(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1881/2006 (2) utvrđene su najveće dopuštene količine određenih kontaminanata u hrani.

(2)

Znanstveni odbor za kontaminante u prehrambenom lancu („Odbor CONTAM”) Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”) objavio je 8. studenoga 2011. znanstveno mišljenje o rizicima za javno zdravlje povezanima s prisutnošću pirolizidinskih alkaloida u hrani i hrani za životinje (3). Odbor CONTAM zaključio je da 1,2-nezasićeni pirolizidinski alkaloidi na ljude mogu djelovati kao genotoksične karcinogene tvari. Odbor CONTAM zaključio je da postoji mogući zdravstveni rizik za djecu i malu djecu koja konzumiraju velike količine meda. Osim meda, postoje i drugi mogući izvori izloženosti pirolizidinskim alkaloidima putem hrane, koje Odbor CONTAM nije mogao kvantificirati zbog nedostatka podataka. Zaključeno je da, iako podaci o pojavi nisu dostupni, izloženost pirolizidinskim alkaloidima iz peludi, čaja, biljnih infuzija i biljnih dodataka prehrani potencijalno može predstavljati rizik od akutnih i kroničnih učinaka kod potrošača.

(3)

Agencija je u travnju 2013. objavila poziv na podnošenje prijedloga za ispitivanje koncentracija pirolizidinskih alkaloida u prehrambenim proizvodima životinjskog podrijetla, uključujući mlijeko i mliječne proizvode, jaja te meso i mesne proizvode, te za prehrambene proizvode biljnog podrijetla, uključujući (biljne) čajeve i dodatke prehrani, u različitim regijama u Europi. Ishod ispitivanja objavljen je 3. kolovoza 2015. (4)

(4)

Agencija je 26. kolovoza 2016. objavila znanstveno izvješće o procjeni izloženosti europske populacije pirolizidinskim alkaloidima putem hrane (5), uzimajući u obzir nove podatke o pojavi. U izvješću je zaključeno da čaj i biljne infuzije najviše pridonose izloženosti ljudi pirolizidinskim alkaloidima te da dodaci na bazi peludi isto tako znatno pridonose toj izloženosti. Utvrđeno je da je izloženost pirolizidinskim alkaloidima povezana s konzumacijom meda niža. Utvrđeno je i da biljni dodaci prehrani mogu znatno pridonijeti izloženosti, no nije bilo dovoljno podataka o pojavi.

(5)

Agencija je 27. srpnja 2017. objavila izjavu o rizicima za zdravlje ljudi povezanima s prisutnošću pirolizidinskih alkaloida u medu, čaju, biljnim infuzijama i dodacima prehrani (6). Odbor CONTAM utvrdio je novu referentnu točku od 237 μg/kg tjelesne mase po danu kako bi procijenio karcinogene rizike pirolizidinskih alkaloida te je zaključio da postoji mogući rizik za zdravlje ljudi povezan s izloženosti pirolizidinskim alkaloidima, posebno za česte potrošače velikih količina čaja i biljnih infuzija u općoj populaciji, a posebno za mlađe skupine stanovništva.

(6)

Prisutnost pirolizidinskih alkaloida u toj hrani može se svesti na najmanju moguću mjeru ili spriječiti primjenom dobrih poljoprivrednih praksi i praksi berbe. Utvrđivanjem najvećih dopuštenih količina osigurava se primjena dobrih poljoprivrednih praksi i praksi berbe u svim proizvodnim regijama kako bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja ljudi. Stoga je primjereno utvrditi najveće dopuštene količine u hrani koja sadržava znatne količine pirolizidinskih alkaloida i koja stoga znatno pridonosi izloženosti ljudi ili koja je relevantna za izloženost osjetljivih skupina stanovništva.

(7)

U određenim proizvodnim regijama dobre poljoprivredne prakse i prakse berbe tek su nedavno uvedene ili se tek trebaju provesti, stoga je primjereno odrediti odgovarajuće razdoblje kako bi se svim proizvodnim regijama omogućilo uvođenje takvih praksi. Za potpunu provedbu dobrih poljoprivrednih praksi i praksi berbe potrebne su dvije sezone uzgoja kako bi se subjektima u poslovanju s hranom osigurala dostatna opskrba za proizvodnju hrane koja je u skladu s novim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi.

(8)

Uzimajući u obzir hranu obuhvaćenu ovom Uredbom koja ima dulji rok trajanja, do tri godine, primjereno je omogućiti prijelazno razdoblje znatne duljine tako da hrana koja je zakonito stavljena na tržište prije datuma početka primjene ove Uredbe može dovoljno dugo ostati na tržištu. Prijelazno razdoblje od 18 mjeseci primjereno je kako bi se omogućila prodaja proizvoda proizvedenih prije datuma početka primjene krajnjem potrošaču.

(9)

Uredbu (EZ) br. 1881/2006 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

U Prilogu II. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/585 (3) utvrđen je broj uzoraka po državi članici koje treba uzeti za potrebe programa kontrole utvrđenog tom uredbom kako bi se osigurala usklađenost s maksimalnim razinama ostataka pesticida i ocijenila izloženost potrošača ostacima pesticida.

(2)

Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije i činjenice da 31. prosinca 2020. istječe prijelazno razdoblje potrebne su prilagodbe kako bi se osiguralo da taj program ostane reprezentativan za tržište Unije i da ukupni broj uzoraka ostane dovoljan za ostvarivanje ciljeva tog programa.

(3)

Ujedinjena Kraljevina u prošlosti je pridonosila znatnim brojem uzoraka, proporcionalno svojem broju stanovnika. Stoga bi broj uzoraka koje Ujedinjena Kraljevina treba uzimati trebalo prilagoditi s obzirom na Sjevernu Irsku i u skladu s brojem stanovnika tog područja.

(4)

Broj uzoraka koje uzimaju države članice također bi trebalo na odgovarajući način prilagoditi kako bi se zadržao dostatan ukupni broj uzoraka s obzirom na uvodnu izjavu 3. Uredbe (EU) 2020/585.

(5)

Provedbenu uredbu (EU) 2020/585 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Kako bi države članice mogle ispuniti svoje obveze u pogledu analize, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2021.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 i s time povezane javnozdravstvene krize Uredbom (EU) 2020/1693 Europskog parlamenta i Vijeća (2) datum početka primjene Uredbe (EU) 2018/848 odgođen je za godinu dana zajedno s drugim povezanim datumima iz Uredbe (EU) 2018/848.

(2)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/464 (3) utvrđena su određena pravila za primjenu Uredbe (EU) 2018/848, osobito u pogledu dokumenata potrebnih za retroaktivno priznavanje prijelaznih razdobljâ u svrhu prelaska na ekološku proizvodnju, proizvodnje ekoloških proizvoda i informacija koje trebaju pružati države članice. Radi pravne sigurnosti ta bi se pravila trebala primjenjivati od datuma početka primjene Uredbe (EU) 2018/848.

(3)

Stoga je potrebno uskladiti datum početka primjene Provedbene uredbe (EU) 2020/464 i ostale u njoj navedene datume s datumom početka primjene Uredbe (EU) 2018/848.

(4)

Provedbenu uredbu (EU) 2020/464 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

S obzirom na potrebu da se odmah osigura pravna sigurnost sektora ekološke proizvodnje u pogledu odgode datuma početka primjene Provedbene uredbe (EU) 2020/464, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu što je prije moguće.

(6)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za ekološku proizvodnju,

(1)

Člankom 10. stavkom 3. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/39 (2) utvrđuje se minimalni postotak kontrola na terenu koje se provode u prostorima podnositelja zahtjeva za potporu koji se bave isporukom i distribucijom proizvoda te provode prateće obrazovne mjere u okviru programa iz članka 23. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) („program u školama”). Člankom 10. stavkom 3. četvrtim podstavkom Provedbene uredbe (EU) 2017/39 propisano je da, ako podnositelj zahtjeva nije obrazovna ustanova, uz kontrolu na terenu provedenu u prostorima tog podnositelja zahtjeva provode se i kontrole na terenu u prostorima najmanje dviju obrazovnih ustanova odnosno najmanje 1 % obrazovnih ustanova koje je podnositelj zahtjeva naveo u evidenciji u skladu s člankom 6. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/40 (4), ovisno o tome koji je broj veći.

(2)

Zbog mjera poduzetih radi odgovora na pandemiju bolesti COVID-19 države članice mogu naići na poteškoće u planiranju i provedbi pravodobnih kontrola na terenu u prostorima podnositelja zahtjeva za potporu ili obrazovnih ustanova u školskim godinama 2019./2020. i 2020./2021. Stoga je primjereno predvidjeti da, ako države članice nisu u mogućnosti provoditi te kontrole na terenu u skladu s člankom 10. stavkom 3. Provedbene uredbe (EU) 2017/39, one mogu odlučiti da takve kontrole na terenu provode na daljinu, primjerice putem videokonferencija.

(3)

Člankom 10. stavkom 6. Provedbene uredbe (EU) 2017/39 utvrđuju se pravila i metode koji se primjenjuju na izvješća o kontrolama i njihovim rezultatima. Kako bi se osigurala transparentnost, države članice trebale bi obrazložiti potrebu za odstupanjem predviđenim ovom Uredbom i izvijestiti o njegovoj upotrebi u izvješću o kontroli koje se sastavlja za svaku kontrolu na terenu koja je provedena na daljinu.

(4)

Stoga je primjereno odstupiti od određenih odredaba Provedbene uredbe (EU) 2017/39 u pogledu školskih godina 2019./2020. i 2020./2021.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

—

uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2018. (1),

—

uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2018. (COM(2019) 316 – C9-0052/2019) (2),

—

uzimajući u obzir godišnje izvješće Vijeća tijelu koje daje razrješnicu o unutarnjim revizijama provedenima tijekom 2018.,

—

uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2018. s odgovorima institucija (3),

—

uzimajući u obzir izjavu o jamstvu (4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2018., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir svoju Odluku od 13. svibnja 2020. (5) o odgodi odluke o razrješnici za financijsku godinu 2018., kao i Rezoluciju u prilogu,

—

uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (6) Vijeća, a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (7), a posebno njezine članke 59., 118., 260., 261. i 262.,

—

uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

—

uzimajući u obzir drugo izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0189/2020),

—

uzimajući u obzir svoju odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018., dio II – Europsko vijeće i Vijeće,

—

uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

—

uzimajući u obzir drugo izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0189/2020),

A.

budući da bi Europsko vijeće i Vijeće, kao institucije Unije, trebali imati demokratsku odgovornost prema svim građanima Unije u pogledu sredstava koja su im povjerena za izvršavanje njihovih dužnosti;

B.

budući da je Parlament jedino tijelo među institucijama Unije koje se izravno bira te da je odgovoran za davanje razrješnice u vezi s izvršenjem općeg proračuna Europske unije;

C.

budući da je potreban otvoren i transparentan postupak davanja razrješnice kako bi se zaštitili financijski interesi Unije, vodila potrebna borba protiv prijevara te zajamčile transparentnost i demokratska odgovornost prema građanima Unije, pri čemu je svaka institucija Unije odgovorna za izvršenje svojeg proračuna;

1.

naglašava da Vijeće 10 uzastopnih godina odbija surađivati u postupku davanja razrješnice i time prisiljava Parlament da odbije dati razrješnicu; napominje da je odluka o davanju razrješnice za 2018. odgođena u svibnju 2020., slično kao i prethodnih godina;

2.

naglašava da takvo stanje nije održivo ni za jednu instituciju: za Vijeće jer od 2009. nije donesena nijedna pozitivna odluka o izvršenju njegova proračuna, a za Parlament jer upućuje na nedostatak poštovanja za ulogu Parlamenta kao tijela nadležnog za davanje razrješnice i jamca transparentnosti i demokratske odgovornosti proračuna Unije;

3.

ističe da ta situacija narušava povjerenje javnosti u financijsko upravljanje institucija Unije; smatra da će nastavak trenutačne situacije naštetiti odgovornosti Unije i njezinih institucija;

4.

podsjeća na to da je Parlament, u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Financijskom uredbom, jedino tijelo Unije nadležno za davanje razrješnica, no u potpunosti priznaje ulogu Vijeća kao institucije koja daje preporuke o postupku davanja razrješnice; u tom smislu traži od Vijeća da dade preporuke za davanje razrješnice drugim institucijama Unije;

5.

podsjeća na to da u skladu s UFEU-om institucije uživaju administrativnu autonomiju, njihovi su rashodi utvrđeni u zasebnim dijelovima proračuna i pojedinačno su odgovorne za izvršenje svojih proračuna;

6.

podsjeća na to da Parlament daje razrješnicu svim institucijama i tijelima Unije na temelju odredbi tehničkih dokumenata, odgovora na pitanja parlamentaraca i saslušanja; žali zbog toga što se Parlament i dalje susreće s poteškoćama u primanju odgovora Vijeća zbog nedostatka suradnje, što je dovelo do odbijanja davanja razrješnice više od deset godina;

7.

podsjeća na to da učinkoviti nadzor izvršenja proračuna Unije zahtijeva predanu suradnju među institucijama; podsjeća na želju Parlamenta da započne pregovore s Vijećem radi postizanja obostrano zadovoljavajućeg sporazuma kako bi se konačno prevladao trenutačni zastoj;

8.

ističe pismo koje je 25. svibnja 2020. Odbor za proračunski nadzor Parlamenta uputio glavnom tajniku Vijeća kako bi ga obavijestio da je Konferencija predsjednika ovlastila Odbor za proračunski nadzor Parlamenta da ponovno započne pregovore s Vijećem o postupku davanja razrješnice;

9.

obavještava da se pregovarački tim Parlamenta sastoji od predsjednice Odbora Parlamenta za proračunski nadzor Monike Hohlmeier, izvjestitelja za razrješnicu Vijeću za 2018. Tomasa Zdechovskog i prve potpredsjednice Odbora Europskog parlamenta za proračunski nadzor Isabel Garcíje Muñoz;

10.

obavještava da je ažurirana verzija neslužbenog dokumenta o suradnji Parlamenta i Vijeća tijekom godišnjeg postupka davanja razrješnice koju je pregovarački tim Parlamenta predložio 20. veljače 2020. priložena pismu spomenutom u točki 8.; napominje da Parlament smatra neslužbeni dokument početnom točkom za pregovore;

11.

obavještava da se u neslužbenom dokumentu uviđaju odgovarajuće ali različite uloge obiju institucija u postupku davanja razrješnice, uza zaključak da su Parlamentu i Vijeću potrebne slične činjenične osnove za davanje preporuke (Vijeće) ili donošenje odluke (Parlament);

12.

objašnjava da se u pismu spomenutom u točki 8. Vijeće poziva da predloži odgovarajući datum početka pregovora; obavještava da je pandemija bolesti COVID-19 prekinula pozitivan napredak tog procesa;

13.

ističe da su stajališta Parlamenta nepromijenjena sve dok se ne vode pregovori između strana te da su oni preduvjet za rješavanje tog pitanja;

14.

ustraje u tome da se proračuni Europskog vijeća i Vijeća razdvoje kako bi se doprinijelo većoj transparentnosti, odgovornosti i učinkovitosti u pogledu rashoda za obje institucije kako je Parlament preporučio u mnogim svojim rezolucijama o razrješnici tijekom posljednjih godina;

15.

ustraje u tome da su združeni napori za postizanje međuinstitucionalnog sporazuma o obveznom registru transparentnosti za lobiste, dostupni u strojno čitljivom formatu, neizbježni za povećanje otvorenosti procesa donošenja odluka u Uniji i odgovornosti institucija Unije; ponovno izražava duboko žaljenje zbog toga što se Vijeće nije pridružilo sustavu registra transparentnosti; poziva Vijeće da nastavi sudjelovati u raspravama o uspostavljanju zajedničkog registra s Parlamentom, koji je pristao na ponovno pokretanje pregovora u ožujku 2020., i Komisijom kako bi registracija bila de facto obavezna za lobiste koji se žele sastati s donositeljima odluka u Uniji; ponovno poziva sve timove država članica za predsjedanje da budu uzor i odbiju održavati sastanke s neregistriranim lobistima;

16.

pozdravlja pozitivan odgovor Vijeća na preporuku Europskog ombudsmana u predmetu 1069/2019/MIG o sponzorstvu predsjedanja Vijeću Europske unije; prima na znanje nacrt smjernica koje je Glavno tajništvo Vijeća 29. lipnja 2020. poslalo izaslanstvima država članica; ponavlja da svaki stvarni ili pretpostavljeni sukob interesa ugrožava ugled Vijeća i Unije u cjelini; poziva Vijeće da razmotri neobvezujuću narav smjernica; apelira na Vijeće da bez odgode poduzme daljnje mjere u vezi s tim pitanjem;

17.

ističe važnost omogućavanja građanima da bez poteškoća slijede zakonodavni postupak Unije; podsjeća Vijeće na to da svoje radne metode uskladi sa standardima parlamentarne demokracije, kako je utvrđeno u Ugovorima; podsjeća Vijeće na to da sustavno poduzme mjere u odnosu na sve preporuke u okviru odluke Europske ombudsmanice u strateškoj istrazi OI/2/2017/TE o transparentnosti zakonodavnog postupka Vijeća; podsjeća na to da je Parlament potaknuo Europsku ombudsmanicu da nastavi poduzimati mjere u odnosu na svoju istragu;

18.

poziva Vijeće da pojača svoje napore u pogledu transparentnosti, među ostalim objavljivanjem zakonodavnih dokumenata Vijeća, uključujući zapisnike sa sastanaka radnih skupina i trijaloga i drugih radnih dokumenata u ključnim etapama u skladu s preporukama Ombudsmana; pozdravlja poboljšanja na internetskim stranicama Vijeća, posebno u pogledu transparentnosti i pristupa dokumentima; pozdravlja jasna poglavlja o transparentnosti zakonodavstva, dnevnom redu i kalendaru sastanaka Vijeća te zapisnicima i popisima glasovanja; uviđa da Vijeće poduzima korake za jačanje kulture transparentnosti;

19.

ponovno izražava duboku zabrinutost zbog korporativnog sponzorstva država članica koje predsjedaju Uniji i ponavlja zabrinutost koju su o tom pitanju izrazili građani Unije i zastupnici u Parlamentu; izuzetno je zabrinut zbog toga što bi zbog te prakse moglo doći do narušavanja ugleda Unije, njezinih institucija i posebno Vijeća te povjerenja koje uživaju kod građana Unije; nadalje, snažno preporučuje Vijeću da predvidi uvrštenje rashoda predsjedništava u proračun, traži od Vijeća da zabrinutost oko tog pitanja prenese državama članicama, a posebno s aktualnim triom predsjedništava, te poziva aktualni trio predsjedništava da te preporuke ozbiljno razmotri i o tome izvijesti Parlament;

20.

ponovno izražava duboku zabrinutost zbog navodnog sukoba interesa više predstavnika država članica uključenih u postupke donošenja odluka o politikama i proračunu; traži od Vijeća da osigura da predstavnici država članica koji ostvaruju osobnu korist od subvencija Unije ne sudjeluju u povezanim raspravama ili glasovanjima o politikama ili proračunu.

—

uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2018. (1),

—

uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2018. (COM(2019) 316 – C9-0055/2019) (2),

—

uzimajući u obzir godišnje izvješće Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora tijelu nadležnom za davanje razrješnice o unutarnjim revizijama provedenima tijekom 2018.,

—

uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2018., s odgovorima institucija (3),

—

uzimajući u obzir izjavu o jamstvu (4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2018., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir svoju Odluku od 13. svibnja 2020. (5) o odgodi Odluke o razrješnici za financijsku godinu 2018., kao i Rezoluciju u prilogu,

—

uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (6), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (7), a posebno njezine članke 59., 118., 260., 261. i 262.,

—

uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

—

uzimajući u obzir drugo izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0188/2020),

1.

odbija dati razrješnicu glavnom tajniku Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora za izvršenje proračuna Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora za financijsku godinu 2018.;

2.

iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

—

uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018., dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor,

—

uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

—

uzimajući u obzir drugo izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0188/2020),

A

budući da u kontekstu postupka davanja razrješnice tijelo nadležno za davanje razrješnice želi istaknuti da je posebno važno dodatno ojačati demokratski legitimitet tijela Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti te uvođenjem koncepta izrade proračuna utemeljene na uspješnosti i dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

B

budući da Odbor za proračunski nadzor Europskog parlamenta očekuje da ga Europski gospodarski i socijalni odbor (Odbor) na temelju ishoda i preporuka istrage Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) obavijesti o mjerama koje su poduzete kako bi se ispravile nepravilnosti;

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

(1)

Na temelju Odluke 2010/452/ZVSP Politički i sigurnosni odbor (PSO) ovlašten je, u skladu s člankom 38. trećim stavkom Ugovora, donositi odgovarajuće odluke za potrebe provedbe političkog nadzora nad Promatračkom misijom Europske unije u Gruziji (EUMM Georgia) i njezina strateškog usmjeravanja, uključujući odluku o imenovanju voditelja misije.

(2)

PSO je 11. veljače 2020. donio Odluku (ZVSP) 2020/200 (2) kojom je g. Marek SZCZYGIEL imenovan voditeljem misije EUMM Georgia od 15. ožujka 2020. do 14. prosinca 2020.

(3)

Vijeće je 3. prosinca 2020. donijelo Odluku (ZVSP) 2020/1990 (3) kojom je mandat misije EUMM Georgia produljen od 15. prosinca 2020. do 14. prosinca 2022.

(4)

Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predložio je produljenje mandata g. Mareka SZCZYGIELA kao voditelja misije EUMM Georgia od 15. prosinca 2020. do 14. prosinca 2021.,

(1)

G. Yves MERSCH imenovan je članom Izvršnog odbora Europske središnje banke na mandat od osam godina od 15. prosinca 2012. Njegov mandat istječe 14. prosinca 2020.

(2)

Stoga je potrebno imenovati novog člana Izvršnog odbora Europske središnje banke.

(3)

Europsko vijeće želi imenovati g. Franka ELDERSONA koji, prema njegovu mišljenju, ispunjava sve zahtjeve utvrđene u članku 283. stavku 2. Ugovora,

(1)

Iz informacija dostavljenih Komisiji čini se da su zahtjevi za odstupanje koje su uputili Njemačka, Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija, Cipar, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Finska, a koji su navedeni u Prilogu, opravdani potrebom za većim prilagodbama nacionalnih administrativnih i statističkih sustava radi usklađivanja s Uredbom (EU) 2019/1700.

(2)

Zatražena odstupanja trebalo bi odobriti Njemačkoj, Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Cipru, Litvi, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Sloveniji i Finskoj.

(3)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za europski statistički sustav,

(1)

Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/1742 (3) donesena je nakon slučajeva izbijanja visokopatogene influence ptica podtipa H5N8 na gospodarstvima u Ujedinjenoj Kraljevini na kojima se drži perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu i nakon što je nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine uspostavilo zaražena i ugrožena područja u skladu s Direktivom Vijeća 2005/94/EZ (4).

(2)

Provedbenom odlukom (EU) 2020/1742 predviđeno je da zaražena i ugrožena područja uspostavljena u Ujedinjenoj Kraljevini u skladu s Direktivom 2005/94/EZ obuhvaćaju barem područja koja su u Prilogu toj provedbenoj odluci navedena kao zaražena i ugrožena.

(3)

Prilog Provedbenoj odluci (EU) 2020/1742 nedavno je izmijenjen Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2020/1996 (5) nakon novih slučajeva izbijanja visokopatogene influence ptica podtipa H5N8 u Ujedinjenoj Kraljevini kod peradi ili drugih ptica koje se drže u zatočeništvu koje je trebalo unijeti u taj prilog.

(4)

Od datuma donošenja Provedbene odluke (EU) 2020/1996 Ujedinjena Kraljevina obavijestila je Komisiju o novim slučajevima izbijanja visokopatogene influence ptica podtipa H5N8 na gospodarstvima u okruzima North Yorkshire i Norfolk na kojima se drži perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu te je poduzela potrebne mjere u skladu s Direktivom 2005/94/EZ, uključujući uspostavu zaraženih i ugroženih područja oko tih novih mjesta izbijanja bolesti.

(5)

Komisija je u suradnji s Ujedinjenom Kraljevinom razmotrila navedene mjere i uvjerila se da su granice novih zaraženih i ugroženih područja koja su uspostavila nadležna tijela u Ujedinjenoj Kraljevini na dovoljnoj udaljenosti od gospodarstava na kojima su potvrđeni novi slučajevi izbijanja visokopatogene influence ptica podtipa H5N8.

(6)

Kako bi se spriječili nepotrebni poremećaji trgovine u Uniji i izbjeglo da treće zemlje nametnu neopravdane prepreke trgovini, potrebno je na razini Unije u suradnji s Ujedinjenom Kraljevinom brzo utvrditi nova zaražena i ugrožena područja koja je uspostavila Ujedinjena Kraljevina u skladu s Direktivom 2005/94/EZ. Stoga bi trebalo izmijeniti zaražena i ugrožena područja navedena za Ujedinjenu Kraljevinu u Prilogu Provedbenoj odluci (EU) 2020/1742.

(7)

Prilog Provedbenoj odluci (EU) 2020/1742 trebalo bi u skladu s time izmijeniti radi ažuriranja regionalizacije na razini Unije navođenjem novih zaraženih i ugroženih područja uspostavljenih u Ujedinjenoj Kraljevini u skladu s Direktivom 2005/94/EZ te navođenjem trajanja ograničenja koja se na njih primjenjuju.

(8)

Provedbenu odluku (EU) 2020/1742 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(9)

S obzirom na hitnost epidemiološke situacije u Uniji u pogledu širenja visokopatogene influence ptica podtipa H5N8, važno je da izmjene Priloga Provedbenoj odluci (EU) 2020/1742 uvedene ovom Odlukom stupe na snagu što prije.

(10)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Sporazum o partnerstvu AKP-EU potpisan je u Cotonouu 23. lipnja 2000. i stupio je na snagu 1. travnja 2003. U skladu s Odlukom br. 3/2019 Odbora veleposlanika AKP-EU (2) („odluka o prijelaznim mjerama”) Sporazum o partnerstvu AKP-EU primjenjuje se do 31. prosinca 2020.

(2)

U skladu s člankom 95. stavkom 4. prvim podstavkom Sporazuma o partnerstvu AKP-EU pregovori o novom sporazumu o partnerstvu AKP-EU („novi sporazum”) započeli su u rujnu 2018. S obzirom na to da novi sporazum neće biti spreman za primjenu do 31. prosinca 2020., odnosno datuma isteka trenutačnog pravnog okvira zbog, među ostalim, kašnjenja uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19, potrebno je izmijeniti odluku o prijelaznim mjerama kako bi se dodatno produljila primjena odredaba Sporazuma o partnerstvu AKP-EU do 30. studenoga 2021.

(3)

Člankom 95. stavkom 4. drugim podstavkom Sporazuma o partnerstvu AKP-EU predviđeno je da Vijeće ministara AKP-EU donosi sve prijelazne mjere koje su eventualno potrebne dok novi sporazum ne stupi na snagu.

(4)

Na temelju članka 15. stavka 4. Sporazuma o partnerstvu AKP-EU Vijeće ministara AKP-EU 23. svibnja 2019. delegiralo je ovlasti za donošenje prijelaznih mjera Odboru veleposlanika AKP-EU (3).

(5)

Stoga je primjereno da Odbor veleposlanika AKP-EU, na temelju članka 95. stavka 4. Sporazuma o partnerstvu AKP-EU, donese odluku o izmjeni Odluke br. 3/2019 Odbora veleposlanika AKP-EU kako bi se primjena odredaba Sporazuma o partnerstvu AKP-EU produljila do 30. studenoga 2021. ili do stupanja na snagu novog sporazuma ili do početka privremene primjene novog sporazuma između Unije i država AKP-a, ovisno o tome što nastupi prije.

(6)

Odredbe Sporazuma o partnerstvu AKP-EU nastavit će se primjenjivati s ciljem održavanja kontinuiteta u odnosima između Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i država AKP-a, s druge strane. U skladu s time izmijenjene prijelazne mjere nisu namijenjene za unošenje izmjena u Sporazum o partnerstvu AKP-EU, kako je predviđeno u njegovu članku 95. stavku 3.,