16.12.2020

Službeni list Europske unije

L 425/21

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/2100

оd 15. prosinca 2020.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

budući da:

1. POSTUPAK

1.1 Prethodni ispitni postupci i mjere na snazi

(1)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 2022/95 (2) („početni ispitni postupak”) Vijeće je uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz amonijeva nitrata koji je u trenutku stupanja na snagu uredbe bio obuhvaćen oznakama KN 3102 30 90 i 3102 40 90 i podrijetlom iz Rusije („predmetna zemlja”). U skladu s daljnjim ispitnim postupkom kojim je utvrđeno da su pristojbe bile apsorbirane, mjere su izmijenjene Uredbom Vijeća (EZ) br. 663/98 (3).

(2)

Nakon prve revizije zbog predstojećeg isteka mjera i prve privremene revizije u skladu s člankom 11. stavcima 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 384/96 (4) Vijeće je Uredbom Vijeća (EZ) br. 658/2002 (5) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu od 47,07 EUR po toni na uvoz amonijeva nitrata koji je u trenutku stupanja na snagu uredbe bio obuhvaćen oznakama KN 3102 30 90 i 3102 40 90 i podrijetlom iz Rusije.

(3)

Zatim je provedena privremena revizija opsega proizvoda u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 384/96 te je Uredbom Vijeća (EZ) br. 945/2005 (6) uvedena konačna antidampinška pristojba u rasponu između 41,42 EUR po toni i 47,07 EUR po toni na uvoz krutih gnojiva s masenim udjelom amonijeva nitrata većim od 80 %, koji je u trenutku stupanja na snagu uredbe bio obuhvaćen oznakama KN 3102 30 90, 3102 40 90, ex 3102 29 00, ex 3102 60 00, ex 3102 90 00, ex 3105 10 00, ex 3105 20 10, ex 3105 51 00, ex 3105 59 00 i ex 3105 90 91 i podrijetlom iz Rusije.

(4)

Nakon druge revizije zbog predstojećeg isteka mjera i druge djelomične privremene revizije u skladu s člankom 11. stavcima 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 384/96, Vijeće je Uredbom Vijeća (EZ) br. 661/2008 (7) zadržalo mjere na snazi. Pristojba nije izmijenjena, osim za grupaciju EuroChem, za koju je fiksni iznos pristojbe iznosio između 28,88 EUR i 32,82 EUR po toni.

(5)	Europska komisija („Komisija”) Odlukom 2008/577/EZ (8) prihvatila je ponude za preuzimanje obveza s kvantitativnim pragom od ruskih proizvođača JSC Acron i JSC Dorogobuzh, članova društva Acron Holding i od grupacije EuroChem.

(6)

Presudom od 10. rujna 2008. (9), čije je tumačenje dano presudom od 9. srpnja 2009. (10), Opći sud poništio je Uredbu (EZ) br. 945/2005 u odnosu na društvo JSC Kirovo-Chepetsky Khimichesky Kombinat („Kirovo”), koje je dio grupacije OJSC UCC UralChem („Uralchem”). Vijeće je Uredbom Vijeća (EZ) br. 989/2009 (11) u skladu s time izmijenilo Uredbu (EZ) br. 661/2008. Stoga se za društvo Kirovo antidampinška pristojba u trenutku stupanja na snagu uredbe (u iznosu od 47,07 EUR po toni) primjenjivala samo na uvoz amonijeva nitrata koji je bio obuhvaćen oznakama KN 3102 30 90 i 3102 40 90.

(7)	Komisija je Odlukom 2012/629/EU (12) povukla prihvaćanje preuzimanja obveze koje je ponudila grupacija EuroChem zbog nepraktičnosti preuzimanja obveze.

(8)

Nakon treće revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 (13) Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 999/2014 (14) zadržala mjere na snazi. Taj se ispitni postupak dalje u tekstu naziva „posljednjom revizijom zbog predstojećeg isteka mjera”.

(9)	Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/226 (15) o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 999/2014 obuhvaćeno je restrukturiranje Kirova kao podružnice Uralchema.

(10)	Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/415 (16) povukla prihvaćanje preuzimanja obveze za društvo Acron Holding zbog nepraktičnosti preuzimanja obveze.

(11)	Nakon revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. Provedbene uredbe (EU) 2018/1722 (17) Komisija je izmijenila mjere na snazi. Taj se ispitni postupak naziva „posljednjom privremenom revizijom”. Na temelju toga fiksni iznos pristojbe trenutačno iznosi između 28,78 EUR i 32,71 EUR po toni.

1.2 Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera

(12)	Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (18) antidampinških mjera na snazi na uvoz amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije Komisija je zaprimila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(13)	Zahtjev je 21. lipnja 2019. podnijelo europsko udruženje proizvođača umjetnih gnojiva Fertilizers Europe („podnositelj zahtjeva” ili „FE”) u ime proizvođača iz Unije koji čine više od 25 % proizvodnje amonijeva nitrata u Uniji.

(14)	Zahtjev se temeljio na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka i/ili ponavljanja štetnog dampinga i štete za industriju Unije.

1.3 Pokretanje postupka

(15)

Nakon što je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera Komisija je 23. rujna 2019. objavljivanjem obavijesti u Službenom listu Europske unije (19) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

1.4 Zainteresirane strane

(16)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, ostale poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike, uvoznike i korisnike u Uniji za koje se zna da se to na njih odnosi i ruska nadležna tijela o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera te ih je pozvala na sudjelovanje.

(17)	Sve zainteresirane strane imale su priliku dostaviti svoje primjedbe na pokretanje revizije i zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za usmene rasprave u trgovinskim postupcima.

1.5 Primjedbe na pokretanje postupka

(18)

Nakon pokretanja postupka Rusko udruženje proizvođača umjetnih gnojiva („RFPA”) navelo je da zahtjev nije sadržavao dostatne dokaze o tome da bi istek antidampinških mjera na uvoz amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije („AN”) vjerojatno doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga ili štete. Konkretnije, udruženje RFPA navelo je da s obzirom na to da izvorni zahtjev za reviziju podnesen 21. lipnja 2019. („izvorni zahtjev za reviziju”) nije sadržavao dokaze o domaćoj prodaji ostvarenoj u uobičajenom tijeku trgovine, izračun dampinške marže na temelju izračuna uobičajene vrijednosti nije zakonit. Udruženje RFPA nadalje je tvrdilo da zahtjev za reviziju od 21. lipnja 2019. nije sadržavao dokaze o dampingu na temelju usporedbe stvarnih domaćih cijena i izvoznih cijena te da je podnositelj zahtjeva takve dokaze priložio samo revidiranoj verziji zahtjeva na temelju pisma za dopunu koje je izdala Komisija.

(19)

Nadalje, udruženje RFPA tvrdilo je da su se izračuni troškova podnositelja zahtjeva temeljili na preuveličanim troškovima proizvodnje. Isto je tako tvrdilo da je izračunana uobičajena vrijednost očito pogrešna jer su se njezini izračuni temeljili na nepouzdanim, interno nedosljednim, zastarjelim informacijama, nejasnim podacima i običnim procjenama konzultanta te da Komisija nije revno pregledala te izračune.

(20)

Komisija je pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera na temelju zahtjeva za reviziju koji je prvotno podnesen 21. lipnja 2019. te naknadno nadopunjen dodatnim informacijama (pod zajedničkim nazivom „konsolidirani zahtjev za reviziju”). Konsolidirani zahtjev za reviziju, koji čini osnovu za pokretanje te revizije zbog predstojećeg isteka mjera, uložen je u otvoreni spis i stavljen na raspolaganje zainteresiranim stranama za potrebe pregleda. Kako je navedeno u točki 4.1. Obavijesti, podnositelj zahtjeva dostavio je u zahtjevu za reviziju dokaze o uobičajenoj vrijednosti na temelju stvarne domaće cijene i na jednak način izračunanu uobičajenu vrijednost u slučaju da se domaće cijene ne smatraju pouzdanim i stvarnim prikazom uobičajenog tijeka trgovine. Budući da je Komisija pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera na temelju konsolidiranog zahtjeva za reviziju, nije relevantno je li izvorni zahtjev nadopunjen procijenjenim uobičajenim vrijednostima na temelju dostupnih informacija o stvarnim domaćim cijenama u predmetnoj zemlji.

(21)

Kad je riječ o nepouzdanosti podataka kojima se podnositelj zahtjeva služio u svojim tvrdnjama, zahtjev za reviziju mora sadržavati dovoljno dokaza koji su potrebni za podržavanje pokretanja revizije. Kvaliteta tih dokaza nužno je ograničena mogućnošću podnositelja zahtjeva da pristupi relevantnim informacijama, koje su u većini slučajeva povjerljive. Međutim, moguće netočnosti u zahtjevu podnositelja otkrivene tijekom ispitnog postupka ne dovode do nezakonitosti pokretanja te revizije zbog predstojećeg isteka mjera, a Komisijin je ispitni postupak u ovom slučaju potvrdio da je pokretanje bilo opravdano.

(22)

Nakon objave udruženje RFPA (20) ponovilo je svoju tvrdnju da u zakonskom roku nije podnesen nijedan zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera koji udovoljava zahtjevima članka 11. stavka 2. osnovne uredbe. Prema tvrdnjama udruženja RFPA upravo izvorni zahtjev za reviziju predstavlja osnovu za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te bi trebalo provesti njegovu procjenu u pogledu zahtjeva dostatnosti dokaza. Acron i ruska vlada dostavili su slične tvrdnje nakon konačne objave. Udruženje RFPA nadalje je tvrdilo da bi se potpuno novi dokazi o vjerojatnosti dampinga ili štete dostavljeni izvan zakonskog roka (tj. tri mjeseca prije kraja petogodišnjeg razdoblja) trebali zanemariti jer su proizvođači iz Unije mogli razjasniti dokaze dostavljene u izvornom zahtjevu za reviziju. U tom se kontekstu udruženje RFPA osvrnulo i na odluku europskog ombudsmana (21) o prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera i na preporuku koju je službenik za saslušanje uputio službama Komisije o objavi izvornog zahtjeva za reviziju u trenutačnoj reviziji.

(23)

Komisija napominje da udruženje RFPA nije iznijelo nove tvrdnje. Stoga Komisija podsjeća na svoje stajalište navedeno u uvodnoj izjavi 20. prema kojem je revizija zbog predstojećeg isteka mjera pokrenuta na temelju konsolidiranog zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Komisija smatra da je zahtjev u verziji koja je podnesena unutar tromjesečnog roka sadržavao dostatne dokaze koji, na temelju pojašnjenja koje su podnositelji zahtjeva dostavili nakon postupka dopune svojeg prvotnog zahtjeva, opravdavaju pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera. To je u skladu s Odlukom Ombudsmana koja u relevantnim dijelovima glasi:

„16.

Ombudsman se slaže da je tromjesečno razdoblje utvrđeno radi pojednostavnjenja administracije Komisije, koja treba procijeniti informacije koje dostave podnositelji zahtjeva prije donošenja odluke o otvaranju postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Stoga je logično da Komisija u okviru svojih provjera tijekom tog postupka može od podnositelja zahtjeva tražiti pojašnjenja i čak dodatne informacije, što dovodi do konsolidiranih zahtjeva za reviziju.

17.

Međutim, ta pojašnjenja i dodatne informacije ne zamjenjuju, već nadopunjuju sadržaj izvornog zahtjeva za reviziju. Stoga Komisija nužno upotrebljava potonji zahtjev u smislu članka 6. stavka 7. osnovne uredbe kada donese odluku o otvaranju ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Naime, čini se da Komisija to potvrđuje u svojem mišljenju kada navodi da je zahtjev za reviziju ‚koji je s naknadnim pojašnjenjima podnesen kao konsolidirana verzija činio osnovu za... otvaranje ispitnog postupka.’”

(24)	Nadalje, nakon konačne objave udruženje RFPA i ruska vlada tvrdili su da evidencije ispitnog postupka ne potkrepljuju činjenicu da je konsolidirani zahtjev za reviziju činio osnovu za pokretanje.

(25)

Konsolidirani zahtjev za reviziju uložen je u spis koji se daje na uvid zainteresiranim stranama u fazi pokretanja postupka. Ne postoji nikakva dvosmislenost u pogledu činjenice da je revizija zbog predstojećeg isteka mjera pokrenuta na temelju tog zahtjeva. To se može potvrditi tumačenjem odjeljka 4.1. Obavijesti o pokretanju postupka u kojem se jasno upućuje na dokaze koji proizlaze iz konsolidiranog zahtjeva za reviziju.

(26)

Upućujući na članak 5. stavak 3. osnovne uredbe, udruženje RFPA tvrdilo je da Komisija nije ispitala točnost i primjerenost dokaza koje je dostavio podnositelj zahtjeva. U tom je kontekstu udruženje RFPA isto tako napomenulo da se u izvornom i konsolidiranom zahtjevu za reviziju tek navodi vjerojatnost nastavka dampinga, ali da Komisija nije donijela nikakve zaključke o nastavku dampinga.

(27)

Komisija primjećuje da se tvrdnja s jedne strane temelji na nerazumijevanju svrhe zahtjeva te nerazumijevanju svrhe ispitnog postupka revizije s druge strane. Svrha je zahtjeva opravdati pokretanje ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera na temelju dokaza o nastavku ili ponavljanju štetnog dampinga koji su razumno dostupni podnositelju zahtjeva. Kako je prethodno pojašnjeno, zahtjev je u tom smislu sadržavao dostatne dokaze. S druge strane, svrha je ispitnog postupka revizije utvrditi postoji li vjerojatnost da istek mjera dovede do nastavka ili ponavljanja dampinga ili štete na temelju informacija prikupljenih od raznih zainteresiranih strana tijekom ispitnog postupka revizije. S činjeničnog je gledišta sasvim moguće i zakonski prihvatljivo da dokazi koji su dostupni podnositelju zahtjeva pokazuju vjerojatnost nastavka dampinga, a da se naknadno ispitnim postupkom na temelju informacija koje su prikupljene od zainteresiranih strana i s njima provjerene uspostavi da zaista postoji vjerojatnost nastavka dampinga. U tom smislu u točki 5. Obavijesti o pokretanju postupka navodi se da „[n]akon utvrđivanja […] da postoje dostatni dokazi o vjerojatnosti dampinga i štete koji opravdavaju pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija pokreće reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe”. U Obavijesti o pokretanju postupka nadalje se navodi da će se „[r]evizijom zbog predstojećeg isteka mjera utvrditi postoji li vjerojatnost da bi istek mjera doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz predmetne zemlje te nastavka ili ponavljanja štete za industriju Unije.” Dakle raspolaganje dokazima koji bi mogli ukazivati na nastavak dampinga dostatno je za pokretanje ispitnog postupka o tome je li došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

(28)

Udruženje RFPA i društvo Acron naveli su, uz upućivanje na izvješće povjerenstva za rješavanje sporova izdano 24. srpnja 2020. (22) („izvješće DS494”), da i. u ovom slučaju nije trebalo pokretati prethodnu reviziju zbog predstojećeg isteka mjera jer nije bilo dovoljno dokaza o vjerojatnosti dampinga te da je s time u skladu Komisija trebala staviti antidampinške mjere na uvoz amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije izvan snage i ii. da je ta revizija zbog predstojećeg isteka mjere manjkava jer su počinjene iste pogreške kao i u prethodnoj reviziji te da se u skladu s time nije trebala pokretati. U tom su kontekstu i udruženje RFPA i društvo Acron opetovano upućivali na činjenicu da je zahtjev za reviziju podnesen 21. lipnja 2019. i na njegove dokazne manjkavosti. Udruženje RFPA i proizvođači izvoznici ponovili su slične tvrdnje nakon konačne objave.

(29)

Primjedbe udruženja RFPA i društva Acron moraju se odbaciti iz sljedećih razloga. Prvo, nalazi iz izvješća DS494 podliježu žalbenim postupcima te stoga nalazi povjerenstva nisu konačni. Drugo, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 20., pokretanje postupka te revizije zbog predstojećeg isteka mjera nije isključivo utemeljeno na informacijama koje su dostavljene u izvornom zahtjevu za reviziju od 21. lipnja 2019., već i na dodatnim dokazima koje je podnositelj zahtjeva dopunio prije pokretanja postupka i uključio u konsolidirani zahtjev za reviziju (koji sadržava dokaze o uobičajenoj vrijednosti na temelju stvarne domaće cijene i izračunanu uobičajenu vrijednost u slučaju da se domaće cijene ne smatraju pouzdanim).

(30)	Udruženje RFPA isto je tako navelo da je došlo do povrede njegovih prava na obranu jer mu je Komisija uskratila pristup cjelovitoj verziji određenih priloga zahtjeva za reviziju.

(31)

Svi zahtjevi za pristup spisu koje su u ovom slučaju podnijele zainteresirane strane, uključujući udruženje RFPA, revno su pregledani. Komisija je osigurala da se revidirane i značajne nepovjerljive verzije spornih dokumenata, uključujući priloge zahtjeva za reviziju, stave zainteresiranim stranama na raspolaganje.

1.6 Odabir uzorka

(32)	U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

1.6.1 Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(33)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje koji se razumno može ispitati u raspoloživom vremenu, uzimajući u obzir i zemljopisni položaj. Uzorak se sastojao od triju proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su 40 % obujma proizvodnje društava koja su se uključila u ispitivanje reprezentativnosti i oko 35 % procijenjene ukupne proizvodnje u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku.

(34)	Neke zainteresirane strane dostavile su primjedbe o privremenom uzorku. Komisija je razmotrila primjedbe i objasnila razloge nemogućnosti prihvaćanja tih primjedbi u bilješci koja je dodana otvorenom spisu 14. listopada 2019. Shodno tome, zadržan je izvorni uzorak.

(35)	Nekoliko je zainteresiranih strana ponovilo svoje tvrdnje i dostavilo dodatne tvrdnje o uzorku proizvođača iz Unije nakon roka za podnošenje primjedbi i nakon što su njihove početne primjedbe već riješene u bilješci dodanoj otvorenom spisu.

(36)

Dvije zainteresirane strane ponovile su svoju tvrdnju da uzorak proizvođača iz Unije nije reprezentativan i zatražile isključivanje dvaju proizvođača iz Unije za koje je drugim ispitnim postupkom u pogledu smjesa uree i amonijeva nitrata („slučaj UAN”) utvrđeno da su prouzročili štetu (23). One su tvrdile da je otopina amonijeva nitrata poluproizvod koji se upotrebljava i za amonijev nitrat i za UAN. Stoga bi šteta prouzročena za jedan proizvod automatski podrazumijevala štetu za oba proizvoda. Osim toga, amonijev nitrat proizvodi se istom opremom; dakle, postoji samo jedan zajednički trošak proizvodnje. Posljedično, ako se proizvodna linija za amonijev nitrat ne iskorištava dovoljno zbog smanjenja proizvodnje i prodaje uree i amonijeva nitrata, viši fiksni trošak utjecat će na isplativost amonijeva nitrata za prodaju na slobodnom ili ograničenom tržištu. Stoga ne postoji način da se jedan mikroekonomski pokazatelj raščlani na amonijev nitrat koji se upotrebljava za prodaju na slobodnom i ograničenom tržištu.

(37)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. U svim ispitnim postupcima troškovi se dodjeljuju isključivo ispitivanom proizvodu. Naime, da ne postoji ispravan i razuman način za dodjelu troška proizvodnje vertikalno integriranih proizvođača, informacije koje dostavi takav proizvođač u ispitnom postupku dovele bi se u pitanje (uključujući proizvođače izvoznike koji surađuju u Rusiji iz tog ispitnog postupka). Stoga, u skladu sa standardnom praksom Komisije, svi ekonomski pokazatelji upućuju isključivo na predmetni proizvod, uključujući pokazatelj troška proizvodnje. U skladu s time, tijekom provjere predmetnih vertikalno integriranih proizvođača iz Unije u uzorku Komisija je osigurala da se troškovi nastali za svaki proizvedeni proizvod jasno razlikuju između tih društava. Stoga je tvrdnja strana odbačena.

(38)	Jedna zainteresirana strana tvrdila je da među proizvođačima amonijeva nitrata iz Unije nije uobičajeno da proizvode i smjesu amonijeva nitrata i uree i amonijev nitrat. Ta činjenica ugrožava uzorak i čini ga nereprezentativnim.

(39)

Dva proizvođača iz Unije u uzorku predstavljaju dva od tri najveća proizvođača amonijeva nitrata iz Unije u pogledu proizvodnje i obujma prodaje prijavljenih u ispitivanju reprezentativnosti. Ta činjenica suprotna je tvrdnji da među proizvođačima amonijeva nitrata iz Unije nije uobičajeno da proizvode i smjesu amonijeva nitrata i uree i amonijev nitrat i da samim time takva proizvodnja ne bi bila reprezentativna ili tipična za industriju Unije. Tvrdnja te strane odbačena je.

1.6.2 Odabir uzorka uvoznika

(40)	Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(41)	Nijedan uvoznik nije se javio kako bi dostavio podatke zatražene u Obavijesti o pokretanju postupka.

1.6.3 Odabir uzoraka proizvođača izvoznika

(42)	S obzirom na očito velik broj proizvođača izvoznika iz Rusije, u Obavijesti o pokretanju postupka bio je predviđen odabir uzorka.

(43)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz predmetne zemlje koji su joj poznati zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Među zatraženim informacijama bili su obujam i vrijednost prodaje, obujam proizvodnje i proizvodni kapacitet. Uz to, Komisija je zatražila od Misije Rusije pri Uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da im se obrati.

(44)

Osam proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji čiji proizvodi u osnovi čine sveukupnu rusku proizvodnju AN-a dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od tri proizvođača izvoznika koje je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu. Ti su proizvođači bili najveći proizvođači i najveći izvoznici tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (ili „RIPR”).

(45)

U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s tijelima predmetne zemlje. Nisu dostavljene nikakve primjedbe. Stoga je Komisija odlučila zadržati predloženi uzorak i sve su zainteresirane strane u skladu s tim obaviještene o konačno odabranom uzorku.

(46)

Komisija je odabrala sljedeća tri proizvođača izvoznika za uzorak:

—	Uralchem JSC (uključujući Berezniki Azot i Kirovo-Chepetsk Chemical works) („Uralchem”),

—	grupaciju EuroChem (društvo Joint Stock Company „Nevinnomyssky Azot”, društvo Joint Stock Company „Azot”) („EuroChem”),

—	grupaciju Acron (PJSC Acron, PJSC Dorogobuzh) („Acron”).

(47)

Uzorak je činio 65 % prijavljenog ruskog obujma proizvodnje AN-a tijekom RIPR-a na temelju odgovora na obrasce za uzorkovanje. Uzorak je uključivao Acron i EuroChem, dva proizvođača izvoznika koja su ostvarila izvoznu prodaju proizvoda iz postupka revizije u Uniju tijekom RIPR-a. Uralchem, treće društvo u uzorku, izvozio je u EU samo amonijev nitrat koji je proizvela njegova podružnica Kirovo, a koji nije obuhvaćen mjerama koje se preispituju kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 6.

1.7 Upitnici i posjeti radi provjere

(48)	Komisija je poslala upitnike svim proizvođačima iz Unije u uzorku, svim proizvođačima izvoznicima iz uzorka i svim poznatim udruženjima korisnika koji su se javili nakon pokretanja postupka.

(49)	Odgovori na upitnik zaprimljeni su od triju proizvođača iz Unije u uzorku, triju proizvođača izvoznika iz uzorka i dvaju korisnika proizvoda iz postupka revizije.

(50)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i posljedične štete te za utvrđivanje interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u prostorima sljedećih društava/udruženja:

(a)

proizvođači iz Unije:

—	AB Achema, Litva,

—	grupacija Azoty Zakłady Azotowe Puławy S.A, Poljska,

—	YARA France S.A., Francuska,

—	udruženje proizvođača iz Unije:

—	Fertilizers Europe, Belgija.

(b)

proizvođači izvoznici iz Rusije:

—	grupacija EuroChem Group AG (Joint Stock Company „Nevinnomyssky Azot” („Nevinka”), Joint Stock Company „Azot” („NAK”) i domaći trgovac EuroChem Trading RUS LLC),

—	grupacija Acron (PJSC Acron, PJSC Dorogobuzh, domaći trgovci – Agronovas).

(c)

povezani trgovci proizvođača izvoznika:

—	EuroChem Trading GmbH, Švicarska i EuroChem Agro GmbH, Njemačka.

(51)

Međutim, zbog izbijanja bolesti COVID-19 i popratnih mjera poduzetih za suzbijanje epidemije („Obavijest o bolesti COVID-19”) Komisija nije mogla provesti posjete na licu mjesta radi provjere svih proizvođača izvoznika i njihovih povezanih društava. Umjesto toga, Komisija je putem videokonferencije provela daljinske unakrsne provjere informacija koje su dostavila sljedeća društva:

(a)

proizvođači izvoznici iz Rusije:

—	grupacija Uralchem (uključujući Berezniki Azot, Kirovo-Chepetsk Chemical works i Uralchem Trading House LLC).

(b)

povezani trgovci proizvođača izvoznika:

—	Uralchem Trading SIA, Latvija,

—	Acron Switzerland AG, Švicarska.

(52)	Osim daljinskih unakrsnih provjera, Komisija je unakrsno provjerila i informacije koje su proizvođači izvoznici dostavili uz pritužbe te je provjerila informacije koje je dostavila industrija Unije i njezine zainteresirane strane.

1.8 Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

(53)

Ispitnim postupkom povezanim s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2019. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2016. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

2. PROIZVOD IZ POSTUPKA REVIZIJE I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1 Proizvod iz postupka revizije

(54)

Proizvod iz ovog postupka revizije jednak je onom iz posljednje privremene revizije, odnosno kruta gnojiva s masenim udjelom amonijeva nitrata većim od 80 %, trenutačno razvrstana u oznake KN 3102 30 90, ex 3602 00 00, 3102 40 90, ex 3102 29 00, ex 3102 60 00, ex 3102 90 00, ex 3105 10 00, ex 3105 20 10, ex 3105 51 00, ex 3105 59 00 i ex 3105 90 20 (oznake TARIC 3102290010, 3102600010, 3102900010, 3105100010, 3105100020, 3105100030, 3105100040, 3105100050, 3105201030, 3105201040, 3105201050, 3105201060, 3105510010, 3105510020, 3105510030, 3105510040, 3105590010, 3105590020, 3105590030, 3105590040, 3105902030, 3105902040, 3105902050, 3105902060, 3602000010) i podrijetlom iz Rusije („proizvod iz postupka revizije”).

(55)

Amonijev nitrat („AN”) je kruto dušično gnojivo koje se obično upotrebljava u poljoprivredi, no upotrebljava se i za industrijske potrebe, kao što je proizvodnja eksploziva (na primjer u rudarstvu). AN koji se upotrebljava i za poljoprivredne potrebe i za proizvodnju eksploziva obuhvaćen je antidampinškim mjerama koje su na snazi. Obje vrste AN-a imaju jednaka tehnička i kemijska svojstva, lako su zamjenjiva i smatraju se proizvodom iz postupka revizije.

(56)

Dvije zainteresirane strane tvrdile su da je potrebno preispitati opseg proizvoda te revizije zbog predstojećeg isteka mjera, kao i mjere. Te zainteresirane strane tvrde da je presudom u predmetu Kirovo (24) poništena Uredba (EZ) br. 945/2005 kojom se opseg proizvoda (25) proširuje u usporedbi s prvotnim ispitnim postupkom. Stoga pravna osnova za nastavak primjene antidampinških pristojbi na te proizvode nije postojala. Nadalje, budući da za te dodatne proizvode (pod zajedničkim nazivom „stabilizirani AN”) nikada nisu utvrđeni ni šteta ni damping, nije postojala osnova za ispitivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga. Damping ili šteta nikada nisu utvrđeni za stabilizirani AN, stoga se damping ili šteta ne može niti nastaviti niti ponoviti. Nadalje su tvrdile da nije bilo dovoljno dokaza za provedbu revizije zbog predstojećeg isteka mjera s obzirom na uvoz stabiliziranog AN-a te da Komisijinim ispitivanjem reprezentativnosti i definicijom industrije Unije nisu obuhvaćeni proizvođači stabiliziranog AN-a. Nakon objave grupacija Acron ponovila je tvrdnju da opseg proizvoda te revizije zbog predstojećeg isteka mjera nije zakonit jer uključuje smjese ili stabilizirani AN.

(57)

Tom je presudom Uredba (EZ) br. 945/2005 poništena samo u pogledu jednog ruskog proizvođača izvoznika, kako je obrazložio Prvostupanjski sud u predmetu T-348/05 INTP (26). Za sve ostale ruske proizvođače izvoznike primjenjivi opseg proizvoda i dalje je onaj utvrđen u Uredbi (EZ) br. 945/2005. Tvrdnja te strane odbačena je.

(58)	Nakon objave nekoliko je zainteresiranih strana (27) ponovilo tvrdnju da nije postojala pravna osnova za primjenu antidampinških mjera na stabilizirani AN jer se u skladu s presudom Općeg suda (28) nije smatrao istovjetnim proizvodom predmetnog proizvoda iz izvornog ispitnog postupka.

(59)

Kako je prvostupanjski sud obrazložio u predmetu T-348/05 INTP (29), presuda prvostupanjskog suda od 10. rujna 2008. u predmetu T-348/05 odnosila se samo na ruske proizvođače izvoznike (podnositelj zahtjeva). Stoga se poništenje uredbe koju je osporio podnositelj zahtjeva odnosi samo na njega. Zato je ta tvrdnja odbačena.

(60)

Nadalje, udruženje RFPA podredno je tvrdilo da je Komisijina procjena bila netočna jer u svoju analizu nije uvrstila stabilizirani AN. Prema tvrdnjama udruženja RFPA uključivanje stabiliziranog AN-a u proizvode iz postupka revizije i istovjetne proizvode navelo bi Komisiju na potpuno različite zaključke o vjerojatnosti ponavljanja dampinga i štete.

(61)

Podsjeća se da zbog presude u predmetu T-348/05 stabilizirani AN koji proizvodi Uralchemova podružnica Kirovo nije obuhvaćen trenutačnim mjerama te stoga nije uključen u Komisijinu analizu dampinga i štete u ovom slučaju. Osim proizvoda koje proizvodi i izvozi Kirovo, Komisijina analiza u ovom slučaju obuhvaćala je sve proizvode iz postupka revizije kako je definirano u uvodnoj izjavi 54., što uključuje stabilizirani AN. Stoga se navedena tvrdnja udruženja RFPA morala odbaciti.

(62)

Druga zainteresirana strana tvrdila je da od početka primjene pristojbi zahtjev za reviziju po prvi put upućuje na proizvođače AN-a namijenjenog industriji i da su proizvođači AN-a namijenjenog industriji u Uniji trebali biti dio navodno oštećene domaće industrije tijekom prvotnog ispitnog postupka. Budući da tada nisu bili dio domaće industrije, nikada nije utvrđena šteta za proizvođače AN-a u Uniji namijenjenog industriji. Antidampinške pristojbe ne bi se trebale primjenjivati ni na AN namijenjen industriji. Isto tako, AN namijenjen industriji trebao bi se isključiti iz proizvoda iz postupka revizije.

(63)

Ta je tvrdnja neutemeljena. U mjeri u kojoj odgovara definiciji proizvoda iz postupka revizije, amonijev nitrat koji se upotrebljava za industrijske potrebe, a samim time i industrija koja ga proizvodi uvijek su bili obuhvaćeni ispitnim postupcima i mjerama. Činjenica da vrste proizvoda mogu imati različite krajnje korisnike nije relevantna ako je proizvod i dalje obuhvaćen definicijom „proizvoda iz postupka revizije”. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

2.2 Istovjetni proizvod

(64)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

—	proizvod iz postupka revizije,

—	proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu Rusije,

—	proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(65)	Komisija je zaključila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

3. VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

3.1 Uvodne napomene

(66)	U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će zbog isteka postojećih mjera doći do nastavka ili ponavljanja dampinga.

3.2 Vjerojatnost nastavka dampinga

(67)

Kad je riječ o izvozu u Uniju, tijekom RIPR-a proizvođači izvoznici u uzorku prodali su kupcima u Uniji tek neznatan obujam proizvoda. Naime, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 47., samo su Acron i EuroChem ostvarili izvoznu prodaju u Uniju tijekom RIPR-a. Ta je prodaja ostvarena izravno ili putem povezanih trgovaca sa sjedištem u Švicarskoj ili Uniji. Uralchem, treći proizvođač u uzorku, u Uniju je preko svoje podružnice Kirovo uvozio samo stabilizirani AN, koji nije obuhvaćen trenutačnim mjerama.

(68)

Kad je riječ o konkretnim vrijednostima obujma, prema podacima o kojima je izvijestio Uralchem i u skladu s informacijama preuzetima iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. (30), većina ruskog uvoza u Uniju tijekom RIPR-a koja je iznosila [50 000–100 000] tona odnosila se na stabilizirani AN koji ne podliježe antidampinškoj pristojbi EU-a.

(69)

Stoga je većina uvoza proizvoda obuhvaćenog antidampinškim mjerama (i tom revizijom) činila [38 000–43 000] tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što odgovara [0,4–0,8] % potrošnje u Uniji i [0,3–0,5] % ruske proizvodnje AN-a tijekom RIPR-a. Nadalje, ta je prodaja bila ograničena na mali broj kupaca u baltičkim državama, Finskoj i Švedskoj.

(70)	Ti se nalazi temelje na provjerenim podacima koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku i informacijama preuzetima iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. te su dosljedni s podneskom udruženja RFPA prema kojem je uvoz AN-a iz Rusije pao na zanemarive razine.

(71)

Zbog toga se ruska izvozna prodaja u Uniju nije smatrala reprezentativnom za cijenu (i količine) za koju bi proizvođači izvoznici prodavali proizvod iz postupka revizije u Uniji u slučaju da ne postoje mjere. U tim se okolnostima smatralo da se prodaja u Uniji tijekom RIPR-a ne može upotrebljavati za procjenu vjerojatnosti nastavka dampinga u slučaju isteka antidampinških mjera.

(72)

U odgovoru na objavu udruženje RFPA i EuroChem tvrdili su, uz upućivanje na članak 11. stavak 9. osnovne uredbe, da se za potrebe utvrđivanja vjerojatnosti nastavka dampinga u ovom slučaju trebala primjenjivati ista metodologija korištena za postavljanje razine pristojbe u posljednjoj privremenoj reviziji (31) (tj. na temelju izvozne prodaje stabiliziranog AN-a u Uniju društva Kirovo) s obzirom na to da se struktura ruske prodaje nije mijenjala. Jednako tako, Uralchem je tvrdio da ako se u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2018/1722 smatralo da je stabilizirani AN podružnice Kirovo najbolji i jedini dokaz dostupan za utvrđivanje razine pristojbe za cijelu Rusiju, Komisija je u skladu s člankom 11. stavkom 9. osnovne uredbe trebala jednako postupiti u ovom slučaju. Uralchem je naknadno proveo zasebnu analizu dampinga koja je uključivala samo njegovu prodaju stabiliziranog AN-a.

(73)

Komisija primjećuje da je polazište tih tvrdnji netočno jer Komisija nije upotrebljavala izvoznu cijenu stabiliziranog AN-a koji proizvodi Kirovo za utvrđivanje razine mjera u posljednjoj privremenoj reviziji. U oba je slučaja Komisija svoje nalaze temeljila na izvozu u treće zemlje. Međutim, budući da tijekom privremene revizije nisu postojali upotrebljivi podaci o ruskoj prodaji na tržištu EU-a i da je trebalo izračunati maržu štete na temelju prodaje u Uniji, prodaja stabiliziranog AN-a društva Kirovo u Uniji smatrala se najboljom približnom vrijednosti koja je dostupna za izračun na temelju usporedbe cijena koji se mogao upotrebljavati za utvrđivanje nove razine pristojbe. Nadalje, da bi se ta približna vrijednost mogla usporediti s upotrebljivim podacima o ruskoj prodaji u EU-u, cijene stabiliziranog AN-a koji proizvodi Kirovo prilagođene su za izračun sniženja cijene i sniženja prodajne cijene. To se ne zahtijeva u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera u kojoj se procjena vjerojatnosti ponavljanja dampinga može temeljiti samo na stvarnim transakcijama u pogledu prodaje u treće zemlje. Komisija isto tako primjećuje da je metodologija primijenjena u toj reviziji slijedila istu metodologiju korištenja izvoza u treće zemlje u procjeni vjerojatnosti ponavljanja dampinga koja je primijenjena u posljednjoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera. Stoga se Komisija u potpunosti pridržavala članka 11. stavka 9. osnovne uredbe. Zato su te tvrdnje odbačene.

(74)	U odgovoru na objavu Acron i EuroChem dodatno su tvrdili da je tijekom RIPR-a njihova prodaja u Uniji bila stabilna, pri reprezentativnim cijenama i u obujmu koji je omogućavao analizu dampinga te da damping nije utvrđen.

(75)

Tu bi tvrdnju trebalo odbaciti. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 67., proizvođači izvoznici iz uzorka prodali su kupcima u Uniji tek neznatan obujam proizvoda. Stoga se ruska izvozna prodaja u Uniju nije smatrala reprezentativnom te se samim time nije mogla upotrebljavati za procjenu vjerojatnosti nastavka dampinga u slučaju isteka antidampinških mjera (za dodatne pojedinosti vidjeti uvodne izjave 69. i 71.).

3.3 Vjerojatnost ponavljanja dampinga

(76)

U kontekstu razmatranja navedenih u uvodnim izjavama od 67. do 71. Komisija je analizirala postoje li dokazi o vjerojatnosti ponavljanja dampinga u slučaju isteka mjera. Komisija je analizirala sljedeće čimbenike: izvoznu cijenu prodaje iz Rusije na druga odredišta, proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Rusiji kao cjelini te privlačnost tržišta Unije i ostalih tržišta trećih zemalja.

3.3.1 Izvoz u treće zemlje

(77)

Svi proizvođači izvoznici koji surađuju ostvarili su značajne količine izvoza u treće zemlje i dostavili detaljne informacije o tom izvozu. U nedostatku reprezentativnog obujma izvoza u Uniju, izvoz u ostale treće zemlje uzet je u obzir za analizu vjerojatnosti ponavljanja dampinga u slučaju isteka mjera.

(78)

Komisija je utvrdila da su tijekom RIPR-a proizvođači izvoznici u uzorku ostvarili gotovo 50 % (32) ukupne količine prodaje na tržištima trećih zemalja. Više od 70 % te prodaje na tržištima trećih zemalja većinom je usmjereno na Latinsku Ameriku (Brazil, Peru, Kolumbija, Ekvador), ali i na zemlje kao što su Sjedinjene Američke Države, Kazahstan, Maroko, Azerbajdžan i Zimbabve. Obujam izvoza u ostale treće zemlje bio je vrlo nizak.

(79)

Provedena je analiza usporedbom stvarnih cijena na domaćem tržištu i prodaje u trećim zemljama na temelju cijene franko tvornica. Nakon usporedbe Komisija je za sva tri proizvođača izvoznika u uzorku pojedinačno utvrdila da je ponderirana prosječna izvozna cijena na razini franko tvornica za njihova glavna tržišta trećih zemalja tijekom RIPR-a bila niža od njihove stvarne prosječne domaće plaćene ili plative cijene na razini franko tvornica tijekom RIPR-a.

(80)	Taj se nalaz temeljio na provjerenim podacima koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku, koji su činili oko 80 % ukupnog ruskog izvoza AN-a u treće zemlje. U skladu s time nije bilo potrebe da Komisija upotrijebi statističke podatke o izvozu.

(81)

Tijekom RIPR-a prosječna izvozna cijena na razini franko tvornica triju proizvođača izvoznika u uzorku ukupno je iznosila 133 EUR/tona za treće zemlje, dok je prosječna domaća cijena na razini franko tvornica iznosila 145 EUR/tona. Stoga se smatralo da je vjerojatno da bi, kad bi se trenutačne mjere stavile izvan snage, ruski proizvođači izvoznici i u Uniju prodavali po dampinškim cijenama.

(82)

Kad je riječ o ruskim domaćim cijenama, FE je tvrdio da postoji određeno stanje na tržištu u pogledu određivanja cijena AN-a na domaćem ruskom tržištu zbog državne intervencije u obliku ograničavanja cijene. Stoga, prema FE-u, domaće cijene AN-a nisu bile prikladne za upotrebu u trenutačnom postupku. Nakon objave FE je ponovio svoje uvjerenje da postoji državna intervencija koju uglavnom karakterizira ograničavanje cijena u Rusiji. U tu je svrhu FE uputio na brojne izvore i dokumente čiji su autori razna javna tijela, kao što su cjenici, sporazumi, smjernice i informativni dokumenti koje su omogućili javni službenici. Međutim, dokumenti koje je FE predočio imaju datum koji nije obuhvaćen RIPR-om i/ili FE nije uspješno objasnio relevantnost i učinak takvih dokaza na domaću prodaju proizvođača izvoznika i prikladnost njihove upotrebe u tim postupcima. U svakom slučaju, relevantnost tih dokumenata u kontekstu ovih postupaka dovodi se u pitanje. Ako Komisija utvrdi, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 81., vjerojatnost ponavljanja dampinga u EU-u, posebno visoka ili viša razina dampinga neće utjecati na taj zaključak (vidjeti i uvodnu izjavu 85. po tom pitanju). Stoga su tvrdnje FE-a odbačene.

(83)	Nakon objave FE je tvrdio da je Brazil najreprezentativniji primjer ruskog dampinga i to na temelju javnih statističkih izvješća o izvozu i lokalnih neovisnih domaćih izvješća.

(84)

Komisijini nalazi temelje se na provjerenim podacima koja su specifična za društva, a koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku i smatraju se točnijima i pouzdanijima od agregiranih javnih statističkih podataka. Nadalje, Komisija je provela analizu cijena izvoza na niz tržišta trećih zemalja koji se smatra reprezentativnim za ukupnu prodaju u treće zemlje svakog od proizvođača u uzorku (vidjeti uvodnu izjavu 78.). Procjena prodaje u brojne treće zemlje smatrala se reprezentativnijom od procjene podataka za pojedinu zemlju.

(85)	Nadalje, FE je u odgovoru na objavu tvrdio da se Komisija u svojoj procjeni dampinga nije osvrnula na posebnu situaciju tržišta plina u Rusiji.

(86)	Kako je obrazloženo u uvodnim izjavama od 77. do 81., Komisija u toj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera nije provela izračun dampinga. Stoga Komisija nije smatrala da je procjena pouzdanosti troškova proizvodnje (uključujući troškove plina) nužna.

(87)

U odgovoru na objavu udruženje RFPA i Acron tvrdili su da Komisija nije provela izračun dampinške marže te da je time povrijedila članak 11. stavak 9. i članak 2. osnovne uredbe kojima se propisuje upotreba standardne metodologije za utvrđivanje postojanja dampinga u kontekstu revizija zbog predstojećeg isteka mjera. Acron i EuroChem isto su tako tvrdili da Komisija u tom ispitnom postupku nije objavila izračune dampinga te je time povrijedila njihova prava na obranu. Prema njihovim tvrdnjama nejasnim ostaje i zašto je Komisija usporedila cijenu franko tvornica na domaćem tržištu s cijenom franko tvornica u trećim zemljama a da nije provela izračun dampinga.

(88)

Komisija nije provela izračun dampinga na temelju uvoza u EU tijekom RIPR-a zato što je utvrdila da ukupan obujam ruskog izvoza proizvoda iz postupka revizije u Uniju nije reprezentativan. Stoga taj obujam nije bio pouzdana osnova za izračun dampinga. Shodno tome, Komisija nije konačno utvrdila damping u EU-u tijekom RIPR-a, već je procijenila vjerojatnost ponavljanja dampinga na temelju ruskog izvoza AN-a na tržišta trećih zemalja. Upućuje se i na uvodnu izjavu 81. u pogledu zaključaka koje je Komisija donijela na temelju predmetnih usporedbi cijena.

(89)

Kad je riječ o članku 11. stavku 9. i članku 2. osnovne uredbe, kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 73., Komisija je u posljednjoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera primjenjivala istu metodologiju. Komisija upućuje na odjeljak 3.1.1. Uredbe o posljednjoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (33), u kojem je u okviru svoje analize vjerojatnosti ponavljanja dampinga procijenila ukupni izvoz Rusije na druga odredišta. Prema tome, ne samo da nije došlo do povrede članka 2. osnovne uredbe, već ne može ni doći do povrede članka 11. stavka 9.

(90)

Konačno, kad je riječ o postupovnim pravima, Komisija je objavila sve ključne činjenice i vrijednosti sadržane u provedenoj usporedbi, poštujući pritom prava tih strana na obranu. Komisija je čak stranama dostavila dodatne objave (30. rujna i 21. listopada 2020.) kako bi im dodatno pojasnila svoje izračune i osigurala da ih zainteresirane strane ispravno razumiju. Stoga su ti argumenti morali biti odbačeni.

(91)

Nakon konačne objave Acron je tvrdio da je došlo do povrede njegovih prava na obranu jer je Komisija prikupila više informacija nego što joj je bilo potrebno za procjenu, posebno uzimajući u obzir da izračun dampinga nije proveden. Prvo, Acron nije objasnio kako ta činjenica uzrokuje povredu njegovih prava na obranu. Drugo, čak i da je Komisija raspolagala svim podacima potrebnim za izračun dampinga, nakon donošenja zaključka da obujam izvoza nije dovoljno velik, a samim time i nereprezentativan za provedbu izračuna dampinga, Komisija nije bila dužna to učiniti.

(92)

Nadalje, udruženje RFPA i EuroChem tvrdili su da je Komisija isto tako propustila provesti jednostavnu usporedbu cijena franko tvornica. Njihova je tvrdnja da je Komisija utvrdila damping prilagodbom izvoznih cijena ruskih proizvođača tako da je odbila preuveličane i netočne postotke troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te nominalne profitne marže. Nadalje, prema tvrdnjama udruženja RFPA, s obzirom na to da Komisija nije provela izračun dampinške marže, članak 2. osnovne uredbe ne primjenjuje se. Uralchem i EuroChem nadalje su tvrdili da bi Komisija, ustraje li u svojoj odluci o odbitku troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i nominalnog profita svojih trgovaca od izvozne cijene, sličnu prilagodbu trebala primijeniti na domaću izvoznu cijenu koju naplaćuje domaći trgovac.

(93)

Komisija nije tijekom RIPR-a utvrdila damping u EU-u niti je u tom smislu provela izračun dampinga. Suprotno tvrdnjama udruženja RFPA, Komisija je provela usporedbu domaćih cijena franko tvornica i ruskih izvoznih cijena na tržištima trećih zemalja. Iako je točno da se članak 2. osnovne uredbe primjenjuje na izračune dampinga, Komisija se ne slaže sa zainteresiranim stranama u tvrdnji da bi je to analogijom spriječilo u primjeni tih odredaba tijekom usporedbe cijena na temelju cijena trećih zemalja. Radi pravedne i objektivne usporedbe Komisija je odlučila, među ostalim, učiniti prilagodbe u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i). osnovne uredbe. Slične prilagodbe nisu primijenjene na cijenu domaćih prodaja koje obavljaju domaći trgovci jer su domaći trgovci u načelu služili kao potpora proizvodnim subjektima u domaćoj prodaji. Stoga za potrebe usporedbe cijena prilagodba troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i profita nije opravdana u slučaju domaće prodaje.

(94)	Acron je u odgovoru na objavu tvrdio da je odbitak profita i troškova prodaje, općih i administrativnih troškova za njihove povezane trgovce bio očito nepravedan u pogledu usporedbe cijena usmjerene na izračun sniženja cijene.

(95)

Prvo, čini se da Acron miješa pitanje izračuna sniženja cijene i usporedbe cijena koja se provodi za potrebe analize vjerojatnosti ponavljanja dampinga. Drugo, kako je obrazloženo u objavi koja je namijenjena odgovarajućem društvu i u uvodnoj izjavi 93., prilagodbe za povezane uvoznike/trgovce provedene su za potrebe osiguravanja pravedne usporedbe cijena, u skladu s odredbama članka 2. stavka 9. odnosno članka 2. stavka 10. točke (i).

(96)

Prema tvrdnjama Uralchema i EuroChema Komisija nije dovoljno opravdala prilagodbu izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Uralchem i EuroChem dodatno su tvrdili u odgovoru na objavu da je odbitak nominalne profitne marže u iznosu od 4 % odstupao od metodologije korištene u privremenoj reviziji predmeta R674 u kojoj je odbijena nominalna profitna marža u iznosu od 2,4 % te da stoga takav odbitak nije u skladu s člankom 11. stavkom 9. Acron je isto tako tvrdio da je nominalni profit za trgovca na robnom tržištu bio očito prevelika premija te da stoga nije trebao uopće biti odbijen.

(97)

U ovom slučaju i u skladu s objavom specifičnom za društva prilagođeni su troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi (uključujući maržu) Uralchemovih i EuroChemovih trgovaca u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) jer su funkcije tih trgovaca bile slične onima agenata. Trgovci promoviraju i prodaju izvan Rusije AN proizveden u postrojenjima proizvođača, a subjekti su u organigramu grupacije proizvođača izvoznika uvršteni kao trgovci. Samim time jasno je da trgovci posluju u ime i u interesu grupacija Uralchem i EuroChem te je prilagodba stoga opravdana.

(98)

Kad je riječ o nominalnom profitu koji je zaista odbijen od izvoznih cijena, uzimajući u obzir da nepovezani uvoznici nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, Komisija je upotrebljavala profitnu maržu nepovezanog uvoznika iz nedavnog ispitnog postupka o sličnom dušičnom gnojivu (UAN) koja je iznosila 4 % (34). Suprotno tvrdnji strana, Komisija nije pogriješila kada je u toj reviziji primijenila nominalnu profitnu maržu od 4 %, a ne od 2,4 %. Naime, Komisija je u obje revizije primjenjivala istu metodologiju: uzimajući u obzir da nije ostvarena suradnja s nepovezanim uvoznicima, Komisija je upotrebljavala profitnu maržu koja je za nepovezane uvoznike ustanovljena u nedavnom predmetu o drugom kemijskom proizvodu. Stoga je upotreba profita od 4 % u skladu s člankom 11. stavkom 9. osnovne uredbe kojim se predviđa upotreba iste metodologije, a ne iste (zastarjele) profitabilnosti.

(99)	Neke zainteresirane strane tvrdile su da je Komisija pri usporedbi cijena trebala upotrebljavati mjesečne devizne tečajeve umjesto prosječnih vrijednosti RIPR-a i/ili da je trebala provoditi usporedbu na razini pojedinačnih proizvoda.

(100)

Komisija je analizirala te tvrdnje i utvrdila sličnu razliku u cijenama čak i kada se upotrebljavaju mjesečni devizni tečajevi i kada se usporedba provodi na razini pojedinačnih proizvoda. Nadalje, sve su vrste proizvoda razmatrane za usporedbu cijene i iako usporedba nije provedena posebno po vrsti proizvoda, gotovo svu prodaju u treće zemlje činila je jedna vrsta proizvoda.

(101)

EuroChem je dostavio nekoliko tvrdnji o svojim pojedinačnim izračunima cijena domaće prodaje koje su povezane s odbitkom troškova kredita i izračunom prilagodbi za postrojenjâ. Nadalje, EuroChem je dostavio nekoliko tvrdnji o svojim pojedinačnim izračunima prodajnih izvoznih cijena koje su povezane s navodnim krivim izračunom troškova vozarine. Te su tvrdnje odbačene. Zbog pitanja povjerljivosti dodatne pojedinosti o Komisijinim obrazloženjima dostavljene su samo društvu u zasebnom dokumentu.

3.3.2 Proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Rusiji

(102)

Da bi utvrdila proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Rusiji, Komisija se koristila provjerenim podacima društava u uzorku i podacima dostavljenima kao odgovor na obrasce za uzorkovanje za sve druge ruske izvoznike. Uz to, u izračun rezervnog kapaciteta uključen je i ukupan rezervni kapacitet društva Kirovo jer se rezervni kapacitet za ostale vrste amonijeva nitrata trenutačno isključen iz primjene antidampinških može vrlo jednostavno upotrijebiti za proizvodnju amonijeva nitrata trenutačno obuhvaćenog oznakama KN 3102 30 90 i 3102 40 90.

(103)

U skladu s prethodnim ispitnim postupcima, najveći stvarni obujam proizvodnje zabilježen tijekom razmatranog razdoblja uzet je kao osnova za izračun kapaciteta društva u uzorku, osim ako je instalirani kapacitet bio viši od stvarne proizvodnje.

(104)

Nakon provjera i unakrsnih provjera proizvođača u uzorku podaci su prilagođeni za grupaciju Acron. Prilagodba je rezultat činjenice da su proizvodnja i kapacitet tornjeva za stvaranje kuglica, glavno usko grlo u proizvodnji čvrstog AN-a (a ne proizvodnja i kapacitet povezan s poluproizvodom), ključni za utvrđivanje proizvodnog i rezervnog kapaciteta u ovom slučaju.

(105)

Komisija je utvrdila da je proizvodni kapacitet u Rusiji tijekom RIPR-a iznosi više od 10,5 milijuna tona, uz rezervni kapacitet od 440 000 tona. Potonja vrijednost predstavlja više od 6 % potrošnje u Uniji, koja ukupno iznosi oko 6,9 milijuna tona. Nalazi su u ovom slučaju bili usklađeni s posljednjom privremenom revizijom, u kojoj je utvrđeno da proizvodni kapacitet u Rusiji iznosi oko 11 milijuna tona, uz rezervni kapacitet od 600 000 tona.

(106)

Nadalje, vrijedi spomenuti da je nakon RIPR-a zabilježen dodatan rast proizvodnog kapaciteta AN-a u Rusiji od gotovo 400 000 tona, koji je uslijedio nakon nadogradnje postojeće opreme za proizvodnju nekih od proizvođača izvoznika u uzorku.

(107)

Stoga, rezervni kapacitet u Rusiji postoji, a proizvodni kapacitet ruskih proizvođača izvoznika dodatno je narastao nakon RIPR-a. Da su ti kapaciteti u cijelosti bili usmjereni na tržište Unije, ostvario bi se znatan obujam izvoza u Uniju.

(108)

U odgovoru na objavu FE je osporio Komisijine nalaze o proizvodnom i rezervnom kapacitetu u Rusiji. FE je tvrdio da je proizvodni kapacitet ruskih proizvođača AN-a iznosio više od 11,7 milijuna tona te da je ruski rezervni kapacitet iznosio 1,6 milijuna tona. Tvrdnja FE-a temeljila se na procjenama stručnjaka. S druge strane, Komisijini nalazi temelje se na vrijednostima koje su joj izravno dostavili ruski proizvođači, a u kojima je u cijelosti zastupljena ruska proizvodnja AN-a. Osim toga, te su vrijednosti provjerene za tri velika proizvođača. Stoga se procjene FE-a ne mogu prihvatiti kao pouzdanije od onih koje je potvrdila Komisija.

(109)

Nakon objave Acron i ruska vlada osporili su Komisijinu metodu izračuna iskorištenosti kapaciteta. Te su zainteresirane strane tvrdile da za postrojenja u kojima se proizvodi i UAN i AN dostupnost taline AN-a predstavlja zastoj i prepreku te da bi se iskorištenost kapaciteta trebala izračunavati na toj osnovi ili na osnovi stvarne proizvodnje AN-a, a ne na osnovi kapaciteta tornjeva za stvaranje kuglica, koji se ne može iskorištavati ako nedostaje sirovina (tj. talina AN-a) za proizvodnju AN-a.

(110)

Navedena tvrdnja, koja je već prethodno iznesena, manjkava je i mora biti odbačena zbog istih razloga kao i u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (35). Prvo, upravo kapacitet tornjeva za stvaranje kuglica predstavlja glavni zastoj i prepreku proizvodnje AN-a kako je navedeno u uvodnoj izjavi 104. Drugo, uzimajući u obzir mogućnost jednostavne prenamjene taline AN-a predviđene za proizvodnju UAN-a na proizvodnju AN-a, navodna dostupnost taline AN-a ne može utjecati na izračun ukupnog proizvodnog kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta za proizvod iz postupka revizije. Raspodjela taline AN-a za UAN i AN interna je odluka društva koja ne može biti dio objektivnih razmatranja u izračunu proizvodnog kapaciteta AN-a.

(111)

U odgovoru na objavu udruženje RFPA tvrdilo je da Komisija nije uzela u obzir činjenicu da se u razdoblju između 2017. i RIPR-a ruski proizvodni kapacitet smanjio za 500 000 tona. Nadalje, prema tvrdnjama udruženja RFPA, Komisija nije uzela u obzir činjenicu da je veličina i udio navodnih rezervnih kapaciteta u Rusiji kao postotak potrošnje AN-a u Uniji u stalnom padu u posljednjih pet godina. Naposljetku, udruženje RFPA tvrdilo je da bi se navodno povećanje ruskih proizvodnih kapaciteta za 400 000 tona nakon RIPR-a trebalo promatrati u kontekstu velikog povećanja domaće potrošnje AN-a u Rusiji 2019. u usporedbi s 2018.

(112)

Smanjenje proizvodnog kapaciteta ne utječe na važnost postojećeg rezervnog kapaciteta. U podnesku udruženja RFPA isto se tako zanemaruje činjenica da se nakon RIPR-a proizvodni kapacitet ruskih proizvođača ponovno povećao na gotovo 11 milijuna tona. Nadalje, iako su se rezervni kapaciteti iz RIPR-a možda smanjili tijekom nedavnog razdoblja, ipak ostaju važni, posebno kada se razmatraju u kombinaciji s novostvorenim proizvodnim kapacitetima. Kad je riječ o navodnom porastu domaće potrošnje AN-a 2019. u usporedbi s 2018., čak i kad bi se vrijednosti koje je dostavilo udruženje RFPA prihvatile kao nominalne vrijednosti, one bi pokazale da je porast ruske potrošnje AN-a 2019. (u usporedbi s 2018.) nadmašio porast domaće proizvodnje u istom razdoblju, a samim time i da izvoz ostaje važan za rusku industriju AN-a.

(113)

Udruženje RFPA isto je tako tvrdilo da je Komisija znatno precijenila obujam ruskih kapaciteta koji bi se mogli izvesti u Uniju.

(114)

Udruženje RFPA nije u tom kontekstu potkrijepilo svoju tvrdnju prihvatljivim dokazima (vidjeti i uvodne izjave od 166. do 167.). Dodatno se podsjeća da je Komisija u toj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera analizirala vjerojatnost ponavljanja dampinga. Analiza navedena u odjeljku 3.3.3. pokazuje da je usmjerenost ukupnih ili djelomičnih rezervnih kapaciteta ruskih proizvođača moguća prijetnja koja bi se vjerojatno ostvarila u slučaju isteka mjera.

(115)

Nadalje, udruženje RFPA tvrdilo je da je Komisija povrijedila njegova prava na obranu time što nije objavila osnovu za nalaz koji se tiče proizvodnog i rezervnog kapaciteta u Rusiji. Udruženje RFPA dodatno je tvrdilo da Komisija nije potkrijepila navodno povećanje kapaciteta.

(116)

Prvo, u konačnoj objavi navodi se izvor podataka koje je Komisija upotrebljava i osnova za Komisijin izračun. Nadalje, u slučajevima kada su proizvodnja ili kapacitet prilagođeni s obzirom na izračune i procjene društva, osigurano je i primjereno obrazloženje (za dodatne pojedinosti vidjeti uvodne izjave od 102. do 104. i uvodnu izjavu 106.). Osim toga, za svakog pojedinačnog proizvođača u uzorku osigurana je i posebna objava s detaljnim obrazloženjem o tome kako su proizvodni i rezervni kapacitet utvrđeni tijekom i nakon RIPR-a. Uzimajući u obzir povjerljivu narav informacija specifičnih za društva o proizvodnji i kapacitetu pojedinačnih proizvođača, opća objava takvih informacija nije bila moguća.

(117)

U svakom slučaju, zaključci koje je Komisija donijela u toj uredbi temelje se na razmatranjima koja su propisno objavljena zainteresiranim stranama te su njihova prava na obranu u potpunosti poštovana. Stoga se ta tvrdnja udruženja RFPA morala odbaciti.

3.3.3 Privlačnost tržišta Unije

(118)

Potrošnja u Uniji stalno je na visokoj razini, a tržište Unije jedno je od najprivlačnijih tržišta za Rusiju u pogledu veličine, potencijala i geografske blizine Rusiji.

(119)

Ispitni postupak pokazao je da su ruski proizvođači izvoznici razvili znatne logističke i marketinške vještine koje su im olakšale pristup aktivnostima prodaje AN-a na tržištu Unije. Primjerice, Uralchem i EuroChem imaju povezane subjekte za trgovanje sa sjedištem u Uniji (u Latviji odnosno u Njemačkoj), dok Acron i EuroChem isto tako imaju povezane subjekte za trgovanje sa sjedištem u Švicarskoj. Osim toga, Acron je pridružen operatoru lučkog terminala u Estoniji, odnosno društvu pod nazivom AS DBT (36), dok je društvo Riga Fertilizer Terminal LLC u zajedničkom vlasništvu Uralchema i trgovačke luke Riga (37).

(120)

Nadalje, zemlje kao što su Ukrajina (koja je 2016. činila 7 % globalne potrošnje AN-a (38)), Australija i Indija (39) primjenjuju mjere trgovinske zaštite u pogledu AN-a iz Rusije. Suprotno tvrdnjama ruske industrije, Ukrajina do danas nije ukinula antidampinške pristojbe na uvoz AN-a iz Rusije. Te mjere na drugim potencijalnim izvoznim tržištima dodatno povećavaju privlačnost Unije te bi u slučaju isteka antidampinških mjera u EU-u potaknule ruske proizvođače izvoznike da svoj izvoz usmjere na Uniju.

(121)

Udruženje RFPA navelo je da se ruski izvoznici AN-a ne suočavaju s većim ograničenjima na ključnim izvoznim tržištima. Nadalje je tvrdilo da za razliku od prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera (40) trenutačna dodatna potražnja za AN-om u trećim zemljama predstavlja važan razlikovni čimbenik.

(122)

Kako je gore navedeno, antidampinške mjere (ili druge mjere ograničavanja trgovine) na ruski uvoz AN-a i dalje se primjenjuju u Ukrajini, Australiji i Indiji, što čini te zemlje manje privlačnima za ruske izvoznike. Nadalje, suprotno tvrdnjama udruženja RFPA o dodatnoj potražnji za AN-om u odnosu na prethodnu reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, nalazi Komisije koji se odnose na RIPR i njezine prognostičke analize usporedivi su s nalazima Komisije iz 2014., posebno u odnosu na velika tržišta kao što su Kina i SAD. Konkretnije, utvrđeno je da ruski izvoznici AN-a u Kinu tijekom RIPR-a u pravilu nisu postojali (41). Kad je riječ o SAD-u, iako je u kolovozu 2016. povukao svoje antidampinške mjere na uvoz AN-a iz Rusije, porast plina iz škriljevca u zemlji doveo je do razvoja kapaciteta proizvođača dušičnih gnojiva iz SAD-a (42).

(123)

Nadalje, udruženje RFPA tvrdilo je da će od 2019. do 2025. doći do znatnog porasta potrošnje AN-a u Euroaziji, Latinskoj Americi, Africi i Aziji. Prema udruženju RFPA takav porast potrošnje od gotovo 2,5 milijuna tona (43) može se jednostavno pokriti dodatnim rezervnim kapacitetom koji bi mogao postojati u Rusiji. Udruženje RFPA nadalje je tvrdilo da je rusko tržište AN-a veličinom usporedivo s tržištem Unije te da i dalje raste. Osim toga, udruženje RFPA tvrdilo je da su azijska tržišta zajedno uvelike nadmašila potrošnju AN-a u Europi.

(124)

Prvo, predviđeno povećanje potrošnje AN-a u drugim svjetskim regijama ne znači da tržište Unije ne bi ostalo privlačno niti da ne bi postalo čak privlačnije u usporedbi s tim tržištima. Nadalje, suprotno tvrdnjama udruženja RFPA, čini se da je ruska potrošnja AN-a pala, a ne porasla (vidjeti uvodnu izjavu 130. za dodatne informacije).

(125)

Drugo, čak i ako se predviđeno povećanje ostvari (što je daleko od sigurnog), ono bi se uglavnom odnosilo na regije u kojima ruski proizvođači izvoznici nisu aktivni ili su aktivni u neznatnoj mjeri (Afrika, Azija, Oceanija, Sjeverna Amerika i Bliski istok) (44). Nadalje, spis ne sadržava naznake koje upućuju na to da bi ruski proizvođači AN-a radikalno promijenili svoje izvozne preference u bliskoj budućnosti.

(126)

Treće, kad je riječ o Latinskoj Americi, glavnom ciljnom tržištu za ruski izvoz AN-a (koje čini više od polovice ruskog izvoza AN-a), predviđeno povećanje nadmašilo bi provjereni porast ruskog proizvodnog kapaciteta nakon RIPR-a. Nadalje, to povećanje dopunjuje rezervni kapacitet od 440 000 tona. Uz to, uzimajući u obzir činjenicu da se ruski proizvođači izvoznici natječu s drugim proizvođačima, sa sjedištem u Latinskoj Americi ili drugdje, nije vjerojatno da bi povećanje potrošnje AN-a u Latinskoj Americi u cijelosti ili barem većim dijelom pokrili samo ruski proizvođači AN-a.

(127)

Posljednje, Eurazija, za koju se navodno predviđa daljnji rast u potrošnji AN-a do 2025., pokriva pogotovo Ukrajinu (45), jednog od najvećih potrošača AN-a diljem svijeta čija potrošnja AN-a čini 7 % globalne potrošnje (46). Međutim, kako je gore navedeno, povećanje potrošnje AN-a u Euraziji tek je od relativne važnosti za ruske proizvođače zbog ukrajinskih mjera protiv ruskog uvoza AN-a. S obzirom na prethodno navedeno, tvrdnje udruženja RFPA potrebno je odbaciti.

(128)

Udruženje RFPA nadalje je tvrdilo da ruska industrija nije „izvozna industrija” jer se trenutačno više od polovice AN-a troši na domaćem tržištu, dok je važnost izvoza za rusku industriju AN-a u padu.

(129)

Najprije valja primijetiti da se tvrdnja udruženja RFPA doima proturječnom njegovu argumentu da se predviđeno povećanje potrošnje izvan Rusije može jednostavno pokriti rezervnim kapacitetom kojim bi ruski proizvođači AN-a mogli raspolagati. U svakom slučaju, smjernice za razvoj proizvodnje mineralnih gnojiva za razdoblje do 2025. („smjernice o gnojivu”) koje je donijela ruska vlada (47) ukazuju na to da se predviđa da će 2025. stopa izvoza dušičnih gnojiva (uključujući AN) porasti za 2 % u usporedbi s 2016. Taj je cilj potrebno promatrati u kontekstu gubitka ili barem znatnog smanjenja tržišnog udjela ruskih proizvođača izvoznika na europskom tržištu UAN-a (drugog dušičnog gnojiva), kao rezultat antidampinških mjera koje je Komisija uvela u listopadu 2019. (48) Osim toga, usporedba udjela izvoza i ukupne ruske proizvodnje AN-a između RIPR-a i razdoblja posljednje revizije zbog predstojećeg isteka mjera (49) pokazuje stabilne razine od oko 40 %, koje su tijekom RIPR-a iznosile gotovo 50 % potrošnje u Uniji. Stoga, neovisno o tome jesu li kretanja stope izvoza umjereno pozitivna ili negativna ili ostaju stabilna, postoji opipljivi rizik od preusmjeravanja znatne količine AN-a na tržište Unije ako mjere izostanu, posebno u pogledu sveukupne privlačnosti tržišta Unije za ruske proizvođače AN-a.

(130)

Kad je riječ o domaćoj ruskoj potrošnji AN-a, posljednja privremena revizija (50) pokazuje da je 2016. dostigla 7 milijuna tona, zabilježivši porast u odnosu na 5,5 milijuna tona u 2014. Osim toga, u okviru istih postupaka udruženje RFPA tvrdilo je da je ukupna domaća potrošnja dušičnih gnojiva 2017. dodatno porasla za 8,7 % i da se očekuje da će ruska potrošnja nastaviti blago rasti do 2030. Međutim, na temelju provjerenih podataka i odgovora na upitnike za uzorkovanje Komisija je utvrdila da je domaća potrošnja tijekom RIPR-a iznosila 5,8 milijuna tona. Ta procjena uvelike odgovara vrijednosti o kojoj je tijekom RIPR-a izvijestilo udruženje RFPA (5,9 milijuna tona).

(131)

Stoga se domaća potrošnja AN-a smanjila unatoč predviđenom rastu, što isto tako svakako potiče proizvođače izvoznike da potraže priliku za prodaju na izvoznim odredištima kao što je tržište Unije.

(132)

Zaključak o ograničenjima domaće potražnje za AN-om potkrijepljen je i smjernicama o gnojivu. U skladu sa smjernicama o gnojivu, razvoj ruskog tržišta mineralnih gnojiva (što uključuje AN) do 2025. bit će ograničen niskom razinom djelotvorne potražnje poljoprivrednih proizvođača i nedostatkom kulture upotrebe mineralnih gnojiva.

(133)

Udruženje RFPA tvrdilo je da je 2019. ruska potražnja za AN-om (isključujući stabilizirani AN) dosegla 6,3 milijuna tona (nakon RIPR-a) te da će domaća isporuka AN-a nastaviti rasti tijekom 2020.

(134)

Kako je gore utvrđeno, na temelju informacija koje su dostavili ruski proizvođači AN za RIPR domaća potrošnja (uključujući stabilizirani AN) nije nadmašila 5,86 milijuna tona. Usporedba navedenog i domaće ruske potrošnje AN-a u iznosu od 7 milijuna tona koja je utvrđena za 2016. upućuje na pad u domaćoj potrošnji, a ne porast. Neovisno o tome te čak i da domaća potrošnja poraste brzinom koju predviđa udruženje RFPA, godišnje povećanje približno bi odgovaralo povećanju proizvodnog kapaciteta AN-a nakon RIPR-a. Uz to, stalno i pozitivno kretanje domaće potražnje nije zajamčeno (posebno s obzirom na predviđanja navedena u smjernicama o gnojivu) te je za razliku od utvrđenih ruskih kapaciteta potpuno hipotetsko. Nadalje, udruženje RFPA potkrijepilo je svoju tvrdnju o rastu domaće potražnje upućivanjem na rast domaće prodaje jednog proizvođača. Obrazac uočen u prethodnoj domaćoj prodaji jednog proizvođača nije nužno reprezentativan za kretanja na razini industrije niti ukazuje na buduću učinkovitost cijele industrije. Zaključno, nije vjerojatno da će postojeći ruski kapaciteti pokriti buduću domaću potražnju za AN-om.

(135)

Udruženje RFPA nadalje je tvrdilo da je u prethodnoj privremenoj reviziji zaključeno da smjernice o gnojivu „ne upućuju izravno na povećanje” proizvodnog kapaciteta AN-a (51).

(136)

Iako je moguće da su smjernice o gnojivu općenite prirode i ne uključuju konkretne informacije o AN-u, njima se potvrđuju postojeća ograničenja domaće potražnje za mineralnim gnojivima i usmjerenje industrije dušičnih gnojiva (koja uključuje proizvodnju AN-a) na izvoz, odnosno činjenice koje su relevantne u kontekstu ovog slučaja i koje potkrjepljuju nalaze Komisije.

(137)

Tržište Unije ostaje ruskim proizvođačima izvoznicima AN-a privlačno i u pogledu cijena. Tijekom RIPR-a razina cijena u Uniji bila je veća nego u većini trećih zemalja čiji je dobavljač Rusija. Konkretnije, tijekom RIPR-a prosječna izvozna cijena na razini franko tvornica (133 EUR/tona) triju proizvođača izvoznika u uzorku bila je 39 % manja za treće zemlje od prosječne izvozne cijene na razini franko tvornica proizvođača iz Unije u uzorku (219 EUR/tona) (vidjeti tablicu 8.).

(138)

Posljedično, proizvođači izvoznici imaju poticaj za preusmjeravanje barem dijela svojeg trenutačnog obujma izvoza iz trećih zemalja (u iznosu od otprilike 3,4 milijuna tona AN-a u RIPR-u, što je gotovo 50 % potrošnje u Uniji) u Uniju.

(139)

Udruženje RFPA tvrdilo je da pad obujma ruskog izvoza AN-a u Uniju nakon smanjenja antidampinške pristojbe 2018. najbolje dokazuje da ne bi došlo do povećanja izvoza u slučaju ukidanja mjera.

(140)

Ograničeni uvoz AN-a iz Rusije rezultat je primjene djelotvornih mjera te ni u kojem slučaju ne ukazuje na buduće postupanje ruskih proizvođača AN-a u slučaju da takve mjere izostanu. Komisija je stoga ostala pri svojim zaključcima o privlačnosti tržišta Unije.

(141)

Nakon objave udruženje RFPA tvrdilo je da postojanje subjekata za trgovanje u Uniji nije činilo tržište Unije privlačnijim u usporedbi s drugim tržištima na kojima su ruski proizvođači već uspostavili dugoročne obveze i infrastrukturu posebno za AN.

(142)

Prvo, prisutnost subjekata za trgovanje u Uniji ili u njezinoj blizini olakšala bi trgovinski tok AN-a u Uniju. Drugo, ruski proizvođači isto su tako razvili logističke kapacitete u baltičkim državama (vidjeti uvodnu izjavu 119.). Treće, udruženje RFPA nije obrazložilo kako bi dugoročne obveze u izvoznim odredištima osim Unije utjecale na kapacitet Rusije u pogledu ulaska na tržište Unije i u kojoj bi mjeri izostanak mjera odvratio ruske proizvođače od preusmjeravanja prodaje AN-a u Uniju. Osim toga, mala je vjerojatnost da su distribucijske mreže koje su ruski proizvođači uspostavili u, primjerice, Latinskoj Americi isključivo namijenjene AN-u (a ne drugim gnojivima ili drugim kemikalijama). Nadalje, činjenica da ruski proizvođači stječu proizvodne kapacitete i/ili društva izvan Rusije nije povezana s pitanjem privlačnost tržišta Unije za ruske proizvođače AN-a.

(143)

Kad je riječ o mjerama trgovinske zaštite koje su na snazi u trećim zemljama, a posebno u Ukrajini, udruženje RFPA i ruska vlada tvrdili su nakon objave da su antidampinške mjere na ruski uvoz AN-a ukinute 23. rujna 2020. Acron je isto tako napomenuo da je Ukrajina nedavno ukinula mjere na uvoz AN-a iz Rusije, tako da ruski proizvođači mogu prodavati AN na ukrajinskom tržištu.

(144)

Unatoč ukidanju antidampinških mjera, Ukrajina je od 1. srpnja 2019. uvela opću zabranu uvoza određenih kategorija proizvoda iz Rusije, uključujući proizvod iz postupka revizije (52). Nadalje, u Ukrajini su na snazi ciljane sankcije protiv određenih pojedinaca i subjekata iz Ruske Federacija, uključujući protiv sva tri proizvođača uvoznika AN-a u uzorku (53).

(145)

U odgovoru na objavu udruženje RFPA tvrdilo je da je Komisija uložila dodatne činjenične informacije (na koje se upućuje u uvodnoj izjavi 144.) u spis koji nije bio povjerljiv nakon petodnevnog roka predviđenog odjeljkom 8. Obavijesti o pokretanju postupka. Stoga, prema tvrdnjama udruženja RFPA, Komisija nije djelovala na nepristran ili pošten način te samim time nije poštovala prava udruženja RFPA, EuroChema i Uralchema, pogotovo prava na dobru upravu. Udruženje RFPA dodalo je da se takav propust ne može ispraviti tek dodatnom objavom za koju je zainteresiranim stranama omogućen samo jedan dan za dostavljanje primjedbi.

(146)

Prvo, tvrdnja proizlazi iz nerazumijevanja Obavijesti o pokretanju postupka. Odjeljak 8. i petodnevni rok očigledno se odnose na podneske zainteresiranih strana o primjedbama koje su dostavile druge zainteresirane strane. U tom slučaju, Komisija je postupala u skladu s člankom 20. osnovne uredbe kada je uključila dodatne činjenične informacije u spis koji nije bio povjerljiv, objasnila svrhu u koju namjerava upotrebljavati takve informacije i dopustila zainteresiranim stranama da dostave svoje primjedbe o takvoj dodatnoj objavi. Nadalje, informacije navedene u dodatnoj objavi bile su dostupne javnosti te su samim time bile dostupne i zainteresiranim stranama prije dodatne objave.

(147)

Osim toga, prema tvrdnjama udruženja RFPA, dodatna objava o zabrani uvoza ruskog AN-a u Ukrajinu nije činila primjerenu objavu. Udruženje RFPA tvrdilo je da je Komisija samo objasnila što sadržavaju dodatni dokumenti uloženi u spis, ali nije objasnila na koji način ta dva dokumenta potvrđuju njezine nalaze.

(148)

Komisija je osporila iznesene navode. Objašnjenja koja spominje udruženje RFPA sažetak su relevantnih informacija u dokumentu, koje je Komisija uzela u obzir pri donošenju odluke. Stoga se u dodatnoj objavi (koja je u načela jednaka informacijama iz uvodne izjave 144.) jasno navode nalazi i popratni dokumenti koji su bili uloženi u spis.

(149)

Udruženje RFPA dodatno je tvrdilo da zabrana uvoza nije dovela do zabrane ruskog uvoza dušičnog gnojiva jer se u drugoj polovini 2019. odvijao uvoz dušičnih gnojiva podrijetlom iz Rusije iz tarifnog broja 3105 (koji obuhvaća stabilizirani AN).

(150)

Tvrdnja udruženja RFPA morala se odbiti. Prvo, udruženje RFPA nije pokazalo da zabrana uvoza nije utjecala na cjelokupni proizvod iz postupka revizije. Iako tarifni broj 3105 obuhvaća stabilizirani AN, taj tarifni broj obuhvaća i druge proizvode osim proizvoda iz postupka revizije. Kao takvi, uvezeni proizvodi obuhvaćeni tarifnim brojem 3105 možda nisu bili dio predmetnog proizvoda, stoga su tvrdnje udruženja RFPA neosnovane. Nadalje, udruženje RFPA nije pokazalo da sankcije specifične za društva nisu predstavljale mjere ograničavanja trgovine, posebno uzimajući u obzir činjenicu da su svi proizvođači izvoznici u uzorku bili navedeni na predmetnom popisu za sankcije.

(151)

Prema tvrdnjama udruženja RFPA nije postojao rizik od preusmjeravanja ruskog uvoza iz Ukrajine u EU u slučaju isteka antidampinških mjera EU-a jer su mjere za ukrajinsko tržište AN-a protiv Rusije na snazi od 2008., stoga je prodaja davno preusmjerena. Taj je navod netočan. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 120., postojeće mjere ograničavanja trgovine na određenim tržištima kao što je Ukrajina povećavaju privlačnost Unije u slučaju isteka antidampinških mjera u EU-u. Činjenica da su takve mjere na snazi već neko vrijeme nije suprotna činjenici da su ta tržišta i dalje zatvorena za ruski izvoz, stoga su susjedna tržišta, kao što je tržište Unije, privlačna u slučaju ukidanja mjera.

(152)

Kad je riječ o rastućim mogućnostima koje su ruskim izvoznicima dostupne izvan Unije, udruženje RFPA tvrdilo je da je tržište Unije samo jedna od mnogih drugih mogućnosti. Isto je tako ponovilo tvrdnju da će očekivani rast potrošnje u Latinskoj Americi (Brazil i Peru) i Euraziji (Kazahstan i Ukrajina), gdje su ruski izvoznici aktivni, i u drugim potencijalnim izvoznim odredištima apsorbirati navodno buduće povećanje ruskog kapaciteta čak i ako se ne uzme u obzir očekivani rast domaće potrošnje. Acron je isto tako tvrdio da potražnja za AN-om raste na domaćem i globalnom tržištu te je ukazao na sezonski karakter potražnje u različitim regijama. Ruska vlada isto je tako tvrdila da ruski proizvođači AN-a ostvaruju znatno veću prodaju na vlastitom tržištu i u trećim zemljama u koje su ulagali.

(153)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 118., tržište Unije jedno je od najprivlačnijih tržišta za Rusiju u pogledu veličine, potencijala i geografske blizine, a postojeće ili potencijalne mogućnosti na drugim izvoznim tržištima ne umanjuju taj zaključak. Isto tako, sezonski karakter proizvoda za različite regije u različitim razdobljima ne mijenja Komisijinu procjenu. Nadalje, upućuje se na Komisijinu procjenu u uvodnim izjavama od 124. do 132. u kombinaciji s činjenicom da je Ukrajina i dalje zatvorena za uvoz AN-a iz Rusije (vidjeti uvodnu izjavu 144.).

(154)

Kad je riječ o smjernicama o gnojivu, udruženje RFPA smatralo je da se dokument ne odnosi na AN niti da je obvezan za ruske proizvođače. Nadalje, Acron je tvrdio da su smjernice upućene samo saveznim agencijama radi provedbe u njima navedenih mjera.

(155)

Komisija se s tim ne slaže. Ne može se negirati da se dokument odnosi i na AN (koji pripada obitelji dušičnih gnojiva) i na ruske proizvođače AN-a. Smjernice su službeni dokument koji je donijela ruska vlada. Nadalje, udruženje RFPA i Acron ne mogu umanjiti njihovu važnost za procjenu ruskog tržišta AN-a, njegovih proizvođača i budućeg razvoja, posebno zato što je industrija dušičnih gnojiva navedena u smjernicama kao ključna industrija Ruske Federacije.

(156)

Nadalje, u odgovoru na objavu udruženje RFPA tvrdilo je da bi u skladu sa smjernicama o gnojivu udio izvoza dušičnih gnojiva u razdoblju od 2020. do 2025. trebao ostati stabilan pri 65 %.

(157)

Za Komisijino stajalište o tom pitanju upućuje se na uvodnu izjavu 129. Kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 136., ta vrijednost pokazuje ukupnu usmjerenost industrije dušičnih gnojiva (što uključuje proizvodnju AN-a) na izvoz.

(158)

Udruženje RFPA isto je tako tvrdilo da se u smjernicama o gnojivu predviđa znatno povećanje domaće upotrebe dušičnih gnojiva. Nadalje, udruženje RFPA tvrdilo je da smjernice o gnojivu ni u kojem dijelu nisu suprotne činjenici da će se višak kapaciteta ili dodatni kapacitet upotrijebiti za zadovoljavanje rastuće domaće potražnje.

(159)

Za Komisijino stajalište upućuje se na uvodne izjave 132. i 134. Nadalje, valja primijetiti da je tvrdnja o predviđenom povećanju domaće potrošnje u izravnoj suprotnosti s tekstom smjernica u skladu s kojima će „[r]azvoj ruskog tržišta mineralnih gnojiva do 2025. biti ograničen niskom razinom djelotvorne potražnje poljoprivrednih proizvođača i nedostatkom kulture upotrebe mineralnih gnojiva” i u skladu s kojima su „[m]ogućnosti za razvoj ruskog podsektora mineralnih gnojiva izravno povezane s iskorištavanjem mogućnosti za povećanje potencijala izvoza” (54).

(160)

Nadalje, u odgovoru na objavu udruženje RFPA dovelo je u pitanje točnost vrijednosti domaće potrošnje AN-a koje je Komisija upotrebljavala u procjeni razvoja ruske prodaje AN-a (vidjeti uvodne izjave 130. i 134.). Prema tvrdnjama udruženja RFPA Komisija uspoređuje podatke za 2016. koji uključuju stabilizirani AN (7 milijuna tona) s podacima za RIPR (5,86 milijuna tona) koji ne uključuju stabilizirani AN.

(161)

Ta je tvrdnja netočna. Suprotno tvrdnji udruženja RFPA, podaci za RIPR koji se temelje na odgovorima na upitnike za uzorkovanje svih ruskih proizvođača izvoznika (uglavnom odgovaraju podacima koje je dostavilo udruženje RFPA) obuhvaćaju sve proizvode obuhvaćene proizvodom iz postupka revizije, uključujući stabilizirani AN. Nadalje, oba skupa podataka Komisiji su dostavili udruženje RFPA i ruski proizvođači izvoznici, stoga udruženje RFPA i ruski proizvođači teško mogu osporiti njihovu pouzdanost.

(162)

Nadalje, udruženje RFPA tvrdilo je da je bespredmetno uspoređivati izvozne cijene franko tvornica ruskih proizvođača s domaćim cijenama franko tvornica proizvođača iz Unije. Udruženje RFPA tvrdilo je da kad bi vjerojatne cijene ruskog uvoza u Uniju odgovarale izvoznim cijenama na druga odredišta, tada u pogledu cijene ne bi postojao poticaj za preusmjeravanje izvoza.

(163)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 137., usporedba je provedena samo da bi se procijenilo je li razina cijena u Uniji veća nego u velikim trećim zemljama koje trenutačno opskrbljuju ruski proizvođači. Na temelju te usporedbe Komisija je utvrdila da je tržište Unije privlačno ruskim proizvođačima izvoznicima AN-a čak i u pogledu cijena.

(164)

Udruženje RFPA dodatno je tvrdilo da tržište Unije nije tako privlačno kao što ga Komisija nastoji prikazati. To prema tvrdnjama udruženja RFPA potvrđuje nizak obujam uvoza iz susjednih zemalja koje ne podliježu uvoznim preprekama.

(165)

Napominje se da se u trenutačnoj reviziji procjenjuje privlačnost tržišta Unije posebno za ruske proizvođače izvoznike te da izvozne preferencije drugih zemalja nisu važne u okviru te procjene. Te zemlje nisu obuhvaćene tim ispitnim postupkom, stoga Komisija ne može (niti je obvezna) provesti takvu procjenu.

(166)

Udruženje RFPA tvrdilo je u odgovoru na objavu da Komisija nije dosljedna u svojoj procjeni predviđenog postupanja ruskih proizvođača izvoznika u Latinskoj Americi (vidjeti uvodnu izjavu 126.) i u Uniji (vidjeti uvodnu izjavu 107.).

(167)

Komisija se ne slaže s time da postoji nedosljednost. Iako se Komisijini protuargumenti o Latinskoj Americi u uvodnoj izjavi 126. odnose na predviđeno povećanje potrošnje i navodnu apsorpciju ruskih proizvođača u odnosu na tu potrošnju, Komisijina procjena u uvodnoj izjavi 107. odnosi se na moguće preusmjeravanje ukupnih ruskih rezervnih kapaciteta bez rasprave o povećanju potrošnje u Uniji i apsorpciji ruskih proizvođača u odnosu na takvu potrošnju.

(168)

Iz gore navedenih razloga tvrdnje zainteresiranih strana koje se tiče tog odjeljka neće promijeniti Komisijinu procjenu, stoga se moraju odbaciti. Općenito govoreći, valja primijetiti i da se činjenice koje je Komisija istaknula u tom odjeljku 3.3.3. trebaju procijeniti u cjelini te ih se ne smije zasebno razmatrati da bi se uspostavila razina privlačnost tržišta Unije za ruske proizvođače AN-a.

3.3.4 Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja dampinga

(169)

Uzimajući u obzir i. postojeći rezervni kapacitet i dodatno povećanje proizvodnog kapaciteta ruskih proizvođača AN-a nakon RIPR-a, ii. prakse utvrđivanja cijene ruskih proizvođača izvoznika na tržištima trećih zemalja i iii. sveukupnu privlačnost tržišta Unije, vjerojatno je da bi u nedostatku mjera EU-a ruski proizvođači AN-a izvozili velike količine AN-a u Uniju po dampinškim cijenama. Komisija je stoga zaključila da postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju isteka tih mjera.

4. VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA ŠTETE

4.1 Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(170)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni su proizvod proizvodila dvadeset i tri poznata proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

4.2 Potrošnja u Uniji

(171)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji tako što je zbrojila:

i.	prodaju proizvođača iz Unije u uzorku na tržištu Unije dobivenu nakon provjere odgovora na upitnike;

ii.	prodaju proizvođača iz Unije koji nisu uključeni u uzorak i surađuju na tržištu Unije na temelju podataka koje je dostavila industrija Unije;

iii.	uvoz iz Rusije na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6.;

iv.	uvoz iz svih ostalih trećih zemalja na temelju podataka Eurostata (razina oznake TARIC).

(172)

Na temelju toga potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji

	2016.	2017.	2018.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Potrošnja u Uniji (u tonama)	7 318 015	7 193 921	6 707 045	6 890 413
Indeks (2016. = 100)	100	98	92	94
Izvor: provjereni podaci proizvođača iz Unije u uzorku i podaci industrije Unije, Eurostat (TARIC) te baza podataka iz članka 14. stavka 6.

(173)

Potrošnja u Uniji u razmatranom se razdoblju smanjila za 6 %.

(174)

Trend smanjenja potražnje uobičajen je za dušična gnojiva, koja posljednjih godina bilježe stalan pad u stopama potrošnje. Vjerojatno je da će se trend u budućnosti nastaviti zbog kombinacije čimbenika. Najistaknutiji među njima jest povećanje pritisaka na poljoprivrednike koji su povezani s okolišem i klimatskim promjenama.

4.3 Uvoz iz Rusije

4.3.1 Obujam i tržišni udio uvoza iz Rusije

Tablica 2.

Obujam uvoza i tržišni udio iz Rusije (*1)

	2016.	2017.	2018.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Obujam uvoza (u tonama)	[36 000–40 000]	[10 000–15 000]	[32 000–38 000]	[38 000–43 000]
Indeks obujma uvoza (2016. = 100)	100	36	102	113
Tržišni udio (%)	[0,3–0,7]	[0,1–0,4]	[0,3–0,7]	[0,4–0,8]
Izvor: baza podataka iz članka 14. stavka 6.

(175)

Obujam uvoza smanjio se 2017. za 64 %, ali je zatim ponovno zabilježen porast te je do kraja RIPR-a bio za 13 % veći nego na početku razmatranog razdoblja (2016.). Uvoz iz Rusije predstavljao je tržišni udio od [0,4–0,8 %] u Uniji tijekom razmatranog razdoblja.

4.3.2 Cijene uvoza iz Rusije

(176)

Komisija je kretanje cijena ruskog uvoza utvrdila na temelju podataka zabilježenih u bazi podataka iz članka 14. stavka 6.

(177)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz Rusije kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Cijena uvoza iz Rusije (*2)

Zemlja	2016.	2017.	2018.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Uvozne cijene (EUR/tona)	192	259	169	175
Indeks (2016. = 100)	100	135	88	91
Izvor: baza podataka iz članka 14. stavka 6., isključujući prodaju stabiliziranog AN-a iz podružnice Kirovo, koji ne podliježe antidampinškoj pristojbi.

(178)

Prosječne cijene uvoza u razmatranom razdoblju ukupno su se smanjile za 9 %. Cijene uvoza povećale su se za 35 % od 2014. do 2017., smanjile za 35 % 2018., a zatim povećale za 4 % u RIPR-u.

4.3.3 Sniženje cijena

(179)

Razlika u cijeni između cijena industrije Unije i ruskog uvoza tijekom RIPR-a od oko 20 % mogla se primijetiti na temelju podataka sadržanih u tablicama 4. i 9. Nadalje, Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrdila usporedbom i. ponderiranih prosječnih prodajnih cijena po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođenih na razinu franko tvornica, i ii. odgovarajućih ponderiranih prosječnih cijena po vrsti proizvoda iz uvoza ruskih proizvođača koji surađuju prema prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđenih na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) uz odgovarajuće prilagodbe za antidampinšku pristojbu i troškove nastale nakon uvoza.

(180)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(181)

Usporedbom se utvrdilo sniženje od 14,3 % za dva ruska proizvođača izvoznika u uzorku koji su izvozili AN u Uniju tijekom RIPR-a. Nakon odbitka postojeće antidampinške pristojbe prosječna marža sniženja cijena iznosila bi 29,4 %.

(182)

Udruženje RFPA tvrdilo je u svojem podnesku da pravedna usporedba domaćih i izvoznih cijena za potrebe sniženja cijena i prodaje ispod cijene zahtijeva prilagodbe razlika između AN-a u kuglicama i granulama. Konkretnije, postoji razlika u cijeni između AN-a u kuglicama i granulama zbog fizičkih razlika (veličina granula) i zbog činjenice da AN u kuglicama sadržava više dušika (34–34,5 %) u usporedbi s AN-om u granulama (33,5 %).

(183)

Ovim je ispitnim postupkom potvrđeno da je proizvod koji su proizveli proizvođači iz Unije u uzorku i ruski proizvođači jednak u pogledu veličine granula i sadržaja dušika. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

4.4 Uvoz iz ostalih trećih zemalja

Tablica 4.

Obujam uvoza i tržišni udio

Zemlja		2016.	2017.	2018.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Ukupno ostale treće zemlje	Uvoz (u tonama)	285 959	311 000	317 726	295 195
	Indeks	100	109	111	103
	Tržišni udio (%)	3,9	4,3	4,7	4,3
	Cijena (EUR/tona)	221	208	194	210
	Indeks (2016. = 100)	100	94	88	95
Gruzija	Uvoz (u tonama)	122 883	241 376	234 208	205 293
	Indeks (2016. = 100)	100	196	191	167
	Tržišni udio (%)	1,7	3,4	3,5	3,0
	Cijena (EUR/tona)	208	195	184	196
	Indeks (2016. = 100)	100	94	88	94
Turska	Uvoz (u tonama)	12 082	18 424	43 760	52 279
	Indeks (2016. = 100)	100	152	362	433
	Tržišni udio (%)	0,2	0,3	0,7	0,8
	Cijena (EUR/tona)	241	206	173	194
	Indeks (2016. = 100)	100	85	72	80
Ostale treće zemlje	Uvoz (u tonama)	150 994	51 201	39 758	37 623
	Indeks (2016. = 100)	100	34	26	25
	Tržišni udio (%)	2,1	0,7	0,6	0,5
	Cijena (EUR/tona)	230	271	277	313
	Indeks (2016. = 100)	100	118	120	136
Izvor: Eurostat (razina oznake TARIC).

(184)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja povećao se za 3 % s 286 tisuća tona u 2016. na 295 tisuća tona tijekom RIPR-a. Taj je uvoz predstavljao 4,3 % tržišnog udjela Unije tijekom RIPR-a. Uvoz je većinom bio podrijetlom iz Gruzije, a zatim iz Turske.

(185)

Prosječna cijena uvoza iz ostalih trećih zemalja smanjila se za 5 % između 2016. i RIPR-a s 221 EUR/tona u 2016. na 210 EUR/tona tijekom RIPR-a. Takve prosječne uvozne cijene bile su u prosjeku veće od uvoznih cijena iz Rusije.

(186)

Gruzija je bila glavna zemlja sa znatnijim obujmom uvoza u EU. Njezin tržišni udio tijekom RIPR-a iznosio je 3,0 %. Uvoz iz Gruzije povećao se u razmatranom razdoblju s 123 tisuće tona u 2016. na 205 tisuća tona tijekom RIPR-a. Tijekom razmatranog razdoblja (isključujući 2017.) njihove su cijene u prosjeku bile veće od uvoznih cijena iz Rusije.

4.5 Gospodarsko stanje industrije Unije

4.5.1 Opće napomene

(187)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije u razmatranom razdoblju.

(188)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju provjerenih podataka koje je dostavila industrija Unije i provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(189)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(190)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

4.5.2 Makroekonomski pokazatelji

4.5.2.1 Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(191)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta proizvođača iz Unije

	2016.	2017.	2018.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Obujam proizvodnje (u tonama)	7 479 220	7 358 841	6 958 592	7 030 782
Indeks (2016. = 100)	100	98	93	94
Proizvodni kapaciteti (u tonama)	14 768 601	14 601 686	14 598 085	14 497 300
Indeks (2016. = 100)	100	99	99	98
Iskorištenost kapaciteta (%)	51	50	48	48
Izvor: provjereni podaci koje je dostavila industrija Unije i provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(192)

Obujam proizvodnje smanjio se za 6 % tijekom razmatranog razdoblja. Proizvodni kapacitet smanjio se za 2 % u razmatranom razdoblju. Zbog znatnog smanjenja obujma proizvodnje i nešto manjeg smanjenja kapaciteta, iskorištenost kapaciteta smanjila se za 3 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja.

4.5.2.2 Obujam prodaje i tržišni udio

(193)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio proizvođača iz Unije

	2016.	2017.	2018.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Obujam prodaje u Uniji (u tonama)	6 905 971	6 770 978	6 271 050	6 463 715
Indeks (2016. = 100)	100	98	91	94
Tržišni udio (%)	94,4	94,1	93,5	93,8
Izvor: provjereni podaci koje je dostavila industrija Unije i provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(194)

Ukupna prodaja industrije Unije na tržištu Unije smanjila se za 6 % tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udio industrije Unije smanjio se tijekom razmatranog razdoblja za 0,6 postotna boda.

4.5.2.3 Rast

(195)

Između 2016. i RIPR-a potrošnja u Uniji smanjena je za 6 %. Obujam prodaje industrije Unije smanjio se za 6 %, što se pretvorilo u gubitak tržišnog udjela od 0,6 postotna boda.

4.5.2.4 Zaposlenost i produktivnost

(196)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost proizvođača iz Unije

	2016.	2017.	2018.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Broj zaposlenika	5 020	5 132	5 161	5 214
Indeks (2016. = 100)	100	102	103	104
Produktivnost (u tonama po zaposleniku)	1 490	1 434	1 348	1 348
Indeks (2016. = 100)	100	96	91	91
Izvor: provjereni podaci koje je dostavila industrija Unije i provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(197)

Zaposlenost u industriji Unije u razmatranom razdoblju povećala se za 4 %. Zbog smanjenja proizvodnje (smanjenje od 6 % u razmatranom razdoblju) smanjila se i produktivnost za 9 % u istom razdoblju.

4.5.2.5 Visina dampinške marže i oporavak od prošlog dampinga

(198)

Kako je navedeno u zaključku uvodne izjave 71., ruska izvozna prodaja u Uniju nije se smatrala reprezentativnom u pogledu cijena i količina. Stoga tijekom tog razdoblja nije bilo moguće utvrditi damping na tržištu Unije niti je bilo moguće procijeniti visinu dampinške marže.

4.5.3 Mikroekonomski pokazatelji

4.5.3.1 Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(199)

Prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju i jedinični trošak razvijali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječne prodajne cijene u Uniji i jedinični trošak

	2016.	2017.	2018.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (EUR/tona)	191	199	204	219
Indeks (2016. = 100)	100	104	107	115
Jedinični trošak proizvodnje (EUR/tona)	174	176	202	198
Indeks (2016. = 100)	100	101	116	114
Izvor: provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(200)

Prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji stalno se povećavala tijekom razmatranog razdoblja i ukupno se povećala za 15 % te je u RIPR-u dosegnula 219 EUR/tona. Trošak proizvodnje utjecao je na povećanje cijena. Trošak proizvodnje povećao se u sličnoj mjeri, za 14 % od 2016. do kraja RIPR-a. Glavni čimbenik koji je utjecao na povećanje jediničnog troška proizvodnje bilo je povećanje cijene sirovina, posebno plina, odnosno najvažnije sirovine za amonijev nitrat koja predstavlja više od 60 % ukupnog troška proizvodnje.

4.5.3.2 Troškovi rada

(201)

Prosječni troškovi rada u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

	2016.	2017.	2018.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR/zaposlenik)	29 870	32 194	32 651	33 129
Indeks (2016. = 100)	100	108	109	111
Izvor: provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(202)

Prosječan trošak rada po zaposleniku u razmatranom se razdoblju povećao za 11 %.

4.5.3.3 Zalihe

(203)

Razine zaliha u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

	2016.	2017.	2018.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Završne zalihe	62 120	93 430	114 522	43 649
Indeks (2016. = 100)	100	150	184	70
Završne zalihe kao postotak proizvodnje (%)	3	4	6	2
Izvor: provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(204)

Razina završnih zaliha proizvođača iz Unije u uzorku smanjila se za 30 % u razmatranom razdoblju. Tijekom RIPR-a razina zaliha činila je približno 2 % njezine proizvodnje.

4.5.3.4 Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(205)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

	2016.	2017.	2018.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)	11,3	13,1	3,7	11,2
Novčani tok (EUR)	69 934 432	81 683 756	30 443 832	72 041 192
Indeks (2016. = 100)	100	117	44	103
Ulaganja (EUR)	24 830 016	34 090 768	48 685 110	39 800 944
Indeks (2016. = 100)	100	137	196	160
Povrat ulaganja (%)	38,1	46,9	12,3	38,1
Izvor: provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(206)

Komisija je profitabilnost industrije Unije utvrdila tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji izrazila kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost industrije Unije iznosila je oko 11,3 % na početku razmatranog razdoblja sve do 2018. kada je pala na 3,7 % (zbog povećanja troška plina i troška kupljenih emisijskih jedinica sustava EU-a za trgovanje emisijama), ali se do kraja RIPR-a poboljšala i dostigla 11,2 %.

(207)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financira djelatnosti. Neto novčani tok slijedio je slično kretanje profitabilnosti padom u 2018. i oporavkom tijekom RIPR-a. Ukupno se u razmatranom razdoblju povećao za 3 %.

(208)

Tijekom razmatranog razdoblja godišnji tok ulaganja industrije Unije u proizvodnju AN-a povećao se za 60 %, s 25 milijuna EUR u 2016. na gotovo 40 milijuna EUR u RIPR-u, što je predstavljalo 28 % ukupne neto imovine povezane s predmetnim proizvodom. Ulaganja su se odnosila na poboljšanje usklađenosti sa zahtjevima u pogledu zdravlja, sigurnosti i okoliša, povećanja kapaciteta i djelotvornosti proizvodnih postrojenja.

(209)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja od proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda imao je kretanje slično profitabilnosti, odnosno zabilježio je pad 2018. te se tijekom RIPR-a vratio na početnu razinu od 38 %.

(210)

Kao i u prethodnim ispitnim postupcima, industrija Unije tvrdila je da je industriji Unije potrebno znatno ulaganje i ROCE (financijski pokazatelj kojim se mjeri profitabilnost društva i učinkovitost ulaganja njegova kapitala) od najmanje 12 %. Industrija Unije ponovno je dostavila stručnu studiju prema kojoj je potreban ekvivalent marže povrata od prodaje prije oporezivanja (ROS) od 36 % kako bi se postigao prosječan ROCE od 12 %, prosječna dobit prije oporezivanja po toni od 94 EUR.

(211)

Komisija je primijetila da s obzirom na to da nova marža štete nije izračunana u revizijama zbog predstojećeg isteka mjera, ciljna dobit nije relevantna u ovom slučaju, pogotovo ako se uzme u obzir da je utvrđeno da industrija Unije nije materijalno oštećena. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

4.5.4 Zaključak o stanju industrije Unije

(212)

Ispitni postupak pokazao je da se stanje industrije na makrorazini pogoršalo, u skladu sa sveukupnim negativnim kretanjem potrošnje (–6 % u razmatranom razdoblju), što je utjecalo na smanjenje obujma proizvodnje i prodaje u industriji Unije.

(213)

Ispitni postupak isto je tako pokazao da je stanje industrije na mikrorazini općenito pozitivno. Gospodarsko stanje industrije Unije stoga nije bilo štetno i postojanje antidampinških mjera na uvoz proizvoda iz postupka revizije iz Rusije bio je glavni razlog takvog pozitivnog stanja.

(214)

Na temelju navedenog Komisija je zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

4.6 Podnesci zainteresiranih strana

(215)

Proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da dugoročni ekonomski pokazatelji dokazuju da uzročno-posljedična veza između ruskog uvoza i navodne štete nije postojala.

(216)

Komisija je zaključila da industrija Unije nije materijalno oštećena. Zato analiza uzročno-posljedične veze nije opravdana. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(217)

Rusko udruženje proizvođača umjetnih gnojiva tvrdilo je da makropokazatelji upućuju na to da je tržište Unije bilo obilježeno oligopolom. Prema tvrdnjama udruženja podnositelji zahtjeva trenutačno imaju kontrolu nad dvije trećine tržišta, dok industrija Unije praktički ima kontrolu nad cijelim tržištem AN-a u Uniji, uz zanemariv obujam uvoza kojim se može prodrijeti na tržište Unije.

(218)

Proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da je Glavna uprava za tržišno natjecanje u nekoliko navrata pozvana da istraži postupanje proizvođača iz Unije koje je u suprotnosti s tržišnim natjecanjem.

(219)

U nizu podnesaka udruženja korisnika (55) tvrdila su da industrija AN-a u Uniji ostvaruje korist od dvostruke zaštite (carinske pristojbe i antidampinške pristojbe). Prema tvrdnjama udruženja trenutačne trgovinske prepreke podržavaju visoke izvozne cijene susjednih zemalja, kao što su Gruzija i Turska, na koje se ne primjenjuju carinske pristojbe i antidampinške pristojbe, i to na štetu globalnih konkurenata, tj. Rusije, SAD-a itd. Trenutačna struktura pristojbi stoga pogoduje visokim lokalnim izvoznim cijenama na štetu globalnih konkurenata.

(220)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da je tržišno natjecanje na tržištu Unije zdravo jer u Uniji ima više od dvadeset i tri proizvođača od kojih nijedan nema tržišni udio veći od 20 %. Ne postoji jasan vladajući položaj na tržištu koji je industrija Unije zauzela. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(221)

Proizvođač izvoznik koji surađuje i udruženja korisnika (56) tvrdili su da proizvođači iz Unije iskorištavaju antidampinške mjere da bi zadržali visoke cijene u Uniji i zaštitili industriju Unije od natjecanja s ruskim proizvođačima, čime se omogućuje proizvođačima iz Unije da održavaju cijene amonijeva nitrata u Uniji na umjetno visokim razinama. Prema tvrdnjama proizvođača izvoznika cijene amonijeva nitrata u EU-u eksponencijalno su rasle te su općenito bile veće nego na drugim tržištima.

(222)

Prema nalazima prethodnih ispitnih postupaka i trenutačne revizije cijene amonijeva nitrata u Uniji slijede cijenu glavne sirovine (plin), koji predstavlja više od 60 % troškova proizvodnje AN-a. Tijekom razmatranog razdoblja cijena plina bila je veća u Uniji nego na mnogom drugim tržištima. Osim toga, cijene AN-a isto tako ovise o cijenama uree, koje su jedan od čimbenika tijekom pregovara o cijenama. Urea je globalna roba i njezina se cijena utvrđuje na temelju globalne ponude/potražnje.

(223)

Nadalje, kako je ispitni postupak potvrdio, prodajna cijena i trošak proizvodnje proizvođača iz Unije slijedili su isti trend tijekom sveukupnog razmatranog razdoblja. Naime, trend cijene plina i prodajne cijene AN-a bio je jednak u sveukupnom razmatranom razdoblju. Konkretnije, tijekom RIPR-a indeks javno dostupne cijene plina (57) ukazuje na smanjenje u listopadu 2018.; cijene AN-a ukazuju na smanjenje u ožujku 2019. Do vremenske razlike od nekoliko mjeseci došlo je zato što su na početku RIPR-a cijene AN-a trebale pokriti trošak proizvodnje (jer su bile manje od troška za neke proizvođače iz Unije u uzorku, kako je vidljivo u smanjenoj dobiti za 2018.), a zatim je uslijedio isti trend smanjenja. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(224)

Udruženja korisnika (58) tvrdila su u podnesku da je tržišni udio industrije Unije veći od 90 %. Stoga, prema tvrdnjama udruženja obujam uvoza kojim se moglo prodrijeti na tržište Unije imao je toliko količinsko ograničenje da nije postojala mogućnost vršenja smislenog konkurentskog pritiska. Zbog toga razloga tržište AN-a u Uniji navodno nije bilo u potpunosti konkurentno.

(225)

Tržišni udio industrije Unije bio je rezultat njihove učinkovitosti na tržištu Unije koja je ostvarena bez nepoštenog tržišnog natjecanja trećih zemalja. Nije postojala prepreka koja bi onemogućila ulazak uvoza i natjecanje s industrijom Unije. Nadalje, tržišni udio proizvođača iz Unije nije pokazatelj na temelju kojeg se može zaključiti da na tržištu EU-a nedostaje tržišnog natjecanja, pogotovo kada više od 20 proizvođača dijeli taj tržišni udio, a nijedan od njih nema udio veći od 20 %. Uspostavljene antidampinške mjere ne stvaraju trgovinsku prepreku, već omogućuju pošteno tržišno natjecanje između Unije i proizvođača izvoznika predmetne zemlje. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(226)

Udruženje RFPA tvrdilo je da su antidampinške mjere imale negativan utjecaj na globalno trgovanje jer su omogućile proizvođačima iz Unije da se upuštaju u štetne izvozne aktivnosti, i to tako da iskorištavaju svoje zatvoreno domaće tržište za nepošteno djelovanje na izvoznim tržištima. Prema tvrdnjama udruženja uvoz proizvođača iz Unije zabilježio je najveći porast u zemlje kao što su Indija, Srbija, Australija i Ukrajina, gdje su cijene najniže. Udruženje RFPA tvrdilo je da su uvozili s cijenama koje bi snizile cijene koje proizvođači iz Unije nude na domaćem tržištu EU-a. Konačno, uvoz u te treće zemlje zadržao se na znatno visokoj razini ili je čak nastavio rasti tijekom RIPR-a.

(227)

Komisija je primijetila da se uvoz proizvođača iz Unije povećao za 6 % tijekom razmatranog razdoblja te da su tijekom RIPR-a ostvarili oko 30 % svoje ukupne prodaje. Najvažnija izvozna tržišta bili su Kina, Ukrajina i Brazil. Na temelju podataka Eurostata prosječne izvozne cijene za ta tržišta i sveukupne izvozne cijene za treće zemlje bile su više od cijena na tržištu Unije. Stoga je taj argument odbačen.

(228)

Nekoliko strana tvrdilo je da izvozna učinkovitost industrije Unije prikazuje njezinu sposobnost za globalno natjecanje bez ostvarivanja koristi od antidampinških mjera. To je postupanje pokazalo da ne bi ponovno došlo do štete, jer je industrija AN-a u Uniji sposobna natjecati se sa svim sudionicima na tržištu, u mjeri u kojoj bi to zaista bilo štetno za manje konkurentne proizvođače diljem svijeta.

(229)

Činjenica da bi se ruski proizvođači izvoznici i industrija Unije mogli natjecati u ostalim trećim zemljama s različitim tržišnim svojstvima ne upućuje na to da ne bi ponovno došlo do štete u slučaju isteka mjera, pogotovo kada je u zaključku uvodne izjave 169. navedeno da bi ruski proizvođači AN-a izvozili velike količine AN-a u Uniju po dampinškim cijenama. Osim toga, izvoz industrije Unije predstavljao je oko 30 % njezine proizvodnje u RIPR-u. Uzimajući u obzir da je industrija AN-a kapitalno intenzivna industrija s visokim fiksnim troškom, poslovanje s tek 30 % vlastite proizvodnje ne bi bilo ekonomski održivo. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(230)

Proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da proizvođači iz Unije primaju državnu potporu od vlade za pomoć u rješavanju, među ostalim, rastućih troškova okoliša.

(231)

Komisija je primijetila da se svaka potpora, pod uvjetom da je provjereni proizvođač iz Unije u uzorku primi, obračunala i uključila u neto trošak, kako je prikazano u tablici troška u uvodnoj izjavi 199. Stoga je taj argument odbačen.

(232)

Udruženja korisnika (59) tvrdila su da pri uvozu ne nastaju samo carinske pristojbe, već i troškovi nakon carinjenja i drugi troškovi povezani s ponovnom prodajom dobara distributerima koji ne nastaju nužno i za industriju Unije, ali se moraju razmotriti.

(233)

Komisija je potvrdila da se usporedba uvoznih cijena i cijena industrije Unije provodi na istoj razini, kako je obrazloženo u uvodnoj izjavi 179.

(234)

Udruženja korisnika (60) tvrdila su da se AN-om u Uniji trgovalo po znatnoj „tržišnoj premiji” u usporedbi s njegovim globalnim cijenama. Ta „tržišna premija” izravan je rezultat primjene uobičajenih carinskih pristojbi i antidampinških pristojbi na amonijev nitrat. Ona je veća od ponderirane prosječne nazivne carinske pristojbe i antidampinške pristojbe jer, kako se tvrdilo, pristojbe uključuju nazivni i dodatni učinak na strukturu uvoza i na domaću potrošnju utjecajem na zemlje izvoznice najbolje izvozne konkurentnosti. Korisnici su dodijelili 73 % „tržišne premije” za antidampinške pristojbe te 27 % „tržišne premije” za uobičajene carinske pristojbe.

(235)

Komisija je primijetila da je izračun takozvane „tržišne premije” koja je pripisana antidampinškoj pristojbi netočan. Primjenjiva antidampinška pristojba za uvoz iz Rusije uspostavljena je na razini uklanjanja štete, čijim se izračunom u obzir uzimaju primjenjive carinske pristojbe. Stoga, izračun koji navodi udruženje poljoprivrednika dvaput uključuje carinsku pristojbu, koju potom pripisuje „zaštiti tržišta od antidampinške pristojbe”. Nadalje, razina uklanjanja štete na kojoj se uspostavljaju trenutačne pristojbe nije „tržišna premija”, kako tvrdi udruženje korisnika. Razina uklanjanja štete uspostavlja se za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije. Šteta bi bila uklonjena ako bi industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje i ostvariti dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije koju bi u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, odnosno ako ne bi bilo dampinškog uvoza, razumno mogla ostvariti industrija te vrste u tom sektoru. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(236)

Udruženja korisnika (61) dodatno su tvrdila da su proizvođači AN-a iz Unije mogli uspostaviti umjetno visoke razine cijena da bi ostvarili znatne razine dobiti. S druge strane, Europska komisija utvrdila je da bi industrija AN-a u Uniji trebala ostvariti ciljnu dobit od 8 % u normalnim tržišnim uvjetima.

(237)

Komisija je primijetila da je ciljna dobit na temelju koje je određena ciljna cijena za izračun razine štete utvrđena kao odgovarajuća minimalna dobit kako je utvrđeno u posljednjoj privremenoj reviziji (62), čije je ostvarenje industrija Unije mogla očekivati u izostanku štetnog dampinga. Činjenica da je predmetna industrija mogla ostvariti čak i veće profitne marže upućuje na djelotvornost uspostavljenih mjera i održivost industrije Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(238)

Udruženja korisnika (63) tvrdila su da visoke cijene AN-a isto tako utječu na cijene kalcijeva amonijeva nitrata („KAN”) te je slična tržišna premija procijenjena za KAN (irski poljoprivrednici upotrebljavaju KAN jer je AN zabranjen u Irskoj).

(239)

Prvo, KAN nije obuhvaćen opsegom trenutačnog ispitnog postupka. Drugo, uspostavljene mjere ne sprečavaju ruska društva (ili društva iz ostalih trećih zemalja) da proizvode i izvoze KAN na tržište Unije (na ovaj se proizvod ne primjenjuje nijedna antidampinška ni antisubvencijska pristojba); štoviše, njegova bi cijena na tržištu Unije mogla biti privlačna, kako se tvrdilo. Treće, normalno je da su cijene dušičnih gnojiva u kojima je plin glavna sirovina visokokorelirane i da stoga cijene AN-a i KAN-a mogu slijediti iste trendove. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(240)

Udruženja korisnika (64) ponovila su nakon objave svoju tvrdnju o protutržišnom postupanju prekomjerno zaštićenih proizvođača gnojiva i narušavanju tržišnog natjecanja potaknutom visokim preprekama ulasku na tržište gnojiva u Uniji (navodeći da te trgovinske prepreke (carinske i antidampinške pristojbe) ograničavaju tržišno natjecanje jer omogućuju proizvođačima iz Unije da zajednički nameću pretjerano visoke cijene), no nisu navela dokaze kojima bi to potkrijepila. Nadalje, navodno pretjerani karakter cijena u Uniji razmatra se u uvodnoj izjavi 244. Tvrdnja je stoga odbačena.

(241)

Ista udruženja korisnika potom su tvrdila da Komisija nije provela procjenu za budućnost (tj. nakon RIPR-a) uzimajući u obzir urušavanje cijena plina (65) i usporedno povećanje cijena AN-a (na temelju predviđanja prema vlastitim informacijama o tržištu (66)) u Uniji.

(242)

Doista, prema podacima Svjetske banke (67), cijena prirodnog plina u Europi počela je padati 2019., ali će ponovno porasti 2021. te 2023. dostići razinu cijena iz 2016. (početak razmatranog razdoblja). Slijedom nalaza tog ispitnog postupka, kako je detaljno obrazloženo u uvodnoj izjavi 223., prodajne cijene AN-a slijedile su trend cijene prirodnog plina u Uniji u razmatranom razdoblju. Stoga ne postoji razlog za predviđanje nejednakog trenda u budućnosti. Dodatni dokazi o razvoju cijena AN-a s obzirom na cijenu prirodnog plina u Uniji nisu podneseni, što dovodi u pitanje njihovu povezanost. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(243)

Ista udruženja korisnika dodatno su tvrdila da je Komisija negirala, unatoč svim dostupnim činjenicama (68), da postoje znatne „tržišne premije” za AN u Uniji u usporedbi s AN-om u drugim regijama.

(244)

Prvo, takozvana „tržišna premija” koju su izračunala udruženja korisnika predstavljala je razliku između promptnih cijena AN-a (tj. zaključene prodajne transakcije, cijene za kupnju i prodaju) u Francuskoj i crnomorskoj regiji u razmatranom razdoblju (69). Stoga se te cijene ne mogu smatrati uvjerljivima kada ih se uspoređuje sa stvarnim cijenama AN-a u zaključenim i provjerenim prodajnim transakcijama proizvođača iz Unije u uzorku (70) kako je detaljno obrazloženo u uvodnoj izjavi 199. Drugo, tijekom razdoblja ispitnog postupka tog ispitnog postupka, stvarne cijene AN-a u Uniji bile su niže od promptnih cijena AN-a u crnomorskoj regiji (71) (prema podnesku udruženja iz studenoga 2019. (72)) za sva društva u uzorku. Dva skupa cijena prikazana su u nastavku.

Tablica 12.

Promptne cijene AN-a u crnomorskoj regiji u usporedbi s prosječnim prodajnim cijenama proizvođača iz Unije u Uniji

	2016.	2017.	2018.	IP
AN u rasutom stanju, isporuka u crnomorsku regiju razine franko prijevoznik, luka EU-a (EUR/tona)	[192–197]	[212–217]	[200–205]	[210–215]
Prosječna prodajna cijena proizvođača iz Unije u Uniji (EUR/tona)	191	199	204	219
Izvor: podnesak AGBP-a i IFA-e od 5. studenoga 2019. i provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(245)

Kako je vidljivo iz podataka koje je dostavilo udruženje poljoprivrednika i provjerenih prodajnih vrijednosti industrije Unije, 2016. i 2017. cijene u Uniji bile su ustvari niže od cijena koje je udruženje poljoprivrednika dostavilo kao globalne cijene. Na sličnoj su razini bile i 2018., a zatim su tijekom RIPR-a cijene u Uniji bile tek neznatno više (za manje od 9 EUR/tona ili manje od 4 %). Stoga, tijekom tri od četiri razmatrana razdoblja cijene u Uniji bile su ili niže ili na istoj razini s obzirom na cijene koje poljoprivrednici smatraju globalnim cijenama. Samo povećanje od manje od 4 % u odnosu na cijenu koja se smatrala „globalnom cijenom” u RIPR-u nije stalno niti znatno. Stoga dokazi koje je dostavilo udruženje poljoprivrednika ne potvrđuju navodno postojanje premije na tržištu Unije ako se usporede s podacima koji su provjereni tijekom ispitnog postupka. Treće, promptna cijena crnomorske regije u RIPR-u koju su udruženja ponovno dostavila u svojim primjedbama na objavu (73) smanjila se u odnosu na cijenu dostavljenu u studenome 2019. (74) (s prvotno dostavljene cijene od [210–215] EUR/tona na 178 EUR/tona). Obrazloženje za razliku nije dostavljeno. Konačno, promptna cijena AN-a crnomorske regije uglavnom je predstavljala cijenu ruskih i gruzijskih izvoznika AN-a i cijene u toj jednoj regiji. Stoga se nije mogla smatrati globalnom cijenom. Na temelju toga tvrdnja strana je odbačena.

(246)

Nakon objave Stalna misija Ruske Federacije iznijela je primjedbu da je industrija Unije u stabilnom položaju i financijski dobrom stanju te da je ostvarila korist od smanjenja cijena plina. Postojale su naznake o stabilnom rastu određenih pokazatelja, kao što su zaposlenost, jedinična prodajna cijena, prosječni troškovi rada i ulaganje.

(247)

Napominje se da su to doista bili nalazi tog ispitnog postupka u razmatranom razdoblju. Vjerojatno stanje industrije Unije u slučaju isteka mjera analizirano je neovisno o šteti u uvodnim izjavama od 298. do 303.

(248)

Ista zainteresirana strana, ne navodeći nikakve dokaze, ponovila je tvrdnju da proizvođači AN-a vladaju na tržištu Unije te da su praktički jedini dobavljači, što posljedično šteti krajnjim korisnicima i poljoprivrednom sektoru Unije. Mjere na uvoz AN-a u Uniju uzrokovale su narušavanje tržišnog natjecanja, inflaciju cijena AN-a u Uniji i nesklad između cijena u Uniji i u svijetu.

(249)

Bez dodatnih dokaza i uzimajući u obzir da su slične tvrdnje o tržišnom udjelu industrije Unije i cijenama AN-a u Uniji u razmatranom razdoblju razmotrene u uvodnim izjavama od 222. do 223. i uvodnoj izjavi 225., odbačena je tvrdnja te strane.

(250)

Nekoliko zainteresiranih strana (75) tvrdilo je da se analiza industrije Unije temeljila na očitoj pogrešci u procjeni jer je Komisija u svojim nalazima izričito isključila „stabilizirani” AN. Točnije, mikroekonomski ili makroekonomski pokazatelji nisu sadržavali podatke o „stabiliziranom” AN-u. Dodatno su tvrdile na temelju svoje predstavljene baze podataka o tržištu da kada se uključi „stabilizirani AN”, potrošnja AN-a u Uniji znatno je veća od one navedene u uvodnoj izjavi 172.

(251)

Kako je navedeno u odjeljku 4.5.2., makroekonomski pokazatelji, među ostalim navedenim izvorima, dobiveni su na temelju provjerenih podataka koje je dostavila industrija Unije na temelju anketa udruženja Fertilizers Europe, a koji su obuhvaćali ukupan opseg proizvoda iz postupka revizije, kako je opisano u uvodnoj izjavi 54. Kad je posebno riječ o „stabiliziranom” AN-u, podaci o AN-u kojem su dodane fosforne i/ili kalijeve hranjive tvari prikupljeni su iz tih anketa.

(252)

Kad je riječ o potrošnji u Uniji, provjere prodaje proizvođača iz Unije koji su uključeni u uzorak i koji nisu uključeni u uzorak potvrdile su da su oba skupa podataka obuhvaćala ukupan opseg proizvoda iz postupka revizije, kako je opisano u uvodnoj izjavi 54. Kad je posebno riječ o „stabiliziranom” AN-u, podaci o AN-u kojem su dodane fosforne i/ili kalijeve hranjive tvari prikupljeni su iz anketa udruženja Fertilizers Europe i upitnika proizvođača iz Unije. Nadalje, kada se pribroji prodaja AN-a, NK-a (AN kojem su dodane kalijeve hranjive tvari) i NP-a (AN kojem su dodane fosforne hranjive tvari) (76) proizvođača iz Unije na temelju baze podataka o trgovini koju su dostavile te zainteresirane strane (77), obujam prodaje uvelike odgovara ukupnom obujmu prodaje proizvođača iz Unije koji je naveden u uvodnoj izjavi 193.

(253)

Isto tako, statistički podaci o uvozu iz Rusije i svih drugih trećih zemalja oslanjaju se na razinu oznaka TARIC, stoga su uključivali sve oznake navedene u uvodnoj izjavi 54. Time se potvrđuje da analiza industrije Unije i potrošnje u Uniji obuhvaća ukupan opseg proizvoda iz postupka revizije kako je definiran u uvodnoj izjavi 54. Tvrdnja je stoga odbačena.

(254)

Iste zainteresirane strane tvrdile su da je Komisija u odabiru uzorka proizvođača iz Unije počinila očitu pogrešku u procjeni. Točnije, uzorak nije odražavao troškove proizvodnje industrije Unije u cijelosti jer su dva proizvođača iz uzorka (AB Achema i Grupa Azoty Zaklady Azotowe Pulawyu S.A.) navodno pretrpjela visoke troškove prirodnog plina. Isto su tako tvrdile da ni u jednom dijelu nalaza ispitnog postupka nije navedeno jesu li cijene plina koje su platila ta dva proizvođača iz Unije reprezentativne za cijene Unijinih tržišta plina ni na koji je način to ispitano.

(255)

Uzorak se sastoji od tri proizvođača iz Unije u Litvi, Poljskoj i Francuskoj i reprezentativan je za stanje industrije Unije u cijelosti, u skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe. U tom je pogledu potrebno pojasniti da se u okviru standardne prakse kontrole provjerava jesu li cijene sirovina prijavljene u odgovorima na upitnike utvrđene prema tržišnim uvjetima (točnije, sirovine navedene u troškovima proizvodnje u skladu su s vrijednosti na slobodnom tržištu). Stoga su troškovi sirovina koje su dostavila dva proizvođača iz Unije u uzorku uspoređeni s javno dostupnim informacijama (78) i utvrđeno je da su usklađeni s prevladavajućim tržišnim cijenama i njihovim razvojem u Uniji tijekom ukupnog razmatranog razdoblja. Iako se cijene plina i ostali troškovi nabave plina mogu razlikovati od jedne države članice do druge, Komisijini nalazi temeljili su se na reprezentativnom uzorku triju proizvođača iz Unije. Uzimajući u obzir da se u Poljskoj i Litvi odvija znatna proizvodnja AN-a (31 % ukupne proizvodnje u Uniji i 43 % proizvođača AN-a iz Unije koji su surađivali tijekom RIPR-a), Komisija je ispravno zaključila da je nalaz u kojem su sadržani podaci koje su dostavila dva proizvođača iz Unije u uzorku koji nabavljaju plin reprezentativan za cijelu industriju Unije. Tvrdnja je stoga odbačena.

(256)

Iste zainteresirane strane dodatno su tvrdile da se u uvodnoj izjavi 200. povećanje cijene sirovina, poglavito prirodnog plina, navodi kao razlog povećanja troškova proizvodnje industrije Unije. Međutim, Komisija je u pogledu te tvrdnje trebala objaviti popratne informacije, posebno kupovne cijene koje proizvođači iz Unije u uzorku plaćaju za prirodni plin. Te su strane tvrdile da javno dostupne cijene plina u Uniji ne odražavaju zabrinutost glede razvoja kupovne cijene koju proizvođači iz Unije u uzorku plaćaju za prirodni plin. Isto su tako dodale da je Komisija trebala potvrditi u kojoj se mjeri nalazi iz uvodne izjave 200. primjenjuju na društvo Yara France koje ne kupuje plin za proizvodnju AN-a te da se tvrdnja (iz iste uvodne izjave) prema kojoj je plin najvažnija sirovina za proizvodnju amonijeva nitrata koja čini 60 % ukupnog troška proizvodnje ne odnosi na sva tri proizvođača iz Unije u uzorku.

(257)

Komisija potvrđuje da je trošak proizvodnje po toni naveden u uvodnoj izjavi 200. ponderirani prosječni trošak proizvodnje po toni svih triju proizvođača iz Unije u uzorku. Činjenica da su među proizvođačima iz Unije u uzorku dva proizvođača vertikalno integrirana i da proizvode intermedijarne sirovine za proizvodnju AN-a, kao što je amonijak, na licu mjesta, dok ga treći proizvođač iz Unije u uzorku kupuje nije suprotna tvrdnji da je prirodni plin najvažnija sirovina za proizvodnju amonijeva nitrata koja čini 60 % ukupnog troška proizvodnje. Točnije, trošak proizvodnje amonijeva nitrata izravno se zasniva na trošku prirodnog plina (u slučaju vertikalno integriranih proizvođača) ili trošku amonijaka, odnosno intermedijarne sirovine koja se proizvodi od prirodnog plina i čija se cijena isto tako zasniva na cijeni prirodnog plina. Troškovi sirovina koje su proizvođači iz Unije u uzorku dostavili u svojim odgovorima na upitnik uspoređeni su s javno dostupnim informacijama (79) i utvrđeno je da su usklađeni s prevladavajućim tržišnim cijenama i njihovim razvojem u Uniji tijekom ukupnog razmatranog razdoblja. Tvrdnje su stoga odbačene.

(258)

Iste zainteresirane strane isto su tako tvrdile da je Komisija trebala objasniti na temelju čega je zaključila i potvrdila da je u Uniji došlo do vremenske razlike između smanjenja cijena plina i smanjenja cijena AN-a tijekom RIPR-a i zašto (uvodna izjava 223.).

(259)

Potrebno je pojasniti da su cijene AN-a proizvođača iz Unije u uzorku tijekom RIPR-a prikupljene s obzirom na pojedine transakcije u njihovim odgovorima na upitnik, zbog čega su se mogle izračunati za svaki mjesec RIPR-a. Uvid u razvoj cijene plina u Uniji po pojedinom mjesecu omogućila je Svjetska banka (80). Zaključak u uvodnoj izjavi 223. temeljio se na dva skupa podataka. Uzrok vremenske razlike od nekoliko mjeseci, kako je obrazloženo u toj uvodnoj izjavi, jest to što su na početku RIPR-a cijene AN-a prvenstveno trebale pokriti/sustići trošak proizvodnje (tj. porasle su jer su bile manje od troška proizvodnje za neke proizvođače iz Unije u uzorku, što je vidljivo u smanjenoj dobiti za 2018.), a zatim je uslijedio isti trend smanjenja.

(260)

Drugi ruski proizvođač izvoznik tvrdio je pak da cijene prirodnog plina i cijene AN-a slijede različite trendove. Kao dokaz svoje tvrdnje predstavio je promptne cijene AN-a (tj. zaključene prodajne transakcije, cijene za kupnju i prodaju) u različitim regijama u usporedbi s cijenama prirodnog plina koje su objavili Svjetska banka i MMF.

(261)

Prvo, promptne cijene AN-a ne mogu se smatrati uvjerljivima kada ih se uspoređuje sa stvarnim cijenama AN-a na razini franko tvornica u zaključenim i provjerenim prodajnim transakcijama proizvođača iz Unije u uzorku, kako je detaljno obrazloženo u uvodnoj izjavi 199, jer uključuju cijene za kupnju i prodaju koje nisu nužno dogovorene. Nadalje, promptne cijene odnose se samo na jednu državu članicu, odnosno Francusku, dok se stvarne cijene koje je Komisija upotrebljavala odnose na reprezentativan uzorak triju država članica, odnosno Francuske, Litve i Poljske. Drugo, kako je obrazloženo u istoj uvodnoj izjavi, povećanje cijena AN-a u Uniji u razmatranom razdoblju rezultat je povećanja troška proizvodnje, posebno prirodnog plina. Kako je detaljnije opisano u uvodnoj izjavi 257., trošak za sirovine proizvođača iz Unije u uzorku (uključujući prirodni plin) bio je usklađen s prevladavajućim tržišnim cijenama i njihovim razvojem u Uniji tijekom ukupnog razmatranog razdoblja. Stoga su trošak prirodnog plina i cijene AN-a slijedili isti trend u Uniji u razmatranom razdoblju. Tvrdnja je stoga odbačena.

(262)

Isti ruski proizvođač izvoznik tvrdio je da nedostaje obrazloženje o načinu izračuna cijena AN-a u Uniji koje su utvrđene u tom ispitnom postupku (uvodna izjava 199.). Ta strana tvrdila je da su cijene u pitanju cijene franko tvornica u Poljskoj i Litvi. Nadalje, ta strana tvrdila je da je Komisija za potrebe izračuna cijena franko tvornica odbila troškove prodaje, opće i administrativne troškove i profit povezanih trgovaca tih proizvođača iz Unije.

(263)

Potrebno je pojasniti da su cijene AN-a proizvođača iz Unije u uzorku prikupljene u njihovim odgovorima na upitnik. Komisija nije izračunala te cijene, ali su provjerene tijekom relevantnih posjeta radi provjere proizvođača iz Unije. Cijene AN-a iz uvodne izjave 199., kako je navedeno u tablici 8., odnose se na provjerene podatke svih triju proizvođača iz Unije u uzorku. Upitnik s uputama za proizvođače iz Unije u uzorku putem kojeg su prikupljene cijene dostupan je na internetskoj stranici Glavne uprave za trgovinu za taj predmet (81). U njemu je navedeno da su prodajne cijene prikupljene na razini franko tvornica (tj. vrijednost prodaje umanjena za sve troškove prijevoza u prostore kupca), bez PDV-a i umanjene za knjižna odobrenja i odobrene trgovinske popuste. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i profit povezanih trgovaca nisu odbijeni. Dakle, u pitanju su cijene franko tvornica svih triju proizvođača iz Unije u uzorku. Tvrdnja je stoga odbačena.

(264)

Isti ruski proizvođač izvoznik tvrdio je da prosječne izvozne cijene proizvođača iz Unije za tržišta trećih zemalja ne mogu biti veće od njihovih cijena za tržište Unije, kako je detaljno opisano u uvodnoj izjavi 227. Tvrdio je da postoji mogućnost da su cijene proizvođača iz Unije za tržišta trećih zemalja bile dampinške, upućujući na nalaze australske vlade koja je 2019. uvela antidampinšku pristojbu na uvoz amonijeva nitrata iz Švedske (82).

(265)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 227., cijene AN-a proizvođača iz Unije za tržišta trećih zemalja temeljile su se na podacima Eurostata. (83) Na temelju toga, cijene uz isporuku na razini franko brod tijekom RIPR-a iznosile su 426 EUR/tona za Kinu, 308 EUR/tona za Ukrajinu i 375 EUR/tona za Brazil. Prosječne izvozne cijene za treće zemlje (ukupno) uz isporuku na razini franko brod tijekom istog razdoblja iznosile su 397 EUR/tona. Te su cijene bile veće od prosječne prodajne cijene industrije Unije u EU-u tijekom RIPR-a. Antidampinške pristojbe koje je Australija uvela na uvoz iz Švedske odnosi se samo na jednu državu članicu i na različito razdoblje, stoga ne dovode u pitanje Komisijine nalaze u tom ispitnom postupku. Tvrdnja zainteresirane strane stoga je odbačena.

(266)

Nekoliko zainteresiranih strana (84) isto je tako tvrdilo da je Komisija trebala objasniti na temelju čega je zaključila i potvrdila da „osim toga, cijene AN-a isto tako ovise o cijenama uree, koje su jedan od čimbenika tijekom pregovara o cijenama” (uvodna izjava 222.).

(267)

Ta je tvrdnja dostavljena u odgovoru na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku (85). Urea je globalna roba čija cijena slijedi cijenu prirodnog plina, odnosno njezine glavne sirovine (86). Na temelju toga Komisija je zaključila da je cijena uree, među ostalim čimbenicima, čimbenik na kojem se zasniva cijena AN-a.

(268)

Iste zainteresirane strane tvrdile su i da bi Komisija trebala objasniti kako je došla do zaključka da je „cijena plina bila veća u Uniji nego na mnogom drugim tržištima” (uvodna izjava 222.).

(269)

Taj je zaključak donesen na temelju javno dostupnog tromjesečnog izvješća o europskim tržištima plina (87) u kojem su maloprodajne cijene plina za industriju u EU-u u iznosu od oko 2,5 eurocenta/kWh tijekom RIPR-a uspoređene s cijenama nekih važnih trgovinskih partnera EU-a i istaknutih proizvođača AN-a, uključujući Rusiju. Kako je navedeno u izvješću, maloprodajne cijene plina za industriju iznosile su manje od 1 eurocenta/kWh u Rusiji i oko 1,2 eurocenta/kWh u Sjedinjenim Američkim Državama tijekom RIPR-a.

(270)

Nekoliko zainteresiranih strana (88) dodatno je tvrdilo da je Komisija u odabiru uzorka proizvođača iz Unije počinila očitu pogrešku u procjeni. Točnije, nije uzela u obzir da je šteta u slučaju UAN (89) mogla utjecati na AN.

(271)

Činjenica da bi proizvodnja AN-a mogla utjecati na sve proizvode na početku proizvodnog lanca (amonijak, nitratna kiselina), na kraju proizvodnog lanca (UAN) i na povezane proizvodne lance (CAN, A5, urea) (kako je navedeno u uvodnoj izjavi 350.) nije suprotna činjenici da bi se šteta (koja se odražava u različitim ekonomskim pokazateljima uključujući pokazatelj troška proizvodnje) mogla neosporno pripisati specifičnom proizvodu. Nadalje, Komisija nije utvrdila štetu za industriju AN-a u Uniji tijekom RIPR-a te je svoj zaključak da ne bi trebalo dopustiti istek mjera temeljila na svojoj analizi vjerojatnosti ponavljanja štete. Stoga je Komisija utvrdila ne samo da je tvrdnja netočna, već i da je nevažna s obzirom na činjenice u tom slučaju. Tvrdnja je stoga odbačena.

(272)

Nekoliko zainteresiranih strana (90) ponovilo je tvrdnju da je Komisija u odabiru uzorka proizvođača iz Unije počinila očitu pogrešku u procjeni. Prema tvrdnjama tih strana proizvođači iz Unije u uzorku nisu bili reprezentativni za ukupni opseg istovjetnog proizvoda jer nisu proizvodili „stabilizirani” AN i AN namijenjen industriji, stoga su samo djelomično predstavljali industriju Unije. Nadalje su tvrdile da je Komisija odabrala dva proizvođača iz Unije koji su bili povezani s ruskim proizvođačima: Grupa Azoty Zaklady Azotowe Pulawyu S.A. bila je povezana s ruskim proizvođačima, dok je drugi proizvođač iz Unije u uzorku sudjelovao u kupnji ruskog AN-a da bi ga izvozio diljem svijeta, uključujući tržište Unije.

(273)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 33., proizvođači iz Unije u uzorku bili su najveći proizvođači amonijeva nitrata iz Unije u pogledu proizvodnje i obujma prodaje. Oni su činili 30 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda (tj. uključujući „stabilizirani” AN i AN namijenjen industriji) u Uniji tijekom RIPR-a. Stoga je uzorak proizvođača iz Unije reprezentativan za stanje industrije Unije u cijelosti, u skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe. Nadalje, ne postoji zakonski zahtjev koji propisuje da uzorak proizvođača mora obuhvaćati sve vrste proizvoda koji se ispituju da bi uzorak bio reprezentativan. U tom smislu, uzorak je uključivao proizvođače iz Unije koji se bave vrstama proizvoda koji izravno konkuriraju predmetnom uvozu. Konačno, Komisija nije utvrdila štetu za industriju Unije u tom slučaju. Stoga se tvrdnja da uzorak proizvođača iz Unije nije reprezentativan za stanje industrije Unije odbacuje.

(274)

Kad je riječ o navodnoj povezanosti dvaju proizvođača iz Unije u uzorku s ruskim proizvođačima, Komisija je na temelju podataka prikupljenih tijekom ispitnog postupka utvrdila da se oba društva iz uzorka smatraju proizvođačima iz Unije u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe. Kad je u pitanju Grupa Azoty Zaklady Azotowe Pulawyu S.A., ruski proizvođač izvoznik bio je vlasnik manjinskog dijela tog proizvođača iz Unije putem holding društva te među njima nije bilo poslovnih veza. Kad je riječ o drugom proizvođaču iz Unije u uzorku, kako je obrazloženo u uvodnoj izjavi 309., trgovanje ruskim AN-om obavljali su subjekti grupacije kojem proizvođač iz Unije pripada i nije bilo važno u odnosu na toga proizvođača iz Unije (91). Nije bilo razloga da se ta društva isključi iz definicije industrije Unije, stoga je ta tvrdnja odbačena.

(275)

Jedan ruski proizvođač izvoznik tvrdio je da je iskorištenost kapaciteta proizvođača iz Unije netočno izračunana jer se temeljila na kapacitetu tornjeva za stvaranje kuglica. Među proizvođačima iz Unije u uzorku dva proizvođača proizvodila su UAN i AN uz upotrebu istog poluproizvoda, odnosno taline amonijeva nitrata. Ta strana tvrdila je da je za te proizvođače dostupnost taline amonijeva nitrata predstavljala zastoj te da bi se iskorištenost kapaciteta za takve proizvođače trebala izračunavati na temelju dostupne taline AN-a ili na temelju stvarne proizvodnje AN-a. Ta je tvrdnja odbačena iz razloga navedenih u uvodnoj izjavi 110.

(276)

Isti ruski proizvođač izvoznik tvrdio je da je Komisijina usporedba cijena (izračun sniženja cijene) bila statična i da se u obzir nije uzeo razvoj cijena tijekom vremena ni njezina povezanost s drugim relevantnim činjenicama (kao što su kretanje cijena, povećanje tržišnih udjela, zamjenjivost proizvoda i vrste proizvoda s obzirom na koje je utvrdila sniženje cijene). Takvo bi ispitivanje trebalo otkriti kretanja i trendove cijena u odnosu između cijena uvoza i cijena domaćih istovjetnih proizvoda.

(277)

Izračun sniženja cijene prema uobičajenoj je praksi proveden tijekom RIPR-a i odnosio se na vrste proizvoda (PCN – kontrolni broj proizvoda utvrđeni za taj ispitni postupak) kojima su trgovali ruski proizvođači. Izračun sniženja cijena temeljio se na ograničenim količinama uvoza tijekom RIPR-a, za koje je ustanovljeno da nisu reprezentativne. Stoga svaki zaključak donesen na temelju tog izračuna ne može biti naročito važan. Posljedično, buduća predviđanja o odnosu između cijena ruskog uvoza i cijena domaćih istovjetnih proizvoda ne mogu se oslanjati na te izračune. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(278)

Isti ruski proizvođač izvoznik tvrdio je da odbitak antidampinške pristojbe nije opravdan u izračunu sniženja cijena za robu ako se cijena određuje s obzirom na ponudu i potražnju, međutim nije ponudio obrazloženje svoje tvrdnje.

(279)

Kad je riječ o izračunu sniženja cijena opisanom u odjeljku 4.3.3., kako je obrazloženo u uvodnoj izjavi 181., usporedba ruskih izvoznih cijena u Uniju s cijenama proizvođača iz Unije provedena je upotrebom dviju metoda, s time da su u jednoj uzete u obzir antidampinške pristojbe na snazi, a u drugoj nisu. Za izračun mogućeg sniženja cijena (u slučaju izostanka mjera) opisan u uvodnoj izjavi 294. usporedba ruskih izvoznih cijena u treće zemlje s cijenama proizvođača iz Unije nije uključivala antidampinške pristojbe jer je provedena u okviru prognostičke analize. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(280)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da se Komisija oslanjala na netočne i hipotetske izračune u svojoj tvrdnji da bi ruski uvoz ušao na tržište Unije sa štetnim razinama cijena:

Komisija bi isto tako trebala osigurati da se cijena ruskog AN-a uspoređuje s cijenom proizvođača iz Unije na istoj razini trgovine, u kojem slučaju se uvozna cijena razmatrana za potrebe sniženja cijena ne bi prilagođavala u smislu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i profita povezanih subjekata za trgovanje ni za troškove kredita,

ii.	pravedna usporedba cijena za potrebe sniženja cijena zahtijevala je prilagodbe razlika između AN-a u kuglicama i granulama,

iii.	vjerojatna razina cijene ruskog uvoza ne bi se trebala uspoređivati sa stvarnom prodajnom cijenom industrije Unije jer je ona umjetno povećana zbog manjka tržišnog natjecanja uzrokovanog tržišnim preprekama,

iv.	izračun marže sniženja cijena trebao se provoditi isključivo na temelju Uralchemove prodaje stabiliziranog AN-a Uniji,

v.	sključivanje uvoza većeg od dva milijuna tona nije bilo opravdano uzimajući u obzir procjenu vjerojatnih razina cijena uvoza iz Rusije, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 294.,

vi.	Komisija ne bi trebala upotrebljavati prilagodbe za prodaju EU-a ako je utvrđeno da prodaja EU-a nije reprezentativna. Nadalje, kada je upotrebljavala takve kvote EU-a, Komisija ih nije točno izračunala, posebno u pogledu troškova povezanih s prijevozom na granicu EU-a.

(281)

Kad je riječ o izračunu sniženja cijena na temelju stvarnih ruskih izvoznih prodaja na tržištu Unije, Komisija je istaknula da njezina odluka o produljenju mjera na snazi ne ovisi o sniženju cijena koje je utvrđeno tijekom RIPR-a. Prvo, Komisija je utvrdila da tijekom RIPR-a nije došlo do štete za industriju Unije. Drugo, kao što je potvrdilo nekoliko strana, sniženje cijena temeljilo se na ograničenim količinama uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka, za koje je utvrđeno da nisu reprezentativne. Stoga nalaz o sniženju cijena tijekom RIPR-a nije naročito važan u pogledu stanja industrije Unije tijekom RIPR-a.

(282)

Kad je riječ o izračunu sniženja cijena iz uvodne izjave 294., izračun je proveden u svrhu procjene mogućih razina sniženja cijena u budućnosti u slučaju isteka mjera. Stoga su ta moguća razina sniženja cijena i izračunane cijene CIF (na temelju izvoznih cijena na tržišta trećih zemalja) služile samo kao približne vrijednosti. Radi se o ispitivanju provedenom za potrebe utvrđivanja vjerojatne uvozne cijene. Uzimajući to u obzir, kad je riječ o točki i. koja je sažeta u uvodnoj izjavi 280., prilagodbe koje su zainteresirane strane osporile ne bi znatno utjecale na zaključak da bi ruski uvoz vjerojatno ušao na tržište Unije s dampinškim cijenama u nedostatku antidampinških mjera te da bi znatno snizio cijene proizvođača iz Unije (92).

(283)

Točke ii., iii. i iv. koje su sažete u uvodnoj izjavi 280. redom su obrađene u uvodnim izjavama 183., 244. i 73. Kad je riječ o točki v., Komisija nije isključila uvoz veći od dva milijuna tona. Informacije navedene u uvodnoj izjavi 294. i povezanoj bilješci ustvari znače da je Komisija razmatrala izvoz ruskih proizvođača izvoznika na sva odredišta ako je bio veći od dva milijuna tona tijekom RIPR-a. Kad je riječ o točki vi., Komisija je upotrebljavala tek određene troškove povezane s prijevozom, što ostaje valjano neovisno o reprezentativnosti obujma prodaje i cijena za EU. Stoga su te tvrdnje odbačene. Zbog pitanja povjerljivosti pojedinosti o navodnom netočnom izračunu troškova vozarine dostavljeni su samo društvu u zasebnom odgovoru. Komisija se djelomično složila s tvrdnjama o izračunu koje je društvo iznijelo. Međutim, nastala promjena razine CIF manja od 1 % na razini čitave zemlje nije znatno utjecala na Komisijine nalaze o sniženju cijena.

(284)

Nakon što su zainteresirane strane tvrdile da Komisija nije propisno objavila metodu za izračun vrijednosti CIF za proizvođače izvoznike u uzorku, Komisija je 30. rujna i 21. listopada 2020. objavila dodatne informacije kao primjeren odgovor na te tvrdnje.

5. VJEROJATNOST PONAVLJANJA ŠTETE

(285)

Komisija je u uvodnoj izjavi 214. zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga je Komisija dodatno ispitala vjerojatnost ponavljanja štete koju je izvorno prouzročio dampinški uvoz iz Rusije u slučaju da se mjere stave izvan snage.

(286)

Kako bi se utvrdila vjerojatnost ponavljanja štete u slučaju stavljanja mjera izvan snage, analizirani su sljedeći elementi: a) proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Rusiji, b) vjerojatne razine cijena uvoza iz Rusije u slučaju izostanka antidampinških mjera i c) privlačnost tržišta Unije.

(287)

Proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Rusiji

(288)

Proizvodni kapacitet u Rusiji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bio je veći od 10,5 milijuna tona, uz procijenjeni rezervni kapacitet od 440 000 tona. Taj rezervni kapacitet utvrđen u Rusiji iznosio bi 6 % potrošnje u Uniji. Kada bi se u potpunosti usmjerio na tržište Unije, veliki obujam i dalje bi se mogao izvoziti i imati posebno snažan učinak na neke od država članica s kojima graniči Rusija.

(289)

S obzirom na smjernice za razvoj proizvodnje mineralnih gnojiva za razdoblje do 2025. koje je donijela ruska vlada (93), predviđa se da će proizvodnja mineralnih gnojiva (među kojima je AN jedno od najvažnijih gnojiva) porasti (94), uz povećanje izvoznog udjela u obujmu proizvodnje, i u 2025. doseći 65 %. To upućuje na to da je veći dio ruske industrije dušičnih gnojiva usmjeren na izvoz.

(290)

Udruženje RFPA tvrdilo je da smjernice nisu usmjerene na promicanje izvoza AN-a u Uniju.

(291)

U smjernicama se predviđa porast proizvodnje dušičnih gnojiva na 11,7 milijuna tona u 2020. i 12,3 milijuna tona u 2025. Cilj je povećati izvozni udio u obujmu proizvodnje dušičnog gnojiva na 65 % u 2020., što upućuje na to da je veći dio ruske industrije dušičnih gnojiva usmjeren na izvoz. U njima se isto tako napominje da potražnja za mineralnim gnojivima (među kojima je AN jedno od najvažnijih gnojiva) na ruskom tržištu neće premašiti 4–5 milijuna tona (izračunanih kao 100 % djelatne tvari) i da neće premašiti 40 % opterećenja na postojeći kapacitet. Razvoj ruskog tržišta mineralnih gnojiva do 2025. bit će ograničen niskom razinom djelotvorne potražnje poljoprivrednih proizvođača i nedostatkom kulture upotrebe mineralnih gnojiva. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 296., tržište Unije privlačno je ruskim proizvođačima izvoznicima. Uzimajući to u obzir zajedno s gore navedenim vrijednostima, čak i ako smjernice nisu izričito usmjerene na Uniju, postoji mogućnost da će se povećanja navedena u tim smjernicama prenijeti na tržišta trećih zemalja, uključujući na tržište Unije, pogotovo ako dođe do obustave mjera.

(292)

Stoga je ta tvrdnja odbačena.

5.1 Vjerojatne razine cijena uvoza iz Rusije u slučaju izostanka antidampinških mjera

(293)

U zaključku uvodne izjave 169. stoji da je vjerojatno da bi ruski proizvođači izvoznici izvozili velike količine AN-a u Uniju kad bi se dopustio istek mjera i da je vjerojatno da bi taj izvoz bio izvršen po dampinškim cijenama.

(294)

Za potrebe razmatranja razine cijene ruskog AN-a bez postojećih mjera sniženje cijena usmjereno na procjenu buduće moguće razine sniženja cijena u slučaju da se dopusti istek mjera izračunano je na temelju cijena proizvođača izvoznika koji surađuju za treće zemlje (95) i utvrđeno je veliko sniženje cijena od 24,0 %. Na tim razinama cijena došlo bi do naglog povećanja uvoza AN-a iz Rusije u kratkom razdoblju.

(295)

Uzimajući te elemente zajedno u obzir, Komisija je utvrdila da je vjerojatno da bi u slučaju isteka mjera ruski uvoz ušao na tržište Unije s dampinškim cijenama i da bi snizio cijene proizvođača iz Unije te samim time vršio znatan pritisak na cijene proizvođača iz Unije.

5.2 Privlačnost tržišta Unije

(296)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 118. i 137., tržište Unije privlačno je u pogledu svoje veličine i svojih cijena. Unija je najveće tržište AN-a u svijetu. Tržište Unije i dalje je privlačno u pogledu cijena (96). Ruski izvoznici imaju uhodane distribucijske kanale gnojiva u Uniji, što olakšava izvoz s logističke strane. Osim toga, postoji vjerojatnost da uvozne cijene iz Rusije snižavaju cijene industrije Unije na tržištu EU-a, što dodatno potvrđuje da je tržište Unije privlačno ruskim proizvođačima.

(297)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 120., zemlje kao što su Ukrajina, Australija i Indija (97) primjenjuju mjere trgovinske zaštite u pogledu AN-a iz Rusije. U slučaju isteka trenutačnih mjera zbog tih bi mjera tržište Unije postalo još privlačnije ruskim proizvođačima jer pri izvozu na ostala treća tržišta nailaze na veće poteškoće.

5.3 Utjecaj na industriju Unije

(298)

Kako je navedeno gore u zaključku uvodne izjave 169., vjerojatno je da bi ruski proizvođači AN-a izvozili velike količine AN-a u Uniju po dampinškim cijenama kad bi se dopustio istek mjera. Nadalje, razumno je očekivati da će se zbog privlačnosti tržišta Unije, opisane u uvodnoj izjavi 296., barem dio rezervnog kapaciteta u Rusiji vjerojatno usmjeriti na tržište Unije stave li se mjere izvan snage. Kada se razmatra vjerojatni budući razvoj ruskih izvoznih cijena, kako je obrazloženo u uvodnoj izjavi 294., vjerojatno je da će ruske uvozne cijene znatno sniziti cijene industrije Unije.

(299)

U tom bi pogledu, kad je riječ o obujmu, istek mjera vrlo vjerojatno dopustio ruskim proizvođačima izvoznicima da brzo steknu tržišni udio na tržištu Unije. Industrija Unije tada bi se suočila s trenutnim padom svojeg obujma prodaje i tržišnog udjela i povećanjem svojih fiksnih troškova po jedinici. Naime, industrija AN-a kapitalno je intenzivna industrija koja mora održavati određeni obujam proizvodnje kako bi mogla održavati fiksne troškove na održivoj razini. Porast fiksnih troškova nakon smanjenja proizvodnje i prodaje nepovoljno će utjecati na profitabilnost.

(300)

Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 174., očekuje se dodatno smanjenje potrošnje AN-a. Industrija Unije stoga se natječe s ruskim uvozom na tržištu koje se smanjuje. To će vjerojatno prouzrokovati silazni pritisak na cijene uz negativan učinak na profitabilnost i financijsko stanje industrije Unije. Usporedno s tim, industrija Unije ne bi mogla ostvariti nužna ulaganja u ispunjenje standarda EU-a u pogledu zdravlja, sigurnosti i okoliša.

(301)

Svi ti čimbenici zajedno doveli bi do stanja ponavljanja štete.

(302)

Simulacijom koja se temeljila na scenariju u kojem bi industrija Unije morala izjednačiti svoje cijene s ruskim uvoznim cijenama (na razinama koje se trenutačno bilježe za treće zemlje uključujući carinsku pristojbu i troškove nastale nakon uvoza), održavajući pritom svoj obujam prodaje i snoseći isti trošak kao u RIPR-u, utvrđeno je da bi se profitabilnost industrije Unije pretvorila u gubitak od [–25––29 %].

(303)

Komisija je na temelju prethodno navedenog zaključila da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji vjerojatnost ponavljanja štete.

5.4 Podnesci zainteresiranih strana

(304)

Ruska Federacija tvrdila je da proizvođači iz Unije strogo kontroliraju sektor AN-a, jer imaju velik tržišni udio, uz povećanje proizvodnje i prodaje. Prema tvrdnjama Ruske Federacije proizvođači iz Unije stoga su spremni na uklanjanje pristojbi koje se primjenjuju na njihove ruske konkurente, što potvrđuje rastući izvoz AN-a iz Unije.

(305)

Ispitni postupak potvrdio je da je industrija Unije unatoč obujmu proizvodnje i prodaje u padu imala tržišni udio veći od 90 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, to ne dovodi u pitanje zaključak Komisije prema kojem bi porast uvoza iz Rusije po dampinškim cijenama uzrokovao industriji Unije materijalnu štetu ako bi došlo do obustave mjera. Ispitnim postupkom pokazalo se da je tržište AN-a osjetljivo na cijenu. Stoga bi zbog povećanja uvoza iz Rusije po dampinškim cijenama (kad bi došlo do obustave mjera) industrija Unije izgubila obujam prodaje, a samim time i obujam proizvodnje, nužan za održavanje fiksnih troškova na konkurentnoj razini (povećat će se fiksni trošak jer će se rasporediti na niži proizvedeni obujam uz negativan utjecaj na profitabilnost). Kako je obrazloženo u uvodnim izjavama od 298. do 302., industrija Unije suočila bi se s trenutnim padom svojeg obujma prodaje i tržišnog udjela i s povećanjem svojih fiksnih troškova po jedinici. Razina profitabilnosti smanjila bi se na negativnu razinu. Naime, to je utvrđeno u početnom ispitnom postupku kada su proizvođači iz Unije morali znatno sniziti svoje cijene na razinu ispod troškova da bi održali određenu razinu prodaje i ostali konkurentni s obzirom na ruski uvoz kojim su se snižavale cijene industrije Unije. To je uzrokovalo štetu za industriju Unije koja se sastojala od smanjenja prodaje i tržišnog udjela te, što je najvažnije, pada cijena i prihoda industrije Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(306)

Udruženje RFPA tvrdilo je da se privlačnost tržišta AN-a u Uniji preuveličava. U tom se kontekstu EU ne razlikuje ni po kakvim dodatnim prednostima. Primjerice, troškovi prijevoza iz Rusije (Baltičko more) u Brazil, SAD i Središnju Ameriku gotovo su jednaki troškovima prijevoza u EU. Štoviše, zbog sigurnosnih ograničenja i zahtjeva Ujedinjene Kraljevine da se AN isporučuje isključivo na malim plovilima, često je skuplji trošak prijevoza u EU nego u Brazil.

(307)

Ta se tvrdnja smatrala činjenično netočnom. Ispitnim postupkom utvrđeno je da je trošak prijevoza proizvođača izvoznika koji surađuju u ostale treće zemlje gotovo 30 % veći nego troškovi prijevoza u Uniju. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(308)

Udruženje RFPA dodatno je tvrdilo u podnesku da je jedan od najvećih proizvođača iz Unije ponovno prodao AN kupljen u Rusiji na odredištu izvan Unije. Prema tvrdnjama udruženja RFPA to je dokaz da se proizvođači iz Unije upuštaju u dvostruko trgovanje, na štetu poljoprivrednika Unije. Posljedica antidampinških pristojbi nije trebala biti rast industrije Unije na globalnim izvoznim tržištima tako da se prihodi od povećane prodaje u Uniji upotrebljavaju za sudjelovanje u kupnji proizvoda po navodno dampinškim cijenama za ponovnu prodaju na globalnom tržištu.

(309)

Ispitni postupak pokazao je da su ponovnu prodaju AN-a kupljenog od Rusije na koju upućuje udruženje RFPA obavili subjekti iz Unije i subjekti koji nisu iz Unije određene grupacije kojoj pripada proizvođač iz Unije. Taj je AN ponovno prodan u Latinskoj Americi. Kako je vidljivo iz godišnjih izvješća grupacije, prihodi koje je ta grupacija ostvarila (oko 75 % prihoda odnosilo se na prodaju gnojiva) u Latinskoj Americi bili su manji od 10 % ukupnih prihoda grupacije. Iz istih izvješća grupacije vidljivo je da se velik dio prihoda grupacije i dalje ostvaruje u Europi (više od 30 %). Stoga, ta ponovna prodaja AN-a kupljenog od Rusije koju su izvršila društva grupacije nije mogla koristiti tom proizvođaču iz Unije u njegovoj učinkovitosti na globalnim izvoznim tržištima, a na štetu poljoprivrednika Unije. Tvrdnja je stoga odbačena.

(310)

Udruženje RFPA zatim je tvrdilo da je ta ponovna prodaja predstavljala dugoročnu obvezu djelovanja kao distributer ruskog AN-a na izvoznim tržištima izvan Unije te da je stoga znatno umanjila rizik od preusmjeravanje izvoza nakon prekida antidampinških mjera. Ta je dugoročna obveza onemogućila prodaju obujma ruskog AN-a izvan tržišta EU-a te bi se trebala smatrati dokazom nepostojanja vjerojatnosti ponavljanja štete kad bi se dopustio istek antidampinških mjera.

(311)

Komisija je primijetila da postupanje grupacije kojoj pripada proizvođač iz Unije ne odražava postupanje ruskog proizvođača izvoznika u slučaju isteka antidampinških mjera jer su u pitanju neovisni gospodarski subjekti. Primjerice, drugi bi se kapaciteti toga ili drugih proizvođača izvoznika mogli usmjeriti ili preusmjeriti na Uniju u slučaju isteka mjera. Nadalje, o sporazumima sklopljenima u kontekstu primjenjivih antidampinških pristojbi u Uniji mogli bi se ponovno pregovarati ako se dopusti istek mjera te ako privlačno tržište postane dostupnije ruskim proizvođačima AN-a. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(312)

Udruženje RFPA dodatno je tvrdilo da su povećana potrošnja AN-a na ruskom domaćem tržištu i postojeća distribucijska mreža ruskih proizvođača AN-a izvan EU-a poslužili kao dokaz nepostojanja vjerojatnosti ponavljanja štete kad bi se dopustio istek antidampinških mjera.

(313)

Na temelju analize potrošnje AN-a na ruskom domaćem tržištu u uvodnim izjavama od 130. do 134. zaključeno je da povećanje nije zajamčeno. Osim toga, postojeće distribucijske mreže u ostalim trećim zemljama ne sprečavaju izvoznike od upotrebe postojećih ili stvaranja novih distribucijskih mreža na tržištu Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(314)

Proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da su proizvodni kapaciteti u Rusiji u potpunosti iskorišteni. Stoga nije bilo moguće znatno povećati proizvodnju amonijeva nitrata i njegov izvoz u EU. Potražnja za amonijevim nitratom uvelike je porasla diljem svijeta i nastavit će rasti. Potražnja za gnojivom u Latinskoj Americi i azijsko-pacifičkoj regiji potaknula je rast tržišta amonijeva nitrata zbog širenja poljoprivrednog zemljišta u tim zemljama. Potražnja za amonijevim nitratom isto je tako rasla u Rusiji. U isto vrijeme, rast tržišta zbog potražnje u EU-u bio je sporiji u usporedbi s drugim regijama. Stoga, kad bi se dopustio istek mjera, ne bi došlo do znatnog povećanja uvoza amonijeva nitrati iz Rusije.

(315)

Uzimajući u obzir veličinu, geografsku blizinu, cijene i utvrđeno vjerojatno sniženje cijena tržišta Unije te činjenicu da neki od ruskih izvoznika imaju uhodane distribucijske kanale u Uniji koji olakšavaju izvoz s logističke strane, tržište Unije smatralo se privlačnim za ruske proizvođače. Komisija je smatrala da je predviđena potrošnja u predmetnim zemljama bila na razini koja bi omogućila samo djelomično pokrivanje rezervnog kapaciteta ruskih proizvođača.

(316)

Proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da ulaganja raznih ruskih proizvođača izvoznika u Brazil i ostale treće zemlje pokazuju privlačnost Brazila i ostalih trećih zemalja u usporedbi s Unijom.

(317)

Komisija je napomenula da ta ulaganja potvrđuju spremnost ruskih proizvođača na izvoz u treće zemlje. Međutim, ta su ulaganja izvršena dok su mjere bile na snazi u Uniji. Ona ne pokazuju da bi ta tržišta bila privlačnija od tržišta Unije u slučaju prekida mjera.

(318)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da su mjere za uvoz AN-a u EU na snazi već više od 25 godina te da je takva situacija bez presedana i da nije u skladu s prirodom antidampinških mjera.

(319)

Osnovna uredba ne predviđa maksimalno vrijeme za primjenu antidampinških mjera. Komisija je u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe utvrdila da postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga i štete ako se dopusti istek mjera na snazi. Stoga je tvrdnja tih strana odbijena.

(320)

Nakon objave nekoliko zainteresiranih strana (98) tvrdilo je da Komisija nije razmotrila stvaran položaj proizvođača iz Unije na tržištu Unije kao velikih skupina sa snažnim distribucijskim mrežama koje su zaštićene uvoznim preprekama i koje trenutačno mogu naplaćivati premije za AN u usporedbi s globalnim tržištima, uključujući crnomorsko, baltičko i brazilsko tržište. One su tvrdile da je postojeća antidampinška mjera prekomjerno ispravljanje neravnoteže jer je industrija Unije, upotrebljavajući tek polovinu svojeg proizvodnog kapaciteta, ostvarila profit od iznad 8 % ciljnog profita industrije Unije i visok povrat ulaganja.

(321)

Prvo, činjenica da neki od proizvođača iz Unije pripadaju određenim velikim skupinama ne znači nužno i mogućnost naplate cjenovnih premija. Nadalje, suprotno tvrdnjama, samo postojanje četiri velike skupine i raznih malih proizvođača ne znači da se radi o oligopolu.

(322)

Drugo, ustanovljeno je da je premija za koju su zainteresirane strane tvrdile da se naplaćuje zapravo razlika između promptnih cijena AN-a (tj. zaključene prodajne transakcije, cijene za kupnju i prodaju) s različitim uvjetima isporuke u Francuskoj, baltičkoj i crnomorskoj regiji, regiji Brazila te drugim regijama, tj. osnova usporedbe nije bila na istoj razini isporuke kako su predstavile te strane. To je posebno važno jer su same strane u svojim primjedbama potvrdile da je prijevoz AN-a skup. Nadalje, zaključak se ne može donijeti na temelju tih cijena, kako je detaljno obrazloženo u uvodnoj izjavi 199., jer su uključivale cijene za kupnju i prodaju koje nisu nužno dogovorene i odnose se samo na jednu državu članicu. Cijene AN-a razlikuju se diljem Unije, što je u svojim primjedbama navedenima u uvodnoj izjavi 262. Acron implicitno potvrdio tvrdnjom da su cijene Unije o kojima je Komisija izvijestila preniske i stoga se moraju odnositi samo na Poljsku i Litvu. Treće, cijene AN-a proizvođača iz Unije u Uniji, kako je utvrđeno i opisano u uvodnoj izjavi 199., bile su od 14 do 25 % niže nego promptne cijene AN-a u Francuskoj (99), prema podacima koje su dostavile te zainteresirane strane u razmatranom razdoblju. Četvrto, kao što se vidjeti na primjeru u uvodnoj izjavi 244., nakon prilagodbe promptnih cijena AN-a u crnomorskoj i baltičkoj regiji te regiji Brazila s obzirom na cijene CIF na granici Unije (100), stvarne cijene AN-a u Uniji bile su na istoj razini kao i u razdoblju od 2016. do 2017. te veće za tek od 9 do 15 EUR/tona tijekom 2018. i RIPR-a. Stoga se takva razlika stvarne cijene AN-a u Uniji u usporedbi s drugim tržištima nije mogla smatrati trajnom i/ili bitnom.

(323)

Kad je riječ o profitabilnosti industrije Unije iznad 8 % kao dokazu naplate premije, Komisija napominje da ciljni profit nije profit iznad kojeg dolazi do naplate cjenovne premije te da visok povrat ulaganja nije dokaz cjenovne premije. Nadalje, profitabilnost ruskih proizvođača izvoznika u uzorku znatno je veća od profitabilnosti industrije Unije. Slijedom logike te tvrdnje, ruski proizvođači izvoznici bili bi ti koji su naplaćivali znatnu cjenovnu premiju na domaćem tržištu i na izvoznim tržištima, a ne industrija Unije. Kad je riječ o iskorištenosti kapaciteta, kako je utvrđeno u prethodnim ispitnim postupcima o amonijevu nitratu, niska stopa iskorištenosti kapaciteta za predmetni proizvod manje je važan pokazatelj općenitog gospodarskog stanja industrije Unije. To je zato što se tekući amonijev nitrat (poluproizvod) može upotrijebiti za proizvodnju krutog amonijeva nitrata, ali i drugih proizvoda na kraju proizvodnog lanca. Posljedično, statistička iskrivljenja mogu nastati zbog postojanja višenamjenskih postrojenja koja mogu promijeniti postupak proizvodnje radi proizvodnje druge vrste gnojiva. Na temelju toga tvrdnja strana je odbačena.

(324)

Nekoliko zainteresiranih strana (101) tvrdilo je da Komisija nije bila dosljedna kada je tvrdila da tržišne interakcije u trećim zemljama neće biti važne da bi se utvrdilo je li ponavljanje štete vjerojatno jer se smatralo da su ruske izvozne cijene za treće zemlje primjerene za utvrđivanje vjerojatnosti ponavljanja dampinga i za utvrđivanje vjerojatne razine cijena uvoza iz Rusije u slučaju izostanka antidampinških mjera. Nadalje, zainteresirane strane tvrdile su da vrijednosti Eurostata za KN 3102 30 90 i 3102 40 90 ne potkrepljuju podatke o izvozu koje je Komisija upotrebljavala. Isto su tako tvrdile da Kina nije bila izvozno odredište za proizvođače AN-a iz Unije i da je izvozna prodaja uz isporuku na razini franko brod (FOB) bila ispod prosječne prodajne cijene franko tvornica u Uniji.

(325)

Kad je riječ o ponavljanju štete, ispitni postupak Komisije odnosi se na stanje na tržištu Unije. Industrija Unije djeluje uglavnom na svojem lokalnom tržištu, koje predstavlja njezinu osnovnu djelatnost. Činjenica da se ruski proizvođači izvoznici i industrija Unije mogu natjecati na drugim tržištima trećih zemalja s drukčijim obilježjima tržišta nije izravno povezana s tom analizom. Osim toga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 174., tržište Unije je tržište koje se smanjuje u pogledu potrošnje AN-a, što možda nije slučaj drugih tržišta, kako su naime tvrdili proizvođači izvoznici. Suprotno tome, analiza vjerojatnosti ponavljanja dampinga uključuje analizu čimbenika kao što su postupanje proizvođača izvoznika i njihovo utvrđivanje cijena u trećim zemljama te njihova motivacija da preusmjere izvoz na Uniju.

(326)

Nadalje, čak i ako dođe do interakcija između industrije Unije i proizvođača izvoznika, to se ne može smatrati dokazom kapaciteta industrije Unije da se natječe s ruskim proizvođačima izvoznicima na tržištima trećih zemalja, a kamoli na tržištu Unije. Prvo, industrija Unije i ruski proizvođači izvoznici usredotočeni su na različita izvozna tržišta. Glavna odredišta na koja industrija Unije izvozi jesu Kina, Ukrajina, Brazil, Srbija i Australija. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 120., Ukrajina i Australija de facto su zatvorene za ruski izvoz. Jedina stvarna interakcija s prodajom industrije Unije odvija se u Brazilu. Međutim, prema statističkim podacima o izvozu (102), obujam izvoza industrije Unije čak i ondje predstavlja tek oko 4 % obujma izvoza ruskih proizvođača izvoznika. Što je još važnije, očito je da industrija Unije ne bi mogla podnijeti nelojalnu konkurenciju ruskih proizvođača izvoznika na tržištu Unije jer je, kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 169., vjerojatno da bi u izostanku mjera EU-a ruski proizvođači AN-a izvozili velike količine AN-a u Uniju po dampinškim cijenama.

(327)

Kad je riječ o tvrdnjama zainteresiranih strana da podaci Eurostata ne potvrđuju Komisijine nalaze o odredištima i cijenama, Komisija primjećuje da su zainteresirane strane razmatrale samo dvije od oznaka KN koje su povezane s proizvodom iz postupka revizije. Prema tome, zainteresirane strane uzele su u obzir tek kratak pregled relevantnog izvoza Unije. Nadalje, prava osnova za usporedbu izvoznih cijena s cijenama franko tvornica Unije jest razina isporuke uz cijenu CIF na izvozna odredišta, a ne razina isporuke uz cijenu FOB jer bi se cijene trebale uspoređivati na istom mjestu isporuke.

(328)

Konačno, ruski proizvođači izvoznici ostvarili su visoku dobit (profitabilnost u rasponu od 24 do 50 %) sa svojim prosječnim prodajnim cijenama od 133 EUR/tona na tržištima trećih zemalja tijekom RIPR-a. Čak i uz prijevozne troškove i troškove osiguranja do Unije (103), prosječna cijena CIF na granici Unije za ruske proizvođače izvoznike bila bi ispod izjednačene cijene (104) industrije Unije. Shodno tome, ruski proizvođači izvoznici ostvarili bi dobit na tržištu Unije, dok bi industrija Unije tek pokrila svoje troškove. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(329)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da nije bilo vjerojatno da će ruski uvoz imati štetan utjecaj na proizvođače iz Unije zbog sljedećih razloga:

i.	nije bilo dokaza o tome da bi u slučaju obustave antidampinških mjera ruski uvoz „brzo stekao tržišne udjele” na tržištu Unije. Suprotno tome, industrija Unije pokazala je svoju sposobnost da poveća prisutnost na tržištima trećih zemalja unatoč usporednoj prisutnosti ruskih uvoza na tim tržištima.

ii.	moguće povećanje tržišnog udjela ruskog uvoza na 6 % potrošnje u Uniji ne bi bilo dovoljno da se industrija Unije suoči s „trenutnim padom svojeg obujma prodaje i tržišnog udjela i s povećanjem svojih fiksnih troškova po jedinici koji bi nepovoljno utjecao na profitabilnost”,

iii.	svaki gubitak tržišnog udjela na domaćem tržištu Unije nadoknadio bi se većom izvoznom prodajom na tržišta trećih zemalja, što znači da bi fiksni troškovi po jedinici proizvođača iz Unije ostali stabilni,

iv.	nijedna moguća poteškoća s kojom bi se suočila industrija Unije kao rezultat smanjenja tržišta ne bi činila štetu koju je uzrokovao ruski uvoz,

v.	dodatne objave bile bi potrebne radi jasnog razumijevanja izračuna koji su u simulaciji dobiti/gubitka industrije Unije provedeni da bi se uskladile navodne ruske uvozne cijene bez antidampinških mjera, s time da se potonje očito temelji na pogrešnoj metodologiji.

(330)

Prvo, kako je navedeno u uvodnim izjavama 325. i 326., izvozni rezultati industrije Unije ne mogu se upotrebljavati kao pokazatelj sposobnosti industrije Unije da se natječe s ruskim proizvođačima izvoznicima. Pritom, kako je obrazloženo u uvodnim izjavama 296. i 297. te uvodnim izjavama od 340. do 341., tržište Unije privlačno je ruskim proizvođačima izvoznicima u pogledu cijena i blizine.

(331)

Drugo, povećanje obujma ruskih uvoza na cjenovnim razinama koje su utvrđene ispitnim postupkom bilo bi dovoljno da se industrija Unije suoči s trenutnim padom svojeg obujma prodaje i tržišnog udjela i s povećanjem svojih fiksnih troškova po jedinici koji bi nepovoljno utjecao na profitabilnost, kako je prikazano u uvodnoj izjavi 302.

(332)

Treće, kad je riječ o ponavljanju štete, ispitni postupak odnosi se na stanje na tržištu Unije. Komisija ne vidjeti zašto bi se šteta nanesena industriji na tržištu Unije trebala ublažavati navodnim dobitkom negdje drugdje. Činjenica da postoje tržišta trećih zemalja na koje bi industrija Unije mogla (pre)usmjeriti svoju prodaju nije izravno povezana s analizom ponavljanja štete.

(333)

Četvrto, Komisija nije utvrdila znatnu štetu za industriju Unije.

(334)

Peto, simulacija opisana u uvodnoj izjavi 302. uložena je u spis predmeta koji je dostupan svim zainteresiranim stranama (105). Podaci proizvođača iz Unije u uzorku u toj su simulaciji navedeni u rasponima da bi se izbjegla objava informacija o uzorku koje su se smatrale povjerljivima (te su informacije o uzorku mogle postati poznate među proizvođačima iz Unije u uzorku te su ih oni ili druge zainteresirane strane mogli iskoristiti za komercijalnu prednost). Činjenica da su vrijednosti prikazane u rasponima ne čini simulaciju uloženu u spis bespredmetnom niti uskraćuje proizvođačima izvoznicima njihova prava na obranu jer obje korištene vrijednosti od donje do gornje granice raspona potvrđuju da bi industrija Unije znatno bilježila gubitke na korištenoj razini cijena. Nadalje, u simulaciji je pretpostavljeno da bi se prosječne prodajne cijene industrije Unije smanjile na razinu ruskih uvoznih cijena utvrđenih u trećim zemljama. Zatim, drugi parametri simulacije, točnije obujam prodaje i trošak proizvođača iz Unije u uzorku, temeljili su se na provjerenim podacima proizvođača iz Unije u uzorku. Napominje se da se u simulaciji razmatrao trošak proizvođača iz Unije za obujam prodan u Uniji, a ne trošak za proizvedeni obujam. Tvrdnje su stoga odbačene.

(335)

Iste zainteresirane strane tvrdile su da je Komisija pogrešno procijenila mogući utjecaj ruskog uvoza na stanje industrije Unije. Naime, Komisija je izostavila pogodne tržišne uvjete u kojima će proizvođači iz Unije djelovati tijekom sljedećih pet godina zbog pada troškova plina u Uniji. Te su strane tvrdile da bi se u analizi s predviđanjem buduće vjerojatnosti štete trebali u obzir uzeti manji troškovi i njihov utjecaj na sposobnost proizvođača iz Unije da se djelotvorno natječu s ruskim proizvođačima u slučaju izostanka antidampinških mjera.

(336)

Prema prognozi cijene plina koju je izdala Svjetska banka (106), cijena plina u Europi do 2023. dostići će razinu zabilježenu 2016., odnosno početkom razmatranog razdoblja. Trošak proizvodnje proizvođača iz Unije trebao bi slijediti isti trend jer su povezani (uvodna izjava 200.). Na temelju tih pretpostavki trošak proizvođača iz Unije tada bi iznosio oko 174 EUR/tona, kao i 2016. Pod pretpostavkom da ruske izvozne cijene za treće zemlje ostanu na istoj razini kao tijekom RIPR-a (s obzirom na to da ruska regulirana cijena plina ostaje stabilna (107)), te bi cijene i dalje bile ispod troška proizvodnje proizvođača iz Unije (tj. ispod 174 EUR/tona). Shodno tome, vjerojatno je da bi ruski izvoz u Uniju i dalje uzrokovao snažan pritisak na cijene industrije Unije. Stoga je tvrdnja zainteresiranih strana odbijena.

(337)

Iste zainteresirane strane tvrdile su da ukidanje antidampinških mjera ne bi uskratilo industriji Unije sve oblike zaštite jer bi nastavila ostvarivati korist od carine MFN (108).

(338)

Cilj je antidampinške pristojbe ponovno uspostavljanje poštenog tržišnog natjecanja na tržištu Unije. Postojeće standardne carine ne služe za tu svrhu, stoga ne mogu biti razlogom zašto se antidampinške mjere ne bi trebale održati/uvesti na uvoz po nepoštenim cijenama. Tvrdnja zainteresiranih strana se odbacuje.

(339)

Iste zainteresirane strane tvrdile su da je privlačnost tržišta Unije preuveličana:

i.	ruski proizvođači izvoznici izvozili bi u Uniju po istoj cijeni po kojoj izvoze u druge treće zemlje, što je navodno potvrdila i Komisija,

ii.	na temelju primjera jednog od proizvođača izvoznika u uzorku u Rusiji, trošak prijevoza na tržišta trećih zemalja (kao što su Brazil, Sjedinjene Američke Države i Srednja Amerika) bio je gotovo jednak trošku prijevoza u Uniju.

(340)

Prvo, radi razmatranja vjerojatne cjenovne razine AN-a ruskih proizvođača izvoznika u Uniju bez postojećih mjera, Komisija je procijenila moguću razinu sniženja cijena u slučaju izostanka mjera na temelju stvarnih cijena proizvođača izvoznika koji surađuju za treće zemlje (uvodna izjava 294.). Donesen je zaključak da je vjerojatno da bi ruski proizvođači izvoznici preusmjerili svoj izvoz na tržište Unije jer su prevladavajuće cijene AN-a u Uniji bile veće od ruskih izvoznih cijena za tržišta trećih zemalja, što stvara ekonomski poticaj. Tim je ispitnim postupkom utvrđeno da su cijene franko tvornica u Uniji iznosile oko 219 EUR/tona (uvodna izjava 200.), što je znatno više od prosječne cijene franko tvornica od 133 EUR/tona triju proizvođača izvoznika u uzorku za treće zemlje (uvodna izjava 81.). Shodno tome, ruski proizvođači izvoznici imaju ekonomski poticaj za prodaju na tržištu Unije, a ne na tržištima trećih zemalja. To posebno vrijedi uzimajući u obzir činjenicu, koja se temelji na odgovorima ruskih proizvođača izvoznika u uzorku na upitnik, da oni već pokrivaju trošak prodaje u Uniji i ostvaruju dobit prodajom u okviru postojećih antidampinških mjera. Time se podrazumijeva da bi prodajom u Uniji po još većoj cijeni ostvarivali i veću dobit.

(341)

Drugo, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 307., tim je ispitnim postupkom na temelju troška prijevoza svih proizvođača izvoznika koji sudjeluju ustanovljeno da je trošak prijevoza u treće zemlje bio gotovo 30 % veći nego trošak prijevoza u Uniju. Stoga je ta tvrdnja koju je iznio jedan ruski proizvođač izvoznik odbačena.

(342)

Jedan ruski proizvođač izvoznik tvrdio je da je Komisija sama sebi proturječila te da nije dano obrazloženje analize uzročno-posljedične veze. Komisija je s jedne strane zaključila da analiza uzročno-posljedične veze nije bila potrebna, a s druge je strane zaključila da je tu štetu uzrokovao ruski uvoz.

(343)

Ta se tvrdnja temelji na nerazumijevanju procjene koju je Komisija provela u ovom predmetu. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 216., Komisija je zaključila da industrija Unije nije materijalno oštećena. Stoga analiza uzročno-posljedične veze nije bila opravdana te zbog toga nije ni provedena. Međutim, u svojoj naknadnoj analizi vjerojatnosti ponavljanja štete Komisija je zaključila da je vjerojatno da bi došlo do ponavljanja znatne štete u slučaju isteka postojećih antidampinških mjera na uvoz iz Rusije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(344)

Isti ruski proizvođač izvoznik tvrdio je da su im treće zemlje privlačne i da je potražnja na tim tržištima u porastu. Proizvođač izvoznik obrazložio je kako su domaće i ukrajinsko tržište (koja su prema proizvođaču izvozniku činila 7 % globalne potrošnje AN-a) iskoristila sve svoje kapacitete za prodaju u Uniji tijekom relevantne sezone. Nadalje, obrazložio je kako je izgradio svoj izvozni kapacitet za regije koje nisu Unija. Druge zainteresirane strane tvrdile su da je tržište Unije tek jedno od mnogih tržišta na koja bi ruski proizvođači izvoznici mogli izvoziti. Ti proizvođači izvoznici nisu imali poseban poticaj za preusmjeravanje izvoza u Uniju i povredu postojećih dugoročnih ugovora u slučaju isteka antidampinških mjera.

(345)

Komisija napominje da nije negirala da tržišta trećih zemalja mogu biti privlačna ruskim proizvođačima izvoznicima kada se usporede s tržištem Unije dok su antidampinške mjere na uvoz iz Rusije na snazi. Međutim, u slučaju isteka mjera, kako je obrazloženo u uvodnim izjavama 296. i 297. te uvodnim izjavama od 340. do 341., tržište Unije bilo bi ruskim proizvođačima izvoznicima privlačno u pogledu cijena i blizine. Cijene na tržištu Unije znatno su veće, a samim time i isplativije od onih na domaćem tržištu i na drugim tržištima trećih zemalja. O ugovornim obvezama gospodarskih subjekata može se ponovno pregovarati nakon ostvarenja dobitaka. Nadalje, kako je obrazloženo u uvodnoj izjavi 143., ukrajinsko tržište i dalje je zatvoreno za ruski uvoz AN-a. Konačno, kad je riječ o izgradnji kapaciteta na tržištima trećih zemalja dok su antidampinške mjere i dalje na snazi u Uniji, to samo pokazuje da je izvoz važan ruskim proizvođačima izvoznicima. Osim toga, nije proturječno činjenici da su, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 340., cijene u Uniji znatno privlačnije nego na tim tržištima i da je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 341., trošak prijevoza u Uniju znatno manji nego na ta druga odredišta. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

6. INTERES UNIJE

(346)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera protiv Rusije bilo u interesu Unije u cjelini. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(347)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. osnovne uredbe.

(348)

Komisija je na temelju toga ispitala postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavka dampinga i ponavljanja štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje postojećih mjera nije u interesu Unije. Podsjeća se da se u početnom ispitnom postupku smatralo da donošenje mjera nije protivno interesu Unije.

6.1 Interes industrije Unije

(349)

Kako je obrazloženo u uvodnoj izjavi 213., mjere su omogućile industriji Unije da održava svoje pozitivno gospodarsko stanje. Istodobno je u uvodnim izjavama od 298. do 303. zaključeno da bi industrija Unije vjerojatno pretrpjela pogoršanje stanja dopusti li se istek antidampinških mjera protiv Rusije. Naime, ispitnim je postupkom utvrđeno da bi nastavak mjera vrlo vjerojatno osigurao trenutačno gospodarsko stanje industrije Unije. Industrija Unije mogla bi ulagati i nastaviti s aktualnim ulaganjima, posebno onima povezanima sa standardima EU-a u pogledu zdravlja, sigurnosti i okoliša.

(350)

Ukidanje mjera bez sumnje bi dovelo do naglog pogoršanja njihova gospodarskog stanja. Uzimajući u obzir činjenicu da AN nije jedini proizvod u portfelju dušičnih gnojiva, već je sastavnica općenitog integriranog proizvodnog profila, ponavljanje štete proizvodnji AN-a trenutačno bi utjecalo na sve proizvode na početku proizvodnog lanca (amonijak, nitratna kiselina), na kraju proizvodnog lanca (UAN) i na povezane proizvodne lance (CAN, A5, urea). Stoga bi sektor AN-a imao izravan negativan učinak na cjelokupni sektor dušičnih gnojiva.

(351)

Stoga se može zaključiti da bi nastavak mjera protiv Rusije koristio industriji Unije.

6.2 Interes uvoznika/trgovaca

(352)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 41., nijedan uvoznik nije surađivao niti se javio u postojećem ispitnom postupku. Stoga nije bilo pokazatelja da zaključci doneseni u ispitnom postupku posljednje revizije zbog predstojećeg isteka mjera (109) više nisu valjani i da bi zadržavanje mjera imalo negativan učinak na uvoznike koji bi nadmašivao pozitivan učinak mjera.

6.3 Interes korisnikâ

6.3.1 Opće napomene

(353)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 49., dva korisnika (poljoprivrednika) dostavili su svoje odgovore na upitnik. Nekoliko udruženja korisnika (poljoprivrednika) javilo se da bi izrazilo svoje neslaganje s nastavkom mjera temeljeći se na tvrdnji da one stvaraju tržišne premije za AN (i KAN) kojim se trguje u Uniji u usporedbi s drugim tržištima te da je potrebno hitno olakšati troškovno opterećenje poljoprivrednika. U njihovoj se tvrdnji pretpostavlja da je „tržišna premija” stvorena antidampinškim i carinskim pristojbama u cijelosti prenesena na cijenu gnojiva.

(354)

Analiza interesa korisnikâ temeljila se na podacima Europske komisije, Glavne uprave za poljoprivredu („GU AGRI”) i dvama upitnicima francuskih poljoprivrednika (čiji su podaci osjetljivi te se stoga u analizi u nastavku navode u rasponima).

(355)

Analiza interesa Unije u osnovi obuhvaća dva aspekta: i. trošak AN-a u trošku poljoprivrednog gospodarstva, ii. učinak mjera na trošak poljoprivrednog gospodarstva tijekom razmatranog razdoblja.

6.3.2 Reprezentativnost troška AN-a u troškovima poljoprivrednika

(356)

Udruženja korisnika tvrdila su: i. da bi se učinak trgovinskih prepreka na gospodarstvo poljoprivredne djelatnosti trebao procjenjivati na temelju poljoprivrednih gospodarstava ratarskih kultura, konkretnije, poljoprivrednih gospodarstava specijaliziranih za uzgoj žitarica, uljarica i proteinskih usjeva („poljoprivredna gospodarstva COP”), a ne na sveukupnom poljoprivrednom sektoru; ii. da poljoprivredna gospodarstva COP najintenzivnije upotrebljavaju gnojiva, stoga su oni stvarni korisnici AN-a; iii. da su oni isto tako najveći korisnici dušičnih gnojiva u Uniji (110). Ta poljoprivredna gospodarstva predstavljaju oko 35 % svih poljoprivrednih gospodarstava u Uniji (111).

6.3.2.1 Trošak AN-a u troškovima poljoprivrednih gospodarstava COP

(357)

Sveukupni učinak gnojiva te pojedinačni učinak AN-a na troškove poljoprivrednika procjenjivao se na temelju podataka dvaju francuskih poljoprivrednika koji su dostavili svoje odgovore na upitnik. Analiza je pokazala da su (sveukupna) gnojiva koja su se upotrebljavala na tim francuskim poljoprivrednim gospodarstvima predstavljala oko [36–45 %] troška pojedinog usjeva (112) te oko [16–21 %] ukupnog troška poljoprivrednog gospodarstva (113) u posljednjoj dostupnoj financijskoj godini (114). Uzimajući u obzir da je trošak AN-a činio oko [39–44 %] troškova svih gnojiva korištenih na tim francuskim poljoprivrednim gospodarstvima (115), trošak AN-a predstavljao je oko [15–20 %] troška pojedinog usjeva i do [3–5 %] ukupnog troška poljoprivrednog gospodarstva tijekom istog razdoblja.

(358)

Te su informacije uspoređene s podacima gospodarstva poljoprivredne djelatnosti za poljoprivredna gospodarstva COP u Francuskoj dobivenima od GU AGRI-ja. Naime, njima je potvrđeno da su (sveukupna) gnojiva koja su se upotrebljavala na tim specijaliziranim poljoprivrednim gospodarstvima COP u Francuskoj predstavljala oko 42 % troška pojedinog usjeva te oko 14 % ukupnog troška poljoprivrednog gospodarstva u posljednjoj dostupnoj financijskoj godini (116). Stoga je, pod pretpostavkom da je trošak AN-a činio oko [39–44 %] troškova svih korištenih gnojiva, trošak AN-a mogao predstavljati najviše 17 % troška pojedinog usjeva i najviše 5,8 % ukupnog troška poljoprivrednog gospodarstva tijekom istog razdoblja u Francuskoj.

(359)

Na razini cijelog EU-a podaci dobiveni od GU AGRI-ja pokazuju da su gnojiva koja su se upotrebljavala na tim specijaliziranim poljoprivrednim gospodarstvima COP u EU-u predstavljala oko 43 % troška pojedinog usjeva te oko 13 % ukupnog troška poljoprivrednog gospodarstva u posljednjoj dostupnoj financijskoj godini (117). Stoga je, pod pretpostavkom da je trošak AN-a činio oko [39–44 %] troškova svih korištenih gnojiva, trošak AN-a mogao predstavljati najviše 18 % troška pojedinog usjeva i najviše 5,6 % ukupnog troška poljoprivrednog gospodarstva COP u EU-u tijekom istog razdoblja. To bi predstavljalo dio troška AN-a u ukupnom trošku poljoprivrednog gospodarstva u slučaju da su poljoprivredna gospodarstva COP u EU-u upotrebljavala AN jednako intenzivno kao i poljoprivredna gospodarstva COP u Francuskoj, no to ovdje nije slučaj, što su potvrdila udruženja korisnika (118).

(360)

Općenito govoreći, važno je napomenuti da se trošak gnojiva kao dio troška poljoprivrednih gospodarstava COP u EU-u tijekom vremena stalno smanjivao, npr. analiza posljednjeg razdoblja od 2014. do 2018. pokazala je da su 2014. gnojiva predstavljala 15 % ukupnog troška poljoprivrednih gospodarstava ratarskih kultura, dok se 2018. taj broj smanjio na 13 %. To pokazuje da su drugi elementi troškova (kao što je sjeme ili nadnice, najam i plaćene kamate (119)) predstavljali veće opterećenje za poljoprivrednike gospodarstava COP u EU-u, koji su bili najintenzivniji korisnici AN-a.

6.3.2.2 Trošak AN-a u troškovima svih poljoprivrednih gospodarstava

(361)

Količina AN-a upotrijebljenog kao gnojivo ovisi o vrsti usjeva koja se uzgaja na poljoprivrednom gospodarstvu, bile to žitarice (pšenica, ječam, zob, raž, pšenoraž), uljana repica, krumpir, šećerna repa ili travnjaci. Mnoga poljoprivredna gospodarstva u Uniji ovise o nekoliko usjeva, a trošak AN-a za poljoprivrednike razlikuje se od zemlje do zemlje. Stoga je teško procijeniti točan trošak AN-a za sva poljoprivredna gospodarstva. Međutim, trend smanjenja udjela troška gnojiva u pogledu vrijednosti proizvodnje poljoprivredne industrije zabilježen je u cijelom poljoprivrednom sektoru Unije (120).

(362)

Nadalje, na temelju podataka dobivenih od GU AGRI-ja Komisija je procijenila da su gnojiva koja su se upotrebljavala na svim poljoprivrednim gospodarstvima ratarskih kultura u EU-u predstavljala oko 30 % troška pojedinog usjeva te oko 9 % ukupnog troška poljoprivrednog gospodarstva ratarskih kultura u posljednjoj dostupnoj financijskoj godini (121).

(363)

Ipak, pod pretpostavkom da je trošak AN-a činio oko [39–44 %] troškova svih korištenih gnojiva, kako je obrazloženo u uvodnoj izjavi 357., trošak AN-a mogao je predstavljati najviše 3,7 % ukupnog troška poljoprivrednog gospodarstva za sva poljoprivredna gospodarstva ratarskih kultura u EU-u. Međutim, to bi predstavljalo dio troška AN-a u ukupnom trošku poljoprivrednog gospodarstva u slučaju da su sva poljoprivredna gospodarstva ratarskih kultura u EU-u upotrebljavala AN jednako intenzivno kao i specijalizirana poljoprivredna gospodarstva COP u Francuskoj, no to ovdje nije slučaj, što su potvrdila udruženja korisnika (122).

(364)

Na temelju gore navedenog Komisija je zaključila da je trošak AN-a u okviru troška specijaliziranih poljoprivrednih gospodarstava COP ukupno bio manji od 5,6 % te da je u okviru troška svih poljoprivrednih gospodarstava ratarskih kultura u Uniji trošak AN-a ukupno bio manji od 3,7 %. Stoga, udio troška AN-a u ukupnom trošku može biti materijalno važan samo u slučaju da postoji jasna veza između cijene AN-a i neto marže poljoprivrednog gospodarstva, što se analizira u nastavku.

6.3.3 Učinak antidampinške pristojbe na trošak poljoprivrednika

(365)

U okviru trenutačnog ispitnog postupka udruženja korisnika (123) tvrdila su da o učinku [antidampinške] pristojbe na domaće cijene AN-a svjedoči iskustvo. Međutim, razina do koje su pristojbe prenesene na poljoprivrednike nije jedinstvena i ovisi o nizu varijabli, posebno o stvarnoj razini tržišnog natjecanja između raznih izvora (124). Primjerice, informacije koje su dostavila udruženja korisnika koja surađuju nisu pokazale da je smanjena antidampinška pristojba (kako je isto tako utvrđena u posljednjoj privremenoj reviziji (125)) imala učinak na cijenu AN-a. To je zato što poljoprivrednici obično kupuju od distributera koji mogu ili ne moraju na njih prenijeti pogodnosti. Stoga, ako se dopusti istek mjera, ne postoje utemeljeni dokazi koji pokazuju da bi korisnici ostvarili korist od nižih cijena AN-a.

(366)

Istraživanje GU AGRI-ja pokazalo je da prihod poljoprivrednih gospodarstava ovisi o nizu čimbenika i da se može znatno razlikovati tijekom vremena. Cikličnost i neizvjesnosti svojstveni su poljoprivrednoj djelatnosti i njezinim maržama. Primjerice, poljoprivredna gospodarstva COP suočavala su se s najvećom varijabilnošću prihoda iz godine u godinu u razdoblju od 2007. do 2015.; taj je sektor najviše pogođen krizom iz 2009. kada su gotovo dva od tri poljoprivrednika gospodarstva COP (63 %) pretrpjela gubitak prihoda koji je premašivao 30 % (126). U istom se izvoru navodi da velik udio poljoprivrednika čiji je prihod znatno pao nije nužno smatrao da je dostignuta razina prihoda posebno niska. Podaci gospodarstva poljoprivredne djelatnosti (127) upućuju na povećanje neto prihoda za francuska poljoprivredna gospodarstva COP od 2016. do 2018., dok su dva francuska poljoprivrednika u svojim odgovorima na upitnik prijavila gubitke u posljednjoj financijskoj godini (128). Isti podaci gospodarstva poljoprivredne djelatnosti ukazuju na povećanje neto prihoda poljoprivrednih gospodarstava COP u Uniji za 67 % i neto prihoda svih poljoprivrednih gospodarstava za 34 % od 2016. do 2018., što je suprotno barem podacima za 2018. koje su dostavila udruženja korisnika.

(367)

Ovim se ispitnim postupkom pokazalo da ne postoji veza između cijene AN-a i neto marže poljoprivrednih gospodarstava ratarskih kultura (129) (tj. povećanje prihoda poljoprivrednika ne može se dovesti u vezu sa smanjenjem cijena AN-a ili obrnuto).

(368)

Antidampinške mjere na uvoz proizvoda iz postupka revizije na snazi su dugi niz godina bez nerazmjernih troškova za poljoprivrednike kojima bi se mogli ugroziti njihovi prihodi, a samim time i njihov opstanak. Naime, kako je obrazloženo u uvodnoj izjavi 365., utvrđeno je da nakon smanjenja antidampinških mjera koje je uslijedilo nakon posljednje privremene revizije očito nije došlo do prijenosa koristi na poljoprivrednike. U svakom slučaju, potreba za brojnim izvorima opskrbe u neposrednoj blizini te stoga i održivost industrije gnojiva u Uniji bili bi u njihovu interesu.

(369)

Na temelju toga Komisija je utvrdila da nastavak mjera ne bi imao znatan negativan učinak na korisnike te da stoga ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da produljenje postojećih mjera općenito nije u interesu Unije.

6.4 Podnesci zainteresiranih strana

(370)

Udruženja korisnika (130) tvrdila su da trgovinska politika EU-a nije dosljedna: poljoprivrednici Unije moraju kupovati gnojiva, svoj glavnih ulazni materijal, na zaštićenom domaćem tržištu sa znatnom „tržišnom premijom”, dok žitarice prodaju na otvorenom tržištu, gdje su cijene posljednjih 20 godina usporedive s cijenom na globalnoj razini.

(371)

Komisija je napomenula da je cilj antidampinške pristojbe ponovno uspostavljanje poštenog tržišnog natjecanja na tržištu Unije. U svakom slučaju, Komisija razmatra učinak mjera na poljoprivrednike u kontekstu ispitivanja interesa Unije. Dakle politike koje Komisija primjenjuje nisu u suprotnosti. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(372)

Proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da visoka cijena gnojiva može uzrokovati narušavanje prihoda poljoprivrednika.

(373)

Komisija je primijetila da je analiza troškova poljoprivrednih gospodarstava opisanih u uvodnim izjavama od 357. do 364. pokazala da se udio troška AN-a ne može smatrati štetnim za prihod poljoprivrednih gospodarstava i njihovu konkurentnost na globalnom tržištu. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 367., ovim se ispitnim postupkom pokazalo da ne postoji veza između cijene AN-a i neto marže poljoprivrednih gospodarstava ratarskih kultura (tj. povećanje prihoda poljoprivrednika ne može se dovesti u vezu sa smanjenjem cijena AN-a ili obrnuto). Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(374)

Isti proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da se poljoprivrednici iz Unije suočavaju s povećanim tržišnim natjecanjem na globalnim tržištima. Proizvođači poljoprivrednih dobara iz EU-a suočavaju se s povećanim tržišnim natjecanjem stranog uvoza. Usporedno s porastom uvoza, poljoprivredni proizvodi iz EU-a gube svoje tržišne udjele na izvoznim tržištima.

(375)

U skladu s procjenama GU AGRI-ja očekivalo se da će tržište EU-a za žitarice porasti (131), uz dodatne izmjene između proizvoda i povećanu potražnju za potrebe hrane za životinje i za industrijske potrebe. Ukupna proizvodnja žitarica u EU-u mogla bi do 2030. doseći 319 milijuna tona. Dodatno tržišno natjecanje s drugim glavnim proizvodnim regijama, kao što je Crno more, vjerojatno će rezultirati umjerenim povećanjem izvoza iz EU-a. Očekuje se da će svjetsko trgovanje pšenicom nastaviti rasti s jačanjem globalne potražnje. Zahvaljujući velikoj produktivnosti zemljišta i neposrednoj blizini velikih uvoznih tržišta, očekuje se da će EU ostati treća najveća izvozna regija (predstavljajući 14 % tržišnih udjela u svjetskom trgovanju pšenice do 2030.).

(376)

Udruženja korisnika (132) tvrdila su da je hitno potrebno olakšati opterećenje koje troškovi predstavljaju poljoprivrednicima. Niz čimbenika utjecao je na profitabilnost poljoprivrednika. Veliki troškovi AN-a zasigurno bi utjecali na strukturu troškova poljoprivrednika i jedan su od ključnih elemenata koje je potrebno razmotriti kada se utvrđuje kako bi se profitabilnost poljoprivrednika mogla poboljšati. Što su veći troškovi poljoprivrednika, to su oni manje konkurentni u pogledu uvoza i na izvoznim tržištima. Udruženje irskih poljoprivrednika dodatno je tvrdilo da rastući troškovi narušavaju stanje prihoda irskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (133).

(377)

Ispitni postupak pokazao je da AN čini tek oko 17 % ukupne potrošnje svih gnojiva koja sadržavaju dušik u Uniji (amonijev nitrat, kalcijev amonijev nitrat, urea, otopina uree i amonijeva nitrata, NPK/NP/NK itd.) (134). Što je još važnije, AN se upotrebljava u kombinaciji s drugim dušičnim gnojivima (kao što je urea). AN se smatra vrhunskim proizvodom zbog velikih prinosa u usporedbi s drugim dušičnim gnojivima pa je stoga skuplji.

(378)

Nadalje, količina upotrijebljenog AN-a ovisi o tome je li riječ o žitaricama (pšenica, ječam, zob, raž, pšenoraž), uljanoj repici, krumpiru, šećernoj repi ili travnjacima. Mnoga poljoprivredna gospodarstva u Uniji ovise o nekoliko usjeva. Nadalje, troškovi AN-a za poljoprivrednike isto se tako razlikuju od zemlje do zemlje. Kako je pokazala analiza troškova u uvodnim izjavama od 357. do 367., udio troška AN-a ne može se smatrati štetnim za prihod poljoprivrednih gospodarstava i njihovu konkurentnost na globalnom tržištu. Što je još važnije, kako je obrazloženo u uvodnoj izjavi 365., utvrđeno je da nakon smanjenja antidampinških mjera koje je uslijedilo nakon posljednje privremene revizije očito nije došlo do prijenosa koristi na poljoprivrednike. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(379)

Udruženja korisnika (135) isto su tako tvrdila da tržišna premija za AN, odnosno „poremećaj koji je nastao zbog zaštite tržišta kombiniranom primjenom stope pristojbe MFN od 6,5 % i antidampinških mjera protiv ruskog AN-a”, izravno rezultira dodatnim troškom za poljoprivrednike. Tijekom pet godina (predloženo razdoblje za moguće produljenje antidampinških mjera) to bi za poljoprivrednike u Uniji predstavljalo ukupan trošak od 2,5–3,5 milijardi EUR (jednako podijeljen na kupnju AN-a i KAN-a).

(380)

Prvo, utvrđeno je da je izračun tržišne premije neispravan, kako je opisano u uvodnoj izjavi 235. Drugo, uspostavljene mjere ne sprečavaju ruska društva da izvoze AN u Uniju po poštenoj cijeni. Treće, uspostavljene mjere ne sprečavaju ruska društva (ili društva iz ostalih trećih zemalja) da proizvode i izvoze KAN na tržište Unije. Četvrto, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 365., nije bilo utemeljenih dokaza kojima bi se potvrdilo da je antidampinška pristojba na AN u cijelosti prenesena na cijenu gnojiva AN niti da su poljoprivrednici mogli ostvariti korist. Na temelju toga Komisija je zaključila da je tvrdnja o trošku poljoprivrednika u pogledu antidampinških pristojbi neutemeljena.

(381)

Udruženja korisnika (136) isto su tako tvrdila da kratko razdoblje od nekoliko godina nije relevantno ni za kakvu ekonomsku procjenu u području poljoprivrede zbog visoke godišnje promjenjivosti glavnih pokretača prihoda, posebno cijena i varijabilnih troškova.

(382)

Ovim se ispitnim postupkom pokazalo da su kraća ili duža razdoblja upućivala na sličan, smanjeni udio troška gnojiva u trošku pojedinog usjeva i ukupnom trošku poljoprivrednog gospodarstva i specijaliziranih poljoprivrednih gospodarstava COP u Francuskoj i EU-u. Stoga, za potrebe procjene udjela AN-a u trošku poljoprivrednog gospodarstva duljina razdoblja nije od posebne važnosti.

(383)

Udruženja korisnika nadalje su tvrdila da dugoročna analiza pokazuje negativan trend prihoda obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, neovisno o mogućim oscilacijama.

(384)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 366., istraživanje GU AGRI-ja pokazalo je da prihod poljoprivrednih gospodarstava ovisi o nizu čimbenika i da se može znatno razlikovati tijekom vremena, npr. poljoprivredna gospodarstva COP suočavala su se s najvećom varijabilnošću prihoda iz godine u godinu u razdoblju od 2007. do 2015.; taj je sektor najviše pogođen krizom iz 2009. kada su gotovo dva od tri poljoprivrednika gospodarstva COP (63 %) pretrpjela gubitak prihoda koji je premašivao 30 % (137). U istom se izvoru navodi da velik udio poljoprivrednika čiji je prihod znatno pao nije nužno značio da je dostignuta razina prihoda posebno niska. Međutim, kako je obrazloženo u uvodnoj izjavi 367., u ovom se ispitnom postupku smanjenje prihoda poljoprivrednika nije moglo dovesti u vezu s povećanjem cijena AN-a. Tvrdnja zainteresirane strane stoga je odbačena.

(385)

Nakon objave udruženja korisnika (138) tvrdila su kao prvo da je Komisija zanemarila dokaze koje su poljoprivrednici dostavili o utjecaju antidampinških mjera na profitabilnost i konkurentnost poljoprivrednika, posebno u usporedbi s drugom gospodarskim sektorima. Drugo, podsjetila su da su dva poljoprivrednika u odgovorima na upitnik navela da ostvaruju gubitak, što je Komisija zanemarila, kao i svjedočenja poljoprivrednika na saslušanjima pred Komisijom. Treće, isto su tako tvrdila da nije bilo važno postoji li očita veza između cijene AN-a i neto marže poljoprivrednih gospodarstava jer cijene AN-a nisu jedini čimbenik koji utječe na profitabilnost poljoprivrednika iako prekomjerne cijene AN-a smanjuju profitabilnost poljoprivrednika. Stoga, uzimajući u obzir nisku razinu profitabilnosti poljoprivrednika, bilo je nužno olakšati njihovo troškovno opterećenje ukidanjem antidampinških mjera na uvoz AN-a iz Rusije. Četvrto, „tržišna premija” dostatan je dokaz eventualnog prenošenja pristojbi na poljoprivrednike.

(386)

Cilj je antidampinške pristojbe ponovno uspostavljanje poštenog tržišnog natjecanja na tržištu Unije. Samim time, utjecaj mjera na poljoprivrednike i njihove interese razmatrao se u okviru ispitivanja interesa Unije, što ne predstavlja usporedbu profitabilnosti i konkurentnosti poljoprivrednika s drugim sektorima, već procjenu toga bi li mjere nerazmjerno utjecale na ostale zainteresirane strane u Uniji.

(387)

U tom kontekstu, podaci koje su dva poljoprivrednika dostavila u svojim odgovorima na upitnik u velikoj su se mjeri upotrebljavali u toj analizi, kako je opisano u uvodnim izjavama od 357. do 364., stoga Komisija nije zanemarila njihove profitne marže. Svjedočenja poljoprivrednika isto su se tako uzela u obzir kao kontekst u okviru kojeg su procijenjeni svi činjenični podaci u spisu. Nadalje, analiza utjecaja mjera nije geografski ograničena na područja na kojima je upotreba AN-a znatno raširenija od ostalih dušičnih gnojiva i, kako je tim ispitnim postupkom pokazano, cijena AN-a na sveukupnim poljoprivrednim gospodarstvima ratarskih kultura u Uniji iznosila je ispod 3,7 % njihova ukupnog troška.

(388)

Kada se analiziraju pokretači troška poljoprivrednika koji utječu na profitabilnost, kako je detaljno obrazloženo u uvodnoj izjavi 360., trošak gnojiva kao udio troška na poljoprivrednim gospodarstvima COP u EU-u s vremenom se stalno smanjivao, pokazuje da su drugi elementi troškova (kao što je sjeme ili nadnice, najam i plaćene kamate) predstavljali veće opterećenje za poljoprivrednike gospodarstava COP u EU-u (koji su bili najintenzivniji korisnici AN-a). Navedeno ukazuje na to da stvarno troškovno opterećenje poljoprivrednika čine troškovi koji ne uključuju dušična gnojiva.

(389)

Kad je riječ o „tržišnoj premiji” (razlika cijene AN-a u Uniji u usporedbi s cijenom AN-a crnomorske regije isporučenog u EU), koja je navodno dostatan dokaz prenošenja pristojbi na poljoprivrednike, kako je analizirano u uvodnoj izjavi 244., usporedno povećanje cijene AN-a u Uniji (samo) tijekom RIPR-a nije bilo trajno ni znatno tijekom sveukupnog razmatranog razdoblja. U svakom slučaju, nisu dostavljeni dokazi o tome kako bi takvo usporedno povećanje pokazalo prenošenje pristojbi na poljoprivrednike. Stoga su tvrdnje zainteresiranih strana odbijene.

(390)

Ista udruženja korisnika tvrdila su da su pokazala da je ukidanje ili povećavanje antidampinških mjera na AN utjecalo na cijene (139). Isto su tako tvrdila da su ti dokazi zanemareni bez valjanog razloga.

(391)

Predstavljeni dokazi upućivali su na vezu između smanjenja antidampinške pristojbe (nakon posljednje privremene revizije) i navodne cijene premije koju su te strane izračunale. Izračun premija razmotren je u uvodnim izjavama od 240. do 245. i odbačen je zbog netočnosti. Utjecaj cijena AN-a nije dokazan u podnesku, kako se tvrdilo, već se u podnesku tek spominje da prijenos cijena nije bio savršen.

(392)

Ista udruženja korisnika tvrdila su da je Komisija trebala razmotriti kumulativne utjecaje antidampinških mjera radi procjene interesa Unije.

(393)

Prema sudskoj praksi na koju upućuju udruženja korisnika Komisija je u razmatranju kumulativnog utjecaja mjera trebala razmotriti razne načine na koje bi nastavak ili istek mjera utjecao na korisnike u gospodarskom kontekstu koji je u vrijeme ispitnog postupka bio prevladavajući. Komisija je to učinila i donijela zaključak da nastavak mjera ne bi bio suprotan interesu Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(394)

Jedan ruski proizvođač izvoznik tvrdio je da su zaključci u uvodnoj izjavi 350. o činjenici da bi ponavljanje štete proizvodnji AN-a trenutačno utjecalo na sve proizvode na početku proizvodnog lanca (amonijak, nitratna kiselina), na kraju proizvodnog lanca (UAN) i na povezane proizvodne lance (CAN, A5, urea) pogrešni jer se ispitni postupak odnosi samo na AN i opravdava analizu samo za AN. Komisijini nalazi koji nadilaze posljedice za tržište AN-a samo su nagađanja, nisu potkrijepljeni činjenicama i nisu bili uključeni u analizu.

(395)

Komisija napominje da strane nisu osporile nalaz u uvodnoj izjavi 350. prema kojem bi ponavljanje štete proizvodnji AN-a trenutačno utjecalo na sve proizvode na početku proizvodnog lanca (amonijak, nitratna kiselina), na kraju proizvodnog lanca (UAN) i na povezane proizvodne lance (CAN, A5, urea). Budući da je navedeno dio prognostičke analize, samo po sebi spekulativne je prirode, ali se temelji na činjenici da su te proizvodne linije integrirane te da je sama proizvodnja podrazumijevala velike fiksne troškove. Proizvođač izvoznik nije osporio nijedan od tih nalaza. Stoga je tvrdnja odbijena.

(396)

Isti ruski proizvođač izvoznik tvrdio je da nakon smanjenja antidampinških pristojbi 2018. na poljoprivrednike nisu prenesene nikakve pogodnosti jer je antidampinška pristojba na ruski uvoz i dalje predstavljala prepreku te smanjenje iz 2018. nije omogućilo ruskim proizvođačima da uvoze dodatni obujam u Uniju. Stoga nije moglo pozitivno djelovati na tržišno natjecanje na tržištu Unije.

(397)

Međutim, ta strana u svojoj tvrdnji nije pružila dodatne dokaze o pogodnosti koja bi se prenijela na poljoprivrednike u slučaju ukidanja antidampinških pristojbi. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 367., činjenica je da se u tom ispitnom postupku i u prethodnim ispitnim postupcima smanjenje prihoda poljoprivrednika nije moglo dovesti u vezu s povećanjem cijena AN-a. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(398)

Isti ruski proizvođač izvoznik tvrdio je da bi u slučaju ukidanja antidampinških mjera poljoprivrednici u Uniji nastavili kupovati od proizvođača iz Unije. To je zato što im je potrebna stabilna opskrba, posebno na vrhuncu sezone, koju ruski proizvođači nisu mogli ponuditi zbog preklapanja sezona i njihovih obveza na domaćem tržištu i na tržištu trećih zemalja.

(399)

Suprotno toj tvrdnji, poljoprivrednici obično kupuju od distributera, pri čemu materijal može biti nabavljen lokalno ili uvezen. Stoga, zbog privlačnosti tržišta Unije navedenog u uvodnim izjavama 296. i 297. te uvodnim izjavama od 340. do 341., postojeće obveze ruskih proizvođača mogu se promijeniti slijedom stanja na tržištu Unije.

6.5 Zaključak o interesu Unije

(400)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u interesu Unije protiv produljenja postojećih antidampinških mjera protiv uvoza iz Rusije. Nasuprot, u usporedbi s prethodnim ispitnim postupcima stanje poljoprivrednika i industrije Unije nije se znatno promijenilo.

7. ANTIDAMPINŠKE MJERE

(401)

Dana 25. rujna 2020. sve su zainteresirane strane bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je Komisija namjeravala zadržati antidampinške mjere na snazi. Dan im je i rok u kojem su nakon te objave mogle podnijeti primjedbe. Svi podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir.

(402)

Udruženje proizvođača iz Unije, ruski proizvođači izvoznici, udruženje ruskih proizvođača, jedno udruženje korisnika i ruska vlada dostavili su svoje primjedbe na objavu.

(403)

Saslušanja su na zahtjev održana s FE-om, udruženjem RFPA i proizvođačima izvoznicima iz uzorka. Zahtjev za intervenciju službenika za saslušanje dostavili su udruženje RFPA i svi proizvođači izvoznici u uzorku te je saslušanje s udruženjem RFPA održano 9. listopada 2020., a s proizvođačima izvoznicima 15. listopada 2020.

(404)

Komisija je 30. rujna, 1. listopada, 21. listopada i 28. listopada 2020. objavila dodatne opće informacije i/ili informacije specifične za društva u kojima su uzete u obzir određene tvrdnje primljene nakon konačne objave. Zainteresiranim stranama dano je i razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti prigovore nakon tih dodatnih objava. Udruženje RFPA i svi proizvođači izvoznici u uzorku dostavili su svoje primjedbe na te dodatne objave.

(405)

Nakon objave zainteresirane strane tvrdile su da su ih neprikladne objave spriječile u smislenom ostvarenju prava na obranu jer nisu bile u stanju učinkovito izraziti svoja stajališta o točnosti i relevantnosti navodnih činjenica i okolnosti.

(406)

Napominje se da su sve ključne činjenice i okolnosti na kojima se temelje Komisijine tvrdnje u toj uredbi objavljene zainteresiranim stranama i to u okviru objave općih informacija ili informacija specifičnih za društva. Nadalje, svi zahtjevi zainteresiranih strana za dopunske podatke primjereno su obrađeni, bilo to pružanjem dodatnih obrazloženja, dodatnog pristupa dokumentima, pristupa revidiranim verzijama dokumenata koji nisu povjerljivi ili detaljnih obrazloženja kojima se potkrepljuje odbacivanje zahtjeva za objavu (za posebne argumente i Komisijine protuargumente u tom kontekstu vidjeti i uvodne izjave od 87. do 88., od 115. do 117. i uvodnu izjavu 284.). Stoga su te tvrdnje odbijene.

(407)

Iz prethodno navedenih razmatranja proizlazi da bi u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe trebalo zadržati antidampinške mjere koje se na temelju Provedbene uredbe (EU) 2018/1722 primjenjuju na uvoz amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije.

(408)

Nakon objave udruženje korisnika (140) predložilo je da se mjere produlje samo za jednu godinu u slučaju da ih Europska komisija odluči produljiti. Taj se prijedlog temeljio na niskoj cijeni prirodnog plina, koja je u to vrijeme prevladavala na tržištu Unije, i na niskoj profitabilnosti poljoprivrednika.

(409)

Komisija je napomenula da bi takvo kratko trajanje mjera bila iznimka jer mjere inače obuhvaćaju petogodišnje razdoblje. U tom slučaju nije se činilo da postoji posebna situacija koja bi opravdala kraće razdoblje. Kad je riječ o cijenama prirodnog plina, izuzimajući njihovu volatilnost u prošlosti, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 336., u prognozama Svjetske banke predviđeno je da će 2023. cijena prirodnog plina u Uniji doseći razinu iz 2016. (početak razmatranog razdoblja). Kad je riječ o dohotku poljoprivrednika, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 366., niz čimbenika utječe na dohodak poljoprivrednika. Ispitnim postupkom nije utvrđena očita veza između cijena amonijeva nitrata i dohotka poljoprivrednika, kako je obrazloženo u uvodnoj izjavi 367. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(410)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u toj uredbi primjenjuju se samo na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvode ta društva i posebno navedene pravne osobe. Uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno nazivom i adresom u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne može ostvariti korist od tih stopa i na njega bi trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Sve zahtjeve kojima se traži primjena tih pojedinačnih stopa antidampinških pristojbi (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) trebalo bi bez odgode uputiti Komisiji (141) sa svim relevantnim podacima, osobito o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, tom promjenom naziva ili tom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za koje vrijede pojedinačne stope pristojba.

(411)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (142), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, kamatu bi trebalo platiti po stopi koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljenoj u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(412)

Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1317 (143) („nova uredba o razvrstavanju”) stupila je na snagu 13. listopada 2020. Novom uredbom o razvrstavanju pojašnjeno je da su određeni proizvodi, uglavnom proizvodi na bazi amonijeva nitrata, obuhvaćeni oznakom KN 3602 00 00. Stoga je Komisija ažurirala oznake u toj uredbi, s učinkom od 13. listopada 2020., radi prilagodbe na ispravno razvrstavanje pojašnjeno spomenutom uredbom. Komisija za svaki slučaj napominje da se popis oznaka navodi samo informativno. Opseg mjera definira se na temelju definicije predmetnog proizvoda. Njegovo carinsko razvrstavanje podložno je promjenama.

(413)

Mjere predviđene u ovoj uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanim člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz krutih gnojiva s masenim udjelom amonijeva nitrata većim od 80 %, trenutačno razvrstanih u oznake KN 3102 30 90, 3102 40 90, ex 3102 29 00, ex 3102 60 00, ex 3102 90 00, ex 3105 10 00, ex 3105 20 10, ex 3105 51 00, ex 3105 59 00, ex 3105 90 20 i ex 3602 00 00 (oznake TARIC 3102290010, 3102600010, 3102900010, 3105100010, 3105100020, 3105100030, 3105100040, 3105100050, 3105201030, 3105201040, 3105201050, 3105201060, 3105510010, 3105510020, 3105510030, 3105510040, 3105590010, 3105590020, 3105590030, 3105590040, 3105902030, 3105902040, 3105902050, 3105902060, 3602000010) i podrijetlom iz Rusije.

2. Stopa konačne antidampinške pristojbe utvrđuje se u fiksnom iznosu navedenom u člancima 2. i 3.

Članak 2.

Za sljedeću robu koju proizvode sva društva (dodatne oznake TARIC A522 (144), A959 (145) i A999 (146)):

Opis proizvoda	Oznaka KN	Oznaka TARIC	Fiksni iznos pristojbe (EUR po toni)
Amonijev nitrat koji nije u vodenoj otopini	3102 30 90	--	32,71
Amonijev nitrat koji nije u vodenoj otopini	36 02 00 00	10	32,71
Smjese amonijeva nitrata s kalcijevim karbonatom ili drugim anorganskim tvarima koje nisu za gnojenje, s masenim udjelom dušika većim od 28 %	3102 40 90	--	32,71

Članak 3.

1. Za sljedeću robu koju proizvode sva društva osim „podružnice KCKK društva Joint Stock Company United Chemical Company Uralchem u Kirovo-Chepetsku” (dodatna oznaka TARIC A522 (147) i A999 (148)):

Opis proizvoda	Oznaka KN	Oznaka TARIC	Fiksni iznos pristojbe (EUR po toni)
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijeva nitrata većim od 80 %	3102 29 00	10	32,71
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijeva nitrata većim od 80 %	3102 60 00	10	32,71
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijeva nitrata većim od 80 %	3102 90 00	10	32,71
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijeva nitrata većim od 80 %, bez udjela fosfora i kalija	3105 10 00	10	32,71
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijeva nitrata većim od 80 % i masenim udjelom fosfora izraženog kao P2O5 i/ili masenim udjelom kalija izraženog kao K2O manjim od 3 %	3105 10 00	20	31,73
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijevog nitrata većim od 80 % i masenim udjelom fosfora izraženog kao P2O5 i/ili masenim udjelom kalija izraženog kao K2O od 3 % ili više, ali manje od 6 %	3105 10 00	30	30,75
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijevog nitrata većim od 80 % i masenim udjelom fosfora izraženog kao P2O5 i/ili masenim udjelom kalija izraženog kao K2O od 6 % ili više, ali manje od 9 %	3105 10 00	40	29,76
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijevog nitrata većim od 80 % i masenim udjelom fosfora izraženog kao P2O5 i/ili masenim udjelom kalija izraženog kao K2O od 9 % ili više, ali koji ne prelazi 12 %	3105 10 00	50	28,78
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijeva nitrata većim od 80 % i masenim udjelom fosfora izraženog kao P2O5 i masenim udjelom kalija izraženog kao K2O manjim od 3 %	3105 20 10	30	31,73
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijevog nitrata većim od 80 % i masenim udjelom fosfora izraženog kao P2O5 i masenim udjelom kalija izraženog kao K2O od 3 % ili više, ali manje od 6 %	3105 20 10	40	30,75
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijevog nitrata većim od 80 % i masenim udjelom fosfora izraženog kao P2O5 i masenim udjelom kalija izraženog kao K2O od 6 % ili više, ali manje od 9 %	3105 20 10	50	29,76
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijevog nitrata većim od 80 % i masenim udjelom fosfora izraženog kao P2O5 i masenim udjelom kalija izraženog kao K2O od 9 % ili više, ali koji ne prelazi 12 %	3105 20 10	60	28,78
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijevog nitrata većim od 80 % i masenim udjelom fosfora izraženog kao P2O5 manjim od 3 %	3105 51 00	10	31,73
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijevog nitrata većim od 80 % i masenim udjelom fosfora izraženog kao P2O5 od 3 % ili više, ali manje od 6 %	3105 51 00	20	30,75
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijevog nitrata većim od 80 % i masenim udjelom fosfora izraženog kao P2O5 od 6 % ili više, ali manje od 9 %	3105 51 00	30	29,76
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijevog nitrata većim od 80 % i masenim udjelom fosfora izraženog kao P2O5 od 9 % ili više, ali koji ne prelazi 10,40 %	3105 51 00	40	29,31
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijevog nitrata većim od 80 % i masenim udjelom fosfora izraženog kao P2O5 manjim od 3 %	3105 59 00	10	31,73
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijevog nitrata većim od 80 % i masenim udjelom fosfora izraženog kao P2O5 od 3 % ili više, ali manje od 6 %	3105 59 00	20	30,75
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijevog nitrata većim od 80 % i masenim udjelom fosfora izraženog kao P2O5 od 6 % ili više, ali manje od 9 %	3105 59 00	30	29,76
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijevog nitrata većim od 80 % i masenim udjelom fosfora izraženog kao P2O5 od 9 % ili više, ali koji ne prelazi 10,40 %	3105 59 00	40	29,31
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijeva nitrata većim od 80 % i masenim udjelom kalija izraženog kao K2O manjim od 3 %	3105 90 20	30	31,73
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijevog nitrata većim od 80 % i masenim udjelom kalija izraženog kao K2O od 3 % ili više, ali manje od 6 %	3105 90 20	40	30,75
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijevog nitrata većim od 80 % i masenim udjelom kalija izraženog kao K2O od 6 % ili više, ali manje od 9 %	3105 90 20	50	29,76
Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijeva nitrata većim od 80 % i masenim udjelom kalija izraženog kao K2O od najmanje 9 %, ali manjim od 12 %	3105 90 20	60	28,78

2. Neprimjena bilo koje antidampinške pristojbe za robu navedenu u točki 1. koju proizvodi podružnica KCKK društva Joint Stock Company United Chemical Company Uralchem u Kirovo-Chepetsku uvjetovana je podnošenjem od strane društva Joint Stock Company United Chemical Company Uralchem carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik tijela koje je izdalo račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, formulirana kako slijedi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) amonijeva nitrata iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvela podružnica KCKK društva Joint Stock Company United Chemical Company Uralchem u Kirovo-Chepetsku (dodatna oznaka TARIC A959) u Rusiji. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Ne podnese li se taj račun, na sve vrste proizvoda amonijeva nitrata koje proizvodi podružnica KCKK društva Joint Stock Company United Chemical Company Uralchem u Kirovo-Chepetsku primjenjuje se stopa pristojbe koja vrijedi za sva ostala društva navedena u točki 1.

Članak 4.

1. Ako je roba oštećena prije ulaska u slobodni promet pa je stoga cijena stvarno plaćena ili plativa raspodijeljena radi utvrđivanja carinske vrijednosti u skladu s člankom 131. stavkom 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (149), iznos antidampinške pristojbe iz članaka 2. i 3. umanjuje se za postotak koji odgovara raspodjeli cijene stvarno plaćene ili plative.

2. Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 5.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2020.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2) Uredba Vijeća (EZ) br. 2022/95 od 16. kolovoza 1995. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije (SL L 198, 23.8.1995., str. 1.).

(3) Uredba Vijeća (EZ) br. 663/98 od 23. ožujka 1998. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2022/95 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije (SL L 93, 26.3.1998., str. 1.).

(4) Uredba Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (SL L 56, 6.3.1996., str. 1.). Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2238/2000 (SL L 257, 11.10.2000., str. 2.).

(5) Uredba Vijeća (EZ) br. 658/2002 od 15. travnja 2002. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijevog nitrata podrijetlom iz Rusije (SL L 102, 18.4.2002., str. 1.).

(6) Uredba Vijeća (EZ) br. 945/2005 od 21. lipnja 2005. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 658/2002 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijevog nitrata podrijetlom iz Rusije i Uredbe (EZ) br. 132/2001 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijevog nitrata podrijetlom, među ostalim, iz Ukrajine nakon djelomične privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 384/96 (SL L 160, 23.6.2005., str. 1.).

(7) Uredba Vijeća (EZ) br. 661/2008 od 8. srpnja 2008. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijevog nitrata podrijetlom iz Rusije nakon revizije nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. i parcijalne privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 384/96, (SL L 185, 12.7.2008., str. 1.).

(8) Odluka Komisije 2008/577/EZ od 4. srpnja 2008. o prihvaćanju preuzimanja obveza u pogledu antidampinškog postupka u vezi s uvozom amonijevog nitrata podrijetlom iz Rusije i Ukrajine (SL L 185, 12.7.2008., str. 43.).

(9) Predmet T-348/05.

(10) Predmet T-348/05 INTP.

(11) Uredba Vijeća (EZ) br. 989/2009 od 19. listopada 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 661/2008 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijevog nitrata podrijetlom iz Rusije (SL L 278, 23.10.2009., str. 1.).

(12) Odluka Komisije 2012/629/EU od 10. listopada 2012. o izmjeni Odluke 2008/577/EZ o prihvaćanju preuzimanja obveza u pogledu antidampinškog postupka u vezi s uvozom amonijevog nitrata podrijetlom iz Rusije (SL L 277, 11.10.2012., str. 8.).

(13) Uredba Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (SL L 343, 22.12.2009., str. 51.).

(14) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 999/2014 od 23. rujna 2014. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009, (SL L 280, 24.9.2014., str. 19.).

(15) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/226 od 17. veljače 2016. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 999/2014 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 (SL L 41, 18.2.2016., str. 13.).

(16) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/415 od 21. ožujka 2016. o povlačenju prihvaćanja preuzimanja obveze za dva proizvođača izvoznika i o stavljanju izvan snage Odluke 2008/577/EZ o prihvaćanju preuzimanja obveza u pogledu antidampinškog postupka u vezi s uvozom amonijevog nitrata podrijetlom iz Rusije (SL L 75, 22.3.2016., str. 10.).

(17) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1722 od 14. studenoga 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 999/2014 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije nakon privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 287, 15.11.2018., str. 3.).

(18) SL C 53, 11.2.2019., str. 3.

(19) Obavijest o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije (SL C 318, 23.9.2019., str. 6.).

(20) Udruženje RFPA, grupacije EuroChem i Uralchem zajednički su dostavili odgovor na objavu.

(21) Odluka Europskog ombudsmana o zaključenju istrage u pogledu pritužbe 577/2014/MDC na odbijanje Europske komisije da u skladu s Uredbom Vijeća 1225/2009 odobri pristup zahtjevu za reviziju koji se odnosi na istek antidampinških pristojbi na uvoz amonijeva nitrata iz Rusije, točka 14. („Odluka Ombudsmana”).

(22) Predmet br. DS494, EU – Metodologije prilagodbe cijena II (Rusija).

(23) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1688 od 8. listopada 2019. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz smjesa uree i amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije, Trinidada i Tobaga te Sjedinjenih Američkih Država (SL L 258, 9.10.2019., str. 21.).

(24) Presuda Prvostupanjskog suda od 10. rujna 2008., predmet T-348/05, JSC Kirovo-Chepetsky Khimichesky Kombinat protiv Vijeća Europske unije, EU:T:2008:327.

(25) Uključujući amonijev nitrat kojem su dodane fosforne i/ili kalijeve hranjive tvari (takozvani „prljavi” ili „stabilizirani” amonijev nitrat).

(26) Presuda Prvostupanjskog suda od 9. srpnja 2009., predmet T-348/05 INTP, JSC Kirovo-Chepetsky Khimichesky Kombinat protiv Vijeća Europske unije, EU:T:2009:261.

(27) Rusko udruženje proizvođača gnojiva, grupacija EuroChem (Joint Stock Company „Nevinnomyssky Azot” i Joint Stock Company „Azot”), Uralchem JSC, PJSC Acron i njihova povezana društva.

(28) Presuda od 10. rujna 2008., JSC Kirovo-Chepetsky Khimichesky Kombinat protiv Vijeća Europske unije, predmet T-348/05, EU:T:2008:327, točka 64.

(29) Presuda Prvostupanjskog suda od 9. srpnja 2009., predmet T-348/05 INTP, JSC Kirovo-Chepetsky Khimichesky Kombinat protiv Vijeća Europske unije, EU:T:2009:261, točka 8.

(30) Mjesečni statistički podaci o uvozu koji se temelje na stvarnim podacima carinskih tijela u državama članicama na temelju članka 14. stavka 6. osnovne uredbe.

(31) Provedbena uredba (EU) 2018/1722.

(32) To ne uključuje prodaju stabiliziranog amonijeva nitrata koji proizvodi Uralchemova podružnica Kirovo jer ne podliježe antidampinškoj pristojbi.

(33) Provedbena uredba (EU) br. 999/2014.

(34) Provedbena uredba (EU) 2019/1688, uvodna izjava 56.

(35) Provedbena uredba (EU) br. 999/2014, uvodna izjava 82.

(36) https://www.acron.ru/en/the-geography-of-business/as-dbt/

(37) https://www.uralchem.com/about/assets/4644/

(38) Izvor: IFA, 2016. (vidjeti Prilog XXIX. zahtjeva za reviziju).

(39) Polugodišnja izvješća zemalja za 2019. na internetskoj stranici WTO-ahttps://www.wto.org/english/tratop_e/adp_e/adp_e.htm.

(40) Provedbena uredba (EU) br. 999/2014, uvodna izjava 154.

(41) https://www.ceicdata.com/en/china/petrochemical-trade-fertilizer-quantity/cn-import-ammonium-nitrate (pristup na dan 10. srpnja 2020.).

(42) Provedbena uredba (EU) 2018/1722, uvodna izjava 76.

(43) Izvor: Fertecon (vidjeti podnesak udruženja RFPA od 30. listopada 2019., str. 18.).

(44) Vidjeti Prilog 26. zahtjeva za reviziju – Ruski izvoz i uvoz AN-a diljem svijeta.

(45) Vidjetihttps://www.oecd.org/eurasia/countries/.

(46) Izvor: IFA, 2016. (vidjeti Prilog 29. zahtjeva za reviziju).

(47) Odluka vlade od 29. ožujka 2018. br. 532, podnesena kao Prilog 28. zahtjevu za reviziju.

(48) Ruski proizvođači izvoznici UAN-a (uključujući Acron i EuroChem) ostvarili su izvoz od 613 491 tona UAN-a u razdoblju od 1. srpnja 2017. do 30. lipnja 2018. Antidampinške mjere na ruski uvoz UAN-a vjerojatno će dovesti do povećanog pritiska na ruske proizvođače da izvoze druga dušična gnojiva (uključujući AN) kako bi postigli ciljni porast izvoza od 2 %.

(49) Provedbena uredba (EU) br. 999/2014, vidjeti posebno uvodne izjave 72. i 96.

(50) Provedbena uredba (EU) 2018/1722.

(51) Provedbena uredba (EU) 2018/1722, uvodna izjava 139.

(52) Vidjetihttps://zakon.rada.gov.ua/laws/show/535-2019-п#Text, pristup na dan 15. listopada 2020.

(53) Vidjetihttps://www.president.gov.ua/documents/1762018-24362,https://www.president.gov.ua/storage/j-files-storage/00/61/50/f5678abf43bcb17ce6b232500e9a7312_1529676085.pdf, pristup na dan 15. listopada 2020.

(54) Odluka vlade od 29. ožujka 2018. br. 532, podnesena kao Prilog 28. zahtjevu za reviziju.

(*1) Isključujući uvoz stabiliziranog AN-a iz podružnice Kirovo, koji nije obuhvaćen tim mjerama.

(*2) Prosječna cijena ne uključuje antidampinške pristojbe na snazi.

(55) Udruženja Association Générale des Producteurs de Blé et autres céréales, Francuska (AGPB) i Irish Farmers’ Association, Irska (IFA).

(56) AGPB, IFA.

(57) Bloomberg; World Gas Intelligence; Svjetska banka; promptna cijena na TTF-u.

(58) AGPB, IFA.

(59) AGPB, IFA.

(60) AGPB, IFA.

(61) AGPB, IFA.

(62) Provedbena uredba (EU) 2018/1722.

(63) AGPB, IFA.

(64) AGPB, IFA.

(65) Izvor: Prognoza Svjetske banke za cijene robe.

(66) Podnesak AGBP-a i IFA-e od 21. travnja 2020. (t20.003085) i od 5. listopada 2020. (t20.006054).

(67) Izvor: Prognoza Svjetske banke za cijene robe.

(68) Podnesak AGBP-a i IFA-e od 5. studenoga 2019. (t19.005682).

(69) Podnesak AGBP-a i IFA-e od 5. studenoga 2019. (t19.005682).

(70) Stvarne cijene AN-a u Uniji temelje se na provjerenim odgovorima na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku, pri čemu je prodajna cijena prikupljena na razini franko tvornica, tj. vrijednost prodaje umanjena za sve troškove prijevoza u prostore kupca, bez PDV-a, umanjena za knjižna odobrenja i odobrene trgovinske popuste (popusti odbijeni na računu).

(71) Isporučeno na područje EU-a.

(72) Podnesak AGBP-a i IFA-e od 5. studenoga 2019. (t19.005682).

(73) Podnesak AGBP-a i IFA-e od 5. listopada 2020. (t20.006054).

(74) Podnesak AGBP-a i IFA-e od 5. studenoga 2019. (t19.005682).

(75) Rusko udruženje proizvođača gnojiva, grupacija EuroChem (Joint Stock Company „Nevinnomyssky Azot” i Joint Stock Company „Azot”) i Uralchem JSC.

(76) Za obujam prijavljen pod oznakom AS (amonijev sulfonitrat) i OSTRN (ostala jednostavna dušična gnojiva) navedene su tek procijenjene isporuke (= potrošnja – uvoz) koje se nisu uzele u obzir jer se uvoz u tim izvorima oslanja na osmeroznamenkastu oznaku KN i mogao bi obuhvaćati druge proizvode (dok Komisija upotrebljava deseteroznamenkastu oznaku TARIC).

(77) Primjedbe na opći dokument o objavi koje su dostavili rusko udruženje proizvođača gnojiva, grupacija EuroChem (Joint Stock Company „Nevinnomyssky Azot” i Joint Stock Company „Azot”) i Uralchem JSC, t20.006223.

(78) Prognoza Svjetske banke za cijene robe; AMIS Market Monitor, Pregled gnojiva.

(79) Prognoza Svjetske banke za cijene robe; AMIS Market Monitor, Pregled gnojiva.

(80) Prognoza Svjetske banke za cijene robe

(81) http://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2410

(82) https://www.industry.gov.au/sites/default/files/adc/public-record/473-066_-_notice_-_adn_2019-057_-_findings_in_relation_to_a_dumping_investigation.pdf

(83) Razina osmeroznamenkaste oznake KN uključujući sve oznake kojima je obuhvaćen proizvod iz postupka revizije.

(84) Rusko udruženje proizvođača gnojiva, grupacija EuroChem (Joint Stock Company „Nevinnomyssky Azot” i Joint Stock Company „Azot”) i Uralchem JSC.

(85) Kako je navedeno u odgovoru na upitnik koji je dostupan zainteresiranim stranama, t19.006120.

(86) Sažetak poljoprivrednih tržišta EU-a, Gnojiva u EU-u, Europska komisija, Glavna uprava za poljoprivredu, t20.004387.

(87) Tromjesečno izvješće o europskim tržištima plina, 4. izdanje, četvrto tromjesečje 2019., Europska komisija, Glavna uprava za energetiku, t20.003589.

(88) Rusko udruženje proizvođača gnojiva, grupacija EuroChem (Joint Stock Company „Nevinnomyssky Azot” i Joint Stock Company „Azot”), Uralchem JSC i grupacija Acron.

(89) Provedbena uredba (EU) 2019/1688.

(90) Rusko udruženje proizvođača gnojiva, grupacija EuroChem (Joint Stock Company „Nevinnomyssky Azot” i Joint Stock Company „Azot”) i Uralchem JSC.

(91) Kako je vidljivo iz godišnjih izvješća grupacije, prihodi koje je ta grupacija ostvarila (oko 75 % prihoda odnosilo se na ukupnu prodaju gnojiva) u Latinskoj Americi bili su manji od 10 % ukupnih prihoda grupacije.

(92) Marže sniženja cijena bile bi u rasponu od 8 do 28 % čak i bez odbitka troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i profita subjekata za trgovanje koji su povezani s proizvođačima izvoznicima iz Unije ili odbitka troškova kredita.

(93) Odluka vlade od 29. ožujka 2018. br. 532.

(94) S 9,5 milijuna tona u 2016. na 11,7 milijuna tona u 2020. i 12,3 milijuna tona u 2025.

(95) Obujam uvoza veći od 2 milijuna tona.

(96) Latinska Amerika je najveće izvozno tržište ruskih društava koja surađuju. Uvozne cijene društava koji surađuju bile su manje prema Latinskoj Americi nego prema EU-u.

(97) Polugodišnja izvješća zemalja za 2019. na internetskoj stranici WTO-ahttps://www.wto.org/english/tratop_e/adp_e/adp_e.htm.

(98) Rusko udruženje proizvođača gnojiva, grupacija EuroChem (Joint Stock Company „Nevinnomyssky Azot” i Joint Stock Company „Azot”), Uralchem JSC i grupacija Acron.

(99) Uspoređeno nakon prilagodbe dostavljenih promptnih cijena AN-a s obzirom na razinu cijena franko tvornica.

(100) Upotrebom, primjerice, troška isporuke jednog od ruskih proizvođača u uzorku koja je navedena u podnesku tih strana, odnosno primjedbama na opći dokument o objavi koje su dostavili rusko udruženje proizvođača gnojiva, grupacija EuroChem (Joint Stock Company „Nevinnomyssky Azot” i Joint Stock Company „Azot”) i Uralchem JSC, t20.006223.

(101) Rusko udruženje proizvođača gnojiva, grupacija EuroChem (Joint Stock Company „Nevinnomyssky Azot” i Joint Stock Company „Azot”) i Uralchem JSC.

(102) Analiza se temelji na statističkim podacima o trgovini Eurostata (razina osmeroznamenkaste oznake KN) i Unicoma (razina šesteroznamenkaste oznake KN) i pri tome su obuhvaćeni i drugi proizvodi osim proizvoda iz postupka revizije.

(103) Trošak u rasponu 40–50 EUR/tona, kako su izvijestile zainteresirane strane koje iznose tu tvrdnju.

(104) Izjednačena cijena je cijena koja bi pokrila trošak proizvodnje, tj. 198 EUR/tona koji je utvrđen tijekom RIPR-a.

(105) Spis t20.005622.

(106) Izvor: Prognoza Svjetske banke za cijene robe, cijena prirodnog plina u Europi za 2016. i 2023. iznosi 4,6 $/mmBtu.

(107) Primjedbe na opći dokument o objavi koje su dostavili rusko udruženje proizvođača gnojiva, grupacija EuroChem (Joint Stock Company „Nevinnomyssky Azot” i Joint Stock Company „Azot”) i Uralchem JSC, t20.006223.

(108) Najpovlaštenija država.

(109) Provedbena uredba (EU) br. 999/2014.

(110) Izvor: saslušanje udruženja korisnika, t19.005682, 8.11.2019.

(111) Izvor: sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (FADN), Fokus gospodarstva poljoprivredne djelatnosti po sektoru, GU AGRI,https://agridata.ec.europa.eu/; t20.004226/t20.004250.

(112) Trošak pojedinog usjeva sastojao se od troškova za gnojiva (uključujući AN), sjeme, pesticide i hranu za životinje (isto tako „trošak sirovina”).

(113) Ukupan trošak poljoprivrednog gospodarstva/ukupne ulazne vrijednosti sastoje se od troška pojedinog usjeva (trošak sirovina), troška rada i neizravnih troškova (uključujući amortizaciju).

(114) Posljednja financijska godina – 2018. Izvor: odgovori dvaju poljoprivrednika na upitnik.

(115) U skladu s podacima koje su poljoprivrednici gospodarstava COP koji surađuju dostavili u svojima odgovorima na upitnike o antidampinškim pristojbama.

(116) Posljednja financijska godina – 2018.

(117) Posljednja financijska godina – 2018.

(118) Izvor: podnesci udruženja korisnika, t19.005682.

(119) Udio troškova sjemenja povećao se sa 7,1 % na 7,5 % od 2014. do 2018.; udio nadnica, najma i plaćenih kamata porastao je sa 17,7 % na 19,2 % tijekom istog razdoblja na poljoprivrednim gospodarstvima COP u EU-u.

(120) Ekonomski računi za poljoprivredu, t20.004550.

(121) Posljednja financijska godina – 2018.

(122) Izvor: podnesci udruženja korisnika, t19.005682.

(123) AGPB, IFA.

(124) Izvor: saslušanje udruženja korisnika, t19.005799, 15.11.2019.

(125) Izvor: saslušanje udruženja korisnika, t19.005682, 15.11.2019. Napominje se da se buduće procjene odnose na 2018. i 2019., tj. na protekle godine. Udruženja nisu navela stvarne vrijednosti za te dvije godine.

(126) Izvor: prihod od poljoprivrede i poljoprivrednih gospodarstava, GU za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odjel za gospodarstvo poljoprivredne djelatnosti, t20.003213.

(127) Izvor: Fokus gospodarstva poljoprivredne djelatnosti po sektoru, GU AGRI,https://agridata.ec.europa.eu/; t20.004226.

(128) Posljednja financijska godina – 2018. Izvor: odgovori dvaju poljoprivrednika na upitnik.

(129) Na temelju usporedbe cijene AN-a industrije Unije na tržištu Unije (izvor: provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači u uzorku) i razine prihoda svih poljoprivrednih gospodarstava ratarskih kultura u EU-u i specijaliziranih poljoprivrednih gospodarstava COP u EU-u i Francuskoj (izvor: GU AGRI).

(130) AGPB, IFA.

(131) Izvor: Perspektiva poljoprivrede EU-a za tržišta i prihod 2019.–2030., GU AGRI, Europska komisija.

(132) AGPB, IFA.

(133) Prihod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (FFI) je prihod nakon odbitka troškova zaposlene radne snage, plaćenih kamata i plaćenog najma te se smatra povratom poljoprivredniku za vlastiti rad, upotrebu vlastitog zemljišta i vlastitog kapitala.

(134) Izvor: saslušanje FE-a, t19.005516, 24/10/2019.

(135) AGPB, IFA.

(136) AGPB, IFA.

(137) Izvor: prihod od poljoprivrede i poljoprivrednih gospodarstava, GU za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odjel za gospodarstvo poljoprivredne djelatnosti, t20.003213.

(138) AGPB, IFA.

(139) Podnesak AGPB, IFA. t19.005828.

(140) COPA (Odbor stručnih poljoprivrednih organizacija), COGECA (Opće udruženje poljoprivrednih zadruga u Europskoj uniji).

(141) Europska komisija, Glavna uprava za trgovinu, Uprava H, B-1049 Bruxelles, Belgija.

(142) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(143) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1317 оd 9. rujna 2020. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu (SL L 309, 23.9.2020., str. 1.).

(144) Za robu koju proizvodi društvo Open Joint Stock Company (OJSC) Azot, Novomoskovsk, Rusija ili društvo Open Joint Stock Company (OJSC) Nevinnomyssky Azot, Nevinnomyssk, Rusija.

(145) Za robu koju proizvodi „podružnica KCKK društva Joint Stock Company United Chemical Company Uralchem u Kirovo-Chepetsku”.

(146) Za sva ostala trgovačka društva.

(147) Za robu koju proizvodi društvo Open Joint Stock Company (OJSC) Azot, Novomoskovsk, Rusija ili društvo Open Joint Stock Company (OJSC) Nevinnomyssky Azot, Nevinnomyssk, Rusija.

(148) Za sva ostala trgovačka društva.

(149) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 od 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.).

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 425

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 63. 16. prosinca 2020.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2095 оd 9. prosinca 2020. o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Aceite de la Comunitat Valenciana (ZOI))	1
	*	Uredba Komisije (EU) 2020/2096 od 15. prosinca 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu karcinogenih, mutagenih ili reproduktivno toksičnih tvari (tvari CMR), proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća, postojanih organskih onečišćujućih tvari, određenih tekućih tvari ili smjesa, nonilfenola i ispitnih metoda za azo bojila ( 1 )	3
	*	Uredba Komisije (EU) 2020/2097 оd 15. prosinca 2020. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1126/2008 o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 4 ( 1 )	10
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2098 оd 15. prosinca 2020. o pokretanju revizije provedbenih uredbi Vijeća (EU) br. 443/2011 i (EU) br. 444/2011 o proširenju konačne kompenzacijske i antidampinške pristojbe na uvoz biodizela poslanog iz Kanade, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Kanade ili ne, radi utvrđivanja mogućnosti odobravanja izuzeća od tih mjera jednom kanadskom proizvođaču izvozniku, stavljanja izvan snage antidampinške pristojbe s obzirom na uvoz od tog proizvođača izvoznika te nametanja obveze evidentiranja njegova uvoza	13
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2099 оd 15. prosinca 2020. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2019/386 u pogledu posebnih pravila za raspodjelu carinskih kvota za koje je kvotno razdoblje u tijeku na datum početka primjene članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) 2019/216 Europskog parlamenta i Vijeća	19
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2100 оd 15. prosinca 2020. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća	21
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2101 оd 15. prosinca 2020. o produljenju odobrenja aktivne tvari kieselgur (dijatomejska zemlja) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 ( 1 )	79
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2102 оd 15. prosinca 2020. o odobravanju kontrola usklađenosti s tržišnim standardima za voće i povrće koje provodi Ujedinjena Kraljevina i o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća	84
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2103 оd 15. prosinca 2020. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1295/2008 o uvozu hmelja iz trećih zemalja	87
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2104 оd 15. prosinca 2020. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka valjanosti odobrenja aktivne tvari parafinsko ulje ( 1 )	93
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2105 оd 15. prosinca 2020. o produljenju odobrenja aktivne tvari etoksazol kao kandidata za zamjenu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja te o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 ( 1 )	96
		ODLUKE
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/2106 оd 14. prosinca 2020. o zaštitnoj mjeri koju je donijela Finska u skladu s Direktivom 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća radi zabrane stavljanja na tržište dizalice za motore oznake modela 15-371, koju proizvodi društvo Biltema Nordic Services AB te na finskom tržištu distribuira društvo Biltema Suomi Oy (priopćeno pod brojem dokumenta C(2020) 8781) ( 1 )	101
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/2107 оd 14. prosinca 2020. o izmjeni Odluke 2007/25/EZ u pogledu njezina razdoblja primjene (priopćeno pod brojem dokumenta C(2020) 8789) ( 1 )	103

Zemlja	Proizvodi
Švicarska	Svježe voće i povrće
Maroko	Svježe voće i povrće
Južna Afrika	Svježe voće i povrće
Izrael (1)	Svježe voće i povrće
Indija	Svježe voće i povrće
Novi Zeland	Jabuke, kruške i kivi
Senegal	Svježe voće i povrće
Kenija	Svježe voće i povrće
Turska	Svježe voće i povrće
Ujedinjena Kraljevina (2)	Svježe voće i povrće

Zemlja podrijetla	Ovlaštene agencije	Adresa	Oznaka	Telefon	Telefaks	Adresa e-pošte (neobvezno)
(AR) Argentina	Coordinación Regional Temática de Protección Vegetal (CRTPV). Servicio Nacional de Sanidad y Calidad Agroalimentaria (SENASA) Centro Regional Patagonia Norte	Calle 9 de Julio 933. General Roca, Provincia de Río Negro, Cod 8334	(54-298)	44 28 594 44 32 190	44 28 594 44 32 190	groca@senasa.gov.ar cpaulovich@senasa.gov.ar jesparza@senasa.gov.ar
(AR) Argentina	Servicio Nacional de Sanidad y Calidad Agroalimentaria (SENASA)	Av. Pasco Colon 367 Ciudad Aut. de Buenos Aires, C1063ACD	(54-11)	41 21 50 00	41 21 50 00	webmaster@senasa.gob.ar cdei@senasa.gob.ar
(AU) Australija	Biosecurity Tasmania – Department of Primary Industries, Parks, Water and Environment	13 St John’s Avenue, New Town TAS 7008 Hobart TAS 7000, Australija	(61-3)	62 33 33 52	03 6165 3777	Biosecurity.Tasmania@dpipwe.tas.gov.au ili Export.Enquiries.Tas@dpipwe.tas.gov.au
(CA) Kanada	Plant Protection Division, Animal and Plant Health Directorate, Food Production and Inspection Branch, Agriculture and Agri-food Canada	Floor 2, West Wing 59, Camelot Drive Napean, Ontario, K1A OY9	(1-613)	952 80 00	991 56 12
(CH) Švicarska	Labor Veritas	Engimattstrasse 11, Postfach 353, CH-8027 Zürich	(41-44)	283 29 30	201 42 49	admin@laborveritas.ch
(CN) Kina	Tianjin Airport Entry-Exit Inspection and Quarantine Bureau of the People's Republic of China	No 33 Youyi Road, Hexi District Tianjin 300201	(86-22)	28 13 40 78	28 13 40 78	ciqtj2002@163.com
	Tianjin Economic and Technical Development Zone Entry-Exit Inspection and Quarantine Bureau of the People’s Republic of China	No 8, Zhaofaxincun 2nd Avenue, TEDA Tianjin 300457	(86-22)	662 98-343	662 98-245	zhujw@tjciq.gov.cn
	Inner Mongolia Entry-Exit Inspection and Quarantine Bureau of the People’s Republic of China	No 12 Erdos Street, Saihan District, Huhhot City Inner Mongolia 010020	(86-471)	434-1943	434-2163	zhaoxb@nmciq.gov.cn
	Xinjiang Entry-Exit Inspection and Quarantine Bureau of the People’s Republic of China	No 116 North Nanhu Road Urumqi City Xinjiang 830063	(86-991)	464-0057	464-0050	xjciq_jw@xjciq.gov.cn
(NZ) Novi Zeland	Ministry for Primary Industries	P.O. Box 2526, Wellington 6140	(64-4)	830 1574	894 0300
(RS) Srbija	Institut za ratarstvo i povrtarstvo/ Institute of Field and Vegetable Crops	21000 Novi Sad Maksima Gorkog 30.	(381-21)	780 365 Centrala: 4898 100	780 198	institut@ifvcns.ns.ac.rs
(UA) Ukrajina	Productional-Technical Centre (PTZ) Ukrhmel	Hlebnaja 27262028 Zhitomir	(380)	37 21 11	36 73 31
(GB) Ujedinjena Kraljevina (*1)	Rural Payments Agency (RPA)	Lancaster House, Hampshire Court, Newcastle upon Tyne, NE4 7YH United Kingdom	(+44)	+44 3300 416 500	–	hops.exports@rpa.gov.uk
(US) Sjedinjene Američke Države	Washington Department of Agriculture State Chemical and Hop Lab	21 N. 1st Ave. Suite 106 Yakima, WA 98902	(1-509)	225 76 26	454 76 99
	Idaho Department of Agriculture Division of Plant Industries Hop Inspection Lab	2270 Old Penitentiary Road P.O. Box 790 Boise, ID 83701	(1-208)	332 86 20	334 22 83
	Oregon Department of Agriculture Commodity Inspection Division	635 Capital Street NE Salem, OR 97310-2532	(1-503)	986 46 20	986 47 37
	California Department of Food and Agriculture (CDFA-CAC) Division of Inspection Services Analytical Chemistry Laboratory	3292 Meadowview Road Sacramento, CA 95832	(1-916)	445 00 29 ili 262 14 34	262 15 72
	USDA, GIPSA, FGIS	1100 NW Naito Parkway Portland, OR 97209-2818	(1-503)	326 78 87	326 78 96
	USDA, GIPSA, TSD, Tech Service Division, Technical Testing Laboratory	10383 Nth Ambassador Drive Kansas City, MO 64153-1394	(1-816)	891 04 01	891 04 78
(ZA) Južna Afrika	CSIR Food Science and Technology	PO Box 3950001 Pretoria	(27-12)	841 31 72	841 35 94
(ZW) Zimbabve	Standards Association of Zimbabwe (SAZ)	Northend Close, Northridge Park Borrowdale, P.O. Box 2259 Harare	(263-4)	88 20 17, 88 20 21, 88 55 11	88 20 20	info@saz.org.zw saz.org.zw


	(1) Tekst značajan za EGP.