(1)

U skladu s člankom 75. stavkom 1. Direktive (EU) 2018/1972 Komisija treba delegiranim aktom utvrditi jedinstvenu maksimalnu cijenu završavanja glasovnih poziva za usluge u pokretnim mrežama u cijeloj Uniji i jedinstvenu maksimalnu cijenu završavanja glasovnih poziva za usluge u nepokretnim mrežama u cijeloj Uniji kako bi se dosljedno smanjilo regulatorno opterećenje pri rješavanju problema tržišnog natjecanja u pogledu veleprodajnih usluga završavanja glasovnih poziva diljem Unije. Načela, kriteriji i parametri kojih bi se Komisija trebala pridržavati pri donošenju delegiranog akta utvrđeni su u Prilogu III toj direktivi.

(2)

Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje ovlasti nacionalnih regulatornih tijela za definiranje relevantnih tržišta primjerenih nacionalnim okolnostima, provedbu testa trostrukog kriterija i propisivanje mjera osim mjere nadzora cijene u skladu s člankom 64. stavkom 3. te člancima 67. i 68. Zakonika. Slijedom toga, stupanje na snagu ove Uredbe ne bi trebalo utjecati na obveze koje nisu povezane s cijenom koje nacionalna regulatorna tijela trenutačno propisuju za operatore sa značajnom tržišnom snagom u pogledu usluga završavanja poziva u nepokretnim i pokretnim mrežama te će stoga ostati valjane dok se ne preispitaju u skladu s pravilima Unije i nacionalnim pravilima.

(3)

Regulatorna praksa pokazuje da broj prema kojem se završavaju pozivi u pokretnim ili nepokretnim mrežama ima ključnu ulogu u zamjenjivosti potražnje i dinamici tržišnog natjecanja u pogledu završavanja poziva, što ga čini glavnim elementom koji dovodi do monopola nad završavanjem poziva zbog čega je potrebna regulacija. Stoga bi glavni kriterij koji se primjenjuje za definiranje usluga završavanja poziva trebao biti raspon numeriranja, odnosno pitanje isporučuje li se poziv na broj u pokretnoj mreži ako je riječ o usluzi završavanja glasovnih poziva u pokretnoj mreži ili na druge vrste brojeva, kao što su zemljopisni brojevi i određeni nezemljopisni brojevi, ako je riječ o uslugama završavanja glasovnih poziva u nepokretnim mrežama.

(4)

Usluge završavanja poziva trebale bi uključivati usluge koje se pružaju svakom tehnologijom koju pružatelj takvih usluga upotrebljava za završavanje glasovnih poziva, npr. u okviru mreže 2G, 3G, 4G ili 5G i/ili u okviru bežične mreže ili bilo koje vrste nepokretne mreže, neovisno o podrijetlu poziva.

(5)

Svaka usluga završavanja poziva, bilo u pokretnoj ili nepokretnoj mreži, podrazumijeva međupovezivanje mreže operatora završavanja poziva s barem jednom mrežom osim njegove. Stoga bi se pružatelji usluga završavanja glasovnih poziva trebali smatrati pružateljima usluga koji imaju tehnički nadzor i zakonsko pravo u pogledu uporabe broja koji se poziva i usmjeravanja poziva primatelju.

(6)

Uslugama završavanja poziva ne bi trebala biti obuhvaćena povezana oprema koja određenim operatorima ili u određenim državama članicama može biti potrebna za pružanje usluga završavanja poziva. Međutim, priključci za međupovezivanje koji su trenutačno regulirani u mnogim državama članicama ključni su elementi usluga završavanja poziva za svakog operatora jer je s obzirom na povećanje prometa nužan veći kapacitet za međupovezivanje, stoga bi se ti priključci trebali uključiti u definiciju usluge završavanja poziva. Pružatelj usluga završavanja glasovnih poziva ne bi smio naplaćivati nikakve druge troškove osim relevantnih cijena koje se ovom Uredbom utvrđuju za potpunu uslugu završavanja poziva za korisnika u okviru mreže tog pružatelja.

(7)

Usluge završavanja poziva za pozive prema određenim nezemljopisnim brojevima, kao što su brojevi koji se upotrebljavaju za usluge s posebnom tarifom, besplatne usluge i usluge s dijeljenjem troškova (koje se zovu i „usluge s dodanom vrijednošću”) ne funkcioniraju kao „tradicionalne” usluge završavanja poziva u okviru kojih određeni operatori imaju monopol nad završavanjem poziva. Pružatelji takvih usluga imaju određenu pregovaračku moć pa o cijeni završavanja poziva mogu pregovarati u okviru sporazuma o dijeljenju prihoda. Stoga se pružatelji usluga završavanja poziva pri utvrđivanju naknada za završavanje poziva prema takvim nezemljopisnim brojevima suočavaju s određenim ograničenjima koja ne postoje pri završavanju poziva prema zemljopisnim brojevima ili brojevima u pokretnim mrežama. Zbog toga bi se završavanje poziva prema takvim brojevima trebalo isključiti iz područja primjene ove Uredbe. Rasponi numeriranja koji su specifični za strojnu (M2M) komunikaciju u većini se slučajeva ne upotrebljavaju za pružanje interpersonalnih komunikacijskih usluga, koje uključuju podatkovni, ali ne i glasovni promet, te stoga ne bi trebali biti obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe koja je ograničena na usluge glasovnih komunikacija.

(8)

Usluge završavanja glasovnih poziva prema drugim vrstama nezemljopisnih brojeva, kao što su brojevi koji se upotrebljavaju za usluge u nepokretnim nomadskim mrežama i za pristup hitnim službama, imaju obilježja monopola nad završavanjem poziva i pružaju se putem infrastrukture za nepokretne mreže. Stoga bi te usluge trebale biti obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe i trebale bi se smatrati uslugama završavanja glasovnih poziva u nepokretnim mrežama.

(9)

Neke glasovne usluge koje pružaju operatori ne mogu se klasificirati isključivo kao usluge u pokretnim ili usluge u nepokretnim mrežama, već se smatraju mješovitim uslugama. Primjer su takvih mješovitih usluga usluge u okviru kojih se pozivi uglavnom isporučuju putem pokretne mreže na broj u nepokretnoj mreži (tzv. usluge home zone). U skladu s definicijom usluga završavanja glasovnih poziva prema kojoj je broj koji se poziva odlučujući kriterij takve mješovite usluge trebale bi se smatrati uslugama završavanja poziva u pokretnoj mreži ili nepokretnoj mreži, ovisno o broju koji se poziva.

(10)

Regulirane cijene usluga završavanja glasovnih poziva trebale bi se primjenjivati na pozive koji se upućuju s broja i završavaju prema broju iz nacionalnih planova numeriranja koji odgovara kodovima država u formatu E.164 za zemljopisna područja koja se nalaze na području Unije (brojevi iz Unije). Brojevi iz trećih zemalja svi su brojevi osim brojeva iz Unije. Uključivanjem poziva koji se upućuju s brojeva iz trećih zemalja i završavaju prema broju iz Unije, ako operatori iz trećih zemalja naplaćuju cijene završavanja poziva koje su više od jedinstvenih maksimalnih cijena završavanja glasovnih poziva u cijeloj Uniji ili ako takve cijene završavanja poziva nisu regulirane u skladu s načelima troškovne učinkovitosti koja su istovjetna načelima utvrđenima u članku 75. i Prilogu III. Zakoniku, moglo bi se dovesti u pitanje ostvarenje ciljeva ove Uredbe, a posebno ciljeva osiguranja integracije unutarnjeg tržišta.

(11)

Kombinacija niskih reguliranih cijena završavanja poziva za pozive koji se upućuju s brojeva iz trećih zemalja i završavaju prema brojevima iz Unije te visokih i troškovno neučinkovitih cijena završavanja poziva za pozive prema brojevima iz trećih zemalja vjerojatno bi dovela do viših cijena završavanja poziva za pozive koji se upućuju s brojeva iz Unije i završavaju prema brojevima iz trećih zemalja, što bi negativno utjecalo na maloprodajne tarife u Uniji i na strukturu troškova operatora iz Unije. Različiti stupnjevi izloženosti operatora iz Unije pozivima koje završavaju operatori iz trećih zemalja koji naplaćuju visoke i troškovno neučinkovite cijene završavanja poziva prouzročili bi neravnotežu u pogledu struktura troškova operatora iz Unije zbog čimbenika kojima sami operatori ne mogu upravljati. To bi zbog viših cijena završavanja poziva za pozive prema trećim zemljama vjerojatno onemogućilo pojavu paneuropskih maloprodajnih ponuda koje uključuju pozive prema određenim brojevima iz tih zemalja, što bi moglo negativno utjecati na potrošače, a posebno na poduzeća u Uniji. Nadalje, time bi se narušilo tržišno natjecanje jer bi zbog nejednakog učinka izloženosti visokim cijenama završavanja poziva za pozive koji se završavaju prema brojevima iz trećih zemalja za različite operatore iz Unije nastali različiti uvjeti tržišnog natjecanja, što bi u konačnici negativno utjecalo na sposobnost ulaganja i poticaje u cijeloj Uniji (i za ulaganja u operatore i za ulaganja koja provode operatori). Svi ti učinci očito bi bili u suprotnosti s ciljem ove Uredbe, a to je promicanje integracije jedinstvenog tržišta tako da se spriječi narušavanje tržišnog natjecanja među operatorima do kojeg dolazi zbog toga što su cijene završavanja poziva znatno više od troškova.

(12)

Kako bi se na otvoren, transparentan i nediskriminirajući način primjenjivale jedinstvene maksimalne cijene završavanja glasovnih poziva u cijeloj Uniji i kako bi se ograničilo isključenje poziva koji se upućuju s brojeva iz trećih zemalja na ono što je nužno da bi se osiguralo ostvarenje ciljeva unutarnjeg tržišta i zajamčila proporcionalnost, cijene utvrđene ovom Uredbom trebale bi se primjenjivati na pozive koji se upućuju s brojeva iz trećih zemalja i završavaju prema brojevima iz Unije ako je razina cijena završavanja poziva koju pružatelji usluga završavanja glasovnih poziva iz trećih zemalja primjenjuju za pozive koji se upućuju s brojeva iz Unije jednaka ili niža od razine maksimalnih cijena završavanja glasovnih poziva koje su utvrđene ovom Uredbom. Tijekom prijelaznog razdoblja za cijene završavanja glasovnih poziva u nepokretnim mrežama 2021. i tijekom razdoblja postupnog određivanja cijena za cijene završavanja poziva u pokretnim mrežama (od 2021. do 2023.) relevantne maksimalne cijene završavanja poziva u pokretnim mrežama na temelju kojih će se pokrenuti taj mehanizam bit će cijene utvrđene u stavcima od 2. do 5. članka 4. Uredbe. Relevantne maksimalne cijene završavanja poziva u nepokretnim mrežama na temelju kojih će se 2021. pokrenuti taj mehanizam bit će cijene utvrđene u članku 5. stavku 2. Delegirane uredbe. Pružatelji usluga završavanja glasovnih poziva iz Unije te bi cijene trebali primjenjivati na temelju cijena koje primjenjuju ili predlažu pružatelji usluga završavanja glasovnih poziva iz trećih zemalja.

(13)

S obzirom na to da pružatelji usluga završavanja glasovnih poziva iz Unije možda neće uvijek moći znati razinu cijene završavanja poziva koju primjenjuju operatori iz trećih zemalja, ti bi operatori uglavnom trebali dostaviti provjerljive informacije kojima se dokazuje razina ponuđene cijene završavanja poziva. Ako pružatelji usluga prijenosa (ili drugi posrednici) preprodaju usluge završavanja poziva operatorima iz Unije, cijena završavanja poziva koju primjenjuju ili nude ti pružatelji usluga prijenosa bila bi ona cijena koja je relevantna da bi se utvrdilo je li jednaka ili niža od maksimalnih cijena završavanja glasovnih poziva utvrđenih ovom Uredbom.

(14)

Kad operatori iz trećih zemalja naplaćuju cijene završavanja poziva za pozive koji se upućuju s brojeva iz Unije i završavaju prema brojevima iz trećih zemalja koje su više od cijena završavanja poziva u cijeloj Uniji, cijene utvrđene ovom Uredbom trebale bi se primjenjivati i za pozive koji se upućuju s brojeva iz trećih zemalja i završavaju prema brojevima iz Unije ako Komisija, na temelju informacija koje su joj dostavile te treće zemlje, utvrdi da se cijene završavanja poziva u tim zemljama reguliraju na temelju načela koja su istovjetna načelima utvrđenima u članku 75. Direktive (EU) 2018/1972 i Prilogu III. toj direktivi. Popis trećih zemalja koje ispunjavaju takve zahtjeve trebao bi se naknadno uvrstiti u ovu Uredbu i propisno ažurirati.

(15)

S obzirom na to da bi se na temelju podrijetla poziva utvrdilo hoće li se primjenjivati cijene završavanja poziva u cijeloj Uniji, ključno je da operatori iz Unije mogu utvrditi zemlju podrijetla pozivatelja. U tu se svrhu operatori mogu osloniti na kod države u okviru prikaza broja pozivatelja (CLI). Kako bi se osigurala pravilna primjena ove Uredbe, operatorima iz Unije za svaki bi se dolazni poziv trebao omogućiti valjan prikaz broja pozivatelja. Stoga ako prikaz broja pozivatelja nedostaje, nije valjan ili je lažan, operatori iz Unije za završavanje poziva ne bi bili dužni primjenjivati cijene završavanja poziva u cijeloj Uniji.

(16)

Kako bi se u skladu s načelima utvrđenima u članku 75. stavku 1. Direktive (EU) 2018/1972 i njezinu Prilogu III. procijenio učinkovit trošak završavanja glasovnog poziva u okviru hipotetske pokretne ili nepokretne mreže u Uniji, izrađena su dva troškovna modela za završavanje poziva u pokretnim i nepokretnim mrežama, uzimajući u obzir troškove u svakoj državi članici.

(17)

Na temelju povratnih informacija o troškovima u svakoj državi članici primljenih u okviru postupka savjetovanja dovršeni su troškovni modeli i za pokretne i za nepokretne mreže. U skladu s Prilogom III. Direktivi (EU) 2018/1972 u troškovnim su modelima utvrđene cijene na temelju povrata troškova koje snosi učinkovit operator. Stoga se cijene temelje samo na inkrementalnim troškovima pružanja veleprodajne usluge završavanja glasovnih poziva, odnosno samo na onim troškovima ovisnima o prometu koji bi se izbjegli kad se veleprodajna usluga završavanja glasovnih poziva više ne bi pružala.

(18)

Jedinstvene maksimalne cijene završavanja glasovnih poziva u pokretnim i nepokretnim mrežama u cijeloj Uniji utvrđene su u odnosu na učinkovit trošak u zemlji s najvišim troškovima prema naručenim troškovnim modelima, čime se osigurava primjena načela povrata troškova u cijeloj Uniji i naknadno dodaje manja sigurnosna marža kako bi se uzele u obzir moguće netočnosti u troškovnim modelima.

(19)

Jedinstvene maksimalne cijene završavanja glasovnih poziva u cijeloj Uniji utvrđene ovom Uredbom trebale bi se početi primjenjivati dva mjeseca nakon njezina stupanja na snagu kako bi se osiguralo da operatori imaju dovoljno vremena za prilagodbu svojeg informacijskog sustava, sustava za izdavanje računa i računovodstvenog sustava te kako bi se u sporazume o međupovezivanju unijele potrebne izmjene.

(20)

Ako su sadašnje prosječne cijene završavanja glasovnih poziva u Uniji znatno više od cijena koje će se propisati u budućnosti, odnosno troškovno učinkovitih jedinstvenih maksimalnih cijena završavanja glasovnih poziva u cijeloj Uniji koje se utvrđuju u ovoj Uredbi, trebalo bi se primijeniti razdoblje postupnog određivanja cijena, što je uobičajena regulatorna praksa. U takvim bi slučajevima razdoblje postupnog određivanja cijena trebalo poslužiti kao djelotvoran alat za lakšu primjenu nižih cijena u skladu s načelom proporcionalnosti.

(21)

Uzimajući u obzir sadašnji prosjek cijena završavanja glasovnih poziva u pokretnim mrežama u državama članicama, razdoblje postupnog određivanja cijena trebalo bi se osmisliti tako da se postigne jedinstvena maksimalna cijena završavanja glasovnih poziva u pokretnim mrežama u cijeloj Uniji. Kako bi se uspostavila ravnoteža između brze provedbe i potrebe za izbjegavanjem većih smetnji u radu za operatore, razdoblje postupnog određivanja cijena trebalo bi početi s razinom cijene koja je blizu sadašnjem prosjeku cijena završavanja poziva u pokretnim mrežama i koja će se godišnje smanjivati idućih tri godine dok se 2024. ne postigne jedinstvena maksimalna cijena završavanja glasovnih poziva u pokretnim mrežama u cijeloj Uniji.

(22)

Stoga se ovom Uredbom utvrđuje trogodišnje razdoblje postupnog određivanja cijena u okviru kojeg će se do 2024. postići učinkovita jedinstvena maksimalna cijena završavanja glasovnih poziva u pokretnim mrežama u cijeloj Uniji. Za pružatelje u državama članicama u kojima se primjenjuju cijene koje su više od jedinstvenih maksimalnih cijena završavanja glasovnih poziva u pokretnim mrežama u cijeloj Uniji za 2021. prijelazno razdoblje ne bi trebalo biti potrebno jer se uvođenjem razdoblja postupnog određivanja cijena ispunjava cilj ublažavanja učinka provedbe jedinstvene maksimalne cijene završavanja glasovnih poziva u pokretnim mrežama u cijeloj Uniji.

(23)

Zbog razdoblja postupnog određivanja cijena u nekim su državama članicama sadašnje regulirane maksimalne cijene završavanja glasovnih poziva u pokretnim mrežama niže od cijena završavanja glasovnih poziva u pokretnim mrežama koje su utvrđene za 2021., 2022. i 2023. te su blizu jedinstvene maksimalne cijene završavanja poziva u pokretnim mrežama u cijeloj Uniji. Kako bi se izbjegla moguća povećanja maloprodajnih cijena u tim državama članicama zbog privremenog povećanja reguliranih cijena završavanja poziva u pokretnim mrežama, trebalo bi omogućiti da se u tim državama članicama nastave primjenjivati sadašnje regulirane cijene završavanja glasovnih poziva do godine u kojoj je razina maksimalne cijene završavanja poziva u pokretnim mrežama koja se za tu godinu utvrđuje ovom Uredbom jednaka ili niža od razine sadašnjih cijena završavanja poziva u predmetnim državama članicama za predmetnu godinu.

(24)

S obzirom na to da je razlika između prosjeka sadašnjih cijena završavanja poziva u nepokretnim mrežama i jedinstvene maksimalne cijene završavanja glasovnih poziva u nepokretnim mrežama u cijeloj Uniji utvrđene u ovoj Uredbi manja od takve razlike za cijene završavanja poziva u pokretnim mrežama, razdoblje postupnog određivanja cijena za završavanje glasovnih poziva u nepokretnim mrežama ne bi trebalo biti potrebno. Međutim, odobravanje prijelaznog razdoblja za određene države članice trebalo bi biti primjereno kako bi se osigurao neometan prelazak na jedinstvenu maksimalnu cijenu završavanja glasovnih poziva u nepokretnim mrežama u cijeloj Uniji i izbjegla nepotrebna kašnjenja s primjenom te cijene.

(25)

Na temelju sadašnjih razina cijena završavanja poziva u nepokretnim mrežama u određenim državama članicama i razine jedinstvene maksimalne cijene završavanja glasovnih poziva u nepokretnim mrežama u cijeloj Uniji koja se utvrđuje u ovoj Uredbi za neke je države članice opravdano odobriti prijelazno razdoblje. Prijelazno razdoblje trebalo bi početi teći od datuma početka primjene ove Uredbe i završiti 31. prosinca 2021. Tijekom prijelaznog razdoblja u predmetnim se državama članicama mogu primjenjivati posebne cijene koje se razlikuju od jedinstvene maksimalne cijene završavanja glasovnih poziva u nepokretnim mrežama u cijeloj Uniji.

(26)

U državama članicama u kojima su sadašnje cijene završavanja glasovnih poziva u nepokretnim mrežama znatno više od jedinstvene maksimalne cijene završavanja glasovnih poziva u nepokretnim mrežama u cijeloj Uniji opravdano je odobriti prijelazno razdoblje kako bi se te cijene moglo postupno prilagoditi. U svima osim u dvjema državama članicama u kojima su sadašnje cijene završavanja glasovnih poziva u nepokretnim mrežama više od 0,0875 centi (jedinstvena maksimalna cijena završavanja glasovnih poziva u nepokretnim mrežama u cijeloj Uniji uvećana za 25 %) maksimalna cijena završavanja glasovnih poziva u nepokretnim mrežama 2021. trebala bi biti jednaka sadašnjim cijenama u tim državama umanjenima za 20 %. U Poljskoj i Finskoj, koje dosad nisu poštovale načela utvrđena u Preporuci Komisije 2009/396/EZ (2) i trenutačno imaju vrlo visoke cijene završavanja poziva u nepokretnim mrežama, smanjenje od 20 % ne bi bilo dovoljan korak prema uspostavi jedinstvene maksimalne cijene završavanja glasovnih poziva u nepokretnim mrežama u cijeloj Uniji. Stoga bi cijena za prijelazno razdoblje u tim državama trebala biti jednaka cijeni u državi članici s najvišom cijenom tijekom prijelaznog razdoblja, uz iznimku tih dviju država članica. Za preostale države članice u kojima su sadašnje cijene završavanja poziva u nepokretnim mrežama niže od jedinstvene maksimalne cijene završavanja glasovnih poziva u nepokretnim mrežama u cijeloj Uniji ili u kojima bi se smanjenjem od 20 % te cijene snizile na razinu koja je jednaka ili niža od razine jedinstvene maksimalne cijene završavanja glasovnih poziva u nepokretnim mrežama u cijeloj Uniji ne bi se trebalo utvrditi prijelazno razdoblje.

(27)

U skladu s člankom 75. stavkom 1. Direktive (EU) 2018/1972 provedeno je savjetovanje s Tijelom europskih regulatora za elektroničke komunikacije koje je 15. listopada 2020. dostavilo svoje mišljenje,

(1)

U Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 1210/2003 navode se javna tijela, društva i agencije te fizičke i pravne osobe, tijela i subjekti prijašnje iračke vlade na koje se na temelju te uredbe odnosi zamrzavanje sredstava i ekonomskih izvora koji su se 22. svibnja 2003. nalazili izvan Iraka.

(2)

Odbor za sankcije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 15. travnja 2021. odlučio je izbrisati šest subjekata s popisa osoba i subjekata na koje bi trebalo primjenjivati zamrzavanje sredstava i gospodarskih izvora.

(3)

Prilog III. Uredbi (EZ) br. 1210/2003 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Slovenije za upis naziva „Slovenska potica” u registar kao zajamčeno tradicionalnog specijaliteta (ZTS) objavljen je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)

Komisija je 29. lipnja 2020. od Austrije primila prigovor i povezanu obrazloženu izjavu o prigovoru. Komisija je 3. srpnja 2020. Sloveniji proslijedila prigovor i obrazloženu izjavu o prigovoru koje je poslala Austrija.

(3)

Komisija je ispitala prigovor Austrije i utvrdila da je prihvatljiv. U prigovoru se navodi da se u Austriji naziv „Potize”/„Putize” i dalje upotrebljava za slične proizvode proizvedene u Austriji te da je upotreba naziva zakonita i ustaljena već generacijama. Nadalje, tvrdi se da je proizvodnja proizvoda „Potize”/„Putize” od velikog gospodarskog značaja u Austriji, posebno za društva sa sjedištem u južnoj Austriji koja ga proizvode. Stoga Austrija smatra da se zahtjev za rezervacijom naziva isključivo za proizvode tog naziva proizvedene u Sloveniji (u skladu sa slovenskom tradicijom) mora odbiti. U svakom slučaju, Austrija smatra da se mora zajamčiti mogućnost proizvodnje i upotrebe naziva „Potize” ili „Putize” koji se u Austriji tradicionalno upotrebljava dugi niz godina za proizvod proizveden u skladu s austrijskom tradicijom. U prigovoru se tvrdi da je naziv predložen za registraciju zakonit, poznat i gospodarski značajan za slične poljoprivredne ili prehrambene proizvode, u skladu s člankom 21. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012.

(4)

Dopisom od 28. srpnja 2020. Komisija je pozvala zainteresirane strane da provedu odgovarajuća savjetovanja kako bi postigle međusobni sporazum u skladu sa svojim unutarnjim postupcima.

(5)

Slovenija i Austrija postigle su sporazum o kojem su 5. listopada 2020., unutar propisanog roka, obavijestile Komisiju.

(6)

Slovenija i Austrija složile su se da upotreba izraza „Potize” i „Putize” ne predstavlja zloupotrebu, oponašanje ili podsjećanje na naziv „Slovenska potica” kao zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS).

(7)

Nadalje, složile su se da su nazivi „Slovenska potica” s jedne strane i „Potize” i „Putize” s druge strane legitimni. Slovenija je potvrdila da se registracijom naziva „Slovenska potica” kao zajamčenog tradicionalnog specijaliteta (ZTS) ne bi ugrozilo pravo austrijskih proizvođača da upotrebljavaju izraze „Potize” i „Putize”. Austrijski proizvođači na pakiranju ne smiju upotrebljavati elemente koji upućuju na Sloveniju, npr. zastave, boje itd.

(8)

Iz sporazuma se može zaključiti da je Slovenija priznala pravo austrijskih proizvođača da nastave upotrebljavati nazive „Potize” i „Putize” i da stoga ne postoji namjera da se zaštiti izraz „potica” koji je dio složenog naziva „Slovenska potica” za koji se traži zaštita. Stoga bi naziv „Slovenska potica” trebalo zaštititi kao cjelinu te bi trebalo dopustiti da se izraz „Potica” nastavi upotrebljavati za proizvode koji nisu u skladu sa specifikacijom proizvoda „Slovenska potica” na području Unije, pod uvjetom da se poštuju načela i pravila njezina pravnog poretka.

(9)

Sporazum između Slovenije i Austrije ne zahtijeva izmjenu specifikacije proizvoda objavljene u skladu s člankom 50. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012.

(10)

U skladu s navedenim, naziv „Slovenska potica” trebalo bi upisati u registar zajamčeno tradicionalnih specijaliteta (ZTS),

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Rumunjske za registraciju naziva „Caşcaval de Săveni” kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (ZOZP) objavljen je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)

Komisija je 30. ožujka 2020. od Bugarske primila prigovor i povezanu obrazloženu izjavu o prigovoru. Komisija je 2. travnja 2020. Rumunjskoj proslijedila prigovor i obrazloženu izjavu o prigovoru koje je poslala Bugarska.

(3)

Komisija je ispitala prigovor Bugarske i utvrdila da je prihvatljiv. Riječ „кашкавал”, koja je u izjavi Bugarske transkribirana kao „kaškaval”, homonim je naziva „caşcaval”, koji čini dio složenog naziva „Caşcaval de Săveni”. Izraz „кашкавал” naziv je koji se u Bugarskoj upotrebljava za osnovne mliječne proizvode koji se komercijalno proizvode i stavljaju na tržište u Bugarskoj. U izjavi o prigovoru tvrdi se da bi se registracijom predloženog naziva ugrozila opstojnost naziva „кашкавал” ili žigova s izrazom „кашкавал” i opstojnost proizvoda koji su zakonito već bili na bugarskom tržištu najmanje pet godina prije datuma objave zahtjeva za registraciju naziva „Caşcaval de Săveni”.

(4)

Dopisom od 28. svibnja 2020. Komisija je pozvala zainteresirane strane da provedu odgovarajuća savjetovanja kako bi postigle međusobni sporazum u skladu sa svojim unutarnjim postupcima.

(5)

Rumunjska i Bugarska postigle su sporazum o kojem je Rumunjska obavijestila Komisiju 28. kolovoza 2020., unutar propisanog roka.

(6)

Rumunjska i Bugarska složile su se da upis naziva „Caşcaval de Săveni” u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla ne bi trebao štetiti budućim zahtjevima Bugarske za registraciju složenog naziva s izrazom „кашкавал” u okviru sustava kvalitete EU-a.

(7)

Budući da je sporazum sklopljen između Rumunjske i Bugarske u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 1151/2012 i zakonodavstvom EU-a, njegov bi sadržaj trebalo uzeti u obzir.

(8)

Komisija je 8. travnja 2020. od Grčke primila prigovor i povezanu obrazloženu izjavu. Komisija je 16. travnja 2020. prigovor proslijedila Rumunjskoj.

(9)

Komisija je ispitala prigovor Grčke te je utvrdila da je prihvatljiv. U prigovoru se tvrdi da bi se registracijom predloženog naziva ugrozila opstojnost posve ili djelomično identičnog naziva ili žiga ili opstojnost proizvoda koji su zakonito već bili na grčkom tržištu najmanje pet godina prije datuma objave zahtjeva za registraciju naziva „Caşcaval de Săveni”.

(10)

Dopisom od 2. lipnja 2020. Komisija je pozvala zainteresirane strane da provedu odgovarajuća savjetovanja kako bi postigle međusobni sporazum u skladu sa svojim unutarnjim postupcima.

(11)

U skladu s člankom 51. stavkom 3. posljednjim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Rumunjska je 28. kolovoza 2020. podnijela zahtjev za produljenje roka za savjetovanje s Grčkom u postupku prigovora u vezi s prethodno navedenim zahtjevom, koji je Komisija odobrila.

(12)

Rumunjska i Grčka postigle su sporazum o kojem je Rumunjska obavijestila Komisiju 27. studenoga 2020., unutar produljenog roka.

(13)

Rumunjska i Grčka dogovorile su se da zaštita oznake „Caşcaval de Săveni” ne bi trebala obuhvaćati samostalni naziv „caşcaval” nego samo složeni naziv „Caşcaval de Săveni” u cijelosti. Nadalje, zaključile su da bi u Uredbi o upisu naziva „Caşcaval de Săveni” u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla trebalo pojasniti opseg daljnje upotrebe izraza „caşcaval”.

(14)

Budući da je sporazum sklopljen između Rumunjske i Grčke u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 1151/2012 i zakonodavstvom EU-a, njegov bi sadržaj trebalo uzeti u obzir.

(15)

Stoga bi naziv „Caşcaval de Săveni” (ZOZP) trebalo zaštititi kao cjelinu, a izraz „caşcaval” može se i dalje upotrebljavati za označivanje ili prezentiranje na području Unije, uz uvjet da se poštuju načela i pravila njezina pravnog poretka,

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđeno je odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje tog odobrenja. Člankom 4. stavkom 1. te uredbe predviđeno je odobravanje takvih dodataka.

(2)

U skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 u vezi s njezinim člankom 7. podnesen je zahtjev za odobrenje eteričnog ulja dobivenog od Origanum vulgare L subsp. hirtum (Link) letsw. Var. Vulkan (DOS 00001) kao dodatka hrani za sve životinjske vrste.

(3)

Podnositelj zahtjeva zatražio je da se taj dodatak razvrsta u kategoriju dodataka „osjetilni dodaci”. Uz navedeni zahtjev priloženi su podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojim je mišljenjima od 29. studenoga 2017. (2) i 4. srpnja 2019. (3) zaključila da, u predloženim uvjetima uporabe, eterično ulje dobiveno od Origanum vulgare L subsp. hirtum (Link) letsw. Var. Vulkan (DOS 00001) nema štetan učinak na zdravlje životinja, zdravlje potrošača ni okoliš. Zaključila je i da se smatra da taj dodatak može biti nadražujuć za kožu i oči te da može izazvati preosjetljivost dišnih organa i kože kod osjetljivih osoba. Stoga Komisija smatra da bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere zaštite kako bi se spriječili štetni učinci na zdravlje ljudi, a posebno korisnikâ tog dodatka. Agencija smatra da ne postoji potreba za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Potvrdila je i izvješće o metodama analize dodataka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(5)

Člankom 5. stavkom. 2. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 1831/2003 utvrđeno je da se dodaci ne smiju prezentirati na način koji može dovesti potrošača u zabludu. To se posebno odnosi na prezentaciju učinaka dodatka uzimajući u obzir kategoriju i skupinu za koju je odobren. Navedeni dodatak sadržava sastojke kao što su karvakrol i timol, čiji su zootehnički učinci utvrđeni u vezi s određenim prethodno odobrenim dodacima. Kako bi se spriječilo prekoračenje predložene razine uporabe od 150 mg/kg krmne smjese, kojim bi se proizveo učinak za koji navedeni dodatak nije odobren, potrebno je utvrditi najveću dopuštenu količinu kao uvjet za uporabu dodatka u hrani za životinje.

(6)

Procjena te tvari pokazala je da su ispunjeni uvjeti za odobrenje iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim, uporabu eteričnog ulja dobivenog od Origanum vulgare L subsp. hirtum (Link) letsw. Var. Vulkan (DOS 00001) trebalo bi odobriti kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

1.

„(b)

obrada podataka iz točke i., uključujući njihovo prikupljanje, uporabu i čuvanje u državama članicama te njihovu razmjenu između država članica.”;

„(b)

obrada podataka iz točke (a), uključujući njihovo prikupljanje, uporabu i čuvanje u državama članicama te njihovu razmjenu između država članica.”.

2.

„9.

‚teška kaznena djela’ znači kaznena djela navedena u Prilogu II. koja su kažnjiva kaznom zatvora ili mjerom oduzimanja slobode od najmanje tri godine u skladu s nacionalnim pravom države članice;”;

„9.

‚teška kaznena djela’ znači kaznena djela navedena u Prilogu II. za koja je u skladu s nacionalnim pravom države članice propisana najviša kazna zatvora ili mjera oduzimanja slobode od najmanje tri godine;”.

3.

„(b)

… u svrhe sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma ili teških kaznenih djela, teza dostavu rezultata takve obrade nadležnim tijelima ili, prema potrebi, Europolu; i”;

„(b)

… u svrhe sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma ili teških kaznenih djela, te za dostavu rezultata takve obrade nadležnim tijelima ili, prema potrebi, Europolu; i”.