19.2.2021

Službeni list Europske unije

L 58/1

UREDBA (EU) 2021/250 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. veljače 2021.

o izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 95/93 u pogledu privremenog oslobođenja od pravilâ o iskorištavanju slotova u zračnim lukama Unije zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 100. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 dovela je do naglog smanjenja zračnog prometa zbog znatnog pada potražnje i izravnih mjera koje su države članice i treće zemlje poduzele radi ograničavanja širenja bolesti COVID-19. Štetan učinak za zračne prijevoznike osjeća se od 1. ožujka 2020., a vjerojatno će se nastaviti tijekom sljedećih godina.

(2)

Te okolnosti nisu pod kontrolom zračnih prijevoznika te su dovele do dobrovoljnog ili prisilnog otkazivanja njihovih usluga zračnog prijevoza. Osobito, dobrovoljnim otkazivanjima štiti se financijska stabilnost zračnih prijevoznika i izbjegava se štetan utjecaj na okoliš praznih ili većinom praznih letova koji se obavljaju samo u svrhu zadržavanja slotova.

(3)	Podatci koje je objavio Eurocontrol, upravitelj mreže za mrežne funkcije zračnog prometa jedinstvenog europskog neba, ukazuju na trajni pad zračnog prometa na godišnjoj razini od približno 74 % od sredine lipnja 2020.

(4)

Na temelju poznatih rezervacija, prognoza Eurocontrola i epidemioloških prognoza nije moguće predvidjeti kada će vjerojatno završiti razdoblje izrazito niske potražnje zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19. Prema najnovijim prognozama Eurocontrola zračni promet u veljači 2021. bit će približno na polovici razine prometa iz veljače 2020. Prognoze koje se odnose na razdoblje nakon tog datuma ovise o brojnim nepoznatim čimbenicima, kao što je dostupnost cjepivâ protiv bolesti COVID-19. U takvim okolnostima zračni prijevoznici koji ne uspiju iskoristiti svoje slotove u skladu sa stopom iskorištenosti slotova utvrđenom u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 95/93 (3) ne bi trebali automatski izgubiti prednost u pogledu serije slotova, kako je utvrđena u članku 8. stavku 2. i članku 10. stavku 2. te uredbe, koju bi inače mogli imati. Ovom bi se Uredbom trebala utvrditi posebna pravila u tu svrhu.

(5)

Tim bi se pravilima istodobno trebalo odgovoriti na potencijalne negativne učinke na tržišno natjecanje među zračnim prijevoznicima. Posebno je nužno osigurati da zračni prijevoznici koji su spremni pružati usluge mogu upotrijebiti neiskorišteni kapacitet te da imaju mogućnost dugoročnog zadržavanja takvih slotova. Time bi se trebali zadržati poticaji zračnim prijevoznicima da iskoriste kapacitete zračnih luka, što bi koristilo i potrošačima.

(6)

Stoga je, u skladu s tim načelima i na ograničeno razdoblje, potrebno utvrditi uvjete pod kojima bi zračni prijevoznici i dalje trebali imati prava na seriju slotova na temelju članka 8. stavka 2. i članka 10. stavka 2. Uredbe (EEZ) br. 95/93 te odrediti zahtjeve za dotične zračne prijevoznike da oslobode neiskorišteni kapacitet.

(7)

Definiciju pojma „novi sudionik” trebalo bi tijekom trajanja razdoblja negativnog utjecaja krize uzrokovane bolešću COVID-19 na zračni promet proširiti kako bi se povećao broj obuhvaćenih zračnih prijevoznika, čime bi se većem broju zračnih prijevoznika koji to žele omogućilo da uspostave i prošire svoje aktivnosti. Međutim, potrebno je ograničiti povlastice koje imaju zračni prijevoznici obuhvaćeni tom definicijom samo na istinske nove sudionike tako da se isključe prijevoznici koji, zajedno sa svojim matičnim trgovačkim društvom ili s vlastitim podružnicama ili podružnicama svojeg matičnog trgovačkog društva, drže više od 10 % ukupnog broja slotova dodijeljenih za predmetni dan u bilo kojoj zračnoj luci.

(8)

Tijekom razdoblja u kojem se primjenjuje oslobođenje od pravilâ o iskorištavanju slotova u sustavu dodjele slotova trebalo bi prepoznati napore zračnih prijevoznika koji su obavljali letove u slotovima koji su dio serije na koju drugi zračni prijevoznik ima pravo na temelju članka 8. stavka 2. i članka 10. stavka 2. Uredbe (EZZ) br. 95/93, no koji su stavljeni na raspolaganje koordinatoru slotova radi privremene preraspodjele. Stoga bi se zračnim prijevoznicima koji su iskoristili barem pet slotova u seriji trebala dati prednost pri dodjeli tih serija u sljedećem jednakovrijednom razdoblju reda letenja, pod uvjetom da ih ne zatraži zračni prijevoznik koji na njih ima pravo na temelju tih članaka.

(9)

Uvođenjem posebnih sanitarnih mjera uslijed bolesti COVID-19 u zračnim lukama može se smanjiti dostupan kapacitet, zbog čega može biti potrebno osigurati posebne koordinacijske parametre uslijed bolesti COVID-19. U takvim situacijama i kako bi se omogućila ispravna primjena tih parametara, koordinatori bi trebali biti moći prilagoditi vrijeme slotova dodijeljenih zračnim prijevoznicima na temelju članka 8. Uredbe (EZZ) br. 95/93 ili otkazati takve slotove u razdoblju reda letenja tijekom kojeg se primjenjuju posebne sanitarne mjere uslijed bolesti COVID-19.

(10)

Kako bi se olakšalo korištenje kapaciteta zračnih luka tijekom razdoblja reda letenja za ljeto 2021., zračnim prijevoznicima trebalo bi dopustiti da prije početka razdoblja reda letenja vrate tradicionalne slotove koordinatoru kako bi ih se moglo preraspodijeliti na ad hoc osnovi. Zračni prijevoznici koji vrate cijele serije slotova prije roka određenog ovom Uredbom trebali bi zadržati svoje pravo na istu seriju slotova u toj zračnoj luci za razdoblje reda letenja za ljeto 2022. S obzirom na druge mjere oslobođenja u vezi sa slotovima sadržane u ovoj Uredbi, zračnim prijevoznicima sa znatnim brojem slotova u zračnoj luci trebalo bi dopustiti da na taj način vrate najviše polovicu svojih slotova.

(11)

Ne dovodeći u pitanje obvezu država članica da poštuju pravo Unije, posebno pravila utvrđena u Ugovorima i Uredbi (EZ) 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (4), negativne posljedice mogućih mjera koje su donijela javna tijela država članica ili trećih zemalja radi odgovora na širenje bolesti COVID-19 i ograničavanje mogućnosti putovanja u vrlo kratkom roku ne mogu se pripisivati zračnim prijevoznicima i trebalo bi ih ublažiti ako te mjere znatno utječu na održivost ili mogućnost putovanja ili potražnju na dotičnim linijama. To bi trebalo uključivati mjere koje dovode do djelomičnog ili potpunog zatvaranja granice ili zračnog prostora ili djelomičnog ili potpunog zatvaranja ili smanjenja kapaciteta dotičnih zračnih luka, do ograničenja kretanja posade zračnog prijevoznika čime se znatno ometa pružanje usluga zračnog prijevoza ili do ozbiljnog onemogućavanja putnika da putuju s bilo kojim zračnim prijevoznikom na dotičnoj liniji, uključujući ograničenja putovanja, ograničenja kretanja ili karantenske mjere u zemlji ili regiji odredišta ili ograničenja u pogledu dostupnosti usluga nužnih za izravnu potporu pružanju usluge zračnog prijevoza. Ublažavanjima bi se trebalo osigurati da zračni prijevoznici ne budu kažnjeni za neiskorištavanje slotova ako ono proizlazi iz restriktivnih mjera koje nisu bile objavljene u trenutku dodjele slotova. Konkretno olakšanje u pogledu učinaka uvođenja takvih mjera trebalo bi biti ograničena trajanja i ni u kojem slučaju ne bi trebalo premašiti dva uzastopna razdoblja reda letenja.

(12)

Tijekom razdoblja u kojima kriza uzrokovana bolešću COVID-19 znatno utječe na potražnju, zračne prijevoznike trebalo bi, u potrebnoj mjeri, osloboditi od zahtjevâ za korištenjem slotova kako bi zadržali pravo na te slotove u sljedećem jednakovrijednom razdoblju reda letenja. Time bi se zračnim prijevoznicima trebalo omogućiti da povećaju opseg usluga kada to bude moguće s obzirom na okolnosti. Nižom minimalnom stopom iskorištenja koja je određena u tu svrhu trebali bi se uzeti u obzir izgledi za zračni promet za 2021., od početka 2021., koji su iznosili 50 % razine prometa iz 2019., neizvjesnost u pogledu krize uzrokovane bolešću COVID-19 te vraćanje povjerenja potrošača i razina prometa.

(13)

Kako bi se odgovorilo na razvoj učinka krize uzrokovane bolešću COVID-19 i s posljedičnim nedostatkom jasnoće u pogledu srednjoročnog razvoja razina prometa te kako bi se, ako je to neophodno i opravdano, fleksibilno odgovorilo na izazove s kojima se zbog toga suočava sektor zračnog prometa, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu izmjene razdoblja primjene oslobođenja od pravilâ o iskorištavanju slotova i postotka minimalne stope iskorištenja u određenom rasponu. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (5). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(14)

Kako bi mogli pravodobno obaviti potrebne pripreme, zračni prijevoznici i koordinatori trebaju biti svjesni uvjeta koji se primjenjuju na upravljanje slotovima u određenom razdoblju reda letenja. Stoga bi Komisija trebala nastojati što ranije donijeti delegirane akte te bi u svakom slučaju takve akte trebala donositi prije isteka roka za povratak slotova utvrđenog u članku 10. stavku 3. Uredbe (EZZ) br. 95/93.

(15)

Zračne luke, pružatelji usluga zračnih luka i zračni prijevoznici trebaju imati informacije o dostupnom kapacitetu radi odgovarajućeg planiranja. Zračni prijevoznici koji nemaju namjeru koristiti određene slotove trebali bi ih što ranije staviti na raspolaganje koordinatoru radi moguće preraspodjele drugim zračnim prijevoznicima, a najkasnije tri tjedna prije planiranog dana korištenja. Ako zračni prijevoznici opetovano i namjerno ne ispunjavaju taj zahtjev, ili bilo koji drugi zahtjev Uredbe (EEZ) br. 95/93, trebali bi podlijegati odgovarajućim sankcijama ili jednakovrijednim mjerama.

(16)	Ako je koordinator siguran da je zračni prijevoznik prestao obavljati letove u određenoj zračnoj luci, trebao bi odmah povući slotove od dotičnog zračnog prijevoznika i staviti ih u bazu radi preraspodjele drugim prijevoznicima.

(17)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno uspostavu posebnih pravila i pravila o vremenski ograničenom oslobođenju od općih pravila o iskorištavanju slotova radi ublažavanja posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 na zračni promet, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka predloženog djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(18)

Uzimajući u obzir hitnost koja proizlazi iz iznimnih okolnosti povezanih s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19, smatra se primjerenim predvidjeti iznimku od roka od osam tjedana iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(19)	Kako bi se omogućila brza primjena mjera predviđenih u ovoj Uredbi, ona bi trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EEZ) br. 95/93 mijenja se kako slijedi:

članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeća točka:

„(ba)

tijekom razdoblja iz članka 10.a stavka 3. ,novi sudionik’ znači:

i.	zračni prijevoznik koji traži, kao dio jedne serije slotova, slot u nekoj zračnoj luci, na bilo koji dan, gdje bi, ako se njegov zahtjev prihvati, on ukupno držao manje od sedam slotova u toj zračnoj luci taj dan; ili

ii.

zračni prijevoznik koji traži seriju slotova za redovite prijevoze putnika uključene u red letenja između dviju zračnih luka u Uniji, ako na taj dan najviše dva druga zračna prijevoznika obavljaju iste takve letove između tih zračnih luka, gdje bi, ako se njegov zahtjev prihvati, taj zračni prijevoznik i dalje držao manje od devet slotova u toj zračnoj luci za redoviti promet na taj dan.

Zračni prijevoznik koji zajedno s matičnim trgovačkim društvom, svojim podružnicama ili podružnicama svojeg matičnog trgovačkog društva drži više od 10 % ukupnih slotova dodijeljenih za predmetni dan u određenoj zračnoj luci ne smatra se novim sudionikom u toj zračnoj luci;”;

(b)

dodaje se sljedeća točka:

„(n)	,koordinacijski parametri uslijed bolesti COVID-19’ znači revidirani koordinacijski parametri kojima se dovodi do smanjenja dostupnog kapaciteta zračne luke u koordiniranoj zračnoj luci zbog posebnih sanitarnih mjera koje su države članice uvele kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19.”;

u članku 7. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1. Zračni prijevoznici koji prometuju ili namjeravaju prometovati u nekoj reguliranoj ili koordiniranoj zračnoj luci dužni su regulatoru odnosno koordinatoru dostaviti sve relevantne informacije koje oni zatraže. Sve relevantne informacije dostavljaju se u obliku i unutar roka koje odredi regulator ili koordinator. Posebno, zračni prijevoznik dužan je u trenutku podnošenja zahtjeva za dodjelu slotova obavijestiti koordinatora o tome hoće li u odnosu na tražene slotove koristiti status novog sudionika, u skladu s člankom 2. točkom (b) ili točkom (ba).”;

članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)	u stavku 2. prvom podstavku uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim: „2. Ne dovodeći u pitanje članke 7., 8.a i 9., članak 10. stavke 1. i 2.a te članak 14., stavak 1. ovog članka ne primjenjuje se kad su ispunjeni sljedeći uvjeti:”;

(b)

umeće se sljedeći stavak:

”2.a Tijekom razdoblja iz članka 10.a stavka 3. serija slotova koja je vraćena u bazu slotova u skladu sa stavkom 1. ovog članka na kraju razdoblja reda letenja (”referentno razdoblje reda letenja ”) dodjeljuje se za sljedeće jednakovrijedno razdoblje reda letenja na zahtjev zračnom prijevozniku koji je iskoristio najmanje pet slotova iz predmetne serije nakon primjene članka 10.a stavka 7. tijekom referentnog razdoblja reda letenja, pod uvjetom da serija slotova već nije dodijeljena prijevozniku koji je prvotno držao tu seriju za sljedeće jednakovrijedno razdoblje reda letenja u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

Ako više podnositelja zahtjeva ispunjava zahtjeve iz prvog podstavka, prednost se daje zračnom prijevozniku koji je iskoristio veći broj slotova iz te serije.”;

(c)

umeće se sljedeći stavak:

„6.a U razdoblju tijekom kojeg se primjenjuju koordinacijski parametri uslijed bolesti COVID-19 i kako bi se osigurala ispravna primjena takvih koordinacijskih parametara, koordinator može izmijeniti vrijeme zatraženih ili dodijeljenih slotova obuhvaćenih razdobljem utvrđenim u članku 10.a stavku 3. ili ih otkazati nakon što sasluša dotičnog zračnog prijevoznika. U tom je kontekstu dužan uzeti u obzir dodatna pravila i smjernice iz stavka 5. ovog članka na temelju uvjeta koji su njime utvrđeni.”;

u članku 8.a stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.

(a)	Slotovi dodijeljeni nekom novom sudioniku, kako je definiran u članku 2. točki (b) ili (ba), ne mogu se prenositi kako je predviđeno stavkom 1. točkom (b) ovog članka tijekom dva jednakovrijedna razdoblja reda letenja osim u slučaju zakonski ovlaštenog preuzimanja djelatnosti poduzeća u stečaju.
(b)	Slotovi dodijeljeni nekom novom sudioniku, kako je definiran u članku 2. točki (b) podtočkama ii. i iii. ili članku 2. točki (ba) podtočki ii., ne mogu se prenositi na drugu liniju kako je predviđeno stavkom 1. točkom (a) ovog članka tijekom dva jednakovrijedna razdoblja reda letenja osim ako bi se tog novog sudionika na novoj liniji tretiralo s istim prioritetom kao i na početnoj liniji.
(c)	Slotovi dodijeljeni nekom novom sudioniku, kako je definiran u članku 2. točki (b) ili (ba), ne mogu se razmjenjivati kako je predviđeno stavkom 1. točkom (c) ovog članka tijekom dva jednakovrijedna razdoblja reda letenja osim s ciljem poboljšanja vremenskih rasporeda slotova za dotične usluge u odnosu na prvotno zatražene vremenske rasporede.”;

članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći stavak:

„2.a Neovisno o stavku 2., serije slotova dodijeljene za razdoblje reda letenja od 28. ožujka 2021. do 30. listopada 2021. daju pravo zračnom prijevozniku na istu seriju slotova za razdoblje reda letenja od 27. ožujka 2022. do 29. listopada 2022. ako je zračni prijevoznik koordinatoru na raspolaganje stavio cijelu seriju slotova radi preraspodjele prije 28. veljače 2021. Ovaj se stavak primjenjuje samo na serije slotova koje su dodijeljene istom prijevozniku za razdoblje reda letenja od 29. ožujka 2020. do 24. listopada 2020. Broj slotova koje dotični zračni prijevoznik može iskorištavati na temelju ovog stavka ograničen je na broj koji odgovara 50 % slotova koji su dodijeljeni istom zračnom prijevozniku za razdoblje reda letenja od 29. ožujka 2020. do 24. listopada 2020., osim kada je riječ o zračnom prijevozniku kojem je u dotičnoj zračnoj luci u prosjeku bilo dodijeljeno manje od 29 slotova tjedno tijekom prethodnog jednakovrijednog razdoblja reda letenja.”;

(b)

stavak 4. mijenja se kako slijedi:

dodaje se sljedeća točka:

„(e)

tijekom razdoblja iz članka 10.a stavka 3., uvođenje mjera kojima javna tijela nastoje odgovoriti na širenje bolesti COVID-19 na jednom kraju linije za koju su dotični slotovi iskorišteni ili ih se planiralo iskoristiti, pod uvjetom da mjere nisu bile objavljene u trenutku dodjele serije slotova, da te mjere znatno utječu na održivost ili mogućnost putovanja ili potražnju na dotičnim linijama i da one dovode do bilo čega od sljedećeg:

i.	djelomičnog ili potpunog zatvaranja granice ili zračnog prostora ili djelomičnog ili potpunog zatvaranja ili smanjenja kapaciteta zračne luke tijekom znatnog dijela relevantnog razdoblja reda letenja,

ii.

ozbiljne prepreke mogućnosti putnika da putuju bilo kojim prijevoznikom na toj izravnoj liniji tijekom znatnog dijela relevantnog razdoblja reda letenja, uključujući:

—	ograničenja u pogledu putovanja na temelju državljanstva ili mjesta boravišta, zabranu svih putovanja osim nužnog putovanja ili zabrane letova iz određenih zemalja ili geografskih područja ili u njih,

—	ograničenja kretanja ili mjere karantene ili izolacije unutar zemlje ili regije u kojoj se nalazi odredišna zračna luka (uključujući međutočke),

—	ograničenja u pogledu dostupnosti usluga nužnih za izravnu potporu pružanju usluge zračnog prijevoza,

iii.	ograničenja kretanja posade zrakoplova čime se znatno ometa pružanje usluga zračnog prijevoza iz zračnih luka koje se opslužuju ili prema njima, uključujući nagle zabrane ulaska ili mogućnost da zbog karantenskih mjera posada ostane zadržana na nekoj od neočekivanih lokacija.”;

ii.

dodaju se sljedeći podstavci:

„Točka (e) primjenjuje se u razdoblju tijekom kojeg se primjenjuju mjere iz te točke i, unutar ograničenja iz trećeg, četvrtog i petog podstavka, na dodatno razdoblje od najviše šest tjedana. Međutim, ako se mjere iz točke (e) prestanu primjenjivati manje od šest tjedana prije kraja razdoblja reda letenja, točka (e) primjenjuje se na ostatak razdoblja od šest tjedana samo ako se slotovi u sljedećem razdoblju reda letenja koriste za istu liniju.

Točka (e) primjenjuje se samo na slotove iskorištene za linije za koje ih je zračni prijevoznik već koristio prije objavljivanja mjera iz te točke.

Točka (e) prestaje se primjenjivati ako zračni prijevoznik koristi dotične slotove da se prebaci na liniju na koju ne utječu mjere javnih tijela.

Zračni prijevoznici mogu opravdati neiskorištavanje slota u skladu s točkom (e) za najviše dva uzastopna razdoblja reda letenja.”;

(c)

u stavku 6. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Među zahtjevima novih sudionika prednost se daje zračnim prijevoznicima koji ispunjavaju uvjete za status novog sudionika na temelju članka 2. točke (b) podtočaka i. i ii., članka 2. točke (b) podtočaka i. i iii. ili članka 2. točke (ba) podtočaka i. i ii.”;

članak 10.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.a

Dodjela slotova kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19

1. Za potrebe članka 8. stavka 2. i članka 10. stavka 2. koordinatori smatraju da je slotove dodijeljene za razdoblje od 1. ožujka 2020. do 27. ožujka 2021. iskoristio zračni prijevoznik kojem su slotovi prvotno dodijeljeni.

2. Za potrebe članka 8. stavka 2. i članka 10. stavka 2. koordinatori smatraju da je slotove dodijeljene za razdoblje od 23. siječnja 2020. do 29. veljače 2020. iskoristio zračni prijevoznik kojem su slotovi prvotno dodijeljeni kada je riječ o uslugama zračnog prijevoza između zračnih luka u Uniji i zračnih luka u Narodnoj Republici Kini ili u Posebnom Upravnom Području Narodne Republike Kine Hong Kongu.

3. Kada je riječ o slotovima koji nisu stavljeni na raspolaganje koordinatoru radi preraspodjele u skladu s člankom 10. stavkom 2.a u razdoblju od 28. ožujka 2021. do 30. listopada 2021. te za potrebe članka 8. stavka 2. i članka 10. stavka 2., ako zračni prijevoznik može na zadovoljavajući način dokazati koordinatoru da je iskoristio dotičnu seriju slotova, kako ju je odobrio koordinator, za najmanje 50 % vremena tijekom razdoblja reda letenja za koje mu je dodijeljena, ima pravo na istu seriju slotova u sljedećem jednakovrijednom razdoblju reda letenja.

Kada je riječ o razdoblju iz prvog podstavka ovog stavka, postoci iz članka 10. stavka 4. i članka 14. stavka 6. točke (a) iznose 50 %.

4. Kada je riječ o slotovima s datumom od 9. travnja 2020. do 27. ožujka 2021., stavak 1. primjenjuje se samo ako je zračni prijevoznik vratio relevantne neiskorištene slotove koordinatoru radi preraspodjele drugim zračnim prijevoznicima.

5. Ako Komisija na temelju podataka koje je objavio Eurocontrol, upravitelj mreže za mrežne funkcije zračnog prometa jedinstvenog europskog neba, utvrdi da se nastavlja smanjenje razine zračnog prometa u usporedbi s razinom zračnog prometa u odgovarajućem razdoblju 2019. i da će se na temelju prognoza Eurocontrola o zračnom prometu ono vjerojatno nastaviti te ako utvrdi i da je, sudeći prema najboljim dostupnim znanstvenim podatcima, ta situacija posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19, Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 12.a kako bi se na odgovarajući način izmijenilo razdoblje navedeno u stavku 3. ovog članka.

Ako je to apsolutno nužno kako bi se odgovorilo na razvoj učinka krize uzrokovane bolešću COVID-19 na razine zračnog prometa, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 12.a radi izmjene postotaka iz stavka 3. ovog članka u rasponu od 30 % do 70 %. U tu svrhu Komisija uzima u obzir promjene koje su nastale od 20. veljače 2021., na temelju sljedećih elemenata:

(a)	podataka o razinama i prognozama zračnog prometa koje je objavio Eurocontrol;

(b)	razvoja kretanja zračnog prometa tijekom razdobljâ reda letenja, uzimajući u obzir razvoj zapažen nakon početka krize uzrokovane bolešću COVID-19; i

(c)	pokazatelja koji se odnose na potražnju za zračnim prijevozom putnika i tereta, uključujući kretanja povezana s veličinom flota i njihovom upotrebom te faktorima popunjenosti.

Delegirani akti na temelju ovog stavka donose se najkasnije 31. prosinca za sljedeće ljetno razdoblje reda letenja i najkasnije 31. srpnja za sljedeće zimsko razdoblje reda letenja.

6. Kada, u slučaju dugotrajnih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 na sektor zračnog prometa u Uniji, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 12.b.

7. Tijekom razdoblja iz stavka 3. zračni prijevoznici najmanje tri tjedna prije dana korištenja stavljaju koordinatoru na raspolaganje sve slotove koje ne namjeravaju iskoristiti radi preraspodjele drugim zračnim prijevoznicima.”;

7.	u članku 12.a stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10.a dodjeljuje se Komisiji do 21. veljače 2022.”;

članak 14. mijenja se kako slijedi:

(a)	stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: „5. Države članice utvrđuju i primjenjuju učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije ili jednakovrijedne mjere za zračne prijevoznike koji se opetovano i namjerno ne pridržavaju ove Uredbe.”;

(b)

u stavku 6. dodaje se sljedeća točka:

„(c)

Ako tijekom razdoblja iz članka 10.a stavka 3. koordinator, na temelju informacija kojima raspolaže, ustanovi da je zračni prijevoznik prestao obavljati letove u određenoj zračnoj luci te da više ne može iskorištavati slotove koji su mu dodijeljeni, koordinator, nakon što ga sasluša dotičnog zračnog prijevoznika, povlači od tog zračnog prijevoznika dotičnu seriju slotova za ostatak razdoblja reda letenja te ih stavlja u bazu.”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. veljače 2021.

Za Europski parlament

Predsjednik

D. M. SASSOLI

Za Vijeće

Predsjednica

A. P. ZACARIAS

(1) Mišljenje od 27. siječnja 2021. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2) Stajalište Europskog parlamenta od 11. veljače 2021. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 15. veljače 2021.

(3) Uredba Vijeća (EEZ) br. 95/93 od 18. siječnja 1993. o zajedničkim pravilima za dodjelu slotova u zračnim lukama Zajednice (SL L 14, 22.1.1993., str. 1.).

(4) Uredba (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici (SL L 293, 31.10.2008., str. 3.).

(5) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

19.2.2021

Službeni list Europske unije

L 58/23

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/255

оd 18. veljače 2021.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2015/1998 o utvrđivanju detaljnih mjera za provedbu zajedničkih osnovnih standarda iz područja zaštite zračnog prometa

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o zajedničkim pravilima u području zaštite civilnog zračnog prometa i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2320/2002 (1), a posebno njezin članak 4. stavak 3.,

budući da:

(1)

Pandemija bolesti COVID-19 i dalje u tolikoj mjeri utječe na međunarodni i europski civilni zračni promet da su, zbog objektivnih razloga koji su izvan kontrole zračnih prijevoznika i operatora zračnog prijevoza, uvelike onemogućeni obilasci lokacija radi označavanja i ponovnog označavanja tih prijevoznika i operatora u trećim zemljama na temelju točke 6.8. Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2015/1998 (2).

(2)

Stoga je potrebno produljiti primjenjivost alternativnog i ubrzanog postupka vrednovanja zaštite zračnog prometa EU-a za operatore na koje utječe pandemija bolesti COVID-19 koji sudjeluju u lancu opskrbe Unije iz trećih zemalja, tako da bude primjenjiv nakon datuma utvrđenog u točki 6.8.1.7. Priloga Provedbenoj uredbi (EU) 2015/1998.

(3)

Unija je u kontekstu Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) i Svjetske carinske organizacije (WCO) promicala razvoj ideje o međunarodnoj politici u pogledu prethodne dostave ranih informacija o teretu (PLACI), kojom je opisan skup Podataka 7 + 1 (3), kako je definirano u Okviru normi SAFE Svjetske carinske organizacije (SAFE FoS). Podaci o pošiljkama koje regulatorima što prije dostavljaju otpremnici, zračni prijevoznici, poštanski operateri, integratori, regulirani agenti ili drugi subjekti prije utovara tereta u zrakoplov na zadnjoj točki otpreme omogućuju primjenu dodatnog sigurnosnog sloja koji se sastoji od analize prijetnje i rizika koju vrši ulazni carinski ured prije polaska.

(4)

Stoga, prije utovara tereta u zrakoplov koji polazi iz treće zemlje, za potrebe zaštite civilnog zračnog prometa, trebalo bi provesti prvu analizu rizika u pogledu robe koja se unosi na carinsko područje Unije zračnim prijevozom što prije nakon primitka minimalnog skupa podataka za ulaznu skraćenu deklaraciju iz članka 106. stavaka 2. i 2a. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 (4). Zahtjev za provedbu prve analize rizika trebao bi se primjenjivati od 15. ožujka 2021.

(5)

Člankom 186. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (5) utvrđuje se analiza rizika i postupak kontrole koje provodi carinski ured prvog ulaska, a člankom 182. te uredbe uspostavlja se sustav kontrole uvoza (ICS2), koji su zajednički osmislile Komisija i države članice, kao usklađeno sučelje za subjekte iz EU-a, kojim se oni mogu služiti za dostavu, zahtjeve za izmjene, zahtjeve za poništenje, obradu i pohranu podataka iz ulaznih skraćenih deklaracija te za razmjenu povezanih informacija s carinskim tijelima.

(6)

Budući da se uslijed rezultata analize rizika na temelju prethodne dostave ranih informacija o teretu može zahtijevati da od 15. ožujka 2021. operatori koji sudjeluju u lancu opskrbe Unije tijekom svojih operacija u trećoj zemlji primjenjuju posebne mjere zaštite zračnog prometa za ublažavanje rizika, potrebno je hitno na odgovarajući način integrirati provedbena pravila za zaštitu civilnog zračnog prometa.

(7)

Trenutačna pandemija bolesti COVID-19 ozbiljno utječe na sposobnost zračnih luka u Uniji da dovrše postupak ugradnje opreme sustava za otkrivanje eksploziva (EDS) standarda 3. Komisija i države članice i dalje se uvelike zalažu za dovršetak uvođenja najnovije tehnologije za zaštitni pregled predane prtljage. Izrađen je novi plan kako bi se omogućila dodatna fleksibilnost za prilagodbu trenutačnoj situaciji, u skladu s mehanizmom određivanja prioriteta koji se temelji na kategorijama zračnih luka, te kako bi se osigurala vidljivost za uvođenje viših standarda radi otkrivanja.

(8)

Iskustvo u provedbi Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/1998 ukazalo je na potrebu za pojedinim izmjenama načina provedbe određenih zajedničkih osnovnih standarda. Načine provedbe određenih standarda potrebno je prilagoditi kako bi se pojasnile, uskladile, pojednostavnile i ojačale određene posebne mjere zaštite zračnog prometa, poboljšala pravna jasnoća, standardiziralo zajedničko tumačenje zakonodavstva i dodatno osigurala najbolja provedba zajedničkih osnovnih standarda u području zaštite zračnog prometa.

(9)	Provedbenu uredbu (EU) 2015/1998 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora iz članka 19. Uredbe (EZ) br. 300/2008,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2015/1998 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Međutim, točke (1) i (22) Priloga primjenjuju se od 15. ožujka 2021., točka (2) Priloga primjenjuje se od 1. ožujka 2022., a točka (14) primjenjuje se od 1. srpnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. veljače 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 97, 9.4.2008., str. 72.

(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1998 оd 5. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih mjera za provedbu zajedničkih osnovnih standarda iz područja zaštite zračnog prometa (SL L 299, 14.11.2015., str. 1.).

(3) Ime pošiljatelja, adresa pošiljatelja, ime primatelja, adresa primatelja, broj paketa, ukupna bruto masa, opis tereta i interni ili glavni zrakoplovni teretni list.

(4) Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 1.).

(5) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.).

PRILOG

Prilog se mijenja kako slijedi:

(1)

dodaje se sljedeća točka 6.0.4.:

„6.	0.4. Za potrebe ovog Priloga „prethodna dostava ranih informacija o teretu” ili „PLACI” znači postupak prve analize rizika za potrebe zaštite zračnog prometa u pogledu robe koja se unosi na carinsko područje Unije (*) zračnim prijevozom.

(*) Budući da Island ne pripada carinskom području Unije, za potrebe točke 6.8.7. ovog Priloga Island se smatra trećom zemljom.”;"

(2)

dodaju se točke 6.1.4., 6.1.5. i 6.1.6.:

„6.1.4.

Pristup zaštitno ograničenom području za teret i poštu može se odobriti samo nakon što se utvrdi kojoj od sljedećih kategorija pripada subjekt koji prevozi pošiljku s nadziranog područja zračne luke:

(a)	regulirani agent;

(b)	poznati pošiljatelj;

(c)	prijevoznik određen u skladu s točkom 6.6.1.1. podtočkom (c), koji prevozi pošiljke na koje su prethodno primijenjene zaštitne kontrole;

(d)	subjekt koji nije naveden u točkama (a), (b) i (c).

6.1.5.

Ako se primjenjuje točka 6.1.4. podtočka (c), primjerak potpisane izjave kako je navedena u Dodatku 6-E stavlja se na raspolaganje reguliranom agentu, zračnom prijevozniku ili operatoru zračne luke koji odobrava pristup zaštitno ograničenim područjima, osim ako se primjenjuje jedno od sljedećeg:

(a)	i sam prijevoznik je regulirani agent;

(b)	prijevoz se obavlja u ime reguliranog agenta ili zračnog prijevoznika koji prima pošiljku u zaštitno ograničenim područjima.

Prijevoznikovo pokazivanje primjerka potpisane izjave iz Dodatka 6-E može se zamijeniti jednakovrijednim mehanizmom prethodne obavijesti pristupnoj točki za koji se mora pobrinuti poznati pošiljatelj ili regulirani agent izvan zračne luke u čije se ime prijevoz obavlja ili regulirani agent ili zračni prijevoznik koji prima pošiljku u zaštitno ograničenim područjima.

6.1.6.

Pošiljke tereta ili pošte na koje prethodno nisu bile primijenjene zaštitne kontrole mogu se pustiti u zaštitno ograničena područja pod uvjetom da podliježu primjeni jedne od sljedećih mogućnosti:

(a)	zaštitni pregled prije ulaska u skladu s točkom 6.2. i pod odgovornošću reguliranog agenta ili zračnog prijevoznika koji prima pošiljku;

(b)	isporuka u prostorije reguliranog agenta ili zračnog prijevoznika koje se nalaze u zaštitno ograničenim područjima uz pratnju pod njihovom odgovornošću.

Nakon isporuke takve pošiljke moraju biti zaštićene od neovlaštenog manipuliranja sve dok se ne podvrgnu zaštitnom pregledu.

Osoblje koje prati takve pošiljke ili ih štiti od neovlaštenog manipuliranja mora biti zaposleno u skladu s točkom 11.1.1. i osposobljeno najmanje u skladu s točkom 11.2.3.9.”;

(3)

u točki 6.3.1.2. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

nadležno tijelo, ili ocjenjivač zaštite zračnog prometa EU-a koji djeluje u njegovo ime, ocjenjuje program zaštite prije izvođenja vrednovanja na licu mjesta navedenih lokacija kako bi ocijenio ispunjava li podnositelj zahtjeva zahtjeve Uredbe (EZ) br. 300/2008 i njezinih provedbenih akata.

Osim za zahtjeve u pogledu zaštitnog pregleda navedene u točki 6.2., ispitivanje lokacije podnositelja zahtjeva od strane relevantnih carinskih tijela u skladu s člankom 29. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (*) smatra se vrednovanjem na licu mjesta ako je provedeno ne više od 3 godine prije dana na koji podnositelj zahtjeva traži odobrenje za reguliranog agenta. Odobrenje statusa AEO-a i odgovarajuću procjenu carinskih tijela podnositelj zahtjeva stavlja na raspolaganje za daljnji pregled.

(*) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.).”;"

(4)

u točki 6.3.1.4. treći stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Osim za zahtjeve u pogledu zaštitnog pregleda navedene u točki 6.2., ispitivanje lokacije reguliranog agenta koje su provela nadležna carinska tijela u skladu s člankom 29. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 smatra se vrednovanjem na licu mjesta.”;

(5)

točka 6.3.1.5. zamjenjuje se sljedećim:

„6.3.1.5.

Ako nadležno tijelo utvrdi da regulirani agent više ne ispunjava zahtjeve iz Uredbe (EZ) br. 300/2008, ono opoziva status reguliranog agenta za navedenu lokaciju ili lokacije.

Odmah nakon opoziva, a u svakom slučaju u roku od 24 sata nakon opoziva, nadležno tijelo mora osigurati da se promjena statusa bivšeg reguliranog agenta unese u „Bazu podataka Unije o sigurnosti lanca opskrbe”.

Ako regulirani agent više nije nositelj odobrenja statusa AEO-a iz točke (b) članka 38. stavka 2. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*) i članka 33. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 ili ako to odobrenje statusa AEO-a više nije pravovaljano zbog nesukladnosti s člankom 39. točkom (e) Uredbe (EU) br. 952/2013 i člankom 28. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447, nadležno tijelo mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se uvjerilo da regulirani agent ispunjava zahtjeve iz Uredbe (EZ) br. 300/2008.

Regulirani agent obavješćuje nadležno tijelo o svim promjenama povezanima sa svojim odobrenjem statusa AEO-a iz članka 38. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) br. 952/2013 i članka 33. Uredbe (EU) 2015/2447.

(*) Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.)”;"

(6)

točka 6.3.1.8. zamjenjuje se sljedećim:

„6.3.1.8.

Nadležno tijelo mora carinskim tijelima staviti na raspolaganje sve informacije koje se odnose na status reguliranog agenta koje bi mogle biti relevantne za odobrenje statusa AEO-a kako je navedeno u članku 38. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) br. 952/2013 i članku 33. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447. Te informacije uključuju informacije koje se odnose na nova odobrenja za regulirane agente, opoziv statusa reguliranog agenta, obnavljanje i inspekcije, rasporede vrednovanja i rezultate tih procjena.

Treba uspostaviti modalitete za razmjenu tih informacija između nadležnog tijela i nacionalnih carinskih tijela.”;

(7)

u točki 6.3.2.6. podtočka (g) zamjenjuje se sljedećim:

”(g)	jedinstvenu oznaku koju je od nadležnog tijela dobio bilo koji regulirani agent koji je prihvatio sigurnosni status pošiljke izdan od strane drugog reguliranog agenta, među ostalim tijekom operacija transfera.”;

(8)

u točki 6.3.2.6. dodaje se sljedeći stavak:

„Teret ili pošta u transferu za koju zračni prijevoznik ili regulirani agent koji djeluje u njegovo ime ne može u pratećoj dokumentaciji potvrditi podatke koji se zahtijevaju ovom točkom ili točkom 6.3.2.7., ovisno o slučaju, podliježe zaštitnom pregledu prije utovara u zrakoplov za sljedeći let.”;

(9)

u točki 6.4.1.2. podtočka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

ispitivanje lokacije podnositelja zahtjeva koje obavljaju nadležna carinska tijela u skladu s člankom 29. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 smatra se vrednovanjem na licu mjesta ako je provedeno ne više od 3 godine prije dana na koji podnositelj zahtjeva traži odobrenje za poznatog pošiljatelja. U tim slučajevima, podnositelj zahtjeva mora upisati potrebne podatke u Dio 1. „Kontrolne liste za vrednovanje poznatih pošiljatelja” kako je navedeno u Dodatku 6-C i poslati je nadležnom tijelu zajedno s izjavom o obvezama koju potpisuje pravni zastupnik podnositelja zahtjeva ili osoba koja je na toj lokaciji odgovorna za zaštitu.

Odobrenje statusa AEO-a i odgovarajuću procjenu carinskih tijela podnositelj zahtjeva stavlja na raspolaganje za daljnji pregled.

Potpisanu izjavu zadržava dotično nadležno tijelo ili ocjenjivač zaštite zračnog prometa EU-a koji je na zahtjev stavlja na raspolaganje tom nadležnom tijelu.”;

(10)	u točki 6.4.1.4. treći stavak zamjenjuje se sljedećim: „Ispitivanje lokacije poznatog pošiljatelja koje obavljaju nadležna carinska tijela u skladu s člankom 29. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 smatra se vrednovanjem na licu mjesta.”;

(11)

točka 6.4.1.5. zamjenjuje se sljedećim:

„6.4.1.5.

Ako nadležno tijelo utvrdi da poznati pošiljatelj više ne ispunjava zahtjeve Uredbe (EZ) br. 300/2008 i njezinih provedbenih akata, ono opoziva status poznatog pošiljatelja za navedenu lokaciju ili lokacije.

Odmah nakon opoziva, a u svakom slučaju u roku od 24 sata nakon opoziva, nadležno tijelo mora se pobrinuti da se promjena statusa poznatog pošiljatelja unese u „Bazu podataka Unije o sigurnosti lanca opskrbe”.

Ako poznati pošiljatelj više nije nositelj odobrenja statusa AEO-a iz točke (b) članka 38. stavka 2. Uredbe (EU) br. 952/2013 i članka 33. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 ili ako to odobrenje statusa AEO-a više nije pravovaljano zbog nesukladnosti s člankom 39. točkom (e) Uredbe (EU) br. 952/2013 i člankom 28. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447, nadležno tijelo mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se uvjerilo da poznati pošiljatelj ispunjava zahtjeve Uredbe (EZ) br. 300/2008.

Poznati pošiljatelj obavješćuje nadležno tijelo o svim promjenama povezanima sa svojim odobrenjem statusa AEO-a iz članka 38. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) br. 952/2013 i članka 33. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.”;

(12)

točka 6.4.1.7. zamjenjuje se sljedećim:

„6.4.1.7.

Nadležno tijelo mora carinskim tijelima staviti na raspolaganje sve informacije koje se odnose na status poznatog pošiljatelja koje bi mogle biti relevantne za odobrenje statusa AEO-a kako je navedeno u članku 38. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) br. 952/2013 i članku 33. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447. Te informacije uključuju informacije koje se odnose na nova odobrenja za poznate pošiljatelje, opoziv statusa poznatog pošiljatelja, obnavljanje i inspekcije, rasporede vrednovanja i rezultate tih procjena.

Treba uspostaviti modalitete za razmjenu tih informacija između nadležnog tijela i nacionalnih carinskih tijela.”;

(13)

točka 6.5.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.5.1.

Regulirani agent održava bazu podataka koja sadržava sve sljedeće informacije o svakom provjerenom pošiljatelju kojeg je imenovao prije 1. lipnja 2017.:

(a)	podatke o poduzeću, uključujući bona fide poslovnu adresu;

(b)	prirodu poslovanja;

(c)	podatke za kontakt, uključujući podatke za kontakt osobe ili osoba odgovornih za zaštitu;

(d)	porezni broj za PDV ili matični broj poduzeća;

(e)	potpisanu „Izjavu o obvezama – provjereni pošiljatelj” sadržanu u Dodatku 6-D.

Ako provjereni pošiljatelj ima odobrenje statusa AEO-a iz točke (b) članka 38. stavka 2. Uredbe (EU) br. 952/2013 i članka 33. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447, broj odobrenja statusa AEO-a nalazi se u bazi podataka iz prvog stavka.

Baza podataka mora biti na raspolaganju nadležnom tijelu radi inspekcije.”;

(14)

dodaju se točke 6.6.1.3., 6.6.1.4. i 6.6.1.5.:

„6.6.1.3.

Prijevoznik osigurava da osoblje koje prikuplja, prevozi, skladišti i isporučuje zračni teret i poštu na koje su bile primijenjene zaštitne kontrole prođe najmanje sljedeće:

(a)	provjeru osobnog integriteta koja se sastoji od provjere identiteta i životopisa i/ili dostavljenih referenci;

(b)	opće osposobljavanje za svjesnost o zaštiti u skladu s točkom 11.2.7.

6.6.1.4.

Svaki član osoblja prijevoznika kojem je odobren nenadzirani pristup teretu i pošti tijekom obavljanja bilo koje od funkcija iz točke 6.6.1.3. ili tijekom provedbe bilo koje zaštitne kontrole utvrđene u ovom poglavlju mora:

(a)	prethodno uspješno proći provjeru podobnosti osobe;

(b)	proći osposobljavanje u području zaštite u skladu s točkom 11.2.3.9.

6.6.1.5.

Ako prijevoznik koristi usluge drugog poduzeća za obavljanje jedne ili više funkcija iz točke 6.6.1.3., takvo drugo poduzeće mora ispunjavati sljedeće uvjete:

(a)	sklopilo je prijevoznički ugovor s prijevoznikom;

(b)	ne smije dalje podugovarati;

(c)	primjenjuje odredbe iz točaka 6.6.1.3. i 6.6.1.4., prema potrebi.

Stvarni prijevoznik zadržava punu odgovornost za kompletan prijevoz u ime agenta ili pošiljatelja.”;

(15)

u točki 6.8.1.7. uvodni se tekst zamjenjuje sljedećim:

„Nadležno tijelo može od 1. travnja 2020. do 30. lipnja 2021. odstupiti od postupka utvrđenog u točki 6.8.2. te zračnog prijevoznika privremeno označiti kao ACC3 ako vrednovanje zaštite zračnog prometa EU-a nije bilo moguće provesti iz objektivnih razloga koji su povezani s krizom uzrokovanom pandemijom bolesti COVID-19, a izvan su odgovornosti zračnog prijevoznika. Označavanje je uvjetovano sljedećim:”;

(16)

točke 6.8.3.6. i 6.8.3.7. zamjenjuju se sljedećim:

„6.8.3.6.

Nakon provedbe zaštitnih kontrola iz točaka od 6.8.3.1. do 6.8.3.5. ACC3 ili regulirani agent koji je odobren za zaštitu zračnog prometa EU-a (RA3) i koji je odgovoran za primjenu zaštitnih kontrola osigurava da se u pratećoj dokumentaciji u obliku zrakoplovnog teretnog lista, jednakovrijedne poštanske dokumentacije ili u posebnoj izjavi, u elektroničkom ili u pisanom obliku, navode najmanje sljedeće informacije:

(a)	jedinstvena alfanumerička oznaka tog ACC3-ja;

(b)	sigurnosni status pošiljke iz točke 6.3.2.6. podtočke (d) koji je izdao ACC3 ili regulirani agent odobren za zaštitu zračnog prometa EU-a (RA3), prema potrebi;

(c)	jedinstvena oznaka pošiljke, kao što je broj internog ili glavnog zrakoplovnog teretnog lista, ako je primjenjivo;

(d)	opis sadržaja pošiljke ili navođenje objedinjavanja, ako je primjenjivo;

(e)	razlozi za izdavanje zaštitnog statusa, uključujući korištena sredstva ili metode pregleda ili razlog za izuzeće pošiljke od zaštitnog pregleda, primjenom standarda donesenih u okviru sustava izjava o zaštitnom statusu pošiljaka ICAO-a.

U slučaju objedinjene pošiljke, ACC3 ili regulirani agent odobren za zaštitu zračnog prometa EU-a (RA3) koji je obavio objedinjavanje mora zadržati informacije koje su navedene u točkama od (a) do (e) prvog stavka za svaku pojedinu pošiljku barem do procijenjenog vremena dolaska objedinjene pošiljke u prvu zračnu luku Unije ili 24 sata, ovisno o tome što je duže.

6.8.3.7.

Svaki zračni prijevoznik koji dolazi iz treće zemlje navedene u Dodatku 6-F osigurava usklađenost s primjenjivim točkama utvrđenima u točki 6.8.3.6. u pogledu tereta i pošte koji se prevoze u zrakoplovu. Prateća dokumentacija koja se odnosi na takve pošiljke mora biti u skladu barem sa sustavom izjava o zaštitnom statusu pošiljaka ICAO-a ili alternativnim sustavom koji pruža tražene informacije na jednakovrijedan način.”;

(17)

točka 6.8.3.9. zamjenjuje se sljedećim:

„6.8.3.9.

Pošiljke u transferu ili tranzitu koje dolaze iz treće zemlje koja nije navedena u točki 6.8.3.8. čija prateća dokumentacija nije u skladu s točkom 6.8.3.6. tretiraju se u skladu s poglavljem 6.2. prije sljedećeg leta.”;

(18)

u točki 6.8.4.11. uvodni se tekst zamjenjuje sljedećim:

„Nadležno tijelo može od 1. travnja 2020. do 30. lipnja 2021. odstupiti od postupka utvrđenog u točki 6.8.5. te subjekta iz treće zemlje privremeno označiti kao RA3 ili KC3 ako vrednovanje zaštite zračnog prometa EU-a nije bilo moguće provesti iz objektivnih razloga koji su povezani s krizom uzrokovanom pandemijom bolesti COVID-19, a izvan su odgovornosti subjekta iz treće zemlje. Označavanje je uvjetovano sljedećim:”;

(19)

u točki 6.8.4.12. podtočka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)	oznaka se dodjeljuje za razdoblje od najviše šest mjeseci i može biti produljena tijekom razdoblja odstupanja kako je utvrđeno u točki 6.8.4.11.”;

(20)	brišu se točke 6.8.5.5., 6.8.5.6. i 6.8.5.7.;

(21)

u točki 6.8.6.1. podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Ako Komisija ili nadležno tijelo utvrdi ozbiljan nedostatak povezan s aktivnostima ACC3-ja, RA3-ja ili KC3-ja ili primi pisane informacije o takvom nedostatku i ako se smatra da taj nedostatak ima znatan utjecaj na cjelokupnu razinu zaštite zračnog prometa u Uniji, Komisija ili nadležno tijelo mora:

(a)	odmah obavijestiti tog zračnog prijevoznika ili subjekt, zatražiti očitovanja i odgovarajuće mjere u pogledu ozbiljnog nedostatka;

(b)	odmah obavijestiti druge države članice i Komisiju.

Ozbiljan nedostatak iz prvog stavka može se utvrditi tijekom jedne od sljedećih aktivnosti:

(1)	tijekom aktivnosti praćenja sukladnosti;

(2)	tijekom pregleda dokumentacije koja uključuje izvješće o vrednovanju zaštite zračnog prometa EU-a drugih operatora koji su dio lanca opskrbe ACC3-ja, RA3-ja ili KC3-ja;

(3)	nakon primitka činjeničnih pisanih informacija od drugih tijela i/ili operatera o aktivnostima dotičnog ACC3-ja, RA3-ja ili KC3-ja u obliku dokumentiranih dokaza koji jasno upućuju na proboj zaštitnih mjera.”;

(22)

dodaje se sljedeća točka 6.8.7.:

„6.8.7. Prethodna dostava ranih informacija o teretu (PLACI)

6.8.7.1.

Na temelju članka 186. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 PLACI se provodi prije otpreme iz treće zemlje, nakon što carinsko tijelo prve točke ulaska primi minimalni skup podataka ulazne skraćene deklaracije iz članka 106. stavaka 2. i 2a. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 (*).

6.8.7.2.

Tijekom PLACI-ja i ako postoje opravdani razlozi da carinski ured prvog ulaska posumnja da bi pošiljka koja ulazi na carinsko područje Unije zračnim prijevozom mogla predstavljati ozbiljnu prijetnju civilnom zrakoplovstvu, ta se pošiljka tretira kao teret ili pošta visokog rizika (HRCM) u skladu s točkom 6.7.

6.8.7.3.

Zračni prijevoznik, operator, subjekt ili osoba u trećoj zemlji koja nije navedena u Dodatku 6-F i Islandu po primitku obavijesti carinskog ureda prvog ulaska kojom se zahtijeva da se pošiljka tretira kao teret ili pošta visokog rizika (HRCM) u skladu s točkom 6.8.7.2.:

(a)	u pogledu određene pošiljke provodi zaštitne kontrole navedene u točkama 6.7.3. i 6.7.4. Priloga Provedbenoj odluci C(2015) 8005 u slučaju da ACC3 ili RA3 ima odobrenje za obavljanje takvih zaštitnih kontrola;

(b)

osigurava da ACC3 ili RA3 koji ima odobrenje za obavljanje takvih zaštitnih kontrola ispunjava odredbe utvrđene u točki (a). Informacije za carinski ured prvog ulaska dostavljaju se u slučaju da će se pošiljka predati ili je predana drugom operatoru, subjektu ili tijelu za primjenu zaštitnih kontrola. Takav drugi operator, subjekt ili tijelo osigurava provedbu zaštitnih kontrola iz točke (a) i zračnom prijevozniku, operatoru, subjektu ili osobi od koje je pošiljka primljena potvrđuje provedbu zaštitnih kontrola i njihove rezultate;

(c)	potvrđuje carinskom uredu prvog ulaska provedbu zaštitnih kontrola iz točke (a) i njihove rezultate.

Točke (a) i (b) prvog stavka ne primjenjuju se ako su zatražene zaštitne kontrole prethodno provedene. Međutim, ako postoje informacije o određenoj prijetnji koje su postale dostupne tek nakon provedbe prethodnih zaštitnih kontrola, od zračnog prijevoznika, operatora, subjekta ili osobe može se zatražiti da uz pomoć specifičnih sredstava i metoda ponovi zaštitne kontrole i dostavi potvrdu kako je utvrđeno u točki (c) prvog stavka. Zračni prijevoznik, operator, subjekt ili osoba može se upoznati sa svim elementima i informacijama potrebnima da djelotvorno ispuni cilj u pogledu zaštite.

6.8.7.4

Zračni prijevoznici, operatori, subjekti ili osobe u trećoj zemlji navedenoj u Dodatku 6-F ili u Islandu koji od carinskog ureda prvog ulaska prime obavijest kojom se zahtijeva da se pošiljka tretira kao teret ili pošta visokog rizika (HRCM) u skladu s točkom 6.8.7.2. moraju:

(a)	u pogledu određene pošiljke provesti barem zaštitne kontrole utvrđene u Prilogu 17. ICAO-a za teret ili poštu visokog rizika (**);

(b)

osigurati da operator, subjekt ili tijelo koje je odobrilo odgovarajuće nadležno tijelo u trećoj zemlji ispunjava zahtjeve iz točke (a) za obavljanje takvih zaštitnih kontrola. Informacije za carinski ured prvog ulaska dostavljaju se u slučaju da će se pošiljka predati ili je predana drugom operatoru, subjektu ili tijelu za primjenu zaštitnih kontrola. Takav drugi operator, subjekt ili tijelo osigurava provedbu zaštitnih kontrola iz točke (a) i zračnom prijevozniku, operatoru, subjektu ili osobi od koje je pošiljka primljena potvrđuje provedbu zaštitnih kontrola i njihove rezultate;

(c)	potvrditi carinskom uredu prvog ulaska provedbu zaštitnih kontrola iz točke (a) i njihove rezultate.

6.8.7.5.

Tijekom PLACI-ja i ako postoje opravdani razlozi da carinski ured prvog ulaska posumnja da pošiljka koja ulazi na carinsko područje Unije zračnim prijevozom predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti, zbog čega izdaje obavijest o zabrani utovara ili istovara, ta se pošiljka ne smije u zrakoplov utovariti ili iz njega istovariti, ovisno o slučaju.

6.8.7.6.

Zračni prijevoznik, operator, subjekt ili osoba u trećoj zemlji koja primi obavijest od carinskog ureda prvog ulaska kojom se zahtijeva da se pošiljka ne utovari u zrakoplov u skladu s točkom 6.8.7.5.:

(a)	osigurava da pošiljka u njegovu ili njezinu posjedu nije utovarena u zrakoplov ili je odmah istovarena ako se pošiljka već nalazi u zrakoplovu;

(b)	carinskom uredu prvog ulaska na carinsko područje Unije dostavlja potvrdu da je zahtjev ispunjen;

(c)	surađuje s relevantnim tijelima države članice u kojoj se nalazi carinski ured prvog ulaska;

(d)	obavješćuje nadležno tijelo za zaštitu civilnog zračnog prometa države u kojoj se nalazi zračni prijevoznik, operator, subjekt ili osoba koja prima obavijest i treće zemlje u kojoj se trenutačno nalazi pošiljka ako nije riječ o istoj državi.

6.8.7.7.

Ako je pošiljka već kod drugog zračnog prijevoznika, operatora ili subjekta u lancu opskrbe, zračni prijevoznik, operator, subjekt ili osoba koja prima obavijest o zabrani utovara ili istovara utvrđenu u točki 6.8.7.5. odmah mora obavijestiti takvog drugog zračnog prijevoznika, operatora, subjekta ili osobu o tome da mora:

(a)	osigurati usklađenost s odredbama točke 6.8.7.6. podtočaka (a), (c) i (d);

(b)	potvrditi primjenu točke 6.8.7.6. podtočke (b) zračnom prijevozniku, operatoru, subjektu ili osobi koja je primila obavijest utvrđenu u točki 6.8.7.5.

6.8.7.8.

Ako se zrakoplov već nalazi u zraku s pošiljkom za koju je carinski ured prvog ulaska u skladu s točkom 6.8.7.5. obavijestio da se ne smije utovariti ili istovariti, zračni prijevoznik, operator, subjekt ili osoba koja prima obavijest odmah obavješćuje:

(a)	relevantna tijela države članice iz točke 6.8.7.6. podtočke (c) u svrhu obavješćivanja i povezivanja s relevantnim tijelima države članice prvog prelijetanja u Uniji;

(b)	nadležno tijelo za zaštitu civilnog zračnog prometa treće zemlje u kojoj se nalazi zračni prijevoznik, operator, subjekt ili osoba koja prima obavijest i treće zemlje iz koje je let krenuo ako nije riječ o istoj državi.

6.8.7.9.

Nakon primitka obavijesti od carinskog ureda prvog ulaska koji ju je izdao kako je utvrđeno u točki 6.8.7.5., nadležno tijelo iste države članice, prema potrebi, provodi odgovarajuće protokole za nepredvidive sigurnosne situacije ili osigurava njihovu provedbu ili surađuje u svim naknadnim mjerama, uključujući koordinaciju s tijelima treće zemlje otpreme i, ako je primjenjivo, u zemlji ili zemljama tranzita i/ili transfera, u skladu s nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa države članice te međunarodnim standardima i preporučenom praksom upravljanja kriznim situacijama i odgovora na djela nezakonitog ometanja.

6.8.7.10.

Zračni prijevoznik, operator, subjekt ili osoba u trećoj zemlji koja primi obavijest koju je izdalo carinsko tijelo treće zemlje koja provodi sustav prethodne dostave ranih informacija o teretu u skladu s načelima utvrđenima u Okviru normi SAFE Svjetske carinske organizacije mora osigurati provedbu zahtjeva utvrđenih u točkama 6.8.7.3. i 6.8.7.4. te u točkama 6.8.7.6., 6.8.7.7. i 6.8.7.8.

Ova se točka primjenjuje samo na pošiljke tereta ili pošte koje ispunjavaju bilo koji od kriterija navedenih u nastavku:

(a)	prevoze se radi tranzita ili transfera u zračnoj luci Unije prije dolaska na konačno odredište u zračnoj luci u trećoj zemlji carinskog tijela koje šalje obavijest;

(b)	prevoze se radi tranzita ili transfera u zračnoj luci Unije prije drugog tranzita ili transfera u zračnoj luci u trećoj zemlji carinskog tijela koje šalje obavijest.

Za potrebe zahtjeva utvrđenih u točki 6.8.7.6. podtočki (c) i točki 6.8.7.8. podtočki (a), zračni prijevoznik, operator, subjekt ili osoba koja prima obavijest u trećoj zemlji odmah obavješćuje relevantna tijela države članice prvog slijetanja u Uniju.

Ako se zrakoplov već nalazi u zraku, informacije se dostavljaju relevantnim tijelima države članice prvog prelijetanja u Uniji koja osiguravaju provedbu mjera iz točke 6.8.7.9. u koordinaciji s relevantnim tijelima države članice prvog slijetanja u Uniju.

Relevantna tijela države članice prvog prelijetanja u Uniji i države članice prvog slijetanja u Uniju obavješćuju odgovarajuće carinsko tijelo.

(*) Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 1.)."

(**) Zračni prijevoznici, operatori i subjekti u Islandu primjenjuju točke 6.7.3. i 6.7.4. Priloga Provedbenoj odluci C(2015) 8005.”;"

(23)	u točki 11.6.3.6. dodaje se sljedeća rečenica: „Nadležno tijelo dostavlja ocjenjivačima koje odobri relevantne dijelove zakonodavstva i nacionalnih programa koji nisu javni, a odnose se na operacije i područja koja treba vrednovati.”;

(24)

točka 11.6.3.8. zamjenjuje se sljedećim:

„11.6.3.8.

Nadležno tijelo koje djeluje kao ocjenjivač može provoditi vrednovanja samo onih zračnih prijevoznika, operatora i subjekata koji su pod njegovom odgovornošću ili pod odgovornošću nadležnog tijela druge države članice, u slučaju da je potonje tijelo izričito zatražilo to vrednovanje ili imenovalo nadležno tijelo koje djeluje kao ocjenjivač da ga provede.”;

(25)

dodaje se točka 11.6.3.11.:

„11.6.3.11.

Odobrenje ocjenjivača zaštite zračnog prometa EU-a istječe nakon najviše pet godina.”;

(26)

točka 11.6.4.1. zamjenjuje se sljedećim:

„11.6.4.1.

Ocjenjivač zaštite zračnog prometa EU-a:

(a)	ne smatra se odobrenim sve dok njegovi podaci nisu navedeni u „Bazi podataka Unije o sigurnosti lanca opskrbe”;

(b)	od nadležnog tijela prima dokaz svojeg statusa ili mu se taj dokaz dostavlja u ime nadležnog tijela;

(c)	ne smije obavljati vrednovanja zaštite zračnog prometa EU-a ako ima status ocjenjivača zaštite zračnog prometa u okviru jednakovrijednog sustava uspostavljenog u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji, osim ako se primjenjuje točka 11.6.4.5.

Ocjenjivači zaštite zračnog prometa EU-a navedeni u „Bazi podataka Unije o sigurnosti lanca opskrbe” za potrebe nadležnog tijela mogu obavljati samo vrednovanja zračnih prijevoznika, operatora ili subjekata pod odgovornošću tog nadležnog tijela.”;

(27)

točka 11.6.5.6. zamjenjuje se sljedećim:

„11.6.5.6.

Standardni jezik izvješća o vrednovanju je engleski, a izvješće se dostavlja nadležnom tijelu i potvrđenom subjektu u roku od mjesec dana od vrednovanja na licu mjesta.

Nadležno tijelo ocjenjuje izvješće o vrednovanju u roku od šest tjedana od njegova primitka.

Ako se izvješće odnosi na zračnog prijevoznika, operatora ili subjekta koji se vrednuje za potrebe postojeće oznake koja istječe nakon razdoblja iz prethodnih stavaka, nadležno tijelo može odrediti dulje razdoblje za dovršetak ocjenjivanja.

U tom slučaju, osim ako su za uspješan dovršetak ocjenjivanja potrebne dodatne informacije i dokumentacija, nadležno tijelo dužno je pobrinuti se za dovršetak postupka prije isteka valjanosti statusa.

U roku od tri mjeseca od datuma primitka izvješća, ocjenjivaču se u pisanom obliku dostavljaju povratne informacije o kvaliteti izvješća te, prema potrebi, sve preporuke i primjedbe koje nadležno tijelo smatra potrebnima. Ako je primjenjivo, preslika takvih povratnih informacija dostavlja se nadležnom tijelu koje je odobrilo ocjenjivača.

Za potrebe označavanja drugih zračnih prijevoznika, operatora ili subjekata kako je propisano ovom Uredbom, nadležno tijelo može zatražiti i mora u roku od petnaest dana dobiti kopiju cjelovitog izvješća o vrednovanju na engleskom jeziku od nadležnog tijela koje je sastavilo izvješće o vrednovanju na svojem nacionalnom jeziku ili je od ocjenjivača koji provodi vrednovanje zatražilo da to učini.”;

(28)

točka 12.0.2.1. zamjenjuje se sljedećim:

„12.0.2.1.

Podložno odredbama točke 12.0.5., zaštitna oprema u nastavku može se ugraditi nakon 1. listopada 2020. samo ako joj je dodijeljena oznaka „pečat EU-a” ili „pečat EU-a (u postupku)” iz točke 12.0.2.5.:

(a)	metal-detektorska vrata (MDV);

(b)	sustavi za otkrivanje eksploziva (EDS);

(c)	oprema za otkrivanje tragova eksploziva (ETD);

(d)	oprema za otkrivanje tekućih eksploziva (LEDS);

(e)	detektori metala (MDE);

(f)	zaštitni skeneri;

(g)	oprema za skeniranje obuće;

(h)	oprema za otkrivanje eksplozivnih para (EVD).”

(29)

točka 12.0.2.3. zamjenjuje se sljedećim:

„12.0.2.3.

Oznaka „pečat EU-a” dodjeljuje se zaštitnoj opremi ispitanoj u ispitnim centrima koji provode mjere kontrole kvalitete u skladu sa zajedničkim postupkom evaluacije Europske konferencije civilnog zrakoplovstva pod odgovornošću nadležnog tijela.”;

(30)

točka 12.0.5.3. zamjenjuje se sljedećim:

„12.0.5.3.

Zaštitna oprema koja je odobrena na nacionalnoj razini na temelju točke 12.0.5.1. ili 12.0.5.2. ne dobiva oznaku „pečat EU-a”.”;

(31)

dodaje se točka 12.3.1.:

„12.

3.1. Svom opremom koja se ugrađuje najkasnije od 1. siječnja 2023. za pregled tereta i pošte te kompanijske pošte i kompanijskog materijala koji podliježu zaštitnim kontrolama u skladu s poglavljem 6., predmet se mora promatrati iz više kutova.

Nadležno tijelo iz objektivnih razloga može dopustiti uporabu rendgenske opreme s jednim vidnim kutom ugrađene prije 1. siječnja 2023. do sljedećih datuma:

(a)	za rendgensku opremu s jednim vidnim kutom koja je ugrađena prije 1. siječnja 2016. najkasnije do 31. prosinca 2025.;

(b)	za rendgensku opremu s jednim vidnim kutom koja je ugrađena od 1. siječnja 2016. na razdoblje od najviše deset godina od datuma ugradnje ili najkasnije do 31. prosinca 2027., ovisno o tome što nastupi ranije.

Nadležno tijelo obavješćuje Komisiju o tome kada primjenjuje odredbe drugog stavka.”;

(32)

točka 12.4.2. zamjenjuje se sljedećim:

„12.4.2. Standardi za EDS

12.4.2.1.

Sva EDS oprema mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a)	oprema ugrađena prije 1. rujna 2014. mora biti u skladu najmanje sa standardom 2;

(b)	oprema ugrađena od 1. rujna 2014. do 31. kolovoza 2022. mora biti u skladu najmanje sa standardom 3;

(c)	oprema ugrađena od 1. rujna 2022. do 31. kolovoza 2026. mora biti u skladu najmanje sa standardom 3.1;

(d)	oprema ugrađena od 1. rujna 2026. mora biti u skladu najmanje sa standardom 3.2.

12.4.2.2.

Standard 2 prestaje važiti 1. rujna 2021.

12.4.2.3.

Za potrebe dopuštanja proširenja uporabe EDS opreme standarda 2 postoje četiri kategorije zračnih luka:

(a)	kategorija I. – zračna luka s više od 25 milijuna putnika 2019.;

(b)	kategorija II. – zračna luka s redovnim linijama prema najmanje jednoj od trećih zemalja navedenih u Dodatku 5-A ovoj Uredbi, uz iznimku Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske;

(c)	kategorija III. – zračna luka s najvećom količinom prometa 2019. u svakoj državi članici ako već nije navedena pod kategorijom I. ili II.;

(d)	kategorija IV. – ostale zračne luke.

12.4.2.4.

Nadležno tijelo može dopustiti upotrebu EDS opreme standarda 2 od 1. rujna 2021., u skladu sa sljedećom tablicom, do:

	EDS oprema standarda 2 ugrađena prije 1. siječnja 2011.	EDS oprema standarda 2 ugrađena između 1. siječnja 2011. i 1. rujna 2014.
Zračne luke kategorije I.	1. ožujka 2022.	1. ožujka 2023.
Zračne luke kategorije II. ili kategorije III.	1. rujna 2022.	1. rujna 2023.
Zračne luke kategorije IV.	1. ožujka 2023.	1. ožujka 2024.

12.4.2.5.

Nadležno tijelo obavješćuje Komisiju kad dopusti nastavak upotrebe EDS opreme standarda 2 od 1. rujna 2021.

12.4.2.6.

Sva EDS oprema namijenjena zaštitnom pregledu ručne prtljage mora biti u skladu najmanje sa standardom C1.

12.4.2.7.

Sva EDS oprema namijenjena zaštitnom pregledu ručne prtljage koja sadržava prijenosna računala i druge veće električne uređaje mora biti u skladu najmanje sa standardom C2.

12.4.2.8.

Sva EDS oprema namijenjena zaštitnom pregledu ručne prtljage koja sadržava prijenosna računala i druge veće električne uređaje i LAG-ove mora biti u skladu najmanje sa standardom C3.

12.4.2.9.

Sva EDS oprema koja je u skladu sa standardom C3 smatra se jednakovrijednom LEDS opremi koja je u skladu sa standardom 2 za zaštitni pregled LAGS-a.”.

(*) Budući da Island ne pripada carinskom području Unije, za potrebe točke 6.8.7. ovog Priloga Island se smatra trećom zemljom.”;

(*) Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.)”;

(**) Zračni prijevoznici, operatori i subjekti u Islandu primjenjuju točke 6.7.3. i 6.7.4. Priloga Provedbenoj odluci C(2015) 8005.”;”

19.2.2021

Službeni list Europske unije

L 58/36

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/256

оd 18. veljače 2021.

o izmjeni Priloga I. Uredbi (EZ) br. 798/2008 u pogledu unosa za Ujedinjenu Kraljevinu na popisu trećih zemalja, državnih područja, zona ili kompartmenta iz kojih je dozvoljen uvoz i provoz određenih proizvoda od peradi kroz Uniju u vezi s visokopatogenom influencom ptica

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2002/99/EZ od 16. prosinca 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za životinje kojima se uređuje proizvodnja, prerada, stavljanje u promet i unošenje proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (1), a posebno njezin članak 8. uvodnu rečenicu, članak 8. stavak 1. prvi podstavak, članak 8. stavak 4. i članak 9. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2009/158/EZ od 30. studenoga 2009. o uvjetima zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina peradi i jajima za valenje unutar Zajednice i njihov uvoz iz trećih zemalja (2), a posebno njezin članak 23. stavak 1., članak 24. stavak 2. i članak 25. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 798/2008 (3) utvrđuju se zahtjevi za veterinarsko certificiranje za uvoz u Uniju i provoz kroz nju, uključujući skladištenje tijekom provoza, peradi i proizvoda od peradi („proizvodi”). Njome je propisano da se ti proizvodi mogu uvoziti u Uniju i provoziti kroz Uniju samo ako dolaze iz trećih zemalja, državnih područja, zona ili kompartmenta navedenih u stupcima 1. i 3. tablice u dijelu 1. Priloga I. toj uredbi.

(2)	Uredbom (EZ) br. 798/2008 utvrđeni su i uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi se treća zemlja, državno područje, zona ili kompartment smatrali slobodnima od visokopatogene influence ptica.

(3)

U skladu sa Sporazumom o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (Sporazum o povlačenju), a posebno člankom 5. stavkom 4. Protokola o Irskoj / Sjevernoj Irskoj u vezi s Prilogom 2. tom protokolu, direktive 2002/99/EZ i 2009/158/EZ i akti Komisije koji se na njima temelje primjenjuju se na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi sa Sjevernom Irskom nakon isteka prijelaznog razdoblja predviđenog u Sporazumu o povlačenju.

(4)

Stoga je Ujedinjena Kraljevina, bez Sjeverne Irske, navedena u tablici u dijelu 1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 798/2008 kao treća zemlja iz koje je uvoz određenih proizvoda od peradi u Uniju i provoz kroz nju odobren za neke dijelove njezina državnog područja ovisno o prisutnosti visokopatogene influence ptica. Ta regionalizacija Ujedinjene Kraljevine utvrđena je u dijelu 1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 798/2008, kako je izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/169 (4).

(5)	Ujedinjena Kraljevina potvrdila je 12. veljače 2021. prisutnost visokopatogene influence ptica podtipa H5N1 na gospodarstvu za uzgoj peradi na području Glenrothes, u Škotskoj.

(6)

Veterinarska tijela Ujedinjene Kraljevine odredila su kontrolnu zonu od 10 km oko zahvaćenog gospodarstva i provela mjere usmrćivanja u preventivne svrhe radi suzbijanja visokopatogene influence ptica i ograničenja njezina širenja. Nadalje, veterinarska tijela Ujedinjene Kraljevine potvrdila su da su odmah obustavila izdavanje veterinarskih certifikata za pošiljke proizvoda namijenjenih izvozu u Uniju s cijelog državnog područja Ujedinjene Kraljevine, bez Sjeverne Irske.

(7)

Ujedinjena Kraljevina Komisiji je dostavila podatke o epidemiološkoj situaciji na svojem državnom području i o mjerama koje je poduzela radi sprečavanja daljnjeg širenja visokopatogene influence ptica, koje je Komisija sada ocijenila. Na temelju te ocjene primjereno je ograničiti unošenje u Uniju proizvoda s područja u Škotskoj koje je pogođeno visokopatogenom influencom ptica i na koje su veterinarska tijela Ujedinjene Kraljevine primijenila ograničenja zbog aktualnog izbijanja bolesti.

(8)	Unos za Ujedinjenu Kraljevinu u tablici u dijelu 1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 798/2008 trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se u obzir uzela trenutačna epidemiološka situacija u toj trećoj zemlji.

(9)	Prilog I. Uredbi (EZ) br. 798/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Dio 1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 798/2008 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. veljače 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 18, 23.1.2003., str. 11.

(2) SL L 343, 22.12.2009., str. 74.

(3) Uredba Komisije (EZ) br. 798/2008 od 8. kolovoza 2008. o utvrđivanju popisa trećih zemalja, državnih područja, zona ili kompartmenta iz kojih je dozvoljen uvoz i provoz peradi i proizvoda od peradi kroz Zajednicu te o zahtjevima veterinarskog certificiranja (SL L 226, 23.8.2008., str. 1.).

(4) Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/169 оd 11. veljače 2021. o izmjeni Priloga I. Uredbi (EZ) br. 798/2008 u pogledu unosa za Ujedinjenu Kraljevinu na popisu trećih zemalja, državnih područja, zona ili kompartmenta iz kojih je dozvoljen uvoz i provoz određenih proizvoda od peradi kroz Uniju u vezi s visokopatogenom influencom ptica (SL L 49, 12.2.2021., str. 18.).

PRILOG

U dijelu 1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 798/2008 unos za Ujedinjenu Kraljevinu zamjenjuje se sljedećim:

„GB – Ujedinjena Kraljevina (*1)	GB-0	Cijela zemlja	SPF
	GB-0	Cijela zemlja	EP, E
	GB-1	Cijelo državno područje Ujedinjene Kraljevine osim područja GB-2	BPP, BPR, DOC, DOR, HEP, HER, SRP, SRA, LT20	N			A
			WGM
			POU, RAT	N
	GB-2	Državno područje Ujedinjene Kraljevine koje odgovara sljedećem:
	GB-2.1	Okrug North Yorkshire: područje koje se nalazi unutar kruga promjera 10 km, sa središtem u točki WGS84 N54,30 W1,47	BPP, BPR, DOC, DOR, HEP, HER, SRP, SRA, LT20	N P2	1.1.2021.	6.1.2021.	A
			WGM	P2	1.1.2021.	6.1.2021.
			POU, RAT	N P2	1.1.2021.	6.1.2021.
	GB-2.2	Okrug North Yorkshire: područje koje se nalazi unutar kruga promjera 10 km, sa središtem u točki WGS84 N54,29 W1,45	BPP, BPR, DOC, DOR, HEP, HER, SRP, SRA, LT20	N P2	1.1.2021.	8.1.2021.	A
			WGM	P2	1.1.2021.	8.1.2021.
			POU, RAT	N P2	1.1.2021.	8.1.2021.
	GB-2.3	Okrug Norfolk: područje koje se nalazi unutar kruga promjera 10 km, sa središtem u točki WGS84 N52.49 i E0.95	BPP, BPR, DOC, DOR, HEP, HER, SRP, SRA, LT20	N P2	1.1.2021.	10.1.2021.	A
			WGM	P2	1.1.2021.	10.1.2021.
			POU, RAT	N P2	1.1.2021.	10.1.2021.
	GB-2.4	Okrug Norfolk: područje koje se nalazi unutar kruga promjera 10 km, sa središtem u točki WGS84 N52.72 i E0.15	BPP, BPR, DOC, DOR, HEP, HER, SRP, SRA, LT20	N P2	1.1.2021.	11.1.2021.	A
			WGM	P2	1.1.2021.	11.1.2021.
			POU, RAT	N P2	1.1.2021.	11.1.2021.
	GB-2.5	Okrug Derbyshire: područje koje se nalazi unutar kruga promjera 10 km, sa središtem u točki WGS84 N52.93 i W1.57	BPP, BPR, DOC, DOR, HEP, HER, SRP, SRA, LT20	N P2	1.1.2021.	17.1.2021.	A
			WGM	P2	1.1.2021.	17.1.2021.
			POU, RAT	N P2	1.1.2021.	17.1.2021.
	GB-2.6	Okrug North Yorkshire: područje koje se nalazi unutar kruga promjera 10 km, sa središtem u točki WGS84 N54.37 i W2.16	BPP, BPR, DOC, DOR, HEP, HER, SRP, SRA, LT20	N P2	1.1.2021.	19.1.2021.	A
			WGM	P2	1.1.2021.	19.1.2021.
			POU, RAT	N P2	1.1.2021.	19.1.2021.
	GB-2.7	Orkneyski otoci: područje koje se nalazi unutar kruga promjera 10 km, sa središtem u točki WGS84 N59.28 i W2.44	BPP, BPR, DOC, DOR, HEP, HER, SRP, SRA, LT20	N P2	1.1.2021.	20.1.2021.	A
			WGM	P2	1.1.2021.	20.1.2021.
			POU, RAT	N P2	1.1.2021.	20.1.2021.
	GB-2.8	Okrug Dorset: područje koje se nalazi unutar kruga promjera 10 km, sa središtem u točki WGS84 N51.06 i W2.27	BPP, BPR, DOC, DOR, HEP, HER, SRP, SRA, LT20	N P2	1.1.2021.	20.1.2021.	A
			WGM	P2	1.1.2021.	20.1.2021.
			POU, RAT	N P2	1.1.2021.	20.1.2021.
	GB-2.9	Okrug Norfolk: područje koje se nalazi unutar kruga promjera 10 km, sa središtem u točki WGS84 N52.52 i E0.96	BPP, BPR, DOC, DOR, HEP, HER, SRP, SRA, LT20	N P2	1.1.2021.	23.1.2021.	A
			WGM	P2	1.1.2021.	23.1.2021.
			POU, RAT	N P2	1.1.2021.	23.1.2021.
	GB-2.10	Okrug Norfolk: područje koje se nalazi unutar kruga promjera 10 km, sa središtem u točki WGS84 N52.52 i E0.95	BPP, BPR, DOC, DOR, HEP, HER, SRP, SRA, LT20	N P2	1.1.2021.	28.1.2021.	A
			WGM	P2	1.1.2021.	28.1.2021.
			POU, RAT	N P2	1.1.2021.	28.1.2021.
	GB-2.11	Okrug Norfolk: područje koje se nalazi unutar kruga promjera 10,4 km, sa središtem u točki WGS84 N52.53 i E0.66	BPP, BPR, DOC, DOR, HEP, HER, SRP, SRA, LT20	N P2	1.1.2021.	7.2.2021.	A
			WGM	P2	1.1.2021.	7.2.2021.
			POU, RAT	N P2	1.1.2021.	7.2.2021.
	GB-2.12	Okrug Devon: područje koje se nalazi unutar kruga promjera 10 km, sa središtem u točki WGS84 N50,70 W3,36	BPP, BPR, DOC, DOR, HEP, HER, SRP, SRA, LT20	N P2	1.1.2021.	31.1.2021.	A
			WGM	P2	1.1.2021.	31.1.2021.
			POU, RAT	N P2	1.1.2021.	31.1.2021.
	GB-2.13	U blizini Amlwcha, Otok Anglesey, Wales: područje koje se nalazi unutar kruga promjera 10 km, sa središtem u točki WGS84 N53,38 W4,30	BPP, BPR, DOC, DOR, HEP, HER, SRP, SRA, LT20	N P2	27.1.2021.		A
			WGM	P2	27.1.2021.
			POU, RAT	N P2	27.1.2021.
	GB-2.14	U blizini područja Redcar, Redcar i Cleveland, Engleska: područje koje se nalazi unutar kruga promjera 10 km, sa središtem u točki WGS84 N54.57 i W1.07	BPP, BPR, DOC, DOR, HEP, HER, SRP, SRA, LT20	N P2	8.2.2021.		A
			WGM	P2	8.2.2021.
			POU, RAT	N P2	8.2.2021.
	GB-2.15	Glenrothes, Fife, Škotska: područje koje se nalazi unutar kruga promjera 10 km, sa središtem u točki WGS84 N56.23 i W3.02	BPP, BPR, DOC, DOR, HEP, HER, SRP, SRA, LT20	N P2	12.2.2021.		A
			WGM	P2	12.2.2021.
			POU, RAT	N P2	12.2.2021.

(*1) U skladu sa Sporazumom o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno s člankom 5. stavkom 4. Protokola o Irskoj/Sjevernoj Irskoj u vezi s Prilogom 2. tom protokolu, za potrebe ovog Priloga upućivanja na Ujedinjenu Kraljevinu ne uključuju Sjevernu Irsku.”

19.2.2021

Službeni list Europske unije

L 58/41

ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2021/257

od 18. veljače 2021.

u potpori akcijskom planu iz Osla za provedbu Konvencije iz 1997. o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovu uništenju

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 28. stavak 1. i članak 31. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Unija trebala bi raditi na postizanju visokog stupnja suradnje u svim područjima međunarodnih odnosa kako bi, među ostalim, očuvala mir, spriječila sukobe i ojačala međunarodnu sigurnost u skladu s ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda.

(2)	Europsko vijeće 12. prosinca 2003. donijelo je Europsku sigurnosnu strategiju u kojoj se navode globalni izazovi i prijetnje te kojom se poziva na međunarodni poredak utemeljen na pravilima i djelotvornom multilateralizmu i međunarodnim institucijama koje dobro funkcioniraju.

(3)

Konvencija o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovu uništenju („Konvencija”) stupila je na snagu 1. ožujka 1999. Ona predstavlja jedini sveobuhvatan međunarodni instrument kojim se pruža sveobuhvatan odgovor kako bi se stalo na kraj patnjama i žrtvama izazvanim protupješačkim minama, uključujući zabranu uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje, trgovine i prijenosa te osiguranje njihovog uklanjanja, kao i pomoć žrtvama. Od 1. lipnja 2013. sve su države članice stranke Konvencije.

(4)	Vijeće je 23. lipnja 2008. donijelo Zajedničku akciju Vijeća 2008/487/ZVSP (1) za potporu univerzalizaciji i provedbi Konvencije.

(5)

Na Drugoj revizijskoj konferenciji Konvencije 3. prosinca 2009. države stranke Konvencije („države stranke”) donijele su Akcijski plan iz Cartagene za razdoblje 2010.–2014. o univerzalizaciji i provedbi svih aspekata Konvencije. Na Desetom sastanku država stranaka 2010. države stranke donijele su „Direktivu država stranaka odjelu za potporu provedbi Konvencije” u kojoj su se dogovorile da bi odjel za potporu provedbi Konvencije trebao pružati savjete i tehničku potporu državama strankama za univerzalizaciju i provedbu Konvencije, olakšavati komunikaciju među državama strankama te promicati komunikaciju i širenje informacija o Konvenciji u državama koje nisu stranke Konvencije te u javnosti. Na Četrnaestom sastanku država stranaka 2015. države stranke donijele su Odluku o jačanju financijskog upravljanja i transparentnosti unutar odjela za potporu provedbi Konvencije te utvrdile uvjete pod kojima taj odjel treba provoditi aktivnosti ili projekte koji se ne pojavljuju u njegovu godišnjem proračunu, među ostalim na poziv država stranaka ili država koje nisu stranke Konvencije.

(6)	Vijeće je 13. studenoga 2012. donijelo Odluku 2012/700/ZVSP (2)u potpori provedbi Akcijskog plana iz Cartagene za razdoblje 2010.–2014.

(7)

Na Trećoj revizijskoj konferenciji Konvencije države stranke su 27. lipnja 2014. donijele Akcijski plan iz Maputa za razdoblje od 2014.–2019. čiji je cilj bio postizanje znatnog i održivog napretka u provedbi Konvencije u razdoblju 2014.–2019. te zajedničku izjavu u kojoj su izrazili svoju težnju ostvarenja ciljeva Konvencije „u najvećoj mogućoj mjeri do 2025.”.

(8)

U svojim zaključcima od 16. i 17. lipnja 2014. na Trećoj revizijskoj konferenciji Konvencije Vijeće je podsjetilo na jedinstvo Unije u ostvarivanju ciljeva Konvencije te da Unija i njezine države članice već dugo podupiru razminiranje i uništavanje pohranjenih protupješačkih mina i pomoć žrtvama protupješačkih mina. U tim zaključcima je ponovno naglašena nepokolebljiva potpora Unije državama strankama u njihovoj potpunoj i učinkovitoj provedbi Konvencije te njezina predanost promicanju univerzalizacije Konvencije, osiguravanju sredstava za financiranje aktivnosti razminiranja te konkretnoj i održivoj pomoći žrtvama protupješačkih mina, njihovim obiteljima i zajednicama.

(9)	Vijeće je 4. kolovoza 2017. donijelo Odluku (ZVSP) 2017/1428 (3)u potpori provedbe Akcijskog plana iz Maputa za razdoblje 2014.–2019.

(10)

Vijeće je 25. lipnja 2019. usvojilo Zaključke o stajalištu EU-a o jačanju zabrane protupješačkih mina s obzirom na Četvrtu revizijsku konferenciju Konvencije o zabrani protupješačkih mina od 25. do 29. studenoga 2019. u Oslu. Vijeće je smatralo da je Konvencija dvadeset godina nakon stupanja na snagu postala ogledni primjer za uspjeh diplomacije u području razoružanja i primjer onoga što Unija zastupa za međunarodni poredak utemeljen na pravilima, ukorijenjen u poštovanju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava. Međutim, Vijeće potvrđuje da ciljevi Konvencije još nisu u potpunosti ostvareni.

(11)

Na Četvrtoj revizijskoj konferenciji Konvencije održanoj u Oslu 2019. države stranke donijele su Akcijski plan iz Osla za razdoblje 2020.–2024. U Akcijskom planu iz Osla za razdoblje 2020.–2024. detaljno su opisane mjere koje bi države stranke trebale poduzeti u razdoblju 2020.– 2024. kako bi poduprle provedbu Konvencije, nadovezujući se na postignuća iz prethodnih akcijskih planova. Dio mandata Odjela za potporu provedbi Konvencije jest potpora državama strankama u provedbi njihovih obveza iz Konvencije i Akcijskog plana iz Osla za razdoblje 2020.–2024.,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Radi doprinošenja sigurnosti ljudi potporom provedbe Akcijskog plana iz Osla za razdoblje 2020.–2024. („Akcijski plan iz Osla”) koji su države stranke donijele na Četvrtoj revizijskoj konferenciji Konvencije iz 1997. o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovu uništenju („Konvencija”), u okviru Europske sigurnosne strategije i u skladu s odgovarajućim odlukama međunarodne zajednice, Unija teži ostvarenju sljedećih ciljeva:

(a)	pružanje potpore naporima država stranaka u provedbi aspekata iz Akcijskog plana iz Osla koji se odnose na pregled i razminiranje, izobrazbu o rizicima povezanim s minama i smanjenje rizika od mina;

(b)	pružanje potpore naporima država stranaka u provedbi aspekata u vezi s pomoći žrtvama iz Akcijskog plana iz Osla;

(c)	promicanje univerzalizacije Konvencije i promicanje normi protiv svake uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina te njihovog uništenja;

(d)

pružanje potpore naporima država stranaka koje zadržavaju protupješačke mine u dopuštene svrhe da povećaju sposobnost izvješćivanja, osiguraju da količina takvim mina ne prelazi najmanji neophodno potreban broj te razmatraju alternative bojevim protupješačkim minama za potrebe obuke i istraživanja, ako je moguće;

(e)

dokazivanje postojeće predanosti Unije i njezinih država članica Konvenciji i njihove odlučnosti da surađuju s onim državama strankama kojima je potrebna potpora za ispunjenje njihovih obveza na temelju Konvencije jačajući time vodeću ulogu Unije u postizanju vizije Konvencije o okončavanju stradanja i smrtnih slučajeva koje su prouzročile protupješačke mine.

2. Ciljevi iz stavka 1. nastoje se ostvariti na način da se u okviru Konvencije ojača tradicija partnerstva i suradnje među državama, nevladinim organizacijama i drugim organizacijama, uključujući predstavnike iz zajednica koje su pogođene problemom mina. Sva će djelovanja na svim razinama osigurati uključiv pristup.

3. Kako bi se postigli ciljevi iz stavka 1. Unija podupire sljedeće projekte:

(a)	potpora provedbi članka 5. Konvencije, međunarodnoj suradnji i pomoći te transparentnosti i razmjeni informacija;

(b)	potpora provedbi pomoći žrtvama, međunarodnoj suradnji i pomoći te transparentnosti i razmjeni informacija;

(c)	potpora naporima za univerzalizaciju i promicanju normi Konvencije;

(d)	potpora alternativama uporabi bojevih protupješačkih mina za potrebe obuke, povećanju suradnje i pomoći;

(e)	pokazivanje predanosti Unije i njezinih država članica i osiguravanje njihove vidljivosti, posebno putem godišnjih brifinga radi objavljivanja aktivnosti predviđenih ovom Odlukom i njihovih ishoda te organizacijom završnog događaja, čime se naglašava doprinos Unije provedbi Konvencije.

4. Detaljan opis mjera koje treba poduzeti kako bi se ostvarili ciljevi iz stavka 1. naveden je u Prilogu.

Članak 2.

1. Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”) odgovoran je za provedbu ove Odluke.

2. Tehnička provedba projekata iz članka 1. stavka 3. povjerava se odjelu za potporu provedbi Konvencije kojeg predstavlja Međunarodni centar za humanitarno razminiranje u Ženevi (GICHD).

3. Odjel za potporu provedbi Konvencije provodi projekte iz članka 1. stavka 3. u okviru odgovornosti Visokog predstavnika. U tu svrhu Visoki predstavnik sklapa potrebne aranžmane s GICHD-om.

Članak 3.

1. Financijski referentni iznos za provedbu projekata iz članka 1. stavka 3. iznosi 2 658 139 EUR.

2. Rashodima koji se financiraju iznosom iz stavka 1. upravlja se u skladu s postupcima i pravilima koji se primjenjuju na opći proračun Unije.

3. Komisija nadzire pravilno upravljanje rashodima koji se financiraju iznosom iz stavka 1. U tu svrhu, sklapa sporazum o financiranju s Međunarodnim centrom za humanitarno razminiranje u Ženevi kojim se propisuje da odjel za potporu provedbi Konvencije treba osigurati identitet i vidljivost doprinosa Unije u skladu s njegovom veličinom.

4. Komisija nastoji sklopiti sporazum o financiranju iz stavka 3. čim prije nakon stupanja na snagu ove Odluke. Komisija obavješćuje Vijeće o svakoj poteškoći u tom procesu te o datumu sklapanja sporazuma o financiranju.

5. Odjel za potporu provedbi Konvencije provodi projekte iz članka 1. stavka 3. u skladu s Odlukom o jačanju financijskog upravljanja i transparentnosti unutar tog odjela donesenoj na Četrnaestom sastanku država stranaka 2015. Odjel za potporu provedbi Konvencije dostavlja, među ostalim izvješćima, opisna i tromjesečna izvješća, kao i logički okvir i matricu aktivnosti kako je navedeno u Prilogu.

Članak 4.

Visoki predstavnik izvješćuje Vijeće o provedbi ove Odluke na temelju redovitih izvješća koja priprema odjel za potporu provedbi Konvencije. Ta izvješća su temelj za ocjenu koju donosi Vijeće. Komisija pruža informacije o financijskim aspektima provedbe ove Odluke.

Članak 5.

1. Ova odluka stupa na snagu na dan donošenja.

2. Ova odluka prestaje važiti 48 mjeseci nakon datuma sklapanja financijskog sporazuma iz članka 3. stavka 3. ili šest mjeseci nakon datuma donošenja ako se u tom razdoblju ne sklopi nikakav financijski sporazum.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. veljače 2021.

Za Vijeće

Predsjednica

A. P. ZACARIAS

(1) Zajednička akcija Vijeća 2008/487/ZVSP od 23. lipnja 2008. za potporu univerzalizaciji i provedbi Konvencije iz 1997. o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovu uništavanju, u okviru Europske sigurnosne strategije (SL L 165, 26.6.2008., str. 41.).

(2) Odluka Vijeća 2012/700/ZVSP od 13. studenoga 2012. u okviru Europske sigurnosne strategije u potpori provedbi Akcijskog plana iz Cartagene za razdoblje 2010.-2014. koji su donijele države članice Konvencije o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i njihova uništavanja iz 1997. (SL L 314, 14.11.2012., str. 40.).

(3) Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/1428 od 4. kolovoza 2017. u potpori provedbi Akcijskog plana iz Maputa za provedbu Konvencije iz 1997. o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovu uništenju (SL L 204, 5.8.2017., str. 101.).

PRILOG

PROJEKT ZA POTPORU AKCIJSKOM PLANU IZ OSLA ZA PROVEDBU KONVENCIJE O ZABRANI UPORABE, STVARANJA ZALIHA, PROIZVODNJE I PRIJENOSA PROTUPJEŠAČKIH MINA I O NJIHOVU UNIŠTENJU IZ 1997.

Kontekst

Cilj je doprinijeti većoj sigurnosti ljudi, kako je zamišljeno u Europskoj sigurnosnoj strategiji, promicanjem prihvaćanja normi i provedbom Konvencije o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovu uništenju („Konvencija”). Projektom koji podupire Unija pružila bi se potpora naporima država stranaka u provedbi različitih aspekata Akcijskog plana iz Osla za razdoblje 2020.-2024, kako je donesen na Četvrtoj revizijskoj konferenciji Konvencije u studenome 2019.

Predloženi projekt nadovezivao bi se na Zajedničku akciju 2008/487/ZVSP te odluke Vijeća 2012/700/ZVSP i (ZVSP) 2017/1428 i njime bi se doprinijelo pripremama za Petu revizijsku konferenciju Konvencije 2024.

Projekt 1: Potpora provedbi razminiranja (članak 5. Konvencije), međunarodnoj suradnji i pomoći (članak 6. Konvencije) te transparentnosti i razmjeni informacija (članak 7. Konvencije)

1.1. Ciljevi

—	Povećanje sposobnosti izvješćivanja o kontaminaciji protupješačkim minama, uključujući improvizirane, ako je relevantno, i njihovo uklanjanje.

—	Izobrazba o rizicima povezanima s minama u konkretnom kontekstu i ulaganje napora u smanjenje tih rizika.

—	Uspostava održivih nacionalnih kapaciteta za razminiranje prethodno nepoznatih miniranih područja.

—	Poboljšanje redovitog dijaloga s dionicima.

—	Istraživanje mogućnosti suradnje (međunarodne, regionalne, trostrane i jug-jug) kako bi se pristupilo rješavanju preostalih izazova.

—	Poboljšanje izvješćivanja u skladu s Akcijskim planom iz Osla i njegovim pokazateljima.

1.2. Opis

S doprinosom odbora za provedbu članka 5. u vezi s odabirom zemalja/regija korisnica, održalo bi se do pet nacionalnih/regionalnih događanja u Sjevernoj i Južnoj Americi, Europi, središnjoj ili jugoistočnoj Aziji, regiji Bliskog istoka i sjeverne Afrike (regija MENA), na Rogu Afrike i supsaharskim regijama.

Nacionalnim ili regionalnim dijalozima dionika nastojalo bi se dodatno poboljšati suradnju i pomoć u provedbi mjera Akcijskog plana iz Osla povezanih s člancima 5., 6. i 7. Konvencije. U nekim bi se slučajevima u okviru tih dijaloga poseban naglasak stavio na izvješćivanje o improviziranim protupješačkim minama. U okviru nacionalnih dijaloga prednost bi imale države kojima uskoro istječu rokovi za razminiranje i kojima je potrebna potpora. Osim toga, dijalozi bi se mogli održavati u državama koje su blizu dovršetka razminiranja (članak 5. Konvencije) ili koje su ga nedavno dovršile u skladu s mjerom 26. Akcijskog plana iz Osla.

Nadovezujući se na prethodne uspjehe, pri osmišljavanju, upravljanju i provedbi događanja poštovale bi se i uključivale različite potrebe i perspektive žena, djevojčica, dječaka i muškaraca u zajednicama pogođenima problemom mina te partnera koji sudjeluju u razminiranju.

Dijaloge bi organizirali i suorganizirali odjel za potporu provedbi Konvencije i država stranka korisnica zajedno s relevantnim međunarodnim partnerskim ili suorganizatorskim organizacijama.

U duhu suradnje koja je temelj Konvencije, sudjelovali bi relevantni subjekti Unije i države članice, odbor za provedbu članka 5. i odbor za jačanje suradnje i potpore, predstavnici donatora, agencije Ujedinjenih naroda (UN-a), međunarodne i nacionalne organizacije za razminiranje, Međunarodna kampanja za zabranu protupješačkih mina te drugi dionici. Ako bi rezultiralo pokroviteljstvom, takvo bi sudjelovanje podlijegalo uvjetima koji se trebaju izraditi u izjavi o proračunskom učinku.

Daljnje mjere koje podupire odjel za potporu provedbi Konvencije mogu se poduzeti kao odgovor na preporuke proizašle iz dijalogâ ili opažanja relevantnog odbora i/ili relevantne odluke država stranaka (npr. odluke o zahtjevima za produljenje). U skladu s ustaljenom praksom, ako države stranke korisnice sudjeluju u „koalicijama” među zemljama ili partnerstvima s Unijom ili njezinim državama članicama, odjel za potporu provedbi Konvencije djelovao bi usklađeno sa svim sudionicima.

1.3. Rezultati

—	Predstavnici država stječu dodatno znanje o tome kako osigurati provedbu Akcijskog plana iz Osla putem uključivih savjetovanja s članovima zajednica pogođenih problemom mina.

—	Predstavnici država postaju svjesni da hitno i znatno prije dovršetka razminiranja treba uspostaviti nacionalne kapacitete za upravljanje novim ili prethodno nepoznatim miniranim područjima nakon dovršetka razminiranja.

—	Predstavnici država grade kapacitete za poboljšanje izvješćivanja u okviru Akcijskog plana iz Osla u skladu s Priručnikom za izvješćivanje.

—	Predstavnici država dobivaju informacije o mogućnostima suradnje i potpore kako bi se pružila potpora njihovim naporima povezanima s provedbom, kao i o koracima koje mogu poduzeti kako bi potaknuli takvu suradnju i potporu, među ostalim i uspostavom nacionalnih platformi za razminiranje.

—	Predstavnici država dobivaju informacije o izazovima i nedostacima u vezi s provedbom njihovih obveza u okviru Akcijskog plana iz Osla i procjenjuju trenutačno stanje u odnosu na pokazatelje Akcijskog plana iz Osla.

—	Na temelju dijalogâ predstavnici država razmatraju reviziju, ažuriranje ili razvoj nacionalnih strategija ili planova za razminiranje.

—	Razmatraju se različite perspektive žena, djevojčica, dječaka i muškaraca, kao i potrebe preživjelih od mina i pogođenih zajednica te se osigurava njihovo sadržajno sudjelovanje.

1.4. Korisnici

—	Žene, djevojčice, dječaci i muškarci na čije živote utječe prisutnost ili sumnja na prisutnost protupješačkih mina u državama strankama koje su u postupku provedbe obveza iz članka 5. Konvencije ili koje su nedavno ispunile te obveze.

—	Predstavnici država koji rade na pitanjima povezanima s provedbom Konvencije, a osobito na aspektima povezanima s razminiranjem te izobrazbom o rizicima povezanima s minama i smanjenjem tih rizika.

Projekt 2: Potpora provedbi pomoći žrtvama, međunarodnoj suradnji i pomoći (članak 6. Konvencije) te transparentnosti i razmjeni informacija (članak 7. Konvencije)

2.1. Ciljevi

Države stranke provode pomoć žrtvama u okviru širih pristupa u pogledu prava osoba s invaliditetom i razvoja uzimajući u obzir rodnu ravnopravnost i raznovrsne potrebe osoba koje su preživjele eksploziju mine, uključujući potrebe osoba koje su preživjele eksploziju mine u ruralnim i udaljenim područjima.

2.2. Opis

Usvajanjem Akcijskog plana iz Osla države stranke ponovno su potvrdile predanost „osiguravanju punog, ravnopravnog i djelotvornog sudjelovanja žrtava mina u društvu na temelju poštovanja ljudskih prava, rodne ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije”.

Zahvaljujući financijskoj potpori na temelju Odluke (ZVSP) 2017/1428 i kao daljnje djelovanje nakon održane globalne konferencije iz Odluke 2012/700/ZVSP, stručnjaci za pomoć žrtvama i prava osoba s invaliditetom iz država stranaka i država koje nisu stranke s velikim brojem osoba koje su preživjele eksploziju mine sastali su se na globalnoj konferenciji kako bi osnažili partnerstva s onima koji rade u području prava osoba s invaliditetom na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

To se postiglo zahvaljujući sudjelovanju relevantnih nacionalnih ministarstava i velikoj stručnosti posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za invaliditet i pristupačnost, Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), Međunarodne organizacije rada (ILO), Međunarodnog odbora Crvenog križa i specijaliziranih organizacija koje su članice Međunarodne kampanje za humanitarno razminiranje poput, među ostalim, „Humanity and Inclusion”.

Nadovezujući se na to postignuće ovim projektom poduprla bi se treća globalna konferencija s iskusnim stručnjacima za pomoć žrtvama, posebnim izaslanikom glavnog tajnika UN-a za invaliditet i pristupačnost te članom odbora Konvencije za prava osoba s invaliditetom, kako bi se preispitala provedba Akcijskog plana iz Osla i doprinijelo izradi novog akcijskog plana koji međunarodna zajednica treba usvojiti 2024. Takva konferencija održala bi se barem godinu dana prije Pete revizijske konferencije i računalo bi se na sudjelovanje i doprinos imenovanog predsjedatelja Revizijske konferencije.

S doprinosom Odbora za pomoć žrtvama u vezi s odabirom zemalja/regija korisnica, potpora u okviru projekta proširila bi se na države stranke putem do pet dijaloga nacionalnih i/ili regionalnih dionika u Sjevernoj i Južnoj Americi, Europi, središnjoj ili jugoistočnoj Aziji, regiji MENA, na Rogu Afrike i supsaharskim regijama. Tim dijalozima bi se nastojalo poduprijeti države stranke u jačanju njihovih višesektorskih napora za osiguravanje provedbe pomoći žrtvama u skladu s relevantnim odredbama Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Dijalozima bi se nastojalo ojačati i osigurati uključenost i djelotvorno sudjelovanje žrtava mina i organizacija koje ih zastupaju u raspravama kako bi se mobilizirala i osigurala sredstva i zajamčile usluge iz perspektive prava. Kako bi se dodatno ojačale te veze i zadržao usklađen plan za izgradnju i razvoj nacionalnih kapaciteta, u okviru projekta također bi se nastojalo organizirati sastanke stručnjaka za pomoć žrtvama prije sastanaka država stranaka, prema potrebi, ali svakako najmanje triput.

Na temelju prethodnih uspjeha, pri osmišljavanju, upravljanju i provedbi događanja poštovale bi se i uključivale različite potrebe i perspektive žena, djevojčica, dječaka i muškaraca koji su preživjeli eksploziju protupješačkih mina, zajednica pogođenih problemom mina i zajednica koje se bore za prava osoba s invaliditetom, uključujući osobe koje su preživjele eksploziju mine u ruralnim i udaljenim područjima. Tim bi se pristupom osigurala dodana vrijednost napora na nacionalnim razinama.

Dijaloge bi organizirali i suorganizirali odjel za potporu provedbi Konvencije i država stranka korisnica te, prema potrebi, regionalna međuvladina organizacija supokroviteljica dijaloga. U duhu suradnje koja je temelj Konvencije, sudjelovali bi relevantni subjekti i države članice Unije, odbor za pomoć žrtvama i odbor za jačanje suradnje i potpore, predstavnici donatora, agencije UN-a uključujući SZO i Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, međunarodne i nacionalne organizacije za razminiranje, Međunarodni odbor Crvenog križa i drugi dionici poput Međunarodne kampanje za zabranu protupješačkih mina i organizacija koje su njezine članice, primjerice „Humanity and Inclusion”. Ako bi rezultiralo pokroviteljstvom, takvo bi sudjelovanje podlijegalo uvjetima koji se trebaju izraditi u izjavi o proračunskom učinku.

Daljnje mjere koje podupire odjel za potporu provedbi Konvencije mogu se poduzeti kao odgovor na preporuke proizašle iz dijalogâ ili opažanja relevantnog odbora i/ili relevantnih zaključaka nacionalnih/regionalnih dijaloga. To bi uključivalo osiguravanje pokroviteljstva relevantnim stručnjacima za pomoć žrtvama i/ili predstavnicima organizacija osoba koje su preživjele eksploziju mine kako bi sudjelovali u tehničkim razmjenama ili prisustvovali formalnim ili neformalnim sastancima Konvencije. U skladu s ustaljenom praksom, ako države stranke korisnice sudjeluju u „koalicijama” među zemljama ili partnerstvima s Unijom ili njezinim državama članicama, odjel za potporu provedbi Konvencije djelovao bi usklađeno sa svim sudionicima.

2.3. Rezultati

—	Predstavnici država produbljuju znanje o najboljim načinima za osiguravanje višesektorskog odgovora kako bi proveli svoje obveze u pogledu pomoći žrtvama i integrirali pomoć žrtvama u šire nacionalne politike, planove i pravne okvire.

—	Države uviđaju da je za pružanje potpore žrtvama mina potrebno imenovati relevantan vladin subjekt za nadzor integracije pomoći žrtvama u šire okvire i razviti akcijski plan na temelju specifičnih, mjerljivih, realističnih i vremenski ograničenih ciljeva.

—	Na temelju aktivnosti u okviru projekta države poboljšavaju uključenost u svojim pristupima za pomoć žrtvama, osobito povećanjem sudjelovanja ili uključivanjem organizacija osoba koje su preživjele eksploziju mine ili organizacija za prava osoba s invaliditetom u nacionalno planiranje i delegacije.

—	Predstavnici država upoznaju se s izazovima i nedostacima u vezi s provedbom svojih obveza u okviru Akcijskog plana iz Osla i procjenjuju trenutačno stanje u odnosu na pokazatelje Akcijskog plana iz Osla.

—	Na temelju dijalogâ predstavnici država razmatraju reviziju, ažuriranje ili razvoj svojih nacionalnih strategija u vezi s osobama s invaliditetom.

—	Na temelju aktivnosti u okviru projekta organizacije osoba koje su preživjele eksploziju mine ili organizacija za prava osoba s invaliditetom dodatno razvijaju kapacitete i/ili osnažuju se.

—	Predstavnici država grade kapacitete za poboljšanje izvješćivanja u okviru Akcijskog plana iz Osla u skladu s Priručnikom za izvješćivanje.

—	Države i organizacije koje zastupaju žrtve jačaju partnerstva s relevantnim zajednicama koje djeluju u području humanitarne pomoći, izgradnje mira, razvoja i ljudskih prava uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030.

2.4. Korisnici

—	Žene, djevojčice, dječaci i muškarci ozlijeđeni od protupješačkih mina i drugih eksplozivnih naprava preostalih nakon rata te druge žrtve mina, uključujući u ruralnim i udaljenim područjima.

—	Stručnjaci za pomoć žrtvama koji rade na pitanjima u vezi s pomoći žrtvama.

—	Stručnjaci za prava osoba s invaliditetom koji rade u državama s velikim brojem osoba koje su preživjele eksploziju mine.

Projekt 3: Potpora naporima za univerzalizaciju i promicanju normi Konvencije;

3.1. Cilj

Države koje nisu stranke približavaju se pristupanju Konvenciji tako da relevantni dužnosnici postanu naklonjeniji Konvenciji i/ili međunarodnim normama za borbu protiv protupješačkih mina.

3.2. Opis

U Izjavi iz Osla o svijetu bez mina države su se obvezale da će „promicati i braniti” norme uspostavljene Konvencijom i da će „uložiti sve napore za univerzalizaciju Konvencije” na temelju svojih „obveza na temelju međunarodnog prava, uključujući međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo o ljudskim pravima”.

U Akcijskom planu iz Osla utvrđene su dvije mjere za osiguravanje povećanja broja članova Konvencije i jačanje normi Konvencije. U mjerama 11. i 12. Akcijskog plana iz Osla države stranke pozivaju se da „iskoriste sva dostupna sredstva za promicanje ratifikacije/pristupanja država koje nisu stranke Konvencije među ostalim i poticanjem njihova sudjelovanja u radu Konvencije” i da „nastavljaju promicati univerzalno poštovanje normi i ciljeva Konvencije”.

U tu svrhu i s doprinosom predsjednika Konvencije i neformalne skupine za univerzalizaciju, ako je relevantno, u okviru projekta provest će se niz djelovanja za postizanje univerzalizacije. To bi uključivalo posjete na visokoj razini, tehničke sastanke i/ili radionice, pokroviteljstvo sudjelovanja relevantnih dužnosnika iz ciljnih država na sastancima Konvencije i sastanke na razini veleposlanika u sjedištu UN-a ili u nekom od njegovih regionalnih sjedišta.

Najmanje pet aktivnosti provelo bi se uz potporu zajednice stranaka Konvencije uključujući države članice Unije i delegacija Unije u ciljnim državama. U skladu s ustaljenom praksom, ako Unija ili njezine države članice sudjeluju u koalicijama među zemljama ili partnerstvima u ciljnim državama, odjel za potporu provedbi Konvencije djelovao bi usklađeno sa svim sudionicima.

Kad god je moguće, politički pristup na visokoj razini nastavio bi se tehničkim radionicama s doprinosima stručnjaka iz država koje vode napore usmjerene na univerzalizaciju, Međunarodne kampanje za zabranu protupješačkih mina, Međunarodnog odbora Crvenog križa, skupina zemalja članica UN-a i/ili relevantnih organizacija. Te radionice provodile bi se na nacionalnoj, podregionalnoj ili regionalnoj razini s relevantnim ministarstvima ili institucijama ciljnih država. Projektom bi se nastojalo osigurati pokroviteljstvo za relevantne delegate iz ciljnih država kako bi mogli prisustvovati sastancima Konvencije. Time bi se osiguralo da države stranke mogu osigurati daljnja djelovanja s ciljnim državama i da ciljne države neprestano vode računa o sastancima Konvencije. Odjel za potporu provedbi Konvencije koordinirao bi takvo pokroviteljstvo u skladu s izjavom o proračunskom učinku.

Osim toga, odjel za potporu provedbi Konvencije organizirao bi tehnički sastanak za daljnje postupanje na nacionalnoj, podregionalnoj ili regionalnoj razini s državom koja nije stranke Konvencije na koju se prethodno odnosila ili neka odluka Unije ili zajednička akcija Unije.

3.3. Rezultati

—	Donositelji odluka u državama koje nisu stranke Konvencije stječu veće znanje o Konvenciji i njezinim normama i/ili dostupnoj potpori za pristupanje.

—	Relevantni državni dužnosnici stječu bolje znanje o radu Konvencije.

—	Države koje nisu stranke Konvencije javno izražavaju približavanje ili naklonjenost Konvenciji i njezinim normama (npr. sudjeluju na formalnom ili neformalnom sastanku Konvencije).

—	Rezultat misija jest da napori dionika koji sudjeluju u aktivnostima razminiranja i/ili univerzalizacije dobivaju novi zamah.

—	Uloga Unije u promicanju Konvencije i njezinih normi naglašena je u okviru zajednice stranaka Konvencije, dužnosnika Unije i država koje nisu stranke Konvencije.

—	Najmanje jedna ciljna država koja nije stranka Konvencije dobrovoljno podnosi izvješće iz članka 7.

3.4. Korisnici

—	Države koje još nisu ratificirale, odobrile ili prihvatile Konvenciju niti joj pristupile.

—	Države stranke te međunarodne i nevladine organizacije koje su uključene u napore za promicanje univerzalizacije Konvencije.

—	Žene, djevojčice, dječaci i muškarci u državama u kojima je uvedena zabrana protupješačkih mina.

Projekt 4: Potpora alternativama uporabi bojevih protupješačkih mina za potrebe obuke (članak 3. Konvencije) i povećanju suradnje i pomoći (članak 6. Konvencije)

4.1. Cilj

Države koje zadržavaju protupješačke mine u dopuštene svrhe poduzimaju mjere u skladu s mjerom 16. Akcijskog plana iz Osla, među ostalim i poboljšanjem izvješćivanja, i mjerom 17. Akcijskog plana iz Osla, istraživanjem alternativa bojevim protupješačkim minama.

4.2. Opis

Trenutačno 66 država stranaka zadržava 150 000 protupješačkih mina u dopuštene svrhe na temelju članka 3. Konvencije. Dok informacije dobivene od država stranaka ukazuju na to da se ta brojka smanjuje, nekoliko država stranaka već godinama nije podnijelo godišnje informacije za transparentnost u vezi s protupješačkim minama koje su zadržale.

Kako bi se poduprle države stranke koje žele poduzimati mjere u skladu s mjerama 16. i 17. Akcijskog plana iz Osla, predloženim projektom, uz doprinos predsjednika Konvencije, pružila bi se potpora u organiziranju nacionalnog ili regionalnog seminara s najmanje dvije države koje traže takvu pomoć. Države stranke, uključujući države članice, i relevantne organizacije mogu dijeliti stečena iskustva i planove djelovanja kako bi zamijenili bojeve protupješačke mine za potrebe obuke. U skladu s ustaljenom praksom, ako Unija ili njezine države članice sudjeluju u koalicijama ili partnerstvima s državama strankama korisnicama, odjel za potporu provedbi Konvencije djelovao bi usklađeno sa svim sudionicima.

Projektom bi se također pružila potpora organizaciji tehničke radionice o alternativama uporabi bojevih protupješačkih mina. Kad god je to relevantno i/ili moguće, države članice Unije i druge države stranke pozvale bi se da podijele stečena iskustva u vezi s alternativama za potrebe obuke i istraživanje i/ili uništavanjem zadržanih protupješačkih mina, dodatno jačajući suradnju i pomoć unutar zajednice stranaka Konvencije. U tu svrhu u projekt bi bili uključeni odbor za suradnju pri izvršavanju obveza i odbor za jačanje suradnje i potpore.

4.3. Rezultati

—	Države stranke u godišnjim izvješćima za transparentnost poboljšavaju izvješćivanje o članku 3. Konvencije.

—	Države stranke, koje to mogu, sudjeluju u suradnji i pomoći usmjerenima na države stranke koje žele ispuniti obveze iz članka 3. te u vezi s mjerama 16. i 17. Akcijskog plana iz Osla.

—	Države stranke koje zadržavaju veliki broj protupješačkih mina stječu nova znanja, pri čemu barem jedna država stranka ostvaruje napredak prema alternativama za potrebe obuke.

4.4. Korisnici

—	Države stranke s obvezama iz članka 3.

—	Državni dužnosnici nadležni za programe obuke u pogledu razminiranja.

—	Žene, djevojčice, dječaci i muškarci u državama strankama gdje su zadržane protupješačke mine uništene.

Projekt 5: Dokazivanje predanosti Unije i njezinih država članica te osiguravanje njihove vidljivosti

5.1. Cilj

Zajednica stranaka Konvencije i države stranke korisnice stječu znanje o doprinosu Unije i njezinih država članica u vezi s provedbom Konvencije; dok se dužnosnici Unije i njezinih država članica upoznaju s ovom Odlukom i s time kako ona može biti povezana s njihovim radom.

5.2. Opis

Kako je navedeno u prethodnim odlukama i zajedničkim akcijama Vijeća, odjel za potporu provedbi Konvencije istaknuo bi ulogu Unije i njezinih država članica u zajednici stranaka Konvencije te u zemljama korisnicama i ciljnim zemljama. U tu svrhu i na temelju plana za komunikaciju i ostvarenje vidljivosti odjel za potporu provedbi Konvencije održavao redovite informativne sastanke, osobito tijekom sastanaka Konvencije, za vrijeme provedbene faze projekta i održao zaključno događanje.

Odjel za potporu provedbi Konvencije proveo bi medijske kampanje i izdao publikacije u svrhu promicanja postignuća Konvencije. Odjel za potporu provedbi Konvencije osigurao bi da se istakne uloga Unije u toj kampanji.

U skladu s ustaljenom praksom odjel za potporu provedbi Konvencije bi u vezi s provedbom projekta podnosio narativna mjesečna izvješća Uniji te tromjesečna izvješća Uniji i njezinim državama članicama.

5.3. Rezultati

—	Dužnosnici Unije i njihovih država članica bili bi upoznati s tom odlukom i s time kako ona može biti povezana s njihovim radom.

—	Predanost Unije i država članica Konvenciji i aktivnostima razminiranja općenito bi bila u središtu pozornosti država stranaka i globalne publike zainteresirane za sigurnost ljudi.

—	Poboljšala bi se osviještenost međunarodne zajednice o ciljevima Konvencije.

19.2.2021

Službeni list Europske unije

L 58/55

ODLUKA KOMISIJE (EU, Euratom) 2021/259

оd 10. veljače 2021.

o utvrđivanju provedbenih pravila o gospodarskoj sigurnosti u pogledu klasificiranih bespovratnih sredstava

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 249.,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 106.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog Parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (1),

uzimajući u obzir Odluku Komisije (EU, Euratom) 2015/443 od 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji (2),

uzimajući u obzir Odluku Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (3),

uzimajući u obzir Odluku Komisije (EU, Euratom) 2017/46 od 10. siječnja 2017. o sigurnosti komunikacijskih i informacijskih sustava u Europskoj komisiji (4),

nakon savjetovanja s Komisijinom stručnom skupinom za sigurnost, u skladu s člankom 41. stavkom 5. Odluke (EU, Euratom) 2015/444,

budući da:

(1)

Člancima 41., 42., 47. i 48. Odluke (EU, Euratom) 2015/444 propisuje se da će se detaljne odredbe za dopunu i potporu poglavlja 6. te Odluke utvrditi u provedbenim pravilima o gospodarskoj sigurnosti, kojima će se urediti pitanja kao što su dodjeljivanje klasificiranih sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava, uvjerenja o sigurnosnoj provjeri pravne osobe, uvjerenja o sigurnosnoj provjeri osobe, posjeti te slanje i prijenos klasificiranih podataka Europske unije („EUCI”).

(2)

U Odluci (EU, Euratom) 2015/444 navodi se da je klasificirane sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava potrebno provesti u bliskoj suradnji s nacionalnim sigurnosnim tijelom, zaduženim sigurnosnim tijelom ili bilo kojim drugim nadležnim tijelom predmetne države članice. Države članice dogovorile su se da će osigurati da je svaki subjekt u njihovoj nadležnosti koji smije zaprimati ili generirati klasificirane podatke koji potječu od Komisije uspješno prošao odgovarajuću sigurnosnu provjeru te da je sposoban osigurati zaštitu odgovarajućeg stupnja tajnosti koja je istovjetna razini zaštite klasificiranih podataka koja se osigurava sigurnosnim pravilima Vijeća Europske unije za zaštitu klasificiranih podataka EU-a koji nose odgovarajuću oznaku stupnja tajnosti, kako je utvrđeno u Sporazumu između država članica Europske unije, koje su se sastale u okviru Vijeća, o zaštiti klasificiranih podataka koji se razmjenjuju u interesu Europske unije (2011/C 202/05) (5).

(3)

Vijeće, Komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku dogovorili su se da će osigurati najveću moguću dosljednost u primjeni sigurnosnih pravila za zaštitu klasificiranih podataka EU-a, uzimajući u obzir posebne institucijske i organizacijske potrebe, u skladu s izjavama priloženima zapisniku sa sjednice Vijeća na kojoj je donesena Odluka Vijeća 2013/488/EU (6) o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.

(4)	Stoga bi se Komisijinim provedbenim pravilima o gospodarskoj sigurnosti u pogledu klasificiranih bespovratnih sredstava trebala osigurati najveća moguća usklađenost i uzeti u obzir smjernice o gospodarskoj sigurnosti koje je Sigurnosni odbor Vijeća odobrio 13. prosinca 2016.

(5)	Komisija je 4. svibnja 2016. donijela odluku (7) kojom je člana Komisije nadležnog za sigurnosna pitanja ovlastila da u ime Komisije i pod njezinom odgovornošću donese provedbena pravila propisana člankom 60. Odluke (EU, Euratom) 2015/444,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. Ovom Odlukom utvrđuju se provedbena pravila o gospodarskoj sigurnosti u pogledu klasificiranih bespovratnih sredstava u smislu Odluke (EU, Euratom) 2015/444, a posebno njezina poglavlja 6.

2. Ovom Odlukom utvrđuju se posebni zahtjevi kako bi se osigurala zaštita klasificiranih podataka EU-a (EUCI) u objavi pozivâ te pri dodjeli bespovratnih sredstava i provedbi klasificiranih sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava koje je sklopila Europska komisija.

3. Ova Odluka odnosi se na bespovratna sredstva koja uključuju podatke klasificirane stupnjevima tajnosti u nastavku:

(a)	RESTREINT UE/EU RESTRICTED;

(b)	CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL;

(c)	SECRET UE/EU SECRET.

4. Ova se Odluka primjenjuje ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena u drugim pravnim aktima, kao što su ona koja se odnose na Europski program industrijskog razvoja u području obrane.

Članak 2.

Odgovornosti unutar Komisije

1. U okviru odgovornosti dužnosnika za ovjeravanje tijela koje dodjeljuje bespovratna sredstva iz Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća, dužnosnik za ovjeravanje osigurava da je klasificirana dodjela bespovratnih sredstava u skladu s Odlukom (EU, Euratom) 2015/444 i njezinim provedbenim pravilima.

2. U tu svrhu taj se dužnosnik za ovjeravanje u svim fazama savjetuje sa sigurnosnim tijelom Komisije o pitanjima sigurnosnih elemenata klasificiranog sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava, programa ili projekta te o potpisanim klasificiranim sporazumima o dodjeli bespovratnih sredstava obavještava lokalnog službenika za sigurnost. Odluku o stupnju tajnosti određenih tema donosi tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva uzimajući u obzir vodič za stupnjeve tajnosti.

3. Ako se primjenjuju sigurnosne upute za program ili projekt iz članka 5. stavka 3., tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva i sigurnosno tijelo Komisije ispunjavaju dužnosti koje su im dodijeljene u tim uputama.

4. Poštujući zahtjeve iz ovih provedbenih pravila sigurnosno tijelo Komisije blisko surađuje s nacionalnim sigurnosnim tijelima („NST”) i zaduženim sigurnosnim tijelima („ZST”) predmetne države članice, posebno u pogledu uvjerenja o sigurnosnoj provjeri pravne osobe („USPPO”) i uvjerenja o sigurnosnoj provjeri osobe („USP”), postupaka za posjete i planova prijevoza.

5. Ako bespovratnim sredstvima upravljaju izvršne agencije EU-a ili druga tijela za financiranje, i ne primjenjuju se posebna pravila iz drugih pravnih akata iz članka 1. stavka 4.:

(a)	služba Komisije koja delegira upravljanje ostvaruje prava koja ima autor klasificiranih podataka EU-a nastalih u kontekstu bespovratnih sredstava ako je to omogućeno u dogovoru o delegiranju;

(b)	služba Komisije koja delegira upravljanje odgovorna je za određivanje stupnja tajnosti;

(c)	zahtjevi za informacije o uvjerenju o sigurnosnoj provjeri i obavijesti nacionalnim sigurnosnim tijelima i/ili zaduženim sigurnosnim tijelima šalju se preko sigurnosnog tijela Komisije.

POGLAVLJE 2.

POSTUPANJE S POZIVIMA ZA KLASIFICIRANU DODJELU BESPOVRATNIH SREDSTAVA

Članak 3.

Osnovna načela

1. Klasificirane dijelove dodjele bespovratnih sredstava provode samo korisnici koji su registrirani u državi članici ili korisnici koji su registrirani u trećoj zemlji ili ih je osnovala međunarodna organizacija ako je ta treća zemlja ili međunarodna organizacija sklopila sporazum o sigurnosti podataka s Unijom ili administrativni dogovor s Komisijom (8).

2. Prije objave poziva za klasificiranu dodjelu bespovratnih sredstava tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva određuje stupanj tajnosti svih podataka koji se mogu dostaviti podnositeljima zahtjeva. Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva određuje i najviši stupanj tajnosti svih podataka koji se upotrebljavaju ili nastaju tijekom izvršenja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava, programa ili projekta, ili barem očekivanu količinu i vrstu podataka koji će se proizvesti ili s kojima će se postupati, te potrebu za klasificiranim komunikacijskim i informacijskim sustavom (CIS).

3. Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva osigurava da se u pozivima za dodjelu klasificiranih bespovratnih sredstava navode informacije o posebnim sigurnosnim obvezama povezanima s klasificiranim podacima. Dokumentacija poziva uključuje pojašnjenja o vremenskom rasporedu za korisnike za stjecanje USPPO-a, ako su potrebni. U prilozima I. i II. nalaze se primjeri predložaka za informacije o uvjetima poziva.

4. Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva osigurava da se podaci klasificirani stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED, CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i SECRET UE/EU SECRET podnositeljima zahtjeva otkrivaju tek nakon što potpišu ugovor o povjerljivosti podataka kojim se podnositelji zahtjeva obvezuju da s klasificiranim podacima EU-a postupaju i štite ih u skladu s Odlukom (EU, Euratom) 2015/444, njezinim provedbenim pravilima i primjenjivim nacionalnim propisima.

5. Ako se podnositeljima zahtjeva dostavljaju podaci stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED, minimalni zahtjevi iz članka 5. stavka 7. ove Odluke uvrštavaju se u poziv ili ugovore o povjerljivosti podataka sklopljene u fazi prijedloga.

6. Svi podnositelji zahtjeva i korisnici koji moraju postupati s podacima klasificiranima stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET ili ih čuvati u svojim objektima, u fazi prijedloga ili tijekom izvršenja samog klasificiranog sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava moraju imati USPPO potrebne razine, osim u slučajevima iz stavka 9. U nastavku su utvrđena tri scenarija do kojih može doći u fazi prijedloga za klasificiranu dodjelu bespovratnih sredstava koji obuhvaćaju klasificirane podatke EU-a stupnja tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET:

(a)

bez pristupa klasificiranim podacima EU-a stupnja tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET u fazi prijedloga:

ako se poziv odnosi na bespovratna sredstva koja će obuhvaćati klasificirane podatke EU-a stupnja tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET, ali podnositelj zahtjeva u fazi prijedloga ne mora postupati s tim podacima, podnositelj zahtjeva koji nema USPPO potrebne razine ne isključuje se iz postupka podnošenja zahtjeva zato što nema USPPO;

(b)

pristup klasificiranim podacima EU-a stupnja tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET u prostorima tijela koje dodjeljuje bespovratna sredstva u fazi prijedloga:

pristup se odobrava osoblju podnositelja zahtjeva koje ima USP potrebne razine i za koje je utvrđena nužnost pristupa podacima;

(c)

postupanje s klasificiranim podacima EU-a stupnja tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET ili njihovo čuvanje u prostorima podnositelja zahtjeva u fazi prijedloga:

ako se u pozivu od podnositelja zahtjeva zahtijeva da postupa s klasificiranim podacima EU-a ili ih čuva u svojim prostorima, on mora imati USPPO potrebne razine. U takvim okolnostima, prije nego što se podnositelju zahtjeva omogući pristup klasificiranim podacima EU-a, tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva preko sigurnosnog tijela Komisije dobiva od nadležnog NST-a ili ZST-a potvrdu da je podnositelju zahtjeva odobren odgovarajući USPPO. Pristup se odobrava osoblju podnositelja zahtjeva koje ima USP potrebne razine i za koje je utvrđena nužnost pristupa podacima.

7. USPPO ili USP u načelu nije potreban za pristup podacima stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED, ni u fazi prijedloga ni za izvršenje sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Ako države članice zahtijevaju USPPO ili USP za sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava ili podugovore stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED u skladu sa svojim nacionalnim zakonima i propisima, kako je navedeno u Prilogu IV., tim se nacionalnim zahtjevima ne nalaže nikakva dodatna obveza drugim državama članicama niti se iz povezanih sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava ili podugovora ili nadmetanja za njih isključuju podnositelji zahtjeva, korisnici ili podugovaratelji iz država članica koje nemaju takve zahtjeve u pogledu USPPO-a za pristup podacima stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED. Ti se sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava izvršavaju u državama članicama u skladu s njihovim nacionalnim zakonima i propisima.

8. Ako je USPPO potreban za postupak poziva i izvršenje klasificiranog sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava, tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva preko sigurnosnog tijela Komisije podnosi zahtjev NST-u ili ZST-u korisnika upotrebljavajući informativni obrazac o uvjerenju o sigurnosnoj provjeri pravne osobe ili bilo koji utvrđeni istovrijedni elektronički oblik. Dodatak D Prilogu III. sadržava primjer informativnog obrasca o uvjerenju o sigurnosnoj provjeri pravne osobe (9). Odgovor na informativni obrazac o uvjerenju o sigurnosnoj provjeri pravne osobe dostavlja se u roku od deset radnih dana od datuma podnošenja zahtjeva.

9. Ako vladine ustanove ili ustanove pod nadzorom vlade u državama članicama sudjeluju u klasificiranim bespovratnim sredstvima za koje se zahtijevaju USPPO-i te ako USPPO-i nisu izdani za te ustanove na temelju nacionalnih zakona, tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva preko sigurnosnog tijela Komisije provjerava kod predmetnog NST-a ili ZST-a mogu li te vladine ustanove postupati s klasificiranim podacima EU-a potrebne razine.

10. Ako je USP potreban za izvršenje klasificiranog sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava i ako je prema nacionalnim zakonima USPPO potreban prije odobravanja USP-a, tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva s pomoću informativnog obrasca o uvjerenju o sigurnosnoj provjeri pravne osobe preko sigurnosnog tijela Komisije provjerava kod NST-a ili ZST-a korisnika posjeduje li on USPPO ili je postupak za USPPO u tijeku. U tom slučaju Komisija ne izdaje zahtjeve za USP-e upotrebom informativnog obrasca o uvjerenju o sigurnosnoj provjeri osobe.

Članak 4.

Podugovaranje pri klasificiranoj dodjeli bespovratnih sredstava

1. Uvjeti pod kojima korisnik može podugovarati zadaće djelovanja koje obuhvaćaju klasificirane podatke EU-a utvrđuju se u pozivu i sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava Ti uvjeti uključuju zahtjev da se svi informativni obrasci o uvjerenju o sigurnosnoj provjeri pravne osobe podnose preko sigurnosnog tijela Komisije. Podugovaranje podliježe prethodnoj pisanoj suglasnosti tijela koje dodjeljuje bespovratna sredstva. Prema potrebi, podugovaranje mora biti u skladu s temeljnim aktom o uspostavi programa.

2. Klasificirani dijelovi dodjele bespovratnih sredstava daju se u podugovor samo subjektima koji su registrirani u državi članici ili subjektima koji su registrirani u trećoj zemlji ili ih je osnovala međunarodna organizacija, pri čemu je ta treća zemlja ili međunarodna organizacija sklopila sporazum o sigurnosti podataka s Unijom ili administrativni dogovor s Komisijom (10).

POGLAVLJE 3.

POSTUPANJE S KLASIFICIRANIM BESPOVRATNIM SREDSTVIMA

Članak 5.

Osnovna načela

1. Pri dodjeli klasificiranih bespovratnih sredstava tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva zajedno sa sigurnosnim tijelom Komisije osigurava da sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava obuhvaća obveze korisnika u pogledu zaštite klasificiranih podataka EU-a koji su upotrijebljeni ili nastali pri izvršenju sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Sigurnosni zahtjevi povezani s pojedinim bespovratnim sredstvima u obliku su pisma o sigurnosnim aspektima („SAL”). Primjer predloška pisma o sigurnosnim aspektima nalazi se u Prilogu III.

2. Prije potpisivanja klasificiranog sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva odobrava vodič za stupnjeve tajnosti („SCG”) za zadaće koje će se obavljati i podatke nastale pri izvršenju sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava ili, ako je primjenjivo, na razini programa ili projekta. Vodič za stupnjeve tajnosti dio je pisma o sigurnosnim aspektima.

3. Sigurnosni zahtjevi povezani s pojedinim programom ili projektom u obliku su sigurnosnih uputa za program (ili projekt) („SUP”). Sigurnosne upute za program ili projekt mogu se izraditi upotrebom odredbi iz predloška pisma o sigurnosnim aspektima kako je utvrđeno u Prilogu III. SUP sastavlja služba Komisije koja upravlja programom ili projektom u bliskoj suradnji sa sigurnosnim tijelom Komisije te ga u postupku savjetovanja podnosi Komisijinoj stručnoj skupini za sigurnost. Ako je sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava dio programa ili projekta s vlastitim SUP-om, pismo o sigurnosnim aspektima sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava ima pojednostavnjeni oblik te se u njemu upućuje na sigurnosne odredbe utvrđene u SUP-u programa ili projekta.

4. Osim u slučajevima iz članka 3. stavka 9., klasificirani sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava ne potpisuje se sve dok NST ili ZST podnositelja zahtjeva ne potvrdi USPPO podnositelja zahtjeva ili, ako se klasificirani sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava dodjeljuje konzorciju, sve dok NST ili ZST barem jednog podnositelja zahtjeva iz konzorcija, ili više ako je potrebno, ne potvrdi USPPO tog podnositelja zahtjeva.

5. U načelu, ako drugačije nije predviđeno drugim relevantnim propisima, tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva smatra se autorom klasificiranih podataka EU-a koji su nastali pri izvršenju sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava

6. Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva preko sigurnosnog tijela Komisije obavještava NST-e i/ili ZST-e svih korisnika i podugovaratelja o potpisivanju klasificiranih sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava ili podugovora te o produljenju ili prijevremenom raskidu takvih sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava ili podugovora. Popis zahtjeva po zemljama naveden je u Prilogu IV.

7. Sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava koji obuhvaćaju podatke klasificirane stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED sadržavaju odredbu o sigurnosti kojom odredbe utvrđene u Dodatku E Prilogu III. postaju obvezujuće za korisnike. Ti sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava obuhvaćaju pismo o sigurnosnim aspektima u kojem se utvrđuju najmanje zahtjevi za postupanje s podacima stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED, među ostalim aspekti o informacijskoj sigurnosti i posebni zahtjevi koje korisnici trebaju ispuniti u svrhu akreditacije CIS-a korisnika koji postupa s podacima stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED.

8. Ako se to zahtijeva nacionalnim zakonima i propisima država članica, NST-i ili ZST-i osiguravaju da korisnici ili podugovaratelji u njihovoj nadležnosti postupaju u skladu s primjenjivim sigurnosnim odredbama za zaštitu podataka stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED te provode posjete radi provjere objekata korisnika ili podugovaratelja koji se nalaze na njihovu državnom području. Ako NST ili ZST nema takvu obvezu, tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva osigurava da korisnici provode potrebne sigurnosne odredbe navedene u Dodatku E Prilogu III.

Članak 6.

Pristup osoblja korisnika i podugovaratelja klasificiranim podacima EU-a

1. Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva osigurava da klasificirani sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava uključuju odredbe u kojima se navodi da se osoblju korisnika ili podugovaratelja kojima je za potrebe izvršenja klasificiranog sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava ili podugovora potreban pristup klasificiranim podacima EU-a takav pristup može odobriti samo u sljedećim slučajevima:

(a)	za osoblje je utvrđena nužnost pristupa podacima;

(b)	relevantni NST ili ZST ili drugo nadležno sigurnosno tijelo proveo je nad njima sigurnosne provjere odgovarajuće razine za podatke klasificirane stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET;

(c)	osoblje je upoznato s primjenjivim sigurnosnim pravilima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a te je preuzelo odgovornost za zaštitu takvih podataka.

2. Ako je primjenjivo, pristup klasificiranim podacima EU-a u skladu je i s temeljnim aktom o uspostavi programa te se u obzir uzimaju sve dodatne oznake definirane u SCG-u.

3. Ako korisnik ili podugovaratelj želi na radno mjesto za koje je potreban pristup klasificiranim podacima EU-a stupnja tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET zaposliti državljanina zemlje koja nije članica EU-a, odgovornost je tog korisnika ili podugovaratelja da pokrene postupak za sigurnosnu provjeru te osobe u skladu s nacionalnim zakonima i propisima koji se primjenjuju na lokaciji na kojoj je potrebno odobriti pristup klasificiranim podacima EU-a.

Članak 7.

Pristup stručnjaka koji sudjeluju u provjerama, pregledima i revizijama klasificiranim podacima EU-a

1. Ako su vanjske osobe („stručnjaci”) uključene u provjere, preglede ili revizije koje provodi tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ili u preglede uspješnosti korisnika kojima je potreban pristup podacima klasificiranima stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET, ugovor im se dostavlja samo ako je relevantni NST ili ZST ili drugo nadležno sigurnosno tijelo provelo nad njima sigurnosne provjere odgovarajuće razine. Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva preko sigurnosnog tijela Komisije provjerava stručnjake i, prema potrebi, traži od NST-a ili ZST-a da pokrenu postupak provjere stručnjaka najmanje šest mjeseci prije početka njihovih ugovora.

2. Prije potpisivanja ugovora stručnjaci su upućeni u primjenjiva sigurnosna pravila za zaštitu klasificiranih podataka EU-a te preuzimaju odgovornost za zaštitu takvih podataka.

POGLAVLJE 4.

POSJETI POVEZANI S KLASIFICIRANIM SPORAZUMIMA O DODJELI BESPOVRATNIH SREDSTAVA

Članak 8.

Osnovna načela

1. Ako je tijelu koje dodjeljuje bespovratna sredstva, stručnjacima, korisnicima ili podugovarateljima u kontekstu izvršenja klasificiranog sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava potreban pristup podacima klasificiranima stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET u prostorima jednih ili drugih, posjeti se organiziraju u dogovoru s predmetnim NST-ima ili ZST-ima ili drugim nadležnim sigurnosnim tijelima.

2. Na posjete iz stavka 1. primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

(a)	posjeti se obavljaju u službene svrhe povezane s klasificiranim sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava;

(b)	kako bi pristupili klasificiranim podacima EU-a koji su upotrijebljeni ili nastali pri izvršenju klasificirane dodjele bespovratnih sredstava, svi posjetitelji moraju imati USP potrebne razine i utvrđenu nužnost pristupa podacima.

Članak 9.

Zahtjevi za posjete

1. Posjeti korisnika ili podugovaratelja objektima drugih korisnika ili podugovaratelja ili prostorima tijela koje dodjeljuje bespovratna sredstva koji uključuju pristup podacima klasificiranima stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET organiziraju se u skladu sa sljedećim postupkom:

(a)	službenik za sigurnost objekta koji šalje posjetitelja ispunjava sve relevantne dijelove obrasca zahtjeva za posjet te ga podnosi NST-u ili ZST-u objekta. Predložak obrasca zahtjeva za posjet nalazi se u Dodatku C Prilogu III.;

(b)	NST ili ZST objekta koji šalje posjetitelja treba potvrditi njegov USP prije nego što NST-u ili ZST-u objekta koji prima posjetitelja (ili sigurnosnom tijelu Komisije ako se posjećuju prostori tijela koje dodjeljuje bespovratna sredstva) podnese zahtjev za posjet;

(c)	službenik za sigurnost objekta koji šalje posjetitelja zatim od svojeg NST-a ili ZST-a dobiva odgovor NST-a ili ZST-a objekta koji prima posjetitelja (ili sigurnosnog tijela Komisije) kojim se zahtjev za posjet odobrava ili odbija;

(d)	zahtjev za posjet smatra se odobrenim ako do pet radnih dana prije dana posjeta nije uložen prigovor.

2. Posjeti službenika tijela koje dodjeljuje bespovratna sredstva, stručnjaka ili revizora objektima korisnika ili podugovaratelja koji uključuju pristup podacima klasificiranima stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET organiziraju se u skladu sa sljedećim postupkom:

(a)	posjetitelj ispunjava sve relevantne dijelove obrasca zahtjeva za posjet i podnosi ga sigurnosnom tijelu Komisije;

(b)	sigurnosno tijelo Komisije potvrđuje USP posjetitelja prije nego što NST-u ili ZST-u objekta koji prima posjetitelja podnese zahtjev za posjet;

(c)	sigurnosno tijelo Komisije dobiva od NST-a ili ZST-a objekta koji prima posjetitelja odgovor kojim se zahtjev za posjet odobrava ili odbija;

(d)	zahtjev za posjet smatra se odobrenim ako do pet radnih dana prije dana posjeta nije uložen prigovor.

3. Zahtjev za posjet može se odnositi na samo jedan posjet ili više njih. U slučaju više posjeta zahtjev za posjet može vrijediti najviše godinu dana od zatraženog datuma početka.

4. Valjanost zahtjeva za posjet ne može biti dulja od valjanosti USP-a posjetitelja.

5. Zahtjev za posjet u pravilu se podnosi nadležnom sigurnosnom tijelu objekta koji prima posjetitelja najmanje 15 radnih dana prije dana posjeta.

Članak 10.

Postupci za posjete

1. Prije nego što posjetiteljima odobri pristup klasificiranim podacima EU-a, ured za sigurnost objekta koji prima posjetitelja postupa u skladu sa svim sigurnosnim postupcima i pravilima koji se odnose na posjet koje je utvrdio NST ili ZST tog objekta.

2. Po dolasku u objekt koji prima posjetitelja posjetitelji svoj identitet dokazuju predočenjem važeće osobne iskaznice ili putovnice. Ti identifikacijski podaci odgovaraju podacima navedenima u zahtjevu za posjet.

3. Objekt koji prima posjetitelja osigurava da se vodi evidencija svih posjetitelja, što podrazumijeva njihova imena, organizacije koje zastupaju, datum isteka USP-a, datum posjeta i imena osoba koje su posjetili. Evidencija se čuva najmanje pet godina ili dulje ako se to zahtijeva nacionalnim pravilima i propisima zemlje u kojoj se nalazi objekt koji prima posjetitelja.

Članak 11.

Izravno organizirani posjeti

1. U kontekstu posebnih projekata, relevantni NST ili ZST i sigurnosno tijelo Komisije mogu se dogovoriti o postupku prema kojem se posjeti za konkretnu klasificiranu dodjelu bespovratnih sredstava mogu organizirati izravno između službenika za sigurnost posjetitelja i službenika za sigurnost objekta koji se posjećuje. Predložak obrasca koji treba upotrijebiti u tu svrhu nalazi se u Dodatku C Prilogu III. Takav izvanredni postupak utvrđuje se u SUP-u ili drugim posebnim aranžmanima. U takvim se slučajevima ne primjenjuju postupci utvrđeni u članku 9. i članku 10. stavku 1.

2. Posjeti koji uključuju pristup podacima klasificiranima stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED organiziraju se izravno između subjekta koji šalje i subjekta koji prima posjetitelja te nije potrebno slijediti postupke iz članka 9. i članka 10. stavka 1.

POGLAVLJE 5.

SLANJE I PRIJENOS KLASIFICIRANIH PODATAKA EU-A PRI IZVRŠENJU KLASIFICIRANIH SPORAZUMA O DODJELI BESPOVRATNIH SREDSTAVA

Članak 12.

Osnovna načela

Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva osigurava da su sve odluke povezane sa slanjem i prijenosom klasificiranih podataka EU-a u skladu s Odlukom (EU, Euratom) 2015/444 i njezinim provedbenim pravilima, kao i s uvjetima klasificiranog sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava, među ostalim sa suglasnosti autora podatka.

Članak 13.

Elektroničko postupanje s podacima

1. Elektroničko postupanje s klasificiranim podacima EU-a i elektroničko slanje tih podataka provode se u skladu s poglavljima 5. i 6. Odluke (EU, Euratom) 2015/444 i njezinim provedbenim pravilima.

Komunikacijske i informacijske sustave koji su u vlasništvu korisnika i koji se upotrebljavaju za postupanje s klasificiranim podacima EU-a za izvršenje sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava(„CIS korisnika”) mora akreditirati nadležno tijelo za sigurnosnu akreditaciju („SAA”). Elektroničko slanje klasificiranih podataka EU-a mora biti zaštićeno kriptografskim proizvodima odobrenima u skladu s člankom 36. stavkom 4. Odluke (EU, Euratom) 2015/444. Sigurnosne mjere TEMPEST provode se u skladu s člankom 36. stavkom 6. te odluke.

2. Sigurnosna akreditacija CIS-a korisnika koji postupa s klasificiranim podacima EU-a stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED i svako njihovo međusobno povezivanje mogu se delegirati službeniku za sigurnost korisnika ako je to u skladu s nacionalnim zakonima i propisima. Ako se ta zadaća delegira, korisnik je odgovoran za to da se pri postupanju s podacima stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED u njegovu CIS-u provode minimalni sigurnosni zahtjevi opisani u pismu o sigurnosnim aspektima. Međutim, nadležni NST-i ili ZST-i te SAA-i i dalje su odgovorni za zaštitu podataka stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED s kojima korisnik postupa i zadržavaju pravo na inspekciju sigurnosnih mjera koje je korisnik poduzeo. Nadalje, korisnik tijelu koje dodjeljuje bespovratna sredstva i, ako se to zahtijeva nacionalnim zakonima i propisima, nadležnom nacionalnom tijelu za sigurnosnu akreditaciju podnosi izjavu o sukladnosti kojom potvrđuje da su CIS korisnika i međusobna povezivanja akreditirana za postupanje s klasificiranim podacima EU-a stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED (11).

Članak 14.

Prijevoz komercijalnom kurirskom službom

Pri prijevozu klasificiranih podataka EU-a komercijalnom kurirskom službom poštuju se relevantne odredbe Odluke Komisije (EU, Euratom) 2019/1962 (12) o provedbenim pravilima za postupanje s podacima stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED i Odluke Komisije (EU, Euratom) 2019/1961 (13) o provedbenim pravilima za postupanje s podacima stupnja tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i SECRET UE/EU SECRET.

Članak 15.

Ručni prijenos

1. Na ručni prijenos klasificiranih podataka primjenjuju se strogi sigurnosni zahtjevi.

2. Osoblje korisnika može podatke stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED ručno prenositi unutar Unije ako su ispunjeni zahtjevi u nastavku:

(a)	upotrebljava se neprozirna omotnica ili ambalaža te se na njima ne navodi oznaka stupnja tajnosti sadržaja;

(b)	klasificirani podaci stalno su uz nositelja;

(c)	omotnica ili ambalaža putem se ne otvaraju.

3. Ručni prijenos podataka klasificiranih stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i SECRET UE/EU SECRET koji osoblje korisnika obavlja unutar države članice dogovara se unaprijed između subjekata koji šalju i primaju podatke. Tijelo ili objekt koji šalje podatke obavještava tijelo ili objekt koji prima podatke o detaljima pošiljke, među ostalim o referentnoj oznaci, stupnju tajnosti, očekivanom vremenu dolaska i imenu kurirske službe. Takav ručni prijenos dopušten je ako su ispunjeni zahtjevi u nastavku:

(a)	klasificirani podaci prenose se u dvostrukoj omotnici ili ambalaži;

(b)	vanjska omotnica ili ambalaža dobro su zatvoreni te se na njima ne navodi oznaka tajnosti sadržaja, dok se na unutarnjoj omotnici navodi stupanj tajnosti;

(c)	klasificirani podaci EU-a stalno su uz nositelja;

(d)	omotnica ili ambalaža putem se ne otvaraju;

(e)	omotnica ili ambalaža prenose se u aktovci koja se može zaključati ili sličnom odobrenom spremniku čija veličina i težina omogućuju da ih nositelj čitavo vrijeme drži uza se i da ih ne mora predati u predanu prtljagu;

(f)	kurir nosi kurirsku potvrdu koju izdaje njegovo nadležno sigurnosno tijelo i kojom ga ono ovlašćuje za prijenos utvrđene klasificirane pošiljke.

4. Na ručni prijenos podataka klasificiranih stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i SECRET UE/EU SECRET iz jedne države članice EU-a u drugu koji obavlja osoblje korisnika primjenjuju se dodatna pravila u nastavku:

(a)	kurir je odgovoran za sigurno čuvanje klasificiranog materijala koji nosi sve do njegove predaje primatelju;

(b)	u slučaju povrede sigurnosti NST ili ZST pošiljatelja može zatražiti da tijela u zemlji u kojoj je došlo do povrede provedu istragu, izvijeste o rezultatima istrage i poduzmu primjerene pravne ili druge mjere;

(c)	kurira se upoznaje sa svim sigurnosnim obvezama kojih se treba pridržavati pri prijenosu te on potpisuje odgovarajuću izjavu;

(d)	upute kuriru prilažu se kurirskoj potvrdi;

(e)	kuriru se daje opis pošiljke i plan kretanja;

(f)	nakon završetka putovanja dokumenti se vraćaju NST-u ili ZST-u koji ih je izdao ili ostaju dostupni primatelju za potrebe praćenja;

(g)	ako carina, tijelo nadležno za imigraciju ili granična policija zatraži pregled i inspekciju pošiljke, dopušta se otvaranje pošiljke i pregled njezinih dijelova koji su dovoljni da se utvrdi da pošiljka sadržava samo prijavljeni materijal;

(h)	carinska tijela treba pozvati da poštuju službenu ovlast otpremnih dokumenata i dokumenata odobrenja koje kurir prenosi.

Ako carina otvara pošiljku, treba je otvoriti izvan vidokruga neovlaštenih osoba i, ako je moguće, u prisutnosti kurira. Kurir je dužan od tijela koja provode inspekciju zahtijevati da se pošiljka prepakira te tražiti da pošiljku ponovno zapečate i u pisanom obliku potvrde da su je oni otvorili.

5. Ručni prijenos podataka klasificiranih stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED, CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i SECRET UE/EU SECRET u treću zemlju ili međunarodnu organizaciju koji obavlja osoblje korisnika podliježe odredbama sporazuma o sigurnosti podataka ili administrativnog dogovora koji su Unija ili Komisija sklopile s trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom.

POGLAVLJE 6.

PLANIRANJE KONTINUITETA POSLOVANJA

Članak 16.

Krizni planovi i mjere oporavka

Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva osigurava da klasificirani sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava obvezuje korisnika da donese krizne poslovne planove za zaštitu klasificiranih podataka EU-a s kojima se postupa u kontekstu izvršenja klasificiranog sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava u izvanrednim situacijama i da u kontekstu planiranja kontinuiteta poslovanja uspostavi preventivne mjere i mjere oporavka kako bi nepredviđeni događaji što manje utjecali na postupanje s klasificiranim podacima EU-a i njihovo čuvanje. Korisnici tijelu koje dodjeljuje bespovratna sredstva potvrđuju da imaju krizne poslovne planove.

Članak 17.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. veljače 2021.

Za Komisiju,

u ime predsjednice,

Johannes HAHN

Član Komisije

(1) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.

(2) SL L 72, 17.3.2015., str. 41.

(3) SL L 72, 17.3.2015., str. 53.

(4) SL L 6, 11.1.2017., str. 40.

(5) SL C 202, 8.7.2011., str. 13.

(6) Odluka Vijeća 2013/488/EU od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).

(7) Odluka Komisije od 4. svibnja 2016. o ovlaštenju povezanom sa sigurnošću [C(2016) 2797 final].

(8) Popis sporazuma koje je sklopio EU i administrativnih dogovora koje je sklopila Europska komisija u okviru kojih se klasificirani podaci EU-a mogu razmjenjivati s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama nalazi se na internetskim stranicama Komisije.

(9) Drugi obrasci koji se upotrebljavaju mogu se razlikovati od primjera iz ovih provedbenih pravila.

(10) Popis sporazuma koje je sklopio EU i administrativnih dogovora koje je sklopila Europska komisija, u okviru kojih se klasificirani podaci EU-a mogu razmjenjivati s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, nalazi se na internetskim stranicama Komisije.

(11) Minimalni zahtjevi za komunikacijske i informacijske sustave koji postupaju s klasificiranim podacima EU-a stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED utvrđeni su u Dodatku E Prilogu III.

(12) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2019/1962 od 17. listopada 2019. o provedbenim pravilima za postupanje s podacima stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED (SL L 311, 2.12.2019., str. 21.).

(13) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2019/1961 od 17. listopada 2019. o provedbenim pravilima za postupanje s podacima stupnja tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i SECRET UE/EU SECRET (SL L 311, 2.12.2019., str. 1.).

PRILOG I.

STANDARDNE INFORMACIJE U POZIVU

(prilagoditi upotrijebljenom pozivu)

Sigurnost

Projekti koji uključuju klasificirane podatke EU-a moraju se sigurnosno pregledati prije odobrenja financiranja i na njih se mogu primjenjivati posebna sigurnosna pravila (detaljno opisana u pismu o sigurnosnim aspektima (SAL) koje je priloženo sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava).

Tim se pravilima (koja su uređena Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444 (1) i/ili nacionalnim propisima) predviđa, na primjer, sljedeće:

—	projekti koji uključuju podatke klasificirane stupnjem tajnosti TRES SECRET UE/EU TOP SECRET (ili istovrijedni) NE MOGU se financirati,

—	klasificirani podaci moraju se označiti u skladu s primjenjivim sigurnosnim uputama u pismu o sigurnosnim aspektima,

—

za podatke stupnja tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili višeg stupnja tajnosti (i stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED ako se to zahtijeva nacionalnim propisima) vrijedi sljedeće:

—	mogu nastati ili im se pristupiti isključivo u prostorima za koje je nadležno nacionalno sigurnosno tijelo, u skladu s nacionalnim propisima, dalo sigurnosno odobrenje,

—	s njima se može postupati isključivo u sigurnosnoj zoni koju je akreditiralo nadležno nacionalno sigurnosno tijelo,

—	mogu im pristupati s njima postupati isključivo osobe s valjanim uvjerenjem o sigurnosnoj provjeri osobe za koje je utvrđena nužnost pristupa podacima,

—	po isteku sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava klasificirani podaci moraju se vratiti ili ih se mora nastaviti štititi u skladu s primjenjivim pravilima,

—

zadaće djelovanja koje uključuju klasificirane podatke EU-a mogu se podugovarati samo uz prethodno pisano odobrenje tijela koje dodjeljuje bespovratna sredstva i samo subjektima s poslovnim nastanom u državi članici ili sa sjedištem u trećoj zemlji koja je sklopila sporazum o sigurnosti podataka s EU-om (ili administrativni dogovor s Komisijom),

—	otkrivanje klasificiranih podataka EU-a trećoj strani podliježe prethodnom pisanom odobrenju tijela koje dodjeljuje bespovratna sredstva.

Napominje se da, ovisno o vrsti djelatnosti, prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava može biti potrebno dostaviti sigurnosno odobrenje. Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva procijenit će potrebu za sigurnosnim odobrenjem u svakom pojedinom slučaju i tijekom pripreme dodjele bespovratnih sredstava odlučiti kada ih je potrebno dostaviti. Napominje se da ni u kojem slučaju nije moguće potpisati sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava dok barem jedan od korisnika u konzorciju nema sigurnosno odobrenje.

Dodatne sigurnosne preporuke mogu se dodati sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava u obliku sigurnosnih rezultata (npr. osnivanje savjetodavne skupine za sigurnost, ograničavanje razine detalja, upotreba lažnih scenarija, isključivanje upotrebe klasificiranih podataka itd.).

Korisnici moraju osigurati da njihovi projekti ne podliježu nacionalnim sigurnosnim zahtjevima/sigurnosnim zahtjevima treće zemlje koji bi mogli utjecati na provedbu ili dovesti u pitanje dodjelu bespovratnih sredstava (npr. tehnološka ograničenja, nacionalne oznake stupnjeva tajnosti itd.). Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva mora se bez odgode obavijestiti o svim potencijalnim sigurnosnim problemima.

[Dodatna OPCIJA za okvirne sporazume o partnerstvu: za okvirne sporazume o partnerstvu može biti potrebno sigurnosnom pregledu podvrgnuti i zahtjeve za okvirne sporazume o partnerstvu i zahtjeve za dodjelu bespovratnih sredstava.]

(1) Vidjeti Odluku Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).

PRILOG II.

ODREDBE STANDARDNOG SPORAZUMA O DODJELI BESPOVRATNIH SREDSTAVA

(prilagoditi upotrijebljenom sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava)

13.2. Sigurnost – klasificirani podaci

Stranke moraju postupati s klasificiranim podacima (EU-a ili nacionalnim) u skladu s primjenjivim pravom EU-a ili nacionalnim pravom o klasificiranim podacima (posebno Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444 (1) i njezinim provedbenim pravilima).

Posebna sigurnosna pravila (ako postoje) navedena su u Prilogu 5.

PRILOG 5.

Sigurnost – klasificirani podaci EU-a

[OPCIJA za djelovanja s klasificiranim podacima EU-a (standardna): Ako se klasificirani podaci EU-a upotrebljavaju u djelovanju ili nastanu djelovanjem, moraju se obrađivati u skladu s vodičem za stupnjeve tajnosti (SCG) i pismom o sigurnosnim aspektima (SAL) navedenima u Prilogu 1. i Odluci (EU, Euratom) 2015/444 i njezinim provedbenim pravilima, dok se ne deklasificiraju.

Rezultati koji sadržavaju klasificirane podatke EU-a moraju se podnijeti u skladu s posebnim postupcima dogovorenima s tijelom koje dodjeljuje bespovratna sredstva.

Zadaće djelovanja koje uključuju klasificirane podatke EU-a mogu se podugovarati samo uz prethodno izričito pisano odobrenje tijela koje dodjeljuje bespovratna sredstva i samo subjektima s poslovnim nastanom u državi članici ili sa sjedištem u trećoj zemlji koja je sklopila sporazum o sigurnosti podataka s EU-om (ili administrativni dogovor s Komisijom).

Klasificirani podaci EU-a ne smiju se otkrivati trećim stranama (među ostalim sudionicima uključenima u provedbu djelovanja) bez prethodnog izričitog pisanog odobrenja tijela koje dodjeljuje bespovratna sredstva.]

(1) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).

PRILOG III.

[Prilog IV. (………)]

PISMO O SIGURNOSNIM ASPEKTIMA (SAL) (1)

[model]

Dodatak A

SIGURNOSNI ZAHTJEVI

Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva mora u pismo o sigurnosnim aspektima (SAL) uvrstiti sljedeće sigurnosne zahtjeve. Neke se odredbe možda ne primjenjuju na sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava. One se nalaze u uglatim zagradama.

Popis odredbi nije iscrpan. Mogu se dodati dodatne odredbe ovisno o prirodi klasificiranih bespovratnih sredstava.

OPĆI UVJETI [Napomena: primjenjuju se na sve klasificirane sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava]

Pismo o sigurnosnim aspektima (SAL) sastavni je dio klasificiranog sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava[ili podugovora] te se u njemu opisuju sigurnosni zahtjevi povezani s pojedinim sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava. Neispunjavanje tih zahtjeva može biti dovoljan razlog za raskid sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.

Korisnici bespovratnih sredstava podliježu svim obvezama navedenima u Odluci Komisije (EU, Euratom) 2015/444 (2) (dalje u tekstu „CD 2015/444”) i njezinim provedbenim pravilima (3). Ako korisnik bespovratnih sredstava ima poteškoća s primjenom primjenjivog pravnog okvira u državi članici, mora se obratiti sigurnosnom tijelu Komisije i nacionalom sigurnosnom tijelu (NST) ili zaduženom sigurnosnom tijelu (ZST).

Klasificirani podaci koji su stvoreni pri izvršenju sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava moraju se označiti kao klasificirani podaci EU-a stupnja tajnosti koji je utvrđen u vodiču za stupnjeve tajnosti (SCG) u Dodatku B tom pismu. Odstupanje od stupnja tajnosti propisanog SCG-om dopušteno je samo uz pisano odobrenje tijela koje dodjeljuje bespovratna sredstva.

Komisija, kao tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva, ostvaruje prava koja pripadaju autoru bilo kojeg klasificiranog podatka EU-a koji je nastao i s kojim se postupa radi izvršenja klasificiranog sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.

Korisnik ili podugovaratelj ne smije bez pisane suglasnosti tijela koje dodjeljuje bespovratna sredstva upotrebljavati podatke ni materijale koje je primio od tijela koje dodjeljuje bespovratna sredstva ili koji su nastali u ime tog tijela ni u koju svrhu osim za potrebe sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.

Ako je za izvršenje sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava potrebno uvjerenje o sigurnosnoj provjeri pravne osobe (USPPO), korisnik od tijela koje dodjeljuje bespovratna sredstva mora zatražiti da nastavi sa zahtjevom za USPPO.

Korisnik mora ispitati sve povrede sigurnosti povezane s klasificiranim podacima EU-a te ih što prije prijaviti tijelu koje dodjeljuje bespovratna sredstva. Korisnik ili podugovaratelj svojem NST-u ili ZST-u te, ako je to u skladu s nacionalnim zakonima i propisima, sigurnosnom tijelu Komisije mora odmah prijaviti sve slučajeve u kojima se zna ili postoji razlog za sumnju da su klasificirani podaci EU-a koji su dostavljeni ili nastali u skladu sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava izgubljeni ili otkriveni neovlaštenim osobama.

Nakon isteka sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava korisnik ili podugovaratelj mora tijelu koje dodjeljuje bespovratna sredstva čim prije vratiti sve klasificirane podatke EU-a koje posjeduje. Ako je izvedivo, korisnik ili podugovaratelj može uništiti klasificirane podatke EU-a umjesto da ih vrati. To se mora izvršiti u skladu s nacionalnim zakonima i propisima zemlje u kojoj je sjedište korisnika, uz prethodnu suglasnost sigurnosnog tijela Komisije i na temelju njegovih uputa. Klasificirani podaci EU-a moraju se uništiti tako da se ne mogu djelomično ili u cijelosti rekonstruirati.

Ako je korisnik ili podugovaratelj nakon raskida ili sklapanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava ovlašten zadržati klasificirane podatke EU-a, oni se moraju nastaviti štititi u skladu s Odlukom CD 2015/444 i njezinim provedbenim pravilima (4).

10.

Sva elektronička postupanja, obrada i slanje klasificiranih podataka EU-a moraju biti u skladu s odredbama utvrđenima u poglavljima 5. i 6. Odluke Komisije 2015/444. One uključuju, među ostalim, zahtjev da komunikacijski i informacijski sustavi koje korisnik posjeduje i koje koristi za postupanje s klasificiranim podacima EU-a za potrebe sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava(dalje u tekstu: „CIS korisnika”) moraju biti akreditirani (5), da elektroničko slanje klasificiranih podataka EU-a mora biti zaštićeno kriptografskim proizvodima odobrenima u skladu s člankom 36. stavkom 4. Odluke Vijeća 2015/444 i da se sigurnosne mjere TEMPEST moraju provoditi u skladu s člankom 36. stavkom 6. Odluke 2015/444.

11.

Korisnik ili podugovaratelj dužan je imati krizni poslovni plan za zaštitu svih klasificiranih podataka EU-a s kojima se postupa pri izvršenju klasificiranog sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava u izvanrednim situacijama te provodi preventivne mjere i mjere oporavka kako bi nepredviđeni događaji što manje utjecali na postupanje s klasificiranim podacima EU-a i njihovo čuvanje. Korisnik ili podugovaratelj o svojem kriznom poslovnom planu mora obavijestiti tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva.

SPORAZUMI O DODJELI BESPOVRATNIH SREDSTAVA ZA KOJE JE POTREBAN PRISTUP PODACIMA KLASIFICIRANIMA STUPNJEM TAJNOSTI RESTREINT UE/EU RESTRICTED

12.

U načelu, uvjerenje o sigurnosnoj provjeri osobe (USP) nije potrebno za ispunjavanje sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava (6). Međutim, podaci ili materijal klasificirani stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED moraju biti dostupni samo osoblju korisnika kojima su ti podaci potrebni za izvršenje sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava(načelo nužnosti pristupa podacima), koje je službenik za sigurnost korisnika upoznao s njihovim odgovornostima i posljedicama bilo kakvog ugrožavanja ili povrede sigurnosti takvih podataka i koje je u pisanom obliku priznalo da razumije posljedice propusta u zaštiti klasificiranih podataka EU-a.

13.

Ako tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva nije dalo pisanu suglasnost, korisnik ili podugovaratelj ne smije nijednom subjektu ni osobi, osim svojem osoblju za koje je utvrđena nužnost pristupa podacima, omogućiti pristup podacima ili materijalu klasificiranima oznakom tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED.

14.

Korisnik ili podugovaratelj mora zadržati oznake stupnja tajnosti klasificiranih podataka stvorenih ili dostavljenih tijekom izvršenja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava i ne smije deklasificirati podatke bez pisane suglasnosti tijela koje dodjeljuje bespovratna sredstva.

15.

Kada se ne koriste, podaci ili materijal klasificiran oznakom stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED moraju se čuvati u zaključanom uredskom ormariću. Kada se prenose, dokumente treba nositi u neprozirnoj omotnici. Dokumenti stalno moraju biti uz nositelja i ne smiju se putem otvarati.

16.

Korisnik ili podugovaratelj može dokumente klasificirane oznakom tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED tijelu koje dodjeljuje bespovratna sredstva poslati komercijalnom kurirskom službom, poštanskom službom, ručnim prijenosom ili elektroničkim putem. Korisnik ili podugovaratelj u tu svrhu mora slijediti sigurnosne upute za program (ili projekt) (SUP) koje je izdala Komisija i/ili Komisijina provedbena pravila o gospodarskoj sigurnosti u pogledu klasificiranih bespovratnih sredstava (7).

17.

Kad više nisu potrebni, dokumenti klasificirani stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED moraju se uništiti tako da se ne mogu djelomično ili u cijelosti rekonstruirati.

18.

Sigurnosna akreditacija CIS-a korisnika koji postupa s klasificiranim podacima EU-a stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED i svako njihovo međusobno povezivanje mogu se delegirati službeniku za sigurnost korisnika ako to dopuštaju nacionalni zakoni i propisi. U slučaju tako delegirane akreditacije, NST-i, ZST-i ili tijela za sigurnosnu akreditaciju (SAA) i dalje su odgovorni za zaštitu svih podataka stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED s kojima korisnik postupa te zadržavaju pravo na inspekciju sigurnosnih mjera koje je korisnik poduzeo. Osim toga, korisnik tijelu koje dodjeljuje bespovratna sredstva i, ako se to zahtijeva nacionalnim zakonima i propisima, nadležnom nacionalnom tijelu za sigurnosnu akreditaciju podnosi izjavu o sukladnosti kojom potvrđuje da su CIS korisnika i povezana međusobna povezivanja akreditirana za postupanje s klasificiranim podacima EU-a stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED.

POSTUPANJE S PODACIMA KLASIFICIRANIMA STUPNJEM TAJNOSTI RESTREINT UE/EU RESTRICTED U KOMUNIKACIJSKIM I INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA (CIS)

19.

Minimalni zahtjevi za komunikacijske i informacijske sustave koji postupaju s podacima klasificiranima stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED utvrđeni su u Dodatku E tom pismu o sigurnosnim aspektima.

UVJETI POD KOJIMA KORISNIK MOŽE SKLAPATI PODUGOVORE

20.

Korisnik mora prije podugovaranja bilo kojeg dijela klasificiranog sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava dobiti dopuštenje tijela koje dodjeljuje bespovratna sredstva.

21.

Subjektu registriranom u trećoj zemlji ili subjektu koji pripada međunarodnoj organizaciji ne može se dati podugovor ako ta treća zemlja ili međunarodna organizacija nije sklopila sporazum o sigurnosti podataka s EU-om ili administrativni dogovor s Komisijom.

22.

Ako je korisnik sklopio podugovor, sigurnosne odredbe sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava primjenjuju se mutatis mutandis na podugovaratelja (podugovaratelje) i njegovo (njihovo) osoblje. U tom je slučaju odgovornost korisnika osigurati da svi podugovaratelji ta načela primjenjuju na vlastite podugovore. Kako bi se osigurao primjeren nadzor sigurnosti, sigurnosno tijelo Komisije obavještava NST-e i/ili ZST-e korisnika i podugovaratelja o dodjeli svih povezanih klasificiranih podugovora stupnja tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i SECRET UE/EU SECRET. Po potrebi se NST-ima i/ili ZST-ima korisnika i podugovaratelja dostavlja preslika sigurnosnih odredbi povezanih s konkretnim podugovorom. NST-i i ZST-i koji zahtijevaju obavijest o sigurnosnim odredbama klasificiranih sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED navedeni su u prilogu Komisijinim provedbenim pravilima o gospodarskoj sigurnosti u pogledu klasificiranih sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava (8).

23.

Korisnik ne smije podugovaratelju otkriti nijedan klasificirani podatak EU-a bez prethodnog pisanog odobrenja tijela koje dodjeljuje bespovratna sredstva. Ako se klasificirani podaci EU-a podugovarateljima šalju često ili rutinski, tada tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva može dati svoje odobrenje na određeni rok (npr. 12 mjeseci) ili za razdoblje trajanja podugovora.

POSJETI

Ako se na posjete koji uključuju podatke klasificirane stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET primjenjuje standardni postupak zahtjeva za posjet, tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva mora uvrstiti stavke 24., 25. i 26. te izbrisati stavak 27. Ako su posjeti koji uključuju podatke klasificirane stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET organizirani izravno između ustanova koje šalju i primaju posjetitelje, tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva mora izbrisati stavke 25. i 26. i uvrstiti samo stavak 27.

24.

Posjeti koji uključuju pristup ili potencijalni pristup podacima klasificiranima stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED organiziraju se izravno između ustanova koje šalju i primaju posjetitelje, pri čemu nije potrebno slijediti postupak iz stavaka od 25. do 27. u nastavku.

[25.

Posjeti koji uključuju pristup ili potencijalni pristup podacima klasificiranima stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET podliježu postupku u nastavku:

a)	službenik za sigurnost objekta koji šalje posjetitelja ispunjava sve relevantne dijelove obrasca zahtjeva za posjet (Dodatak C) i podnosi zahtjev NST-u ili ZST-u objekta;

b)	NST/ZST objekta koji šalje posjetitelja treba potvrditi USP posjetitelja prije nego što NST-u/ZST-u objekta koji prima posjetitelja (ili sigurnosnom tijelu Komisije ako se posjećuju prostorije tijela koje dodjeljuje bespovratna sredstva) podnese zahtjev za posjet;

c)	službenik za sigurnost objekta koji šalje posjetitelja zatim od svojeg NST-a ili ZST-a dobiva odgovor NST-a ili ZST-a objekta koji prima posjetitelja (ili sigurnosnog tijela Komisije) kojim se zahtjev za posjet odobrava ili odbija;

d)	zahtjev za posjet smatra se odobrenim ako do pet radnih dana prije dana posjeta nije uložen prigovor.]

[26.

Prije nego što posjetitelju (posjetiteljima) omogući pristup podacima klasificiranima stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET, objekt koji prima posjetitelja mora za to dobiti odobrenje svojeg NST-a ili ZST-a.]

[27.

Posjeti koji uključuju pristup ili potencijalni pristup podacima klasificiranima stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET organiziraju se izravno između ustanova koje šalju i primaju posjetitelje (primjer obrasca koji se može upotrijebiti za tu svrhu nalazi se u Dodatku C).]

28.

Po dolasku u objekt koji prima posjetitelja posjetitelji moraju dokazati svoj identitet predočenjem važeće osobne iskaznice ili putovnice.

29.

Objekt koji prima posjetitelja mora osigurati da se vodi evidencija svih posjetitelja. Evidencija mora sadržavati njihova imena, organizacije koje zastupaju, datum isteka USP-a (ako je primjenjivo), datum posjeta i imena osoba koje su posjetili. Ne dovodeći u pitanje europske propise o zaštiti podataka, ta se evidencija čuva najmanje pet godina ili, po potrebi, u skladu s nacionalnim zakonima i propisima.

POSJETI RADI PROCJENE STANJA

30.

Sigurnosno tijelo Komisije može u suradnji s nadležnim NST-om ili ZST-om provoditi posjete objektima korisnika ili podugovaratelja radi provjere toga poštuju li se sigurnosni zahtjevi za postupanje s klasificiranim podacima EU-a.

VODIČ ZA STUPNJEVE TAJNOSTI

31.

Popis svih elemenata sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava koji su klasificirani ili će biti klasificirani tijekom izvršenja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava, pravila klasifikacije i specifikacija primjenjivih stupnjeva tajnosti nalaze se u vodiču za stupnjeve tajnosti (SCG). SCG je sastavni dio ovog sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava i nalazi se u Dodatku B ovom Prilogu.

Dodatak B

VODIČ ZA STUPNJEVE TAJNOSTI

[poseban tekst koji treba prilagoditi predmetu sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava]

Dodatak C

ZAHTJEV ZA POSJET (MODEL)

DETALJNE UPUTE ZA ISPUNJAVANJE ZAHTJEVA ZA POSJET

(Zahtjev se podnosi isključivo na engleskom jeziku)

HEADING

Označite polja za vrstu posjeta i vrstu podataka te navedite koliko se lokacija namjerava posjetiti i broj posjetitelja.

4.	ADMINISTRATIVE DATA

Ispunjava NST/ZST koji podnosi zahtjev.

5.	REQUESTING ORGANISATION OR INDUSTRIAL FACILITY

Navedite puno ime i poštansku adresu.

Prema potrebi navedite grad, državu i poštanski broj.

6.	ORGANISATION OR INDUSTRIAL FACILITY TO BE VISITED

Navedite puno ime i poštansku adresu. U adresi navedite grad, državu, poštanski broj, broj teleksa ili telefaksa (prema potrebi), broj telefona i e-adresu. Navedite ime i broj telefona/telefaksa te e-adresu glavne točke za kontakt ili osobe s kojom ste dogovorili posjet.

Napomene:

1.	Važno je navesti točan poštanski broj jer poduzeće može imati više različitih objekata.

2.	Pri ručnom ispunjavanju zahtjeva Prilog 1. može se koristiti ako je potrebno posjetiti dva ili više objekta u vezi s istim predmetom. Ako se koristi Prilog u stavci 3. treba navesti: „VIDJETI PRILOG 1., BROJ OBJEKATA...” (navesti broj objekata).

7.	DATES OF VISIT

Navedite stvarni datum ili razdoblje (od – do) posjeta u obliku „dan – mjesec – godina”. Po potrebi, u zagradama navedite alternativni datum ili razdoblje.

8.	TYPE OF INITIATIVE

Navedite je li posjet zatražila organizacija ili objekt koji podnosi zahtjev ili je zatražen na poziv objekta koji se posjećuje.

9.	THE VISIT RELATES TO:

Navedite puni naziv projekta, ugovora ili poziva za podnošenje ponuda i pritom se koristite isključivo uobičajenim kraticama.

10.	SUBJECT TO BE DISCUSSED/ JUSTIFICATION

Ukratko navedite razloge za posjet. Nemojte upotrebljavati kratice koje nisu objašnjene.

Napomene:

u slučaju više posjeta tekst ove stavke u pogledu podataka trebalo bi započeti riječima „Više posjeta” (npr. Više posjeta radi rasprave o _____).

11.	ANTICIPATED LEVEL OF CLASSIFIED INFORMATION TO BE INVOLVED

Po potrebi navedite SECRET UE/EU SECRET (S-UE/EU-S)

ili

CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL (C-UE/EU-C).

12.	PARTICULARS OF VISITOR

Napomena: ako posjet uključuje više od dva posjetitelja, potrebno je koristiti Prilog 2.

13.	THE SECURITY OFFICER OF THE REQUESTING ENTITY

U ovoj stavci potrebno je navesti ime, broj telefona, broj telefaksa i e-adresu službenika za sigurnost objekta koji podnosi zahtjev.

14.	CERTIFICATION OF SECURITY CLEARANCE

Ovo polje ispunjava tijelo za ovjeravanje.

Napomene za tijelo za ovjeravanje:

(a)	navedite naziv, adresu, broj telefona, broj telefaksa i e-adresu (može se ispisati unaprijed);

(b)	ovu stavku treba potpisati i ovjeriti pečatom (ako je primjenjivo).

15.	REQUESTING SECURITY AUTHORITY

Ovo polje ispunjava NST/ZST.

Napomena za NST/ZST:

(a)	navedite naziv, adresu, broj telefona, broj telefaksa i e-adresu (može se ispisati unaprijed);

(b)	ovu stavku treba potpisati i ovjeriti pečatom (ako je primjenjivo).

Potrebno je ispuniti sva polja i obrazac podnijeti putem međuvladinih kanala (9).

REQUEST FOR VISIT

(MODEL)

TO: _______________________________________

1.	TYPE OF VISIT REQUEST

2.	TYPE OF INFORMATION

SUMMARY

☐

Single

☐

Recurring

☐

Emergency

☐

Amendment

☐

Dates

☐

Visitors

☐

Facility

For an amendment, insert the NSA/DSA original RFV Reference No_____________

☐

C-UE/EU-C

☐

S-UE/EU-S

No of sites: _______

No of visitors: _____

4.	ADMINISTRATIVE DATA:

Requester:

To:

NSA/DSA RFV Reference No________________

Date (dd/mm/yyyy): _____/_____/_____

5.	REQUESTING ORGANISATION OR INDUSTRIAL FACILITY:

NAME:

POSTAL ADDRESS:

E-MAIL ADDRESS:

FAX NO:

TELEPHONE NO:

6.	ORGANISATION(S) OR INDUSTRIAL FACILITY(IES) TO BE VISITED (Annex 1 to be completed)

7.	DATE OF VISIT (dd/mm/yyyy): FROM _____/_____/_____ TO _____/_____/_____

TYPE OF INITIATIVE:

☐	Initiated by requesting organisation or facility

☐	By invitation of the facility to be visited

9.	THE VISIT RELATES TO CONTRACT:

10.	SUBJECT TO BE DISCUSSED/REASONS/PURPOSE (Include details of host entity and any other relevant information. Abbreviations should be avoided):

11.	ANTICIPATED HIGHEST CLASSIFICATION LEVEL OF INFORMATION/MATERIAL OR SITE ACCESS TO BE INVOLVED:

12.	PARTICULARS OF VISITOR(S) (Annex 2 to be completed)

13.	THE SECURITY OFFICER OF THE REQUESTING ORGANISATION OR INDUSTRIAL FACILITY:

NAME:

TELEPHONE NO:

E-MAIL ADDRESS:

SIGNATURE:

14.	CERTIFICATION OF SECURITY CLEARANCE LEVEL:

NAME:

ADDRESS:

TELEPHONE NO:

E-MAIL ADDRESS:

SIGNATURE:

DATE (dd/mm/yyyy): _____/_____/_____

15.	REQUESTING NATIONAL SECURITY AUTHORITY/DESIGNATED SECURITY AUTHORITY:

NAME:

ADDRESS:

TELEPHONE NO:

E-MAIL ADDRESS:

SIGNATURE:

DATE (dd/mm/yyyy): _____/_____/_____

16.	REMARKS (Mandatory justification required in the case of an emergency visit):

PRILOG 1. OBRASCU ZAHTJEVA ZA POSJET

ORGANISATION(S) OR INDUSTRIAL FACILITY(IES) TO BE VISITED

NAME:

ADDRESS:

TELEPHONE NO:

FAX NO:

NAME OF POINT OF CONTACT:

E-MAIL:

TELEPHONE NO:

NAME OF SECURITY OFFICER OR

SECONDARY POINT OF CONTACT:

E-MAIL:

TELEPHONE NO:

NAME:

ADDRESS:

TELEPHONE NO:

FAX NO:

NAME OF POINT OF CONTACT:

E-MAIL:

TELEPHONE NO:

NAME OF SECURITY OFFICER OR

SECONDARY POINT OF CONTACT:

E-MAIL:

TELEPHONE NO:

(Continue as required)

PRILOG 2. OBRASCU ZAHTJEVA ZA POSJET

PARTICULARS OF VISITOR(S)

SURNAME:

FIRST NAMES (as per passport):

DATE OF BIRTH (dd/mm/yyyy):____/____/____

PLACE OF BIRTH:

NATIONALITY:

SECURITY CLEARANCE LEVEL:

PP/ID NUMBER:

POSITION:

COMPANY/ORGANISATION:

SURNAME:

FIRST NAMES (as per passport):

DATE OF BIRTH (dd/mm/yyyy):____/____/____

PLACE OF BIRTH:

NATIONALITY:

SECURITY CLEARANCE LEVEL:

PP/ID NUMBER:

POSITION:

COMPANY/ORGANISATION:

(Continue as required)

Dodatak D

INFORMATIVNI OBRAZAC O UVJERENJU O SIGURNOSNOJ PROVJERI PRAVNE OSOBE (MODEL)

1. UVOD

1.1.

Primjer informativnog obrasca o uvjerenju o sigurnosnoj provjeri pravne osobe priložen je radi brze razmjene informacija između nacionalnog sigurnosnog tijela (NST) ili zaduženog sigurnosnog tijela (ZST), ostalih nadležnih nacionalnih sigurnosnih tijela i sigurnosnog tijela Komisije (koje djeluju u ime tijela koja dodjeljuju bespovratna sredstva) u pogledu uvjerenja o sigurnosnoj provjeri pravne osobe (USPPO) objekta uključenog u prijave za klasificirana bespovratna sredstva ili podugovore ili njihovo izvršenje.

1.2.

Informativni obrazac o uvjerenju o sigurnosnoj provjeri pravne osobe valjan je samo uz pečat nadležnog NST-a, ZST-a ili drugog nadležnog tijela.

1.3.

Informativni obrazac o uvjerenju o sigurnosnoj provjeri pravne osobe podijeljen je u odjeljke za zahtjev i odgovor te se može upotrijebiti u prethodno utvrđene svrhe ili u bilo koje druge svrhe za koje je potreban USPPO status određenog objekta. NST/ZST koji podnosi zahtjev mora u polju 7. odjeljka za zahtjev navesti razlog za upit.

1.4.

Pojedinosti iz informativnog obrasca o uvjerenju o sigurnosnoj provjeri pravne osobe obično nisu klasificirane; u skladu s time, poželjno je da se informativni obrazac o uvjerenju o sigurnosnoj provjeri pravne osobe šalje odgovarajućim NST-ima/ZST-ima/Komisiji e-poštom.

1.5.

NST-i/ZST-i trebali bi nastojati da na zahtjev za informativni obrazac o uvjerenju o sigurnosnoj provjeri pravne osobe odgovore u roku od deset radnih dana.

1.6.

Ako se u pogledu tog uvjerenja prenese bilo koji klasificirani podatak ili dodijeli ugovor ili podugovor o bespovratnim sredstvima, NST ili ZST koji daje odgovor o tome mora biti obaviješten.

Postupci i upute za upotrebu informativnog obrasca o uvjerenju o sigurnosnoj provjeri pravne osobe

Ove detaljne upute vrijede za NST ili ZST ili tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva i sigurnosno tijelo Komisije, koji ispunjavaju informativni obrazac o uvjerenju o sigurnosnoj provjeri pravne osobe. Zahtjev bi trebalo ispuniti velikim tiskanim slovima.

ZAGLAVLJE

Podnositelj zahtjeva unosi puni naziv NST-a/ZST-a i naziv zemlje.

1.	VRSTA ZAHTJEVA

Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva koje podnosi zahtjev označava odgovarajuća polja za vrstu zahtjeva za informativni obrazac o uvjerenju o sigurnosnoj provjeri pravne osobe. Uvrstiti zahtijevani stupanj sigurnosne provjere. Treba upotrebljavati kratice u nastavku:

SECRET UE/EU SECRET = S-UE/EU-S

CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL = C-UE/EU-C

CIS = Komunikacijski i informacijski sustavi za obradu klasificiranih podataka.

2.	POJEDINOSTI PREDMETA

Za polja od 1. do 6. nisu potrebni posebni razlozi.

U polju 4. treba koristiti standardnu dvoslovnu oznaku zemlje. Polje 5. nije obavezno.

3.	RAZLOG ZA ZAHTJEV

Navedite konkretan razlog za zahtjev, pokazatelje projekta, broj poziva ili dodjele bespovratnih sredstava. Navedite potrebe za pohranu podataka, stupanj tajnosti CIS-a itd.

Trebalo bi uvrstiti sve rokove/datume isteka/datume dodjele kojima bi se moglo utjecati na kraj USPPO-a.

4.	NST/ZST KOJI PODNOSI ZAHTJEV

Navedite ime stvarnog podnositelja zahtjeva (u ime NST-a/ZST-a) i datum zahtjeva u obliku broja (dd/mm/gggg).

5.	ODJELJAK ZA ODGOVOR

Polja 1.–5.: označite odgovarajuća polja.

Polje 2.: ako se USPPO obrađuje, preporučuje se da se podnositelju zahtjeva naznači potrebno vrijeme obrade (ako je poznato).

Polje 6.:

(a)	iako je valjanost različita u svakoj zemlji ili čak u svakom objektu, preporučuje se navesti datum isteka USPPO-a;

(b)	ako je datum isteka potvrde o USPPO-u neodređen, ovo se polje može prekrižiti;

(c)	u skladu s odgovarajućim nacionalnim pravilima i propisima, podnositelj zahtjeva odnosno korisnik ili podugovaratelj odgovoran je za podnošenje zahtjeva za produljenje USPPO-a.

NAPOMENE

Ovdje se mogu navesti dodatne informacije o USPPO-u, objekua ili prethodno navedenim stavkama.

7.	NST/ZST KOJI JE IZDAO ODOBRENJE

Navedite naziv tijela izdavatelja (u ime NST-a/ZST-a) i datum odgovora u obliku broja (dd/mm/gggg).

INFORMATIVNI OBRAZAC O UVJERENJU O SIGURNOSNOJ PROVJERI PRAVNE OSOBE (MODEL)

Potrebno je ispuniti sva polja i obrazac podnijeti putem međuvladinih kanala ili kanala između vlada i međunarodnih organizacija.

ZAHTJEV ZA POTVRDU O UVJERENJU O SIGURNOSNOJ PROVJERI PRAVNE OSOBE

ADRESAT: ____________________________________

(naziv zemlje NST-a/ZST-a)

Ispunite polja za odgovor, prema potrebi:

[ ] Navedite potvrdu o USPPO-u za razinu: [ ] S-UE/EU-S [ ] C-UE/EU-C

za objekt naveden u nastavku

[ ] uključujući zaštitu klasificiranog materijala/podataka

[ ] uključujući komunikacijske i informacijske sustave (CIS) za obradu klasificiranih podataka

[ ] Izravno ili na odgovarajući zahtjev korisnika ili podugovaratelja pokrenite postupak stjecanja USPPO-a do razine i uključujući razinu … s … razinom zaštite i … razinom CIS-a, ako objekt trenutačno ne posjeduje te razine sposobnosti.

Potvrdite točnost podataka objekta navedenog u nastavku i po potrebi navedite ispravke/nadopune.

1.	Puno ime objekta:

Ispravci/nadopune:

…

2.	Puna adresa objekta:

…

3.	Poštanska adresa (ako je različita od adrese u točki 2.)

…

4.	Poštanski broj/grad/država

…

5.	Ime službenika za sigurnost ……………………………………………………………… ………………………………………………………………

6.	Telefon/telefaks/e-pošta službenika za sigurnost

…

7.	Ovaj je zahtjev podnesen iz sljedećih razloga: (navedite pojedinosti o fazi prije sklapanja sporazuma (odabir prijedloga), sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava ili podugovoru, programu/projektu itd.) …

NST/ZST/tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva koje podnosi zahtjev: Ime: …

Datum: (dd/mm/gggg)…

ODGOVOR (u roku od deset radnih dana)

Potvrđuje se da:

1.	[ ] prethodno navedeni objekt ima USPPO do razine i uključujući razinu [ ] S-UE/EU-S [ ] C-UE/EU-C.

2.	Prethodno navedeni objekt ima kapacitete za zaštitu klasificiranih podataka/materijala: [ ] da, razina: … [ ] ne.

3.	Prethodno navedeni objekt ima akreditirani/ovlašteni CIS: [ ] da, razina: … [ ] ne.

4.	[ ] u vezi s prethodno navedenim zahtjevom, pokrenut je postupak za USPPO. Obavijestit ćemo vas kad USPPO bude izdan ili odbijen.

5.	[ ] prethodno navedeni objekt nema USPPO.

6.	Ova potvrda o USPPO-u prestaje važiti: … (dd/mm/gggg), ili prema drukčijoj preporuci NST-a/ZST-a. U slučaju ranijeg poništenja ili bilo kakvih promjena prethodno navedenih podataka bit ćete obaviješteni.

7.	Napomene: …

NST/ZST koji daje odgovor Ime:…

Datum:(dd/mm/gggg)…

Dodatak E

Minimalni zahtjevi za zaštitu klasificiranih podataka EU-a u elektroničkom obliku stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED s kojima se postupa u CIS-u korisnika

Općenito

Korisnik je dužan osigurati da je zaštita podataka stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED u skladu s minimalnim sigurnosnim zahtjevima propisanima u ovoj odredbio sigurnosti i sa svim ostalim dodatnim zahtjevima koje preporučuje tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ili, po potrebi, nacionalno sigurnosno tijelo (NST) ili zaduženo sigurnosno tijelo (ZST).

Korisnik je odgovoran za primjenu sigurnosnih zahtjeva utvrđenih u ovom dokumentu.

Za potrebe ovog dokumenta komunikacijski i informacijski sustav (CIS) obuhvaća svu opremu koja se upotrebljava za postupanje s klasificiranim podacima EU-a, njihovo čuvanje i slanje, među ostalim radne stanice, pisače, kopirne uređaje, telefaks uređaje, poslužitelje, sustave za upravljanje mrežom, upravljače mrežom i upravljače komunikacijom, prijenosna računala, notebookračunala, tablete, pametne telefone i prijenosne uređaje za pohranu podataka kao što su USB-i, CD-i, kartice SD itd.

Posebna oprema, kao što su kriptografski proizvodi, mora biti zaštićena u skladu s odgovarajućim sigurnosno-operativnim postupcima (SecOP-i).

Korisnici moraju uspostaviti strukturu odgovornu za upravljanje sigurnošću CIS-a koji postupa s podacima klasificiranima stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED i imenovati službenika za sigurnost odgovornog za predmetni objekt.

Upotreba informatičkih rješenja (hardver, softver ili usluge) u privatnom vlasništvu osoblja korisnika za čuvanje ili obradu podataka stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED nije dopuštena.

Akreditaciju CIS-a korisnika koji postupa s podacima klasificiranima stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED mora odobriti tijelo za sigurnosnu akreditaciju (SAA) predmetne države članice ili je treba delegirati službeniku za sigurnost korisnika u skladu s nacionalnim zakonima i propisima.

Samo se s podacima klasificiranima stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED koji su kodirani odobrenim kriptografskim proizvodima može postupati, odnosno može ih se čuvati ili slati (žično ili bežično) kao s bilo kojim drugim neklasificiranim podacima u okviru sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Te kriptografske proizvode mora odobriti EU ili država članica.

Vanjski subjekti koji sudjeluju u radovima održavanja/popravka moraju se ugovorno obvezati da će postupati u skladu s primjenjivim odredbama za postupanje s podacima klasificiranima stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED, kako je utvrđeno u ovom dokumentu.

10.

Na zahtjev tijela koje dodjeljuje bespovratna sredstva ili nadležnog NST-a, ZST-a ili SAA-a korisnik mora dostaviti dokaz o poštovanju odredbe o sigurnosti sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Ako je za osiguranje poštovanja tih zahtjeva ujedno potrebno provesti reviziju i inspekciju postupaka i objekata korisnika, korisnici predstavnicima javnog naručitelja, NST-a, ZST-a i/ili SAA-a ili relevantnog sigurnosnog tijela EU-a, dopuštaju provođenje takve revizije i inspekcije.

Fizička sigurnost

11.

Zone u kojima se CIS upotrebljava za prikaz, čuvanje, obradu ili slanje podataka stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED ili područja na kojima se nalaze poslužitelji, sustavi za upravljanje mrežom, upravljači mrežom i upravljači komunikacijom za takav CIS trebale bi biti odvojene i kontrolirane zone s primjerenim sustavom za kontrolu pristupa. Pristup tim odvojenim i kontroliranim zonama mora se ograničiti na osobe s posebnim odobrenjem. Ne dovodeći u pitanje stavak 8., oprema opisana u stavku 3. mora se čuvati u takvim odvojenim i kontroliranim zonama.

12.

Sigurnosni mehanizmi i/ili postupci moraju se provesti kako bi se uredilo uvođenje ili povezivanje uklonjivih računalnih medija za pohranu podataka (kao što su USB-i, uređaji za masovnu pohranu ili CD-RW-i) s komponentama CIS-a.

Pristup komunikacijskom i informacijskom sustavu (CIS)

13.

Pristup CIS-u korisnika koji postupa s klasificiranim podacima EU-a dopušta se na temelju stroge nužnosti pristupa podacima i ovlaštenja osoblja.

14.

Svi CIS-ovi moraju imati ažurirane popise ovlaštenih korisnika. Svi korisnici moraju na početku svake sesije obrade proći autentifikaciju.

15.

Lozinke, koje su dio većine sigurnosnih mjera identifikacije i autentifikacije, moraju se sastojati od najmanje devet znakova i sadržavati numeričke znakove te „posebne” znakove (ako sustav to dopušta) i abecedne znakove. Lozinke se moraju mijenjati najmanje svakih 180 dana. Moraju se promijeniti čim prije ako su ugrožene ili otkrivene neovlaštenoj osobi ili ako se sumnja na takvu ugroženost ili otkrivanje.

16.

Svi CIS-ovi moraju imati unutarnju kontrolu pristupa kako bi se spriječilo da neovlašteni korisnici pristupe podacima klasificiranima stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED ili ih izmijene ili da izmijene sustav i sigurnosne kontrole. Odjava korisnika iz CIS-a mora biti automatska ako su njihovi terminali određeno vrijeme neaktivni ili CIS mora nakon 15 minuta neaktivnosti aktivirati čuvara zaslona zaštićenog lozinkom.

17.

Svakom korisniku CIS-a dodjeljuju se jedinstven korisnički račun i korisničko ime. Korisnički računi moraju se automatski zaključati ako je došlo do barem pet uzastopnih pokušaja prijave s pogrešnim podacima.

18.

Svi korisnici CIS-a moraju biti svjesni svojih odgovornosti i postupaka koje trebaju slijediti kako bi zaštitili podatke koji su u CIS-u klasificirani stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED. Odgovornosti i postupci kojih se potrebno pridržavati moraju biti dokumentirani te ih korisnici moraju potvrditi u pisanom obliku.

19.

Sigurnosno-operativni postupci moraju biti dostupni korisnicima i administratorima te sadržavati opis sigurnosnih uloga i povezani popis zadaća, uputa i planova.

Evidencija, revizija i odgovori na incidente

20.

Svaki pristup CIS-u treba zabilježiti.

21.

Moraju se evidentirati sljedeći događaji:

a)	svi pokušaji prijave, bez obzira na to je li ona bila uspješna ili neuspješna;

b)	odjave (među ostalim zbog neaktivnosti, ako je primjenjivo);

c)	stvaranje, brisanje ili izmjene prava pristupa i povlastica;

d)	stvaranje, brisanje ili izmjene lozinki.

22.

Za sve prethodno navedene događaje mora se dostaviti barem sljedeće informacije:

a)	vrstu događaja;

b)	korisničko ime;

c)	datum i vrijeme;

d)	identifikacijsku oznaku uređaja.

23.

Zapisi iz evidencije trebali bi pomoći službeniku za sigurnost u ispitivanju potencijalnih sigurnosnih incidenata. Mogu se koristiti i za potporu sudskim istragama u slučaju sigurnosnog incidenta. Sve evidencije o sigurnosti treba bi redovito provjeravati kako bi se utvrdili potencijalni sigurnosni incidenti. Zapisi iz evidencije moraju biti zaštićeni od neovlaštenog brisanja ili izmjene.

24.

Korisnik mora imati utvrđenu strategiju za odgovor na sigurnosne incidente. Korisnicima i administratorima treba dati upute o tome kako odgovoriti na incidente, kako ih prijaviti i što učiniti u slučaju izvanredne situacije.

25.

Ugroženost podataka klasificiranih stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED ili sumnja na takvu ugroženost mora se prijaviti tijelu koje dodjeljuje bespovratna sredstva Izvješće mora sadržavati opis obuhvaćenih podataka i opis okolnosti ugroženosti ili sumnje na ugroženost. Svi korisnici CIS-a moraju znati kako službeniku za sigurnost prijaviti stvaran sigurnosni incident ili sumnju na njega.

Umrežavanje i međusobno povezivanje

26.

Ako je CIS korisnika koji postupa s podacima klasificiranima stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED međusobno povezan s CIS-om koji nije akreditiran, time se znatno povećava prijetnja sigurnosti CIS-a i podataka klasificiranih stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED s kojima taj CIS postupa. To obuhvaća internet i ostale javne ili privatne CIS-ove, kao što su drugi CIS-ovi u vlasništvu korisnika ili podugovaratelja. U tom slučaju korisnik mora provesti procjenu rizika kako bi utvrdio dodatne sigurnosne zahtjeve koje treba provesti u okviru postupka sigurnosne akreditacije. Korisnik tijelu koje dodjeljuje bespovratna sredstva i, ako se to zahtijeva nacionalnim zakonima i propisima, nadležnom tijelu za sigurnosnu akreditaciju podnosi izjavu o sukladnosti kojom potvrđuje da su CIS ugovaratelja i povezana međusobna povezivanja akreditirana za postupanje s klasificiranim podacima EU-a stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED.

27.

Daljinski pristup LAN uslugama s drugih sustava (npr. daljinski pristup e-pošti i daljinska podrška sustavu) zabranjen je osim ako je tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva provelo i dogovorilo posebne sigurnosne mjere i ako ih je, u skladu s nacionalnim zakonima i propisima, odobrilo nadležno tijelo za sigurnosnu akreditaciju.

Upravljanje konfiguracijama

28.

Detaljna konfiguracija hardvera i softvera, kako je navedeno u dokumentaciji za akreditaciju/odobrenje (među ostalim dijagrami sustava i mreže), mora biti dostupna i redovito se održavati.

29.

Službenik za sigurnost korisnika mora provesti provjere konfiguracije na hardveru i softveru kako bi se osiguralo da nije ugrađen neovlašteni hardver ili softver.

30.

Potrebno je procijeniti kako promjene u konfiguraciji CIS-a korisnika utječu na sigurnost, a te promjene mora odobriti službenik za sigurnost i, ako se to zahtijeva nacionalnim zakonima i propisima, tijelo za sigurnosnu akreditaciju.

31.

Potrebno je barem jedanput svaka tri mjeseca provjeriti sadržava li sustav sigurnosne slabe točke. Potrebno je instalirati softver za otkrivanje zlonamjernih programa i redovito ga ažurirati. Takav bi softver po mogućnosti trebao biti priznat na nacionalnoj ili međunarodnoj razini ili barem općepriznat industrijski standard.

32.

Korisnik mora izraditi plan kontinuiteta poslovanja. Potrebno je utvrditi postupke za sigurnosno kopiranje koji bi obuhvaćali:

a)	učestalost sigurnosnog kopiranja;

b)	zahtjeve za pohranu na lokaciji (vatrootporni spremnici) ili izvan nje;

c)	kontrolu ovlaštenog pristupa sigurnosnim kopijama.

Čišćenje i uništavanje

33.

Za CIS ili medije za pohranu podataka koji su u bilo kojem trenutku sadržavali podatke stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED potrebno je prije odlaganja provesti u nastavku opisano čišćenje čitavog sustava ili medija za pohranu:

a)	izbrisiva memorija (npr. USB-i, kartice SD, SSD diskovi, hibridni tvrdi diskovi) mora se prebrisati najmanje tri puta i zatim provjeriti da se izvorni sadržaj ne može vratiti ili se mora izbrisati korištenjem odobrenog softvera za brisanje;

b)	magnetski mediji (npr. tvrdi diskovi) moraju se prebrisati ili demagnetizirati;

c)	optički mediji (npr. CD-i, DVD-i) moraju se trajno uništiti ili dezintegrirati;

d)	za sve ostale medije za pohranu potrebno je savjetovati se s tijelom koje dodjeljuje bespovratna sredstva ili, po potrebi, NST-om, ZST-om ili SAA-om u pogledu sigurnosnih zahtjeva koje treba ispuniti.

34.

Podaci klasificirani stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED moraju se očistiti na svim medijima za pohranu podataka prije nego što se daju bilo kojem subjektu koji nije ovlašten pristupiti podacima klasificiranima stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED (npr. radi održavanja).

(1) Ovaj model pisma o sigurnosnim aspektima primjenjuje se ako se smatra da je Komisija autor klasificiranih podataka koji su nastali ili s kojima se postupa radi izvršenja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Ako Komisija nije autor klasificiranih podataka koji nastanu ili s kojima se postupa radi izvršenja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava i ako države članice koje sudjeluju u dodjeli bespovratnih sredstava uspostave poseban sigurnosni okvir, mogu se primjenjivati drugi modeli pisma o sigurnosnim aspektima.

(2) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).

(3) Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva treba umetnuti upućivanja nakon što se ta provedbena pravila donesu.

(4) Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva treba umetnuti upućivanja nakon što se ta provedbena pravila donesu.

(5) Stranka koja provodi akreditaciju morat će tijelu koje dodjeljuje bespovratna sredstva preko sigurnosnog tijela Komisije i u suradnji s nadležnim tijelom za sigurnosnu akreditaciju (SAA) dostaviti izjavu o sukladnosti.

(6) Ako su korisnici iz država članica u kojima se za bespovratna sredstva klasificirana oznakom tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED zahtijevaju USP-i i/ili USPPO-i, tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva u SAL-u navodi zahtjeve tih USP-a ili USPPO-a za te korisnike.

(7) Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva treba umetnuti upućivanja nakon što se ta provedbena pravila donesu.

(8) Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva treba umetnuti upućivanja nakon što se ta provedbena pravila donesu.

(9) Ako je dogovoreno da se posjeti koji uključuju pristup ili potencijalni pristup klasificiranim podacima EU-a stupnja tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i SECRET UE/EU SECRET mogu organizirati izravno, ispunjeni obrazac može se podnijeti izravno službeniku za sigurnost ustanove koju se posjećuje.

(10) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(11) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(12) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(13) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

PRILOG IV.

Uvjerenja o sigurnosnoj provjeri pravne osobe i sigurnosnoj provjeri osobe za korisnike ili podugovaratelje koja uključuju podatke stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED i NST-i/ZST-i koji zahtijevaju obavijest o klasificiranim sporazumima o dodjeli bespovratnih sredstava stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED (1)

Država članica	USPPO		Obavijest NST-u i/ili ZST-u o sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava ili podugovoru koji uključuje podatke stupnja tajnosti R-UE/EU-R		USP
Država članica	DA	NE	DA	NE	DA	NE
Belgija		X		X		X
Bugarska		X		X		X
Češka		X		X		X
Danska	X		X		X
Njemačka		X		X		X
Estonija	X		X			X
Irska		X		X		X
Grčka	X			X	X
Španjolska		X	X			X
Francuska		X		X		X
Hrvatska		X	X			X
Italija		X	X			X
Cipar		X	X			X
Latvija		X		X		X
Litva	X		X			X
Luksemburg	X		X		X
Mađarska		X		X		X
Malta		X		X		X
Nizozemska	X (samo za sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava i podugovore koji se odnose na obranu)		X (samo za sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava i podugovore koji se odnose na obranu)			X
Austrija		X		X		X
Poljska		X		X		X
Portugal		X		X		X
Rumunjska		X		X		X
Slovenija	X		X			X
Slovačka	X		X			X
Finska		X		X		X
Švedska		X		X		X

(1) Tim se nacionalnim zahtjevima za USPPO/USP i obavijestima o sporazumima o dodjeli bespovratnih sredstava koji uključuju podatke stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED ne smiju određivati dodatne obveze ostalim državama članicama ili korisnicima ili podugovarateljima u njihovoj nadležnosti.

Napomena: obavezno je dostaviti obavijest o sporazumima o dodjeli bespovratnih sredstava koji uključuju podatke stupnja tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i SECRET UE/EU SECRET.

PRILOG V.

POPIS SLUŽBI NACIONALNIH SIGURNOSNIH TIJELA/ZADUŽENIH SIGURNOSNIH TIJELA KOJE SU ODGOVORNE ZA POSTUPKE POSTUPANJA POVEZANE S GOSPODARSKOM SIGURNOŠĆU

BELGIJA

National Security Authority

FPS Foreign Affairs

Rue des Petits Carmes 15

1000 Bruxelles

Tel. +32 25014542 (tajništvo)

Faks +32 25014596

E-pošta: nvo-ans@diplobel.fed.be

BUGARSKA

State Commission on Information Security – National Security Authority

4 Kozloduy Street

1202 Sofija

Tel. +359 29835775

Faks +359 29873750

E-pošta: dksi@government.bg

Defence Information Service at the Ministry of Defence (security service)

3 Dyakon Ignatiy Street

1092 Sofija

Tel. +359 29227002

Faks +359 29885211

E-pošta: office@iksbg.org

State Intelligence Agency (security service)

12 Hajdushka Polyana Street

1612 Sofija

Tel. +359 29813221

Faks +359 29862706

E-pošta: office@dar.bg

State Agency for Technical Operations (security service)

29 Shesti Septemvri Street

1000 Sofija

Tel. +359 29824971

Faks +359 29461339

E-pošta: dato@dato.bg

(Navedena nadležna tijela provode postupke provjere za izdavanje USPPO-a pravnim subjektima koji se prijavljuju za sklapanje klasificiranog sporazuma, kao i za izdavanje USP-a pojedincima koji provode klasificirani sporazum za potrebe tih tijela.)

State Agency National Security (security service)

45 Cherni Vrah Blvd.

1407 Sofija

Tel. +359 28147109

Faks +359 29632188, +359 28147441

E-pošta: dans@dans.bg

(Navedena sigurnosna služba provodi postupke provjere za izdavanje USPPO-ova i USP-ova svim ostalim pravnim subjektima i osobama u zemlji koji se prijavljuju za sklapanje klasificiranog ugovora ili klasificiranog sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava ili provode klasificirani ugovor ili klasificirani ugovor o bespovratnim sredstvima.)

ČEŠKA

National Security Authority

Industrial Security Department

PO BOX 49

150 06 Prag 56

Tel. +420 257283129

E-pošta: sbr@nbu.cz

DANSKA

Politiets Efterretningstjeneste

(Danish Security Intelligence Service)

Klausdalsbrovej 1

2860 Søborg

Tel. +45 33148888

Faks +45 33430190

Forsvarets Efterretningstjeneste

(Danish Defence Intelligence Service)

Kastellet 30

2100 Kopenhagen Ø

Tel. +45 33325566

Faks +45 33931320

NJEMAČKA

Za pitanja o politici gospodarske sigurnosti, USPPO-ima, planovima prijevoza (osim za kriptomaterijal/CCI):

Federal Ministry for Economic Affairs and Energy

Industrial Security Division – RS3

Villemombler Str. 76

53123 Bonn

Tel. +49 228996154028

Faks +49 228996152676

E-pošta: dsagermany-rs3@bmwi.bund.de (e-pošta ureda)

Za standardne zahtjeve za posjet njemačkih poduzeća/njemačkim poduzećima:

Federal Ministry for Economic Affairs and Energy

Industrial Security Division – RS2

Villemombler Str. 76

53123 Bonn

Tel. +49 228996152401

Faks +49 228996152603

E-pošta: rs2-international@bmwi.bund.de (e-pošta ureda)

Planovi prijevoza za kriptomaterijal:

Federal Office for Information Security (BSI)

National Distribution Agency/NDA-EU DEU

Mainzer Str. 84

53179 Bonn

Tel. +49 2289995826052

Faks +49 228991095826052

E-pošta: NDAEU@bsi.bund.de

ESTONIJA

National Security Authority Department

Estonian Foreign Intelligence Service

Rahumäe tee 4B

11316 Tallinn

Tel. +372 6939211

Faks +372 6935001

E-pošta: nsa@fis.gov.ee

IRSKA

National Security Authority Ireland

Department of Foreign Affairs and Trade

76-78 Harcourt Street

Dublin 2

D02 DX45

Tel. +353 14082724

E-pošta: nsa@dfa.ie

GRČKA

Hellenic National Defence General Staff

E’ Division (Security INTEL, CI BRANCH)

E3 Directorate

Industrial Security Office

227-231 Mesogeion Avenue

15561 Holargos, Atena

Tel. +30 2106572022, +30 2106572178

Faks +30 2106527612

E-pošta: daa.industrial@hndgs.mil.gr

ŠPANJOLSKA

Autoridad Nacional de Seguridad

Oficina Nacional de Seguridad

Calle Argentona 30

28023 Madrid

Tel. +34 912832583, +34 912832752, +34 913725928

Faks +34 913725808

E-pošta: nsa-sp@areatec.com

Za informacije o klasificiranim programima: programas.ons@areatec.com

Za pitanja o uvjerenju o sigurnosnoj provjeri osobe: hps.ons@areatec.com

Za planove prijevoza i međunarodne posjete: sp-ivtco@areatec.com

FRANCUSKA

National Security Authority (NSA) (za politiku i provedbu u područjima koja nisu obrambena industrija)

Secrétariat général de la défense et de la sécurité nationale

Sous-direction Protection du secret (SGDSN/PSD)

51 boulevard de la Tour-Maubourg

75700 Pariz 07 SP

Tel. +33 171758193

Faks +33 171758200

E-pošta: ANSFrance@sgdsn.gouv.fr

Designated Security Authority (za provedbu u obrambenoj industriji)

Direction Générale de l’Armement

Service de la Sécurité de Défense et des systèmes d’Information (DGA/SSDI)

60 boulevard du général Martial Valin

CS 21623

75509 Pariz CEDEX 15

Tel. +33 988670421

E-pošta: za obrasce i poslane zahtjeve za posjet: dga-ssdi.ai.fct@intradef.gouv.fr

za zaprimljene zahtjeve za posjet: dga-ssdi.visit.fct@intradef.gouv.fr

HRVATSKA

Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost

Croatian NSA

Jurjevska 34

10 000 Zagreb

Tel. +385 14681222

Faks +385 14686049

E-pošta: NSACroatia@uvns.hr

ITALIJA

Presidenza del Consiglio dei Ministri

D.I.S. – U.C.Se.

Via di Santa Susanna 15

00187 Rim

Tel. +39 0661174266

Faks +39 064885273

CIPAR

ΥΠΟΥΡΓΕΙΟ ΑΜΥΝΑΣ

Εθνική Αρχή Ασφάλειας (ΕΑΑ)

Λεωφόρος Στροβόλου, 172-174

Στρόβολος, 2048, Λευκωσία

Τηλέφωνα: +357 22807569, +357 22807764

Τηλεομοιότυπο: +357 22302351

E-pošta: cynsa@mod.gov.cy

Ministry of Defence

National Security Authority (NSA)

172-174, Strovolos Avenue

2048 Strovolos, Nicosia

Tel. +357 22807569, +357 22807764

Faks +357 22302351

E-pošta: cynsa@mod.gov.cy

LATVIJA

National Security Authority

Constitution Protection Bureau of the Republic of Latvia

P.O. Box 286

Riga LV-1001

Tel. +371 67025418, +371 67025463

Faks +371 67025454

E-pošta: ndi@sab.gov.lv, ndi@zd.gov.lv

LITVA

Lietuvos Respublikos paslapčių apsaugos koordinavimo komisija

(The Commission for Secrets Protection Coordination of the Republic of Lithuania)

National Security Authority

Pilaitės pr. 19

LT-06264 Vilnius

Tel. +370 70666128

E-pošta: nsa@vsd.lt

LUKSEMBURG

Autorité Nationale de Sécurité

207, route d'Esch

L-1471 Luksemburg

Tel. +352 24782210

E-pošta: ans@me.etat.lu

MAĐARSKA

National Security Authority of Hungary

H-1399 Budimpešta P.O. Box 710/50

H-1024 Budimpešta, Szilágyi Erzsébet fasor 11/B

Tel. +36 13911862

Faks +36 13911889

E-pošta: nbf@nbf.hu

MALTA

Director of Standardisation

Designated Security Authority for Industrial Security

Standards & Metrology Institute

Malta Competition and Consumer Affairs Authority

Mizzi House

National Road

Blata I-Bajda HMR9010

Tel. +356 23952000

Faks +356 21242406

E-pošta: certification@mccaa.org.mt

NIZOZEMSKA

Ministry of the Interior and Kingdom Relations

PO Box 20010

2500 EA Hag

Tel. +31 703204400

Faks +31 703200733

E-pošta: nsa-nl-industry@minbzk.nl

Ministry of Defence

Industrial Security Department

PO Box 20701

2500 ES Hag

Tel. +31 704419407

Faks +31 703459189

E-pošta: indussec@mindef.nl

AUSTRIJA

Federal Chancellery of Austria

Department I/10, Federal Office for Information Security

Ballhausplatz 2

10104 Beč

Tel. +43 153115202594

E-pošta: isk@bka.gv.at

ZST u vojnom području:

BMLV/Abwehramt

Postfach 2000

1030 Beč

E-pošta: abwa@bmlvs.gv.at

POLJSKA

Internal Security Agency

Department for the Protection of Classified Information

Rakowiecka 2A

00-993 Varšava

Tel. +48 225857944

Faks +48 225857443

E-pošta: nsa@abw.gov.pl

PORTUGAL

Gabinete Nacional de Segurança

Serviço de Segurança Industrial

Rua da Junqueira no 69

1300-342 Lisabon

Tel. +351 213031710

Faks +351 213031711

E-pošta: sind@gns.gov.pt, franco@gns.gov.pt

RUMUNJSKA

Oficiul Registrului Național al Informațiilor Secrete de Stat – ORNISS

Romanian NSA – ORNISS – National Registry Office for Classified Information

4th Mures Street

012275 Bukurešt

Tel. +40 212075115

Faks +40 212245830

E-pošta: relatii.publice@orniss.ro, nsa.romania@nsa.ro

SLOVENIJA

Urad Vlade RS za varovanje tajnih podatkov

Gregorčičeva 27

1000 Ljubljana

Tel. +386 14781390

Faks +386 14781399

E-pošta: gp.uvtp@gov.si

SLOVAČKA

Národný bezpečnostný úrad

(National Security Authority)

Security Clearance Department

Budatínska 30

851 06 Bratislava

Tel. +421 268691111

Faks +421 268691700

E-pošta: podatelna@nbu.gov.sk

FINSKA

National Security Authority

Ministry for Foreign Affairs

P.O. Box 453

FI-00023 Government

E-pošta: NSA@formin.fi

ŠVEDSKA

National Security Authority

Utrikesdepartementet (Ministry for Foreign Affairs)

UD SÄK / NSA

SE-103 39 Stockholm

Tel. +46 84051000

Faks +46 87231176

E-pošta: ud-nsa@gov.se

DSA

Försvarets Materielverk (Swedish Defence Materiel Administration)

FMV Säkerhetsskydd

SE-115 88 Stockholm

Tel. +46 87824000

Faks +46 87826900

E-pošta: security@fmv.se

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 58

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 64. 19. veljače 2021.

Sadržaj		I. Zakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Uredba (EU) 2021/250 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2021. o izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 95/93 u pogledu privremenog oslobođenja od pravilâ o iskorištavanju slotova u zračnim lukama Unije zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 ( 1 )	1

	II. Nezakonodavni akti
	UREDBE
*	Uredba Vijeća (ZVSP) 2021/251 od 18. veljače 2021. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 314/2004 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Zimbabveu	9
*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/252 оd 29. siječnja 2021. o smanjenju portugalske ribolovne kvote za inćuna zbog prelova u prethodnoj godini	12
*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/253 оd 17. veljače 2021. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 314/2004 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Zimbabveu	15
*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/254 оd 18. veljače 2021. o izmjeni provedbenih uredbi (EU) 2020/761 i (EU) 2020/1988 i uredbi (EZ) br. 218/2007 i (EZ) br. 1518/2007 u pogledu uvoza proizvoda podrijetlom iz Ujedinjene Kraljevine i isključivanja tih proizvoda iz carinskih kvota čija su razdoblja još u tijeku	17
*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/255 оd 18. veljače 2021. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2015/1998 o utvrđivanju detaljnih mjera za provedbu zajedničkih osnovnih standarda iz područja zaštite zračnog prometa ( 1 )	23
*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/256 оd 18. veljače 2021. o izmjeni Priloga I. Uredbi (EZ) br. 798/2008 u pogledu unosa za Ujedinjenu Kraljevinu na popisu trećih zemalja, državnih područja, zona ili kompartmenta iz kojih je dozvoljen uvoz i provoz određenih proizvoda od peradi kroz Uniju u vezi s visokopatogenom influencom ptica ( 1 )	36
	ODLUKE
*	Odluka Vijeća (ZVSP) 2021/257 od 18. veljače 2021. u potpori akcijskom planu iz Osla za provedbu Konvencije iz 1997. o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovu uništenju	41
*	Odluka Vijeća (ZVSP) 2021/258 od 18. veljače 2021. o izmjeni Odluke 2011/101/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Zimbabveu	51
*	Odluka Komisije (EU, Euratom) 2021/259 оd 10. veljače 2021. o utvrđivanju provedbenih pravila o gospodarskoj sigurnosti u pogledu klasificiranih bespovratnih sredstava	55

	Ime i prezime (i eventualni pseudonimi)	Identifikacijski podaci	Razlozi za uvrštavanje na popis
2.	MUGABE, Grace	Rođena 23.7.1965. Putovnica AD001159 Osobna iskaznica 63-646650Q70	Bivša tajnica ženske lige stranke ZANU-PF (Afrička nacionalna unija Zimbabvea – Domoljubna fronta), uključena u aktivnosti kojima se ozbiljno ugrožavaju demokracija, poštovanje ljudskih prava i vladavina prava. Preuzela je posjed Iron Mask 2002.; navodno nezakonito ostvaruje veliku dobit od rudarenja dijamanata.
5.	CHIWENGA, Constantine	Potpredsjednik Bivši zapovjednik obrambenih snaga Zimbabvea, umirovljeni general, rođen 25.8.1956. Putovnica AD000263 Osobna iskaznica 63-327568M80	Potpredsjednik i bivši zapovjednik obrambenih snaga Zimbabvea. Član zajedničkog operativnog zapovjedništva i sudionik u kreiranju i provedbi represivne državne politike. Koristio je vojne snage za preuzimanje poljoprivrednih gospodarstava. Tijekom izbora 2008. bio je najodgovorniji za nasilje u drugom krugu predsjedničkih izbora.
7.	SIBANDA, Phillip Valerio (također poznat kao Valentine)	Zapovjednik obrambenih snaga Zimbabvea Bivši zapovjednik nacionalne vojske Zimbabvea, general, rođen 25.8.1956. ili 24.12.1954. Osobna iskaznica 63-357671H26	Zapovjednik obrambenih snaga Zimbabvea i bivši zapovjednik Nacionalne vojske Zimbabvea. Viši vojni dužnosnik povezan s vladom i sudionik u kreiranju i provedbi represivne državne politike.

	Naziv	Identifikacijski podaci	Razlozi za uvrštavanje na popis
1.	Zimbabve Defence Industries	10th floor, Trustee House, 55 Samora Machel Avenue, PO Box 6597, Harare, Zimbabve.	Gospodarski subjekt povezan s ministarstvom obrane i vladinom frakcijom stranke ZANU-PF.


	(1) Tekst značajan za EGP.