(1)

Unija ima isključivu nadležnost u pogledu pitanja monetarne politike i deviznog tečaja za države članice čija je valuta euro. Kada je Ugovorima Uniji u određenom području dodijeljena isključiva nadležnost, samo Unija može donositi i usvajati pravno obvezujuće akte, dok države članice to mogu činiti samostalno samo ako ih za to ovlasti Unija.

(2)

U skladu s člankom 219. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Vijeće utvrđuje odgovarajuće modalitete za vođenje pregovora i sklapanje sporazuma koji se odnose na pitanja povezana s pitanjima monetarnog ili deviznog režima.

(3)

Prije uvođenja eura Francuska je sklopila sporazume koji se odnose na pitanja deviznog tečaja s Ekonomskom i monetarnom unijom Zapadne Afrike (Union économique et monétaire ouest-africaine,„UEMOA”), Ekonomskom i monetarnom zajednicom srednje Afrike (Communauté économique et monétaire de l’Afrique Centrale, „CEMAC”) i Komorima, čiji je cilj bio zajamčiti konvertibilnost CFA franka i komorskog franka u francuski franak po fiksnom paritetu (2). Nakon zamjene francuskog franka eurom 1. siječnja 1999. Vijeće je ovlastilo Francusku da nastavi s takvim sporazumima koji su na snazi na taj datum („postojeći sporazumi”) u skladu s okvirom utvrđenim Odlukom 98/683/EZ (3).

(4)

Člancima 4. i 5. Odluke 98/683/EZ utvrđuju se različiti postupci u vezi s dogovaranjem u pregovorima i izmjenom postojećih sporazuma, ovisno o tome mijenja li se priroda ili područje primjene tih sporazuma.

(5)

Francuska i države UEMOA-e u postupku su zamjene postojećeg sporazuma između njih od 4. prosinca 1973. novim sporazumom o suradnji koji se odnosi na pitanja deviznog tečaja. Taj novi sporazum o suradnji potpisan je 21. prosinca 2019. i popraćen je novim sporazumom o jamstvu koji će se sklopiti sa Središnjom bankom država UEMOA-e. Francuska vlada 22. svibnja 2020. podnijela je francuskoj Nacionalnoj skupštini prijedlog zakona o ratifikaciji novog sporazuma o suradnji.

(6)

Zamjena postojećih sporazuma koji se odnose na pitanja deviznog tečaja između Francuske i UEMOA-e, CEMAC-a i Komorâ nije obuhvaćena područjem primjene članaka 4. i 5. Odluke 98/683/EZ. To je slučaj čak i ako priroda i područje primjene takvih novih sporazuma o suradnji ostanu nepromijenjeni, posebno kako bi se osigurala konvertibilnost između eura i valuta UEMOA-e, CEMAC-a i Komorâ po fiksnom paritetu uz proračunsku obvezu Francuske.

(7)

Francusku bi trebalo ovlastiti za zamjenu postojećih sporazuma s UEMOA-om, CEMAC-om i Komorima. U skladu s Odlukom Vijeća 98/683/EZ različiti postupci trebali bi se nastaviti primjenjivati ovisno o tome utječe li zamjena na prirodu ili područje primjene tih sporazuma. U pogledu obaju postupaka bit će potrebno uključiti nadležna tijela Unije u skladu s postojećim sustavom razmjene informacija i odobravanja, ovisno o slučaju, prije nego što se postojeći sporazumi zamijene novim sporazumima o suradnji.

(8)

Odluku 98/683/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

U skladu s člankom 287. točkom 8. Direktive 2006/112/EZ Estonija može izuzeti od poreza na dodanu vrijednost („PDV”) porezne obveznike čiji godišnji promet ne prelazi protuvrijednost od 16 000 EUR u nacionalnoj valuti prema deviznom tečaju na dan njezina pristupanja.

(2)

Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2017/563 (2) Estoniji je odobreno uvođenje posebne mjere odstupanja od članka 287. točke 8. Direktive 2006/112/EZ („mjera odstupanja”) kojom se od PDV-a izuzimaju porezni obveznici čiji godišnji promet ne prelazi 40 000 EUR. Estoniji je odobrena primjena mjere odstupanja od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2020. ili do dana stupanja na snagu direktive o izmjeni članaka od 281. do 294. Direktive 2006/112/EZ, ovisno o tome što nastupi prije.

(3)

Vijeće je 18. veljače 2020. donijelo Direktivu (EU) 2020/285 (3) o izmjeni članaka od 281. do 294. Direktive 2006/112/EZ u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i utvrđivanju novih pravila za mala poduzeća, uključujući utvrđivanje najvišeg dopuštenog praga godišnjeg prometa u državi članici u iznosu od 85 000 EUR ili u protuvrijednosti tog iznosa u nacionalnoj valuti.

(4)

Pismom evidentiranim u Komisiji 9. listopada 2020. Estonija je zatražila odobrenje za nastavak primjene mjere odstupanja do 31. prosinca 2024.

(5)

U skladu s člankom 395. stavkom 2. drugim podstavkom Direktive 2006/112/EZ Komisija je pismom od 15. listopada 2020. obavijestila ostale države članice o zahtjevu Estonije. Komisija je pismom od 19. listopada 2020. obavijestila Estoniju da ima sve informacije potrebne za procjenu zahtjeva.

(6)

Mjera odstupanja u skladu je s ciljevima Komunikacije Komisije od 25. lipnja 2008. pod nazivom „Počnimo od malih” – „Akt o malom poduzetništvu za Europu”.

(7)

Prema informacijama koje je dostavila Estonija učinak mjere odstupanja na ukupni iznos poreznog prihoda Estonije naplaćenog u fazi konačne potrošnje bit će zanemariv. Porezni obveznici i dalje će moći odlučiti da se na njih primjenjuju uobičajene odredbe o PDV-u u skladu s člankom 290. Direktive 2006/112/EZ.

(8)

Mjera odstupanja neće nepovoljno utjecati na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a jer će Estonija izvršiti izračun naknade u skladu s člankom 6. Uredbe Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1553/89 (4).

(9)

S obzirom na mogući pozitivan učinak mjere odstupanja na pojednostavnjenje obveza u pogledu PDV-a smanjenjem administrativnog opterećenja i troškova za mala poduzeća, Estoniji bi trebalo odobriti nastavak primjene mjere odstupanja za dodatno razdoblje.

(10)

Odobrenje za primjenu mjere odstupanja trebalo bi biti vremenski ograničeno. To vremensko ograničenje trebalo bi biti dostatno kako bi se omogućila procjena djelotvornosti i primjerenosti praga. Usto, Direktivom (EU) 2020/285 od država članica zahtijeva se da do 31. prosinca 2024. donesu i objave zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s člankom 1. te direktive i da te odredbe primjenjuju od 1. siječnja 2025. Stoga je primjereno Estoniji odobriti primjenu mjere odstupanja do 31. prosinca 2024.

(11)

Kako bi se izbjegli negativni učinci, Estoniji bi trebalo bi omogućiti da mjeru odstupanja primjenjuje bez prekida. Zatraženo odobrenje trebalo bi stoga izdati s učinkom od 1. siječnja 2021. kako bi se bez prekida nastavilo na prethodno uređenje odobreno Provedbenom odlukom (EU) 2017/563.

(12)

Provedbenu odluku (EU) 2017/563 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2016/2266 (2)Nizozemska je u skladu s člankom 19. Direktive 2003/96/EZ ovlaštena do 31. prosinca 2020. primjenjivati sniženu stopu oporezivanja električne energije koja se isporučuje punionicama koje se upotrebljavaju za izravno punjenje električnih vozila.

(2)

Nizozemska je 30. ožujka 2020. zatražila odobrenje za nastavak primjene snižene stope oporezivanja električne energije koja se isporučuje punionicama električnih vozila u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 1. siječnja 2025. Na zahtjev Komisije, Nizozemska je 20. studenoga 2020. dostavila dodatne informacije radi potkrepljivanja svojeg zahtjeva.

(3)

Snižena stopa oporezivanja namijenjena je daljnjem promicanju upotrebe električnih vozila smanjenjem troškova električne energije koja se upotrebljava za pogon takvih vozila.

(4)

Upotreba električnih vozila ne uključuje emisiju tvari koje onečišćujuću zrak nastalih izgaranjem benzina, dizela ili drugih fosilnih goriva pa se time pridonosi poboljšanju kvalitete zraka u gradovima. Nadalje, upotrebom električnih vozila mogu se smanjiti emisije CO2, posebice ako se za rad tih vozila upotrebljava električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora. Stoga se očekuje da će se primjenom snižene stope oporezivanja električne energije koja se isporučuje punionicama električnih vozila doprinijeti ciljevima politika Unije u području okoliša, zdravlja i klime.

(5)

Nizozemska je naglasila da bi se snižena stopa oporezivanja primjenjivala na opskrbu električnom energijom na punionicama za punjenje električnih vozila s izravnim priključkom na elektroenergetsku mrežu, uključujući javne punionice i određene privatne punionice ili punionice za potrebe poslovnih subjekata.

(6)

Nizozemska je zatražila da se snižena stopa oporezivanja primjenjuje samo na punionice na kojima se električna energija upotrebljava za izravno punjenje električnog vozila, a da se ne primjenjuje na električnu energiju koja se isporučuje zamjenom baterija.

(7)

Sniženom stopom oporezivanja električne energije koja se električnim vozilima isporučuje na punionicama poboljšat će se poslovni model za javno dostupne punionice u Nizozemskoj te će zbog toga upotreba električnih vozila postati privlačnija, što će dovesti do poboljšanja kvalitete zraka.

(8)

S obzirom na relativno ograničen broj električnih vozila i činjenicu da će razina oporezivanja električne energije koja se isporučuje električnim vozilima na punionicama za poslovne potrebe biti viša od najniže razine oporezivanja utvrđene u članku 10. Direktive 2003/96/EZ, nije vjerojatno da će snižena stopa oporezivanja dovesti do narušavanje tržišnog natjecanja tijekom razdoblja za koje je odobrenje zatraženo pa stoga neće biti negativnog utjecaja na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(9)

Razina oporezivanja električne energije koja se isporučuje električnim vozilima na punionicama koje nisu za poslovnu upotrebu bit će viša od najniže razine oporezivanja za neposlovne potrebe utvrđene u članku 10. Direktive 2003/96/EZ.

(10)

Svako ovlaštenje odobreno u skladu s člankom 19. stavkom 1. Direktive 2003/96/EZ treba biti strogo vremenski ograničeno. Kako bi se osiguralo da je razdoblje valjanosti ovlaštenja dovoljno dugo da se relevantne gospodarske subjekte ne obeshrabruje od potrebnih ulaganja, primjereno je izdati ovlaštenje u zatraženom razdoblju. Međutim, ovlaštenje bi se trebalo prestati primjenjivati od datuma primjene općih odredaba o poreznim pogodnostima za električnu energiju koja se isporučuje električnim vozilima koje Vijeće donese na temelju članka 113. ili druge relevantne odredbe Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ako se takve odredbe počnu primjenjivati prije 1. siječnja 2025.

(11)

Kako bi se izbjeglo moguće povećanje administrativnog opterećenja za distributere i redistributere električne energije zbog promjena primjenjivih poreznih stopa, Nizozemskoj bi trebalo omogućiti da bez prekida primjenjuje sniženu stopu oporezivanja na električnu energiju koja se isporučuje električnim vozilima. Zatraženo ovlaštenje stoga bi trebalo izdati s učinkom od 1. siječnja 2021., kako bi bez prekida slijedilo prethodno ovlaštenje izdano Provedbenom odlukom (EU) 2016/2266.

(12)

Ovom se Odlukom ne dovodi u pitanje primjena pravilâ Unije o državnim potporama,

(1)

U Uredbi (EU) 2020/1042 se u odnosu na europsku građansku inicijativu utvrđuju privremene mjere za prevladavanje poteškoća s kojima su se organizatori građanskih inicijativa, nacionalne uprave i institucije Unije suočili kad je Svjetska zdravstvena organizacija u ožujku 2020. objavila da je epidemija bolesti COVID-19 postala globalna pandemija. U mjesecima nakon te objave države članice donijele su restriktivne mjere za borbu protiv te javnozdravstvene krize. Zbog toga je u gotovo svim državama članicama došlo do zastoja u javnom životu. Uredbom (EU) 2020/1042 stoga su produljeni određeni rokovi utvrđeni u Uredbi (EU) 2019/788.

(2)

Uredbom (EU) 2020/1042 Komisija se ovlašćuje da u određenim okolnostima za inicijative za koje je razdoblje prikupljanja u tijeku u trenutku novog izbijanja bolesti COVID-19 dodatno produlji razdoblje prikupljanja za tri mjeseca. Uvjeti za dodatno produljenje slični su onima na temelju kojih je odobreno početno produljenje nakon izbijanja bolesti COVID-19 u ožujku 2020., a to je da najmanje četvrtina država članica ili određeni broj država članica koje čine više od 35 % stanovništva Unije primjenjuje mjere kojima se odgovara na pandemiju bolesti COVID-19 koje znatno ograničavaju mogućnosti organizatora da prikupljaju izjave o potpori u papirnatom obliku i da obavješćuju javnost o svojim inicijativama koje su u tijeku.

(3)

Od donošenja Uredbe (EU) 2020/1042 u srpnju 2020. Komisija pomno prati stanje u državama članicama.

(4)

Nakon što je ocijenila da su ispunjeni uvjeti za odobrenje takvog produljenja u skladu s Uredbom (EU) 2020/1042, Komisija je 17. prosinca 2020. odobrila dodatno tromjesečno produljenje za one inicijative za koje je prikupljanje izjava o potpori bilo u tijeku 1. studenoga 2020. (3) Razmjerno produljenje odobreno je za inicijative za koje je prikupljanje započelo u razdoblju od 1. studenoga do 17. prosinca 2020.

(5)

Od 1. studenoga 2020. situacija nastala zbog pandemije uzrokovane bolešću COVID-19 u nekoliko se država članica nije znatno promijenila. Do kraja siječnja 2021. u brojnim su državama članicama još bile na snazi mjere kojima se ograničava slobodno kretanje građana na njihovu državnom području kako bi se zaustavio ili usporio prijenos bolesti COVID-19. Pet država članica izvijestilo je da su 1. veljače 2021. primjenjivale nacionalne mjere ograničenja kretanja kojima se zabranjuje ili znatno ograničava slobodno kretanje građana na njihovu državnom području, dok je 11 država članica izvijestilo o primjeni lokalnih mjera ograničenja kretanja. Uz te se mjere ograničenja kretanja primjenjuju dodatne mjere sa sličnim ograničavajućim učinkom na javni život na njihovu državnom području ili barem u velikim dijelovima državnog područja, uključujući ograničenje dostupnosti javnih prostora, zatvaranje ili ograničenje rada trgovina, restorana i barova, strogo ograničenje broja sudionika javnih i privatnih okupljanja i sastanaka te uvođenje policijskog sata. Kombinacija tih mjera znatno utječe na mogućnost da organizatori prikupljaju izjave o potpori u papirnatom obliku i obavješćuju javnost o svojim inicijativama koje su u tijeku. Na temelju zasad dostupnih informacija te će mjere ili mjere sa sličnim učinkom vjerojatno ostati na snazi najmanje tri mjeseca.

(6)

Mjere su snazi u državama članicama koje čine najmanje četvrtinu država članica i više od 35 % stanovništva Unije.

(7)

Stoga se može zaključiti da su uvjeti za odobravanje produljenja razdoblja prikupljanja ispunjeni za one inicijative za koje je razdoblje prikupljanja bilo u tijeku 1. veljače 2021. Za njih bi razdoblje prikupljanja stoga trebalo produljiti za tri mjeseca.

(8)

Za inicijative za koje je razdoblje prikupljanja započelo u razdoblju od 1. veljače 2021. do datuma donošenja ove Odluke razdoblje prikupljanja trebalo bi produljiti do 1. svibnja 2022.

(9)

Na inicijative za koje je razdoblje prikupljanja završilo u razdoblju od 1. veljače 2021. do datuma donošenja ove Odluke ova bi se Odluka trebala primjenjivati retroaktivno,

(1)

Gljivica Batrachochytrium salamandrivorans (Bsal) patogena je gljivica u daždevnjaka koja pogađa držane i divlje populacije daždevnjaka te može prouzročiti znatne stope pobola i uginuća u tim populacijama. Gljivica Bsal za određene je vrste daždevnjaka smrtonosna, dok su druge vrste potpuno ili djelomično otporne na nju, ali gljivicu Bsal mogu nositi na koži i djelovati kao rezervoar i izvor zaraze za druge vrste daždevnjaka ili kontaminacije njihova okruženja.

(2)

Prema podacima prikupljenima u okviru europskog projekta „Ublažavanje nove zarazne bolesti daždevnjaka u cilju suzbijanja gubitka europske biološke raznolikosti” i nakon njega, infekcija gljivicom Bsal pojavljuje se u Belgiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Španjolskoj u držanim i u divljim populacijama daždevnjaka (2). Smatra se da je gljivica Bsal potekla iz istočne Azije i da je tamo široko rasprostranjena te da je endemska barem u Japanu, Tajlandu i Vijetnamu. Istodobno nedostaju informacije o njezinoj rasprostranjenosti u drugim zemljama Unije i svijeta. Trgovina zaraženim daždevnjacima ili daždevnjacima prijenosnicima pridonosi širenju gljivice Bsal i ta bolest predstavlja znatan rizik za biološku raznolikost na područjima koja kolonizira.

(3)

Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/320 (3), kako je izmijenjena Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2019/1998 (4), utvrđene su mjere zaštite zdravlja životinja za trgovinu pošiljkama daždevnjaka unutar Unije i ulazak takvih pošiljaka u Uniju. Provedbena odluka (EU) 2018/320 donesena je na temelju znanstvenog mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane od 25. listopada 2017. (5) („mišljenje EFSA-e”) te znanstvene i tehničke pomoći Europske agencije za sigurnost hrane od 21. veljače 2017. (6) („Znanstvena i tehnička pomoć EFSA-e”). Ta se odluka primjenjuje do 20. travnja 2021.

(4)

U mišljenju EFSA-e, tehničkoj pomoći EFSA-e, a i u novijim znanstvenim publikacijama (7) istaknuti su brojni nedostaci i nesigurnosti u trenutačnim saznanjima o mnogim aspektima prirode gljivice Bsal. Međunarodni trgovinski standardi Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) još nisu u potpunosti razvijeni kad je riječ o dijagnostičkim metodama za gljivicu Bsal i nisu preispitani u pogledu preporuka za međunarodnu trgovinu daždevnjacima.

(5)

Gljivica Bsal navedena je na popisu u Prilogu II. Uredbi (EU) 2016/429 i stoga je obuhvaćena definicijom bolesti s popisa za potrebe Uredbe (EU) 2016/429. Gljivica Bsal obuhvaćena je i definicijom bolesti kategorije D, kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 (8) za životinje iz reda Caudata, što uključuje daždevnjake. Međutim, pravila Unije o premještanjima unutar Unije i ulazak u Uniju pošiljaka kopnenih životinja i akvatičnih životinja utvrđena u delegiranim i provedbenim aktima Komisije donesenima na temelju Uredbe (EU) 2016/429 ne primjenjuju se na životinje iz reda Caudata jer su te životinje obuhvaćene definicijom „drugih životinja” u toj uredbi. S obzirom na trenutačno pomanjkanje saznanja o mnogim aspektima prirode gljivice Bsal i nepostojanje odgovarajućih međunarodnih smjernica i preporuka za trgovinu tim životinjama, delegirani i provedbeni akti Komisije za životinje iz reda Caudata još nisu doneseni, dok su za kopnene i akvatične životinje doneseni.

(6)

Komisija je s nadležnim tijelima država članica preispitala stanje zdravlja životinja u Uniji u pogledu gljivice Bsal i mjere za zaštitu zdravlja životinja predviđene Provedbenom odlukom (EU) 2018/320. Budući da su se mjere utvrđene u Provedbenoj odluci (EU) 2018/320 smatrale primjerenima, države članice nisu poduzimale nikakve dodatne trgovinske mjere za suzbijanje gljivice Bsal. Iako se čini da su izbijanja zaraze gljivicom Bsal trenutačno ograničena na određene regije u određenim državama članicama, postoji znatan rizik od daljnjeg širenja gljivice Bsal trgovinom unutar Unije.

(7)

U skladu s tim primjereno je donijeti hitne mjere na razini Unije kako bi se spriječilo širenje gljivice Bsal i izbjegli neopravdani poremećaji u trgovini daždevnjacima. Uzimajući u obzir učinkovitost mjera utvrđenih u Provedbenoj odluci (EU) 2018/320, primjereno je donijeti slične mjere za premještanja unutar Unije i ulazak u Uniju pošiljaka daždevnjaka od 21. travnja 2021. na ograničeno razdoblje do donošenja trajnijih mjera za zdravlje životinja, kao što je to slučaj s bolestima kopnenih i akvatičnih životinja.

(8)

Gljivica Bsal može se prenositi među vrstama daždevnjaka koje su autohtone u različitim regijama te je moguća unakrsna kontaminacija u raznim objektima kojima upravljaju subjekti koji drže i razmjenjuju daždevnjake. Time se povećava rizik od prijenosa gljivice Bsal trgovinom daždevnjacima, neovisno o zdravstvenom statusu njihova mjesta podrijetla i njihovu zdravstvenom stanju u divljini. Stoga bi se na pošiljke daždevnjaka namijenjene premještanjima među državama članicama ili ulasku u Uniju trebale primjenjivati mjere kojima se taj rizik ublažava. Međutim, te se mjere ne bi trebale primjenjivati na nekomercijalna premještanja daždevnjaka kućnih ljubimaca, s obzirom na to da su takva nekomercijalna premještanja obuhvaćena pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9). Pojam „nekomercijalna premještanja” odnosi se i ograničen je samo na životinje koje su u pratnji njihovih vlasnika ili ovlaštenih osoba i za koje oni skrbe, uz uvjet da pritom ne dolazi do prijenosa vlasništva. Stoga nekomercijalna premještanja daždevnjaka kućnih ljubimaca predstavljaju zanemariv rizik kad je riječ o širenju gljivice Bsal na daždevnjake kojima se trguje ili na daždevnjake koji žive u divljini.

(9)

Daždevnjaci koji se razmjenjuju samo između zatvorenih objekata koje je odobrilo nadležno tijelo u skladu s Uredbom (EU) 2016/429 ne bi trebali biti podvrgnuti karanteni ili testiranju jer su biosigurnosne mjere na snazi u tim zatvorenim objektima primjerene za ublažavanje rizika od širenja gljivice Bsal.

(10)

Na pošiljke daždevnjaka koji su uneseni u Uniju i već su prošli karantenu uz testiranje s negativnim rezultatima, ili koji su nakon ulaska u Uniju zadovoljavajuće liječeni u odgovarajućem objektu, ne bi trebalo ponovno primjenjivati karantenu ili testiranje prije premještanja u drugu državu članicu, pod uvjetom da su daždevnjaci u toj pošiljci bili izolirani od daždevnjaka drukčijeg zdravstvenog statusa.

(11)

Nema dovoljno informacija o tehničkoj opremljenosti veterinarskih službi i laboratorija u svijetu za testiranje na gljivicu Bsal, dok su razne ustanove u Europskoj uniji predvodnice u dijagnosticiranju i liječenju gljivice Bsal. Stoga je primjereno da se pošiljke daždevnjaka koje se unose u Uniju podvrgavaju karanteni u odgovarajućem objektu te da se testiraju i liječe nakon njihova ulaska u Uniju.

(12)

Treće zemlje i područja odobreni za izdavanje certifikata o zdravlju životinja za potrebe ulaska u Uniju pošiljaka daždevnjaka trebalo bi ograničiti na one koji su članovi OIE-a i koji stoga moraju poštovati međunarodne standarde za izdavanje certifikata o zdravlju životinja.

(13)

Liječenje bi trebalo biti točno određeno i u skladu s protokolima koji su već opisani u stručno ocijenjenoj znanstvenoj literaturi kako je istaknuto u znanstvenoj i tehničkoj pomoći EFSA-e ili u skladu s usporedivim protokolima.

(14)

Nadležno tijelo na graničnoj kontrolnoj postaji prispijeća u Uniju trebalo bi odobriti ulazak pošiljke daždevnjaka u Uniju samo ako primi potvrdu fizičke ili pravne osobe odgovorne za objekt odredišta kojom se potvrđuje da će pošiljka biti prihvaćena.

(15)

Hitne mjere predviđene ovom Odlukom trebale bi se primjenjivati od datuma početka primjene Uredbe (EU) 2016/429 i trebalo bi ih preispitati uzimajući u obzir ozbiljnost epidemiološke situacije zbog novog razvoja događaja i godišnje izvješćivanje nadležnih tijela država članica.

(16)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,