1.   Ova se Uredba primjenjuje na sljedeće elektroničke sustave koji su razvijeni ili unaprijeđeni na temelju sljedećih projekata iz Priloga Provedbenoj odluci (EU) 2019/2151:

(a)	sustav Carinske odluke (CDS), kako je razvijen u okviru projekta za carinske odluke u okviru Carinskog zakonika Unije;

(b)	sustav za Jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis (UUM&DS), kako je razvijen u okviru projekta Izravan pristup gospodarskih subjekata europskim informacijskim sustavima (jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis);

(c)	sustav europskih obvezujućih tarifnih informacija (EOTI), kako je unaprijeđen u projektu obvezujućih tarifnih informacija (OTI) u okviru Carinskog zakonika Unije;

(d)	sustav za registraciju i identifikaciju gospodarskih subjekata (EORI), kako je unaprijeđen u skladu sa zahtjevima Uredbe (EU) br. 952/2013 („Zakonik”) u okviru projekta EORI 2;

(e)	sustav ovlaštenih gospodarskih subjekata (AEO), kako je unaprijeđen u skladu sa zahtjevima Zakonika u okviru projekta za unapređenje sustava AEO;

(f)	sustav kontrole uvoza druge generacije (ICS2), kako je unaprijeđen u projektu za sustav ICS2;

(g)	automatizirani sustav izvoza (AES), kako je unaprijeđen u skladu sa zahtjevima Zakonika u okviru projekta za AES;

(h)	novi kompjuterizirani provozni sustav (NCTS), kako je unaprijeđen u skladu sa zahtjevima Zakonika u okviru projekta za unapređenje NCTS-a;

(i)	sustav informativnih obrazaca za posebne postupke (INF SP), kako je unaprijeđen u projektu za informativne obrasce za posebne postupke u okviru Carinskog zakonika Unije;

(j)	sustav centraliziranog carinjenja za uvoz (CCI), kako je razvijen u projektu za CCI u okviru Carinskog zakonika Unije.

2.   Ova se Uredba primjenjuje i na sljedeće elektroničke sustave:

(a)	carinski portal Europske unije za gospodarske subjekte;

(b)	carinski sustav za upravljanje rizikom (CRMS) iz članka 36. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

1.   Autentifikacija te ovjera pristupa gospodarskih subjekata i drugih osoba za potrebe pristupa EU-ovu carinskom portalu za gospodarske subjekte (EUCTP) obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS.

Da bi se carinski predstavnici mogli autentificirati i da bi mogli pristupiti EUCTP-u, njihova ovlast za djelovanje u tom svojstvu mora biti registrirana u sustavu UUM&DS ili u sustavu upravljanja identitetima i pristupom koji je uspostavila država članica u skladu s člankom 20.

2.   Autentifikacija te ovjera pristupa carinskih tijela država članica za potrebe pristupa EUCTP-u obavljaju se upotrebom mrežnih usluga koje pruža Komisija.

3.   Autentifikacija te ovjera pristupa osoblja Komisije za potrebe pristupa EUCTP-u obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS ili mrežnih usluga koje pruža Komisija.

1.   U okviru EUCTP-a pruža se pristup posebnim portalima za gospodarske subjekte transeuropskih sustava EBTI iz članka 24., AEO iz članka 38. i INF iz članka 67., ali i zajedničkom sučelju za gospodarske subjekte za sustav ICS2 iz članka 45.

2.   EUCTP se upotrebljava za razmjenu informacija između carinskih tijela država članica i gospodarskih subjekata i drugih osoba o zahtjevima, odobrenjima i odlukama koji se odnose na sustave EBTI, AEO i INF.

3.   EUCTP se može upotrijebiti za razmjenu informacija između carinskih tijela država članica i gospodarskih subjekata i drugih osoba o ulaznim skraćenim deklaracijama i, prema potrebi, o njihovim izmjenama, izdanim prijavama i poništenjima koji se odnose na sustav ICS2.

1.   CDS omogućuje komunikaciju Komisije, carinskih tijela država članica, gospodarskih subjekata i drugih osoba za potrebe podnošenja i obrade zahtjevâ i odluka iz članka 8. stavka 1. te upravljanja odlukama koje se odnose na odobrenja, točnije izmjenama, opozivima, poništenjima i suspenzijama.

2.   CDS čine sljedeće zajedničke komponente:

(a)	EU-ov portal za gospodarske subjekte;

(b)	središnji sustav upravljanja carinskim odlukama („središnji CDMS”);

(c)	referentne usluge za korisnike.

3.   Države članice mogu uspostaviti sljedeće nacionalne komponente:

(a)	nacionalni portal za gospodarske subjekte;

(b)	nacionalni sustav upravljanja carinskim odlukama („nacionalni CDMS”).

1.   CDS se upotrebljava za podnošenje i obradu zahtjevâ za sljedeća odobrenja te za upravljanje odlukama koje se odnose na sljedeće zahtjeve ili odobrenja:

(a)	odobrenje za pojednostavnjenje određivanja iznosa koji su dio carinske vrijednosti robe, iz članka 73. Zakonika;

(b)	odobrenje za polaganje zajedničkog osiguranja, uključujući moguće smanjenje ili odricanje, iz članka 95. Zakonika;

(c)	odobrenje za odgodu plaćanja carine ako se odobrenje ne izdaje za jednu radnju, iz članka 110. Zakonika;

(d)	odobrenje za vođenje prostora za privremeni smještaj, iz članka 148. Zakonika;

(e)	odobrenje za uspostavu usluge redovitog brodskog prijevoza, iz članka 120. Delegirane uredbe (EU) 2015/2446;

(f)	odobrenje za status ovlaštenog izdavatelja, iz članka 128. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446;

(g)	odobrenje za redovito korištenje pojednostavnjene deklaracije, iz članka 166. stavka 2. Zakonika;

(h)	odobrenje za centralizirano carinjenje, iz članka 179. Zakonika;

(i)	odobrenje za podnošenje carinske deklaracije u obliku unosa u evidencije deklaranta, uključujući za izvozni postupak, iz članka 182. Zakonika;

(j)	odobrenje za samoprocjenu, iz članka 185. Zakonika;

(k)	odobrenje za status subjekta ovlaštenog za vaganje banana, iz članka 155. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446;

(l)	odobrenje za primjenu postupka unutarnje proizvodnje, iz članka 211. stavka 1. točke (a) Zakonika;

(m)	odobrenje za primjenu postupka vanjske proizvodnje, iz članka 211. stavka 1. točke (a) Zakonika;

(n)	odobrenje za primjenu postupka uporabe u posebne svrhe, iz članka 211. stavka 1. točke (a) Zakonika;

(o)	odobrenje za primjenu postupka privremenog uvoza, iz članka 211. stavka 1. točke (a) Zakonika;

(p)	odobrenje za upravljanje prostorom za smještaj za carinsko skladištenje robe, iz članka 211. stavka 1. točke (b) Zakonika;

(q)	odobrenje za status ovlaštenog primatelja za prijevoze TIR, iz članka 230. Zakonika;

(r)	odobrenje za status ovlaštenog pošiljatelja za provoz Unije, iz članka 233. stavka 4. točke (a) Zakonika;

(s)	odobrenje za status ovlaštenog primatelja za provoz Unije, iz članka 233. stavka 4. točke (b) Zakonika;

(t)	odobrenje za uporabu posebnog pečata, iz članka 233. stavka 4. točke (c) Zakonika;

(u)	odobrenje za uporabu provozne deklaracije s ublaženim zahtjevima za podacima, iz članka 233. stavka 4. točke (d) Zakonika;

(v)	odobrenje za uporabu elektroničke prijevozne isprave kao carinske deklaracije, iz članka 233. stavka 4. točke (e) Zakonika.

2.   Zajedničke komponente CDS-a upotrebljavaju se za zahtjeve i odobrenja iz stavka 1. te za upravljanje odlukama koje se odnose na te zahtjeve i odobrenja ako ta odobrenja ili odluke mogu utjecati na više od jedne države članice.

3.   Država članica može odlučiti da se zajedničke komponente CDS-a mogu upotrebljavati za zahtjeve i odobrenja iz stavka 1. te za upravljanje odlukama koje se odnose na te zahtjeve i odobrenja ako ta odobrenja ili odluke utječu samo na tu državu članicu.

4.   CDS se ne smije upotrebljavati za zahtjeve, odobrenja i odluke koji nisu navedeni u stavku 1.

1.   Autentifikacija te ovjera pristupa gospodarskih subjekata i drugih osoba za potrebe pristupa zajedničkim komponentama CDS-a obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS.

Da bi se carinski predstavnici mogli autentificirati i da bi mogli pristupiti zajedničkim komponentama CDS-a, njihova ovlast za djelovanje u tom svojstvu mora biti registrirana u sustavu UUM&DS ili u sustavu upravljanja identitetima i pristupom koji je uspostavila država članica u skladu s člankom 20.

2.   Autentifikacija te ovjera pristupa carinskih tijela država članica za potrebe pristupa zajedničkim komponentama CDS-a obavljaju se upotrebom mrežnih usluga koje pruža Komisija.

3.   Autentifikacija te ovjera pristupa osoblja Komisije za potrebe pristupa zajedničkim komponentama CDS-a obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS ili mrežnih usluga koje pruža Komisija.

1.   EU-ov portal za gospodarske subjekte ulazna je točka u CDS za gospodarske subjekte i druge osobe.

2.   EU-ov portal za gospodarske subjekte mora biti interoperabilan sa središnjim CDMS-om te s nacionalnim CDMS-ovima ako su ih uspostavile države članice.

3.   EU-ov portal za gospodarske subjekte upotrebljava se za zahtjeve i odobrenja iz članka 8. stavka 1. te za upravljanje odlukama koje se odnose na te zahtjeve i odobrenja ako ta odobrenja ili odluke mogu utjecati na više od jedne države članice.

4.   Država članica može odlučiti da se EU-ov portal za gospodarske subjekte može upotrebljavati za zahtjeve i odobrenja iz članka 8. stavka 1. te za upravljanje odlukama koje se odnose na te zahtjeve i odobrenja ako ta odobrenja ili odluke utječu samo na tu državu članicu.

Ako država članica odluči upotrebljavati EU-ov portal za gospodarske subjekte za odobrenja ili odluke koje utječu samo na nju, o tome obavješćuje Komisiju.

1.   Središnji CMDS upotrebljavaju carinska tijela država članica za obradu zahtjevâ i odobrenja iz članka 8. stavka 1. te upravljanje odlukama koje se odnose na te zahtjeve i ta odobrenja, za potrebe provjera jesu li ispunjeni uvjeti za prihvaćanje zahtjeva i donošenje odluke.

2.   Središnji CDMS mora biti interoperabilan s EU-ovim portalom za gospodarske subjekte, referentnim uslugama za korisnike iz članka 13. i s nacionalnim CDMS-ovima ako su ih uspostavile države članice.

1.   Referentne usluge za korisnike upotrebljavaju se za središnju pohranu podataka koji se odnose na odobrenja iz članka 8. stavka 1. i na odluke koje se odnose na ta odobrenja te omogućuju pregled, reproduciranje i potvrđivanje tih odobrenja u okviru drugih elektroničkih sustava uspostavljenih za potrebe članka 16. Zakonika.

2.   Referentne usluge za korisnike upotrebljavaju se za pohranu podataka iz sustava registriranih izvoznika (REX) iz članka 80. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 te iz sustava EORI i AEO.

1.   Nacionalni portal za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen, dodatna je ulazna točka u CDS za gospodarske subjekte i druge osobe.

2.   Kad je riječ o zahtjevima i odobrenjima iz članka 8. stavka 1. i o upravljanju odlukama koje se odnose na te zahtjeve i odobrenja, ako ta odobrenja ili odluke mogu utjecati na više od jedne države članice, gospodarski subjekti i druge osobe mogu birati između nacionalnog portala za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen, ili EU-ova portala za gospodarske subjekte.

3.   Nacionalni portal za gospodarske subjekte mora biti interoperabilan s nacionalnim CDMS-om ako je potonji uspostavljen.

4.   Ako država članica uspostavi nacionalni portal za gospodarske subjekte, mora o tome obavijestiti Komisiju.

1.   Nacionalni CMDS, ako je uspostavljen, upotrebljava carinsko tijelo države članice koje ga je uspostavilo za obradu zahtjevâ i odobrenja iz članka 8. stavka 1. te za upravljanje odlukama koje se odnose na te zahtjeve i ta odobrenja, za potrebe provjera jesu li ispunjeni uvjeti za prihvaćanje zahtjeva i donošenje odluke.

2.   Kako bi se carinska tijela država članica mogla međusobno savjetovati, kako je navedeno u članku 12., nacionalni CDMS mora biti interoperabilan sa središnjim CDMS-om.

1.   Sustav UUM&DS omogućuje komunikaciju između sustavâ Komisije i sustavâ država članica za upravljanje identitetima i pristupom iz članka 20. kako bi se osoblju Komisije, gospodarskim subjektima i drugim osobama omogućio siguran ovlašteni pristup elektroničkim sustavima.

2.   Sustav UUM&DS čine sljedeće zajedničke komponente:

(a)	sustav upravljanja pristupom;

(b)	administracijski sustav upravljanja.

3.   Država članica uspostavlja sustav za upravljanje identitetima i pristupom kao nacionalnu komponentu sustava UUM&DS.

1.   U skladu s člancima 33. i 34. Zakonika sustav EOTI omogućuje sljedeće:

(a)	međusobno komuniciranje Komisije, carinskih tijela država članica, gospodarskih subjekata i drugih osoba za potrebe podnošenja i obrade zahtjevâ i odluka o OTI-ju;

(b)	upravljanje bilo kojim kasnijim događajem koji može utjecati na prvotni zahtjev ili odluku;

(c)	praćenje obvezne primjene odluka o OTI-ju;

(d)	praćenje i upravljanje produljenom primjenom odluka o OTI-ju.

2.   Sustav EOTI čine sljedeće zajedničke komponente:

(a)	EU-ov poseban portal za gospodarske subjekte za sustav EOTI;

(b)	središnji sustav EOTI;

(c)	funkcionalnost za praćenje primjene odluka o OTI-ju.

3.   Države članice mogu kao nacionalnu komponentu uspostaviti nacionalni sustav za obvezujuće tarifne informacije („nacionalni sustav OTI-ja”) zajedno s nacionalnim portalom za gospodarske subjekte.

1.   Sustav EOTI upotrebljava se za podnošenje, obradu, razmjenu i pohranu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke povezane s OTI-jem ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotni zahtjev ili odluku iz članka 21. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

2.   Carinska tijela država članica upotrebljavaju sustav EOTI za olakšavanje praćenja ispunjavanja obveza koje proizlaze iz OTI-ja u skladu s člankom 21. stavkom 3. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

3.   Kad se količina robe koja se može ocariniti tijekom razdoblja produljene primjene dosegne, Komisija o tome putem sustava EOTI i u skladu s člankom 22. stavkom 2. trećim podstavkom Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 odmah obavješćuje države članice.

1.   Autentifikacija te ovjera pristupa gospodarskih subjekata i drugih osoba za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava EOTI obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS.

Da bi se carinski predstavnici mogli autentificirati i da bi mogli pristupiti zajedničkim komponentama EOTI-ja, njihova ovlast za djelovanje u tom svojstvu mora biti registrirana u sustavu UUM&DS ili u sustavu upravljanja identitetima i pristupom koji je uspostavila država članica u skladu s člankom 20.

2.   Autentifikacija te ovjera pristupa carinskih tijela država članica za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava EOTI obavljaju se upotrebom mrežnih usluga koje pruža Komisija.

3.   Autentifikacija te ovjera pristupa osoblja Komisije za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava EOTI obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS ili mrežnih usluga koje pruža Komisija.

1.   EU-ov poseban portal za gospodarske subjekte za sustav EOTI povezan je s EUCTP-om ako je potonji ulazna točka u sustav EOTI za gospodarske subjekte i druge osobe.

2.   EU-ov poseban portal za gospodarske subjekte za sustav EOTI mora biti interoperabilan sa središnjim sustavom EOTI i, ako su države uspostavile nacionalne sustave OTI-ja, nuditi preusmjeravanje na nacionalne portale za gospodarske subjekte.

3.   EU-ov poseban portal za gospodarske subjekte za sustav EOTI upotrebljava se za podnošenje i razmjenu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke povezane s OTI-jem ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotni zahtjev ili odluku.

1.   Središnji sustav EOTI upotrebljavaju carinska tijela država članica za obradu, razmjenu i pohranu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke povezane s OTI-jem ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotni zahtjev ili odluku, u svrhu provjere jesu li ispunjeni uvjeti za prihvaćanje zahtjeva i za donošenje odluke.

2.   Središnji sustav EOTI upotrebljavaju carinska tijela država članica za potrebe savjetovanja, obrade, razmjene i pohrane informacija iz članka 16. stavka 4., članka 17. te članka 21. stavka 2. točke (b) i stavka 5. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

3.   Središnji sustav EOTI mora biti interoperabilan s EU-ovim posebnim portalom za gospodarske subjekte za sustav EOTI i s nacionalnim sustavima OTI-ja ako su uspostavljeni.

1.   Ako je država članica uspostavila nacionalni sustav OTI-ja u skladu s člankom 21. stavkom 3., nacionalni portal za gospodarske subjekte glavna je ulazna točka u nacionalni sustav OTI-ja za gospodarske subjekte i druge osobe.

2.   Gospodarski subjekti i druge osobe upotrebljavaju nacionalni portal za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen, u pogledu zahtjevâ i odluka koje se odnose na OTI ili u pogledu bilo kojeg kasnijeg događaja koji može utjecati na prvotni zahtjev ili odluku.

3.   Nacionalni portal za gospodarske subjekte mora biti interoperabilan s nacionalnim sustavom OTI-ja, ako je potonji uspostavljen.

4.   Nacionalni portal za gospodarske subjekte olakšava postupke ekvivalentne postupcima koje olakšava EU-ov poseban portal za gospodarske subjekte za sustav EOTI.

5.   Ako država članica uspostavi nacionalni portal za gospodarske subjekte, mora o tome obavijestiti Komisiju. Komisija osigurava da se nacionalnom portalu za gospodarske subjekte može pristupiti izravno s EU-ova posebnog portala za gospodarske subjekte za sustav EOTI.

1.   Ako je uspostavljen nacionalni sustav OTI-ja, carinsko tijelo države članice koje je uspostavilo taj sustav upotrebljava ga za obradu, razmjenu i pohranu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke povezane s OTI-jem ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotni zahtjev ili odluku, u svrhu provjere jesu li ispunjeni uvjeti za prihvaćanje zahtjeva i za donošenje odluke.

2.   Carinsko tijelo države članice upotrebljava svoj nacionalni sustav OTI-ja za potrebe savjetovanja, obrade, razmjene i pohrane informacija iz članka 16. stavka 4., članka 17. te članka 21. stavka 2. točke (b) i stavka 5. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447, osim ako za te potrebe upotrebljava središnji sustav EOTI.

3.   Nacionalni sustav OTI-ja mora biti interoperabilan s nacionalnim portalom za gospodarske subjekte i sa središnjim sustavom EOTI.

1.   Sustav EORI upotrebljava se za:

(a)	primanje podataka, koje su dostavile države članice, za registraciju gospodarskih subjekata i drugih osoba kako je navedeno u Prilogu 12-01 Delegiranoj uredbi (EU) 2015/2446 („podaci za EORI”);

(b)	pohranjivanje na središnjoj razini podataka za EORI koji se odnose na registraciju i identifikaciju gospodarskih subjekata i drugih osoba;

(c)	stavljanje na raspolaganje podataka za EORI državama članicama.

2.   Sustav EORI omogućuje carinskim tijelima država članica internetski pristup podacima za EORI na razini središnjeg sustava.

3.   Sustav EORI mora biti interoperabilan sa svim ostalim elektroničkim sustavima u kojima se upotrebljava EORI broj.

1.   Autentifikacija te ovjera pristupa carinskih tijela država članica za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava EORI obavljaju se upotrebom mrežnih usluga koje pruža Komisija.

2.   Autentifikacija te ovjera pristupa osoblja Komisije za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava EORI obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS ili mrežnih usluga koje pruža Komisija.

1.   Središnji sustav EORI upotrebljavaju carinska tijela država članica za potrebe članka 7. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

2.   Središnji sustav EORI mora biti interoperabilan s nacionalnim sustavima EORI, ako su uspostavljeni.

1.   Ako je uspostavljen nacionalni sustav EORI, carinsko tijelo države članice koje je uspostavilo taj sustav upotrebljava ga za razmjenu i pohranu podataka za EORI.

2.   Nacionalni sustav EORI mora biti interoperabilan sa središnjim sustavom EORI.

1.   Sustav AEO omogućuje međusobno komuniciranje Komisije, carinskih tijela država članica, gospodarskih subjekata i drugih osoba za potrebe podnošenja i obrade zahtjevâ i odobrenja za status AEO-a, kao i za upravljanje svim kasnijim događajima koji mogu utjecati na prvotnu odluku, kako je navedeno u članku 30. stavku 1. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

2.   Sustav AEO čine sljedeće zajedničke komponente:

(a)	EU-ov poseban portal za gospodarske subjekte za sustav AEO;

(b)	središnji sustav AEO.

3.   Države članice mogu uspostaviti sljedeće nacionalne komponente:

(a)	nacionalni portal za gospodarske subjekte;

(b)	nacionalni sustav ovlaštenih gospodarskih subjekata („nacionalni sustav AEO”).

1.   Sustav AEO upotrebljava se za podnošenje, razmjenu, obradu i pohranu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke u pogledu statusa AEO-a ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotnu odluku, kako je navedeno u članku 30. stavku 1. i članku 31. stavcima 1. i 4. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

2.   Carinska tijela država članica upotrebljavaju sustav AEO za ispunjavanje svojih obveza iz članka 31. stavaka 1. i 4. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 te za vođenje evidencije o relevantnim savjetovanjima.

1.   Autentifikacija te ovjera pristupa gospodarskih subjekata i drugih osoba za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava AEO obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS.

Da bi se carinski predstavnici mogli autentificirati i da bi mogli pristupiti zajedničkim komponentama sustava AEO, njihova ovlast za djelovanje u tom svojstvu mora biti registrirana u sustavu UUM&DS ili u sustavu upravljanja identitetima i pristupom koji je uspostavila država članica u skladu s člankom 20.

2.   Autentifikacija te ovjera pristupa carinskih tijela država članica za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava AEO obavljaju se upotrebom mrežnih usluga koje pruža Komisija.

3.   Autentifikacija te ovjera pristupa osoblja Komisije za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava AEO obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS ili mrežnih usluga koje pruža Komisija.

1.   EU-ov poseban portal za gospodarske subjekte za sustav AEO povezan je s EUCTP-om ako je potonji ulazna točka za sustav AEO za gospodarske subjekte i druge osobe.

2.   EU-ov poseban portal za gospodarske subjekte za sustav AEO mora biti interoperabilan sa središnjim sustavom AEO i nuditi preusmjeravanje na nacionalni portal za gospodarske subjekte ako je uspostavljen.

3.   EU-ov poseban portal za gospodarske subjekte za sustav AEO upotrebljava se za podnošenje i razmjenu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke u pogledu statusa AEO-a ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotnu odluku.

1.   Središnji sustav AEO upotrebljavaju carinska tijela država članica za razmjenu i pohranu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke u pogledu statusa AEO-a ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotnu odluku.

2.   Carinska tijela država članica upotrebljavaju središnji sustav AEO za razmjenu i pohranu informacija, savjetovanje i upravljanje odlukama u skladu s člancima 30. i 31. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

3.   Središnji sustav AEO mora biti interoperabilan s EU-ovim portalom za gospodarske subjekte i s nacionalnim sustavima AEO, ako su uspostavljeni.

1.   Nacionalni portal za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen, omogućuje razmjenu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke u pogledu statusa AEO-a.

2.   Gospodarski subjekti i druge osobe upotrebljavaju nacionalni portal za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen, za razmjenu informacija s carinskim tijelima država članica u odnosu na zahtjeve i odluke u pogledu statusa AEO-a.

3.   Nacionalni portal za gospodarske subjekte mora biti interoperabilan s nacionalnim sustavom AEO.

1.   Nacionalni sustav AEO, ako je uspostavljen, upotrebljava carinsko tijelo države članice koje ga je uspostavilo za razmjenu i pohranu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke u pogledu statusa AEO-a ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotnu odluku.

2.   Nacionalni sustav AEO mora biti interoperabilan s nacionalnim portalom za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen, te sa središnjim sustavom AEO.

1.   Sustavom ICS2 podupire se komunikacija među carinskim tijelima država članica te između gospodarskih subjekata i drugih osoba i carinskih tijela država članica za sljedeće potrebe:

(a)	ispunjavanje zahtjevâ za ulaznu skraćenu deklaraciju;

(b)	analiza rizika koju provode carinska tijela država članica i koja se prvenstveno odnosi na sigurnost i zaštitu te na carinske mjere za smanjenje relevantnih rizika, uključujući carinske provjere;

(c)	komunikacija među carinskim tijelima država članica za potrebe ispunjavanja zahtjevâ za ulaznu skraćenu deklaraciju.

2.   Sustav ICS2 čine sljedeće zajedničke komponente:

(a)	zajedničko sučelje za gospodarske subjekte;

(b)	zajednički repozitorij.

3.   Svaka država članica uspostavlja svoj nacionalni sustav ulaska kao nacionalnu komponentu.

4.   Države članice mogu uspostaviti svoja nacionalna sučelja za gospodarske subjekte kao nacionalne komponente.

1.   Sustav ICS2 upotrebljava se u sljedeće svrhe:

(a)	podnošenje, obrada i pohrana podataka ulaznih skraćenih deklaracija te zahtjevâ za izmjenu i poništenje u skladu s člancima 127. i 129. Zakonika;

(b)	zaprimanje, obrada i pohrana podataka ulaznih skraćenih deklaracija dobivenih iz deklaracija iz članka 130. Zakonika;

(c)	podnošenje, obrada i pohrana informacija koje se odnose na obavijesti o dolasku broda za plovidbu morem ili zrakoplova u skladu s člankom 133. Zakonika;

(d)	zaprimanje, obrada i pohrana informacija koje se odnose na podnošenje robe carini u skladu s člankom 139. Zakonika;

(e)	zaprimanje, obrada i pohrana informacija o zahtjevima za analizu rizika i rezultatima tih analiza, preporukama za provjere, odlukama o provjerama i rezultatima provjera u skladu s člankom 46. stavcima 3. i 5. i člankom 47. stavkom 2. Zakonika;

(f)	zaprimanje, obrada, pohrana i slanje obavijesti i informacija gospodarskim subjektima ili drugim osobama u skladu s člankom 186. stavkom 2. točkom (e) i stavcima 3., 4., 5. i 6. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 i člankom 24. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) 2015/2446;

(g)	podnošenje, obrada i pohrana informacija koje provode gospodarski subjekti ili druge osobe na zahtjev carinskih tijela država članica u skladu s člankom 186. stavcima 3. i 4. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

2.   Sustav ICS2 upotrebljava se za potporu praćenju i evaluaciji koje provode Komisija i države članice, a koji se odnose na provedbu zajedničkih kriterija i standarda za rizike u pogledu sigurnosti i zaštite te na mjere provjere i prioritetna područja provjere iz članka 46. stavka 3. Zakonika.

1.   Zajedničko sučelje za gospodarske subjekte ulazna je točka u sustav ICS2 za gospodarske subjekte i druge osobe za potrebe članka 182. stavka 1.a Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

2.   Zajedničko sučelje za gospodarske subjekte mora biti interoperabilno sa zajedničkim repozitorijem sustava ICS2 iz članka 46.

3.   Zajedničko sučelje za gospodarske subjekte upotrebljava se za podnošenje, zahtjeve za izmjene, zahtjeve za poništenje, obradu i pohranu podataka ulaznih skraćenih deklaracija i obavijesti o dolasku te za razmjenu informacija između carinskih tijela država članica i gospodarskih subjekata i drugih osoba.

1.   Carinska tijela država članica upotrebljavaju zajednički repozitorij sustava ICS2 za obradu podataka ulaznih skraćenih deklaracija, zahtjevâ za izmjenu, zahtjevâ za poništenje, obavijesti o dolasku, informacija o podnošenju robe, informacija o zahtjevima za analizu rizika i rezultatima tih analiza, preporukama za provjere, odlukama o provjerama i rezultatima provjera te informacija koje se razmjenjuju s gospodarskim subjektima ili drugim osobama.

2.   Komisija i države članice upotrebljavaju zajednički repozitorij sustava ICS2 za potrebe statistike i evaluacije te za razmjenu informacija ulazne skraćene deklaracije među državama članicama.

3.   Zajednički repozitorij sustava ICS2 mora biti interoperabilan sa zajedničkim sučeljem za gospodarske subjekte, nacionalnim sučeljima za gospodarske subjekte, ako su ih države članice uspostavile, i s nacionalnim sustavima ulaska.

1.   Nacionalno sučelje za gospodarske subjekte, ako su ga države članice uspostavile, ulazna je točka u sustav ICS2 za gospodarske subjekte i druge osobe u skladu s člankom 182. stavkom 1.a Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 ako je podnesak upućen državi članici koja upravlja nacionalnim sučeljem za gospodarske subjekte.

2.   Kada je riječ o podnošenju, izmjenama, poništenju, obradi, pohrani podataka ulaznih skraćenih deklaracije i obavijestima o dolasku, ali i o razmjeni informacija između carinskih tijela i gospodarskih subjekata i drugih osoba, gospodarski subjekti i druge osobe mogu odabrati hoće li se koristiti nacionalnim sučeljem za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen, ili zajedničkim sučeljem za gospodarske subjekte.

3.   Nacionalno sučelje za gospodarske subjekte, ako je uspostavljeno, mora biti interoperabilno sa zajedničkim repozitorijem sustava ICS2.

4.   Ako država članica uspostavi nacionalno sučelje za gospodarske subjekte, mora o tome obavijestiti Komisiju.

1.   Nacionalni sustav ulaska upotrebljava carinsko tijelo relevantne države članice za:

(a)	razmjenu podataka ulazne skraćene deklaracije dobivenih iz deklaracija iz članka 130. Zakonika;

(b)	razmjenu informacija i obavijesti sa zajedničkim repozitorijem sustava ICS2 za informacije o dolasku broda za plovidbu morem ili zrakoplova;

(c)	razmjenu informacija o podnošenju robe;

(d)	obradu zahtjevâ za analizu rizika, razmjenu i obradu informacija o rezultatima analize rizika, preporuka za provjere, odluka o provjerama i rezultata provjera.

Ujedno se upotrebljava u slučajevima u kojima carinsko tijelo zahtijeva dodatne informacije od gospodarskih subjekata i drugih osoba te prima informacije od njih.

2.   Nacionalni sustav ulaska mora biti interoperabilan sa zajedničkim repozitorijem sustava ICS2.

3.   Nacionalni sustav ulaska mora biti interoperabilan sa sustavima razvijenima na nacionalnoj razini za potrebe preuzimanja podataka iz stavka 1.

1.   Decentralizirani sustav AES omogućuje komunikaciju među carinskim tijelima država članica te između carinskih tijela država članica i gospodarskih subjekata i drugih osoba za potrebe podnošenja i obrade izvoznih deklaracija i deklaracija za ponovni izvoz ako se roba iznosi s carinskog područja Unije. Sustavom AES ujedno se može omogućiti komunikacija među carinskim tijelima država članica za potrebe dostavljanja podataka ulaznih skraćenih deklaracija u situacijama iz članka 271. stavka 1. drugog podstavka Zakonika.

2.   AES čine sljedeće zajedničke komponente:

(a)	zajednička komunikacijska mreža;

(b)	središnje usluge.

3.   Države članice uspostavljaju sljedeće nacionalne komponente:

(a)	nacionalni portal za gospodarske subjekte;

(b)	nacionalni sustav izvoza („nacionalni AES”);

(c)	zajedničko sučelje između AES-a i NCTS-a na nacionalnoj razini;

(d)	zajedničko sučelje između AES-a i sustava kontrole kretanja trošarinskih proizvoda (EMCS) na nacionalnoj razini.

1.   Gospodarski subjekti i druge osobe imaju pristup isključivo nacionalnom AES-u putem nacionalnog portala za gospodarske subjekte. Autentifikaciju i ovjeru pristupa utvrđuju države članice.

2.   Autentifikacija te ovjera pristupa carinskih tijela država članica za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava AES obavljaju se upotrebom mrežnih usluga koje pruža Komisija.

3.   Autentifikacija te ovjera pristupa osoblja Komisije za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava AES obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS ili mrežnih usluga koje pruža Komisija.

1.   Zajedničkom komunikacijskom mrežom osigurava se elektronička komunikacija među nacionalnim AES-ovima država članica.

2.   Carinska tijela država članica upotrebljavaju zajedničku komunikacijsku mrežu za razmjenu informacija iz članka 51. točaka (c) i (d).

1.   Nacionalni portal za gospodarske subjekte omogućuje razmjenu informacija između gospodarskih subjekata ili drugih osoba i nacionalnih AES-ova carinskog tijela država članica.

2.   Nacionalni portal za gospodarske subjekte mora biti interoperabilan s nacionalnim AES-om.

1.   Nacionalni AES mora biti interoperabilan s nacionalnim portalom za gospodarske subjekte, a upotrebljava ga carinsko tijelo države članice za obradu izvoznih deklaracija i deklaracija za ponovni izvoz.

2.   Nacionalni AES-ovi država članica međusobno komuniciraju elektroničkim putem u okviru zajedničke komunikacijske mreže i obrađuju informacije o izvozu i izlasku primljene od drugih država članica.

3.   Države članice pružaju i održavaju sučelje na nacionalnoj razini između svojih nacionalnih AES-ova i EMCS-ova za potrebe članka 280. Zakonika i članaka 21. i 25. Direktive Vijeća (EU) 2020/262 (8).

4.   Države članice pružaju i održavaju sučelje na nacionalnoj razini između svojih nacionalnih AES-ova i NCTS-ova za potrebe članka 280. Zakonika, članka 329. stavaka 5. i 6. i članka 333. stavka 2. točaka (b) i (c) Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

1.   Tijekom razdoblja uvođenja, kako je utvrđeno u Provedbenoj odluci (EU) 2019/2151, Komisija državama članicama pruža dodatne zajedničke komponente, prijelazna pravila i potporne mehanizme kako bi se uspostavilo operativno okruženje u kojem države članice koje još nisu uvele novi sustav mogu privremeno ostati interoperabilne s državama članicama koje su već uvele novi sustav.

2.   Komisija nudi zajedničku komponentu u obliku središnjeg pretvarača za razmjenu poruka u zajedničkoj komunikacijskoj mreži. Država članica može to odlučiti primijeniti na nacionalnoj razini.

3.   U slučaju postupne povezivosti gospodarskih subjekata i drugih osoba država članica može ponuditi nacionalni pretvarač za razmjenu poruka između gospodarskog subjekta i drugih osoba i carinskog tijela.

4.   Komisija u suradnji s državama članicama izrađuje tehnička pravila koja se primjenjuju tijekom prijelaznog razdoblja i koja su poslovnog i tehničkog karaktera kako bi se omogućilo mapiranje i interoperabilnost među zahtjevima za razmjenu informacija utvrđenih u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2016/341 (9) i Delegiranoj uredbi (EU) 2015/2446, zajedno s Provedbenom uredbom (EU) 2015/2447.

1.   Decentralizirani sustav NCTS omogućuje komunikaciju među carinskim tijelima država članica te između carinskih tijela država članica i gospodarskih subjekata i drugih osoba za potrebe podnošenja i obrade izvozne deklaracije i obavijesti ako se roba stavlja u postupak provoza.

2.   NCTS čine sljedeće zajedničke komponente:

(a)	zajednička komunikacijska mreža;

(b)	središnje usluge.

3.   Države članice uspostavljaju sljedeće nacionalne komponente:

(a)	nacionalni portal za gospodarske subjekte;

(b)	nacionalni provozni sustav („nacionalni NCTS”);

(c)	zajedničko sučelje između NCTS-a i AES-a na nacionalnoj razini.

1.   Gospodarski subjekti imaju pristup isključivo nacionalnom provoznom sustavu putem nacionalnog portala za gospodarske subjekte. Autentifikaciju i ovjeru pristupa utvrđuju države članice.

2.   Autentifikacija te ovjera pristupa carinskih tijela država članica za potrebe pristupa zajedničkim komponentama NCTS-a obavljaju se upotrebom mrežnih usluga koje pruža Komisija.

3.   Autentifikacija te ovjera pristupa osoblja Komisije za potrebe pristupa zajedničkim komponentama NCTS-a obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS ili mrežnih usluga koje pruža Komisija.

1.   Zajedničkom komunikacijskom mrežom osigurava se elektronička komunikacija između nacionalnih NCTS-ova država članica i ugovornih stranaka Konvencije o zajedničkom provoznom postupku.

2.   Carinska tijela država članica upotrebljavaju zajedničku komunikacijsku mrežu za razmjenu informacija koje se odnose na provozne formalnosti.

1.   Nacionalni portal za gospodarske subjekte omogućuje razmjenu informacija između gospodarskih subjekata i drugih osoba i nacionalnih NCTS-ova carinskih tijela država članica.

2.   Nacionalni portal za gospodarske subjekte mora biti interoperabilan s nacionalnim NCTS-om.

1.   Nacionalni NCTS mora biti interoperabilan s nacionalnim portalom za gospodarske subjekte, a upotrebljava ga carinsko tijelo države članice ili zemlja koja je ugovorna stranka Konvencije o zajedničkom provoznom postupku za podnošenje i obradu provozne deklaracije.

2.   Nacionalni NCTS komunicira elektroničkim putem u okviru zajedničke komunikacijske mreže sa svim nacionalnim provoznim aplikacijama država članica i ugovornih stranaka Konvencije o zajedničkom provoznom postupku i obrađuje informacije o provozu primljene od drugih država članica i ugovornih stranaka Konvencije o zajedničkom provoznom postupku.

3.   Države članice pružaju i održavaju sučelje između svojih nacionalnih sustava NCTS i AES za potrebe članka 329. stavaka 5. i 6. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

1.   Tijekom prijelaznog razdoblja kako je utvrđeno u Provedbenoj odluci (EU) 2019/2151 Komisija državama članicama pruža dodatne zajedničke komponente, prijelazna pravila i potporne mehanizme kako bi se uspostavilo operativno okruženje u kojem države članice koje još nisu uvele novi sustav mogu privremeno ostati interoperabilne s državama članicama koje su već uvele novi sustav.

2.   Komisija nudi zajedničku komponentu u obliku središnjeg pretvarača za razmjenu poruka u zajedničkoj komunikacijskoj mreži. Država članica može to odlučiti primijeniti na nacionalnoj razini.

3.   U slučaju postupne povezivosti gospodarskih subjekata i drugih osoba država članica može ponuditi nacionalni pretvarač za razmjenu poruka između gospodarskog subjekta i drugih osoba i carinskog tijela.

4.   Komisija u suradnji s državama članicama izrađuje tehnička pravila koja se primjenjuju tijekom prijelaznog razdoblja i koja su poslovnog i tehničkog karaktera kako bi se omogućilo mapiranje i interoperabilnost među starim zahtjevima za razmjenu informacija (utvrđenih u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2016/341) i novim zahtjevima za razmjenu informacija (utvrđenih u Delegiranoj uredbi (EU) 2015/2446, zajedno s Provedbenom uredbom (EU) 2015/2447).

1.   Sustav INF SP omogućuje komunikaciju između carinskih tijela država članica i gospodarskih subjekata i drugih osoba za potrebe izdavanja podataka iz informativnih obrazaca u području posebnih postupaka i upravljanja njima.

2.   Sustav INF SP čine sljedeće zajedničke komponente:

(a)	EU-ov poseban portal za gospodarske subjekte za sustav INF;

(b)	središnji sustav INF.

1.   Sustavom INF SP služe se gospodarski subjekti i druge osobe za podnošenje zahtjevâ za INF i praćenje njihova statusa te carinska tijela država članica za obradu tih zahtjeva i upravljanje INF-ovima.

2.   Sustav INF SP omogućuje carinskim tijelima država članica da izrade INF, a prema potrebi omogućuje i komunikaciju među carinskim tijelima država članica.

3.   Sustav INF SP omogućuje izračun iznosa uvozne carine u skladu s člankom 86. stavkom 3. Zakonika.

1.   Autentifikacija te ovjera pristupa gospodarskih subjekata i drugih osoba za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava INF SP obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS.

Da bi se carinski predstavnici mogli autentificirati i da bi mogli pristupiti zajedničkim komponentama INF SP, njihova ovlast za djelovanje u tom svojstvu mora biti registrirana u sustavu UUM&DS ili u sustavu upravljanja identitetima i pristupom koji je uspostavila država članica u skladu s člankom 20.

2.   Autentifikacija te ovjera pristupa carinskih tijela država članica za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava INF SP obavljaju se upotrebom mrežnih usluga koje pruža Komisija.

3.   Autentifikacija te ovjera pristupa osoblja Komisije za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava INF SP obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS ili mrežnih usluga koje pruža Komisija.

1.   U okviru EU-ova carinskog portala za gospodarske subjekte pruža se pristup EU-ovu posebnom portalu za gospodarske subjekte za sustav INF iz članka 6., ako je EU-ov poseban portal za gospodarske subjekte ulazna točka u sustav INF SP za gospodarske subjekte i druge osobe.

2.   EU-ov poseban portal za gospodarske subjekte za sustav INF mora biti interoperabilan sa središnjim sustavom INF SP.

1.   Središnji sustav INF SP upotrebljavaju carinska tijela država članica za razmjenu i pohranu informacija koje se odnose na podnesene INF-ove.

2.   Središnji sustav INF SP mora biti interoperabilan s EU-ovim posebnim portalom za gospodarske subjekte za sustav INF.

1.   CRMS omogućuje komunikaciju, pohranu i razmjenu informacija o riziku među državama članicama te između država članica i Komisije kako bi se poduprla provedba zajedničkog okvira za upravljanje rizikom.

2.   Ako je uspostavljena, može se upotrebljavati internetska usluga za nacionalne sustave koja putem internetskog sučelja omogućuje razmjenu podataka s nacionalnim sustavima. CRMS mora biti interoperabilan sa zajedničkim komponentama sustava ICS2.

1.   CRMS se upotrebljava u sljedeće svrhe u skladu s člankom 46. stavcima 3. i 5. Zakonika:

(a)	razmjena informacija o riziku među državama članicama i između država članica i Komisije u skladu s člankom 46. stavkom 5. Zakonika i člankom 36. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 te pohrana i obrada tih informacija;

(b)

komunikacija među državama članicama i između država članica i Komisije o informacijama koje se odnose na provedbu zajedničkih kriterija za rizike, prioritetnih mjera provjere i upravljanja krizama iz članka 36. stavka 2. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 te podnošenje, obrada i pohrana tih informacija, što uključuje i razmjenu povezanih informacija o riziku i analizu rezultata tih mjera;

(c)	omogućivanje državama članicama i Komisiji da u sustavu elektroničkim putem pretražuju izvješća o analizi rizika koja se odnose na postojeće rizike i nove trendove kako bi se o njima vodilo računa u zajedničkom okviru za upravljanje rizikom i nacionalnom sustavu za upravljanje rizikom.

2.   Ako se prijenos podataka iz CRMS-a u nacionalne sustave i iz nacionalnih sustava u CRMS može automatizirati, nacionalni se sustavi prilagođavaju za upotrebu internetske usluge CRMS-a.

1.   Autentifikacija te ovjera pristupa carinskih tijela država članica za potrebe pristupa zajedničkim komponentama CRMS-a obavljaju se upotrebom mrežnih usluga koje pruža Komisija.

2.   Autentifikacija te ovjera pristupa osoblja Komisije za potrebe pristupa zajedničkim komponentama CRMS-a obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS ili mrežnih usluga koje pruža Komisija.

1.   U sustavu CRMS pružaju se obrasci za informacije o riziku i obrasci za povratne informacije o analizi rizika i rezultatima provjera koji se ispunjavaju na internetu u okviru tog sustava, obrađuju za izvješćivanje i pohranjuju u sustavu. Ovlašteni korisnici mogu dohvatiti te obrasce i upotrijebiti ih za potrebe nacionalnog upravljanja rizikom i provjera.

2.   U sustavu CRMS pružaju se komunikacijski mehanizmi kojima korisnici (samostalno ili u organizacijskoj jedinici) mogu pružati i razmjenjivati informacije o riziku, odgovarati na posebne zahtjeve drugih korisnika i pružati Komisiji činjenice i analizu rezultata svojih mjera tijekom provedbe zajedničkih kriterija za rizik, prioritetnih mjera provjere i upravljanja krizama.

3.   U sustavu CRMS pružaju se alati kojima se omogućuje analiza i agregiranje podataka iz obrazaca za informacije o riziku koji su pohranjeni u sustavu.

4.   U sustavu CRMS pruža se platforma na kojoj se pohranjuju informacije koje uključuju vodiče, informacije i podatke o tehnologiji za otkrivanje i poveznice na druge baze podataka relevantne za upravljanje rizikom i na kojoj se te informacije stavljaju na raspolaganje ovlaštenim korisnicima za potrebe upravljanja rizikom i provjera.

1.   Decentralizirani sustav CCI omogućuje komunikaciju među carinskim tijelima država članica te između carinskih tijela država članica i gospodarskih subjekata za potrebe podnošenja i obrade carinskih deklaracija u kontekstu centraliziranog carinjenja za uvoz ako je uključeno više država članica.

2.   CCI čine sljedeće zajedničke komponente:

(a)	zajednička komunikacijska mreža;

(b)	središnje usluge.

3.   Države članice osiguravaju da njihovi nacionalni sustavi uvoza komuniciraju putem zajedničke komunikacijske mreže za CCI s nacionalnim sustavima uvoza drugih država članica i da on uključuje barem sljedeće nacionalne komponente:

(a)	nacionalni portal za gospodarske subjekte;

(b)	nacionalnu aplikaciju za CCI;

(c)	sučelje s EMSC-om/sustavom za razmjenu podataka o trošarinama na nacionalnoj razini.

1.   Gospodarski subjekti imaju pristup isključivo nacionalnom sustavu uvoza putem nacionalnog portala za gospodarske subjekte koji su razvile države članice. Autentifikaciju i ovjeru pristupa utvrđuju države članice.

2.   Autentifikacija te ovjera pristupa carinskih tijela država članica za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava CCI obavljaju se upotrebom mrežnih usluga koje pruža Komisija.

3.   Autentifikacija te ovjera pristupa osoblja Komisije za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava CCI obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS ili mrežnih usluga koje pruža Komisija.

1.   Zajedničkom komunikacijskom mrežom osigurava se elektronička komunikacija među nacionalnim aplikacijama država članica za CCI.

2.   Carinska tijela država članica upotrebljavaju zajedničku komunikacijsku mrežu za razmjenu informacija koje su relevantne za uvozne formalnosti povezane s CCI-jem.

1.   Nacionalni portal za gospodarske subjekte omogućuje razmjenu informacija između gospodarskih subjekata i nacionalnih sustava uvoza carinskih tijela država članica.

2.   Nacionalni portal za gospodarske subjekte mora biti interoperabilan s nacionalnim aplikacijama za CCI.

1.   Nacionalnim sustavom CCI služi se carinsko tijelo države članice koje ga je uspostavilo za potrebe obrade carinskih deklaracija na temelju CCI-ja.

2.   Nacionalni sustavi CCI država članica međusobno komuniciraju elektroničkim putem u okviru zajedničke domene i obrađuju informacije o uvozu primljene od drugih država članica.

1.   Komisija razvija, ispituje i pušta u rad zajedničke komponente te njima upravlja, a prema potrebi mogu ih ispitivati i države članice. Države članice razvijaju, ispituju i puštaju u rad nacionalne komponente te njima upravljaju.

2.   Države članice osiguravaju interoperabilnost nacionalnih komponenti sa zajedničkim komponentama.

3.   Komisija osmišljava i održava zajedničke specifikacije za decentralizirane sustave u bliskoj suradnji s državama članicama.

4.   Države članice razvijaju, primjenjuju i održavaju sučelja kako bi pružile funkcionalnost decentraliziranih sustava koja je potrebna za razmjene informacija s gospodarskim subjektima i drugim osobama s pomoću nacionalnih komponenti i sučelja te s drugim državama članicama s pomoću zajedničkih komponenti.

1.   Komisija održava zajedničke komponente, a države članice održavaju svoje nacionalne komponente.

2.   Komisija i države članice osiguravaju neprekinuti rad elektroničkih sustava.

3.   Komisija može mijenjati zajedničke komponente elektroničkih sustava kako bi popravila kvarove, dodala nove ili izmijenila postojeće funkcionalnosti.

4.   Komisija obavješćuje države članice o izmjenama i ažuriranjima zajedničkih komponenti.

5.   Države članice obavješćuju Komisiju o izmjenama i ažuriranjima nacionalnih komponenti koji mogu utjecati na funkcioniranje zajedničkih komponenti.

6.   Komisija i države članice objavljuju podatke o izmjenama i ažuriranjima elektroničkih sustava u skladu sa stavcima 4. i 5.

1.   U slučaju privremenog kvara elektroničkih sustava iz članka 6. stavka 3. točke (b) Zakonika, gospodarski subjekti i druge osobe dužni su informacije potrebne za ispunjavanje potrebnih formalnosti podnijeti na način koji su propisale države članice, što ne moraju nužno biti tehnike elektroničke obrade podataka.

2.   Carinska tijela država članica osiguravaju da su informacije podnesene u skladu sa stavkom 1. na raspolaganju u odgovarajućim elektroničkim sustavima u roku od sedam dana nakon što ponovno postanu dostupni.

3.   Odstupajući od stavka 1., u slučaju privremenog kvara sustava ICS2, AES, CRMS ili CCI primjenjuje se plan kontinuiteta poslovanja koji su utvrdile države članice i Komisija.

4.   Odstupajući od stavka 1., u slučaju privremenog kvara sustava NCTS primjenjuje se plan kontinuiteta poslovanja iz Priloga 72-04 Provedbenoj uredbi (EU) 2015/2447.

5.   Komisija i države članice međusobno se obavješćuju ako su elektronički sustavi nedostupni zbog privremenog kvara.

1.   Osobni podaci registrirani u elektroničkom sustavu obrađuju se za potrebe provedbe carinskog zakonodavstva uzimajući u obzir posebne ciljeve svakog elektroničkog sustava kako su utvrđeni člankom 4., člankom 7. stavkom 1., člankom 16. stavkom 1., člankom 21. stavkom 1., člankom 30., člankom 35. stavkom 1., člankom 42. stavkom 1., člankom 50. stavkom 1., člankom 57. stavkom 1., člankom 64. stavkom 1., člankom 69. stavkom 1., odnosno člankom 73. stavkom 1.

2.   U skladu s člankom 62. Uredbe (EU) 2018/1725 nacionalna nadzorna tijela u području zaštite osobnih podataka i Europski nadzornik za zaštitu podataka surađuju kako bi nadzor nad obradom osobnih podataka registriranih u elektroničkim sustavima bio koordiniran.

1.   Države članice osiguravaju da podaci registrirani na nacionalnoj razini odgovaraju podacima registriranima u zajedničkim komponentama te da se redovito ažuriraju.

2.   Odstupajući od stavka 1., za sustav ICS2 države članice osiguravaju da podacima u zajedničkom repozitoriju sustava ICS2 odgovaraju i da se u skladu s njima redovito ažuriraju sljedeći podaci:

(a)	podaci registrirani na nacionalnoj razini i poslani iz nacionalnog sustava ulaska u zajednički repozitorij sustava ICS2;

(b)	podaci koji su primljeni u nacionalnom sustavu ulaska iz zajedničkog repozitorija sustava ICS2.

1.   Podacima koje je određena država članica registrirala u zajedničkim komponentama može pristupati te ih može obrađivati ta država članica. Može im pristupati i obrađivati ih i druga država članica ako je uključena u obradu zahtjeva ili upravljanje odlukom na koju se podaci odnose.

2.   Podacima koje je u zajedničkim komponentama registrirao gospodarski subjekt ili druga osoba može pristupati taj gospodarski subjekt ili ta osoba. Može im pristupati i obrađivati ih država članica ako je uključena u obradu zahtjeva ili upravljanje odlukom na koju se podaci odnose.

3.   Gospodarski subjekt ili druga osoba koja podatke u zajedničkoj komponenti sustava ICS2 šalje u zajedničko sučelje za gospodarske subjekte ili ih u njemu registrira može isto tako pristupati tim podacima ili ih obrađivati.

4.   Podacima koje je određena država članica registrirala u središnji sustav EOTI može pristupati te ih može obrađivati ta država članica. Može ih obrađivati i druga država članica ako je uključena u obradu zahtjeva na koji se podaci odnose, uključujući i putem savjetovanja u skladu s člankom 26. Mogu im pristupati sve države članice u skladu s člankom 25. stavkom 2.

5.   Podacima koje je u središnji sustav EOTI registrirao gospodarski subjekt ili druga osoba može pristupati taj gospodarski subjekt ili ta osoba. Mogu im pristupati sve države članice u skladu s člankom 25. stavkom 2.

6.   Na podatke u zajedničkim komponentama sustava ICS2 primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)

ako je gospodarski subjekt ili druga osoba poslala te podatke državi članici u zajednički repozitorij sustava ICS2 s pomoću zajedničkog sučelja za gospodarske subjekte, ta država članica može u zajedničkom repozitoriju sustava ICS2 pristupati tim podacima i obrađivati ih. Prema potrebi ta država članica može isto tako pristupati tim informacijama registriranima u zajedničkom sučelju za gospodarske subjekte;

(b)	ako je država članica poslala te podatke u zajednički repozitorij sustava ICS2 ili ih je u njemu registrirala, ta država članica može pristupati tim podacima i obrađivati ih;

(c)

podacima iz prethodno navedenih točaka (a) i (b) može isto tako pristupati druga država članica i obrađivati ih ako ta druga država članica sudjeluje u analizi rizika i/ili postupku provjere na koje se ti podaci odnose u skladu s člankom 186. stavkom 2. točkama (a), (b) i (d), stavcima 5., 7. i 7.a i člankom 189. stavcima 3. i 4. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447, uz iznimku podataka koje su u sustav unijela carinska tijela drugih država članica, a odnose se na informacije o rizicima u pogledu sigurnosti i zaštite iz članka 186. stavka 2. točke (a) Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

(d)	može ih obrađivati Komisija u suradnji s državama članicama za potrebe iz članka 43. stavka 2. ove Uredbe i članka 182. stavka 1. točke (c) Provedbene uredbe (EU) 2015/2447. Komisija i države članice mogu pristupati rezultatima te obrade.

7.   Komisija i države članice mogu pristupati podacima u zajedničkoj komponenti sustava ICS2 koje je u zajedničkom repozitoriju sustava ICS2 registrirala Komisija te ih mogu obrađivati.

1.   Komisija je vlasnik sustava za zajedničke komponente.

2.   Države članice vlasnice su sustava za nacionalne komponente.

1.   Komisija osigurava sigurnost zajedničkih komponenti. Države članice osiguravaju sigurnost nacionalnih komponenti.

Komisija i države članice moraju u tu svrhu poduzeti potrebne mjere kako bi barem:

(a)	spriječile da neovlaštene osobe pristupe uređajima koji se upotrebljavaju za obradu podataka;

(b)	spriječile da neovlaštene osobe unose podatke, ostvare bilo kakav uvid u njih ili da ih izmijene ili izbrišu;

(c)	otkrile bilo koju od aktivnosti iz točaka (a) i (b).

2.   Komisija i države članice međusobno se obavješćuju o svim aktivnostima koje bi mogle prouzročiti povredu sigurnosti ili sumnju u povredu sigurnosti elektroničkih sustava.

3.   Komisija i države članice utvrđuju sigurnosne planove koji se odnose na sve sustave.