ju je obavljao u Španjolskoj, bio obvezan uključiti se u posebni sustav za državne službenike, pripadnike oružanih snaga ili pravosudne službenike.

2.

(a)

Na temelju članka SSC.51. stavka 1. točke (c), teoretsko španjolsko davanje izračunava se na temelju stvarnih doprinosa osobe uplaćenih tijekom godina koje neposredno prethode uplati posljednjeg doprinosa u španjolski sustav socijalne sigurnosti. Ako se pri izračunu osnovnog iznosa mirovine u obzir moraju uzeti razdoblja osiguranja i/ili boravišta na temelju zakonodavstva druge države, za ta se razdoblja uzima osnovica za plaćanje doprinosa u Španjolskoj koja je vremenski najbliža referentnom razdoblju, uzimajući u obzir kretanje indeksa maloprodajnih cijena.

(b)

Iznos dobivene mirovine uvećava se za iznos uvećanja i revalorizacija izračunanih za svaku naknadnu godinu za mirovine iste naravi.

3.

Razdoblja navršena u drugim državama koja se moraju uračunati u posebnom sustavu za državne službenike, pripadnike oružanih snaga i pravosudne uprave, za potrebe članka SSC.51. ovog Protokola izjednačavaju se s razdobljima koja su vremenski najbliža razdobljima navršenima u svojstvu državnog službenika u Španjolskoj.

4.

Dodatni iznosi na temelju dobi iz Druge prijelazne odredbe Općeg zakona o socijalnoj sigurnosti primjenjuju se na sve korisnike na temelju ovog Protokola na čije su ime uplaćeni doprinosi na temelju španjolskog zakonodavstva prije 1. siječnja 1967.; primjenom članka SSC.6. ovog Protokola razdoblja osiguranja priznata u drugoj državi prije 1. siječnja 1967. ne mogu se smatrati jednakima doprinosima uplaćenima u Španjolskoj samo za potrebe ovog Protokola. Datum koji se umjesto 1. siječnja 1967. upotrebljava za Posebni sustav za pomorce je 1. kolovoza 1970. odnosno za Posebni sustav socijalne sigurnosti za djelatnost ugljenog rudarstva 1. travnja 1969.

ŠVEDSKA

1.

Odredbe ovog Protokola koje se odnose na zbrajanje razdoblja osiguranja i razdoblja boravka ne primjenjuju se na prijelazne odredbe švedskog zakonodavstva kojima se uređuje pravo na zajamčenu mirovinu osobama rođenima 1937. ili prije, koje su u Švedskoj imale boravište u specificiranom razdoblju prije podnošenja zahtjeva za mirovinu (Zakon 2000:798).

2.

Za potrebe izračuna dohotka za fiktivne nadoknade za slučaj bolesti i nadoknade za bolovanje koje su povezane s dohotkom, u skladu s poglavljem 8. Zakona o nacionalnom osiguranju (Lag (1962:381) om allmän försäkrings), primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)

ako se na osiguranu osobu tijekom referentnog razdoblja primjenjivalo i zakonodavstvo jedne ili više država na osnovi djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba, dohodak u toj državi ili tim državama smatra se istovjetnim prosječnom bruto dohotku osigurane osobe u Švedskoj tijekom referentnog razdoblja u Švedskoj, izračunan dijeljenjem zarade u Švedskoj s brojem godina tijekom kojih je ta zarada ostvarena;

3.

(a)

Za potrebe izračuna fiktivne vrijednosti sredstava za obiteljsku mirovinu koja se temelji na dohotku (Zakon 2000:461), ako nije zadovoljen zahtjev iz švedskog zakonodavstva za ostvarivanje prava na mirovinu s obzirom na barem tri od pet kalendarskih godina koje su neposredno prethodile smrti osigurane osobe (referentno razdoblje), u obzir se uzimaju i razdoblja osiguranja navršena u drugim državama, na isti način kao da su navršena u Švedskoj. Za razdoblja osiguranja u drugim državama smatra se da se temelje na prosječnoj švedskoj mirovinskoj osnovici. Ako dotična osoba ima samo godinu dana s mirovinskom osnovicom u Švedskoj, za svako razdoblje osiguranja navršeno u drugoj državi smatra se da predstavlja isti iznos.

(b)

Za potrebe izračuna fiktivne vrijednosti mirovinskih sredstava za udovičke mirovine ako je smrt nastupila 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, ako nije zadovoljen zahtjev iz švedskog zakonodavstva za mirovinska sredstva s obzirom na barem dvije od 4 kalendarske godine koje su neposredno prethodile smrti osigurane osobe (referentno razdoblje), a tijekom referentnog razdoblja navršena su razdoblja osiguranja u drugoj državi, za te se godine smatra da se temelje na istim mirovinskim sredstvima kao i godina navršena u Švedskoj.

UJEDINJENA KRALJEVINA

1.

Ako u skladu sa zakonodavstvom Ujedinjene Kraljevine osoba može imati pravo na starosnu mirovinu:

(a)

ako se doprinosi bivšeg supružnika uzimaju u obzir kao da je riječ o vlastitim doprinosima te osobe; ili

(b)

ako je supružnik ili bivši supružnik te osobe ispunio uvjete koji se odnose na doprinose, tada se, uz uvjet da supružnik ili bivši supružnik obavlja ili je obavljao djelatnost kao zaposlena ili samozaposlena osoba, a na njega se primjenjivalo zakonodavstvo dviju ili više država, za potrebe utvrđivanja prava na temelju zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine u oba slučaja primjenjuju odredbe glave III. poglavlja 5. ovog Protokola. U tom se slučaju upućivanja u člancima od SSC.44. do SSC.55. ovog Protokola na „razdoblja osiguranja” smatraju upućivanjima na razdoblja osiguranja koja su navršili:

i.

supružnik ili bivši supružnik ako zahtjev podnosi:

udana žena; ili

osoba čiji je brak okončan drukčije nego smrću supružnika; ili

ii.

bivši supružnik, ako zahtjev podnosi:

udovac koji neposredno prije navršavanja dobi za umirovljenje nema pravo na doplatak za obudovjelog roditelja; ili

udovica koja neposredno prije navršavanja dobi za umirovljenje nema pravo na doplatak za obudovjelu majku, doplatak za obudovjelog roditelja ili udovičku mirovinu, ili koja ima pravo samo na starosnu udovičku mirovinu izračunanu na temelju članka SSC.47. stavka 1. točke (b) ovog Protokola, s time da za te potrebe „starosna udovička mirovina” znači udovička mirovina koja je plativa u umanjenom iznosu, u skladu s odjeljkom 39. člankom 4. Zakona o doprinosima za socijalnu sigurnosti i davanjima iz socijalne sigurnosti iz 1992.

2.

Za potrebe članka SSC.8. ovog Protokola, u slučaju novčanih davanja za slučaj starosti ili novčanih davanja za nadživjele osobe, mirovina za ozljede na radu ili profesionalne bolesti te posmrtna pripomoć, za svakog korisnika na kojeg se primjenjuje zakonodavstvo Ujedinjene Kraljevine i koji privremeno borave na državnom području druge države, za vrijeme tog privremenog boravka smatra se da ima boravište na državnom području te druge države.

3.

(1)

Za potrebe izračuna faktora zarade za utvrđivanje prava na davanja na temelju zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine, za svaki se tjedan obavljanja djelatnosti kao zaposlena osoba na temelju zakonodavstva države članice koji je započeo tijekom relevantne dohodovne godine u smislu zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine, smatra da je dotična osoba plaćala doprinose kao zaposlena osoba ili je imala zaradu na koju su plaćeni doprinosi, na temelju zarade istovjetne iznosu u visini dvije trećine gornje granične vrijednosti zarade koja je važila za tu godinu.

(2)

Za potrebe članka SSC.47. stavka 1. točke (b) ovog Protokola:

(a)

ako je u bilo kojoj dohodovnoj godini koja je započela na datum 6. travnja 1975. ili nakon toga datuma osoba koja obavlja djelatnost kao zaposlena osoba navršila razdoblja osiguranja, zaposlenja ili boravišta isključivo u državi članici, a primjenom točke (1) ovog odlomka ta se godina za potrebe članka SSC.47. stavka 1. točke (b) podtočke i. ovog Protokola, računa kao godina za koju se ostvaruje pravo na davanje u smislu zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine, smatra se da je ta osoba u toj državi članici te godine bila osigurana 52 tjedna;

(b)

ako se bilo koja dohodovna godina koja je započela 6. travnja 1975. ili nakon tog datuma ne računa kao godina za koju se ostvaruje pravo na davanje u smislu zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine za potrebe članka SSC.47. stavka 1. točke (b) podtočke i. ovog Protokola, razdoblja osiguranja, zaposlenja ili boravišta navršena u toj godini ne uzimaju se u obzir.

(3)

Za potrebe pretvaranja faktora zarade u razdoblja osiguranja, faktor zarade ostvaren u relevantnoj dohodovnoj godini u smislu zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine dijeli se s nižom graničnom vrijednosti zarade koja je važila za tu godinu. Rezultat se iskazuje kao cijeli broj, a ostatak se zanemaruje. Za tako izračunani broj smatra se da predstavlja broj tjedana osiguranja navršenih na temelju zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine tijekom te godine, uz uvjet da taj broj nije veći od broja tjedana tijekom kojih se na osobu u toj godini primjenjivalo to zakonodavstvo.


PRILOG SSC-7.

PROVEDBENI DIO

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

POGLAVLJE 1.

Članak SSCI.1.

Definicije

1.

Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se definicije iz članka SSC.1. ovog Protokola.

2.

Pored definicija iz stavka 1.:

(a)

„pristupna točka” znači subjekt koji obavlja funkcije:

i.

elektroničke kontaktne točke;

ii.

automatskog usmjeravanja na temelju adrese; i

iii.

inteligentnog usmjeravanja na temelju programske podrške koja omogućuje automatsku provjeru i usmjeravanje (na primjer, aplikacija umjetne inteligencije) ili ljudske intervencije;

(b)

„tijelo za vezu” znači svako tijelo koje je odredilo nadležno tijelo države da za jednu ili više grana socijalne sigurnosti iz članka SSC.3. ovog Protokola odgovara na zahtjeve za informacije i zahtjeve za pomoć za potrebe primjene ovog Protokola i ovog Priloga te koje treba ispuniti zadaće koje su mu dodijeljene na temelju glave IV. ovog Priloga;

(c)

„dokument” znači skup podataka, bez obzira na upotrijebljeni medij, koji su strukturirani na takav način da se mogu razmjenjivati elektroničkim putem i koji se moraju priopćiti kako bi se omogućila provedba ovog Protokola i ovog Priloga;

(d)

„strukturirani elektronički dokument” znači svaki strukturirani dokument u obliku namijenjenom za elektroničku razmjenu informacija između država;

(e)

„prijenos elektroničkim putem” znači prijenos podataka upotrebom elektroničke opreme za obradu (uključujući digitalno sažimanje) podataka te s pomoću žica, radijskog prijenosa, optičkih tehnologija ili drugih elektromagnetskih sredstava;

(f)

„prijevara” znači svako namjerno činjenje ili namjerno nečinjenje kako bi se:

i.

primila davanja iz sustava socijalne sigurnosti ili omogućilo drugoj osobi da primi davanja iz sustava socijalne sigurnosti iako nisu ispunjeni uvjeti za pravo na takva davanja na temelju prava dotične države ili dotičnih država ili ovog Protokola; ili

ii.

izbjeglo plaćanje doprinosa za socijalnu sigurnost ili omogućilo drugoj osobi da izbjegne plaćanje doprinosa za socijalnu sigurnost, iako su takvi doprinosi obvezni na temelju prava dotične države ili dotičnih država ili ovog Protokola.

POGLAVLJE 2.

ODREDBE O SURADNJI I RAZMJENI PODATAKA

Članak SSCI.2.

Opseg i pravila razmjene podataka među ustanovama

1.

Za potrebe ovog Priloga, razmjena podataka između tijela država te ustanova i osoba obuhvaćenih ovim Protokolom temelji se na načelima javne uprave, učinkovitosti, aktivne pomoći, brze dostave i dostupnosti, uključujući i e-dostupnost, osobito za osobe s invaliditetom i starije osobe.

2.

Ustanove bez odgode pružaju ili razmjenjuju sve podatke potrebne za utvrđivanje prava i obveza osoba na koje se ovaj Protokol primjenjuje. Ti se podaci između država prenose izravno preko samih ustanova ili neizravno preko tijela za vezu.

3.

Ako je osoba greškom podnijela informacije, dokumente ili zahtjeve ustanovi na državnom području države koja nije država u kojoj se nalazi ustanova određena u skladu s ovim Prilogom, prva ustanova te informacije, dokumente ili zahtjeve bez odgode ponovo podnosi ustanovi određenoj u skladu s ovim Prilogom uz naznaku datuma na koji su početno podneseni. Taj je datum za drugu ustanovu obvezujući. Ustanove država ne smatraju se odgovornima ako nisu postupile zbog toga što su im ustanove država sa zakašnjenjem poslale informacije, dokumente ili zahtjeve, niti se smatra da su samim time donijele kakvu odluku.

4.

Ako se podaci prenose neizravno preko tijela za vezu države odredišta, rokovi za odgovor na zahtjev teku od datuma kad je zahtjev primilo tijelo za vezu, na isti način kao da ga je primila ustanova u toj državi.

Članak SSCI.3.

Opseg i pravila razmjene podataka između dotičnih osoba i ustanova

1.

Države osiguravaju da sve dotične osobe imaju na raspolaganju potrebne informacije o odredbama uvedenima ovim Protokolom i ovim Prilogom kako bi im se omogućilo da ostvaruju svoja prava. Usluge koje se pružaju pristupačne su korisnicima.

2.

Osobe na koje se ovaj Protokol primjenjuje obvezne su nadležnoj ustanovi dostaviti informacije, dokumente ili popratne dokaze potrebne za utvrđivanje okolnosti u kojima se nalaze oni ili članovi njihovih obitelji, za utvrđivanje ili održavanje njihovih prava i obveza te za utvrđivanje primjenjivog zakonodavstva i njihovih obveza na temelju tog zakonodavstva.

3.

U mjeri u kojoj je to potrebno za primjenu ovog Protokola i ovog Priloga, nadležne ustanove dotičnim osobama prosljeđuju informacije i izdaju dokumente bez odgode te u svim slučajevima u rokovima utvrđenima na temelju zakonodavstva države o kojoj je riječ.

Nadležna ustanova o svojoj odluci obavješćuje podnositelja zahtjeva koji ima boravište ili privremeni boravak u drugoj državi izravno ili posredstvom tijela za vezu države boravišta ili privremenog boravka. U slučaju odbijanja zahtjeva za davanja, ona naznačuje i razloge odbijanja, pravna sredstva i rokove za podnošenje žalbe. Primjerak te odluke šalje se i drugim uključenim ustanovama.

Članak SSCI.4.

Obrasci, dokumenti i načini razmjene podataka

1.

Podložno članku SSCI.75. i Dodatku SSCI-2., struktura, sadržaj i oblik obrazaca i dokumenata koji se izdaju u ime država za potrebe provedbe ovog Protokola dogovaraju se u okviru Posebnog odbora za koordinaciju socijalne sigurnosti.

2.

Prijenos podataka između ustanova ili tijela za vezu može se, podložno odobrenju Posebnog odbora za koordinaciju socijalne sigurnosti, obavljati putem elektroničke razmjene informacija o socijalnoj sigurnosti. U mjeri u kojoj se obrasci i dokumenti iz stavka 1. razmjenjuju putem elektroničke razmjene informacija o socijalnoj sigurnosti, moraju biti usklađeni s pravilima koja se primjenjuju na taj sustav.

Ako se prijenos podataka između ustanova ili tijela za vezu ne obavlja putem elektroničke razmjene informacija o socijalnoj sigurnosti, relevantne ustanove i tijela za vezu koriste se načinima prikladnima svakom pojedinačnom slučaju i u najvećoj mogućoj mjeri daju prednost prijenosu elektroničkim putem.

3.

U komunikaciji s dotičnim osobama nadležne ustanove primjenjuju načine prikladne svakom pojedinačnom slučaju te u najvećoj mogućoj mjeri daju prednost komunikaciji elektroničkim putem.

Članak SSCI.5.

Pravna vrijednost dokumenata i popratnih dokaza izdanih u drugoj državi

1.

Ustanove drugih država prihvaćaju dokumente koje je izdala ustanova države, kojima se potvrđuje položaj neke osobe za potrebe primjene ovog Protokola i ovog Priloga te popratne dokaze na temelju kojih su ti dokumenti izdani sve dok ih država u kojoj su izdani ne ukine ili proglasi nevažećima.

2.

Ako postoji dvojba o valjanosti dokumenta ili točnosti činjenica na kojima se temelje u njemu sadržani podaci, ustanova države koja zaprimi dokument zahtijeva potrebna pojašnjenja od ustanove koja ga je izdala te, ako je to primjereno, ukidanje tog dokumenta. Ustanova koja je izdala dokument ponovno razmatra razloge za izdavanje dokumenta te ga prema potrebi ukida.

3.

Na temelju stavka 2., ako postoji dvojba o informacijama koje je pružila dotična osoba, valjanosti dokumenta ili popratnih dokaza ili točnosti činjenica na kojima se temelje u njima sadržani podaci, ustanova mjesta privremenog boravka ili boravišta, u mjeri u kojoj je to moguće, pristupa potrebnoj provjeri tih informacija ili dokumenta na zahtjev nadležne ustanove.

4.

Ako dotične ustanove ne postignu dogovor, nadležna tijela mogu iznijeti sporno pitanje pred Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti, najranije mjesec dana nakon datuma na koji je ustanova koja je primila dokument podnijela svoj zahtjev. Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti nastoji pomiriti stavove u roku od šest mjeseci od datuma na koji je pitanje pred njega izneseno.

Članak SSCI.6.

Privremena primjena zakonodavstva i privremeno odobravanje davanja

1.

Ako u ovom Prilogu nije predviđeno drukčije, u slučaju razlike u stavovima između ustanova ili tijela dviju ili više država u odnosu na utvrđivanje primjenjivog zakonodavstva, na dotičnu se osobu privremeno primjenjuje zakonodavstvo jedne od tih država, pri čemu se red prvenstva utvrđuje kako slijedi:

(a)

zakonodavstvo države u kojoj osoba stvarno obavlja djelatnost kao zaposlena ili samozaposlena osoba, ako tu djelatnost obavlja samo u jednoj državi;

(b)

zakonodavstvo države boravišta ako dotična osoba obavlja djelatnost kao zaposlena ili samozaposlena osoba u dvjema državama ili više njih te obavlja dio svoje djelatnosti u državi boravišta, ili ako dotična osoba nije zaposlena ni samozaposlena;

(c)

u svim ostalim slučajevima, zakonodavstvo države čija je primjena prvo zatražena, ako osoba obavlja djelatnost, ili djelatnosti, u dvjema državama ili više njih.

2.

U slučaju razlike u stavovima između ustanova ili tijela dviju ili više država o tome koja bi ustanova trebala pružiti davanja u novcu ili naravi, dotična osoba koja bi, da nema spora, mogla ostvariti pravo na ta davanja, na privremenoj osnovi ima pravo na davanja predviđena zakonodavstvom koje primjenjuje ustanova mjesta boravišta te osobe ili, ako ta osoba nema boravište na državnom području jedne od dotičnih država, na davanja predviđena zakonodavstvom koje primjenjuje ustanova kojoj je zahtjev prvotno podnesen.

3.

Ako dotične ustanove ili tijela ne postignu dogovor, stranka može pitanje iznijeti pred Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti, najranije mjesec dana nakon datuma na koji je došlo do razlika u stavovima, kako je navedeno u stavku 1. ili 2. Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti nastoji pomiriti stavove u roku od šest mjeseci od datuma na koji je pitanje pred njega izneseno.

4.

Ako se utvrdi da zakonodavstvo države u kojoj je osoba bila privremeno osigurana nije primjenjivo zakonodavstvo ili da ustanova koja je privremeno odobrila davanja nije nadležna ustanova, ustanova za koju se utvrdi da je nadležna smatra se takvom s retroaktivnim djelovanjem, kao da razlike u stavovima nije bilo, i to najkasnije počevši od datuma početka privremenog osiguranja ili otkad su dotična davanja prvi put odobrena na privremenoj osnovi.

5.

Ako je potrebno, ustanova za koju se utvrdi da je nadležna i ustanova koja je privremeno isplaćivala novčana davanja ili je privremeno primala uplate doprinosa, rješava financijski položaj dotične osobe u pogledu doprinosa i privremeno isplaćenih novčanih davanja, ako je to primjereno, u skladu s glavom IV. poglavljem 2. ovog Priloga.

Nadležna ustanova u skladu s glavom IV. ovog Priloga izvršava povrat davanja u naravi koja je ustanova odobrila na privremenoj osnovi u skladu sa stavkom 2.

Članak SSCI.7.

Privremeni izračun davanja i doprinosa

1.

Ako u ovom Prilogu nije predviđeno drukčije, u slučaju da osoba ima pravo na davanje ili obvezu uplate doprinosa u skladu s ovim Protokolom, a nadležna ustanova nema sve informacije o stanju u drugoj državi koje su potrebne za konačni izračun iznosa tog davanja ili doprinosa, ta ustanova na zahtjev dotične osobe priznaje to davanje ili izračunava taj doprinos na privremenoj osnovi, ako je to moguće učiniti na temelju informacija koje su toj ustanovi na raspolaganju.

2.

Dotično davanje ili doprinos ponovno se izračunavaju nakon što se dotičnoj ustanovi dostave svi potrebni popratni dokazi ili dokumenti.

POGLAVLJE 3.

OSTALE OPĆE ODREDBE ZA PRIMJENU OVOG PROTOKOLA

Članak SSCI.8.

Ostali postupci između tijela i ustanova

1.

Dvije ili više država, ili njihova nadležna tijela, mogu se sporazumjeti o postupcima koji nisu predviđeni u ovom Prilogu, uz uvjet da ti postupci nemaju štetan utjecaj na prava ili obveze dotičnih osoba.

2.

Svi sporazumi sklopljeni u tu svrhu dostavljaju se Posebnom odboru za koordinaciju socijalne sigurnosti i navode u Dodatku SSCI-1.

3.

Odredbe sadržane u provedbenim sporazumima sklopljenima između dvije ili više država sa svrhom koja je identična ili slična svrsi sporazumâ iz stavka 2., koji su na snazi dan prije stupanja na snagu ovog Sporazuma, i dalje se primjenjuju u odnosima između tih država, uz uvjet da su uključeni i u Dodatak SSCI-1 ovom Protokolu.

Članak SSCI.9.

Sprečavanje preklapanja davanja

Neovisno o ostalim odredbama ovog Protokola, ako se davanja na temelju zakonodavstva dviju ili više država uzajamno smanje, obustave ili ukinu, svi iznosi koji se ne bi isplatili u slučaju stroge primjene pravila o smanjenju, obustavi ili ukidanju utvrđenih zakonodavstvom dotične države dijele se brojem davanja koja su predmet smanjenja, obustave ili ukidanja.

Članak SSCI.10.

Elementi za utvrđivanje boravišta

1.

U slučaju razlike u stavovima među ustanovama dviju ili više država o utvrđivanju boravišta osobe na koju se ovaj Protokol primjenjuje, te ustanove suglasno utvrđuju središte interesa dotične osobe na temelju ukupne procjene svih dostupnih informacija povezanih s relevantnim činjenicama, koje mogu uključivati, ovisno o slučaju:

(a)

trajanje i neprekinutost prisutnosti na državnom području dotičnih država;

(b)

situaciju navedene osobe, uključujući:

i.

narav i posebne značajke djelatnosti koju obavlja, posebno mjesto gdje se ta djelatnost uobičajeno obavlja, stabilnost djelatnosti te trajanje svakog ugovora o radu;

ii.

njezino obiteljsko stanje i obiteljske veze;

iii.

obavljanje bilo kakve neplaćene djelatnosti;

iv.

u slučaju studenta, izvor studentovih prihoda;

v.

njezine stambene prilike, posebno koliko su trajne;

vi.

državu za koju se smatra da u njoj osoba ima boravište za potrebe oporezivanja.

2.

Ako razmatranje raznih kriterija na temelju relevantnih činjenica navedenih u stavku 1. ne dovede do suglasja dotičnih ustanova, smatra se da su, za potrebe utvrđivanja stvarnog mjesta boravišta te osobe, odlučujuće njezine namjere koje proizlaze iz takvih činjenica i okolnosti, a posebno razlozi koji su je naveli da se preseli.

3.

Kad je riječ o studentu koji je otišao u drugu državu radi redovitog studija, ne smatra se da je tijekom trajanja studija središte interesa tog studenta u toj državi studiranja, pri čemu se ne dovodi u pitanje mogućnost da se ova pretpostavka ospori.

4.

Stavak 3. primjenjuje se mutatis mutandis na članove obitelji studenta.

Članak SSCI.11.

Zbrajanje razdoblja

1.

Za potrebe primjene članka SSC.7., nadležna ustanova obraća se ustanovama država čije se zakonodavstvo također primjenjivalo na dotičnu osobu zbog utvrđivanja svih razdoblja navršenih na temelju njihovih zakonodavstava.

2.

Odnosna razdoblja osiguranja, zaposlenja, samozapošljavanja ili boravišta navršena na temelju zakonodavstva jedne države pribrajaju se razdobljima navršenima na temelju zakonodavstva bilo koje druge države, u mjeri u kojoj je to potrebno radi primjene članka SSC.7., uz uvjet da se ta razdoblja ne preklapaju.

3.

Ako se razdoblje osiguranja ili boravišta navršeno u skladu s obveznim osiguranjem na temelju zakonodavstva jedne države preklapa s razdobljem osiguranja navršenim na osnovi dobrovoljnog osiguranja ili izbornog produženog osiguranja na temelju zakonodavstva druge države, u obzir se uzima samo razdoblje navršeno na osnovi obveznog osiguranja.

4.

Ako se razdoblje osiguranja ili boravišta koje se ne smatra istovjetnim razdobljem navršenim na temelju zakonodavstva jedne države preklapa s istovjetnim razdobljem na temelju zakonodavstva druge države, u obzir se uzima samo razdoblje koje se ne smatra istovjetnim razdobljem.

5.

Svako razdoblje koje se na temelju zakonodavstva dviju ili više država smatra istovjetnim uzima u obzir samo ustanova države čije se zakonodavstvo posljednje obvezno primjenjivalo na dotičnu osobu prije tog razdoblja. U slučaju da se na dotičnu osobu nije obvezno primjenjivalo zakonodavstvo neke države prije tog razdoblja, to razdoblje uzima u obzir ustanova prve države čije se zakonodavstvo obvezno primjenjivalo na dotičnu osobu nakon tog razdoblja.

6.

U slučaju da se ne može precizno utvrditi vrijeme u kojem su određena razdoblja osiguranja ili boravišta navršena na temelju zakonodavstva jedne države, pretpostavlja se da se ta razdoblja ne preklapaju s razdobljima osiguranja ili boravišta navršenim na temelju zakonodavstva druge države, a ona se uzimaju u obzir ako je to povoljno za dotičnu osobu i to u mjeri u kojoj se mogu opravdano uzeti u obzir.

Članak SSCI.12.

Pravila za preračunavanje razdoblja

1.

Ako su razdoblja navršena na temelju zakonodavstva države iskazana u jedinicama drukčijima od onih koje su predviđene zakonodavstvom druge države, preračunavanje potrebno radi zbrajanja na temelju članka SSC.7. obavlja se na temelju sljedećih pravila:

(a)

razdoblje koje treba upotrebljavati kao osnovu za preračunavanje jest razdoblje koje je priopćila ustanova države na temelju čijeg je zakonodavstva to razdoblje navršeno;

(b)

u slučaju sustava u kojima su razdoblja iskazana u danima, preračunavanje iz dana u druge jedinice i obratno, kao i preračunavanje između različitih sustava koji se temelje na danima obavlja se prema sljedećoj tablici:

Sustav koji se temelji na

1 dan odgovara

1 tjedan odgovara

1 mjesec odgovara

1 tromjesečje odgovara

Najveći broj dana u jednoj kalendarskoj godini

5 dana

9 sati

5 dana

22 dana

66 dana

264 dana

6 dana

8 sati

6 dana

26 dana

78 dana

312 dana

7 dana

6 sati

7 dana

30 dana

90 dana

360 dana

(c)

u slučaju sustava u kojima su razdoblja iskazana u jedinicama koje nisu dani:

i.

tri mjeseca ili 13 tjedana istovjetno je jednom tromjesečju i obratno;

ii.

jedna godina istovjetna je četirima tromjesečjima, 12 mjeseci ili 52 tjedna i obratno;

iii.

za preračunavanje tjedana u mjesece i obratno, tjedni i mjeseci preračunavaju se u dane u skladu s pravilima preračunavanja za sustave koji se temelje na šest dana iz tablice iz točke (b);

(d)

u slučaju razdoblja iskazanih u razlomcima te se brojke preračunavaju u sljedeću manju cijelu jedinicu primjenom pravila utvrđenih u točkama (b) i (c). Ako su godine iskazane u razlomcima, oni se preračunavaju u mjesece, ako se sustav o kojem je riječ ne temelji na tromjesečjima;

(e)

ako se kao rezultat preračunavanja iz ovog stavka dobije razlomak određene jedinice, kao rezultat preračunavanja na temelju ovog stavka uzima se sljedeća viša cijela jedinica.

2.

Ukupan zbroj razdoblja navršenih tijekom jedne kalendarske godine radi primjene stavka 1. ne smije biti veći od broja dana naznačenih u zadnjem stupcu tablice iz stavka 1. točke (b), 52 tjedna, 12 mjeseci ili četiri tromjesečja.

Ako razdoblja koja treba preračunati odgovaraju najvećoj godišnjoj vrijednosti razdoblja na temelju zakonodavstva države u kojoj su navršena, primjena stavka 1. ne smije dovesti do toga da u jednoj kalendarskoj godini razdoblja budu kraća od moguće najveće godišnje vrijednosti razdoblja predviđene na temelju dotičnog zakonodavstva.

3.

Preračunavanje se obavlja samo jednom operacijom koja obuhvaća sva ona razdoblja koja su priopćena u ukupnom iznosu ili za svaku godinu ako su razdoblja priopćena za svaku godinu posebno.

4.

Ako ustanova priopći razdoblja iskazana u danima, istodobno navodi temelji li se sustav koji provodi na pet, šest ili sedam dana.

GLAVA II.

ODREĐIVANJE ZAKONODAVSTVA KOJE SE PRIMJENJUJE

Članak SSCI.13.

Pojedinosti u vezi s člancima SSC.11. i SSC.12. ovog Protokola

1.

Za potrebe primjene članka SSC.11. stavka 1. točke (a), „osoba koja obavlja djelatnost kao zaposlena osoba u državi za poslodavca koji ondje uobičajeno obavlja svoje djelatnosti i koju je taj poslodavac uputio u drugu državu” uključuje osobu koja je zaposlena s namjerom da bude upućena u drugu državu, uz uvjet da se neposredno prije početka zaposlenja dotične osobe na nju već primjenjivalo zakonodavstvo države u kojoj njezin poslodavac ima poslovni nastan.

2.

Za potrebe primjene članka SSC.11. stavka 1. točke (a) ovog Protokola, riječi „koji ondje uobičajeno obavlja svoje djelatnosti” odnose se na poslodavca koji redovno obavlja znatan dio djelatnosti, a ne samo poslove unutarnjeg upravljanja, na državnom području države u kojoj ima poslovni nastan, uzimajući u obzir sve kriterije karakteristične za djelatnost koju obavlja poduzeće o kojem je riječ. Relevantni kriteriji moraju biti prilagođeni posebnim značajkama svakog poslodavca i stvarnoj naravi djelatnosti koja se obavlja.

3.

Za potrebe primjene članka SSC.11. stavka 1. točke (b) ovog Protokola, riječi „koja uobičajeno obavlja djelatnost kao samozaposlena osoba” odnose se na osobu koja obično obavlja znatan dio djelatnosti na državnom području države u kojoj ta osoba ima poslovni nastan. Posebno je nužno da je ta osoba svoju djelatnost već neko vrijeme obavljala prije datuma na koji se želi pozvati na odredbe tog članka te da, tijekom svakog razdoblja privremenog obavljanja djelatnosti u drugoj državi, ona u državi u kojoj ima poslovni nastan i dalje ispunjava uvjete za obavljanje svoje djelatnosti kako bi je mogla nastaviti obavljati po povratku.

4.

Za potrebe primjene članka SSC.11. stavka 1. točke (b) ovog Protokola, kriterij za utvrđivanje toga je li djelatnost koju samozaposlena osoba odlazi obavljati u drugu državu „slična” djelatnosti samozaposlene osoba koju ta osoba uobičajeno obavlja jest stvarna narav djelatnosti, a ne naziv određene djelatnosti zaposlene ili samozaposlene osobe koji toj djelatnosti može pripisati druga država.

5.

Za potrebe primjene članka SSC.12. stavaka 1. i 5. ovog Protokola, osoba koja „uobičajeno obavlja djelatnost kao zaposlena osoba” u „jednoj državi članici ili više njih te u Ujedinjenoj Kraljevini” odnosno u „dvije ili više država članica” odnosi se na osobu koja istodobno, ili naizmjenično, za isto poduzeće ili poslodavca ili više poduzeća ili poslodavaca, obavlja jednu ili više zasebnih djelatnosti u takvim državama.

6.

Za potrebe članka SSC.12. stavaka 1. i 5. ovog Protokola, zaposleni član letačke ili kabinske posade koji uobičajeno obavlja usluge opsluživanja putnika i usluge povezane s teretom u dvjema državama ili više njih podliježe zakonodavstvu države u kojoj se nalazi domaća baza, kako je definirano u članku SSC.1. ovog Protokola.

7.

Marginalne se djelatnosti zanemaruju za potrebe utvrđivanja primjenjivog zakonodavstva na temelju članka SSC.12. ovog Protokola. Članak SSCI.15 primjenjuje se na sve slučajeve iz ovog članka.

8.

Za potrebe primjene članka SSC.12. stavaka 2. i 6. ovog Protokola, osoba koja „uobičajeno obavlja djelatnost kao zaposlena osoba” u „jednoj državi članici ili više njih te u Ujedinjenoj Kraljevini” odnosno u „dvije ili više država članica” odnosi se posebno na osobu koja u takvim državama istodobno ili naizmjenično obavlja jednu ili više zasebnih djelatnosti u svojstvu samozaposlene osobe, bez obzira na vrstu tih djelatnosti.

9.

Za potrebe razlikovanja djelatnosti na temelju stavaka 5. i 8. ovog članka od situacija opisanih u članku SSC.11. stavku 1. ovog Protokola, odlučujuće je trajanje djelatnosti u jednoj ili više država (bilo da je stalne, ad hoc ili privremene naravi). U tu se svrhu izvršava opća procjena svih relevantnih činjenica, a u slučaju zaposlene osobe to je posebno mjesto rada na način kako je definirano u ugovoru o radu.

10.

Za potrebe primjene članka SSC.12. stavaka 1., 2., 5. i 6. ovog Protokola, „znatan dio djelatnosti zaposlene ili samozaposlene osobe” koja se obavlja u državi znači kvantitativno značajan dio svih djelatnosti zaposlene osobe ili samozaposlene osobe, s time da to ne mora nužno biti glavni dio tih djelatnosti.

11.

Kako bi se utvrdilo obavlja li se znatan dio djelatnosti u državi, u obzir se uzimaju sljedeći okvirni kriteriji:

(a)

u slučaju djelatnosti zaposlene osobe, radno vrijeme ili plaća; i

(b)

u slučaju djelatnosti samozaposlene osobe, promet, radno vrijeme, broj pruženih usluga ili dohodak.

Ako je u okviru opće procjene utvrđeno da je udio u odnosu na navedene kriterije manji od 25 %, to je pokazatelj da se u relevantnoj državi ne obavlja znatan dio djelatnosti.

12.

Za potrebe primjene članka SSC.12. stavka 2. točke (b) ovog Protokola, „središte interesa” djelatnosti samozaposlene osobe utvrđuje se uzimajući u obzir sve vidove profesionalnih djelatnosti te osobe, a to je osobito mjesto stalnog i trajnog sjedišta te osobe, uobičajena narav ili trajanje djelatnosti koje se obavljaju, broj pruženih usluga te namjera dotične osobe koja je razvidna iz svih okolnosti.

13.

Za utvrđivanje primjenjivog zakonodavstva na temelju stavaka 10., 11. i 12., dotične ustanove uzimaju u obzir stanje koje se predviđa za sljedećih 12 kalendarskih mjeseci.

14.

Ako osoba obavlja djelatnost kao zaposlena osoba u dvije ili više država za poslodavca koji ima poslovni nastan izvan državnog područja država te ako ta osoba boravi u državi u kojoj ne obavlja znatan dio djelatnosti, na nju se primjenjuje zakonodavstvo države boravišta.

Članak SSCI.14.

Postupci za primjenu članka SSC.10. stavaka 3. točke (b), članka SSC.10. stavka 4. i članka SSC.11. ovog Protokola (o pružanju informacija dotičnim ustanovama)

1.

Ako člankom SSCI.15. ovog Priloga nije predviđeno drukčije, u slučaju da osoba obavlja djelatnost izvan nadležne države, poslodavac ili, u slučaju osobe koja ne obavlja djelatnost kao zaposlena osoba, dotična osoba o tome obavješćuje, kad god je to moguće unaprijed, nadležnu ustanovu države čije se zakonodavstvo primjenjuje. Ta ustanova dotičnoj osobi izdaje potvrdu iz članka SSCI.16. stavka 2. ovog Priloga i bez odgode čini dostupnima informacije o zakonodavstvu koje se primjenjuje na tu osobu, na temelju članka SSC.10. stavka 3. točke (b) ili članka SSC.11. ovog Protokola, ustanovi koju je odredilo nadležno tijelo države u kojoj se djelatnost obavlja.

2.

Poslodavac u smislu članka SSC.10. stavka 4. ovog Protokola koji ima zaposlenika na brodu koji plovi pod zastavom druge države o tome obavješćuje, kad god je to moguće unaprijed, nadležnu ustanovu države čije se zakonodavstvo primjenjuje. Ta ustanova bez odgode stavlja na raspolaganje informacije o zakonodavstvu koje se primjenjuje na dotičnu osobu, na temelju članka SSC.10. stavka 4. ovog Protokola, ustanovi koju je odredilo nadležno tijelo države pod čijom zastavom plovi plovilo na kojem zaposlenik treba obavljati djelatnost.

Članak SSCI.15.

Postupak za primjenu članka SSC.12. ovog Protokola

1.

Osoba koja obavlja djelatnosti u dvije ili više država, ili ako se primjenjuje članak SSC.12. stavak 5. ili 6 ., o tome obavješćuje ustanovu koju je odredilo nadležno tijelo države boravišta te osobe.

2.

Imenovana ustanova mjesta boravišta bez odgode određuje koje se zakonodavstvo primjenjuje na dotičnu osobu, uzimajući u obzir članak SSC.12. ovog Protokola i članak SSCI.13. ovog Priloga. To početno utvrđivanje privremene je naravi. Ustanova obavješćuje imenovane ustanove svake države u kojoj se djelatnost obavlja o svojoj privremenoj odluci o utvrđivanju.

3.

Privremeno utvrđivanje primjenjivog zakonodavstva, kako je predviđeno stavkom 2., postaje konačno u roku od dva mjeseca od trenutka kad su ustanove koje su odredila nadležna tijela dotične države (dotičnih država) o njoj obaviještene u skladu sa stavkom 2., ako konačna odluka o utvrđivanju zakonodavstva nije već donesena na temelju stavka 4., ili ako barem jedna od dotičnih ustanova ustanovu koju je odredilo nadležno tijelo države boravišta do kraja tog dvomjesečnog razdoblja nije obavijestila da još ne može prihvatiti odluku o utvrđivanju ili da o tome ima drukčiji stav.

4.

Ako se zbog dvojbe o utvrđivanju primjenjivog zakonodavstva zahtijeva da ustanove ili tijela dviju ili više država stupe u kontakt, zakonodavstvo koje se primjenjuje na dotičnu osobu se, na zahtjev jedne ili više ustanova koje su odredila nadležna tijela dotične države (dotičnih država) ili samih nadležnih tijela, određuje sporazumno, uzimajući u obzir članak SSC.12. ovog Protokola i relevantne odredbe članka SSCI.13. ovog Priloga.

Ako među dotičnim ustanovama ili nadležnim tijelima postoje razlike u stavovima, one nastoje postići suglasnost u skladu s navedenim uvjetima, pri čemu se primjenjuje članak SSCI.6.

5.

Nadležna ustanova države za čije je zakonodavstvo utvrđeno da se treba primjenjivati, bilo privremeno ili konačno, bez odgode obavješćuje dotičnu osobu.

6.

Ako dotična osoba ne dostavi informacije iz stavka 1., ovaj se članak primjenjuje na inicijativu ustanove koju je odredilo nadležno tijelo u državi boravišta čim bude obaviještena o situaciji te osobe, moguće posredstvom druge dotične ustanove.

Članak SSCI.16.

Pružanje informacija dotičnim osobama i poslodavcima

1.

Nadležna ustanova države čije zakonodavstvo postane primjenjivo na temelju glave II. ovog Protokola obavješćuje dotičnu osobu i, ako je to primjereno, njezina poslodavca ili poslodavce o obvezama utvrđenima tim zakonodavstvom. Pruža im potrebnu pomoć radi ispunjenja formalnosti koje se zahtijevaju tim zakonodavstvom.

2.

Na zahtjev dotične osobe ili poslodavca nadležna ustanova države čije se zakonodavstvo primjenjuje na temelju glave II. pruža potvrdu da se to zakonodavstvo primjenjuje te navodi, ako je to primjereno, do kojeg se datuma primjenjuje i pod kojim uvjetima.

Članak SSCI.17.

Suradnja među ustanovama

1.

Relevantne ustanove priopćuju nadležnoj ustanovi države čije se zakonodavstvo primjenjuje na određenu osobu na temelju glave II. ovog Protokola informacije koje se zahtijevaju kako bi se utvrdio datum od kojeg to zakonodavstvo postaje primjenjivo te doprinosi koje su ta osoba i njezin poslodavac ili poslodavci odgovorni uplaćivati na temelju tog zakonodavstva.

2.

Nadležna ustanova države čije zakonodavstvo postane primjenjivo na osobu na temelju glave II. ovog Protokola informacije o datumu početka primjene tog zakonodavstva stavlja na raspolaganje ustanovi koju je odredilo nadležno tijelo države čije se zakonodavstvo posljednje primjenjivalo na tu osobu.

Članak SSCI.18.

Suradnja u slučaju sumnje u valjanost izdanih dokumenata u vezi s primjenjivim zakonodavstvom

1.

Ako postoji dvojba o valjanosti dokumenta kojim se potvrđuje položaj osobe za potrebe primjenjivog zakonodavstva ili točnosti činjenica na kojima se dokument temelji, ustanova države koja zaprimi dokument traži potrebna pojašnjenja od ustanove koja ga je izdala te, ako je to primjereno, ukidanje ili ispravak tog dokumenta. Ustanova koja podnosi zahtjev obrazlaže ga i dostavlja relevantnu popratnu dokumentaciju zbog koje je podnesen zahtjev.

2.

Pri primanju takvog zahtjeva, ustanova koja je izdala dokument ponovno razmatra razloge za njegovo izdavanje te ga u slučaju uočavanja pogreške ukida ili ispravlja u roku od 30 radnih dana od primitka zahtjeva. Ukidanje ili ispravak imaju retroaktivan učinak. Međutim, ako postoji opasnost od nerazmjernog ishoda, te posebice od gubitka statusa osigurane osobe tijekom cjelokupnog relevantnog razdoblja ili njegova dijela, u dotičnoj državi ili državama, države razmatraju razmjerniji aranžman. Ako se na temelju dostupnih dokaza ustanova koja je izdala dokument može uvjeriti da je podnositelj dokumenta počinio prijevaru, bez odgode i s retroaktivnim učinkom povlači ili ispravlja dokument.

GLAVA III.

POSEBNE ODREDBE O RAZLIČITIM KATEGORIJAMA DAVANJA

POGLAVLJE 1.

DAVANJA ZA SLUČAJ BOLESTI, DAVANJA ZA MAJČINSTVO I ISTOVJETNA DAVANJA ZA OČINSTVO

Članak SSCI.19.

Opće provedbene odredbe

1.

Nadležna tijela ili ustanove osiguravaju da se osiguranim osobama stave na raspolaganje sve potrebne informacije o postupcima i uvjetima za odobravanje davanja u naravi ako se takva davanja primaju na državnom području države koja nije država nadležne ustanove.

2.

Neovisno o članku SSC.6. točki (a) ovog Protokola, država može postati odgovorna za trošak davanja u skladu s člankom SSC.20. ovog Protokola samo ako je osigurana osoba podnijela zahtjev za mirovinu na temelju zakonodavstva te države ili ako, u skladu s člancima od SSC.21. do SSC.27. ovog Protokola, prima mirovinu na temelju zakonodavstva navedene države.

Članak SSCI.20.

Sustav pravila koji se primjenjuje u slučaju postojanja više sustava pravila u državi boravišta ili privremenog boravka

Ako zakonodavstvo države boravišta ili privremenog boravka predviđa više sustava osiguranja za slučaj bolesti, majčinstva i očinstva za više kategorija osiguranih osoba, odredbe koje se primjenjuju na temelju članka SSC.15., članka SSC.17. stavka 1. te članaka SSC.18., SSC.20, SSC.22. i SSC.24. ovog Protokola jesu odredbe zakonodavstva o općem sustavu za zaposlene osobe.

Članak SSCI.21.

Boravište u državi koja nije nadležna država

Postupak i opseg prava

1.

Za potrebe primjene članka SSC.15. ovog Protokola osigurana osoba ili članovi njezine obitelji obvezni su se odmah prijaviti ustanovi mjesta boravišta. Njihovo pravo na davanja u naravi u državi boravišta potvrđuje se dokumentom koji izdaje nadležna ustanova na zahtjev osigurane osobe ili na zahtjev ustanove mjesta boravišta.

2.

Dokument iz stavka 1. vrijedi sve dok nadležna ustanova ne obavijesti ustanovu mjesta boravišta o tome da je opozvan.

Ustanova mjesta boravišta obavješćuje nadležnu ustanovu o svakoj prijavi na temelju stavka 1. te o svakoj promjeni ili opozivu te prijave.

3.

Ovaj se članak primjenjuje mutatis mutandis na osobe iz članaka SSC.20., SSC.22., SSC.23. i SSC.24. ovog Protokola.

Povrat troškova

4.

Ako osoba ili članovi njezine obitelji:

(a)

imaju izdani dokument iz stavka 1.;

(b)

prijavili su taj dokument kod ustanove mjesta boravišta u skladu sa stavkom 1.; i

(c)

osoba ili članovi njezine obitelji ili netko u njihovo ime platili su zdravstvenu naknadu državi boravišta kao dio zahtjeva za dozvolu ulaska, privremenog boravka, rada ili boravišta u toj državi;

ta osoba ili članovi njezine obitelji mogu od ustanove države boravišta zatražiti povrat troška plaćene zdravstvene naknade (u cijelosti ili djelomično, ovisno o slučaju).

5.

Ako je podnesen zahtjev u skladu sa stavkom 1., ustanova države boravišta taj zahtjev rješava u roku od tri kalendarska mjeseca, počevši od dana primitka zahtjeva, te izvršava eventualan povrat troškova u skladu s ovim člankom.

6.

Ako je razdoblje valjanosti dokumenta iz stavka 1. kraće od razdoblja za koje je plaćena zdravstvena naknada, iznos povrata nije veći od onog dijela zdravstvene naknade koji odgovara razdoblju za koje je dokument izdan.

7.

Ako je zdravstvenu naknadu platila druga osoba u ime osobe na koju se primjenjuje ovaj članak, povrat se može izvršiti toj drugoj osobi.

Članak SSCI.22.

Privremeni boravak u državi koja nije nadležna država

Postupak i opseg prava

1.

Za potrebe primjene članka SSC.17. ovog Protokola, osigurana osoba predočuje pružatelju zdravstvenih usluga u državi privremenog boravka dokument o pravu koji izdaje nadležna ustanova, u kojem je naznačeno njegovo pravo na davanja u naravi. Ako osigurana osoba nema takav dokument, ustanova mjesta privremenog boravka, na zahtjev ili prema potrebi, obraća se nadležnoj ustanovi kako bi dobila taj dokument.

2.

U tom se dokumentu navodi da osigurana osoba ima pravo na davanja u naravi pod uvjetima utvrđenima u članku SSC.17. ovog Protokola, uz iste uvjete koji se primjenjuju na osobe osigurane na temelju zakonodavstva države privremenog boravka, te taj dokument zadovoljava zahtjeve iz Dodatka SSCI-2.

3.

Davanja u naravi iz članka SSC.17. stavka 1. ovog Protokola odnose se na davanja u naravi koja se pružaju u državi privremenog boravka, u skladu s njezinim zakonodavstvom, te koja postanu nužna zbog medicinskih razloga kako osigurana osoba ne bi bila prisiljena vratiti se u nadležnu državu prije kraja planiranog boravka radi dobivanja potrebnog liječenja.

Postupak i aranžmani za pokrivanje troškova i izvršenje povrata davanja u naravi

4.

Ako je osigurana osoba stvarno snosila troškove svih ili dijela davanja u naravi pruženih u okviru članka SSC.17. ovog Protokola te ako se zakonodavstvom koje primjenjuje ustanova mjesta privremenog boravka omogućuje povrat tih troškova osiguranoj osobi, ta osoba može poslati zahtjev za povrat troškova ustanovi mjesta privremenog boravka. U tom slučaju ta ustanova osobi izravno izvršava povrat troškova čiji iznos odgovara tim davanjima, u granicama i pod uvjetima stopa povrata troškova utvrđenih u njezinu zakonodavstvu.

5.

Ako povrat tih troškova nije izravno zatražila ustanova mjesta privremenog boravka, povrat nastalih troškova dotičnoj osobi izvršava nadležna ustanova u skladu sa stopama povrata troškova koje primjenjuje ustanova mjesta privremenog boravka ili iznosima koji bi podlijegali povratu troškova ustanovi mjesta privremenog boravka da se u dotičnom slučaju primjenjivao članak SSCI.47.

Ustanova mjesta privremenog boravka pruža nadležnoj ustanovi na njezin zahtjev sve potrebne informacije o tim stopama ili iznosima.

6.

Odstupajući od stavka 5., nadležna ustanova može izvršiti nadoknadu nastalih troškova u granicama i pod uvjetima stopa povrata troškova utvrđenih njezinim zakonodavstvom, uz uvjet da je osigurana osoba suglasna da se na nju primijeni ta odredba.

7.

Ako zakonodavstvo države privremenog boravka u dotičnom slučaju ne predviđa povrat troškova na temelju stavaka 4. i 5., nadležna ustanova može izvršiti povrat troškova u granicama i pod uvjetima stopa povrata troškova utvrđenih njezinim zakonodavstvom bez suglasnosti osigurane osobe.

8.

Povrat troškova osiguranoj osobi ni u kojem slučaju ne smije premašiti iznos njezinih stvarnih troškova.

9.

U slučaju znatnih rashoda, nadležna ustanova može osiguranoj osobi platiti odgovarajući predujam čim joj ta osoba podnese zahtjev za povrat troškova.

Članovi obitelji

10.

Stavci od 1. do 9. primjenjuju se mutatis mutandis na članove obitelji osigurane osobe.

Povrat troškova za studente

11.

Ako osoba:

(a)

ima važeći dokument o pravu iz Dodatka SSCI-2. koji je izdala nadležna ustanova;

(b)

primljena je na visoko učilište u državi koja nije nadležna država („država studiranja”) kako bi redovito studirala te stekla visokoškolsku kvalifikaciju koju ta država priznaje, što uključuje diplome, potvrde ili akademske stupnjeve doktora znanosti na visokim učilištima, što može podrazumijevati i pripremni program koji prethodi takvom obrazovanju, u skladu s nacionalnim pravom, ili obvezno osposobljavanje;

(c)

ne obavlja niti je obavljala djelatnost kao zaposlena ili samozaposlena osoba u državi studiranja tijekom razdoblja na koje se odnosi zdravstvena naknada; i

(d)

ta osoba, ili netko u njezino ime, platila je zdravstvenu naknadu državi studiranja kao dio zahtjeva za dozvolu ulaska, privremenog boravka ili boravišta u svrhu redovnog studiranja u toj državi;

ta osoba može od ustanove države studiranja zatražiti povrat troška plaćene zdravstvene naknade (u cijelosti ili djelomično, ovisno o slučaju).

12.

Ako je podnesen zahtjev u skladu sa stavkom 11., ustanova države studiranja taj zahtjev obrađuje i rješava u razumnom roku, najkasnije šest kalendarskih mjeseci od dana primitka zahtjeva, te izvršava eventualan povrat u skladu s ovim člankom.

13.

Ako je razdoblje valjanosti dokumenta o pravu iz stavka 11. točke (a) kraće od razdoblja za koje je plaćena zdravstvena naknada, iznos povrata u vezi sa zdravstvenom naknadom jednak je plaćenom iznosu koji odgovara razdoblju valjanosti tog dokumenta.

14.

Ako je zdravstvenu naknadu platila druga osoba u ime osobe na koju se primjenjuje ovaj članak, povrat se može izvršiti toj drugoj osobi.

15.

Stavci od 11. do 14. primjenjuju se mutatis mutandis na članove obitelji navedene osobe.

16.

Ovaj članak stupa na snagu 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma.

17.

Osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 11. u razdoblju između stupanja na snagu ovog Sporazuma i datuma navedenog u stavku 16. može, nakon stupanja na snagu ovog članka, podnijeti zahtjev za povrat na temelju stavka 11. u odnosu na to razdoblje.

18.

Odstupajući od članka SSC.5. stavka 1., država studiranja može odrediti pristojbe u skladu sa svojim nacionalnim pravom u odnosu na davanja u naravi koja ne ispunjavaju kriterije navedene u članku SSC.17. stavku 1. točki (a) i koja se pružaju osobi kojoj je izvršen povrat troškova tijekom njezina privremenog boravka za razdoblje na koje se povrat odnosi.

Članak SSCI.23.

Planirano liječenje

Postupak izdavanja odobrenja

1.

Za potrebe primjene članka SSC.18. stavka 1. ovog Protokola, osigurana osoba ustanovi mjesta privremenog boravka predočuje dokument koji je nadležna ustanova izdala. Za potrebe ovog članka, nadležna ustanova znači ustanova koja snosi trošak planiranog liječenja; u slučajevima iz članka SSC.18. stavka 4. i članka SSC.25. stavka 5. ovog Protokola u kojima se povrat davanja u naravi pruženih u državi boravišta izvršava na temelju fiksnih iznosa, nadležna ustanova znači ustanovu mjesta boravišta.

2.

Ako osigurana osoba nema boravište u nadležnoj državi, odobrenje traži od ustanove mjesta boravišta koja zahtjev bez odgode prosljeđuje nadležnoj ustanovi.

U tom slučaju ustanova mjesta boravišta izjavom potvrđuje da su u državi boravišta ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku SSC.18. stavku 2. drugoj rečenici ovog Protokola.

Nadležna ustanova može odbiti izdavanje zatraženog odobrenja samo ako, u skladu s procjenom ustanove mjesta boravišta, u državi boravišta osigurane osobe nisu ispunjeni uvjeti navedeni u članku SSC.18. stavku 2. drugoj rečenici ovog Protokola ili ako se i u samoj nadležnoj državi može pružiti isto liječenje u medicinski opravdanom roku, uzimajući u obzir trenutačno zdravstveno stanje i vjerojatan tijek bolesti dotične osobe.

Nadležna ustanova o svojoj odluci obavješćuje ustanovu mjesta boravišta.

Ako se u rokovima utvrđenima nacionalnim zakonodavstvom ne dobije odgovor, smatra se da je nadležna ustanova izdala odobrenje.

3.

Ako je osiguranoj osobi koja nema boravište u nadležnoj stranci hitno potrebno liječenje od životne važnosti, a odobrenje se ne može odbiti u skladu s člankom SSC.18. stavkom 2. drugom rečenicom ovog Protokola, odobrenje izdaje ustanova mjesta boravišta u ime nadležne ustanove, koju ustanova mjesta boravišta odmah obavješćuje o tome.

Nadležna ustanova prihvaća nalaze i mogućnosti liječenja što su ih u smislu potrebnog hitnog liječenja od životne važnosti predložili liječnici koje je odobrila ustanova mjesta boravišta koja izdaje odobrenje.

4.

Nadležna ustanova zadržava pravo da, u svako doba tijekom postupka izdavanja odobrenja, osiguranu osobu uputi na pregled kod liječnika po vlastitu izboru u stranci privremenog boravka ili boravišta.

5.

Ne dovodeći u pitanje odluke o odobrenju, ustanova mjesta privremenog boravka obavješćuje nadležnu ustanovu ako je s medicinskoga gledišta primjereno dopunsko liječenje u odnosu na ono koje je obuhvaćeno postojećim odobrenjem.

Pokrivanje troška davanja u naravi koji je nastao za osiguranu osobu

6.

Ne dovodeći u pitanje stavak 7., članak SSCI.22. stavci 4. i 5. primjenjuju se mutatis mutandis.

7.

Ako je osigurana osoba stvarno snosila sve ili dio troškova odobrenog liječenja, a troškovi povrata koji je nadležna ustanova obvezna izvršiti u korist ustanove mjesta privremenog boravka ili osigurane osobe prema stavku 6. (stvarni trošak) niži su od troškova koje bi morala preuzeti za isto liječenje u nadležnoj državi (fiktivni trošak), nadležna ustanova na zahtjev izvršava povrat troška liječenja koji je snosila osigurana osoba do iznosa za koji fiktivni trošak premašuje stvarni trošak. Međutim, iznos povrata ne može biti veći od stvarnih troškova osigurane osobe te se njime može uzeti u obzir iznos koji bi osigurana osoba morala platiti da su usluge liječenja pružene u nadležnoj državi.

Pokrivanje troškova puta i privremenog boravka u okviru planiranog liječenja

8.

Ako se nacionalnim zakonodavstvom nadležne ustanove predviđa povrat troškova puta i privremenog boravka koji su nerazdvojivi od liječenja osigurane osobe, takve troškove za dotičnu osobu, a ako je potrebno i za osobu koja mora biti u njezinoj pratnji, preuzima ta ustanova kad se izda odobrenje u slučaju liječenja u drugoj državi.

Članovi obitelji

9.

Stavci od 1. do 8. primjenjuju se mutatis mutandis na članove obitelji osigurane osobe.

Članak SSCI.24.

Novčana davanja za nesposobnost za rad u slučaju privremenog boravka ili boravišta u državi koja nije nadležna država

Postupak koji treba slijediti osigurana osoba

1.

Ako se zakonodavstvom nadležne države zahtijeva da je osigurana osoba obvezna predočiti potvrdu kako bi imala pravo na novčana davanja za nesposobnost za rad na temelju članka SSC.19. stavka 1. ovog Protokola, osigurana osoba traži od liječnika u državi boravišta koji je utvrdio njezino zdravstveno stanje da potvrdi njezinu nesposobnost za rad i vjerojatno trajanje te nesposobnosti.

2.

Osigurana osoba šalje potvrdu nadležnoj ustanovi u roku utvrđenom zakonodavstvom nadležne države.

3.

Ako liječnici koji pružaju usluge liječenja u državi boravišta ne izdaju potvrde o nesposobnosti za rad, a takve se potvrde zahtijevaju na temelju zakonodavstva nadležne države, dotična osoba obraća se izravno ustanovi mjesta boravišta. Ta ustanova odmah poduzima radnje kako bi se obavila medicinska procjena nesposobnosti te osobe za rad te sastavila potvrda iz stavka 1. Potvrda se odmah prosljeđuje nadležnoj ustanovi.

4.

Prosljeđivanje dokumenta iz stavaka 1., 2. i 3. ne oslobađa osiguranu osobu od ispunjenja obveza predviđenih primjenjivim zakonodavstvom, posebno u pogledu njezina poslodavca. Ako je to primjereno, poslodavac ili nadležna ustanova mogu pozvati zaposlenika da sudjeluje u aktivnostima s ciljem poticanja i podupiranja svojeg povratka na posao.

Postupak koji treba slijediti ustanova države boravišta

5.

Na zahtjev nadležne ustanove, ustanova mjesta boravišta obavlja sve potrebne administrativne provjere ili liječničke preglede dotične osobe u skladu sa zakonodavstvom koje primjenjuje ustanova mjesta boravišta. Izvješće liječnika koji je obavio pregled, posebno u odnosu na vjerojatno trajanje nesposobnosti za rad, ustanova mjesta boravišta bez odgode prosljeđuje nadležnoj ustanovi.

Postupak koji treba slijediti nadležna ustanova

6.

Nadležna ustanova zadržava pravo uputiti osiguranu osobu na pregled kod liječnika po vlastitu izboru.

7.

Ne dovodeći u pitanje članak SSC.19. stavak 1. drugu rečenicu ovog Protokola, nadležna ustanova izravno isplaćuje novčana davanja dotičnoj osobi te, prema potrebi, o tome obavješćuje ustanovu mjesta boravišta.

8.

Za potrebe primjene članka SSC.19. stavka 1. ovog Protokola, podaci iz potvrde o nesposobnosti za rad osigurane osobe sastavljene u drugoj državi na temelju medicinskih nalaza liječnika ili ustanove koja je obavila pregled, imaju istu pravnu valjanost kao i potvrda sastavljena u nadležnoj državi.

9.

Ako nadležna ustanova odbije novčana davanja, svoju odluku dostavlja osiguranoj osobi i, istodobno, ustanovi mjesta boravišta.

Postupak u slučaju privremenog boravka u državi koja nije nadležna država

10.

Stavci od 1. do 9. primjenjuju se mutatis mutandis ako osigurana osoba ima privremeni boravak u državi koja nije nadležna država.

Članak SSCI.25.

Doprinosi umirovljenika

Ako osoba prima mirovinu od više država, iznos doprinosa oduzetih od svih isplaćenih mirovina ni pod kojim okolnostima ne smije biti viši od iznosa oduzetog u odnosu na osobu koja prima isti iznos mirovine od nadležne države.

Članak SSCI.26.

Posebne provedbene mjere

1.

Ako je osoba ili skupina osoba na zahtjev izuzeta iz obveznog osiguranja za slučaj bolesti pa takve osobe samim time nisu obuhvaćene sustavom osiguranja za slučaj bolesti na koji se primjenjuje ovaj Protokol, ustanova države ne postaje isključivo po osnovi tog izuzeća odgovorna za pokrivanje troškova davanja u naravi ili novčanih davanja pruženih tim osobama ili članovima njihovih obitelji na temelju članaka od SSC.15. do SSC.30. ovog Protokola.

2.

Ako osobe iz stavka 1. i članovi njihovih obitelji imaju boravište u državi u kojoj pravo na davanja u naravi ne podliježe uvjetima osiguranja ili djelatnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba, obvezni su platiti pune troškove davanja u naravi pruženih u zemlji njihova boravišta.

POGLAVLJE 2.

DAVANJA ZA OZLJEDE NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI

Članak SSCI.27.

Pravo na davanja u naravi i novčana davanja u slučaju boravišta ili privremenog boravka u državi koja nije nadležna država

1.

Za potrebe primjene članka SSC.31. ovog Protokola, primjenjuju se mutatis mutandis postupci utvrđeni u člancima SSCI.21. do SSCI.24. ovog Priloga.

2.

Ako ustanova države boravišta ili privremenog boravka pruža posebna davanja u naravi u vezi s ozljedama na radu i profesionalnim bolestima na temelju nacionalnog zakonodavstva države privremenog boravka ili boravišta, ona o tome bez odgode obavješćuje nadležnu ustanovu.

Članak SSCI.28.

Postupak u slučaju ozljede na radu koja se dogodi ili profesionalne bolesti koja nastupi u državi koja nije nadležna država

1.

Ako se ozljeda na radu dogodi ili se profesionalna bolest prvi put dijagnosticira u državi koja nije nadležna država, prijava ozljede na radu ili profesionalne bolesti ili obavijest o njima, ako su takva prijava ili obavijest predviđeni na temelju nacionalnog zakonodavstva, obavljaju se u skladu sa zakonodavstvom nadležne države, ne dovodeći u pitanje, ako je to primjereno, druge primjenjive pravne odredbe na snazi u državi u kojoj je ozljeda na radu nastala ili u kojoj je prvi put medicinski dijagnosticirana profesionalna bolest, a koje se i nadalje primjenjuju u takvim slučajevima. Prijava ili obavijest upućuje se nadležnoj ustanovi.

2.

Ustanova države na čijem je državnom području ozljeda na radu nastala ili u kojoj je profesionalna bolest prvi put dijagnosticirana dostavlja nadležnoj ustanovi liječničke potvrde sastavljene na državnom području te države.

3.

Ako je zbog ozljede koja je nastala na putu na posao ili s posla na državnom području države koja nije nadležna država potrebno provesti istragu na državnom području prve države kako bi se utvrdila moguća prava na relevantna davanja, nadležna ustanova može imenovati osobu za te potrebe, o čemu obavješćuje tijela te države. Ustanove međusobno surađuju kako bi procijenile sve relevantne informacije i proučile izvješća i sve druge dokumente koji se odnose na ozljedu.

4.

Nakon liječenja se, na zahtjev nadležne ustanove, šalje detaljno izvješće popraćeno liječničkim potvrdama o trajnim posljedicama ozljede ili bolesti, a posebno o trenutačnom stanju ozlijeđene osobe te o oporavku od ozljeda ili njihovoj stabilizaciji. Relevantne pristojbe plaća ustanova mjesta boravišta ili mjesta privremenog boravka, ako je to primjereno, prema tarifi koju primjenjuje ta ustanova, a na teret nadležne ustanove.

5.

Na zahtjev ustanove mjesta boravišta ili privremenog boravka, ako je to primjereno, nadležna ustanova dostavlja toj ustanovi odluku u kojoj se navodi datum oporavka od ozljeda ili njihove stabilizacije te, ako je to primjereno, odluku o odobravanju mirovine.

Članak SSCI.29.

Sporovi koji se odnose na profesionalnu narav ozljede ili bolesti

1.

Ako nadležna ustanova ospori primjenu zakonodavstva koje se odnosi na ozljede na radu ili profesionalne bolesti na temelju članka SSC.31. stavka 2. ovog Protokola, ona o tome bez odgode obavješćuje ustanovu mjesta boravišta ili privremenog boravka koja je pružila davanja u naravi, koja će se potom smatrati davanjima iz osiguranja za slučaj bolesti.

2.

Kad se o tom pitanju donese konačna odluka, nadležna ustanova obvezna je bez odgode obavijestiti ustanovu mjesta boravišta ili privremenog boravka koja je pružila davanja u naravi.

Ako ozljeda na radu ili profesionalna bolest nije utvrđena, davanja u naravi nastavljaju se pružati kao davanja za slučaj bolesti, ako dotična osoba na njih ima pravo.

Ako je ozljeda na radu ili profesionalna bolest utvrđena, davanja u naravi za slučaj bolesti koja su pružena dotičnoj osobi smatraju se davanjima za ozljedu na radu ili profesionalnu bolest od datuma na koji je nastala ozljeda na radu ili je prvi put medicinski dijagnosticirana profesionalna bolest.

3.

Članak SSCI.6. stavak 5. drugi podstavak primjenjuje se mutatis mutandis.

Članak SSCI.30.

Postupak u slučaju izloženosti riziku od profesionalne bolesti u dvije ili više država

1.

U slučaju iz članka SSC.33. ovog Protokola, prijava profesionalne bolesti ili obavijest o njoj šalje se ustanovi nadležnoj za profesionalne bolesti u posljednjoj državi na temelju čijeg je zakonodavstva dotična osoba obavljala djelatnost koja je mogla prouzročiti tu bolest.

Ako ustanova kojoj je poslana prijava ili obavijest utvrdi da se djelatnost koja je mogla prouzročiti profesionalnu bolest o kojoj je riječ posljednji put obavljala na temelju zakonodavstva druge države, prijavu ili obavijest i sve popratne potvrde šalje istovjetnoj ustanovi u toj državi.

2.

Ako ustanova posljednje države prema čijemu je zakonodavstvu dotična osoba obavljala djelatnost koja je mogla prouzročiti profesionalnu bolest o kojoj je riječ, utvrdi da ta osoba ili nadživjele osobe ne zadovoljavaju zahtjeve iz tog zakonodavstva, među ostalim i zbog toga što dotična osoba u toj državi nikada nije obavljala djelatnost koja je prouzročila profesionalnu bolest ili zbog toga što ta država ne priznaje profesionalnu narav bolesti, ta ustanova bez odgode prosljeđuje prijavu ili obavijest i sve popratne potvrde, uključujući i nalaze i izvješća o liječničkim pregledima koje je obavila prva ustanova, ustanovi države na temelju čijeg je zakonodavstva dotična osoba prethodno obavljala djelatnost koja je mogla prouzročiti profesionalnu bolest o kojoj je riječ.

3.

Ako je to primjereno, ustanove ponavljaju postupak naveden u stavku 2. sve dok se ne utvrdi istovjetna ustanova u državi na temelju čijeg je zakonodavstva dotična osoba prvi put obavljala djelatnost koja je mogla prouzročiti profesionalnu bolest o kojoj je riječ.

Članak SSCI.31.

Razmjena informacija među ustanovama i predujmovi u slučaju žalbe protiv odluke o odbijanju

1.

U slučaju žalbe protiv odluke o odbijanju davanja koju je donijela ustanova države na temelju čijeg je zakonodavstva dotična osoba obavljala djelatnost koja je mogla prouzročiti profesionalnu bolest o kojoj je riječ, ta ustanova obavješćuje ustanovu kojoj je poslana prijava ili obavijest u skladu s postupkom predviđenim u članku SSCI.30. stavku 2., a naknadno je obavješćuje i o donesenoj konačnoj odluci.

2.

Ako osoba ima pravo na davanja na temelju zakonodavstva koja primjenjuje ustanova kojoj je poslana prijava ili obavijest, ta ustanova predujmljuje davanja u iznosu koji se, ako je to primjereno, utvrđuje nakon savjetovanja s ustanovom koja je donijela odluku protiv koje je podnesena žalba, tako da se izbjegne preplata. Potonja ustanova izvršava povrat predujmova ako se, po žalbi, utvrdi da je dužna pružiti ta davanja. Taj će se iznos potom oduzeti od ukupnog iznosa davanja koja pripadaju dotičnoj osobi, u skladu s postupkom predviđenim u člancima SSCI.56. i SSCI.57.

3.

Članak SSCI.6. stavak 5. drugi podstavak primjenjuje se mutatis mutandis.

Članak SSCI.32.

Pogoršanje profesionalne bolesti

U slučajevima obuhvaćenima člankom SSC.34. ovog Protokola, podnositelj zahtjeva mora ustanovi države, od koje traži da mu se prizna pravo na davanja, pružiti podatke koji se odnose na prethodno priznata davanja za profesionalnu bolest o kojoj je riječ. Ta se ustanova može obratiti bilo kojoj drugoj ustanovi koja je prethodno bila nadležna kako bi dobila informacije koje smatra potrebnima.

Članak SSCI.33.

Procjena stupnja nesposobnosti u slučaju ozljeda na radu koje su nastale ili profesionalnih bolesti koje su nastupile prethodno ili naknadno

Ako je prethodna ili naknadna nesposobnost za rad nastala kao posljedica ozljede koja je nastala dok se na dotičnu osobu primjenjivalo zakonodavstvo države koja ne pravi razliku u odnosu na način nastanka nesposobnosti za rad, nadležna ustanova ili tijelo koje je odredilo nadležno tijelo dotične države o kojoj je riječ:

(a)

na zahtjev nadležne ustanove druge države, pruža informacije o stupnju prethodne ili naknadne nesposobnosti za rad te, ako je moguće, informacije koje joj omogućuju utvrditi je li nesposobnost posljedica ozljede na radu u smislu zakonodavstva koje primjenjuje ustanova u toj drugoj državi;

(b)

pri utvrđivanju prava na davanja i iznosa davanja uzima u obzir stupanj nesposobnosti koja je nastala kao posljedica tih prethodnih ili naknadnih slučajeva, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom.

Članak SSCI.34.

Podnošenje i ispitivanje zahtjeva za mirovine ili dodatne doplatke

Kako bi mogla primati mirovinu ili dodatni doplatak na temelju zakonodavstva neke države, dotična osoba ili nadživjele osobe koji imaju boravište na državnom području druge države podnose, ako je to primjereno, zahtjev nadležnoj ustanovi ili ustanovi mjesta boravišta, koja ga šalje nadležnoj ustanovi.

Zahtjev sadržava informacije koje se zahtijevaju na temelju zakonodavstva koje primjenjuje nadležna ustanova.

POGLAVLJE 3.

POSMRTNA PRIPOMOĆ

Članak SSCI.35.

Podnošenje zahtjeva za posmrtnu pripomoć

Za potrebe članaka SSC.37. i SSC.38. ovog Protokola, zahtjev za posmrtnu pripomoć šalje se nadležnoj ustanovi ili ustanovi mjesta boravišta podnositelja zahtjeva koja ga šalje nadležnoj ustanovi.

Zahtjev sadržava informacije koje se zahtijevaju na temelju zakonodavstva koje primjenjuje nadležna ustanova.

POGLAVLJE 4.

INVALIDSKA DAVANJA TE STAROSNE I OBITELJSKE MIROVINE

Članak SSCI.36.

Dodatne odredbe o izračunu davanja

1.

Za potrebe izračuna teoretskog i stvarnog iznosa davanja u skladu s člankom SSC.47. stavkom 1. točkom (b) ovog Protokola, primjenjuju se pravila predviđena člankom SSCI.11. stavcima 3., 4., 5. i 6. ovog Priloga.

2.

Ako razdoblja dobrovoljnog ili izbornog produženog osiguranja nisu uzeta u obzir na temelju članka SSCI.11. stavka 3. ovog Priloga, ustanova države na temelju čijeg su zakonodavstva ta razdoblja navršena izračunava iznos koji odgovara tim razdobljima na temelju zakonodavstva koje primjenjuje. Stvarni iznos davanja, izračunan u skladu s člankom SSC.47. stavkom 1. točkom (b) ovog Protokola, uvećava se za iznos koji odgovara razdobljima dobrovoljnog ili izbornog produženog osiguranja.

3.

Ustanova svake države izračunava, na temelju zakonodavstva koje primjenjuje, iznos koji pripada na ime razdobljâ dobrovoljnog ili izbornog produženog osiguranja koji, na temelju članka SSC.48. stavka 3. točke (c) ovog Protokola, ne podliježe pravilima druge države koja se odnose na ukidanje, smanjenje ili obustavu.

Ako se zakonodavstvom koje nadležna ustanova primjenjuje toj ustanovi ne omogućuje taj iznos utvrditi neposredno jer se tim zakonodavstvom pripisuju različite vrijednosti razdobljima osiguranja, može se utvrditi fiktivni iznos. Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti utvrđuje detaljna pravila za utvrđivanje tog fiktivnog iznosa.

Članak SSCI.37.

Zahtjevi za davanja

Podnošenje zahtjeva za starosne i obiteljske mirovine

1.

Podnositelj zahtjeva podnosi zahtjev ustanovi u mjestu svojeg boravišta ili ustanovi posljednje države čije se zakonodavstvo primjenjivalo. Ako se na dotičnu osobu ni u jednom trenutku nije primjenjivalo zakonodavstvo koje primjenjuje ustanova mjesta boravišta, ta ustanova zahtjev prosljeđuje ustanovi posljednje države čije se zakonodavstvo primjenjivalo.

2.

Datum podnošenja zahtjeva važi za sve dotične ustanove.

3.

Odstupajući od stavka 2., ako podnositelj zahtjeva, unatoč tome što je to od njega zatraženo, ne priopći činjenicu da je bio zaposlen ili da je imao boravište u drugim državama, kao datum podnošenja zahtjeva ustanovi koja primjenjuje zakonodavstvo o kojem je riječ smatra se datum na koji je podnositelj zahtjeva dopunio svoj početni zahtjev ili podnio novi zahtjev za razdoblja zaposlenja i/ili boravišta u državi koja nedostaju, ako to zakonodavstvo ne sadrži povoljnije odredbe.

Članak SSCI.38.

Potvrde i informacije koje podnositelj zahtjeva treba podnijeti uz zahtjev

1.

Podnositelj zahtjeva podnosi zahtjev u skladu s odredbama zakonodavstva koje primjenjuje ustanova iz članka SSCI.37. stavka 1. i prilaže popratne dokumente koji se zahtijevaju tim zakonodavstvom. Podnositelj zahtjeva posebno dostavlja sve raspoložive relevantne informacije i popratne dokumente koji se odnose na razdoblja osiguranja (ustanove, identifikacijski brojevi), zaposlenja (poslodavci) ili samozaposlenja (narav i mjesto djelatnosti) te boravišta (adrese), a koja su eventualno navršena na temelju drugog zakonodavstva, uz naznaku trajanja tih razdoblja.

2.

Ako podnositelj zahtjeva, u skladu s člankom SSC.45. stavkom 1. ovog Protokola, zatraži odgodu priznavanja prava na davanja za slučaj starosti na temelju zakonodavstva jedne ili više država, to navodi u svojem zahtjevu i naznačuje na temelju kojeg se zakonodavstva odgoda traži. Kako bi podnositelju zahtjeva omogućile ostvariti to pravo, dotične ustanove, na zahtjev podnositelja zahtjeva, priopćuju podnositelju sve informacije koje imaju na raspolaganju kako bi podnositelj zahtjeva mogao procijeniti posljedice istodobnog ili naknadnog priznavanja davanja za koja bi mogao podnijeti zahtjev.

3.

Ako podnositelj zahtjeva povuče zahtjev za davanja predviđena na temelju zakonodavstva određene države, to se povlačenje ne smatra istodobnim povlačenjem zahtjeva za davanja na temelju zakonodavstva druge države.

Članak SSCI.39.

Ispitivanje zahtjeva koje provode dotične ustanove

Ustanova za kontakt

1.

Ustanova kojoj se zahtjev za davanja podnosi ili prosljeđuje u skladu s člankom SSCI.37. stavkom 1. u daljnjem se tekstu naziva „ustanova za kontakt”. Ustanova mjesta boravišta ne naziva se ustanovom za kontakt ako se na dotičnu osobu ni u jednom trenutku nije primjenjivalo zakonodavstvo koje ta ustanova primjenjuje.

Uz ispitivanje zahtjeva za davanja na temelju zakonodavstva koje primjenjuje, ta ustanova, u svojstvu ustanove za kontakt, potiče razmjenu podataka, priopćavanje odluka i radnje potrebne za ispitivanje zahtjeva od strane dotičnih ustanova te podnositelju zahtjeva na zahtjev dostavlja sve informacije koje su za to ispitivanje bitne, a koje proizlaze iz ovog Protokola i obavješćuje podnositelja zahtjeva o njegovu tijeku.

Ispitivanje zahtjeva za starosne i obiteljske mirovine

2.

Ustanova za kontakt bez odgode šalje zahtjeve za davanja i sve dokumente koje ima na raspolaganju te, ako je to primjereno, relevantne dokumente koje je dostavio podnositelj zahtjeva, svim dotičnim ustanovama kako bi one mogle sve istodobno započeti ispitivati zahtjev. Ustanova za kontakt obavješćuje ostale ustanove o razdobljima osiguranja ili boravišta na koje se primjenjuje njezino zakonodavstvo. Naznačuje i koje je dokumente potrebno podnijeti naknadno te čim prije dopunjuje zahtjev.

3.

Svaka od dotičnih ustanova obavješćuje ustanovu za kontakt i ostale dotične ustanove, što je prije moguće, o razdobljima osiguranja ili boravišta prema njihovu zakonodavstvu.

4.

Svaka od dotičnih ustanova izračunava iznos davanja u skladu s člankom SSC.47. ovog Protokola te ustanovi za kontakt i ostalim dotičnim ustanovama dostavlja svoju odluku, iznos pripadajućih davanja i sve informacije potrebne u smislu članaka od SSC.48. do SSC.50. ovog Protokola.

5.

Ako ustanova, na temelju informacija iz stavaka 2. i 3. ovog članka, utvrdi da se primjenjuje članak SSC.52. stavak 2. ili 3. ovog Protokola, obavješćuje o tome ustanovu za kontakt i ostale dotične ustanove.

Članak SSCI.40.

Obavješćivanje podnositelja zahtjeva o odlukama

1.

Svaka ustanova obavješćuje podnositelja zahtjeva o odluci koju je donijela u skladu s primjenjivim zakonodavstvom. U svakoj se odluci navode pravni lijekovi i rokovi za podnošenje žalbe. Čim se ustanova za kontakt obavijesti o svim odlukama koje je donijela svaka od ustanova, ona podnositelju zahtjeva i ostalim dotičnim ustanovama šalje sažetak tih odluka. Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti sastavlja predložak sažetka. Sažetak se podnositelju zahtjeva šalje na jeziku ustanove ili, na zahtjev podnositelja zahtjeva, na bilo kojem jeziku po njegovu izboru, uključujući engleski, koji je priznat kao službeni jezik Unije.

2.

Ako se, nakon što je primio sažetak, podnositelju zahtjeva čini da odluke, koje su donijele dvije ili više ustanova, u interakciji mogu imati negativan učinak na njegova prava, podnositelj zahtjeva ima pravo na preispitivanje odluka od strane dotičnih ustanova u rokovima utvrđenima odgovarajućim nacionalnim zakonodavstvom. Rokovi počinju teći na datum primitka sažetka. Podnositelja zahtjeva u pisanom obliku obavješćuje se o ishodu preispitivanja.

Članak SSCI.41.

Utvrđivanje stupnja invaliditeta

Svaka ustanova, u skladu sa svojim zakonodavstvom, ima mogućnost uputiti podnositelja zahtjeva na pregled kod liječnika ili drugog stručnjaka po vlastitu izboru radi utvrđivanja stupnja invaliditeta. Međutim, ustanova države uzima u obzir dokumente, liječnička izvješća i administrativne informacije koje je prikupila ustanova bilo koje druge države kao da su sastavljeni na njezinu državnom području.

Članak SSCI.42.

Privremena obročna plaćanja i predujmovi davanja

1.

Neovisno o članku SSCI.7. ovog Priloga, svaka ustanova koja pri ispitivanju zahtjeva za davanja utvrdi da podnositelj zahtjeva ima pravo na samostalno davanje na temelju primjenjivog zakonodavstva, u skladu s člankom SSC.47. stavkom 1. točkom (a) ovog Protokola, to davanje isplaćuje bez odgode. Takvo plaćanje smatra se privremenim ako bi na iznos mogao utjecati ishod postupka ispitivanja zahtjeva.

2.

Kad je iz raspoloživih informacija očito da podnositelj zahtjeva ima pravo na davanje od ustanove na temelju članka SSC.47. stavka 1. točkom (b) ovog Protokola, ta ustanova isplaćuje predujam u iznosu koji je što je moguće bliži iznosu koji će mu se vjerojatno isplaćivati na temelju članka SSC.47. stavka 1. točke (b) ovog Protokola.

3.

Svaka ustanova koja je obvezna isplatiti privremena davanja ili predujmove na temelju stavka 1. ili 2. o tome bez odgode obavješćuje podnositelja zahtjeva, pri čemu njegovu pozornost posebno skreće na privremenu narav te mjere i na pravo na žalbu u skladu sa svojim zakonodavstvom.

Članak SSCI.43.

Novi izračun davanja

1.

U slučaju novog izračuna davanja u skladu s člankom SSC.45. stavkom 4. i člankom SSC.54. stavkom 1. ovog Protokola, članak SSCI.42. ovog Priloga primjenjuje se mutatis mutandis.

2.

U slučaju novog izračuna, ukidanja ili obustave davanja, ustanova koja je donijela odluku o tome obavješćuje dotičnu osobu bez odgode i sve ustanove kod kojih dotična osoba ima određeno pravo.

Članak SSCI.44.

Mjere za ubrzanje postupka izračuna mirovine

1.

Za potrebe lakšeg i bržeg ispitivanja zahtjeva i isplate davanja, ustanove čije se zakonodavstvo primjenjivalo na određenu osobu:

(a)

razmjenjuju s ustanovama drugih država ili im stavljaju na raspolaganje podatke za identifikaciju osoba koje jedno nacionalno zakonodavstvo koje se primjenjuje zamjenjuju za drugo te zajedno vode računa da se pohrane ti podaci za identifikaciju i da budu odgovarajući, ili, u suprotnome, da se tim osobama omogući pristup njihovim podacima za identifikaciju;

(b)

dovoljno prije najniže dobi za početak mirovinskih prava ili prije dobi koju treba utvrditi nacionalnim zakonodavstvom razmjenjuju s dotičnom osobom i ustanovama drugih država ili im stavljaju na raspolaganje informacije (navršena razdoblja ili drugi važni podaci) o pravima na mirovine osoba koje jedno primjenjivo zakonodavstvo zamjenjuju za drugo ili, u suprotnome, tim osobama pruže informacije ili sredstva uz pomoć kojih se mogu upoznati sa svojim budućim pravima na davanja.

2.

Za potrebe stavka 1., Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti utvrđuje elemente informacija koje treba razmijeniti ili staviti na raspolaganje te uspostavlja odgovarajuće postupke i mehanizme uzimajući u obzir značajke, administrativni i tehnički ustroj te tehnološka sredstva koja nacionalni mirovinski sustavi imaju na raspolaganju. Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti osigurava provedbu tih mirovinskih sustava tako što organizira praćenje poduzetih mjera i njihove primjene.

3.

Za potrebe stavka 1. ustanovi u prvoj državi u kojoj je zbog provedbe mjera socijalne sigurnosti osobi dodijeljen osobni identifikacijski broj (OIB) pružaju se informacije iz ovog članka.

Članak SSCI.45.

Mjere koordinacije u državama

1.

Ne dovodeći u pitanje članak SSC.46. ovog Protokola, ako nacionalno zakonodavstvo sadržava pravila za utvrđivanje odgovorne ustanove ili sustava koji se primjenjuje ili onog koji pripisuje razdoblja osiguranja određenom sustavu, ta se pravila primjenjuju, pri čemu se uzimaju u obzir samo razdoblja osiguranja navršena na temelju zakonodavstva dotične države.

2.

Ako nacionalno zakonodavstvo uključuje pravila za koordinaciju posebnih sustava za državne službenike i općeg sustava za zaposlene osobe, na ta pravila ne utječu odredbe ovog Protokola ni ovog Priloga.

POGLAVLJE 5.

DAVANJA ZA NEZAPOSLENOST

Članak SSCI.46.

Zbrajanje razdoblja i izračun davanja

1.

Članak SSCI.11. stavak 1. ovog Priloga primjenjuje se mutatis mutandis na članak SSC.56. ovog Protokola. Ne dovodeći u pitanje temeljne obveze uključenih ustanova, dotična osoba može nadležnoj ustanovi podnijeti dokument koji je izdala ustanova države čije se zakonodavstvo na nju primjenjivalo u odnosu na posljednju djelatnost kao zaposlena ili samozaposlena osoba, u kojem su navedena razdoblja navršena na temelju tog zakonodavstva.

2.

Za potrebe primjene članka SSC.57. ovog Protokola, nadležna ustanova države, čijim se zakonodavstvom predviđa izračun davanja koji ovisi o broju članova obitelji dotične osobe, uzima u obzir i članove obitelji dotične osobe koji imaju boravište u drugoj državi kao da imaju boravište u nadležnoj državi. Ta se odredba ne primjenjuje ako u državi u kojoj članovi obitelji imaju boravište neka druga osoba ima pravo na davanja za nezaposlenost koja se izračunavaju na temelju broja članova obitelji.

GLAVA IV.

FINANCIJSKE ODREDBE

POGLAVLJE 1.

POVRAT TROŠKA DAVANJA PRI PRIMJENI ČLANKA SSC.30. I ČLANKA SSC.36. OVOG PROTOKOLA

ODJELJAK 1.

POVRAT NA TEMELJU STVARNIH RASHODA

Članak SSCI.47.

Načela

1.

Za potrebe primjene članka SSC.30. i članka SSC.36. ovog Protokola nadležna ustanova ustanovi koja je pružila davanja u naravi izvršava povrat stvarnog iznosa troškova za ta davanja koji proizlazi iz računovodstvene dokumentacije ustanove koja ih je pružila, ako se ne primjenjuje članak SSCI.57. ovog Priloga.

2.

Ako cjelokupni stvarni iznos troškova za davanja iz stavka 1. ili njegov dio nije iskazan u računovodstvenoj dokumentaciji ustanove koja ih je pružila, iznos koji treba nadoknaditi utvrđuje se na temelju paušalnog iznosa koji se izračunava od svih odgovarajućih elemenata izvedenih iz raspoloživih podataka. Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti procjenjuje osnovice koje treba upotrebljavati za izračun paušalnog iznosa te utvrđuje njegovu visinu.

3.

Pri povratu ne moraju se uzeti u obzir stope koje su više od važećih stopa za davanja u naravi pružena osiguranim osobama na koje se primjenjuje zakonodavstvo koje primjenjuje ustanova koja pruža davanja iz stavka 1.

ODJELJAK 2.

POVRAT NA TEMELJU FIKSNIH IZNOSA

Članak SSCI.48.

Identifikacija dotične države ili dotičnih država

1.

Države iz članka SSC.30. stavka 2. ovog Protokola čiji je pravni ili upravni ustroj takav da povrat na temelju stvarnih rashoda nije primjeren navedene su u Dodatku SSCI-3. ovom Prilogu.

2.

Kad je riječ o državama navedenima u Dodatku SSCI-3., iznos davanja u naravi dodijeljenih:

(a)

članovima obitelji koji nemaju boravište u istoj državi kao osigurana osoba, kako je predviđeno člankom SSC.15. ovog Protokola; i

(b)

umirovljenicima i članovima njihovih obitelji, kako je predviđeno člankom SSC.22. stavkom 1. te člancima SSC.23. i SSC.24. ovog Protokola;

nadležne ustanove ustanovama koje su pružile ta davanja izvršavaju povrat troškova na temelju fiksnog iznosa utvrđenog za svaku kalendarsku godinu. Taj fiksni iznos u najvećoj mogućoj mjeri odgovara stvarnom rashodu.

Članak SSCI.49.

Metoda izračuna mjesečnih fiksnih iznosa i ukupnog fiksnog iznosa

1.

Za svaku državu vjerovnika mjesečni fiksni iznos po osobi (Fi) za kalendarsku godinu utvrđuje se tako da se prosječni godišnji trošak po osobi (Yi), po dobnim skupinama (i), podijeli s 12 te da se na dobiveni rezultat primijeni umanjenje (X) u skladu sa sljedećom formulom:

Fi = Yi*1/12*(1-X)

pri čemu:

indeks (i = 1, 2 i 3) predstavlja tri dobne skupine koje se uzimaju u obzir za izračun fiksnih iznosa:

i = 1: osobe mlađe od 20 godina,

i = 2: osobe starosti od 20 do 64 godine,

i = 3: osobe starosti 65 godina ili više,

Yi predstavlja prosječni godišnji trošak po osobi u dobnoj skupini i, kako je definirano u stavku 2.,

koeficijent X (0,20 ili 0,15) predstavlja umanjenje kako je definirano u stavku 3.

2.

Prosječni godišnji trošak po osobi (Yi) u dobnoj skupini „i” dobiva se tako da se godišnji rashodi za sva davanja u naravi koja su pružile ustanove države vjerovnika svim osobama u toj dobnoj skupini na koje se primjenjuje njezino zakonodavstvo i koje imaju boravište na njezinu državnom području podijele s prosječnim brojem osoba u toj dobnoj skupini u dotičnoj kalendarskoj godini. Izračun se temelji na rashodima nastalim u okviru sustavâ iz članka SSCI.20.

3.

Umanjenje koje treba primijeniti na mjesečni fiksni iznos u načelu iznosi 20 % (X = 0,20). Za umirovljenike i članove njihovih obitelji umanjenje iznosi 15 % (X = 0,15) u slučaju kad nadležna država nije navedena u Prilogu SSC-3. ovom Protokolu.

4.

Za svaku državu dužnika, ukupni fiksni iznos za kalendarsku godinu predstavlja umnožak rezultata dobivenih tako da se za svaku dobnu skupinu „i” utvrđeni mjesečni fiksni iznos po osobi pomnoži s brojem mjeseci koje su dotične osobe u toj dobnoj skupini navršile u državi vjerovniku.

Broj mjeseci koje su dotične osobe navršile u državi vjerovniku predstavlja zbroj kalendarskih mjeseci u kalendarskoj godini tijekom koje su dotične osobe, zbog činjenice da imaju boravište na državnom području države vjerovnika, imale pravo primati davanja u naravi na tom državnom području na teret države dužnika. Ti se mjeseci utvrđuju uvidom u evidenciju koju za te potrebe vodi ustanova mjesta boravišta na temelju pisanih dokaza o pravima korisnika koje je dostavila nadležna ustanova.

5.

Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti može iznijeti prijedlog koji sadržava izmjene za koje se može pokazati da su potrebne kako bi se osiguralo da se fiksni iznosi izračunavaju tako da budu što bliži stvarnim rashodima koji su nastali te da umanjenja iz stavka 3. ne dovedu do neravnoteže u isplatama ili dvostrukih isplata za države.

6.

Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti utvrđuje metode utvrđivanja elemenata za izračun fiksnih iznosa iz ovog članka.

Članak SSCI.50.

Obavijesti o prosječnim godišnjim troškovima

Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti obavješćuje se o prosječnom godišnjem trošku po osobi u svakoj dobnoj skupini za određenu godinu najkasnije do kraja druge godine nakon dotične godine. Ako se obavješćivanje ne obavi u tom roku, uzet će se u obzir posljednji prosječni godišnji trošak po osobi za prethodnu godinu koji je utvrdio Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti.

ODJELJAK 3.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak SSCI.51.

Postupak povrata troškova među ustanovama

1.

Povrat troškova među državama izvršava se u najkraćem mogućem roku. Svaka dotična ustanova obvezna je izvršiti povrat tražbina prije isteka rokova navedenih u ovom odjeljku, čim to može učiniti. Spor o određenoj tražbini nije prepreka za izvršenje povrata jedne ili više ostalih tražbina.

2.

Povrat troškova između ustanova država članica i Ujedinjene Kraljevine, predviđen člancima SSC.30. i SSC.36. ovog Protokola, izvršava se posredstvom tijela za vezu. Može se uspostaviti posebno tijelo za vezu za povrat troškova na temelju članka SSC.30. i članka SSC.36. ovog Protokola.

Članak SSCI.52.

Rokovi za prijavu i namirenje tražbina

1.

Tražbine koje se temelje na stvarnim rashodima prijavljuju se tijelu za vezu države dužnika u roku od 12 mjeseci od kraja kalendarskog polugodišta u kojem su te tražbine zabilježene u računovodstvenoj dokumentaciji ustanove vjerovnika.

2.

Tražbine fiksnih iznosa za određenu kalendarsku godinu prijavljuju se tijelu za vezu države dužnika u roku od 12 mjeseci od mjeseca u kojem je Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti odobrio prosječne troškove za dotičnu godinu. Evidencije iz članka SSCI.49. stavka 4. predočuju se do kraja godine koja slijedi nakon referentne godine.

3.

U slučaju iz članka SSCI.7. stavka 5. drugog podstavka, rok naveden u stavcima 1. i 2. ovog članka ne počinje teći prije nego što se utvrdi nadležna ustanova.

4.

Tražbine prijavljene nakon rokova utvrđenih u stavcima 1. i 2. ne uzimaju se u obzir.

5.

Ustanova dužnik plaća tražbine tijelu za vezu države vjerovnika iz članka SSCI.51. u roku od 18 mjeseci od kraja mjeseca u kojem su one prijavljene tijelu za vezu države dužnika. To se ne primjenjuje na tražbine koje je ustanova dužnik u istom roku odbila zbog važnog razloga.

6.

Svi sporovi koji se odnose na tražbinu rješavaju se najkasnije u roku od 36 mjeseci nakon mjeseca u kojem je tražbina prijavljena.

7.

Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti olakšava konačno zatvaranje računa ako se namirenje ne može postići u roku navedenom u stavku 6. te na obrazloženi zahtjev jedne od stranaka u sporu daje svoje mišljenje o sporu u roku od šest mjeseci od mjeseca u kojem mu je to pitanje proslijeđeno.

Članak SSCI.53.

Kamate na zakašnjela plaćanja i predujmovi

1.

Nakon proteka roka od 18 mjeseci navedenog u članku SSCI.52. stavku 5. na dospjele i nenaplaćene tražbine ustanove vjerovnika mogu se zaračunati kamate, ako ustanova dužnik, u roku od šest mjeseci od kraja mjeseca u kojemu je tražbina prijavljena, nije uplatila predujam u iznosu od najmanje 90 % ukupne tražbine prijavljene na temelju članka SSCI.52. stavka 1. ili 2. Na dijelove tražbine koji nisu pokriveni predujmom kamata se može obračunati tek po proteku roka od 36 mjeseci navedenog u članku SSCI.52. stavku 6.

2.

Kamate se izračunavaju na temelju referentne stope koju primjenjuje financijska institucija koju u tu svrhu određuje Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti za svoje glavne operacije refinanciranja. Primjenjiva referentna stopa je stopa koja je važeća prvog dana mjeseca u kojem je plaćanje dospjelo.

3.

Niti jedno tijelo za vezu nije obvezno prihvatiti predujam predviđen stavkom 1. Međutim, ako tijelo za vezu odbije takvu ponudu, ustanova vjerovnik više nema pravo obračunati kamate na zakašnjela plaćanja u vezi s dotičnim tražbinama koje nisu tražbine na temelju stavka 1. druge rečenice.

Članak SSCI.54.

Godišnji obračun tražbina

1.

Vijeće za partnerstvo utvrđuje stanje tražbina za svaku kalendarsku godinu na temelju izvješća Posebnog odbora za koordinaciju socijalne sigurnosti. Za te potrebe, tijela za vezu dostavljaju Posebnom odboru za koordinaciju socijalne sigurnosti, u rokovima i prema postupcima koje taj odbor utvrdi, iznose tražbina koje su prijavljene, namirene ili osporene (vjerovnička pozicija) te iznose tražbina koje su zaprimljene, namirene ili osporene (dužnička pozicija).

2.

Vijeće za partnerstvo može obaviti sve odgovarajuće provjere statističkih i računovodstvenih podataka koji su upotrijebljeni kao osnova za izradu godišnjeg obračuna tražbina predviđenog stavkom 1., posebno kako bi se osigurala njihova usklađenost s pravilima utvrđenima ovom glavom.

POGLAVLJE 2.

NAPLATA NEPRIPADNIH DAVANJA, NAPLATA PRIVREMENIH ISPLATA I DOPRINOSA, PRIJEBOJ I POMOĆ PRI NAPLATI

ODJELJAK 1.

NAČELA

Članak SSCI.55.

Zajedničke odredbe

Za potrebe primjene članka SSC.64. ovog Protokola i u okvirima utvrđenima tim člankom, naplata tražbina se, kad god je to moguće, obavlja prijebojem između ustanova dotične države članice i Ujedinjene Kraljevine ili u odnosu na dotičnu fizičku ili pravnu osobu u skladu s člancima od SSCI.56. do SSC.58. ovog Priloga. Ako postupkom prijeboja nije moguće naplatiti tražbinu u cijelosti ili djelomično, preostali dospjeli iznos naplaćuje se u skladu s člancima od SSCI.59. do SSCI.69. ovog Priloga.

ODJELJAK 2.

PRIJEBOJ

Članak SSCI.56.

Nepripadno primljena davanja

1.

Ako je ustanova države određenoj osobi nepripadno isplatila davanja, ta ustanova može, pod uvjetima i u granicama utvrđenima zakonodavstvom koje primjenjuje, zatražiti od ustanove države odgovorne za isplatu davanja dotičnoj osobi da od zaostalih ili tekućih iznosa koji se duguju dotičnoj osobi oduzme nepripadno isplaćeni iznos, bez obzira na granu socijalne sigurnosti u okviru koje se davanje isplaćuje. Ustanova potonje države oduzima dotični iznos podložno uvjetima i ograničenjima koja se primjenjuju na tu vrstu postupka prijeboja u skladu sa zakonodavstvom koje primjenjuje, na isti način kao da je sama izvršila preplatu, te oduzeti iznos doznačuje ustanovi koja je isplatila nepripadna davanja.

2.

Odstupajući od stavka 1., ako je u postupku priznavanja ili revizije davanja u odnosu na invalidska davanja te starosne i obiteljske mirovine na temelju glave III. poglavlja 3. i 4. ovog Protokola ustanova države određenoj osobi isplatila nepripadni iznos davanja, ta ustanova može zatražiti od ustanove države odgovorne za isplatu odgovarajućih davanja dotičnoj osobi da od zaostalih iznosa plativih dotičnoj osobi oduzme nepripadno isplaćeni iznos. Nakon što je ustanova potonje države o tim zaostalim iznosima obavijestila ustanovu koja je isplatila nepripadni iznos, ustanova koja je isplatila nepripadni iznos u roku od dva mjeseca priopćuje visinu nepripadno isplaćenog iznosa. Ustanova koja ima obvezu isplatiti nepodmireni iznos i dobije to priopćenje u roku obvezna je odbijeni iznos doznačiti ustanovi koja je isplatila nepripadne iznose. Nakon proteka roka ta ustanova dotičnoj osobi bez odgode isplaćuje zaostale iznose.

3.

Ako je osoba primala socijalnu pomoć u jednoj državi tijekom razdoblja u kojem je imala pravo na davanja na temelju zakonodavstva druge države, tijelo koje je pružalo pomoć može, ako ima zakonsko pravo tražiti povrat davanja priznatih dotičnoj osobi, zahtijevati od ustanove bilo koje druge države odgovorne za isplatu davanja u korist dotične osobe da od iznosa što ih ta država isplaćuje dotičnoj osobi oduzme iznos isplaćene pomoći.

Ta se odredba primjenjuje mutatis mutandis na svakog člana obitelji dotične osobe koji je primio pomoć na državnom području države tijekom razdoblja u kojem je osigurana osoba imala pravo na davanja na temelju zakonodavstva druge države u odnosu na tog člana obitelji.

Ustanova države koja je isplatila nepripadni iznos pomoći šalje obračun dugovanog iznosa ustanovi druge države, koja potom taj iznos oduzima, podložno uvjetima i ograničenjima koja su utvrđena za tu vrstu postupka prijeboja u skladu sa zakonodavstvom koje primjenjuje, te taj iznos bez odgode prenosi ustanovi koja je isplatila nepripadni iznos.

Članak SSCI.57.

Privremeno isplaćena novčana davanja ili doprinosi

1.

Za potrebe primjene članka SSCI.6., najkasnije tri mjeseca nakon što je utvrđeno primjenjivo zakonodavstvo ili je utvrđena ustanova odgovorna za isplatu davanja, ustanova koja je privremeno isplaćivala novčana davanja sastavlja obračun privremeno isplaćenih iznosa i šalje ga ustanovi za koju se utvrdi da je nadležna.

Ustanova za koju se utvrdi da je nadležna za isplatu davanja oduzima iznos s naslova privremene isplate od nepodmirenih iznosa odgovarajućih davanja koja duguje dotičnoj osobi te oduzeti iznos bez odgode prenosi ustanovi koja je privremeno isplaćivala novčana davanja.

Ako je iznos privremeno isplaćenih davanja veći od nepodmirenih iznosa ili ako nepodmirenih iznosa nema, ustanova za koju se utvrdi da je nadležna taj iznos oduzima od tekućih isplata, podložno uvjetima i ograničenjima koji se primjenjuju na tu vrstu postupka prijeboja na temelju zakonodavstva koje primjenjuje, te oduzeti iznos bez odgode doznačuje ustanovi koja je privremeno isplaćivala novčana davanja.

2.

Ustanova koja je privremeno primala uplate doprinosa od pravne ili fizičke osobe ne izvršava povrat iznosa o kojima je riječ osobi koja ih je uplatila, tek kada pri utvrđenoj nadležnoj ustanovi utvrdi iznose koji joj se duguju na temelju članka SSCI.6. stavka 4.

Na zahtjev ustanove za koju se utvrdi da je nadležna, koji se podnosi najkasnije u roku od tri mjeseca nakon što se utvrdi primjenjivo zakonodavstvo, ustanova koja je privremeno primala uplate doprinosa doznačuje ih ustanovi za koju se utvrdi da je nadležna za to razdoblje za potrebe rješavanja stanja doprinosa što joj ih pravna ili fizička osoba duguje. Za doznačene se doprinose retroaktivno smatra da su bili uplaćeni ustanovi za koju se utvrdi da je nadležna.

Ako je iznos privremeno plaćenih doprinosa veći od iznosa koji pravna ili fizička osoba duguje utvrđenoj nadležnoj ustanovi, ustanova koja je privremeno primala uplate doprinosa izvršava povrat preplaćenog iznosa dotičnoj pravnoj ili fizičkoj osobi.

Članak SSCI.58.

Troškovi prijeboja

Ako se dug naplaćuje u postupku prijeboja predviđenom člancima SSCI.56. i SSCI.57., za to se ne zaračunavaju nikakvi troškovi.

ODJELJAK 3.

NAPLATA

Članak SSCI.59.

Definicije i zajedničke odredbe

1.

Za potrebe ovog odjeljka:

(a)

„tražbina” znači sve tražbine koje se odnose na doprinose ili na davanja nepripadno isplaćena ili pružena, uključujući kamate, novčane kazne, upravne sankcije i sve druge pristojbe i troškove u vezi s tražbinom u skladu sa zakonodavstvom države koja ostvaruje tražbinu;

(b)

„stranka koja podnosi zahtjev” znači, u odnosu na svaku državu, svaka ustanova koja podnosi zahtjev za informacije, obavijest ili naplatu u odnosu na prethodno definiranu tražbinu;

(c)

„stranka koja prima zahtjev” znači, u odnosu na svaku državu, svaka ustanova kojoj se može podnijeti zahtjev za informacije, obavijest ili naplatu.

2.

Zahtjevi i s njima povezana priopćavanja među državama u pravilu se upućuju preko za to određenih ustanova.

3.

Praktične provedbene mjere, među ostalim i one koje se odnose na članak SSCI.4. i na utvrđivanje najnižeg iznosa za koji se može podnijeti zahtjev za naplatu, donosi Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti.

Članak SSCI.60.

Zahtjevi za informacije

1.

Na zahtjev stranke koja podnosi zahtjev, stranka koja prima zahtjev prosljeđuje sve informacije koje stranci koja podnosi zahtjev mogu biti od koristi pri naplati njezine tražbine.

2.

S ciljem dobivanja tih informacija, stranka koja prima zahtjev izvršava ovlasti predviđene na temelju zakonâ i drugih propisa i upravnih praksi koji se primjenjuju na naplatu sličnih tražbina koja nastaju u njezinoj državi. U zahtjevu za informacije navodi se ime, posljednja poznata adresa i sve ostale relevantne informacije povezane s identifikacijom dotične pravne ili fizičke osobe na koju se odnose informacije koje treba pružiti te vrsta i iznos tražbine za koju se podnosi zahtjev.

3.

Stranka koja prima zahtjev nije obvezna dostaviti informacije:

(a)

koje ne bi mogla dobiti za potrebe naplate sličnih tražbina koja nastaju na njezinu državnom području;

(b)

kojima bi se otkrile komercijalne, industrijske ili profesionalne tajne; ili

(c)

čije bi otkrivanje moglo dovesti u pitanje sigurnost ili bi bilo protivno javnom poretku države.

4.

Stranka koja prima zahtjev obavješćuje stranku koja podnosi zahtjev o razlozima za odbijanje zahtjeva za informacije.

Članak SSCI.61.

Dostava

1.

Stranka koja prima zahtjev, na zahtjev stranke koja podnosi zahtjev, te u skladu s pravilima na snazi u pogledu dostave sličnih instrumenata ili odluka na njezinu državnom području, dostavlja primatelju sve instrumente i odluke, uključujući i one sudske naravi, koji dolaze iz države stranke koja podnosi zahtjev te koji se odnose na tražbinu ili njezinu naplatu.

2.

U zahtjevu za dostavu navodi se ime, adresa i sve ostale relevantne informacije povezane s identifikacijom dotičnog primatelja, kojima stranka koja podnosi zahtjev uobičajeno ima pristup, vrsta i predmet instrumenta ili odluke koja se dostavlja, te, ako je potrebno, naziv, adresa i sve ostale relevantne informacije povezane s identifikacijom dužnika i tražbina na koju se instrument ili odluka odnosi te ostale korisne informacije.

3.

Stranka koja prima zahtjev bez odgode obavješćuje stranku koja podnosi zahtjev o radnjama poduzetima povodom njezina zahtjeva za obavijest te posebno o datumu na koji su odluka ili instrument proslijeđeni primatelju.

Članak SSCI.62.

Zahtjev za naplatu

1.

Na zahtjev stranke koja podnosi zahtjev, stranka koja prima zahtjev naplaćuje tražbine koje su predmet instrumenta kojim se omogućuje izvršenje koji je izdala stranka koja podnosi zahtjev u mjeri u kojoj se to omogućuje i u skladu je sa zakonima i upravnim praksama na snazi u državi stranke koja prima zahtjev.

2.

Stranka koja podnosi zahtjev može podnijeti zahtjev za naplatu samo:

(a)

ako stranci koja prima zahtjev ujedno dostavi službenu ili ovjerenu presliku instrumenta kojim se omogućuje izvršenje tražbine u državi stranke koja podnosi zahtjev, osim kad se primjenjuje članak SSCI.64. stavak 3.;

(b)

ako se tražbina ili instrument kojim se omogućuje njezino izvršenje ne osporavaju u njezinoj državi;

(c)

ako je u svojoj državi primijenila odgovarajuće postupke naplate koji su joj na raspolaganju na temelju instrumenta iz stavka 1., a poduzete mjere neće dovesti do isplate tražbine u cijelosti;

(d)

ako prema njezinu zakonodavstvu nije nastupila zastara.

3.

U zahtjevu za naplatu navodi se:

(a)

ime, adresa i sve ostale relevantne informacije povezane s identifikacijom dotične fizičke ili pravne osobe ili identifikacijom bilo koje treće strane koja drži sredstva te osobe;

(b)

ime, adresa i sve ostale relevantne informacije povezane s identifikacijom stranke koja podnosi zahtjev;

(c)

navođenje instrumenta kojim se omogućuje njezino izvršenje, izdan u državi stranke koja podnosi zahtjev;

(d)

vrsta i iznos tražbine, uključujući dospjelu glavnicu, kamate, novčane kazne, upravne sankcije i sve ostale pristojbe i troškove iskazane u valutama države ili država stranke koja podnosi zahtjev i stranaka koje primaju zahtjev;

(e)

datum na koji je stranka koja podnosi zahtjev ili stranka koja prima zahtjev primatelju dostavila instrument;

(f)

datum od kojeg i razdoblje u kojem je moguće izvršenje na temelju zakonâ na snazi u državi stranke koja podnosi zahtjev;

(g)

sve druge relevantne informacije.

4.

Zahtjev za naplatu sadržava i izjavu stranke koja podnosi zahtjev kojom se potvrđuje da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavku 2.

5.

Čim za njih sazna, stranka koja podnosi zahtjev prosljeđuje stranci koja prima zahtjev sve relevantne informacije povezane s predmetom zbog kojeg je podnesen zahtjev za naplatu.

Članak SSCI.63.

Instrument kojim se dopušta izvršenje naplate

1.

U skladu s člankom SSC.64. stavkom 2. ovog Protokola, instrument kojim se dopušta izvršenje tražbine neposredno se priznaje i prema njemu se automatski odnosi kao prema instrumentu kojim se dopušta izvršenje tražbine države stranke koja prima zahtjev.

2.

Neovisno o stavku 1., instrument kojim se omogućuje izvršenje tražbine može, ako je to primjereno i u skladu s odredbama na snazi u državi stranke koja prima zahtjev, biti prihvaćen ili priznat kao instrument kojim se dopušta izvršenje na državnom području te države, odnosno dopunjen ili zamijenjen takvim instrumentom.

Države nastoje izvršiti prihvaćanje, priznanje, dopunu ili zamjenu u roku od tri mjeseca od datuma primitka zahtjeva za naplatu, ako se ne primjenjuje treći podstavak ovog stavka. Države ne smiju odbiti izvršiti te radnje ako je instrument kojim se omogućuje izvršenje pravilno sastavljen. Stranka koja prima zahtjev obavješćuje stranku koja podnosi zahtjev o razlozima prekoračenja tromjesečnog roka.

Ako bi bilo koja od tih radnji imala za posljedicu nastanak spora u vezi s tražbinom ili instrumentom kojim se omogućuje izvršenje koji je izdala stranka koja podnosi zahtjev, primjenjuje se članak SSCI.65.

Članak SSCI.64.

Aranžmani i rokovi u pogledu plaćanja

1.

Tražbine se naplaćuju u valuti države stranke koja prima zahtjev. Stranka koja prima zahtjev doznačuje stranci koja podnosi zahtjev cijeli iznos tražbine koji je stranka koja prima zahtjev naplatila.

2.

Ako se to omogućuje zakonima ili drugim propisima na snazi u njezinoj državi te nakon savjetovanja sa strankom koja podnosi zahtjev, stranka koja prima zahtjev može omogućiti dužniku rok za plaćanje ili odobriti obročno plaćanje. Sve kamate koje stranka koja prima zahtjev obračuna po dodatnim rokovima za plaćanje također se doznačuju stranci koja podnosi zahtjev.

3.

Od datuma na koji je akt kojim se omogućuje izvršenje radi naplate tražbine neposredno priznat u skladu s člankom SSCI.63. stavkom 1., odnosno na koji je prihvaćen, priznat, dopunjen ili zamijenjen u skladu s člankom SSCI.63. stavkom 2., zaračunavaju se kamate na zakašnjela plaćanja na temelju zakonâ i drugih propisa na snazi u državi stranke koja prima zahtjev te se navedene kamate također doznačuju stranci koja podnosi zahtjev.

Članak SSCI.65.

Osporavanje tražbine ili instrumenta kojim se omogućuje izvršenje radi njezine naplate te osporavanje mjera izvršenja

1.

Ako u tijeku postupka naplate zainteresirana stranka ospori tražbinu ili instrument izdan u državi stranke koja podnosi zahtjev kojim se omogućuje izvršenje te tražbine, ta stranka pokreće postupak pred odgovarajućim tijelima države stranke koja podnosi zahtjev, u skladu sa zakonima na snazi u toj državi. O pokretanju postupka stranka koja podnosi zahtjev bez odgode obavješćuje stranku koja prima zahtjev. Zainteresirana stranka o pokretanju postupka jednako tako može obavijestiti stranku koja prima zahtjev.

2.

Čim stranka koja prima zahtjev primi obavijest ili informacije iz stavka 1. bilo od stranke koja podnosi zahtjev ili od zainteresirane stranke, ona prekida postupak izvršenja do odluke odgovarajućeg tijela o tom pitanju, ako stranka koja podnosi zahtjev ne zatraži drukčije u skladu s drugim podstavkom ovog stavka. Ako stranka koja prima zahtjev to smatra potrebnim, a ne dovodeći u pitanje članak SSCI.68., ona može poduzeti mjere predostrožnosti radi osiguravanja naplate u mjeri u kojoj se to omogućuje zakonima ili drugim propisima na snazi u njezinoj državi za slične tražbine.

Neovisno o prvom podstavku, stranka koja podnosi zahtjev može, u skladu sa zakonima i drugim propisima i upravnim praksama na snazi u svojoj državi, od stranke koja prima zahtjev zatražiti da naplati osporenu tražbinu, u mjeri u kojoj se to omogućuje relevantnim zakonima i drugim propisima i upravnim praksama na snazi u državi stranke koja prima zahtjev. Ako ishod osporavanja u konačnici bude povoljan za dužnika, stranka koja podnosi zahtjev odgovorna je za izvršenje povrata svih naplaćenih iznosa, zajedno sa svim dospjelim nadoknadama, u skladu sa zakonodavstvom koje je na snazi u državi stranke koja prima zahtjev.

3.

Ako se spor odnosi na mjere izvršenja poduzete u državi stranke koja prima zahtjev, postupak se pokreće pred odgovarajućim tijelom te države u skladu s njezinim zakonima i drugim propisima.

4.

Ako je odgovarajuće tijelo pred kojim se pokrene postupak u skladu sa stavkom 1. sudsko ili upravno tijelo, odluka tog tijela, u mjeri u kojoj je donesena u korist stranke koja podnosi zahtjev i dopušta naplatu tražbine u državi stranke koja podnosi zahtjev, čini „instrument kojim se omogućuje izvršenje” u smislu članaka SSCI.62. i SSCI.63. te se naplata tražbine provodi na temelju te odluke.

Članak SSCI.66.

Ograničenja koja se primjenjuju na pružanje pomoći

1.

Stranka koja prima zahtjev nije obvezna:

(a)

odobriti pomoć predviđenu člancima od SSCI.62. do SSCI.65. ako bi, zbog okolnosti u kojima se nalazi dužnik, naplata tražbine prouzročila ozbiljne gospodarske ili socijalne poteškoće u državi stranke koja prima zahtjev, u mjeri u kojoj se zakonima ili drugim propisima ili upravnim praksama na snazi u državi stranke koja prima zahtjev omogućuje takvo postupanje za slične nacionalne tražbine;

(b)

odobriti pomoć predviđenu člancima od SSCI.60. do SSCI.65. ako se početni zahtjev na temelju članaka od SSCI.60. do SSCI.62. odnosi na tražbine koje su starije od pet godina, računajući od trenutka u kojem je instrument kojim se omogućuje naplata uspostavljen u skladu sa zakonima ili drugim propisima ili upravnim praksama koji su na datum podnošenja zahtjeva bili na snazi u državi stranke koja podnosi zahtjev. Međutim, ako se tražbina ili instrument ospori, rok počinje teći od trenutka kad država stranke koja podnosi zahtjev utvrdi da se tražbina ili nalog za izvršenje kojim se omogućuje naplata više ne mogu osporavati.

2.

Stranka koja prima zahtjev obavješćuje stranku koja podnosi zahtjev o razlozima za odbijanje zahtjeva za pomoć.

Članak SSCI.67.

Rokovi zastare

1.

Pitanja koja se tiču rokova zastare uređena su:

(a)

zakonima na snazi u državi stranke koja podnosi zahtjev, u mjeri u kojoj se odnose na tražbinu ili instrument kojim se omogućuje njezino izvršenje; i

(b)

zakonima na snazi u državi stranke koja prima zahtjev, u mjeri u kojoj se odnose na mjere izvršenja države koja prima zahtjev.

Rokovi zastare prema zakonima na snazi u državi stranke koja prima zahtjev počinju teći na datum neposrednog priznanja ili na datum prihvaćanja, priznanja, dopune ili zamjene u skladu s člankom SSCI.63.

2.

Za mjere koje je stranka koja prima zahtjev poduzela radi naplate tražbine povodom zahtjeva za pomoć koje bi, da ih je obavila stranka koja podnosi zahtjev, imale učinak zastoja ili prekida roka zastare prema zakonima na snazi u državi stranke koja podnosi zahtjev, smatra se da su, u mjeri u kojoj je riječ o tom učinku, poduzete u toj državi.

Članak SSCI.68.

Mjere predostrožnosti

Na obrazloženi zahtjev stranke koja podnosi zahtjev, stranka koja prima zahtjev poduzima mjere predostrožnosti radi osiguravanja naplate tražbine, u mjeri u kojoj se to dopušta zakonima i drugim propisima na snazi u državi stranke koja prima zahtjev.

Za potrebe provedbe prvog stavka, odredbe i postupci utvrđeni u člancima SSCI.62., SSCI.63., SSCI.65. i SSCI.66. primjenjuju se mutatis mutandis.

Članak SSCI.69.

Troškovi naplate

1.

Stranka koja prima zahtjev naplaćuje od dotične fizičke ili pravne osobe i zadržava sve nastale troškove koje ima u vezi naplatom, u skladu sa zakonima i drugim propisima države stranke koja prima zahtjev koji se primjenjuju na slične tražbine.

2.

Uzajamna pomoć koja se pruža na temelju ovog odjeljka u pravilu je besplatna. Međutim, ako naplata predstavlja poseban problem ili ako uključuje vrlo visoke troškove, stranka koja podnosi zahtjev i stranka koja prima zahtjev mogu se dogovoriti o načinima nadoknade troškova koji se posebno odnose na slučajeve o kojima je riječ.

Država stranke koja podnosi zahtjev ostaje odgovorna državi stranke koja prima zahtjev za sve troškove i gubitke koji su nastali kao posljedica radnji za koje se utvrdi da su bile neutemeljene u pogledu sadržaja tražbine ili valjanosti instrumenta koji je izdala stranka koja podnosi zahtjev.

GLAVA V.

OSTALE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak SSCI.70.

Liječnički pregledi i administrativne provjere

1.

Ne dovodeći u pitanje ostale odredbe, ako korisnik davanja ili podnositelj zahtjeva za davanja ili član njegove obitelji ima privremeni boravak ili boravište na državnom području države u kojoj se ne nalazi ustanova dužnik, liječnički pregled na zahtjev te ustanove obavlja ustanova u mjestu korisnikova privremenog boravka ili boravišta u skladu s postupcima utvrđenima zakonodavstvom koje ta ustanova primjenjuje.

Ustanova dužnik, prema potrebi, obavješćuje ustanovu mjesta privremenog boravka ili boravišta o svim posebnim uvjetima koje treba ispuniti ili pitanjima koja je potrebno obuhvatiti liječničkim pregledom.

2.

Ustanova mjesta privremenog boravka ili boravišta prosljeđuje izvješće ustanovi dužniku koja je zatražila liječnički pregled. Ta je ustanova vezana nalazima ustanove mjesta privremenog boravka ili boravišta.

Ustanova dužnik pridržava pravo korisnika uputiti na pregled kod liječnika po njezinu izboru. Međutim, korisnik može biti pozvan vratiti se u državu ustanove dužnika samo ako može putovati ne dovodeći pritom u pitanje svoje zdravlje te ako troškove puta i smještaja plati ustanova dužnik.

3.

Ako korisnik davanja ili podnositelj zahtjeva za davanja ili član njegove obitelji ima privremeni boravak ili boravište na državnom području države u kojoj se ne nalazi ustanova dužnik, administrativne provjere na zahtjev ustanove dužnika obavlja ustanova u mjestu korisnikova privremenog boravka ili boravišta.

U tom se slučaju primjenjuje i stavak 2.

4.

Kao iznimka od načela besplatne uzajamne administrativne suradnje iz članka SSC.59. stavka 3. ovog Protokola, ustanova dužnik, koja je zatražila provjere iz ovog članka, nadoknađuje stvarni iznos troškova tih provjera ustanovi od koje je zatraženo da te provjere obavi.

Članak SSCI.71.

Obavijesti

1.

Države priopćuju Posebnom odboru za koordinaciju socijalne sigurnosti pojedinosti o tijelima i subjektima definiranima u članku SSC.1. ovog Protokola i članku SSCI.1. stavku 2. točkama (a) i (b) ovog Priloga, i ustanovama određenima u skladu s ovim Prilogom.

2.

Tijela navedena u stavku 1. dobivaju elektronički identitet u obliku identifikacijske šifre i elektroničke adrese.

3.

Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti utvrđuje strukturu, sadržaj i detaljna pravila povezana s dostavom pojedinosti iz stavka 1., uključujući jedinstveni oblik i predložak.

4.

Za potrebe provedbe ovog Protokola, Ujedinjena Kraljevina može sudjelovati u elektroničkoj razmjeni informacija o socijalnoj sigurnosti i snositi s tim povezane troškove.

5.

Države su odgovorne za ažuriranje informacija navedenih u stavku 1.

Članak SSCI.72.

Informiranje

Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti priprema informacije koje su potrebne kako bi se osiguralo da dotične stranke budu upoznate sa svojim pravima i administrativnim formalnostima koje trebaju ispuniti kako bi ih ostvarile. Te se informacije po mogućnosti pružaju elektroničkim putem, objavom na internetskim stranicama kojima javnost ima pristup. Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti osigurava da se informacije redovito ažuriraju i prati kvalitetu usluga koje se pružaju strankama.

Članak SSCI.73.

Konverzija valute

Za potrebe ovog Protokola i ovog Priloga, tečaj između dviju valuta jest referentni tečaj koji objavljuje financijska institucija koju je u tu svrhu odredio Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti. Datum koji se uzima u obzir za utvrđivanje tečaja utvrđuje Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti.

Članak SSCI.74.

Provedbene odredbe

Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti može donijeti daljnje smjernice o provedbi ovog Protokola i ovog Priloga.

Članak SSCI.75.

Privremene odredbe za obrasce i dokumente

1.

U prijelaznom razdoblju, čiji se datum isteka dogovara u okviru Posebnog odbora za koordinaciju socijalne sigurnosti, svi obrasci i dokumenti koje izdaju nadležne ustanove u obliku koji se upotrebljavao neposredno prije stupanja na snagu ovog Protokola vrijede za potrebe provedbe ovog Protokola te se, ako je to primjereno, i dalje upotrebljavaju za razmjenu informacija među nadležnim ustanovama. Svi takvi obrasci i dokumenti izdani prije tog privremenog razdoblja i tijekom njega vrijede do njihova isteka ili poništenja.

2.

Obrasci i dokumenti koji su valjani u skladu sa stavkom 1. uključuju:

(a)

europske kartice zdravstvenog osiguranja izdane u ime Ujedinjene Kraljevine, koje su valjani dokumenti o pravu za potrebe članka SSC.17. i članka SSC.25. stavka 1. ovog Protokola te članka SSCI.22. ovog Priloga; i

(b)

prenosive dokumente kojima se potvrđuje stanje socijalne sigurnosti osobe, kako je potrebno za provedbu ovog Protokola.

Dodatak SSCI-1.

ADMINISTRATIVNI DOGOVORI IZMEĐU DVIJU ILI VIŠE DRŽAVA (iz članka SSCI.8 ovog Priloga)

BELGIJA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Razmjena nota od 4. svibnja i 14. lipnja 1976. u vezi s člankom 105. stavkom 2. Uredbe (EEZ) br. 574/72 (odricanje od povrata troškova administrativnih provjera i liječničkih pregleda)

Razmjena nota od 18. siječnja i 14. ožujka 1977. u vezi s člankom 36. stavkom 3. Uredbe (EEZ) br. 1408/71 (aranžman u vezi s povratom ili odricanjem od povrata troškova davanja u naravi pruženih na temelju uvjetâ iz poglavlja 1. glave III. Uredbe (EEZ) br. 1408/71), kako je izmijenjena razmjenama nota od 4. svibnja i 23. srpnja 1982. (sporazum o povratu troškova nastalih na temelju članka 22. stavka 1. točke (a) Uredbe (EEZ) br. 1408/71)

DANSKA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Razmjena nota od 30. ožujka i 19. travnja 1977. izmijenjena razmjenom nota od 8. studenoga 1989. i 10. siječnja 1990. o sporazumu o odricanju od povrata troškova davanja u naravi te administrativnih provjera i liječničkih pregleda

ESTONIJA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Aranžman koji su 29. ožujka 2006. finalizirala nadležna tijela Republike Estonije i Ujedinjene Kraljevine na temelju članka 36. stavka 3. i članka 63. stavka 3. Uredbe (EEZ) br. 1408/71 kojim se utvrđuju drugi načini povrata troškova davanja u naravi pruženih na temelju Uredbe (EZ) br. 883/2004 od strane obiju država s učinkom od 1. svibnja 2004.

FINSKA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Razmjena nota od 1. i 20. lipnja 1995. u vezi s člankom 36. stavkom 3. i člankom 63. stavkom 3. Uredbe (EEZ) br. 1408/71 (nadoknada troška ili odricanje od povrata troška davanja u naravi) te člankom 105. stavkom 2. Uredbe (EEZ) br. 574/72 (odricanje od povrata troška administrativnih provjera i liječničkih pregleda)

FRANCUSKA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Razmjena nota od 25. ožujka i 28. travnja 1997. u vezi s člankom 105. stavkom 2. Uredbe (EEZ) br. 574/72 (odricanje od povrata troškova administrativnih provjera i liječničkih pregleda)

Sporazum od 8. prosinca 1998. o posebnim načinima utvrđivanja iznosâ povrata za davanja u naravi na temelju Uredbe (EEZ) br. 1408/71 i Uredbe (EEZ) br. 574/72

MAĐARSKA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Aranžman koji su 1. studenoga 2005. finalizirala nadležna tijela Republike Mađarske i Ujedinjene Kraljevine na temelju članka 35. stavka 3. i članka 41. stavka 2. Uredbe (EEZ) br. 883/2004 kojim se uspostavljaju drugi načini povrata troškova davanja u naravi pruženih na temelju navedene Uredbe od strane obiju država s učinkom od 1. svibnja 2004.

IRSKA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Razmjena nota od 9. srpnja 1975. u vezi s člankom 36. stavkom 3. i člankom 63. stavkom 3. Uredbe (EEZ) br. 1408/71 (aranžman u vezi s povratom ili odricanjem od povrata troškova davanja u naravi pruženih na temelju uvjetâ iz poglavlja 1. ili 4. glave III. Uredbe (EEZ) br. 1408/71) te članka 105. stavka 2. Uredbe (EEZ) br. 574/72 (odricanje od povrata troškova administrativnih provjera i liječničkih pregleda)

ITALIJA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Aranžman koji su 15. prosinca 2005. potpisala nadležna tijela Talijanske Republike i Ujedinjene Kraljevine na temelju članka 36. stavka 3. i članka 63. stavka 3. Uredbe (EEZ) br. 1408/71 kojim se uspostavljaju drugi načini povrata troškova davanja u naravi pruženih na temelju Uredbe (EZ) br. 883/2004 od strane obiju zemalja, s učinkom od 1. siječnja 2005.

LUKSEMBURG – UJEDINJENA KRALJEVINA

Razmjena nota od 18. prosinca 1975. i 20. siječnja 1976. u vezi s člankom 105. stavkom 2. Uredbe (EEZ) br. 574/72 (odricanje od povrata troškova nastalih u vezi s administrativnim provjerama i liječničkim pregledima iz članka 105. Uredbe (EEZ) br. 574/72)

MALTA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Aranžman koji je 17. siječnja 2007. finaliziran između nadležnih tijela Malte i Ujedinjene Kraljevine na temelju članaka 35. stavka 3. i članka 41. stavka 2. Uredbe (EEZ) br. 883/2004 kojim se uspostavljaju drugi načini povrata troškova davanja u naravi pruženih na temelju navedene Uredbe od strane obiju država s učinkom od 1. svibnja 2004.

NIZOZEMSKA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Druga rečenica članka 3. Administrativnog dogovora od 12. lipnja 1956. o provedbi Konvencije od 11. kolovoza 1954.

PORTUGAL – UJEDINJENA KRALJEVINA

Aranžman od 8. lipnja 2004. kojim se uspostavljaju drugi načini povrata troškova davanja u naravi pruženih od strane obiju država s učinkom od 1. siječnja 2003.

ŠPANJOLSKA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Sporazum od 18. lipnja 1999. o povratu troškova davanja u naravi odobrenih na temelju odredaba Uredbe (EEZ) br. 1408/71 i Uredbe (EEZ) br. 574/72

ŠVEDSKA – UJEDINJENA KRALJEVINA

Aranžman od 15. travnja 1997. u vezi s člankom 36. stavkom 3. i člankom 63. stavkom 3. Uredbe (EEZ) br. 1408/71 (povrat troška ili odricanje od povrata troška davanja u naravi) te člankom 105. stavkom 2. Uredbe (EEZ) br. 574/72 (odricanje od povrata troškova administrativnih provjera i liječničkih pregleda)

Dodatak SSCI-2.

DOKUMENT O PRAVU (članak SSC.17. i članak SSC.25. stavak 1. ovog Protokola i članak SSCI.22. ovog Priloga)

1.

Dokumenti o pravu koje su za potrebe članka SSC.17. i članka SSC.25. stavka 1. ovog Protokola izdale nadležne ustanove država članica usklađeni su s Odlukom br. S2 Administrativne komisije od 12. lipnja 2009. o tehničkim specifikacijama europske kartice zdravstvenog osiguranja.

2.

Dokumenti o pravu koje su za potrebe članka SSC.17. i članka SSC.25. stavka 1. izdale nadležne ustanove Ujedinjene Kraljevine sadržavaju sljedeće podatke:

(a)

prezime i ime imatelja dokumenta;

(b)

osobni identifikacijski broj imatelja dokumenta;

(c)

datum rođenja imatelja dokumenta;

(d)

datum isteka valjanosti dokumenta;

(e)

oznaku „UK” umjesto oznake ISO-a za Ujedinjenu Kraljevinu;

(f)

identifikacijski broj i skraćeni naziv ustanove Ujedinjene Kraljevine koja izdaje dokument;

(g)

logički broj dokumenta;

(h)

ako je riječ o privremenom dokumentu, datum izdavanja i datum isporuke dokumenta te potpis i pečat ustanove Ujedinjene Kraljevine.

3.

O tehničkim specifikacijama dokumenata o pravu koje je izdala Ujedinjena Kraljevina bez odgode se obavješćuje Posebni odbor za koordinaciju socijalne sigurnosti kako bi se ustanovama država članica koje pružaju davanja u naravi olakšalo prihvaćanje odnosnih dokumenata.

DAVANJA U NARAVI ZA KOJA JE POTREBAN PRETHODNI DOGOVOR (članak SSC.17. i članak SSC.25. stavak 1. ovog Protokola)

1.

Davanja u naravi koja treba pružiti na temelju članka SSC.17. i članka SSC.25. stavka 1. ovog Protokola uključuje davanja koja se pružaju u vezi s kroničnim ili postojećim bolestima te u vezi s trudnoćom i rođenjem djeteta.

2.

Davanja u naravi, uključujući davanja povezana s kroničnim ili postojećim bolestima ili rođenjem djeteta, nisu obuhvaćena ovim odredbama ako je cilj privremenog boravka u drugoj državi primanje tih liječenja.

3.

Svako ključno liječenje koje je dostupno samo u specijaliziranoj medicinskoj jedinici ili za koje je potrebno specijalizirano osoblje ili oprema mora biti podložno prethodnom dogovoru između osigurane osobe i jedinice koja pruža liječenje kako bi se osiguralo da je liječenje dostupno tijekom privremenog boravka osigurane osobe u državi koja nije nadležna država ili država boravišta.

4.

U nastavku se iznosi netaksativan popis liječenja koja ispunjavaju te kriterije:

(a)

dijaliza;

(b)

liječenje kisikom;

(c)

posebno liječenje astme;

(d)

ehokardiografija u slučaju kroničnih autoimunih bolesti;

(e)

kemoterapija.

Dodatak SSCI-3.

DRŽAVE KOJE TRAŽE POVRAT TROŠKA DAVANJA U NARAVI NA TEMELJU FIKSNIH IZNOSA (iz članka SSCI.48. stavka 1. ovog Priloga)

 

IRSKA

 

ŠPANJOLSKA

 

CIPAR

 

PORTUGAL

 

ŠVEDSKA

 

UJEDINJENA KRALJEVINA


PRILOG SSC-8.

PRIJELAZNE ODREDBE POVEZANE S PRIMJENOM ČLANKA SSC.11.

DRŽAVE ČLANICE


30.4.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 149/2540


SPORAZUM

između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u vezi sa sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka

Europska unija („Unija”)

i

Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske („Ujedinjena Kraljevina”),

zajednički „stranke”,

UZIMAJUĆI U OBZIR:

da su zajednički ciljevi stranaka jačanje vlastite sigurnosti na sve načine,

da su stranke suglasne da bi trebale razvijati međusobnu suradnju u pitanjima od zajedničkog interesa u području sigurnosti podataka,

da u tom kontekstu stoga postoji stalna potreba za razmjenom klasificiranih podataka između stranaka,

PREPOZNAJUĆI da potpuna i djelotvorna suradnja i savjetovanje mogu zahtijevati pristup klasificiranim podacima i materijalu stranaka te njihove razmjene,

SVJESNE da takav pristup klasificiranim podacima i materijalu te njihova razmjena zahtijevaju poduzimanje odgovarajućih sigurnosnih mjera,

POTVRĐUJUĆI da ovaj Sporazum predstavlja dopunski sporazum Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane (dalje u tekstu „Sporazum o trgovini i suradnji”),

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

1.   Radi ostvarenja ciljeva jačanja sigurnosti svake stranke na sve načine, ovaj se Sporazum primjenjuje na klasificirane podatke ili materijal u svakom obliku koje stranke dostavljaju jedna drugoj ili ih međusobno razmjenjuju.

2.   Svaka stranka štiti klasificirane podatke koje primi od druge stranke od neovlaštenog otkrivanja ili gubitka u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom Sporazumu i u skladu sa svojim zakonima, pravilima i propisima.

3.   Ovaj Sporazum ne predstavlja osnovu za obvezu dostavljanja ili razmjene klasificiranih podataka.

Članak 2.

Za potrebe ovog Sporazuma, „klasificirani podaci” znači svi podaci ili materijal, bez obzira na njihov oblik, prirodu i način prijenosa:

(a)

za koje jedna od stranaka odredi da zahtijevaju zaštitu jer bi njihovo neovlašteno otkrivanje ili njihov gubitak moglo prouzročiti različite stupnjeve štete interesima Ujedinjene Kraljevine, interesima Unije ili interesima jedne ili više njezinih država članica; i

(b)

koji nose oznaku stupnja tajnosti kako su navedeni u članku 7.

Članak 3.

1.   Institucije i subjekti Unije na koje se ovaj Sporazum primjenjuje su Europsko vijeće, Vijeće, Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europska služba za vanjsko djelovanje („ESVD”), Europska komisija i Glavno tajništvo Vijeća.

2.   Te institucije i subjekti Unije mogu razmjenjivati klasificirane podatke primljene na temelju ovog Sporazuma s drugim institucijama i subjektima Unije, uz prethodni pisani pristanak stranke pošiljateljice i uz odgovarajuća jamstva da će institucija ili subjekt primatelj te podatke zaštititi na odgovarajući način.

Članak 4.

Svaka stranka osigurava da ima uspostavljene odgovarajuće sigurnosne sustave i mjere koji se temelje na osnovnim načelima i minimalnim standardima sigurnosti, utvrđenima u njezinim zakonima, pravilima ili propisima, a odražavaju se u provedbenom aranžmanu iz članka 12., kako bi se osiguralo da se na klasificirane podatke na koje se odnosi ovaj Sporazum primjenjuje istovjetna razina zaštite.

Članak 5.

1.   U odnosu na klasificirane podatke koji se dostavljaju ili razmjenjuju na temelju ovog Sporazuma svaka stranka:

(a)

štiti, u skladu s vlastitim zakonima, pravilima i propisima, takve klasificirane podatke na razini zaštite koja je jednaka onoj koju osigurava za vlastite klasificirane podatke odgovarajućeg stupnja tajnosti, kako je utvrđeno u članku 7. ovog Sporazuma;

(b)

osigurava da takvi klasificirani podaci zadrže oznaku stupnja tajnosti koju im je dala stranka pošiljateljica te da njihov stupanj tajnosti ne bude snižen ili da se ne deklasificiraju bez prethodnog pisanog pristanka stranke pošiljateljice; stranka primateljica štiti klasificirane podatke u skladu s odredbama utvrđenima u vlastitim primjenjivim zakonima, pravilima i propisima za podatke istovjetnog stupnja tajnosti kako je navedeno u članku 7.;

(c)

ne upotrebljava takve klasificirane podatke u svrhe različite od onih koje je odredio onaj od kojeg potječu ili za koje su ti podaci dostavljeni ili razmijenjeni, osim ako je stranka pošiljateljica za to prethodno dala svoj pisani pristanak;

(d)

podložno modalitetima iz stavka 2. ovog članka, takve klasificirane podatke ne smije otkrivati trećim stranama i ne smije ih učiniti dostupnima javnosti bez prethodnog pisanog pristanka stranke pošiljateljice;

(e)

ne dopušta pristup takvim klasificiranim podacima osim osobama koje su obuhvaćene nužnošću pristupa i koje su prošle sigurnosnu provjeru ili su na drugi način opunomoćene ili ovlaštene u skladu s primjenjivim zakonima, pravilima i propisima stranke primateljice;

(f)

osigurava da se s takvim klasificiranim podacima postupa i da ih se pohranjuje u prostorijama koje su na odgovarajući način osigurane, kontrolirane i zaštićene u skladu s njezinim zakonima, pravilima i propisima; i

(g)

osigurava da su sve osobe koje imaju pristup takvim klasificiranim podacima obaviještene o svojoj odgovornosti da štite te podatke u skladu s primjenjivim zakonima, pravilima i propisima.

2.   Stranka primateljica:

(a)

poduzima sve potrebne korake u skladu sa svojim zakonima i propisima kako bi spriječila da se klasificirani podaci dostavljeni na temelju ovog Sporazuma učine dostupnima javnosti ili bilo kojoj trećoj strani; ako primi zahtjev da klasificirane podatke dostavljene na temelju ovog Sporazuma učini dostupnima javnosti ili bilo kojoj trećoj strani, stranka primateljica odmah pisanim putem o tome obavješćuje stranku pošiljateljicu te se stranke međusobno savjetuju u pisanom obliku prije donošenja odluke o tome hoće li se podaci otkriti;

(b)

obavješćuje stranku pošiljateljicu o svakom zahtjevu koji joj pravosudno tijelo, među ostalim u okviru sudskog postupka, ili zakonodavno tijelo u okviru istrage uputi s ciljem dobivanja klasificiranih podataka koje je na temelju ovog Sporazuma primila od stranke pošiljateljice; pri ocjenjivanju takvog zahtjeva stranka primateljica u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir mišljenja stranke pošiljateljice; ako na temelju zakona i propisa stranke primateljice taj zahtjev podrazumijeva prijenos klasificiranih podataka podnositelju zahtjeva koji je zakonodavno tijelo ili pravosudno tijelo, među ostalim u okviru sudskog postupka, stranka primateljica u najvećoj mogućoj mjeri osigurava primjerenu zaštitu tih podataka, među ostalim od otkrivanja drugim tijelima ili trećim stranama.

Članak 6.

1.   Klasificirani se podaci otkrivaju ili stavljaju na raspolaganje u skladu s načelom pristanka izvora.

2.   Za stavljanje na raspolaganje primateljima koji nisu jedna od stranaka,, podložno članku 5. stavku 1. točki (d), odluku o otkrivanju ili stavljanju na raspolaganje klasificiranih podataka stranka primateljica donosi na pojedinačnoj osnovi, uz prethodni pisani pristanak stranke pošiljateljice te u skladu s načelom pristanka izvora.

3.   Nije moguće opće stavljanje na raspolaganje, osim ako se stranke dogovore o postupcima za određene kategorije podataka koji su relevantni za njihove specifične potrebe.

4.   Klasificirani podaci na koje se odnosi ovaj Sporazum mogu se dostaviti ugovaratelju ili mogućem ugovaratelju samo uz prethodni pisani pristanak stranke pošiljateljice. Prije nego što ugovaratelju ili mogućem ugovaratelju otkrije bilo kakve klasificirane podatke, stranka primateljica osigurava da je ugovaratelj ili mogući ugovaratelj zaštitio svoje prostorije te da je sposoban zaštititi klasificirane podatke u skladu s primjenjivim zakonima, pravilima i propisima te da ugovaratelj ili mogući ugovaratelj raspolaže potrebnim uvjerenjem o sigurnosnoj provjeri pravne osobe, prema potrebi, za sebe i da raspolaže odgovarajućim uvjerenjima o sigurnosnoj provjeri za svoje zaposlenike koji moraju imati pristup klasificiranim podacima.

Članak 7.

1.   Radi uspostavljanja istovjetne razine zaštite klasificiranih podataka koje stranke međusobno dostavljaju ili razmjenjuju, postoje sljedeći stupnjevi tajnosti:

EU

Ujedinjena Kraljevina

TRES SECRET UE/EU TOP SECRET

UK TOP SECRET

SECRET UE/EU SECRET

UK SECRET

CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL

Nema ekvivalenta – vidjeti stavak 2.

RESTREINT UE/EU RESTRICTED

UK OFFICIAL – SENSITIVE

2.   Ako se stranke ne sporazumiju drukčije, Ujedinjena Kraljevina klasificiranim podacima stupnja CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL pruža jednaku razinu zaštite kao klasificiranim podacima stupnja UK SECRET.

3.   Ako Ujedinjena Kraljevina pisanim putem ne obavijesti Uniju da je svojim klasificiranim podacima dosadašnjeg stupnja UK CONFIDENTIAL smanjila stupanj zaštite ili ih deklasificirala, Unija tim podacima pruža jednaku razinu zaštite kao klasificiranim podacima stupnja CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL; ako Ujedinjena Kraljevina pisanim putem ne obavijesti Uniju da je deklasificirala svoje klasificirane podatke dosadašnjeg stupnja UK RESTRICTED, Unija svim klasificiranim podacima dosadašnjeg stupnja UK RESTRICTED pruža jednaku razinu zaštite kao klasificiranim podacima stupnja RESTREINT UE/EU RESTRICTED.

Članak 8.

1.   Stranke osiguravaju da sve osobe kojima je za obavljanje njihovih službenih dužnosti potreban pristup ili koje zbog svojih dužnosti ili funkcija imaju pristup klasificiranim podacima stupnja CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili UK SECRET ili višeg koji se dostavljaju ili razmjenjuju na temelju ovog Sporazuma prođu odgovarajuću sigurnosnu provjeru ili budu na drugi način opunomoćene ili ovlaštene u skladu s primjenjivim zakonima, pravilima i propisima stranke primateljice prije nego što im se omogući pristup takvim klasificiranim podacima, pored ispunjenja zahtjeva o nužnosti pristupa tim podacima kako je predviđeno u članku 5. stavku 1. točki (e).

2.   Postupci sigurnosne provjere imaju za svrhu utvrditi smije li pojedinac, uzimajući u obzir njegovu lojalnost, vjerodostojnost i pouzdanost, imati pristup klasificiranim podacima.

Članak 9.

Za potrebe ovog Sporazuma:

(a)

svi klasificirani podaci koji se stavljaju na raspolaganje Uniji na temelju ovog Sporazuma šalju se:

i.

u središnju pisarnicu Glavnog tajništva Vijeća ako su upućene Europskom Vijeću, Vijeću ili Glavnom tajništvu Vijeća;

ii.

u pisarnicu Glavnog tajništva Europske komisije ako su upućeni Europskoj komisiji;

iii.

u pisarnicu Europske službe za vanjsko djelovanje ako su upućeni Visokom predstavniku Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku ili Europskoj službi za vanjsko djelovanje;

(b)

svi klasificirani podaci koji se stavljaju na raspolaganje Ujedinjenoj Kraljevini na temelju ovog Sporazuma šalju se Ujedinjenoj Kraljevini posredstvom Misije Ujedinjene Kraljevine pri Uniji;

(c)

stranke mogu međusobno dogovoriti odgovarajuće metode za osiguravanje učinkovite razmjene klasificiranih podataka, u skladu s aranžmanima iz točaka (a) i (b).

Članak 10.

Elektronički prijenos klasificiranih podataka između Unije i Ujedinjene Kraljevine te elektronički prijenos klasificiranih podataka između Ujedinjene Kraljevine i Unije kriptira se u skladu sa zahtjevima stranke koja stavlja na raspolaganje kako su utvrđeni u njezinim zakonima, pravilima i propisima; uvjeti pod kojima svaka stranka u svojim internim mrežama smije prenositi, pohranjivati i obrađivati klasificirane podatke koje joj je dostavila druga stranka utvrđuju se provedbenim aranžmanom iz članka 12.

Članak 11.

Glavni tajnik Vijeća, član Europske komisije nadležan za sigurnosna pitanja, Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i tijelo Ujedinjene Kraljevine za nacionalnu sigurnost, Ured premijera, nadziru provedbu ovog Sporazuma.

Članak 12.

1.   U svrhu provedbe ovog Sporazuma između nadležnih tijela za sigurnost institucija Unije navedenih u nastavku, od kojih svako djeluje u ime svojeg organizacijskog tijela, i tijela Ujedinjene Kraljevine za nacionalnu sigurnost, Ureda premijera, uspostavlja se provedbeni aranžman radi utvrđivanja standarda za uzajamnu zaštitu klasificiranih podataka na temelju ovog Sporazuma:

(a)

Uprava za zaštitu i sigurnost Glavnog tajništva Vijeća;

(b)

Uprava za sigurnost Glavne uprave Europske komisije za ljudske resurse i sigurnost (DG.HR.DS); i

(c)

Uprava za sigurnost i infrastrukturu ESVD-a.

2.   Prije nego što stranke jedna drugoj dostave ili međusobno razmijene klasificirane podatke na temelju ovog Sporazuma, nadležna tijela za sigurnost iz stavka 1. sporazumijevaju se oko toga da je stranka primateljica sposobna zaštititi podatke na način koji je u skladu s provedbenim aranžmanom.

Članak 13.

Stranke surađuju, u mjeri u kojoj je to moguće, u pogledu sigurnosti klasificiranih podataka na koje se odnosi ovaj Sporazum i mogu si međusobno pomagati u pitanjima od zajedničkog interesa u području sigurnosti podataka. Nadležna tijela za sigurnost iz članka 12. stavka 1. provode uzajamna savjetovanja o sigurnosnim pitanjima i međusobne posjete u svrhu procjene učinkovitosti sigurnosnih aranžmana u okviru njihove nadležnosti. Stranke zajednički odlučuju o učestalosti i trenutku održavanja tih savjetovanja i ocjenjivačkih posjeta.

Članak 14.

1.   Nadležno tijelo za sigurnost iz članka 12. stavka 1. svake od stranaka odmah obavješćuje nadležno tijelo za sigurnost druge stranke o svakom dokazanom ili sumnjivom slučaju neovlaštenog otkrivanja ili gubitka klasificiranih podataka koje je dostavila ta stranka. Nadležno tijelo za sigurnost dotične stranke provodi istragu, ako je potrebno uz pomoć druge stranke, te o rezultatima izvješćuje drugu stranku.

2.   Nadležna tijela za sigurnost iz članka 12. stavka 1. uspostavljaju postupke koje treba primjenjivati u takvim slučajevima.

Članak 15.

Svaka stranka snosi vlastite troškove nastale provedbom ovog Sporazuma.

Članak 16.

1.   Ništa u ovom Sporazumu ne mijenja sporazume ili aranžmane između stranaka ni sporazume ili aranžmane između Ujedinjene Kraljevine i jedne ili više država članica.

2.   Ovaj Sporazum ne sprečava stranke da sklapaju druge sporazume o dostavljanju ili razmjeni klasificiranih podataka na koje se odnosi ovaj Sporazum, pod uvjetom da ti sporazumi nisu u suprotnosti s obvezama na temelju ovog Sporazuma.

Članak 17.

Stranke jedna drugu u pisanom obliku obavješćuju o svim promjenama u svojim zakonima, pravilima i propisima koje bi mogle utjecati na zaštitu klasificiranih podataka iz ovog Sporazuma.

Članak 18.

Sve nesuglasice koje se pojave pri tumačenju ili primjeni ovog Sporazuma stranke rješavaju savjetovanjem.

Članak 19.

1.   Ovaj Sporazum stupa na snagu na dan stupanja na snagu Sporazuma o trgovini i suradnji, pod uvjetom da su se prije tog datuma stranke međusobno obavijestile o tome da su ispunile svoje unutarnje zahtjeve i završile svoje unutarnje postupke za utvrđivanje svojeg pristanka da budu obvezane ovim Sporazumom.

2.   Sporazum se primjenjuje od datuma početka primjene Sporazuma o trgovini i suradnji ili od datuma na koji su se stranke međusobno obavijestile da su ispunile svoje unutarnje zahtjeve i završile svoje unutarnje postupke za stavljanje na raspolaganje klasificiranih podataka na temelju ovog Sporazuma, ovisno o tome što je kasnije. Ako se stranke do datuma prestanka privremene primjene Sporazuma o trgovini i suradnji nisu međusobno obavijestile da su ispunile svoje unutarnje zahtjeve i završile svoje unutarnje postupke kojima utvrđuju svoj pristanak da budu obvezane ovim Sporazumom, ovaj se Sporazum prestaje primjenjivati.

3.   Ovaj se Sporazum može preispitati na zahtjev jedne od stranaka kako bi se razmotrile moguće izmjene.

4.   Sve izmjene ovog Sporazuma provode se isključivo u pisanom obliku i uz uzajamni sporazum stranaka.

Članak 20.

1.   Na temelju članka 779. Sporazuma o trgovini i suradnji ovaj Sporazum prestaje s prestankom Sporazuma o trgovini i suradnji.

2.   Prestanak ovog Sporazuma ne utječe na obveze koje su već preuzete na temelju ovog Sporazuma. Posebno, svi klasificirani podaci koji su dostavljeni ili razmijenjeni na temelju ovog Sporazuma i dalje se štite u skladu s odredbama ovog Sporazuma.

Članak 21.

Ovaj je Sporazum sastavljen u po dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, irskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku. Do 30. travnja 2021. sve jezične verzije Sporazuma podliježu postupku konačne pravno-jezične redakture. Neovisno o prethodnoj rečenici, postupak konačne pravno-jezične redakture za englesku verziju Sporazuma dovršava se najkasnije do dana iz članka 19. stavka 1. ako taj dan nastupi prije 30. travnja 2021.

Jezične verzije koje proizađu iz prethodno navedenog postupka konačne pravno-jezične redakture zamjenjuju ab initio potpisane verzije Sporazuma i utvrđuju se kao vjerodostojne i konačne razmjenom diplomatskih nota između stranaka.

Съставено в Брюксел и Лондон на тридесети декември две хиляди и двадесета година.

Hecho en Bruselas y Londres, el treinta de diciembre de dos mil veinte.

V Bruselu a v Londýně dne třicátého prosince dva tisíce dvacet.

Udfærdiget i Bruxelles og London, den tredivte december to tusind og tyve.

Geschehen zu Brüssel und London am dreißigsten Dezember zweitausendzwanzig.

Kahe tuhande kahekümnenda aasta detsembrikuu kolmekümnendal päeval Brüsselis ja Londonis.

Έγινε στις Βρυξέλλες και στο Λονδίνο, στις τριάντα Δεκεμβρίου δύο χιλιάδες είκοσι.

Done at Brussels and London on the thirtieth day of December in the year two thousand and twenty.

Fait à Bruxelles et à Londres, le trente décembre deux mille vingt..

Arna dhéanamh sa Bhruiséil agus i Londain, an tríochadú lá de mhí na Nollag an bhliain dhá mhíle fiche.

Sastavljeno u Bruxellesu i Londonu tridesetog prosinca godine dvije tisuće dvadesete.

Fatto a Bruxelles e Londra, addì trenta dicembre duemilaventi.

Briselē un Londonā, divi tūkstoši divdesmitā gada trīsdesmitajā decembrī.

Priimta du tūkstančiai dvidešimtų metų gruodžio trisdešimtą dieną Briuselyje ir Londone.

Kelt Brüsszelben és Londonban, a kétezer-huszadik év december havának harmincadik napján.

Magħmul fi Brussell u Londra, fit-tletin jum ta’ Diċembru fis-sena elfejn u għoxrin.

Gedaan te Brussel en Londen, dertig december tweeduizend twintig.

Sporządzono w Brukseli i Londynie dnia trzydziestego grudnia roku dwa tysiące dwudziestego.

Feito em Bruxelas e em Londres, em trinta de dezembro de dois mil e vinte.

Întocmit la Bruxelles și la Londra la treizeci decembrie două mii douăzeci.

V Bruseli a Londýne tridsiateho decembra dvetisícdvadsať.

V Bruslju in Londonu, tridesetega decembra dva tisoč dvajset.

Tehty Brysselissä ja Lontoossa kolmantenakymmenentenä päivänä joulukuuta vuonna kaksituhattakaksikymmentä.

Som skedde i Bryssel och i London den trettionde december år tjugohundratjugo.

Image 25

Image 26


30.4.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 149/2549


Izjave iz Odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o trgovini i suradnji te Sporazuma o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka

ZAJEDNIČKA IZJAVA O REGULATORNOJ SURADNJI IZMEĐU EUROPSKE UNIJE I UJEDINJENE KRALJEVINE U PODRUČJU FINANCIJSKIH USLUGA

1.

Unija i Ujedinjena Kraljevina suglasne su uspostaviti strukturiranu regulatornu suradnju u području financijskih usluga s ciljem uspostave trajnog i stabilnog odnosa između autonomnih jurisdikcija. Na temelju zajedničke predanosti očuvanju financijske stabilnosti, cjelovitosti tržišta te zaštite ulagača i potrošača, tim će se aranžmanima omogućiti:

bilateralna razmjena stajališta i analiza povezanih s regulatornim inicijativama i drugim pitanjima od interesa,

transparentnost i odgovarajući dijalog u postupku donošenja, suspenzije i povlačenja odluka o jednakovrijednosti i

pojačana suradnja i koordinacija, među ostalim u međunarodnim tijelima, prema potrebi.

2.

Stranke će do ožujka 2021. postići dogovor o Memorandumu o razumijevanju kojim se uspostavlja okvir za tu suradnju. Stranke će među ostalim raspravljati o tome kako na objema stranama ostvariti napredak u pogledu utvrđivanja jednakovrijednosti između Unije i Ujedinjene Kraljevine, ne dovodeći u pitanje jednostrani i autonoman postupak donošenja odluka svake strane.

ZAJEDNIČKA POLITIČKA IZJAVA O SUZBIJANJU ŠTETNIH POREZNIH REŽIMA

Europska unija (1) i Ujedinjena Kraljevina („sudionice”) podržavaju sljedeću Zajedničku političku izjavu o suzbijanju štetnih poreznih režima.

Sudionice, odražavajući globalna načela poštenog poreznog natjecanja, potvrđuju svoju predanost suzbijanju štetnih poreznih režima, posebno onih koji mogu olakšati smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti u skladu s mjerom 5. Akcijskog plana OECD-a za suzbijanje smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS). U tom kontekstu sudionice potvrđuju svoju predanost primjeni načela suzbijanja štetnih poreznih režima u skladu s ovom zajedničkom političkom izjavom.

Štetni porezni režimi obuhvaćaju režime oporezivanja poslovanja koji znatno utječu ili bi mogli znatno utjecati na mjesto obavljanja poslovne djelatnosti, među ostalim i na mjesto skupina trgovačkih društava, unutar sudionica. Porezni režimi obuhvaćaju zakone i propise te administrativne prakse.

Ako porezni režim ispunjava polazni kriterij kojim se nameću znatna niža stvarna razina oporezivanja od razina koje se općenito primjenjuju u sudionicama, uključujući nultu stopu oporezivanja, trebalo bi ga smatrati potencijalno štetnim. Takva razina oporezivanja može se provoditi putem nominalne stope poreza, porezne osnovice ili bilo kojeg drugog relevantnog čimbenika.

U tom kontekstu i uzimajući u obzir pristup utvrđen na globalnoj razini, pri procjeni štetnosti režima oporezivanja poslovanja trebalo bi razmotriti prisutnost sljedećih ključnih čimbenika:

a)

jesu li pogodnosti izdvojene iz domaćeg gospodarstva kako ne bi utjecale na nacionalnu poreznu osnovicu ili jesu li omogućene samo nerezidentima;

b)

je li u režimu koji omogućuje pogodnosti izostavljen uvjet znatne gospodarske aktivnosti i znatne gospodarske prisutnosti unutar sudionice u kojoj se nude takve porezne pogodnosti;

c)

razlikuju li se pravila utvrđivanja dobiti u odnosu na aktivnosti u multinacionalnoj skupini poduzeća od međunarodno priznatih načela, osobito pravila usuglašenih s OECD-om;

d)

jesu li porezne mjere nedovoljno transparentne, među ostalim ako su pravne odredbe na administrativnoj razini ublažene na netransparentan način ili ako ne postoji djelotvorna razmjena informacija o režimu.

Sudionice bi trebale poticati, u okviru njihovih ustavnih odredaba, primjenu tih načela na područjima za koja imaju posebne odgovornosti ili porezne ovlasti.

Sudionice bi trebale održavati godišnji dijalog radi rasprave o pitanjima u vezi s primjenom tih načela.

ZAJEDNIČKA IZJAVA EUROPSKE UNIJE I UJEDINJENE KRALJEVINE O MONETARNOJ POLITICI I KONTROLI SUBVENCIJA

Stranke potvrđuju svoje uzajamno razumijevanje da aktivnosti središnje banke u provedbi monetarnih politika nisu obuhvaćene područjem primjene drugog dijela prvog naslova glave XI. poglavlja 3. Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O POLITIKAMA KONTROLE SUBVENCIJA

Europska unija i Ujedinjena Kraljevina („sudionice”) podržavaju sljedeću političku izjavu o politikama kontrole subvencija.

Smjernice u ovoj zajedničkoj izjavi predstavljaju zajedničko shvaćanje sudionica o odgovarajućim politikama u pogledu subvencija u područjima utvrđenima u nastavku.

Iako to nije obvezujuće za sudionice, one mogu ove smjernice uzeti u obzir u svojim sustavima kontrole subvencija.

Sudionice se mogu sporazumjeti o ažuriranju ovih smjernica.

Subvencije za razvoj područja s težim uvjetima gospodarenja

1.

Subvencije se mogu dodijeliti za razvoj područja ili regija s težim uvjetima gospodarenja ili zapostavljenih područja ili regija. Pri određivanju iznosa subvencije u obzir se može uzeti:

društveno-gospodarsku situaciju dotičnog područja s težim uvjetima gospodarenja;

veličinu korisnika i

veličinu projekta ulaganja.

2.

Korisnik bi trebao osigurati znatan vlastiti doprinos troškovima ulaganja. Glavna svrha ili učinak subvencije ne bi trebala biti poticanje korisnika na prijenos iste ili slične djelatnosti s područja jedne stranke na područje druge stranke.

Promet

1.

Subvencije zračnim lukama za ulaganja u infrastrukturu i operativne troškove mogu se dodijeliti uzimajući u obzir veličinu zračne luke u smislu godišnjeg putničkog prometa. Kako bi primila subvencije za financiranje operativnih troškova, zračna luka koja nije mala regionalna zračna luka trebala bi dokazati svoju sposobnost osiguravanja buduće održivosti u razdoblju koje bi omogućilo postupno ukidanje subvencije.

2.

Subvencije za projekte cestovne infrastrukture mogu se dodijeliti ako nisu selektivno osmišljene tako da od njih koristi imaju pojedinačni gospodarski akteri ili sektori, već se njima ostvaruje korist za društvo u cjelini. Pri dodjeli subvencije trebalo bi osigurati da otvoren pristup infrastrukturi bude dostupan svim korisnicima na nediskriminirajućoj osnovi (2).

3.

Subvencije za luke mogu se dodijeliti za jaružanje ili infrastrukturne projekte ako su ograničene na najmanji iznos potreban za početak projekta.

Istraživanje i razvoj

Subvencije se mogu dodijeliti za aktivnosti istraživanja i razvoja. (3) To uključuje temeljno istraživanje, industrijsko istraživanje i eksperimentalni razvoj, posebno razvoj novih i visoko inovativnih tehnologija koje potiču rast produktivnosti i konkurentnost, ako su potrebne, razmjerne i glavna svrha ili učinak nije im prijenos ili zatvaranje takvih aktivnosti na području druge stranke. Subvencije se mogu dodijeliti i za druge inicijative, kao što su novi proizvodni postupci, relevantna infrastruktura, inovacijski klasteri i digitalni centri. Iznos subvencije trebao bi, među ostalim čimbenicima, odražavati rizik i količinu tehnoloških inovacija uključenih u projekt, blizinu projekta tržištu i doprinos projekta stvaranju znanja.

ZAJEDNIČKA IZJAVA UNIJE I UJEDINJENE KRALJEVINE O PRILOGU 29.

Stranke razumiju da cilj povećanja koristi od trgovine iz Priloga 29. znači da bi, u okviru ograničenja utvrđenih u tom prilogu, trgovinski aranžmani:

trebali biti što učinkovitiji i

trebali, u normalnim okolnostima, rezultirati tokovima interkonekcijskim elektroenergetskim vodovima koji su u skladu s cijenama na tržištima stranaka dan unaprijed.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O ČLANCIMA 412. I 415.

Stranke potvrđuju da su suglasne u pogledu sljedećeg:

1.

Članci 412. i 415. međusobno se ne isključuju. Osobito nije isključeno da se sigurnosni interes stranke istodobno smatra „bitnim sigurnosnim interesom” u smislu članka 415. i pitanjem „javne sigurnosti” ili „javnog reda” u smislu članka 412.

2.

Članke 412. i 415., uključujući osobito pojmove „bitni sigurnosni interesi”, „javna sigurnost”, „javni moral” i „javni red”, treba tumačiti u skladu s pravilima tumačenja Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine kako su utvrđena u člancima 4. i 516.

ZAJEDNIČKA POLITIČKA IZJAVA O CESTOVNIM PRIJEVOZNICIMA

Stranke napominju da, iako se Sporazumom o trgovini i suradnji između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine ne uređuju vizni režimi ili aranžmani na granici za cestovne prijevoznike koji djeluju na području druge stranke, dobro i učinkovito upravljanje vizama i graničnim aranžmanima za cestovne prijevoznike važno je za kretanje robe, posebno preko granice između Ujedinjene Kraljevine i Unije.

U tu svrhu i ne dovodeći u pitanje prava svake stranke da uredi ulazak fizičkih osoba na svoje područje ili njihov privremeni boravak na svojem području, stranke su suglasne u okviru svojih zakona na odgovarajući način olakšati ulazak i privremeni boravak vozača koji obavljaju djelatnosti dopuštene na temelju drugog dijela trećeg naslova glave I. ovog Sporazuma.

ZAJEDNIČKA POLITIČKA IZJAVA O AZILU I VRAĆANJU

Iako Sporazum o trgovini i suradnji između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine ne sadržava odredbe o azilu, vraćanju, spajanju obitelji za maloljetnike bez pratnje ili nezakonitim migracijama, stranke primjećuju važnost dobrog upravljanja migracijskim tokovima i prepoznaju posebne okolnosti koje proizlaze iz jednostranih mehanizama kontrole, usluga ro-ro trajekata, upravljanja tunelom ispod kanala La Manche i Zajedničkog putnog prostora.

U tu svrhu stranke primaju na znanje namjeru Ujedinjene Kraljevine da sudjeluje u bilateralnim raspravama s najrelevantnijim državama članicama o prikladnim praktičnim aranžmanima u pogledu azila, spajanja obitelji za maloljetnike bez pratnje ili nezakonitih migracija, u skladu sa zakonima i propisima stranaka.

ZAJEDNIČKA POLITIČKA IZJAVA O TREĆEM DIJELU GLAVI III.

Stranke potvrđuju da je učinkovita uporaba podataka iz evidencije podataka o putnicima (PNR) koji se odnose na načine prijevoza koji nisu letovi, primjerice pomorske, željezničke i cestovne prijevoznike, operativna vrijednost za sprečavanje, otkrivanje, istragu i kazneni progon terorizma i teških kaznenih djela te izražavaju svoju namjeru da preispitaju i, prema potrebi, prošire sporazum iz trećeg dijela glave III. Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine ako Unija uspostavi unutarnji pravni okvir za prijenos i obradu podataka iz PNR-a za druge načine prijevoza.

Sporazum ne utječe na mogućnost država članica i Ujedinjene Kraljevine da sklapaju i primjenjuju bilateralne sporazume o sustavu za prikupljanje i obradu podataka iz PNR-a od pružatelja usluga prijevoza koji nisu navedeni u Sporazumu, pod uvjetom da države članice djeluju u skladu s pravom Unije.

ZAJEDNIČKA POLITIČKA IZJAVA O TREĆEM DIJELU GLAVI VII.

Trećim dijelom glavom VII. člankom 597. predviđa se da suradnja putem uhidbenog naloga mora biti nužna i proporcionalna uzimajući u obzir prava tražene osobe i interese žrtava, težinu djela, moguću kaznu koja bi se izrekla i mogućnost da država poduzme manje prisilne mjere od predaje tražene osobe, posebno kako bi se izbjeglo nepotrebno dugo razdoblje istražnog zatvora.

Načelo proporcionalnosti bitno je u cijelom postupku koji vodi do odluke o predaji iz glave VII. Ako pravosudno tijelo izvršenja ima dvojbe o načelu proporcionalnosti, ono traži potrebne dopunske informacije kako bi pravosudno tijelo koje izdaje uhidbeni nalog moglo iznijeti svoja stajališta o primjeni načela proporcionalnosti.

Obje stranke napominju da članci 597. i 613. omogućuju nadležnim pravosudnim tijelima država da pri primjeni glave VII. uzmu u obzir proporcionalnost i moguće trajanje istražnog zatvora te napominju da je to u skladu s njihovim domaćim zakonima.

ZAJEDNIČKA POLITIČKA IZJAVA O TREĆEM DIJELU GLAVI IX.

Stranke potvrđuju da je važno da poslodavci imaju informacije o postojanju kaznenih presuda i o svim relevantnim zabranama koje proizlaze iz takvih presuda u vezi s osobama koje angažiraju za profesionalne ili organizirane volonterske aktivnosti koje uključuju izravne i redovite kontakte s ranjivim odraslim osobama. Stranke izjavljuju da namjeravaju preispitati i, prema potrebi, proširiti treći dio glavu IX. ako Unija izmijeni svoj pravni okvir u tom pogledu.

ZAJEDNIČKA IZJAVA EUROPSKE UNIJE I UJEDINJENE KRALJEVINE O RAZMJENI I ZAŠTITI KLASIFICIRANIH PODATAKA

Stranke potvrđuju važnost što bržeg sklapanja dogovora kojima se omogućuje razmjena klasificiranih podataka između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine. U tom pogledu stranke će učiniti sve što je u njihovoj moći da dovrše pregovore o provedbenom aranžmanu Sporazuma o sigurnosti podataka čim to bude razumno izvedivo kako bi se omogućila primjena Sporazuma o sigurnosti podataka u skladu s člankom 19. stavkom 2. Sporazuma. U međuvremenu stranke mogu razmjenjivati klasificirane podatke u skladu sa svojim zakonima i propisima.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O SUDJELOVANJU U PROGRAMIMA UNIJE I PRISTUPU PROGRAMSKIM USLUGAMA

Stranke prepoznaju obostranu korist od suradnje u područjima od zajedničkog interesa, kao što su znanost, istraživanje i inovacije, nuklearna istraživanja i svemir. Kako bi se potaknula buduća suradnja u tim područjima, stranke namjeravaju uspostaviti formalnu osnovu za buduću suradnju u obliku sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine u odgovarajućim programima Unije pod poštenim i primjerenim uvjetima i, prema potrebi, u obliku pristupa određenim uslugama koje se pružaju u okviru programa Unije.

Stranke potvrđuju da tekst Protokola I. „Programi i aktivnosti u kojima sudjeluje Ujedinjena Kraljevina” kojim se uspostavlja pridruživanje Ujedinjene Kraljevine radi sudjelovanja u određenim programima i aktivnostima Unije i Protokol II. „o pristupu Ujedinjene Kraljevine određenim uslugama koje se pružaju u okviru programa i aktivnosti Unije” nije mogao biti dovršen tijekom pregovora o Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine jer višegodišnji financijski okvir i odgovarajući pravni instrumenti Unije u trenutku potpisivanja Sporazuma još nisu bili doneseni.

Stranke potvrđuju da su nacrti protokola navedeni u nastavku načelno dogovoreni i da će biti podneseni na raspravu i donošenje Posebnom odboru za sudjelovanje u programima Unije. Ujedinjena Kraljevina i Europska unija zadržavaju pravo ponovno razmotriti sudjelovanje u programima, aktivnostima i uslugama navedenima u protokolima [I. i II.] prije njihova donošenja jer su pravni instrumenti kojima se uređuju programi i aktivnosti Unije podložni promjeni. Možda će biti potrebno izmijeniti i nacrte protokola kako bi se osigurala njihova usklađenost s tim instrumentima kako budu doneseni.

Čvrsta je namjera stranaka da Specijalizirani odbor za sudjelovanje u programima Unije što prije donese protokole kako bi se omogućila njihova provedba što je prije moguće, posebno s ciljem da se subjektima Ujedinjene Kraljevine omogući da od početka sudjeluju u utvrđenim programima i aktivnostima, osiguravajući postojanje relevantnih aranžmana i sporazuma, u mjeri u kojoj je to moguće i u skladu sa zakonodavstvom Unije.

Stranke podsjećaju i na svoju predanost programu PEACE+ koji će biti predmet zasebnog sporazuma o financiranju.

NACRT PROTOKOLA I.

Programi i aktivnosti u kojima sudjeluje Ujedinjena Kraljevina

Članak 1.: Opseg sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine

1.   Ujedinjena Kraljevina [od 1. siječnja 2021.] sudjeluje u i doprinosi programima i aktivnostima Unije, ili njihovim dijelovima, utvrđenima sljedećim temeljnim aktima:

a)

Uredba XXX Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013, (EU) br. 377/2014 i Odluke 541/2014/EU (4), u mjeri u kojoj se odnosi na pravila primjenjiva na sastavnicu iz članka 3. točke (c) te uredbe; [Copernicus]

b)

Uredba XXX Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije te o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata (5), u mjeri u kojoj se odnosi na pravila koja se primjenjuju na sastavnice iz članka 1. stavka 3. točaka (a) i (aa) te uredbe;

c)

Odluka XXX Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije (6);

d)

Uredba Vijeća XXX o uspostavljanju Programa za istraživanje i osposobljavanje Europske zajednice za atomsku energiju za razdoblje 2021.–2025. kojim se nadopunjuje Obzor Europa – Okvirni program za istraživanja i inovacije (7) („program Euratom”);

e)

Odluka Vijeća 2007/198/Euratom o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za ITER (F4E) i razvoj energije fuzije i davanju povlastica tom poduzeću („Vijeća o F4E-u”) (8).

Članak 2.: Trajanje sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine

1.   Ujedinjena Kraljevina sudjeluje u programima i aktivnostima Unije ili njihovim dijelovima iz članka 1. [Opseg sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine] od [1. siječnja 2021.] tijekom njihova trajanja ili tijekom trajanja višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027., ovisno o tome što je kraće.

2.   Ujedinjena Kraljevina ili subjekti iz Ujedinjene Kraljevine prihvatljivi su u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 711. u pogledu postupaka dodjele Unije kojima se izvršavaju proračunske obveze iz programa i aktivnosti ili njihovih dijelova iz članka 1. [Opseg sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine] u rokovima utvrđenima u prvom stavku ovog članka.

3.   Ovaj Protokol produljuje se i primjenjuje se za razdoblje 2026.–2027. pod istim uvjetima i na program koji će naslijediti program Euratoma za istraživanja i osposobljavanje Europske zajednice za atomsku energiju („program Euratom”), osim ako u roku od tri mjeseca od objave tog programa u Službenom listu Europske unije bilo koja stranka objavi svoju odluku o neproširenju ovog Protokola na taj program. U slučaju takve objave, ovaj se Protokol ne primjenjuje od 1. siječnja 2026. u odnosu na program koji će naslijediti program Euratom. Time se ne dovodi u pitanje sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine u drugim programima i aktivnostima Unije ili njihovim dijelovima.

Članak 3.: Posebni uvjeti sudjelovanja u svemirskom programu

1.   Podložno odredbama Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine, a posebno članka 711., Ujedinjena Kraljevina sudjeluje u sastavnici Copernicus svemirskog programa i ostvaruje korist od usluga i proizvoda sastavnice Copernicus na isti način kao i druge zemlje sudionice (9).

2.   Ujedinjena Kraljevina ima puni pristup uslugama upravljanja kriznim situacijama u okviru programa Copernicus. Uvjeti aktivacije i upotrebe utvrđuju se posebnim sporazumom.

Detaljna pravila za pristup takvim uslugama utvrđuju se u odgovarajućem sporazumu, među ostalim u vezi s posebnom primjenom članka 718. stavka 4., članka 719. stavka 4. i članka 720. stavka 5.

3.   Ujedinjena Kraljevina ima pristup kao ovlašteni korisnik sastavnicama sigurnosnih usluga programa Copernicus u mjeri u kojoj je dogovorena suradnja stranaka u relevantnim područjima politike. Uvjeti aktivacije i upotrebe utvrđuju se posebnim sporazumima.

Detaljna pravila za pristup takvim uslugama utvrđuju se u odgovarajućim sporazumima, među ostalim u vezi s posebnom primjenom članka 718. stavka 4., članka 719. stavka 4. i članka 720. stavka 5.

4.   Za potrebe stavka 3. pregovori između Ujedinjene Kraljevine ili subjekata iz Ujedinjene Kraljevine i relevantnog tijela Unije započinju što je prije moguće nakon što se u ovom Protokolu uspostavi sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine u programu Copernicus te u skladu s odredbama kojima se uređuje pristup takvim uslugama.

Ako se takav sporazum znatno odgodi ili ga ne bude moguće postići, Posebni odbor za sudjelovanje u programima Unije ispituje kako prilagoditi sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine u programu Copernicus i njegovo financiranje s obzirom na tu situaciju.

5.   Sudjelovanje predstavnika Ujedinjene Kraljevine na sastancima Odbora za sigurnosnu akreditaciju uređuje se pravilima i postupcima za sudjelovanje u tom odboru, uzimajući u obzir status Ujedinjene Kraljevine kao treće zemlje.

Članak 4.: Posebni uvjeti sudjelovanja u programu Obzor Europa

1.   Podložno članku 6. Ujedinjena Kraljevina sudjeluje kao pridružena zemlja u svim dijelovima programa Obzor Europa kako je navedeno u članku 4. Uredbe XXX, koji se provodi putem posebnog programa uspostavljenog Odlukom XXX o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije te putem financijskog doprinosa Europskom institutu za inovacije i tehnologiju osnovanom Uredbom (EZ) br. 294/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008.

2.   Podložno odredbama Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine, a posebno članka 711., subjekti iz Ujedinjene Kraljevine mogu sudjelovati u izravnim djelovanjima Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) i u neizravnim djelovanjima pod uvjetima koji su jednaki onima koji se primjenjuju na druge zemlje sudionice.

3.   Ako Unija donese mjere za provedbu članaka 185. i 187. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Ujedinjena Kraljevina i subjekti iz Ujedinjene Kraljevine mogu sudjelovati u pravnim strukturama uspostavljenima na temelju tih odredaba, u skladu s pravnim aktima Unije koji se odnose na uspostavu tih pravnih struktura.

4.   Uredba (EZ) br. 294/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o osnivanju Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (10), kako je izmijenjena, i Odluka XXX o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za razdoblje 2021.–2027.: Jačanje europskog inovacijskog talenta i kapaciteta (11), kako je izmijenjen, primjenjuje se na sudjelovanje subjekata iz Ujedinjene Kraljevine u zajednicama znanja i inovacija u skladu s člankom 711.

5.   Ako subjekti iz Ujedinjene Kraljevine sudjeluju u izravnim djelovanjima Zajedničkog istraživačkog centra, predstavnici Ujedinjene Kraljevine imaju pravo sudjelovati kao promatrači u Vijeću guvernera Zajedničkog istraživačkog centra, bez prava glasa. Podložno tom uvjetu, takvo sudjelovanje podložno je istim pravilima i postupcima koji se primjenjuju na predstavnike država članica, posebno uključujući prava na riječ, primanje informacija i dokumentacije u vezi s pitanjem koje se odnosi na Ujedinjenu Kraljevinu.

6.   Za potrebe izračuna operativnog doprinosa u skladu s člankom 714. stavkom 5. početna odobrena sredstva za preuzimanje obveza unesena u proračun Unije konačno donesen za primjenjivu godinu za financiranje Obzora Europa, uključujući rashode za potporu programu, povećavaju se odobrenim sredstvima koja odgovaraju vanjskim namjenskim prihodima u skladu s [člankom XXX.] Uredbe Vijeća [XXX] o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon pandemije bolesti COVID-19 (12).

7.   Prava Ujedinjene Kraljevine na zastupanje i sudjelovanje u Odboru za europski istraživački prostor i njegovim podskupinama prava su koja se primjenjuju na pridružene zemlje.

8.   Ujedinjena Kraljevina može sudjelovati u Konzorciju europskih istraživačkih infrastruktura („ERIC”) u skladu s pravnim aktima kojima se osniva ERIC i uzimajući u obzir njegovo sudjelovanje u Obzoru 2020. u skladu s uvjetima koji se primjenjuju na to sudjelovanje neposredno prije stupanja na snagu ovog Protokola i njegovo sudjelovanje u Obzoru Europa kako je utvrđeno ovim Protokolom.

Članak 5.: Uvjeti primjene automatskog korektivnog mehanizma na program Obzor Europa u skladu s člankom 716.

1.   Članak 716. primjenjuje se na program Obzor Europa.

2.   Primjenjuju se sljedeći uvjeti:

a)

za potrebe izračuna automatske korekcije, „konkurentna bespovratna sredstva” znači bespovratna sredstva dodijeljena putem poziva na podnošenje prijedloga pri čemu se krajnji korisnici mogu utvrditi u trenutku izračuna automatske korekcije, uz iznimku financijske potpore trećim stranama kako je definirano u članku 204. Financijske uredbe (13) koja se primjenjuje na opći proračun Unije;

b)

ako je pravna obveza potpisana s koordinatorom konzorcija, iznosi upotrijebljeni za utvrđivanje početnih iznosa pravne obveze iz članka 716. kumulativni su početni iznosi dodijeljeni u pravnoj obvezi članovima konzorcija koji su subjekti iz Ujedinjene Kraljevine.

c)

svi iznosi pravnih obveza utvrđuju se primjenom elektroničkog sustava Europske komisije eCorda;

d)

„troškovi neintervencije” znači troškovi operativnog programa koji nisu konkurentna bespovratna sredstva, uključujući rashode za potporu, administraciju pojedinih programa i druga djelovanja (14);

e)

iznosi dodijeljeni međunarodnim organizacijama kao pravnim subjektima koji su krajnji korisnici (15) smatraju se troškovima neintervencije.

3.   Mehanizam se primjenjuje kako slijedi:

a)

Automatske korekcije za godinu N u vezi s izvršenjem odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za godinu N primjenjuju se na temelju podataka o godini N i godini N+1 iz elektroničkog sustava eCorda iz stavka 2. točke (c) u godini N +2 nakon što se na doprinos Ujedinjene Kraljevine programu Obzor Europa primijene sve prilagodbe u skladu s člankom 714. stavkom 8. Razmatrani iznos bit će iznos konkurentnih bespovratnih sredstava za koja su podaci dostupni.

b)

Iznos automatske korekcije izračunava se kao razlika između:

i)

ukupnog iznosa tih konkurentnih bespovratnih sredstava dodijeljenih subjektima Ujedinjene Kraljevine kao preuzete obveze za proračunska odobrena sredstva za godinu N i

ii)

iznosa prilagođenog doprinosa Ujedinjene Kraljevine za godinu N pomnoženog s omjerom između:

(A)

iznosa konkurentnih bespovratnih sredstava za odobrena sredstva za preuzimanje obveza za godinu N za taj program i

(B)

ukupnih pravnih obveza preuzetih u vezi s odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za godinu N, uključujući rashode za potporu.

Ako se za situacije u kojima su subjekti iz Ujedinjene Kraljevine isključeni provodi prilagodba u skladu s primjenom članka 714. stavka 8., u izračun se ne uključuju odgovarajući konkurentni iznosi bespovratnih sredstava.

Članak 6.: Isključenje iz Fonda Europskog vijeća za inovacije

1.   Ujedinjena Kraljevina i subjekti iz Ujedinjene Kraljevine ne sudjeluju u Fondu Europskog vijeća za inovacije (EIC) osnovanom u okviru Obzora Europa. Fond EIC-a financijski je instrument koji je dio Akceleratora EIC-a u okviru Obzora Europa kojim se osiguravaju ulaganja u obliku vlasničkog kapitala ili u drugom povratnom obliku. (16)

2.   Od 2021. do 2027. doprinos Ujedinjene Kraljevine Obzoru Europa svake se godine prilagođava iznosom dobivenim množenjem procijenjenih iznosa koji se dodjeljuju korisnicima fonda EIC-a uspostavljenog u okviru programa, isključujući iznos koji proizlazi iz vraćanja sredstava, s ključem za doprinos kako je definiran u članku 714. stavku 6.

3.   Nakon svake godine N u kojoj je izvršena prilagodba na temelju stavka 2. doprinos Ujedinjene Kraljevine u narednim godinama prilagođava se naviše ili naniže množenjem razlike između procijenjenog iznosa dodijeljenog korisnicima fonda EIC-a, kako je navedeno u članku 6. stavku 2., i iznosa dodijeljenog korisnicima fonda EIC-a u godini N s ključem za doprinos, kako je definirano u članku 714. stavku 6.

Članak 7.: Posebni uvjeti sudjelovanja u programu Euratom

1.   Ujedinjena Kraljevina sudjeluje kao pridružena zemlja u svim dijelovima programa Euratom.

2.   Podložno odredbama Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine, a posebno članka 711., subjekti iz Ujedinjene Kraljevine mogu sudjelovati u svim vidovima programa Euratom pod uvjetima koji su jednaki onima koji se primjenjuju na pravne subjekte Euratoma.

3.   Subjekti iz Ujedinjene Kraljevine mogu sudjelovati u izravnim djelovanjima JRC-a u skladu s člankom 4. stavkom 2. ovog Protokola.

Članak 8.: Posebni uvjeti za sudjelovanje u aktivnostima Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije, Sporazum o ITER-u i Sporazum o širem pristupu

1.   Ujedinjena Kraljevina sudjeluje kao član Zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije (F4E) u skladu s Odlukom Vijeća o F4E-u i Statutom zajedničkog poduzeća („Statut F4E-a”), kako je zadnje izmijenjen ili će se izmijeniti u budućnosti, te tako doprinosi budućoj znanstvenoj i tehnološkoj suradnji u području kontrolirane nuklearne fuzije pridruživanjem Ujedinjene Kraljevine programu Euratom.

2.   Podložno odredbama Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine, a posebno članka 711., subjekti iz Ujedinjene Kraljevine mogu sudjelovati u svim aktivnostima F4E-a pod uvjetima koji su jednaki onima koji se primjenjuju na pravne subjekte Euratoma.

3.   Predstavnici Ujedinjene Kraljevine sudjeluju na sastancima F4E-a u skladu sa Statutom F4E-a.

4.   U skladu s člankom 7. Odluke Vijeća o F4E-u Ujedinjena Kraljevina primjenjuje Protokol o povlasticama i imunitetima Europskih zajednica na zajedničko poduzeće, njegova direktora i njegovo osoblje u vezi s njihovim aktivnostima u skladu s Odlukom Vijeća o F4E-u. U skladu s člankom 8. Odluke Vijeća o F4E-u, Ujedinjena Kraljevina u okviru svojih službenih aktivnosti zajedničkom poduzeću F4E dodjeljuje i sve povlastice predviđene Prilogom III. Ugovoru o Euratomu.

5.   Stranke su suglasne da:

a)

Sporazum o osnivanju Međunarodne organizacije za energiju fuzije ITER za zajedničku provedbu projekta ITER (Sporazum o ITER-u) primjenjuje se na državno područje Ujedinjene Kraljevine te se za potrebe primjene ovog članka ovaj Protokol smatra relevantnim sporazumom za potrebe članka 21. Sporazuma o ITER-u;

b)

Sporazum o povlasticama i imunitetima Međunarodne organizacije za energiju fuzije ITER za zajedničku provedbu projekta ITER (Sporazum o povlasticama i imunitetima) primjenjuje se na državno područje Ujedinjene Kraljevine te se za potrebe primjene ovog članka ovaj se Protokol smatra relevantnim sporazumom za potrebe članka 24. Sporazuma o povlasticama i imunitetima i

c)

Sporazum između Euratoma i Vlade Japana o zajedničkoj provedbi aktivnosti šireg pristupa u području istraživanja energije fuzije (Sporazum o širem pristupu) primjenjuje se na državno područje Ujedinjene Kraljevine, posebno povlastice i imuniteti iz članaka 13. i 14.5. te se za potrebe primjene ovog članka ovaj Protokol smatra relevantnim sporazumom za potrebe članka 26. Sporazuma o širem pristupu.

6.   Euratom obavješćuje Ujedinjenu Kraljevinu o izmjeni Sporazuma o ITER-u, Sporazuma o širem pristupu ili Sporazuma o povlasticama i imunitetima. O svakoj izmjeni koja bi mogla utjecati na prava ili obveze Ujedinjene Kraljevine u tom pogledu raspravlja se u okviru Posebnog odbora za sudjelovanje u programima Unije s ciljem prilagodbe sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine novoj situaciji. Za svaku izmjenu koja bi mogla utjecati na prava i obveze Ujedinjene Kraljevine potrebna je službena suglasnost Ujedinjene Kraljevine prije nego što ona počne proizvoditi učinke u odnosu na Ujedinjenu Kraljevinu.

7.   Euratom i Ujedinjena Kraljevina mogu se u zasebnom sporazumu sporazumjeti da pravni subjekti s poslovnim nastanom u Uniji mogu biti prihvatljivi za sudjelovanje u aktivnostima Ujedinjene Kraljevine povezanima s aktivnostima koje provodi F4E.

Članak 9.: Reciprocitet

Za potrebe ovog članka „subjekt Unije” znači bilo koja vrsta subjekta, bio on fizička ili pravna osoba ili druga vrsta subjekta, koji ima boravište ili poslovni nastan u Uniji.

Prihvatljivi subjekti iz Unije mogu sudjelovati u programima Ujedinjene Kraljevine koji su istovrijedni onima iz članka 1. točaka (b), (c) i (d) [Opseg sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine] ovog Protokola u skladu s pravom i propisima Ujedinjene Kraljevine.

Članak 10.: Intelektualno vlasništvo

Za programe i aktivnosti navedene u članku 1. i podložno odredbama Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine, a posebno članka 711., subjekti iz Ujedinjene Kraljevine koji sudjeluju u programima obuhvaćenima ovim Protokolom u pogledu vlasništva, iskorištavanja i širenja informacija i intelektualnog vlasništva koji proizlaze iz takvog sudjelovanja imaju jednaka prava i obveze kao i subjekti s poslovnim nastanom u Uniji koji sudjeluju u dotičnim programima i aktivnostima. Ova se odredba ne primjenjuje na rezultate projekata započetih prije primjene ovog Protokola.

NACRT PROTOKOLA II.

O pristupu Ujedinjene Kraljevine uslugama uspostavljenima u okviru određenih programa i aktivnosti Unije u kojima Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje

Članak 1.: Opseg pristupa

Ujedinjena Kraljevina ima pristup sljedećim uslugama u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o trgovini i suradnji između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine, temeljnim aktima i svim drugim pravilima koja se odnose na provedbu relevantnih programa i aktivnosti Unije:

a)

usluge u okviru sustava nadzora i praćenja u svemiru (SST) kako su definirane u članku 54. Uredbe XXX (17) [Uredba o svemiru].

Do stupanja na snagu provedbenih akata kojima se utvrđuju uvjeti za tri javno dostupne usluge SST-a u trećoj zemlji, usluge SST-a iz članka 5.1. Odluke 541/2014/EU pružaju se Ujedinjenoj Kraljevini te javnim i privatnim vlasnicima i operatorima svemirskih letjelica koji djeluju u Ujedinjenoj Kraljevini ili iz nje u skladu s člankom 5.2. ove Odluke (ili bilo kojim zakonodavstvom koje ju zamjenjuje, s izmjenom ili bez nje).

Članak 2.: Trajanje pristupa

Ujedinjena Kraljevina ima pristup uslugama iz članka 1. tijekom njihova cijelog trajanja ili tijekom cijelog trajanja višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027., ovisno o tome što je kraće.

Članak 3.: Posebni uvjeti za pristup uslugama SST-a

Pristup Ujedinjene Kraljevine javno dostupnim uslugama SST-a iz članka 54. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) te uredbe odobrava se (18) u skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe XXX, na zahtjev i podložno uvjetima koji se primjenjuju na treće zemlje.

Pristup Ujedinjene Kraljevine uslugama SST-a iz članka 54. stavka 1. točke (d) temeljnog akta, ako je dostupan (19), podliježe uvjetima koji se primjenjuju na treće zemlje.

IZJAVA O DONOŠENJU ODLUKA O PRIMJERENOSTI U ODNOSU NA UJEDINJENU KRALJEVINU

Stranke primaju na znanje namjeru Europske komisije da brzo pokrene postupak za donošenje odluka o primjerenosti u odnosu na Ujedinjenu Kraljevinu u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka i Direktivom o izvršavanju zakonodavstva te njezinu namjeru da u tu svrhu blisko surađuje s drugim tijelima i institucijama uključenima u odgovarajući postupak donošenja odluka.


(1)  Za potrebe obveza iz ove Izjave, u odnosu na Europsku uniju, pod riječju „sudionice” podrazumijevaju se Europska unija, njezine države članice ili Europska unija i njezine države članice, ovisno o slučaju.

(2)  U tu svrhu diskriminacija znači da se u usporedivim situacijama postupa na različit način, a razlikovanje nije objektivno opravdano.

(3)  Istraživanje i razvoj kako je definirano u Priručniku Frascati OECD-a.

(4)  [umetnuti upućivanje na SL].

(5)  [umetnuti upućivanje na SL].

(6)  [umetnuti upućivanje na SL].

(7)  [umetnuti upućivanje na SL].

(8)  [umetnuti upućivanje na SL] (kako je izmijenjeno).

(9)  Upućivanja na „zemlje sudionice” treba dovršiti u skladu s terminologijom temeljnih akata pri donošenju.

(10)  SL L 97, 9.4.2008.

(11)  [SL L …].

(12)  [SL L …; COM(2020) 441].

(13)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL EU L 193, 30.7.2018., str. 1).

(14)  „Druge mjere” mogu uključivati nagrade, financijske instrumente, pružanje tehničkih/znanstvenih usluga od strane JRC-a, pretplate (OECD, Eureka, IPEEC, IEA, ...), sporazume o delegiranju, stručnjake (evaluatori, praćenje projekata).

(15)  Međunarodne organizacije smatraju se troškovima neintervencije samo ako su krajnji korisnici. To se ne primjenjuje ako je međunarodna organizacija koordinator projekta (raspodjela sredstava drugim koordinatorima).

(16)  Ta se definicija zamjenjuje definicijom iz zakonodavnog akta upućivanjem u bilješci na taj zakonodavni akt u konačnoj verziji protokola (fond EIC-a u programu Obzor 2020. posljednji je put definiran u Odluci Komisije C(2020) 4001 o izmjeni Odluke C(2019) 5323). Ako u vrijeme dovršetka protokola ne bude postojala definicija u vezi s Obzorom Europa, možda će biti potrebno izmijeniti definiciju.

(17)  Uredba XXX Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013, (EU) br. 377/2014 i Odluke 541/2014/EU, COM(2018) 447 final [SL L …].

(18)  Podložno konačnom uvjetu temeljnog akta, pod uvjetom da se obje stranke usuglase o uvjetu za pružanje usluge SST-a.

(19)  Podložno konačnom uvjetu temeljnog akta, pod uvjetom da se obje stranke usuglase o uvjetu za pružanje usluge SST-a.


30.4.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 149/2560


Obavijest o stupanju na snagu Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane, te Sporazuma između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka

Sporazum o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane, te Sporazum između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka (1), potpisani u Bruxellesu i Londonu 30. prosinca 2020., stupit će na snagu 1. svibnja 2021.


(1)  Vidjeti stranice 10 i 2540 ovoga Službenog lista.