(1)

Unija je ugovorna stranka Međunarodnog sporazuma o kakau iz 2010. („Sporazum”) na temelju Odluke Vijeća 2012/189/EU (1) i članica Međunarodne organizacije za kakao.

(2)

U skladu s člankom 7. Sporazuma Međunarodno vijeće za kakao obavlja ili organizira obavljanje svih dužnosti koje su potrebne radi provedbe Sporazuma. U skladu s člankom 12. Sporazuma odluke Međunarodnog vijeća za kakao u načelu se donose konsenzusom. Ako se konsenzus ne može postići, odluke se donose posebnim glasovanjem.

(3)

U skladu s člankom 10. Sporazuma članice Međunarodne organizacije za kakao imaju ukupno 2000 glasova u Međunarodnom vijeću za kakao. Svaka članica ima određeni broj glasova koji se svake godine prilagođava u skladu s kriterijima utvrđenima u tom članku.

(4)

U interesu je Unije sudjelovati u međunarodnom sporazumu o kakau s obzirom na važnost tog sektora za velik broj država članica i za poslovanje europskog sektora kakaa.

(5)

Tehnička radna skupina sastavljena od članica Međunarodne organizacije za kakao, među kojima su zemlje proizvođači i zemlje izvoznice, intenzivno je radila kako bi se predstavili konkretni prijedlozi za izmjenu Sporazuma. Članice Međunarodne organizacije za kakao bile su pozvane da podnesu prijedloge za pokretanje te tehničke analize, što je učinila i Unija. Međunarodno vijeće za kakao treba otvoriti pregovore za djelomičnu reviziju Sporazuma prije prestanka važenja Sporazuma, odnosno 30. rujna 2022., i to pod vodstvom Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD). Sva područja Sporazuma koja se namjeravaju revidirati trebaju biti predmet formalnih pregovora. Ti se pregovori trebaju zaključiti najkasnije 30. rujna 2022.

(6)

Sve izmjene dogovorene u okviru formalnih pregovora trebalo bi donijeti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 63. Sporazuma. U skladu s tim člankom Međunarodno vijeće za kakao može konsenzusom ili, ako se konsenzus ne može postići, posebnim glasovanjem ugovornim strankama Sporazuma preporučiti izmjenu Sporazuma. Ta izmjena stupa na snagu u skladu s člankom 63. stavkom 1. Sporazuma, kojim se zahtijeva obavijest o prihvatu od određenog postotka ugovornih stranaka Sporazuma. Unija bi kao članica Međunarodne organizacije za kakao i ugovorna stranka Sporazuma u skladu s njegovim člankom 4. trebala moći sudjelovati u pregovorima s ciljem izmjene Sporazuma.

(7)

Stoga je primjereno ovlastiti Komisiju za sudjelovanje u pregovorima o djelomičnoj reviziji Sporazuma,

(1)

Vijeće je slijedom zahtjeva Malte od 7. kolovoza 2020. Malti 25. rujna 2020. odobrilo financijsku pomoć u obliku zajma u maksimalnom iznosu od 243 632 000 EUR s maksimalnim prosječnim dospijećem od 15 godina, kako bi se dopunili nacionalni napori Malte u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe.

(2)

Malta je trebala koristiti zajam za financiranje programâ skraćenog radnog vremena, sličnih mjera i zdravstvenih mjera iz članka 3. Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1352 (2).

(3)

Izbijanje bolesti COVID-19 i dalje imobilizira velik dio radne snage u Malti. To je dovelo do iznenadnog i znatnog povećanja javnih rashoda u Malti u vezi s mjerom iz članka 3. točke (a) Provedbene odluke (EU) 2020/1352.

(4)

Izbijanje bolesti COVID-19 i izvanredne mjere koje je Malta 2020. i 2021. provela radi ograničavanja izbijanja te bolesti i njezinih socioekonomskih i zdravstvenih posljedica dramatično su utjecale na javne financije te na njih i dalje utječu. U Komisijinoj jesenskoj prognozi 2020. procijenjeno je da će Malta do kraja 2020. zabilježiti deficit opće države od 9,4 % i dug opće države od 55,2 % bruto domaćeg proizvoda (BDP). Predviđa se da će se u 2021. deficit opće države u Malti smanjiti na 6,3 % BDP-a, dok će se dug povećati na 60,0 % BDP-a. U Komisijinoj zimskoj privremenoj prognozi 2021. predviđeno je povećanje BDP-a Malte za 4,5 % u 2021.

(5)

Malta je 10. ožujka 2021. podnijela zahtjev za dodatnu financijsku pomoć Unije od 177 185 000 EUR kako bi nastavila dopunjavati svoje nacionalne napore poduzete 2020. i 2021. u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe. To se posebno odnosi na mjeru navedenu u uvodnoj izjavi 6.

(6)

„Malteškim Zakonom o poduzetništvu (poglavlje 463. zakonâ Malte)”/„L-Att dwar il-Korporazzjoni għall-Intrapriża ta’ Malta (Kap. 463 tal-Liġijiet ta’ Malta)” i „Obaviješću Vlade br. 389 od 13. travnja 2020.”/„Notifikazzjoni tal-Gvern Nru 389 tat-13 ta’ April 2020”, na koje se upućuje u članku 3. točki (a) Provedbene odluke (EU) 2020/1352, uveden je dodatak na plaću povezan s bolešću COVID-19 kojim su obuhvaćeni zaposlenici i samozaposlene osobe radi ublažavanja poremećaja prouzročenog izbijanjem bolesti COVID-19. U razdoblju od ožujka do lipnja 2020. zaposlenici u punom radnom vremenu koji su radili u sektorima najteže pogođenima krizom navedenima u Prilogu A na koji se upućuje u Obavijesti Vlade br. 389 imali su pravo na dodatak na plaću u iznosu od 800 EUR mjesečno. U manje pogođenim sektorima navedenima u Prilogu B na koji se upućuje u Obavijesti Vlade br. 389 zaposlenici u punom radnom vremenu imali su pravo primati 160 EUR mjesečno. Potpora je bila dostupna i zaposlenicima u nepunom radnom vremenu u manjem iznosu. U srpnju 2020. revidirani su popisi sektora uključenih u ta dva priloga. Sektorima koji su prethodno primali potporu u okviru programa, ali nisu uključeni u revidirani Prilog A ili revidirani Prilog B pružena je pomoć dodatkom na plaću u iznosu od 600 EUR za zaposlenike u punom radnom vremenu. Program s tim uvjetima produljen je do kraja 2020. Od siječnja 2021. iznos dodatka na plaću odgovara padu prodaje tijekom šest mjeseci u razdoblju od ožujka do listopada 2020. u odnosu na promet prijavljen tijekom šest mjeseci u razdoblju od ožujka do listopada 2019. Ako nema dostupne evidencije o PDV-u, dodatak na plaću isplaćuje se na temelju kriterija primjenjivih u 2020. Predviđeno je da program traje do kraja 2021. U drugoj polovini 2021. potpora će ostati na snazi za djelatnosti pružanja usluga smještaja i ugostiteljske djelatnosti u skladu s utvrđenim parametrima. Za ostale djelatnosti koje ispunjavaju uvjete za potporu potpora će se smanjiti na 66 % u trećem tromjesečju 2021. te će se dodatno smanjiti na 33 % u posljednjem tromjesečju godine. Program će ostati dostupan samo za ona poduzeća koja su već ispunjavala uvjete za potporu u okviru izvornog programa. Trenutačno program u praksi primjenjuje „Malta Enterprise”, a on će biti dodatno pojašnjen u predstojećoj Obavijesti Vlade. Prema novim pravilima programom će se obuhvatiti i zamjena zaposlenika (to jest zamjena zaposlenika koji su dobrovoljno raskinuli radni odnos nakon lipnja 2020.) ako se time ne premaši broj zaposlenika s kraja svibnja 2020. Tijela su zatražila samo dio iznosa javnih rashoda koji se odnosi na zaposlenike koji su neprekidno bili zaposleni, a isključen je dio za nove zaposlenike.

(7)

Malta ispunjava uvjete za podnošenje zahtjeva za financijsku pomoć utvrđene u članku 3. Uredbe (EU) 2020/672. Malta je Komisiji dostavila odgovarajuće dokaze o povećanju stvarnih i planiranih javnih rashoda za 427 961 805 EUR od 1. veljače 2020. zbog nacionalnih mjera poduzetih za rješavanje socioekonomskih posljedica izbijanja bolesti COVID-19. To je iznenadno i znatno povećanje jer se izravno odnosi na proširenje postojeće nacionalne mjere za očuvanje radnih mjesta slične skraćenom radnom vremenu koja obuhvaća znatan udio poduzetnika i radne snage u Malti. Malta je vlastitim sredstvima financirala 7 144 805 EUR povećanog iznosa javnih rashoda.

(8)

Komisija se u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2020/672 savjetovala s Maltom i provjerila je odnosi li se iznenadno i znatno povećanje stvarnih i planiranih rashoda izravno na mjeru sličnu skraćenom radnom vremenu, kako je navedeno u zahtjevu Malte od 10. ožujka 2021.

(9)

Stoga bi trebalo pružiti financijsku pomoć kako bi se Malti pomoglo u rješavanju socioekonomskih posljedica ozbiljnih gospodarskih poremećaja uzrokovanih izbijanjem bolesti COVID-19. Komisija bi trebala donijeti odluke o dospijećima, iznosu obrokâ i tranši te o njihovoj isplati u bliskoj suradnji s nacionalnim tijelima.

(10)

Malta i Komisija trebale bi ovu Odluku uzeti u obzir u sporazumu o zajmu iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/672.

(11)

Ovom Odlukom ne bi se trebao dovoditi u pitanje ishod postupaka u vezi s narušavanjem funkcioniranja unutarnjeg tržišta, osobito na temelju članaka 107. i 108. Ugovora. Ona nema prednost pred zahtjevom iz članka 108. Ugovora da države članice obavijeste Komisiju o slučajevima potencijalne državne potpore.

(12)

Malta bi trebala redovito obavješćivati Komisiju o izvršenju planiranih javnih rashoda kako bi Komisija mogla procijeniti u kojoj je mjeri Malta te rashode izvršila.

(13)

Odluka o dodjeli financijske pomoći donesena je uzevši u obzir postojeće i očekivane potrebe Malte, kao i zahtjeve za financijsku pomoć na temelju Uredbe (EU) 2020/672 koje su već podnijele ili ih planiraju podnijeti druge države članice, primjenjujući pritom načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti,

1.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

2.

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

3.

članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

(1)

Vijeće je slijedom zahtjeva Latvije od 7. kolovoza 2020. Latviji 25. rujna 2020. odobrilo financijsku pomoć u obliku zajma u maksimalnom iznosu od 192 700 000 EUR s maksimalnim prosječnim dospijećem od 15 godina, kako bi se dopunili nacionalni napori Latvije u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe.

(2)

Latvija je trebala koristiti zajam za financiranje programâ skraćenog radnog vremena, sličnih mjera i zdravstvenih mjera kako je navedeno u članku 3. Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1351 (2).

(3)

Izbijanje bolesti COVID-19 i dalje imobilizira velik dio radne snage u Latviji. To je dovelo do iznenadnog i znatnog povećanja javnih rashoda u Latviji u vezi s novim mjerama, odnosno u vezi naknadama za bolovanje roditelja i skrbnika te u vezi s dodacima za liječnike i zaposlenike u zdravstvu koji se suočavaju s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 i u vezi s mjerama iz članka 3. točaka (a), (c), (d), (f) i (g) Provedbene odluke (EU) 2020/1351.

(4)

Izbijanje bolesti COVID-19 i izvanredne mjere koje je Latvija 2020. i 2021. provela radi ograničavanja izbijanja te bolesti i njezinih socioekonomskih i zdravstvenih posljedica dramatično su utjecale na javne financije te na njih i dalje utječu. U Komisijinoj jesenskoj prognozi 2020. procijenjeno je da će Latvija do kraja 2020. zabilježiti deficit opće države od 7,4 % i dug opće države od 47,5 % bruto domaćeg proizvoda (BDP). Predviđa se da će se u 2021. deficit opće države u Latviji smanjiti na 3,5 % BDP-a, a dug opće države na 45,9 % BDP-a. U Komisijinoj zimskoj privremenoj prognozi 2021. predviđeno je povećanje realnog BDP-a Latvije za 3,5 % u 2021.

(5)

Latvija je 11. ožujka 2021. podnijela zahtjev za dodatnu financijsku pomoć Unije od 112 500 000 EUR kako bi nastavila dopunjavati svoje nacionalne napore poduzete 2020. i 2021. u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe. To se posebno odnosi na mjere navedene u uvodnim izjavama od 6. do 8.

(6)

„Uredbom Kabineta br. 709 ‚Propisi o naknadi za razdoblje mirovanja za porezne obveznike za nastavak njihove djelatnosti u okolnostima krize uzrokovane bolešću COVID-19’”(donesenom 24. studenoga 2020. (3) i izmijenjenom 12. siječnja 2021. (4)) produljen je i izmijenjen program naknada za razdoblje mirovanja za radnike, kako je naveden u članku 3. točki (a) Provedbene odluke (EU) 2020/1351. Taj se program primjenjuje na trgovačka društva, samozaposlene osobe i platitelje naknade za licenciju čiji se prihod od gospodarske djelatnosti u prosjeku smanjio za najmanje 20 % u odnosu na razdoblje od kolovoza do listopada 2020. U okviru programa isplaćuje se naknada zaposlenicima koji su na privremenom dopustu ili samozaposlenim osobama u iznosu od 50 % ili 70 % njihovih plaća ili dohotka, ovisno o poreznom režimu u okviru kojeg rade odnosno obavljaju djelatnost. Minimalna razina potpore utvrđena je u visini od 500 EUR, a maksimalna u visini od 1 000 EUR po zaposleniku po kalendarskom mjesecu. S programom naknada za razdoblje mirovanja za radnike povezan je program dodatka radnicima za djecu, kako je naveden u članku 3. točki (c) Provedbene odluke (EU) 2020/1351.

Dodatkom od 50 EUR mjesečno po djetetu pruža se dodatna potpora radnicima u mirovanju koji imaju pravo na poreznu olakšicu na osobni dohodak za uzdržavane osobe. Mjera potpore produljena je „Odlukom Kabineta br. 706 od 1. prosinca 2020. ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna’ ‚Sredstva za nepredviđene događaje’ ”  (5) i „Odlukom Kabineta br. 15 od 11. siječnja 2021. ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna’ ‚Sredstva za nepredviđene događaje’ ”  (6). Mjera se može smatrati mjerom koja je slična programima skraćenog radnog vremena, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2020/672, jer se njome zaposlenicima i samozaposlenim osobama pruža dohodovna potpora.

(7)

Programom subvencioniranja plaća pruža se potpora poslodavcima koji su suočeni sa smanjenjem prihoda od bilo koje gospodarske djelatnosti za najmanje 20 %. Financijska pomoć u okviru programa pokriva 50 % prosječne mjesečne bruto plaće, ali ne više od 500 EUR po kalendarskom mjesecu. Poslodavci korisnici obvezni su zadržati radna mjesta radnika za koje primaju potporu i nadoknaditi razliku između subvencije za plaće i pune redovne plaće. Program je uspostavljen „Uredbom Kabineta br. 675 ‚Propisi o pružanju pomoći poreznim obveznicima za nastavak njihove djelatnosti u okolnostima krize uzrokovane bolešću COVID-19’” (donesenom 10. studenoga 2020. (7) i izmijenjenom 12. siječnja 2021. (8)) i „Odlukom Kabineta br. 128 od 26. veljače 2021. ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna’‚Sredstva za nepredviđene događaje’” (9). Mjerom se produljuje program subvencioniranja plaća u turizmu i izvoznim industrijama, kako je navedeno u članku 3. točki (d) Provedbene odluke (EU) 2020/1351, te se on proširuje na sve poslodavce koji ispunjavaju uvjete.

(8)

Naknadama za bolovanje roditelja i skrbnika pruža se potpora zaposlenicima koji ne mogu raditi na daljinu i koji se moraju brinuti o djeci mlađoj od 10 godina ili o osobama s invaliditetom kada su škole i centri za dnevnu skrb zatvoreni zbog izbijanja bolesti COVID-19. Mjera se može smatrati mjerom koja je slična programima skraćenog radnog vremena, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2020/672, jer se njome pruža dohodovna potpora roditeljima i skrbnicima i pomaže u očuvanju radnih mjesta tako što se sprečava da roditelji i skrbnici koji se moraju brinuti o djeci ili o osobama s invaliditetom dok su škole i centri za dnevnu skrb zatvoreni moraju raskinuti radni odnos. Naknade za bolovanje predviđene su u „Izmjeni ‚Zakona o osiguranju za slučaj rodiljnog dopusta i bolesti’ od 26. studenoga 2020.” (10) i „Odluci Kabineta br. 707 od 1. prosinca 2020. ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna’‚Sredstva za nepredviđene događaje’” (11) i „Odluci Kabineta br. 13 od 11. siječnja 2021. ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna’‚Sredstva za nepredviđene događaje’” (12).

(9)

Latvija je isto tako produljila i uvela niz zdravstvenih mjera za suzbijanje krize uzrokovane bolešću COVID-19. To se posebno odnosi na mjere navedene u uvodnim izjavama od 10. do 12.

(10)

Produljenje naknada za bolovanje povezano s bolešću COVID-19, kako su navedene u članku 3. točki (g) Provedbene odluke (EU) 2020/1351, do 30. lipnja 2021. utvrđeno je „Izmjenama ‚Zakona o osiguranju za slučaj rodiljnog dopusta i bolesti’ od 12. studenoga 2020.” (13). Mjerom se osiguravaju naknade za bolovanje koje plaća država za osobe koje su morale biti odsutne s posla zbog obveze samoizolacije ili karantene, dok obično dio naknade za bolovanje plaća poslodavac.

(11)

Dodatna potpora pruža se za rashode povezane sa zdravljem namijenjene za osobnu zaštitnu opremu, kako su navedeni u članku 3. točki (f) Provedbene odluke (EU) 2020/1351. Rashodi su izvršeni već 2020., uključujući one utvrđene „Uredbom Kabineta br. 380 od 9. lipnja 2020. ‚Propisi o sredstvima za osiguravanje epidemiološke sigurnosti potrebnima za ustanove uvrštene na popis prioritetnih ustanova i potreba’” (14).

(12)

Dodaci za liječnike i zaposlenike u zdravstvu koji se suočavaju s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 u iznosu od 20 % do 100 % mjesečne plaće za rad obavljen u uvjetima povećanog rizika i povećanog radnog opterećenja, kako su predviđeni u „Odluci Kabineta br. 136 od 27. ožujka 2020. i Odluci Kabineta br. 656 od 6. studenoga 2020. ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna’‚Sredstva za nepredviđene događaje’” (15), „Odluci Kabineta br. 743 od 8. prosinca 2020. ‚Izmjene Odluke Kabineta br. 655 od 6. studenoga 2020. ‚O proglašenju izvanrednog stanja’’” (16) i „Odluci Kabineta br. 37 od 21. siječnja 2021. ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna’‚Sredstva za nepredviđene događaje’” (17). Ti se dodaci isplaćuju dodatno uz maksimalni dodatak utvrđen u „Zakonu o primicima od rada za dužnosnike i zaposlenike državnih i vladinih tijela”. Mjerom se podupiru radna mjesta osiguravanjem zdravstvene sigurnosti zaposlenika i kontinuiteta ključnih javnih usluga.

(13)

Latvija ispunjava uvjete za podnošenje zahtjeva za financijsku pomoć utvrđene u članku 3. Uredbe (EU) 2020/672. Latvija je Komisiji dostavila odgovarajuće dokaze o povećanju stvarnih i planiranih javnih rashoda za 405 297 901 EUR od 1. veljače 2020. zbog nacionalnih mjera poduzetih za rješavanje socioekonomskih posljedica izbijanja bolesti COVID-19. To je iznenadno i znatno povećanje jer se odnosi i na nove mjere i na proširenje postojećih mjera koje se izravno odnose na programe skraćenog radnog vremena i slične mjere koje obuhvaćaju znatan udio poduzetnika i radne snage u Latviji. Latvija vlastitim sredstvima namjerava financirati 100 097 901 EUR povećanog iznosa javnih rashoda.

(14)

Komisija se u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2020/672 savjetovala s Latvijom i provjerila je odnosi li se iznenadno i znatno povećanje stvarnih i planiranih javnih rashoda izravno na programe skraćenog radnog vremena i slične mjere te na primjenu odgovarajućih zdravstvenih mjera povezanih s izbijanjem bolesti COVID-19, kako je navedeno u zahtjevu Latvije od 11. ožujka 2021.

(15)

Na zdravstvene mjere, kako su navedene u zahtjevu Latvije od 11. ožujka 2021. i u uvodnim izjavama od 10. do 12., odnosi se iznos od 22 304 365 EUR.

(16)

Stoga bi trebalo pružiti financijsku pomoć kako bi se Latviji pomoglo u rješavanju socioekonomskih posljedica ozbiljnih gospodarskih poremećaja uzrokovanih izbijanjem bolesti COVID-19. Komisija bi trebala donijeti odluke o dospijećima, iznosu obrokâ i tranši te o njihovoj isplati u bliskoj suradnji s nacionalnim tijelima.

(17)

Latvija i Komisija trebale bi ovu Odluku uzeti u obzir u sporazumu o zajmu iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/672.

(18)

Ovom Odlukom ne bi se trebao dovoditi u pitanje ishod postupaka u vezi s narušavanjem funkcioniranja unutarnjeg tržišta, osobito na temelju članaka 107. i 108. Ugovora. Ona nema prednost pred zahtjevom iz članka 108. Ugovora da države članice obavijeste Komisiju o slučajevima potencijalne državne potpore.

(19)

Latvija bi trebala redovito obavješćivati Komisiju o izvršenju planiranih javnih rashoda kako bi Komisija mogla procijeniti u kojoj je mjeri Latvija te rashode izvršila.

(20)

Odluka o dodjeli financijske pomoći donesena je uzevši u obzir postojeće i očekivane potrebe Latvije, kao i zahtjeve za financijsku pomoć na temelju Uredbe (EU) 2020/672 koje su već podnijele ili ih planiraju podnijeti druge države članice, primjenjujući pritom načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti,

1.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

2.

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

3.

članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

(1)

Vijeće je slijedom zahtjeva Litve od 7. kolovoza 2020. Litvi 25. rujna 2020. odobrilo financijsku pomoć u obliku zajma u maksimalnom iznosu od 602 310 000 EUR s maksimalnim prosječnim dospijećem od 15 godina, kako bi se dopunili nacionalni napori Litve u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe.

(2)

Litva je trebala koristiti zajam za financiranje programâ skraćenog radnog vremena i sličnih mjera iz članka 3. Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1350 (2).

(3)

Izbijanje bolesti COVID-19 i dalje imobilizira velik dio radne snage u Litvi. To je dovelo do iznenadnog i znatnog povećanja javnih rashoda u Litvi povezanih s mjerama iz članka 3. točaka (a) i (b) Provedbene odluke (EU) 2020/1350.

(4)

Izbijanje bolesti COVID-19 i izvanredne mjere koje je Litva 2020. i 2021. provela radi ograničavanja izbijanja te bolesti i njezinih socioekonomskih i zdravstvenih posljedica dramatično su utjecale na javne financije te na njih i dalje utječu. U Komisijinoj jesenskoj prognozi 2020. procijenjeno je da će Litva do kraja 2020. zabilježiti deficit opće države od 8,4 % i dug opće države od 47,2 % bruto domaćeg proizvoda (BDP). Predviđa se da će 2021. deficit opće države u Litvi iznositi 6,0 % BDP-a, a dug opće države 50,7 % BDP-a. U Komisijinoj zimskoj privremenoj prognozi 2021. predviđeno je povećanje BDP-a Litve za 2,2 % u 2021.

(5)

Litva je 11. ožujka 2021. podnijela zahtjev za dodatnu financijsku pomoć Unije od 354 950 000 EUR kako bi nastavila dopunjavati svoje nacionalne napore poduzete 2020. i 2021. u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe. To se posebno odnosi na mjere navedene u uvodnim izjavama od 6. do 8.

(6)

U „Zakonu o zapošljavanju br. XII-2470” od 21. lipnja 2016., kako je izmijenjen 2020. (3), kako je naveden u članku 3. točki (a) Provedbene odluke (EU) 2020/1350, Litva je uvela program isplate subvencija poslodavcima kako bi se pokrile procijenjene plaće za svaku zaposlenu osobu koja se suočava s razdobljem bez posla kao potporu tijekom karantene i izvanrednog stanja. Prije 1. siječnja 2021. poslodavac je mogao odabrati između subvencija kojima se pokriva 70 % plaće, do najvišeg iznosa od 1,5 puta više od minimalne plaće, ili 90 % plaće (100 % u slučaju zaposlenika u dobi od 60 i više godina), do najvišeg iznosa minimalne plaće. Od 1. siječnja 2021. poslodavac može primati subvencije kojima se pokriva 100 % plaće, do najvišeg iznosa od 1,5 puta više od minimalne plaće. Poslodavci koji su sudjelovali u programu moraju zadržati najmanje 50 % svojih zaposlenika najmanje tri mjeseca nakon završetka isplate subvencije.

(7)

U skladu sa „Zakonom o zapošljavanju br. XII-2470” od 21. lipnja 2016., kako je izmijenjen 2020., kako je naveden u članku 3. točki (a) Provedbene odluke (EU) 2020/1350, subvencije su se isplaćivale i za zaposlenike koji se vraćaju na posao nakon razdoblja bez posla (4) tijekom razdoblja do šest mjeseci nakon njihova povratka na posao. Podložno gornjoj granici minimalne plaće ili dvostrukom iznosu minimalne plaće, ovisno o gospodarskoj djelatnosti koju obavlja poslodavac, iznos subvencija isplaćenih u prvom i drugom mjesecu nakon povratka na posao može biti do 100 % plaće zaposlenika, u trećem i četvrtom mjesecu može biti do 50 %, a u petom i šestom mjesecu može biti do 30 %. Te se subvencije mogu smatrati mjerom koja je slična programima skraćenog radnog vremena, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2020/672, jer im je cilj bio pružiti dohodovnu potporu zaposlenicima i pomoći im u zadržavanju postojećih radnih odnosa.

(8)

Tijela su uvela i naknade za samozaposlene osobe, uključujući samozaposlene osobe koje se bave poljoprivrednom djelatnošću s poljoprivrednim gospodarstvom ili farmom ne manjom od četiri jedinice ekonomske veličine, kako su navedene u članku 3. točki (b) Provedbene odluke (EU) 2020/1350. Ta je mjera izmijenjena 2020. (5). U 2020. ta je naknada iznosila 257 EUR i isplaćivala se tijekom razdoblja karantene i izvanrednog stanja te iduća dva mjeseca. U 2021. naknada iznosi 260 EUR i isplaćuje se tijekom razdoblja karantene i izvanrednog stanja te još jedan mjesec poslije. Naknade za samozaposlene osobe mogu se smatrati mjerom koja je slična programima skraćenog radnog vremena, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2020/672, jer im je cilj zaštititi samozaposlene osobe ili slične kategorije radnika od smanjenja ili gubitka prihoda.

(9)

Litva ispunjava uvjete za podnošenje zahtjeva za financijsku pomoć utvrđene u članku 3. Uredbe (EU) 2020/672. Litva je Komisiji dostavila odgovarajuće dokaze o povećanju stvarnih i planiranih javnih rashoda za 1 101 607 198 EUR od 1. veljače 2020. zbog nacionalnih mjera poduzetih za rješavanje socioekonomskih posljedica izbijanja bolesti COVID-19. To je iznenadno i znatno povećanje jer se odnosi na proširenje postojećih nacionalnih mjera koje se izravno odnose na programe skraćenog radnog vremena i slične mjere koje obuhvaćaju znatan udio poduzetnika i radne snage u Litvi. Litva je sredstvima Unije financirala 144 347 198 EUR povećanog iznosa rashoda.

(10)

Komisija se u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2020/672 savjetovala s Litvom i provjerila je odnosi li se iznenadno i znatno povećanje stvarnih i planiranih rashoda izravno na programe skraćenog radnog vremena i slične mjere, kako je navedeno u zahtjevu Litve od 11. ožujka 2021.

(11)

Stoga bi trebalo pružiti financijsku pomoć kako bi se Litvi pomoglo u rješavanju socioekonomskih posljedica ozbiljnih gospodarskih poremećaja uzrokovanih izbijanjem bolesti COVID-19. Komisija bi trebala donijeti odluke o dospijećima, iznosu obrokâ i tranši te o njihovoj isplati u bliskoj suradnji s nacionalnim tijelima.

(12)

Litva i Komisija trebale bi ovu Odluku uzeti u obzir u sporazumu o zajmu iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/672.

(13)

Ovom Odlukom ne bi se trebao dovoditi u pitanje ishod postupaka u vezi s narušavanjem funkcioniranja unutarnjeg tržišta, osobito na temelju članaka 107. i 108. Ugovora. Ona nema prednost pred zahtjevom iz članka 108. Ugovora da države članice obavijeste Komisiju o slučajevima potencijalne državne potpore.

(14)

Litva bi trebala redovito obavješćivati Komisiju o izvršenju planiranih javnih rashoda kako bi Komisija mogla procijeniti u kojoj je mjeri Litva te rashode izvršila.

(15)

Odluka o dodjeli financijske pomoći donesena je uzevši u obzir postojeće i očekivane potrebe Litve, kao i zahtjeve za financijsku pomoć na temelju Uredbe (EU) 2020/672 koje su već podnijele ili ih planiraju podnijeti druge države članice, primjenjujući pritom načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti,

1.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

2.

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

3.

članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

(1)

Na zahtjev Grčke od 6. kolovoza 2020., Vijeće je 25. rujna 2020. Grčkoj odobrilo financijsku pomoć u obliku zajma u maksimalnom iznosu od 2 728 000 000 EUR s maksimalnim prosječnim dospijećem od 15 godina, kako bi se dopunili nacionalni napori Grčke u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe.

(2)

Grčka je trebala koristiti zajam za financiranje programâ skraćenog radnog vremena i sličnih mjeraiz članka 3. Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1346 (2).

(3)

Izbijanje bolesti COVID-19 i dalje imobilizira velik dio radne snage u Grčkoj. To je dovelo do iznenadnog i znatnog povećanja javnih rashoda u Grčkoj u vezi s mjerama iz članka 3. točaka (a) i (b) Provedbene odluke (EU) 2020/1346.

(4)

Izbijanje bolesti COVID-19 i izvanredne mjere koje je Grčka 2020. i 2021. uvela radi ograničavanja izbijanja te bolesti i njezinih socioekonomskih i zdravstvenih posljedica snažno su utjecale i dalje utječu na javne financije. U Komisijinoj jesenskoj prognozi 2020. procijenjeno je da će Grčka do kraja 2020. zabilježiti deficit opće države od 6,9 % i dug opće države od 207,1 % bruto domaćeg proizvoda (BDP). Predviđa se da će se u 2021. deficit opće države u Grčkoj smanjiti na 6,3 %, a dug opće države na 200,7 % BDP-a. U Komisijinoj zimskoj privremenoj prognozi 2021. predviđeno je povećanje BDP-a Grčke za 3,5 % u 2021.

(5)

Grčka je 9. ožujka 2021. podnijela zahtjev za dodatnu financijsku pomoć Unije od 2 537 000 000 EUR kako bi nastavila dopunjavati svoje nacionalne napore poduzete 2020. i 2021. u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike. To se posebno odnosi na mjere navedene u uvodnim izjavama 6. i 7.

(6)

Konkretnije, zahtjev Grčke odnosi se na „Pravni akt od 14. ožujka 2020.” (3), kako je naveden u članku 3. stavku (a) Provedbene odluke (EU) 2020/1346, kojim je uvedena posebna naknada za zaposlenike u privatnom sektoru čiji su ugovori o radu obustavljeni. Cilj je te mjere zaštititi radna mjesta u trgovačkim društvima koja prestanu poslovati na temelju javnog naloga ili pripadaju gospodarskim sektorima koji su teško pogođeni izbijanjem bolesti COVID-19 te se odnosi na pružanje posebne mjesečne naknade u iznosu od 534 EUR zaposlenicima čiji su ugovori o radu obustavljeni. Preduvjet za korištenje programa jest da poslodavac zadrži isti broj zaposlenika (što znači te iste zaposlenike) u razdoblju koje je jednako razdoblju na koje je ugovor o radu bio obustavljen. Mjera je produljena do 31. ožujka 2021. za redovne radnike i do 31. listopada 2021. za sezonske radnike. Daljnja produljenja u nadolazećim mjesecima moći će se odnositi na sve manji broj prihvatljivih gospodarskih sektora.

(7)

Tijela su usto uvela državno financiranje pokrića socijalnog osiguranja zaposlenika koji primaju posebnu naknadu iz uvodne izjave 6., kako je navedeno u članku 3. stavku (b) Provedbene odluke (EU) 2020/1346. Preduvjet za korištenje programa jest da poslodavac zadrži isti broj zaposlenika (što znači te iste zaposlenike) u razdoblju koje je jednako razdoblju na koje je ugovor o radu bio obustavljen.

(8)

Grčka ispunjava uvjete za podnošenje zahtjeva za financijsku pomoć utvrđene u članku 3. Uredbe (EU) 2020/672. Grčka je Komisiji dostavila odgovarajuće dokaze o povećanju stvarnih i planiranih javnih rashoda za 6 071 899 097 EUR od 1. veljače 2020. zbog nacionalnih mjera poduzetih za rješavanje socioekonomskih posljedica izbijanja bolesti COVID-19. To je iznenadno i znatno povećanje jer se odnosi na proširenje postojećih nacionalnih mjera koje su izravno povezane s programima skraćenog radnog vremena i sličnim mjerama koje obuhvaćaju znatan udio poduzeća i radne snage u Grčkoj. Grčka vlastitim sredstvima namjerava financirati 806 899 097 EUR povećanog iznosa javnih rashoda.

(9)

Komisija se u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2020/672 savjetovala s Grčkom i provjerila je odnosi li se iznenadno i znatno povećanje stvarnih i planiranih javnih rashoda izravno na programe skraćenog radnog vremena i slične mjere navedene u zahtjevu Grčke od 9. ožujka 2021.

(10)

Stoga bi trebalo pružiti financijsku pomoć kako bi se Grčkoj pomoglo u rješavanju socioekonomskih posljedica ozbiljnih gospodarskih poremećaja uzrokovanih izbijanjem bolesti COVID-19. Komisija bi trebala donijeti odluke o dospijećima, iznosu obrokâ i tranši te o njihovoj isplati u bliskoj suradnji s nacionalnim tijelima.

(11)

Grčka i Komisija trebale bi ovu Odluku uzeti u obzir u sporazumu o zajmu iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/672.

(12)

Ovom Odlukom ne bi se trebao dovoditi u pitanje ishod postupaka u vezi s narušavanjem funkcioniranja unutarnjeg tržišta, osobito na temelju članaka 107. i 108. Ugovora. Ona nema prednost pred zahtjevom iz članka 108. Ugovora da države članice obavijeste Komisiju o slučajevima potencijalne državne potpore.

(13)

Grčka bi trebala redovito obavješćivati Komisiju o izvršenju planiranih javnih rashoda kako bi Komisija mogla procijeniti u kojoj je mjeri Grčka te rashode izvršila.

(14)

Odluka o dodjeli financijske pomoći donesena je uzevši u obzir postojeće i očekivane potrebe Grčke, kao i zahtjeve za financijsku pomoć na temelju Uredbe (EU) 2020/672 koje su već podnijele ili ih planiraju podnijeti druge države članice, primjenjujući pritom načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti,

1.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

2.

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

(1)

Na zahtjev Cipra od 6. kolovoza 2020., Vijeće je 25. rujna 2020. Cipru odobrilo financijsku pomoć u obliku zajma u maksimalnom iznosu od 479 070 000 EUR s maksimalnim prosječnim dospijećem od 15 godina, kako bi se dopunili nacionalni napori Cipra u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe.

(2)

Cipar je trebao koristiti zajam za financiranje programâ skraćenog radnog vremena i sličnih mjera te zdravstvenih mjera navedenih u članku 273. Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1344 (2).

(3)

Izbijanje bolesti COVID-19 i dalje imobilizira velik dio radne snage u Cipru. To je dovelo do iznenadnog i znatnog povećanja javnih rashoda u Cipru u vezi s mjerama iz članka 3. točaka od (a) do (e), točke (g) i točke (h) Provedbene odluke (EU) 2020/1344.

(4)

Izbijanje bolesti COVID-19 i izvanredne mjere koje je Cipar 2020. i 2021. uveo radi ograničavanja izbijanja te bolesti i njezinih socioekonomskih i zdravstvenih posljedica snažno su utjecale i dalje utječu na javne financije. U Komisijinoj jesenskoj prognozi 2020. procijenjeno je da će Cipar do kraja 2020. zabilježiti deficit opće države od 6,1 % i dug opće države od 112,6 % bruto domaćeg proizvoda (BDP). Predviđa se da će se u 2021. deficit opće države Cipra smanjiti na 2,3 %, a dug opće države na 108,2 % BDP-a. U Komisijinoj zimskoj privremenoj prognozi 2021. predviđeno je povećanje BDP-a Cipra za 3,2 % u 2021.

(5)

Cipar je 10. ožujka 2021. podnio zahtjev za dodatnu financijsku pomoć Unije od 124 700 000 EUR kako bi nastavio dopunjavati svoje nacionalne napore poduzete 2020. i 2021. u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe. To se posebno odnosi na mjere navedene u uvodnim izjavama od 6. do 13.

(6)

„Zakon 27(I)/2020” (3), „Zakon 49(I)/2020” (4), „Zakon 140(I)/2020” (5) i Zakon 36(I)/2021 (6) bili su temelj za uvođenje niza mjesečnih regulatornih administrativnih akata (7) u kojima se utvrđuju mjere za ublažavanje učinka izbijanja bolesti COVID-19. Na temelju tih zakona tijela su uvela poseban program dopusta, kako je navedeno u članku 3. točki (a) Provedbene odluke (EU) 2020/1344, kojim se predviđa naknada plaće roditeljima zaposlenima u privatnom sektoru koji imaju djecu do 15 godina starosti ili djecu s invaliditetom bilo koje dobi. Taj posebni program dopusta može se smatrati mjerom koja je slična programima skraćenog radnog vremena, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2020/672, s obzirom na to da se njime zaposlenicima pruža dohodovna potpora i pomaže u očuvanju radnih mjesta jer roditelji, koji se moraju brinuti o djeci dok su škole zatvorene, ne moraju raskinuti radni odnos. Mjera je prvotno bila na snazi za razdoblje od veljače 2020. do lipnja 2020., a zatim je produljena na razdoblje od siječnja 2021. do lipnja 2021.

(7)

Osim toga, „Zakon 27(I)/2020”, „Zakon 49(I)/2020”, „Zakon 140(I)/2020” i „Zakon 36(I)/2021” te niz mjesečnih regulatornih administrativnih akata (8) bili su temelj za „program potpore trgovačkim društvima koja su morala potpuno obustaviti poslovanje”, kako je naveden u članku 3. točki (b) Provedbene odluke (EU) 2020/1344. Ti programom predviđa se naknada plaća za 97 % zaposlenika onih poduzeća koja su prisiljena obustaviti poslovanje, pod uvjetom zadržavanja radnih mjesta. Naknada pokriva 60 % zaposlenikove plaće ili 60 % jedinica zaposlenikova socijalnog osiguranja iz 2018. (iz 2019. za razdoblje od srpnja 2020. do kolovoza 2020.), ovisno o tome koji je iznos veći. Naknada je u rasponu od najviše 1 214 EUR do najmanje 360 EUR mjesečno. Mjera je prvotno bila na snazi za razdoblje od ožujka 2020. do kolovoza 2020., a zatim je produljena na razdoblje od rujna 2020. do lipnja 2021.

(8)

Nadalje, „Zakon 27(I)/2020”, „Zakon 49(I)/2020”, „Zakon 140(I)/2020” i „Zakon 36(I)/2021” te niz mjesečnih regulatornih administrativnih akata (9) bili su temelj za „program potpore trgovačkim društvima zbog djelomične obustave poslovanja”, kako je naveden u članku 3. točki (b) Provedbene odluke (EU) 2020/1344. Tim programom predviđa se naknada plaća zaposlenicima onih poduzeća koja su suočena s padom prometa zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, pod uvjetom zadržavanja radnih mjesta. Naknada pokriva 60 % zaposlenikove plaće ili 60 % jedinica zaposlenikova socijalnog osiguranja iz 2018., ovisno o tome koji je iznos veći. Naknada je u rasponu od najviše 1 214 EUR do najmanje 360 EUR mjesečno. Mjera je prvotno bila na snazi za razdoblje od ožujka 2020. do lipnja 2020., a zatim je produljena na razdoblje od siječnja 2021. do lipnja 2021.

(9)

„Zakon 27(I)/2020”, „Zakon 49(I)/2020”, „Zakon 140(I)/2020” i „Zakon 36(I)/2021” te niz mjesečnih regulatornih administrativnih akata (10) bili su temelj za „posebni program za samozaposlene osobe”, kako je naveden u članku 3. točki (c) Provedbene odluke (EU) 2020/1344. Tim programom predviđa se naknada samozaposlenim osobama koje prema uredbi ministra zdravstva ili odluci Vijeća ministara ne mogu obavljati nikakvu djelatnost. Mjera je prvotno bila na snazi za razdoblje od ožujka 2020. do lipnja 2020., a zatim je produljena na razdoblje od srpnja 2020. do lipnja 2021.

(10)

„Zakon 27(I)/2020”, „Zakon 49(I)/2020”, „Zakon 140(I)/2020” i „Zakon 36(I)/2021” te niz mjesečnih regulatornih administrativnih akata (11) bili su temelj za „posebni program za hotelske jedinice i turistički smještaj”, kako je naveden u članku 3. točki (d) Provedbene odluke (EU) 2020/1344. Tim programom predviđa se naknada plaće zaposlenicima u hotelskoj industriji i drugim poduzećima koja pružaju turistički smještaj, a čiji je poslodavac u potpunosti obustavio poslovanje ili je zabilježio pad prometa za više od 40 %. Uvjet za sudjelovanje u programu jest zadržavanje radnih mjesta. Mjera je prvotno bila na snazi za razdoblje od lipnja 2020. do listopada 2020., a zatim je produljena na razdoblje od studenoga 2020. do lipnja 2021.

(11)

„Zakon 27(I)/2020”, „Zakon 49(I)/2020”, „Zakon 140(I)/2020” i „Zakon 36(I)/2021” te niz mjesečnih regulatornih administrativnih akata (12) bili su temelj za „posebni program za potporu poduzećima u turističkoj industriji ili na koja utječe turizam ili koja su povezana s poduzećima koja podliježu obveznoj potpunoj obustavi”, kako je naveden u članku 3. točki (e) Provedbene odluke (EU) 2020/1344. Tim programom predviđa se naknada plaća zaposlenicima u hotelskoj industriji i drugim poduzećima koja pružaju turistički smještaj, a koja su u potpunosti obustavila poslovanje ili su zabilježila pad prometa za više od 40 %, u odnosu na 55 % iz izvornog programa, pod uvjetom zadržavanja radnih mjesta. Mjera je prvotno bila na snazi za razdoblje od lipnja 2020. do kolovoza 2020. te je produljena i izmijenjena kako bi se obuhvatilo razdoblje od rujna 2020. do lipnja 2021.

(12)

Nadalje, „programom subvencioniranja” utvrđenim „Dodatnim proračunom u skladu s Privremenim okvirom za mjere državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnom izbijanju bolesti COVID-19”, kako je naveden u članku 3. točki (g) Provedbene odluke (EU) 2020/1344, uvedene su subvencije za vrlo mala i mala poduzeća te samozaposlene osobe koje zapošljavaju do 50 zaposlenika. Zatražen je samo dio rashoda koji se odnosi na potporu samozaposlenim osobama i trgovačkim društvima s jednim članom. Tim se subvencijama dodjeljuje jednokratan iznos bespovratnih sredstava za potporu operativnim troškovima malih poduzeća i samozaposlenih osoba. Iznosi jednokratnih bespovratnih sredstava preispitani su za različite kategorije poduzeća na temelju broja zaposlenika. Osim toga, za poduzeća kojima je obustavljeno poslovanje od ožujka 2020. dogovorena su bespovratna sredstva u iznosu od 10 000 EUR za poduzeća s najviše devet zaposlenika i 15 000 EUR za poduzeća s više od devet zaposlenika. Program subvencioniranja može se smatrati mjerom koja je slična programima skraćenog radnog vremena, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2020/672, s obzirom na to da je njegov cilj zaštititi samozaposlene osobe ili slične kategorije radnika od smanjenja ili gubitka dohotka. Mjera je prvotno bila na snazi za razdoblje od travnja 2020. do svibnja 2020., a produljena je i izmijenjena za studeni 2020.

(13)

Cipar je produljio i zdravstvenu mjeru povezanu s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19, predviđenu „Zakonom 27(I)/2020”, „Zakonom 49(I)/2020”, „Zakonom 140(I)/2020” i „Zakonom 36(I)/2021” te regulatornim administrativnim aktima (13). Konkretno, „programom naknada u slučaju bolesti”, kako je naveden u članku 3. točki (h) Provedbene odluke (EU) 2020/1344, predviđa se naknada plaće zaposlenicima u privatnom sektoru i samozaposlenim osobama pod uvjetom da su svrstani među ugrožene osobe prema popisu koji je objavilo ministarstvo zdravstva, da su ih tijela stavila u karantenu ili da su zaraženi bolešću COVID-19. Mjera je prvotno bila na snazi za razdoblje od ožujka 2020. do lipnja 2020. te je produljena na razdoblje od studenoga 2020. do lipnja 2021.

(14)

Cipar ispunjava uvjete za podnošenje zahtjeva za financijsku pomoć utvrđene u članku 3. Uredbe (EU) 2020/672. Cipar je Komisiji dostavio odgovarajuće dokaze o povećanju stvarnih i planiranih javnih rashoda za 742 040 000 EUR od 1. veljače 2020. zbog nacionalnih mjera poduzetih za rješavanje socioekonomskih posljedica izbijanja bolesti COVID-19. To je iznenadno i znatno povećanje jer se odnosi na proširenje postojećih nacionalnih mjera koje su izravno povezane s programima skraćenog radnog vremena i sličnim mjerama koje obuhvaćaju znatan udio poduzetnika i radne snage u Cipru. Cipar namjerava financirati 138 270 000 EUR povećanog iznosa rashoda s pomoću sredstava Unije.

(15)

Komisija se u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2020/672 savjetovala s Ciprom i provjerila je odnosi li se iznenadno i znatno povećanje stvarnih i planiranih javnih rashoda izravno na programe skraćenog radnog vremena i slične mjere te na primjenu odgovarajućih zdravstvenih mjera povezanih s izbijanjem bolesti COVID-19, kako je navedeno u zahtjevu Cipra od 10. ožujka 2021.

(16)

Financijska pomoć za zdravstvenu mjeru, kako je navedeno u zahtjevu Cipra od 10. ožujka 2021. i u uvodnoj izjavi 13., iznosi 440 000 EUR.

(17)

Stoga bi trebalo pružiti financijsku pomoć kako bi se Cipru pomoglo u rješavanju socioekonomskih posljedica ozbiljnih gospodarskih poremećaja uzrokovanih izbijanjem bolesti COVID-19. Komisija bi trebala donijeti odluke o dospijećima, iznosu obrokâ i tranši te o njihovoj isplati u bliskoj suradnji s nacionalnim tijelima.

(18)

Cipar i Komisija trebali bi ovu Odluku uzeti u obzir u sporazumu o zajmu iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/672.

(19)

Ovom Odlukom ne bi se trebao dovoditi u pitanje ishod postupaka u vezi s narušavanjem funkcioniranja unutarnjeg tržišta, osobito na temelju članaka 107. i 108. Ugovora. Ona nema prednost pred zahtjevom iz članka 108. Ugovora da države članice obavijeste Komisiju o slučajevima potencijalne državne potpore.

(20)

Cipar bi trebao redovito obavješćivati Komisiju o izvršenju planiranih javnih rashoda kako bi Komisija mogla procijeniti u kojoj je mjeri Cipar te rashode izvršio.

(21)

Odluka o dodjeli financijske pomoći donesena je uzevši u obzir postojeće i očekivane potrebe Cipra, kao i zahtjeve za financijsku pomoć na temelju Uredbe (EU) 2020/672 koje su već podnijele ili ih planiraju podnijeti druge države članice, primjenjujući pritom načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti,

1.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

2.

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

3.

članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

(1)

Na zahtjev Belgije od 7. kolovoza 2020., Vijeće je 25. rujna 2020. Belgiji odobrilo financijsku pomoć u obliku zajma u maksimalnom iznosu od 7 803 380 000 EUR s maksimalnim prosječnim dospijećem od 15 godina, kako bi se dopunili nacionalni napori Belgije u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe.

(2)

Belgija je trebala koristiti zajam za financiranje programâ skraćenog radnog vremena i sličnih mjera te zdravstvenih mjera navedenih u članku 3. Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1342 (2).

(3)

Izbijanje bolesti COVID-19 i dalje imobilizira velik dio radne snage u Belgiji. To je dovelo do iznenadnog i znatnog povećanja javnih rashoda u Belgiji u vezi s novom mjerom, odnosno novim programom potpore malim poduzećima u Regiji glavnoga grada Bruxellesa, i drugim postojećim regionalnim mjerama, od kojih su neke produljene, kako su navedene u članku 3. točki (d) podtočkama od i. do iv. Provedbene odluke (EU) 2020/1342.

(4)

Izbijanje bolesti COVID-19 i izvanredne mjere koje je Belgija 2020. i 2021. uvela radi ograničavanja izbijanja te bolesti i njezinih socioekonomskih i zdravstvenih posljedica snažno su utjecale i dalje utječu na javne financije. U Komisijinoj jesenskoj prognozi 2020. procijenjeno je da će Belgija do kraja 2020. zabilježiti deficit opće države od 11,2 % i dug opće države od 117,7 % bruto domaćeg proizvoda (BDP). Predviđa se da će 2021. deficit opće države u Belgiji iznositi 7,1 %, a dug opće države 117,8 % BDP-a. U Komisijinoj zimskoj privremenoj prognozi 2021. predviđeno je povećanje BDP-a Belgije za 3,9 % u 2021.

(5)

Belgija je 11. ožujka 2021. podnijela zahtjev za dodatnu financijsku pomoć Unije od 394 150 000 EUR kako bi nastavila dopunjavati svoje nacionalne napore poduzete 2020. i 2021. u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe. To se posebno odnosi na mjere navedene u uvodnim izjavama 6. i 7.

(6)

Radi se o zahtjevu za potporu radi produljenja postojećih regionalnih programa dohodovne potpore i programa dohodovne potpore zajednica iz članka 3. točke (d) podtočaka od i. do iv. Provedbene odluke (EU) 2020/1342 za Regiju glavnoga grada Bruxellesa, Flamansku regiju i Flamansku zajednicu, Valonsku regiju te Francusku zajednicu:

„Arrêté du Gouvernement de la Région de Bruxelles-Capitale de pouvoirs spéciaux n° 2020/019 du 23 avril 2020/Bijzondere machtenbesluit van de Brusselse Hoofdstedelijke Regering nr. 2020/019 van 23 april 2020  (3) ”;

„Arrêté du Gouvernement de la Région de Bruxelles-Capitale de pouvoirs spéciaux n° 2020/030 du 28 mai 2020/Bijzondere machtenbesluit nr. 2020/030 van de Brusselse Hoofdstedelijke Regering van 28 mei 2020  (4) ”, kako je produljen pravnim aktima „Arrêté du Gouvernement de la Région de Bruxelles-Capitale du 15 octobre 2020 relatif à une aide aux secteurs de l’événementiel, du monde de la nuit, du tourisme et de la culture dans le cadre de la crise sanitaire du COVID-19/Besluit van de Brusselse Hoofdstedelijke Regering van 15 oktober 2020 betreffende steun aan de evenementen-, uitgaans-, toeristische en culturele sector in het kader van de gezondheidscrisis COVID-19” i „Arrêté du Gouvernement de la Région de Bruxelles-Capitale du 12 novembre 2020 relatif à une aide aux entreprises débits de boissons et restaurants dans le cadre de la crise sanitaire du COVID-19/Besluit van de Brusselse Hoofdstedelijke Regering van 12 november 2020 betreffende steun aan de eet- en drankgelegenhedenondernemingen in het kader van de gezondheidscrisis COVID-19”. Dvama programima koji su produljeni predviđaju se kompenzacijske naknade samozaposlenim osobama i trgovačkim društvima s jednim članom u sektorima koji su bili prisiljeni na zatvaranje zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19;

„Notification de la réunion du conseil des ministres du gouvernement de la région de Bruxelles-Capitale du jeudi 14 mei 2020/Betekening van de vergadering van de Ministerraad van de Brusselse Hoofdstedelijke Regering van donderdag 14 mei 2020 ”, kako je prenesen u pravni akt „Arrêté du Gouvernement de la Région de Bruxelles-Capitale du 24 juillet 2020 instaurant une aide exceptionnelle pour les travailleurs intermittents de la culture/Besluit van de Brusselse Hoofdstedelijke Regering van 24 jul 2020 houdende invoering van uitzonderlijke steun voor de cultuurwerkers (5) ”;

„Besluit van de Vlaamse Regering van 20 maart 2020  (6) ”;

„Besluit van de Vlaamse Regering van 10 april 2020  (7) ”;

„Besluit van de Vlaamse Regering van 12 juni 2020  (8) ” o utvrđivanju „potporne naknade” radi pružanja potpore poduzećima koja su otvorena, ali koja bilježe pad prometa od najmanje 60 % ili koja su bila prisiljena obustaviti poslovanje zbog nacionalnih mjera sigurnosti i zaštite; „Besluit van de Vlaamse Regering van 7 augustus 2020 ”  (9), „Besluit van de Vlaamse Regering van 23 oktober 2020 ”  (10) i „Besluit van de Vlaamse Regering van 13 november 2020 ”  (11).

Tim trima dekretima flamanske vlade koji se odnose na programe, poznatima i pod imenom „Flamanski zaštitni mehanizam 1, 2 i 3”, kojima se izmjenjuju neki od gore navedenih dekreta predviđa se potpora poduzećima koja su otvorena, ali koja bilježe pad prometa od najmanje 60 % ili koja su bila prisiljena obustaviti poslovanje zbog nacionalnih mjera sigurnosti i zaštite;

„Arrêté du Gouvernement de la Communauté française de pouvoirs spéciaux n° 4 du 23 avril 2020  (12) ”, „Arrêté du Gouvernement de la Communauté française du 7 avril 2020  (13) ”, „Arrêté ministériel du 8 avril 2020 portant exécution de l’arrêté du Gouvernement wallon du 20 mars 2020  (14) ”; „Arrêté du Gouvernement wallon du 19 juin 2020  (15) ”;

Prethodno navedene mjere odnose se na programe kojima se pruža dohodovna potpora za samozaposlene osobe, trgovačka društva s jednim članom i druge vrste zaposlenika koji ne ispunjavaju uvjete za druge oblike dohodovne potpore. Osobito, kompenzacijskim naknadama za trgovačka društva i poduzetnike u Regiji glavnoga grada Bruxellesa, naknadama za štetne okolnosti i kompenzacijskim i potpornim naknadama u Flamanskoj regiji i Flamanskoj zajednici te kompenzacijskom naknadom za zatvaranje poduzeća u Valonskoj regiji osigurava se opća jednokratna potpora trgovačkim društvima i samozaposlenim osobama koji su morali obustaviti djelatnost zbog bolesti COVID-19 ili su bili suočeni sa znatnim smanjenjem prometa.

Ako su mjere usmjerene na širi raspon korisnika, zatraženi su samo iznosi za rashode povezane s potporom samozaposlenim osobama i trgovačkim društvima s jednim članom. Ostale mjere (kompenzacijska naknada za radnike na ugovorima o radu s prekidima u Regiji glavnoga grada Bruxellesa, subvencija za dječje vrtiće i subvencija za subjekte u sektoru kulture u Francuskoj zajednici, djelatnosti osposobljavanja u Valonskoj regiji te subvencija za subjekte u sektoru kulture i samozaposlene osobe) usmjerene su na samozaposlene osobe i radnike koji nemaju pristup programu za privremeno nezaposlene u određenim sektorima (sektori kulture i skrbi, djelatnosti osposobljavanja).

(7)

Potpora je zatražena i za novu mjeru Regije glavnoga grada Bruxellesa. Ona se odnosi na „Arrêté du Gouvernement de la Région de Bruxelles-Capitale du 3 décembre 2020 concernant l’octroi d’une subvention de 1 625 000,00 EUR à la SA Brusoc dans le cadre de l’octroi de micro-crédits de trésorerie pour les indépendants et les micro-entreprises en raison de la crise sanitaire du COVID-19/Besluit van de Brusselse Hoofdstedelijke Regering van 3 december 2020 betreffende de toekenning van micro-kaskredieten voor zelfstandigen en zko’s”. Konkretno, mjerom se predviđaju mikrozajmovi poduzetnicima i trgovačkim društvima s jednim članom u Regiji glavnoga grada Bruxellesa. Zatražen je samo dio iznosa javnih rashoda koji se odnosi na očekivane gubitke na zajmovima. Iznos zatražen za rashode odnosi se samo na potporu samozaposlenim osobama i trgovačkim društvima s jednim članom.

(8)

Belgija ispunjava uvjete za podnošenje zahtjeva za financijsku pomoć utvrđene u članku 3. Uredbe (EU) 2020/672. Belgija je Komisiji dostavila odgovarajuće dokaze o povećanju stvarnih i planiranih javnih rashoda za 10 103 933 459 EUR od 1. veljače 2020. zbog nacionalnih mjera poduzetih za rješavanje socioekonomskih posljedica izbijanja bolesti COVID-19. To je iznenadno i znatno povećanje jer se odnosi na nove mjere i na postojeće mjere koje su izravno povezane s programima skraćenog radnog vremena i sličnim mjerama, od kojih su neke produljene, a obuhvaćaju znatan udio poduzetnika i radne snage u Belgiji. Belgija vlastitim sredstvima namjerava financirati 1 906 403 459 EUR povećanog iznosa javnih rashoda.

(9)

Komisija se u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2020/672 savjetovala s Belgijom i provjerila je odnosi li se iznenadno i znatno povećanje stvarnih i planiranih rashoda izravno na programe skraćenog radnog vremena i slične mjere navedene u zahtjevu Belgije od 11. ožujka 2021.

(10)

Stoga bi trebalo pružiti financijsku pomoć kako bi se Belgiji pomoglo u rješavanju socioekonomskih posljedica ozbiljnih gospodarskih poremećaja uzrokovanih izbijanjem bolesti COVID-19. Komisija bi trebala donijeti odluke o dospijećima, iznosu obrokâ i tranši te o njihovoj isplati u bliskoj suradnji s nacionalnim tijelima.

(11)

Belgija i Komisija trebale bi ovu Odluku uzeti u obzir u sporazumu o zajmu iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/672.

(12)

Ovom Odlukom ne bi se trebao dovoditi u pitanje ishod postupaka u vezi s narušavanjem funkcioniranja unutarnjeg tržišta, osobito na temelju članaka 107. i 108. Ugovora. Ona nema prednost pred zahtjevom iz članka 108. Ugovora da države članice obavijeste Komisiju o slučajevima potencijalne državne potpore.

(13)

Belgija bi trebala redovito obavješćivati Komisiju o izvršenju planiranih javnih rashoda kako bi Komisija mogla procijeniti u kojoj je mjeri Belgija te rashode izvršila.

(14)

Odluka o dodjeli financijske pomoći donesena je uzevši u obzir postojeće i očekivane potrebe Belgije, kao i zahtjeve za financijsku pomoć na temelju Uredbe (EU) 2020/672 koje su već podnijele ili ih planiraju podnijeti druge države članice, primjenjujući pritom načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti,

1.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

2.

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

3.

članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

(1)

Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/715 (2) utvrđene su mjere u pogledu plodova Citrus L., Fortunella Swingle, Poncirus Raf. i njihovih hibrida, osim plodova Citrus aurantium L. i Citrus latifolia Tanaka („navedeni plodovi”), podrijetlom iz Argentine, Brazila, Južne Afrike ili Urugvaja, radi sprečavanja unošenja na područje Unije organizma Phyllosticta citricarpa (McAlpine) Van der Aa i njegova širenja na području Unije.

(2)

Na temelju inspekcijskih pregleda uvoza države članice izvijestile su 2020. o ukupno 90 zaustavljanja pošiljki u kojima je pronađen organizam Phyllosticta citricarpa na plodovima Citrus limon (L.) N. Burm.f. i Citrus sinensis (L.) Osbeck podrijetlom iz Argentine. Taj dosad najveći broj slučajeva neusklađenosti stvara sumnju u pouzdanost argentinskog sustava izvoznih certifikata.

(3)

Slijedom toga donesena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1199 (3) kojom se do 30. travnja 2021. zabranjuje unošenje na područje Unije plodova Citrus limon (L.) N. Burm.f. i Citrus sinensis (L.) Osbeck podrijetlom iz Argentine.

(4)

Tijekom revizije provedene u veljači 2021. Argentina je Komisiji dostavila detaljne informacije o razlozima propustâ u njezinu sustavu certificiranja izvoza agruma u izvoznoj sezoni 2020. i o mjerama za njegovo jačanje u sezoni rasta i izvoznoj sezoni 2021.

(5)

S obzirom na to da je Argentina poduzela mjere za jačanje svojeg sustava, o kojima je izvijestila tijekom revizije, privremenu zabranu unošenja na područje Unije plodova Citrus limon (L.) N. Burm.f. i Citrus sinensis (L.) Osbeck podrijetlom iz Argentine ne bi trebalo produljiti. Istodobno, budući da Argentina još nije u potpunosti provela sve te mjere tijekom sezone rasta i izvozne sezone, one mogu biti revidirane u budućim sezonama, a rizik od unošenja na područje Unije organizma Phyllosticta citricarpa na navedenim plodovima podrijetlom iz Argentine još se ne može u potpunosti procijeniti. Stoga bi za unošenje navedenih plodova podrijetlom iz Argentine na područje Unije trebalo utvrditi detaljne mjere na temelju procjene rizika.

(6)

Takve bi mjere trebale obuhvaćati obvezu registracije poljâ proizvodnje i njihovih proizvodnih jedinica na kojima se navedeni plodovi proizvode u Argentini, dodjelu jedinstvenih identifikacijskih oznaka („oznake sljedivosti”) tim poljima proizvodnje i proizvodnim jedinicama, službene preglede kako bi se potvrdilo da na tim poljima proizvodnje i proizvodnim jedinicama nema organizma Phyllosticta citricarpa, veći broj postupaka uzorkovanja i prethodno priopćavanje popisa odobrenih polja proizvodnje s njihovim odobrenim proizvodnim jedinicama kako bi se osigurala sljedivost.

(7)

U okviru tih mjera trebali bi se uzeti u obzir i rezultati službenih kontrola pošiljaka na mjestima ulaska u Uniju tijekom izvozne sezone odgovarajuće godine te bi se na temelju tih službenih kontrola trebalo dopustiti unošenje navedenih plodova na područje Unije samo ako potječu iz proizvodne jedinice u kojoj nije pronađen organizam Phyllosticta citricarpa. Takva mjera bit će u skladu s utvrđenom praksom Argentine, koja je službeno obavijestila Komisiju da suspendira sve proizvodne jedinice u kojima je na temelju kontrola provedenih na mjestima ulaska u Uniju potvrđena prisutnost organizma Phyllosticta citricarpa na navedenim plodovima.

(8)

U okviru tih mjera trebali bi se uzeti u obzir i rezultati istraga koje je Argentina provela u odobrenim proizvodnim jedinicama koje pripadaju istom polju proizvodnje kao i proizvodna jedinica u kojoj je tijekom pregleda koje je Argentina provela u objektima za pakiranje i prije izvoza te tijekom službenih kontrola pošiljaka na mjestima ulaska u Uniju potvrđena prisutnost organizma Phyllosticta citricarpa. Unošenje navedenih plodova podrijetlom iz tih proizvodnih jedinica na područje Unije trebalo bi dopustiti tek nakon završetka tih istraga i ako je u njima utvrđeno da organizam Phyllosticta citricarpa nije pronađen. Te mjere bit će u skladu s utvrđenom praksom Argentine, koja je službeno obavijestila Komisiju da preventivno suspendira izvoz u Uniju navedenih plodova podrijetlom iz proizvodnih jedinica koje pripadaju istom polju proizvodnje kao i proizvodna jedinica u kojoj je prisutnost organizma Phyllosticta citricarpa na navedenim plodovima potvrđena na temelju pregleda koje je Argentina provela u objektima za pakiranje i prije izvoza te na temelju službenih kontrola provedenih na mjestima ulaska u Uniju. Također je navela da u tim proizvodnim jedinicama provodi istrage i da nastavak izvoza iz njih dopušta samo ako je u inspekcijskim pregledima potvrđena odsutnost organizma Phyllosticta citricarpa.

(9)

U okviru navedenih mjera trebali bi se uzeti u obzir i rezultati pregleda provedenih u Argentini i rezultati službenih kontrola pošiljaka provedenih na mjestima ulaska u Uniju tijekom prethodne sezone rasta i izvozne sezone te dopustiti unošenje na područje Unije navedenih plodova podrijetlom iz proizvodnih jedinica u kojima tijekom te prethodne sezone rasta i izvozne sezone nije pronađen organizam Phyllosticta citricarpa. Očekuje se da će te mjere biti djelotvorne jer je Argentina službeno obavijestila Komisiju da suspendira određenu proizvodnu jedinicu ako je u kontrolama provedenima na mjestima ulaska u Uniju tijekom prethodne sezone rasta i izvozne sezone potvrđena prisutnost organizma Phyllosticta citricarpa na navedenim plodovima.

(10)

Kako bi se utvrdio izvor zaraze navedenih plodova, države članice trebale bi pri prijavi odgovarajućih neusklađenosti navesti oznaku sljedivosti proizvodne jedinice.

(11)

Kako bi se argentinskim nadležnim tijelima i specijaliziranim subjektima omogućila prilagodba novim zahtjevima, ova bi se Odluka trebala primjenjivati od 1. svibnja 2021.

(12)

Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(a)

Članak 5.a mijenja se kako slijedi:

(b)

umeće se sljedeći članak 5.b:

(c)

u članku 6. dodaje se sljedeći stavak 4.:

(d)

u članku 19. dodaje se sljedeći stavak:

„U slučaju neusklađenosti navedenih plodova podrijetlom iz Argentine s člankom 5.b, države članice u obavijesti o neusklađenosti navode oznaku sljedivosti odgovarajuće proizvodne jedinice iz članka 5.b stavka 1. točke (b).”

(1)

Izvršna agencija Europskog istraživačkog vijeća („Agencija”) osnovana je Odlukom Komisije C(2013)9048 radi izvršenja poslova povezanih s provedbom programa Unije u području pionirskih istraživanja osobito u cilju izvršenja odobrenih sredstava iz općeg proračuna Unije (4).

(2)

U okviru svojeg administrativnog i operativnog funkcioniranja, Agencija može provoditi administrativne istrage, preddisciplinske i disciplinske postupke te postupke suspenzije, u skladu s Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europske unije utvrđenima u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (5) („Pravilnik o osoblju”) i u skladu s provedbenim odredbama o provođenju administrativnih istraga i disciplinskih postupaka. Ako je potrebno, Agencija može provesti preliminarne aktivnosti povezane sa slučajevima potencijalnih prijevara i nepravilnosti i može prijaviti slučajeve OLAF-u.

(3)

Osoblje Agencije dužno je prijaviti i ocijeniti optužbe za moguća nezakonita djelovanja, uključujući prijevare i korupciju i nepravilno znanstveno postupanje, koji su štetni za interese Unije. Osoblje je dužno prijaviti i ponašanja koja se odnose na obavljanje profesionalnih dužnosti koja mogu predstavljati ozbiljno nepoštovanje obveza dužnosnika Unije. To je uređeno unutarnjim pravilima ili politikama o zviždačima.

(4)

Agencija je uvela politiku za djelotvorno sprječavanje i rješavanje stvarnih ili mogućih slučajeva psihološkog ili seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, kako je utvrđeno provedbenim mjerama u skladu s Pravilnikom o osoblju kojima se uspostavlja neslužbeni postupak prema kojem se navodna žrtva uznemiravanja može obratiti povjerljivim savjetnicima Agencije.

(5)

Agencija može provoditi i unutarnje sigurnosne istrage (u području informacijskih tehnologija) mogućih povreda sigurnosnih pravila za klasificirane podatke Europske unije („EUCI”).

(6)

Agencija podliježe i unutarnjoj i vanjskoj reviziji svojih aktivnosti, uključujući reviziju koju provodi Služba za unutarnju reviziju Europske komisije i Europski revizorski sud.

(7)

Agencija može rješavati zahtjeve Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), zahtjeve za pristup medicinskoj dokumentaciji osoblja Agencije i provoditi istrage službenika za zaštitu podataka u skladu s člankom 45. stavkom 2. Uredbe.

(8)

U kontekstu takvih administrativnih ispitivanja, revizija, istraga ili zahtjeva, Agencija surađuje s drugim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije.

(9)

Agencija može surađivati s nacionalnim tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama bilo na njihov zahtjev bilo na vlastitu inicijativu.

(10)

Agencija može surađivati i s javnim tijelima država članica EU-a bilo na njihov zahtjev bilo na vlastitu inicijativu.

(11)

Agencija može primati pritužbe, optužbe, postupke ili istrage koje potaknu zviždači, treće strane ili na inicijativu Europskog ombudsmana, ili može njima podlijegati.

(12)

Agencija može sudjelovati u predmetima pred Sudom Europske unije kada uputi neki predmet Sudu, brani odluku koju je donijela, a koja se osporava pred Sudom, ili intervenira u predmetima bitnima za svoje zadaće. U tom kontekstu, Agencija će možda morati čuvati povjerljivost osobnih podataka sadržanih u dokumentima koje su pribavile stranke ili intervenijenti.

(13)

U kontekstu svojih aktivnosti, Agencija obrađuje nekoliko kategorija osobnih podataka, uključujući identifikacijske podatke fizičkih osoba, podatke za kontakt, profesionalne uloge i zadaće, informacije o privatnom i profesionalnom ponašanju i uspješnosti te financijske podatke, kao i u nekim posebnim slučajevima osjetljive podatke (npr. zdravstvene podatke). Osobni podatci uključuju „pouzdane” podatke i „nepouzdane” podatke iz procjena.

„Pouzdani” podatci objektivni su činjenični podatci kao što su identifikacijski podatci, podatci za kontakt, profesionalni podatci, administrativne pojedinosti, metapodatci povezani s elektroničkom komunikacijom i podatci o prometu.

„Nepouzdani” podatci subjektivni su podatci i uključuju posebice opis i procjenu situacija i okolnosti, mišljenja, zapažanja vezana uz ispitanike, evaluaciju ponašanja i uspješnosti ispitanika i obrazloženja pojedinačnih odluka u odnosu na predmet postupka ili aktivnosti ili u vezi s njima, koji postupak ili aktivnost provodi Agencija u skladu s primjenjivim pravnim okvirom.

Procjene, zapažanja i mišljenja smatraju se osobnim podatcima u smislu članka 3. stavka 1. Uredbe.

(14)

Na temelju Uredbe, Agencija je stoga dužna ispitanicima pružiti informacije o tim aktivnostima obrade i poštovati njihova prava koja imaju kao ispitanici.

(15)

Agencija se obvezuje u najvećoj mogućoj mjeri poštovati temeljna prava ispitanika, posebice prava koja se odnose na pravo pružanja informacija, pravo na pristup podatcima i njihov ispravak, pravo na brisanje, ograničenje obrade, pravo na obavješćivanje ispitanika o povredi osobnih podataka ili pravo na povjerljivost komunikacije kako su navedeni u Uredbi. Međutim, od Agencije se također može zahtijevati da ograniči prava i obveze ispitanika u svrhu zaštite svojih aktivnosti i temeljnih prava i sloboda drugih.

(16)

Stoga u skladu s člankom 25. stavcima 1. i 5. Uredbe Agencija ima mogućnost ograničenja, pod određenim uvjetima, primjene članaka od 14. do 22., članaka 35. i 36., kao i članka 4. Uredbe ako njegove odredbe odgovaraju pravima i obvezama predviđenima u člancima od 14. do 20., a trebala bi se temeljiti na unutarnjim pravilima koja je potrebno donijeti na najvišim razinama upravljanja u Agenciji i koja podliježu objavi u Službenom listu Europske unije ako se ona ne temelje na pravnim aktima koji su doneseni na temelju Ugovorâ.

(17)

Ograničenja se mogu primjenjivati na različita prava ispitanika, uključujući pravo na pružanje informacija ispitanicima, pristup podatcima, ispravak, brisanje, ograničenje obrade podataka, obavješćivanje ispitanika o povredi osobnih podataka ili pravo na povjerljivost komunikacije kako je navedeno u Uredbi.

(18)

Od Agencije se može zahtijevati da uskladi ta prava s ciljevima administrativnih ispitivanja, revizija, istraga i sudskih postupaka. Može se zahtijevati i da uspostavi ravnotežu između prava nekog ispitanika i temeljnih prava i sloboda drugih ispitanika.

(19)

Agencija će, primjerice, možda morati ograničiti informacije koje pruža nekom ispitaniku o obradi njegovih ili njezinih osobnih podataka u preliminarnoj fazi procjene neke administrativne istrage ili tijekom same istrage, prije mogućeg odbijanja predmeta ili u fazi preddisciplinskog postupka. U određenim okolnostima, pružanje takvih informacija može ozbiljno utjecati na sposobnost Agencije da provodi istragu na učinkovit način, uvijek kada, primjerice, postoji rizik da dotična osoba uništi dokaz ili utječe na moguće svjedoke prije njihova ispitivanja. Agencija će možda morati i zaštititi prava i slobode svjedoka kao i prava i slobode drugih uključenih osoba.

(20)

Agencija će možda morati zaštititi anonimnost svjedoka, doušnika ili zviždača koji je tražio da se ne otkrije njegov identitet. U tom slučaju Agencija može odlučiti ograničiti pristup identitetu, izjavama i drugim osobnim podatcima tih osoba ili osumnjičenika, u svrhu zaštite njihovih prava i sloboda.

(21)

Agencija će možda morati zaštititi povjerljive informacije koje se odnose na zaposlenika koji se obratio povjerljivim savjetnicima Agencije u kontekstu postupka zbog uznemiravanja. U tim slučajevima Agencija može odlučiti ograničiti pristup identitetu, izjavama i drugim osobnim podatcima navodne žrtve, navodnog uznemiravatelja i ostalih uključenih osoba, u cilju zaštite prava i sloboda svih uključenih osoba.

(22)

U vezi s postupcima odabira i zapošljavanja, evaluacije osoblja te postupcima javne nabave, pravo na pristup podatcima, njihov ispravak, brisanje i ograničavanje njihove obrade može se ostvariti samo u određenim trenucima i pod uvjetima predviđenima u relevantnim postupcima kako bi se zaštitila prava drugih ispitanika i poštovala načela jednakog postupanja i tajnosti donošenja odluka.

(23)

Agencija također može ograničiti pristup pojedinaca njihovim medicinskim podatcima, primjerice psihološke ili psihijatrijske prirode, zbog moguće osjetljivosti tih podataka, a liječnička služba Komisije može odlučiti ispitanicima omogućiti samo neizravni pristup putem njihova liječnika. Ispitanik može ostvariti pravo na ispravak procjene ili mišljenja liječničke službe Komisije iznošenjem vlastitih komentara ili dostavljanjem izvješća liječnika po vlastitom izboru.

(24)

Agencija, koju zastupa njezin direktor, djeluje kao voditelj obrade bez obzira na daljnje delegiranje uloge voditelja obrade u okviru Agencije kako bi se uzele u obzir operativne odgovornosti za određene aktivnosti obrade osobnih podataka, i to nadležnim „voditeljima obrade podataka kojima se delegira”.

(25)

Osobni se podatci sigurno pohranjuju u elektroničkom okruženju u skladu s Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2017/46 (6) o sigurnosti komunikacijskih i informacijskih sustava u Europskoj komisiji ili na papiru, čime se sprječava nezakonit pristup podatcima ili njihov prijenos osobama koje ne trebaju biti upoznate s njima. Obrađeni osobni podatci zadržavaju se koliko je potrebno i koliko odgovara svrhama u koje se obrađuju na razdoblje navedeno u obavijestima o zaštiti podataka i evidencijama Agencije.

(26)

Agencija primjenjuje ograničenja samo kada se njima poštuje bit temeljnih prava i sloboda i kada su strogo nužna i razmjerna mjera u demokratskom društvu. Agencija daje razloge kojima objašnjava opravdanost tih ograničenja i obavješćuje ispitanike o tome i o njihovom pravu na podnošenje pritužbe Europskom nadzorniku za zaštitu podataka kako je predviđeno člankom 25. stavkom 6. Uredbe.

(27)

U skladu s načelom odgovornosti, Agencija vodi evidenciju o primjeni ograničenja.

(28)

Kada obrađuje osobne podatke koje razmjenjuje s drugim organizacijama u kontekstu svojih zadaća, Agencija i te organizacije međusobno se savjetuju o mogućim razlozima za uvođenje ograničenja te o njihovoj nužnosti i razmjernosti, ako se time ne bi ugrozile aktivnosti Agencije.

(29)

Unutarnja se pravila primjenjuju na sve aktivnosti obrade osobnih podataka koje Agencija provodi pri provođenju administrativnih istraga, disciplinskih postupaka, preliminarnih aktivnosti u vezi sa slučajevima potencijalnih nepravilnosti prijavljenih OLAF-u, istraga Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), postupaka zviždanja, (službenih i neslužbenih) postupaka u slučajevima uznemiravanja, obradi unutarnjih i vanjskih pritužbi, zahtjeva za pristup vlastitoj medicinskoj dokumentaciji i ispravak vlastite medicinske dokumentacije, istraga koje provodi službenik za zaštitu podataka u skladu s člankom 45. stavkom 2. Uredbe, sigurnosnih istraga (u području informacijskih tehnologija) koje se provode interno ili uz angažiranje vanjskih sudionika (npr. CERT-EU), revizija, postupaka pred Sudom Europske unije ili nacionalnim javnim tijelima, postupaka odabira i zapošljavanja, evaluacija osoblja i javne nabave, kako je gore navedeno.

(30)

Ta se pravila primjenjuju na aktivnosti obrade koje se provode prije pokretanja prethodno navedenih postupaka, tijekom tih postupaka te tijekom praćenja ishoda tih postupaka. Ujedno bi trebala obuhvaćati pomoć i suradnju koje pruža Agencija drugim institucijama EU-a, nacionalnim tijelima i međunarodnim organizacijama izvan svojih administrativnih istraga.

(31)

U skladu s člankom 25. stavkom 8. Uredbe, Agencija ima pravo odgoditi, izostaviti ili uskratiti obavješćivanje ispitanika o razlozima za primjenu ograničenja ako bi se time na bilo koji način poništio učinak ograničenja. Agencija za svaki pojedinačni slučaj procjenjuje hoće li se obavješćivanjem o ograničenju poništiti njegov učinak.

(32)

Agencija ukida ograničenje čim se više ne primjenjuju uvjeti koji opravdavaju uvođenje ograničenja i redovito procjenjuje te uvjete.

(33)

Kako bi zajamčila najveću moguću zaštitu prava i sloboda ispitanika te u skladu s člankom 44. stavkom 1. Uredbe, pravodobno se savjetuje sa službenikom za zaštitu podataka Agencije prije primjene ili preispitivanja bilo kakvih ograničenja te službenik za zaštitu podataka provjerava njihovu usklađenost s ovom Odlukom.

(34)

Člankom 16. stavkom 5. i člankom 17. stavkom 4. Uredbe predviđene su iznimke od prava ispitanika na informacije i od njihova prava pristupa. Ako se te iznimke primjenjuju, Agencija ne treba primjenjivati nikakvo ograničenje na temelju ove Odluke,