(1)

U Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2018/1229 (2) utvrđuju se mjere za sprečavanje i rješavanje neuspjelih namira i poticanje discipline namire. Te mjere uključuju praćenje neuspjelih namira te naplatu i raspodjelu novčanih kazni za neuspjele namire. Osim toga, u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2018/1229 utvrđuju se operativne pojedinosti postupka dokupa.

(2)

Delegirana uredba (EU) 2018/1229 trebala bi stupiti na snagu 1. veljače 2021.

(3)

Sudionici na tržištu naveli su da je pandemija bolesti COVID-19 ozbiljno utjecala na ukupnu provedbu regulatornih projekata i osiguravanje informatičkih sustava koji su potrebni za primjenu Delegirane uredbe (EU) 2018/1229. U ovom izvanrednom vremenu financijske institucije usmjeravaju svoje napore u provedbu učinkovitih kriznih planova kako bi osigurale otpornost svojeg svakodnevnog poslovanja i kiberotpornost, što je ograničilo informatički kapacitet institucija za provedbu određenih složenih projekata, među ostalim onih koji su potrebni za ispunjavanje zahtjeva o disciplini namire iz Delegirane uredbe (EU) 2018/1229. Kada bi CSD-ovi, njihovi sudionici i klijenti primjenjivali te zahtjeve u ovom kontekstu, mogao bi se povećati rizik na financijskom tržištu umjesto da se smanji. Stoga je primjereno ostaviti tim dionicima više vremena da dovrše potrebne pripreme za primjenu zahtjeva o disciplini namire. S obzirom na to da je riječ o izvanrednoj situaciji uzrokovanoj pandemijom bolesti COVID-19 te uzimajući u obzir potrebne promjene u sustavu koje CSD-ovi, njihovi sudionici i njihovi klijenti trebaju izvršiti kako bi ispunili razne zahtjeve o disciplini namire, potrebno je dodatno odgoditi stupanje na snagu Delegirane uredbe (EU) 2018/1229 za godinu dana.

(4)

Delegiranu uredbu (EU) 2018/1229 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Ova Uredba temelji se na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) dostavilo Komisiji.

(6)

ESMA nije provela otvoreno javno savjetovanje jer se to čini krajnje nerazmjernim s obzirom na područje primjene i očekivani učinak odgode stupanja na snagu Delegirane uredbe (EU) 2018/1229. ESMA je uzela u obzir odgovore koje je prethodno primila od sudionika na tržištu o spremnosti za primjenu te uredbe. Nadalje, u ovim nepredviđenim okolnostima potrebno je hitno osigurati pravnu sigurnost u pogledu novog datuma stupanja na snagu Delegirane uredbe (EU) 2018/1229 kako bi se sudionici na tržištu mogli pripremiti za njezinu primjenu. Ipak, ESMA je provela analizu mogućih povezanih troškova i koristi odgode stupanja na snagu Delegirane uredbe (EU) 2018/1229 te je zatražila mišljenje Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala osnovane člankom 37. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3). Pri izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda ESMA je surađivala i s članovima Europskog sustava središnjih banaka,

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2018/2025 (2) utvrđene su kvote za 2020.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka riba roda Beryx u vodama Unije i međunarodnim vodama u zonama 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 12 i 14 koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom Francuske ili su u Francuskoj registrirana iscrpljena je kvota dodijeljena za 2020.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti određene ribolovne aktivnosti za taj stok,

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2020/123 (2) utvrđene su kvote za 2020.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka raže vijošarke u vodama Unije u zonama 7d i 7e koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom Francuske ili su u Francuskoj registrirana iscrpljena je kvota dodijeljena za 2020.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti određene ribolovne aktivnosti za taj stok,

(1)

U Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 808/2014 (2) utvrđena su pravila primjene Uredbe (EU) br. 1305/2013. Uredbom (EU) 2020/2220 Europskog parlamenta i Vijeća (3) izmijenjena je Uredba (EU) br. 1305/2013 te je razdoblje trajanja programa ruralnog razvoja koji primaju potporu iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj („EPFRR”) produljeno do 31. prosinca 2022., a državama članicama omogućeno je da financiraju svoje produljene programe iz odgovarajućih dodijeljenih proračunskih sredstava za 2021. i 2022. Nadalje, Uredbom (EU) 2020/2220 dodatna sredstva iz Instrumenta Europske unije za oporavak („EURI”), uspostavljenog Uredbom Vijeća (EU) 2020/2094 (4), stavljena su na raspolaganje u produljenim programima za 2021. i 2022. radi financiranja mjera na temelju Uredbe (EU) br. 1305/2013 u cilju ublažavanja učinka krize uzrokovane bolešću COVID-19 i njezinih posljedica za poljoprivredni sektor i ruralna područja Unije. Odgovarajuća pravila primjene Uredbe (EU) br. 1305/2013 trebalo bi stoga izmijeniti.

(2)

Člankom 4. stavkom 2. Provedbene uredbe (EU) br. 808/2014 utvrđuje se najveći broj izmjena programâ ruralnog razvoja koje države članice mogu dostaviti Komisiji. Kako bi se povećala fleksibilnost država članica da upotrijebe svoja proračunska sredstva za 2021. i 2022. u produljenim programima i integriraju dodatna sredstva iz EURI-ja, trebalo bi povećati najveći broj izmjena iz tog članka i odgoditi rokove za podnošenje zahtjeva za zadnje izmjene programa. Nadalje, potrebno je pojasniti da se najveći broj izmjena ne bi trebao primjenjivati na zahtjeve za izmjenu programâ ruralnog razvoja ako su te izmjene potrebne nakon stupanja na snagu Uredbe (EU) 2020/2220 kako bi se produljilo trajanje programâ ruralnog razvoja i integrirala dodatna sredstva iz EURI-ja.

(3)

Uredbom (EU) 2020/2220 predviđa se da se za produljene programe ruralnog razvoja ciljne vrijednosti utvrđene u kontekstu okvira za procjenu ostvarenja postignuća trebaju utvrditi za 2025. Stoga je potrebno navesti da se ciljne vrijednosti pokazatelja okvira za procjenu ostvarenja postignuća odnose na planirana postignuća do 31. prosinca 2025. Nadalje, Uredbom (EU) 2020/2220 isključuje se primjena okvira za procjenu ostvarenja postignuća na dodatna sredstva iz EURI-ja. Stoga bi se rezultati koji se financiraju dodatnim sredstvima iz EURI-ja trebali isključiti iz ciljnih vrijednosti okvira za procjenu ostvarenja postignuća.

(4)

Uredbom (EU) 2020/2220 predviđa se da se dodatna sredstva iz EURI-ja programiraju i prate odvojeno od potpore Unije ruralnom razvoju, pri čemu se u načelu primjenjuju pravila utvrđena u Uredbi (EU) br. 1305/2013. Stoga će u relevantnim opisima mjera u programima ruralnog razvoja i nacionalnim okvirnim programima biti potrebne zasebne specifikacije ako se operacije financiraju dodatnim sredstvima iz EURI-ja. U planovima financiranja programâ ruralnog razvoja, nacionalnih okvira i nacionalnih ruralnih mreža također bi trebalo odvojeno navesti dodatna sredstva iz EURI-ja.

(5)

Nadalje, u planu pokazatelja za odabrane mjere trebalo bi odvojeno navesti međuzbroj planiranih rezultata i planiranih ukupnih javnih rashoda koji se financiraju dodatnim sredstvima iz EURI-ja. U godišnjim izvješćima o provedbi trebalo bi u izvješćivanju o izdacima za koje je preuzeta obveza po mjerama i žarišnim područjima navesti dio obveza koje se financiraju dodatnim sredstvima iz EURI-ja.

(6)

Člankom 8. točkom (h) podtočkom ii. Uredbe (EU) br. 1305/2013 zahtijeva se da plan financiranja sadržava tablicu u kojoj se za svaku mjeru i za svaku vrstu djelatnosti s posebnom stopom doprinosa EPFRR-a, za vrstu djelatnosti iz članka 37. stavka 1., članka 38. stavka 3., članka 39. stavka 1. i članka 39.a Uredbe (EU) br. 1305/2013, ako država članica primjenjuje donju granicu gubitka utvrđenu na manje od 30 %, te za tehničku pomoć prikazuje ukupni planirani doprinos Unije i primjenjiva stopa doprinosa EPFRR-a. Budući da se jednaka pravila primjenjuju na doprinos iz dodatnih sredstava iz EURI-ja, u planu financiranja trebalo bi navesti, ako je primjenjivo, za svaku takvu mjeru i za svaku vrstu djelatnosti planirani doprinos EURI-ja i stopu doprinosa EURI-ja.

(7)

Uredbom (EU) 2020/2220 izmijenjeni su članci 38. i 39. Uredbe (EU) br. 1305/2013 u pogledu donje granice gubitka koju države članice mogu odrediti u svojim programima ruralnog razvoja na temelju kojih poljoprivrednici mogu dobiti nadoknadu za gubitke iz uzajamnih fondova u slučaju nepovoljnih klimatskih prilika, bolesti životinja i bilja, najezde nametnika i okolišnih incidenata te iz instrumenta za stabilizaciju prihoda za poljoprivrednike u svim sektorima. Stoga je i u svrhu izvješćivanja WTO-a potrebno odvojeno planirati i izvješćivati o izdacima za sve instrumente za upravljanje rizikom uređene člankom 36. Uredbe (EU) br. 1305/2013 ako je donja granica gubitka manja od 30 %. U planu pokazatelja potrebno je na odgovarajući način navesti te nove zahtjeve za programiranje i planiranje.

(8)

Provedbenu uredbu (EU) br. 808/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(9)

S obzirom na hitnost situacije zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(10)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za ruralni razvoj,

(1)

Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1191 (3) stupila je na snagu 15. kolovoza 2020. Od tog datuma određene države članice i specijalizirani subjekti na razne su načine interpretirali i primjenjivali pojam „skladište” iz članka 7. stavka 2. te uredbe.

(2)

Iz praktičnih razloga te budući da sjeme Solanum lycopersicum L. i Capsicum spp. („navedeno sjeme”) prikupljeno prije 15. kolovoza 2020. ne može ispunjavati zahtjev da njegove matične biljke moraju biti proizvedene u proizvodnoj jedinici za koju je, na temelju službenih inspekcijskih pregleda za otkrivanje navedenog štetnog organizma provedenih u primjereno vrijeme, poznato da se u njoj ne pojavljuje navedeni štetni organizam, takvo sjeme trebalo bi biti izuzeto od uvjeta iz članka 7. stavka 1. točke (a) Provedbene uredbe (EU) 2020/1191.

(3)

Članak 7. stavak 2. Provedbene uredbe (EU) 2020/1191 trebalo bi izmijeniti kako bi se pojasnilo da bi navedeno sjeme prikupljeno prije 15. kolovoza 2020. trebalo prije njegova prvog premještanja unutar Unije ispunjavati zahtjev da je podvrgnuto uzorkovanju i testiranju na prisutnost navedenog štetnog organizma koje je provelo nadležno tijelo ili koje su proveli specijalizirani subjekti pod službenim nadzorom nadležnog tijela. Takvo odstupanje od članka 7. stavka 2. te uredbe trebalo bi omogućiti da sjeme koje već prati biljna putovnica cirkulira na području Unije bez daljnjeg testiranja.

(4)

Navedeno sjeme koje je prvi put premješteno unutar Unije od 1. travnja 2021. nadalje i koje je testirano prije 30. rujna 2020. metodom ELISA trebalo bi se ponovo testirati nekom drugom metodom testiranja (osim metode ELISA) iz točke 3. Priloga.

(5)

Budući da navedeno sjeme koje je podrijetlom iz trećih zemalja a prikupljeno je prije 15. kolovoza 2020. ne može ispunjavati zahtjev da njegove matične biljke moraju biti proizvedene u proizvodnoj jedinici za koju je, na temelju službenih inspekcijskih pregleda za otkrivanje navedenog štetnog organizma provedenih u primjereno vrijeme, poznato da se u njoj ne pojavljuje navedeni štetni organizam, takvo bi sjeme da bi ga se smjelo unositi u Uniju trebalo biti izuzeto od uvjeta iz članka 9. stavka 1. točke (a) podtočke i.

(6)

Sektor proizvodnje sjemena i države članice obavijestili su Komisiju da zahtjev iz članka 9. Provedbene uredbe (EU) 2020/1191 da fitosanitarni certifikat mora sadržavati naziv registrirane proizvodne jedinice uzrokuje kašnjenja i praktične poteškoće za izvoznike jer je za njih teško utvrditi konkretnu proizvodnu jedinicu. Da bi se nadležnim tijelima i specijaliziranim subjektima trećih zemalja olakšala identifikacija registrirane proizvodne jedinice, taj bi zahtjev trebalo zamijeniti zahtjevom o obveznom dostavljanju informacija o sljedivosti proizvodne jedinice matičnih biljaka.

(7)

Navedeno sjeme koje je podrijetlom iz trećih zemalja trebalo bi biti testirano primjenom metoda uzorkovanja i testiranja iz Priloga Provedbenoj uredbi (EU) 2020/1191. Da bi se uzelo u obzir da je neko navedeno sjeme možda bilo testirano mjesecima prije nego što je certificirano za izvoz, primjereno je od 1. travnja 2021. zahtijevati provedbu obveznog molekularnog testiranja i dati trećim zemljama vremena da se prilagode tom zahtjevu.

(8)

Kako bi se izbjegla nepotrebna trgovinska ograničenja za navedeno sjeme prikupljeno prije 15. kolovoza 2020., ova bi se Uredba trebala početi primjenjivati u najkraćem mogućem roku. Stoga bi ova Uredba trebala stupiti na snagu trećeg dana od dana njezine objave.

(9)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Fondom solidarnosti Europske unije („Fond”) Uniji se želi omogućiti da brzo, učinkovito i fleksibilno reagira na izvanredne situacije kako bi pokazala solidarnost sa stanovništvom regija pogođenih velikim ili regionalnim prirodnim katastrofama ili izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja.

(2)

Sredstva Fonda ne smiju prijeći maksimalni godišnji iznos od 500 000 000 EUR (u cijenama iz 2011.), kako je utvrđeno člankom 10. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (3).

(3)

Hrvatska je 10. lipnja 2020. podnijela zahtjev za mobilizaciju Fonda nakon potresa u ožujku 2020. koji je pogodio Grad Zagreb te Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju.

(4)

Poljska je 24. kolovoza 2020. podnijela zahtjev za mobilizaciju Fonda nakon poplava u Potkarpatskom vojvodstvu u lipnju 2020.

(5)

Do 24. lipnja 2020. Hrvatska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Portugal i Španjolska podnijele su zahtjev za mobilizaciju Fonda u vezi s izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja prouzročenim pandemijom bolesti COVID-19 početkom 2020. Svih sedam država članica u svojim je zahtjevima zatražilo isplatu predujma očekivanog doprinosa iz Fonda.

(6)

Zahtjevi Hrvatske i Poljske u vezi s prirodnim katastrofama ispunjavaju uvjete za osiguravanje financijskog doprinosa iz Fonda kako je utvrđeno člankom 4. Uredbe (EZ) br. 2012/2002.

(7)

Stoga bi trebalo mobilizirati sredstva iz Fonda kako bi se osigurao financijski doprinos za Hrvatsku i Poljsku.

(8)

Kako bi se osigurala dostupnost dostatnih proračunskih sredstava u općem proračunu Unije za 2020., trebalo bi mobilizirati Fond radi isplate predujmova Hrvatskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Irskoj, Portugalu i Španjolskoj u vezi s izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja.

(9)

Radi što brže mobilizacije Fonda ova bi se Odluka trebala primjenjivati od datuma njezina donošenja,

(1)

U skladu s člankom 14. Direktive 2014/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2) za dizala i sigurnosne komponente za dizala koji su u skladu s usklađenim normama ili dijelom usklađenih normi na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije pretpostavlja se da su u skladu s bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima iz Priloga I. obuhvaćenima tim normama ili dijelom normi.

(2)

Provedbenom odlukom Komisije C(2016) 5884 (3) Komisija je Europskom odboru za normizaciju (CEN) uputila zahtjev za izradu i reviziju usklađenih normi za potrebe Direktive 2014/33/EU kako bi se osiguralo da one i dalje odražavaju općeprihvaćena najnovija dostignuća i tako ispunili bitni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi iz Priloga I. Direktivi 2014/33/EU i, prema potrebi, bitni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi iz Priloga I. Direktivi 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4), kako je utvrđeno u točki 1.1. Priloga I. Direktivi 2014/33/EU.

(3)

Na temelju zahtjeva iz Provedbene odluke C(2016) 5884 CEN je revidirao usklađene norme EN 81-20:2014 i EN 81-50:2014, na koje su upućivanja objavljena u Komunikaciji Komisije 2016/C 293/05 (5), kako bi ih prilagodio pravnom okviru Direktive 2014/33/EU te kako bi se povećala pravna sigurnost i jasnoća tih normi, uključujući izradu preciznijeg Priloga ZA i navođenje datiranih normativnih upućivanja. To je dovelo do donošenja usklađene norme EN 81-20:2020 o općim sigurnosnim zahtjevima za konstrukciju i ugradnju dizala za prijevoz osoba i tereta te usklađene norme EN 81-50:2020 o pravilima projektiranja, proračunima, pregledima i ispitivanjima dizala i dijelova dizala. Usklađene norme EN 81-20:2014 i EN 81-50:2014 nisu tijekom revizije bitnije tehnički izmijenjene.

(4)

Komisija je zajedno s CEN-om ocijenila jesu li usklađene norme EN 81-20:2020 i EN 81-50:2020 u skladu sa zahtjevom iz Provedbene odluke C(2016) 5884.

(5)

Usklađene norme EN 81-20:2020 i EN 81-50:2020 ispunjavaju bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve iz Direktive 2014/33/EU koji se njima nastoje obuhvatiti. Stoga je upućivanja na te norme primjereno objaviti u Službenom listu Europske unije.

(6)

Usklađene norme EN 81-20:2020 i EN 81-50:2020 zamjenjuju usklađene norme EN 81-20:2014 i EN 81-50:2014. Stoga je iz Službenog lista Europske unije potrebno povući upućivanja na norme EN 81-20:2014 i EN 81-50:2014.

(7)

Kako bi se proizvođačima dalo dovoljno vremena da se pripreme za primjenu usklađenih normi EN 81-20:2020 i EN 81-50:2020, potrebno je odgoditi povlačenje upućivanja na usklađene norme EN 81-20:2014 i EN 81-50:2014.

(8)

Potpuni popis upućivanja na usklađene norme izrađene za potrebe Direktive 2014/33/EU koje ispunjavaju bitne zahtjeve koji se njima žele obuhvatiti trebalo bi radi jasnoće i pravne sigurnosti objaviti u jednom aktu. Stoga bi u ovu Odluku trebala biti uključena i ostala upućivanja na usklađene norme objavljena u komunikaciji 2016/C 293/05. Tu bi komunikaciju stoga trebalo staviti izvan snage od dana stupanja na snagu ove Odluke. Međutim, ona bi se trebala i dalje primjenjivati u pogledu upućivanja na usklađene norme EN 81-20:2014 i EN 81-50:2014 jer je potrebno odgoditi povlačenje tih upućivanja.

(9)

Sukladnost s usklađenom normom stvara pretpostavku sukladnosti s odgovarajućim bitnim zahtjevima iz zakonodavstva Unije o usklađivanju od datuma objave upućivanja na tu normu u Službenom listu Europske unije. Ova bi Odluka stoga trebala stupiti na snagu na dan objave,